broj 421, 15. svibnja 2013.3232 KB

POŠTARINA
PLAĆENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
Zagreb, 15. svibnja 2013. • Broj 421 • Cijena 9 kuna
Utvrđivanje reprezentativnosti udruga sindikata više razine
U postupku utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindikata više razine, Povjerenstvo
za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je
početkom ožujka rješenje prema kojemu su
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga sindikata reprezentativni za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na
nacionalnoj razini.
Prema Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti
za kolektivno pregovaranje da bi bila reprezentativna sindikalna središnjica morala je ispunjavati nekoliko uvjeta:
– da je najmanje šest mjeseci prije dana
podnošenja zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti upisana u registar udruga sindikata više razine,
– da u nju udruženi sindikati imaju najmanje 50 000 radnika članova,
– da je u nju udruženo najmanje pet sindikata koji djeluju u
različitim područjima, odnosno odjeljcima djelatnosti
utvrđenim Nacionalnom kvalifikacijom djelatnosti,
– da ona ili u nju udruženi sindikati imaju područne urede u
najmanje četiri županije,
– da raspolaže potrebnim prostorom i drugim materijalnim
uvjetima za rad te da zapošljavanja najmanje pet radnika
na temelju ugovora o radu.
Što je Povjerenstvo utvrdilo?
Broj
udruženih
sindikata
Broj
članova
Broj županija u
kojima imaju
urede
Broj
zaposlenih
NHS
59
116. 837
4
11
SSSH
20
99.682
21
49
MHS
10
61.411
4 (Sindikat
hrvatskih učitelja)
5
HUS
57
54.009
9
11
Sindikalna
središnjica
Okrupnjavanje sindikalne scene
Tri nova
sindikata javnog
sektora u SSSH
2
Foto: vlada.hr
SSSH ima 99.682 člana
1. U NHS je udruženo 59 sindikata s ukupno 116.837 članova. NHS ima u četiri županije regionalni ured i 11 zaposlenih na temelju ugovora o radu.
2. U SSSH je udruženo 20 sindikata s ukupno 99.682 člana.
SSSH ima u 21 županiji područni ured i 49 zaposlenih na
temelju ugovora o radu.
Članovi Sindikata umirovljenika Hrvatske (11.433) i članovi podružnica neposredno udruženih u SSSH (713) nisu
uzeti u obzir, jer u postupku utvrđivanja reprezentativnosti mogu sudjelovati samo udruge koje su utemeljene
i upisane u registar udruga prema odredbama Zakona o
radu, što SUH i podružnice nisu.
3. U MHS je udruženo deset sindikata, a prema potvrdama
poslodavaca naknadno dostavljenima, s 61.411 članova.
Sindikat hrvatskih učitelja, član udruge, ima u četiri županije područni ured, dok MHS ima pet zaposlenih na temelju ugovora o radu.
4. U HUS, prema dostavljenim izjavama o udruživanju,
udruženo je 57 sindikata s ukupno 54.009 članova. HUS
ima devet županijskih ureda i 11 zaposlenih na temelju
ugovora o radu.
Vijeće Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, najviše tijelo SSSH između dvaju kongresa, na sjednici
održanoj 28. ožujka 2013. godine, donijelo je odluke o
prijemu triju sindikata iz javnoga sektora - Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i Sindikata zdravstva Hrvatske.
S tri novoprimljena sindikata, SSSH ima 23 sindikata s ukupno 123.465 članova.
Događaji
Zbog prestanka važenja rješenja o reprezentativnosti sindikalnih središnjica iz
2009. godine, a prije utvrđivanja nove reprezentativnosti, Gospodarsko-socijalno
vijeće prestalo je djelovati nakon 28. siječnja 2013. godine. Stoga su Vlada RH, sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca sklopili Sporazum o tripartitnoj
s
O
t
r
v
nacrta strateških dokumenata, prijedloga
zakona i drugih akata, te im pravodobno
dostavljati nacrte strateških dokumenata,
zakona i drugih akata na očitovanje, a prije usvajanja na sjednici Vlade RH.
Samo u mjesec dana od potpisivanja
Sporazuma SSSH je zaprimio 21 zakonski
prijedlog, od kojih 1/3 uopće nije u Planu
Socijalni dijalog
– forma, a ne sadržaj!
suradnji kojim se uređuje postupak pri
usuglašavanju stavova u odnosu na pojedine strateške, normativne i druge akte koje
Vlada, kao predlagatelj, upućuje u zakonodavnu proceduru u Hrvatski sabor. Sporazum će vrijediti do potpisivanja novog Sporazuma o osnivanju GSV-a, koji je u izradi.
Prema Sporazumu, sukladno iskazanom interesu socijalnih partnera-potpisnika Sporazuma, Vlada RH dužna je uključiti njihove stručnjake u radne skupine
resornih ministarstava zaduženih za izradu
normativnih aktivnosti Vlade RH za 2013.
(zato ih nema ni u Programu rada GSV-a za
2013.), a u radne skupine za njihovu izradu,
izuzev onih kojima je predlagatelj Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, stručnjake socijalnih partnera se ne uključuje!
Također, nakon opetovanih zahtjeva i
inicijativa, predstavnici SSSH i udruženih
sindikata su se u ožujku konačno uspjeli
sastati s potpredsjednikom Vlade RH i
ministrom regionalnoga razvoja i fondova
EU Brankom Grčićim kako bi razgovarali o
tvrtkama koje posluju u problemima te
radnicima ne isplaćuju plaće. Tema razgovora bila je i primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,
s posebnim osvrtom na iskustva radnika u
predstečajnim nagodbama, te vladine politike privlačenja (privatnih) investicija.
Dogovoreno je kako će se najmanje
jednom mjesečno, po mogućnosti i češće,
održavati sektorski konzultativni sastanci
gdje će se nastale probleme, ili one koji bi
mogli nastati, pokušati riješiti odmah!
Savezu samostalnih sindikata Hrvatske
i udruženim sindikatima takav je pristup
prihvatljiv, jer socijalni dijalog između
Vlade i sindikata koji djeluju u različitim
industrijama, nije bio uspostavljen. Potpredsjednik Vlade posebice je naglasio
kako politika Vlade ne ide na uštrb proizvodnog sektora i da joj cilj nije uništenje
industrije, već njezino spašavanje i revitalizacija. U tome je dijelu najavio daljnje
aktivnosti na poticanju investiranja i zadržavanja i novog zapošljavanja radnika.
Na sastanku su najavljene izmjene određenih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zbog slabosti uočenih prilikom njegove primjene.
SSSH ministru Mrsiću na proširenoj sjednici PVSSSH:
Prestanite vršiti pritisak
na izmjene ZOR-a!
Proširenoj sjednici Predsjedništva Vijeća SSSH, održanoj 12.
travnja, prisustvovao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić sa suradnicima. Došao je ponajprije čuti stajališta
SSSH i udruženih sindikata vezanih uz primjenu Zakona o radu i
stajališta SSSH u vezi druge faze rada na izmjenama toga Zakona.
Predstavnici udruženih sindikata su izvijestili o primjeni Zakona o radu, kako o najdrastičnijim primjerima njegova kršenja,
tako i o primjerima dobre prakse.
Izvršna tajnica za organizaciju, obrazovanje i izdavaštvo SSSH
Ana Milićević Pezelj, uvodno je prezentirala sustav socijalne sigurnosti radnika, kako ga vidi i zagovara SSSH. Naglasila je kako je
potrebno prestati vršiti pritisak na izmjene Zakona o radu, jer nekim
očekivanjima poslodavaca Zakon o radu ne može odgovoriti. Za
slučajeve privremenih poremećaja u poslovanju poslodavca, Hrvatska mora razviti druge instrumente potpore poslodavcima, uzimajući u zaštitu radnika kao najslabiju kariku - o čemu se mnogo
može naučiti od Austrijanaca. Nužno je poraditi na boljem razumijevanju pojmova i pojedinih instituta, te na boljoj primjeni i
poštivanju zakona, čemu je preduvjet kontinuira edukacija kako
poslodavaca tako i radničkih predstavnika. Posebice je važno osposobljavanje menadžerskog kadra za upravljanje promjenama,
te upravljanje, a ne rasipanje, ljudskim potencijalima.
Ministar je rekao kako će Vlada podržati ono o čemu se sindikalna i poslodavačka strana usuglase u bipartitnim pregovorima
o Zakonu o radu koji su u tijeku, a, govoreći o interesnim pitanjima
o kojima će biti riječi u sklopu druge faze izmjena ZOR-a, spomenuo je otpremnine, strukturu plaće, radno vrijeme, godišnje
odmore, te agencije za privremeno zapošljavanje.
3
Događaji
Dan zaštite na radu, 28. travnja
Povodom obilježavanja Nacionalnog
dana zaštite na radu i Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28.
travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Koordinacija SSSH zaštite na radu organizirali su 24. travnja, u Radničkome domu, Konferenciju „Zajedno u
sustavu zaštite na radu – prevencijom do
zdravog i sigurnog radnog mjesta”. Konferencija je okupila predstavnike radnika,
poslodavaca, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i nadležnih institucija,
koji bi, kako i sam reče predsjednik Koordinacije SSSH zaštite na radu Ljubomir
Pintarić, trebali biti jedinstveni i svatko
u svojoj domeni doprinijeti zdravom i sigurnom radnom mjestu.
Moderator Konferencije Mladen Novosel, predsjednik SSSH, govoreći o ulozi
Prevencijom do zdravog
i sigurnog radnog mjesta
sindikata u zaštiti na radu, napomenuo je
kako je u praksi zanemaren institut odbora zaštite na radu, te je potrebno vratiti njegovu važnu ulogu.
- Poslodavac koji zapošljava 50 ili više
radnika dužan je osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo
radi utjecanja na odluke vezane uz područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
napomenuo je Novosel, konstatirajući,
isto tako, kako, na žalost, nema sankcija
ako poslodavac to ne učini.
Admira Ribičić, pravna savjetnica
Hrvatske udruge poslodavaca, skrenula
je pozornost na problem čestih zakonskih izmjena s kojima osobito muku muče mali i srednji poduzetnici, koji nemaju
vlastite pravne službe. Uputila je i kritiku
Državnome inspektoratu, koji bi, kako reče, trebao imati više savjetodavnu i preventivnu ulogu. Sada je naglasak na kažnjavanju.
Da je težište na prekršajnim mjerama
potvrdio je i Nenad Puljić, voditelj Službe nadzora u području zaštite na radu
Državnog inspektorata, napominjući kako je rješenje u upravnim mjerama koje
će poslodavce usmjeriti na negativnosti,
4
ali u tome dijelu ima dosta nedostataka.
Uz sve zamjerke postojećem sustavu zaštite na radu, potvrdio je kontinuirano
smanjenje ozljeda na radu, uključujući i
one sa smrtnim posljedicama.
Govoreći o zakonskim propisima o zaštiti na radu u Hrvatskoj, Marija Zavalić,
ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu
zdravlja i sigurnost na radu, upozorila je
na činjenicu da je poslodavac zakonski
dužan djelatnicima službe medicine rada
osigurati pristup u radne prostorije i prostorije, no učestala praksa pokazuje kako
ih poslodavci ne puste. U tome je kontekstu spomenula Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 161 o službama medicine rada, prema kojoj je nužno
urediti suradnju izabranih specijalista
medicine rada, psihologa i poslodavaca
zbog djelotvornijeg povezivanja poslova
zaštite na radu s poslovima specifične
zdravstvene zaštite čime se potiče istinsko preventivno djelovanje multidisciplinarnog tima.
Ministar rada i mirovinskog sustava
Mirando Mrsić prezentirao je teze o novome Zakonu o zaštiti na radu, kojega
mora pratiti niz pravilnika. Kako, među
ostalim, reče, u važećem Zakonu o zaštiti na radu nedostaju odredbe o mjerama
zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i
psihofizioloških napora na radu (stres,
uznemiravanje, verbalni i drugi napadi na
radnike, monotoni poslovi, normirani rad
i sl.). Stoga je cilj povećanje međusobne
suradnje svih dionika, medicine rada, poslodavaca, stručnjaka zaštite na radu, radnika i njihovih predstavnika, smanjiti broj
ozljeda na radu za pet posto godišnje do
2016. godine, smanjenje broja profesionalnih bolesti za deset posto godišnje do
kraja 2016. godine, analiziranje učestalosti vezanih uz rad kod svakog poslodavca, predlaganje mjera za smanjenje pobola među onima koji nisu oboljeli i to za
deset posto u petogodišnjem razdoblju
(primarna prevencija), a kod oboljelih predlaganje mjera za održavanje radne sposobnosti.
Cilj je i povećanje savjetodavnog djelovanja inspektora rada te redefiniranje
inspekcijske mjere, te povećanje nadzora
nad stručnošću i zakonitošću rada pravnih i fizičkih osoba ovlaštenih za poslove
ZNR.
Događaji
Dan STUH-a i 110 godina postojanja
Obilježavajući 110 godina svojega
postojanja i Dan Sindikata turizma i
usluga Hrvatske, 12. ožujka, taj je Sindikat u jednoj svojoj „jakoj i kvalitetnoj”
sindikalnoj podružnici, koja djeluje od
samih početaka Sindikata - zagrebačkome hotelu Esplanade, održao konferenciju za novinare, na kojoj su Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, i Ljubomira
Lončar, tajnica i pravna savjetnica
STUH-a, skrenuli pozornost na položaj
radnika u djelatnosti. Posebno su naglasili svoju „misiju” – povećanje plaća radnika, koje danas zaostaju za državnim
prosjekom dvadesetak posto, i poboljšanje uvjeta rada.
Radnici u turizmu zaslužuju
povećanje plaća!
- Nakon četiri godine odricanja, nakon uspješne sezone, radnici u turizmu
su zaslužili povećanje plaća! – napomenula je Ljubomira Lončar, dodajući kako
STUH tijekom aktualnih kolektivnih pregovora traži minimalno povećanje plaća
sukladno povećanju troškovima života u
prošloj godini, a to je četiri do pet posto.
Otežavajući je grub i izričit stav poslodavaca kako oni to ne žele. Poslodavci nude 1-1,5 posto, a to radnici, koji su ključ
uspjeha turizma i koji bi trebali graditi
konkurentnost hrvatskoga turizma, ne
zaslužuju! - zaključila je tajnica STUH-a.
Konferenciji su prisustvovali i članovi
Predsjedništva STUH-a, Željko Ivanetić,
sindikalni povjerenik STUH-a u Esplanadi i Ivanka Očić, sindikalna povjerenica
iz Adris grupe, ispričavši kako je STUH
odigrao ključne uloge pri očuvanju radničkih prava u njihovim tvrtkama.
Dan trgovaca, 29. travnja
I dalje robovski rad
Povodom Dana trgovaca, 29. travnja, Sindikat trgovine Hrvatske upozorio je na, još uvijek, prisutan robovski rad u djelatnosti trgovine.
- U posljednjih nekoliko godina (2008.-2012.) izgubljeno je
oko 45.000 radnih mjesta. Ništa se nije promijenilo na bolje. I
dalje je kriza opravdanje za neproduljivanje ugovora o radu,
dok se na prodavače „starije dobi” gleda kao teret, te ih se „nagovara”na odlazak u prijevremene mirovine, ili im se uručuju
otkazi zbog gospodarskih razloga. Poslodavci i dalje tvrde kako
je radnika previše, kako nisu dovoljno iskorišteni i kako se može očekivati i daljnji trend smanjenja zaposlenih. Istodobno,
trgovine rade sve duže, s istim brojem zaposlenih. Prodavači
koji ostaju na svojim radnim mjestima obavljaju sve više poslova, novozaposleni rade uglavnom s ugovorima na određeno
vrijeme, učestali je neplaćeni prekovremeni rad, rad nedjeljom,
blagdanom i to vrlo često bez povećanog plaćanja i nažalost
bez prava na dan tjednog odmora. Dnevni odmori su česti neostvarivi, godišnji za poslodavce predugi, a bolovanja za radnike dodatni luksuz. Radnici su iscrpljeni, kronično umorni i ozbiljno ugrožavaju svoje zdravlje, takvim radom. Zloupotrebe
prekovremenog rada su svakodnevne i postaju normalna situacija, neplaćeni rad je postao „bolji od burze”, i tako svaki radnik
pokloni svom poslodavcu dio svoje godišnje zarade. Državni
inspektorat ta nezakonita postupanja poslodavaca ne sankcionira, jer pri nadzoru radnici zbog straha od gubitka posla izjavljuju da je njihov rad uredno plaćen, da ne rade prekovremeno, ili
da su ostali dobrovoljno na radnom mjestu, napomenuli su u
Sindikatu trgovine Hrvatske, izražavajući uvjerenje kako će fiskalizacija biti od koristi i za kontrolu radnog vremena svakog
radnika na blagajni. Pozvali su Vladu RH na hitno poduzimanje
konkretnih mjera stvaranjem potpunog zakonskog okvira za
sektor trgovine i osiguranje primjene postojećih propisa.
5
Događaji
Prosvjedni Međunarodni praznik rada u Zagrebu
Formiranje povorke
Mijenjajte smjer!
Više od 20.000 članova sindikata i građana okupilo se na prosvjedu što su ga na
Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, na središnjem zagrebačkome Trgu bana Josipa
Jelačića, organizirale sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske,
Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i
Udruga radničkih sindikata Hrvatske. Razlozi: nezadovoljstvo gospodarskim i socijalnim stanjem u zemlji, i politikom Vlade
u kojoj gotovo nema spomena o proizvodnji i otvaranju radnih mjesta u realnome
sektoru. Sindikati traže novu ekonomsku
politiku i pravo na rad, očuvanje socijalne
države, pravednost, jednakost i solidarnost. Primarni zahtjev prosvjeda bio je
promjena smjera aktualne politike, koja
vodi gašenju proizvodnje i radnih mjesta i
daljnjem osiromašenju građana. Zahtijevalo se hitno napuštanje politike štednje i
poticanje rasta plaća i mirovina radi rasta
potrošnje, reindustrijalizacija zemlje, poticanje inovacija, stručnosti, a ne podobnosti, okretanje gospodarstva izvozu, osiguranje prava na besplatno liječenje svim
građanima i odvajanje javnog od privatnog zdravstva, kao i osiguranje besplatnog
obrazovanja na svim razinama radi povećanja jednakosti u prilikama, osiguranje
6
dostojanstvene starosti starima i nemoćnima… „21 zahtjev” temeljem „Slike Hrvatske 21”, kao odgovor obećavajućem
„Planu 21”.
Da su zahtjevi argumentirani pokazuju
i nedavno objavljeni dokumenti glavnih ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Oliviera Blancharda i Daniela
Leigha u kojima priznaju kako je MMF pogriješio u procjenama utjecaja štednje na
europska gospodarstva. Iz tog dokumenta
proizlazi da su prognostičari MMF-a u velikoj mjeri podcijenili povećanje nezaposlenosti i pad domaće potražnje povezane s
fiskalnom konsolidacijom.
Tradicionalno, uoči Međunarodnog
praznika rada, u spomen na poginule hrvatske branitelje, čelnici sindikalnih središnjica Mladen Novosel,
predsjednik SSSH, Krešimir Sever,
predsjednik NHS-a, Branimir Mihalinec, zamjenik predsjednika MHSa, Ozren Matijašević, predsjednik
HUS-a, i Damir Jakuš, predsjednik
URSH položili su vijenac i zapaliti
svijeću kod križa na groblju branitelja na zagrebačkome groblju Mirogoj.
I Međunarodna organizacija rada (MOR)
ističe kako je jedini put za dugoročni i održivi gospodarski oporavak povećanje plaća
zaposlenih, odnosno preraspodjela dohotka u nacionalnim ekonomijama tako da zaposleni dobiju razmjerno veći udio dohotka,
a vlasnici kapitala manji. Tako bi se ublažila
i rastuća nejednakost među dohocima stanovništva, koja je jedan od glavnih uzroka
krize u svijetu.
O lošem smjeru kojim ide Hrvatska svjedoče i predviđanja Europske komisije koja
je nedavno snizila prognoze i očekuje pad
hrvatskoga gospodarstva za jedan posto u
ovoj godini, a sljedeće godine tek neznatni
rast 0,2 posto. Napominje se kako bi broj
nezaposlenih mogao nastaviti rasti. Samo
dvije članice EU imaju lošije prognoze od
Hrvatske – Grčka i Španjolska koje bi ove
godine trebale imati stopu nezaposlenosti
od 27 posto. Sljedeće godine u Grčkoj bi
ona trebala pasti na 26, a u Španjolskoj na
26,4 posto.
Prosvjed u Zagrebu, na Međunarodni
praznik rada, poručio je Vladi RH: Posljednji je trenutak - Mijenjajte smjer! Ne zaboravite: narod vas je doveo na vlast, narod
vas može i maknuti!
Trg dr. Franje Tuđmana
Oko 10 sati prosvjednici su se počeli
okupljati na Trgu dr. Franje Tuđmana. Autobusi s prosvjednicima pristizali su iz svih
dijelova zemlje. Trubilo se, zviždalo… Zelenu boju travnjaka na Trgu ubrzo su prekrile
crvena, plava, žuta …boja. „Diploma, a ne
stranačka iskaznica”, „ S Markova trga se
ne vidi „Špičkovina”, „360 000 nezaposlenih, jer su ‘Plan 21’ kreirali stručnjaci”,
„Državni aparat na generalku”…, tek neki
su od viđenih transparenata.
„Nezadovoljna sam malom plaćom i
činjenicom da moj sin ne može pronaći zaposlenje”, „Nezadovoljan sam socijalnom
neosjetljivošću političara”, „Nezadovoljan
sam neizvjesnom budućnošću”…, čulo se
među ljudima. Nakon formiranja kolone,
noseći državne i zastave sindikalnih središnjica i svojih matičnih sindikata, transparente, balone… krenuli su prema Trgu bana
Josipa Jelačića. Na čelu povorke bili su predsjednici sindikalnih središnjica, organizatora
prosvjeda, noseći transparent „Mijenjajte
smjer”. Atmosferi su dodatno pridonosili
„udarači bačvi” Sindikata EKN-a Hrvatske,
glazba s pojačala na pratećem kamionu, te
sirena vatrogasnog vozila koje je sudjelovalo u povorci prosvjednika koja se kretala
Ilicom prema Jelačić placu. Među prosvjednicima bili su i sindikalno organizirani
policajci, koji su plijenili pozornost prolaznika, stanara u Ilici, znatiželjnika, turista,
koji su ih fotografirali mobitelima i fotoaparatima, a vrlo emocionalno su ih doživjele radnice jedne trgovine koje su toga dana morale raditi. Dokaz su kako je borba za
osam sati rada, osam sati odmora i osam
sati slobodnog vremena još uvijek prisutna. Ono što su radnici u Chicagu tražili davne 1886. godine traže, na žalost, i danas
mnogi radnici u Hrvatskoj. Stoga i ne čudi
sadržaj transparenta Sindikata trgovine
Hrvatske - „Tražimo ponovo – 8-8-8”.
U povorci su sudjelovali i pripadnici
udruga koje su podržale sindikalni
prosvjed. Svoje pismo potpore javno je obznanilo 19 nevladinih udruga: B.a.B.e., Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Centar za
građanske inicijative Poreč, Centar
za mirovne studije, Centar za radničke studije, Centar za ženske studije, Cenzura Plus, Dalmatinski odbor solidarnosti – DOS, Direktna
demokracija u školi, Documenta –
Centar za suočavanje s prošlošću,
Kuća ljudskih prava, Mladi antifašisti Zagreba, Pravo na grad, Sindikat
Akademska solidarnost, Socijalna
politika i uključivanje, Srpski demokratski forum, Subversive Forum,
Zagreb Pride i Zelena akcija.
Potpore su stigle i od Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC),
Europske konfederacije sindikata
(ETUC), kao i prijateljskih sindikalnih središnjica: poljske NSZZ Solidarnost, Češko-moravske konfederacije sindikata (CMKOS), Slovačke
konfederacije sindikata (KOZ SR),
Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), talijanske sindikalne
središnjice UIL.... Svoju solidarnost
izrazilo je i Međuregionalno sindikalno vijeće Furlanija-Julijska krajina/
Slovenija CGIL CISL UIL ZSSS KS90…
Prosvjed je podržala i Zajednica udruga HVIDRA grada Zagreba, dok je
glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u komentaru toga lista, među
ostalim, napisao: … Svi građani, a osobito građani vjernici, nakon što se
upoznaju s konkretnim zahtjevima
iznesenim u najavi prvosvibanjskoga sindikalnog prosvjeda, pozvani su
zauzeti svoj stav i postupiti po svojoj savjesti. U svakom slučaju svi
građani, pa i vjernici, hitno se moraju osloboditi desetljećima nametanih strahovanja i postupati kao
odgovorni i slobodni ljudi, strogo
poštujući okvire demokratskog ponašanja. Za velike promjene potreban je i velik demokratski pritisak.
U koloni i na Trgu bana Josipa Jelačića
viđeni su i pripadnici pojedinih političkih
stranaka.
7
Trg bana Josipa Jelačića
Prosvjednike na Jelačić placu dočekali
su okupljeni građani i živa svirka rock grupe Amos iz Osijeka. Mnogi su se sklonili u
hladovinu zgrada, s obzirom da je prvosvibanjskog dana živa u termometru dosezala 30 stupnjeva.
Svi zajedno zviždanjem su jasno rekli
što misle o predizbornim obećanjima predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića, kojih su se okupljeni prisjetili gledajući ih (i slušajući) na
video zidu pokraj pozornice.
Govornici s pozornice nisu štedjeli Vladu. Bila je metom žestokih prozivanja i zvižduka okupljenog nezadovoljnog mnoštva.
- Hrvatska je zemlja prebogata prirodnim bogatstvima i mi ne želimo biti siromašni građani u bogatoj zemlji. Dajemo vam
posljednju šansu da promijenite smjer politike kojom vodite ovu zemlju. Smjer mora ići ka pokretanju proizvodnje, otvaranju
radnih mjesta, očuvanju socijalne države,
pravednosti, jednakosti i solidarnosti među
građanima. Ako to ne učinite, nakon 1. srpnja, kada uđemo u Europsku Uniju, počnite
Dolazak povorke na Trg bana Josipa Jelačića
8
razmišljati o datumu prijevremenih izbora,
rekao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH.
Spomenuo je i prvosvibanjsku čestitku
predsjednika Vlade Zorana Milanovića u
kojoj, među ostalim, zahvaljuje građanima
na strpljenju i odricanjima. Zvižduk je pokazao što misle o toj zahvali. Osvrnuo se i
na podrške sadašnjih oporbenih čelnika što je isto kao i kada je Milanović 2010.
godine podržao sindikate prilikom prikupljanja potpise podrške građana za raspisivanje referenduma protiv izmjena Zakona o
radu, upitavši pritom: Pa, gdje je on danas!?
- Da u Vladi ima savjesti, ne bi ljude slali
kopati po kontejnerima, mlade ne bi slali
trbuhom za kruhom u inozemstvo. Oni svojim postupcima samo pune Zavod za zapošljavanje. Bilo bi pošteno konačno priznati
da ne znaju raditi, no i za to treba skrušenosti i poniznosti, a oni su u stanju samo
brinuti se za sebe i vladati dekretima. Što ne
mogu postići pregovorima, rješavaju zakonima, a javni sektor optužuju za stanje u
kojem se nalazi realni sektor, ogorčen je
bio Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.
O izdaji i prijevari Vlade govorio je Vilim Ribić, predsjednik MHS-a:
- Iznevjerili ste ljude, iznevjerili ste ideje, iznevjerili ste vrijednosti na kojima zemlja počiva. Izdali ste birače. Plan 21 poslužio je samo vašem dolasku na vlast. Sva
su vaša obećanja - ludom radovanja! Niste
biračima iskreno rekli da se za vlast niste
pripremili. Dijelili ste ministrima fotelje, a
ne programe i zaduženja. To je prijevara,
nabrajao je, konstatiravši kako, ipak, nisu
izdali baš sve… Nisu izdali one koji su im
financirali izbornu kampanju, klasu imućnih, pohlepne bankare…
Vlada je, kako reče predsjednik HUS-a
Ozren Matijašević, nakon privikavanja na
vlast, konačno počela donositi odluke nakon čega je nestala sva nada kako će njezina politika, sukladno predizbornom programu, predstavljati zaokret u odnosu na
prethodnike.
- Ta nada nestala je zajedno s prvim
radničkim pravima kojih se Vlada odrekla
u naše ime. Nestala je sa cijenama hrane,
Zajedno smo jači!
struje, plina koje su povećali ne trepnuvši
okom…, rekao je predsjednik HUS-a.
- Socijalni dijalog shvatili su kao tribinu
na kojoj oni drže predavanje, a mi bismo
trebali pljeskati genijalnim idejama. Drukčije mišljenje nije dopušteno. Radnička prava
za njih su socijalna trgovina. Uđi unutra i
uzmi što hoćeš. Ne moraš platiti ništa - riječi
su Damira Jakuša, predsjednika URSH. Javno
je odgovorio na pitanje o planovima nakon
skupa: Vlada će to svojim radom odrediti.
Gledat ćemo što rade, a mi smo im rekli
što smo spremni napraviti!, zaključio je.
Kritiku aktualnoj vlasti uputio je i Željko Klaus, sindikalni povjerenik Sindikata
EKN-a Hrvatske u kutinskoj Petrokemiji,
poručivši neka se konačno prihvate posla i
počnu rješavati probleme, i to odmah, jer
radnici više nemaju živaca, volje ni snage
za njihove isprazne priče.
O nepravdi prema mladim obrazovanim ljudima koji volontiraju za 1.600 kuna
i o velikome broju mladih koji su posljednjih godina otišli trbuhom za kruhom, jer u
domovini ne mogu pronaći posao, podsjetio je i spot Miroslava Škore s pjesmom
„Zašto lažu nam u lice”.
U ime mladih govorila je dvadesetdevetogodišnja Lejla Sokolović iz Splita, koja,
iako je završila školu za trgovca i tekstilcakožara, ne može naći posao i živi na „grbači” roditelja. Već dvije godine, kako reče,
vrti se u krug, jer joj bivši poslodavac nije
isplatio plaće, uplaćivao doprinose, niti joj
vratio njezine dokumente… U svim institucijama u kojima je bila nitko joj nije mogao pomoći. Svima koji se nalazi u sličnoj
situaciji kao i ona poručila je kako se ne
trebaju bojati te takva poslodavca prijaviti
nadležnim institucijama, jer „poslodavci
žive i bogate se od našega poštenog rada”.
Na kraju je svoju pjesmu „Vlada” zapjevao Zoran Parmać iz Ploča. …Da mi je
vidit jedan put da pada vlada… pjevali su
prosvjednici, zajedno s Parmaćem. Za voditeljskim je mikrofonom bio Filip Lažeta
Prika iz Osijeka, aktivist tamošnjeg Europskog foruma demokracije i ljudskih prava.
Tekst i fotografije: Marijana Tomić
9
Razgovor s povodom
Mladen Novosel, predsjednik SSSH, odgovara Zoranu Milanoviću:
Alternativa uvijek postoji!
Koliko ste zadovoljni organizacijom prosvjeda i odazivom članova i građana?
Prije svega moram naglasiti kako je početna ideja o organizaciji prosvjeda na Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, kao
i naziv prosvjeda „Mijenjajte smjer”, jednoglasno usvojena
na sjednicama tijela SSSH tijekom veljače 2013. godine. Početkom ožujka ideju o prosvjedu prihvatile su, u svojstvu suorganizatora, i ostale sindikalne središnjice. Osnovni uvjet
SSSH, kao koordinatora prosvjeda, bio je da svaka od sindikalnih središnjica mora na prosvjed dovesti minimalno pet
posto članova udruženih sindikata, što je činilo minimalnu
brojku od 15.000 članova. Iako na prvi pogled ciljani postotak
nije bio visok, znali smo da će temeljem dugogodišnje tradicije
„slavljeničkog“ obilježavanja Međunarodnog praznika rada,
toga dana biti teško okupiti veći broj članova sindikata i građana. No, jasnom formulacijom razloga za prosvjed i samih zahtijeva, te njihovom maksimalnom medijskom prezentacijom,
kao i nizom održanih skupova, kako sa sindikalnim povjerenicima udruženih sindikata, te mnogim građanskim udrugama
(posebno mladih), uspjeli smo, ne samo animirati članove
sindikata, već i znatan broj građana. Stoga, s više od 20.000
sudionika prosvjeda možemo biti u potpunosti zadovoljni.
Je li prvosvibanjski prosvjed bio ‘pucanj u prazno’, kako se moglo pročitati u pojedinim dnevnim novinama?
Kada su u pitanju pisani komentari pojedinih sindikalnih
akcija, pa i samog prosvjeda 1. svibnja, moramo uvažiti činjenicu kako su mnogi mediji u vlasništvu krupnog kapitala
koji je uvijek, u pravilu, u „dobrim odnosima” sa svakom trenutnom vlašću. Najjači argument uspješnosti prosvjeda bila
je masa prosvjednika te visoko izraženo zajedništvo, ne sa-
10
mo svih sindikalnih središnjica, već i mnogih sindikata koji
nisu udruženi u niti jednu središnjicu, te mnogih građanskih
udruga. To je upravo „pucanj” kojeg se svaka Vlada najviše
boji, i u pravilu, bude kažnjena na izborima.
U kojoj je mjeri izražavanje potpore oporbe proizvelo
kontraefekt kod ljudi koji nisu željeli politizaciju prosvjeda?
U demokraciji smo već navikli da političke stranke, kada
su u oporbi, u pravilu, podržavaju sindikate u pojedinim sindikalnim akcijama, no kada dobiju povjerenje građana i dođu na vlast vrlo brzo mijenjaju i „dlaku i ćud”. Osobno sam
u svome govoru na prosvjedu jasno oporbi uputio poruku da
pratimo što govore, i da ako na sljedećim izborima dođu na
vlast, neće „mirno spavati” ako krenu suprotno od „smjera”
za koji su dobili povjerenje građana.
Kako komentirate izjavu predsjednika Vlade Zorana
Milanovića da za njega u ovom trenutku za ono što Vlada
radi, praktički, nema alternative?
Najbolji odgovor na to pitanje daju hrvatski građani. Prema svim anketama, više od 70 posto smatra kako Vlada provodi ekonomsku i socijalnu politiku u krivom smjeru. Pitanje
je samo koliko će još vremena biti potrebno da to shvati i
sam predsjednik Vlade Zoran Milanović, jer alternativa uvijek postoji. Kada vladajući kažu da nema alternative to znači samo da ne znaju ili nemaju alternativu. Pitanje je davanja
prilike sposobnima, a ne podobnima. Neovisno o svojoj
društvenoj ulozi, SSSH će nastaviti vršiti pritisak na Vladu,
bilo da omogući uvjete za pokretanje proizvodnje, zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, te očuvanje
socijalne države ili da, kao u nekim državama u okruženju,
prizna neuspjeh i raspiše prijevremene izbore.
Događaji
Međunarodni praznik rada u drugim gradovima
Karlovačka biciklijada
i fešta na Marjanu
Rijeka
Kao i na zagrebačkome Mirogoju, i u Rijeci su, uoči Praznika rada, položeni vijenci i zapaljene svijeće na spomenobilježjima poginulima u Domovinskom ratu na groblju
Drenova te ispred spomenika osloboditeljima na Delti.
Uz pomoć 50-tak sponzora, organizator biciklijade, Teritorijalni ured SSSH Karlovačke županije i teritorijalni povjerenik
Nikola Badovinac, koji je i pozdravio sudionike, pobrinuo se za
majice za sve sudionike, grah, sokove, pivo i tombolu. Okupljene na odredištu zabavljao je Tip Top band s radijskim voditeljem Mrežnice, Damirom Valentom. Svim su sudionicima, dakako, podijeljeni i letci sindikalnih središnjica kojima ih se
upoznaje s organizacijom, razlozima i zahtjevima prosvjeda u
Zagrebu.
Proslava Praznika rada u Splitu počela je polaganjem vijenaca za poginule branitelje na Lovrincu, a tradicionalno je okupljanje bilo na Marjanu. Kako piše Slobodna Dalmacija, lijepo i
toplo vrijeme izmamilo je na Marjan brojne Splićane, koji su s
obiteljima guštali što u šetnji, što u prigodnom zabavnom programu. Bilo je, osim fažola, i ćevapa, bržola, pečenog odojka po
120, janjetine iz Primorskog Doca po 220 kuna kilo... Navalija je
svit i na te delicije, vonjalo je pečenje na sve strane...
Oko 2 500 sudionika prvosvibanjske 20. karlovačke biciklijade vozilo je tradicionalnim smjerom do Grduna na Dobri i to
iz Duge Rese, Karlovca i Vrhovca kod Ozlja. Jubilarnu biciklijadu
ovjekovječio je i Šime Strikoman s 341. milenijskom fotografijom.
izvor: strikoman.com
Split
341. milenijska fotografija Šime Strikomana
Praznovalo se, ali s prosvjedničkim predznakom. Okupljenima se obratio Zoran Kačić, teritorijalni povjerenik SSSH:
- Uzmite samo 400 tisuća nezaposlenih, 100 tisuća onih koji
rade, a ne primaju plaću, 1,3 milijuna siromašnih, 4.000 predstečajnih nagodbi, 1,2 milijuna umirovljenika koji čekaju u redovima ispred kontejnera jer nemaju što jesti. A gdje je još
uništeno gospodarstvo, pravosuđe koje ne funkcionira... Zemlja
smo s malim brojem bogatih i sve više siromašnih, bez industrije.
Svi smo u dugu, kreditima, na koljenima... Stoga Vladi poručujemo
- mijenjajte smjer, jer će u suprotnom narod promijeniti vas na
izborima!
Govorio je i Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata, zamjerivši aktualnoj
vlasti što problem nedostatka novca i neisplaćenih plaća rješava otpuštanjem radnika. Smatra kako Vlada treba krenuti agresivnije u pomaganje radnicima ako želi ostati na vlasti.
- Pozivam Vladu RH – napravite sve da zaposlite radnike, napravite sve da pokušate ostati na vlasti, naglasio je Dragičević.
11
Događaji
Nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” za 2013. godinu
posthumno je dodijeljena Antoniji Hudurović, članici Glavnog odbora Ženske
sekcije SSSH, predsjednici Sekcije osoba
s invaliditetom SSSH i sindikalnoj povjerenici Samostalnog sindikata radnika u
komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske u URIHO-u. Riječ je o osobi koja je
u sindikalnu povijest i sadašnjost utisnula pečat neposrednosti, povjerenja, socijalne osjetljivosti, entuzijazma, poštenja
i borbenosti. Nagradu je primio Antonijin
suprug Milan Hudurović.
Dobitnici Povelja su: Ivan Bakica-Đildo, predsjednik trogirske podružnice Sindikata umirovljenika Hrvatske, Zoran Knez,
sindikalni povjerenik Sindikata metalaca
Glavna nagrada posthumno
Antoniji Hudurović
Savez samostalnih sindikata Hrvatske upriličio je 29. travnja 2013. godine u
predvorju Radničkog doma u Zagrebu
dodjelu Nagrade SSSH „Srce sindikalne
solidarnosti” u 2013. godini. Riječ je o
stalnoj godišnjoj nagradi SSSH koja se od
1992. godine dodjeljuje pojedincima ili
organizacijama koji su svojim radom i djelovanjem pridonijeli razvoju hrvatskoga i
međunarodnoga sindikalnog pokreta temeljenog na solidarnosti i zajedništvu
među članovima i sindikatima.
Odlukom Predsjedništva Vijeća SSSH,
glavna nagrada (kristalna vaza i povelja)
Hrvatske-Industrijskog sindikata u podružnici „Končar energetski transformatori” Zagreb i Franjo Kolarić, glavni sindikalni povjerenik Sindikata graditeljstva
Hrvatske u podružnici „Zagorje-Tehnobeton” d.d. Varaždin.
Natječaj SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat”
Pobjednički rad „Što nakon 2. maja?”
Istom je prilikom uručena i nagrada
pobjednicima natječaja SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat”
Rajku Greguriću i Šefiku Tatliću, čiji zajednički rad („Što nakon 2. maja?”) naglaša-
va problem kako se pitanja rada i radništva u javnosti fiksiraju samo na jedan dan
(Međunarodni praznik rada), a trebalo bi
biti jedno od konstantnih i ključnih pitanja svakodnevnog javnog interesa.
Rajko Gregurić i Šefik Tatlić
ispred pobjedničkog rada
Na natječaj je pristiglo pedesetak radova, a pobjednički je rad, zajedno s još
deset najboljih, izložen u predvorju Radničkog doma. Izložbu je otvorio i nagrade
uručio predsjednik SSSH Mladen Novosel. Otvorenju izložbe prisustvovalo je i
nekoliko autora izloženih radova.
12
Događaji
Sekcija mladih SSSH u akciji
„Uštekaj se u sindikat”
Sekcija mladih SSSH uključila se u
aktivnosti obilježavanja Međunarodnog
praznika rada, 1. svibnja. Osim raspisiva-
- Prema dobivenim povratnim informacijama mladih koji su bili na koncertu, svi
su se lijepo zabavili i dobro proveli. Ujed-
no smatram kako je s koncertom učinjen
korak naprijed prema mladima i to ne
samo prema mladim sindikalistima, već i
mladima uopće, komentirao je koncert
Vatroslav Paulić, potpredsjednik SSSH
Sekcije mladih, dodajući kako su, s obzirom na globalno opadanje zainteresiranosti mladih za sindikat, što i utječe na
opadanje sindikalnih aktivnosti mladih,
takve akcije dobrodošle i djelotvorne.
Sekcija mladih se uključila i u medijsku
kampanju prvosvibanjskoga prosvjeda.
Sukladno trendovima, u tome je veliku
ulogu odigrao Internet. Uz postojeću web
stranicu SSSH i Facebook stranicu Sekcije mladih SSSH, kreirana je i Facebook
stranica SSSH. Mnogi članovi Sekcije širili
su informacije o prosvjedu i putem svojih
osobnih Facebook profila. Napravljeno
je i nekoliko promidžbenih video klipova
koji su plasirani na You tubeu.
nja nagradnog natječaja „Osmisli prvosvibanjski plakat”, članovi Sekcije mladih SSSH sudjelovali su i u organizaciji
koncerta grupe Elemental u zagrebačkoj
Tvornici kulture pod nazivom „Uštekaj
se u sindikat”, što su ga svojim mladim
članovima i svim zainteresiranima poklonili SSSH i NHS.
Tim su koncertom željeli skrenuti pozornost na važnost angažmana mladih u
borbi za svoja radnička prava, a grupu
Elemental izabrali su zbog kvalitetne, ali
i društveno angažirane glazbe. Koncert
je bila prilika da se okupljenima podijeli
sindikalni promidžbeni materijal, a pozdravili su ih i predsjednici SSSH i NHS-a
Mladen Novosel i Krešimir Sever.
Članovi Sekcije mladih SSSH i Odbora mladih NHS-a
13
Naši sindikalni povjerenici
Mirela Špičić i Suzana Rajković, povjerenice SOMK-a u dječjim vrtićima „Žirek” i Ciciban”
Jedan poslodavac – Grad Velika Gorica. Dva dječja
vrtića – „Žirek” i „Ciciban”. Jedan kolektivni ugovor.
Dvije odgajateljice i dvije sindikalne povjerenice Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske – Mirela
Špičić i Suzana Rajković. Pisati o jednoj i izostaviti
drugu bilo bi nekorektno i nesindikalno, jer, kako i
same kažu, „našle su se” i ništa im ne može promaći,
a da o tome prethodno nisu razmijenile mišljenja.
Međusobno se podupiru, nadopunjavaju se, skupljaju
ideje i realiziraju ih. Iako Suzana ne voli previše govoriti o sebi, ističući kako njezina djela trebaju svjedočiti o njoj, Mirela kaže kako su, zapravo, vrlo slične. Sve će pokušati kako bi radnici, članovi SOMK-a,
ostvarili sva prava koja im pripadaju prema kolektivnom ugovoru, a njihova temperamentnost i upornost im pomaže u njihovu sindikalnome radu. Suzana nikada prije nije bila članica niti jednoga sindikata,
Zajedništvo na djelu
dok Mirela jest, ali, kako kaže, nikada, kao član nije imala informacije o aktivnostima svojega sindikata. Gledajući sada iz perspektive sindikalne povjerenice, kaže kako slika o sindikatu
među članovima, zapravo, uvelike ovisi o samome sindikalnome povjereniku i njegovu angažmanu, ali i podršci koju ima u
sindikatu i sindikalnoj središnjici kojoj pripada. A SOMK, navode, ima takvu podršku, naglašavajući posebice pomoć tajnice
SOMK-a i teritorijalne povjerenice SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije Đurđice Kahline.
- Upravo radi te suradnje i podrške, dogovora i povezanosti
sindikalnih povjerenica i njihovih matičnih sindikata, zaposleni
i u trećem velikogoričkom vrtiću „Velika Gorica” „prešli” su u
SOMK, zaključuju, te dodaju kako je to zajedništvo jedan od
najvažnijih čimbenika uspješnoga kolektivnoga pregovaranja.
Zajedništvo je bilo vidljivo u nedavnim kolektivnim pregovorima koji su okončani mirenjem i potpisivanjem Aneksa. Pregovori su, među ostalim, rezultirali povećanjem osnovice za
obračun plaća. Postignut je i novi dogovor o prijevozu. Umjesto dosadašnja dva kilometra, pravo na prijevoz imaju oni zaposlenici koji od kuće do posla imaju više od kilometar. Prvotna uputa Grada bila je da se radi o zračnome putu od 1.000
metara. SOMK-ove pregovaračice su to preusmjerile na cestovni put. Uvedeni su i stavci prema kojima radnici mogu
ostvariti prava i na dodatni trošak prijevoza u slučaju postojanja dvaju prijevoznika, koji se do sada nije mogao ostvariti. S
obzirom na postojanje pet aneksa Kolektivnog ugovora, u pripremi je i njegova revizija radi objedinjenja tih aneksa kroz jedan kolektivni ugovor, a sve kako bi se ljudi lakše snašli i primijetili, eventualno, zakidanje prava. Ima i članaka Kolektivnog
koji nisu dirani tijekom posljednjih pregovora, a, u principu, nemaju više svrhu ni funkciju, ali ima i onih koji se ne poštuju. U
tijeku je proces i „raščišćavanja” s Gradom o mogućnosti, od14
nosno nemogućnosti realizacije određenih članaka Kolektivnog ugovora. Mimo Kolektivnog ugovora, znatno većih problema imaju s provođenjem Državnih pedagoških standarda, koji
bi, uz odgodu primjene, u potpunosti trebali zaživjeti potkraj
ove godine.
- Bilo bi više nego bezobrazno da dođe do daljnjeg prolongiranja primjene, s obzirom na to da su Standardi doneseni već
davno i odavno je poznato što je bilo potrebno poduzeti radi
njihove primjene, komentiraju Mirela i Suzana dodajući kako
te iste Standarde neće biti moguće provesti u dječjim vrtićima
u Velikoj Gorici. Tijekom godina grupe su se trebale rasterećivati, da bi se došlo do DPS-a, ali to se nije dogodilo. Grupe su i
dalje prekobrojne. U prostorima u kojima je nekada boravilo
dvadesetak mališana, sada ih je tridesetak, a uz to, svake godine 250 djece ostane neupisano u velikogoričke dječje vrtiće.
Trebalo bi, dakle, sagraditi novi objekt koji bi prvo primio tu
neupisanu djecu, a tek potom bi se trebalo poraditi na DPS-u.
Postoje određene definirane i započete izgradnje dječjih vrtića,
ali što će na kraju ispasti, ne zna se. Kraj godine doći će brzo.
Isto tako, prema već „dobrome hrvatskome običaju”, Standardi bi, i prije konačne primjene, trebali doživjeti promjene. Na
to ih „tjeraju” izmjene Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, koje bi najvjerojatnije trebale biti uskoro izglasane u
Hrvatskome saboru i u primjeni od ove jeseni, a prema kojemu
bi, među ostalim, mala škola trebala postati obvezna. Određene odredbe Zakona mijenjat će i Standarde.
- Postojeći Standardi prema kojima se određuje brojnost
djece su iz davne 1983. godine koji u iznimnim situacijama
predviđaju primanje u grupe do 20 posto više djece od propisanih. Nama su, očito, izvanredne situacije sve!, zaključuju sindikalne povjerenice SOMK-a u velikogoričkim vrtićima „Žirek”
i „Ciciban”.
Udruženi sindikati
Sindikat EKN-a Hrvatske
Novi kolektivni
ugovor u Plivi…
Plivina Uprava i sindikati potpisali su 15. travnja 2013. godine novi Kolektivni ugovor za društvo Pliva Hrvatska d.o.o. i
Kolektivni ugovor o zaštiti na radu. Oba ugovora vrijede sljedeće dvije godine.
Materijalna i ostala prava uglavnom su utvrđena na istoj razini kao u ugovoru koji je istekao 16. veljače, a od ispregovaranih novina izdvajamo: mogućnost sklapanja ugovora o radu na
određeno vrijeme duže od tri godine, ali samo za izvršavanje
poslovnih pothvata (transfer ili projekt), preraspodjela radnog
vremena do 48 sati (preraspodjelu od 56 sati i dalje je potrebno
dogovarati sa sindikatom), osnovica za obračun uvjeta rada u
bruto iznosu 4.450 kuna…
Kolektivni ugovor potpisao je predsjednik Uprave Plive Tihomir Orešković, a u ime sindikata Aleksandra Dučkić (EKN) i
Davorin Medved (Novi sindikat Plive).
… i u INA-i
Novi kolektivni ugovor, za razdoblje do 31. prosinca 2013.
godine, potpisan je i za INA-u d.d. U ime INA-e, potpisali su ga predsjednik Uprave Zoltán Áldott te član Uprave Niko Dalić, dok je
u ime Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike,
kemije i nemetala Hrvatske – EKN potpisnik bio Ivica Perinić, a
u ime Sindikata naftnog gospodarstva – SING Božo Mikuš.
Dogovoreno je povećanje materijalnih prava radnika kroz
povećanje dodatka na plaću, jubilarnih nagrada, iznosa u kojem
radnici sudjeluju u uspjehu kompanije, naknade za bolovanje,
te je osigurana dodatna zaštita socijalnog položaja radnika u
slučajevima organizacijskih promjena, priopćeno je iz INA-e.
Konstruktor Inženjering d.d.
Privatizacija hrvatske brodogradnje
Spašena
Brodotrogir
radna mjesta nastavlja djelatnost
Na skupštini vjerovnika i predstavnika splitskog
Konstruktor inženjeringa d.d., održanoj 9. svibnja
2013. godine, u Zagrebu, prihvaćen je plan o predstečajnoj nagodbi. Prema planu restrukturiranja,
vjerovnicima bi se dio duga Konstruktor inženjering d.d. otpisao, dio pretvorio u temeljni kapital,
a dio vratio u idućem razdoblju. Na taj je način
izbjegnut stečaj tvrtke, a više od 1.200 radnika
ostalo je na radnim mjestima. Radnici su zadovoljni odlukom vjerovnika, ali i dalje će tražiti isplatu svih materijalnih prava koja su im uskraćena tijekom 2012. i 2013. godine.
Sindikat graditeljstva Hrvatske, koji unutar te
tvrtke sindikalno organizira nekoliko stotina radnika, naglašava kako poslodavac prema radnicima
i dalje ima obvezu isplate šest zaostalih plaća iz
razdoblja prije početka otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Uz to, radnicima nisu isplaćivana niti mnoga druga materijalna prava na koja
imaju pravo prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo, a od kojih neće odustati.
sgh.hr/sssh
Nakon Brodosplita i Brodotrogir je u privatnim rukama. Ugovor o prodaji i
prijenosu dionica Brodotrogir d.d., Trogir (BRDT-R-A) potpisali su 6. travnja
2013. godine u Gradskoj vijećnici Grada Trogira ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak, u ime Republike Hrvatske i ostalih imatelja dionica, te direktor
tvrtke Kermas Energija d.o.o. Danko Končar.
Prema riječima sindikalnog povjerenika Sindikata metalaca HrvatskeIndustrijskog sindikata u Brodotrogiru Slavka Bilote u tijeku su razgovori s
novim vlasnikom o programu zbrinjavanja viška radnika, a nedavno je sindikalnoj strani uručen program restrukturiranja, što ga je odobrila Europska
komisija, te potpisani kupoprodajni ugovor. U nekoliko navrata održani su i
sastanci o socijalnom sporazumu koji SMH-IS želi potpisati s novim vlasnikom, a koji je, praktički, usuglašen još 2010. godine. On bi u jednome dijelu
trebao doživjeti promjene, jer se tada, među ostalim, nije znalo kako će
izgledati program restrukturiranja, vezano uz broj potrebnih radnika. U
2017. godini trebalo bi ostati raditi 900 radnika od trenutnih 1.200.
U programu restrukturiranja su definirane i stavke investicijskih ulaganja
u tehnologiju, te aktiviranje novih djelatnosti: servisnog centra, marine i
usluga servisiranja plovila, megamarine i servisne baze za megajahte. U tim
će se novoosnovanim tvrtkama zaposliti i dio radnika koji će biti višak. Trenutno je veći dio radnika na čekanju, s umanjenom plaćom, u odnosu na
ugovorenu postojećim kolektivnim ugovorom.
15
Udruženi sindikati
MK Slavonija
osijek031.com
Neposredno prije početka nedavnog II.
Proinvesta, prezentacije programa ključnih mjera Vlade RH za poticanje investicija
i restrukturiranje gospodarstva u Osijeku,
pred zgradom Poljoprivrednoga fakulteta
prosvjedovalo je stotinjak radnika osječke
tekstilne tvrtke MK Slavonija d.d. zbog neodrživoga stanja u toj tvrtki, čiji je 80-postotni vlasnik država. Jedino prema državi
MK Slavonija ima dugovanja.
Tvrtka, koja od 1945. godine stvara
odjeću vrhunske kvalitete i dizajna, već je
Rješenje je u programu
restrukturiranja
nekoliko godina u blokadi, zbog čega ne može raditi za državne
tvrtke, kako je to bilo nekada (MORH, MUP…). No zbog nedostatka obrtnih sredstava tvrtka je u nemogućnosti kupovati sirovine za proizvodnju. Sada se rade samo lom- poslovi, odnosno
usluge šivanja, i to za njemačke naručitelje. Samo deset posto je
za domaće tržište. Lošem stanju u tvrtki pridonosi i veliki proizvodni pogon koji stvara visoke režijske troškove. Prije nekoliko
mjeseci zatvorene su i trgovine u Slavonskome Brodu, Našicama
i Osijeku. U MK Slavoniji radi 210 radnika, od kojih su 90 posto
žene starije životne dobi. Sve do lipnja prošle godine plaće su im
bile redovite. Djelomično su financirane proizvodnjom, a djelomično pozajmicama Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO).
Program restrukturiranja zajednički su prije pet-šest godina napravili tadašnja Uprava, Nadzorni odbor i Sindikat, ali, iako je poslan
u sva nadležna ministarstva, sve do danas nitko nije odgovorio.
Istoga dana kada su radnici prosvjedovali nad dužnikom –
MK Slavonijom otvoren je postupak predstečajne nagodbe, koji
je u međuvremenu obustavljen zbog, kako se navodi u rješenju
FINA-e, kršenja odredbi čl. 17. Zakona o financijskom poslovanju
i predstečajnoj nagodbi o ograničenju dužnikova poslovanja.
Prema riječima predsjednika Samostalnog sindikata tekstila,
obuće, kože i gume Hrvatske Dražena Mihaljevića, rješenje je upravo u provedbi predloženoga programa restrukturiranja, koji bi,
među ostalim, podrazumijevao preseljenje u manji pogon u krugu
tvrtke, pretvaranje potraživanja države u vlasničke udjele, što bi
značilo i deblokadu računa, te „rebrandiranje” modne marke „Tref”.
„Briga” države o svojemu vlasništvu
U priči o MK Slavonije postavlja se pitanje o brizi države o
svojemu vlasništvu, te AUDIO-ja, čija je djelatnost upravljanje
državnom imovinom i restrukturiranje trgovačkih poduzeća u
teškoćama koja su u većinskome državnome vlasništvu. Zašto se
MK Slavonija već nije restrukturirala? Zašto se davanjem pozajmica za isplatu plaća odgađalo stvarno rješenje problema?
16
Odgovore smo potražili kod Mladena Novosela, predsjednika SSSH, koji je ujedno i član Upravnog vijeća AUDIO-ja. Kaže
kako odgovori nisu nimalo lagani, te se potrebno „vratiti” u vrijeme prije dvije godine. Pojašnjava kako je do 2011. godine postojao Hrvatski fond za privatizaciju i Državni ured za upravljanje
državnom imovinom. Tijekom 2011. godine došlo je do spajanja
ta dva državna ureda u AUDIO, koji je nastavio praksu HFP-a –
izdavanja pozajmica tvrtkama u teškoćama, koje, u pravilu, nikada nisu vraćane.
Pozajmice su izraz nesposobnosti vlada da se restrukturiraju
društva u teškoćama, a koja su u vlasništvu države. Vlade postavljaju uprave i nadzorne odbore u ta društva, a kako su se imenovanja vršila po političkoj, a ne stručnoj liniji, uprave nisu bile u stanju profitabilno voditi tvrtke, čuvajući socijalni mir, ili, zbog nekih
drugih razloga nisu bile u mogućnosti, ili se nisu željele upustiti
u restrukturiranje kako ta društva ne bi ovisila o državnim pozajmicama, navodi Novosel. On naglašava kako je aktualna koalicijska
vlada ponovno osnovala Državni ured za upravljanje državnom
imovinom (DUUDI), čime je priča vraćena na početak. Podjela
nadležnosti DUUDI-ja i AUDIO-ja, na žalost, još nije zaživjela.
Vlada je na sjednici održanoj 25. travnja 2013. godine prihvatila Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom
u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017.
godine kojom bi se dugoročno trebala postići dva ključna cilja –
očuvanje važnih i vrijednih dijelova državne imovine za potrebe
sadašnjih i budućih naraštaja te organizacija učinkovitijeg i jasnijeg korištenja državne imovine radi stvaranja novih vrijednosti i
ostvarivanja veće ekonomske koristi. Utvrdit će se cjeloviti obuhvat nekretnina u vlasništvu države, s posebnim naglaskom na
sređivanje stanja te upravljanje nekretninama na kvalitativno
novim osnovama. Dovršit će se privatizacija dijelova trgovačkih
društava koja nisu strateška i unaprijediti upravljanje onima koja
su od strateškog značenja te kontinuirano procjenjivati i harmonizirati učinci propisa vezanih uz državnu imovinu.
Što će se u konačnici dogoditi s MK Slavonijom, još je uvijek
ne zna.
Osnovni gospodarski pokazatelji u RH
(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)
Pad realnih plaća
• Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 18.014 $ za
2011. (MMF), ili 58 posto kupovne moći EU-27 (na razini Mađarske, Poljske i Argentine);
• Rast/pad BDP-a I.-XII. 2012.: - 2,0 posto;
• Stopa inflacije u prosincu 2012., odnos prema 12/2011. 4,7 posto (stopa rasta troškova života);
• Broj nezaposlenih: 368.556 (3/2013.);
• Stopa nezaposlenih:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 21,6 posto 3/2013.
- prema Međunarodnoj organizaciji rada: 18,5 posto; (1-3. 2013.)
• Prosječna plaća za veljaču 2013.: 5.447 kuna neto,
7.863 bruto (- 3,1 posto realno prema 2/2012.);
• Minimalna plaća (bruto): 2.814 kuna (34,83 posto prosječne);
• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;
• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto,
do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto
(od 1. ožujka 2012.);
• Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto
za fizičke osobe (prosinac 2012.);
• Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.221.510 (86 posto osiguranika u RH);
• Prosječna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.406,59 kuna ili 44,17 posto prosječne
neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva/
• Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj ( 2011.): 6.650 kuna;
• Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec):
4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna za pojedinca i
4.242 kuna za četveročlanu obitelj): 21,1 posto,
- EU 27 ima 16,5 posto;
• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto
Istra 4 posto
Međimurska županija 8,5 posto
Karlovačka županija 35 posto
Sisačko-moslavačka županija 30 posto
• Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31)
• Aktivno stanovništvo (prosjek 2012.):
a) poljoprivreda 8 posto* (popis 2011.)
b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto
c) nezaposleni 15 posto
d) ostali: 65 posto
a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 1-9./2012.: 4.703 kuna
b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni 1-9 2012.: 6.785 kuna
*DZS iskazuje svega 2,2 posto poljoprivrednog stanovništva, što je nerealno.
Pripremio: Boris Feis,
izvršni tajnik SSSH za ekonomska i
financijska pitanja
Dan
otvorenih
vrata SSSH
Obilježavajući 23. obljetnicu djelovanja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske organizirao je 13. svibnja 2013. godine
„Dan otvorenih vrata”. Tom su prigodom
vrata Radničkoga doma u Zagrebu, na
Trgu kralja Petra Krešimira IV. br. 2, bila
otvorena svima, bez obzira jesu li (ili nisu)
članovi nekog od udruženih sindikata.
Pravni zastupnici u Uredu SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije pružali
su besplatne pravne savjete iz područja
radnoga zakonodavstva, a bili su dostupni i na telefone. Osim u Zagrebu, besplatne pravne savjete pružali su i pravni
zastupnici u Uredima SSSH u Osijeku,
Slavonskome Brodu, Varaždinu, Puli, Koprivnici i Splitu. Prema njihovim riječima, više je bilo telefonskim poziva, nego
osobnih dolazaka. Najviše je bilo upita o
mogućnostima i uvjetima otkazivanja
ugovora o radu, te neplaćenim prekovremenim satima.
U predvorju Radničkog doma u Zagrebu bio je izložen i promidžbeni materijal udruženih sindikata.
17
Europska Unija
Tradicionalni Susreti na granici
Predsjednici Zveze svobodnih sindikatov Slovenije (ZSSS) i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Dušan Semolič i Mladen Novosel potpisali su na
graničnom prijelazu Obrežje Zajedničku
izjavu u kojoj ZSSS čestita na uspješno
završenim pregovorima o pristupanju
Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Pri
tome obje sindikalne središnjice naglašavaju kako im nije svejedno u kakvoj Europskoj Uniji njihove članice i članovi rade
i žive, te se, stoga, zauzimaju za usvajanje Socijalnog ugovora za Europu kojim
se u Europskoj Uniji zahtijeva prednost socijalnih prava nad gospodarskim pravima.
ZSSS i SSSH pozivaju obje vlade, Hrvatski sabor i Narodnu skupštinu Republike Slovenije, nacionalne i europske organizacije poslodavaca, institucije EU i
„Sindikati bez granica”
za socijalnu Europu
sve druge organizacije na raspravu i usuglašavanje o prijedlogu Europske konfederacije sindikata (ETUC) za Socijalni
ugovor za Europu. Pozivaju i na usvajanje
protokola o socijalnom napretku kao priloga europskim ugovorima.
- U Europskoj Uniji ne teče med i mlijeko. Tko tako vidi Europu, nema pravi
pogled. EU zna biti prilično neprijateljska
prema ljudima, konstatirao je Dušan Semolič dodajući kako se za drukčiju Europu moramo boriti i mi sindikati.
18
- Istina je da nemamo moć kakvu ima
kapital, nemamo „trojku”. Prije sto godina
plašili su ljude da će, ako ne budu dobri,
doći Turci. Danas ih se plaši s tom nesretnom „trojkom”, MMF-om, Europskom
središnjom bankom i Europskom komisijom, koja gdje god dođe napravi mnogo
zla. Vjerujem da naši susjedi to znaju, zaključio je Semolič.
- Želimo socijalnu Europu, a ne isključivo ekonomsku Europu. Želimo Europu
ljudi koji će u njoj živjeti dostojanstveno
i u solidarnosti, koji će imati priliku dobivanja kvalitetnih radnih mjesta, rekao je
Mladen Novosel.
- Znamo da Europa nije med i mlijeko
te se stoga i dalje moramo zajednički boriti za zajedničke ciljeve, dodao je Novosel.
Zajedničku su izjavu potpisali u sklopu tradicionalnih susreta ZSSS-a i SSSH,
uoči Međunarodnog praznika rada, „Sindikati bez granica”, koji se održavaju od
2007. godine na hrvatsko-slovenskom
prijelazu Bregana-Obrežje. Jedne godine
sindikati se sastaju na hrvatskoj strani, a
druge na slovenskoj strani granice. Ove
su godine bili na slovenskoj strani.
Europska Unija
Novosti od 1. srpnja 2013. godine
Klasične radne knjižice
odlaze u povijest
Danom pristupanja Republike Hrvatskoj
Europskoj Uniji prestaju vrijediti odredbe
članka 291. i članka 294., stavka 1. podstavka 59. Zakona o radu, koje se odnose na radne knjižice i postupanje poslodavca s radnom
knjižicom. Od Ministarstva rada i mirovinskog sustava tražili smo pojašnjenje procedure izdavanja i upisa podataka u nove eradne knjižice, proceduru zamjene radne
knjižice, te način funkcioniranja e-radnih
knjižica. U nastavku slijedi odgovor koji smo
dobili:
Sukladno odredbama Zakona o radu,
od dana pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj Uniji radne knjižice se više neće
izdavati. Radne knjižice izdane do toga dana poslodavac će vratiti radnicima koji se
njima mogu koristiti u postupcima utvrđivanja prava iz mirovinskog, zdravstvenog
osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti. Upis u radnu knjižicu od dana pristupa
Europskoj Uniji i nadalje će biti nadomješten elektroničkim vođenjem i razmjenom
podataka između povezanih institucija, uz
mogućnost izdavanja potvrda osiguraniku
o njegovu statusu i razdobljima osiguranja
nakon toga dana.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će, kao zamjenu za radnu knjižicu, osigurati evidenciju u elektroničkom obliku te
će voditi i osiguravati razmjenu podataka i
izdavanje potvrda na temelju te evidencije.
Dakle, dosadašnju radnu knjižicu zamijenit
će sustav za pohranu, distribuciju i dohvat
podataka koji se odnose na osiguranički
status osobe. (Pod osiguraničkim statusom
podrazumijeva se podatak je li fizička osoba prijavljena kao osigurana osoba u smislu
Zakona o mirovinskom osiguranju u evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje). Cilj je, također, smanjiti
količinu „papirnatih” dokumenata u postupcima u kojima se sada upotrebljava
radna knjižica i u konačnici osigurati slobodu kretanja radnika unutar EU.
Potvrde o statusu osiguranika izdavat
će se u elektroničkom obliku, na zahtjev
podnesen putem internetskih korisničkih
stranica HZMO-a (www.mirovinsko.hr), i u
„papirnatom” obliku, na šalterima područ-
nih službi, ureda i ispostava HZMO-a uz predočenje osobne iskaznice ili punomoći. Treba
naglasiti da za izdavanje potvrde u elektroničkom obliku osiguranik mora imati korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim
stranicama kojima pristupa preko internetskih stranica Zavoda (www.mirovinsko.hr).
Potvrda se osiguraniku dostavlja e-mailom,
a može se preuzeti i izravno na osobnoj korisničkoj stranici. U slučaju ispisa elektroničke potvrde, moguće je njezino daljnje
korištenje u „papirnatom” obliku, budući da
je vjerodostojnost moguće provjeriti putem
internetskog servisa HZMO-a, na temelju
kontrolnih podataka kojima je opremljena.
Podatke o obrazovanju Hrvatski zavod
za mirovinsko osiguranje će preuzimati od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
(e-matica), Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (za osobe koje su prijavljene u sustavu i za koje postoje takvi podaci), a bit će ih
moguće ažurirati i neposredno na šalterima HZMO-a.
Izbor hrvatskih članova Europskoga parlamenta
Deklarativna podrška
socijalno pravednoj Europi
Nastojeći tijekom kampanje za izbor
hrvatskih članova Europskoga parlamenta
(EP) potaknuti raspravu o aspektima europskih politika koji su ključni za radnike,
Savez samostalnih sindikata Hrvatske se
21. ožujka o.g. obratio svim kandidacijskim
listama. Izložili smo im ciljeve koje sindikati smatraju bitnima u svojoj borbi za socijalno pravednu Europu, te nizom konkretnih pitanja zatražili njihove stavove o
temama od ključnog interesa za radnike,
kao i o tome kako se u EP namjeravaju zalagati za te ciljeve.
Od 28 lista odgovore na pitanja poslalo
je njih šest (HDZ/HSP-AS/BUZ, Hrvatski laburisti-Stranka rada, HSS, Glas razuma, SU,
Zeleni zajedno), dok su kratko i načelno odgovorile još dvije liste (Hrvatska radnička
stranka i Hrast).
Liste koje su poslale odgovore na pitanja izrazile su načelnu podršku ciljevima
sindikata, ali i nejednaku razinu poznavanja
problematike odluka koje se donose na europskoj razini, raspoloživih metoda djelovanja u Europskome parlamentu, pa same
uloge Europskoga parlamenta, odnosno
njegovih članova.
Budući da je svih šest lista u svojim odgovorima izrazilo spremnost na suradnju s
hrvatskim sindikatima u pitanjima europske radne i socijalne politike, pozivamo izabrane u Europski parlament da taj deklari-
rani stav doista pokažu i u praksi. SSSH je
spreman surađivati, raspravljati i razmjenjivati argumentirane stavove sa članovima Europskoga parlamenta koji u svojemu
radu pokažu interes i zalaganje za izgradnju istinski socijalne Europe, u kojoj će radna i socijalna prava imati barem jednaku
važnost kao i pravila jedinstvenoga tržišta.
Napominjemo, u Europskome parlamentu se donose odluke i pravni akti koji se ne
bave pojedinim državama članicama nego
utječu na sve njih – stoga EP nije mjesto gdje
će se hrvatski zastupnici boriti za partikularne interese RH, već za općeniti smjer politika EU, ovisno o tome kojoj će se političkoj grupaciji na europskoj razini pridružiti.
19
Pravni savjeti
Predstojeće novine u Zakonu o radu u odnosu na sudjelovanje radnika u
odlučivanju putem europskih radničkih vijeća
Republika Hrvatska uskoro će postati
punopravnom članicom Europske Unije,
odnosno dio vrijednosnog i pravnog sustava zajednice država članica EU. Iako je
tijekom postupka pristupanja Hrvatska u
potpunosti uskladila nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU, činjenica je da se pravna stečevina stalno mijenja te je nacionalno zakonodavstvo
potrebno neprestano usklađivati s novim
propisima koji se donose na razini EU, te
praksom Suda pravde EU.
Jedna od važnih promjena u odnosu
na još uvijek važeće odredbe ZOR-a jest i
promjena utvrđivanja sastava ERV-a, pa
se Zakonom, po uzoru na direktive kojom
se uređuju radničko sudjelovanje u upravljanju Europskog društva i Europske zadruge, predviđa da radnici iz svake države
članice imaju pravo na jedno mjesto u
posebnom pregovaračkom tijelu ili u
ERV-u na svakih započetih 10 posto ukupnog broja radnika koji su zaposleni kod
poslodavaca koji posluju na razini Unije,
načina utvrđivanja sastava ERV-a, prilagođavanje definicije savjetovanja i obavješćivanja, dopunu odredbi o osnivanju njegova
užeg odbora, te dopunu odredbi o njegovu
sastavu, u onim slučajevima kada se ERV
nije moglo osnovati sporazumom, pa se
osniva temeljem odredbi Zakona.
Radi jačanja stručnosti članova ERV-a
u poslu koji obavljaju Zakonom se utvrdilo pravo njegovih članova i užeg odbora
na edukaciju uz pravo na naknadu plaće
za vrijeme trajanja edukacije.
Jača suradnja transnacionalne
i nacionalne razine
Tijekom 2009. godine Hrvatska je Zakonom o radu implementirala Direktivu
Vijeća 94/45/EZ od 22. rujna 1994. o uspostavljanju Europskog radničkog vijeća
ili postupka u poduzećima koja posluju na
razini Zajednice i grupacijama poduzeća
koja posluju na razini Zajednice u svrhu
obavješćivanja i savjetovanja s radnicima,
kako bi uspostavila zakonodavni okvir za
osnivanje europskih radničkih vijeća i drugih postupaka sudjelovanja radnika u odlučivanju kod poslodavaca koji posluju na
razini EU, trenutkom pristupa Hrvatske EU.
U međuvremenu su u svibnju 2009.
godine Europski parlament i Vijeće 2009.
godine usvojili revidiranu Direktivu 2009/
38/EZ od 6. svibnja 2009. o uspostavi Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka obavješćivanja i savjetovanja s
radnicima kod poslodavaca ili povezanih
poslodavaca na području Zajednice, radi
poboljšanja prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje u multinacionalnim
kompanijama o pitanjima transnacionalnog značenja.
S obzirom na to da su određeni problemi u provedbi postupaka sudjelovanja
radnika u odlučivanju u multinacionalkama
proizlazili iz činjenice da „starom” Direktivom 94/45/EZ nisu jasno bile propisane
definicije obavješćivanja i savjetovanja,
kojima se jasno propisuje postupak i sadržaj obavješćivanja i savjetovanja, ZOR-om
su se izmijenile odredbe kojima se definira obveza poslodavca, doseg i sadržaj postupaka obavješćivanja i savjetovanja.
20
bez propisivanja najvećeg broja članova
ERV-a.
Zakonom se jasno utvrđuje i o kojim
pitanjima se mora provoditi postupak
obavješćivanja i savjetovanja s ERV-om,
jer upravo zbog nejasne definicije što se
smatra pitanjem transnacionalnog značenja, o kojem poslodavac, koji posluje
na razini EU, mora provoditi postupak
obavješćivanja i savjetovanja, poslodavci
su nastojali izbjegavati savjetovanje s
ERV-om, obrazlažući svoje postupke činjenicom da ne postoji obveza provedbe
postupaka obavješćivanja i savjetovanja
jer odluka poslodavca nema značenje odluke koja bi imala transnacionalni karakter. Prema tome, poslodavci koji posluju
na razini EU bit će dužni obavješćivati
ERV, te se s njime savjetovati o onim pitanjima koja se odnose na poslodavca ili
povezane poslodavce, ili na barem dva
poslodavca, podružnice ili povezana poslodavca u dvije države članice.
Osnivanjem ERV-a ne umanjuje se položaj i uloga radničkih vijeća na nacionalnoj razini, već bi njihovo djelovanje moralo biti komplementarno. Upravo u tome
cilju ZOR uvodi poveznicu između ERV-a
i Radničkog vijeća na nacionalnoj razini
kako bi se omogućio protok informacija
između ta dva predstavnička tijela radnika.
Nadalje, Zakonom se jasnije definirala uloga radničkih predstavnika te priznala
uloga sindikata kao predstavnika radnika u
postupcima pregovora o osnivanju ERVa. Izmjene Zakona odnose se i na izmjenu
Kako bi se omogućilo predstavnicima
radnika da od uprave poslodavca pravodobno dobiju određene informacije potrebne za donošenje odluke o osnivanju
ERV-a, odnosno uspostavi drugih oblika
sudjelovanja radnika u odlučivanju kod
poslodavaca koji posluju na razini EU, Zakonom se jasnije definirala odgovornost
uprava poslodavaca, ili povezanih poslodavaca za dostavu informacija predstavnicima radnika.
Zakonom je uvedena mogućnost prilagodbe sporazuma o osnivanju ERV-a u
slučaju promjene strukture poslodavca ili
povezanog poslodavca, te za nastavak
primjene važećih sporazuma o osnivanju
ERV-a ili uvođenju drugih postupaka obavješćivanja i savjetovanja kod poslodavca
ili povezanih poslodavaca koji posluju na
razini EU-a. Dakle, ako dođe do statusne
promjene poslodavca, postoji mogućnost
prilagodbe postojećeg sporazuma kojim
je osnovano ERV, odnosno uspostavljen
drugi oblik sudjelovanja radnika u odlučivanju, statusnoj promjeni poslodavca, što
će podrazumijevati, među ostalim i preispitivanje utvrđenog broja članova ERV-a.
Spomenute izmjene i dopune ZOR-a
osigurat će učinkovitost provedbe postupaka obavješćivanja i savjetovanja na
transnacionalnoj razini, olakšati osnivanje novih europskih radničkih vijeća te će
se osigurati pravna sigurnost u osnivanju
i radu tih vijeća.
Marina Kasunić Peris,
savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava
Prenosimo
Prava radnika koji su
radili 1. svibnja
Prema članku 1. Zakona o blagdanima, spomendanima
i neradnim danima, u Republici Hrvatskoj 1. svibnja je Praznik rada. U dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi.
Radnici u dane blagdana imaju pravo na naknadu plaće.
Odredbom članka 87. Zakona o radu (NN, br. 149/09.,
61/11. i 82/12.) propisano je da za razdoblja u kojima ne
radi, zbog oprav-danih razloga određenih zakonom, drugim
propisom ili kolektivnim ugovorom, radnik ima pravo na
naknadu plaće, i to, ako Zakonom o radu ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom
o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, u visini
prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
n
e
r
Naime, radnik koji je radio na blagdan ima za rad na taj
dan pravo na redovnu plaću i dodatak (uvećanje plaće) za
rad za blagdan, ali ne i na naknadu plaće za blagdan iz Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, jer
tu odredbu treba promatrati vezano uz odredbu članka 1.,
stavka 2. toga Zakona, što, prema našemu mišljenju, znači
da je tim Zakonom predviđeno pravo na naknadu plaće za
blagdan samo u onim slučajevima kada radnik zbog blagdana ne radi, a inače bi trebao raditi.
i
s
o
Prema članku 86. ZOR-a, za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne
radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. ZOR ne regulira
koliko iznosi povećanje plaće, pa se to mora urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Ako tim aktima, odnosno ugovorima, povećanje plaće ne bi
bilo uređeno, mišljenja smo da bi radniku trebalo isplatiti
primjerenu plaću (odnosno primjereno povećanje plaće),
sukladno članku 82. Zakona o radu.
P
blagdan imat će pravo samo oni radnici koji ne rade na dan
blagdana, a ne i oni koji taj dan rade.
Kako smo već rekli, u dane blagdana u Republici Hrvatskoj se ne radi i radnici u te dane imaju pravo na naknadu
plaće. No, pravo na naknadu plaće za blagdan nije bezuvjetno već ovisi, ipak, o rasporedu radnog vremena. Naime,
radnik će, kada zbog blagdana ne radi, imati pravo na naknadu plaće samo ako blagdan pada u dan kada je radnik
prema rasporedu dužan raditi, a ne i ako blagdan pada u
nedjelju ili neki drugi dan kada radnik ne treba raditi i kada
inače ne ostvaruje plaću. Međutim, na tu naknadu plaće za
o
m
Može se reći kako za rad na Praznik rada, prema Zakonu
o radu, radnik ima pravo na različita materijalna i nematerijalna prava iz radnog odnosa, ovisno o sljedećim situacijama: ako je radnik radio u srijedu, 1. svibnja 2013. godine,
ima pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom.
Ako srijeda nije redoviti radni dan radnika, radom na taj
dan radnik je ostvario prekovremene sate pa će imati i pravo na uvećanje plaće s osnove prekovremenog rada (u
praksi se nekada umjesto dodatka za prekovremeni rad
radniku daje slobodni dan; također, neki pravilnici o radu i
kolektivni ugovori propisuju, ako radnik istodobno ostvaruje dvije osnove za povećanje plaće, viši dodatak kumulira
ostale), a poslodavac je radniku dužan, ako je u pitanju rad
na dan tjednog odmora, omogućiti i jedan dan odmora u
idućem razdoblju.
Ako je srijeda inače redoviti radni dan radnika, radnik
neće imati pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad,
već samo na plaću i dodatak za plaću za rad blagdanom.
bizcaffe.com
Sindikat inženjera i tehničara šumarstva
Tužbe za neisplaćenu božićnicu
Koristeći sva zakonska sredstva mirnog rješavanja spora
o potraživanjima isplate prigodnog novčanog dodatka-božićnice, sukladno Kolektivnom ugovoru za radnike Hrvatskih
šuma, Sindikat inženjera i tehničara šumarstva prošao je
proceduru mirenja u individualnim radnim sporovima za sedam svojih podružnica. Ni nakon dva održana sastanka mirenja, poslodavac - Hrvatske šume d.o.o. nije ispoštivao pot-
pisanu suglasnost da će prvi dio potraživanja isplatiti do
kraja travnja 2013. godine, a drugi do 15. svibnja 2013. godine. Kako daljnji socijalni dijalog s Upravom HŠ-a nije postignut, SITŠ će svoja prava potraživati sudskim putem.
Pravni zastupnici SSSH pokrenuli su pred nadležnim sudovima oko 600 sudskih parnica.
21
Pravni savjeti
PITANJE:
Dana 11. veljače 2013. godine dobio sam izvanredni otkaz
ugovora o radu, te mi je s tim danom prestao radni odnos.
Međutim, ostalo mi je neiskorištenih 12 dana godišnjeg odmora iz 2012. godine. Imam li kakvih prava u vezi s tim neiskorištenim godišnjim odmorom ?
(D.Č., Varaždin)
ODGOVOR :
Odredbom članka 61., stavak 1. Zakona o radu, propisano je
da je poslodavac, u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku
koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, dužan isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Iz te odredbe proizlazi da je poslodavac naknadu za neiskorišteni godišnji odmor
dužan isplatiti uvijek kada prestaje ugovor o radu, a radnik nije
u cijelosti iskoristio godišnji odmor i to bez obzira na razloge
zbog kojih je radniku prestao radni odnos. Stoga i Vi imate pravo na naknadu za 12 dana neiskorištenoga godišnjeg odmora
za 2012. godinu, iako Vam je radni odnos prestao izvanrednim
otkazom ugovora o radu. Budući, pak, da Vam je radni odnos
prestao 11. veljače 2013. godine, temeljem odredbe članka 59.
Zakona o radu imate pravo i na razmjerni dio godišnjeg odmora
za 2013. godinu, tj. na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora koji
bi Vam inače pripadao i to za svakih navršenih mjesec dana rada (u Vašem slučaju za jedan mjesec), s obzirom na to da Vam
je radni odnos prestao prije 1. srpnja. Prema stavku 2., članka
61. Zakona o radu, visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora, sukladno članku 60., stavak 1. Zakona. To znači da
bi Vam naknadu trebalo odrediti u visini određenoj kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, ali ne manje
od visine Vaše prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Stoga poslodavcu postavite zahtjev za isplatu naknade za
neiskorišteni godišnji odmor, a ako Vam to odbije isplatiti, možete pokrenuti radni spor radi isplate pripadajuće naknade, uz
napomenu kako je riječ o novčanom potraživanju iz radnog odnosa za koje zastarni rok iznosi tri godine.
PITANJE:
Kod poslodavca sam u radnom odnosu na određeno vrijeme neprekidno dvije godine i dva mjeseca. Posljednji ugovor o radu na određeno vrijeme, koji sam zaključio, trebao je
trajati do 30. lipnja 2013. godine, no poslodavac mi je uručio
poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, uz obrazloženje
smanjenja opsega posla. Imam li pravo na otpremninu?
(B.S., Čakovec)
ODGOVOR:
Prema odredbi članka 119., stavak 1. Zakona o radu, radnik
kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga
rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem
radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s
obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog
odnosa s tim poslodavcem. Iz te odredbe proizlazi da za ostvarivanje prava na otpremninu moraju kumulativno biti ispunjena
dva uvjeta: prvo, da se ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada i, drugo, da razlog otkazivanja nije
skrivljeno ponašanje radnika. Na osnovi Vašega pitanja zaključujemo kako su u Vašemu slučaju ispunjena oba zakonska uvjeta za isplatu otpremnine, s obzirom na to da kod istog poslodavca radite više od dvije godine neprekidno. S druge strane,
ugovor o radu Vam se otkazuje zbog poslovno uvjetovanih raz-
22
loga. Prema tome, imate
pravo na otpremninu koja, prema odredbi stavka
2. istoga članka, ne smije
biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju ste ostvarili u tri
mjeseca prije prestanka
ugovora o radu, za svaku
navršenu godinu rada kod
poslodavca, tj. u Vašemu
slučaju za dvije godine.
PITANJE:
Odgovara:
Miroslav Molnar,
pravni zastupnik u Uredu SSSH
Međimurske županije
Kod poslodavca radim
neprekidno više od deset
godina, a posljednjih pet
godina rješenjem Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje priznato mi je pravo
na rad u skraćenome radnome vremenu zbog njege teže invalidnog djeteta. Poslodavac mi je priopćio da za mene više
nema posla, te mi namjerava dati poslovno uvjetovani otkaz
ugovora o radu. Ja bih taj otkaz prihvatila, ali me zanima
imam li pravo na otpremninu u punom iznosu ili pak samo
na polovicu otpremnine, s obzirom na to da radim pola radnoga vremena.
(N.M., Prelog)
ODGOVOR:
Prije svega, treba napomenuti kako Vi, s obzirom na rješenje HZZO koje spominjete u pitanju, spadate u kategoriju radnika koji su odredbama Zakona o radu zaštićeni od otkaza. Štoviše, odredbom članka 71., stavak 1. Zakona o radu, izričito je
propisana zabrana otkaza za određene kategorije radnika, među koje spadaju i radnici koji rade u skraćenome radnome vremenu zbog pojačane njege djeteta, odnosno zbog skrbi i njege
djeteta s težim smetnjama u razvoju. Zbog toga vam poslodavac ne bi smio otkazivati ugovor o radu, sve dok je na snazi rečeno rješenje HZZO-a. No, ako Vi usprkos toj zabrani, otkaz
prihvatite, poslodavac vam je u tom slučaju dužan isplatiti otpremninu za deset godina rada i to u punom iznosu. Naime,
prema odredbi članka 69. Zakona o radu propisano je, ako je za
stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim
odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja
rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja
doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenome radnome vremenu
radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat
će se radom u punom radnom vremenu. Kako je u Vašem slučaju riječ o pravu na otpremninu, koje nedvojbeno spada u prava
iz radnog odnosa i za čije je stjecanje važno prethodno trajanje
radnog odnosa, to je potpuno jasno da je Vaš rad u skraćenome
radnome vremenu u pogledu stjecanja toga prava, u potpunosti izjednačen s radom u punom radnom vremenu, te Vam je
stoga poslodavac dužan isplatiti otpremninu u punom iznosu,
kao da ste cijelo vrijeme radili u punom radnom vremenu.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević – Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Sindikalna akcija
izlazi mjesečno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroračun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: RADNA NORMA
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
1. VLADIMIR TREŠĆEN,
Bakarska 13, 10000 Zagreb
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
3. GORDANA GENZIĆ,
Starigradska 2 a, 10360 Sesvete
2. TENA ŠEBELIĆ,
P. Preradovića 21,
35400 Nova Gradiška
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 421
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 30. lipnja 2013.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
sindikalna-akcija@sssh.hr
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
23