POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10 000 ZAGREB www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske Zagreb, 15. srpnja 2013. • Broj 422 • Cijena 9 kuna Hrvatska - 28. ~lanica Europske unije Ušli smo u Europsku uniju – a što sada? Iako su i EU i hrvatska Vlada iz očiglednih razloga dali sve od sebe da od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji naprave veliki događaj i priču o uspjehu, čini se kako većina hrvatskih radnika i građana nije osjećala posebnih razloga za slavlje 1. srpnja. S jedne strane, mnogi smatraju da smo članicom Europske unije mogli, i trebali, postati mnogo ranije. S druge strane, hrvatska ekonomija još uvijek ne pokazuje znakove izlaska iz krize, posebno u pogledu otvaranja radnih mjesta, a EU je pak duboko opterećena vlastitim problemima i krizom javnoga duga unutar eurozone. Nade da će članstvo u EU donijeti trenutnu ekonomsku korist i porast standarda, ako su i postojale na početku europskoga puta prije desetak godina, odavno su zaboravljene. To ne znači da pristupanje nije dobra stvar za Hrvatsku, nego da se „euro-optimizam” i „euro-pesimizam”, koji su dominirali javnom raspravom tijekom proteklih godina, sve više zamjenjuju „euro-realizmom”. Hrvatski građani, a nadajmo se i političke elite, sve su svjesniji kako će konačni rezultati procesa europske integracije ovisiti prije svega o samoj Hrvatskoj, o našoj sposobnosti da iskoristimo prilike koje članstvo u EU pruža, ali i da se nosimo s prijetnjama koje ono također donosi. Još uvijek je teško reći što će članstvo u EU značiti za hrvatske radnike u neposrednoj budućnosti. Radno pravo, a posebno njegova primjena u praksi, teoretski bi trebali biti ojačani procesom usklađivanja s europskim standardima. No realnost je drukčija – radnička prava, od prava na kolektivno pregovaranje do prava na dostojanstvena i kvalitetna radna mjesta, trenutno su pod napadom podjednako na europskoj i nacionalnoj razini. Nije riječ samo o fleksibilizaciji radnih odnosa, koja se nudi kao univerzalno 2 rješenje za visoku nezaposlenost, nego i o liberalizaciji i privatizaciji javnih usluga i dobara, koja je trenutačno visoko na dnevnom redu hrvatske Vlade. Dana 1. srpnja Hrvatska je također postala članicom Europske unije s trećom najvećom stopom nezaposlenosti mladih, odmah nakon Grčke i Španjolske. U isto vrijeme, iako je dvanaest članica EU uvelo prijelazna razdoblja za slobodan pristup tržištu rada hrvatskih građana, pristupanje EU moglo bi samo povećati imigracijske trendove, posebno mladih, koji već predstavljaju problem za Hrvatsku. Upravo je zbog toga važno da Hrvatska na kvalitetan i sustavan način osmisli i provede nacionalne mjere poticanja zapošljavanja mladih u sklopu zajedničkog europskog projekta „Garancija za mlade”. „Garancija za mlade” paket je mjera predložen od strane Vijeća EU, čiji je cilj da se svakoj mladoj osobi u roku četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost (zbog završetka školovanja, ili zbog gubitka radnog mjesta) zajamči neki oblik zapošljavanja, stručnog osposobljavanja ili nastavak školovanja. Šest milijarda eura, koliko je EU rezervirala za tu svrhu, nedovoljna su sredstva za rješavanje problema nezaposlenosti mladih, posebno stoga što takve mjere neće dovesti do kreiranja novih radnih mjesta, a radi se i o zapravo skromnoj svoti u odnosu na novac koji je potrošen za sanaciju banaka (što je i uzrokovalo krizu javnog duga u pojedinim članicama, a ne prekomjerno trošenje na socijalnu državu, kao što se često navodi). Ipak, ove mjere i europska sredstva koja se za njih mogu povući, predstavljaju resurs koji treba pametno i učinkovito iskoristiti kako bi se barem malo olakšao položaj nezaposlenih mladih. Glavni problem s kojim će se Hrvatska suočiti u sljedećim godinama jest u tome što će, unatoč zajedničkim europskim standardima i politikama, odgovornost da članstvo u EU iskoristimo za uravnoteženi ekonomski i socijalni razvoj zapravo biti još i više na nama samima nego što je to bio slučaj tijekom pretpristupnog razdoblja. Više neće biti pritiska Europske komisije, s jasnim zahtjevima i uvjetima za članstvo, nego ćemo se umjesto toga morati sami naučiti snalaziti u političkim procesima na razini EU, u europskim mehanizmima odlučivanja, i provedbi zajedničkih politika. „Garancija za mlade” dobar je primjer ove teze – mjere koje predlaže EU postavljaju samo okvir i zajedničke ciljeve, no svaka članica mora ih konkretno razraditi i prilagoditi situaciji i potrebama vlastitoga tržišta rada, odnosno nezaposlene populacije mladih. U suprotnome, ne samo da će učinak izostati, nego neće biti odobreno ni korištenje europskih sredstava za tu svrhu. Možemo se samo nadati kako je Hrvatska u međuvremenu postala dovoljno zrelom državom da napokon počne provoditi reforme zbog sebe same, i zbog svojih građana, a ne samo zbog cilja pristupanja EU samog po sebi. Tijekom protekloga desetljeća proveli smo premalo vremena raspravljajući o tome zašto zapravo želimo postati članicom Europske unije, i što želimo postići tim članstvom. Danas je krajnje vrijeme da počnemo razmišljati o tome kakvo društvo želimo graditi i kakvom članicom Europske unije želimo postati. Darko Šeperić, stručni suradnik SSSH za eurointegracije Događaji Izvor: vlada.hr Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća U smjeru kvalitetnog socijalnog dijaloga Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska udruga poslodavaca, te Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata zaključili su 5. srpnja 2013. godine u Banskim dvorima Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća. Hrvatska udruga radničkih sindikata naknadno je pristupila Sporazumu zbog objektivnih razloga. Kako je u izjavi novinarima, nakon potpisivanja Sporazuma, rekao ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća potpisan je na temelju Zakona o reprezentativnosti koji je omogućio sudjelovanje u GSV-u četirima sindikalnim središnjicama i jednoj udruzi poslodavaca. - Ovim novim Sporazumom, Vlada, sindikati i poslodavci se obvezuju na socijalni dijalog, poštovanje pravila, prezentacije zakona, diskusije i razmjene mišljenja, zaključio je ministar. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić izjavio je kako će predstavnici poslodavaca aktivno sudjelovati u radu GSV-a, „uvijek sa ciljem boljeg poslovanja, otvaranja novih radnih mjesta, nacionalnog razvoja i razvoja BDP-a”. - Očekujemo uvažavanje sindikata, uvažavanje naših stavova i mišljenja o pojedinim zakonskim prijedlozima. Isto tako nam je bitno da socijalni dijalog bude kvalitetan i učinkovit u svim sferama, ponajprije u odnosu na rješavanje pojedinih problema trgovačkih društava. Znači, socijalni dijalog i rješavanje pojedinih problema, a ne samo sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel. 35. sjednica Predsjedništva Vijeća SSSH Organizacijske i akcijske smjernice Predsjedništvo Vijeća SSSH, na sjednici, održanoj 13. lipnja 2013. godine, u Termama Tuhelj, jednoglasno je prihvatilo organizacijske i akcijske smjernice: Organizacijske smjernice: Maksimalno koristiti kadrovske prednosti koje SSSH ima u odnosu na ostale sindikalne središnjice, posebno teritorijalnih povjerenika SSSH; Intenzivirati rad teritorijalnih vijeća SSSH, te razmotriti ponovno uspostavljanje skupova povjerenika teritorijalnih ureda koji bi se održavali tromjesečno; Mijenjati strategije privlačenja i učlanjivanja novih članova sindikata; Nastaviti jačati SSSH privlačenjem sindikata izvan postojećih sindikalnih središnjica, posebno javnog i državnog sektora; Surađivati i zajednički djelovati sa sindikalnim središnjicama (ali i udrugama građana), u aktivnostima i akcijama u kojima postignemo zajednički interes na transparentnim osnovama. Akcijske smjernice: Radi jače akcijske sposobnosti SSSH maksimalno „mobilizirati” i međusobno povezivati, sve profesionalne kadrove SSSH i udruženih sindikata; Nastaviti s aktivnim socijalnim dijalogom te, po potrebi, dozirati oblike sindikalnih akcija, radi postizanja učinkovitijih rezultata dijaloga; Djelotvornijom komunikacijskom strategijom doprijeti do člana sindikata, s ciljem, ne samo informiranja, već i aktivnog uključivanja u kreiranje pojedinih sindikalnih akcija i aktivnosti; Kontinuirano poticati solidarnost između sindikata udruženih u SSSH radi snažnije zajedničke akcijske sposobnosti (prosvjedi pojedinih sindikata ili sindikalnih podružnica); Ako se u idućim mjesecima konačno ne osjete „pozitivni rezultati Vlade RH” kako u učinkovitijem socijalnom dijalogu, tako i u očuvanju postojećih radnih mjesta i otvaranja novih, na tijelima SSSH razmotriti akcije radi iniciranja prijevremenih parlamentarnih izbora. Sljedećega dana održana je i tematska sjednica na kojoj se raspravljalo o unapređenju organizacijsko-akcijske sposobnosti SSSH. Uz članove Predsjedništva, tematskoj sjednici prisustvovali su i izvršni tajnici i teritorijalni povjerenici SSSH, te regionalni povjerenici udruženih sindikata. O organizacijskim promjenama i akcijskoj sposobnosti Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) govorio je tajnik ZSSS-a Milan Utroša, a profesorica dr. sc. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti govorila je o temi „Nova uloga sindikata u 21. stoljeću: od borbe do zastupanja kroz pregovore – korištenje znanja o komuniciranju”. 3 Događaji Panel-rasprava o elektroindustriji Nužno međusobno povezivanje tvrtki radi zajedničkog nastupa „Zašto Hrvatskoj treba elektroindustrija?” naziv je panel-rasprave što ju je nedavno u zagrebačkome hotelu „Laguna” organizirao Sindikat metalaca HrvatskeIndustrijski sindikat (SMH-IS), u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta. Na postavljeno pitanje u nazivu panel-rasprave uvodno su odgovarali, i svoja stajališta iznosili, Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije d.d. i Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS-a. U raspravu se uključio i predsjednik Uprave ELKA-e d.d. Vatroslav Sablić, te predstavnici Uprave RIZ-Odašiljača d.d. Milić Bjelić i Robert Tomljenović. I sindikalni povjerenici SMH-IS-a sudjelovali su u raspravi, naglašavajući potrebu povećanja plaća radnika, no one su, kako se moglo čuti, u elektroindustriji uvijek ovisile o produktivnosti rada i o izvršenom poslu, pa će tako biti i dalje. Svi su se složili kako je elektroindustrija važna za razvoj Hrvatske, to više što izravno zapošljava 12.800 radnika (prema Nacionalnoj kvalifikaciji djelatnosti), a zajedno s drugim djelatnostima i 45.000 radnika, budući da na svoju proizvodnju veže i dio strojogradnje te građevinarstvo. Naglašeno je kako je u budućnosti potrebno iskoristiti i druge postojeće gospodarske prednosti Hrvatske koje će pomoći u pronalaženju poslova na europskome 4 tržištu. Tvrtke poput Končara, ELKA-e i RIZ-Odašiljača poznate su u Europi i svijetu kao „brand”, no unatoč tome nužna je njihova suradnja i zajedništvo, tj. nužno je njihovo međusobno povezivanje radi zajedničkoga nastupa u tzv. klastere. To je posebice naglasio predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević, izražavajući, pritom, zadovoljstvo socijalnim dijalogom s uprava tih tvrtki te Ministarstvom gospodarstva. Kako reče ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, strateška orijentacija Vlade je izgradnja energetske infrastrukture i proizvodnih objekata, pa će razvoj odgovarajuće industrije za proizvodnju opreme imati važno mjesto u gospodarstvu zemlje. Upozorio je, pritom, kako elektroindustrija treba izbjeći sudbinu građevinarstva koje je, po završetku kapitalnih javih ulaganja u cestogradnju, ostalo prekapacitirano i s nedostatkom posla. Stoga je, uz sudjelovanje domaće elektroindustrije u ostvarenju javnih kapitalnih investicija, važno istodobno podizati njezinu konkurentnost kako bi što snažnije izašla na inozemna tržišta, napomenuo je ministar, najavljujući donošenje „Industrijske strategije za razdoblje 2014. do 2020.” kojom će se definirati razvojne politike za prerađivačku industriju u nadolazećim godinama. Prema najavama, sadržavat će i analize konkurentnosti po- jedinih industrijskih sektora i pojedinačne razvojne strategije, a odredit će i jasne te mjerljive ciljeve koji se žele postići, kao i konkretne mjere koje je potrebno poduzeti radi ostvarivanja ciljeva. Javna rasprava o strategiji trebala bi biti otvorena potkraj kolovoza ove godine. Spomenuo je i nedavno predstavljeni Operativni program potpora sektorima prerađivačke industrije, kojim je, prvi put, među ostalim, obuhvaćena i proizvodnja elektroničkih i električkih proizvoda i strojeva. Od iduće godine bespovratna financijska sredstva iz Operativnog programa dodjeljivat će se upravo temeljem „Industrijske strategije 2014. – 2020.”, koja bi trebala biti gotova do kraja ove godine. Mjere obuhvaćene Programom, među ostalim, su modernizacija tehnološkog procesa, te razvoj i promocija novih proizvoda. Predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago, tvrtke kojoj je više od polovice godišnje prodaje u izvozu, vidi veliki potencijal za Končar-Elektroindustriju u budućnosti s obzirom na rastuću potrebu za elektroopremom i drugim proizvodima vezanim uz električnu energiju. Panel-rasprava o elektroindustriji treća je, i posljednja, u nizu istovjetnih panelrasprava. Prethodno su održane o brodogradnji i strojogradnji. Događaji Ususret novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju – prijedlozi SUH-a Hitno smanjivanje doprinosa za drugi stup Uoči 13. izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su, sudeći prema Tezama koje je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava objavilo na svojim stranicama, ponovljeno krpanje mirovinskog sustava, koje nije utemeljeno na ozbiljnim analizama, komparacijama, viziji, računicama i simulacijama, Predsjedništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske uputilo je otvoreno pismo Predsjedniku Republike Ivi Josipoviću, Vladi RH, te Saboru RH u kojemu predlaže reformske izmjene. U završnim pripremama za artikuliranje svojih stajališta SUH je u lipnju održao konferenciju „Starenje i društvena akcija”, pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike, te je ovih dana sudjelovao i u tizmom prema minimalnoj plaći, te ukinuti najvišu osnovicu za uplatu doprinosa; čaju da tog rasta nema, onda s troškovima života (varijabilna formula 100:0); – Poboljšati i postrožiti sustav naplate mirovinskih doprinosa; – 40 godina radnoga staža uvesti kao samostalni uvjet za umirovljenje (35 godina sukcesivno za žene); bez uvjeta dobi; – Razdvojiti mirovinske proračune za mirovine prema općim propisima i mirovine prema posebnim propisima (te i pojedinačne mirovine na prava prema općim i prema posebnim propisima); – Ne povećavati dob za umirovljenje dok se očekivana životna dob Hrvata ne izjednači s europskim prosjekom, a i tada s prijelaznim rokom od 20 godina; – Povećati aktualnu vrijednost mirovine za 20 posto; – Uz postojeći sustav najnižih mirovina temeljem radnoga staža, treba uvesti jedinstvenu kategoriju minimalne mirovine koja će biti ispod granice siromaštva; – Smanjiti izdvajanja za drugi stup kapitalizirane mirovinske štednje s pet na tri posto u 2014.; – Svim korisnicima drugog stupa treba omogućiti prijelaz u prvi stup – ako je to povoljnije; – Reformirati drugi stup mirovinske štednje u model obvezatnog ili dobrovoljnog dodatnog stupa – npr. modela profesionalnih mirovina uobičajen u većini zapadnoeuropskih zemalja (npr. regulira se kolektivnim ugovorima); Stručno izlaganje u sklopu Konferencije dvodnevnom seminaru Međunarodne organizacije rada (MOR) o mirovinskoj reformi u Hrvatskoj, održanome radi osnaživanja kapaciteta sindikata putem razmjene dobrih praksi i lekcija naučenih iz mirovinskih reformi u drugim zemljama srednje i istočne Europe. SUH smatra kako je potrebno: – Razmotriti visinu povećanja stope mirovinskog doprinosa za prvi stup međugeneracijske solidarnosti; – Mirovinski (i zdravstveni) doprinos podijeliti ravnomjerno na zaposlene i poslodavce; – Utvrditi najnižu mjesečnu osnovicu za uplatu doprinosa automa- – Redefinirati mirovinski radni staž kao uvjet za umirovljenje s obzirom na očekivanu isprekidanost radnoga vijeka, te uvesti redistributivne elemente zbog prekarnog rada; – Uvesti socijalnu naknadu za starost za starije od 65 godina koji nisu ostvarili mirovinu i nemaju dostatne prihode; – Zakonski (automatskim mjerama) zapriječiti pad mirovina ispod dopuštenog minimuma zajamčenog Konvencijom br. 102 Međunarodne organizacije rada; – Uvesti varijabilnu formulu usklađivanja mirovina prema općim propisima i to s rastom plaća, a u slu- – Proširiti pravo rada starosnih umirovljenika bez umanjivanja mirovine; – Razviti programe cjeloživotnog učenja i prilagodbe radnih mjesta za starije osobe; – Izvršiti reviziju invalidskih mirovina; – Uvesti kompenzacijske instrumente za žene i muškarce (npr. dodatak ili pridodani staž za obiteljsku skrb, odnosno za skrb djece i invalidnih i starijih osoba), sukladno europskoj široko rasprostranjenoj praksi. 5 Aktualno Izmjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi U „Narodnim novinama”, broj 81, od 29. lipnja 2013. godine, objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a stupio je na snagu 30. lipnja 2013. godine. Izmjene određuju da se parnični i ovršni postupci (ali i upravni i postupci osiguranja) za tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe, a to su prioritetne tražbine radnika, ne prekidaju nakon objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Isto tako, od zabrane pokretanja parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osi- guranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka predstečajne nagodbe izuzete su tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe, a to su prioritetne tražbine radnika. Napominjem kako je člankom 71., stavak 2. Zakona propisano da postupak predstečajne nagodbe ne utječe na pravo odvojenog namirenje izlučnih i razlučnih vjerovnika, a kako je stavkom 3. propisano da ne utječe na prioritetne tražbine. U svezi s obvezom isplata prema radnicima ističem da je člankom 65. stavak 1., Socijalno vijeće za turizam Posebni ugovori do razine rukovoditelja organizacijskih jedinica Treća sjednica Socijalnoga vijeća za turizam na kojoj su, uz članove Vijeća - predstavnike HUP-Udruge ugostiteljstva i turizma, Sindikata turizma i usluga Hrvatske i Sindikata Istre i Kvarnera, bili prisutni i predstavnici Službe za socijalno partnerstvo, održana je početkom lipnja u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Među ostalim, na dnevnom redu su bili posebni ugovori (tzv. polumenadžerski i slični ugovori), te inicijativa za izmjenu mjera aktivne politike zapošljavanja za stalne sezonce. Dogovoreno je kako će svim članovima Udruge za ugostiteljstvo i turizam biti upućen zajednički stav socijalnih partnera kako broj posebnih ugovora o radu mora biti ograničen do razine rukovoditelja organizacijskih jedinica, odnosno može se sklapati s direktorima hotela, izvršnim direktorima i rukovoditeljima organizacij- točka 2. propisano da će Nagodbeno vijeće obustaviti postupak predstečajne nagodbe ako dužnik u tijeku postupka predstečajne nagodbe postupa protivno odredbama članka 17. (ne isplaćuje prioritetne tražbine i plaće radnika od dana otvaranja predstečajnog postupka), odnosno protivno odredbama članka 69. koji propisuje da tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do dana njezinaodobravanja pred nadležnim trgovačkim sudom imaju prednost u namirenju. Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo skih jedinica/poslovnih centara, a njihov udio u ukupnom broju ugovora o radu u nekoj tvrtki ne smije biti veći od najviše 15 posto. Od poslodavaca se očekuje da će se pridržavati danih uputa, a sindikati će paziti da se preporuka poštuje. U suprotnom će poduzeti daljnje korake u borbi protiv posebnih ugovora čiji rastući broj ozbiljno ugrožava primjenu odredbi Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Usuglašen je zajednički stav kako je u sadašnjim uvjetima nemoguće na neodređeno vrijeme zaposliti čak 20 posto od ukupnog broja sezonskih radnika uz sufinanciranje HZZ-a. Dogovoreno je da će poslodavci pri novome zapošljavanju, na mjestima s kojih su otišli stalno zaposleni radnici, prioritet dati stalnim sezoncima i s njima sklopiti ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Europska kartica zdravstvenog osiguranja Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji svi građani RH koji imaju uredan status u obveznom zdravstvenom osiguranju Hrvatskoga zdravstvenog osiguranja (HZZO) od 1. srpnja 2013. godine ostvaruju pravo na Europsku karticu zdravstvenog osiguranja, dokument uz pomoć kojeg će u svim zemljama članicama Europske unije moći koristiti neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Kartica je za sve osiguranike besplatna. Najlakši način za dobivanje Europske kartice zdravstvenog osiguranja je unošenje podataka o OIB-u ili MB osigurane osobe putem internet-aplikacije na stranici HZZO-a (www.hzzo.hr) na kojoj će odmah biti poslana obavijest o mjestu i vremenu 6 podizanja kartice. Osim putem interneta, osiguranici karticu mogu zatražiti i kasnije preuzeti osobno dolaskom u regionalni ured ili područnu službu HZZO-a, prema adresi iz evidencije HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju. Temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja osiguranici imaju pravo za vrijeme svog privremenog boravka na području Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske, zbog privatnog ili službenog razloga, kod ugovornih liječnika, a na teret HZZOa, koristiti neodgodive zdravstvene usluge potrebne zbog medicinskih razloga, uzimajući u obzir prirodu zdravstvenih usluga i očekivanu dužinu boravka. Europska kartica zdravstvenog osiguranja ne zamjenjuje zdravstvenu iskaznicu koja se koristi u Hrvatskoj, te će se zdravstvena zaštita na području Hrvatske i nadalje koristiti na jednak način kao i do sada temeljem postojeće zdravstvene iskaznice. Europska kartica zdravstvenog osiguranja vrijedi do datuma koji je na njoj naveden, a izdavanje nove može se zatražiti u roku 30 kalendarskih dana prije isteka važeće kartice. Ako osiguranik prestane biti zdravstveno osiguran u HZZO-u, karticu je obvezan predati uredu ili službi HZZO-a u kojoj je podignuta. Događaji Borovo je prevelika tvrtka istočne Slavonije i mora opstati! Borovo ne smije biti gurnuto u stečaj! – složni su radnici toga nekadašnjega vukovarskoga diva, kompanije s 80-godišnjom tradicijom poslovanja, najpoznatijega hrvatskoga proizvođača kožne, gumene i gumeno-platnene obuće, kao i različite gumeno-tehničke robe. Podršku imaju u sindikatima koji djeluju u tvrtki, ali i u aktualnome predsjedniku Uprave Hrvoju Merkiju. Na susretu sa sindikalnim predstavnicima, 11. srpnja, među kojima su bili i Mladen Novosel, predsjednik, SSSH, Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, i Frano Kopić, teritorijalni povjerenik SSSH, rečeno je kako je zahtjev za predstečajnom nagodbom Borova predan, ali postupak nije otvoren. Dobiveno je produ- Borovo mora opstati! ljenje rokova dostave dokumenata do 2. kolovoza 2013. godine. Međutim, vlasnik – država – nije se očitovao kako će se postaviti u predstečajnoj nagodbi. Nema odgovora što će biti s Borovom niti o mogućnosti financiranja tijekom i nakon predstečajne nagodbe. Borovo propušta dobre poslove, koje može sigurno naplatiti, jer nema sredstava za nabavu sirovina. Dobavljači traže isplatu starih obveza uz avansno plaćanje novih obveza, što Borovo ne smije raditi. Potpuno novi dobavljači traže avansne uplate i veće količine prilikom prve nabave. Dugovanja su oko 160 milijuna kuna, od čega je najviše upravo prema državi i bankama. Nakon sastanka s predsjednikom Uprave i njegovim suradnicima, predsjednik SSSH Mladen Novosel i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever održali su press - konferenciju na kojoj su iznijeli sindikalna stajališta. - Sindikati više ne mogu tolerirati da političke spletke i igre, nesposobnost državnih institucija i pojedinih ministarstava uništavaju trgovačka društva s dugogodišnjom tradicijom. Postavlja se pitanje: koji je interes vlasnika u Borovu? Ako je stečaj – mi to nećemo dopustiti! Postoji Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Postoji mogućnost da Borovo, tvrtka o čijom sudbini ovise sudbine stotine obitelji, opstane, jer Borovo ima ekonomsku mogućnost opstanka, zapošljavanja, ugovaranja poslova, prodaje svojih proizvoda… rekao je predsjednik SSSH, najavljujući kako sindikati koji djeluju u Borovu (STH, SMH-IS, STUH, TOKGH) i sindikalne središnjice u koje su ti sindikati udruženi pokreću sve moguće aktivnosti prema Vladi RH kako bi predstečajna nagodba u Borovu uspjela, kako bi Borovo opstalo, zadržala se radna mjesta te kako bi se sutra u Borovu mogli zapošljavati novi radnici. - U slučaju pokušaja opstruiranja rješavanja problema, spremni smo na sve oblike sindikalnih akcija! – poručio je Mladen Novosel. Završena privatizacija hrvatskih brodogradilišta Samo dva dana prije isteka posljednjeg roka, pred sam ulazak Hrvatske u Europsku uniju i gotovo pune četiri godine nakon što je raspisan prvi natječaj, konačno je zaključena privatizacijska priča Brodograđevne industrije „3. maj”, ali i cjelokupne hrvatske brodogradnje. Kupoprodajni ugovor, kojim „3. maj” postaje dio pulske brodograđevne grupe, potpisali su 28. lipnja 2013. godine, u riječkome brodogradilištu, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda. - Počinje novi čin u kojemu mi u SMH-IS-u moramo biti savjesni i ne samo promatrači već sudionici cijeloga procesa koji nas očekuje u sljedećem razdoblju. Ponajprije se to odnosi na obranu stečenih prava u Kolektivnom ugovoru, koja su izborena u korist svih naših radnika. Isto tako, slijede razgovori s novim vlasnicima u kojima ćemo nastojati zaštititi što veći broj radnih mjesta i radnika. Bez brodova, svi smo višak, a kad dođu brodovi za projektiranje i izgradnju, moramo zadržati, pa i privući kvalitetan kadar (što je zadatak buduće rukovodne strukture!), navodi se, među ostalim, u obraćanju Povjereništva podružnice SMH-IS-a BI „3.maj” radnicima „3.maja” povodom potpisivanja ugovora o prijenosu dionica na Uljanik d.d. 7 Udruženi sindikati INA d.d. Iako smo svih ovih godina mislili da se to neće i ne može dogoditi, u INA-i se prvi put namjerava provesti Program zbrinjavanja viška radnika. Programom zbrinjavanja viška radnika Poslodavac namjerava poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu većem broju radnika. za potrebom popunjavanja radnih mjesta unutar INA-e i INA-Grupe, ona se svodi samo na evidentiranje onih radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu i za čijim radom uskoro prestaje potreba. Dakle evidentira se, laički rečeno, „ulaz” radnika za kojima će prestati potreba, ali nigdje nema transparentnog saznanja gdje bi se takvi radnici eventu- a menadžerima dijeli bonuse – prisilno otpušta svoje radnike. Radničko vijeće INA-e negativno se očitovalo o Nacrtu programa zbrinjavanja viška radnika u INA-e d.d. i zatražilo od Poslodavca da navedeni dokument povuče iz procedure, jer se nisu stekli Zakonom o radu predviđeni uvjeti za otkazivanje ugovora o radu dijelu radnika, a Program zbrinjavanja viška radnika Kao razloge navodi „ključna poboljšanja u procesima i svakodnevnim aktivnostima kroz promjene u organizacijskoj strukturi”. Činjenica jest da Poslodavac ima legitimno i zakonsko pravo na donošenje Programa zbrinjavanja, ali malo je čudno da velika većina radnika koji su utvrđeni viškom još početkom 2013. i dan - danas dobiva i obavlja svoje radne zadatke, što pak nije sukladno s razlozima za utvrđivanje viška radnika. Nadalje, Poslodavac ne nudi nikakve argumente kojima bi dokazao da je iscrpio mogućnosti zapošljavanja radnika koji su proglašeni viškom na drugim poslovima. Poznato je da u INA-i postoji Interna burza rada kojoj je svrha zapošljavanje radnika INA-e na onim poslovima na kojima postoji potreba za zapošljavanjem u nekim drugim dijelovima INE, ili unutar INAGrupe. No, kako to funkcionira pokazuje svakodnevna praksa. Kao predstavnici sindikata svjedočimo da nam se često obraćaju pojedini rukovoditelji s upitom kako nekoga zaposliti jer se za tim ukazuje potreba u njihovu sektoru, ili pak u društvu INA-Grupe. Umjesto da Poslodavac na toj Internoj burzi ima iskazano svakodnevno stanje alno mogli dalje zaposliti i nastaviti raditi. Stoga bi u podnaslovu tog akta, kao u Danteovoj Komediji, možda trebalo pisati: „Lasciate ogni speranza voi che entrate” (Okanite se svake nade, vi koji ulazite). Iako je Poslodavac pokazao razumijevanje i prihvatio Inicijativu Sindikata EKN-a i SING-a o pregovorima u vezi s povećanjem iznosa otpremnina pa ćemo vjerojatno uspjeti dogovoriti više otpremnine od onih predviđenih Kolektivnim ugovorom, ostaje ipak gorak okus zbog činjenice da INA, kompanija koja posluje s dobiti, koja dioničarima donosi dividendu, ponajviše zbog toga što dostavljeni Nacrt Programa zbrinjavanja nije poslovno i socijalno opravdan i prihvatljiv. Jasno je svima da očitovanje Radničkoga vijeća nije obvezujuće za Poslodavca, ali može biti dobar argument za sudsko vijeće ako se netko – provede li se Program zbrinjavanja viška radnika – pojedinačno odluči na traženje sudske zaštite zbog proglašenja viškom. Ivica Perinić, glavni sindikalni povjerenik SS EKN-a u INA-Rafineriji nafte Rijeka, Sindikalna riječ SOMK i SITŠ Nove sindikalne pogodnosti Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) i Sindikat inženjera i tehničara šumarstva (SITŠ) proširili su ponudu s novim sindikalnim paketom pogodnosti. 8 SOMK je sklopio ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju s Croatia zdravstvenim osiguranjem, kojim osigurava dopunsko zdravstveno osiguranje za svoje članove, dok je SITŠ potpisao ugovore s UNIQA osiguranjem za dopunsko, dodatno i kombinaciju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Bonusi koji se mogu ostvariti odnose se isključivo na članstvo u SITŠ-u. Naši sindikalni povjerenici Neta Žiković, predsjednica podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske – Pula - Dok sam ja radila, sindikat je imao druge zadatke poput pomoći potrebitima, osiguranje zimnice za zaposlene, organiziranje druženja, izleta, brige za smještaj djece u vrtiće itd. Danas se Sindikat tekstila bori za radno mjesto, za minimalnu plaću, za uvjete rada uz minimalnu plaću, koja se mjesecima ne isplaćuje. Npr. u „Areni” Pula prosječna plaća radnika iznosi 2.200 kuna, uspoređuje Neta. Najstarija aktivna povjerenica SUH-a Iako je službeno u starosnoj mirovini od 1. srpnja 1982. godine, s punim radnim stažom od 35 godina, Neta Žiković, predsjednica najveće podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske, u „mirovinu” ne misli otići. Kaže: „Možda ću se malo više odmarati i čuvati zdravlje.” Sa svojih 85 godina života, ona je najstarija aktivna povjerenica SUH-a. Razgovarati s njome naprosto je užitak. Pamćenje je besprijekorno služi, a bogato životno iskustvo niže priču za pričom. Svoj radni vijek započela je u Poreču na raznim radnim mjestima, a najviše u društveno-političkim organizacijama kao rukovoditeljica omladine, predsjednica žena grada Poreča. Nakon muževa premještaja u Pulu, cijela se obitelj preselila u taj grad. U Puli se i Neta zaposlila u tekstilnoj tvornici trikotaže, tada naziva „Olga Ban”, danas „Arena modna trikotaža Pula”, gdje je i dočekala umirovljenje. U trikotaži je počela raditi kao komercijalna referentica, da bi potom bila izabrana za ‘sekretara – tajnika’ poduzeća. U „Areni” nije bila sindikalna povjerenica, jer, kaže, to je mjesto uvijek bilo rezervirano za dobrog i sposobnog radnika iz proizvodnje. Napominje kako su tada svi radnici i službenici bili članovi Sindikata tekstilaca. Podružnica SUH-a Pula djeluje od 1993. godine, a Neta je njezina predsjednica od 2004. godine, sada u trećem mandatu. Predsjednica je i najvećeg ogranka u trikotaži „Arena”, delegatkinja Skupštine SUH-a, članica Glavnog odbora SUH-a, te članica Županijskog povjereništva SUH-a Istarske županije, kao i članica Izvršnog odbora (predsjedništva) Sindikata umirovljenika Italije SPI-CGIL za Okrug Trst. Pulska podružnica SUH-a ima upisanih 3.200 članova. Članstvo varira iz godine u godinu u vrlo malom broju. Neta nije zadovoljna ‘regrutacijom novih članova’, odnosno uključenjem radnika, članova sindikata, u SUH nakon njihova umirovljenja. Kao primjer pozitivnog pristupa novim članovima navodi njezin ogranak trikotaže: za sve radnike koji tijekom godine idu u mirovinu, Uprava organizira ispraćaj. Tu se pojave ljudi iz SUH-a i uvijek se odmah najmanje 50 posto učlani u SUH. - Takva bi nam pomoć trebala od SSSH, odnosno njegovih granskih sindikata, zaključuje Neta, dodajući kako bi članovi sindikata, posebice sindikalni povjerenici, sa svojim iskustvom trebali doći u SUH i preuzeti ‘štafetu’ toga Sindikata. Pomoć i druženja Pulska podružnica SUH-a, zajedno s ostalim umirovljeničkim partnerima, uspjela je dogovoriti s gradskom vlasti Pule besplatni gradski prijevoz za najsiromašnije građane, dok drugi plaćaju prosječno jednu kunu dnevno za neograničeni prijevoz po gradu, hvali se Neta, nastavljajući nabrajati uspjehe podružnice. Spominje i volontersku službu, osposobljavanje više od 120 mladih umirovljenika koji pomažu štićenicima, osobama koje su same, bolesne i siromašne. Podružnica SUH-a Pula kao cjelina, te njezini ogranci, organiziraju brojna druženja i izlete. Godišnje obiđu četrdesetak destinacija u zemlji i inozemstvu. Obavezno imaju četiri velika druženja godišnje i to za Valentinovo, Dan žena, Dan starijih osoba i umirovljenika te obvezni doček Nove godine. Posljednje tri godine uspješno organiziraju i umirovljeničke sportske igre. Ove su godine četvrte na redu. Aktivni su i na međunarodnom planu. Od talijanskih prijatelja iz Sindikata umirovljenika Italije SPI-CIGL mnogo su naučili o organiziranju sindikata i važnosti te organizacije. Dobili su i materijalnu pomoć koja SUH-u stalno nedostaje. Istarske podružnice SUH-a su na nedavnim lokalnim izborima podržale IDS - HNS - Zelene, a kako pojašnjava Neta, ne zato što ne bi mogli podržati i druge, nego zato što je jedino ta grupacija ponudila socijalni program, kojeg je SUH prihvatio i zato što i do sada s tom strankom, koja je na vlasti, postoji veliko razumijevanje i pomoć bez koje se sindikalne aktivnosti ne bi mogle realizirati. - Kada bi SUH bio dovoljno snažan, po broju i sredstvima da može realizirati svoje programe, ne bi trebalo tražiti pomoć vlasti, ali mi za sada ovisimo o vlasti, bilo kojoj, i trebamo biti što bliže vlasti, kako bismo mogli opstati, zaključuje. Na pitanje o izvoru snage za sve te aktivnosti spominje, ponajprije, zdravlje, a potom i divnu obitelj: sina, snahu, dva unuka i četiri praunuka, potom puno dobrih prijatelja i sindikalne kolege…Sve su to mladi vrijedni članovi koji nose veliki dio tereta rada Podružnice. Godi joj kada ljudi kažu: „Neta, nemoj otići, budi tu, s tobom je lakše.” No, 85 godina, ipak, nije malo... 9 Udruženi sindikati što ne obvezuje. Najveći problem stvara ukidanje članka prema kojemu se poslodavac više ne obvezuje kako neće uzimati vanjske izvođače ako ima svojih radnika, čime se namjerno dovodi do viška radnika. Predviđeno je i ukidanje obaveze primanja na pripravnički staž mladih radnika..., govori Tomislav Užarević, predsjednik SITŠ-a, pozivajući na sindikalno jedinstvo u pregovaranju. I Sindikat trgovine Hrvatske se suočio s otkazivanjem Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine. Prema riječima predsjednice STH Zlatice Štulić, predstavnici STH i HUP-Udruga trgovine obavili su ovih dana prve razgovore nakon raskida KU-a i Borba za kolek Izvor: poslovni.hr Kolektivni ugovor je najznačajniji autonomni akt o uvjetima rada, rezultat je sporazuma kolektivnih pregovora kolektivnih subjekata radnih odnosa. Jedino ga s poslodavcem može sklopiti sindikat. Zbog kolektivnih ugovora, kako na bazi djelatnosti, kako na bazi tvrtke, lomila su se mnoga koplja. Neki kolektivni pregovori trajali su mjesecima, pa čak i godinama. Negdje su zadržana postojeća prava radnika, negdje poboljšana… A bilo je slučajeva, poput, najnovijeg primjera, u Hrvatskim šumama, da je poslodavac jednostrano otkazao kolektivni ugovor. Uprava Hrvatskih šuma uputila je 14. lipnja 2013. godine sindikatima koji djeluju u Hrvatskim šumama, među kojima i Sindikatu inženjera i tehničara šumarstva (SITŠ), udruženom u SSSH, dopis u kojemu ga obavještava o prekidu Kolektivnog ugovora za radnike Hrvatskih šuma, navodeći kako je KU u sadašnjem obliku neodrživ, te kako, među ostalim, onemogućava provođenje prijeko potrebnog procesa restrukturiranja. Istodobno se Hrvatskom sindikatu šumarstva, kao reprezentativnom sindikatu, dostavlja prijedlog novog Kolektivnog ugovora te ga se poziva na pregovore. - Promjenama Kolektivnog ugovora treba ukinuti topli obrok (iznosi četiri kune/ satu provedenom na radu, iako se zna da šumski radnik, prema propisima zaštite na radu, mora konzumirati obrok od 1300 kalorija), smanjiti putne troškove, ukinuti isplate jubilarnih nagrada, božićnice, uskrsnice i regres. Na godišnjoj razini radnici bi bili prosječno materijalno oštećeni za 10.000 kn! Poslodavac traži i izmjenu kriterija pri izradi programa zbrinjavanja gdje bi se tražilo samo mišljenje, a ne suglasnost sindikata, a znamo kako je mišljenje nešto 10 dogovorili smjer odvijanja pregovaranja. Obje strane ističu kako im je važno i u interesu da Granski kolektivni ugovor bude proširen na cijelu djelatnost, da stvori jednake uvjete na tržištu rada u djelatnosti trgovine i minimalnu razinu prava zaposlenih u trgovini. Proširenju primjene Granskog kolektivnog ugovora teže i pirotehničari, koji su se za novi kolektivni, nakon što im je stari istekao potkraj prošle godine, izborili gotovo dvotjednim štrajkom tijekom lipnja i srpnja 2013. godine. „Kampirali” su u šatorima na zagrebačkome Trgu dr. Franje Tuđmana. Na inicijativu SSSH, u pregovore predstavnika sindikata u razminiranju, među kojima je i Samostalni sindikat Hrvatske, udružen u SSSH, s HUP-Udrugom humanitarnog razminiranja, uključilo se i Ministar- stvo rada i mirovinskog sustava, što je rezultiralo potpisivanjem prijelaznog kolektivnog ugovora do kraja godine. Tako će osnovna plaća pirotehničara od 1. kolovoza do kraja godine iznositi 4.000 kuna bruto za vrijeme kad ne rade, dok će se za svaki radni dan proveden u minskom polju plaćati na način da maksimalni bruto iznos doseže 13.000 kuna. Od 1. siječnja 2014. godine iznos maksimalne bruto plaće povećat će se na 13.300 kuna, ako proračun za razminiranje bude veći za 20 posto, i na njega bi se obračunavao dodatak na radni staž od 0,5 posto po godini staža, što bi značilo da bi bruto iznos išao i do 14.000 kuna. Pirotehničari u štrajku nih stavova koji se od 2008. godine vezivao za iznos minimalne plaće u RH, jer bi porast plaća od šest posto u sektoru za većinu poslodavaca bio neodrživ. Dakle, šestim izmjenama KUG-a iznos najniže osnovne plaće je dogovoren u fiksnom iznosu 2.825,00 kuna i ta je ujedno nova osnovica za obračun osnovnih plaća pojedine grupe poslova u tarifnim stavovima. Novougovoreni iznos najniže osnovne plaće je 5,5 posto manji od iznosa minimalne plaće u RH koja od 1. lipnja 2013. godine iznosi 2.984,00 kune. Tijekom obilježavanja Dana Sindikata turizma i usluga Hrvatske, u ožujku, govoreno je o aktualnim kolektivnim pregovorima u kojima taj sindikat traži minimalno ktivne ugovore S poslodavcima 27 poduzeća koja su članovi HUP-a potpisan je i sporazum kojim će se, među ostalim, zahtijevati zajedničko zagovaranje povećanja proračunskih sredstava za razminiranje. Sindikat graditeljstva Hrvatske, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata, te HUP - Udruga poslodavaca graditeljstva, sklopili su 26. lipnja 2013. godine Kolektivni ugovor za graditeljstvo – šeste izmjene i dopune, kojima se novira Kolektivni ugovor za graditeljstvo i prilagođava uvjetima poslovanja za 2013. godinu. Novim je izmjenama KUG-a, među ostalim, napušten dosadašnji ugovoreni način utvrđivanja najniže osnovne plaće i tarif- označene koeficijentom 1,00 od 1. svibnja 2013. iznosi 2.835,00 kuna, što je povećanje od jedan posto u odnosu na dosadašnju osnovicu za obračun (2.806,56 kn). Ono što brine, napominje predsjednik STUH-a, jest opredjeljenje svih poslodavaca, da pod izlikom štednje i smanjenja troškova, uglavnom podrazumijevaju smanjenje broja radnika, smanjivanje plaća i prava. Od nedavno sklopljenih „kućnih” kolektivnih ugovora spominjemo one u tvrtkama i ustanovama: Pastor d.d. (SMH-IS), RIZ-Odašiljači (SMH-IS), Gradska knjižnica i čitaonica Novi Marof (SOMK), INA-MAZIVA (EKN), Cedevita (EKN), Neva (EKN)… I Cedevita i Neva, društva u sastavu Atlantic grupe, prošlu su godinu završila s dobiti, ali im poslodavac nije bio spreman povećali bilo koje pravo. Stoga su kolektivni potpisani bez podizanja prava, jer nakon što im je produžena primjena pravnih pra- Potpisivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo povećanje plaća sukladno povećanju troškovima života u prošloj godini, a to je 4-5 posto. Poslodavci su nudili 1-1,5 posto. U konačnici, kako pojašnjava Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, pregovorima je dogovoreno povećanje plaće do maksimalno dva posto, kako u kojoj podružnici, a odnosi se na Istarsku regiju. U ostalim regijama poslodavci, praktički, bježe od zahtjeva za povećanjem plaća, jer tvrde kako im stanje to ne dopušta. Ipak, evidentan je mali rast osnovice temeljem Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo, sukladno kojemu osnovna plaća za najjednostavnije poslove označene koeficijentom 1,00 ne može biti niža od 36 posto prosječne isplaćene bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Prosječna plaća u RH isplaćena za 2012. godinu iznosila je 7.875,00 kuna, pa minimalna osnovna plaća za najjednostavnije poslove vila iz starih kolektivnih ugovora prestala važiti još u listopadu prošle godine, poslodavac je bio spreman samostalno Pravilnikom uređivati prava. Vedran Dragičević, predsjednik SMH-IS-a: - Sklapanje kolektivnog ugovora svrha je postojanja sindikata, jer bez sindikata nema ni kolektivnog ugovora, a to znači da bi prava radnika određivao isključivo poslodavac. Ovako se prava radnika određuju voljom dviju strana u socijalnom dijalogu i ona će se i poštovati, odnosno mijenjati ovisno o boljim poslovnim rezultatima, odnosno drukčije određivati u slučaju eventualnih teškoća u poslovanju. 11 Događaji Tribina „Sindikati i udruge: širenje područja suradnje među organizacijama civilnog društva” U organizaciji Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Centra za mirovne studije, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Prava na grad, u Kući ljudskih prava, 3. srpnja 2013. godine održana je tribina „Sindikati i udruge: širenje područja suradnje među organizacijama civilnog društva”. Poticaj za organizaciju te tribine proizašao je iz potrebe za čvršćom suradnjom sindikata i organizacija civilnoga društva o temama koje svojom važnošću traže zajednički angažman na stvaranju šire društvene mobilizacije. Okupljenima u prepunoj dvorani Kuće ljudskih prava uvodno su se obratiti Iva Zenzerović (Centar za mirovne studije), Krešimir Prema boljoj međusobnoj koordinaciji djelovanja Sever (NHS), Teodor Celakoski (Pravo na grad) i Mladen Novosel (SSSH). Kako se moglo čuti, suradnje i zajedničkih projekata između sindikata i udruga ne nedostaje, ali ono što posljednjih godina izostaje jest koordinirano djelovanje na srednjoročnim platformama kojima bi sindikati i udruge aktivirali šire društvene skupine o različitim temama od javnog interesa – ponajprije onih koje se tiču javnog i zajedničkog dobra. Potreba za boljom koordinacijom iskristalizirala se tijekom suradnje na ovogodišnjem prvosvibanjskom prosvjedu. Promjena Zakona o referendumu, koji bi omogućio građanima da se izravno demokratski izbore za svoja prava, jedan je od konkretnih prijedloga buduće suradnje sindikata i udruga. Provedba EU garancija za mlade – SSSH i MMH upozoravaju: Brzina ne smije biti na štetu kvalitete Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je paket mjera „Garancija za mlade”, što ga je Europska komisija predložila svim državama članicama EU, a čija se shema temelji na preporuci da svakoj osobi mlađoj od 25 godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku četiri mje- 12 seca nakon izlaska iz sustava obrazovanja, tj. završetka formalnog obrazovanja ili u slučaju nezaposlenosti. Paket mjera trebale bi do kraja 2013. godine na nacionalnoj razini usvojiti i početi provoditi sve članice EU. „Garancija za mlade” u Europskoj uniji službeno počinje s provedbom 1. siječnja 2014. godine, a Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) započeo je njezinu provedbu 1. srpnja 2013. godine. - Iako pozdravljamo želju Ministarstva rada i mirovinskog sustava da Hrvatska što prije počne s provedbom „Garancije za mlade”, smatramo kako to ne smije biti na štetu njihove kvalitetne pripreme i provedbe. U osmiš- ljavanju mjera iz paketa „Garancija za mlade” izostala je kvalitetna priprema, u smislu definiranja ciljeva i načina provedbe pojedinih mjera, njihove korisnosti pojedinim ciljanim skupinama i praćenja kvalitete njihova provođenja, poručili su Darko Šeperić, stručni suradnik SSSH za eurointegracije, i Sven Janovski, potpredsjednik Mreže mladih Hrvatske (MMH), na konferenciji za novinare, održanoj 2. srpnja 2013. godine, u Pogonu, Zagrebačkom centru za kulturu i mlade. Stoga SSSH i MMH od Ministarstva rada i mirovinskog sustava traže provođenje kvalitetne javne rasprave i konzultacija s relevantnim akterima kojih se tiče tema. Traže formiranje radne skupine za pripremu mjera za razdoblje 2014. do 2020., te sadržajnije i kvalitetnije uključivanje Ministarstva socijalne politike i mladih u proces. - Za sve je mlade, organizacije mladih i socijalne partnere, uključujući Vladu RH, u interesu osiguranje postizanja željenih rezultata tim mjerama, odnosno djelotvorno korištenje europskih i nacionalnih sredstava za poboljšanje položaja mladih na hrvatskome tržištu rada, poručili su predstavnici SSSH i Mreže mladih Hrvatske. Aktualno Mjera aktivne politike zapošljavanja „Rad i staž” Volontiranje za 1.600 kuna „Rad i staž” - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jedna je od mjera aktivne politike zapošljavanja iz Paketa mjera za mlade „Mladi i kreativni”. Ciljane skupine su nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih duže od 30 dana i do godine dana evidentiranog staža u zvanju za koje su se obrazovale, bez obzira na ukupno evidentirani staž u mirovinskom osiguranju. Osim uplate obveznih doprinosa, polaznicima stručnog osposobljavanja za rad financira se novčana pomoć u visini neoporezivoga dijela studentske stipendije (trenutno iznosi 1.600 kuna mjesečno). Mišljenje o mjeri željeli smo saznati i od posjetitelja web-stranice SSSH. Dosada, najveći postotak (više od 70 posto) usuglasio se s jednim od ponuđenih odgovora kako je to „... ponižavajuća mjera aktivne politike zapošljavanja. Poslodavci su „dobili” mlade, obrazovane i kvalificirane ljude - besplatno. A tko bi normalan dao posao (i plaću) mladima kada ih može dobiti besplatno?!” Prema podacima HZZ-a, na kraju svibnja 2013. godine u programima aktivne politike zapošljavanja bilo je uključeno 23.519 osoba, a najviše ih je uključeno u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa - 9.620 osoba (40,9 posto). Za mišljenje o tome pitali smo jednog korisnika mjere, predstavnika poslodavaca i SSSH. - Iako sam upravo zahvaljujući toj mjeri prekinuo 15-mjesečnu agoniju slanja molbi za posao na koje nisam dobio nikakav odgovor, brojnih testiranja na kojima je bilo i po nekoliko stotina kandidata za jedno mjesto i javljanja na oglase za poslove za koje sam bio prekvalificiran, moram priznati da o tome imam podijeljeno mišljenje. Naime, s jedne strane smatram dobrom ideju da mladi, preko čijih se leđa najviše prelama teret financijske krize i koji su žrtve lošeg obrazovnog sustava koji je neusklađen s potrebama tržišta rada i koji im za vrijeme školovanja ne pruža mogućnost prakse, imaju mogućnost stjecanja iskustva i rada u struci na godinu dana (ili duže). Međutim, Od 1. srpnja 2013. mjera „Rad i staž” za mlade osobe zamijenjena je mjerom „Rad, staž i prijevoz”. Korisnicima mjera isplaćuje se i trošak prijevoza u visini stvarnog troška, a u maksimalnom iznosu 1.000 kuna. dugoročno gledano, mislim da će ova mjera mladima donijeti više štete nego koristi. Naime, ako pogledate ponudu poslova na stranicama HZZ-a vidjet ćete kako je kod velike većine natječaja kao vrsta zaposlenja navedeno stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, čime je mogućnost pripravništva i zapošljavanja na temelju ugovora o radu potpuno pala u drugi plan. Postoji opasnost da stručno osposobljavanje postane samo još jedna etapa u procesu obrazovanja, odnosno preduvjet za dobivanje stalnog posla, što znači da će mladi nakon minimalno pet godina studiranja još najmanje godinu dana praktički živjeti na račun svojih roditelja, mišljenje je jednog mladog politologa. - Uvođenje u posao je prirodni nastavak školovanja i bit će potrebno sve dok se u sustavu visokog školstva ne naprave promjene koje će uključivati usvajanje konkretnijih znanja i vještina, a ne samo velike količine teorije. Mlada osoba, ako se mjera koristi kako je predviđena, dobiva iskustvo i uči. I dobiva minimalnu naknadu. Ne plaću za rad! Ona ne obavlja zadatke potpuno samostalno, već pod nadzorom mentora, koji je usmjerava. Nakon jedne godine u dobrom timu, stječe iskustvo koje je nekad vrednije i od više godina lošijeg formalnog obrazovanja. Ako se u tom procesu dokaže, ima velike šanse dobiti stalno radno mjesto, rekao je, među ostalim, Saša Cvetojević, direktor Insako d.o.o.-a, zaključujući kako treba uvesti jaču kontrolu korisnika, te se mora pojednostaviti postupak provođenja mjere, kako ove, tako i svih ostalih mjera. Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica SSSH za područje obrazovanja i tržišta rada, objašnjava: - Nakon primjene samo u javnom sektoru, od svibnja prošle godine mjera je proširena i na poslodavce u privatnome sektoru. Ako za mjeru kažemo da osoba ne prima plaću, jer ne radi, već se obrazuje za rad, to znači da mladoj osobi školovanje produžavamo za jednu do tri godine, a ako je riječ o radu, tada osoba nije adekvatno plaćena! Uz to, u slučaju dugotrajnije primjene mjere (kroz više godina) postoji opasnost tzv. rušenja cijene rada, jer nemojmo zaboraviti – to su visokoobrazovane ili visokokvalificirane mlade osobe koje zasigurno mogu kvalitetno raditi i pridonijeti konkurentnosti poslodavca, a nisu plaćene kao radnici. Ipak, svjesni alarmantnoga stanja nezaposlenosti mladih, koja i dalje kontinuirano raste, te je stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina prešla 51 posto, sindikalni su predstavnici podržali mjeru uz obaveznu mjesečnu isplatu iznosa koji odgovara neoporezivoj stipendiji (što na samom početku rada skupine nije bilo izvjesno). Mi u SSSH, međutim, smatramo kako praksu treba provoditi tijekom školovanja. Potrebna je aktivnija i odgovornija uloga hrvatskih socijalnih partnera, posebice poslodavaca koji godinama prigovaraju, očekujući gotova rješenja obrazovnog sustava. Bipartitna sektorska socijalna vijeća bi svojim analizama značajno mogla pridonijeti boljem povezivanju obrazovnog sustava i potreba tržišta rada te, posljedično, boljem ciljanju mjera aktivne politike zapošljavanja. I konačno, za bolje rezultate mjera aktivne politike zapošljavanja ključno je pitanje hoće li i kada javne vlasti prepoznati i prihvatiti da su obrazovanje i zapošljavanje javne politike u oblikovanju i realizaciji kojih je nužno uključiti socijalne partnere! Od 1. srpnja uvedena je i mjera sufinanciranja zapošljavanja u realnome sektoru „Rad i nakon stručnog osposobljavanja”, sa svrhom zadržavanja mladih osoba nakon stručnog osposobljavanja za rad na poslovima radnih mjesta na kojima su se stručno osposobljavale. Potpore za zapošljavanje iznose 50 posto godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavaca, a 30 posto za velikog poslodavaca za sve skupine osoba koje se zapošljavaju uz potporu. Za osobe s invaliditetom potpora za zapošljavanje iznosi 75 posto godišnjeg troška bruto plaće, bez obzira na status poslodavca. 13 Osnovni gospodarski pokazatelji u RH (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje) BDP – 61 posto kupovne moći EU Umro Davor Jurić U Rijeci je 17. srpnja 2013. godine, nakon duge i teške bolesti, umro Davor Jurić (64). Bio je predsjednik SSSH od 29. ožujka 1996. do 24. rujna 2003. godine. Urna je položena 20. srpnja 2013. na Gradskom groblju Kozala u Rijeci . U sindikalnom domu „Franjo Belulović” održana je komemoracija, na kojoj je o sindikalnome djelovanju Davora Jurića govorio Ivan Tomac, potpredsjednik SSSH i predsjednik Samostalnog sindikata EKN-a Hrvatske, koji se od pokojnika oprostio i na groblju Kozala. Predsjednik SSSH Mladen Novosel, koji je zajedno s drugim suradnicima prisustvovao ispraćaju, odmah po saznanju o smrti Davora Jurića udovici Inge uputio je brzojav sućuti. Za Jurićeva mandata SSSH je 1998. primljen, u statusu promatrača, u članstvo Europske konfederacije sindikata (ETUC), što je bio presedan u povijesti te organizacije, s obzirom što je bila riječ o sindikatu iz zemlje koja ni na koji način nije ušla u procese europskih integracija. Davor Jurić rodio se 5. veljače 1949. godine u Splitu. Školovao se u Puli. Po zanimanju je bio elektrotehničar-energetičar, a počeo je raditi u pulskome Uljaniku 1967. godine. S obzirom da je bio i viši trener košarke od 1981. do 1985. profesionalno je djelovao u sportu, u Sežani i Dubrovniku. Potkraj 1985. zaposlio se u DINI Petrokemiji u Omišlju na otoku Krku, gdje se odmah sindikalno angažirao kao član EKN-a, čiji je bio glavni sindikalni povjerenik od 1990. do 1993. godine, s time da je bio i sindikalni povjerenik SSSH za otok Krk. Godine 1993. bio je izabran za predsjednika Samostalnog sindikata EKN-a Hrvatske i tu je funkciju obnašao do 1996. godine, kada je izabran za predsjednika SSSH. Prve izraze sućuti SSSH je uputio predsjednik Sindikata PP DIVUT Bosne i Hercegovine dr. Mehmed Avdagić. „Pamtit će se po mnogim zaslugama za sindikalni pokret u Hrvatskoj i šire, ali i po podršci u solidarnosti sa Sindikatom PP DIVUT BiH i drugim sindikatima u Bosni i Hercegovini” - napisao je Avdagić. (Ž.S.) 14 • Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 19.498 $ za 2012. (MMF), ili 61 posto kupovne moći EU-28 (na razini Mađarske, Poljske, Latvije i Argentine); • Rast/pad BDP-a I.-III. 2013.: - 2,0 posto; • Stopa inflacije u svibnju 2013., odnos prema svibnju 2012. 1,6 posto (stopa rasta troškova života); • Broj nezaposlenih: 315.000 (6/2013.); • Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 18,3 posto 6/2013. - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 18,1 posto; (1-3. 2013.) • Prosječna plaća za travanj 2013.: 5.478 kuna neto, 7.889 bruto (- 3,0 posto realno prema 4/2012.); • Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,82 posto prosječne); • Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna; • Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.); • Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (ožujak 2013.); • Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.219.964 (82,6 posto osiguranika u RH); • Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.435,27 kuna ili 44,45 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva, invalidske i starosne/; • Prosječna potroš. košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2011.): 6.650 kuna; • Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 27 ima 16,5 posto; • Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8,5 posto Karlovačka županija 35 posto Sisačko-moslavačka županija 30 posto • Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31) • Aktivno stanovništvo:1.718.000 (prosjek 2012.): a) poljoprivreda 11,5 posto* b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15,8 posto d) ostali: 60,7 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječ. plaća privatni sektor: 1-9./2012.: 4.703 kune b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni 1-9 2012.: 6.785 kuna *DZS prema godišnjem biltenu br. 9.2.8. od 14.06.2013. Boris Feis, izvršni tajnik SSSH za ekonomska i financijska pitanja Europska unija Sloboda kretanja radnika u EU i njezina ograničenja Desetak dana nakon pristupanja Hrvatske EU, postaje jasnijom situacija sa slobodom kretanja hrvatskih radnika i prijelaznim razdobljima koja su u mogućnosti uvesti ostale države članice. Trinaest zemalja uvelo je prijelazno razdoblje u trajanju od najmanje dvije godine, a četrnaest ih je objavilo da prijelazna razdoblja neće koristiti. Prema modelu koji je primijenjen i na zemlje koje su pristupile EU 2004. i 2007. g., države članice imaju mogućnost privremeno ograničiti pristup hrvatskih radnika svojim tržištima rada u trajanju do najduže sedam godina, po tzv. modelu „2+3+2”. Za prve dvije godine dovoljno je da zemlja članica pošalje obavijest o takvoj odluci Europskoj komisiji. Želi li prijelazno razdoblje produžiti za još tri godine, morat će svoju odluku obrazložiti razlozima zbog kojih smatra da bi radnici iz Hrvatske mogli negativno utjecati na nacionalno tržište rada, a želi li ograničenje koristiti i posljednje dvije godine, morat će takvo stajalište dokazati i konkretnim statističkim podacima. Odluku svaka članica donosi autonomno, a prema zemljama koje uvedu prijelazno razdoblje i Hrvatske će uzvratiti istom mjerom, odnosno uvesti ista ograničenja radnicima iz te zemlje za pristup hrvatskome tržištu rada. Nakon isteka roka od sedam godina, zapošljavanje hrvatskih radnika u drugim članicama EU ne može se više ograničavati, odnosno pripadaju im ista prava i mogućnosti zapošljavanja kao i državljanima pojedine članice (ograničenja, odnosno nacionalno državljanstvo kao uvjet zapošljavanja, moguća su nakon toga sa- mo u pojedinim specifičnim oblicima javnih službi, kao što su vojska, policija i sigurnosni sustav). Prijelazno razdoblje u početnom trajanju od dvije godine do sada su uvele Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Grčka, Cipar, Luksemburg i Malta. Ograničenja nisu uveli Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija, što znači da se građani RH od 1. srpnja mogu bez posebnih radnih dozvola zapošljavati u ovim državama. Važno je naglasiti kako ni sloboda kretanja rada, iako pripada među četiri temeljne slobode na kojima se zasniva EU (slobode kretanja rada, kapitala, roba i usluga), nije apsolutna te i nakon isteka prijelaznih razdoblja postoje određena ograničenja u njezinoj primjeni. Konkretno, hrvatski državljani moći će bez posebne prijave i boravišne dozvole boraviti u drugoj članici EU najviše tri mjeseca u potrazi za poslom. Ako u tom razdoblju pronađu zaposlenje, na osnovi potpisanog ugovora o radu automatski će dobiti dozvolu boravka, kao i ostala radna i socijalna prava kakva imaju i državljani te zemlje članice. Za boravak dulji od tri mjeseca, ako se osoba nije uspjela zaposliti, bit će potrebno dokazati posjedovanje potrebnih sredstava za uzdržavanje (konkretan iznos koji je potrebno imati na računu ovisi od zemlje do zemlje). U slučaju gubitka radnoga mjesta, hrvatskim državljanima u drugim članicama pripast će ista prava vezana uz nezaposlenost kakva imaju i nacionalni državljani, uključujući naknadu za nezaposlenost i usluge nacionalne službe za zapošljavanje. Sva se ova pravila na jednak način primjenjuju i za državljane drugih članica EU koji borave i rade u RH. Pri traženju zaposlenja u ostalim članicama EU, hrvatski državljani također mogu koristiti usluge mreže europskih javnih službi zapošljavanja EURES, koja objavljuje oglase za radna mjesta u svim članicama EU te posreduje pri zapošljavanju na europskoj razini na sličan način kao i Hrvatski zavod za zapošljavanje na nacionalnoj razini. Osim prava na slobodan pristup tržištima rada (uz navedena ograničenja), hrvatskim državljanima od 1. srpnja, sada kao državljanima Europske unije, pripada i niz drugih prava u ostalim članicama. Osim prava glasanja na izborima za Europski parlament u bilo kojoj državi članici, hrvatski državljani s boravkom u drugoj državi članici imaju pravo kandidature i glasanja i na lokalnim izborima. Također, nakon pet godina boravka u drugoj članici, imat će pravo na dozvolu stalnog boravka. Vezano uz institucije EU, hrvatski državljani imaju pravo obraćanja (i odgovora) svim europskim institucijama na hrvatskom jeziku, kao i pravo na konzularnu zaštitu od strane veleposlanstva ili konzulata bilo koje države članice (ako borave u stranoj zemlji u kojoj RH nema vlastito predstavništvo). Hrvatski državljani od 1. srpnja također su u mogućnosti besplatno izvaditi europsku karticu zdravstvenog osiguranja, koja im omogućuje korištenje neodgodivih zdravstvenih usluga u ostalim članicama EU tijekom privremenog boravka. Darko Šeperić, stručni suradnik SSSH za eurointegracije Europska konfederacija sindikata (ETUC) Čestitka i upozorenje Europska E k konfederacija k f d ij sindikata i dik t (ETUC), (ETUC) u priopćenju i ć j objavljenom 1. srpnja 2013. godine, pozdravila je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, ali istodobno skrenula pozornost na potrebu daljnjeg napretka u provođenju reformi, te posebno jačanja socijalnog dijaloga. ETUC je podsjetio Vladu RH na važnost uključivanja socijalnih partnera u javnu raspravu o zakonskim prijedlozima od samog početka procesa, te izrazio žaljenje što Vlada RH nije slijedila takav pristup prilikom nedavnog donošenja Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim poslovima. ETUC je pozvao Vladu RH da osigura istinski i sadržajni dijalog sa socijalnim partnerima. Ponovio je svoju ranije izraženu podršku slobodnom kretanju radnika unutar EU, odnosno apel državama članicama da ne uvode prijelazna razdoblja i ograničenja za hrvatske radnike. 15 Međunarodna suradnja 102. zasjedanje Međunarodne konferencije rada Izgradnja budućnosti s dostojanstvenim poslovima Pod nazivom „Izgradnja budućnosti s dostojanstvenim poslovima” u Ženevi je od 5. do 20. lipnja 2013. godine održano 102. zasjedanje Međunarodne konferencije rada, najvišega tijela Međunarodne organizacije rada. Oko 5.000 izaslanika vlada, posloda- vaca i sindikata iz 185 zemalja, članica Međunarodne organizacije rada, raspravljalo je o temama vezanim uz zapošljavanje i socijalnu zaštitu u novom demografskom kontekstu, održivi razvoj, dostojanstveni rad i zelena radna mjesta te socijalni dijalog. U izaslanstvu RH na zasjedanju Međunarodne konferencije rada bili su predstavnici Vlade, poslodavaca te jedina predstavnica sindikata Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH za međunarodnu suradnju. Dijana Šobota sudjelovala je u radu Odbora za zapošljavanje i socijalnu zaštitu u novom demografskom kontekstu, u kojemu je izabrana i u Odbor za izradu zaključaka. Svi tekstovi usvojeni na ovogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji rada, kao i ostali izvještaji s Konferencije, dostupni su na linku: http://www.ilo.org/ilc/ILCSessions/102/ lang--en/index.htm SODICO / socijalni dijalog u graditeljstvu u postkriznom razdoblju Pozitivan stav prema paritetnim fondovima Završen je jednogodišnji projekt SODICO-socijalni dijalog u graditeljstvu u postkriznom razdoblju, u kojemu su sudjelovali socijalni partneri iz Austrije, Slovenije, Mađarske, Bugarske i Hrvatske - HUP–Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske. Završna konferencija Projekta održana je u Ljubljani, 20. lipnja 2013. godine. U sklopu projekta, predstavnici SGH i UPGH su u svojemu sektoru proveli opsežne ankete s predstavnicima poslodavaca i radnika u dvadeset trgovačkih društava, različitih po djelatnosti, veličini, broju radnika… o zainteresiranosti o uvođenju paritetnih (ravno( pravnih) fondova u našoj zemlji u područjima zaštite na radu, strukovnoga obrazovanja, naknade za loše vrijeme, otkaza - otpremnine i dodatnih mirovina. Ispitanici su za svako od izabranih područja iskazali svoju procjenu trenutnog stanja - prednosti i nedostatke, argumente za i protiv uvođenja paritetnih fondova za pojedino područje, očekivane prepreke… U Hrvatskoj je, unatoč različitim interesima i preprekama iskazan pozitivan stav prema paritetnim fondovima, a zajednički interes socijalnih partnera postoji za otpremnine te zaštitu na radu i strukovno obrazovanje. U sklopu projekta, socijalni partneri iz svake zemlje organizirali su i konferencije o aktualnom problematici u sektorima graditeljstva na nacionalnim razinama, pa je tako i SGH u Zagrebu organizirao međunarodni skup na kojemu je jedna od tema bila javna nabava u RH, te radionicu „ Ususret EU – mogućnosti i izazovi sektorskog socijalnog dijaloga”, s iznimno važnim temama za sektor graditeljstva – funkcioniranje sektorskoga socijalnoga dijaloga u graditeljstvu na EU razini i suradnja poslodavaca (FIEC) i sindikata (EFBWW) o konkretnim temama, kao što je trenutno Direktiva o izaslanim (detaširanim) radnicima. 18. kongres ÖGB-a Šest tjedana godišnjega odmora Sudjelujući na 18. kongresu jedine austrijske sindikalne središnjice, ÖGB-a, što je održan u Beču od 18. do 20. lipnja, savezni kancelar Werner Faymann podržao je sindikalni prijedlog o šest tjedana godišnjega odmora. Inače, to je zemlja koja ima samo 4,6 posto nezaposlenosti i u kojoj je 99 posto zaposlenih „pokriveno” kolektivnim ugovorima. Ugodno je bilo čuti što Austrija ima najmanju nezaposlenost mladih u Europi. Iz Hrvatske kao gost Kongresa pozvan je SSSH, u čije je ime sudjelovao tajnik SSSH Željko Slunjski. Nameće se dojam kako je Austrija zemlja zavidnoga socijalnoga dijaloga i partnerstva. Naime, svečanosti otvaranja u Austrija centru prisustvovao je cijeli državni 16 vrh, predsjednik Republike Austrije dr. Heinz Fischer, savezni kancelar Werner Faymann, svi ministri, guverner banke i drugi. Drugoga dana Kongresa ÖGB-a predsjednik Republike je u svojemu uredu, u Leopoldinskom traktu Hofburga, primio inozemne goste. Delegati Kongresa posebice su srdačno, često prekidajući pljeskom, primili pozdravne riječi generalne tajnice EKS-a Bernardette Segol. Za predsjednika ÖGB-a ponovno je, golemom većinom glasova, izabran Erich Foglar. Aktualno Izmijenjen Zakon o radu Nakon gotovo šest mjeseci tripartitnih pregovora predstavnika Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih središnjica, Sabor RH je na sjednici održanoj 14. lipnja 2013. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Objavljen je u „Narodnim novinama”, br. 73, od 18. lipnja 2013., a stupio na snagu 26. lipnja 2013. godine. Izmjenama i dopunama ZOR-a, najavljenim kao I. faza izmjena, pristupilo se zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, konkretno izmijenjenom Direktivom o europskim radničkim vijećima (revidirana D. 2009./ 38/EZ), a njome su izmijenjene još neke odredbe Zakona o radu o kojima su se socijalni partneri najvećim dijelom usuglasili, čime su uklonjene i neusklađenosti s praksom Europskog suda pravde. ŠTO JE IZMIJENJENO? Dnevni i tjedni odmor - zamjenski odmor – ograničenja u primjeni: Izmijenjen je st. 5., članka 3. sadašnjeg Zakona o radu i dodan novi st. 6., čime se u izuzetnim situacijama u točno određenim djelatnostima (luke i zračne luke, tisak, radio, televizija, poštanske usluge, vatrogastvo, poljoprivreda, turizam i dr. iz stavka 4.), omogućuje korištenje dnevnog odmora u vremenu kraćem od zakonskih 12 sati, ali ne kraćem od osam sati i to tako da se radniku mora omogućiti korištenje zamjenskog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći odmor. Taj izuzetak, odnosno tu odredbu moguće je neposredno primijeniti samo ako se ugovori kolektivnim ugovorom. Rad na određeno vrijeme Prvi ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti bez vremenskog ograničenja, odnosno vezuje se uz određeni rok, izvršenje određenog posla ili uz nastupanje određenog događaja. Ograničenje od tri godine ukupnog trajanja odnosi se samo na uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme. U skladu s tim, moguće je i duže trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ali samo ako je riječ o prvom ugovoru i uz uvjet da se tijekom toga razdoblja radnik uzastopno ne zapošljava na određeno vrijeme. Ako je prvi ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen na vrijeme duže od tri godine, više nije dopušteno sklapanje uzastopnih ugovora o radu čije je ukupno trajanje ograničeno na tri godine. Za sklapanje uzastopnih ugovora o radu mora postojati objektivan razlog koji mora biti naveden u ugovoru ili u pisanoj potvrdi. Svaka izmjena ili dopuna ugovora o radu koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora smatra se sljedećim uzastopnim ugovorom na određeno vrijeme. Probni rad Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, obrazložen i dostavljen radniku. Propisuje se primjena instituta neopravdanog razloga za otkaz, pravo na sudsku zaštitu, odnosno osporavanje otkaza zbog nezadovoljavanja probnog rada, s mogućnošću vraćanja radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza. Prekovremeni rad Ukinuto je mjesečno ograničenje prekovremenog rada (32 sata), a i dalje ostaje Zakonom propisano tjedno (osam sati) i godišnje (180 sati) ograničenje. Zamjenski odmor na sezonskim poslovima Zbog sezonskoga značenja pojedinih poslova i pojačanog intenziteta rada u sezoni, smanjen je najmanje dopušteni broj sati neprekidnog trajanja dnevnog odmora, s deset na osam sati, punoljetnim radnicima na sezonskim poslovima koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnoga dana (dvokratni rad). U takvim slučajevima poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora odmah nakon okončanja razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kraći dnevni odmor. Kolektivni višak radnika Izmjenama Zakona redefinira se institut kolektivnog viška radnika i usklađuje s Direktivom Vijeća 98./59/EZ. Ona kaže kako kolektivni višak radnika podrazumijeva prestanak potrebe za radom radnika zbog svih razloga koji će na stra- ni poslodavca dovesti do prestanka potrebe za radom najmanje dvadeset radnika, ako poslovno uvjetovanim otkazom budu otkazali ugovore o radu najmanje petorici radnika. U višak radnika ubrajaju se i radnici čiji radni odnos prestaje iz poslovno uvjetovanih razloga, te sporazumom poslodavca i radnika (na prijedlog poslodavca). O najavi kolektivnog viška radnika poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem i program zbrinjavanja viška radnika dostaviti nadležnoj javnoj službi za zapošljavanje (koja više nema obvezu očitovati se o dostavljenom programu) i radničkom vijeću. Skraćen je rok na koji Hrvatski zavod za zapošljavanje može odgoditi otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima koji se nalaze u programu zbrinjavanja viška radnika, s 90 na 30 dana. Umjesto zaključka: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava će nakon šest mjeseci primjene odredbe o ograničenjima dnevnog i tjednog odmora izvijestiti o kolektivnim ugovorima u kojima će eventualno biti ugovorena ta iznimka. Ugovor o radu na neodređeno vrijeme ostaje pravilo, a ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti samo izuzetno. Nažalost, dosadašnja primjena toga instituta je pokazala kako je u praksi slika drukčija85 posto novozaposlenih radnika, zaposleno je na određeno vrijeme. Primjena novog uređenja toga oblika ugovora o radu pokazat će je li moguće spriječiti zloupotrebe u uzastopnom zaključivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Primjenu odredbi o zamjenskom odmoru na sezonskim poslovima, tijekom ove sezone posebno će pozorno pratiti inspekcije rada, kako bi se uočile eventualne zlouporabe poslodavca i uočile eventualne štetne posljedice za radnike. Gordana Palajsa, izvršna tajnica za radno-socijalno pravo 17 Pravni savjeti PITANJE: Dana 5. ožujka 2013. godine uručena mi je Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu uz otkazni rok od mjesec dana. Otkazni rok je istekao 5. travnja 2013. godine te mi je poslodavac vratio zaključenu radnu knjižicu, iako sam zahtijevao da mi prethodno omogući korištenje deset dana godišnjeg odmora iz 2012. godine. Naime, u Ugovoru o radu se navodi kako za svaku godinu ostvarujem pravo na 24 radna dana godišnjeg odmora, od čega sam u 2012. godini iskoristio samo 14 dana. Imam li kakva prava u vezi s neiskorištenim godišnjim odmorom? (K.O., Glina) ODGOVOR: Budući da Vam je radni odnos prestao, a poslodavac Vam nije omogućio korištenje godišnjeg odmora iz 2012. godine, na temelju odredbe čl. 61. Zakona o radu, poslodavac Vam je dužan isplatiti naknadu za neiskorišteni dio godišnjeg odmora. Naknada se određuje prema Vašoj prosječnoj mjesečnoj plaći u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Imate pravo i na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu, odnosno na naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora za 2013. godinu. Naime, sukladno odredbi čl. 59., st. 1. Zakona o radu, radnik čiji radni odnos prestane prije 1. srpnja ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada. Budući da ste u 2013. godini radili tri mjeseca, stekli ste pravo na 3/12 godišnjeg odmora, odnosno na šest dana godišnjeg odmora. Dakle, poslodavac Vam je dužan isplatiti nakandu za neiskorišteni godišnji odmor od ukupno šesnaest dana i to za deset dana godišnjeg odmora iz 2012. godine i za šest dana godišnjeg odmora iz 2013. godine. lendarske godine za koju ostvaruje to pravo, a kako je propisano čl. 62., st. 2. Zakona o radu, može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Međutim, Zakon o radu u čl. 63., st. 3. propisuje iznimku prema kojoj godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut Odgovara: ili nije korišten u kalenInes Duk, darskoj godini u kojoj je pravna zastupnica u Uredu SSSH stečen zbog bolesti ili Sisačko-moslavačke županije korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Prema tome, imate pravo godišnji odmor iz 2012. godine u cijelosti prenijeti u 2013. godinu te ga iskoristiti do 30. lipnja 2013. godine. PITANJE: U prodavaonici u kojoj sam zaposlena na radnome mjestu prodavačice prije tri mjeseca na inventuri je utvrđen manjak. Prošli mjesec poslodavac je svima zaposlenima u prodavaonici od plaće oduzeo 250,00 kuna uz obrazloženje kako će nam taj iznos obustavljati od plaće svaki mjesec sve dok ne namirimo nastali manjak. Napominjem da nisam odgovorna za utvrđeni manjak, niti sam priznala štetu. Jesam li štetu dužna nadoknaditi? (LJ.T., Sisak) ODGOVOR: PITANJE: Na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaposlena sam kod poslodavca neprekidno od 17. lipnja 2004. godine. Radi komplikacija u trudnoći započela sam sa bolovanjem 2011. godine te sam u 2012. godini nastavila koristiti rodiljni i roditeljski dopust. Roditeljski dopust mi je završio 10. ožujka 2013. godine. Imam li pravo na korištenje godišnjeg odmora za 2012. godinu budući da u 2012. godini nisam radila ni jedan dan? (S.E., Petrinja) ODGOVOR: Ponajprije, pravo na prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu, koji nije iskorišten zbog bolovanja ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, nije uvjetovano efektivnim radom u godini koja prethodi godini u kojoj se radnik vratio na rad. Dakle, pravo na godišnji odmor za 2012. godinu stječete bez obzira na to što u toj godini niste efektivno radili ni jedan dan. Nadalje, Zakon o radu u čl. 63., st. 1. propisuje da radnik neiskorišteni dio godišnjeg odmora koji preostane nakon što je iskoristio najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju tijekom ka- 18 Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je tu štetu i naknaditi. Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl. 99., st. 1. i 2. Zakona o radu). Međutim, poslodavac je taj koji mora dokazati postojanje te visinu štete, kao i odgovornost radnika i to njegovu namjeru ili krajnju nepažnju. Sama činjenica da je utvrđen inventurni manjak ne znači i odgovornost radnika za štetu. Dakle, odgovoran je samo onaj radnik koji je štetu prouzročio namjerno ili zbog krajnje nepažnje. Nadalje, prema odredbi čl. 88. Zakona o radu, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezinoga dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće. Radnik suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja. Dakle, ako radnik nakon nastanka potraživanja nije dao suglasnost za uskratu plaće, poslodavac ne smije iznos štete odbiti od radnikove plaće. Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb Nagradna križaljka Nakladnik: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Milićević – Pezelj Novinarka: Marijana Tomić Lektorica: Đurđica Pavlović Tajnica: Branislava Krasić Sindikalna akcija izlazi mjesečno Godišnja pretplata 108,00 kn Uplate na žiroračun SSSH 2360000-1101317560 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju” RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: KONFLIKT DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA: Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn 1/2 str. 1.000,00 kn 1/4 str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko 1. VERONIKA BLAGOVIĆ, Šeferova 6, 10000 Zagreb Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 3. STJEPAN ZELENIĆ, A. Šenoe 24, 31550 Valpovo 2. ANTUN BRNJAK, Kelešinka, B. Radića 14, 31433 Podgorač Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske Kupon br. 422 Ime i prezime: Adresa: Rješenje nagradne križaljke: Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 15. rujna 2013. Telefon: (01) 46 55 111 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 053 E-mail: sindikalna-akcija@sssh.hr Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo Grafičko uređenje i priprema: Tangir, Samobor Tisak: Tiskara Petravić ISSN 1330-1640 19 i Sportske gre i c v o V I PPD u Zatonu ndikalvca, iz 62 si -o V IV D P P u sportska Oko tisuć kora te Mirilo je svoja je m d o ugrljin iz Agro a (pred, k d e , ic O tu n e a ž n m ru a o d g rd o ne p lome no gosti: Go ro-Tovarnik orirali e štine u ma žević iz Ag u, stolnom e samo u e ij sk n n e K sponz ij p v znanja i vje ta a a e sl n sr i ca koji su ost su e- ro nisu odbojc a n n , v te d i u a avu d je d ć a ri o e o v ik v sl ln p o , a , ja p ij lanju tu i predst vnici susreta , te rev a atjecan su li n st u i il šk ih B a ri sk b ). m i rt je ti ta o e tu SSH, razm usre susr ju sp tenisu, belo ki, tajnik S ržavanje S sudionika, js d . sportskim 9. lipnja održavan n o ih 4 1 lu sv S a n o je a k , n lj u st e tv ruž telj : Že do dsjedi streličars novih prija prestano d su se od 6. ici sindikata Boris Franjković, pre je o n n št a . , p ra -a la se d IV i a sk d D Z i P a iš i raj , lju Ivo IliSindikata P na iskustav arijan Vind u Zatonu k rganizacija Slovenije, o li M I i a Ž a K rž č j d a ja o ta ć , a , e e se u ik o osj ikata ton ind 2013. godin va. Posredn vara i jača alnog sind PDIV u Za ik i tajnik S P st st n o ta se m a a ik S te d , ik in ju S redavn . e dele ozna Članovima Nowicki, p i sindikatu vić, predst st w še žile i sportsk ma- bolje up o a n ru sl d d o a ri ir p p M ri p se i -a o su iH te drugih ze dnik PPDIV zajedništva PPDIVUT B tradicionaln osti. sindikata iz rio predsje iz o ih I ja Ž tv sk n lj o K ske Solidarn re , te lj o je e o ja tv p sk ri te o lj e ik o sr n P st u d o S e iz n sj gacije p a st o vine. ić, a sveč tili i ta Solidarn e i Hercego o Oreškov šću oboga o sn lja, Sindika im n o Š č B o z iz a T n U e PPDIV ojom su -a, a s čim Slovenije i Susreta sv nici PPDIV ra st ih a sk n rt e o sp Kako piš ih drugih sudionici sv i u ž a sl se Slavila g a Z a p i ek a n o t e b o n h e T e j r o m Srer u Mursko e p im C sa eti lek portski susr sp koga komp ti ič e st v ri e D tu a su i atska, Na terenim 13. godine, održžan padna Hrv za ro e v 0 e 2 sj e ja pn egij odruždišću, 8. li rvatske - R ndikalnih p H si a 1 v 1 st lj iz e a it lj rad ate ačke i Sindikata g 180 natjec ičko-kkriižžev n lo v a ri v p lo o K je , d e agreje su insk jelovar i Z na kojima ke, Varažd B rs o la g ta a e -z m o o ktr jerili pinsk gosti iz Ele snage odm nica iz Kra je te o e v ij S n . a b p re u ež Zag zanju poduzeća Međimursk elotu, pote g b o , k i) ič n šk h u m te ene i ktro ene i bačkog ele a pijesku (ž , pikadu (ž n i tu e jc o m b o d g o o en e i muški), su i malom tenisu (žen e m o ln o st Varažužeta, hnobetona e . -T u e h rj ša o g te a , ždin. aZ muški) Cesta Vara bila je ekip a ik ip n k d e je a b ć o e p tr Ukupni đimurje, a a EKO-Me ip k e a g ru d din, a m a k u r r opet u a h e p i k č Pobjedni a s i e r P o r r e F e p i k e ja in, 15. lipn ne Varažd ra o la v ta d e e m sk dikata e sport in S sk d ti e ra sr G u su a i adna Na terenim ani su Sedmi sportskk sjeverozap – . II e ij rž g d e, o , Re isa – , Ferro Pre 2013. godin dustrijskog sindikata je v a sl ro O – e-In lovar, Orometala ŽV-a – Bje ca Hrvatsk – R , K c P e T v e iz lj se u ji Kra Ekipe atjecale su onta – Don Hrvatska. n m g ro re e b F d a u L g žeta. ovo va – otezanju u Čakovec, N din i Opreme stroje p i li e b ), e užei žen araž potezanju du (muški MIV-a – V u a i, ik n p a , ž tu re e b d Lu gom araži najbolji V malome no ometu i beli slavili su il b i) šk u (m u nog erro Preis I. su u pikad U malome ice ekipe F reisa, dok n P la o č rr a e F ic g a ta ekip kod kole e MIV II., a dinci iz ekip bje pnog popehar uku i n z la je ri p a redom, tvrti put z Preisa. kipe Ferro Tako je, če e a m a k ru io u dnika završ
© Copyright 2024 Paperzz