ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 183
03/2011
CIJENA
32 kn
4,5 E
8,5 KM
Predviđanje
poslovnih
događaja
Izgradite
centar
kompetencija
Zaštita
poslovanja
u ‘oblaku’
Jasmina Sočković
ILBA Akademija
Direktorica
ILBA
Akademija
za inovacije
i vodstvo
Najavljujemo
Tema broja:
Poslovna inteligencija
183/03/2011 InfoTrend
1
2
InfoTrend 183/03/2011
info Uvodnik
Jasmina Sočković
ILBA Akademija
(Foto: Dražen Lapić)
Mladen Glasenhardt
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne
publikacije, grafičke i prigodne usluge.
Rockfellerova 47, 10000 Zagreb
e-pošta: redakcije@trend.hr
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor: Branko Kosec
Zamjenica direktora:
Suzana Hostnjak
e-pošta: marketing@trend.hr
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: redakcije@trend.hr
Stručni urednici:
Marijan Prević
Tomislav Žganec
e-pošta: redakcije@trend.hr
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Anđelko Kovačević
Grafičko oblikovanje:
Print za vas d.o.o. Zagreb
Izrada i održavanje web portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Tiskara Meić d.o.o. Zagreb
Žiro-račun:
Privredna banka Zagreb dd.
2340009-1110401891
OIB 8532 7276676
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i
stručno, no nakladnik ne može odgovarati za
posljedice njihove primjene.
Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju
se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se
sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna
pozornost .
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to
nije unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez
pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je
dopušteno uz obvezno navođenje izvora.
Bude li se ikada pisala povijest
početaka i prvih desetljeća razvoja
hrvatske informatičke industrije,
mnoge će stručne i vrijedne osobe
biti zaboravljene ali pamtit ćemo one
koje su, svojedobno, Hrvatsku učinile
predvodnikom tehnološkog razvoja u
„našem“ dijelu Europe.
Mladen Glasenhardt koji nas je
napustio prije samo nekoliko tjedana,
u toj povijesti ostavlja široki trag. Na
čelu tvrtke Infosistem, osnovane 1980.
godine, izdvajanjem radne jedinice
Informatika iz tvrtke Merkantile, u
tri je desetljeća kao glavni direktor,
predsjednik Uprave i potom savjetnik
predsjednika Uprave za prodaju,
izgradio jednu od vodećih, najvećih i
najkvalitetnijih hrvatskih informatičkih
tvrtki.
Po struci pravnik, postigao je izuzetne rezultate na poslovnom, stručnom i
marketinškom polju a njegove ljudske osobine došle su do izražaja u odnosu sa
suradnicima i brizi za potrebe društva. Pod njegovim je vodstvom Infosistem za
vrijeme rata i poslije zbrinuo oko 150 djece branitelja, stipendirao je i zapošljavao
mlade stručnjake, koji su zbog ratne opasnosti morali napustiti BiH, poštivao je starije
radnike i umirovljenike Infosistema, njemu su se uvijek mogli obratiti za savjet i
pomoć. Redakcija InfoTrenda pamtit će ga i po potpori u nekim teškim trenucima
hrvatskoga stručnog nakladništva.
Od samog osnivanja Hrvatskoga informatičkog zbora, 1975. godine, uključuje
se u njegov rad a od 2004. do smrti, njegov je predsjednik u više mandata. U tom
razdoblju Hrvatski se informatički zbor uključuje u međunarodne informatičke
programe, postaje član Regionalnog, a potom i Europskog te Svjetskog udruženja
informatičara.
Ulaskom u Europsko udruženje HIZ se uključuje u ECDL - program za provjeru
informatičke pismenosti a zatim i za provjeru znanja profesionalnih informatičara.
Zahvaljujući tom radu, do sada je više od 50 tisuća osoba dobilo certifikat koji se
priznaje u 154 zemlje. Uspjeh provedbe ECDL programa okrunjen je već 2006.
kada je u Dubrovniku održana svjetska ECDL konferencija kojoj su prisustvovali
predstavnici 145. zemalja, što je tada bilo veliko priznanje za HIZ i Hrvatsku.
Zahvaljujući djelovanju Mladena Glasenhardta u međunarodnim informatičkim
tijelima, HIZ i Hrvatska postali su prepoznatljivi po primjeni europskih programa
koje je financirala i Europska komisija. HIZ je, pod njegovim vodstvom, u
studenome prošle godine u Zagrebu organizirao međunarodni skup na temu primjene
Elektroničkog poslovanja u zemljama regije. Iako tada već vidljivo bolestan, stranim i
domaćim predstavnicima predstavio je problematiku i dostignutu razinu e-poslovanja
u Hrvatskoj. Aktivan je ostao doslovce do posljednjeg dana radeći na poslovnoj
dokumentaciji HIZ-ovih projekata.
183/03/2011 InfoTrend
3
U ovom broju
26 Tema broja:
Poslovna inteligencija
Poslovna je inteligencija tehnika koju koriste najuspješnije tvrtke diljem svijeta s
ciljem maksimiziranja profita, minimiziranja
rizika, otkrivanja neiskorištenoga potencijala i stvaranja dobrih i preciznih strateških
odluka zasnovanih na točnim, najsvježijim
podatcima. Cilj je teme ovoga broja InfoTrenda predstaviti vam kako iskoristiti
to tajno oružje u svrhu poboljšanja vašega
poslovanja.
5 Najavljujemo
Microsoft WinDays11
Vodeća poslovno-tehnološka konferencija u regiji, Microsoft WinDays, koja se
održava sljedećeg mjeseca u Rovinju, ponovno će okupiti vodeće stručnjake iz
tehnološkog i poslovnog svijeta. Prijelaz na računarstvo u oblaku (cloud computing) bit će glavna tema tehnološkog dijela konferencije, koja će premijerno u Hrvatskoj predstaviti i brojne druge nove tehnologije i proizvode, dok će se razvojem
poslovanja u regiji, povećanjem njegove konkurentnosti i pronalaženjem načina
financiranja pozabaviti poslovni dio konferencije.
10 Najavljujemo: MIPRO 2011
Dijele nas još samo dva mjeseca od
najvećega nekomercijalnoga ICT skupa
otvorenoga svima – tradicionalnoga
opatijskoga skupa MIPRO 2011.
17 Od Iskona do poslovnoga
anđela
Kako financirati ICT poduzetnički pothvat
pitali smo Damira Sabola, čovjeka koji je
osnovao Iskon, prvu privatnu tvrtku u
Hrvatskoj za pružanje internetskih usluga.
20 ICT u
primarnoj
zdravstvenoj
zaštiti
S državnim
tajnikom Ministarstva zdravstva,
mr. Draženom
Jurkovićem, razgovaramo o uspješno
završenoj prvoj fazi
projekta primarne
zdravstvene skrbi.
4
InfoTrend 183/03/2011
22 Pioniri ICT zdravstva
Rijetko gdje se tako izravno isprepliću
komercijalno poslovanje i društvena
odgovornost kao u području zdravstva.
23 Osvrt: IT industrija regije
Globalna financijska kriza utjecala je i na
IT industriju Hrvatske i zemalja u njenom
okruženju. Je li konferencija na tu temu,
ponudila neka rješenja?
24 Inovativni projekti
Tvrtka RECRO-NET pokrenula je dva
specifična projekta korisna cijeloj
društvenoj zajednici.
29 BI - Centar kompetencija
Kako stvoriti jaku sinergiju između IT infrastrukture, strategije te poslovnih procesa.
Odgovor je BI centar kompetencija (BICC).
32 BI - Za velike i male
Tvrtka je IN2 može, samostalno ili u suradnji s partnerima pružiti podršku u svim aspektima izradbe i implementacije informacijskih sustava poslovne inteligencije.
12 ILBA
Akademija –
znanje koje
manjka
Prekretnica u poslovnome obrazovanju:
Dok sveučilišno školovanje daje osnovu
koja će stručnjaka pratiti cijeloga života,
a poslovne akademije pružaju mu znanja
koja će vrijediti desetak godina – što je
s kritično potrebnim, svakodnevno novim
znanjima koja su mu nužna već danas i
sutra?
34 BI - Analiza budućnosti
Uobičajeni način obrade podataka reći će
nam što se događalo u prošlosti, ali ako
je potrebno predvidjeti buduće događaje
koristimo se kreiranjem modela za
uspješno predviđanje budućih događaja.
40 Eureka, globalni znak
kvalitete
Kroz program Eureka nepovratno se
sufinanciraju projekti tržišno usmjerenoga
istraživanja i razvoja.
44 Sigurnost u oblaku
Poslovanje u oblacima ima potencijala
biti tehnologija koja će znatno promijeniti
način kako tvrtke koriste IT.
45 Spriječimo prijevaru
Sigurnost IT sustava najčešće povezujemo
s internetskim prijetnjama u obliku hakerskih napada, virusa, crva ili stotinu drugih
aplikacijskih i korisničkih aktivnosti. No,
što je s prijevarama ili „curenjem“ vrijednih informacija?
47 Zaštitite svoje poslovanje
IT sigurnost u nadležnosti je IT sektora
dok se informacijsku sigurnost mora
voditi izvršni menadžment.
50 Upravljanje doživljajem
U vrijeme kada je sve postalo roba, fokus
na doživljaj omogućuje odmicanje od
natjecanja cijenama.
Vodeća poslovno-tehnološka konferencija u regiji, Microsoft WinDays, koja se održava sljedećeg mjeseca u
Rovinju, ponovno će okupiti vodeće stručnjake iz tehnološkog i poslovnog svijeta. Prijelaz na računarstvo u
oblaku (cloud computing) bit će glavna tema tehnološkog dijela konferencije, koja će premijerno u Hrvatskoj
predstaviti i brojne druge nove tehnologije i proizvode, dok će se razvojem poslovanja u regiji, povećanjem
njegove konkurentnosti i pronalaženjem načina financiranja pozabaviti poslovni dio konferencije.
U svom prvom izdanju, održanom 2000. godine u Opatiji, konferencija WinDays bila je isključivo tehnološka konferencija na
kojoj smo predstavili najnovije Microsoftove tehnologije. Hrvatska je IT industrija tada bila u snažnom porastu i potreba za ovom
vrstom konferencije bila je posve prirodna. Prvi su sudionici bili
gotovo isključivo IT profesionalci iz razgranatog Microsoftova
sustava partnerskih tvrtki i IT stručnjaci iz državnih institucija.
No tijekom proteklog desetljeća mnogo se toga promijenilo. IT
industrija nastavila se razvijati te je svojim inovacijama služila
kao pokretač mnogih promjena, s Microsoftom kao ključnim
čimbenikom. Danas gotovo polovica hrvatskih IT stručnjaka radi
na poslovima vezanim uz Microsoftove tehnologije, koje stoga
predstavljaju značajan pokretač razvoja hrvatske IT industrije i
poslovanja općenito. No znaju li tvrtke iskoristiti ove tehnološke
potencijale koji im stoje na raspolaganju? WinDays je oduvijek
mjesto na kojem se stječu nova znanja i rađaju nove ideje po kojima se tvrtke i pojedinci ravnaju ostatak godine.
Glavna tema ovogodišnje tehnološke
konferencije bit će računarstvo u oblaku
(cloud computing) te će njezini sudionici
moći saznati kako dio poslovanja prenijeti u oblak te kako
razviti i primijeniti aplikacije u oblaku. Vruće će teme
svakako biti i Windows Phone
7, Internet Explorer 9 te nove verzije poslovnih alata iz porodice Microsoft Dynamics. I ove vas godine stoga u Rovinju očekuju četiri dana vrhunskih tehnologija i predavača!
Tehnološki dio ovogodišnje konferencije bit će izuzetno zanimljiv
zahvaljujući mnogim novim proizvodima nastalim u Microsofto-
Ovogodišnja konferencija WinDays ponovno će objediniti dvije konferencije: tehnološka konferencija Microsoft WinDays11
održat će se od 4. do 7. travnja, a ona poslovna, WinDays11 Business
– koju zajednički organiziraju Microsoft Hrvatska i Europapress
holding – odvijat će se 7. i 8. travnja. Mjesto događanja ponovno
je Rovinj, a Microsoftov je cilj još više pove-zati tehnološke i
poslovne sadržaje te i dalje na jednom mjestu omogućiti druženje
tehnoloških i poslovnih stručnjaka, što će stvoriti brojne nove prilike za druženja te razmjenu mišljenja i ideja. Microsoft konferenciju nastavlja graditi na uspješnim temeljima postavljenim prošle
godine, želeći povezati aktivnu, uspješnu i inovativnu hrvatsku IT
industriju s ključnim poslovnim ljudima u zemlji.
Za više informacija o konferenciji WinDays posjetite
www.mswindays.com.
183/03/2011 InfoTrend
5
Američkim Državama koristiti usluge računarstva u oblaku, a čak
20 posto njih više neće imati svoju IT infrastrukturu. Oblak postaje
stvarnost svih (IT) tvrtki i svaka bi tvrtka trebala razmotriti uslugu
računarstva u oblaku kao rješenje za IT podršku svom poslovanju. Koliko god cijena informatičke opreme padala, ipak će cijena
posjedovanja vlastite informatičke infrastrukture za većinu tvrtki
i dalje biti mnogo veća od cijene korištenja aplikacija koje se vrte
u oblaku. U klasičnom modelu posjedovanja informatičke infrastrukture (serveri, pohrana podataka, softver itd.) tvrtke inicijalno
trebaju uložiti velike količine novca, što mnogima od njih predstavlja velik problem.
Modeli računarstva u oblaku
vim razvojnim centrima, a predstavit će ih stručnjaci iz Microsoftovih partnerskih tvrtki i iz cijelog Microsoftova ekosustava,
uz nezaobilazne predavače iz domaćeg Microsoftova ureda. Uz
sveprisutno računarstvo u oblaku, još nekoliko tehnologija važnih
za svakodnevno poslovanje tvrtke traži svoje mjesto pod suncem,
a IT profesionalci će, kao i svake godine, imati težak izbor koje od
čak sedam paralelnih predavanja poslušati. Gartner predviđa da
će do 2012. godine više od 80 posto najvećih tvrtki u Sjedinjenim
Jubilarno izdanje WinDaysa
Prošlogodišnje, deseto izdanje konferencije WinDays, osim preseljenjem u Rovinj, osvježeno je i posve
novim konceptom s jasnije fokusiranim tehnološkim
i poslovnim dijelom. Podjelom na dvije konferencije, tehnološku i poslovnu, Microsoft je kvalitetnije
prilagodio sadržaj pojedinim vrstama posjetitelja,
a ujedno, na središnjem druženju u danu kada se
dvije konferencije preklapaju, stvorio preduvjete za
približavanje ovih dviju neizbježno povezanih publika
te im pružio priliku za susret te razmjenu mišljenja i
dojmova.
WinDays Technology, ujedno vodeća hrvatska
tehnološka konferencija, tijekom četiri dana okupila
je više od 1500 stručnjaka s područja informatičkih
i telekomunikacijskih tehnologija, kao i poslovnih
posjetitelja. Sudionici tehnološke konferencije imali
su priliku poslušati više od 130 predavanja koja su
u osam paralelnih smjerova održali brojni ugledni
predavači iz Hrvatske i inozemstva. U danima konferencije objavljena je javna dostupnost mnogih Microsoftovih proizvoda te su se posjetitelji imali priliku upoznati s konačnim verzijama paketa Microsoft Office
2010 i ostalim proizvodima iz sustava Office. Premijerno su prikazani i ključni proizvodi koji olakšavaju
razvoj, testiranje i primjenu aplikacija na različitim
platformama, kao što su Microsoft Visual Studio 2010
6
InfoTrend 183/03/2011
Samo održavanje te infrastrukture zahtijeva kontinuirano ulaganje velike količine novca jer je potrebno zaposliti ljude koji će je
održavati, redovno ih educirati kako bi ostali u tijeku s najnovijim
trendovima te je potrebno redovno nadograđivati cijelu infrastrukturu. Kod računarstva u oblaku cijela priča oko lokalne infrastrukture postaje nebitna jer brigu o IT infrastrukturi ostavljamo
nekom od velikih pružatelja usluga računarstva u oblaku, poput
Microsofta. Microsoft je uložio milijarde dolara u svoje podatkovne centre te svim tvrtkama omogućava iznajmljivanje svoje infrastrukture po cijenama koje su višestruko niže od onih koje bi te
tvrtke plaćale za izgradnju i održavanje svoje infrastrukture.
Postoji više modela iznajmljivanja infrastrukture. U modelu
te Microsoft SQL Server 2008 R2, nova verzija vodeće
baze podataka na tržištu. Posljednja dva dana bila su
posvećena poslovnoj konferenciji u zajedničkoj organizaciji Microsofta i Europapress holdinga, a poseban
naglasak stavljen je upravo na neraskidivu povezanost
informacijske tehnologije i poslovanja. Konferencija
WinDays Business obilježena je središnjim predavanjem Soumitre Dutte, dekana vanjskih odnosa s
ugledne i svjetski poznate poslovne škole INSEAD.
Od važnih govornika istaknula se predsjednica Vlade
RH Jadranka Kosor te vrhunski predavači iz svijeta
poslovanja, edukacije i tehnologije: Matko Bolanča,
Mladen Vukmir, Sanja Crnković Pozaić, Riccardo Illy,
Andras Horvai, Sandra Švaljek i mnogi drugi.
Novi koncept i nova lokacija
značili su drugačiju strukturu
posjetitelja u odnosu na protekle godine te izravnu razmjenu mišljenja: IT stručnjaci
imali su prilike čuti koja se
realna očekivanja postavljaju pred njih u današnjem
poslovnom svijetu, dok su se
poslovni posjetitelji mogli upoznati s novim tehnologijama
koje mogu znatno unaprijediti njihovo poslovanje.
Soumitra Dutta
infrastucture-as-a-service (IaaS) pružatelj usluge korisnicima
osigurava gotovu infrastrukturu u obliku fizičke mreže te brige
o pohrani podataka i servera, dok se korisnik brine o (najčešće)
virtualnom operacijskom sustavu i aplikacijama na njemu.
Klasičan primjer bili bi virtualni operacijski sustavi čije korištenje
omogućuju gotovo sve hosting tvrtke. S druge strane postoji
model u kojem korisnik nema nikakvu kontrolu, nego samo koristi pružene aplikacije. Riječ je o modelu software-as-a-service
(SaaS), koji je najstariji koncept računarstva u oblaku i prvi koji
je zaživio u praksi. Klasičan je primjer Windows Live Hotmail,
koji korisnicima osigurava besplatnu e-mail adresu i mogućnost
upravljanja njome, bez potrebe za kompliciranim procesom konfiguracije od strane korisnika.
Microsoft je razvio i Office365, sustav poslovnih aplikacija
smješten u oblak, koji je već nakon nekoliko mjeseci dostupnosti
prešao granicu od milijun korisnika. Tvrtka preko sustava pretplate za svog zaposlenika iznajmi Office365 i zaposlenik u vrlo
kratkom vremenu može početi koristiti sve softverske pakete
u sklopu pretplate, kao što su Lync Online, Exchange Online,
SharePoint Online i Microsoft Dynamics CRM Online. Office365
predstavlja najpotpuniju ponudu poslovnih aplikacija u oblaku na
tržištu.
Između ovih dvaju modela nalazi se model platform-as-a-service (PaaS). Ovo je model koji odgovara mnogim tvrtkama jer je
posve prilagođen njihovim potrebama i veličini. Naime, korisnici
u ovom modelu dobivaju gotovu infrastrukturu na koju jednostavno mogu postavljati svoje aplikacije i podatke. Microsoftovu
ponudu u ovom modelu predstavljaju Windows Azure i SQL Azure, gotove platforme koje developere rješavanju infrastrukturnih
briga i omogućavaju im fokusiranje na njihovu najvažniju zadaću
− razvoj softvera.
Oblak kao takav neće u potpunosti ukinuti potrebu za lokalnom
infrastrukturom, ali će mnogim tvrtkama ponuditi dodatnu
mogućnost izbora, softverskim inženjerima jaku platformu za
čuvanje aplikacija i podataka, a krajnjim korisnicima omogućit će
lakše korištenje radnih alata.
Novosti s klijentske strane
Uz računarstvo u oblaku, kao glavnu temu konferencije, sudionici
konferencije WinDays11 Technology moći će slušati i o mnogim
drugim Microsoftovim tehnologijama. Veoma značajna tema
ovogodišnje tehnološke konferencije sasvim sigurno će biti Windows Phone 7. Novi Microsoftov operacijski sustav za mobilne
uređaje dobio je mnoštvo pohvala na račun svoga sučelja, kvalitete
i jednostavnosti korištenja. Programeri hvale jednostavnost izrade
aplikacija za Windows Phone 7, a WinDays će im biti prilika za
produbljivanje znanja i razmjenu iskustava o radu na toj platformi.
Internet Explorer 9 također donosi niz novih funkcija koje ubrzavaju pregledavanje Weba, uključujući hardversku akceleraciju
te podršku za sve suvremene web standarde kao što je HTML5.
U usporednim testovima brzine IE9 Release Candidate (RC)
nadmašuje konkurentske web preglednike te postaje dostojan tak-
Prvo desetljeće konferencije
Prvo izdanje konferencije WinDays održano je 2000.
u Opatiji i bilo je u znaku operacijskog sustava
Windows XP i Officea XP, koji su upravo tada imali
svoju premijeru u Hrvatskoj. Bila je to isključivo
tehnološka konferencija na kojoj su predstavljene
najnovije Microsoftove tehnologije i proizvodi. Hrvatska je IT industrija tada bila u snažnom porastu i
potreba za ovom vrstom konferencije bila je posve
prirodna. Prvi posjetitelji bili su gotovo isključivo IT
profesionalci iz razgranatog Microsoftova sustava
partnerskih tvrtki, kao i IT stručnjaci iz državnih
institucija.
No tijekom deset godina mnogo se toga promijenilo. Hrvatska IT industrija nastavila se razvijati i
danas gotovo polovica hrvatskih IT stručnjaka radi
na poslovima vezanim uz Microsoftove tehnologije
predstavljajući značajan pokretač razvoja hrvatske
IT industrije i razvoja poslovanja općenito. Snaga
WinDaysa oduvijek je bila u vrhunskim domaćim
i svjetskim predavačima zbog kojih je ova konferencija ubrzo postala najznačajniji IT
događaj u regiji i referentno okupljalište
najjačih IT snaga, a
kasnije i poslovnih
ljudi. Godinu za godinom konferencija je
rasla u svim segmentima objedinjujući
cjelokupnu Microsoftovu zajednicu
korisnika, partnera
i zaposlenika kroz
pomno odabrana
predavanja, radionice, panele, okrugle
stolove, demonstracije, Ivan Vidaković
tehnologije te zabavne i sportske sadržaje.
Konferencija WinDays jest prilika za uvid u najnovije tehnologije, a ponekad je bila mjesto svjetskih
tehnoloških premijera te je sudionicima omogućena
jedinstvena prilika za uvid i raspravu o najboljim
rješenjima i primjerima integracije tehnologije u naš
svakodnevni život – i privatni i poslovni.
Tradicionalno svako izdanje konferencije ima i
humanitarnu notu te je tijekom godina pružena
pomoć raznim institucijama u prikupljanju njima prijeko potrebnih sredstava. Dom za nezbrinutu djecu
“Ivana Brlić Mažuranić” iz Rijeke, Savjetovalište za
zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja “Tić” i
Dječja bolnica “Kantrida” samo su neke od njih.
183/03/2011 InfoTrend
7
mac svim ostalim web preglednicima.
Uz nabrojene, još će nekoliko Microsoftovih tehnologija doživjeti
svoju hrvatsku premijeru na konferenciji WinDays. Spomenimo
samo Microsoft Dynamics NAV, Dynamics CRM i novi Lync
Server. Pravo bogatstvo vrhunske tehnologije u samo četiri dana!
Poslovni dio konferencije WinDays, WinDays11 Business, u Rovinju će 7. i 8.
travnja okupiti ključne donositelje odluka i
poslovne ljude iz Hrvatske i regije. Ključne
teme konferencije odnose se
na spoj tehnologije i poslovne
konkurentnosti, s naglaskom
na konkretnim rješenjima i
uspješnim primjerima.
Poslovanje i tehnologija danas su neizbježno povezani − i u svakom konkurentnom gospodarskom okruženju, i na konferenciji
WinDays11. WinDays11 Business, konferencija koju Microsoft
drugu godinu za redom organizira u partnerstvu s Europapress
holdingom i s programskom podrškom veleučilišta VERN’, u
Rovinju će 7. i 8. travnja okupiti ključne dionike poslovnog i
tehnološkog sektora Hrvatske i regije. Budući da je poslovna
konferencija nastavak tehnološke, ne čudi što će primjena novih
rješenja, poput cloud computinga, u razvoju poslovanja biti u srcu
rasprava o trenutnom stanju i budućnosti privatnog i javnog sektora u Hrvatskoj i regiji.
Upravo je na prošlogodišnjoj konferenciji WinDays Jadranka Kosor, predsjednica hrvatske vlade, dala obećanja vezana uz akcijski plan oporavka hrvatskog gospodarstva. Prvi dan konferencije
bit će otvoren predavanjem pod naslovom Godinu dana poslije:
problem gospodarskog oporavka, koje će razmotriti rezultate
lanjskih zaključaka – jesu li obećanja ispunjena i što o njima,
godinu dana kasnije, misle vodeći hrvatski ekonomski stručnjaci
i gospodarstvenici? Pogled unatrag bit će dopunjen pogledom
unaprijed u predavanju Godina ispred nas: 5 kritičnih točaka.
Poslovni lideri, analitičari i stručnjaci pružit će pogled na izazove
koji će obilježiti sljedećih dvanaest mjeseci − i otvoriti raspravu
o tome.
Kako bi raspravu usmjerili u pravcu konkretnih rješenja, organi-
Konferencija WinDays
u brojkama
Zakoračivši u svoje drugo desetljeće, konferencija Microsoft Windays11 očekuje svog
petnaesttisućitog sudionika. Posljednjih deset godina posjetitelji su imali priliku čuti više
od 1480 predavanja, koja su održali vrhunski
stručnjaci iz svijeta tehnologije i biznisa. Prošle
je godine njih više od 1500 odlučilo svoje znanje
i iskustvo podijeliti sa svim zainteresiranim sudionicima.
zatori poslovne konferencije odlučili su dati prostor i uspješnim
primjerima upravljanja u Hrvatskoj i regiji. Konkretno, svoje
će viđenje rješenja i izazova na posebnom panelu, Gradovi za
poduzetnike, dati gradonačelnici gradova u Hrvatskoj i regiji
koji su uspješno uspjeli privući nove investitore, tvrtke i, posebice, tehnološku industriju. Odgovorit će na pitanja vezana uz
konkurentnost na mikrorazini, koja, međutim, ima utjecaj na
makrorazinu − koje su modele privlačenja investicija koristili te
zašto bi i nove i etablirane tvrtke imale razloga za ulazak u njihove poduzetničke zone.
Konferencija će biti obilježena i jednom od ključnih rasprava vezanih uz poslovanje i moderne tehnologije − problematikom zaštite
intelektualnog vlasništva. Na panelu Intelektualno vlasništvo:
prilika ili kočnica? ključna će tema biti izazovi zaštite intelektualnog vlasništva − pisanog, filmskog i glazbenog materijala te
ostalih vrsta autorskih radova u digitalnom okruženju. Što i kako
učiniti kako bi tvrtke zaštitile svoje proizvode i razvoj temeljen na
intelektualnom vlasništvu?
Prvi dan bit će zaključen okruglim stolom Zemlja (ne)znanja.
Iza pomalo provokativnog naslova rasprave krije se želja organizatora da potaknu raspravu predstavnika znanstvenih i obrazovnih institucija, uglednih profesora i znanstvenika o znanju kao
ključnom čimbeniku rasta i razvoja. Ovo je pitanje izravno vezano
uz izazove nedostatka visokoobrazovanih kadrova, i u hrvatskom
gospodarstvu i u hrvatskoj IT industriji općenito.
Drugi dan konferencije WinDays11 Business bavi se financiranjem širenja poslovanja te je posebice namijenjen poduzetnicima početnicima koji su u potrazi za investicijskim fondovima te
općenito podrškom za budući rast i razvoj. Okrugli stol “težak”
milijardu kuna okupit će predstavnike investicijskih fondova čiji
su resursi usmjereni na ulaganje u projekte s razvojnim poten-
8
InfoTrend 183/03/2011
cijalom, dok će predavanje Pogled investitora na regiju pružiti
pregled dosadašnjih i budućih gospodarskih kretanja u regiji.
Sadržajno nastavno na ovo predavanje veže se okrugli stol
Konkurentnost u regiji – utrka s preprekama, koji će okupiti
predstavnike vodećih kompanija te razmotriti konkretne probleme s kojima se susreću prilikom širenja izvan matičnih tržišta.
Želja je organizatora potaknuti raspravu, ali i stvoriti konkretna
rješenja te poslovne veze, koji će utjecati na eliminaciju prepreka
poslovanju među zemljama okruženja. U ovom kontekstu logično
je da konferencija završi panelom na temu Konkurentnost Hrvatske – (još jedan novi) početak.
Konferencija WinDays11 Business okupit će na jednom mjestu
sve dionike gospodarskih procesa - od malih do velikih tvrtki, od
donositelja odluka u privatnom do onih u javnom sektoru. Organizatori će i u 2011. godini nastaviti prošlogodišnju praksu te sudionicima pružiti i posebne poslovne radionice na kojima će ugledni
predavači podijeliti svoja znanja o izradi i provedbi poslovnih
planova, pronalaženju sredstava za financiranje te odgovora na
izazove konkurentnosti na zasićenim tržištima.
Konferencija WinDays11 Business
održava se u Rovinju 7. i 8. travnja.
WinDays na društvenim mrežama
Ovogodišnja je konferencija, WinDays11, mnogo
prisutnija i na društvenim mrežama – Facebooku i
Twitteru. Putem ovih kanala posjetitelji konferencije informiraju se o novostima, predavanjima i tehnologijama o kojima će se govoriti na konferenciji,
a oba će mjesta vrvjeti od aktivnosti za vrijeme same
konferencije. Stoga pratite novosti oko konferencije WinDays11 na Twitteru − twitter.com/windays i
postanite njezin fan na Facebooku −
www.facebook.com/windays
183/03/2011 InfoTrend
9
Događanja
U susret 34. međunarodnomu ICT skupu MIPRO 2011
Opatija, od 23. do 27.
svibnja 2011.
Dijele nas još samo dva mjeseca od najvećega
nekomercijalnoga ICT skupa otvorenoga svima –
tradicionalnoga opatijskoga skupa MIPRO 2011.
a istaknuti autori odani MIPRO-u, koji se niz godina pojavljuju
svojim radovima na tome skupu, dobit će povelju Prijatelj MIPRO-a koja je prvi put uvedena prošle godine.
Drugu tematsku cjelinu čine okrugli stolovi i radionice
MIPRO je poznat među ICT skupovima ne samo u ovome dijelu
Europe nego i šire kao jedinstveno mjesto susreta gospodarstva,
znanosti, obrazovanja i javne uprave. To doprinosi širokomu
spektru sudionika i gostiju kao i njihovomu velikomu broju koji
će i ovaj put premašiti tisuću.
Tijekom 34. godine postojanja MIPRO je širio raspon svojih
bogatih sadržaja tempom kojim je rasla struka uključujući nove
ideje i tehnologije, redom kako su se one pojavljivale u svijetu.
Bio je u pravome smislu lučonoša novih spoznaja, što je simbolizirano u rečenici Johna Wallisa Lampadem tradere istaknutoj na
MIPRO-ovoj zastavi. Svoj put k društvu znanja MIPRO promiče
od davne 1978. kada je pokrenut zaslugom riječkih entuzijasta
predvođenih g. Mihajlom Filiferovićem koji je godinama bio
pokretačka snaga MIPRO-a.
No preskočimo njegovu uzbudljivu i nadasve poučnu povijest
i zadržimo se na ovogodišnjem, trideset i četvrtom po redu
međunarodnom skupu MIPRO. Iako svi sadržaji nisu do kraja
definirani, navodimo bitne sastavnice toga velikoga skupa.
Prvu tematsku cjelinu čine deset znanstveno-stručnih
savjetovanja/konferencija posvećenih pojedinim užim područjima
(od kojih su neka vrlo široka!) ICT-a, elektronike i mikroelektronike plus sekcija radova studenata preddiplomske nastave.
Ne ćemo ih ovdje poimence navoditi, ali čitatelja upućujemo na
www.mipro.hr gdje će lako naći njihove pune nazive. Na tim će
se savjetovanjima predstaviti oko 350 radova autora iz tridesetak
zemalja, sa svih kontinenata. Tri će najbolja rada biti nagrađena,
10
InfoTrend 183/03/2011
okrenuti najaktualnijim tehnološkim, ali i društvenim temama
Hrvatske i regije kojoj pripadamo, s jasnim proeuropskim pogledom.
■ Prvi okrugli stol nosi radni naslov Tehnologije – ključ za
povećanje konkurentske sposobnosti Hrvatske i Slovenije
koji su potaknuli kolege iz Slovenije ponukani činjenicom da
konkurentska sposobnost dviju susjednih država već nekoliko
godina zaredom opada.
■ Drugi je okrugli stol potaknut od strane generalnoga sponzora skupa Nokia Siemens Networks posvećen temi Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet – GSM-R. Raspravljat će se o iskustvima zemalja iz
regije u implementaciji GSM – R sustava. Očekuju se visoki
dužnosnici željeznica Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Makedonije, a možda i još nekih zemalja.
■ Treći se okrugli stol odnosi na izmjene i dopune Zakona o
elektroničkim komunikacijama koji bi u doba održavanja
skupa trebao biti u završnome postupku donošenja.
■ Potom slijedi okrugli stol posvećen temi Povratak hrvatskih znanstvenika iz dijaspore - želje i mogućnosti čiji je
cilj analiza iskustava znanstvenika iz dijaspore koji su se
odazvali pozivu da se vrate u domovinu.
■ I na koncu toga popisa okruglih stolova, koji još nije definitivno zaključen, dolazi okrugli stol LED rasvjeta
– tehnološki i društveni izazov. Cilj je upozoriti na opas-
nost koja prijeti Hrvatskoj da postane odlagalište Europe u
prihvaćanju rasvjetnih tehnologija koje će u EU 2014.godine
biti zabranjene.
Postoji inicijativa o organiziranja okrugloga stola na temu
tehnološke infrastrukture širokopojasnoga pristupa, no u ovome
trenutku sadržaj još nije definiran pa to ostavljamo kao otvorenu
mogućnost.
Organizirat će se i nekoliko radionica. Posebno je zanimljiv zeleni blok radionica s naslovima: Zeleni IT svijet, Razvoj inteligentnih prometnica i vozila te EKOkomunikacijske i informacijske tehnologije za energetsku
učinkovitost i održivost. U tim će se radionicama predstaviti cjelina ekoloških tema vezanih za ICT i energetske
tehnologije. Pojedini će tekstovi radionica biti objavljeni u
međunarodnome časopisu Journal of Green Engineering.
Treću cjelinu čine seminari kontinuiranoga obrazovanja za
stručnjake iz prakse koji su zaposleni u gospodarstvu i velikim
sustavima.
Prvi je na redu tradicionalni HEP seminar s temom Informacijska i komunikacijska tehnologija u elektroprivrednoj djelatnosti.
Drugi je seminar Izazovi tržišne reforme u Hrvatskoj čija je
svrha upoznavanje sa zakonodavnom regulativom EU-a u bitnim
područjima energetike i komunikacija. Tradicionalni je seminar
Usporedno inženjerstvo na kojem će se sudionici, pretežno projektanti, upoznati s novitetima u CAE/CAD/CAM tehnologijama
koji su danas standard u projektiranju niza proizvoda i tehnologija.
Plenarna će tema na svečanome otvaranju skupa – koje će se zbiti
u srijedu 25. svibnja 20 11. – biti Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet – GSM-R. Ta će plenarna tema biti
ujedno i uvod u prije navedeni istoimeni okrugli stol.
Navedimo još i tradicionalnu izložbu ICT opreme, tehničkih
rješenja i usluga na kojoj će se predstaviti petnaestak izlagača
pretežno iz Hrvatske, te niz predstavljanja ICT proizvoda i tehnologija, kao i niz pozvanih predavanja istaknutih domaćih i
stranih predavača.
Navedimo da je MIPRO 2011 jedan od najvećih skupova koji se
održavaju u Hrvatskoj da je u području ICT-a i najstariji, te da
ima upadljivo najniži iznos kotizacije unatoč visokim troškovima
organizacije. To možemo zahvaliti brojnim sponzorima među kojima posebno ističemo generalnoga sponzora Nokia Siemens Networks te velike sponzore kao što su T-HT, HEP, Ericsson Nikola
Tesla, Končar, VIPNet, Odašiljači i veze, IBM Hrvatska, Microsoft Hrvatska i ostali.
I, na kraju, do viđenja na MIPRO-u 2011 u uvijek lijepoj i sunčanoj
Opatiji!
www.mipro.hr
183/03/2011 InfoTrend
11
Intervju
Prekretnica u
poslovnome
obrazovanju
znanje koje
manjka
Dok sveučilišno školovanje daje osnovu koja će stručnjaka pratiti cijeloga života, a poslovne
akademije pružaju mu znanja koja će vrijediti desetak godina – što je s kritično potrebnim,
svakodnevno novim znanjima koja su mu nužna već danas i sutra?
Ako globalno tržište doživljavamo kao gospodarsko
ratište, a ono doista ima takve naznake, priželjkujemo
da pobijede one tvrtke koje su „dobre“, a ne one koje
ne biraju sredstva a metode izlaze iz društveno
prihvatljivih okvira.
Ako je tako, pravi problemi za Hrvatsko gospodarstvo
počivaju već u našem sustavu stručnoga obrazovanja.
Pruža li ipak početak rada ILBA Akademije, znanstvenoposlovnoga projekta novoga tipa, nadu u rješenje problema sinergije znanja i poslovanja?
Pojmom „dobra“ možemo definirati tvrtku koja
prihvaćanjem najnovijih znanja u poslovanju i proizvodnji nastoji podići kvalitetu svoje ponude.
Postavljajući to pitanje, ujedno smo tražili opravdanje
za osnutak još jedne nove poslovne akademije na ovom
našem malom životnom i poslovnom prostoru.
12
InfoTrend 183/03/2011
Odgovore smo potražili u razgovoru s Jasminom Sočković, direk- naprave promjene. Promjene moraju raditi oni koji već sada jesu
toricom Akademije.
na čelnim mjestima.
J
asmina Sočković ljubazna je mlada dama koja je u dosadašnjoj
poslovnoj karijeri prikupila širok raspon iskustava i saznanja
- pretežno iz područja upravljanja ljudskim potencijalima i
poslovnoga savjetovanja. Nakon razgovora ostaje čvrst dojam da
je riječ o pravoj osobi na pravome mjestu i da se može nositi sa
svim problemima jedne zahtjevne ustanove koja mora uvijek biti
korak ispred svojih visokoobrazovanih polaznika.
Reklo bi se da uz postojeće formalno visokoškolsko obrazovanje i brojne domaće i uvozne obrazovne ustanove postoje dovoljni kapaciteti da bi zadovoljili trenutačne potrebe
za poslovnim obrazovanjem. Ima li, dakle, opravdanja za osnivanje još jedne poslovne akademije i što ILBA može pružiti
novo i potrebno našemu gospodarskomu kruženju?
Kako će se zamisao sinergije znanja i poslovanja odraziti na
unaprjeđenje poslovne prakse, zanimljivo je pitanje u ovim
gospodarskim prilikama kada u globalnoj tržišnoj praksi
prevladava nesmiljeno natjecanje za profitom kao vrhunskim
ciljem, u kome mnoge tvrtke ne biraju sredstva, a metode
izlaze iz društveno prihvatljivih okvira? Može li se dogoditi
da posvećenost znanju i kvalitetnoj poslovnoj praksi otupi
konkurentsku oštricu domaćih tvrtki? Ili će, u zemlji koja ima
gospodarstvo kao što je naše, pomoći u osposobljavanju za
ravnopravnu tržišnu utakmicu?
Jasmina Sočković:
ILBA Akademija je, prije svega, mjesto povezivanja znanosti i
gospodarstva. Svrha je njezina osnivanja potreba da se nadopuni
znanje stečeno na Sveučilištu i poslovnim akademijama da bi se
povećale poslovne kompetencije pojedinca, organizacije i kompetencije na nacionalnoj razini u svrhu unaprjeđenja gospodarstva.
Možda spominjanje „nacionalne razine“ zvuči pretenciozno,
ali napredak se ne može očekivati ako se programi Sveučilišta i
cjeloživotnoga učenja ne inoviraju suradnjom s gospodarstvom.
Godine će sveučilišnoga školovanja dat osnovu za profesionalno
djelovanje tijekom cijeloga života - rekla bih da je to zapravo
ključno znanje kako u budućnosti pronalaziti prave informacije.
Poslovne će vas akademije pratiti u kraćem razdoblju od, možda,
desetak godina. Ali ona najnovija, praktična znanja, koja morate
primjenjivati iz godine u godinu, morat ćete stjecati stalno.
U tome je zamisao i novost ILBA Akademije koja će vas kroz nove
poslovne modele i ICT pratiti tijekom cijele karijere i pružati
ona znanja koja ćete moći brzo primijeniti u svojem poslovnom
okruženju.
Začetnik i osnivač ILBA Akademije, profesor dr. sc. Slavko
Vidović, već godinama zagovara i djeluje na povezivanju znanosti i gospodarske prakse. No, s obzirom na to da hrvatska
praksa u pravilu nekoliko godina kasni za onom u razvijenim
društvima, ostaje pitanje je li inicijativa preuranjena i treba li
čekati dolazak novih generacija na čelna mjesta u gospodarstvu? Direktorica Sočković ne misli tako.
Jasmina Sočković:
Pripreme za otvaranje Akademije traju već oko dvije godine
i vjerujem da je sada pravi trenutak tu, kao što vjerujem da se
naša inicijativa ne odnosi samo na mlade generacije – i starije
prihvaćaju da su promjene neminovne, osluškuju što se događa i
spremniji su čuti, kao što su spremniji i na promjene.
Uostalom, nemamo više vremena čekati da nove generacije,
koje tek sada završavaju fakultete, dođu na rukovodeća mjesta i
Jasmina Sočković:„Prije osam godina, tvrtka je Selectio, koja
je u međuvremenu prerasla usredišnje mjesto za razvoj ljudskih resursa, zajedno s Infoarenom održala Prvu konferenciju za upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj..Na posljednjim je dvjema konferencijama započela moja suradnja s
profesorom Vidovićem. Naša stajališta i način razmišljanja
podudarali su se pa mi je gospodin Vidović iskazao povjerenje prijedlogom da, kao njezina direktorica, vodim projekt
otvaranja ILBA Akademije.“
183/03/2011 InfoTrend
13
kompetencija se tvrtke neće povećati u potrebnome vremenu, odnosno, promjena neće biti
sinkronizirana. I onda ćete ostati tamo gdje
jeste, usprkos tomu što ste uložili novac.
Odnosi među znanstvenim ustanovama, a pogotovo kada je riječ i o materijalnim interesima,
mogu biti vrlo osjetljivi. ILBA Akademija,
međutim, ne smatra svoje postojanje opasnošću
ni konkurencijom nego modulom koji zatvara
ciklus stručnoga obrazovanja.
Jasmina Sočković:
Ako želimo imati dobru privredu i ako tvrtke žele u budućnosti dobro zarađivati, onda će morati prihvatiti načelo da treba vrlo brzo
primijeniti znanje u smislu ostvarivanja strategije. Analize, prije
svega Kaplanova i Nortonova, pokazala su, prvo, da bi tvrtke bile
uspješne moraju najprije ovladati ciklusom upravljanja koji povezuje strategiju i operativu, i drugo, koje alate primijeniti u pojedinoj fazi toga ciklusa. Da biste to znali, morate imati korpus znanja
i to ne samo određenih osoba u tvrtki nego, da biste napravili
kvalitetan iskorak, morate te kompetencije povećavati kroz
cijelu tvrtku.
Kratica ILBA - Innovation and Leadership
Business Akademy zapravo je službeni naziv
koncepta programa Akademije. Polaznici će
ILBE za neke module dobivati međunarodne
certifikate jer se nastava zasniva na programima koji su odobreni
od međunarodnih ustanova. Za neke će module, ostvarene u suradnji s drugim nastavnim ustanovama, polaznici dobivati diplome.
Jasmina Sočković:
Već imamo dogovore s nekim fakultetima i intenzivno radimo
Koga zanima zarada i dugoročni opstanak, usvajat će
znanje koje mu treba sljedeću godinu, dvije ili tri, i neće se
oslanjati samo na osnovna znanja koja je dobio na fakultetu
i poslovnoj akademiji. Ustanove kao što je ILBA osigurat
će mu znanja koja su trenutačno potrebna i koja treba neprekidno dalje nadograđivati. Svaka tvrtka koja želi biti
uspješna, mora stalno povećavati kompetencije svojih
ljudi. To znači da nije dovoljno izdvojiti jednu skupinu za
neku skupu edukaciju, npr. samo senior menadžment. Ako
je organizaciji u cjelini nužna određena kompetencija,
primjerice, upravljanje znanjima, poznavanje strateškoga
upravljanja i slično, nužno je da ih dobije dovoljno velik
broj zaposlenika i u razumnome vremenu kako bi tvrtka
mogla napraviti “ skok“ u tome smjeru. U suprotnome
Jasmina Sočković posjeduje višegodišnje iskustvo u području poslovnoga
savjetovanja, upravljanja ljudskim resursima i obrazovanja odraslih. Vlasnica je
savjetničke tvrtke Pilgrim d.o.o. i donedavno direktorica savjetničke kuće Selectio
te voditeljica najvećega regionalnoga HR (Human Resources) projekta Certifikat
Poslodavac Partner. Iskustvo je stekla na rukovodećim mjestima u privatnome i
javnome sektoru (Deloitte, Grad Zadar), te kao savjetnik, istraživač i voditelj edukacijskih programa (Laboratorij socijalne psihologije). Čest je predavač na konferencijama i seminarima iz područja upravljanja ljudskim resursima, menadžmenta
i socijalne psihologije. U suradnji s Udrugom poslovnih savjetnika, razvila je program izobrazbe za buduće savjetnike u upravljanju ljudskim resursima. Po struci je
psiholog, a ujedno je završila poslijediplomske izobrazbe iz geštalt terapije.
14
InfoTrend 183/03/2011
na povezivanju s poslovnim akademijama. Za ILBU
je bitno prepoznati kvalitetne programe koji imaju
stratešku vrijednost i predavače sposobne predstaviti
ih poslovnim ljudima i menadžerima na njima prepoznatljiv i razumljiv način.
ILBA Akademiju podržavaju znanstveno-istraživački
projekti Instituta za poslovne inovacije i vodstvo,
koji je 2009., od Ministarstva znanosti, obrazovanja i
športa, dobio i dopusnicu za znanstveno-istraživačke
djelatnosti.
Ideja ILBE izrasla je iz stvarnih potreba Hrvatske i
regije pa vjerujem da su najbolji projekti i ideje koje
stvarno izrastu iz toga okruženja, istodobno uzimajući
u obzir dobre svjetske prakse. ILBU doživljavamo
kao trg na kojem se zbiva razmjena znanja i praksi u
jačanju kompetencija poslovnih ljudi.
Kada je akademija iz projekta počela prerastati u
stvarnost? Idejnim začetnicima, kreativcima koji
ostvaruju nešto novo, uvijek će biti teško odgovoriti na takvo pitanje, no organizacijske pripreme na
stvaranju ILBA Akademije traju sigurno posljednje
dvije godine. Nekad s manjim, a nekad s većim intenzitetom, u taj je rad uključen velik broj ljudi iz
Infodom Grupe te mnoga poznata imena s hrvatskih i stranih fakulteta. Ove je godine sazrelo vrijeme da ILBA Akademija aktivno započne s radom.
POZIV NA
OKRUGLI STOL
Koji su aktualni problemi nacionalnog razvoja i kakva je perspektiva
hrvatskog gospodarstva i domaćih kompanija? Koja je uloga znanstvene
zajednice i poslovnih akademija u gospodarstvu znanja, te kakvi su
modaliteti suradnje fakulteta i poslovnih akademija?
Jasmina Sočković:
Programi su specificirani i objavljeni. Započet ćemo
uskoro okruglim stolom na kojem će biti najavljeni upisi, iako zainteresirani mogu već sada dobiti informacije o terminima seminara. No bitnije je da se ostvari
jedan od osnovnih ciljeva ILBE, a to je da kolege s
drugih poslovnih akademija vide područja i programe
na kojima možemo početi surađivati.
Prvi će seminari započeti krajem zime i nastaviti se
tijekom cijele godine da bi zainteresirani mogli u redovitim intervalima pohađati pojedine programe.
Program je Akademije namijenjen kako velikim tvrtkama i državnim tijelima tako i manjim tvrtkama, kao
i pojedincima. Mnoge su kompetencije koje se mogu
ojačati kroz ILBA-ine programe, potrebne i jednima i
drugima. Pojedinac koji dobiva ta nova znanja uočit
će za sebe prilike koje će mu pomoći da učinkovitije ispunjava svoje ciljeve na radnome mjestu, s više šanse
da poboljša svoj trenutačni položaj. Kakvu god stručnu
naobrazbu stekao, ako je ne nadograđuje novim znanjima, ne čeka ga sjajna budućnost. No, ako zna što želi
u životu postići i koja su mu znanja potrebna, mi mu u
tome možemo pomoći .
Odgovore na ova i druga ključna pitanja nastojat će pružiti
vodeći hrvatski znanstvenici i gospodarstvenici u sklopu
okruglog stola:
„Uloga poslovnih akademija i znanstvene zajednice u
jačanju kompetencija hrvatskog gospodarstva“
koji će se održati u hotelu International,
dvorana Adriatic 1, Miramarska cesta 24,
u utorak, 22. ožujka 2011. s početkom u 11.00 sati.
Okrugli stol zajednički organiziraju Međunarodna poslovna akademija
za inovacije i vodstvo ILBA, čiji je fokus promocija i širenje znanja svakog
zaposlenika, a glavni cilj izgradnja programa i modela koji su primjenjivi na
moderne tehnologije u menadžmentu, te tvrtka InfoDom čija je znanstvena
djelatnost temelj stvaranja inovativnih rješenja, te razvoj i implementacija
poslovno-informacijskih sustava.
www.ilba.eu
Praksa vođena teorijom
183/03/2011 InfoTrend
15
Riječ podrške:
Akademija je kreator
inteligentnoga poduzetništva
K
ao okorjelome praktičaru strateškoga pristupa i sistemskoga razmišljanja u organizaciji
i upravljanju poslovnim procesima u
poduzetničkim organizacijama, iznimna
je čast i zadovoljstvo biti jednim od sudionika - podupiratelja pokretanja ILBA
akademije. Vjerujem da najavljenim konceptom, sublimiranim u slogan „praksa vođena teorijom“, ILBA akademija
nudi prave sadržaje i rješenja izazovima
poduzetništvu i društvu u cjelini, a koji su
prepoznati kao bitnima na prijelazu iz prvoga u drugo desetljeće 21. stoljeća.
Neupitno je da je „prva prava globalna
recesija“, kako je 2009. razdoblje aktualne gospodarske krize nazvao tadašnji
ruski premijer, više nego išta do sada,
dramatično upozorila na potrebu da organizacije i pojedinci budu osposobljeni trajno se nositi s promjenama, prepoznavati
i razumijevati veze uzroka i posljedica u
znatno složenijim uvjetima i duljim vremenskim razdobljima te na osnovi toga
donosti dobre odluke, upravljati i raditi
dojmljivo i djelotvorno.
U uvjetima gdje se kaos može prihvatiti
kao oblik reda, gdje prevladavaju nepredvidivi i neuobičajeni događaji, a slaba
vidljivost predstavlja noćnu moru onih koji
se u organizacijama nalaze na položajima
odgovornima za kreiranje srednjoročnih
i dugoročnih strategija, glavni čimbenik
uspješnosti više nije financijski kapital
nego učinkovitost kojom se koristi kapital
znanja, koliko su ljudi uspješni u strukturiranju procesa, inovacijama i odnosima s
tržištem.
Menadžeri koji upravljaju određenim
resursima i procesima više se ne mogu
potvrđivati kao kontrolori i upravljači
provedbe nego se moraju dokazati kao
znanstvenici, dizajneri, konstruktori, motivatori i organizatori, sposobni varirati
između predvidivosti i poznatoga u odnosu
na inovacije i nepoznato. Vještine, znanja
i druge neopipiljive vrijednosti moraju
se brzo uklopiti, primjenjivati i trajno
16
InfoTrend 183/03/2011
unaprjeđivati na osobnoj razini i u organizacijama kako bi se stalno stvarala nova
dodana vrijednost na korist svim zainteresiranim skupinama, dionicima (stakeholderima).
Leif Edvinsson u knjizi „Korporacijska longituda – navigacija ekonomijom
znanja“ navodi primjer kako se u Fordu
struktura za dijeljenje znanja zasniva na
činjenici da se znanje najučinkovitije dijeli
u zajednicama. Upravo na taj način vidim
i organizaciju i položaj ILBA Akademije,
dakle kao magnet koji će okupljati ljude
spremne na sinergijsko stvaranje sile
koja će privlačiti i dijeliti znanje, izvlačiti
skriveno znanje na svjetlost dana u konkretnu primjenu, u inteligentno poduzetništvo.
Da bi to bila, koncept ILBA Akademije, poštujući Sengeov model učeće organizacije, mora ustrajati na učenju
razmišljanjem, posvećenošću bitnomu,
suradnjom i otvorenošću, neslaganjem u
okviru razgovora, prihvaćanjem raznolikosti i inovativnošću. Takav je pristup,
dosljednom primjenom, u stanju „proiz-
voditi“ bolje od dobrih, proaktivne i polivalentne radnike znanja, spremne za
sistemsko razmišljanje, za sagledavanje
cjeline, sposobne ne samo za predviđanje
i planiranje nego i za oblikovanje osobne i
organizacijske budućnosti.
Struktura dvanaest međusobno logično
umreženih modula predstavljenih u progamu Akademije „pokriva“ sve aspekte rada
na znanjima, prvenstveno u funkciji postizanja organizacijske izvrsnosti, poslovne
(efektnosti) i operativne (efikasnosti), što
je standard koji jamči konkurentnost i
dugovječnost na osnovi održivoga rasta i
razvoja, iskrene i istinske odgovornosti za
društvo u cjelini.
U Sengeovoj „V. disciplini“ knjizi teorije učećih organizacija i sistemskoga
razmišljanja, jedan od astronauta iz programa Apollo ovako je opisao svoje
iskustvo tijekom leta oko Zemlje: “ U
letjelici kružim oko Zemlje, svaki sat i
pol jedan krug, gledam pojedine dijelove
svijeta, razmišljam o njihovoj povijesti
u okviru onoga što znam i čega se mogu
sjetiti. Svakim krugom identificiram se
sa sve većim dijelom, a na kraju jednoga
od krugova, zanemarujući gradove, granice država, kontinente, shvaćam da sam
se identificirao s cjelinom. Postalo mi je
jasno da sam se promijenio. Više nisam
unutar nečega što ima prozor s pogledom
na sliku, nego sam vani gdje nema okvira
ni granica. “
To je opis kako je osoba na razini izravnoga iskustva otkrila i prihvatila osnovna
načela sistemskoga razmišljanja. Takav
način otkrivanja ipak ostaje samo ekskluzivnost namijenjena manjemu broju ljudi.
Siguran sam da će i sudionici pustolovinâ,
koju će pružati programi ILBA Akademije, biti u prigodi doživjeti nešto slično i
time „poentirati“ u svoju korist i korist organizacija kojima pripadaju i kroz koje se
identificiraju.
Nikola Nikšić, WLW
Financiranje
Kako financirati ICT poduzetnički pothvat pitali smo čovjeka koji je, učeći na
vlastitim pogrješkama i tuđim iskustvima, izgradio privatnu tvrtku koja je prva u
Hrvatskoj zapoćela pružanjem internetskih usluga.
Od Iskona
do poslovnoga
anđela
Damir Sabol, osnivač Iskona, poznata je osoba hrvatskoga
ICT tržišta. Čovjek koji je u pravo vrijeme bio na pravome
mjestu i donio prave odluke, na nekim bi drugim prostorima
vjerojatno postao jedna od ličnost globalnoga internetskoga
businessa. Iako sâm priznaje da su mu katkad okolnosti i
sreća išle na ruku, u Hrvatskoj je morao rušiti prepreke s
kojima se susreću svi koji razmišljaju ispred svojega vremena. Sada, u ulozi „poslovnoga anđela“ poduzetnicima prenosi svoja iskustva u osnivanju i financiranju poduzetničkoga
pothvata.
U ovome intervjuu Damir Sabol iznosi osobna poslovna
iskustva koja mogu poduzetnike poštedjeti mnogih zabluda
i pogrješaka.
D
amir Sabol studirao je i diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Radoznao i uvijek
sklon istraživanju novoga, osim što je naučio razmišljati i
usporedno rješavati probleme, najvećom vrijednosti studija smatra trenutak kada se 1992. prvi put susreo s internetskom tehnologijom.
Damir Sabol:
Shvatio sam da je Internet neizbježna budućnost i da se njime
želim baviti. Tada je u Hrvatskoj pristup Internetu bio vrlo
ograničen, čak je i 1995. bilo tehnički vrlo teško doći na Internet.
Kao apsolvent radio sam na održavanju mreže Zamir-net koja je
povezivala ljude s ratom razdvojenih područja. Kasnije smo otvorili neprofitni ISP, a ja sam dobio mogućnost da to komercijalno
razvijam. Krenuli smo u osnivanje Internet servis providera i tako
je nastao Iskon.
Tipično, nigdje nismo mogli pribaviti sredstva za unaprjeđenje
posla sve dok nismo dobili prve klijente i ostvarili prve uspjehe.
U to vrijeme nastao je veliki hype oko Interneta i odjednom su nas
počeli obilaziti investitori s ponudama ulaganja u Iskon. Izabrali
smo ulagača i 1999. osobno sam uzeo 300.000 dolara kredita koji
Damir Sabol: Poduzetnici nisu svjesni da investitor ulaže
u ljude koji ideju mogu provesti, a ne u samu ideju. Za
samu ideju kapital se zapravo ne može dobiti ...
se poslije mogao konvertirati u vlasnički udio.. Iako je to bilo vrlo
rizično, imao sam vjere u taj pothvat i, srećom, bio sam u pravu. U
sljedećih godinu i pol prikupili smo 10 milijuna dolara investicija,
što je za ono vrijeme bila dobra vijest i na državnoj razini. Ta smo
sredstva utrošili na podizanje razine Iskona kao Internet service
providera, na unaprjeđenje sadržaja i na iskonov portal koji je i
danas, pod imenom net.hr., najposjećeniji hrvatski portal.
Do 2001. već je bio narastao sa 7 na 150-tak zaposlenih. Kupili smo on-line magazin Klik i tom akvizicijom dobili vrhunske
183/03/2011 InfoTrend
17
Financiranje
ljude tamo gdje je bilo najpotrebnije, u marketingu i prodaji. Mi smo znali razvijati
tehničku komponentu, ali nam je marketing
bio stran, a investitori su nas naučili kako
se nastupa na tržištu, kako se prodaju usluge i vodi marketing. Tada je bilo dostupno
malo takvih znanja – sada je situacija već
drukčija, pogotovo za područje visokih tehnologija.
Za ideju se ne može dobiti kapital
Po mojem mišljenju, ako imaš dobar proizvod i dobru uslugu, neće
biti teško pronaći partnera. Ali
danas je uobičajeno investitoru nuditi ideju i očekivati od njega sve
ostalo.
Jedna je od velikih zabluda da se
novac može dobiti za dobru ideju.
Ideja ima bezbroj i, kada se nečemu
dosjetite, znajte da upravo o tome
već razmišljaju tisuće ljudi. I čim
nešto počnete raditi, morate biti
Nakon nekoliko godina na tome sam poslu „izgorio“. Sporazumno s investitorima
upravljanje sam prepustio ljudima s više
poslovnoga iskustva i prešao u nadzorni odbor. Sada su došle do izražaja neke
pogrješke proizašle iz pomanjkanja iskustva
- preoptimistično širenje, previše ljudi, pritisak na rast. Zanemarivanjem profitabilnosti brzo smo potrošili milijune dolara čemu su pridonijele i brze
promjene na tržištu. Osim toga, 2001. puknuo je i taj hype balon
oko Interneta.
U procesu konsolidacije svakako je najteže smanjenje broja
zaposlenih, no to je ključan potez za konsolidaciju tvrtke. U
pregovorima s HT-om i utjecajem regulatora, Iskon je postigao bolje poslovne uvjete i razmjerno brzo iz gubitaka došao
u pozitivu. Nakon toga dobro se
poslovalo sve do deregulacije
Poslovni
tržišta 2005. kada su se pojavili anđeli investiraju u
mnogi novi dobavljači usluga na
projekte koji imaju
području komunikacija. Tržište se
potpuno izmijenilo, a konkuren- velik potencijal
rasta, u razvoj neke
cija je postala mnogo žešća.
tehnologije, novoga
Damir Sabol:
proizvoda, s ciljem
Iako se stanje promijenilo „preko da to postigne
noći“, ta je promjena Iskonu dobro
došla. Namjera je bila izaći na burzu izniman
i tako prikupiti sredstva. Sve je bilo tržišni uspjeh
spremno za inicijalnu ponudu kada
su se pojavila dva zainteresirana kupca i naš je investitor odlučio
prihvatiti ponudu HT-a. Radilo se, dakle, o čisto poslovnoj odluci,
onaj tko investira nužno donosi odluke koje mu najbolje odgovaraju. Tvrtka je tako postala vlasništvo dojučerašnjega protivnika,
no uskoro se pokazalo da nije bilo negativnih poslijedica za kvalitetu Iskonove djelatnosti.
I danas, doduše, smatram da se tvrtku moglo i bolje prodati ili
agresivnije samostalno razvijati, međutim nisam nezadovoljan kako je to bilo provedeno. Napori oko pripremanja IP-a i
strateškoga preuzimanja te rad sa zaposlenima i novim vlasnicima
bili su preveliki i smatrao sam da nemam dovoljno energije koja
je tada bila potrebna Iskonu. Moj je odlazak bio dobar potez i za
mene i za Iskon.
U međuvremenu je Damir Sabol sudjelovao u osnivanju
udruge takozvanih „poslovnih anđela“ čija je zadaća okupljati
18
InfoTrend 183/03/2011
svjesni da se to već radi na barem
nekoliko mjesta na svijetu.
Ako vaša ideja nije već negdje realizirana, to može biti iz dva razloga
– ili to nije bilo moguće tehnološki
provesti, a vi ste našli rješenje ili
projekt nije realiziran jer tržištu
nije potreban.
Znači, investira se u mogućnost
realizacije ideje, a ne u ideju. Investira se u ljude koji ideju mogu
provesti, a ne u samu ideju. Za ideju
se ne može dobiti kapital. Poduzetnici toga često nisu svjesni..
investitore koji ulažu u nove projekte. U Hrvatskoj je ta ustanova još prije nekoliko godina bila sasvim nepoznata dok
je, primjerice, u SAD-u to vrlo razvijen, popularan i uobičajen
način financiranja novih projekata.
Damir Sabol:
Udrugu smo osnovali u relativno lošem tržišnom razdoblju jer se
ulagači povlače kada se naslućuje gospodarska kriza. Međutim,
sada već imamo petnaestak članova, provedeno je 5 ili 6 ulaganja
i taj sustav sve bolje djeluje. Došli su neki novi članovi, osjeća se
novi zamah. Mi želimo poduzetnicima pomoći i ujedno zajedno s
njima zaraditi. A to je moguće ako se dobro radi. Ako je projekt
dobar, može na tržištu poslovno uspjeti, a dobit omogućava da se
financiraju novi projekti.
Iako, kao savjetnik, pomažem mladim poduzetnicima koji imaju
dobre ideje, smatram da i sam imam dovoljno ideja, a ujedno i
znanja da ih mogu sam realizirati. Ne namjeravam čekati da se
stvari dogode same od sebe, želim ih sam potaknuti i ostvariti. Za
mene je primaran moj novi projekt računi.hr (ujedno je to i ime
Sabolove nove tvrtke, op. ur.), u kome radimo na implementaciji
elektroničkih računa – zamjenom papirnatih računa elektroničkima
i uvođenjem novih automatiziranih načina plaćanja na najjednostavniji način - jednim klikom.
Kako do svježih sredstava, danas je ključno pitanje cjelokupne
ICT industrije, a odgovori ne mogu biti jednoznačni. Da bismo od
gospodina Sabola dobili što preciznije odgovore, industriju smo
za potrebe ovoga razgovora razvrstali u tri skupine:
■ Tvrtke koje tek započinju s poslovanjem pa im je potreban
početni kapital.
■ Tvrtke koje su na tržištu već niz godina, možda su i dobro
poslovale dok ih gospodarska kriza nije otjerala u teškoće koje
je potrebno sanirati i prilagoditi poslovanje novim uvjetima
na tržištu.
■ Jake, dobro poslujuće ICT tvrtke, koje nemaju problema
s likvidnošću, ali ne mogu prikupiti dodatna sredstva za financiranje novih iskoraka.
Financiranje
Damir Sabol:
Imam iskustva sa svim tim kategorijama i pristupi su doista
različiti:
■ Poduzetnički početak zna biti težak, zapravo je uvijek težak.
Za tvrtke koje tek počinju projekte, ima nekoliko vrsta financiranja. Prvi korak ipak mora biti samostalan jer, ako želite dobiti financiranje, morate pokazati da i sami možete nešto napraviti.
Prvi poduzetnički korak iziskuje ulaganje vlastitoga vremena
i vlastitih sredstava. S relativno malo novca može se napraviti
nekakva vrsta prototipa, bilo da je riječ o proizvodu ili usluzi..
Dakle, investitoru treba pokazati da je nešto urađeno, da postoji
osnova za investiranje. U Hrvatskoj ima i sredstava koja se, za
pojedine djelatnosti, mogu dobiti od
državnih i drugih ustanova. Primjerice,
Na našem
BICRO (Poslovno-inovacijski centar
tržištu
nema
mnogo
Hrvatske) ima vrlo popularan profinanciranja.
gram pomoći za provjeru koncepta
Kapital na tržištu
proizvoda ili izradbu prototipa..
postoji, ali malo je
,Potencijalnomu investitoru ne možete dobrih projekata
reći - nemam baš ništa. Morate moći
pokazati na neki način da ste vrijedni
investiranja. Osnovni se kapital može i posuditi, u čem ne treba
pretjerivati, a može se natjecati i za neki od programa za potporu
i slično. I poslovni anđeli su tu, ali mi smo, od dvjestotinjak primljenih projekata, financirali 5-6 jer se ulaže samo u projekte s dobrim potencijalom i mora se dobiti iznimno povjerenje u poduzetnike. Poslovni anđeli koji imaju dobre kontakte, mladim tvrtkama
mogu pomoći tako da im otvore vrata prema partnerima, kupcima,
korisnicima usluga. Jedna je od mogućnsti da poduzetnik nađe
tvrtku koja radi na sličnome programu i kojoj bi novi proizvod bio
komplementaran pa bi ga pristali financirati. Velike tvrtke često
Iznimaka ipak ima
Kao i u svem (kada su ideje u pitanju) ima iznimaka,
što pokazuju dva primjera uspjelih ideja, iz našega i
susjedova dvorišta. Globalno najprodavaniju igru za
iPhone osmislila su dva brata, Hrvata, i na njoj zaradila mnoge milijune dolara. No, da bi uspjeli morali su
otići u New York i tamo je razviti i unovčiti.
Naši su susjedi Slovenci napravili jednu aplikaciju za
mobilne telefone namijenjenu djeci. Kada dijete nešto
izgovori u mobilni telefon, na zaslonu se pojavljuje lik
koji mu ponavlja rečeno. Učinak je vrlo zanimljiv pa
je prodano već 60 milijuna primjeraka te igre koja se
može nadograđivati i dodati joj nove funkcionalnosti.
Oba su projekta iznimno uspješna, možda među prvih
10 na svijetu. Dakle, ima znanja, tehnologije i vizije
(može se uspjeti), ali to treba biti svježe i iznimno
dobro. A jedan je od čimbenika uspjeha bio da su i
jedni i drugi otišli u SAD to komercijalizirati. Kod nas
to nije moguće jer, ako želite stvarno biti uspješni u
tehnološkim IT projektima, morate u najmanju ruku
otići u London, a još bolje u SAD.
imaju problema s inovacijama i dobro im dođe kada netko ponudi
nova rješenja. Na to ne treba gledati kao na odricanje – da biste
dobili kapital, morate nešto i dati za uzvrat. Možda udio u tome
projektu, udio u tvrtki, ili postotak od dobiti.
Do toga trenutka kada se pregovara o investiranju nije lako doći
i poduzetnik treba dobro odvagnuti hoće li trošiti vrijeme na
potragu za investitorom ili će, bez ulagača, nekako napraviti vrlo
dobar prototip koji govori sam za sebe i šalje poruku investitorima
da se u taj projekt isplati uložiti.
■ Zapadnu li u neprilike već poslujuće tvrtke, pogotovo ako su
male, teško će naći investitora. Stoga nam se dosta često javljaju
i očekuju da će im poslovni anđeli pomoći da to riješe. Ne, to nije
to, poslovni anđeli investiraju u projekte koji imaju velik potencijal rasta, u razvoj neke nove tehnologije, novoga proizvoda, s
ciljem da to postigne izniman tržišni uspjeh. Iako ima poslovnih
anđela koji imaju različite pristupe - netko ide u posao koji će
nositi stalnu dividendu, netko samo u brzorastuće IT tehnološke
projekte i tako dalje.
Velike će tvrtke lakše doći do rješenja u teškoj situaciji. Ima specijaliziranih investitora koji se bave preuzimanjem tvrtki koje su u
problemima, počiste sve nebitno i zarade na prodaji. Ali uvjet je
veličina. Kod nas takvih slučajeva ima malo, ali mogu se provesti.
■ Drukčije je kada uspješnim tvrtkama treba novac za sljedeći
iskorak. Da bi se pronašao novac, tvrtka treba biti dobro pozicionirana na tržištu. A kada su u pitanju hrvatske tvrtke, to obično
znači neko usko, vrlo specijalizirano područje. Naše tvrtke ne
mogu računati na neko široko tržište u inozemstvu jer je konkurencija prejaka, a troškovi previsoki.
Kako se još može doći do sredstava? Banke? One će dati novac ako ga imate čime osigurati. U pravilu, neće financirati
rizičan projekt iako, paradoksalno, danas u Hrvatskoj ima
tvrtki koje su bankama dužne stotine milijuna kuna. Znači,
od banke je teško dobiti malo – mnogo je lakše dobiti puno
novca. Proizlazi da banka nije rješenje za početnike, ali, za
nekoga tko već dobro posluje, nije loše bankovnim kreditom
financirati rast tvrtke.
Damir Sabol:
Ljudi ne shvaćaju razliku između investitora koji ulaže i banke koja posuđuje
novac. Investitor ne posuđuje, on daje
novac da bi sudjelovao u pohvatu i na
tome zaradio. Poduzetnici, u zamjenu
za kapital, nerado daju udio u vlasništvu,
a investitoru je cilj u zamjenu za kapital dobiti relevantan dio tvrtke, podignuti projekt i na tome zaraditi. Jer, da
je želio samo kamate, biilo bi mu bolje
novac položiti u banku.
Na žalost, na našem tržištu nema mnogo financiranja, ali to nije
zato što nema novca. Kapital na tržištu postoji, ali ima relativno
malo dobrih projekata.
183/03/2011 InfoTrend
19
ICT u medicini i zdravstvu
Umreženi informacijski sustav zdravstvene skrbi u Hrvatskoj
Tamo gdje je
najpotrebnije
S državnim tajnikom Ministarstva zdravstva i voditeljem projektnoga tima informatizacije primarne zdravstvene zaštite mr. Draženom Jurkovićem, doktorom medicine,
razgovaramo o uspješno završenoj prvoj fazi i preostalim zadatcima projekta koji
bi krajem godine smjestio Hrvatsku u sam europski vrh informatizacije primarne
zdravstvene skrbi.
InfoTrend: U situaciji kada je u mnogim
ustanovama državne i javne uprave
daljnja informatizacija usporena ili
odgođena, malo bi tko prigovorio usporavanju toga procesa u primarnoj
zdravstvenoj skrbi. No čini se da je
netko smogao snage i hrabrosti da se,
u zdravstvenome sustavu, taj proces ne
prekine.
Dražen Jurković: Informatizaciju primarne zdravstvene zaštite započeli smo
prije godinu, godinu i pol dana, a ministar
Milinović i njegov tim prepoznali su ga, usprkos ovim recesijskim i financijski teškim
vremenima, kao nezamjenjiv i nužan. S
obzirom na broj korisnika i veličinu sustava smatramo da bez kvalitetne informatizacije nije moguće dobiti primjerene i
ažurne podatke iz sustava, tj. ne možete ga
nadzirati i, što je najbitnije, informatizacija kao oblik više razine komunikacije osigurava znatne prednosti našim korisnicima,
olakšano korištenje sustava, ali i daleko
veću sigurnost podataka u tome sustavu.
InfoTrend: Ovih dana svjedoci smo
dokončanja još nekih faza informatizacije na području primarne zdravstvene
zaštite. Što je do sada napravljeno, a što
još predstoji?
Dražen Jurković: Informatizacija primarne zdravstvene zaštite provodi se u četiri
glavne faze. Prva je uvođenje elektronskih recepata, druga je uvođenje elektronske uputnice za biokemijske laboratorije
na primarnoj razini, a slijedi uvođenje
elektronskoga zdravstvenoga kartona.
Sve to osigurava pretpostavke za ostvar20
InfoTrend 183/03/2011
enje četvrte faze uvođenja elektronskoga
naručivanja u sve jedinice specijalističke
konzilijarne zdravstvene zaštite. Kada
bude dovršen, sustav će omogućiti velike materijalne i druge uštede i ujedno
sigurnost podataka podići na mnogo višu
razinu.
Do 28. veljače 2010. za cijelu smo Hrvatsku realizirali sustav e-recepta. Hrvatska
je tim projektom u samome europskome
vrhu. Jedino je još Danska uvela elektronske recepte, Portugal djelomično,
Slovenija je na putu da to uvede, dakle mi
smo među prvih pet zemalja u Europskoj
uniji koje uvode takvu informatizaciju
zdravstvenoga sustava. Mislim da neću
biti neskroman ako kažem da smo sada na
čelu s obzirom na složenost cijeloga ovoga
projekta.
Elektronski recept već se koristi u svim
ordinacijama primarne zdravstvene zaštite
i obiteljske medicine, u svim ordinacijama ginekologije i pedijatrije, a do drugoga će svibnja taj proces biti završen i u
stomatološkim ordinacijama, svih će oko 5
tisuća subjekata u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti biti povezano u informatičku cjelinu.
Dakako, u sustav dnevno ulazi golem broj
podataka tako da je, od uvođenja početkom
godine pa do ovoga trenutka, realizirano
ukupno 6.176.804 elektronskih recepata, a
uspješno je realizirano preko 97 posto tako
izdanih recepata. Naravno, treba govoriti i
o problemima - zasad smo provedbom iznimno zadovoljni, a problema ima isključivo
zbog nejednakih standarda komunikacijskih veza, na nekim područjima grada
Zagreba te u Slavoniji. Već je započela i
primjena elektronske uputnice za sve biokemijske laboratorije u republici Hrvatskoj i ona također teče bez problema.
InfoTrend:
Kakva
su
iskustva
dosadašnje primjene u ordinacijama
opće prakse? Prednosti za pacijente,
prilagodba liječnika i medicinskih sestara, ali i farmaceuta i administrativnog
osoblja na uvođenje novih riješenja?
Dražen Jurković: Koje su prednosti za
pacijente? Nabrojit ću samo neke. U pri-
InfoTrend: Ericsson Nikola Testa već je obznanio da je dokončao projekt
udaljenoga medicinskoga nadzora bolesnika, nazvan Ericsson Mobile
Health i da ga namjerava ponuditi tržištu. Zanima li se Ministarstvo za
takvu uslugu?
Dražen Jurković: Gospođa Gordana Kovačević, direktorica Ericssona NT,
obavijestila me je o tome kada su krenuli u ostvarenje. Kroz naš su projekt prepoznali tu priliku i potencijal područja zdravstva. To je njihov
tržišni pristup, vidim ga kao nadogradnju ovoga našega projekta.
Taj su mi projekt predstavili i mislim da će biti dobar pa vjerujem da ćemo
u njem i mi sudjelovati, ali, u kojem obimu, za sada ne bih mogao reći.
marnoj zdravstvenoj zaštiti starija populacija i kronični bolesnici čine pretežni dio
pacijenata. Njihov ih liječnik obiteljske
medicine dobro poznaje i, ako se primjenjuje dugogodišnja terapija, nema razloga
zašto pacijent ne bi mogao telefonom
naručiti svoju stalnu terapiju.
Bez odlaska u ambuantu i dugotrajnoga
čekanja liječnik će telefonsku narudžbu
upisati u svoje računalo i poslati u centralni sustav i lijek će pacijentu biti na
raspolaganju u svakoj ljekarni, bilo gdje
u Hrvatskoj. Za liječnike je dobitak jer
dolazi manji broj pacijenata u ionako
preopterećene ordinacije, a krajnji je
učinak – nastavak terapije – potpuno je
zadovoljen. Ipak kod dijela liječnika primarne zdravstvene zaštite ima otpora, ali
ja sam spreman braniti vrijednost naših
projekata.
Na e-uputnicu nadovezuje se i inicijativa
ministra Milinovića o vađenju krvi u ordinaciji primarne zdravstvene zaštite.
Ako liječnik prepiše izradbu krvne slike,
sestra će odmah izvaditi krv, a liječnik će
elektronski poslati uputnicu u laboratorij.
Svi će laboratoriji imati obvezu jednom
dnevno pokupiti uzorke iz „svojih“ ordinacija i, nakon obradbe, liječniku poslati
nalaz. Na taj će se način pacijentu uštediti
trud i odlazak u često dislocirani laboratorij.
I tu dio liječnika iz KoHOM-a pruža otpor
i ne želi pacijentima vaditi krv u ordinaciji.
To nije tajna, njihova je predstavnica podnijela prigovor u upravnome vijeću HZZO-a. No mi smo zbog pacijenata na tome
ustrajali pa je na prošloj sjednici uprave Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje
takva odluka i donesena. Početkom godine
bilo je otpora i od farmeceutske komore
koja je tražila ukidanje elektroničkoga
recepta. No otpor ne dolazi samo kod
informatičkih projekata nego na sve novo
što se uvodi u zdravstveni sustav. Mi to razumijemo, znamo da treba vremena kako
bismo se oslobodili nekih starih navika.
InfoTrend: Što očekujete od sljedećih
faza u projektu?
Dražen Jurković:: Elektronski zdravstveni karton znači da će svi zdravstveni podatci pacijenta do kraja godine biti u
zaštićenome obliku prevedeni u elektronski
dokument. A to praktički znači da će svaki
ovlašteni liječnik primarne zdravstvene
zaštite ili specijalist određene grane
medicine, kada pacijent dođe sa svojom
zaštićenom iskaznicom, moći ući u njegov
cijeli zdravstveni status. Sada je elektronski zdravstveni karton dostupan samo u
ordinaciji primarne zdravstvene zaštite.
Zbog toga se pacijent, s nalazom specijalista, mora vraćati svojemu obiteljskomu
liječniku da mu on prepiše terapiju. Ali će
specijalist, kada bude imao uvid u cijeli
zdravstveni status i vidio i ostalu terapiju
koju pacijent prima, moći izravno prepisati
odgovarajuću terapiju. To je bitno jer, ako
nema pregled cjelokupnoga stanja pacijenta, može doći do interakcije s pojedinim
lijekom koji pacijent već prima.
U četvrtoj će fazi elektronsko naručivanje
smanjiti liste čekanja, sustav isključuje
mogućnost dvostrukoga naručivanja, a
pacijent će dobiti točno određeno vrijeme
kada mora doći u pojedinu ordinaciju.
InfoTrend: Kako je teklo planiranje
cjelokupnoga projekta informatizacije
zdravstvenoga sustava? Koji su ključni
partneri u informatičkoj industriji i kako
je ostvarena suradnja medicinskoga i
informatičkoga kadra u traženju najboljih rješenja?
Dražen Jurković:: Kao voditelj projektnoga tima Ministarstva zdravstva, koji je
sastavljen od niza stručnjaka, moram istaknuti da je tim razvio sve poslovne procese
sustava, a stručnjaci tvrtke Ericsson Nikola
Tesla tehnička rješenja. Također moram istaknuti dobru suradnju, dakle jedan partnerski odnos s tvrtkom Ericsson. Smatram
da se projekt kreće u pravome smjeru i vjerujem da ćemo taj posao uspješno dovršiti.
A zajedno ćemo nastupati i na vanjskim pa
ćemo time zaštititi državne interese.
Inače, natječaj je za rad na projektu bio
transparentan, otvoren postupak javne nabave i na tome je natječaju tvrtka Ericsson
NT dobila taj posao vrijedan 55 milijuna
kuna.
InfoTrend: Je li procijenjen odnos
ulaganja u projekt i mogućih koristi i
ušteda?
Dražen Jurković: Projekt je ugovoren
na osnovi „ključ u ruke“. Ušteda će na
najbeznačajnijem dijelu, samo na papiru
za recepte i uputnice, iznositi godišnje oko
pet milijuna kuna.
Nakon koliko će godina cijeli projekt biti
isplaćen, teško je prosuditi zbog velikoga
niza popratnih učinaka kao što je štednja
vremena pacijentima, liječnicima te bolji
nadzor jer ćemo iz toga sustava dobivati
sve podatke – i strukturne i financijske.
Dakle posredne su uštede daleko veće, no
u ovome se trenutku ne bih usudio dati
nikakvu procjenu.
InfoTrend: Pruža li implementacija cjelokupnoga sustava koristi i za
medicinsku znanost?
Dražen Jurković:: Iz sustava dobivamo
dvije vrste podataka. Jedno su financijski
koje crpi HZZO, a drugo strukturni podatci, dakle svi podatci o poslovanju kao
što je klinička slika stanovništva, pobola,
nataliteta i različitih drugih podataka
koji će zanimati Hrvatski zavod za javno
zdravstvo.
I, konačno, tu je sama organizacija službe,
broj liječnika, sestara, specijalista, ustanova i tako dalje. Kao rezultat dobivamo
mogućnost procjene podataka, planiranja
zdravstvene zaštite, poslovne i strukturne
analize podataka i tako dalje. Očekujem
da će takve koristi mnogostruko premašiti
uložena sredstva.
InfoTrend: Možete li predvidjeti proces razvoja bolničke informatizacije
u Hrvatskoj?
Dražen Jurković: Moram priznati da naše bolnice djeluju kao zasebni
informatički otoci. Za sada imamo različitu razinu informatizacije u
pojedinim bolnicama. Sve su krenule, ali one se razvijaju autonomno.
Ali i tu smo napravili jednu organizacijsku predradnju, a to je sustav za
centralno naručivanje kao centralna točka gdje se u bolnicama trebaju
slijevati informacije sa svih radilišta, a onda se ta centralna jedinica povezuje s ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite. Dakle, od
svakoga bolničkoga sustava tražimo samo da bude podudaran sa sustavom primarne zdravstvene zaštite dakle sa mogućnošću centralnog
naručivanja.
183/03/2011 InfoTrend
21
dravstvo
ICT u medicini i zdravstvu
Već se danas u Hrvatskoj tjedno izdaje više od 650 tisuća e-recepata i 60
tisuća e-uputnica za laboratorije primarne zdravstvene zaštite.
Pioniri ICT zdravstva
Rijetko gdje se tako izravno isprepliću komercijalno poslovanje i
društvena odgovornost kao u području zdravstva. To potvrđuje i nagrada za društveno odgovorno poslovanje kojom je na ovogodišnjoj
svečanosti dodjele „Zlatne kune“ kompanija Ericsson Nikola Tesla
nagrađena za svoju pozitivnu praksu.
Komentirajući dobivenu nagradu mr.sc.
Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, istaknula je da ta nagrada
dokazuje kako je koncept društveno odgovornoga poslovanja
prepoznan u društvu, što tvrtki i njezinim zaposlenicima daje dodatni poticaj da ustraju u implementaciji inovativnih rješenja i
usluga koje omogućavaju kvalitetniji život ljudi, bolje rezultate
poslovanja, čuvaju resurse te pozitivno utječu na okoliš.
U tome je kontekstu tvrtka Ericsson Nikola Tesla posebno
ponosna na svoju pionirsku ulogu u primjeni informacijskokomunikacijskih tehnologija u zdravstvu, a strateška je odluka o
širenju poslovanja u to područje donesena još 2003. O izazovima
i postignućima u projektu čiji je cilj uspostava učinkovitoga, jednako dostupnoga, kvalitetnoga i na pacijenta usredotočena sustava e-zdravstva razgovaramo s mr.sc. Dinkom Vuković, voditeljicom toga projekta u Ericssonu Nikoli Tesli, te s mr.sc. Darkom
Gvozdanovićem, menadžerom odjela za informacijske sustave u
zdravstvu.
Infotrend: Kako, kao voditeljica projekta u tvrtki isporučitelju
središnjega dijela sustava e-zdravstva, procjenjujete aktualna
postignuća sustava i njegov rad?
Dinka Vuković: E-Recept i e-Uputnica su podloga
za značajno unaprjeđenje procesa u zdravstvu. Već
danas prosječan broj tjedno izdanih e-recepata na
području cijele Hrvatske prelazi 650 tisuća, a više
od 60 tisuća e-uputnica tjedno odlazi u laboratorije
primarne zdravstvene zaštite. Takva je količina
transakcija ozbiljan izazov za svaki informacijski
sustav, no s obzirom na složenost sustava i procesa, većih problema u procesu prilagodbe nije bilo.
Infotrend: Sudjelovali ste u kreiranju toga rješenja od samih
početaka. Jeste li pri tome potaknuti prvenstveno entuzijazmom koji prati ulazak u novo područje poslovanja ili poslovnim
mogućnostima e-zdravstva?
Darko Gvozdanović: Osjećam se povlašteno što sam
od samih početaka, zajedno sa skupinom vrhunski
obrazovanih i motiviranih ljudi, sudjelovao u razvoju i implementaciji integriranoga sustava zdravstva u
RH. Unatoč promjenjivu i nemirnu okruženju uvijek
smo imali snažnu podršku poslovodstva tvrtke. Up22
InfoTrend 183/03/2011
ravo su ta dva čimbenika
učinila rješenja i kompe1.3.2011 14:05:40
tencije
tvrtke Ericsson
Nikola Tesla u području
e-zdravstva prepoznatima
Certifikat Das Nordske Veritas
širom svijeta. Tako je globalna korporacija Ericsson upravo nama, znači hrvatskoj tvrtki, dala poslovnu
odgovornost u tome području za cijeli svijet.
Infotrend: Uvođenje takvih rješenja traži široke kompetencije,vrijedne certifikate i jasne prioritete. Na što ćete se usmjeriti
u sljedećem razdoblju?
Dinka Vuković: Tvrtka je već proširila svoj „zdravstveni“ portfelj rješenjem za udaljeni medicinski nadzor i bolničkim informacijskim sustavom, a našu je poslovnu izvrsnost u tome području
potvrdio i Das Nordske Veritas dodjeljivanjem ISO 13485:2003
za razvoj, marketing, prodaju i izvedbu rješenja u zdravstvu. U
skladu s aktualnim planom primjena e-Recepta i e-Uputnice već
je proširena na pedijatriju i ginekologiju, a do proljeća će se te
funkcionalnosti standardno primjenjivati i u stomatološkim ordinacijama. Iduće će veliko poboljšanje za pacijente biti vidljivo
nakon uvođenja e-Naručivanja.
Infotrend: Hrvatska je u pogledu informatizacije zdravstva već
danas u europskome vrhu. U kojoj će mjeri, prema Vašoj procjeni,
završetak toga projekta, planiran za kraj ove godine, podići opću
kvalitetu zdravstvenih usluga u zemlji?
Darko Gvozdanović: Nakon puštanja svih funkcionalnosti u rad,
bit će potrebno određeno vrijeme prilagodbe kako bi sustav dao
optimalne rezultate. Svjesni smo da podizanje kakvoće usluga
ne ovisi samo o uspješnoj implementaciji odgovarajućega ICT
rješenja. Poseban je izazov izobrazba korisnika i njihovo navikavanje na nove procese.
Brojni su stručnjaci Ericssona Nikola Tesla kroz niz intervjua,
radionica, sastanaka te u zajedničkome radu sa stručnjacima iz
različitih ustanova – liječnicima, ljekarnicima i proizvođačima
klijentskih aplikacija – znatno doprinijeli kakvoći implementiranih procesa. Bitno je istaknuti da sustav, sukladno povratnim
informacijama od strane njegovih korisnika, omogućuje dodatne
prilagodbe kako bi, u konačnici, pacijenti dobili najbolju dostupnu uslugu.
Osvrt: Regionalna konferencija o IT industriji
Dobra
prilika...
U Zagrebu je 23. veljače 2011., u organizaciji tvrtke Infoarena, održana konferencija
za kojom se već podulje osjećala ozbiljna
potreba. Regionalna konferencija o IT industriji bila je velika prilika da se dođe
do odgovora o potrebama i vrijednosti regionalnoga tržišta te o mogućnostima IT
industrije da te potrebe i zadovolji. Bila je
to i prilika ocijeniti konkurentske sposobnosti nacionalnih industrija, mogućnosti
za suradnju i možebitni prekogranični
iskorak.
Je li ta prilika iskorištena?
Čini se da su je najozbiljnije shvatili naši
istočni susjedi, a to je donekle i potvrda aktivnoga stajališta državnih struktura u odnosu na razvoj i implementaciju informatičke tehnologije, koji se
mogu uočiti u Srbiji. Zbog iznenadne je
spriječenosti s konferencije izostala Jasna Matić, srpska ministrica za telekomunikacije i informaciono društvo. Priliku
koju je pružio organizator, s obzirom na
okolnosti „domaćega terena“, najslabije je
iskoristila upravo hrvatska industrija, a na
prste mogli su se izbrojiti predstavnici onih
ustanova koje su u nas zadužene upravo za
poticanje i organizaciju tehnološkoga razvoja.
Za odgovore o nekim okolnostima u svezi
s organizacijom konferencije (koju bi, po
našem mišljenju trebalo što prije ponovno
organizirati pod istim nazivom, ali s
proširenom koncepcijom) obratili smo se
direktoru Infoarene, Tomislavu Gavazziju.
InfoTrend: Zašto ste odabrali ovaj
termin, krajem veljače, za održavanje
konferencije o IT industriji? Smatrate li da je sada pravi trenutak da
uključite cijelu regiju?
Tomislav Gavazzi: Smatramo da je vrijeme u kojem smo organizirali regionalnu konferenciju IT industrije – IT Arena
2011. bilo optimalno zbog više razloga,
a primarno zbog činjenice da je ulaganje
u IT u Hrvatskoj navedeno kao jedna od
antirecesijskih mjera. Prema najavama
Središnjega državnoga ureda za e-Hrvatsku
u idućim se dvjema godinama planira 1,44
milijarde kuna državnih ulaganja u javni
sektor. Naime, javni je sektor, ne samo u
Hrvatskoj u kojoj generira čak 40 posto
potražnje nego i na razini regije u kojoj
se taj udio kreće oko 20 posto, jedan od
glavnih naručitelja IT proizvoda i usluga.
Pitanje je jedino koliki će intenzitet ulaganja javnoga sektora biti u ovoj izbornoj
godini u Hrvatskoj, premda se ne treba
zaustavljati samo na nacionalnoj razini i
na razini 2011. – kad gledamo javni sektor – nego je potrebno dodatno istražiti
mogućnosti javnoga sektora u regiji. Osim
toga prodajni je ciklus u kontekstu javne
uprave vremenski opsežan te je upravo
početak 2011. bio optimalan termin za organizaciju konferencije.
InfoTrend: Na kakav ste odaziv naišli
kod naših susjeda?
Tomislav Gavazzi: Konferencija je ostvarila iznimne uspjehe što se tiče posjećenosti
te moram istaknuti da smo posebno zadovoljni interesom gostiju iz regije. Nadalje,
na toj smo konferenciji dodatno promicali
izdvojene planove ulaganja u IT i to su
predstavljeni planovi ulaganja tvrtke HŽ
Infrastruktura d.o.o. iz Hrvatske te plan IT
ulaganja mirovinskoga fonda Republike
Srbije, što smatram da je dodatno pridonijelo uspjehu konferencije.
InfoTrend: Molim da ukratko date
svoje viđenje stanja i perspektiva IT
industrije u Hrvatskoj.
Tomislav Gavazzi: IT industrija je okosnica gospodarskoga rasta i razvoja te se
kao takva može gledati isključivo kao perspektivna industrija. Financijski izazovi
koje nam je donijela ova gospodarska kriza
uvelike su potaknuli IT tvrtke na optimizaciju troškova, kvalitetniji i svrhovitiji pristup korisnicima te je činjenica da je većina
IT tvrtki uvelike korigirala svoj nastup
na tržištu. Ako gledamo kako predvidjeti
daljnja kretanja u industriji znamo da nas
očekuju značajni pomaci na području konvergencije telekomunikacija i IT-a, isto
tako možemo
očekivati pojavljivanje
novih partner-
stava bilo nacionalnih, regionalnih bilo
globalnih. Međutim, gledajući na industriju i njezin utjecaj na društvo u cjelini,
reći ću da će preživjeti samo tvrtke koje
će se kvalitetno prilagoditi novonastalim
promjenama koje će ponuditi rješenja svojim korisnicima da oni ostvare konkurentsku prednost. Ono što smatram da je nužno
i na čem je potreban dodatni angažman
interesnih skupina u IT industriji jest pozicioniranje Hrvatske kao zemlje koja
može ponuditi kvalitetna IT rješenja na
globalnome tržištu. To znači da hrvatske
tvrtke trebaju dodatnu sinergiju upravo na
tome području te da se kroz inovacije u
proizvodno-uslužnome portfelju natječu na
svjetskome tržištu.
InfoTrend: Namjeravate li u 2011. organizirati još neka događanja namijenjena napretku ICT sektora?
Tomislav Gavazzi: ICT sektor je intenzivan sektor u svakome smislu te riječi te
je potrebno da se interesne skupine iz cijele regije kvalitetno umreže radi kreiranja
dodatnih poslovnih vrijednosti. Grupa Infoarena se upravo vidi u tome segmentu kao
kvalitetan partner koji potiče umrežavanje
interesnih skupina, razvoj novih znanja te
kreiranje novih poslovnih prilika. Naši su
planovi da i dalje budemo podrška industriji kroz naš uslužno-proizvodni portfelj
te bih istaknuo da, uz konferenciju koju
planiramo za 2012., potičemo taj bitan sektor i kroz naše Infoarena online tematske
zajednice na LinkedInu. Cilj nam je da
naši korisnici kroz naše online zajednice
prodube iskustvo koje su stekli tijekom
konferencije te da uz najsvježije informacije iz industrije grade kvalitetnu mrežu svojih mogućih suradnika. Dodatno možemo,
a prema potrebama naših korisnika, brzo
reagirati na potrebe tržišta te organizirati
novo događanje, konferenciju, seminar
ili okrugli stol koji bi potaknuo poticajan
razgovor među sudionicima. U ovome
trenutku nismo planirali konferenciju za
2011., ali ćemo – u ovisnosti o tržišnim
kretanjima – dodatno procijeniti hoće li
trebati organizirati još jednu IT Arenu u
ovoj godini.
183/03/2011 InfoTrend
23
ICT u medicini i zdravstvu
Inovativni projekti za poboljšanje kvalitete života
Koristiti zajednici
Tvrtka RECRO-NET zasniva svoju poslovnu strategiju te svoje
poslovne uspjehe na inovativnim projektima. Biti prvi, ponuditi
visoku razinu kvalitete usluga, biti uspješni te svojim rješenjima
biti korisni cijeloj društvenoj zajednici neke su od osnovnih ideja
djelovanja te zagrebačke tvrtke. Krajem je prošle godine tvrtka
krenula s dva specifična i inovativna projekta.
Predstavnici partnera predstavljaju projekt „Usluge
temeljene na mobilnoj tehnologiji za novi stil života
uz sport i turizam“ novinarima stručnih medija
Mobilna tehnologija, sport
i rekreacija - zajedno
Inovativni su projekti, ne treba to posebno
isticati, pokretač razvoja i napretka društva,
osobito u današnjem tehnologiziranome
svijetu. Prirodno je, stoga, da i Europska
unija, kao i Republika Hrvatska, potiču
inovacije kroz programe hrvatskih i europskih agencija koje su voljne sufinancirati
komercijalno obećavajuće projekte tvrtki
dovoljno snažnih da na vlastitim ramenima
iznesu dio razvojnih troškova. Jedan takav
program je EUREKA (program Europske
mreže za istraživanje i razvoj), involvirana
hrvatska agencija je BICRO (Poslovnoinovacijski centar Hrvatske), a jedan je
takav projekt onaj pod nazivom „Usluge
temeljene na mobilnoj tehnologiji za
novi stil života uz sport i turizam“, čiji
je nositelj slovenska tvrtka OKS Olimp
(poduzeće u okviru Olimpijskog odbora
Slovenije), a u kojem Hrvatsku predstavlja
informatička tvrtka RECRO-NET. U projektu sudjeluje još i slovensko sveučilište
Univerza na Primorskem iz Kopra.
Kako je već spomenuto, programi koji se
financiraju na taj način u prvome su redu
okrenuti tržištu i, dok je financijska pomoć
agencija uvijek dobrodošla, ona je tu samo
da bi olakšala proces razvoja projekta (i
učinila projekt ambicioznijim, što redovito
povećava komercijalni potencijal). Glavni
bi generator prihoda uvijek trebala biti
24
InfoTrend 183/03/2011
komercijalno iskorištavanje onoga što je u
projektu stvoreno. Taj projekt u tome nije
iznimka.
„Usluge temeljene na mobilnoj tehnologiji za novi stil života uz sport i turizam“
imaju jednostavan cilj: razviti novi koncept prodaje sportskih i turističkih usluga
korištenjem suvremenoga informacijskoga
sustava i komunikacijskih tehnologija kao
što su Internet i mobilni Internet. Taj će
sustav pružati korisnicima informacije o
sportskim programima i događanjima te
uslugama povezanima s turizmom i zdravljem dostupnim u njihovoj sredini. Sustav
će omogućiti korisniku stvaranje portfelja
preferiranih sportskih aktivnosti koje će
se moći naručiti, rezervirati i platiti na
jednostavan način putem internetskoga
portala ili mobilnoga uređaja. Usluge
koje će biti dostupne kroz portal, osim
sportskih aktivnosti, uključivat će i povezane turističke usluge kao npr. sportska
događanja i natjecanja, sportski i turistički
proizvodi i slično.
Sveprisutan trend korištenja Interneta i mobilnih uređaja nametnuo je informatičko
rješenje kao logičan modus realizacije
projekta jer će se usluge na taj način moći
najučinkovitije približiti ciljnoj skupini
korisnika – mlađima (barem razmjerno),
sportski aktivnim pojedincima i skupinama. Čak i na našim područjima članovi
su takve ciljne skupine natprosječno
informatički pismeni, odnosno redoviti
korisnici Interneta naviknuli da usluge i
proizvode pronalaze, rezerviraju i kupuju
posredstvom mreže svih mreža.
Sveobuhvatna ponuda usluga, GPS
lociranje i korisnički profil dostupan s bilo
koje lokacije, dostupnost putem svih „vrsta“ Interneta (od modema do 3G veze),
mogućnost plaćanja putem mobilnoga telefona s jedne strane; novi prodajni kanal i
oglasni prostor s druge te društvena korist
i doprinos javnomu zdravlju s treće strane
samo su neka lica toga ambicioznoga, ali
temeljito promišljenoga projekta.
Takav će ICT sustav pomoći partnerima
u tome projektu jednostavniji proboj na
postojeće tržište pomoću izravnoga pristupa možebitnim korisnicima. Njima će
biti dostupni jednostavniji kanali kupnje
putem Interneta i mobilnih telefona koji
će omogućiti bržu odluku o kupnji, čime
će usluge biti dostupne i na globalnome
tržištu. Očekuje se i povećano korištenje
sportskih usluga od strane turista na svjetskome tržištu. U svakoj zemlji sudionici
projekta (s obzirom da postoje planovi za
širenje u regiji) osnovat će agencije koje
će biti odgovorne za ulazak na tržište.
Olimpijski će odbori imati ključnu ulogu
u trenutku stupanja na tržište: njihov su
ugled i utjecaj svakako nezanemarivi, a
Olimpijski odbori imaju i izravan pristup
većini pružatelja sportskih usluga (sport-
ske udruge i društva). Drugim riječima:
ako imate ustaljene sportsko-rekreativne
navike (što je, dakako, za svaku pohvalu), nema razloga da ih se odreknete na
odmoru ili službenome putu – taj će se
portal pobrinuti da se vaše navike nastave
nesmetano i na drugoj lokaciji. Uostalom, stalne navike su odlika zdravih i
dugovječnih ljudi, kažu liječnici.
Jasno je da se tako opsežan projekt
ne može ostvariti u trenutku: cijela će
2011. biti posvećena razvoju (pripremno testiranje osnovnih funkcionalnosti
započet će najesen), dok bi komercijalno
iskorištavanje projekta trebalo započeti u
drugoj polovini 2012.
Projekt Biomonitoringa
okoliša i pacijenata
primjenom bežičnih
mreža osjetila
Prof.dr.sc. Nedjeljko Perić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva:
Partnerstvo Fakulteta s gospodarstvom
Partnerstvo FER-a s gospodarstvom treba služiti uspostavljanju čvrstih
međusobnih veza na obostranu korist. Partnerstvo se može ostvarivati
na različite načine. Primjerice, zajednički projekti na razvoju proizvoda ili
usluga, prodaja licenci razvijenih proizvoda, osnivanje zajedničkih tvrtki
za specifične proizvode ili usluge… Posebno se vrijedan oblik suradnje
zasniva na modelu da gospodarski subjekti financiraju doktorante-znanstvene novake, uposlene na FER-u u punome radnome vremenu na
konkretnim ugovorenim istraživačko-razvojnim projektima koji bi se
nakon doktoriranja uposlili kod njih i na taj način doprinijeli jačanju
ljudskih potencijala gospodarstva i daljnjem učvršćivanju partnerstva
s Fakultetom. Rezultati postignuti radom na projektima usmjereni su
na stvaranje inovativnih proizvoda i doktora znanosti iz redova najperspektivnijih studenata diplomskoga studija FER-a. Pozitivnih primjera
takve suradnje već imamo, a ovom uspostavom suradnje s tvrtkom RECRO-NET pokazujemo našu čvrstu opredijeljenost za takvu vrstu partnerstva.
To je u svijetu provjeren model suradnje koji na FER-u zaživljava posljednjih godina. Fakultet nastoji da se taj oblik suradnje u najvećoj mjeri
afirmira i razvija i time djelomično nadoknađuje realno smanjivanje financiranja istraživanja i doktorskih stipendija iz državnih sredstava.
Broj je oboljelih od kroničnih bolesti
(poput dijabetesa, povišenoga krvnoga
tlaka, astme ili kronične opstruktivne primjer su istraživački projekti velikih
bolesti pluća) u razvijenim zemljama sve svjetskih sveučilišta CodeBlue (Harvard),
veći sa zabrinjavajućim stopama rasta. Dexternet (Berkley), WWBAN (UniverPovećavaju se troškovi lijekova i bolničkih sity of Alabama), Asthmavest (Georgia
usluga, što prema analizama može ugro- Institute of Technology)… te vrlo aktualni
ziti održivost financiranja zdravstvenoga komercijalni projekt Asthmapolis. Posljedosiguranja u mnogim državama. Očekuje njih godina posebno zanimljiva postaje
se da informacijska i komunikacijska uporaba bežičnih mreža osjetila (wireless
tehnologija može imati presudan utjecaj sensor networks) povezivih s pametnim
na više dimenzija toga problema. Naime, mobilnim uređajima u svrhu kontinuiramože pomoći u aktivnome sudjelovanju noga praćenja i nadzora fizioloških funkoboljelih u upravljanju
cija. U tome smislu FERbolešću ,što dugoročno
ov projekt prati svjetske
EUREKA
omogućuje
usporavanje
trendove u istraživanjima
napredovanja bolesti, dakle sufinancira zajednički i primjeni telemedicinskih
boljitak za pacijenta. To, s projekt
sustava.
druge strane, znači i smanU okviru suradnje FERjenje troškova liječenja za RECRO-NETA, OKS
a i RECRO-NET-a na
zdravstvena
osiguranja, Olimpa i slovenskog
projektu
Biomonitorali i mogućnost kvaliteting
okoliša
i
pacijenata
nije organizacije vremena sveučilišta Univerza
istraživanja
su
usmjerliječnika specijalista u bolena
na
primjenu
bežičnih
nicama. Naravno da postoje otvoreni problemi od otpora uporabi mreža osjetila na liječenje astme. Cilj je
tehnologije, nedostatku dobrih praksi koje razviti cjeloviti sustav koji će pratiti standokazuju korisnost tehnologije, pitanja je fizioloških funkcija pacijenta i pojavu
načina plaćanja medicinskih usluga, pitan- okidača asmatskoga napadaja u okolini.
ja povjerljivosti i sigurnosti podataka i Sustav treba pacijentu omogućiti lokalnu
informaciju o stanju bolesti u koordinaciji
slično.
s elektroničkim dnevnikom te komunikaU posljednjem desetljeću u SAD-u i EU iz- ciju s liječnikom.
veden je velik broj projekata usredotočenih
na različite aspekte navedenih problema i Sustav će tehnološki slijediti paradigmu
pitanja, što svjedoči o aktualnosti područja: Internet of things, dakle umrežavanja
različitih senzora i mobilnih uređaja. Ideja
je da u konačnici tehnologija pacijentu pomogne što samostalnije upravljati bolešću.
U sljedeće tri godine FER namjerava razviti mrežu bežičnih čvorova koje pacijent
može kontinuirano nesmetano nositi na
sebi i koji će pratiti i samostalno otkrivati
nenormalnosti dišne funkcije pacijenta s
ciljem pravodobnoga sprječavanja napredovanja bolesti. Mreža će biti povezana sa
sveprisutnim mobilnim telefonom koji će
služiti kao jednostavno i praktično sučelje
za prikaz informacija iz senzorske mreže
i ambijenta i kao veza prema internetskoj mrežnoj infrastrukturi kroz koju će
liječnik-specijalist imati uvid u stanje pacijenta. Ideja je da sustav bežičnih senzora
bude malen, robustan, nenametljiv za dugotrajno nošenje i energetski autonoman, a
prijenos informacija bežičan, potpuno automatiziran i očit za pacijenta. Cilj je u što
većoj mjeri rasteretiti pacijenta od dnevnih
rituala u upravljanju svojom bolešću i razviti sustav koji će pacijent rado nositi. Od
jeseni je u tijeku razvoj prve generacije
prototipa bežičnoga senzorskoga čvora,
a ovih je dana započeo razvoj i na prvoj
inačici mobilne aplikacije.
U radu na projektu uspostavljena je suradnja s Referalnim centrom Ministarstva
zdravstva za alergologiju i kliničku imunologiju KB Sv. Duh u Zagrebu.
183/03/2011 InfoTrend
25
Tema broja:
Business Inteligence
Poslovna inteligencija – tajna uspješnoga poslovanja
Otključajte najvrjednije resurse
Poslovna je inteligencija tehnika koju koriste najuspješnije tvrtke diljem svijeta s ciljem maksimiziranja profita, minimiziranja rizika, otkrivanja neiskorištenoga potencijala i stvaranja dobrih i
preciznih strateških odluka zasnovanih na točnim, najsvježijim podatcima. Cilj je teme ovoga broja
InfoTrenda predstaviti vam kako iskoristiti to tajno oružje u svrhu poboljšanja vašega poslovanja.
Otključajte najvrjednije
resurse svoje tvrtke
Razdoblje od posljednjih nekoliko
desetljeća mnogi nazivaju računalnim dobom. No čini se da su mnoge tvrtke zaboravile da se računalno doba trebalo baviti
informacijama i učinkovitošću. Umjesto
toga, utjecajem računalne industrije prikupljanje podataka postalo je svrha samoj
sebi. Posljednjih je nekoliko godina koncept poslovne inteligencije evoluirao i,
kao rezultat toga, mnogi su se menadžeri
podsjetili zašto je prikupljanje podataka na
prvome mjestu.
Kao menadžer, trebali biste moći postaviti
bilo koje pitanje o poslovanju svoje tvrtke i
dobiti jasan odgovor na osnovi informacija
pohranjenih u vašim računalnim sustavima
kao što su:
Godišnje prodajne količine i financijski
iznosi
Trendovi kupovanja
Zemljopisna distribucija kupaca
Učinkovitost zaposlenika
Učinkovitost marketinških akcija /
kampanja
te mnoge druge zanimljive i bitne informacije.
Ako ne možete odgovoriti na ta pitanja,
odluke donosite u mraku. Poslovna je inteligencija baklja koja vam može osvijetliti
put.
Još krajem 90-ih Ana je odlučila pokrenuti
privatni biznis te je otvorila istoimeni wellness centar. Na samome je početku odlučila
uvesti i informatički sustav. Riječ je bila o
običnome PC-u s nekim osnovnim poslovnim softverom, koji je stigao besplatno uz
časopis, te jednom programu za vođenje
pojedinosti o klijentima i korištenju us26
InfoTrend 183/03/2011
luga. Ana je redovito unosila osnovne
podatke o svakome klijentu, članarinama
i posjetima klijenata wellness centru kroz
proteklih desetak godina.
Uspješne tvrtke koriste
poslovnu inteligenciju
I dok najveće svjetske tvrtke ulažu velik
novac u razvoj poslovne inteligencije, što
im se potom višestruko isplaćuje, većina
malih i srednjih tvrtki podsjećaju na gusare
koji zakopaju svoje blago i nikad ga ne
potroše. Na žalost, ima i onih koji potpuno
zaborave na svoje blago.
Činjenica je također da većina tvrtki vrlo
vjerojatno primjenjuje određene elemente
poslovne inteligencije, pa makar i nesvjesno. Jedan je jednostavan primjer korištenja
BI-a u banci provjera klijentove urednosti
plaćanja prije odobravanja kredita. No, na
žalost, dohvat je složenijih informacija izvan mogućnosti većine poslovnih sustava
koji su ipak namijenjeni užemu praćenju
specijaliziranih poslovnih procesa.
Ana koristi podatke o svojim klijentima
samo kada im šalje novi raspored termina i usluga. Jednoga dana, prije početka
ljeta, Ana odluči uvesti novi specijalni anticelulitni tretman za žene. Zakupi oglas u
novinama, a uz to poželi poslati i svim svojim klijenticama između 30 i 40 godina akcijsku ponudu za taj tretman. No, na žalost,
njezin računalni program ne omogućuje joj
izlist klijenata prema takvim specifičnim
mjerilima, iako u sustavu postoje podatci o
nadnevku rođenja i spolu svakoga klijenta.
Baze podataka-skriveno blago
Svaki zapis pohranjen u vašem poslovnom
sustavu krije malo blago. Odgovori na
pitanja postavljena na početku ovoga
teksta uglavnom se mogu pronaći u već
postojećim podatcima poslovnih baza podataka; a dohvat tih odgovora jest zapravo
srce poslovne inteligencije. Jednom kada
postanete svjesni da vaše informacije više
nisu zarobljene u krutim, namjenskim
poslovnim sustavima (koji svakako služe
svojoj osnovnoj svrsi!), možete dati mašti
na volju.
Meni osobno, kao implementatoru sustava
poslovne inteligencije, jedno od najvećih
zadovoljstava jest promatrati kako su korisnici redovito začuđeni količinom informacija koje prikupe tijekom redovitoga
dnevnoga poslovanja, te kako korištenje
znanja dobivenoga iz tih informacija može
(p)okrenuti njihovo poslovanje u pravome
smjeru.
Ana odluči ručno proći zapis po zapis u svojem programu, što joj oduzme pet večeri i
dva vikenda. Na kraju toga pothvata dobije
popis od 80 klijentica koje bi zadovoljile
ciljana mjerila. No kako se približavala
kraju prolaza kroz svoju bazu podataka,
zaključila je da su mjerila malo prestroga
i da je obuhvatila premali broj klijenata.
Odluči proširiti raspon godina na 20 do
45. Ali kako bi u svoj popis uključila i te
dodatne klijente, mora ponovno ručno
proći kroz sve zapise...
Otvaranje škrinje s blagom
Okosnicom su poslovne inteligencije,
dakako, i podatci u bazama. No ono što
korisnici sustava poslovne inteligencije
vide i osjete, s čime rade i što koriste,
jesu izvješća: statički (unaprijed definirane strukture i izgleda) ili dinamički
(koji se grade u hodu). Ono što gotovo
svaki namjenski poslovni sustav donosi
jest skup statičkih izvješća, koja su uglavnom dovoljna da pokriju operativni,
dnevni posao i poneki segment nadzora
Business Inteligence
toga posla. No ta izvješća pripremaju
klasični programeri, bez nekoga iskustva
u poslovnoj inteligenciji, a često i bez nekoga posebnoga znanja o vašem poslovanju i procesne analitike koja vam je bitna.
Određeni alati pokušavaju doskočiti toj
krutosti izvješćivanja i analize na način da
osiguraju izvoz podataka u neki od standardnih tabličnih procesora (MS Excel i
sl.). No jedino što se zapravo time postiže
jest to da korisnici počinju gomilati velike količine pomiješanih podataka, bez
ikakvoga reda, pravila, konzistentnosti i
integriteta. Nije teško zamisliti situaciju
kada se nekoliko radnika iste tvrtke nađe u
situaciji uspoređivati „iste“ podatke, iako
imaju potpuno neusklađene rezultate nakon obradbe tih podataka (to se često naziva „više inačica istine“). A o sigurnosti da
i ne govorim; podatci u tome slučaju više
nisu pohranjeni isključivo na zaštićenome
poslužitelju, već su replike prisutne na
svakome stolnome računalu, laptopu, USB
sticku, vjerojatno i e-pošti...
Iz toga je očito da je idealno rješenje
zapravo formiranje logički kvalitetno organiziranih skupova podataka iz poslovnih
(izvorišnih) sustava, ili tematskih područja
(katkad zvanih „subject area“), sa slobodom izradbe vlastitih izvješća. Pod slobodom izradbe podrazumijevamo samu
strukturu izvješća, izbor podataka i način
njihovoga grupiranja, vizualizaciju rezultata u vidu grafikona te, po želji, potpun vizualni identitet u skladu s pravilima tvrtke
(logo, zaglavlje, font i sl.).
Upravo je to okosnica praktički svakoga današnjega rješenja za poslovnu
inteligenciju. Naravno, postoje još i dodatne napredne funkcionalnosti kao što su
npr. automatska dnevna dostava izvješća
s najsvježijim podatcima u vaš sandučić
elektroničke pošte; portali s pripremljenima najčešće korištenima/najzanimljivijima
izvješćima uključujući i prije spomenutu
vizualizaciju; izvoz podataka u standardne formate (Excel, PDF, Html...); te još
mnoge druge funkcionalnosti.
Bitno je znati što
tražite
Posebno bih želio upozoriti na činjenicu da
ni jedan projekt implementacije sustava za
poslovnu inteligenciju
:Tema broja
ne će biti uspješan ako se sustav ne postavi
na način da podatci koji se promatraju,
mjere i analiziraju mogu biti jasno mapirani na ciljeve i strategiju poslovanja
tvrtke. Drugim riječima, svaki podatak
mora imati svoje mjesto u hijerarhiji ciljeva, od strateških preko taktičkih do operativnih, te sudjelovati u određenoj mjeri u
pomoći vodstvu tvrtke pri razumijevanju
trenutačnoga stanja vlastitoga poslovanja
te donošenju kvalitetnih odluka za nastavak i unaprjeđenje toga poslovanja.
specifičan način koji omogućava vrlo brz
i djelotvoran pristup podatcima i izradbu
izvješća i različitih analiza. Skladište se
podataka uglavnom osvježava jednom
dnevno u razdobljima kada su izvorišni
sustavi manje opterećeni (noću), što rezultira time da su podatci koji se koriste
za izvješćivanje najčešće od prethodnoga
dana. No za zahtjevnije je tvrtke moguća
i sinkronizacija skladišta podataka s
izvorišnim sustavima u stvarnome vremenu.
Postoji jedna zgodna (meni osobito draga)
definicija poslovne inteligencije, a glasi
ovako: „poslovna je inteligencija proces
pretvaranja podatka u (korisnu) informaciju“.
Iako Ana nema neka znatna financijska
sredstva na raspolaganju, ipak odluči
angažirati BI stručnjaka na tjedan dana
kako bi joj analizirao podatke i izradio
popis s podatcima za koje smatra da će
joj biti bitni. BI stručnjak odrađuje svoj
posao dobro – dostavlja Ani traženi popis,
te joj čak i predlaže neke dodatne ideje za
unaprjeđenje poslovanja, zasnovane na
svojem dotadašnjem iskustvu. Oko 30%
klijenata prijavilo se za taj tretman.
Iz svega je navedenoga jasno da je u
fazi pripreme projekta iznimno bitno da
stručnjaci za poslovnu inteligenciju uspostave partnerski odnos s krajnjim korisnicima rješenja i bitnim osobama kako
bi dizajn sustava poslovne inteligencije
doista mogao uskladiti ponašanje i funkcionalnosti sustava s poslovanjem tvrtke
Kako
izvući
najveću korist
od poslovne
inteligencije
i očekivanjima korisnika. Tijekom te faze
analize dokumentiraju se ciljevi tvrtke,
analiziraju poslovni procesi, ključni pokazatelji izvedbe, metrike, definiraju potrebna izvješća i pojedinosti vezane uz vizualizaciju podataka, nakon čega se analiziraju
postojeći poslovni sustavi s ciljem provjere
dostupnosti svih potrebnih podataka te njihove kakvoće.
U najvećem se broju slučajeva, uglavnom
ako je riječ o više poslovnih izvorišnih sustava, podatci prebacuju u jednu središnju
bazu podataka koja se naziva skladište podataka (Data Warehouse), oblikovana na
Onima
koji
razmišljaju prvi put
zakoračiti
prema
poslovnoj inteligenciji možda se čini
da je riječ o golemome komadu posla,
odnosno velikome
projektu. To nije
nužno uvijek tako.
Dapače,
postoji
jedna velika prednost ako se počinje od
nule s jasnom, čistom vizijom, za razliku
od projekata koji su opterećeni možda već
postojećim rješenjima koja se želi dograditi ili zamijeniti.
Ono što vrijedi napomenuti je i činjenica da
projekti koji pokušavaju odjednom obuhvatiti potpuno poslovanje tvrtke nemaju visoku stopu uspješnosti. Osnovni je razlog
tomu što se odjednom borite s jako mnogo
informacija, procesa i pokazatelja te je
lako izgubiti usredotočenost. Naravno, to
prvenstveno vrijedi za velike tvrtke i us183/03/2011 InfoTrend
27
Tema broja:
Business Inteligence
tanove. No u svakome se slučaju mnogo
bolji rezultati postižu ako se implementacija podijeli u manje, dobro definirane
korake s usredotočenošću na odabrane
poslovne/procesne cjeline. Jedna je od prihvatljivih podjela i prema organizacijskim
jedinicama, naravno, uz pretpostavku da je
organizacijski ustroj dobro proveden.
Koristeći dodatni prihod koji je proizašao iz
ove ponude realizirane uz pomoć poslovne
inteligencije, Ana ponovno angažira BI
stručnjaka da joj izradi izvješće koje će se
automatski generirati jednom dnevno. To
je izvješće u obliku ponude kojom se nudi
dodatni besplatni jednokratni tretman u
finskoj sauni svim klijentima kojima ističe
članstvo u sljedeća dva tjedna te 10% popusta na obnovu članstva u roku tjedan
vo velike tvrtke uglavnom uvele svoja
rješenja vodeći su svjetski proizvođači
softverskih rješenja za poslovnu inteligenciju prepoznali potrebu za približavanjem
srednjim i manjim tvrtkama. Već su neko
vrijeme na tržištu dostupni cjenovno povoljniji paketi, ako ne s istovjetnim, onda
s vrlo sličnim funkcionalnostima koje su
sasvim dovoljne za uhodavanje u takvim
manjim okruženjima.
Osim tih komercijalnih alata (vodeći
dobavljači: IBM, Oracle, Microsoft, SAP),
postoje i takozvani „open source“ alati
(Jaspersoft, Pentaho) koji mogu biti potpuno besplatni, no s nekim ograničenjima
kao što su npr. izostanak podrške u slučaju
možebitnih problema pri radu softvera,
ograničenje na količinu podataka koji se
mogu pohraniti i slično.
Ključni pojmovi u kontekstu
poslovne inteligencije
Business Intelligence (poslovna
inteligencija)
Skup metodologija i softverskih alata koji
omogućavaju korištenje podataka iz skladišta
podataka i njihovo pretvaranje u informaciju
potrebnu za donošenje poslovnih odluka.
Data Warehouse (skladište podataka)
Glavni repozitorij organizacijskih povijesnih
podataka. Kopija transakcijskih podataka optimiziranih za potrebe izvješćivanja i analize
poslovanja, bilo da je riječ o internim bilo o eksternim podatcima.
Data Mart
Dio skladišta podataka, najčešće usredotočen na
specifično područje poslovanja.
Data Mining (rudarenje podataka)
Zasebna disciplina unutar poslovne inteligencije,
namijenjena prepoznavanju određenih uzoraka
ponašanja u podatcima. Uglavnom se zasniva
na naprednim matematičkim / statističkim algoritmima.
ETL
Kratica za Extract – Transform – Load (ili ponekad
ELT) procese. Riječ je o procesima prebacivanja
i preobrazbe podataka iz izvorišnih sustava u
skladište podataka.
OLAP
Kratica za Online Analytical Processing. Koncept
analize podataka zasnovan na multidimenzionalnoj podatkovnoj strukturi, s ciljem vrlo brzoga
dohvata podataka. Srce je toga koncepta OLAP
kocka; sastoji se od dimenzija i mjera koje korisnik može stavljati u proizvoljan odnos tijekom
analize.
dana. Anino usredotočeno oglašavanje ima
vrlo visoku stopu uspješnosti jer ljudi traže
svaki mogući način uštede. To Ani osigurava zadržavanje klijenata te stabilan dodatni prihod u vrijeme kada se ostali wellness i fitness centri u blizini očajnički bore
za posao...
BI nije samo za velike igrače
Ako vas je primjer koji se isprepliće s
ovim člankom potaknuo na razmišljanje o
vlastitome rješenju poslovne inteligencije,
nemojte dopustiti da vas u tome spriječi
pomisao da je realizacija, zbog nekog razloga, nedostižna. Naime, uslijed sveopće
financijske krize te činjenice da su zapra28
InfoTrend 183/03/2011
Implementacija jedne i druge vrste alata
zahtijeva angažman stručnjaka iz područja
poslovne inteligencije, koji će vam svojim
iskustvom omogućiti djelotvorno uvođenje
rješenja po mjeri vaše tvrtke. U Hrvatskoj
na području implementacije rješenja za
poslovnu inteligenciju aktivno djeluje desetak tvrtki koje su više ili manje vezane
uz tehnologiju određenih proizvođača,
odnosno njihovih komponenti softverskih rješenja.
učinkovitosti djelatnika. Korištenjem samo
maloga dijela široke palete prednosti koje
poslovna inteligencija nudi, može donijeti
revoluciju u vašem poslovanju.
Možete li si priuštiti ne imati poslovnu inteligenciju nadohvat ruci?
Razmislite:
Poslovna je inteligencija doista izvanredan alat za pomoć pri odlučivanju,
mjerenju uspješnosti poslovanja i
Autor Luka Stepinac voditelj
je odjela za poslovnu inteligenciju u tvrtki CROZ.
Bavi se poslovnom analizom,
stručnim savjetovanjem korisnika i vođenjem projekata
implementacije rješenja za
poslovnu inteligenciju.
Business Inteligence
:Tema broja
Izgradimo Business Intelligence centar kompetencija
Malim koracima do
velikoga Cilja
Iza uspješnoga BI sustava ne stoje samo BI alati (softver)
kupljeni velikom svotom novca nego ljudi, standardi, metodologije te najbolja praktična iskustva. Postavlja se pitanje
kako stvoriti jaku sinergiju između IT infrastrukture, strategije te poslovnih procesa. Odgovor je u implementaciji Business Intelligence centra kompetencija (BICC) čiji je primarni
cilj držati sve navedeno pod nadzorom.
Što je BICC?
Osnovni je cilj BICC koordinacija aktivnosti i resursa kako bi
omogućili dostizanje ciljeva definiranima u strategiji razvoja
poslovanja. BI centar kompetencija ima odgovornost upravljati
strukturom Business Intelligence sustava, projekata, implementacija najboljih praktičnih rješenja, softvera i arhitekture. BICC je
također odgovoran za postavljanje plana razvoja BI sustava zasnovanoga na definiranoj strategiji. Na osnovi strategije definiraju
se jasni prioriteti te pravovaljane kompetencije koje su prijeko
potrebne organizaciji kako bi dosegnula svoje ciljeve (rast), a sve
uz pomoć BI rješenja (alata). BICC u biti strukturno organizira i
grupira ljude sa svim potrebnim vještinama, disciplinama, domenama znanja i iskustvima kako bi stvorili primjerenu ekspertizu
tvrtke. BICC se naziva još i BI Center of Excellence, Center of
Knowledge, a osnovne su mu značajke:
Osiguravanje kontinuiranoga procesa implementacije
kroz razvojni proces usredotočujući se na ljude, procese,
tehnologije te kulturu
Eliminiranje nerazumijevanja između poslovnih i
tehničkih kompetencija
Predstavljanje BI vještina, standarda i najboljih rješenja
Povećavanje efikasnosti i kvalitete
Eliminacija nepotrebnoga vremena
Stvaranje poduzetnih razvojnih procesa
BICC treba omogućiti uspješan razvoj BI sustava tako da se razvoj
može ponavljati unutar organizacije ujedinjujući ljude, tehnologije i procese na način da ima smisla za cijelu organizaciju, a ne samo
za jedan ciljani projekt. BICC mora stvoriti skup vlastitih procesa
i procedura kao ključne sastavnice s glavnim ciljem održivosti uspjeha kako bi se problemi minimizirali kao što su upravljanje pristupom informacijama i razvoj integracijskih procesa. Posljednjih
se godina veliki naglasak stavlja na implementaciju procedura,
regulativa i standarda (Basel2/3,
PCI DSS, ISO,
...) pa stoga procedure i procesi
imaju
ključnu
ulogu prilikom
oblikovanja BI
sustava.
Osim
toga implementacija procedurâ
igra
zapaženu
ulogu u uklanjanju nepotrebnih
aktivnosti,
nepoželjnih rezultata te kašnjenja
isporuka informacija.
Centar je kompetencija odgovoran za izobrazbu svih sudionika
BI sustava, dijeljenje korporativnih znanja i vještina, ostvarivanje aktivne komunikacije između odjela i subjektnih domena
kako bi se smanjio utjecaj raspršenosti i gubljenje vremena u definiranju procesa. Pri tomu BICC igra bitnu ulogu kako bi se dobila
odgovarajuća širina sustava, potpunost i točnost.
Sastavnice BICC-a i uloge njegovih sudionika
Osnovne su sastavnice BI centra kompetencijâ sudionici procesa,
procesi upravljanja, kulturološki način djelovanja te tehnologija
i infrastruktura. Ljudi definiraju BI servise, savjetuju, imple183/03/2011 InfoTrend
29
Tema broja:
Business Inteligence
mentiraju te na visokoj
razini definiraju arhitekturu
sustava. Osim toga ljudi
su ključni čimbenik prilikom upravljanja procesa,
jamče održivost sustava na
način da definiraju i stvaraju repozitorij najboljih
praktičnih znanja i rješenja
te rade na održavanju procesa (održivost). Kako bi
sudionici BI sustava mogli osigurati održivost
poslovnih procesa, moraju
kulturološki djelovati na
način da se stalno obrazuju
i promiču kroz Data Governance procedure. Sudionici sustava upravljaju BI
sustavom, zahvaljujući implementiranomu softveru
(licence) te specificiranim
podatcima, koristeći Data
Governance procedure koje
uveliko ovise o dostupnosti
i čistoći podataka.
održavanje i stalno poboljšanje.
Sudionike možemo kategorizirati prema njihovoj ulozi i djelovanju: poslovni korisnici, analitičari te IT korisnici.
Poslovnjacima (menadžmentu) mora biti cilj prioritizirati isporuke BI servisa, osigurati sva potrebna sredstva, stalno mijenjati korporativne strategije i procese te osigurati testove korištenja
i definiranje djelotvornosti BI servisa. Također, sponzori i
menadžment moraju osigurati upravljanje kvalitetom (Data Quality Management) kroz Data Governance procedure.
Analitičar mora moći identificirati podatke i definirati njihov
kontekst (podatak + kontekst = informacija), identificirati, kreirati
i unaprjeđivati poslovna pravila na kojima se zasnivaju BI servisi
te istraživati i validirati podatke, procese i pravila kako bi osigurali stalni proces upravljanja kvalitetom.
Sudionici IT sektora osiguravaju izgradnju infrastrukture, validiranje primijenjenih tehnologija, metodologija i njihovih alata. IT
također osigurava implementaciju i održavanje standardâ i regulativâ te stalno osigurava izobrazbu sudionika BI servisa.
Faze izgradnje BICC-a
Prilikom izradbe BICC-a vrlo je bitno da se razvoj provede u
fazama: analize, dizajna, izgradnje, implementacije i, na kraju,
30
InfoTrend 183/03/2011
Faze razvoja BI centra kompetencija
Faza analize treba definirati jasnu viziju, ciljeve, smjernice, načela
te moguće pretpostavke. Iz faze analize potrebno je dobiti odgovor na sljedeća pitanja:
Na koji način sada radimo (smjernice, načela, AS-IS)?
Što točno nedostaje, tj. što točno treba biti napravljeno
(GAP analiza i TO-BE)?
Zašto to trebamo napraviti?
U fazi analize definira se arhitektura, infrastruktura, troškovi,
helpdesk podrška, administracija i izobrazba svih sudionika BI
sustava od menadžmenta pa sve do IT implementatora. U toj se
fazi preporučuje da se detektiraju najsloženije sastavnice, kompetencije, ponašanje sustava te korporativne strategije.
Nakon faze analize potrebno je definirati koje su sve potrebe i zahtjevi korisnika BI sustava, te tehnologije kojima će se izgraditi i
održavati BI sustav. Taj se korak naziva faza dizajna BICC. U toj
fazi BICC tim planira, kategorizira i pritom prioritizira zahtjeve
korisnika, identificira sve potrebne sudionike sustava, pronalazi
najbolja i najprihvatljivija rješenja te definira standarde i potrebne
kompetencije. Faza dizajna definira željeni BI sustav, tj. sustav
kakav želimo izgraditi te bi trebao predvidjeti moguće nedostatke
sustava. Taj posljednji korak (nedostatci) može biti vrlo bitan
kako bi paravodobno „upozorili“ sve sudionike sustava, tj. prikazati krajnjemu korisniku kakav sustav neće biti te pritom smanjiti
Business Inteligence
moguća nerealna očekivanja prije same izgradnje i implementacije BI sustava.
Tijekom izgradnje sustava najbitniji je korak ujedinjavanje tima
poslovnih i tehnoloških kompetencija te omogućavanje održive
dvosmjerne komunikacije između različitih stručnjaka u svim
fazama postojanja BI sustava. To je najbitniji korak u izgradnji
BICC jer stručnjaci iz različitih domena moraju jasno iznositi
svoja mišljenja i očekivanja, tj. dijeliti informacije i nejasnoće.
Za vrijeme izgradnje BICC-a ne misli se na izgradnju i definiranje novih poslovnih procesa organizacije, nego isključivo na
omogućavanje stalnoga poboljšavanja te primjenu postojećih
procesa i metodologija unutar organizacijske jedinice (scorecard,
lean, value-based management).
Preporuka je da se implementacija BI sustava unutar svoje
domene razvija u malim i iterativnim koracima, ali počevši
pritom prvo implementacijom procesa koji donosi najveću
moguću vrijednost iz perspektive cjelokupne organizacije.
Pristupom se izgradnje sustava od većega „added value“
procesa prema manjemu „added value“ procesu gradi vitalan i stalan proces koji vodi prema postizanju viših ciljeva u
vrlo kratkome roku, tj. gradi se poduzetni BI sustav. Na takav
način u vrlo kratkome roku implementacije utječemo izravno
na motivaciju svih sudionika BI sustava te dobivamo pozitivni
moment što je vrlo bitno za realizaciju uspješnoga BI sustava.
Za vrijeme operativnoga djelovanja sustava bitno je postići
održivost i stalno poboljšanje koje se postiže čestim mjerenjem
kakvoće procesa. U tome je procesu vrlo bitno osigurati dvosmjerni protok informacija između poslovnih korisnika i IT-a u
procesu održavanja te pravodobno obavijestiti sve sudionike BI
sustava o kakvoći procesa. U fazi održavanja ključno je raditi na
promidžbi BI servisa kako bi krajnjemu korisniku toga servisa
omogućili da sam unaprjeđuje i razvija nove procese te aktivno
sudjeluje u poboljšavanju istih.
:Tema broja
Ključni pojmovi
Data Governance
Tijelo koje ima ovlasti definirati, odobravati i komunicirati standarde, strategije, regulative, arhitekture, procedure i metrike.
BICC
Business Intelligence Competency Center je centar koji upravlja sustavom
poslovne inteligencije. BICC ujedinjuje i raspolaže sa svim resursima poslovne
inteligencije, sudionicima, procesima, alatima i sl. BICC se naziva još i BI
Center of Excellence, Center of Knowledge.
Data Quality Management
Mehanizam planiranja, implementiranja i nadziranja aktivnosti koje uključuje
primjenjivanje raznovrsnih tehnika mjerenja za potrebe upravljanja i stalnoga
poboljšavanja kvalitete podataka.
Integracija podataka
Pod pojmom integracija podataka podrazumijevaju se svi procesi koji utječu
na integraciju podataka bez obzira na tehnologiju i metodologiju. U DWH/
BI svijetu najčešće se odnosi na ETL procedure. Integracija podataka može se
odnositi i na Master Data Management, Data replication, Data Hubs, Data
Migration i sl.
BI servisi
Predstavlja metodu komunikacije (interakcije) između svih jedinki BI sustsva.
odjela. Navedenim je procesima potrebno upravljati kroz Business Intelligence centar kompetencija koji naglašava korištenje
najboljih praktičnih rješenja i centralizaciju znanja i vještina kako
bi primjereno upravljali poboljšavanjem poslovanja.
Sva se BI rješenja, bila ona mala ili velika, mogu graditi u malim
koracima, razvijati pragmatično te stalno mjeriti rezultat samo
ako imate izgrađene i primjereno postavljene sve sastavnice BICC
sustava: ljude, procese upravljanja, način djelovanja (kulturu) i
prikladnu infrastrukturu, tj. tehnologiju i metodologiju.
Svjetske i ugledne konzalting tvrtke i BI stručnjaci zaključuju da
je posjedovanje Business Intelligence centra kompetencija (BICC)
nužan za vaše uspješno poslovanje te iz toga Business Intelligence
centra kompetencija, koji opisujemo i na kraju vidimo u bližoj
budućnosti, bitno utječe na djelotvornost poslovanja na način da
se u konačnici smanji nepotrebno vrijeme trajanja procesa, stalno
povećava vrijednost krajnjemu korisniku te stalno upravlja razlog
preporučujemo da zajedno s vašim BI savjetnikom definirate novu
ili mijenjate postojeću BI strategiju te, u konačnici, izgradite vaš
centar BI kompetencija po vašoj mjeri i na pravi način.
Treba li nam BICC?
Business intelligence treba biti strateški implementiran, što znači
da BI sustav implementiramo s jasnom vizijom i jasnim ciljem.
Kako bi viziju pretvorili u praksu, potrebno je mnogo više od
kupnje BI alata. Prvenstveno dajemo naglasak na strategiju koja
mora imati implementiranu sinergiju procesa, kulture, ljudi i IT
Autor Darko Benšić radi kao DWH i BI konzultant u
tvrtki CROZ d.o.o. iz Zagreba na implementacijama
DWH i BI te drugih data management rješenja. U
dosadašnjoj je karijeri aktivno radio na administraciji
enterprise baza podataka te implementacijama integracijskih procesa korištenjem IBM-a, Oraclea,
Microsofta, Informatica i open source tehnologija.
Tijekom rada stekao je nekoliko uglednih certifikata iz područja
data management tehnologija.
183/03/2011 InfoTrend
31
Tema broja:
Business Inteligence
Tvrtka je IN2 danas u mogućnosti, samostalno ili u suradnji s partnerima pružiti podršku
u svim aspektima izradbe i implementacije informacijskih sustava poslovne inteligencije,
neovisno o odabranoj tehnologiji.
Za velike i male
Konzultanti grupe IN2 mogu se pohvaliti izvrsnim poznavanjem poslovnih procesa u osiguranju, financijskim ustanovama,
veleprodaji, distribuciji, maloprodaji, proizvodnji, uslužnim djelatnostima i javnoj upravi.
Od prvoga je projekta (od 1998. do danas) IN2 prisutan na tome području s nizom uspješnih implementacija. Kako
bi postojećim i možebitnim klijentima
omogućili što kvalitetnije pružanje usluga
iz područja poslovne inteligencije, već je
2003. unutar tvrtke osnovan poseban odjel
koji se bavi isključivo izradbom i implementacijom takve vrste informacijskih
sustava. S vremenom je ovladano i drugim
tehnologijama i alatima te IN2 danas može
samostalno ili u suradnji s partnerima
pružiti podršku u svim aspektima izradbe
i implementacije informacijskih sustava
poslovne inteligencije, neovisno o odabranoj tehnologiji.
Djelatnost je BI odjela projektiranje, razvoj
i implementacija informacijskih sustava u
područjima skladištenja podataka (DW),
poslovne inteligencije (BI), integracije
podataka (DI) te planiranja, budžetiranja
i konsolidacije (CPM), kao i implementacijâ svjetskih standardnih rješenja za tu
namjenu, poput Oracle BI aplikacija.
Na projektima izgradnje i implementacije
informacijskih sustava poslovne inteligencije pružaju se usluge vođenja i nadzora
projekta, analize, dizajna, razvoja i implementacije te održavanja sustava kao i
izobrazbe i savjetodavnje. Taj odjel danas
čine savjetnici s višegodišnjim iskustvom
u navedenim područjima, stečenim radom
na projektima u različitim industrijskim
granama. Mogu se pohvaliti izvrsnim
poznavanjem poslovnih procesa u osiguranju, financijskim ustanovama, veleprodaji, distribuciji, maloprodaji, proizvodnji,
uslužnim djelatnostima i javnoj upravi,
kao i poznavanjem različitih ERP sustava
poput Oracle eBS-a, SAP-a te lokalnih
rješenja.
BI odjel sudjeluje i u projektima razvoja
IN2 proizvoda. Neki od njih su: modul
izrađen za izvješćivanje i analizu za INsurance2, koji je implementiran u više
osiguravajućih društava; modul za podršku
poslovnomu odlučivanju za ERP proizvod
Opus*ERP, implementiran u poduzećima
poput Atlantic Tradea i Oktal Pharme s
posebnim naglaskom na potrebe upravljanja veleprodajom i distribucijom te
analitički modul za proizvod INvest2 koji
je namijenjen podršci poslovanju fondova.
Uz Oracle, koji se koristi već dugi niz godina, primjenjuje Microsoft tehnologiju za
razvoj sustava poslovne inteligencije, a u
posljednjih godinu dana i Pentaho, vodeću
open-source platformu za BI rješenja.
Za izradbu sustava planiranja, budžetiranja,
predviđanja, što-ako analiza te scorecarda, koriste se dvije platforme. Za
velika poduzeća Oracle Hyperion
platforma s dvjema vodećim aplikacijama za tu namjenu,
Oracle Hyperion Planning te
Oracle Hyperion Financial
Management, a za mala i
srednja poduzeća platforma Corporate Planning
Suite, tvrtke Corporate
Planning.
32
InfoTrend 183/03/2011
Bitniji projekti:
Hrvatski Telekom - Implementacija sustava za podršku procesu financijskoga i
operativnoga planiranja, korporativnomu
izvješćivanju (reporting) te izračunu profitabilnosti zasnovanomu na Oracle Hyperion Planning aplikaciji i Oracle Essbase
tehnologiji.
Tvornica duhana Rovinj - Razvoj i implementacija sustava za podršku analizi
i izvješćivanju u području prodaje, marketinga, distribucije, nabave, financija i
kontrolinga te izradbi simulacija i što-ako
analiza.
Hrvatska narodna banka - Razvoj i implementacija sustava za podršku odlučivanju
nad podatcima poslovnoga područja
statističkoga i bonitetnoga izvješćivanja.
Atlantic trade - Implementacija sustava
Opus*WRH za prikupljanje i ujedinjavanje podataka o zalihama, prodaji i nabavi u
središnje skladište podataka. Glavni izvor
informacija za operativno izvješćivanje
i analize, profitabilnost i upravljanje robnim markama i izvješćivanje izvršnoga
menadžmenta.
Oktal pharma - Implementacija sustava
Opus*WRH za prikupljanje i ujedinjavanje podataka o zalihama, prodaji i nabavi u
središnje skladište podataka. Glavni izvor
informacija za operativno izvješćivanje,
upravljanje poslovanjem s kupcima i
dobavljačima, upravljanje zalihama, analizu prodaje i profitabilnosti asortimana,
analizu financijskih rezultata i tokova.
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom
IN2, jedna od najuspješnijih softverskih
tvrtki u regiji, vrlo je rano prepoznala
postojanje potrebe tržišta za izgradnjom
sustava poslovne inteligencije. Jedan je
od pionira poslovne inteligencije na hrvatskome tržištu, koji nudi rješenja na Oracle
tehnologiji.
Plinacro - Implementacija Oracle Finacial
Analytics, sastavnice standardnih Oracle
Business Intelligence aplikacija za podršku
u segmentu analize plaćanja kupaca i
dobavljača te financijskoga izvješćivanja.
www.in2.hr
183/03/2011 InfoTrend
33
Marketing novog doba
Upravljanje odnosima s kupcima ima dvije glavne
sastavnice – operativnu i analitičku. A analitički CRM
glavnje poslovni pokretač za korištenje prediktivnih
analitičkih modela
Analiza
budućnosti
Otkad pojam mobilnosti određuje novo razdoblje ljudske komunikacije, iPad je
postao njezinim simbolom i osnovnim alatom, osobnim „oružjem“ mobilne generacije novoga tipa koja više nije omeđena godinama starosti nego znatiželjom,
potrebama i rastućom prilagodbom i ovisnosti o novim tehnološkim dostignućima
Kriza koja je poharala svjetsko i regionalno gospodarsvo u posljednjih je nekoliko
godina imala velik utjecaj na sve tvrtke i
javna poduzeća u Hrvatskoj i regiji, neovisno o njihovoj veličini. U krizi su rizici
poslovanja mnogo veći te je vrlo bitno imati kvalitetne i pravodobne informacije za
upravljanje poslovanjem kako bi se moglo
na vrijeme reagirati na izove tržišta. Može
se sa sigurnošću ustvrditi da su poslovne
informacije, uz kvalitetne zaposlenike, najvrednija imovina tvrtke.
Informacije o poslovanju najčešće se
nalaze u različitim operativnim aplikacijama koje su često na različitim lokacijama
ili na različitim platformama. Da bi se dobila kvalitetna i pravodobna informacija,
potrebno je podatke iz navedenih aplikacija integrirati i prikupiti u skladište podataka kako bi se ti podatci mogli koristiti u
analitčke svrhe.
Tvrtke su također prisiljene i promijeniti
svoj odnos prema klijentima. Tako je nastao pojam “upravljanje odnosom s klijentom”, poznatije kao skraćenica CRM
(Customer Relationship Management). S
vremenom se pokazalo da proizvodi, koji
su prilagođeni svima, zapravo odgovaraju
malomu broju klijenata. Zbog toga su tvrtke
danas više usmjerene prema klijentima na
način da su znatno proširile svoje palete
proizvoda i usluga kako bi što bolje zadovoljile njihove potrebe. Dobar su primjer
mobilne komunikacije gdje se operatori u
stalnoj borbi za korisnike nadmeću novim
34
InfoTrend 183/03/2011
uslugama, novim tarifama i novim modelima uređaja.
CRM ima dvije glavne sastavnice, operativnu i analitičku. Upravo je analitički
CRM glavni poslovni pokretač za
korištenje prediktivnih analitičkih modela.
Uobičajeni način korištenja podataka za
izvješćivanje i analizu može nam reći
što se događalo u prošlosti, ali se vrlo
često postavlja pitanje što će se i s kojom vjerojatnošću zbiti u budućnosti te
kako predvidjeti buduće događaje. Kod
rješavanja takvih problema koristimo se
platformama za rudarenje podataka (Data
Mining) koje nam omogućavaju analizu na
prvi pogled nevidljivih veza među našim
podatcima, te kreiranje i korištenje modela
koji će s velikom
uspješnosti
moći predvidjeti
buduće
događaje. Takvi
modeli odgovaraju na pitanja
koji novi proizvod ili uslugu ponuditi
postojećemu
korisniku
na
osnovi
dosadašnjega odnosa, kojim korisnicima prijeti
opasnost
da
prestanu koristiti naše proizvode ili usluge, koji se
proizvodi ili skupine proizvoda najčešće
kupuju zajedno i zašto. Prediktivni modeli
također omogućavaju otkrivanje pokušaja
prijevare u osiguranju ili telekomunikacijskoj industriji.
Kako takvi prediktivni modeli funkcioniraju? Kao prvo, mora se definirati
poslovni problem koji se želi riješiti te
definirati skupina atributa koji će se u
modelu koristiti. Na osnovi definicije pripreme se podatci koji se načelno
podijele u dva dijela nekom od metoda
uzorkovanja. Jedan se dio podataka koristi za kreiranje i „treniranje“ modela,
dok se drugi dio podataka koristi za ispitivanje modela, odnosno provjeru kako
će model raditi u praksi. Za konačnu je
ocjenu vrijednosti modela bitno koliko
je rezultata iz seta podataka za ispitivanje ispravno pogođeno. Najjednostavnije
je to predočiti na modelu koji daje dvije
vrijednosti na izlazu, npr hoće li kupac
kupiti određeni proizvod ili neće. Ako je
riječ u nasumičnome odabiru, statistički
će 50% predviđanja biti točno. Što je bolji
model, to će postotak pogođenih rezultata biti veći. Ovisno o primjeni, metodi i
složenosti, dobri modeli imaju pouzdanost
ispravnoga pogađanja od 85% do 95%.
Vizualno se predstavljanje kvalitete modela najčešće predočava kroz tzv. Gains
Chart, koji je mjera djelotvornosti prediktivnoga modela koja je izražena omjerom
predikcije dobivene modelom i predikcije
zasnovane na slučajnome odabiru. Što je
krivulja bliža idealnoj crvenoj liniji, to je
model bolji, dok je plava linija rezultat dobiven nasumičnim odabirom.
Slika 1: Gains chart za prediktivni model
Korištenje je prediktivnih modela u hrvatskoj praksi već prilično uobičajeno te je u
InfoTrendu na tu temu od 1998. objavljeno
već nekoliko tekstova. U ovome ćemo tekstu opisati najčešće korištene primjene i
algoritme te neke uobičajene primjene iz
prakse.
Prediktivna analitika
i algoritmi
Proces izradbe i korištenja modela može se
podijeliti u tri osnovna koraka: prikupljanje i priprema podataka, kreiranje i ispitivanje modela te korištenje rezultata modela kao što je prikazano na sljedećoj slici:
Slika 2: Proces izradbe i korištenja prediktivnoga modela
Za različite poslovne probleme koriste se
različite metode za oblikovanje i različiti
algoritmi koji daju rezultate primjerene
poslovnim potrebama. Podrobnije ćemo
opisati četiri najviše korištene metode.
Stabla odlučivanja vjerojatno je najčešće
korištena metoda prediktivne analize i
oblikovanja. Stabla se odluke najviše
upotrebljavaju za rješavanje prediktivnih
problema kod kojih se predviđa vrijednost ciljne značajke koja može poprimiti
dvije vrijednosti – 0/1 ili DA/NE. Primjer
je takve predikcije hoće li banka klijentu
odobriti kredit – odgovor može biti da hoće
ili neće. Model je stabla odlučivanja or-
ganiziran kao stablasta struktura podataka
gdje svaki čvor odgovara na neko pitanje.
Primjerice, prvi čvor pita jesu li klijentovi prihodi veći od 7000 kn te, ovisno o
odgovoru, vodi do druga dva čvora gdje se
nalaze nova pitanja i tako sve do kraja dok
se ne dobije konačni odgovor. Prednosti su
stabla odlučivanja pred drugim metodama
jednostavnost i razumljivost metode, postojanje pravila po kojima se stabla brzo i
jednostavno konstruiraju, te je krajnji rezultat vrlo shvatljiv. Stablo je odlučivanja
nastalo na osnovi statističkih metoda
raspoznavanja uzoraka.
Analiza potrošačke košarice, odnosno
pravila pridruživanja unutar potrošačke
košarice, jedna je od standardnih prediktivnih analiza koje se često primjenjuju u maloprodajnim tvrtkama te je
dobro opisana u stručnoj literaturi i implementirana u vodećim svjetskim maloprodajnim lancima. Cilj je takve analize
otkriti koji se artikli pojavljuju zajedno
unutar potrošačkih košarica, a da njihovo
zajedničko pojavljivanje nije unaprijed
očekivano. Primjerice, pojavljivanje je pelena i vlažnih maramica u istoj potrošačkoj
košarici očekivana informacija koja ne daje
dodatnu vrijednost, ali je pojavljivanje pelena i čaja od brusnica u istoj potrošačkoj
košarici neočekivana informacija i kao
takva predstavlja dodanu vrijednost.
Klasteriranje je metoda koja se koristi za
identificiranje i grupiranje sličnih podataka. Ukratko rečeno, riječ je o algoritmima
koji grupiraju podatke u klase tako da je
sličnost najveća između podataka u jednoj klasi, a razlika što veća u odnosu na
podatke u drugoj klasi. Ima više različitih
algoritama koji se koriste za klasteriranje.
Neki algoritmi oblikuju unaprijed određeni
broj skupina (klastera), dok kod drugih
broj skupina nije specificiran. Tipična je
primjena klasteriranja segmentacija korisnika kada korisničku bazu na osnovi
određenoga seta značajki želimo podijeliti
u konačan broj (najčešće između pet i deset)
segmenata koji imaju zajednička obilježja
ponašanja.
Neuronske mreže
su sustavi oblikovani od procesirajućih elemenata tzv. neurona,
po uzoru na mrežu
ljudskih moždanih
ćelija. Ključni je
element takvih algoritama specifična
struktura obradbe
informacija sastavljena od velikoga
broja međusobno
povezanih
elemenata
obradbe
(neurona) koji zajednički rade na
rješavanju problema. Te su jedinice
povezane komunikacijskim kanalima (vezama). Neuroni obrađuju samo svoje lokalne podatke
i ulaze koje primaju preko konekcije.
Bitna je odlika neuronskih mreža njihova
sposobnost da uče na ograničenome skupu
primjera te su zbog toga sposobne izaći
na kraj s problemima koji se tradicionalnim pristupom teško rješavaju. Odlika je
neuronskih mreža njihova sposobnost da
uče na ograničenome skupu primjera. Izvana korisniku neuronska mreža izgleda
kao „crna kutija“ s određenim brojem
ulaznih i izlaznih neurona. Primjena je
neuronskih mreža bitna kod različitih vrsta predviđanja, primjerice u biomedicini
ili metereologiji. U poslovnome se svijetu koriste, primjerice, za izradbu modela
procjene rizika i za predviđanje kretanja
cijena dionica i burzovnih indeksa.
183/03/2011 InfoTrend
35
Marketing novog doba
Na tržištu postoje različite platforme
za izradbu prediktivnih modela koje
podržavaju veći ili manji broj algoritama, a
neke od njih podržavaju i proces pripreme
i obradbe ulaznih podataka za modele.
Od komercijalnih platformi svakako su
najpoznatije IBM SPSS i SAS, a također
postoje i mnogi open source proizvodi algoritmi s kojima se također mogu napraviti iznimno kvalitetni modeli. U nastavku
ćemo teksta opisati tri najčešće korištene
poslovne primjene – analizu potrošačke
košarice u maloprodaji, predviđanje
odlazaka klijenata u komunikacijama i
sprječavanje prijevare u financijskome
poslovanju.
Analiza potrošačke košarice u
maloprodaji
Prepoznavanjem pravila pridruživanja u
potrošačkim košaricama dobiva se bolji
uvid u potrošačke navike kupaca, što
omogućuje različite ciljane marketinške
akcije. Takva analiza također omogućuje
36
InfoTrend 183/03/2011
Slika 3: Primjer prediktivnoga modela
izrađenoga pomoću IBM SPSS platforme
optimizaciju cijena unutar skupine proizvoda ili između različitih skupina proizvoda, optimalno raspoređivanje proizvoda po
policama prodajnih mjesta, osmišljavanje
„cross-sell“ i „up-sell“ programa, utjecaj
na program vjernosti itd. Takav pristup u
konačnici rezultira povećanjem prodaje.
Za analize je takvoga tipa vrlo bitno
poznavanje samoga poslovnoga područja
(domene) rada i razumijevanje samih podataka o artiklima i kupcima kako bi se
prilikom analize podataka uočili uzorci i
pravila koja su zanimljiva, a nisu sama po
sebi očita.
Rezultat je analize metodom potrošačke
košarice otkrivanje ovisnosti među egzaktnim proizvodima te klasifikacija korisnika s određenim potencijalom kupnje
određenoga proizvoda, što može biti os-
nova za izravnu kampanju prema klasificiranim kupcima kojima se može ponuditi određeni proizvod ili može biti podloga
za stvaranje specifičnoga kataloga u kojem
bi dani proizvod bio istaknut, a koji bi se
slao samo na adrese korisnika s potencijalom kupnje toga proizvoda. Također se, na
osnovi rezultata te analize, može organizirati raspoređivanje artikala u prodavaonici
tako da se proizvodi (koji se često nalaze
zajedno u košarici) smjeste blizu jedan
drugome kako bi se povećala asocijativna
kupnja.
Veliki trgovački lanci u Hrvatskoj već
odavno koriste analizu potrošačke košarice
te na osnovi
tako dobiveProizvodi,
nih informakoji su prilagođeni
cija
kreiraju
svima, zapravo
promidžbene
kataloge.
odgovaraju samo
Vodeći svjetski
malomu broju
maloprodajni
klijenata
lanci za koris-
nike svojih programa vrijednosti kreiraju
personalizirane ponude i šalju im personalizirane setove vouchera zasnovane na
analizi njihovih potrošačkih košarica.
Jedan od nedavnih svjetskih primjera, koji
je gotovo nestvaran, govori o tome da se
podatci o potrošačkoj košarici obrađuju u
realnome vremenu dok se obavlja plaćanje
na blagajni. U tome se kratkome vremenu
od dvadesetak
sekundi analMože se
izira sadržaj
sa sigurnošću
košarice koustvrditi da su
risnika,
usposlovne
poredi se s
košaricama
informacije, uz
korisnika koji
kvalitetne
se nalaze u iszaposlenike,
tome segmennajvrjednija
tu, detektiraju
imovina tvrtke
se veze koje
u tome segmentu postoje, a koje baš u toj košarici
nisu prisutne te se odmah kupcu uz račun
tiska voucher kojim mu se kod sljedeće
kupnje omogućava dodatni popust na kombinaciju ili kombinacije proizvoda za koje
se pretpostavlja da bi ga mogle zanimati.
Iskorištenost takvih vouchera je i do deset
puta veća od nepersonaliziranih vouchera!
Predviđanje odlazaka
snika (churn analiza)
kori-
Aplikacija predviđanja odlazaka korisnika
služi za predviđanje odlazaka postojećih
klijenata, odnosno njihova prelaska drugomu pružatelju istih ili sličnih proizvoda
ili usluga. Analitički se prate i uspoređuju
uzorci ponašanja korisnika kako bi se
utvrdile one situacije i ponašanja koja
utječu na odlazak, odnosno napuštanje
svih ili točno određenih proizvoda i usluga. Rezultat analize je identifikacija uzoraka ponašanja koja mogu predvidjeti vjerojatnost promjene ponašanja korisnika s
obzirom na učestalost i intezitet korištenja
određene ponude.
Odlasci korisnika, ovisno o vrsti poslovanja, uključuju odlazak konkurenciji, trajnu nemogućnost korištenja određenih
usluga na zahtjev korisnika, trajnu
nemogućnost korištenja određenih usluga
zbog neplaćanja istih, napuštanje točno
određenih proizvoda i/ili usluga te smanjenu učestalost korištenja određene usluge.
Glavna je svrha takvih modela utvrditi
jačinu, to jest razinu sklonosti korisnika
k prijelazu konkurenciji na osnovi čega se
planiraju poslovne akcije - marketinške,
prodajne ili financijske - prema određenim
korisnicima. Analitički se prate uzorci
ponašanja klijenata i čimbenici koji utječu
na njihovo ponašanje kako bi se što lakše
utvrdila vjerojatnost odlaska, odnosno situacije i čimbenici koji uzrokuju
napuštanje određenih proizvoda i/ili usluga. Korisničke se vjerojatnosti odlaska
izračunavaju svaki mjesec na osnovi modela koji pokrivaju određeni broj posljednjih
mjeseci. Redovito se radi fino podešavanje modela (“učenje”) radi prilagodbe
promjenama u poslovnome okruženju, a
samim time i postizanje veće točnosti.
Raspoloživost analitičkih varijabli koje se
koriste za izradbu modela ovisi o kvaliteti
ulaznih podataka – iskustveno govorimo o
više tisuća mogućih varijabli. Sve se vrijednosti pamte kao povijesni podatci što,
između ostaloga, omogućava analizu kvalitete poduzetih akcija. Osim samoga podatka o vjerojatnosti odlaska, dobivaju se
i podatci o varijablama koje najviše utječu
na odlazak korisnika.
Dobar je primjer korištenja takvih modela u mobilnim komunikacijama za
predviđanje korisnika koji će potencijalno
prestati koristiti usluge operatora. Varijable su, koje se u takvoj analizi koriste, razmjeran pad prometa u posljednja tri mjeseca u minutama razgovora, broju poruka ili
utrošenome iznosu, povećani broj poziva
prema konkurentskim mrežama u posljednja tri mjeseca, zakašnjela plaćana računa
i druge.
Sprječavanje prijevare
(fraud detection)
Prije nekoliko godina bio sam na
službenome putu u Poljskoj, a gdje inače
ne odlazim baš često. Prilikom odlaska iz
hotela i plaćanja računa, recepcionar je
moju karticu „provukao“ četiri puta, jer
sam plaćao odvojene račune za sebe i kolegu, za sobu i za parkiranje. Minutu nakon
toga zazvonio mi je mobitel i iz pozivnoga
su me centra izdavača moje kreditne kartice pitali jesam li ja u Poljskoj i jesam li
napravio te transakcije, a na što sam, naravno, odgovorio potvrdno. Te je transakcije
sustav za sprječavanje prijevare ocijenio
sumnjivima zbog neuobičajene lokacije i
učestalosti te je agent u pozivnome centru dobio zadatak provjeriti je li riječ o
prijevari. Iza takvih su sustava također
prediktivni modeli.
Financijska je industrija veliki korisnik modela za prediktivne analize. Kod
korištenja kreditnih kartica prediktivni se
modeli koriste za otkrivanje i sprečavanje
prijevara, predikciju tipičnoga korištenja
kreditnih kartica u trgovinama, otkrivanje
prijevara u korištenju kartica kod transakcija u internetskim trgovinama te otkrivanje krivotvorenih zahtjeva za izdavanje
kartica. Sve velike kartične kuće imaju
standardne, od strane matične izdavačke
kuće odobrene, sustave za sprječavanje
prijevare koji obrađuju transakcije u realnome vremenu.
Osim za otkrivanje i sprječavanje prijevare, prediktivni se modeli u financijskoj
industriji koriste i u osiguranju za identificiranje sumnjivih zahtjeva za odštetama
te u bankarstvu u različitim modelima
procjene i upravljanja rizicima.
Dražen Orešćanin
Autor Dražen Oreščanin
ima više od petnaest
godina iskustva na DWH
i BI projektima u vodećim
tvrtkama u Hrvatskoj. Prva
iskustva u tome području
stječe u Zagrebačkoj banci
gdje je sudjelovao na brojnim projektima
razvoja aplikacija za ocjenu kreditnoga
rizika i upravljanja rizikom te na projektu
razvoja sustava za izvješćivanje. Nakon
toga odlazi u Grupaciju Kaptol banke
gdje je potpredsjednik za informacijsku
tehnologiju. Od početka 2000., kao
zamjenik direktora IT-a, odgovoran je
za operativno upravljanje segmentima
informacijskoga sustava Agrokora. Od
početka 2002. zaposlen je u Poslovnoj
inteligenciji kojoj je jedan od osnivača.
Dražen je Oreščanin danas Predsjednik
uprave te je odgovoran za razvoj novih
tržišta, uvođenje novih tehnologija i
metodologija, oblikovanje strategije uz
uvođenje novih tržišnih niša u portfelj
tvrtke. Tijekom karijere objavljivao je
stručne i znanstvene radove na brojnim konferencijama te u IT i poslovnim
časopisima, a i predavač je na Algebrinoj
Decision Support akademiji.
183/03/2011 InfoTrend
37
Revolucija osobnoga računalstva
iPAD osvaja svijet
Otkad pojam mobilnosti određuje novo razdoblje ljudske komunikacije, iPad je postao njezinim simbolom i osnovnim
alatom, osobnim „oružjem“ mobilne generacije novoga tipa koja više nije omeđena godinama starosti nego znatiželjom,
potrebama i rastućom prilagodbom i ovisnosti o novim tehnološkim dostignućima.
iPad, koji se nadovezuje na prvi Appleov
tablet iz 1993., preko telefonske inačice
iPhone razvio se u vodeće svjetsko tablet računalo. Sposoban udovoljiti „svim“
potrebama za komunikaciju, iPad postaje
pravi životni pratitelj od predškolskoga
doba pa do najstarije dobi. U tehničkome
smislu ujedinjuje mogućnosti koje nema ni
jedan drugi uređaj. U sadržajnome, osim
weba, pošte, slika, videa i sl., zahvaljujući
razvoju bezbrojnih aplikacija, postaje
naš savjetnik od biblijske utjehe i to preko novčanih transakcija do recepata za
bolesničku prehranu.
U prvih je devet mjeseci od izlaska na
tržište prodano petnaestak milijuna iPada.
Jedan se od njih možda nalazi i kod Vas
pa pročitajte čime je Hrvatska pridonijela
uporabivosti te čudesne sprave.
Hrvatske aplikacije za iPad
I u nas se iPad udomaćio. Neki se od tarifnih paketa za njegovu 3G inačicu mogu
kupiti kod dvaju velikih telekomunikacijskih operatora, a osim prodavaonica specijaliziranih za Appleove proizvode, iPad
se može kupiti i u trgovačkim lancima
tehničke robe.
iPad je donio revoluciju u osobno računalstvo time što je računala približio ne
samo osnovcima i mladeži nego i starijima
od njihovih djedova i baka. Oni su između
toga proširenoga kluba korisnika prigrlili
38
InfoTrend 183/03/2011
iPad na niz nevjerojatnih načina, sažetih u
uzrečicu skovanu za iPhone: “There’s app
for that!” — “I za to postoji aplikacija!”
Aplikacije za iOS, sustav koji
pokreće iPad, iPhone i iPod
Touch:
Nakon što su u njujorškome Guggenheimovu muzeju 2. veljače 2011. puštene u
promet prve dnevne novine rađene samo
za iPad, u nakladi multinacionalnoga News
Corporation magnata Ruperta Murdocha,
ni mi se nemamo čega stidjeti. “Tvrtka
jasno i glasno” (http://jasnoiglasno.com/)
vjeruje da će od njih dobiti Appleovu dopusnicu za njihov magazin Pokret. O kreiran samo za iPad, kao mješavina teksta,
slikâ s efektima, videa i interakcije. Takve
novine jednostavno nema smisla raditi kao
što su se dosad tiskane novine prepakirale
za web, a portali sa sidrištem jedino na
webu takvi i ostaju.
Upravo smo doznali da će i dvomjesečnik
Tvrtke i pojedinci koji razvijaju softver za
iPhone i njihove HD inačice za iPad kažu
da programerski dio posla za taj sustav nije
osobito mukotrpan, ali je potrebno imati
dobru ideju, sučelje na razini sa samim
iPadom i privlačan dizajn:
■ Programer Fernando Santos je tako
izdao cijelu seriju “najboljih nacionalnih
radio postaja”, pa tako prodaje i program
Hrvatski radio s odabranim stanicama koje
odašilju i preko interneta za samo 1,29
dolara.
■ Konkurira mu Amir Markish svojom
Radio Croatia aplikacijom od samo 0,99
dolara. Osim što se uređaj može programirati kao budilica, a na raspolaganju je ono
što odašilju lokalne radio stanice (Hrvatski
Radio Vukovar 104.1, Radio 057 91.0, Radio Banovina 96.8, Radio Borovo 100.7,
Radio Cibona 93.6, Radio Deejay 105.6,
Radio Donji Miholjac 92.3, Radio Drava
92.5, Radio Giardini 87.7, Radio Imotski
107.4, Radio Kaj 95.3, Radio Labin 91.0,
Radio Ludbreg 93.4, Radio Maestral 95.4,
Radio, Radio Martin i Plavi Radio) taj se
program može ugoditi i za programirano
gašenje, pretraživanje, ujednačavanje zvuka i - snimanje emisija!
■ Prava mala bomba za iPad je Iskon – TV
Player, koji u testnoj fazi nudi gledanje
šest programa (HTV1, HTV2, RTL, CMC,
24sata TV, Baby TV). Dok su nogometni
navijači prije pola stoljeća na nogometnim tribinama na uhu držali tranzistore sa
živim prijenosom utakmice koju gledaju,
slična analogija sa slikom na zaslonu telefona nema smisla, ali na iPadu već ima!
■ T-HT-ova besplatna aplikacija MAXtv
Vodič korisniku omogućuje da u bilo kojem trenutku, gdje god se našao, pregleda
iscrpan TV Vodič za sve MAXtv programe,
a uz aktiviranu uslugu Snimalica jednostavno i brzo označite emisije, filmove i
serije koje želi pogledati snimljene i nakon
termina odašiljanja.
■ Oni kojima se čini praktičnim da svagdje
sa sobom nose svoju Bibliju, za 2,49 dolara
mogu je imati potpunu, onakvu kakva se
službeno koristi u katolika u Hrvatskoj.
Programirao ju je Luiz Gustavo C. Cassab.
■ Zagrebačka banka daruje m-Zabu, program kojim vlasnik računa može obavljati sve novčane transakcije putem prenosivoga uređaja s Appleovom jabučicom,
a HNB-ovu će aplikaciju s trenutačnim
tečajevima valuta korisnik ipak morati
platiti 0,99 dolara.
Radio Martin 90.3, Radio Ogulin 96.6, Radio Porto-Re 92.2, Radio Pozega 92.4, Radio Riva 93.6, Radio Rovinj-Rovigno 94.8,
Radio Samobor 93.0, Radio tibenik 88.6,
Radio Trsat 87.6, Radio Zapreiic 99.5, Radio America 780 AM, Radio Martin 101.8,
DiscoDuck.fm, Gradski Radio, Obiteljski
skih crpki, restorana i bolnica. Aplikacija
iXica studentima omogućuje nadzor stanja
na osobnoj kartici iksici, a aplikacija će
Crotune ipak biti zgodnija strancima jer
sadržava popis i lokacije turističkih objekata i različitih manifestacija, festivala i
drugih događanja te daje kartografski pregled svih bankomata svih banaka.
■ Besplatni HT-ov telefonski imenik ne
daje samo tražene telefonske brojeve
nego, za razliku od weba, adresu prikazuje na mnogo preglednijoj karti kakvima
su opremljeni iPhone i posebno s većim
ekranom iPad. HT-ov imenik, kao i njegova
obratna inačica, program koji identificira i
one koje ne držimo u svojem imeniku “Tko
me zove”, pobjednici su HT-ova natječaja
Budi kreaTivan. Čini se da je to bio inkubator domaće kreativnosti pa je domaćih
aplikacija sve više u HT-ovu Aplicentru.
■ Aplikacija Croatia Traffic & Weather
(2,99 USD) prikuplja meteorološke informacije i spaja ih s aktualnim stanjem na
cestama te s nekoliko web-kamera koje
prikazuju živu sliku odredišta te 3000 zanimljivih točaka poput bankomata, benzin-
■ Program Lektire (0,99) daje pregled
obveznoga školskoga knjižnoga štiva s
temama vezanima uz 80 knjiga. Također se
možete zabaviti uz duhovite dnevne karikature koje crta Nik Titaik po istoj takvoj
cijeni.
■ Besplatna aplikacija Prehrana po bolestima daje stručan pregled jelovnika s receptima i namirnicama za pojedine vrste
bolesti u kojima se bolesnici moraju
pridržavati određenih dijeta.
■ Vozači će sigurno cijeniti aplikaciju
SpeedCams Croatia (1,99 USD) jer ona
ažurno prikazuje položaj kamera i policijskih zasjeda koje u klopku hvataju prebrze, ali MUP vjerojatno nikada neće dati
geolokatore pokretnim lovcima na najbrže.
I, za kraj, naši u svijetu. Hrvatski su programeri braća Igor i Marko Pušenjak,
koji se predstavljaju kao tvrtka Lima Sky,
od početka prodaje igre Doodle Jump 6.
travnja 2009. za iPhone uspjeli prodati
gotovo šest milijuna primjeraka te igre
koja se prodaje po 0,99 dolara., a slijedi je
i njihova druga najzaraznija igra BubbleWrap.■ ■ ■
www.apcom.hr
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom
Aerosvijet imati svoje izdanje za iOS, a
vodeće ih dnevne novine već imaju.
183/03/2011 InfoTrend
39
Potpore projektima
Kroz program Eureka nepovratno se sufinanciraju projekti tržišno
usmjerenoga istraživanja i razvoja koji prođu strogu selekciju i
obećavaju uspjeh na međunarodnome tržištu.
Eureka
globalni znak kvalitete
Jedna nedavna novinarska konferencija u zagrebačkoj
tvrtki RECRO-NET upozorila je na mogućnost koju ICT
tvrtke u nas malo koriste – da sredstva potrebna za razvoj
novih, obećavajućih proizvoda ili usluga (a pogotovo na
višenacionalnoj osnovi) pribave iz međunarodnoga programa
Eureka koji u Hrvatskoj djeluje već desetak godina. U deset je
godina postojanja programa u Hrvatskoj sufinancirano oko 50
projekata različitih projektnih partnera, uglavnom znanstvenih
institucija, no od 2010., kada BICRO preuzima provedbu programa, program je primarno usmjeren prema inovativnim
poduzećima. Manji je broj projekata iz ICT područja do sada
izborio sredstva za razvoj inovativnih proizvoda ili usluga
čime je osiguran i prestižan znak Eureka kvalitete koji otvara
vrata svjetskih tržišta.
Više o tome saznat ćete iz našeg razgovora s Antonijom Mršić,
nacionalnom koordinatoricom programa Eureka.
Antonija Mršić: Eureka je europska mreža
za tržišno usmjereno istraživanje i razvoj. Ustrojena je 1985. dogovorom nekoliko zemalja tadašnje Europske zajednice,
koje su odlučile iz nacionalnih budžeta
financijski poduprijeti zajedničke, dakle
međunarodne inovativne projekte i svojih
poduzetnika.
InfoTrend: Hrvatska još uvijek nije
članica Europske unije...
Mršić: Eureka nije program vezan za
članstvo u Europskoj uniji. Prisutna je u 40
zemalja i ne uključuje samo članice Unije
već u inicijativi sudjeluju i druge zemlje.
Hrvatska je 2000. postala punopravni član,
a za provedbu programa zaduženo je resor40
InfoTrend 183/03/2011
no Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa. Ministarstvo je
2009. odlučilo provedbu programa povjeriti
Poslovno-inovacijskomu centru BICRO u
okviru kojega sada Eureka djeluje.
Prošle smo godine u dogovoru s Ministarstvom preuzeli i pravo ugovaranja projekata što obuhvaća i financiranje pa je
sada cjelokupan postupak odobravanja u
rukama Poslovno-informacijskoga centra
BICRO. Prijašnje projekte koje je ugovorilo Ministarstvo ono dalje i administrira te
obavlja isplate, a cijeli se postupak za nove
projekte počevši od prijave i praćenja pa
do završetka obavlja u BICRO-u. Eureku
treba razlikovati od drugih međunarodnih
programa koje financira Europska komisija, jer ovdje ne postoji zajednički fond koji
financira Komisija. Riječ je isključivo o
međunarodnoj mreži zemalja koje žele biti
članice i kojima je odobreno da to budu,
a projekte Eureke svaka financira iz vlastitih, nacionalnih proračuna.
način osigurati da se na tržištu ostvari ono
što je bilo zacrtano poslovnim planom.
InfoTrend: Ako financiranje ide iz proračuna pojedinih država, zbog čega bi to
činile kroz Eureku?
IT: Javljaju li Vam se tvrtke kojima nije
potrebno financiranje, ali žele osigurati
Eurekin znak kvalitete?
Mršić: Ulaganje u aktivnosti istraživanja
i razvoja preduvjet je za razvoj novih
tehnološki inovativnih proizvoda ili usluga. Takav je razvoj za tvrtke često rizičan,
dugotrajan i zahtijeva mobilizaciju financijskih i ljudskih resursa koje često nemaju
same. Kako bi se taj proces olakšao, EUREKA program državne potpore potiče
tvrtke na ulaganje u istraživanje i razvoj
ne bi li te iste
tvrtke postale
Eureka
uspješnije i na
je međunarodna
taj način podimreža zemalja koje zale konkurentžele biti članice a nost gospodarstva.
Međutim,
projekte Eureke
sudjelovanjem
svaka financira
u programu Euiz nacionalnih
reka osigurava
proračuna
se još jedna velika potpora, a
to je da se kroz projekt s međunarodnim
partnerom
ujedno
otvaraju
vrata
međunarodnoga tržišta, tj. barem zemlje
od kuda su partneri. Osim toga, EUREKA
znak prepoznan je u svijetu kao znak kvalitete. Osim financijskoga aspekta, projekt
koji prođe našu selekciju stječe znak kvalitete koji tvrtkama sudionicama stvaraju
identitet inovativnih tvrtki .
Mršić: Da, svakako. Pogotovo je to slučaj
kod projekata tzv. EUREKA klastera.
Naime, Eureka dijeli projekte na individualne i one koji dolaze iz klastera. Klasteri
su vezani za pojedine sektore. Struktura
je tih projekata drukčija kao i način prijavljivanja i odobravanja projekata. Broj je
uključenih partnera i zemalja mnogo veći,
a sudjeluju sveučilišta i velike tvrtke,
dakle bitni igrači u određenome sektoru
na europskoj razini, što znači da je ukupna vrijednost tih projekata mnogo veća
od individulanih gdje imate u prosjeku 3
partnera (suradnja poduzetnika i eventualno fakulteta). U tim projektima partneri
kao najveću prednost od sudjelovanja
vide upravo u međunarodnoj suradnji i
razmjeni znanja, a ne u mogućnosti dobivanja sufinanciranja. Malim su poduzetnicima izvori financiranja velik motiv, ali
im je EUREKA zanimljiva i zato jer se
suradnjom sa stranim partnerima vežu na
njihove kanale promocije i distribucije na
tom tržištu.
Eureka na globalnome planu neprekidno
radi na promicanju svojega branda kvalitete. Stoga projekt koji ima već odobrenu recenziju Eureke, a to znači da su
obavljene potrebne analize tehničkotehnološkoga i poslovno-financijskoga dijela projekta i partnera na projektu , bitno
skraćuje vrijeme pregovora s ulagačima,
a time i izlazak na tržište. Dakle, ako
mogući ulagač zna da je tvrtka prošla
Eurekinu selekciju, to znatno olakšava
donošenje odluke o ulaganju.
Izmišljeni primjer svarnoga postupka
Sada se radi na tome da se projekti po
završenu razvoju mogu i dalje osloniti na
Eureku. Onim projektima koji za daljni
razvoj ili komercijalizaciju trebaju drugi
krug financiranja EUREKA će pomoći
putem mreže mogućih ulagača i na taj
Stoga je i naša želja da se hrvatske tvrtke
povežu s partnerima iz drugih zemalja (ne
samo u regiji) i da se tako potakne prijenos
znanja i tehnologije. Kroz zajednički će
projekt hrvatske tvrtke unaprijediti svoja
znanja i iskustva s onima stranoga partnera u projektu, a stvaraju se i osnove za
dugoročnu suradnju. Ako je projekt dobar,
ima priliku da uspije na tržištu i da se ostvari dugoročna suradnja sa stranim partnerom..
IT: Koliko je projekata po tome modelu do
sada financirano u Hrvatskoj?
Mršić: Kao BICRO, do sada smo ugovorili pet projekata, a kroz proteklih je deset
godina Hrvatska bila sudionik u ukupno
pedeset i dva
U obzir za projekta. Pravila
financiranje dolaze su se u proceduri
ponešto promisamo procesne i
jenila otkad protehnološke
gram
provodi
inovacije koje
BICRO jer je
rezultiraju novim ili ideja Eureke da
znatno poboljšanim to bude prvenstveno program
proizvodima ili
namijenjen manuslugama koje se jim i srednjim
idealno mogu
poduzetnicima,
zaštititi kao
tako da smo se i
mi više okrenuli
intelektualno
upravo njima.
vlasništvo
No ako bismo se osvrnuli deset godina
unatrag, vidjeli bismo da su projekti dolazili uglavnom iz znanstvenih i drugih
ustanova, a da su se poduzetnici počeli
uključivati tek oko 2006. Iako nikakva
područja nisu bila posebno favorizirana,
Ako tvrtka iz Hrvatske želi prijaviti projekt zajedno s partnerom iz, primjerice,
Mađarske, prvi je korak definiranje projektne pretprijave i međusobnih odnosa u
konzorcijskome ugovoru. Prijavu predaju partneri iz pojedine zemlje svaki svojemu
Nacionalnomu EUREKA uredu. Zemlja koja je glavni partner ima obvezu predati dokumentaciju Tajništvu Eureke u Bruxellesu kako bi projekt dobio referentni broj za
bazu eurekinih projekata. A sve što ide nakon toga nacionalna je procedura.
Nakon toga prijavnoga obrasca, mi u Hrvatskoj tražimo dostavu prateće dokumentacije za drugu fazu vrjednovanja koja se naziva poslovni plan. Na osnovi toga
poslovnoga plana, prijavnoga obrasca i drugih dokumenata, a jedan je od bitnih
konzorcijski ugovor, provodimo nacionalno vrjednovanje i to u dvama smjerovima:
tehničko-tehnološkome i poslovno-financijskome. Kako to provodi Mađarska za
svoje kandidate, o tome oni odlučuju. Jesu li mjerila i njihova dubina jednaki o tome
odlučuje svaka zemlja zasebno. Ukupno je vrjednovanje projekta rezultat ujedinjenih nacionalnih vrjednovanja. Tako pozitivno ocijenjeni projekti trebaju još dobiti
službeno odobrenje Visokih predstavnika programa, sastanci su 4 puta godišnje,
nakon čega tek mogu biti potpisani ugovor s nacionalnim tijelima - za Hrvatsku je
to BICRO.
183/03/2011 InfoTrend
41
Potpore projektima
možda je sama činjenica da je program
vodilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa utjecala na javljanje pojedinih kategorija kandidata. Međutim, otkad projekt
ide preko BICRO-a, koji je okrenut prema
manjim i srednjim tvrtkama, percepcija
je programa potpuno drukčija pa se je
sada promijenio i sastav naših možebitnih
korisnika.
IT: Mislite li da bi Eureka trebala biti u
nadležnosti Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva?
Mršić: Ne bih u to ulazila, smatram da bi
optimalno bilo kada bi sva ministartsva
podržavala iz svojih resorsnih budžeta
inovativne projekte EUREKE. Što se tiče
suradnje s Ministarstvom gospodarstva, mogu napomenuti kako je BICRO u
fazi akreditacije da ulaskom Hrvatske u
Europsku uniju postane provedbeno tijelo za strukturne fondove za regionalnu
konkurentnost, te da je na čelu izradbe
operativnoga programa Ministartsvo gospodarstva koje zatim surađuje s Ministarstvom znanosti na provedbi programa potpore za inovacije.
EUREKA daje potpore za istraživanje
i razvoj u privatnome sektoru, no kako
je naše načelo da se ne ograničimo na
određena područja, u pojedine se potpore
mogu uključiti i druga Ministarstva.
Primjerice, kada je riječ o potpori Eureke
našoj ICT tvrtki RECRO-NET, projekt se
odnosi na softversku potporu športu i turizmu. Zašto se onda tu ne bi moglo uključiti i
Ministarstvo turizma?
Na osnovi pojedinoga projekta, bitnoga za
ukupni društveni i gospodarski razvoj zemlje, trebaju se mobilizirati sredstva iz svih
mogućih izvora. To je model po kojem Eureka funkcionira u drugim zemljama.
Antonija Mršić pridružila se Poslovno-inovacijskomu centru BICRO 2008. godine,
kada je preuzela ulogu koordinatora za pitanja inovacija i transfera tehnologije Europske poduzetničke mreže (Enterprise Europe Network) u kojoj je BICRO partner.
EEN je jedan od projekata europske komisije u okviru Zajednice za konkurentnost
i inovacije, a namjena mu je poduzetnicima pružati potporu u internacionalizaciji
poslovanja i inovacija. U 2009. Antonija Mršić preuzela je osim toga i funkciju Nacionalnoga koordinatora programa EUREKE. Prije dolaska u BICRO bila je direktorica
Udruge poslovnih savjetnika. (Snimio Dražen Lapić)
IT: Je li RECRO-NET prva hrvatska
informatička kuća uključena u neki Eureka
projekt?
Mršić: Nije, iz toga je područja prva tvrtka
bila Horizont International koja se bavi
upravljanjem ljudskim resursima, a potporu je dobila za projekt koji se zasniva na
softverskome rješenju. Druga se dva projekta odnose na naše tvrtke koje surađuju
s izraelskim tvrtkama, a tehnološko je
Čekanje ovisi o pripremi
Koliko se čeka na odluku, to dosta ovisi i o natjecatelju – o zrelosti njegove projektne ideje i o
kvaliteti pripremljene dokumentacije. Neki kandidati dolaze s idejom koja je dobro osmišljena
i predočena, a onda dokumentaciju samo treba pretočiti u traženi oblik. Ali ima i takvih koji
dolaze samo s nedorečenom zamisli. Ako je sve dobro pripremljeno, postupak traje do šest
mjeseci, no treba voditi računa da je tu riječ o međunarodnoj suradnji i da ne ovisi sve samo o
BICRO-u. To ovisi i o svim partnerima, vrjednovanju u drugim zemljama. Na žalost, najčešći je
razlog produljenja pomanjkanje raspoloživih sredstava.
42
InfoTrend 183/03/2011
područje elektronika. Projekt koji smo
ugovorili iz područja tekstilne tehnologije
uključuje Tehničko-tehnološki fakultet
sveučilišta u Zagrebu i tvrtku Galeb iz
Omiša koji surađuju s austrijskim i slovenskim partnerima, a rade na stvaranju pletiva koje ima smanjenu gorivost.
IT: Koja su mjerila presudna za izbor
kandidata?
Mršić: Od projekta očekujemo da je inovativan i da ima potencijal za komercijalizaciju, to jest da se dovršenjem projekta
dobiva proizvod ili usluga koji se mogu
plasirati na tržište. Konačno, nama je bitno da financiramo one tvrtke koje su nas
kroz dokumentaciju i poslovni plan uspjele
uvjeriti da dobro posluju, da nisu u gubitcima te da mogu ne samo provesti projekt
nego ga kasnije i komercijalizirati.
U procesu provedbe postoje, dakako,
opravdani troškovi, primjerice zaposlenika
koji rade na razvoju, troškovi projektne
opreme i evetualno potrebnih usluga namijenjenih razvoju projekta. U obzir za financiranje dolaze samo procesne i tehnološke
inovacije, dakle one koje rezultiraju novim
ili znatno poboljšanim proizvodima ili
uslugama koje se idealno mogu zaštititi
kao intelektualno vlasništvo (patent i/ili
žig, autorsko pravo, ovisno o tome što je
rezultat projekta – proizvod ili usluga)
Organizacijske i marketinške inovacije ne
financiramo pa ne ulaze u okvire ovoga
programa.
IT: Molim vas da nam pojasnite organizacijsku strukturu Eureke.
Mršić: Središnje je tijelo tajništvo Eureke
koje je smješteno u Bruxellesu, ono administrira i koordinira zemljama članicama.
Tajništvo se financira iz članarine koju
plaća svaka zemlja članica, a izračunava se
na osnovi BDP-a. Tajništvo vodi bazu svih
projekata pa je prvi korak procesa selekcije
dobivanje referentnoga broja za uvrštenje
u bazu.
Tu ima velik broj
projekata, riječ
je o 40 zemalja
i
jednostavno
mora postojati
jedan središnji
sustav koji to
sve prati. No,
uloga tajništva
nije odlučivanje,
to je stvar pojedinih zemalja
odakle su projekti predloženi. Konačno,
s obzirom da je riječ no nacionalnim
sredstvima, prirodno je da svaka zemlja zadržava pravo donošenja odluka i
kriterija.
Projekti se,
po završenu
razvoju, mogu i
dalje oslanjati na
Eureku da im kroz
mrežu mogućih
ulagača osigura
drugi krug
financiranja
Ipak, neke su stvari nužno standardizirane.
To je, prije svega, spomenuta pretprijava,
takozvani application form koja je univerzalna oblika za sve. Ali u sljedećoj fazi
zemlje članice određuju vlastita pravila.
Za konačnu su ocjenu projekta zemlje
članice također usuglasile ujednačeni oblik da bi se mogla uspoređivati kvaliteta
mjerenja. Ujednačeno je također i završno
izvješće koje se sastavlja nakon 3 do 4
godine, ovisno o trajanju projekta, nakon
što su svi korisnici dostavili izvješće o
njegovim tržišnim učincima. Naime, sredstva koja se daju nepovratna su pa se od
korisnikâ očekuje da tržišnim uspjehom
opravdaju odluku o ulaganju.
IT: Smanjuje li se, zbog gospodarske krize,
ovogodišnji proračun Eureke?
Mršić: Iako kriza ne potiče ulaganje,
proračun će Eureke za 2011. omogućiti
financiranje tri projekta, a nadam se da
će se proračun za 2012. povećavati jer je
potrebno održati kontinuitet ulaganja, tj.
provedbe programa. Projekti traju dvije
– tri godine, a ako želite svake godine
ugovarati nove projekte, sredstva morate
povećavati inače ćemo samo isplaćivati
obveze dospjele po prethodnim ugovorima, a ne sklapati nove. Kandidati bi morali
čekati završetak prethodnih projekata da bi
se mogli ugovarati novi.
Ove ćemo godine uložiti oko 6 milijuna
kuna od čega milijun i pol za tri nova projekta, a ostalo je za servisiranje ugovora iz
prijašnjih godina. Sada imamo deset projekata u fazi vrjednovanja, a tri će najbolja
biti predana na odobrenje.
poduzeće za računalne edukacije i IT usluge.
Rezultat je projekta jedinstvena softverska
platforma za razvoj ljudskih potencijala, kreiranje i mijenjanje organizacijske kulture, upravljanje ljudima te osmišljavanje i usmjeravanje poslovne strategije.
Bicro ulaže u ICT programe
Zagreb 29. srpnja 2010.
Financijska potpora u iznosu od150 tisuća
eura odobrena je hrvatskomu poduzeću
TEB Kompleksni sustavi i rješenja d.o.o.
Međunarodni su partneri na projektu ugledne
izraelske tvrtke TechMer Ltd i Athena GS3
Security Implementation Ltd.. Suradnjom na
projektu razvit će se jedinstvena dispečerska
konzola koja omogućava upravljanje informacijama putem samo jednoga komunikacijskoga sučelja, tj. univerzalne konzole
čime se znatno olakšava koordinacija aktivnosti i komunikacija osoblja kriznih centara (primjerice vatrogascima, hitnoj pomoći,
centrima 112, policiji, zaštitarskim i sličnim
službama), što u konačnici utječe na brzinu
asistencije i
spašavanje života. Tehničke
će značajke konzole omogućiti integraciju u
napredne EMS sustave.
Razvojni projekt FeedMeBack kojemu je
također odobrena potpora u iznosu od 150
tisuća eura, osmislili su i provode četiri hrvatsko-slovenska partnera i to: Horizont Internacional d.o.o., agencija za razvoj ljudskih
potencijala iz Hrvatske; Odsjek za psihologiju
Filozofskoga fakulteta u Rijeci, kao partner za
postavljanje akademski zasnovane podloge;
O.K. Consulting d.o.o. slovensko konzalting poduzeće za edukaciju i transformacijski
menadžment i B2 d.o.o., vodeće slovensko
Zagreb 8. prosinca 2010.
Financijska je potpora odobrena za razvojni
projekt E!5010@limp poduzeću Recro-net
d.o.o. iz Zagreba u visini od 148.882 eura, što
čini 45% ukupnih troškova hrvatskoga dijela
projekta, dok su za ostale troškove zaduženi
projektni partneri. Međunarodni partneri na
projektu su OKS–Olimp d.o.o. i Univerza na
Primorskem, ZRS iz Slovenije.
Projektom pod nazivom Usluge temeljene
na mobilnoj tehnologiji za novi stil života
uz sport i turizam razvit će se nov koncept
prodaje športskih i turističkih usluga i suvremenoga informacijskoga sustava. Koncept
će se zasnivati na korištenju suvremenih
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija
(Internet i mobilni Internet) koje podržavaju
provedbu novoga koncepta prodaje usmjerenoga na privatne korisnike. Novorazvijeni
će sustav predstavljati promjenu u postojećoj
infrastrukturi športsko-turističke ponude kojom se postiže bolje iskorištavanje, do sada
nedovoljno korištenoga, potencijala za financiranje športa. Sustav sadržava informacije o sportskim programima i događanjima
- usluge povezane s turizmom i zdravljem,
omogućava korisniku rad u on-line i off-line
modu, stvaranje osobnoga portfelja športskih
aktivnosti, naručivanje ili rezerviranje športske
ili turističke usluge te plaćanje putem Interneta ili mobitela. Nadalje korisnicima se
omogućava oblikovanje virtualnih zajednica.
183/03/2011 InfoTrend
43
Sigurnost IS-a
Inovativni projekti za poboljšanje kvalitete života
Sigurnost
u oblaku
Poslovanje u oblacima (Cloud computing) ima potencijala biti tehnologija koja će znatno promijeniti način kako tvrtke koriste informacijsku tehnologiju, odnosno ulogu i rad informatičara u tvrtkama. biti korisni cijeloj
društvenoj zajednici neke su od osnovnih ideja djelovanja te zagrebačke
tvrtke. Krajem je prošle godine tvrtka krenula s dva specifična i inovativna
projekta.
Tehnološka platforma na kojoj počiva
ideja poslovanja u oblacima je virtualizacija, a korisnici cloud uslugu koriste kroz
web-preglednik preko javne ili privatne
visokopropusne mreže. Za očekivati je
znatan rast upotrebe cloud usluga putem
mobilnih uređaja.
Cloud computing na tržištu nudi virtualne
slojeve informatičkoga sustava kao uslugu; aplikacije kao uslugu, platformu kao
uslugu, infrastrukturu kao uslugu.
Cloud aplikacije su gotove desktop aplikacije opće namjene, odnosno specijalizirane poslovne aplikacije poput praćenja
odnosa s kupcima, sve smještene u oblaku.
Cloud programske platforme omogućuju
razvoj i smještaj korisničkih aplikacija u
cloud okruženju, a cloud infrastruktura
zamjenjuje stvarnu korisničku fizičku infrastrukturu (poslužitelje, diskove, baze
podataka, uređaje za osiguranje sigurnosti).
Pravo cloud computing okruženje mora
zadovoljiti sljedeće uvjete:
1. Neograničena skalabilnost (po potrebi
kapacitet usluge se dinamički skalira)
2. Naplata prema korištenju (plaća se
samo ono što se koristi i koliko se koristi)
3. Bez naplate uspostave usluge
(trenutačna, besplatna uspostava usluge,
samo operativni troškovi)
4. Korisnik ne mora održavati sustav (samoposluga, održavanje se svodi
na administriranje korisnika i praćenje
korištenja usluge)
Po istraživanjima glavni je uzrok za
zabrinutost kod uvođenja cloud compu44
InfoTrend 183/03/2011
osim jednostavnoga spremanja – zahtijeva da podatci budu dekriptirani (zbog
pretraživanja i indeksiranja). Također ne
treba podrazumijevati da davatelj usluge
ima pričuvne preslike podataka pohranjenih u cloudu.
Samoposluživanje može biti problem u
slučaju zloupotrebe administrativnih ovlasti. Ako se aktiviraju neželjene usluge,
nepotrebno se povećava trošak cloud
computing usluge. Još je gora situacija
ako netko otkaže uslugu. Što će se dogoditi s podatcima korisnika? Hoće li im
moći ponovo pristupiti nakon otkrivanja
problema ili će ih davatelj usluge trajno
izbrisati?
Pun potencijal cloud computinga ovisi o
raspoloživosti brzoga pristupa Internetom
za sve. To ne mora uvijek biti slučaj; brzina je pristupa manja u ruralnim krajevima, otocima, kod mobilnoga pristupa.
Također je moguće da davatelj internetske usluge obavlja filtriranje prometa
Svaka je od značajki cloud computinga ili ograničavanje brzine ovisno o vrsti
mogući sigurnosni problem i treba ju prometa (da bi promovirao svoju cloud
ocijeniti preko osnovnih mjerila informa- uslugu ili ograničio pristup uslugama
cijske sigurnosti: povjerljivosti, nepov- koje generiraju velik promet od kojega
davatelj internetske usluge ne zarađuje).
rjedivosti i raspoloživosti.
Pouzdanost usluge ovisi o pouzdanosti
Skalabilnost i povoljna cijena usluge samoga davatelja cloud computing usluge,
postiže se dijeljenjem
kao i o pouzdanosti svih
resursa među korisniciinternetskih veza između
Pun potencijal krajnjega korisnika i dama. Upitan je način na
koji su odvojeni korisnici cloud computinga ovisi vatelja cloud usluge.
koji dijele isti resurs. Izo- o raspoloživosti brzoga
Problem je i s migracijom
lacija i fizička separacija
pristupa
Internetom
aplikacije u i iz clouda.
kakva je prije postojala
za
sve
Trenutačno ne postoji
između sigurnosnih zona
standard za programsko
prestaje postojati, postoji
sučelje u cloudu, apsamo logička separacija.
likacije nisu prenosive. Interoperabilnost
Složeniji sigurnosni zahtjevi, kao što su je bitna da možemo prebaciti podatke na
npr. aplikacijski firewall, kriptografija ili drugu platformu. Npr. možda ćemo ERP
definicija prava pristupa putem tokena, aplikaciju ostaviti u tvrtki, a u cloud prebnisu podržani u javnim cloud uslugama.
aciti CRM aplikaciju.
Korisnici očekuju da pojačana sigurnost Korisnik bi trebao biti zainteresiran da
podataka služi kao kompenzacijska kon- zna koje informacije davatelj usluge cloud
trola za moguću oslabljenu infrastruktur- computinga prikuplja i kako ih štiti. Koje
nu sigurnost jer se dio korisnikove infra- meta-podatke prikuplja o vašim podatcistrukturne sigurnosti izmaknuo njegovoj ma, kako su zaštićeni i koji pristup vi, kao
kontroli, a infrastrukturna sigurnost dava- korisnik, imate do tih meta-podataka.
telja cloud usluge može biti manje robuDavatelj usluge također prikuplja i trebao
sna nego što se očekuje.
bi zaštititi veliku količinu podataka veIako je prijenos podataka prema cloudu zanih uz sigurnost. Primjerice, na mrežnoj
kriptiran (i treba biti kriptiran), bilo bi razini davatelj usluge trebao prikupljati,
kakvo korištenje podataka u cloudu – nadgledati i zaštititi podatke iz firewalla,
tinga u tvrtke sigurnost i to najviše zbog
gubitka kontrole. Prihvaćanjem javne
cloud computing usluge, velik dio mreže,
računalnih sustava, aplikacija i podataka
dolazi pod kontrolu treće osobe, davatelja
usluge cloud computinga.
Sigurnost IS-a
IDS/IPS, SIEM uređaja i flow podatke
iz routera. Na razini bi poslužitelja davatelj usluge trebao prikupljati sistemske logove, a davatelj bi cloud usluge
aplikacijske razine trebao prikupljati i
logove aplikacije, uključujući i podatke
o autentifikaciji i autorizaciji.
Dodatna kontrola sigurnosti od strane
korisnika katkad nije dopuštena. Neki od
davatelja usluge po pravilima korištenja
ne dopuštaju skeniranje portova i to je
kršenje ugovora. Kako onda ispitati sigurnost svoje vlastite platforme pohranjene u cloudu?
U slučajevima kada je potrebno imati
visoki stupanj kontrole i transparentnosti , korisnicima obično grade privatni
cloud jer je tako lakše biti usklađen s
postojećim korporativnim standardima
sigurnosti, politikama i zahtjevima regulatora. Lokalna zakonska regulativa
može zahtijevati promjene u cloud aplikaciji za koje je pitanje kojom brzinom
ih davatelj cloud usluge može provesti (i
želi li ih uopće provesti).
Tvrtka RECRO-NET odlučila je tržištu ponuditi novu metodu sprječavanja i otkrivanja nezakonitih radnji. Još jedan novi naziv u našem rječniku: Proactive Fraud
Management.
Spriječimo
prijevaru
Sigurnost IT sustava najčešće povezujemo s internetskim prijetnjama
u obliku hakerskih napada, virusa, crva ili stotinu drugih aplikacijskih i
korisničkih aktivnosti. Naravno, svjesni smo da nije samo to u pitanju. Vrlo
često sve prijetnje koje nam dolaze gledamo isključivo kroz moguća zatajenja vlastitoga informatičkoga sustava ili poslovnih procesa te koja je
financijska šteta ako posao stane. No, što je s prijevarama ili „curenjem“
vrijednih informacija?
identifikacije, malware detektori, vatrozidi,... nisu uspjele riješiti problem.
Jedina je mogućnost koja danas postoji
da bilo koji podatci koji su osjetljivi ili
je njihova upotreba zakonski regulirana
ne smiju biti smješteni u javnome cloudu
(ili da korisnik sam kriptira podatke koji
se samo pohranjuju u javnome cloudu).
U javnome cloudu da bi se nadoknadio
gubitak kontrole na mrežnoj razini, organizacije će biti prisiljene oslanjati se
na programske kontrole kao što su sigurnost aplikacija i kontrola korisničkoga
pristupa. Te se kontrole manifestiraju
kao: snažna autentifikacija korisnika,
autorizacija korisnika zasnovana na
ulozi u organizaciji, federacija identiteta, jednostruka prijava (SSO), analiza
i praćenje rada korisnika.
Kako tvrtke u cloud computingu gube
kontrolu nad zaštitom podataka, sve će
više biti prijava (SSO), analiza i praćenje
rada korisnika usmjerena na kontrolu
pristupu i upotrebi podataka. Od zanimljivih tehnologija tu treba istaknuti
otkrivanje prijevara (fraud detection) i
zaštitu od nekontroliranoga curenja podataka (data leaking protection).
Nevenko Bartolinčić
www.recro-net.hr
U našem su se rječniku smjestile dvije
strane riječi koje danas svi prepoznaju,
a to su Data Leakage i Fraud. Ti nazivi
(kao ni njihovo otkrivanje) nisu ni prije
bili nepoznati, no tada nisu bili vezani uz
informatiku, nego uz silno pregledavanje
tona i tona papira, vizualno praćenje procesa i aktivnosti. Danas, gotovo sve takve
prijetnje dolaze i prolaze kroz IT sustave.
Da li se upravo zbog toga, sprječavanje i
otkrivanje trebaju gledati kroz informatiku? I da, i ne. Silne informatičke metode,
kao što su prikupljanje logova, enkripcije,
Tko se god susreo s takvim problemima,
vrlo je vjerojatno krivnju svalio na internu
informatiku ili izvanjskoga partnera koji
se brine za informatičku/informacij-sku
sigurnost. Na žalost, problem je širi i, ako
se pogleda iz većega kuta, vjerojatno će
se otkriti da je pravi problem u tome da
nisu potpuno definirane sigurnosne procedure same tvrtke. Mnogobrojni su se
za pomoć obratili različitim savjetnicima
koji su, nakon snimke stanja, jednostavno
rekli „uzmite rješenja za logove, vanjsku
zaštitu, video nadzor, enkripciju, identity management,...“ Na kraju smo dobili
nekoliko rješenja za svaki segment sigurnosti individualno. Individualne analize
rezultata dobivenih korištenjem tih sustava, iznimno troše ljudske resurse, vrijeme
i novac ili, jednostavnije rečeno, čekaju
da ih netko obradi. To se čekanje najčešće
svede na mjesec dana, pola godine, godinu.... ili nikad. Kad se šteta pojavi, već
je kasno.
Da bi se željena svrha postigla, a bez velikoga financijskoga i vremenskoga ulaganja, zagrebačka je tvrtka RECRO-NET
odlučila tržištu ponuditi novu metodu
sprječavanja i otkrivanja nezakonitih radnji. Od sada je u našem rječniku još jedan
novi naziv: Proactive Fraud Management.
Rješenje se zasniva u prvome redu na
pripremljenim sigurnosnim procedurama,
definiranju uobičajenih obrazaca ponašanja
183/03/2011 InfoTrend
45
Sigurnost
navikama klijenata
te
ujedinjavanju
Kako se informacija koje su
zaštititi
nam,
uz spomenuti,
pružila i
od curenja
druga
rješenja.
podataka?
Kad to sve malo
„prokuhamo“ uz
Pružanje i prodaja poslovnih tajni
Pružanje informacija o prometnim kaznama te retroaktivne izmjene
podataka
Pružanje informacija o policama osiguranja te retroaktivne izmjene
podataka
Pružanje informacija o kreditima,
kamatama, uvjetima te opet
retroaktivne izmjene podataka
Pružanje informacija o nadnevcima
transakcija i izmjene
Zamislimo situaciju...
Agenta call centar službe unutar
kartičarske kuće, banke ili druge ustanove
zanimaju podatci neke slavne osobe. Vrlo
jednostavno pristupi podatcima i pogleda
podatke, zapiše adresu, stanje na računu
ili nešto treće. Razloga može biti stotine:
znatiželja, koristoljublje, osveta... Koja
god bila opravdanja, takva radnja bez valjana razloga nije dopuštena! Agent ima
pravo pristupa tim podatcima, ali samo
ako je to zbog pružanja informacije klijentu, dakle opravdano pregledavanje tih
podataka. Svi ćemo sad pomisliti: pa šteta
i nije toliko velika... nije nam sustav stao,
posao ide dalje, a taj agent više ne radi.
Krivo! Jesmo li ikada pomislili na milijunski iznos možebitne naknade štete klijentu,
te gubitak ugleda pouzdane tvrtke?
Taj primjer ne ulazi nužno u Fraud
područje, ali je definitivno opasno „curenje“ informacija koje se treba spriječiti prije
nego dođe do ozbiljnije štete. Ali analiza
46
InfoTrend 183/03/2011
neuobičajenih radnji agenata ili, još bolje,
njihova spoznaja da se aktivnosti analiziraju, dovest će gotovo do 100%-tna
sprječavanja tih radnji.
Pa gdje još postoje mogućnosti
takvih neovlaštenih korištenja informacija? Svugdje!
Sjetimo se malo i razmislimo o nekim
primjerima koje smo već vidjeli na televiziji, Internetu ili u novinama: snimke
jurnjava automobilima kroz tunele, ispisi
telefonskih poziva, fotografije ili snimke
prometnih prekršaja, tajni dokumenti, pa
čak i zapisi smiješnih razgovora call centar agenata sa svojim klijentima... od kuda
dolaze te informacije??? To je curenje podataka - Data Leakage.
A prijevare-Fraud?
Čega se možemo sjetiti?
Pružanje i prodaja informacija o
telefonskim pozivima poznatih osoba
Pružanje i prodaja informacija o
financijskome statusu klijenata
Pružanje i prodaja informacija o
zdravstvenome statusu klijenata
Pružanje i prodaja informacijama o
Najljepše od svega je to što implementacija takva sustava ne zahtijeva goleme
informatičke i ljudske resurse, nego se
zasniva na primjeni pravila koja je gotovo
svaka tvrtka uz pomoć onih savjetnika s
početka članka raspisala, ali ih ne primjenjuje u potpunosti ili uopće. A ako i nismo
pripremili pravila, sam sustav prema vrsti
poslovanja ili industriji ima stotine predefiniranih obrazaca koje možemo primijeniti i postupno prilagoditi.
Pripremljeno u suradnji s tvrtkom/www.recro-net.hr
pomoć snažnoga analitičkoga alata koji u
realnome vremenu simultano prati različite
izvore informacija, analizira i vrjednuje
svaki korak izvan okvira uobičajenih
obrazaca ponašanja, za rezultat dobivamo
ALARM U STVARNOM VREMENU.
To su samo neke od informacija koje svaka
tvrtka čuva i jamči za njih, a opet katkad
završe u krivim rukama zbog individualnoga interesa, a na golemu štetu i tvrtke i
uprave. Kad se to dogodi, već je prekasno.
Sad ćemo nakon svega reći da smo i do
sad imali alate za sprječavanje... logovi za aktivnosti, identity management za
identifikaciju, document management
za praćenje „života“ dokumenta, video i
snapshot snimače, keystroke snimače, itd.
No, do sada nismo imali jedan sustav koji
sve te funkcionalnosti ili rezultate ujedinjuje u jedan inteligentan analitički alat
koji već na osnovu otkrivanja netipičnih
radnji u zadanoj okolini upozorava, odnosno sprječava prijevaru ili neovlašteno
prosljeđivanje informacija.
Na kraju se umjesto nekoga velikoga
zaključka možemo zapitati još jednu
stvar – što sve možemo izgubiti ako dopustimo ili ne spriječimo „curenje“ samo
jedne riječi koja je zaštićena zakonom,
poslovnom etikom ili već samo povjerenjem? Zaslužuje li to naš klijent i
zaslužujemo li mi da nam se takvo nešto
dogodi?
Hrvoje Delić
Korporativno upravljanje informacijskom sigurnošću
Zaštitite svoje
poslovanje
IT sigurnost podrazumijeva sigurnost tehnologije
i obično je u nadležnosti IT sektora dok se informacijska sigurnost odnosi na cijeli niz rizika, koristi i procesa povezanih s informacijama i mora
biti vođena od strane izvršnoga menadžmenta i
podržana od strane uprave.
Danas je teško naći područje poslovanja na koje nisu utjecale
informacijske tehnologije. Informacijski su sustavi postali sveprisutni u globalnome društvu i poslovanju, i ovisnost je o tim
sustavima i informacijama koje se njima obrađuju nedvojbena pa
je time dobilo na vrijednosti i pitanje njihove sigurnosti.
Prevare
17%
20%
Više od desetljeća kasnije trend je povećavanja značaja vrijednosti informacija, ali i ovisnosti o njima, nastavio eksponencijalno
rasti. Postoje naznake da će taj ubrzani tempo biti nastavljen nesmanjenom brzinom i u doglednoj budućnosti. Analitička je kuća
Gartner nedavno procijenila da će za manje od jednoga desetljeća
organizacije uobičajeno imati posla s preko 30 puta više informacija nego danas. Uz brojne ranjivosti povezane s korištenjem
informacijskih tehnologija to i nije ohrabrujuća novost, posebno
imajući u vidu da se tijekom istoga razdoblja broj kompjutorski
povezanih kriminalnih dijela znatno povećao.
Osim toga oko 80 % nacionalne informacijske infrastrukture u
razvijenim zemljama nadzirano je od strane privatnoga sektora.
Uzevši u obzir često nedjelotvoran državni birokratski aparat
te brojne sukobe zakonodavstva i zastarjele državne ustanove
koje su se nesposobne nositi s rastućim globalnim informacijskim kriminalom, prevaga u poslu zaštite informacijskih resursa
kritičnih za opstanak pada ravno na korporacije. (ISACA, CISM Review Manual 2011). Danas je sve više onih koji razumiju opseg i dubinu rizika povezanih
s informacijama te koji smatraju da, kao
kritičan resurs, informacije moraju biti
tretirane s istom pozornošću, oprezom i
29%
razboritošću kao i drugi ključni organizacijski resursi.
30%
Financijski gubitak
Organizacijske informacije i drugi nematerijalni resursi predstavljaju preko 80% tržišne vrijednosti velikoga broja organizacija,
smatraju u Brookings Institution. Kao rezultat toga poremećaji
vezani uz integritet informacija mogu biti poražavajući za organizaciju i njezine izvršne rukovoditelje. (ISACA, CISM Review
Manual 2011)
Povećana je ovisnost o informacijama bila očita i prije više od
jednoga desetljeća kada je Peter Drucker izjavio: ”Razvoj informacijskih tehnologija i pretvaranje informacija u robu preobrazio
je ulogu informacija u resurs od jednake vrijednosti s drugim
tradicionalno bitnim resursima kao što su zemlja, radna snaga
i kapital”.
Sve je do nedavno usredotočenost zaštite
bila na IT sustavima kojima se obrađuje
i pohranjuje većina informacija, a ne na
samim informacijama. No takav je pristup nedovoljan da bi se ostvarila razina integracije, osiguranja
procesa i sveopće sigurnosti koja se danas zahtijeva. Informacijska sigurnost ima širi opseg razmatranja, prema kojemu sadržaj,
informacija i znanje (zasnovano na njoj) moraju biti odgovarajuće
zaštićeni bez obzira na to kako se njima rukuje, obrađuje, prenosi
ili pohranjuje. Za razliku od sigurnosti IT sustava, koja se odnosi na tehnologiju, informacijska se sigurnost bavi cijelim nizom
rizika, koristi i procesa povezanih s informacijama i mora biti u
nadležnosti izvršnoga menadžmenta i podržana od strane uprave.
42%
Znatan napredak u području informacijskih tehnologija i do sada
neviđena sposobnost pristupa, obradbi i korištenju informacija
donijela je mnoge koristi i mogućnosti na polju globalne ekono183/03/2011 InfoTrend
47
Sigurnost
mije. Istodobno imamo i do sada nepoznate nove rizike i osim toga
često konfuzne nadopune postojećih i novih zakona i regulativa.
Čak i kada organizacija ima znatne koristi od povećanoga
korištenja informacijskih sustava, povećana ovisnost o njima
povećava i rizik zbog niza prijetnji i traži od menadžmenta donijeti bitne odluke o pitanjima informacijske sigurnosti. Osim toga i niz novih
Gartner:
zakona i regulativâ to na određeni
„...za manje od
način zahtijeva.
jednoga desetljeća,
organizacije će
imati posla s
preko 30 puta više
informacija nego
danas.”
Korporativno je upravljanje informacijskom sigurnošću odgovornost uprave i izvršnoga menadžmenta. Ono
mora biti integralni dio korporativnoga upravljanja i sastojati se od vodstva, organizacijske strukture i procesâ
kojima se štite informacije.
Značaj korporativnoga upravljanja
informacijskom sigurnošću
Korporativno upravljanje informacijskom sigurnošću postaje
kritično kako ovisnost o informacijama raste. Arthur Hays Sulzberger, izdavač New York Timesa, dobro je primijetio još davne
1947. da „Čovjekova prosudba ne može biti bolja od informacija
na kojima je zasnovana.”
Za većinu je suvremenih organizacija informacije i na njima zasnovano znanje jedan od najbitnijih resursa, tj. resurs bez kojega bi
poslovanje bilo nemoguće. Sustavi i procesi kojima se obrađuju
informacije postali su sveprisutni u poslovnim i državnim organizacijama širom svijeta. Rastuća je ovisnost organizacija o
informacijama i informacijskim sustavima, uz rizike, koristi i
mogućnosti koje ti resursi predstavljaju, učinila koroprativno upravljanje informacijskom sigurnošću kritičnim elementom ukupnoga korporativnoga upravljanja. Osim zadovoljenja zakonskih
i regulatornih zahtjeva, djelotvorna je informacijska sigurnost
danas jednostavno dobar način poslovanja.
Gospodarski uvijeti
Ugled tvrtke
Regulatorna sukladnost
izvor: PwC 2011, Global State of Information Security Survey
48
InfoTrend 183/03/2011
U prilog tomu govore i rezultati studije koju su objavili McKinsey
& Company, a u kojoj su došli do zaključka da su veliki ulagači
voljni ulagati više u tvrtke koje su dobro upravljane.
Prema autorima Systematic Security Management modela „Više
nije dovoljno samo predstaviti svijetu ulagača zbog čega tvrtka
postoji i što je čini uspješnom, nego u istodobno mora jasno
naznačiti kako planira zaštititi svoje postojanje.”
Julia Allen s Carnegie Mellon University (CMU) dobro je primijetila da: „Korporativno upravljanje sigurnošću znači da je dostizanje odgovarajuće razine sigurnosti nešto o čem nema pregovaranja ako želimo ostati u poslovanju. Ako organizacijski menadžment,
uključujući upravu, više rukovoditelje i sve ostale menadžere, ne
uspostavi i ne istakne poslovnu potrebu za djelotvornom korporativnom sigurnošću, organizacijski
željena razina sigurnosti ne će
Rastuća je
biti ostvarena ni održavana. Kako
ovisnost organizacija o bi se ostvarila njezina održivost
na odgovarajućoj razini, orgainformacijama podigla
nizacija mora učiniti korporainformacijsku
tivnu sigurnost odgovornošću
sigurnost na razinu
rukovoditelja na koroporativnoj
kritičnoga elementa
razini, a ne odgovornošću onih
razina upravljanja koje nemaju
ukupnoga
dovoljno autoriteta, odgovornosti
korporativnoga
ni resursa kako bi djelovale i osiupravljanja
gurale usuglašenost.”
Cilj informacijske sigurnosti
Koji je cilj informacijske sigurnosti? To je, naime, beznačajno
pitanje, no većina organizacija ne uspijeva određenije utvrditi
ciljeve informacijske sigurnosti. To može biti zbog toga što izgleda očito da je cilj informacijske sigurnosti zaštititi organizacijsku informacijsku imovinu. No taj odgovor zahtijeva poznavanje
dviju bitnih činjenica. Prvo, informacijska imovina mora biti poznata s određenom razinom preciznosti, što u većini organizacija
nije slučaj. Drugo, treba biti poznato značenje pojma „zaštititi
informacijsku imovinu”. Generalno, svi razumiju te pojmove.
Znatno je složenije precizno izraziti koja imovina treba koliko mnogo
zaštite, i od čega.
2007
2008
2009
2010
To je dijelom posljedica
n/a
n/a
n/a
n/a
i činjenice da organizacije danas imaju malo
znanja o svim infor68%
57%
41%
49%
macijama koje postoje
unutar njih. U većini
44%
39%
32%
40%
organizacija ne postoje
definirani procesi ko51%
46%
38%
351%
jima se čiste beskorisne,
zastarjele ili možebitno
„opasne” informacije,
33%
54%
44%
37%
podatci ili nekorištene
aplikacije. Vrlo je rijetko moguće naći pod-
roban katalog ili indeks informacija/procesa koji definira što je
bitno, što nije bitno i tko je vlasnik čega. Kao rezultat toga, sve se
uobičajeno čuva (pod pretpostavkom da je pohrana jeftinija nego
klasifikacija podataka, dodjeljivanje vlasništva i identifikacije
korisnika). Za velike organizacije to može rezultirati doslovno
terabajtima beskorisnih podataka ili doslovno na tisuće zastarjeCEO
lih ili nekorištenih aplikacija akumuliranih tijekom godina. Takvo
stanje čini složenim razvoj racionalnoga plana zaštite podataka,
s obzirom na to da pravi malo smisla trošenje resursa na štičenje
beskorisnih ili čak „opasnih” podataka, informacija ili aplikacija.
Ulagačima
nije dovoljno
samo predstaviti
zbog čega tvrtka
postoji i što je čini
uspješnom nego
i kako planira
zaštititi svoje
postojanje.
Vrjednovanje je informacija, u velikome broju slučajeva, teško obaviti
precizno. Za neke informacije može
postojati znatan trošak stvaranja ili
zamjene. U drugim je slučajevima informaciju u obliku znanja ili poslovne
tajne teško ili skoro nemoguće zamijeniti i njezina vrijednost može,
doslovno iskazano, biti neprocjenjiva.
Za veliki je broj organizacija klasifikacija informacija „nelagodan” zadatak, ali zadatak koji mora biti odrađen kako bi korporativno upravljanje informacijskom sigurnošću bilo djelotvorno i smisleno.
Ako se ne rješava, taj se zadatak sve više usložnjava s protokom
vremena.
Strateško usmjeravanje
Definiranje dugoročnih ciljeva informacijske sigurnosti u smislu
„željenoga stanja” sigurnosti je nužno zbog više razloga. Prije
svega, ako ne znamo kuda želimo ići, ne možemo znati kako ćemo
naći put do tamo niti znati kada smo stigli.
Veliki se broj ciljeva izražava u smislu izbjegavanja ili upravljanja rizicima. Ciljevi bi informacijske sigurnosti također trebali
biti izraženi u smislu specifičnih ciljeva namijenjenih podršci
poslovanju. Na primjer, informacijska sigurnost može omogućiti
poslovne aktivnosti koje bi inače bile previše rizične za poduzimanje ili, što se često događa, poduzete s nadom da se ništa loše
ne će desiti.
Vrlo često osobe zadužene za razvoj informacijske sigurnosti
razmišljaju u terminima kontrola kao načinom za implementiranje
sigurnosti. Kontrole, premda su bitne, nisu jedini instrument dostupan stratezima. U nekim slučajevima, na primjer, reinžinjering
procesa može umanjiti ili otkloniti rizik bez potrebe za kontrolama. Ili, mogući utjecaj može biti izbjegnut preinakom arhitekture (radije nego kontrolama). Treba također
imati na umu da u nekim
CFO
CIOC
ISO
slučajevima
izbjegavanje rizika može umanjiti možebitne poslovne
mogućnosti do mjere da
bude kontraproduktivno.
Cilj je sigurnosti osiguranje poslovnih procesa, bez obzira na to
o kojem je području
poslovanja riječ. Primarni je cilj maksimiziranje
uspjeha poslovnih procesa i minimiziranje nepovoljnih utjecaja
na te procese. Neki smatraju da je primarni cilj sigurnosti zaštita
informacija. No informacije su samo resurs u onoj mjeri u kojoj
podržavaju primarni cilj poslovanja i stvaraju dobit kroz procese
s dodanom vrijednošću. Sve druge informacije su odgovornosti.
Razmislite:
Informacijska sigurnost mora podržavati poslovne aktivnosti
kako bi bila korisna organizaciji.
Korporativno upravljanje informacijskom sigurnošću treba biti
sastavni dio korporativnoga upravljanja. Ono treba osigurati
strateške smjernice za sigurnosne aktivnosti i osigurati da su ti
ciljevi dostignuti. Ono bi trebalo osigurati da su organizacijski
sigurnosni rizici na odgovarajući način upravljani i organizacijski
informacijski resursi korišteni odgovorno.
Procesi osiguranja unutar organizacija često su razlomljeni.
Sveobuhvatnim sigurnosnim razmatranjem poslovnih procesa
(od početka do kraja) mogu se izbjeći sigurnosne praznine koje
postoje između različitih funkcija osiguranja. (IT, upravljanje rizicima, revizija, osiguranja...)
Strateško je usuglašavanje informacijske sigurnosti u podršci
organizacijskim poslovnim ciljevima poželjan cilj, ali često
teško ostvariv. Bez organizacijskih ciljeva kao referentne točke
za usuglašavanje, korištenje tzv. najboljih praksi može biti
neodgovarajuće, pretjerano ili čak voditi u pogrješnome smjeru.
Odgovarajući i organizacijskim potrebama i uvjetima poslovanja
prilagođen bi plan sigurnosti trebao biti djelotvorniji nego puka
primjena najboljih praksi. Haris Hamidović
183/03/2011 InfoTrend
49
Kontaktni centar nove generacije
U vrijeme kada je sve postalo roba, fokus na doživljaj omogućuje odmicanje od prakse natjecanja cijenama
Upravljanje doživljajem
u kontaktnim centrima
Cilj je upravljanja korisničkim iskustvom promocija zadovoljnoga korisnika u odanoga te odanoga korisnika u promotora. Tradicionalno je upravljanje odnosom s korisnicima domena strategija upravljanja odnosom s korisnicima - CRM
(Customer Relationship Managementa).
kanala, ne samo kroz jedan kanal.
Drugim riječima, iskustvo koje
pružate u svojoj trgovini, kontaktnome centru ili web-trgovini mora
biti konzistentno.
U vrijeme kada je sve postalo
(potrošna) roba zanimljivo je
da usredotočivanje na doživljaj
omogućuje odmicanje od česte
prakse
natjecanja
cijenama.
Također je zanimljivo da bogatstvo funkcionalnosti i opcija
ne dovodi nužno do pozitivnoga doživljaja nego se pokazalo da uspješne tvrtke utječu na
svoje korisnike kroz autentično
iskustvo koje izražava osobne
vrijednosti korisnika. Za pozitivno je iskustvo također bitno
što korisnik očekuje. Korisnikovo
Slika 1: Vizija kontaktnoga centra sljedeće generacije
očekivanje je djelomično i rezultat
prethodnih kontakata s tvrtkom jer
o CRM su strategije i rješenja usredotočeni na proizvode, korisnici instinktivno uspoređuju prethodne kontakte i sude prema
cijene te unutarnje procese uz minimalno vođenje računa tomu.
o korisnikovim željama i potrebama. Rezultat je često Ukratko, (pozitivan) korisnikov doživljaj je putovanje koje kovelika razlika između načina kako tvrtke pristupaju korisničkim risnika čini sretnim, zadovoljnim, ispunjava ga osjećajem da ga
očekivanjima i onoga što korisnici zaista žele. Namjera autora je poštuju, uslužuju i brinu se za njega prema njegovim/njezinim
očekivanjima ili standardima, i to od prvoga kontakta kroz cijeli
postaviti upravljanje doživljajem u kontekst kontaktnoga centra.
odnos.
N
Što je doživljaj ili iskustvo?
Korisnikov je doživljaj (ili iskustvo) unutarnji i subjektivni
odgovor na izravni ili neizravni kontakt s tvrtkom. Izravni se kontakt javlja kod kupnje i korištenja usluge ili proizvoda i potiče
ga korisnik. Neizravni je kontakt najčešće neplaniran i može biti
reklama, susret s predstavnikom tvrtke, razgovor s osobom koja je
korisnik tvrtke i tako dalje. Svaka interakcija vaše tvrtke s korisnicima pridonosi širemu doživljaju.
Korisnikov je doživljaj zbroj svih iskustava s vašom tvrtkom
tijekom cjelokupnoga odnosa. Od svijesti da vaša tvrtka i vaši
proizvodi postoje, preko privlačenja pozornosti, interakcije, kupnje, korištenja pa sve do korisnikovoga promicanja vaše tvrtke
ili proizvoda. Pri tome ne smijemo zaboraviti da se korisnikova
percepcija organizacije stvara kao rezultat korištenjem različitih
50
InfoTrend 183/03/2011
Što kad poželimo upravljati korisnikovim doživljajem?
Cilj upravljanja korisnikovim doživljajem – CEM (Customer
Experience Management) je pomicanje zadovoljnoga korisnika
u odanoga te odanoga korisnika u odvjetnika. Tradicionalno je
upravljanje odnosnom s korisnicima domena CRM-a, upravljanja odnosa s korisnicima. No CRM su strategije i rješenja
usredotočeni na proizvode, na cijene te na unutarnje procese, uz
minimalno vođenje računa o korisnikovim željama i potrebama.
Rezultat je često velika razlika između načina kako tvrtke pristupaju korisničkim očekivanjima i onoga što korisnici zaista
žele. Dakle CRM je okrenut tvrtki i dizajniran je za maksimalno
učinkovito upravljanje korisnicima, dok je CEM strategija koja
usredotočuje operacije i procese tvrtke oko potreba i želja individualnih korisnika. Pojednostavnjeno, CRM skuplja i distribuira
podatke o tome što tvrtka zna o korisniku dok CEM skuplja i dis-
tribuira podatke o tome što korisnik misli o tvrtki.
Tvrtke se sve više okreću iskustvu svojih korisnika i shvaćaju da
je stvaranje izvrsnoga doživljaja složen pothvat koji uključuje
strategiju, integraciju tehnologije, orkestriranje poslovnih
modela, upravljanje brandom te svakako posvećivanje uprave
tomu cilju.
Upravljanje doživljajem u kontaktnome centru
Kontaktni su centri prošli dug put. Sve je počelo s monolitnim
organizacijama na jednoj lokaciji. Zatim smo prihvatili e-poštu
i web kao komunikacijske kanale te iskoristili raspoložive tehnologije da distribuiramo kontaktne centre na više lokacija. U distribuiranju možemo ići tako daleko da je svaki agent na drugoj
lokaciji. Danas su kontaktni centri evoluirali do točke u kojoj
mogu upravljati doživljajem.
Osnova je za upravljanje iskustvom u takvome centru kontekst korisnika.
Kontekst je sve što znamo ili ne znamo o nekome korisniku. Od
lokacije s koje zove do povijesti odnosa – sve se smješta u kontekst. No kontekst nije fiksni set podataka. Riječ je o dinamičnome
setu podataka koji se mijenja u realnome vremenu tijekom interakcija, ali se proširuje i naknadnim informacijama. Govorimo
o totalnoj promjeni u načinu organizacije kontaktnoga centra.
Počinjemo voditi računa o iskustvu/doživljaju, a ne koliko kontakata možemo “odraditi” u jedinici vremena.
Na slici 1 prikazana je vizija kontaktnoga centra sljedeće generacije.
Za početak moramo znati s kim razgovaramo.
Ne samo ime i prezime nego i povijest našega odnosa, prethodne
žalbe i narudžbe. Moramo znati čim više osobnih podataka koji na
neki način definiraju i našega korisnika (bračno stanje, broj djece,
hobi...) Drugim riječima, naš će agent znati kontekst kontakta. To
dovodi do boljega “1st call resolution” – rješavanja po prvome
pozivu, ali će nam istinsko razumijevanje korisnika omogućiti upravljanje iskustvom ili drugim riječima orkestriranje iskustvom.
U današnjem su svakodnevnom životu dva primjera
orkestriranja iskustvom prilično očita.
Prvi je primjer web-pretražnik (web browser) u kojem možete birati preko kojega ćete servisa pretraživati Internet. I svaki će vam
od tih servisa dati informacije koje ste tražili. No dodatne su informacije ono u čem se razlikuju, a upravo su te dodatne informacije
ono na čem ti tzv. search provideri zarađuju.
Drugi je primjer čak i zabavniji. Postoje aplikacije za inteligentne
telefone čija je jedina namjena prepoznavanje glazbe koja vas
okružuje npr. u kafiću. Odmah nakon što je prepoznala glazbu,
aplikacija otvori web-stranicu na kojoj se ta melodija može i
kupiti uz, naravno, mogućnosti dodatne kupnje (cijeli album, svi
albumi istoga izvođača i slično). Poanta je toga orkestriranja da
usmjerimo korisnika u pravcu koji nama odgovara – prema našim
proizvodima i uslugama. Pri tome moramo voditi računa da se ne
smijemo dovesti u situaciju da korisnik pomisli da smo ga prevarili. Drugim riječima, poznavajući našega korisnika, moramo
mu ponuditi baš ono što treba po cijeni koja je prihvatljiva.
Nemojmo se zavaravati – ne ćemo svaki put predvidjeti što korisnik želi, ali ako pogrješku uočimo i nešto naučimo iz nje te
primijenimo naučeno, naša će organizacija postati okretnija, brža
i prodornija. Organizacije koje ne mogu učiti loše završavaju.
I na kraju agent mora biti dio iskustva jer ga dijeli s korisnikom.
Drugim riječima, agent je uronjen u iskustvo i korisnik osjeća
bliskost, a to dovodi do povezanosti i zadovoljstva.
Što zapravo znači „uroniti“ agenta?
Uronjen agent „zna“ sve što zna i njegov korisnik. Na taj način
najbrže i najlakše može pomoći jer razumije korisnika i vidi stvar
korisnikovim očima. Da bismo to ostvarili moramo osigurati IT
infrastrukturu koja će u realnome vremenu isporučivati potrebne
informacije agentu. S druge strane tehnologiju povežemo s agentovim suosjećanjem pa kao rezultat dobijemo situaciju u kojoj
agent i korisnik timski rješavaju korisnikov zahtjev ili problem.
Tako zamišljeno funkcioniranje kontaktnoga centra zahtijeva da
su IT sustavi unutar tvrtke otvoreni te dovoljno integrirani da bi
sve potrebne informacije mogle kolati unutar tvrtke, ali po potrebi
prema van – s partnerima ili kupcima. Dobro uređena IT infrastruktura dovodi do veće prilagodljivosti te do smanjenja ukupnih troškova posjedovanja. Što je još bitnije, infrastruktura mora
moći skupiti informacije o kontekstu te ih isporučiti suradnicima
kao što su agenti.
Međutim, „novi“ kontaktni centar nije samo tehnologija.
Potrebna je tehnologija radi obradbe i skupljanja informacija te
radi olakšavanja odluke agentu što zaista treba korisniku ponuditi. No potrebna je i promjena načina na koji radimo sa svojim
korisnicima. Ne smijemo ih „obavljati“ ako želimo imati prisan
odnos, nego moramo uroniti u njihovo iskustvo. Što je još bitnije
– moramo učiti. O svojim pogrješkama, o svojim proizvodima, o
kolegama, o konkurenciji.
Konkretno
Da bi olakšali implementaciju kontaktnoga centra nove generacije, neki proizvođači zagovaraju promjenu načina rada kontaktnoga centra. Za početak pogledajmo kako tradicionalno kontaktni
centar funkcionira. Na slici 2. prikazan je pojednostavnjen tijek
poziva.
Zamislimo da je riječ o pozivu zbog kredita. Korisnik poziva broj,
ulazi u sustav koji ga usmjerava na govorni automat IVR (Interactive Voice Response ). U IVR aplikaciji korisnik ustanovi da nije
„legla“ uplata rate iako ima trajni nalog. Odlučuje se na razgovor
s agentom. Agent ga, zahvaljujući CTI aplikaciji, prepoznaje i
oslovljava korektno, ali ne zna zašto je zvao. Korisnik mora cijelu priču ponoviti. Kako je riječ o problemu s trajnim nalogom
to je u nadležnosti drugoga agenta pa je korisnik preusmjeren na
stručnjaka za financijska pitanja. Kod stručnjaka po treći put ponavlja svoj problem. Mislim da je jasno kakav trag taj razmjerno
jednostavan i čest slučaj ostavlja kod korisnika.
Što ako korisnika zaista stavimo u središte? Onda imamo kon183/03/2011 InfoTrend
51
Kontaktni centar nove generacije
taktni centar kakav je prikazan na slici 3.
U „novom“ kontaktnom centru ne prebacujemo korisnika od
točke do točke (PBX -> IVR -> ACD -> Agent -> ...). Korisnik,
odnosno njegov poziv je uvijek na istome mjestu – u središtu.
Ostali se resursi, tehnički ili ljudski spajaju s korisnikom prema
potrebi. U našem bi primjeru tijek poziva bio ovakav: korisnik nazove broj, sustav kontaktnoga centra ga pozdravlja i spaja IVR u
konferenciju. Sustav kontaktnoga centra nadgleda sve što korisnik
radi u IVR-u tako da, kada korisnik poželi razgovarati s agentom,
i stručnjak unosili, podsjetnik da se provjeri je li uplata stvarno
legla. Takve informacije koristimo naknadno da provjerimo kako
cijeli sustav funkcionira i postoji li prostor za unaprjeđenje, ali
postaju i dio korisnikovoga konteksta kad nas kontaktira sljedeći
put.
Čemu sve to?
Tvrtke se prečesto pokušavaju boriti s konkurencijom na način
da ruše cijene. U takvome su poslovanju svi na gubitku. Briga o
doživljaju, planiranje doživljaja te orkestriranje doživljaja vaših
kupaca omogućuje da se usredotočenost pomakne s cijene na ono
što zaista korisnik dobiva za svoj novac.
Razmislimo i o ovome: trošak je nalaženja novoga kupca i do
7 puta veći od troškova zadržavanja kupca. Ako se ne bavimo
svojim kupcima u roku od 5 godina i do 50% kupaca počet
će raditi s drugim tvrtkama. Tvrtke koje su smanjile odlazak
svojih korisnika za samo 5% povećale su profit za 5 do 95%.
U današnje vrijeme kada je sve postalo roba korisnici moraju
imati dobar razlog zašto bi radili s vama, a ako dođe do toga da
je cijena jedini razlog – vi ste na gubitku. Ako osigurate uslugu
ili proizvod koju trebaju, te ako nadmašite njihova očekivanja,
korisnici će se vraćati.
Slika 3: U novome je kontaktnome centru
korisnik u središtu zbivanja
agent već ima informaciju o tome što je korisnk tražio na IVR-u
pa razgovor ide ovako:
Agentica: Dobar dan g. Iviću, moje ime je Ivana. Vidim da ste
gledali saldo svojega kredita. Mogu li vam pomoći?
G. Ivić: Posljednja uplata nije legla, a imam trajni nalog.
Agentica: Samo trenutak da uključim kolegicu koja je
stručnjakinja za financije. (agentica dodaje informacije o korisnikovome zahtjevu u opis njegove sesije, na svojem zaslonu
provjerava dostupnost stručnjaka te ga uključuje u konferencijsku vezu)
Stručnjak: Dobar dan g. Iviću, zovem se Gordana. Što se
tiče Vaše uplate, ona nije legla na naš račun, ali radimo na
rješavanju toga s Vašom bankom i vjerujem da će sutra novac biti uplaćen tako da bi Vi već prekosutra na našem IVR-u
trebali vidjeti uplatu na Vašu policu.
Agentica: Možemo li vam još nečime pomoći?
G. Ivić: Ne, to bi bilo sve. Hvala.
Što mislite, postoli li razlika između prvoga i drugoga iskustva?
Sve što se događalo u toj sesiji snimljeno je – koliko je dugo korisnik bio u kontaktnome centru, dodatni komentari koje su agent
52
InfoTrend 183/03/2011
U novije su se vrijeme priključili i novi razlozi zašto je bitno voditi računa o korisnicima. Društvene mreže omogućuju našim korisnicima da svoje mišljenje, svoje stajalište ili svoje iskustvo podijele s mnogo većim brojem ljudi. Praktički se brišu ograničenja
vezana uz mjesto stanovanja ili krug poznatih. Informacije se danas mogu dijeliti doslovce sa svijetom. Samo jedan nezadovoljan
i poduzetan korisnik može dignuti jako mnogo prašine i stvoriti
dojam da je naša tvrtka loša ili ima loše proizvode. Zbog toga je
iznimno bitno prihvatiti činjenicu da je svaki korisnik najbitniji i
da svaki korisnik očekuje da ga tretirate kao kralja.
Pozivam vas da se okrenete samima sebi i pokušate sagledati
kakvo iskustvo pružate svojim korisnicima. Stavite se u kožu
svojih kupaca u svakoj fazi svojega poslovanja: kad oblikujete
proizvod, kad ga prodajete ili kad se pokvari. Nemojte si laskati.
Postoje mnogi načini kako možete dobiti realnu/realniju sliku o
tome kakav dojam ostavljate na svoje kupce. Poslovanje okrenuto
korisnikovom doživljaju nije nešto što se može postići preko noći,
ali i put od tisuću milja započinje prvim korakom.
Viktor Hlača
Autor Viktor Hlaca djeluje u IT sektoru od 1995..
Iskustvo pretakanja poslovnih zahtjeva u tehnička
rješenja skupio je radeći na projektima različitih
složenosti i veličina (od nekolicine do nekoliko
stotina korisnika) te u različitim vertikalama (od
hotelijerstva do telekoma). Radio je na projektima uspostave odnosa s korisnicima kao što je implementacija CRM sustava ili kontaktnih centara
i to na dizajniranju rješenja i kao voditelj projekta. U poslovnome
je životu usredotočen na alternativne pristupe poslovnim izazovima pa je promovirao ideju i radio na dizajniranju i implementaciji
prvoga rješenja za Hosted IP telefoniju te Hosted kontaktne centre u Hrvatskoj. Trenutačno radi u Optima OSN Inženjeringu na
mjestu člana uprave za tehniku..
183/03/2011 InfoTrend
53
Vijesti Srbija
e-Uprava
Velike mogućnosti portala e-Uprava.U Beogradu je krajem prošle godine predstavljen
portal e-Uprava koji razvija Republički zavod za informatiku i Internet, a zamišljen je
kao ilustracija današnjih domaćih vrhunskih
dostignuća u području informatike. Sada se
na portalu e-Uprava nalazi oko 100 servisa
koje nude državna tijela i lokalne samouprave.
Digitalna agenda
Otvoreno 16 digitalnih kabineta. Program
Digitalne škole financira se u iznosu od
1.207.734.863,00 dinara iz sredstava Ministarstva za telekomunikacije i informaciono
društvo. U studenome 2010. potpisani su
ugovori sa svim domaćim IT tvrtkama koje
isporučuju opremu i softver. Ugovorena je
isporuka ukupno 30.000 radnih mjesta u
digitalnim kabinetima u školama u Republici Srbiji. Realizacija je programa Digitalna škola dio aktivnosti u okviru Digitalne
vrata uspoređuju svoj otisak prsta s otiskom
koji je upisan u čip njihove putovnice i, ako
se otisci poklapaju, vrata ih propuštaju.
Sustav preko upisanoga matičnoga broja
u putovnici automatski provjerava nalazi li
se građanin na nekome od popisa domaćih
ili Interpolovih tjeralica i jesu li podatci u
putovnici izvorni, što znatno povećava sigurnost prelaska državne granice.
PDV
Reakcije na vijest o povećanju PDV-a na
kupnju računala. Stručnu je, a i širu javnost
iznenadila vijest da je Vlada predložila
povećanje PDV-a za kupnju računala s 8 na
18 posto. Od Vlade su se očekivale poticajne, a ne ograničujuće mjere. Prijedlog za
povećanje PDV-a na 18 posto došao je u
trenutku kada zbog krize već 2 godine u
Srbiji opada prodaja računala i IT tržište. U
pojedinim je medijima nepovoljno komentiran prijedlog za povećanje PDV-a. Društvo
za informatiku Srbije podnijelo je inicijativu
narodnim poslanicima u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih ne treba prihvatiti podizanje
PDV-a na 18 posto. Narodna je skupština
Republike Srbije prihvatila amandman kojim
je odbijeno uvođenje 18%-tnoga PDV-a.
Izložba
Zatvorena izložba računala. Izložba „50
godina digitalnog računarstva u Srbiji“
održana je u predvorju Narodne banke Srbije
od 13. do 24. prosinca 2010. Izložbu je posjetilo oko 2500 posjetitelja i to mahom mladih ljudi koje je zanimalo kako su računala
izgledala i korištena tijekom proteklih 50
godina.
eura, dok su izdatci za osobe s elektroničkim
narukvicama u kućnome pritvoru samo oko
sedam eura. Elektronički se nadzor obavlja
iz upravljačkoga centra koji se nalazi u Ministarstvu pravde, a bit će primijenjen na sve
osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do
godinu dana.
I T jubilej
Prikazan film
“50 godina digitalnog
računarstva u Srbiji“. U filmu su iznijeta svjedočanstva o razvoju proizvodnje
i primjene računala tijekom proteklih 50
godina. Prvo je digitalno računalo „CER 10“
proizvedeno 1960. u Institutu Mihajlo Pupin u Beogradu. Sve do kraja 80-tih godina
postojala je domaća proizvodnja računala
TIM, Ei-Hanivel i dr. S pojavom je osobnih
računala obnovljena 90-tih godina domaća
proizvodnja na osnovi uvezenih komponenti.
Iz filma se vidi da je svih proteklih godina
rasla sve uspješnija primjena, kako domaćih
tako i uvoznih računala. Danas u Srbiji
ima oko 2,5 milijuna računala, a 39 posto
domaćinstava koristi se Internetom.
Željeznica
Opremanje željezničkih koridora telekomunikacijskom infrastrukturom. Ministrica za
telekomunikacije i informaciono društvo u
Vladi Republike Srbije Jasna Matić nazočila
je 13. siječnja 2011. potpisivanju ugovora
između poduzeća PTT saobraćaj “Srbija’’ i
JP ‘’Železnice Srbije’’ o zajedničkoj izgradnji telekomunikacijske infrastrukture duž
željezničkih koridora.
Nekretnine
agende Srbije do 2020., a koju je prihvatila
Vlada Republike Srbije. Do kraja su 2010.
digitalni kabineti već otvoreni u 16 osnovnih
škola u Srbiji.
e-Gate
Ivica Dačić pustio 23. prosinca u rad
elektronička vrata (e-gate) na Aerodromu
“Nikola Tesla”. Elektronska vrata trebaju
omogućiti znatno brži prelazak granice bez
neposredna nadzora granične policije. Takva
vrsta uređaja za sada postoji samo u dvama
zrakoplovnim lukama u Europi – pariškoj
luci “Charles de Gaule” i luci u Frankfurtu.
Građani prilikom prolaska kroz elektronička
54
InfoTrend 183/03/2011
Srbija ove godine dobiva katastar nekretnina. Ministar je životne sredine i prostornog
planiranja Oliver Dulić izjavio da će Srbija tijekom 2011. dobiti katastar nekretnina, što
će omogućiti da se točno zna što se nalazi na
svakome kvadratnome centimetru u zemlji.
Narukvice
Elektroničkim nadzorom osuđenika do
velikih ušteda. Državni sekretar Ministarstva pravde Vlade Republike Srbije Slobodan Homen upozorio je na to da će se
primjenom sustava elektroničkoga nadzora
osuđenika uštedjeti približno 8,76 milijuna
eura godišnje. Na svaku se pritvorenu ili zatvorenu osobu dnevno prosječno potroši 15
Jasna Matić, Goran Ćirić i Milovan Marković
(Foto: Tanjug)
Nikola Marković
Vijesti BiH
Sigurnost
Dan sigurnijega interneta 2011. po prvi put
u Bosni i Hercegovini obilježen je 8.2.2011.
na inicijativu neformalne koordinacijske
skupine u sastavu: Regulatorna agencija za
komunikacije BiH, Save the Children Norway
Kazne
RAK - Kazne zbog nepoštivanja propisanih rokova primjene usluge prenosivosti brojeva. Nakon analize stanja u svezi s
nepoštivanjem propisanih rokova primjene
usluge prenosivosti brojeva na tržištu Bosne
i Hercegovine, Regulatorna je agencija za
komunikacije (RAK) došla do ocjene da, uza
sve opravdane razloge koje su operatori naveli u svojim izvješćima, postoji i posebna
odgovornost tih subjekata zbog nepravodobnoga početka aktivnosti na realizaciji
te usluge. Agencija je izrekla mjere u vidu
novčanih kazni u iznosu od 5.000,00 KM za
svakoga operatora.
Potraga
SEE, Oneworld - platforma za jugoistočnu
Evropu, Međunarodni forum solidarnosti Emmaus, Vijeće Evrope i Microsoft BiH, koje
su se odlučile organizirati događaj s ciljem
podizanja svijesti o svim opasnostima kojima se djeca i mladi svakodnevno izlažu i
to pod sloganom „To je više od igre, to je
tvoj život“.
Međunarodna komisija za nestale osobe
(ICMP)
pokrenula je 9.2.2011. u svojem
glavnom uredu interaktivni pretraživač pod
imenom „ICMP-ev on-line centar za upit o
nestalim osobama“. ICMP-ev on-line centar za upit o nestalim osobama omogućit
će obiteljima nestalih i drugima da preko
Interneta provjere slučajeve nestalih osoba
Parlament
Novi portal za Parlament BiH . QSS Sarajevo
uspješno implementira novi portal Parlamenta Bosne i Hercegovine, koji bi trebao biti
pušten u funkciju početkom veljače i koji je
financiran od strane OSCE-a. Novi će portal
biti implementiran na QSS Content Management System (QSS CMS) rješenju, koje
je po broju referenci postalo standardom u
državnim ustanovama Bosne i Hercegovine.
Glavni je cilj projekta osuvremenjivanje portala u skladu s aktualnim tehničkim i funkcionalnim standardima. QSS će u sklopu
novoga portala implementirati Web streaming sjednica, virtualni obilazak Parlamenta
BiH, a bit će obavljena i integracija između
Intraneta i Interneta, što do sada nije bilo
dostupno. Zahvaljujući tomu, posjetitelji će
portala moći provjeriti u kojoj se fazi nalaze
predloženi zakoni, saznati više informacija o
predlagačima i nadnevcima kada su zakoni
dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH,
Predstavničkomu domu BiH i Domu naroda
BiH.
domaće i inozemne IT stručnjake te predstaviti najnovija microsoftova i partnerska
rješenja i njihova korištenja za djelotvornije
poslovanje.
Poduzetništvo
U Sarajevu je održano Enterprise Award
Competition – završno natjecanje u
poduzetništvu za srednjoškolce i Innovative
Education Forum – Takmičenje u inovacijama za nastavnike – u organizaciji British
Councila i Microsofta u Bosni i Hercegovini.
Logosoft
Nakon što je prije više od 10 godina u Bosnu
i Hercegovinu donijela prvi broadband Internet pristup za rezidencijalne korisnike, te
prije dvije godine prva omogućila IPTV servis
u BiH, tvrtka se Logosoft ponovno dokazuje
kao vođa na BH tržištu kada su u pitanju
internetske tehnologije, priopćili su iz te
bosanskohercegovačke tvrtke.
Tijekom siječnja 2011. Logosoft je uspostavio vlastiti DWDM optički link, kapaciteta do
40x40 Gbps, prema najvećim europskim
nadprovajderima čime je omogućeno da
praktičnoga ograničenja na propusni opseg
i brzinu internetskih linkova za korisnike
Logosoftovih usluga više nema. Spomenuti
je kapacitet dovoljan da sljedećih osam do
deset godina zadovoljava potrebe cijele BiH.
Zaštita
pomoću tri različita pretraživača: „Upit o
nestalim osobama“, „Upit o uzorcima posmrtnih ostataka“ i „Upit o grobnicama“.
Network
Microsoft BiH najavio je prvu poslovnotehnološku konferenciju Microsoft Network, koja će se održati 17. i 18. ožujka
2011. u Banjoj Luci. Cilj je te konferencije
označiti uspješan početak novoga razdoblja
razvoja lokalne IT industrije i informatizacije lokalne ekonomije, ali i društva uopće.
Microsoft Network na jednome će mjestu
okupiti ugledne predstavnike bh. privrede,
privatnoga i javnoga sektora, te istaknute
U organizaciji sarajevske tvrtke EMC
održana je konferencija pod nazivom HP
TippingPoint Intrusion Prevention Systems. Predstavljanje je bilo namjenjeno za
IT direktore iz javnoga i privatnoga sektora,
menadžere i osoblje informacijske sigurnosti,
mrežne administratore i drugo osoblje koje
zanimaju napredne tehnologije sigurnosne
zaštite informatičkih sustava.
HP TippingPoint IPS sustavi su posebno dizajnirani sigurnosni uređaji za proaktivnu
zaštitu informatičkih sustava od internih i
eksternih prijetnji, s ugrađenim specifičnim
tehnologijama, koje jamče visoke performanse i propusnost na mrežnoj razini.
Haris Hamidović
183/03/2011 InfoTrend
55
Putovanja
Stockholm
Vaš odmor
Glavni je grad Švedske svakako jedan od najljepših europskih gradova zahvaljujući čudesnoj kombinaciji kopna i vode
jezera Malaven i Baltičkoga mora. Cijelo područje ima 30.000 otoka različitih veličina. Sam se grad smjestio na 14 otoka
koje prometno povezuju mnogi mostovi i brodići. Monumentalne se obalne zgrade, palače i parkovi mogu obići i vidjeti s
različitih strana nudeći uvijek neki novi pogled i okruženje. Ne zovu ga uzalud Venecija sjevera.
S
tockholm ima oko 800 tisuća
stanovnika. Visok standard i
velikodušnost Šveđana privukla je
mnogo useljenika iz cijeloga svijeta pa i iz
naših krajeva. Ipak svjetska je kriza zahvatila i Švedsku. Mnoge su tvrtke preselile
svoju proizvodnju u obližnju Poljsku ili
baltičke zemlje i, naravno, u Kinu, s daleko jeftinijom radnom snagom. Naći posao
postaje umjetnost.
glavna arterija polazi od željezničke i autobusne postaje te ide ulicom Klarasbergs,
gdje se nalazi i crkva Klara kyrka, do velikoga centralnoga Sergels trga, a zatim ulicom Hamngatan prolazi pokraj golemoga
trga-parka Kungstrad-garden i završava na
obali mora ispred Kraljevskoga dramskoga
kazališta na trgu Nybroplan. Ta je zgrada
izgrađena 1908. u art nouveau stilu, dok je
kazalište osnovano 1788.
Švedska je bila poznata po visokome
standardu i skupoći, ali danas nije ništa
skuplja od ostatka zapadne Europe, osim
po cijeni alkohola. Svakako ćete se iznenaditi cijenama odjeće u nekoliko golemih
robnih kuća i bezbrojnim H&M dućanima,
koje u vrijeme rasprodaja padaju i do 80%
pa budu jeftine čak i za naše turiste.
Na trgu Sergels nalazi se veliki kružni tok
i fontana s 37,5 metara visokim i 130 tona
teškim staklenim obeliskom izrađenim od
80 tisuća staklenih prizmi. Veliki je plato
s crno-bijelim trokutima okupljalište mladih i tijekom dana, a posebno u večernjim
satima. Iznad njega je golema staklena
zgrada kulturnoga doma Kulturhuset, s
mnoštom restorana, Gradskim kazalištem,
izložbenim postavkama i čitaonicom s
časopisima iz cijeloga svijeta. Trg presijeca najpoznatija trgovačka i pješačka
ulica Drottinggatan, koja se nastavlja na
drugu pješačku ulicu na otoku Gamla stan,
koji je najstariji dio Stockholma.
Norrmalm
Centar je Stockholma kopneni dio grada
Norrmalm. Godine 1950. srušene su 300
godina stare zgrade i napravljena široka
ulica s dvjema velikim robnim kućama
i trgovačkim i kulturnim središtem. Ta
56
InfoTrend 183/03/2011
Kungstrad-garden jest trg s velikim drvoredima, fontanama, mnoštvom restorana
te crkvom Jakobs kyrka. Tu se održavaju
koncerti na otvorenome, a zimi je veliko
klizalište. Na njem je i središnji turistički
informativni centar Stockholm visitor
boards, gdje se može uzeti Stockholm Card
koja omogućava besplatnu vožnju gradskim prijevozom kopnom i morem, hop on
i hop off bus i brodske ture, razgled biciklom i besplatne ulaske u preko 80 muzeja
te vodič i mapu Stockholma. Više o tome
na www.stockholmtown.com .
Drugi kraj Kungstrad-gardena zavšava na
obali mora na trgu Karla XII., pokraj golemoga zdanja Grand hotela. Odatle polaze mnogi turistički brodići i autobusi. S
druge je strane jedna od najljepših gradskih zgrada, Kraljevska opera stara 237
godina, čije pročelje gleda na mali trg
Gustava Adolfa. s veoma zanimljivim ostalim zgradama. Taj dio od već nekoliko
nabrojenih trgova i ulica uz obalu ima
najljepši pogled na Parlament i Kraljevsku
palaču na otoku Gamla Stan, koja se nalazi
s druge strane kanala.
Gamla Stan
Najstariji se dio Štoholma nalazi na otoku
Gamla Stan. Između njega i kopna je manji
otočić na kome je velika zgrada Parlamenta i Švedske narodne banke, koji se može
posjetiti kroz vođene ture svakih pola sata.
Zanimljivo je da kroz zgradu Parlamenta
prolazi kratka ulica Riksgatan, koja je nastavak pješačke zone Drottinggatan, a koja
se dalje nastavlja u trgovačku ulicu Vasterlanggatan. Ona završava na velikome trgu
Kornhamsntorg. S njega se prelazi na susjedni otok Sodermalm. I okolne su uske
uličice prepune kafića, restorana, trgovina
i, naravno, turista.
Najveća je turistička zanimljivost svakako
Kraljevska palača. Izgrađena je na mjestu
stare palače koja je izgorjela 1697. Sa
svojih se 608 soba nalazi među najvećim
europskim palačama. Unutrašnjost je
različitih stilova jer su ju ukrašavali mnogi
europski majstori. To je službena rezidencija švedskih monarha. Može se posjetiti kroz vođene ture gdje se razgledaju
Apartmani za gozbe, Apartmani vitezova,
Državnička dvorana, Kraljevska riznica,
Muzej antikviteta Gustava III. i Kraljevska kapelica. Tu je i nekoliko muzeja, a
spektakl je izmjena straže u jednom unutarnjem dvorištu oko podneva.
Oko palače je nekoliko trgova. Najveći je
Slottsbacken gdje je na gornjem kraju katedrala Storkyrkan koja je otvorena 1306.
pa ponovo izgrađena u 17. stoljeću kako
bi se uklopila u barokno okruženje. U njoj
je poznata statua St. George i zmaja. Ispred
nje je Obelisk iz 1797., a na obali spomenik
Gustavu III, najpoznatijemu vladaru dinastije. Izradio ga je Tobias Sergel, po kome je
i nazvan središnji trg Stockholma.
Svega nekoliko koraka dalje je Stor torget,
najromantičniji trg Gamla Stana, u koji se
slijevaju uske uličice. Uokviruju ga visoke uske zgrade živopisnih boja, zgrada
Švedske akademije i Nobelov muzej koji
se nalazi u prizemlju. Prepuni restorani i
kafići, klupe, cvijeće, stara fontana i turisti
stvaraju pozitivnu gužvu. Povijest ga pamti po mučkome ubojstvu 92 plemića 1520.,
kojima je ponuđena amnestija.
Najstariji je dio Gamla Stana, a time i
Stockholma, susjedni poluotok Riddarhol-
men. Zgrade su građene u razdoblju velike
moći Švedske krune u XVII. stoljeću. Taj
je dio spojen mostom koji prelazi preko
gradske autoceste i izbija na golem trg.
Dobio je ime po Birger Jarlu, osnivaču
Stockholma. Tu je njegova statua, a grad se
spominje prvi put u spisima 1252. Na trgu
je Riddarholmskyrkan, najstarija crkva
Stockholma građena između 1280. i 1310.
u kojoj su grobovi gotovo svih švedskih
vladara. A tu je i palača u kojoj je sada sud.
Palača Wrangelska je 56 godina bila dom
kraljevskoj obitelji, nakon što je 1697.
izgorjela tadašnja Kraljevska palača. Ona
je ujedno i najstarije zdanje uz Birger Jarl
torn, obrambenu kulu Gustava Vase.
Central station
Sodermalm
Južno od Gamla Stana je najveći otok
Stockholma Sodermalm. Naseljen je u
doba inustrijske revolucije, kada je Gamla Stan postao premali da primi sve one
koji su se slili u grad u potrazi za poslom.
I danas tu živi srednji sloj. Cijene su u
restoranima i trgovinama niže nego u centru. Najzanimljiviji je baš dio koji se spaja
s Gamla Stanom. To je Slussen s velikim
dizalom vidikovcem.
Nordiska muzej
Kungsholmen
To je veliki otok koji je smješten zapadno od centra. Na njem je zgrada gradske
vjećnice ( Stadshuset) koju Šveđani smatraju najljepšom zgradom u zemlji. Izgradnja je počela 1911. u Art Nouveau stilu po
dizajnu Ragnara Östberga, koji je često mijenjao planove tijekom gradnje. Utrošeno
je 8 milijuna opeka. U velikoj se Plavoj
dvorani, koja je zapravo crvena, održava
10. prosinca prijam u povodu dodjele Nobelove nagrade. Na svečanome banketu
bude 1300 uzvanika i svatko ima samo
60 cm prostora za stolom. Arhitekt je želio
naglasiti plavom bojom povezanost grada
i mora, ali je na kraju ostavio zidove od
cigle iznutra kao i izvana. U toj su dvorani
i najveće orgulje Sjeverne Europe.
Šetnja gradom
City terminal bus
Ples se održava u Zlatnoj dvorani, sa zidovima ukrašenim zlatnim i staklenim mozaicima. Umjetnik je utrošio 18.6 milijuna
komadića raznobojnoga stakla i 11 kg zlata. Na jednome je zidu prikazana povijest
Švedske, a na drugome Stockholm kao
centar svijeta.
183/03/2011 InfoTrend
57
U Ovalnoj se sobi s prekrasnim tapiserijama mogu vječati svi Šveđani, ali
i stranci. Birate kratko ili dugo vjenčanje.
Dugo traje 3 minute, a kratko 30 sekundi.
Nije ni čudo kada pravi Šveđani i Šveđanke
promijene za života po nekoliko muževa ili
Muzej Vasa žena ili i jedno i drugo. Nije vic da dijete u
školi kaže svojem prijatelju da mu je otac
njegov bivši tata i da je bolji od njegovoga trećega tate, koji je sada otac njihove
razredne kolegice.
Zanimljiva je i vijećnica, čiji drveni svod
izgleda kao dno vikinškoga broda. Umjetnik je želio pokazati svijetu kako su nekada
zimi Vikinzi izvlačili brodove na kopno,
prevrtali ih i tako dobivali siguran krov i
zaštitu od snijega i vjetra. Zgrada ima 106
metara visoki toranj odakle je najljepši pogled na grad. Penje se pješice, kroz zavojite
stepenice i tunele, a silazi od pola dizalom.
Zanimljiva kombinacija. Toranj je prvotno
trebao biti visok 100 metara, ali kada je
arhitekt saznao da je onaj u Kopenhagenu
Nordic sea hotel visok 105 m, odmah je promijenio plan.
Djurgarden
To je zeleni otok i park, prvenstveno namijenjen uživanju u prirodi. Tu se dolazi
sunčati, igrati na travi i uživati u prekrasnome danu. Nije to jedini park. Mnogo
ih je još po gradu. Šveđani kažu da nema
lošega vremena, samo čovjek mora biti
pripremljen za kišu ili snijeg. Izlet u park
dječjega vrtića nikada ne će biti odgođen
zbog kiše. Djeca će samo obuti gumene
čizmice i odjenuti kabanice.
Na otok vozi i jedini gradski tramvaj. Može
se doći i kružnim brodićima i autobusima.
City hall i pogled na Norrmalm Avenija je Strandvagen, kojom se dolazi s
kopna, poznata po svojim palačama. To je
skupi dio grada s veleposlanstvima i bogaCity hall tim slojem. Tu se nalazi i Nacionalni muzej
Švedske s poznatim blagom Vikinga i Zlatnom sobom. Već je sami most Djuragardsbron iz 1897., s kipovima starih bogova i
ogradom od kovanoga željeza, velika zanimljivost.
Na otoku su i najzanimljiviji muzeji Stockholma. Nalaze se u blizini. Pođimo redom.
Dok prilazite otoku (s bilo koje strane) impozantna zgrada koja dominira je Nordiska
museet. Arthur Hazelius je 1872. došao
58
InfoTrend 183/03/2011
na ideju skupljati predmete iz Švedskoga
života kako bi ih sačuvao od zaborava.
Kako je zbirka rasla, 1907. je otvoren novi
muzej. Kada smo ga posjetili, bila je čak
i izložba plastičnih predmeta od 1950-te
naovamo.
Junibacken je muzej namijenjen manjoj
djeci i svima nama koji se sjećamo pustolovina Pipi Duge Čarape. Uživat ćete
krećući se kroz scene iz TV serije i u predstavi koja se izvodi. Ali nije to samo priča o
Pipi. Tu su i drugi junaci iz švedskih bajki.
Posebno je zanimljiva vožnja nazovimo to
malim vlakićem kroz neke bajke. Djeca i
odrasli smiju dirati sve, ulaziti u kućice i
igrati se. A tek suvenirnica! Inače su muzeji u Skandinaviji i njihove trgovine suvenirima jedinstveni. Uz određeni ćete muzej
naći suvenire samo vezane uz taj muzej.
Vasamuseet je najposjećeniji muzej u
Švedskoj. Sama zgrada iz daljine podsjeća
na brod sa svojim jarbolima. Unutra je
drveni ratni brod Vasa, potonuo izvan
stokholmske luke na prvome putovanju
1628. Brod je sagrađen po naredbi velikoga
kralja Vasa, Gustavusa Adolphusa i bio je
najmoćniji ratni brod toga doba. Potonuo
je zahvaljujući kraljevoj naredbi da se doda
još jedan red topova. Pažljivo očuvan, taj
brod sada počiva u glavnoj dvorani muzeja. Izlošci prikazuju i život na brodu te se
prikazuje snimka akcije spašavanja broda.
Skansen je muzej na otvorenome i zoološki
park koji je osnovan 1891. s ciljem očuvanja
Švedske ruralne kulture. U njem se nalazi
oko 160 povijesnih drvenih farmi i kuća
iz cijele zemlje. Na farmama obitavaju
životinje o kojima se brinu farmeri odjeveni u skladu s vremenom. Mali gradići sa
svojim starim zanatima, trgovinama i pekarama, gdje svakako morate kupiti tradicionalne kolače, sačuvali su na zanimljiv
način povijesne trenutke. O okviru je parka
i zoološki vrt i akvarij sa životinjama sjevera, ali također u posebnim paviljonima i
drugim egzotičnim životinjama. Park je
golem i bez nekoliko sati ne može se obići.
Za zabavu su predviđena dječja igrališta,
vrtuljci i dječji cirkus. Tu je cjelodnevna
zabava za cijelu obitelj.
Skeppsholmen
To je otok između Gamla Stana i Djura-
gardena. Oko njega obilaze kružne ture
brodića pa se može elegantno posjetiti ili
čak pješice preko mosta od Nacionalnoga
muzeja. Na njem su svjetski poznati Muzej
Moderne umjetnosti, Muzej Istočnih kultura i Muzej Arhitekture.
Zabava
Hrana je u Stokholmu europska i bezbroj je
restorana s veoma prihvatljivim cijenama,
posebno u vrijeme ručka. Iznenadili smo se
da pileći file na žaru s krumpirom stoji tada
svega 35 kn, a biftek 70 kn. Hamburger
kao i kod nas 7,5 kn. Cijene su bezalkoholnih pića slične našima ili za nijansu skuplje, ali je pivo uglavnom 50 kn, premda
ima restorana i kafića gdje stoji svega 22
- 30 kn. Ako baš ne volite ribu sjevernih
mora, kušajte nacionalni specijalitet köttbullar, mesne okruglice koje serviraju čak
uz doručak u boljim hotelima.
Mnogo je noćnih klubova i zabava se tamo
podrazumijeva. Dva se mjesta ipak moraju
posjetiti.
U okviru izvrsnoga Nordic Sea hotela, gdje
smo bili odsjeli, nalazi se u svijetu dobro
poznati Absolute Ice bar. To je prvi svjetski stalni ice bar, gdje je temperatura -5
° C tijekom cijele godine. Cijeli interijer
(zidovi, šank,stolice, stol pa čak i čaše)
izrađen je od 100%-tnoga čistoga leda iz
rijeke Torne u švedskome dijelu Laponije.
Na ulazu vas odjenu u odjeću koja podsjeća
na eskimsku. Unutra dobijete koktel po izboru, slušate glazbu, plešete i pijuckate.
Plavičasta svjetlost
i različite skulpture daju poseban
ugođaj. Nakon 45
minuta ipak poželite
izaći. Više o tome
pogledajte na www.
nordicseahotel.se .
posebnim dijelom odvojenim za hitove
popularne skupine Abba. Više pogledajte
na www.wallmans.com
Tekst i snimke: Boris Pletikosa
Put za Riddar holmen i Parlament
Drugo je kultno
mjesto Wallmans Salonger dinnershow
s nekoliko različitih
show programa u
dvorani gdje se istodobno poslužuje
i večera. Nekoliko
se različitih glazbenih predstava može
vidjeti na nekoliko
pozornica u gradu,
a sve su uglavnom
izbori
najvećih
svjetskih hitova s
183/03/2011 InfoTrend
59
www.ericsson.com/hr/ict_rjesenja/e-zdravstvo
etk.healthcare@ericsson.com
60
InfoTrend 183/03/2011

Poziv za printanje

Pročitajte... - Recro

17°/o - vidi.biz

Profil tvrtke

BILTEN Vježbeničkih tvrtki - Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

HRVATSKI

Jedinstveno rješenje za Elektroprivredu Crne Gore

Sponzori – Prednosti

Kvalitetni kontakt beskontaktnih mjerenja

V A L O V I N E

Poslovni plan 2_spremnici - Green Jobs for Green Food

Tema broja: ICT rješenja za uspješnije poslovanje