ICT Informaticka ˇ tehnologija u poslovanju Broj 180 6/2010 CIJENA: 32 kn 4,5 € 8,5 KM IN2 Grupa • Upravljanje odnosima s kupcima • BI-PODRŠKA POSLOVNOM ODLUČIVANJU Ante Mandić, predsjednik Tanja Pušelj Ostroški i Tomislav Perović, članovi Uprave Posebni prilog: TOP100 Tema broja: ICT rješenja za uspješnije poslovanje Informatika i komunikacije u poslovnim procesima Časopis hrvatskog informatičkog tržišta Informacije: www.infotrend.hr Pretplata: pretplata@trend.hr info Uvodnik www.infotrend.hr IN2 Grupa Ante Mandić Tanja Pušelj Ostroški i Tomislav Perović Snimio Dario Sabljak INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručne publikacije, grafičke i prigodne usluge Rockfellerova 47, 10 000 Zagreb Tel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215 e-pošta: redakcije@trend.hr Infotrend online: www.infotrend.hr Direktor: Branko Kosec Tel. 01/23 44 666 Zamjenica direktora: Suzana Hostnjak e-pošta: admin@trend.hr Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: redakcije@trend.hr Izvršni urednik: Petar Bukovac e-pošta: redakcije@trend.hr Stručni urednici: Marijan Prević Tomislav Žganec e-pošta: redakcije@trend.hr Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Jezična obrada: Anđelko Kovačević Marketing: Nataša Bolješić e-pošta: marketing@trend.hr Odjel pretplate: Tel. 01/23 44 666 Faks 01/24 42 215 e-pošta: pretplata@trend.hr Pretplata (poštarina uključena): HRVATSKA: 12 brojeva 320 kn INOZEMSTVO: 12 brojeva 70 € Žiro-račun: Privredna banka Zagreb d.d. 2340009-1110401891 OIB 85327276676 Grafičko oblikovanje i prepres: HARD-3D45 d.o.o., Zagreb Foto: http://tinyurl.com/2c5gtco Tisak: Vjesnik d.d. Izrada i održavanje web portala: Novena d.o.o., Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost, a za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nije izričito unaprijed dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača. Za kakvu promidžbu 30 milijuna eura? Hrvatska će u turističku promidžbu ove godine uložiti 30 milijuna eura, što je za dva milijuna eura više nego lani. No da bi dobri početni rezultati rezultirali uspješnom turističkom sezonom, potrebni su i drugi sadržaji, a ne samo deklarativne mjere ministra turizma Damira Bajsa o ukidanju viznoga režima za jednostavniji dolazak gostiju iz Kazahstana, Kine, Indije, Jordana, Katara, Kuvajta, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te, kao i lani, za turiste iz Rusije i Ukrajine. Za internetsku promidžbu Ministarstvo turizma izdvojit će dvostruko veći iznos nego lani. Ali, za što? Za konfekcijske, neduhovite i stereotipne spotove. Šteta što nitko od mjerodavnih iz Vlade nije bio na međunarodnoj konferenciji o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine, održanoj krajem svibnja u organizaciji KINGA ICT, REDEA- regionalne razvojne agencije Međimurje i INI - Novation GmbH, njemačke tvrtke za upravljanje inovacijama, gdje bi se upoznali s tehnološkim rješenjima vezanima za turističku ponudu. Primjer predstavljanja web-stranica iz Bilbaoa u Španjolskoj najbolje pokazuje kako se mogu predočiti povijesna događanja, planirati turistička putovanja i obogatiti ponude muzejâ i turističkih destinacija. Primjeri viđeni na spomenutoj konferenciji svojim panoramama i predočavanjem određenoga mjesta najbolje pokazujiu kakvu bi internetsku strategiju moglo imati i naše Ministarstvo turizma. Na žalost, u našoj internetskoj ponudi vlada potpun kaos, a svaka turistička zajednica, na razini amatera-početnika, izrađuje web-stranice koje s određenim lokalitetom nemaju nikakve veze osim klasičnih naputaka o mjestu, broju stanovnika i slično. Zanimljivo je da i u nas postoje dizajnerski studiji koji rade poslove na svjetskoj razini. Najbolji su primjer virtualne panorame, dinamični fotografski prikazi cjelokupna prostora koji stvaraju dojam kao da se zaista i nalazite u tome prostoru u koji su ugrađeni različiti elementi, kao što su video, zvuk ili popratni informativni sadržaj u obliku slike ili teksta. Takve je panorame Studio digitalnih medija Novena usavršila svojim multimedijalnim alatom VRGT - Virtual Guided Tour za muzeje i galerije povezujući ih u neku novu vrijednost koju su, primjerice, prepoznali u austrijskome Museum Für Volkskultur u Spittalu na Dravi. Na našu veliku žalost to nisu prepoznali u Ministarstvu našega turizma. Mi smo ipak Hrvatska, a ne Austrija Vaš urednik Pogriješili smo, U prošlome broju, na 58. stranici, u rubrici Novosti BiH, zabunom smo dva puta otisnuli istu vijest pa se ispričavamo čitateljima i autoru zbog tog propusta. 180/6/2010 InfoTrend U ovom broju 27 - 41 ICT rješenja za uspješnije poslovanje 28 – 31 Poslovna inteligencija Uhodane prakse u poslovanju su dobre, ali se uvijek pitamo možemo li još bolje? Jesmo li uspješni u tome što radimo? Na što utjecati da budemo još uspješniji? Jesmo li u mogućnosti odgovore na naša pitanja pronaći u postojećim podatcima u poduzeću? To su samo neka od mnoštva pitanja koja traže naše odluke i akcije. Znamo li dokazati da znamo poslovati ili samo živimo u tom uvjerenju? organizacije poslovnih procesa tako i na području upravljanja i rukovođenja tvrtkom.. Omega Analitički centar je primjer kako se na kvalitetno poslovno rješenje nadograđuje sustav za poslovnu analitiku. 35 Provjereno u praksi 32 - 33 Trag novca Paralelni je sustav za bankarsko izvješćivanje u biti razdvajanje izvještajnoga sustava u odnosu na transakcijski sustav. Iako to nije nepoznanica, približavanjem Hrvatske Europskoj uniji i zahtjevnoj regulativi Hrvatske narodne banke ti će zahtjevi biti sve izražajniji. 34 Fokus poslovne analitike Današnje je poslovanje podložno brzim i čestim promjenama kako na području 2 – 4 SPEUP Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja 4 – 6 E-Račun Financijska agencija posljednjih godina razvija različite elektroničke servise Kako će se implementacija E-Računa odraziti na kvalitetu poslovanja među poduzetnicima? 7 – 8 e-vijesti InfoTrend 180/6/2010 Na putu prema EU potrebno će biti usklađivanje postojeće zakonske regulative koja će zahtijevati učestale promjene u dosadašnjemu poslovanju. Stalne promjene koje će se uskoro zahtijevati, podržavaju IT rješenja tvrtke ALFATEC Group za izvješćivanje prema regulatornim tijelima 36 - 37 E-Times rješenje Planiranje, rukovođenje ljudima, nadzor, poticanje na rad i organiziranje svih funkcija jedne poslovne organizacije danas moraju biti potpuno oslonjeni na informacijske procese i tijekove izvješćivanja 38 - 39 Fair-play i oštra konkurencija RECRO-NET jedna je od informatičkih tvrtki koja se uspješno nose s nedaćama recesije. Direktor Radovan Rusan opisao je djelovanje tvrtke na tržištu i pristup unaprjeđenju poslovanja u teškim uvjetima recesije. 40 - 41 IT arhitektura budućnosti Što je SOA, koje probleme ima ambiciju riješiti i koje prednosti nudi? Prema IBM jedan je od osnovnih ciljeva SOE poravnanje između poslovnoga svijeta i svijeta informacijske tehnologije na način koji će povećati učinkovitost obaju svjetova www.infotrend.hr 6 - 7 Najava ITI 2010 32. međunarodna konferencija Information Technology Interfaces potiče interdisciplinarnu razmjenu znanja, daje mogućnost uvida u ‘susjedna’ područja, otvara prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda pri donošenju strateških i drugih bitnih odluka. 8 - 13 Osvrt: MIPRO 2010 Konferencija MIPRO još je jednom bila središnja točka ICT-a Hrvatske i Jugoistočne Europe, ali i šire od toga, jer su bili prisutni sudionici iz trideset zemalja. Institut Ruđer Bošković: Šest desetljeća elektronike i računarstva. New Banking Vision 5: U Umagu održana je najveća konferencija financijskoga sektora na području jugoistočne Europe. 2. SEE Energetska Arena: Svi uvjeti za kvalitetan razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj. Novi smjer: Održana je međunarodna konferencija o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine. IDC. 14 - 17 CRM strategija uspjeha Upravljanje odnosima s kupcima. Kupci postaju sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti. Što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako im mi tu možemo pomoći? 22 - 25 IN2 Grupa 45 - 50 BiroTrend 45 - 48 Kompanije(1) Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem. 49 - 50 20 ključeva(2) U nastavku predstavljamo osobitosti u implementaciji metodologije za neprekidna poboljšanja poslovnih rezultata poduzeća. VAŠ POSAO VAŠE JE OBRAZOVAN VAŠ ODMOR VAŠE ZDRAVLJE Najava 32. međunarodna konferencija Information Technology Interfaces ITI 2010 Danas, kada je potpuna specijalizacija u svakodnevnome radu neminovna, upravo jedno ovakvo okupljanje potiče interdisciplinarnu razmjenu znanja, daje mogućnost uvida u ‘susjedna’ područja, otvara prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda pri donošenju strateških i drugih bitnih odluka Pet pozvanih predavanja, stotinjak predstavljanja izvornih znanstvenih radova, radionice, okrugli stolovi, druženja i razmjenjivanje ideja samo su dio 32. međunarodne konferencije Information Technology Interfaces ITI 2010, koju tradicionalno organizira Sveučilišni računski centar (Srce) od 21. do 24. lipnja 2010. u Cavtatu, u hotelu „Croatia“. M eđunarodnu znanstvenu konferenciju Information Technology Interfaces (ITI) Srce organizira od 1974., kada je održana prva konferencija u Zagrebu, a u svezi s puštanjem u rad prvoga tek nabavljenoga računala za Srce. Sukladno prigodi i tadašnjemu vremenu konferencija je započela pod nazivom “KOMPJUTER NA SVEUČILIŠTU”, da bi nakon 12 održavanja, dakle1991., promijenila ime u Information Technology Interfaces - ITI. Treba odmah reći da je bez obzira na promjene i vremensko raz- doblje koje nas dijeli od početaka konferencije, uloga i mogućnosti novih tehnologija u obrazovanju u kontinuitetu i danas je jedna od stožernih tema u programu konferencije. ITI je međunarodna, znanstvena konferencija koja tradicionalno okuplja znanstvenike, istraživače i stručnjake iz različitih područja razvoja i primjene informacijskih tehnologija, informatike i računarstva. Multidisciplinarnost je jedna od značajki konferencije, koja se stalno preispituje od strane međunarodnoga programskoga odbora. Ipak, zaključak je da Okosnicu programa 32. ITI konferencije čine pet predavanja uglednih pozvanih predavača: profesor Daniel Gianola, Departments of Animal Sciences and Biostatistics & Medical Informatics, University of Wisconsin-Madison, SAD, stručnjak u području kvantitativne genetike i biometrike održat će predavanje pod nazivom: “A Two-step Method for Detecting Selection Signatures Using Genetic Markers“. Profesor Michael Goul, predstojnik Department of Information Systems , W.P. Carey School of Business, Arizona State University, SAD, stručnjak u području sustava za potporu odlučivanju, upravljanja znanjem i podatcima te analize i dizajna informacijskih sustava, dolazi s predavanjem: “Business Intelligence at the Crossroads: Convergence or Confusion Ahead?“. profesor Harold Thimbleby, Royal Society-Leverhulme Senior Research Fellow, Future Interaction Technology Laboratory, Swansea University, VB, stručnjak u području međudjelovanja čovjeka i računala te dizajna korisničkih sučelja, održat će predavanje pod nazivom: “Interactive Systems Need Safety Locks“. dr.sc. Michael Witbrock, potpredsjednik za istraživanja, Cycorp, Inc., Austin, Texas, SAD, stručnjak u području neuralnih mreža, računalne lingvistike te multimedijalnoga pretraživanja informacija, održat će predavanje pod nazivom: ”Acquiring and Using Large Scale Knowledge“. dr. sc. Peter Wittenburg, voditelj tehničke grupe, Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijmegen, Nizozemska, voditelj tehničkih infrastruktura u projektu CLARIN i stručnjak u području jezičnih tehnologija, održat će predavanje: “Culture Change in Data Management“. InfoTrend 180/6/2010 danas, kada je potpuna specijalizacija u svakodnevnome radu neminovna, upravo jedno takvo okupljanje koje potiče interdisciplinarnu razmjenu znanja i daje mogućnost uvida u ‘susjedna’ područja, na poseban način doprinosi kvaliteti znanstvenih istraživanja, otvara prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda u trenutcima donošenja strateških i drugih bitnih odluka. Utoliko je misija konferencije da osigurava sučelja i okruženje za povezivanje znanstvenika i stručnjaka koji dolaze iz najrazličitijih područja znanosti, vezanih na ovaj ili onaj način s informacijskim tehnologijama. Njegujući multidisciplinarnost kroz stalnih desetak tema (od mreža i računalnih tehnologija ili informacijskih sustava i aplikacija do primjene informacijske tehnologije u poslovanju ili obrazovanju) programski odbor svake godine odabire i jednu posebnu temu. Ove godine to su jezične tehnologije, odnosno „Language Technologies: an Infrastructure for Information Society“. Poticaj za odabir te posebne teme sigurno je bila i činjenica da i u Hrvatskoj uspjelo djeluje nekoliko istraživačkih timova u području jezičnih tehnologija, primjerice, na Filozofsko- me fakultetu i Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz tehničko sponzorstvo IEEE Region 8, IEEE Croatia Section i IEEE Croatia Computer Chapter. Na konferenciju su pristigla 142 rada iz 34 zemlje, od toga je 15 radova u kategoriji studentskoga rada, a 40 je radova iz Hrvatske. Svi su radovi prošli dvostruku međunarodnu ocjenu, a ocjenjivački tim broji više od 200 stručnjaka, od kojih je preko tri četvrtine izvan Hrvatske. Za predstavljanje na konferenciji prihvaćeni su samo radovi koji su dobili dvije pozitivne ocjene. Konferencija već više godina nastoji privući zanimanje studenata i mladih istraživača i znanstvenika, omogućavajući posebne uvjete za njihovo sudjelovanje na konferenciji te kroz različite oblike dodatnoga obrazovanja iz područja ICT-a i stjecanja iskustava sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim skupovima, a posebno kroz isticanje i nagrađivanje najboljih studentskih radova u okviru natjecanja studentskih radova. Sve je veći broj mladih sudionika koji prijavljuju svoje radove za natječaj „ITI Young Scholar Best Paper Award”. Međunarodni programski odbor vrjednuje i kvalitetu sadržaja i znanstveni doprinos samoga rada, ali i način predstavljanja sadržaja u samome radu i kvalitetu predstavljanja najbitnijih elemenata i postignuća na samoj konferenciji. Od ostalih tradicionalnih događanja svakako treba spomenuti Biometrijsku školu, koja se već po petnaesti put održava u sklopu konferencije ITI, kao dio suradnje Srca/ITI konferencije s Hrvatskim biometrijskim društvom. Ovogodišnju će školu na temu „Bayesian methods in quantitative genetics and genomics” voditi profesor Daniel Gianola, Departments of Animal Sciences and Biostatistics & Medical Informatics, University of Wisconsin-Madison, SAD. Posebno predavanje pod izazovnim nazivom „How many people around you at work think?“ i ove će godine održati dugogodišnji član programskoga odbora dr. sc. Ray J. Paul, profesor emeritus sa Sveučilišta Brunel, Ujedinjeno kraljevstvo, ugledni stručnjak u području informacijskih sustava i simulacijskoga oblikovanja diskretnih događaja. Radionicu pod nazivom “Text Mining and Link Analysis for Web and Semantic Web” vodit će dr. sc. Dunja Mladenić i Marko Grobelnik s Instituta Jožef Stefan, Slovenija. Tradicionalni će okrugli stol ove godine biti također vezan uz temu jezičnih tehnologija, a očekujemo da će na njem, osim kolega Posebna ovogodišnja tema: Language Technologies: an Infrastructure for Information Society Temu obrazlaže dr. sc. Dunja Mladenić s Instituta Jožef Stefan i potpredsjednica međunarodnoga programskoga odbora: „Jezične tehnologije bave se problemima vezanima za uporabu prirodnoga jezika i govora u računalnome okruženju. Značaj tih tehnologija najviše se manifestira u činjenici da predstavljaju općenitu infrastrukturu informacijskoga društva, ali i da za brojne istraživače predstavljaju važne temeljne tehnologije, kao što su pretraživanje teksta, strojno prevođenje, prikaz znanja, prepoznavanje jezika i sinteza govora. Osim toga jezične tehnologije koriste metode i postupke iz drugih znanstvenih područja, kao što su strojno učenje, statistika, obradba signala. Po svojoj prirodi jezične tehnologije primjenjuju se na odabran prirodan jezik ili skup jezika, stoga se moraju prilagoditi prema potrebama i specifičnosti toga jezika. Dok metode mogu biti općenite, njihova prilagodba za određeni jezik i razvoj neophodnih jezičnih resursa prepoznat je kao nacionalni interes, posebice za jezike manjih naroda.“ iz Slovenije, sudjelovati i predstavnici hrvatskih istraživačkih timova, te jasno pozvani predavači vezani uz ovu temu, prije svega dr. sc. Peter Wittenburg s Max Planck Instituta za psiholingvistiku i voditelj tehničkih infrastruktura u velikome europskome projektu CLARIN (Common Language Resources and Technology Infrastructure) i dr. sc. Michael Witbrock, potpredsjednik za istraživanja u Cycorp. korporaciji. Demonstracijsku će radionicu iz obrazovne primjene različitih alata Web 2.0 pod nazivom “Teaching with Web 2.0 Tools: Evaluation, Pedagogy and Integration Solutions” voditi profesor Goran Bubaš, Igor Balaban i Tihomir Orehovački s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Za sudionike konferencije planiran je cijeli niz društvenih događanja, kojima privlačnost Cavtata, tradicionalnoga domaćina ITI konferencije i blizina Dubrovnika zasigurno daju posebnu dimenziju. Poseban interes sudionici iskazuju za uvedene prije nekoliko godina “K&K sekcije” - “Kava” with Keynote - okupljanja uz kavu ili čaj na kojima u neformalnoj atmosferi sudionici imaju priliku raspravljati s pozvanim predavačima o njihovim istraživanjima i područjima djelovanja. Službeni je jezik konferencije engleski, zbornik radova i objavljeni radovi se distribuiraju kroz izdavački sustav IEEE. Dodatne informacije o konferenciji ITI 2010 potražite na stranici http://iti.srce.hr/. Pridružite nam se u Cavtatu od 21. do 24. lipnja! 180/6/2010 InfoTrend Osvrt Nastavak uspona ICT-a u Jugoistočnoj Europi Opatija je od 24. do 28. svibnja 2010. još jednom bila središnja točka ICT-a Hrvatske i Jugoistočne Europe, ali i šire od toga jer su bili nazočni sudionici iz trideset zemalja Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska prezentira plenarnu temu “Kriza ili šansa” Okupilo se gospodarstvo, državna uprava, lokalna samouprava, znanost, obrazovanje, što je dio tradicije MIPRO-a. Okupilo se više od tisuću sudionika, gostiju i uzvanika koji su posjetili brojna i raznolika događanja koja čine MIPRO 2010. Program skupa izložen na portalu MIPRO ili tiskan, ima čak 40 stranica, što znači da je program krcat događajima koje je teško čak i pobrojiti. Zato ćemo čitatelja upoznati s onime što je bitno i karakteristično pa i pod cijenu suženja raspona obavijesti. Savjetovanja, seminari..... Počnimo sa znanstveno-stručno-poslovnim savjetovanjima/konferencijama kojih je čak deset sa sekcijom radova studenata preddiplomske nastave. Savjetovanja pokrivaju pojedina uža područja ICT-a (npr. Telekomunikacije i informacije, Sigurnost informacijskih sustava, Digitalna ekonomija, Računala u tehničkim sustavima, Inteligentni sustavi, Poslovni inteligentni sustavi, Računala u obrazovanju, Grid i vizualizacijski sustavi, Uprava, lokalna samouprava, javni servisi, Mikroelek InfoTrend 180/6/2010 tronika). Predstavljeno je 350 radova autora iz 30 zemalja pri čem je 265 radova na engleskome jeziku. Radovi pisani na engleskome jeziku bit će referirani u IEEE Xplore-u, što će svakako doprinijeti interesu za skup MIPROa u svijetu, koji je i do sada bio visok. Tri su najbolja rada nagrađena. Navest ćemo samo jedan od njih. Dubravko Babić sa svojim je kolegama iz kalifornijskih tvrtki i sveučilišta referirao o čipu iz GaN-a „izraslomu“ na dijamantnoj podlozi, što je vrh današnje tehnologije čipova. Pozvani su predavači predvođeni vrlo poznatim istraživačem i stručnjakom u području detektora koji su omogućili velika otkrića u različitim dijelovima znanosti. U pitanju je Veljko Radeka, šezdesetih godina poznati elektroničar na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i docent na tadašnjem ETF-u, a kasnije vrlo poznati istraživač i voditelj projekata u Brukhawen National Laboratory u Uptonu u USA. Govorio je s pozicije vlastitih istraživanja o ulozi elektronike u znanstvenim istraživanjima te o šumovima u elektroničkim napravama koji determiniraju osjetljivost detektora. Bilo je pravo zadovoljstvo iz prve ruke čuti izvješće s prve crte znanstvene bojišnice. MIPRO je oduvijek njegovao i obrazovnu sastavnicu te su organizirani seminari na temu primjene ICT-a u elektroenergetskim sustavima i na temu deregulacije velikih sustava koji se moraju prilagoditi tzv. europskim standardima. Interes za obje problematike pokazali su prvenstveno sudionici iz HEP – Hrvatske elektroprivrede. Svečano otvaranje – tehnološka premijera Osnovni su ton ovogodišnjemu skupu MIPRO-a dale telekomunikacije, što treba s jedne strane pripisati značaju telekomunikacija u suvremenome svijetu, a s druge strane tomu što su glavni skupni sudionici skupa T-Hrvatski Telekom, koji je bio i generalni sponzor te VIPNet koji se dobro predstavio. Na samome su se svečanome otvaranju skupa u srijedu 26. svibnja 2010. zajedno predstavili Ericsson Nikola Tesla i VIPNet nastupom svojih predsjednika Gordane Kovačević i Mladena Pejkovića. Oni su premijerno pokazali najveSa svečanog otvorenja konferencije MIPRO 2010. Značajan se dio aktivnosti na skupovima MIPRO-a događa na društveno i tehnološki orijentiranim okruglim stolovima Nanotehnologija, digitalna televizija, regulatorni okvir... Počnimo od okrugloga stola Nanotehnologija – novi tehnološki izazov u RH koji je okupio pedesetak sudionika pretežno iz znanstveno-istraživačkih ustanova. Tim je uvodničara pokušao rasvijetliti različite aspekte nanotehnologije, no nije bilo moguće stvoriti sintetski prikaz zbog nedostatka sinergijskoga pristupa. Optimizam nazočnih o našim prilikama u nanotehnologiji „prizemljio“ je Dubravko Babić, „naš čovjek u Havani“ (Kaliforniji) rekavši: Danas nanotehnologija nije više područje brzoga rasta: to što se moglo jednostavno komercijalizirati, već je komercijalizirano ili istraženo. Danas je teško naći tehnologiju/ideju koja bi se bitno razlikovala od onoga što je već negdje napravljeno, patentirano ili komercijalizirano. Drugim riječima, zakasnili smo. Da bi se nešto ostvarilo u podučju nanotehnologije, potrebno je definirati strategiju: koje grane nanotehnologije istraživati i zašto. Strategija se mora kritički evaluirati po tome predstavlja li dobar poslovni plan. Mi si ne možemo dopustiti luksuz pa se baviti samo s „open ended research” bez komercijalnoga cilja, jer nismo Amerika ni EU, nego se moramo usredotočiti na ideje koje se mogu ostvariti u kraćem roku, s ciljem komercijalizacije. Objavljivanje znanstvenih radova na osnovi nanotehnologije ne će smetati stranoj industriji, ali onoga trenutka kad se neke od naših ideja počnu pretvarati u isplative proizvode, ući ćemo u minsko polje intelektualnoga vlasništva. Vrlo nam se lako može dogoditi da nam netko iz svijeta zatraži da platimo licencu za neku njihovu sličnu ideju, ili, još gore, da nas zaustavi u proizvodnji. Konačno, činjenica da postoje EU grantovi koji nam daju novce za razvoj tehnologije, ne znači da se oko njih treba oblikovati strategija za hrvatski razvoj tehnologije. Treba dobro razmisliti kako se ti novci uklapaju u NAŠU strategiju i kako možemo tim novcima ostvariti više nego što se od nas očekuje. Naime, ne vjerujem da itko u Hrvatskoj misli da nama Europa daje novce da bismo mi postali bolji od Europe. A to je točno. To je svakako dobar i koristan zaključak pa ćemo na tome i ostati! Drugi je okrugli stol ICT i e-održivost pod „dirigentskom“ palicom Ane Penović, novinarke i urednice medija PLANB i u suorganizatorstvu Ericsson Nikole Tesle pobudio velik interes. Skupina je uglednih uvodničara (Igor Lučić, Gordana Kovačević, Krešo Antonović, Mladen Pejković, Vlado Mrvoš, Anđelko Miloradović) predstavila svoja stajališta usuglasivši se u mišljenju da ICT kao najkonkurentniji dio našega društva može i mora predvoditi proces društvenoga oporavka. Treći je okrugli stol Digitalna televizija u Hrvatskoj – gdje smo i kako dalje održan u suorganizatorstvu s HAKOM-om pokazao postojanje velikoga interesa za pitanja koja rješava, ali i postavlja prijelaz na digitalno odašiljanje televizijskoga signala. Taj se projekt Vlade RH uspješno zbiva i u teškoj recesijskoj godini. Istaknute su velike mogućnosti koje pruža digitalizacija TV programa, kao i dobitci za gledatelje, TV kuće i telekomunikacijske tvrtke. Zanimanje je pobudila i radionica Kakav regulatorni okvir želi/treba Hrvatska na pragu ulaska u EU? Pod voditeljstvom Kreše Antonovića, ravnatelja Uprave za telekomunikacije MMPI-a, održana je zanimljiva rasprava. Jedan od sudionika, Olivier Pascal, predstavnik EU za informatičko društvo i medije, ocijenio je da su pred Hrvatskom zadatci reguliranja prava potrošača u skladu s novom regulativom Europske komisije te uvođenje broja za pozive hitnosti 112 na svim razinama. Problematici je broja za pozive hitnosti bila posvećena i posebna radionica „Uvođenje službe hitnog poziva u vozilima u RH“. Radionica je dala tehnički pregled koncepta hitnoga poziva u vozilima, kao i pregled postojećega europskoga zakonodavstva i normi. Također je predstavljeno sudjelovanje Republike Hrvatske u europskome pilot-projektu u području e-Poziva. Okupljeno je više od 30 sudionika iz industrije, obrazovanja, znanosti i državne uprave, što potvrđuje vrijednost te teme. Na marginama je skupa održan i tradicionalni sastanak Hrvatskoga poluvodičkoga klastera-SEMICRO koji ulaže vrijedne napore u okupljanju svih koji djeluju u poluvodičkome području u Hrvatskoj. Osnovna je zamisao da se utvrde projekti unutar tehnoloških „niša” u kojima Hrvatska ima stvarnu šansu. Jednu takvu nišu čine disipativni tankoslojni polisilicijski filmovi koji su pogodni za primjene u tehnici grijanja, u području senzora i MEMS-ova te projektiranje određenih klasa analognih integriranih sklopova. ću brzinu prijenosa podataka ikada postignutu u 3G mreži od 42 Mbit/s koja će do konca ove godine biti dostupna VIP korisnicima. Koncem će godine biti ponuđen i novi USB stick koji podržava Dual Carrier HSDPA tehnologiju. Na taj je način svečano otvaranje MIPRO-a postalo scenom za tehnološke premijere, što bi u budućnosti moglo prerasti u novu tradiciju. Svečano je otvaranje oduvijek središnji događaj skupova MIPRO. Posljednjih je godina ono dostiglo vrlo visoku stručnu razinu zahvaljujući brižno složenomu scenariju otvaranja koji se piše puna tri mjeseca, kao i stručnoj režiji samoga otvaranja. Kongresna je dvorana Grand hotela Adriatic savršeno mjesto za takva događanja. Zahvaljujući brojnim VIP gostima i uzvanicima iz svijeta gospodarstva, menadžmenta, državne uprave, znanosti i politike, sudjelovanje je u svečanome otvaranju MIPRO-a postalo stvar ugleda u ICT zajednici. Institut Ruđer Bošković Zagreb, koji ove godine slavi 60. godina postojanja (zar već?), predstavio je novu 3D tehnologiju ostvarenu kroz 3D kameru koja u realnome vremenu 180/6/2010 InfoTrend Osvrt preoblikuje videosignale u 3D modele. Predstavljeno je tzv. stolno kiparstvo ili stvaranje skulpture iz 2D slike. Kriza ili šansa? Kada smo već kod svečanoga otvaranja, navedimo da je ono dokončano zanimljivom plenarnom temom Ivana Vidakovića, direktora Microsofta Hrvatska, s naslovom Kriza ili šansa u kojem je iznesen zabrinjavajući podatak o stalnome padu hrvatske konkurentnosti posljednjih godina. Taj je podatak posljedica niza krivih odluka ili nedostatka odluka od strane onih koji bi trebali stvarati uvjete gospodarskoga oporavka i razvitka. S druge je strane izlaz u novim (ne samo i ne nužno ICT ) tehnologijama zasnovanima na nanoznanosti kojoj čak ni vrata nismo otvorili (čast iznimkama koje samo potvrđuju pravilo). Povelje MIPRO-a zaslužnima Jedna je od tradicija skupova MIPRO-a i podjela priznanja u obliku uglednih Povelja MIPRO-a istaknutim pojedincima i tvrtkama. Ovoga je puta od pojedinaca Povelju MIPROa dobio veteran skupova MIPRO-a predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago za dugogodišnji doprinos razvoju ICT-a i za promicanje ideje i misije MIPRO-a, a od skupnih članova Institut Ruđer Bošković Zagreb s istim obrazloženjem. Povelja Institutu Ruđer Bošković rezultat je stvarnoga doprinosa Instituta širenju misije MIPRO-a i zgodno se poklopila s obilježavanjem 60. obljetnice osnivanja Instituta. Ove je godine MIPRO uveo i jedno novo priznaje Prijatelj MIPRO-a koje će se ubuduće dodjeljivati autorima radova na savjetovanjima/konferencijama MIPRO koji niz godina sudjeluju u radu pojedinih savjetovanja i koji doprinose širenju misije MIPRO-a u svijetu. Prve tri povelje Prijatelj MIPRO-a dobili su H.Jaakkola (Finska), J. Henno (Estonija) i S.Milo (Italija) koji niz godina dolaze na sku- Sudionici jedne od brojnih radionica pove MIPRO-a i koji su već postali njegovim zaštitnim znakom. Društveni je život na MIPRO 2010 obilježio koktel za sudionike i goste održan u opuštenoj atmosferi na obali ispod Grand hotela Adriatic, što je od nazočnih bilo iznimno dobro prihvaćeno. Time je izbjegnuta nesnosna gužva koja je postojala prijašnjih godina na koktelima koji su se najprije održavali na terasi Fortuna, a potom u hotelskome restoranu. Oba su se prostora pokazala neprimjerenim pa je „bijeg” na morsku obalu ispod Adriatica ocijenjen kao pun pogodak. Svoj je doprinos dao i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić priredivši prijam u villi Angiolina u istoimenome parku za VIP goste skupa među kojima su bili i predsjednik i dopredsjednici udruge MIPRO-a, pozvani predavači Veljko Radeka i Dubravko Babić, direktor IEEE Region 8 Marko Delimar, Krešo Antonović, ravnatelj Uprave za elektroničke komunikacije i poštu u MMPI-u, Vanja Smokvina, pročelnik Zavoda za informatizaciju Grada Rijeke 60 i ostali. Nadamo se da će ta lijepa gesta opatijskoga gradonačelnika postati nova tradicija skupova MIPRO-a. Spomenimo i ručak za VIP goste i uzvanike MIPRO-a u restoranu Sv.Jakov u istoimenome parku koji je okupio čelnike T-Hrvatskoga Telekoma, VIPNet-a, Končara, HEP-a, Ericsson Nikole Tesle, EXOR-a, ABB-a, Microsofta Hrvatska, IBM-a Hrvatska, Instituta Ruđer Bošković, udruge MIPRO-a i ostale. Bila je to dobra prilika da se u neobvezatnoj atmosferi razmijene zanimljive informacije od zajedničkoga ICT interesa. Na kraju recimo da je skup MIPRO 2010 održan pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića uz generalno sponzorstvo T-Hrvatskoga Telekoma s nizom pokrovitelja, zlatnih, brončanih i ostalih sponzora, te s nizom suorganizatora o čem postoji mnogo više podataka na portalu www.mipro.hr. Petar Biljanović Predsjednik Programskoga odbora MIPRO godina elektronike i računarstva na Institutu Ruđer Bošković Šest desetljeća elektronike i računarstva na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) obilježeno je skupom na kojem su se, u toj najvećoj hrvatskoj znanstvenoj ustanovi u području prirodnih znanosti, okupili brojni ugledni znanstvenici. M eđu njima su i oni koji su svoje karijere započeli na Ruđeru te ih uspješno nastavili u inozemstvu, poput profesora Veljka Radeka i Branka Součeka. Skup je organiziran povodom proslave 60. obljetnice IRB-a, a otvoren je projekcijom filma “Mudar odabir” koji su 2004. realizirali djelatnici Centra za informatiku i računarstvo IRB-a u samo osam dana kako bi privukli mlade znanstvenike da se posvete tim područjima. Okupljene je znanstvenike na početku po10 InfoTrend 180/6/2010 zdravila ravnateljica IRB-a Danica Ramljak te ih izvijestila da je prije početka skupa potpisala načelni sporazum o suradnji s dekanom Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Vedranom Mornarom. Organizator skupa i voditelj Ruđerova Centra za informatiku i računarstvo Karolj Skala istaknuo je da se danas na Ruđeru ponovno okupljaju znanstvenici i stručnjaci s područja informatike i računarstva te tako postupno nestaje fenomen tzv. generacijskoga vakuuma. Podsjetio je da je, nakon vrlo dinamična razdoblja kasnih 50-ih te 60-ih godina 20. stoljeća - kada je na Institutu 1959. Branko Souček osmislio i bio voditelj konstruiranja prvoga digitalnoga računala u Hrvatskoj, a 1966. osnovao Laboratorij za kibernetiku - mnogo znanstvenika napustilo Institut i otišlo u inozemstvo. Tada su se elektronikom i računarstvom nastavila baviti samo tri laboratorija koji su se 1995. integrirali u Zavod za elektroniku. Skala je istaknuo da se sada nastoji dati zamah elektronici i računarstvu na Ruđeru s kojega je, podsjetio je, 1991. odaslana prva e-pošta (e-mail) u Hrvatskoj. Predstojnik je Zavoda za elektroniku Tomislav Šmuc podsjetio da je svojedobno na Ruđeru bilo 50 znanstvenika koji su se bavili elektronikom i računarstvom, dok ih je danas tek 20. Profesor Veljko Radeka, voditelj Odjela za elektroničku instrumentaciju Laboratorija Brookhaven na američkome Long Islandu, govorio je o najnovijim projektima njegova laboratorija u primjeni elektronike i računarstva, primjerice, u medicini, kao i u fundamentalnim istraživanjima. O razvojnome je putu od analizatora i računala do mozga i grida govorio profesor Branko Souček, a akademik Leo Budin o ulozi e-infrastrukture u suvremenoj znanosti. U predavanju pod nazivom “Naslov je dobar, nemoj ga dirati” profesor je Branko Jeren istaknuo kako Hrvatska, kao mala zemlja, mora imati ugledne ustanove, da je IRB osnovan kao takva ustanova te da tako mora i ostati. Videolinkom u radu konferencije iz Kanade sudjelovao je Ivan Hrvoić, vlasnik tvrtke GEM Systems koja razvija, dizajnira i prodaje magnetometre - profesionalne instrumente za geofizičare i magnetičare, a karijeru je počeo na Ruđeru. Bankari iz jugoistočne Europe u Umagu New BankingVision 5 U organizaciji grupacije Asseco SEE u hotelu Sol Coral u Umagu održana je najveća konferencija financijskoga sektora na području jugoistočne Europe New Banking Vision 2010. Peti po redu regionalni skup o bankarstvu i informacijskim tehnologijama po prvi je put organiziran u Hrvatskoj. D ogađaju od 25. do 28. svibnja 2010. nazočilo je više od dvije stotine sudionika. Stručnjaci su iz regije i svijeta tijekom konfe- rencije nizom stručnih predavanja, radionica i plenarnih rasprava podijelili vlastita iskustva u ostvarivanju i realizaciji projekata. Tako su bankari i analitičari u nekoliko posebnih predavanja dali pregled preobrazbe bankarske industrije, koja u posljednjih nekoliko godina doživljava intenzivan preobražaj iz konzervativne i krute djelatnosti u suvremeni sektor posvećen prodaji i potrebama pojedinačnih korisnika. Direktori banaka i predstavnici središnjih banaka iz regije i svijeta na posebnome su okruglome stolu govorili o aktualnoj financijskoj krizi i pratećim poukama koje je industrija izvukla iz toga događaja. Ujedno su predstavili današnje i nadolazeće inicijative vodećih globalnih ustanova i vodećih svjetskih ekonomija, primjerice, Svjetske banke, te pružili uvid u njihov utjecaj na bankarstvo. Tehnološka su predavanja i rasprave predstavili najnovija ICT rješenja koja se koriste u sklopu bankarskih sustava, a bilo je riječi i o nedavnim promjenama odnosa snaga u IT industriji. Cijelu bismo konfrerenciju mogli podijeliti u dva dijela. Prvi je dio bio namijenjen većemu broju učesnika koji su išli na konferenciju po svojem nahođenju, dok je drugi bi raspoređen po određenim radionicama, organiziranima za posebnu skupinu koja se pobliže željela upoznati s određenim bankarskim rješenjima koje nudi Asseco CE grupe. Tri su osnovna cilja najveće konferencije financijskoga sektora na području jugoistočne Europe: prvo, predstaviti integraciju Asseco CE grupe koja je nastala od 11 tvrtki u regiji kako bi tržište shvatilo kako je to sada jedna tvrtka; drugo, svrha je predstavljanja Assecovih rješenja koja se nude u bankarskoj industriji potrebnima za funkcioniranje suvremene banke i, treće, poruka je najznačajnije bankarske konferencije bila ta gdje su klijenti iz prve ruke mogli ispričati svoja iskustva vezana za rješenja multinacionalne tvrtke Asseco CE grupe, koja nudi sva rješenja za bankarsku industriju s jakim referencama. 180/6/2010 InfoTrend 11 Osvrt SEE Energetska Arena Dobar zemljopisni položaj s mogućnošću tranzita za naftu, prirodni plin i električnu energiju te prednosti pomorske zemlje i dobrih lokacija za izgradnju sigurnih energetskih objekata čini kvalitetnu osnovu za razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj, zaključak je 2. SEE Energetske Arene U organizaciji Infoareana Grupe i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva održana je 2. regionalna konferencija Energetska Arena 2010. - Konferencija o razvoju energetskoga sektora. Ovogodišnju je Konferenciju otvorila Kristina Čelić, načelnica Odjela za strategiju planiranja i energetske ravnoteže, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Prihvaćanjem Strategije energetskoga razvoja i postavljanjem poduzetnoga europskoga cilja smanjenja stakleničkih plinova za 20 posto i dobivanja 20 posto energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. predviđaju se ukupna ulaganja od 15 milijardi eura u energetskome sektoru, dok se najveća ulaganja očekuju u elektroenergetskome sektoru od oko 60 posto ukupnih ulaganja – istaknula je Čelić. Strategija predviđa projekte, kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku, završetak sustava magistralnoga plinovoda Hrvatske, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, izgradnja spremnika za obvezne zalihe naf- te i skladišta prirodnoga plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom, osuvremenjivanje rafinerija itd. Uz navedene su projekte sudionicima Konferencije predstavljena tri projekta koje podupire Svjetska banka, a to su: projekt energetske djelotvornosti s HEP ESCO-om, projekt poboljšanja infrastrukture i proširenja mreže toplinarstva s HEP Toplinarstvom i projekt kojim se pomaže Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u razvoju zakonodavstva za obnovljive izvore energije. Neovisno o energetskim projektima koji su u tijeku, očito je da Hrvatska ne koristi sve financijske mogućnosti koje su joj na raspolaganju za razvoj energetskoga sektora. Naime, direktorica je Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, Charlote Ruhe, u svojem izlaganju istaknula da je Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u koju EBRD još nije ulagao u energetske projekte. Ruhe je u svojem govoru pozvala sve zainteresirane, a koji imaju projekte za poticanje energetske djelotvornosti i razvoj obnovljivih izvora energije, da se obrate Banci. Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INE, tijekom panela Europski akcijski plan za energetsku sigurnost i solidarnost istaknuo je da je INA, kao jedan od najbitnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, spremna postati proaktivan partner Vlade RH u formuliranju i implementiranju hrvatske nacionalne energetske politike te jačanju sigurnosti opskrbe energijom. Navedeno podrazumijeva poduzimanje strateških koraka u trima područjima: značajnim daljnjim ulaganjima u istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovanju u komercijalnim projektima kojima će se osigurati sigurnost opskrbe te u preuzimanju ključne uloge u daljnjem razvoju hrvatskoga tržišta plinom – istaknuo je Aldott. Dobar zemljopisni položaj s mogućnošću tranzita za naftu, prirodni plin i električnu energiju te prednosti pomorske zemlje i dobrih lokacija za izgradnju sigurnih energetskih objekata čini kvalitetnu osnovu za razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj, ali su nužna daljnja ulaganja za razvoj visoko-energetsko-djelotvorne ekonomije – generalni je zaključak 2. SEE Energetske Arene. Međunarodna konferencija o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine Novi smjer U prostorijama tvrtke KING ICT održana je međunarodna konferencija o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje – REDEA i tvrtke za upravljanje inovacijama INI-Novation GmbH iz Njemačke. Cilj je konferencije bio potaknuti veću primjenu visokih tehnologija u zaštiti i predstavljanju kulturne i povijesne baštine. Naime, izazovi s kojima se susreću kulturne i turističke organizacije u upravljanju ponudom i privlačenju sve zahtjevnijih posjetitelja, traže inovativan pristup i pronalazak novih zanimljivih rješenja. Sudionici su konferencije kroz izlaganja bili upoznati s tehnološkim 12 InfoTrend 180/6/2010 rješenjima vezanima uz predstavljanje, odnosno diferenciranje određenih sadržaja i ustanova u mnoštvu ponude s kojom se pojedinci, možebitni korisnici susreću; oživljavanje i predočavanje povijesnih događanja i lokaliteta; planiranje putovanja i turističkih posjeta; dodatne sadržaje za obogaćivanje ponude muzeja i turističkih odredišta te život izložbe nakon zatvaranja i dr. Na kraju su bili prikazani i najbolji primjeri iz prakse iz Hrvatske i inozemstva. Na konfenciji se okupilo više od 70 sudionika iz različitih organizacija – od turističkih zajednica i muzeja, obrazovnih ustanova i stvaralaca tehnoloških rješenja pa sve do jedinica lokalne samouprave, razvojnih agencija i ministarstava. Organizaciju je konferencije poduprlo Njemačko savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja kao dio projekta “KroatINI - Science and Innovation Marketing Croatia”, zatim BICRO kroz Tehnološkoinovacijski centar Međimurje te KING-ICT. Prilikom obraćanja predstavnicima medija, Ana Kralj, voditeljica odjela za promicanje ulaganja u REDEA-i, istaknula je vrijednost te konferencije za projekt Tehnološko-inovacijskoga centra Međimurje koji provodi agencija od listopada prošle godine. „Vizija razvoja TIC-a je pozicionirati se kao stjecište tijekova znanja, inovacija i tehnologija u i iz regionalne ekonomije na korist Međimurja i šire regije, a današnji je događaj korak u tome smjeru.“, izjavila je Ana Kralj. Predstavnik suorganizatora, Wolfgang Kniejski, osvrnuo se na mogućnosti suradnje i razvoja projekata prijenosa tehnologije koji bi se financirali iz međunarodnih izvora, što je upravo i razlog današnjega predstavljanja postojećih domaćih i stranih projekata. Tijekom konferencije dotaknuta su brojna pitanja ključna za budućnost oživljavanja kulturne i povijesne baštine, kao i osmišljavanje turističkih proizvoda, a zaključak je svih sudionika da upravo nove tehnologije treba prihvatiti kao okosnicu daljnjega razvoja s mnogim još neistraženim mogućnostima. Vijesti IDC S IT Security Virtualization & Datacenter Roadshow 2010 redinom svibnja u Zagrebu je tvrtka IDC Adriatics organizirala „IDC IT Security, Virtualization & Datacenter Roadshow 2010“, za današnje prilike izuzetno dobro posječenu konferenciju o računalnoj sigurnosti, sustavima za pohranu podataka i virtualizaciji. Učesnici konferencije imali su priliku čuti očekivane ali stoga ne manje neugodne podatke IDC-ovih analiza hrvatskog informatičkog tržišta, primjerice o 31,8 postotnom padu vrijednosti tržišta za pohranu podataka (2009./2008.) ili 23,5 postotnom padu tržišta sigurnosnog softvera u istom razdoblju. Evo i osnovnih poruka kvalitetnih domaćih i stranih predavača, iz vrlo dobro koncipiranog programa izlaganja: Sigurnosni izazovi – stanje je sve ozbiljnije a problemi sve složeniji. Uz najnovije prijetnje dolaze i novi obrambeni programi koji zahtijevaju veća ulaganje, više znanja, novi hardver. Da bi se prekinuo ovaj začarani krug, najavljuje se nova sigurnosna revolucija. „Curenje“ podataka - zaštita tajnih podataka ovisi o pouzdanosti i kvaliteti sigurnosnih procedura u organizaciji. Prijetnje dolaze izvana i iznutra no organizacijama su na raspolaganju alati i metodologije koji mogu osigurati kvalitetnu zaštitu od „curenja“ i namjernog uništavanja podataka. Upravljanje sigurnošću podataka – sigurnosna praksa treba biti prilagođena specifičnim potrebama svake pojedine organizacije. Osim automatskog praćenja i izvještavanja, nužno je neprekidno obrazovanje zaposlenih i obavještavanje o važnosti zaštite podataka te o općoj sigurnosnoj politici tvrtke. Virtualizacija – već i u nas popularanom i korištenom pristupu transformaciji podatkovnih centara, mnogi pristupaju s premalo priprema i znanja što donosi dugotrajne i mukotrpne prilagodbe. Dobra ali neodgovarajuće primijenjena rješenja, umjesto korisnih učinaka dovode do smanjenja dostupnosti podataka i povećanja rada i troškova. IT sigurnost sutra – inače dobar princip „cloud“ računarstva izaziva nedoumice zbog osjetljivog pitanja zaštite podataka. Problem pogađa svakoga tko je zainteresiran za outsourcing svojih informatičkih procesa, od potrošača i dobavljača, sve do državne uprave pa treba dobro planirati potrebne mjere opreza. Nova rješenja za datacentar i energetsku učinkovitost – neprestane promjene IT okruženja zahtijevaju stalno dodavanje novih poslužitelja ili se izlaz traži kroz virtualizaciju. Korisnici danas očekuju cjelovit pristup pa je prezentirano novo datacentar rješenje za upravljanje infrastrukturom. Cloud Computing – predstavljeni su različiti modeli i tijek transformacije od tradicionalnog do cloud računarstva. Podatkovni centri budućnosti – u skladu s novim zahtjevima koji se pred njih postavlja, podatkovne centre treba bolje iskoristiti i pripremiti za korištenje vanjskih resursa. Možemo zaključiti da je ova, deveta po redu IDC-jeva konferencija o računalnoj sigurnosti, sustavima za pohranu podataka i virtualizaciji, svakako odgovorila očekivanjima i rganizatora i i učesnika konferencije. HP uspješniji od prošle godine HP je nadmašio očekivanja prijavivši za svoje fiskalno drugo tromjesečje prihode koji su 13% veći nego u istome razdoblju godinu prije. Prihodi su tvrtke u tromjesečju koje u tvrtki završava 30. travnja narasli na 30,8 milijardi dolara, dok su očekivanja analitičara bila između 29,51 i 30,22 milijardi dolara. Operativni je profit tvrtke porastao 25%, na 2,9 milijardi dolara. Komentirajući te rezultate, direktor je tvrtke Mark Hurd istaknuo svoje uvjerenje u daljnji rast u tekućem i sljedećim tromjesečjima. Za tekuće tromjesečje u tvrtki predviđaju prihode između 29,7 i 30 milijardi dolara. Prodano dva milijuna iPada Apple je prodao preko dva milijuna tabličnih računala iPad za manje od 60 dana. Početkom je svibnja Apple priopćio da je prvih milijun primjeraka prodao za svega 28 dana. Uređaj se počeo prodavati u Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu, Španjolskoj i Švicarskoj, a u srpnju će se pojaviti u još devet zemalja - Austriji, Belgiji, Hong Kongu, Irskoj, Luksemburgu, Meksiku, Nizozemskoj, Novome Zelandu i Singapuru, a tek potom i u drugim zemljama. Nakon nezabilježene potražnje u SAD-u, prodaja se u drugim zemljama morala odgoditi. “Kupci diljem svijeta doživljavaju magiju iPada i čini se da ga vole jednako kao i mi”, izjavio je tim povodom Steve Jobs, izvršni direktor tvrtke Apple. “Cijenimo njihovo strpljenje i svojski se trudimo napraviti dovoljan broj primjeraka.” U svojem izvješću od 20. svibnja 2010. IDC je predvidio da će do kraja godine prodaja tabličnih računala, zahvaljujući porastu zanimanja koje je potaknuo iPad, dostići sedam milijuna primjeraka, a do 2014. čak 46 milijuna. iPad je ručni uređaj u obliku table koji korisnicima omogućuje gledanje filmova, krstarenje Internetom, čitanje e-knjige i igranje računalnih igrica. Umjesto fizičke tipkovnice koristi se virtualna koja se prikazuje na zaslonu osjetljivom na dodir čija je dijagonala 24,6 cm. Debel je svega 1,27 centimetara i težak 680 grama. E-knjiga potiskuje tiskanu Prema predviđanjima u Sonyju, e-knjige će u razdoblju od pet godina postati popularnije od tiskanih. Prije tri godine šef Sonyjina odjela za e-čitače, Steve Haber, predvidio je kako će e-knjige preuzeti prvenstvo od onih tiskanih tijekom deset godina, no sada vjeruje da je to bila pesimistična procjena. Sony za sada u planu ima posebne uređaje namijenjene čitanju e-knjiga, poput svojega Readera, no u budućnosti bi se njihova uloga mogla integrirati u multifunkcionalne tipove uređaja. Također, japanski proizvođač prati navike kupaca iPada, te su zaključili da je 11% kupaca Appleov tablet kupilo s namjerom da ga u prvome redu koriste za čitanje e-knjiga. 180/6/2010 InfoTrend 13 ICT rješenja za uspješnije poslovanje CRM Upravljanje odnosima s kupcima Kupci postaju sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti. Što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako im mi tu možemo pomoći? strategija uspjeha Svjedoci smo da se kratica CRM često spominje kao svemoguće rješenje za probleme u odnosima s kupcima, ali i da se istodobno često čuje kako su CRM-ovi projekti neuspješni. Ako se CRM promatra kao i svaki drugi alat, njegova vrijednost ovisi isključivo o načinu kako se koristi. Na prvome je mjestu bitna CRM-ova strategija kojom se zapravo definira što prodajemo i komu prodajemo, kako stvaramo vrijednost za kupca, kako prenosimo informacije do kupca te na koji način prodajemo to što prodajemo. Ako je CRM-ova strategija dobro definirana da na jednostavan, pragmatičan i razumljiv način opiše kako tvrtka postiže konkurentsku prednost na tržištu na kojem posluje, velika je šansa da će implementacija CRM-ova sustava u poslovnome i tehnološkome smislu ne samo pomoći da tvrtka ostvari konkurentsku prednost nego osigurati da tu prednost dugoročno zadrži. Zašto trebamo CRM-ovu strategiju? Svaka se tvrtka, pogotovo danas zbog utjecaja krize, susreće s pitanjem kako povećati prodaju. Jedna je dimenzija konkurentsko okruženje u kojem su tvrtke zbog konkurencije primorane spuštati cijene ili dodavati nove usluge kako bi zadržale svoje kupce. No nekada ni to nije dovoljno da se kupac zadrži jer su kupci postali sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti. Tu se postavlja i pitanje što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako im mi tu možemo pomoći te pitanje koji su naši najbolji (najodaniji) kupci. I, na kraju, svaka komunikacija prema kupcima košta i tvrtke se suočavaju s pitanjem kako što djelotvorni14 InfoTrend 180/6/2010 je potrošiti novac namijenjen komunikaciji s kupcima. Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj jedan proizvod prodajete jednomu kupcu. Vrlo vjerojatno uzet ćete dovoljno vremena pa naučiti sve o ponašanju kupca, shvatiti njegove navike, ono što voli i što ne voli. Mnogo ćete razgovarati s njime da biste uspostavili odnos povjerenja i pronašli trenutak u kojem će se Vaš kupac odlučiti na kupnju jednoga proizvoda o kojem ovisi Vaša budućnost. Kad analizirate taj proces, uočit ćete da ste na mnogo mjesta morali donositi strateške i taktičke odluke u procesu prodaje. Strateške, na razini da shvatite potrebe Vašega kupca, kako biste mu mogli objasniti što mu to dobro- ga donosi Vaš proizvod i, taktičke, u svakodnevnome obraćanju kad ste birali način na koji ćete s kupcem razgovarati bilo da je riječ o pozivu na mobitel, sastanku uz kavu, prijevozu na posao i tomu slično. Ako sada dodajete složenost i povećavate broj kupaca, doći ćete u situaciju da ćete morati definirati sustavan način prikupljanja informacija o potrebama Vaših kupaca. Pristup će se prema kupcima razlikovati jer je gotovo sigurno da će svaki kupac imati individualne zahtjeve i svaki će na svoj način promatrati onaj jedan proizvod koji nudite na tržištu. Život će se dalje komplicirati kad počnete širiti ponudu svojih proizvoda kako biste zadovoljili individualne potrebe kupaca. Sada ne samo da treba voditi složene bilješke o ponašanju kupaca nego trebate pratiti i njihove potrošačke navike. Što vole kupovati, kada vole kupovati, koliko troše prilikom prosječne kupnje, gdje vole kupovati … i cijeli niz informacija iz kojih ćete zaključiti koje su potrebe kupaca, kako im individualno prići i ka- Najava ko ponuditi one proizvode koji će zadovoljiti njihove potrebe. Slika 1 Da bi dobili odgovore na sva ta pitanja, tvrtke moraju prikupiti velik broj podataka iz svojega informacijskoga sustava te se danas ne može zamisliti djelotvoran CRM sustav bez aplikacija koje pomažu u prikupljanju podataka i pripremanju izvješća. Prema jednoj od analiza A.T. Kearneya, koju smo proveli u razdoblju od 2006 do 2011, ulaganja u aplikacije za CRM-ove sustave rastu s prosječnom godišnjom stopom rasta od 12% i do 2011. predviđa se da će dostići globalnu vrijednost višu od 11 milijardi eura. No to je tek manji dio ulaganja u cijeli CRM sustav. Kada se tomu pridoda strojna oprema i usluga implementacije, brojka se od 11 milijardi eura u 2011. penje preko vrtoglavih 250 milijardi eura (slika 1.). Te brojke čini tržište za CRM sustave jako zanimljivim IT tvrtkaSlika 2 ma koje često, uz aplikacije, nude i podršku u implementaciji CRM sustava. U takvim se situacijama uvijek sjetim jednoga slučaja u kojem je IT tvrtka uvodila CRM sustav i to joj je bio jedan od prvih CRM projekata. Očekivanja su od strane klijenta IT tvrtke bila prevelika. CRM je trebao pratiti sve prodajne transakcije prema kupcima, identificirati proizvode sa stabilnom potražnjom, uspostaviti osnove za izgradnju sustava lojalnosti, pomoći u rješavanju problema nestalne potražnje itd. Kad god smo pokušali upozoriti na nepravilnosti u upravljanju potražnjom kupaca, nedostatke u kategorizaciji kupaca, nedostatke u kategorizaciji proizvoda, odgovor bi bio da će CRM riješiti sve te probleme. Narav- ranje te vrijednosti i kako ju dostavlja kupcu. no, nakon implementacije CRM sustava ko- CRM strategija treba definirati postupke kaja je trajala nekoliko mjeseci, CRM sustav je ko će se tvrtke ponašati u cijelome životnome ciklusu kupca. S jedne se strapušten u proizvodnju i nastupilo je Kako što ne treba pobrinuti za pridobivanje razočaranje usprkos tehnički savrkupca putem izravnih kontakata, šenoj implementaciji. djelotvornije provedbe marketinšpotrošiti novac djelotvorne kih kampanja, djelotvorna uspoZašto nije uspjelo? namijenjen stavljanja baza podataka o moguJedan je od razloga svakako taj ćim kupcima i slično. Nakon toga da IT tvrtka koja je radila imple- komunikaciji s potrebno je upoznati kupca, shvamentaciju nije bila svjesna slože- kupcima? titi njegove navike i potrebe, a punosti koju implementacija CRM sustava donosi i da je pristajala na dogovore u tem optimalnoga korištenja tehnologije te poimplementaciji, no glavni su razlozi u prepre- osobljenoga obraćanja kupcu. Nadalje, treba kama na koje tvrtka može naići prilikom im- povećati vrijednost samoga kupca tako da se iskoriste sve mogućnosti unakrsne prodaplementacije CRM sustava. je (cross sellinga), identifikacije profitabilnih Riječ je o pet grupa prepreka: strateške, po- kupaca (onih kod kojih transakcija prodaje litičke, procesne, organizacijske i sistemske najjednostavnije prolazi) te usredotočivanja na one kupce kod kojih postoji potencijal poprepreke. Strateške prepreke upućuju na nejasno de- većanja vrijednosti. I na kraju je potrebno zafiniranje CRM strategije ili postojanje više držati kupca, tj. spriječiti njihov odlazak ka strategija koje se preklapaju. CRM strategija konkurenciji, u što ulaze različite mjere preje zapravo opis kako tvrtka definira svoju po- vencije otkazivanja ugovora, ponovno osvanudu prema kupcima, kako stvara vrijednost janje kupaca koji su već otišli te izradbu prokod različitih kupaca, kako komunicira stva- grama lojalnosti. Političke prepreke upućuju na nejasno vlasništvo nad kontaktom s kupcem ili neslaganje unutar rukovodstva kako pristupati kupcima i koje proizvode nuditi na tržištu. Procesne prepreke uglavnom podrazumijevaju nekonzistentne procese u kontaktiranju s kupcima ili u prevelikome optimiranju prodajne sile, tako da u kontaktima nedostaje tehnička potpora prodaji. Organizacijske prepreke odnose se na nedostatak komunikacije između različitih funkcija koje obavljaju prodaju jednom te istom kupcu. Sistemske prepreke upućuju na nedostatak integracije između podataka u informacijskome sustavu. To mogu biti nepovezane baze podataka o kupcima ili nepovezane aplikacije koje pokrivaju različite dijelove procesa u informacijskome sustavu tvrtke. CRM sustave trebamo da bismo iskoristili ono najviše iz našega odnosa s kupcima. Oni nisu samo tehničko rješenje za upravljanje odnosima s kupcima, nego njihova uloga ima opipljive poslovne ciljeve (slika 2.). Uravnoteženi CRM sustavi donose dvije grupe koristi: 180/6/2010 InfoTrend 15 ICT rješenja za uspješnije poslovanje Na strani prihoda: Pridobivanje novih, lojalnih i profitabilnih kupaca Povećanje potrošnje postojećih kupaca Širenje unakrsne prodaje proizvoda i usluga Povećanje vrijednosti robne marke i kupca Zadržavanje kupaca putem povećanoga zadovoljstva Povećanje lojalnosti najprofitabilnijih kupaca Na strani troškova Povećanje djelotvornosti marketinških kampanja Povećanje troškovne djelotvornosti prodajnih kanala Povećanje djelotvornosti prodajnih kanala Smanjenje vremena potrebnoga za lansiranje novih proizvoda i usluga Stvaranje sinergija u prodajnoj podršci Smanjenje pogrješaka u kontaktima s kupcima CRM i stvaranje vrijednosti za kupca Sustav upravljanja odnosima s kupcima može imati različite stupnjeve razvoja. U savjetničkoj kući A.T. Kearneyu koristimo tzv. Stages of excellence model s kojim razmjerno Autor mr. sc. Tomislav Čorak diplomirao je i magistrirao na FER-u u Zagrebu te stekao MBA na Poslovnoj školi IEDC Bled School of Management. Radnu karijeru je započeo u proizvodnji gdje se bavio poboljšanjem kvalitete poslovnih procesa. Specijalizirao je uvođenje SAP-ova sustava te je sudjelovao na više projekata u regiji. Voditelj je projekata u savjetničkoj kući A.T. Kearney koja je specijalizirana za savjetovanje top menadžmenta na područjima strategije, organizacije i optimiranja poslovanja. Primarna su mu područja rada energetika, telekomunikacije i visoke tehnologije. Sudjelovao je i vodio više projekata koji su se doticali CRM sustava na području reorganizacije, izradbe strategije informacijskih sustava, upravljanja lancem nabave i upravljanja inovacijama za vodeće tvrtke u Hrvatskoj i široj regiji. 16 InfoTrend 180/6/2010 Slika 3 jednostavno možemo procijeniti na kojem je Slika 4 stupnju razvoja upravljanje CRM sustavom u tvrtki. Model se sastoji od četiriju stupnjeva koji prvenstveno ovise o tipu posla kojim se tvrtka bavi. Prvi su stupanj tzv. Udaljeni odnosi s kupcima u kojem tvrtka nudi svoje proizvode ili usluge bez strategije nastupa prema kupcima. Takve slučajeve često vidimo u tvrtkama koje rade masovne proizvode niske dodane vrijednosti gdje sama svijest o kupcu nije presudna u prodaji proizvoda, no takav stupanj Izradba se CRM strategije u osnovi vrti oko razvoja ima jako velika ograničenja u daljstvaranja vrijednosti koje radimo za kupca. njem rastu tvrtke. Drugi je stupanj kad je CRM sustav u nasta- Vrijednosti u smislu naše ponude, generirajanju. Značajka je toga stupnja da su tvrtke i nja vrijednosti kod kupca, komunikacije vridalje usredotočene na prodaju svojih proizvo- jednosti koju stvaramo za kupca te sama proda i usluga, ali već počinju stvarati individu- vedba toga cijeloga procesa. Kada se definira alizirane odnose prema kupcima. Prvenstve- vrijednost ponude, tvrtka mora biti svjesna da razumije kojim se poslom bano se to odnosi na velike kupce koji značajno sudjeluju u prihoCRM strategija vi njezin kupac. To nije beznačajno pitanje. Naime, tek kada du tvrtke. Za njih se prilagođava znate što je posao Vašega kupponuda, počinju se raditi analize treba definirati ca, moći ćete definirati što mu prodaje po različitim kupcima i postupke kako treba da bi svoj posao obavio, a primjetni su prvi koraci podjele će se tvrtke kupaca. ponašati u cijelome jednom kada to znate, bit će lakdefinirati kakvu to vrijednost Treći su stupanj razvoja Bliživotnome ciklusu še Vaš proizvod/usluga ima za kupski odnosi s kupcima. Taj stupanj ca. To je ključni korak u definikarakterizira jasno definirana kupca ranju ponude proizvoda i usluga strategija upravljanja odnosima s kupcima koja se koristi za izradbu ponude koje naše tvrtke često preskaču. Ako dovoljproizvoda i usluga prilagođene segmentima no ne razumijete čime se Vaš kupac bavi, teškupaca. Tu se počinje mjeriti dodana vrijed- ko ćete definirati dodanu vrijednost koju stvanost kupaca, prodajni se kanali organiziraju rate za kupca, a samim time ćete teško doći i oko segmenata kupaca, a same su prodajne do kupca jer će malo tko razumjeti što nudite tržištu. transakcije poosobljene. Da biste izvukli najviše iz odnosa s kupciČetvrti su stupanj razvoja tzv. Prisni odnosi s kupcima, gdje je CRM strategija osnova ma, dobro je poznavati kako se kupac s vreza razvoj tvrtke. Prodaja je potpuno organizi- menom razvija. Za ilustraciju može poslužiti rana oko kupca (između kupca i tvrtke posto- model koji segmentira krajnje potrošače, oviji potpun odnos povjerenja), a za nagradu su sno o fazi života u kojoj se nalaze (slika 3.). Od kupci jako lojalni i zaprjeke su ulasku konku- trenutka kad odrasle osobe stasaju kao samostalni pojedinci, kupuju svoj prvi automobil, rencije visoke. Slika 5 kupuju stan, dobiju dijete koje obrazuju prvo u osnovnoj, zatim u srednjoj školi pa na fakultetu i sve do trenutka kad polako odlaze u mirovinu. Za svaku se fazu u životu potrošača može definirati ponuda proizvoda i usluga. Time se s jedne strane postiže jako povezivanje s kupcem, ali i stvaranje široke ponude proizvoda i usluga, što ovisi o životnoj dobi kupca. Odjednom tvrtka ne opslužuje samo uski segment kupaca određene dobi, nego svojim proizvodima i uslugama obuhvaća širok krug ljudi, dok istodobno zadržava prisan odnos sa svojim kupcima jer razumije kako im se potrebe mijenjaju tijekom života. Dakle, da bi CRM sustav zaživio, potrebno je imati CRM strategiju, ali samo ona nije dovoljna. CRM sustav možemo predočiti u obliku kuće koja na vrhu ima strategiju, a u temeljima tehnološko rješenje. U prenesenome smislu, s krova kuće vidimo najdalje i upravo strategija definira taj pogled. Ako se spustimo kat niže, nailazimo na CRM organizaciju i postupke koji podržavaju provedbu strategije. Tu se u načelu definiraju pravila igre kako najbolje udovoljiti zahtjevima kupca. Kako mora biti organizirana prodaja, kako mora biti organiziran marketing, kako moraju ostale funkcije u tvrtki podržavati organizaciju prodaje. U tome se dijelu CRM sustava donosi odluka hoće li naša prodaja biti organizirana po proizvodima ili po kupcima i koje ćemo prodajne kanale koristiti. Krećući se dalje prema prizemlju, nailazimo na kat na kojem se definira način kako će se pratiti/nadzirati ostvaruju li se dogovoreni ciljevi i planovi. Tu se definira metrika i pokazatelji potrebni za izradbu sustava nagrađivanja prodajne sile. Sustav nagrađivanja treba poticati prodajnu silu da provode više vremena s kupcem i da, umjesto administrativnih i transakcijskih poslova, radi na uspostavljanju od- definirati stratešku vrijednost CRM sustava i mjerljive ciljeve njegove implementacije, a nakon toga zapitati se koji su naši najvrjedniji kupci, koji su naši planovi za rast, koju vrijednost nudimo kupcu, kako zadržavamo lojalnost kupca, kakva su organizacijska rješenja potrebna, koja bi tehnologija zadovoljila potrebe CRM sustava te, na kraju, razmisliti o prijelaznome razdoblju u kojem će trebati upravljati promjenama u procesnome i organizacijskome smislu, ali i kako integrirati novo tehnološko rješenje u postojeći informacijski sustav. U praksi su identificirani brojni čimbenici uspjeha od kojih ćemo ovdje navesti one najbitnije. Prvi je vezan uz ciljanje kupaca, tj. da je uvijek bitno pronaći i zadržati profitabilne kupce, tj. one s kojima radite s najmanje napora i zadovoljni su Vašom tvrtkom. Nakon toga treba segmentirati kupce u skladu s ponunosa povjerenja s kupcem i da razvije kapaci- dom dodane vrijednosti za kupca. Sljedeći je čimbenik da se održava redovita komunikacitet za spoznavanje njegovih potreba. No veliko mjesto u tome dijelu sustava za- ja s kupcem. Nije dobro nasumično nazivati uzima i organizacijska kultura tvrtke. Nije kupca, nego je pravilno da kupac putem redovite komunikacije dobije osjećaj isto ako je organizacijska kultura tvrtke takva da se brzo donose CRM sustave sigurnosti da se Vi, kao njegov dobavljač, zanimate za njegovo odluke o promjenama u poslova- trebamo da poslovanje i brinete za njega. Nanju u odnosu na dugotrajne probismo iskoristili kon toga dolazi čimbenik pristucese odlučivanja. To je jako bitno pa kupcu kroz više kanala. za kapacitet tvrtke u upravljanju maksimum iz Primjer: činjenica je da smo promjenama. Naime, svaka im- našega odnosa s prije kod istoga vlasnika imali plementacija CRM sustava dono- kupcima jednu tvrtku za usluge fiksne tesi određene promjene u poslovanju. Bilo da je riječ o strateškim promjenama, lefonije, a drugu za uslugu mobilne tehnolopromjenama u procesima ili promjenama u gije. Danas to više nije tako. Neki će reći da obradbi podataka, tvrtka će trebati upravljati smo u Hrvatskoj imali tu situaciju onda kada tim promjenama. Na kraju, dolazi jako bitan je usluga mobilne telefonije bila na početku. dio CRM sustava koji je na neki način njegova Tada je donesena mudra odluka o njihovome osnova – informacijska, tj. tehnološka infra- razdvajanju zato da se usluga mobilne telefonije odvoji od fiksne kako bi narasla i osvojistruktura za podršku CRM sustava. Zašto je to osnova kada smo do sada govorili la tržišni udio. No danas, kada su obje tehnoda tehnologija dolazi na kraju? Tehnologija je logije razvijene, ima smisla spojiti prodaje, ići osnova zato što danas bez nje nema djelotvor- prema kupcu s jednim kontaktom i nuditi vine obradbe podataka ni pripreme izvješća. Sa- še usluga odjednom. Nadalje, treba definirama CRM strategija, organizacija, procesi, su- ti metriku kojom će se pratiti funkcioniranje stav nagrađivanja i sl. ne će moći zaživjeti bez CRM sustava, jesmo li na pravome putu u odtehnološkoga rješenja. Tehnološko rješenje nosu na plan ili treba li raditi korektivne akcimože biti i excel tablica ili access baza poda- je. Ta je metrika usko povezana s potrebom za taka, no danas su odnosi s kupcima toliko slo- prilagodljivim i pouzdanim informacijskim ženi zbog broja kupaca, praćenja faze razvo- sustavom. ja, broja proizvoda i usluga koje im nudimo da je bez tehnološkoga rješenja, koje će obu- Kod planiranja, pragmatično hvatiti podatke iz operativnoga sustava tvrtke U praksi smo nailazili na različite oblike plai podatke s tržišta, teško zamisliti djelotvorno niranja projekata za uvođenje CRM sustava. funkcioniranje CRM sustava. No kako god ga organizirali, faze bi projekta trebale biti kao što je prikazano na slici 5. Pretprojektna je faza snimke stanja bitna da bi se Kako pobijediti uvođenje popisale već započete inicijative. Naime, proCRM-a? Općenito gledano, da bi projekt uvođenja, blem upravljanja odnosima s kupcima je totj. izgradnje CRM sustava uspio, prije počet- liko dio svakodnevnoga poslovanja da nema ka samoga projekta potrebno je odgovoriti i tvrtke koja nema u svojem razmatranju isto180/6/2010 InfoTrend 17 ICT rješenja dobno nekoliko inicijativa. Nakon toga je još u pretprojektnoj fazi potrebno definirati očekivanja od CRM sustava i izračunati isplativost njegovoga uvođenja, kada se sučele koristi na strani prihoda i troškova te iznos ulaganja. Nakon dobre pripreme, započinje faza definicije CRM strategije po svim elementima stvaranja vrijednosti koje radimo za kupca: vrijednost naše ponude, način generiranja vrijednosti kod kupca, komunikacija vrijednosti koju stvaramo za kupca te opis kako će se realizirati cijeli taj proces. Ta je faza bitna i za poticanje prodaje na promjene koje će novi CRM sustav donijeti. Nakon definiranja strategije, započinje definicija koncepta CRM sustava u procesnome smislu, organizacijskome smislu, po pitanju metrike, pokazatelja, sustava nagrađivanja itd. Kako bi se dovoljno rano u projektu moglo dogovoriti kontrolne točke (milestone) implementacije. Na kraju, nakon potvrde koncepta ostaje faza planiranja implementacije gdje se uspostavlja ured za vođenje projekta kako bi podržao upravljanje projektom i olakšao komunikaciju o promjenama, zatim se razrađuju implementacijski planovi i koristi od implementacije. Projekti uvođenja novoga CRM sustava mogu trajati 10-16 tjedana za fazu pripreme, definicije strategije i CRM koncepta, a sama implementacija može potrajati i do godinu dana. Ključne poruke Na kraju treba umjesto zaključka ponoviti ključne poruke koje će pomoći u stvarnijem planiranju uvođenja CRM sustava. Na prvome je mjestu potreba za shvaćanjem kako tehnologija sama po sebi ne će ostvariti očekivane koristi od implementacije CRM sustava. Na drugome je mjestu potreba za razumijevanjem da se CRM sustavi ne uvode samo zbog povećanja prihoda, nego i zbog smanjenja troškova prodaje. Na trećem je mjestu potreba da se prije projekta obuhvate sve započete inicijative i napravi ocjena isplativosti uvođenja CRM sustava. Na četvrtome mjestu treba uzeti u obzir činjenicu da će novi CRM sustav donijeti promjene u poslovanju i treba isplanirati vrijeme potrebno da se te promjene prihvate. Na petome je mjestu potreba da se u projekt uključe svi sudionici koji imaju utjecaja na odnose s kupcima, čak i one koji podupiru prodajne težnje. I na posljednjem je šestom mjestu potreba za definiranjem metrike s kojom će se pratiti uspjeh implementacije CRM-a. Tomislav Čorak 18 InfoTrend 180/6/2010 Vijesti Amerikanci i brzina Prema rezultatima istraživanja američke Savezne komunikacijske komisije (Federal Communications Commission - FCC) oko 91% američkih korisnika širokopojasnih veza prema Internetu zadovoljno je uslugom, no čak 80% ih ne zna koliku brzinu veze plaćaju. U istraživanju koje je obuhvatilo više od 3000 odraslih korisnika širokopojasnoga Interneta, četiri od pet ispitanika nije znalo kolika je brzina veze prema Internetu koju plaćaju. Oko 24% ih je izjavilo kako vjerojatno dobivaju brzinu koju bi trebali imati, a 57% ih vjeruje kako bi trebali dobiti brzinu koja se navodi u usluzi koju koriste. Predstavnici FCC-a navode kako su ti rezultati jasan znak da su korisnici zbunjeni i slabo obaviješteni o uslugama koje im se nude. Istraživanje je dio plana prema kojemu bi svaki Amerikanac u sljedećih deset godina trebao dobiti mogućnost širokopojasnoga pristupa Internetu. No kako bi se odredili potrebni koraci za provedbu plana FCC-a, prvo želi utvrditi trenutačno stanje na tržištu te su stoga pokrenuli i ispitni alat na svojim stranicama koji omogućuje provjeru trenutačne brzine prema Internetu. IBM kupuje Sterling IBM će za 1,4 milijardi dolara preuzeti tvrtku Sterling Commerce od američkoga mobilnoga operatora AT&T. Sterling prodaje proizvode koji bi trebali omogućiti tvrtkama jednostavniju razmjenu informacija iz različitih poslovnih sustava partnera, korisnika i dobavljača. Tvrtka ima oko 18 000 korisnika širom svijeta, a prema navodima iz IBM-a, posebno je usmjerena na “usluge u oblaku”. IBM-ovi su predstavnici istaknuli kako će nastaviti podržavati postojeće korisnike te nastaviti razvoj Sterlingovih tehnologija kako bi iskoristili mogućnost povezivanja s IBM-ovim rješenjima. Cijeli bi posao oko preuzimanja trebao završiti u drugoj polovini godine, a 2500 Steerlinogvih zaposlenika trebalo bi se pridružiti IBM-ovu odjelu WebSphere. Tržište pohrane podataka Prema rezultatima istraživanja tržišta tvrtke IDC, promet ostvaren prodajom profesionalnih vanjskih uređaja za pohranu temeljenih na čvrstim diskovima porastao je 17% u prvom kvartalu u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. EMC je vodeći proizvođač s udjelom od 24,6%, a u odnosu na godinu ranije prodaja mu je porasla 37,6%. Na drugom mjestu je IBM koji drži približno 11,7% tržišta, odnosno ostvario je 579 milijuna dolara prihoda uz rast od 21,6% u odnosu na godinu ranije. No vrlo blizu IBM-a na trećoj poziciji je NetApp s udjelom od 11,1% i prihodima od 550 milijuna dolara. Naime tvrtka je ostvarila najveći rast među vodećom četvorkom, odnosno prihodi su joj porasli 47,4% čime je s prošlogodišnje šeste skočila na treću poziciju. Na četvrtom mjestu je HP koji je uz rast od samo 5% ostvario 506 milijuna dolara prometa, dok je Dell na petom mjestu ostvario 500 milijuna dolara prometa uz rast od 21,8%. Ukupno je na tržištu profesionalnih vanjskih uređaja za pohranu temeljenih na čvrstim diskovima u prvom kvartalu ostvaren promet od 4,96 milijardi dolara. Vijesti Krave i energija Oracle kupuje Secerno Transakcije će oko akvizicije biti zatvorene do kraja lipnja. Financijske pojedinosti sporazuma nisu objavljeni. U Oracleu još uvijek sjede na hrpama novca, barem ako je suditi prema objavljenim planovima. Naime, tvrtka namjerava kupiti britansku tvrtku Secerno specijaliziranu za izradbu sigurnosnih rješenja za baze podataka. Među rješenjima koja tvrtka nudi izdvaja se firewall za baze podataka, koji bi Oracle vrlo brzo mogao integrirati u svoje proizvode. Prema navodima iz tvrtke to će krajnjim korisnicima Oracleovih rješenja omogućiti višu razinu sigurnosti, uz smanjenje troškova i složenosti sustava za osiguranje baza podataka. IN2 osnovao tvrtku u Makedoniji Istraživači iz tvrtke Hewlett-Packard predstavili su nedavno na konferenciji Američkoga udruženja inženjera strojarstva projekt korištenja stajskoga gnojiva i drugoga otpada s farmi za generiranje električne energije. U projektu se, doduše hipotetički, tvrdi da farma s 10 000 krava može osigurati 1 MW za napajanje centra za obradbu podataka u kojem se nalazi 1000 poslužitelja. Ta zamisao, za sada, postoji samo na papiru, premda Tom Christian, rukovoditelj HP-ova istraživačkoga tima, tvrdi da postoji zanimanje za pretvaranje stajskoga gnojiva u električnu energiju. Rekordni rast Prema istraživanju iSupplija, u prvom kvartalu ove godine prodano je za 22,7% više računala nego u istom razdoblju prošle godine. To je najveći rast na godišnjem nivou kojeg je kompanija zabilježila od početka mjerenja. Ukupno je tokom kvartala isporučeno 81,5 milijuna računala, a najveći su rast prodaje zabilježili azijski proizvođači. Acer se tako približio HP-u s razlikom od svega 6,3% tržišnog udjela, dok je Asus bio proizvođač s najvećim rastom prodaje koji je iznosio čak 136,2%. Konstantni pad prodaje stolnih računala nakratko je zaustavljen s obzirom da su se desktopi prodavali bolje za 1% nego prošle godine. Ipak, u usporedbi s rastom od 26,5% među prijenosnicima, rast prodaje desktopa zanemariv je. Nakon višegodišnje prisutnosti i na makedonskome tržištu +, IN2 grupa sa sjedištem u Zagrebu, osnovala je krajem studenoga 2009. tvrtku IN2 d.o.o.e.l. Skopje, a u utorak 27. travnja obilježen je početak poslovanja nove članice. Tom je prigodom upriličen IN2 dooel, Skopje, deseta članica IN2 Grupe. Osnivanjem samostalne tvrtke, IN2 pokazuje namjeru za jačim djelovanjem na makedonskome tržištu gdje je do sada bila prisutna samo kroz matičnu tvrtku iz Zagreba. “Na makedonskome tržištu IN2 je do sada imao projekte samo u financijskome sektoru, što je samo jedno od područja našega djelovanja. Osnivanjem tvrtke IN2 želi proširiti svoje djelovanje i u ostalim tržišnim segmentima s posebnim naglaskom na zdravstvo i javni sektor”, istaknuo je Ante Mandić, predsjednik uprave IN2. Biljana Petreska, direktorica skopskoga IN2, istaknula je da vjeruje da će se time osnažiti partnerstvo s postojećim klijentima u Makedoniji (KB Prv penziski fond, NLB Nov Penziski fond, Komercijalna banka i Stopanska banka) te posebno poboljšati kvaliteta podrške njihovoga daljnjega rasta. Time će se ostvariti i nužni preduvjeti za brz rast tvrtke i pridobivanje novih klijenata. Želja je vodstva IN2 grupe da kroz skopsku tvrtku poboljša plasman vlastitih softverskih rješenja i IT usluga te time makedonskomu tržištu učini dostupnim znanje i iskustvo svojih stručnjaka stečeno kroz 18 godina rada i prisutnosti na regionalnome IT tržištu. S druge se strane nada da će upošljavanjem kvalitetnih makedonskih stručnjaka te njihovim dodatnim obrazovanjem u vlastitome obrazovnome centru u Zagrebu pojačati svoj stručni potencijal i sveukupnu kvalitetu. Apple pod istragom Prema pisanju The Wall Street Journala američko ministarstvo pravosuđa (DOJ) istražuje Appleovu tržišnu strategiju vezanu uz distribuciju digitalne glazbe. Naime, Apple je navodno zahtijevao od vodećih glazbenih izdavača da odustanu od specijalnih popusta na stranicama poput Amazona. Istraga nije samo usmjerena na Appleov utjecaj na ukidanje promotivnih popusta na Amazonu, nego se općenito istražuje Appleova strategija za prevlast na tržištu digitalne distribucije glazbe.Trenutačno je istraga još uvijek u vrlo ranoj fazi, tako da nije sigurno hoće li rezultirati i formalnom tužbom protiv Aplea. Za sada nema službenih komentara iz Applea ni američkoga ministarstva pravosuđa. 180/6/2010 InfoTrend 19 Novosti BiH ICT tržišta Piratstvo Business Software Alliance (BSA), međunarodna asocijacija koja predstavlja globalnu industriju softvera, zajedno s tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, objavila je 19. svibnja 2010. svoju sedmu godišnju studiju o softverskome piratstvu, kojom je obuhvaćeno više od stotinu zemalja. Od 2008. do 2009. instalacije su nelicenciranoga softvera na računalima u Bosni i Hercegovini smanjene za 1%, tako da sada stopa softverskoga piratstva iznosi 66%. Komercijalna je vrijednost toga ilegalnoga softvera dostigla iznos od oko 14 milijuna američkih dolara. Microsoft BiH Microsoft BiH je u Banjoj Luci održao svoju redovitu godišnju konferenciju namijenjenu inženjerima za razvoj softvera, IT stručnjacima, studentima i ostalima koji su zainteresirani za upoznavanje Microsoftove razvojne platforme. Devdays 2010 bio je posvećen predstavljanju najnovijih Microsoftovih proizvoda za spomenuto slušateljstvo, a naglasak je bio na posljednjoj inačici Microsoftova proizvoda Visual Studio 2010, koji je svjetsku premijeru doživio 12. travnja 2010. u Las Vegasu. Nove će funkcionalnosti Visual Studia 2010 razvojnim inženjerima omogućiti stvaranje aplikacija koje će raditi jednako kvalitetno kako na postojećoj infrastrukturi tako i na osnovama koje dolaze, kao što je „Cloud computing“ osnova. Osim predstavljanja vezanih zaVisual Studio 2010 i SQL Server 2008 R2 posjetitelji su imali priliku saznati novosti o proizvodima i rješenjima, kao što su .NET Framework i Silverlight 4 i to od uglednih predavača iz BiH i regije. Pripremio: Haris Hamidović Rasprava Pan-Europska rasprava o upravljanju Internetom (EuroDIG) – otvorena osnova za neobvezatnu i uključujuću raspravu i razmjenu o javnim politikama koje se odnose na upravljanje Internetom (Internet Governance – IG) – održaln je u Madridu konferenciju za 2010. U svrhu uključivanja svih zainteresiranih predstavnika ustanova i pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, koji se bave pitanjima vezanima za Internet i/ili općenito informacijsko-tehnološka pitanja, u europske rasprave o upravljanju Internetom organizirana je 29. travnja videokonferencija 20 InfoTrend 180/6/2010 u Sarajevu koja je pratila EuroDIG 2010 konferenciju u Madridu. EuroDIG je osnovan 2008. od strane predstavnika civilnoga društva, poslovnoga sektora, tehničke i akademske zajednice, vladinih ustanova različitih država i regionalnih europskih ustanova uključujući i predsjedništvo EU-a, Europsku komisiju, Europski parlament, Vijeće Europe i Europsku uniju za radiodifuziju. EuroDIG ima dvostruku svrhu: prvo, da podrži predstavnike zainteresiranih strana iz različitih ustanova u razmjeni njihovih stajališta i najboljih praksi vezanih za pitanja iz upravljanja Internetom o kojima se treba raspravljati na sastancima UN Foruma za upravljanje Internetom (Internet Governance Forum - IGF), i da se na taj način utvrdi zajedničko europsko stajalište o istim pitanjima, uvijek podcrtavajući raznolikost iskustava svih uključenih; i drugo, da se razvije svijest u Europi o vrijednosti pluralističkoga pristupa raspravama koje se razvijaju kroz i oko IGF-a. Bibliotekarski servisi Novosti Srbija ICT tržišta Obrazovanje Potpredsjednik je Vlade za europske integracije i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić 15. travnja 2010. uručio ugovore novoj generaciji stipendista doktoranata Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj u 15 znanstvenih područja. Đelić je tom prilikom istaknuo kako je stipendiju Ministarstva u 2010. dobio 201 student doktorskih studija i 16 srednjoškolaca, da je bitno da doktoranti ostanu raditi i živjeti u Srbiji, da su doktorske studije bitan dio strategije znanstvenoga i tehnološkoga razvoja zemlje i da se mora osigurati znanstveni podmladak jer Srbija pripada starim znanstvenim zajednicama. (Foto: Tanjug) E-bankarstvo Zamjenik direktora Univerzitetske biblioteke iz Beograda „Svetozar Marković“, Bogoljub Mazić, u Sali za sjednice Rektorata Univerziteta u Tuzli predstavio je projekt „Novi bibliotečki servisi na univerzitetima Zapadnog Balkana“ koji je dio Tempus projekta. Osnovni su ciljevi toga projekta: tehničko osuvremenjivanje mreže, uključivanje preostalih fakultetskih biblioteka u univerzitetsku bibliotečku mrežu, implementacija novih web-servisa za bibliotečko poslovanje, izgradnja spremišta univerzitetskih e-publikacija i izgradnja portala fakultetskih kurikuluma povezanih sa spremištima. Predstavljanju su projekta nazočili menadžment Univerziteta u Tuzli, predstavnici Univerzitetske biblioteke iz Maribora te predstavnici Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla. „Narodna i univerzitetska biblioteka ‘Derviš Sušić’ iz Tuzle, zajedno s partnerskim bibliotekama iz Srbije, Crne Gore, Austrije, Velike Britanije i Slovenije, uspjela je Tempus projekt dovesti i u Tuzlu. To je velik korak za bibliotekarstvo kako u Tuzli tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Na taj ćemo način povezati biblioteke iz BiH s bibliotekama iz regije i šire koje implementiraju COBISS sistem“- riječi su mr. Enise Žunić, direktorice NUB „Derviš Sušić“ iz Tuzle. Prednosti su nove inačice povećana brzina, sigurnost i stabilnost sustava i znatno smanjeni troškovi održavanja. Prilagodivši svoje proizvode današnjim bankarskim potrebama, „Saga“ je predstavila preobrazbu nekadašnjega call centra u „kontakt centar“ kao proaktivnoga rješenja za komunikaciju između operatora i klijenta.“Saga“ u suradnji s tvrtkom „Loxon Solutions“ nudi i softver za upravljanje rizikom u poslovanju banaka i „Business Intelligence” i „Data Warehouse“ alate koji su zapravo skup standarda koje je Narodna banka Srbije propisala kao obvezu za sve banke do kraja 2010. Telekom Srbije Na natječaj za savjetnika prodaje dijela državnih akcija u Telekomu Srbije prijavio se samo konzorcij “Citigroup global markets” iz Londona. Tenderska je komisija Vlade Srbije prihvatila tehničku ponudu te tvrtke, dok će o financijskoj ponudi biti odlučeno u roku od 15 dana. Cijena će usluge konzorcija Citigroup global markets iznositi 0,2% vrijednosti od prodanih akcija. Prema prijašnjim najavama iz Vlade, očekuje se kako će tender za prodaju dijela akcija Telekoma Srbije biti raspisan E-uprava Ministrica financija u Vladi Republike Srbije, Diana Dragutinović, službeno je 19. travnja 2010. pustila u rad Kontakt centar Poreske uprave koji treba omogućiti bolju komunikaciju poreznih obveznika i te uprave. Dragutinović je tom prilikom navela kako je u otvaranje toga kontakt centra uloženo približno 2,7 milijuna eura i izrazila očekivanje kako će on doprinijeti povećanju broja poreznih obveznika koji će na vrijeme obavljati svoje obveze. Također će se kontakt centri otvoriti u svim većim gradovima i općinama u Srbiji. Direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević upozorio je da će Kontakt centar u prvoj fazi pružati opće informacije o poreznim propisima putem telefona, elektroničke pošte i web-sajta, dok bi u drugoj fazi sljedeće godine trebao pružati i druge pojedinačne informacije. Zdravstvo moći obaviti na jednome šalteru. Direktorica Republičkoga zavoda za zdravstveno osiguranje Svetlana Vukajlović podsjetila je na to kako je taj zavod potpisao protokol o suradnji s Nacionalnom službom za zapošljavanje (NSZ) kojim je omogućen jednošalterski sustav prijave i odjave na zdravstveno osiguranje elektronskim putem. (Foto: Fonet) E-trgovina Na internacionalnoj konferenciji o elektronskoj trgovini, koja je održana na Paliću od 22. do 24. travnja 2010., svi su sudionici pokazali kako su unaprijedili svoja znanja i aktivnosti u toj bitnoj djelatnosti. Organizatori su uspjeli pozvati najbolje domaće, ali i neke inozemne stručnjake za e-trgovinu. Od 70 održanih predavanja pozornost su sudionika posebno izazvala predavanja kao što su: Koliko biste platili da imate koristi od web-sajta, Male tajne za veću zaradu vaše web-trgovine, Kako započeti vlastitu internetsku trgovinu, Uvjetovanost primjene e-poslovanja i konkurentnosti poduzeća, digitalni novac: revolucija ili evolucija, Upotreba sustava mobilnih plaćanja i dr. U tim i sličnim predavanjima vide se stečena iskustva, ali i nezadovoljstvo zbog malo primjena i male isplativosti e-trgovine. E-parlament Predsjednica je Narodne skupštine Republike Srbije, Slavica Đukić-Dejanović, izjavila kako se pregovara s donatorima koji bi omogućili uvođenje tzv. elektronskoga parlamenta do 2011. Ilustrirajući značaj uvođenja e-parlamenta, predsjednica je Narodne skupštine istaknula kako jedna sjednica Skupštine Srbije, gdje poslanici prijave 3000 amandmana, stoji čak 15.000 eura, ali da skupština nema vlastitih sredstava kako bi uvela samostalnu novu tehnologiju. Telekomunikacije Potpredsjednik je Vlade i ministar ekonomije i regionalnoga razvoja Mlađan Dinkić izjavio kako je Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) omogućio da poslodavci podnesu prijavu za zdravstveno osiguranje elektronskim putem. On je objasnio kako poslodavci ne će morati dolaziti na tri šaltera – zdravstvenoga fonda, umirovljeničkogaa fonda i službe zapošljavanja, nego će sve nužne aktivnosti VIP mobile najavio je drugi krug natječaja za razvoj lokalno primjenjivih Android aplikacija – Vip Android izazov 2.0. Korisnici su telefona s Android podlogom izvrsno prihvatili 64 domaće aplikacije iz prethodnoga natječaja, a njihove su napomene o tome koje bi nove mobilne servise rado koristili u budućnosti bile dovoljan razlog da taj natječaj Vip podigne na sljedeću razinu. Programeri svoje aplikacije za Vip Android izazov 2.0 mogu prijaviti u okviru sljedećih kategorija: Najbolje unaprjeđena aplikacija s prethodnoga tečaja Informacije, Zabava i Mobilne aplikacije komercijalnih servisa. Ukupan nagradni fond Vip Android izazova 2.0. iznosi 22.000 eura. Registracija je za natječaj počela 5. svibnja 2010. i traje do 31. srpnja 2010., a programeri gotove aplikacije mogu poslati do 1. listopada 2010. Dodjela je nagrada zakazana za 30. listopada 2010. Trendovi Društvo je za informatiku Srbije 12. svibnja 2010. u Beogradu organiziralo tradicionalni naučno-stručni skup Informatika 2010. Skup je bio posvećen predstavljanju iskustava u primjeni novih trendova u informatici. Održana su predavanja: o semantičkome webu, o elektronskim javnim servisima na Portalu javne uprave, o Microsoft Office 2010, o mobilnosti u heterogenim bežičnim mrežama, o primjenama ISMS(Sustav za upravljanje sigurnosti informacija), o korištenju mobilnih uređaja u distribuiranim poslovnom sustavima te o primjeni Facebooka u nastavi književnosti i projektu Qlab na Matematičkome fakultetu. Poseban je interes izazvao Damir Baralić, direktor Republičkoga zavoda za informatiku i Internet, koji je prikazao elektronske javne servise na portalu javne uprave. Portal je koncipiran tako da građani i privreda brzo i jednostavno pristupaju informacijama i servisima koje pružaju državna tijela i lokalna samouprava. Sada je raspoloživo oko 50 servisa, a uskoro će ih biti još više. Znanost U Beogradu su Privredna komora Srbije, SIEPA i Poslovno tehnološki inkubator tehničkih fakulteta organizirali sastanak na kojem se razgovaralo o mogućnostima za ulaganje u inovativne projekte i „start up“ tvrtke. Cilj je stvaranje sustava koji bi omogućio da se ujedine znanja i poslovne ideje kako bi se od toga moglo živjeti. Andrija Bednarik iz SIEPE kazao je kako u Srbiji postoji dosta projekata s dobrim idejama, ali da nedostaju sredstva da se oni završe i primijene. Želimo tvrtkama omogućiti pristup do kapitala i zainteresiranih ulagača, istaknuo je Bednarik. Aleksandar Čabrilo na skupu je predstavio „Mrežu srpskih poslovnih anđela“ koja je počela raditi u siječnju 2010. Poslovni anđeli zapravo su poslovni ljudi koji su spremni vlastita sredstva uložiti u rane faze projekta koje su inače vrlo rizične. Oni obično ulažu u ICT sektor. Privredna će komora Srbije i SIEPA sa zainteresiranim tvrtkama i pojedincima nastaviti komunikaciju i nastojati okupiti sve zainteresirane i pridobiti ih za suradnju u inovativnim projektima. 180/6/2010 InfoTrend 21 Pripremio: Nikola Marković potkraj ljeta ili početkom jeseni. Kako je prije navela ministrica za telekomunikacije Srbije, Jasna Matić, financijski bi savjetnik trebao odrediti optimalan paket akcija Telekoma za prodaju i predložiti vremenski raspored u poslu oko raspisivanja tendera. Istodobno je u Beogradu 15. travnja 2010. u Medija centru održan okrugli stol posvećen razmatranju odluke o prodaji Telekoma Srbije. Sa skupa su objavljeni zaključci u kojima se upozorava kako je rasprava doprinijela uvjerenju o neosnovanosti i neargumentiranosti odluke Vlade Srbije o prodaji Telekoma. Recept za uspjeh Zagrebačka tvrtka IN2 u osamnaest godina postojanja i rada, prerasla u dobro usklađenu i uspješnu grupu desetak specijaliziranih informatičkih tvrtki Snaga zajedništva „Kada sam osnivao IN2, još nije bilo prave vizije u kojem ćemo smjeru krenuti jer je ključno bilo kako opstati. No želio sam jednostavno raditi ono što sam znao i odlučio sam da to bude izrada softvera“, govori nam Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, prisjećajući se početnih nedoumica jedne male informatičke tvrtke koja se tijekom sljedećih godina razvila u jednu od najjačih informatičkih organizacija u regiji, ujedinjujući desetak specijaliziranih tvrtki s 375 djelatnika: D anas IN2 Grupu čini deset vlasnički povezanih tvrtki koje djeluju u regiji. Od tih deset tvrtki pet djeluje u Hrvatskoj, a po jedna u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji te dvije u Bosni i Hercegovini. Sve su tvrtke u vlasništvu IN2. Trenutačno je u njima 375 ljudi, a konsolidiran prihod iznosi oko 20 milijuna eura. Sve se tvrtke u Grupi bave isključivo razvojem softvera, u smislu proizvoda i servisa i odatle dolazi preko 95% prihoda Grupe. To je najbolji pokazatelj u kojem smjeru ide IN2 kako u geografskome tako i tržišnome smislu. Kada se govori o širenju poslovanja u regiji, uvijek se javlja dvojba je li bolje kupiti neku od postojećih tvrtki, osnivati novu, vlastitu, ili uspostaviti partnersku mrežu kroz tvrtke koje tamo već djeluju. Zato, kada je u pitanju geografsko širenje tržišta, IN2 je u drugim zemljama osnivao vlastite tvrtke. Praksa je IN2 u pojedinoj zemlji dobiti nekoliko projekata i zatim osnovati tvrtku koja se od njih financira. Posljednji je takav primjer tvrtka osnovana krajem prošle godine u Makedoniji, koja se financira od šest projekata koji su tamo u tijeku. Spajanje ili akvizicija? Želeći ostvariti uvjete za rast, IN2 je svojedobno pokušao sa spajanjem, ali bez uspjeha. Problem je hrvatske informatike u činjenici da su vlasnici ujedno i osnivači tvrtke prema kojoj imaju neku vrstu emocionalnoga odnosa. Pa kada dođe do razgovora o spajanju, potrebna je usporedna ocjena vrijednosti obiju tvrtki da bi se odredili vlasnički odnosi u budućoj zajedničkoj tvrtki. To dovodi do nepotrebnoga uspoređivanja i neke vrste suparništva te unaprijed unosi moguće probleme upravljanja u budućoj tvrtki. Kod akvizicije toga nema, odnosi su mnogo čistiji. Pregovara se samo o vrijednosti tvrtke koja se kupuje i jasan je model buduće odgovornosti za upravljanje tvrtkom. 22 InfoTrend 180/6/2010 Poslovna inteligencija Problemu prihvaćanja novih tržišnih segmenata IN2 prilazi na drugi način. Ante Mandić, predsjednik Uprave: „Isprva i nismo imali previše izbora. Nismo imali vlastitih sredstava za akviziciju tvrtke, a u to vrijeme niste mogli dobiti od banke novac za financiranje informatičkih projekata, pogotovo ne u softverskome dijelu. Kredit se dobivao samo na hipoteku, na nekretninu, na nešto što je opipljivo. Za partnerske mreže, koje se u nekim slučajevima mogu pokazati dobrima, nije bilo mogućnosti jer je to financijski još zahtjevniji projekt. To je uglavnom razlog zašto smo u drugim zemljama osnivali vlastite tvrtke. Naša je praksa u pojedinoj zemlji dobiti nekoliko projekata i zatim osnovati tvrtku koja se od njih financira i ujedno se ekipira. Na nova smo se tržišta najviše širili prodajom naših financijskih aplikacija kojima u ovim krajevima pokrivamo novi segment financijske industrije koji se odnosi na vrijednosne papire, fondove i usluge koje idu uz to. Nove je korisnike u našim aplikacijama zanimalo i poslovno znanje koje je u njih ugrađeno, a ne samo softver. Trebale su im, i to brzo, aplikacije koje su omogućavale da se što brže osnuje fond, da se zadovolje regulatorna tijela. A to im je IN2 mogao pružiti. No kada smo odlučili popuniti portfelj proizvoda i usluga, morali smo se osvrnuti za specijaliziranim IT tvrtkama. Akvizicijom tvrtke Grad iz Pule ušli smo na područje zdravstva i sada imamo dobru zastupljenost u hrvatskim bolnicama. Kroz InfoOpus ušli smo u područje maloprodaje i dobili rješenja za maloprodaju. S IGEA-om smo pojačali prisutnost u javnome sektoru i prihvatili neka znanja koja se tiču geografskih informacijskih sustava. Te su tvrtke nastavile rad na područjima za koja su specijalizirane i zato su se te akvizicije pokazale vrlo uspješnima.“ Integracija nekad samostalnih tvrtki u homogenu grupaciju često dovodi do sukoba poslovnih kultura. No taj je problem u tome slučaju uspješno riješen zahvaljujući posebnomu odnosu IN2 u politici zapošljavanja, obrazovanja i unaprjeđenju menadžerskoga osoblja. Većinu ljudi IN2 zapošljava izravno s fakulteta i od samoga ih početka obrazuje i prilagođava svojoj poslovnoj kulturi. U tu je svrhu već u prvim godinama djelovanja tvrtke osnovan edukacijski centar za školovanje mladih ljudi iz IN2 Zagreb, a sada i ostalih tvrtki Grupe. Centar ima instruktore, program i proceduru prijama i uvođenja mladih ljudi u posao. Tu se ne uči samo tehnologija nego i pristup problemima, upoznavanje s tvrtkom, Grupom i načinom rada, a nakon toga slijede još mjeseci pod nadzorom mentora prije no što novi suradnik počne dobivati samostalne zadatke. Ante Mandić: „Svi ljudi koji prođu kroz naš edukacijski centar i koji počnu raditi u IN2 znaju vrijednosti koje su nama bitne, odatle je izrastao cijeli menadžment u IN2. Nemamo menadžera izvana izuzev jednoga člana uprave zaduženoga za financije. Sve su razine menadžmenta ljudi koji su izrasli iz našega sustava i prošli su put od programera, voditelja proizvoda i tako dalje, do razine članova uprava. Kada ih postavljamo na ključna mjesta u novim tvrtkama, oni rade kao što su radili u IN2 i možemo zaista reći da nakon godinu dana ta poduzeća poprime glavna obilježja naše poslovne kulture, a bivši vlasnici ostaju kao članovi uprava ili sporazumno odlaze. Riječ je, dakako, o tvrtkama koje su kupljene, a novoosnovane tvrtke tako se ponašaju od samoga početka.“ Članice Grupe djeluju usklađeno i surađuju na pojedinim projektima. Ulaganje se u akviziciju može najbrže vratiti ako se brzo postigne da tvrtke zajednički rade na nekome projektu. U praksi je suradnja dokazana na projektu TRGO gdje je tim sastavljen od stručnjaka iz IN2 i IN- Od deset tvrtki koje čine IN2 Grupu, pet djeluje u Hrvatskoj, a po jedna u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji te dvije u Bosni i Hercegovini. U njima je zaposleno 375 ljudi, a konsolidiran prihod iznosi oko 20 milijuna eura FO OPUS-a zajednički implementirao opus*Retail rješenje za podršku T-COM i T-Mobile maloprodajnim centrima. Sličan je primjer tvrtke Grad koja ima rješenja za bolničke centre u Zagrebu i Rijeci, ali ne i resurse za izvođenje tako velikih projekata. Trenutačno u KBC-u Zagreb najveći dio posla obavljaju ljudi iz IN2. Naše je tržište već popunjeno najrazličitijim rješenjima i zato se javljaju potrebe za stručnjacima koji mogu djelovati u različitim okruženjima i spajati različita rješenja. U sadašnjem sastavu IN2 Grupa može ponuditi cijelu razinu sistem-integracije na najvišoj razini, jaku podršku skoro svim operativnim sustavima jer ima velik broj ljudi s mnogo znanja i velikim iskustvom upravljanja operativnim sustavima. U većini je tvrtki i ustanova u Hrvatskoj transakcijski način rada informatiziran do najviše razine i sada se javlja potreba za nekim višim razinama. U posljednje vrijeme ima mnogo natječaja koji se odnose na poslovnu inteligenciju, od informatike se sve više traži da sudjeluje u stvaranju prihoda poduzeća. 180/6/2010 InfoTrend 23 Recept za uspjeh Ante Mandić: „Vjerujem da je, za sada, na tome području IN2 najkompetentniji u Hrvatskoj. U okruženjima u kojima radimo trenutačno surađujemo sa svim velikim globalnim tehnološkim IT vendorima, kao što su Oracle, Microsoft i IBM. Uvijek imamo potrebnu kritičnu masu ljudi sa specifičnim znanjima, više od 30 Java programera, 50 Microsoft programera, 220 Oracle programera i tako dalje. Pokrivamo sve tehnologije i rješenja koja se koriste. Radimo uglavnom za velike i povremeno za srednje korisnike. Proizvodi i način na koji radimo potrebni su jedino takvim korisnicima. Primjenjujemo više metoda projektiranja, pristupa, uvažavamo proizvodni ciklus softvera u svim fazama i na neki način tretiramo cijeli taj rad više industrijski, a manje analitičko-hardverski. Tako se i naša korisnička baza isprofilirala na toj razini, rasli smo zajedno s našim korisnicima. Naša je osnovna formula za rast da pružamo bolju i kvalitetniju uslugu i rastemo širenjem naše usluge, zadržavanjem postojećih korisnika i dobivanjem novih.“ Vjernost je uzajamna, a zadovoljstvo je korisnika veće od 98%. IN2 i danas servisira korisnika s kojim je tvrtka počela raditi 1993., a u Hrvatskome je zavodu za zapošljavanje i T-HT-u prisutna preko deset godina. A tvrtke koje je IN2 kupio zadržale su, uz podršku Grupe, i korisnike koji su se upravo spremali na prelazak drugomu dobavljaču. Gospodarske teškoće koje od tvrtki zahtijevaju da uz manje troškove postignu što bolje poslovne rezultate, idu na ruku poslovnoj filozofiji i praksi IN2 Grupe. Osim poboljšanja kvalitete i djelotvornosti poslovanja, korisnici sada traže potporu marketingu i prodaji, dobivanje stvarne slike o poslovanju i ključnih informacija kao pomoć menadžmentu u donošenju nekih sofisticiranih odluka. A u zahtjevima se za integraciju postojećih rješenja traži nadogradnja poslovne inteligencije te mogućnost upravljanja postojećim podatcima da bi direktor ili menadžer dobio neku informaciju s kojom može brzo djelovati na tržištu. Na tim područjima IN2 ima velike kapacitete i mnogo iskustva i trenutačno radi na više velikih projekata. Od početka godine u Tvornici 24 InfoTrend 180/6/2010 duhana Rovinj na velikome BI projektu i projektima koji se odnose na internu prodaju, a u financijskome sektoru radi na projektima otvaranja novih kanala prodaje putem Interneta. U hrvatskoj softverskoj industriji danas ima vrlo malo tvrtki koje proizvode vlastiti softver. Za razliku od mnogih drugih dobavljača, IN2 i nadalje ostaje proizvođač softvera i od toga ostvaruje 56 posto svojih prihoda. IN2 je spreman doći u veliki sustav i po traženome industrijskome standardu napisati milijune linija koda nove aplikacije od početka do kraja. Ante Mandić: Od naših korisnika sada dobivamo sve više zahtjeva za cjelovitom uslugom SaaS - softver as a service. Ne žele razvijati vlastite informatičke servise, ne zanimaju ih računala ni operatori, nego po kojoj im cijeni možemo osigurati da mogu nesmetano raditi 24 sata dnevno, a cijela informatika neka bude kod nas. Prvenstveno se to odnosi na naše manje financijske korisnike koji podliježu novim standardima sigurnosti i ocjene rizika, pa im održavanje vlastite infrastrukture postaje izrazito složeno i skupo. To je i razlog da, slikovito rečeno, veći dio kompleksnosti žele preseliti k nama. Ako preuzmemo brigu za to da korisnik pouzdano funkcionira od 0-24 i da mi odgovaramo za njegove podatke, pred nas se stavlja golema odgovornost koja je posebno izražena u sustavima poput maloprodaje gdje je svaki zastoj velik gubitak. Za takve su zadatke potrebne velike pripreme, kapital, znanje i iskustva koje još nemamo. Krajem ćemo ove ili sljedeće godine raditi probne projekte s nekim manjim korisnicima. Zajednički nastup svih tvrtki iz IN2 Grupe omogućava preuzimanje i najzahtjevnijih projekata u Hrvatskoj i regiji u koju, osim zemalja bivše Jugoslavije, spadaju još i Albanija, Rumunjska i Bugarska. Međutim to nije dovoljno za izlazak na razvijenija zapadna tržišta gdje su potrebniji veći iskoraci u smislu strateškoga povezivanja s globalnim IT tvrtkama ili veća kapitalna ulaganja . Riječ je o značajnijim promjenama za koje možda još nismo spremni. Hrvatskim bi IT tvrtkama u takvim situacijama pomoglo kada bi postojala ikakva osmišljenija izvozna stra- Recept za uspjeh tegija Hrvatske i kada bi naša gospodarska predstavništva u inozemstvu shvatila da je glavni razlog njihovoga postojanja zapravo pomoć u izvoznim naporima našega gospodarstva (za svojega je postojanja tvrtka IN2 to doživjela samo jednom kada je, u natječaju za jedan veliki projekt na Kosovu, veliku pomoć i sav svoj utjecaj pružio naš veleposlanik Zlatko Kramarić). Iako su, u sadašnjim uvjetima poslovanja, namjere jedno, a ostvarenje nešto sasvim drugo, cilj je IN2 Grupe da još nekoliko godina ostane samostalna. A kada bude imala 500 do 600 zaposlenih i veću razinu kapitala te, budu li uvjeti povoljni, izađe na burzu. No kako je do sada tvrtka često samu sebe iznenadila svojim ostvarenjima, tako su iznenađenja i tu moguća. Recept za uspjeh - pratiti trendove i brzo reagirati U ovim tranzicijskim uvjetima smatram da nekakvo dugoročno planiranje ne će mnogo pomoći. Kvaliteta se vođenja tvrtke ogleda u umijeću upravljanja promjenama. Treba gledati što se događa na tržištu i reagirati na svaku dobru situaciju i priliku. Uvijek sam se bojao da nam ne promakne nešto bitno čemu smo tehnološki nedorasli, no to nam se sada više ne može dogoditi. Primjerice, početkom prošle godine nismo uopće razmišljali o zdravstvu dok nismo dobili ponudu od jedne inozemne tvrtke da njihovo rješenje prilagodimo i implementiramo u Hrvatskoj i široj regiji. Već smo površnijom analizom trenutačnoga stanja na tržištu uočili da na domaćem tržištu postoji praktično samo jedno rješenje i jedna tvrtka koja pokriva 50% bolnica, da je regionalna konkurencija slaba i da se pripremaju natječaji u dva najveća hrvatska KBC-a. Jako je malo trebalo da se strateški povežemo s tvrtkom Grad iz Pule, čije je to rješenje bilo, te spojimo njihovu funkcionalnu ekspertizu ugrađenu u postojeću aplikaciju s našom tehnološkom ekspertizom, većim resursima i znatno širom prisutnošću na tržištu. Rezultat je da smo dobili oba natječaja za informatizacijom KBC-a Zagreb i Rijeka te da smo otpočeli s razvojem nove inačice aplikacije. Kupljene su tvrtke nastavile raditi u svojim tržišnim segmentima te su u sinergiji s matičnom tvrtkom postale još uspješnije i veće. Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave IN2 i predsjednica Uprave IGEA Tržište nas je dobro prihvatilo Da bismo povećali našu konkurentnost na regionalnome i globalnome tržištu, kojemu smo približavanjem Hrvatske EU sve više izloženi, znali smo da moramo rasti brže od onoga tempa koji je moguće ostvariti organskim rastom. Zato smo 2007. započeli s akvizicijama i varaždinska je tvrtka IGEA bila prva u nizu. Odlučili smo da to bude prijateljska tvrtka, prepoznata kod klijenata po kvaliteti, tehnološki podudarna, a opet koja nudi rješenja kojima ćemo proširiti naš portfolio. IGEA je, poslujući od 1991., na tržištu stekla dobar glas u javnome sektoru rješenjima za državnu upravu, od kojih su poznatiji informacijski sustav za zemljišne knjige, e-izvadak, katastar zemljišta, e-katastar, prekršajni upisnici, obrtni registar. Ta su rješenja i stečena poslovna znanja odlično dopunila našu ponudu u javnome sektoru, a postojala je i tehnološka podudarnost kroz primjenu Oracle i Microsoft tehnologija. Komplementarnost smo vidjeli u kompetencijama u području prostornih informacijskih sustava i primjeni GIS tehnologije, čime se IN2 do tada nije bavio. IGEA je u IN2 pronašla strateškoga partnera s kojim može ostvariti svoje ciljeve, od kojih su najbitniji bili širenje obujma poslovanja i ostvarenje bržega rasta. Razdoblje je nakon akvizicije bilo prilično izazovno jer je trebalo od dvije tvrtke izvući najbolje i zaposlenike naviknuti na način rada novoga većinskoga vlasnika. Uveli smo jedinstvenu informatičku infrastrukturu, jedinstven proces zapošljavanja, izobrazbe i nagrađivanja zaposlenika, ujednačili metode i tehnologiju rada, uveli nova tehnološka znanja u IGEA-u, iskoristili postojeća poslovna znanja na novim projektima, kao što je Upravljanje imovinom. Nakon tri godine uspjeli smo povećati broj zaposlenika s 22 na 36 i povećati prihod za 100%. Suradnja je stručnjaka iz IN2 i IGEA stalna i mislim da se možemo s pravom pohvaliti da je riječ o uspješnoj akviziciji, koju je osim zaposlenika obiju tvrtki i tržište dobro prihvatilo. 180/6/2010 InfoTrend 25 Recept za uspjeh Zajednički nastup svih tvrtki iz IN2 Grupe omogućava preuzimanje i najzahtjevnijih projekata u Hrvatskoj i regiji Amera Zulić Vrabec, Info Opus, predsjednica Uprave Povećali smo raspon i kvalitetu usluga T vrtka Info Opus osnovana je 1992., a prvi je komercijalni proizvod bio opus*erp, razvijen na Oracle i Unix tehnologiji. U to je doba Info Opus bio jedan od pionira na hrvatskome tržištu ERP-a i razvoja proizvoda na spomenutim tehnologijama. U prvim je godinama postojanja rješenje implementirano kod nekoliko uglednih klijenata (Atlantic Trade, Narodne novine, Zagrebačka banka...). Sve do danas, tijekom 18 godina poslovanja, Info Opus zadržao je svoje prve korisnike i taj kontinuitet na hrvatskome tržištu smatramo velikim uspjehom. Krajem je 2007. IN2 akvizirao Info Opus u cilju proširenja poslovanja na područje trgovačkih poduzeća, distribucija i maloprodaja. Smatramo da je ta akvizicija obostrano bila dobar potez. Info Opus je kroz IN2 mogao ponuditi mnogo više i dobiti dodatnu snagu u tržišnim segmentima koje prije nije pokrivao. Nadalje, Opusovim je djelatnicima bio omogućen pristup specijalističkim znanjima i specifičnim tehnologijama koje su prisutne u cijeloj IN2 grupi. Sve su te pretpostavke i potvrđene kroz nekoliko uspješno ostvarenih velikih projekata u proteklome razdoblju. S druge je strane IN2 dobio proizvod, poslovna znanja i nove klijente. Danas možemo reći da smo kod tih korisnika povećali raspon i kvalitetu usluga te time potvrdili položaj Info Opusa i njegove snage kroz IN2 grupu. Organizacijski danas djelujemo kao jedna cjelina grupirana unutar Telco/Retail sektora IN2 grupe. Na projektima koristimo iste standarde i procedure tako da korisnicima možemo jamčiti jedinstven način i kakvoću rada. Dugoročno gledajući, IN2 namjerava nastaviti razvoj Opusovih proizvoda te ih kroz svoje kanale nastaviti plasirati kako u Hrvatskoj tako i u regiji. Do sada ostvareni poslovni rezultati pa i prognoze za sljedeće razdoblje potvrđuju dobru sinergiju te dvije tvrtke kako na području ponude rješenja i usluga tako i na području zajedničkoga nastupa timova, te razmjene iskustva i stečenih znanja. 26 InfoTrend 180/6/2010 Branka Lasić, GRAD, predsjednica Uprave Partnerski odnos s korisnicima G RAD je osnovan 1989. i primarno se bavio razvojem i implementacijom informacijskih sustava u manjim i srednjim tvrtkama raznovrsnih djelatnosti. Nakon nekoliko godina krenuo je razvoj informacijskoga sustava za podršku poslovanju bolnica (BIS sustav). Od prve implementacije 1997. do danas BIS je tehnološki i funkcionalno nadograđivan i postao je glavni proizvod tvrtke GRAD. Uspješno je implementiran u nekoliko domova zdravlja te u 30-ak općih i kliničkih bolnica, što gledajući određene pokazatelje veličine bolnica, iznosi oko 70% hrvatskih bolničkih kapaciteta. U posljednjih je nekoliko godina GRAD implementirao BIS sustav u prosjeku u 5 novih bolnica godišnje, što je uz postojeće korisnike i održavanja te raspoložive resurse bilo sve teže izvedivo. IN2 je akvizicijom ušao u segment zdravstva, a GRAD je dobio nužnu podršku za brzi rast koji je zahtijevalo tržište na kojem je poslovao. Od akvizicije, prije deset mjeseci, povećan je broj zaposlenih za oko 70% kako bi se osigurala primjerena podrška starim korisnicima te uspješno završili novi projekti. Tako nagli rast donosi nužno neke organizacijske promjene, a pogotovo što se poslovanje počelo zbivati na dvima lokacijama – Pula i Zagreb. Zbog započetih projekata (u završnoj su fazi bili projekti u četirima bolnicama, a započinjali su i projekti u KBC-u Rijeka i Zagreb) nije bilo vremena za pripremu i većina se promjena donosila u hodu, što je katkad bilo teško pratiti i zaposlenima i korisnicima. Imamo sreću da sa svim korisnicima imamo partnerski odnos i da su pokazali razumijevanje za stanje u kojem smo se našli. Glavnina je toga iza nas, projekti u KBC-ima se zbivaju po planu, novi su se ljudi dobro uklopili i polako prihvaćaju poslovna i tehnička znanja, a starim korisnicima pokušavamo nadoknaditi što smo ih malo zanemarili. Do kraja godine planiramo uvesti neke kvalitetne pomake u procesu podrške, završiti započete projekte u KBC-ima te započeti regionalno širenje. Ako sve bude išlo po planu, trebali bismo završiti godinu s rastom od 60% u odnosu na 2009. u svim segmentima poslovanja te završenim procesom integracije u IN2 grupu. Rješenje i cjelovita infrastruktura za poslovnu inteligenciju • UŠTEDITE na troškovima i vremenu • Dubinski analizirajte vaše poslovanje i budite ISPRED KONKURENCIJE • Povećajte svoju EFIKASNOST u izradi izvještaja • BRZO i JEDNOSTAVNO kreirajte svoje izvještaje, promjenite izgled postojećeg ili kreirajte potpuno novi izvještaj • Objedinite više izvora informacija i ANALIZIRAJTE vaše podatke putem ABC analize, ŠTO - AKO analize, USPOREDITE rezultate s planom Ožujska 12, Zagreb Tel.: 385 1 4444 200 times@times.hr www.times.hr Poslovna inteligencija Znamo li poslovati ili smo samo uvjereni da znamo poslovati? Informacije o organizaciji? Ne znam da ne znam Uhodane su prakse u poslovanju dobre, ali se uvijek pitamo možemo li još bolje? Jesmo li uspješni u tome što radimo? Na što utjecati da budemo još uspješniji? Jesmo li u mogućnosti odgovore na naša pitanja pronaći u postojećim podatcima u poduzeću? To su samo neka od mnoštva pitanja koja traže naše odluke i akcije. Znamo li dokazati da znamo poslovati ili samo živimo u tom uvjerenju? jen u praksi i dovoljno dobar – termin kojim se često definira takav način rada, jest upravljanje kvalitetom u poslovanju. Svaki poslovni proces zahtijeva odgovarajuće resurse pokretače svoje realizacije (ulaze, inpute), potporne resurse za svoj tijek izvedbe te kao rezultat isporučuje očekivane izlazne resurse. Svi prethodno navedeni resursi u stvarnoj poslovnoj okolini ostavljaju „trag” u vidljivu ili nevidljivu obliku. S obzirom na složenost poslovanja danas nije potrebno posebno objašnjavati količinu proizvodnje navedenih tragova koji nastanu u samo jednome danu života organizacije. Informacije u organizaciji – ne znam da ne znam „Možeš naučiti ime ptice na svim svjetskim jezicima, ali nakon što si ti to svladao, i dalje apsolutno ništa ne znaš o toj ptici... Zato proučavaj pticu i prati njezino ponašanje – to je ono što vrijedi.” (Richard Feynman) Svaka se organizacija općenito može opisati kao skup resursa koji zajednički provode različite aktivnosti oslanjanjem na skup formalnih i neformalnih pravila u ključnim i potpornim procesima nužnima za život te organizacije. Način provedbe poslovnih procesa stabilizira se i uniformira stjecanjem iskustva koje organizacija prikuplja kroz svoj život. Što to zaista znači rečeno jednostavnim rječnikom? Većina poduzeća svoje ključne poslovne procese izvršava na način koji je kroz povijest postojanja poduzeća pokazao da je takav način rada ispravan, uobiča28 InfoTrend 180/6/2010 Svakako se je potrebno zapitati: Imamo li uvid u važne tragove u poslovanju? Možemo li raditi bolje? Mjerimo li rezultate našega rada? Ako je bilo koje od navedenih pitanja potaknulo na podrobniju raščlambu i razmišljanje, onda je znanje o poslovanju na intuitivnoj i iskustvenoj razini te je svakako potrebno nešto poduzeti – ključni su lajtmotivi informacije i saznanje. Poslovna inteligencija – znam da ne znam „Pokušavati razumjeti slično je hodanju u mutnoj vodi. Budi strpljiv i pričekaj da se mulj slegne.” (Lao Tzu) Gospodarska događanja posljednjih godinu dana natjerala su poduzetnike da kontinuirano traže nove načine stvaranja kompetitivne prednosti s ciljem održavanja poslovanja na životu. Svijest o tome da je do- Poslovna inteligencija stupnost pravovremenih informacija i „znanje” o poslovanju te upravljanje njime najvrjedniji resurs opstanka na tržištu, eksponencijalno se razvija. Većina poduzeća danas svoje ključne i potporne poslovne procese ostvaruje kroz informatička rješenja, bilo infrastrukturna (ERP, DMS) ili specijalizirana za pojedine segmente poslovanja. U navedenim, mahom transakcijskim sustavima, trajno se bilježe svi eksplicitni (činjenični) tragovi poslovanja. U navedenim je sustavima pohranjena gomila nestrukturiranih podataka za čije bi strukturiranje i pretvorbu u vrijedne informacije trebao pozamašan broj vrhunskih poslovnih analitičara, a lako je zaključiti da bi proces iziskivao znatne izdatke i trajao neprihvatljivo dugo za današnje zahtjeve tržišta – trenutačna dostupnost ključnih informacija temeljem kojih donosite poslovne odluke. Danas ne postoji brži poslovni analitičar, većega kapaciteta obrade i isporuke informacija od tehnologije. Upravo se zbog navedenoga danas na tržištu uočava znatan porast potražnje za spe- BI rješenja su ogledalo poslovnih informacija poduzeća. cijaliziranim naprednim analitičkim IT rješenjima koja se stavljaju pod zajednički nazivnik poslovna inteligencija (buZapitajte se koji je to nuždan skup informacija koji pokreće vaš siness intelligence – BI). proces odlučivanja kao: Do prije nekoliko su godina BI rješenja bila potpuna novost i nisu naKamo odlazi najviše novčanih resursa? ilazila na znatniji odgovor tržišta, što nije neobično s obzirom na to da Kakvo je ostvarenje postavljenoga poslovnog plana? je gospodarska situacija bila dosta stabilna i poslovalo se „u izobilju”. Koji su to okidači koji trenutačno pokreću moj proces odlučivanja? Takva su rješenja tražili redovito vođe poduzeća, vizionari koji su uoKoji su ključni pokazatelji uspješnosti mojega poslovanja? čili prednosti znanja o poslovanju poduzeća, ili najveća poduzeća kojima su jednostavno BI rješenja bila pogodno sredstvo za obradu veoma Ono što je bitno naglasiti, a iskustveno muči poslovni sektor kod velikih količina podataka. odluke o uspostavi BI rješenja, jest: Burnim tendencijama u poslovanju uzrokovanima različitim krizaBI rješenje nije gotov proizvod/program, već se gradi nad vašim poma, novim pravilima ekonomije i potrošačkih sklonosti, poduzeća po- stojećim transakcijskim sustavima sukladno vašim informacijskim staju svjesna da su „ista među jednakima” i da im treba nešto što će im potrebama, kao što je prethodno navedeno. dati i najmanju kompetitivnu prednost kako bi opstala. Sve je jasnije da BI rješenje može se izgraditi na različitim platformama – nije pojedino što poduzeće može izdvojiti od „jednakih”, jest ZNANJE. trebno mijenjati postojeću IT infrastrukturu. Prezentacijski sloj (izvješćivanje, analitika, ključni pokazatelji poŠto su BI rješenja? slovanja – KPI) mogu se prikazati različitim dostupnim pregledniciBI rješenja, najjednostavnije rečeno, jesu ogledalo poslovnih infor- ma (od Microsoft Excela do visoko specijaliziranih rješenja uglednih macija poduzeća. To su rješenja za upravljanje eksplicitnim (zapisa- proizvođača). nim) znanjem koja su danas već nuždan dio radne infrastrukture (reIzbor prezentacijskoga sloja ovisi o složenosti prikaza podataka i sursa) poduzeća. vašim potrebama za npr. samostalnom izradom višedimenzijskih izKako bi poduzeća stekla znanje sebi, potrebne su im ključne poslovne vještaja. informacije koje se mahom izvlače iz operativnih podataka o poslovanju. Osnovni je cilj primjene BI rješenja sintetizirati i strukturirati opeTehnološka izvedba – BI rješenje rativne podatke te ih uobličiti u poslovne informacije nužne za donošeHrvatsko tržište ponude BI rješenja razvijeno je i iskusno. Velik broj nje operativnih, taktičkih i strateških odluka u poduzeću. IT poduzeća ima znanja i iskustva u projektima primjene BI rješenja u privatnome i javnome sektoru, što je danas već i očekivana činjeniPogled iz perspektive poduzeća na BI rješenje: ca budući da BI rješenja postaju dio nužne infrastrukture poduzeća baš Budući da je prikupljanje podataka, njihova obrada i dimenzioniranje kao i prethodno navedena IT rješenja za podršku ključnim i potpornim te predstavljanje u obliku poslovnih informacija upravo svrha BI rješe- poslovnim procesima. nja, sve se više poseže za njihovom primjenom. Kako do BI rješenja? BI rješenja, gledano iz tehnološke perspektive, posebna su skladišta poslovnih podataka čija je svrha preuzeti podatke iz IT rješenja za podršku ključnim poslovnim procesima, strukturirati ih i prezentirati poslovne informacije na način vama potreban za donošenje poslovne odluke. Koristi od BI rješenja? U privatnome sektoru ključne poslovne koristi od početne primjene BI rješenja vide se u otkrivanju i uklanjanju uskih grla u provedbi poslovnih procesa, čime se izravno i neizravno utječe na financijsku snagu i stabilnost poduzeća, a u javnome sektoru najveće se koristi vide u unaprjeđenju kvalitete usluge prema krajnjim korisnicima usluga tijela državne uprave i u nadzoru ključnih poslovnih procesa. 180/6/2010 InfoTrend 29 Poslovna inteligencija Stjecanjem iskustva u primjeni BI rješenja poduzeća shvaćaju da sama sadašnja slika poslovanja nije dovoljna za njegovo unaprjeđenje. Znatno se povećava i svijest o tome da iz prošlosti treba učiti (raščlambe tendencija u poslovanju) te da treba pratiti kako se poduzeće kreće prema zacrtanome strateškom putu (planiranje, metrika s pomoću ključnih pokazatelja poslovanja). Uporabom ključnih pokazatelja poslovanja i privatni i javni sektor pokazuju znatne iskorake i uštede u široku rasponu kao npr.: racionalizaciji stanja skladišta i unaprjeđenju nabavnoga procesa (pregovaračka pozicija s dobavljačima) povećanju proizvodnosti rada prodaje (fokusiranje prodaje i stabilnost novčanoga tijeka) osiguranju učinkovitosti proizvodnje (upravljanje resursima: ljudskim, materijalnim ili ostalim) praćenju troškova ključnih procesa (potrošnja resursa, učinkovitost provedbe aktivnosti) Iako veoma korisna i svakako potrebna, BI rješenja ne će vam odgovoriti na sljedeća pitanja: Kako olakšati i ubrzati uvođenje novoga čovjeka na radno mjesto? Kako smanjiti utjecaj odlaska ključnoga zaposlenika na poslovne procese? Kako ukloniti „izmišljanje tople vode” i ponavljajuće radnje u poslovnim procesima? Kako osigurati da poduzeće radi ono u čemu je najbolje? Nema dragocjenijega, profitabilnijega ni probitačnijega resursa od znanja. Znanje u organizaciji – ne znam da znam „Sve što možeš izračunati, ne treba uvijek računati; sve na što treba računati, ne može se uvijek izračunati.” (Albert Einstein) Suprotnost pojmu eksplicitnoga (zapisanoga) znanja jest implicitno (nezapisano) znanje koje je u poduzeću prisutno u svakom i najmanjem segmentu poslovanja. Implicitno se znanje često formulira terminima organizacijska kultura, kompetencije, najbolje prakse, odnosno knowhow u engleskoj inačici. Moć bilo kojega specijaliziranog programa kao BI rješenja ili kojega drugog IT rješenja, pa čak i eksplicitnoga znanja nije ni približno utjecajna kao moć implicitnoga organizacijskog znanja. Zašto? Zato što je eksplicitno znanje dostupno mnogima i ne će izdvojiti „istoga od jednakih” za razliku od implicitnoga znanja koje je jedinstvena snaga svakoga pojedinog poduzeća jer dolazi iz razvoja i odrastanja same organizacije. Snaga implicitnoga znanja u većini je poduzeća i velika slabost upravo zato jer takvo znanje nije zapisano, već je jako vezano uz resurse koji su otkrili poslovne mudrosti, stekli kompetencije, dobili iskustvo ponašanja u različitim odgovornostima, i za organizaciju čiji su neformalni temelji puno čvršći od formalnih, tzv. skup nepisanih pravila. Takvo je znanje dosta teško pretočiti u neki oblik za dijeljenje, ali nije nemoguće i upravo je to najizrazitija tendencija unutar organizacijskoga poslovanja u razvijenim zemljama. Nema dragocjenijega, profitabilnijega ni probitačnijega resursa od znanja. Znati danas imalo više od drugih pitanje je vodećih mjesta na tržištu, opstanka i razvoja poduzeća. Upravljanje implicitnim znanjem može se izjednačiti s upravljanjem ljudskim resursima i potencijalima. Poduzeće upravlja implicitnim znanjem od trenutka puštanja oglasa za neko radno mjesto gdje traži nova znanja i kompetencije, preko znanjem upravljane provedbe po30 InfoTrend 180/6/2010 slovnih procesa pa do promjene u centrima znanja ili samih centara znanja u organizaciji. Termini koji se rabe za „hvatanje” implicitnoga znanja, jesu (re)-inženjering poslovnih procesa, metodologija rada, integracija, mentorstvo i kolaboracija. Poenta je upravljanja znanjem da se dijeljenjem znanja ne gube njegova isključivost i vrijednost, nego se pojačava snaga cjelokupnoga poduzeća. Isto tako, znanje koje nije u stvarnoj poslovnoj primjeni, nema nikakvu vrijednost. U novija vremena vrlo su popularne metode instrukcija, savjetovanja i mentorstva, gdje jaki centri znanja u organizaciji, u stvarnim poslovnim situacijama, prenose znanje na one koji manje znaju, i to: instrukcije – centar znanja pomaže u rješavanju konkretnih nepoznanica u radnome zadatku (razvoj čvrstih vještina, tj. tehničkih kompetencija) savjetovanje – centar znanja ne pomaže konkretnim rješenjima, već kao nadzor usmjerava svojeg učenika prema mogućim rješenjima problema (razvoj čvrstih vještina, tj. specijalističkih kompetencija) mentorstvo – centar znanja dugoročno razvija kompetencije onoga koga mentorira svojim vlastitim primjerom, sustavom vrijednosti i znanjem (razvoj mekih vještina, tj. poslovnih kompetencija) „Živa” suradnja na stvaranju i dijeljenju znanja umnožava povrat na uloženo jer je proces učenja uvijek dvosmjeran bez obzira na to tko zna više, a tko manje. Također, udruženo znanje i inteligencija višestruko povećavaju kakvoću izlaznoga rezultata radnoga zadatka, na što pak okružje posebno dobro reagira. IT struka i za ovaj je segment već isporučila moćne platforme i rješenja za upravljanje resursima, suradnju (kolaboraciju) među resursima i dijeljenje znanja. Svrha je navedenih rješenja na intuitivan, brz i svima dostupan način omogućiti uspostavu i održavanje riznice poslovnih znanja. Poslovna inteligencija Ovakva rješenja još traže svoje mjesto u poduzećima zbog općenitog stanja zrelosti tržišta. Primjene ovakvih rješenja pokazuju znatna unaprjeđenja u percepciji vanjskoga svijeta o poduzeću jer dostupnost znanja unutar organizacije utječe na povećanje kakvoće isporučenih proizvoda i usluga te na širenje lepeze ponude prema tržištu, a i povećanje opsega poslova. Organizacija temeljena na znanju – znam da znam „Znati da znamo što znamo i da ne znamo što ne znamo, to je pravo znanje.” (Henry David Thoreau) Poduzeća danas teže prerasti iz organizacija temeljenih na iskustvu i dobroj Znati imalo više od drugih danas je pitanje vodećih mjesta na tržištu, opstanka i razvoja poduzeća. praksi u organizacije temeljene na znanju, koje cijene znanje i brinu se o njemu više nego o bilo kojemu drugom resursu u poduzeću jer su svjesne Autorica Mia Živković, dipl. inf., da će primjena znanja u stvarnom okružju dati poboljšane rezultate. diplomirala je na Fakultetu organizacije Desetljećima ustaljene prakse poslovanja i također desetljećima stva- i informatike u Varaždinu. U poduzeću ran sustav poslovnih vrijednosti teško je preko noći promijeniti, ali to Omega software poslovna je savjetnica je preduvjet budućnosti. s trenutačnim iskustvom u više od Znati i što dalje? „Kada sam se uvjerio u nešto, istražujem dalje da se razuvjerim.” (Edgar Allan Poe) Znanje nije ograničen resurs, štoviše, to je jedini resurs čije je iskorištavanje neograničeno. Oni koji će znati više i to im nikad ne će biti dovoljno, bit će nositelji „poslovne sreće”. Oni koji ne prepoznaju tu nužnost, prije ili poslije morat će se maknuti s puta. Mia Živković 20 projekata za privatni i javni sektor. Specijalizira se u području poslovne analize, unaprjeđenja poslovnih procesa i projektiranja informacijskih sustava za podršku specifičnih poslovnih potreba klijenata. Sukladno usmjeravanju k primjeni projektnoga pristupa posjeduje IPMA Level D, međunarodni certifikat priznat od International Project Management Association. Usavršava se na specijalističkome poslijediplomskom studiju Informatički menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. 180/6/2010 InfoTrend 31 Poslovna inteligencija Trag novca Paralelni sustav za bankarsko izvješćivanje Paralelni je sustav za bankarsko izvješćivanje u biti je razdvajanje izvještajnoga u odnosu na transakcijski sustav. Iako to nije nepoznanica, približavanjem Hrvatske Europskoj uniji i zahtjevnoj regulativi Hrvatske narodne banke ti će zahtjevi biti sve izražajniji P Autor Darko Režek, voditelj je BI projekata u ALFATEC Group-u. Završio je Ekonomski fakultet i dio je radnoga iskustva stekao na poslovima iz područja financija i kontrolinga. Kvalitetno je odradio neke od najvećih BI projekata u Hrvatskoj. Također, svoju ekspertizu iz područja financija koristi na projektima u kojima se traži poslovni konzalting, tj. unaprjeđivanje poslovnih procesa. ribližavanje banaka i Hrvatske Europskoj uniji logično za sobom povlači određene promjene u nadzornim izvješćima koje Hrvatska narodna banka provodi nad njima. Kad bismo gledali banku kao ustanovu i njezina standardna izvješća (bilanca, račun dobiti i gubitka, novčani tijek), praktički bismo imali izvješćivanje slično klasičnomu poduzeću. Međutim, uvedenom obvezom izvješćivanja svih financijskih ustanova prema Hrvatskoj narodnoj banci, a u cilju nadzora novčanih kretanja i ostvarenja djelotvornoga nadzora sektora monetarnih financijskih ustanova, bankama su „nametnuta“ daleko složenija izvješćivanja koja možemo podijeliti na statistička i bonitetna izvješća, nadzorna izvješća i izvješća o adekvatnosti kapitala. Banke koje su u vlasništvu inozemnih banaka imaju i druge oblike izvješćivanja zasnovane na zahtjevima svojih vlasnika. Skorašnja primjena izvješćivanja prema Zakonu o kreditnim ustanovama (ZOKI) samo je sol na ranu već ionako preopterećenih zahtjeva na „stare“ izvještajne sustave banaka. Prvotna su izvješća Hrvatske narodne banke bila mnogo manje zahtjevna i na mnogo „grubljoj“ razini. Drugim riječima, na nekakvoj razini konta glavne knjige da bi se na kraju ti zahtjevi postupno spuštali na sve „finiju“ razinu i postajala sve iscrpnija i iscrpnija. Podatci se više ne traže na razini konta, nego na razini pojedinačnih računa. Dakako da tu nije kraj – počinjemo se spuštati još i niže na razinu pojedinačnih partija pripadajućih računa. Veliki resursi za zahtjevno izvješćivanje Ako s informatičkoga gledišta imamo postavljen sustav koji generira glavnu knjigu, a nekakve pojedinosti vodimo sa strane, odnosno preskačemo ih, na način da ih i ne bilježimo u bazi nego iz njih automatski generiramo nekakvu sintetiku, onda de32 InfoTrend 180/6/2010 finitivno imamo problem u „razbijanju“ toga i spuštanja na nižu razinu. U kontekstu navedenih sve podrobnijih zahtjeva za izvješćivanje prema Hrvatskoj narodnoj banci to postaje sve teže i složenije za bančin IT. Upravo kada smo uspjeli svu tu analitiku prikupiti na razini pojedinačnih računa, krećemo u nove izazove – problem prikupljanja još iscrpnijih podataka. Uzmimo, primjerice, proizvod „oročeni depozit“. Imamo (pojednostavnjeno) konto u glavnoj knjizi „Oročeni depoziti“, u koje spadaju svi pojedinačni računi (svakoga klijenta banke), međutim, izvješćivanje o depozitima podrazumijeva i „ročnost“, što će reći da na jednome računu klijenta možete imati više depozita koje će za potrebe izvješćivanja biti potrebno prikupiti na razini pojedinačnoga depozita. Potom slijedi grupiranje pojedinačnih depozita prema ročnosti… Ako depozite iz navedenoga primjera i popišemo analitički (svaki na zasebnome računu), sigurno postoji proizvod u banci koji se tako podrobno ne popisuje. Sve je to za banke koje imaju starije i teško prilagodljive sustave pa vrlo zahtjevno i sve teže udovoljavaju takvim izazovima. Imaju problem s prikupljanjem velikoga broja iscrpnih podataka, koje sve više troši IT resurse banke. Banke koje prilagodbu izvješćivanja provode na transakcijskome sustavu, suočavaju se s problemima da im se izvješća, koja pokrenu tijekom noćne obradbe, ne uspiju završiti do drugoga jutra, što za posljedicu ima nemogućnost redovita servisiranja podružnica… S druge pak strane imamo banke koje su implementirale neko od inozemnih bankarskih rješenja i koja su u trenutku implementacije bila prilagođena tadašnjoj regulativi, ali, zbog stalnih promjena propisa i zahtjeva Hrvatske narodne banke, ti sustavi traže daljnje prilagodbe. Same licence takvoga sustava nisu jeftine, kao ni njihova početna implementacija, ali na to treba dodati i cijenu stalnih prilagodbi s obzirom na česte promjene propisa. Struktura vremena potrebnoga za izradbu i analizu jednoga izvješća bez korištenja izvještajnoga rješenja Kakvo je rješenje prihvatljivo i moguće? To je, zasigurno, razdvajanje izvještajnoga u odnosu na transakcijski sustav. Uz transakcijski se sustav, na kojem banka bilježi sve svoje transakcije, razvija paralelni „izvještajni sustav“ u koji se na kraju dana ti podatci (dnevne bančine transakcije) izvlače i spremaju s jednom i isključivom funkcijom – skladištenja tih podataka za potrebe izvješćivanja. Osnovna je zadaća svake transakcijske baze brzo i točno zapi- Arhitektura Izvještajnoga sustava za banke sivanje transakcija u tablicama i brzina odziva korisnicima transakcijskoga ju u izvještajnome sustavu pamtimo po tome u koje su izvještajno razdoblje uključene. sustava. Baza izvještajnoga sustava u koju izdvaja- Ako postoji potreba za pokretanjem izvješća mo i spremamo podatke iz transakcijske baze, unatrag nekoliko mjeseci ili godinu dana, na organizirana je na načelima skladišta podata- osnovi ćemo dodijeljenoga identifikatora vrlo ka prema određenim (funkcionalnim) područ- jednostavno ponoviti izvješće. Banke to rješajima kao što su klijent, proizvodi, njegovi ra- vaju na drugi način - kada završe izradbu izčuni na koje se vežu konta itd. Na taj se način vješća, podatke spreme na medij jer transakoslobađa transakcijski sustav od usporavanja cijski sustav ne može čuvati toliko podataka. zasnovanih na upitima u izvještajne svrhe, a s Ako se naknadno pokaže potreba za ponavdruge se strane banci osigurava brža i kvalitet- ljanje izvješća, podatci se ponovno učitavaju nija prilagodba novim zahtjevima za izvješći- s medija i pušta se ponovno obradba da bi se vanjem i HNB-a i menadžmenta banke i stra- provela rekonstrukcija izvješća. Pitanje je hoćemo li uspjeti ponoviti isti rezultat. nih vlasnika… Ključnu ulogu izvještajnoga sustava ima Za dohvat podataka iz izgrađenoga izvještajnoga sustava postoje kvalitetni alati ko- Dimenzionalni Model, o kojem izravno oviji prvenstveno služe poslovnim analitičarima se analitičke sposobnosti skladišta podataka banke i menadžmentu u smislu ad hoc upita i budućega izvještajnoga sustava (to je nešto odabirom neke ciljane skupine i analize što se čemu neki ne pridaju dovoljno pozornosti pa s njom događa, zbog čega se nešto dogodilo prekasno shvate da nisu obuhvatili sve i da se itd. Takvim alatima razmjerno brzo i lagano, teško mogu vratiti unatrag – rezultat je izradba dakle bez programiranja dohvaćate podatke i nekoliko podsustava koji se teško povezuju). Na osnovi kvalitetnoga Modela moraju se izrađujete izvješća koja vas zanimaju. Još jedna bitna značajka razdvajanja tran- izgenerirati nad praznom shemom baze, potsakcijskoga sustava banke od izvještajnoga puno sve tablice i polja skladišta podataka nosustava jest jednostavno u tome da svakod- voga izvještajnoga sustava. Izvještajni sustav zasnovan na kvalitetnome nevno u izvještajnome sustavu možete pamtiti određene agregate (npr. salda, prosjeke…), Modelu mora biti lagano dogradiv, a njegova podržati neke zahtjeve koji su stavljeni pred je najveća prednost vlasništvo i puna ovlast banku, a koje u transakcijskome sustavu nisu banke nad njim. Nadalje, benefit izgradnje izvještajnoga supredviđene (npr. rastavljanje na dublju analitiku i povijest transakcija obuhvaćenih pojedi- stava u smislu vlastitoge kreacije nove baze u nim razdobljima izvješćivanja). Naime, jedan nazivima je tablica i polja koja ćete imenovati je od zahtjeva HNB-a (kao u pravilu i stranoga na način da su prepoznatljiva – da nazivi nisu vlasnika) da ste izrađeno i proslijeđeno izvje- kratice vašega proizvođača bankarskoga sušće za određeno razdoblje (dekada, mjesec…) stava koji potječe s njemačkoga, francuskoga uvijek u mogućnosti ponoviti na način da bu- ili engleskoga govornoga područja. Nakon izgradnje Modela i baze budućede istovjetan onomu kakav ste poslali. To je u transakcijskome sustavu teško osigurati zbog ga izvještajnoga sustava, mapiraju se podatci knjiženja transakcija unatrag (ispravljanje iz transakcijskoga sustava, radi se njihov ekstrakt u skladište podataka, nakon čega slijemogućih pogrješaka…). de određene preobrazbe tih podataka u smislu agregacija, čišćenja, spajanja itd. i tek se naKako to mi rješavamo? U pravilu se izvješća rade dekadno, mjeseč- kon toga kreće s izradbom izvješća. no, tromjesečno itd. Dakle, svaku transakciDarko Režek 180/6/2010 InfoTrend 33 H5DÿXQ )LQDXYRGLQDMEUæLLQDMVLJXUQLMLQDÿLQUD]PMHQHUDÿXQD 6ODQMHLSULPDQMHUDÿXQDRVQRYDMHSRVORYDQMDVYDNRJSRGX]HýDWHMDYQHXSUDYH5DÿXQMHQDMUDäLUHQLMDLVSUDYDNRMDVYDNRGQHYQR]DKWMHYD QDSRUDQUDGYHOLNRJEURMDOMXGLSXQRSDSLURORJLMHWHWLPHX]URNXMHYLVRNHWURäNRYHLRGX]LPDSXQRYUHPHQD ,QWHUQHWVNLVHUYLVH5DÿXQRPRJXýLWýHUD]PMHQXHOHNWURQLÿNRJUDÿXQDL]PHĀXGREDYOMDÿDLNXSFDWHXSUDYOMDQMHFMHORNXSQLPSRVORYQLP SURFHVRPL]GDYDQMD]DSULPDQMDWHDUKLYLUDQMDUDÿXQDQDMHIWLQLMLEUæLLVLJXUQLMLQDÿLQ 6HUYLVýHELWLSRYH]DQV,QWHUQHWEDQNDUVWYRPEDQDNDäWRýHRPRJXýLWLDXWRPDWVNXSULSUHPXQDORJD]DSODýDQMHNXSOMHQLKUREDLXVOXJD7R GUXJLPULMHÿLPD]QDÿLGDNXSDFQHýHPRUDWLSRVHEQRSRSXQMDYDWLQDORJ]DSODýDQMHYHýýHVXVWDYDXWRPDWVNLSURVOLMHGLWLSULKYDýHQLUDÿXQ QDSODýDQMHWHGDWLDXWRPDWVNXSRYUDWQXLQIRUPDFLMXSRäLOMDWHOMXH5DÿXQDRL]YUäHQRPSODýDQMX =$ã72H5DÿXQ" 6QLæHQMHWURäNRYD 3RWUHED]DXSRWUHERPSDSLUDLVNHQHUDVYHGHQDMHQDPLQLPXP 1HPDSURFHVQLKSRJUHäDNDSRQRYQLKXQRVDSRGDWDNDSRQRYQLK L]GDYDQMDUDÿXQDLSRJUHäQLKSODýDQMD6RE]LURPGDVHNRPXQL NDFLMD RGYLMD HOHNWURQLÿNLP SXWHP QHPD YLäH WURäND SRäWDULQH L WLVNDSDSLUDNDRQLWURäNDDUKLYLUDQMDDSURFHVUD]PMHQHUDÿXQD ]QDWQRMHEUæL 6LJXUQDHDUKLYD 6YLUDÿXQLSRVODQLL]DSULPOMHQLDUKLYLUDQLVXXVXVWDYXäWR]QDW QR VPDQMXMH WURäDN DUKLYLUDQMD WH VNUDýXMH YULMHPH SUHWUDæLYDQMD UDÿXQD 3RWSXQDNRQWURODVWDWXVDUDÿXQD .XSDFLGREDYOMDÿXVYDNRPWUHQXWNXLPDMXLQIRUPDFLMXRVWDWXVX SRVODQLK L ]DSULPOMHQLK UDÿXQD äWR LVNOMXÿXMH PRJXýQRVW JXELWND UDÿXQDQDSXWXRGGREDYOMDÿDGRNXSFDLOLWLMHNRPSRVORYQRJSUR FHVDOLNYLGDFLMHUDÿXQD %UæDNRPXQLNDFLMD 'REDYOMDÿPRæHQDEUæLQDÿLQRGJRYRULWLQDHYHQWXDOQLXSLWSULPD WHOMDUDÿXQDDWDNRĀHUMHPRJXýHX]UDÿXQSULORæLWLUD]OLÿLWHGRNX PHQWHäWRýHVNUDWLWLYULMHPHNRMHELSRWURäLOLQDGXJHWHOHIRQVNH UD]JRYRUH 'RELWQDVWUDQLSURGXNWLYQRVWLLNYDOLWHWH .RULäWHQMHVHUYLVDGRYRGLGREROMHUDVSRGMHOHUHVXUVDYHýHWUDQ VSDUHQWQRVWLSRVORYDQMDLSURGXNWLYQRVWLWHPHOMHQHQDDNWLYQRVWL PDED]H]QDQMDLQDVLVWHPVNRMLQWHJUDFLMLMHGQRVWDYQLMDLOLDXWR PDWVNDLQWHJUDFLMDVRVWDOLPGRNXPHQWLPD7RXNRQDÿQLFLGRYRGL GRYHýHWUDQVSDUHQWQRVWLSURFHVD (UDÿXQVHWDNRĀHUPRæHNRULVWLWLLXVYUKXSURäLUHQMDLSREROMäDQMD RGQRVDVNXSFLPDLSRVORYQLPSDUWQHULPD .RULVWL]DÀQDQFLMVNLPDQDJHPHQW 3ULOLND ]D EROMX SRYH]DQRVW À]LÿNRJ L ÀQDQFLMVNRJ GREDYQRJ ODQ FDSRYHýDYDPRJXýQRVWL]DEROMHXSUDYOMDQMHQRYÿDQLPWLMHNRPL VUHGVWYLPDOLNYLGQRVWLWHEUæXQDSODWXUDÿXQD 6LJXUDQHOHNWURQLÿNLSURFHV H5DÿXQMHSRWSXQRVLJXUDQQDÿLQUD]PMHQHUDÿXQD5DÿXQPRæH SRVODWLL]DSULPLWLLVNOMXÿLYRRVREDNRMDLPDWRSUDYR3ULPMHQDHOHN WURQLÿNRJSRWSLVDRVLJXUDYDLQWHJULWHWSRGDWDNDXQXWDUH5DÿXQD 6HUYLVýHELWLGRVWXSDQRGOLSQMDJRGLQH Poslovna inteligencija IT Rješenja tvrtke ALFATEC Group za izvješćivanje prema regulatornim tijelima Provjereno u praksi Na putu prema EU potrebno će biti usklađivanje postojeće zakonske regulative koja će zahtijevati učestale promjene u dosadašnjemu poslovanju. Financijske će ustanove morati imati fleksibilnija rješenja za izvješćivanje kako bi mogle spremno reagirati na učestale promjene i usklađivanja koje će regulatorna tijela stavljati pred njih. O navedenome problemu razgovarali smo sa stručnjacima zagrebačke tvrtke ALFATEC Group koja se već više od desetljeća bavi rješenjima za izvješćivanje. S vakodnevno slušamo kako put prema EU zahtijeva mnoštvo prilagodaba i usklađivanja koje kao država moramo usvojiti i primijeniti ako želimo ući u europsku obitelj. Osim države velike će prilagodbe morati napraviti i financijske ustanove. Rokovi se za promjene skraćuju, a učestalost i intenzitet promjena povećavaju se. Postojeća rješenja za izvješćivanje prema regulatornim tijelima (HNB, HANFA i dr.) obično su in house rješenja koja nudi IT odjel (uz eventualni angažman vanjskoga dobavljača) i nisu novijega datuma te su kao takva dosta kruta prema prilagodbama i učestalim promjenama, što je u današnje vrijeme postala svakodnevica. Drugi je problem što i najmanje promjene u izvještajima, odnosno sustavima zahtijevaju znatniji angažman IT odjela, što rezultira velikim troškovima, duljim vremenom potrebnim za promjene i isključenjem IT odjela iz drugih poslova koje je po- trebno istodobno obavljati. Da bi odgovorile izazovima, financijske se ustanove sve više odlučuju na angažiranje IT tvrtka koje imaju znanja te moderna i fleksibilna izvještajna rješenja temeljena na skladištu podataka. Tvrtka ALFATEC Group u proteklome je razdoblju razvila rješenja za financijske ustanove koja pokrivaju cjelokupno izvješćivanje kako prema regulatornim tijelima (regulatorno izvješćivanje), tako i prema poslovodstvu i vlasnicima (MIS izvješćivanje) te interno izvješćivanje, tj. operativno izvješćivanje za sve razine analitičara i drugih poslovnih korisnika. Kao razloge zašto su se opredijelili za Alfatecovo izvještajno rješenje, klijenti navode fleksibilnost koja im je bila jako bitna baš zbog čestih promjena, koje sada mogu obaviti malom uporabom vlastitih resursa i u kratku vremenu te time spriječiti eventualne kazne koje regulatori propisuju u slučaju kašnjenja. Jed- Arhitektura izvještajnoga rješenja za financijske ustanove Od ključne je važnosti izvještajne sustave odvojiti od izvorišnih sustava, i to tako da se izgradi skladište podataka (odvojena relacijska baza) u koje će se noćnim (ili izvan radnoga vremena) obradama prenositi podatci iz transakcijskih sustava, čime se postiže rasterećenje transakcijskih sustava, što pak omogućuje korisniku brz i nesmetan unos podataka u razne transakcijske aplikacije. U skladištu podataka podatci se organiziraju drugačije nego kod transakcijskih sustava baš zato da se omoguće brze i složene analitičke mogućnosti izvještajnoga sustava. nostavnost alata i uporabljivost rješenja omogućili su i poslovnim korisnicima da sada samostalno izrađuju izvještaje. To u biti i jest posao analitičara, ali ga do sada nisu mogli samostalno raditi jer su postojeća rješenja zahtijevala dobro poznavanje programiranja, što je u domeni IT-a. Time se znatno ubrzava vrijeme potrebno za dohvat podataka jer se nalaze na jednome mjestu – u skladištu podataka. U postupku izrade skladišta podataka (Data Warehouse) podatci se vade iz postojećih izvora podataka (transakcijskih baza), prolaze kroz postupke za provjeru kvalitete podataka i potrebne transformacije te se pune u skladište podataka prema strukturi pogodnoj za izvješćivanje. Postupak čišćenja podataka vrlo je važan korak jer se u njemu otkrivaju i ispravljaju pogrješke unesene u transakcijskim sustavima. Tako pročišćeni podatci koji su preneseni u skladište podataka i organizirani isključivo za potre- be izvješćivanja, u današnje su vrijeme nužnost svih financijskih ustanova koje žele imati točan i kvalitetan uvid u svoje svakodnevno poslovanje. Zaključak: Financijske će ustanove u sljedećemu razdoblju morati uvesti specijalizirana izvještajna rješenja da bi odgovorile zahtjevima regulatornih tijela, ali i riješile potrebu za svim ostalim oblicima izvješćivanja koje iziskuje poslovanje. Kod odabira rješenja sigurno će prednost imati rješenja koja su već razvijena i dokazana u praksi jer takva IZVJEŠTAJNA RJEŠENJA smanjuju vrijeme uvođenja, a time i cijenu. Alfatecovo rješenje u potpunosti je već razvijeno i primjenjuje ga već nekoliko financijskih ustanova (banke, leasing-kuće i dr.) u Hrvatskoj. Pripremljeno u suradnji s tvrtkom IT rješenje za regulatorno izvješćivanje u budućnosti će zahtijevati stalne promjene www.alfatec.hr 180/6/2010 InfoTrend 35 Poslovna inteligencija Fokus poslovne analitike Omega Analitički centar je primjer kako se na kvalitetno poslovno rješenje nadograđuje sustav za poslovnu analitiku D anašnje je poslovanje podložno brzim i čestim promjenama kako na području organizacije poslovnih procesa tako i na području upravljanja i rukovođenja tvrtkom. Točne i pravodobne informacije nezaobilazan su preduvjet za svaku tvrtku koja danas želi konkurirati na tržištu te su osnovni resursi koje svaka organizacija mora imati na raspolaganju. Omega software d.o.o. nudi poslovno informacijski sustav koji pruža cjelovitu informatičku infrastrukturu i rješenja za podršku, praćenje i upravljanje poslovanjem. Rješenje Prikaz je primjer kako uprava tvrtke, na dnevnoj bazi, može pratiti neke od ključnih pokazatelja koje sama definira, ovisno o prioritetima poslovanja koje je Omega software razvila tijekom godina domaći je proizvod, što je jedna od prednosti kojom se diferenciraju na tržištu, a daje im mogućnost da potpuno prilagođavaju sustav poslovnomu modelu i zahtjevima pojedinoga korisnika. Napredak i širenje neke tvrtke svakako će povećati opseg poslovanja i transakcija, koje je potrebno bilježiti i analizirati, a uvođenjem Imperios sustava osigurana je vrhunska informatička podloga za rast. Na što se usredotočiti u poslovnoj analitici? Imperios je rješenje za upravljanje i nadzor poslovanja tvrtke koji će povezati poslovne funkcije financija, nabave, prodaje, skladišta, servisa i ljudskih resursa u cjelinu u kojoj su sve operacije trenutačno vidljive, a izvješća i analize ključnih pokazatelja poslovanja uvijek potpuno ažurne. Potpuna ažurnost i sustavnost unošenja svih bitnih podataka kao posljedica integracije svih dijelova tvrtke daje mogućnost višedimenzionalnih i prilagodljivih analiza podataka koje će bitno olakšati posao pri donošenju novih poslovnih odluka. Velik broj tvrtki još uvijek koristi nepregledne IT sustave na zastarjelim tehnologijama te ih funkcionalnosti koje bi mogli dobiti pomoću analitičkoga sustava potiču da ozbiljno razmisle o promjeni postojećega ERP rješenja. Omega software je hrvatska tvrtka osnovana 2001. te od samoga početka svoje poslovanje zasniva na razvoju i integraciji cjelovitih poslovnih IT rješenja. Svim svojim klijentima nudi cjelovito rješenje i svu prateću uslugu koja je nužna da bi isporučili poslovno rješenje koje je potpuno prilagođeno poslovanju korisnika. Prodajni proces te projekt implementacije uključuju iscrpnu analizu stanja svih poslovnih procesa u tvrtki pojedinoga klijenta, implementaciju poslovnoga rješenja po mjeri, razvoj specifičnih komponenti, izobrazbu korisnika programa i, naravno, stalnu podršku. Cilj je Omege software sa svakim klijentom ostvariti onu razinu partnerstva kojom obje strane dobivaju win-win situaciju. Svojim je dosadašnjim radom Omega software stekla veliko iskustvo te je glavna značajka koja se danas ističe velika koncentracija znanja na području poslovnih procesa obuhvaćenih Imperios poslovnim rješenjem namijenjenim za tvrtke koje se bave trgovinom, distribucijom i pružanjem usluga. Trenutačno u Omegi software radi više poslovnih savjetnika nego razvojnih inženjera, što odražava potrebe njihovih klijenata - softverska podloga i tehnologija neupotrebljivi su alati ako nisu usklađeni s poslovnim procesima i ciljevima korisnika. Tržišni je uspjeh i rast u proteklim godinama dokaz da je početna predodžba tvrtke, koja će nuditi složena IT rješenja potpuno prilagođena korisnicima, bila ispravna i isplativa. Najčešće se to događa kada više ne mogu odgovoriti na pitanja poput: Koji su artikli u našoj ponudi najisplativiji – kakav je odnos nabavne cijene, troškova promidžbe te ostvarene prodajne cijene nakon odbitka? Kako prepoznati najveće generatore troškova, kako usporediti troškove prema poslovnicama, odjelima i djelatnicima i kako u velikoj količini podataka uočiti troškove koji odstupaju od uobičajenih? Odgovore na prethodno navedena pa i mnoga druga pitanja koja se nameću u svakodnevnome radu više nije potrebno danima ili tjednima tražiti i preobličivati u čitljiva izvješća, nego je potrebno dugoročno ulagati u poslovni sustav koji će omogućiti da se odgovori dobiju trenutačno... jednim klikom mišem! Analitički centar kao rješenje za poslovnu analitiku je okruženje koje korisnicima pruža ujedinjen pogled na sve izvore poslovnih podataka dostupne kroz cijeli informacijski sustav i ključni je dio Imperios informacijskoga rješenja za tvrtke usredotočene na trgovinu, distribuciju ili pružanje usluga. Najbitnije prednosti u odnosu na uobičajen izvještajni podsustav su interaktivnost i prilagodljivost – usredotočenost je potpuno na pripremi podataka koje korisnici žele analizirati, a ne na unaprijed zadanim preinakama izvješća. Poslovna je analitika prije svega namijenjena onim mjerodavnim osobama koje su ključni donositelji poslovnih odluka u svojem svakodnevnom okruženju. Prilagodljivost, odnosno jednostavnost kojom je moguće prilagođavati poglede na podatke omogućuje pravodobnu obaviještenost djelatnika na ključnim funkcijama (voditelji odjela, menadžeri tvrtke). Velika količina podataka pohranjenih u ERP sustavu mora biti pravilno organizirana i filtrirana kako bi mogli uočiti iznimke – bitne pokazatelje koji bi mogli lako promaknuti u nepreglednim izvješćima. Iznimno je bitna stalna prisutnost vremenske dimenzije u svim pregledima Analitičkoga centra. Svaki je podatak zabilježen vremenskom oznakom kako bi korisniku bila dostupna analiza promjene vrijednosti pokazatelja kroz vrijeme. Takav sustav nije preduvjet za opstanak, ali je nužan za kvalitetan i stalan rast tvrtke. tel + 385 1 6659 780 fax + 385 1 6659 781 info@omega-software.hr www.omega-software.hr Pripremljeno u suradnji s tvrtkom BI – neizostavna potreba svake tržišno orijentirane tvrtke 180/6/2010 InfoTrend 37 ICT rješenja za uspješnije poslovanje Poslovna filozofija tvrtke RECRO-NET Fair-play i oštra konkurencija Zagrebački je RECRO-NET jedna od hrvatskih informatičkih tvrtki koja se uspješno nosi s nedaćama recesije te je i ove godine visoko na popisu TOP100 informatičke industrije. Direktora Radovana Rusana zamolili smo da nam opiše djelovanje tvrtke RECRO-NET na tržištu i pristup unaprjeđenju poslovanja u teškim uvjetima recesije InfoTrend: Tvrtka RECRO-NET, iako razmjerno mlada, već je dobro poznata na hrvatskome, a i regionalnome tržištu ICT proizvoda i usluga. Posluje li tvrtka i danas u skladu s osnivačkom zamisli ili je, pod utjecajem tržišnih uvjeta, promijenila svoje prvotne ciljeve? Radovan Rusan: RECRONET je osnovan 2001. s misijom - kroz inovativnost i optimizaciju stalno stvarati nove vrijednosti za svoje korisnike, poslovne partnere, zaposlenike, vlasnike i društvo u cjelini. I u tome nema promjena, a zadovoljni korisnici, motivirani i obrazovani zaposlenici osnova su našega djelovanja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Naša je poslovna filozofija: biti fokusirani partner koji omogućuje svojim korisnicima koncentriranje na vlastito poslovanje i podizanje djelotvornosti poslovanja uz smanjivanje troškova, biti pouzdan partner koji prati svoje korisnike tijekom cijeloga životnoga ciklusa implementiranih ICT proizvoda, usluga i rješe38 InfoTrend 180/6/2010 nja, stalno težeći poslovnoj izvrsnosti, biti inovativan partner koji stalno prati tehnološke i poslovne trendove kako bi pravodobno primijenio nova dostignuća kod svojih korisnika, biti kvalitetan partner koji za razvoj, implementaciju, podršku i optimizaciju svojih ICT rješenja primjenjuje odgovarajuće i kvalitetne proizvode i tehnologije vodećih svjetskih proizvođača, a u skladu s propisanim tehničkim standardima i pravilima struke. Da bismo tomu mogli udovoljiti potrebno je stalno stručno obrazovanje pa smo do sada postigli statuse Cisco Gold Certified Partner, Microsoft Gold Certified Partner i Hewlett-Packard Gold Preferred Partner. Osim Cisca, Microsofta i HP-a, naši tehnološki partneri su: IBM, Compuware, Arbor Networks, Tandberg, Netscout. Naš je glavni partner Cisco Systems kojemu smo već više od 6 godina najviše certificirani partner u regiji. Od ukupno 120 naših djelatnika, njih 90 posto ima visoku stručnu spremu, nosioci su više Radovan Rusan, direktor RECRO-NETA certifikata, a od toga imamo 12 CCIE, 14 CCNP, 29 CCNA certificiranih inženjera. Uz Cisco i kod ostalih ponuđača IT opreme imamo najviše certifikate. Zahvaljujući takvim kompetencijama, naše se tržište širi pa uz sjedište u Zagrebu imamo regionalne urede u Sarajevu, Beogradu i Dubaiu. Uskoro planiramo otvoriti ured i u Albaniji, u Tirani. IT: RECRO-NET je jedna od onih IT tvrtki ko- je, usprkos gospodarskoj krizi, ostvaruje bolje rezultate u odnosu na prethodno razdoblje, a da pritom niste smanjivali broj zaposlenih. Kako to postižete? Rusan: Osnovna postavka naše strategije, koju vjerno preslikavamo u praksu, zasniva se na znanju naših ljudi i visokim standardima korporativne kulture. Pozorno pratimo trendove tržišta i razvitak konkurencije, ali ne na način da mijenjamo stajališta i smjer na svaki „šum“ izvana. Držimo da jedino prepoznatljivo Osvrt stajalište i karakter tvrtke može Rad , kreativnost i Fair-play – i u 2010. osigurati dugoročan uspjeh. KaNaši stručnjaci neprekidno rade na kreiranju inovativnih rješenja stvarajući, rakter i stav tvrtke oblikuju njezinašim znanjem i stručnošću, dodanu vrijednost proizvodima naših partnera. ni djelatnici, a njihovo su znanje, Mogu izdvojiti nekoliko takvih rješenja, kao što su: iskustvo i kultura osnovni resursi automatsko upravljanje parkiralištima koje podrazumijeva kombinaciju koje ni trenutačna kriza ne može triju potpuno različitih proizvoda naših partnera i razvoj softvera koji ih podovesti u pitanje. Ti resursi imaju vezuje u funkcionalnu cjelinu. ključnu ulogu u oblikovanju prirješenje digitalnoga oglašavanja koje omogućuje prilagođavanje prorode našega odnosa s korisnicima midžbene poruke na digitalnome oglasu strukturi publike koja se trenutači u tome je smislu naša „čarobna no nalazi pred oglasom. formula“ vrlo jednostavna. Samo S takvom se integracijom pozicioniramo kod naših partnera i na globalnoj je treba znati primijeniti i osvjerazini kao jedinstven partner koji vlastitim inovacijama oplemenjuje njihožavati kroz vrijeme. ve proizvode. Takvim pristupom postižemo da se naša rješenja nude na trNa svim se područjima ljudžištima regije i Bliskoga Istoka. skoga djelovanja kroz povijest Novosti će još biti u tehnološkome smislu, prvenstveno u našoj orijentaciji pokazuje kako su krizama odona IT poslovne sustave, rješenja i usluge. O nekim namjerama, iz strateških lijevale i iz njih izlazile kao porazloga, ne mogu podrobnije govoriti, ali vjerujem da će biti i iznenađenja bjednici samo homogene skupiza naše konkurente. Sukladno našoj misiji ta će iznenađenja biti isključivo u ne čvrsto povezanih jedinki koje smislu nastupa na tržištu i novih tehnologija. Poslovni fair-play ni u jednosu zajedničkim djelovanjem težime trenutku ne dolazi u pitanje. le jasno definiranomu cilju. A naš Neke se postavke neće mijenjati – nastavak razvoja iskrenih i kvalitetnih odje cilj uvijek isti - biti najbolji u nosa s našim korisnicima, nastavak ulaganja u stručni razvoj i zadovoljstvo segmentima kojima se bavimo, naših ljudi te stjecanje novih znanja i ovladavanje novim tehnologijama uz razvijati čvrste odnose s korisnipostizanje međunarodnih poslovnih standarda. Poseban naglasak na oblicima i pošten odnos s konkurenkovanje odnosa s korisnicima trebao bi rezultirati značajnijom sposobnocijom. Kriza nas stavlja na kušnju šću predviđanja i planiranja njihovih razvojnih potreba. i prisiljava na trajno preispitivanje alata i metoda kojima planiramo postići cilj. Nastavit ćemo vanje je li riječ o kratkotrajnome šće govorilo o uštedama. Čak su snažno nastupati u tehnološkim izazovu koji treba zanemariti ili i najveća IT poduzeća smanjila segmentima u kojiozbiljnome trendu ulaganja za promidžbu i razvoj. Naš je ma smo prepoznati koji će dugoročni- S obzirom na to da se te katego(mrežne tehnologi- cilj uvijek isti je utjecati na tržište rije ubrajaju u osnovne preduje, sigurnosna rješe- - biti najbolji u pa će, sukladno to- vjete napretka svake tvrtke, monja, video tehnolo- segmentima mu, trebati prilago- lim Vas, kažite nam kakve ste gije, obrazovanje), diti i vlastitu strate- mjere poduzeli na tome područkojima se pojačati segmente giju poslovanja. ju i kakve daljnje mjere predviza koje smatramo bavimo, razvijati Kod te se dvoj- đate za prevladavanje recesijda imaju perspek- čvrste odnose be češće događa da skoga razdoblja? tivu (podatkovni s korisnicima i tvrtke zbog nedoRusan: O uštedama se uvijek centri, IT poslovna pošten odnos s statka kvalitetne in- razmišlja i govori. Vrijeme krize rješenja i usluge) te, formacije, a u strahu samo dovodi do krajnjih situaciovisno o razvoju si- konkurencijom od kašnjenja, pogr- ja. Unatoč iznimnoj vrijednosti tuacije, uvesti neke bitne novosti ješno procijene da treba uzvrati- marketinga moje je stajalište da u ponudu. ti na neki potez konkurenta koji je kvaliteta tvrtke, njezinih proKljuč je prolaska kroz krizu jak se kasnije pokaže lošim. U tome izvoda, usluga i rješenja najboi zdrav organizam, a RECRO- je smislu informaciju o konku- lji marketing. U tome se smislu NET je upravo takav. renciji nužno pravilno smjestiti u RECRO-NET nikad ne prestaukupan kontekst tržišta (korisni- je ‘marketirati’. Uvijek pokušaIT: Kako prilagođavate ci, tehnologija, vlastite mogućno- vamo biti najkvalitetniji, najbrži strategiju poslovanja djesti, konkurencija, regulativa) i tek i najpouzdaniji. Tu nikad ne prelovanju konkurencije? tada se može očekivati donoše- stajemo ulagati. Rusan: Konkurencija je jedan nje odluke koja će biti dobra u toUlaganja u razvoj u našem pood bitnih čimbenika poslovnoga me trenutku. U svakome slučaju slu znače prvenstveno ulaganje u okruženja u kojem tvrtke djelu- informacije dobivene praćenjem ljude i njihovo znanje. Zaustavju. No prije procjene konkurenci- aktivnosti konkurencije trebaju ljanje je tih ulaganja, dugoročno je tvrtke treba jasno razumjeti tre- biti sastavnim dijelom strategije gledano, mnogo opasnije od trenutačne zahtjeve i trendove tržišta poslovanja, odnosno njezinih ka- nutačnih problema uzrokovanih te ih znati dovesti u odnos s vla- snijih prilagodbi. krizom. Zbog toga smo razloga stitim snagama i slabostima. Jeduštede uvijek tražili u drugim sena je od ključnih stvari prilikom IT: U prošloj se godini gmentima našega poslovanja, a praćenja konkurencije prepoznazbog globalne krize najčene u razvoju. Radar za uočavanje prijetnji Prikupljanje pravovremenih, točnih i ažurnih informacija samo po sebi nije dovoljno. Informacije je potrebno povezati, staviti u adekvatan kontekst i na temelju njih generirati zaključke, odnosno INTELLIGENCE koji će omogućiti akciju i u konačnici generiranje profita. Ove aktivnosti u ekonomskoj znanosti, a sve više i praksi prepoznatljive su pod pojmom BUSINESS (Competitive) INTELLIGENCE. Poduzeća i pojedinci koji su uspješni primjenjuju Business Intelligence manje ili više organizirano, koordinirano i svjesno. U Hrvatskoj poduzeća poput Plive, Adrisa i HT-a imaju odjele koji se i formalno bave Business Intelligence-om. S druge strane, uspješni poduzetnici u malim poduzećima danas pravo su vrelo primjera kreativnosti u uočavanju, prikupljanju i korištenju informacija i INTELLIGENCE-a. Na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Business Intelligence je izborni kolegij kojeg poslijediplomci rado i redovito odabiru i slušaju. Tijekom kolegija, kroz brojne primjere iz prakse i timske projektne zadatke u kojima se pred studente stavlja zadatak primjene naučenog, kod studenata se razvija kapacitet za pravovremeno prepoznavanje, prikupljanje i korištenje informacija iz okruženja. Korist od primjene Business Intelligence aktivnosti studenti pronalaze u obavljanju svog posla, bez obzira na područje i razinu djelovanja, ali i u privatnom životu. U uvjetima pretrpanosti informacijama koji karakteriziraju današnje tržište, pojedinci i poduzeća trebaju radar koji im omogućuje pravovremeno uočavanje relevantnih informacija, te sprječavanje gubitka vremena i zadržavanje na onome što nam dugoročno ne donosi dobitak. Izvor: www.pspefos.hr · Autor: Dr.sc Mirela Alpeza, PS Poduzetništvo 180/6/2010 InfoTrend 39 Podrška u poslovnomu odlučivanju Cjelovita infrastruktura za poslovnu inteligenciju E-Times rješenje „Nikad ne donosite važnu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogućnosti izbora“ V rijednost pravodobne i točne informacije je neupitna i stalna potreba za unaprjeđenjem procesa prikupljanja, pohrane, organizacije, distribucije i predstavljanja informacija stalno postavlja nove zahtjeve prema razvoju informatičkih sustava. Planiranje, rukovođenje ljudima, nadzor, poticanje na rad i organiziranje svih funkcija jedne poslovne organizacije danas moraju biti potpuno oslonjeni na informacijske procese i tijekove izvješćivanja. Potreba za kvalitetnim sustavima za podršku poslovnomu odlučivanju proizlazi iz činjenice da su standardni ERP sustavi prvenstveno usmjereni na praće- Izvješće promjena za određeno razdoblje 40 InfoTrend 180/6/2010 Lee Iacocca nje poslovnih procesa pojedinih funkcija poslovne organizacije i zakonodavno izvješćivanje, a kvaliteta poslovnoga izvješćivanja ovisi od rješenja do rješenja. Najčešće se radi o standardiziranim ERP rješenjima za obradu transakcijskih podataka kreiranim u skladu sa standardnim poslovnim procesima koja je tek u manjoj mjeri moguće prilagoditi specifičnim potrebama korisnika jer je razvoj i kasnije održavanje specifičnih rješenja jednostavno preskupo, pogotovo na području ERP sustava za manje i srednje poduzetnike gdje je naglasak na cijeni rješenja najveći. Menadžmentu su za kvalitetno odlučivanje potrebna točna i pravodobna izvješća. Često se u današnjim poslovnim organizacijama zbog nedostataka postojećih ERP rješenja upotrebljavaju različite druge evidencije, najčešće excel datoteke u koje djelatnici upisuju i organiziraju podatke na danas već neprihvatljiv način, tj. ručno. Osim značajnog angažmana djelatnika na unosu, organizaciji i na kraju, prikazu podataka, velik je problem i upitna kvaliteta (točnost) takvih podataka, a samim tim i izvješća. Sukladno navedenomu potrebno je uvođenje kvalitetnoga BI rješenja jer ERP sustavi sami po sebi nisu dovoljni za kvalitetnu podršku poslovnom odlučivanju koje je po vokaciji analitički proces i zahtijeva drukčiji sustav koji je potpuno usmjeren na pravodobno poslovno izvješćivanje i potpuno prilagodljiv prema specifičnim potrebama korisnika. Suvremen BI sustav nakon implementacije omogućit će korisniku napredno korištenje podataka prikupljenih iz više izvora i grupiranih na prethodno definirane načine u smislu prilagodljivoga izvješćivanja, provedbe statističkih i kvantitativnih analiza, ad hoc upita, konsolidacije podataka i implementacije sustava ranoga upozorenja. Rješenje e-Times kao cjelovito i integrirano rješenje za poslovno izvješćivanje zasnovano na Oracle BI platformi može odgovoriti navedenim zahtjevima i pružiti kvalitetnu podršku poslovnomu odlučivanju. Bitno je napomenuti da je e-Times skalabilno rješenje koje omogućava linearno širenje sukladno širenju poslovanja tvrtke. Osim kvalitetne BI platforme od velike je vrijednosti i kvaliteta implementacije koja u slučaju eTimes rješenja prati visoke standarde s projektnim pristupom i osigurava rješenje koje, osim što integrira poslovne aplikacije s ostalim sustavima, nudi i mogućnost prilagodbe prema potrebama pojedinih korisnika. Upravo se tijekom implementacije zbivaju i najbitnije prilagodbe, stvara skladište podataka u koje će biti pohranjeni podaci iz različitih Kontrolna ploča poslovanja tvrtke izvora, a u nekim slučajevima na osnovi zadanih mjerila i prilagođavani prije samoga pohranjivanja u sustav. Rješenje e-Times je jednostavno za upotrebu i može osigurati kvalitetno izvješćivanje na svim razinama menadžmenta od operativnoga do strateškoga. U sklopu je rješenja sadržan moćan mehanizam za izračune koristeći različite matematičke i statističke funkcije na podacima iz različitih izvora: ERP, druge analitičke baze podataka, različite vrste datoteka i sl. Na primjer, usporedba poslovnih podataka iz ERP sustava s planskim vrijednostima koje su preuzete iz excel datoteke s podacima. Podatke je moguće obraditi i predstaviti u obliku tablica, različitih grafikona, zaokretnih tablica (pivot), mjerača, ljevkastih grafikona, a svi prikazi su prilagodljivi, tj. podložni promjenama od strane korisnika. Ujedno su dostupne i „drill down“ (dubinsko izvješćivanje) mogućnosti. Posebno su zanimljive mogućnosti ABC i što-ako analiza, praćenje promjene rangova tijekom vremena, usporedbe realizacije s planom i prilagođavanja mjerača (kalibratora) s ciljem uspostave sustava ranoga upozore- Osvrt :(%'(6,*1 ,129$&,-( 5 &(17$ 3,71, $872 ,6 (75,& ,3520 1 $ 5 , 5,= 5$=92 -()7 ,1 Izvješće praćenja trenda rezultata poslovanja Rješenje e-Times je višejezično s mogućnošću odabira na razini korisnika koji se prijavljuje u sustav, a na odabranome će se jeziku prikazivati i opsežni korisnički priručnik koji je ugrađen u samo rješenje. Rješenju e-Times moguće je pristupiti preko internetskoga preglednika (web-sučelja) pri čemu se odmah prikazuje odabrani skup izvješća na nadzornim plo- ($ $5 : )7 ( 62 (0 * 2 35 1 2 ( ,9 $7 ,ÿ. . 7 , $ / $3 50 ( )2 1 1 , ( 9$ 1æ$ $ 5 9 ' æ$ 2 '5 -, 2 2 =9 6, 9, 5$ 5 6( -$ ZZZHSWDKU 7$ 01/ GRR 23 3 9 .XKD ĀHY 99 D 9, fax 01/ 23 3 8 =DJ UHE 80 0 &,-$ =$ -1 3/ 7,6 $6 $. 75 , ,ÿ1 3( ,+ 562 . 1 $5 $/ 7,& ,= $ $&, $9 5æ 0( ' ( 2 , 5 $ 23 &,- 326 $ $/ 7 67 () nja na odstupanjima od zadanih vrijednosti u poslovanju. 3/,.$ ', -( $1 (3 326$ čama, a dostupan je sadržaj definiran na razini korisnika, osobe koja se prijavljuje u sustav. Poslovni korisnici mogu jednostavno i brzo stvarati vlastite upite, potom odabirati, raščlanjivati, predočavati i ugraditi rezultate u novu prilagođenu nadzornu ploču ili ih generirati u različite oblike izvješća i proslijediti svima kojima su informacije potrebne. Uz osiguravanje svega što vam je potrebno e-Times je osmišljen za prilagodljivu implementaciju. Tvrtke mogu odabrati s kojim obuhvatom projekta žele početi te kasnije nadograđivati sustav kako poslovne potrebe budu zahtijevale. Razvoj se rješenja zasniva na filozofiji da poslovni korisnici mogu složene upite i analize podataka samostalno obavljati na sustavu predstavljajući sučelje za poslovne korisnike koje ne zahtijeva kodiranje ili druge tehničke vještine, a sve u smjeru povećanja poslovne vrijednosti i smanjivanja ovisnosti o IT stručnjacima za potrebe izvješćivanja i analize podataka. Uspješno implementiran sustav e-Times izravno utječe na poslovanje tvrtke i poslovne rezultate. Razlog tomu je njegova integriranost sa samim vrhom postojećih poslovnih veza u organizacijskoj strukturi tvrtke čime se postiže veća uspješnost i djelotvornost poslovanja, dostupan tijek informacija (neposredan pristup podacima) te omogućuje donošenje odluka na osnovi kvalitetnih i pouzdanih informacija. Komu je rješenje namijenjeno? Namijenjeno je menadžerima koji ga pretvaraju u kapital koji omogućuje tvrtki biti boljom od konkurencije. I kao što kaže Aristotel Onassis „Tajna je svakoga biznisa u tome da znate nešto što nitko drugi ne zna.“ Klaudio Panić Autor Klaudio Panić, voditelj projekata implementacije ICT poslovnih sustava i certificirani SAP konzultant, u tvrtki Times Computers obavlja poslove širokoga raspona od voditelja odjela podrške programskim rješenjima do konzultanta za specifična rješenja, a intenzivno se bavi sustavima za podršku poslovnomu odlučivanju. Na osnovi dosadašnjega iskustva predlaže poslovnim korisnicima optimalna rješenja za praćenje poslovnih procesa sa svrhom postizanja što većega učinka ICT tehnologije na cjelokupno poslovanje. 180/6/2010 InfoTrend 41 IT arhitektura Nakon 10 godina popularnosti SOA kreće prema zrelosti? SOA IT arhitektura budućnosti Korijeni su SOE brojni. Zanimljivo je da posljednjih godina dolazi do određena pada zanimanja za SOU. To se može uočiti i promatranjem Googleove statistike učestalosti pretrage pojma SOA. SOA (Service Oriented Architecture, tj. servisno orijentirana arhitektura) nesumnjivo je popularan IT pojam. Kao jedan od apstraktnijih IT pojmova prirodno je prošao karakterističan put od maglovitih početaka, kada su razni ljudi podrazumijevali razne stvari govoreći o SOI, pa do današnjice, kada je vrlo jasno što SOA jest, a što nije. Čini se da SOA, polako, ali sigurno, kreće prema svojoj zre- Autor Hrvoje Staneković ima deseto-godišnje iskustvo rada u informacijskoj tehnologiji na poslovima projektiranja i razvoja složenih poslovnih informacijskih sustava, vođenja projekata te raščlambe i prikupljanja korisničkih zahtjeva i uvođenja informacijskih sustava u rad. U zagrebačkoj tvrtki Infodom voditelj je sektora za SOA arhitekture i ESB. www.infodom.hr 42 InfoTrend 180/6/2010 losti. Moglo bi se reći, pravi je trenutak podvući crtu, napraviti presjek kroz saznanja koja su evoluirala zahvaljujući doprinosima mnogih svjetskih stručnjaka i iskazati suvremena gledišta o tome što je SOA, koje probleme ima ambiciju riješiti i koje prednosti pritom nudi. Iz poštovanja prema toj kratici koja postoji već gotovo 15 godina u IT svijetu, dobro je početi kratkim povijesnim pregledom. SOA – povijest Termin SOA nastao je godine 1996., prvi su ga put uporabili analitičari kompanije Gartner. Svoju popularnost stječe iza godine 2000., ponajviše zahvaljujući velikom uspjehu web- servisa, tehnologije uz koju je neraskidivo vezan. U osnovi je web-servisa ideja da se internet učini programibilnim, na način da se internetom omogući poziv programskoga koda na nekome udaljenom serveru. To je omogućio SOAP protokol, koji nastaje u Microsoftu. Potom se pridružuju IBM, SUN i drugi te SOAP postaje otvoreni standard. Upravo ta otvorenost, upora- ba XML standarda i interoperabilnost koja iz toga proizlazi, bili su ključna novost u usporedbi s postojećim protokolima koja je učinila web-servise tako popularnima. Naime, postojeći binarni protokoli poput RPC (Remote Procedure Call) ili protokoli distribuiranih sastavnica čvrsto su se vezali uz dobavljača tehnologije – što je osobito problematično za B2B (Business To Business) scenarije. Nakon toga SOA se razvija zasebno od web-servisa, ali povezanost ostaje velika. Treba istaknuti, web-servisi nisu isto što i SOA. SOA je općenitiji pojam. Webservisi samo su jedna od mogućih primjena SOE. Međutim odmah se mora reći, web-servisi su toliko važna primjena SOE da se smatraju njezinim kamenom temeljcem. Vjerojatno je to posljedica stan- dardnoga životnog ciklusa tehnologije koji obuhvaća faze od pretjerana entuzijazma, kada se očekuje da će se svi problemi jednostavno riješiti uporabom nove tehnologije, razočaranja koje uslijedi zbog nerealnih očekivanja, i prosvjetljenja, kada se tehnologija stavi u svoje prave okvire i time dosegne svoju zrelost. SOA – definicija i opseg Najkraće rečeno, SOA je arhitekturalni stil. Naravno, u smislu IT arhitekture. Kao što možemo razlikovati arhitekturalni stil gotičke ili romaničke crkve, i ovisno o uporabljenim arhitekturalnim načelima, gradivnim elementima itd. arhitekturu neke crkve svrstati u jedan ili drugi arhitekturalni stil, tako možemo i za IT arhitekturu reći da je, ili nije, zasnovana na SOA arhitekturalnome stilu. Za detaljniju definiciju poslužit će dva (prevedena) citata. Prvi je iz knjige skupine autora: Mike Rosen, Boris Lublinsky, Kevin T. Smith, Marc J. Balcer: Applied SOA and Design Strategies: „SOA je arhitekturalni stil za izgradnju enterprise rješenja baziranih na servisima. Detaljnije, SOA se bavi konstruiranjem neovisnih servisa, podređenih poslovanju, a koji se kombiniraju u smislene poslovne procese više razine i rješenja unutar enterprise konteksta.” Drugi je iz knjige autora Erica Newcomera i Grega Lomowa Understanding SOA with Web Services: „SOA je stil dizajna koji upravlja svim aspektima kreiranja i korištenja poslovnih servisa kroz njihov životni ciklus (od koncepta do povlačenja iz uporabe), kao i definiranjem i planiranjem IT infrastrukture koja će omogućiti različitim aplikacijama da razmjenjuju podatke i sudjeluju u poslovnim procesima, Googleova statistika učestalosti pretrage pojma SOA (2004. – 2010.) Osvrt bez obzira na različite operativne sustave ili programske jezike ispod tih aplikacija.” Izdvojimo li ključne riječi iz tih dvaju citata, saznat ćemo najvažnija svojstva SOA arhitekture: Arhitekturalni stil – SOA je arhitekturalni stil, tj. skup odrednica za IT arhitekturu koja će zadovoljavati zahtjeve postavljene sada i u budućnosti Enterprise – doseg je SOE cijeli enterprise tj. cijelo poduzeće ili državno tijelo Servisi – gradivni su elementi SOE servisi Kombiniranje – primjena poslovnih procesa ostvaruje se kombiniranjem (orkestracija i koreografija) servisa i njihovom višekratnom uporabom, u skladu s osnovnom premisom SOE da jednom kada razvijemo kvalitetan skup servisa, trud potreban za primjenu poslovnih procesa drastično se smanjuje Podređenost poslovanju – SOA, kao IT arhitektura, mora biti podređena poslovnoj arhitekturi Životni ciklus – servisi imaju međusobno neovisne životne cikluse i verzioniranje kojima je potrebno upravljati Razmjena podataka – SOA se redovito pojavljuje u scenarijima razmjene podataka između aplikacijskih sustava, unutar poduzeća (Enterprise Application Integration, EAI) ili izvan njegovih granica (B2B) te između istovrsnih ili heterogenih tehnologija. Potrebno je uočiti da razmjena podataka između aplikacijskih sustava nije ono prema čemu SOA teži, nego je to stvarnost s kojom se mora nositi. Naime, unutar svakoga složenijeg IT okružja već postoji veći broj specijaliziranih aplikacijskih sustava. Razlozi su za takvu situaci- Rješenje za elektroničku dostavu ju, dakako, povijesni. Dobavljači su proizvodili specijalizirane sustave koji su podržavali pojedine poslovne procese, a poduzeća su ih kupovala. Ako i nisu kupljeni, nego proizvedeni vlastitim snagama, bili su to odvojeni projekti. Loše je u takvoj situaciji udvostručenje napora. Mnogi gradivni elementi, proizvedeni za primjenu određenih poslovnih procesa, proizvode se, plaćaju i održavaju opet iznova za potrebu primjene drugih poslovnih procesa. Što je još gore, ti duplikati nisu nikad jednaki jer su ih proizveli različiti ljudi, u različitim vremenima, uz različite pretpostavke, rabe različite strukture podataka itd. To je razlog zašto EAI projekti mogu biti vrlo složeni. SOA nastoji riješiti taj problem uvođenjem servisa dizajniranih za ponovnu uporabu, u smislu da se mogu uvijek ponovno rabiti za potrebe primjene bilo kojega poslovnog procesa. Naravno, pritom ne zagovara ukidanje postojećih aplikacijskih sustava, već identificiranje ponovno iskoristivih funkcionalnosti u sustavima i eksponiranje funkcionalnosti kao servisa. SOA – ciljevi i koristi Želimo li izdvojiti nekoliko osnovnih ciljeva koje ima SOA, onda su to: agilnost poslovanja, poravnanje poslovanja i informatike te povećan povrat investicija u IT. Opstanak u današnjem svijetu od poduzeća zahtijeva sposobnost brze prilagodbe promjenama i/ili brzoga kreiranja novoga proizvoda ili usluge. Ta se osobina naziva agilnost poslovanja. SOA pridonosi agilnosti poslovanja prije svega kroz načela labavoga povezivanja (loose coupling) i po- SOA – scenariji da i ne novne uporabljivosti. Labavo povezivanje servisa uklanja čvrste veze između IT sastavnica koje uzrokuju progresivno širenje promjena te ih time usporavaju. Ponovna uporabljivost servisa zasniva se na krilatici „napravi jedanput i upotrijebi puno puta” u smislu da se jedanput napravljen servis rabi za primjenu raznih poslovnih procesa. Time se postiže i veća konzistentnost primjene poslovnih procesa. Prema IBM jedan je od osnovnih ciljeva SOE poravnanje između poslovnoga svijeta i svijeta informacijske tehnologije na način koji će povećati učinkovitost obaju svjetova. Znamo da prečesto postoji određeno nerazumijevanje između tih dvaju svjetova. Tomu pridonosi i tradicionalni pristup projektima razvoja aplikacijskih sustava u kojemu poslovni analitičar, uz malu ili nikakvu uključenost IT arhitekta, izrađuje svoje zahtjeve i poslovne modele i predaje ih IT arhitektu, koji dalje modelira detaljnije sustav, uz malu ili nikakvu uključenost poslovnog analitičara. SOA, naravno, podrazumijeva postojanje poslovne arhitekture i njome je vođena, ali teži prema iskazivanju poslovne arhitekture kroz skup centraliziranih i ponovno iskoristivih poslovnih funkcija (koje će se primijeniti kao servisi). Time je pitanje ponovne iskoristivosti, kojim se tradicionalno bave isključivo IT arhitekti, promovirano na višu razinu, razinu poslovnih modela. Zbog toga SOA zahtijeva stalnu kvalitetnu suradnju poslovnih analitičara i IT arhitekta u procesu u kojemu oni zajednički promišljaju što je specifično za poslovni proces (jednokratno iskoristivo), što ima potencijal ponovne iskoristivosti, što se može komponirati s pomoću postojećega itd. SOA obećava povećan povrat ulaganja u IT kroz ponovnu iskoristivost servisa. Dobro dizajniran inventar servisa trebao bi, kako vrijeme prolazi, sve više vraćati ulaganja u njega. SOA – kada da, a kada ne SOA, dakako, nije rješenje za sve probleme. Postoje scenariji za koje je SOA prirodno dobar odabir, a postoje scenariji kada SOA nije dobar izbor. Razvijeno je SOA rješenje elektroničke dostave dopisa između ministarstava koja rabe Infodomov informacijski sustav za uredsko poslovanje. Kao dio šire plaforme za elektroničko poslovanje u javnome sektoru. Takvo rješenje ima veliki povrat investicije za korisnika. Budući da dopisi koje kreiraju referenti, nastaju u elektroničkom obliku, umjesto da se tiskaju na papir ili umnažaju i šalju u papirnatom obliku, mogu se, uporabom suvremenih tehnologija kao što su digitalni potpis i enkripcija, dostaviti elektronički uz istovjetnu autentičnost i sigurnost, ali uz zanemarljive troškove. Hrvoje Staneković 180/6/2010 InfoTrend 43 Vijesti Istraživanja o korištenju računala U organizaciji Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo i ove je godine provedeno istraživanje o korištenju informacijskih tehnologija, stajališta ljudi prema cjeloživotnome obrazovanju, ali i najbitnijim aspektima za pronalaženje (boljega) posla. Riječ je o istraživanju koje u sedam hrvatskih regija već petu godinu za Algebru provodi Prizma – centar za poslovna istraživanja i to na uzorku radno sposobnoga stanovništa, većemu od 1600 ispitanika. Istraživanje se provodi na zagrebačkoj, splitskoj, riječkoj, osječkoj, istarskoj, zadarskoj i bjelovarskoj regiji. U skladu s gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje predviđaju aktivnosti Programa gospodarskoga oporavka Republike Hrvatske ovogodišnje je istraživanje, osim uzorka radno najaktivnijega stanovništva u dobi od 17 do 40 godina koje se prati posljednjih godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom. Kako je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti, tj. nekorištenja računala, tako da je u promatranoj skupini uočen pad s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne koriste osobnim računalom u toj se skupini ispitanika kreće od 24 posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena zabava. Velika je razlika po regijama i u odnosu prema usavršavanju, gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav oblik školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto. Promatrano samo u kategoriji osoba u dobi od 17 do 40 godina, uočen je značajan pad s 44 na 33 posto uključenosti osoba u bilo kakve oblike školovanja. 600 milijuna ekrana Prema rezultatima DisplaySearcha prošle je godine u svijetu isporučeno preko 600 milijuna ekrana osjetljivih na dodir. Unatoč kriznoj godini rezultati su bili za 29% bolji nego u 2008. Od ukupno 606 milijuna ekrana, rezistivnih je bilo 50%, a kapacitivnih 31%, no analitička kuća očekuje kako će već ove godine kapacitivni ekrani preuzeti prvenstvo na tržištu. Za proboj ekrana osjetljivih na dodir najzaslužniji su mobiteli, a u manjoj mjeri i PMP-ovi te uređaji za navigaciju. U sljedećih će se nekoliko godina ekrani osjetljivi na dodir naveliko koristiti i na većim uređajima, primjerice, all-in-one računalima te tabletima. 44 InfoTrend 180/6/2010 Volkswagen i iPad Volkswagen je prvi proizvođač automobila koji je razvio digitalni magazin za kupce u obliku specijalne aplikacije za iPad, a pojavit će se u vrijeme uvođenja novog Appleovog proizvoda u Europi. Ovaj inovativni digitalni proizvod nosi naziv DAS., što je kratica za „Digital Automotive Space“. Magazin će se objavljivati kvartalno na pet jezika i bit će raspoloživ u cijeloj Europi. Kako kažu u Volkswagenu, aplikacija razvijena specijalno za iPad prebacuje korisnika u ulogu aktera koji pojedine teme magazina uz pomoć funkcija poznatih još od iPhonea može doživjeti u novoj virtualnoj realnosti. U pet rubrika iznose se priče iz Volkswagenovog svijeta, kojom prilikom Volkswagen uvelike koristi digitalne mogućnosti iPada. Tako korisnik zahvaljujući ponuđenim pregledima u 360 stupnjeva stječe realističan dojam tehničkih značajki Volkswagen Touarega, primjerice u „area view“ režimu rada. DAS. će se krajem lipnja pojaviti i u internetskoj verziji. Sadržaji će se tada moći integrirati i u socijalne mreže kao primjerice u Facebook. Ukraden softver od 44 milijuna računa Stručnjaci tvrtke Symantec, specijalizirane za sigurnost računala, nedavno su otkrili bazu podataka s golemim brojem ukradenih računa za igranje mrežnih igara. Ako pretpostavimo da jedan račun pripada jednoj osobi, broj bi igrača čiji su računi ukradeni premašio broj stanovnika Argentine. Baza je podataka popunjena računima kineskih igrača mrežnih igara čiji su podatci ukradeni upotrebom softvera za razbijanje lozinki. Ukradenih 44 milijuna računa zauzima oko 17 GB prostora, a nalozi potječu s najmanje 18 igračkih lokacija. Među četiri igre s najviše ukradenih računa nalaze se Aion sa 60.000 naloga, World of Warcraft sa oko 210 tisuća računa, PlayNC sustav tvrtke NCsoft s oko 2 milijuna i Wayi Entertainment sa 16 milijuna ukradenih računa. Zbog njihove je sumnjive legalnosti teško reći kolika je vrijednost ukradenih računa. Međutim, na pojedinim aukcijskim lokacijama na Internetu cijene se tih računa kreću od 6 dolara za PlayNC račun do čak 28.000 dolara za račun za igranje igre World of Warcraft. Samosastavljajući leteći roboti Znanstvenici švicarskog saveznog instituta za tehnologiju razvili su leteću robotsku platformu koja se sastoji od nekoliko nezavisnih robota koji se sami povezuju u veću konstrukciju. Uređaj nazvan Distributed Flight Array sastoji se od jednostavnih samostalnih robota koji imaju kotače za kretanje na zemlji, propeler, računalo, te infracrvene senzore. Roboti se sami spajaju uz pomoć magnetskih veza u veće konstrukcije, te se zatim zajedno kreću u prostoru. Birotrend Poseban prilog Infotrenda VAŠ POSAO VAŠ NOVAC 53 55 PUTOVANJA 56 R VAŠ ODMO Kompanije: Tko (1) su one zapravo? Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem. Povijest svake od njih pokazuje da su one upravo to i radile. U suradnji i dozvolom Quantum21.net u cijelosti vam prenosimo predavanje Arie de Geusa na Royal Society of Arts u Londonu, kojeg će čitatelji InfoTrenda moći pročitati u dva nastavka T ijekom 70-ih godina prošlog stoljeća u naftnoj industriji se pojavila moda diversifikacije poslovanja (ne samo u naftnoj industriji!). No, početkom 80-ih unutar grupacije Shell pojavile su se ozbiljne sumnje u mudrost odmicanja poslovnog portfelja od temeljnog biznisa nafte i plina. Jednako tako su se pojavile i sumnje o dugoročnoj budućnosti tih prirodnih resursa. Postavilo se pitanje: “Postoji li doista život nakon što sva nafta bude iscrpljena, ili ćemo u tom trenutku tvrtku jednostavno vratiti dioničarima?” Stoga su upravo početkom 80ih godina Shellovi planeri odlučili (opet iznova) provesti istraživanje kako bi doznali na koji način druge kompanije upravljaju sa svojim poslovnim portfeljima. U to vrijeme ste na tržištu mogli pronaći veliki broj kompanija u različitim industrijama koje su na lagan način unapređivale svoje račune dobiti i gubitaka tako što su temeljnim poslovi- ma jednostavno pridodavali nove biznise. Studija planera u Shellu zabilježila je niz takvih slučajeva, o čemu je izvješten predsjednik uprave. Pokazalo se da ga nalazi nisu impresionirali: “Tvrtke o kojima pišete u ovom izvješću po veličini se ne mogu mjeriti s našom grupacijom; primjeri su još suviše ‘mladi’ - strategija diversifikacije još uvijek nije prošla ‘test vremena’.” Naglasio je da bi ga mnogo više dojmilo kada bi mu Shellovi planeri ukazali na primjere tvrtki starijih od Shella, relativno jednako značajnih u svojoj industriji kao što je to Shell u svojoj, te tvrtki koje su, kroz svoju povijest, uspješno prebrodile fundamentalne promjene u svojoj okolini nakon kojih je njihov korporativni identitet ostao netaknutim. Velike tvrtke To je bilo doista zanimljivo pitanje. Koje su to tvrtke? Kompanije Royal Dutch i Shell T&T sta- re su oko stotinu godina. Stoga smo započeli potragu za relativno velikim tvrtkama koje su osnovane najkasnije u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća kada su u svijetu već postojali deseci tisuća tvrtki. No, koje od njih posluju i danas? Koje od njih su uspjele sve vrijeme održati korporativni identitet netaknutim? Neke od njih su postojale samo u obliku brenda ili uredskih zgrada, kao ostaci blistave prošlosti. Nakon provedenog istraživanja počeli smo pronalaziti tvrtke koje su zadovoljavale postavljene kriterije: Dupont, Hudson Bay, W. R. Grace, Kodak. Nekolicina japanskih tvrtki osnovanih još u 17. i 18. stoljeću uspješno posluje i danas: Mitsui, Sumitomo, robna kuća Daimaru. Mitsubishi i Suzuki su nešto mlađi - osnovani su sredinom 19. stoljeća. Eu- ropska tvrtka koja je zadovoljila uvjete iz Shellovog istraživanja je vodeći proizvođač papira Stora iz Švedske koji je pravi “metuzalem” sa životnim vijekom dužim od 700 godina. Sveukupno je pronađeno oko 40-ak tvrtki od kojih je 27 odabrano za detaljnije proučavanje. Ovdje su se postavila ključna pitanja: 1. Zašto je tako malo kompanija preživjelo od 19. stoljeća? 2. Što su to drugačije činile one koje su opstale? Grupa koja je vodila istraživanje ustanovila je da su se kompanije obuhvaćene istraživanjem bolje prilagođavale promjenjivim društvenim, ekonomskim i političkim uvjetima te potrebama potrošača. Svaka od njih je prošla kroz mnoge promjene uvje180/6/2010 InfoTrend 45 Birotrend Temeljite promjene Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem. Povijest svake od njih pokazuje da su one upravo to i radile. Čini se kako su se unutarnje promjene kod ovih uspješnih tvrtki postepeno odvijale, kao odaziv na priliku, ili točnije, kroz ispravno anticipiranje zahtjeva klijenata. Ovo može značiti samo jedno: da su bile sposobne reagirati ranije od drugih te da ih je na reakciju navodilo predviđanje, radije negoli kriza. Objasnimo li to na moderan način, ove su kompanije uspješno provodile “upravljanje promjenama” (change management). Pitanje koje se tada postavilo je sljedeće: Mogu li se u tim kompanijama pronaći zajednička obilježja koja bi nam pojasnila razloge njihove postojanosti? Iako je uzorak u istraživanju bio malen, a dokumentacija u velikoj mjeri nepouzdana, istraživačka skupina je uspjela izolirati karakteristike na koje je naišla više puta: 1 Konzervativne financije. Ove su kompanije novcu pristupale na tradicionalan način; znale su pravu vrijednost ušteđenog novca u “kasici”. Nisu se bavile čarobnjaštvom tj. zamršenim financijskim transakcijama s novcem drugih. Znale su da im vlastita likvidna sredstva otvaraju opcije u trenucima koji su njima odgovarali. Dostupnost kapitala osigurava fleksibilnost. 2 Osjetljivost prema okolini. Lideri ovih kompanija pažljivo su pratili što se događa u okolini, u svijetu koji ih okružuje. Posljedično tome, razvili su posebnu vrstu osjetljivosti na promjene. Promovirali su razu46 InfoTrend 180/6/2010 mijevanje i učenje koji su osiguravali usklađenost organizacije s tim promjenama. bi biti: Bili su tolerantni prema aktivnostima na margini organizacije. Na ovom mjestu bi sada moOsjećaj kohezije i privrže- gli započeti raspravu o tome konosti identitetu tvrtke. U po- ja je prava mjera uspjeha neke priličnom broju slučajeva Shello- korporacije. Kriteriji koji se davi istraživači su naišli na veliku nas obično koriste jesu razne librigu i interes za ljude unutar tvrt- ste poput Fortune 500 liste ili pak ke što je predstavljalo svojevrsno druge mjere poput povrata na iznenađenje s obziukupno angažiraPočetkom rom na teška vremeni kapital. Osobno na u kojima su dje- 80-ih godina smatram kako oplovale. Čini se kako Shellovi planeri stanak u okrutnom su u njima i djelatni- odlučili provesti svijetu tijekom više ci i menadžment ja- istraživanje da stoljeća također zako dobro znali “Što služuje visoko mjetvrtka predstavlja” i bi doznali kako sto na tzv. league “Čime se tvrtka ba- kompanije tables, listama najvi”. Također se čini upravljaju sa uspješnijih. Međukako su se svi zajed- svojim poslovnim tim, Shellovi plano radosno poistoneri su korporacije vjećivali s misijom portfeljima koje su opstale opi(“čime se tvrtka bavi”). Često sali neočekivano blagim riječise događalo da je opisani sustav ma: “Financijski konzervativne, vrijednosti u kompaniju donosio s osobljem koje se poistovjećuje osnivač, te ga ponekad čak i for- s tvrtkom i menadžmentom koji malizirao u obliku neke vrste sta- je tolerantan i osjetljiv na svijet u tuta. kojem živi.” U njihovom opisu nema ni riTolerancija. Shellova istraži- ječi o nisko-budžetnom markevačka grupa je posljednje obi- tingu, najnovijim tehnologijama, lježje formulirala neočekivano niti o proizvodnji s visokom domodernim riječima: “Tvrtke ko- danom vrijednošću. Domišljaje su se tijekom vremena uspješno tost u financiranju čak je izričito mijenjale maksimalno su koristi- isključena! Sve je to u priličnoj le decentralizirane organizacij- mjeri drugačije od definicije koske strukture i delegiranje ovla- ju sam prihvatio na Sveučilištu sti. Nisu inzistirale na temeljnom Erasmus u Rotterdamu ranih 50biznisu kao kriteriju za odabir ih: “Proizvodnja dobara i uslunovih poslovnih prilika, kao ni na ga”, rečeno je studentima, “odcentralnoj kontroli nad odluka- vija se u organizacijama koje se ma o diversifikaciji biznisa.” u okviru našeg društva nazivaju Treba imati na umu da su te kompanijama. Kompanije proikompanije poslovale u 17., 18. i zvode dobra za koja su drugi lju19. stoljeću te da su već tada kori- di voljni platiti određenu cijenu. stile navedene vrijednosti i orga- Dobra proizvode tako što nastoje nizacijska načela. Dakle, termi- pronaći optimalnu kombinaciju ni kao što su “decentralizacija” i triju čimbenika proizvodnje - ra“diversifikacija” kojima se opi- da, kapitala i zemlje. Ti se čimbesuju ta načela relativno su novi, nici mogu međusobno zamijeniti, što nas navodi na pogrešnu po- npr. rad se može zamijeniti kapimisao kako u prošlosti “decentra- talom. Optimalna kombinacija lizacija” i “diversifikacija” nisu proizvodnih čimbenika je ona pri postojale. Pokušao sam razmi- kojoj tvrtka uz minimalne troškošljati o tome na koji su način lide- ve proizvodi proizvode koje prori, vlasnici i menadžeri u prošlim daje po maksimalnoj cijeni i time stoljećima razmišljali o politici ostvaruje maksimalni profit.” poslovanja svojih tvrtki. Jedan od Nas studente je navedena demogućih načina preformuliranja finicija smirivala. Kompanija posljednje karakteristike mogao je prema njoj bila racionalni en- 3 4 titet: Ekonomska kompanija. Ekvivalent Homo economicusa. Proizvodnja je pitanje troškova i cijene. To su kategorije koje su brojčano iskazive, koje možete smjestiti u razne formule i s njima raditi razne kalkulacije. Troškovi se obično sastoje od troškova rada i kapitala - međusobno zamjenjivih čimbenika proizvodnje. Navedena definicija sugerira kako je kompaniju ustvari jednostavno kontrolirati: imate li problema s radnom snagom, zamijenite ju kapitalnom imovinom. Navedeni je opis budućeg radnog mjesta mlade korporativne lidere, kako je većina studenata na Erasmusu sebe vidjela, smirivao i tješio. Kompanija je za sve nas bila racionalna, podložna kalkuliranju i kontrolabilna. Kada sam nekoliko godina kasnije došao na svoje prvo radno mjesto, u Shellovu rafineriju blizu Rotterdama, u meni se brzo pojavio blagi osjećaj nelagode. Iako su teorije na Erasmusu spominjale radnu snagu, iako mi se činilo kako je stvarni svijet u rafineriji ispunjen ljudima, o tom “proizvodnom čimbeniku” se na poslu nije razgovaralo. Upravo zbog toga, zbog te “ispunjenosti ljudima”, sve mi je bilo sumnjivo, ta racionalnost, proračunatost i kontrolabilnost kompanija. Studija Shellovih planera Tada je, nekih 20 godina kasnije, studija Shellovih planera prikazala kompanije na potpuno drugačiji način: “Borba za opstanak, preživljavanje institucije u svijetu koji se stalno mijenja, potreba da se učine temeljne prilagodbe tom svijetu.” Naravno, navedene tvrtke su, kako bi opstale, morale kontrolirati troškove, proizvoditi i plasirati svoje proizvode na tržište i modernizirati tehnologiju. No, sve to nije zvučalo kao suština njihovog korporativnog bića, već više kao nekakav temeljni preduvjet u mnogo važnijim razmatranjima o životu i smrti. U kompanijama iz Shellove studije radili su ljudi koje se ponekad nije moglo kontrolirati i koji su ponekad bili iracional- nastavak na 48. strani ta poslovanja. Spomenimo samo vremenska razdoblja u kojima je Stora postojala: od srednjeg vijeka do reformacije, ratova u 17. stoljeću, industrijske revolucije i dva svjetska rata u 20. stoljeću. Istarske toplice „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2009“ Zgrada poliklinike Sv. Stjepan Kongresni i sportskorekreativni turizam Lj ečilište Istarske Toplice slavi 15. godina svojega poslovanja u okviru tvrtke Miamedica-Istra, koja je uložila mnogo novaca i truda i preobrazila ga u suvremeno lječilište i odmaralište s poliklinikom i wellness centrom, s vrhunskim stručnjacima i opremom. Bili smo i mi. Prijatno smo se iznenadili, kada smo vidjeli obnovljene pa i nove objekte, sređen okoliš i travnjake te prekrasnu prirodu. Cijeli se tjedan od 31.svibnja do 7. lipnja 2010., osim stručnih predavanja, odvijao bogat kulturno-zabavni i sportski program za goste i uzvanike, a nudili su se i specijaliteti s roštilja u Eko baru. Istarske su se Toplice smjestile u srcu Istre, u dolini Mirne. Taj je kraj poznat po crnim i bijelim tartufima i dobrome vinu i rakiji. Organiziraju se izleti i degustacije, a obvezno treba posjetiti obližnji Motovun, najmanji grad na svijetu Hum te grad umjetnika Grožnjan. Ljekovita voda Podno stijene Gorostas izvire jedinstvena radioaktivna ljekovita voda koja je obogaćena s četrnaest različitih minerala od kojih najviše ima sumpora. Poznata je još iz doba Grka i Rimljana, a stručnjaci smatraju da je po kvaliteti i svojim ljekovitim svojstvima na trećem mjestu u Europi. Izvrsna je za liječenje reumatskih i kožnih bolesti, a uspješno pomaže u liječenju poslijeoperativnih stanja kralježnice, kostiju i zglo- bova, ginekoloških bolesti kao što je sekundarni sterilitet, bolesti gornjih dišnih putova te povećava cirkulaciju i ubrzava metabolizam. Poznati su i tretmani ljekovitim blatom fango. U okviru su lječilišta unutarnji i vanjski bazen s ljekovitom vodom. Zdravstveni turizam Istarske su Toplice 2008. otvorile polikliniku Sv.Stjepan, opremljenu s najsuvremenijom opremom koja nudi medicinske usluge estetske kirurgije, otorinolaringologije, stomatologije i ostale specijalističke preglede. Lječilište prima i pacijente s uputnicama za fizikalnu terapiju HZZO-a. Wellness centar i Medicinski centar ljepote Istarske Toplice raspolažu s 270 soba u dvama objektima (Sveti Stjepan 4* a Mirna 3*). Sve sobe imaju SAT TV i telefon, dok je u Svetome Stjepanu bežični Internet i Mini bar. Za održavanje seminara postoji dvorana s 50 sjedećih mjesta sa svom potrebnom opremom na raspolaganju (LCD projektor, grafoskop,flipchart). Sportsko rekreacijska ponuda je mini golf, stolni tenis, rukomet, veliki i mali nogomet, boćanje, vožnje biciklom ili šetnje netaknutom prirodom. Mogu se organizirati i različiti pustolovni programi poput trekkinga, kajaka, brdskoga biciklizma, penjanja, planinarenja i team buildinge uz različite natjecateljske igre. Zabava je, uz živu glazbu i vesele večeri, često upotpunjena igrama uz vođenje animatora. Ne zaboravimo: ovo su najbolje toplice u akciji „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2009“. Kao dodatak fizikalnoj terapiji i tretmanima u poliklinici u suvremenome wellness centru je 5 vrsta sauna, treći 25 metarski bazen s običnom vodom, dječji bazen, fitness studio, frizerski salon, te sadržava različite prostore za masažu i opuštanje. Beauty centar nudi različite tretmane i liječenje kože lica, tijela, ruku i nogu, uz savjete dermatologa. 180/6/2010 InfoTrend 47 nastavak sa 46. strane Birotrend ni; dok su se one same ponašale panije u suštini i jesu), kao da su živa bića, nešto puno vi- 4. Ulozi moći kod donošenja še od pukog ekonomskog sustava odluka. koji proizvodi dobra i usluge sa svrhom maksimiziranja profita. Uloga profita i Promotrimo li pažljivo različite imovine pristupe, vjerojatno ćemo se zapiShellovom studijom je obuhvatati jesu li kompanije “živući su- ćeno 27 tvrtki u kojima je glavna stavi” ili pak puki instrumenti za pokretačka sila bila, i još uvijek proizvodnju dobara i usluga? jest, “želja za opstankom” i “raŠto bi se promijenilo kada bi zvoj vlastitih potencijala”. Njiformulirali ovahova povijest, koja Temeljne kvu hipotezu: “Nevarira u granicama ke ili sve kompani- promjene između 100 i 700 je se ponašaju poput u vanjskom godina, nam ukazuživih bića”? Bi li to je da su ove kompapromijenilo našu okruženju nije ostajale unutar paradigmu koja nas zahtijevaju i nekog biznisa sve vodi dok upravlja- temeljite promjene dok su “osjećale” mo tvrtkama? Da li unutarnje strukture vitalnost radne zabi nam ova hipoteza jednice. Kroz svoj pomogla da shvati- kompanije kako životni vijek, svamo zašto neke tvrt- bi ona ostala ka od njih je promike opstaju, dok to- usklađena s tim jenila svoj poslovni like druge umiru okruženjem portfelj barem jemlade? danput, a neke i viNavedena hipoteza, značajno še puta. odmaknuta od tradicionalne defiTvrtka Dupont de Nemours, nicije, prisiljava nas da opet izno- osnovana da bi se bavila proiva preispitamo funkcioniranje zvodnjom baruta, 30-ih godina kompanija što nas može dove- prošlog stoljeća je postala najveći sti do novih uvida. Štoviše, taj bi dioničar General Motorsa, a danam proces mogao osigurati no- nas se uglavnom bavi proizvodve spoznaje o fenomenima za ko- njom specijaliziranih kemikalija. je menadžeri već dugo znaju. Pri Osnivač Mitsuija je 1673. goditome nikako ne mislim da su sve ne otvorio trgovinu tekstilne robe kompanije jednake. Menadžeri u Tokyju (tada Edou). Nakon tose u nekima od njih i dalje pona- ga tvrtka je pretvorena u mjenjačšaju kao da proizvodnja dobara i nicu, a zatim u banku. Kasnije se usluga doista jest isključivi eko- počela baviti i rudarstvom, a tek nomski problem. Druge se pak u krajem 19. stoljeća krenula u provećoj mjeri ponašaju kao živa bi- izvodnju. ća i bore se za opstanak u nepoPrvi pisani trag u kojem se spovoljnim uvjetima. minje Stora iz središnje Švedske Ono što ću pokušati dokazati datira iz 1288. godine. U to vrijejest teza da menadžment mora bi- me je Stora upravljala rudnikom ti apsolutno svjestan kojim tipom bakra. Tijekom sljedećih 700 gotvrtke upravlja. Praksa menadže- dina temeljnom biznisu su pridora koja je prikladna za vođenje dane nove djelatnosti koje su pojednog tipa tvrtke u nekoj drugoj stepeno zamijenile stari. Tvrtka može uzrokovati velike štete. Na- je pomalo napustila eksploataciju glašavam da hipoteza o “kompa- bakra i prešla na eksploataciju šunijama kao živim bićima” unosi ma, taljenje željeza, hidroenergipotpuno novu dimenziju u tradi- ju, a danas na proizvodnju papira, cionalne koncepcije koje govo- drvne mase i kemikalija. re o: Iako se na prvi pogled čini ka1. Ulozi profita i imovine, ko su promjene portfelja bile izni2. Razmjerima upravljanja i mno teško ostvarive, vrlo je vjekontrole s vrha, rojatno da su za menadžere tog 3. Načinu stvaranja i oblikovavremena one bile same po sebi ranja ljudske zajednice (što kom- zumljive, postepene i na početku 48 InfoTrend 180/6/2010 Upravljanje poslovanjem gotovo neprimjetne. Pa ipak, one nam ukazuju na posebnu fleksibilnost u odnosu na temeljni biznis kojim se tvrtka bavi u bilo kojem trenutku vremena. U pojedinoj fazi razvoja možda su ove tvrtke sebe vidjele i smatrale bankarima, da bi se tek naredna generacija počela baviti proizvodnjom. Do opisanih promjena u poslovanju može doći samo u prisustvu stava koji imovinu vidi “sredstvom za život”, radije negoli suštinom svog biznisa. Svaka kompanija, u datom trenutku vremena, mora ostvarivati profit od poslovanja kojim se u tom trenutku bavi kako bi uspjela opstati. Međutim, temeljni biznis i profit iz tog biznisa u kompanijama iz Shellove studije nisu glavna pokretačka sila. Tvrtke trebaju profit na isti način na koji svako živo biće treba kisik. Iako je kisik nužan za preživljavanje, on nije svrha življenja. “Ekonomske tvrtke” se bave specifičnim biznisom iz kojeg crpe profit i maksimiziraju vrijednost dioničarima. Za “ekonomsku tvrtku” biznis je temelj života, a profit je njegova svrha: ona “postoji zato da bi iznajmljivala automobile”. Maksimizacija profita i vrijednosti kapitalne imovine navodi na razmišljanje kako trenutna imovinska baza čini temelje tvrtke, te da se svrha postojanja tvrtke odnosi isključivo na iskorištavanje te imovine. Dođe li do krize, one radije posežu za likvidacijom ljudi nego imovine, samo kako bi spasile svoju bilancu (koja primjereno bilježi samo materijalnu imovinu!). Logičan slijed opisanog načina promišljanja navodi nas na zaključak, u slučaju Shella, da u situaciji iscrpljivanja svih naftnih izvorišta treba “likvidirati kompaniju i vratiti preostalu vrijednost dioničarima”. Međutim, kompanije se rijetko kada vraćaju dioničarima. “Korporativno samoubojstvo” rijetka je pojava među živućim tvrtkama jer je njihova prava svrha postojanja opstanak i razvoj vlastitih potencijala. Takve organizacije ne mogu prihvatiti da imovina odlučuje o njihovom životu ili smrti. Kraj prvog dijela Značajke imp 20 Implementacijski alati Primjena metodologije „20 ključeva“ jest „putovanje“ tvrtke koja implementira metodologiju od svojega današnjega položaja k svjetskoj razini poslovanja. Za svaki od ključeva/tema definirano je pet razina napredovanja (slika), u rasponu od početne razine (1) do razine „svjetske klase“ (5), gdje se jednostavno može prepoznati razina same tvrtke, kao i što je potrebno učiniti za napredovanje. Razine se sažeto opisuju sljedećim značajkama: razina 1: označava najnižu moguću ocjenu, a organizaciju te razine karakterizira vrlo tradicionalan, „starinski“ način razmišljanja; razina 2: u organizacijama razine 2 zaposlenici su potpuno izobraženi o konceptima pojedinoga ključa; način je razmišljanja promijenjen; pokreću se pojedinačno usmjerene (razmjerno nepovezane) inicijative za poboljšanja; razina 3: ostvaruju se pozitivni rezultati uz značajan napre- pomoću metodologije 20 ključeva lementacije metodologije: ključeva (2) Metodologija „20 ključeva“, sveobuhvatan i pragmatičan sustav usmjeren na neprekidna poboljšanja poslovnih rezultata poduzeća, sažeto je predstavljena u prethodnome broju InfoTrenda. U ovome nastavku kratkim prikazom predstavljamo osobitosti u pristupu implementaciji metodologije dak motiviranosti, proizvodnosti, kakvoće, troškova i brzine isporuke proizvoda/usluga; razina 4: potreban je timski rad širom organizacije za dosezanje te razine; dodatno, tvrtka obično mora uvesti i nove tehnologije; kroz sve se aktivnosti dodaje vrijednost; razina 5: tvrtka je svjetski lider u svojem području, visoko prilagodljiva, pouzdana, inovativna, proizvodna i konkurentna, sposobna neprekidno se poboljšavati. Primjenom jednostavnoga multi industrijskoga međunarodnoga sustava ocjenjivanja i uspoređivanja (benchmarking) s pet razina moguće je ocijeniti svaki od dvadeset ključeva i odrediti uku- pnu ocjenu. Prosječna se vrijednost za tvrtku uspješno utvrđuje uključivanjem većega broja zaposlenika. Najniža je vrijednost 20, a najviša 100. Na taj se način tvrtka uspoređuje sa svjetskom razinom poslovanja i određuje početna točka u odnosu na koju se mjeri napredovanje. Kroz neprekidna poboljšanja u svih dvadeset tema tvrtka može dosegnuti razinu svjetske klase te zadržati i unaprijediti tržišni udio, konkurentnost, isplativost i zadovoljstvo kupaca. Cjelovita primjena metodologije „20 ključeva“ upravo to i omogućava. Autor metodologije prof. Kobayashi upozorava na bitnost redoslijeda uvođenja iskustava najbolje svjetske prakse u orga- nizaciju jer tvrtke u pravilu nisu spremne za primjenu istančanih tehnika bez prethodnih priprema organizacije za implementaciju istih. Stoga su definirane konkretne preporuke o tome kako prijeći s niže razine na sljedeću, tj. višu. Autor metodologije ističe i potrebu za ovladavanjem vještinom prepoznavanja kada je, tijekom uvođenja pristupa neprekidnih poboljšanja, moguće krenuti naprijed k sljedećoj razini, a kada je uputno zastati i konsolidirati aktualne napore. Dodatno, katkad se čini da zamisli opisane u metodologiji ne ćemo nikada moći implementirati u vlastitoj organizaciji. Vjerojatno je ipak riječ samo o tome da organizacija jednostavno još nije spremna za primjenu tih zamisli. U tome je smislu osobito ilustrativna analogija sa slikovitim prikazom niza planina: kao što velika planina može biti skrivena iza maloga brijega (ako stojimo neposredno pod njim), tako se i napredni koncepti mogu činiti mogućim samo ako se organizacija „uspne na manji brijeg“. Osobito je bitno ne odustati od zamisli samo zato što izgledaju nemoguće u danome trenutku – kako organizacija sazrijeva, tako se razvija i potreba za sljedećom razinom. Stoga je preporuka autora: ne ostati „zarobljen“ u budućim očekivanjima, nego usmjeriti napore k podizanju organizacije na najočitiju, sljedeću razinu. Potrebno je napomenuti da je za svaki pojedini ključ na raspolaganju opsežan niz smjernica, uputa i preporuka, koji sadržava iscrpne opise kritičnih koncepata te pojedinačnih alata i tehnika, upozorava na korisne učinke primjene i predlaže mjerila za praćenje napretka. Uz navedeno, za svaki je ključ slikovitim, karikaturalnim ilustracijama opisana svaka od pet razina napredovanja, a uz to su i posebnim matricama definirane međusobne veze svih ključeva. Stadij implementacije U neposrednoj se provedbi implementacija metodologije uobičajeno zbiva uz usredotočenje aktivnosti u dvama smjerovima – k izgradnji kulture neprekidnih poboljšanja te korištenju projekata izravnoga utjecaja za postizanje brzih učinaka. U pokušaju se kronološkoga definiranja slijeda implementacije u pravilu govori o pet stadija implementacije. 1 Faza pripreme i uvođenja: Taj stadij tipično opisuje prvu godinu primjene metodologije. Usredotočenost je na razumijevanju i prihvaćanju te pojedinačno usmjerenoj implementaciji. Aktivnosti su usmjerene na početnu izobrazbu o metodologiji i komuniciranje o njezinim osnovnim načelima i primjenjivosti. Rezultati se ostvaruju i tijekom te 180/6/2010 InfoTrend 49 Birotrend Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva faze, ali naglasak je na izgradnji osnove za stvarna poboljšanja u drugoj, ali i u sljedećim fazama. čeva“, koja je zapravo „fitness program za zdrave, a ne lijek za bolesne“, ne bi neželjeno poistovjetila s mogućim potrebnim zahvatima i rezovima u organizaciji. Istodobno se, kao najčešće pogrješke koje bi u implementaciji metodologije bilo nužno izbjeći, navode: 2 Faza integrirane implementacije: U pravilu taj stupanj obuhvaća drugu i treću godinu implementacije, a u središtu je ostvarivanje rezultata kroz sinergije različitih ključeva. Razdoblje je karakterizirano integracijom planova aktivnosti u sustav poslovnoga planiranja. Zaposlenici razumiju snagu metodologije i njezine moguće učinke pa se tijekom ovoga razdoblja „službeno“ (svečano) obilježava početak intenzivne implementacije. Tipičan je cilj 20%-tno povećanje proizvodnosti, potpomognuto značajnim poboljšanjima kvalitete, troškovne djelotvornosti i brzine isporuke. nedostatak uključenosti i predanosti rukovoditelja najviše razine, izostanak uključenosti svih zainteresiranih strana, izostanak izobrazbe primjerenoga opsega, izostanak integriranja implementacije metodologije s drugim poslovnim inicijativama, prebrzi pomaci u prekratkome vremenu, zakašnjeli razvitak najniže rukovodeće razine. 3 Faza promidžbe i šire primjene: Taj se stadij tipično odnosi na četvrtu i petu godinu primjene metodologije. Usredotočenost je na ostvarivanju rezultata kroz intenzivniju implementaciju. Stadij je karakteriziran poduzetnijim ciljevima u smislu poboljšanja kvalitete, troškovne djelotvornosti i brzine isporuke te s daljnjih 20% – 30% povećanja proizvodnosti. 4 Faza institucionalizacije i stabilizacije: Taj stupanj najčešće obuhvaća šestu i sedmu godinu implementacije, a u središtu je održivost dobrih poslovnih rezultata i udvostručenje proizvodnosti. Sama metodologija „20 ključeva“ postaje sastavnim dijelom organizacijske kulture omogućavajući veću stalnost procesa. 5 Faza rasta i ekspanzije: Tu fazu tvrtke tipično dosežu u osmoj i sljedećim godinama primjene metodologije. Usredotočenost je na sučeljavanju s izazovom dosezanja uloge tržišnoga lidera i utrostručenju proizvodnosti. Prisutan je stalno napredujući proces neprekidnoga učenja i poboljšavanja. Taj je razvojni stadij ispravno promatrati kao „putovanje“, a ne kao „konačno odredište“. 50 InfoTrend 180/6/2010 Kritični čimbenici uspjeha Prema iskazima samih predstavnika tvrtki uključenih u primjenu metodologije, a na osnovi njihovih osobnih izravnih iskustava iz vlastitih radnih sredina, najznačajnijim koracima (praktički – preduvjetima) za uspješnu implementaciju smatraju se: predanost rukovoditelja najviše razine u smislu osobne obaviještenosti, osposobljenosti, neposredne uključenosti i spremnosti za vođenje vlastitim primjerom; predanost rukovodeće strukture svih razina, uz izravno uključivanje voditelja u ključne aktivnosti implementacije te primjenjujući mjerilo uspješnosti primjene metodologije kao mjerilo u ocjenjivanju njihove voditeljske uspješnosti; imenovanje i uključivanje potrebnih ljudskih potencijala na sve ključne položaje u okviru projekta implementacije; uključivanje svih zainteresiranih strana u cilju osiguranja pravodobna preuzimanja vlasništva i odgovornosti za proces implementacije; uključivanje inicijative „20 ključeva“ u poslovne procese u smislu intregracije implementacije metodologije s drugim (usporednim, istodobnim) programima i inicijativama; pravodobna provedba programa izobrazbe u cilju poboljšanja razumijevanja, motiviranosti i entuzijazma u pristupu; provedba redovitoga ocjenjivanja i uspoređivanja kroz interni benchmarking sustav, u cilju strukturiranja, usredotočivanja i osnaživanja inicijative za neprekidna poboljšanja; razvitak prve (najniže) upravljačke razine, kao pokretača i nositelja novoga načina razmišljanja (novoga pristupa) te ključne karike u lancu neprekidnih poboljšanja; primjena široke razmjene informacija među svim zainteresiranim stranama kroz organizirani sustav djelotvorne verbalne i vizualne komunikacije; pravodobna provedba prilagodbi organizacijske strukture kako se metodologija „20 klju- Brz je napredak u implementaciji metodologije u pravilu bio obilježen sljedećim značajkama: odluke i postupci najviše rukovodeće razine izražavaju prepoznatljiv pozitivan odnos prema novim inicijativama – izgradnje kulture neprekidnih poboljšanja; primjenjuju se svi ključevi te tako stvaraju sinergijski učinci i osigurava međusobna potpora ključeva; ciljevi su tvrtke i ciljevi „20 ključeva“ potpuno usklađeni; više rukovodeće razine redovito ocjenjuju status primjene metodologije, a koraci koji iz toga slijede sprječavaju kašnjenja u implementaciji; višerazinska komunikacija osigurava da zaposlenici potpuno razumiju ciljeve tvrtke te da je jasno što se, kada i gdje implementira; CAP-Do (ili PDCA) ciklus metodologije „20 ključeva“ uspješno se „vrti“; postoji snažno vjerovanje da će tvrtka postići izvrsne rezultate primjenom metodologije, a prisutno je i razumijevanje da će za to biti potrebno vrijeme. Žarko Jakovljević NARUDŽBENICA Centar za management i savjetovanje d.o.o. Dragutina Golika 109, 10000 Zagreb, Hrvatska tel. +385 1 - 49 217 42 fax. +385 1 - 49 217 43 e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr www.poslovni-savjetnik.com INFOTREND 06/10 kojom neopozivo naručujem godišnju pretplatu na časopis poslovni savjetnik (12 brojeva godišnje) po cijeni od 395,00 kn (PDV uračunat). Naziv tvrtke/obrta: Adresa: Matični (porezni) broj: Odjel ili ime osobe na koju se šalje: Količina: Tel./fax: U E-mail: dana Pečat i potpis odgovorne osobe: Posebni prilog časopisa infoTrend eGovernment e-obrazovanje Program za osobe s invaliditetom Financijska agencija na tržište plasira novi servis e-Račun e uredsko poslovanje Strategija razvoja elektroničke uprave u RH 180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend e-uprava po mjeri građana e Strategija razvoja elektroničke uprave u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. uredsko poslovanje U redsko je poslovanje svojevrstan „krvotok“ u načinu funkcioniranja javne uprave. Njega čini skup pravila kojima se određuje način postupanja i upravljanja s pismenima (podnescima i aktima) u svim javnopravnim tijelima. Taj je skup pravila jasno uređen i propisan Uredbom o uredskome poslovanju. Od 1. siječnja 2010. na snagu je stupila nova Uredba (»NN« 7/09) koja je zamijenila dotadašnju uredbu iz 1987. Njome je uvedeno da građani i poslovni subjekti, kao osnovni korisnici usluga javne uprave, mogu u komunikaciji s javnom upravom osim papirnatih dokumenata koristiti i elektroničke dokumente, odnosno isprave. Tako je pred sva javnopravna tijela postavljena zadaća da, osim klasičnoga načina rada s pismenima u papirnatome obliku, što prije uvedu i odgovarajuće informatičke sustave za elektroničku podršku svojemu uredskomu poslovanju. noga sektora kroz Forum e-Ured trebali zajednički oblikovati i razraditi pojedine dodatne funkcije ili module. To bismo koristili kao osnovu pri izradbi tehničke dokumentacije za izradbu ili nabavu pojedinih funkcionalnih dijelova e-Ureda koji su zajednički svim javnopravnim tijelima i čiju bismo realizaciju stoga zasnivali na politici otvorenoga koda. Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja SPEUP - Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja Elektroničko uredsko poslovanje Elektroničko je uredsko poslovanje jedinstven model za razmjenu, upravljanje i čuvanje elektroničkih dokumenata uz podršku informacijsko-komunikacijske tehnologije. E-Ured Ako elektroničko uredsko poslovanje promatramo u nešto širem kontekstu, tada dolazimo do koncepta koji smo kolokvijalno nazvali e-Ured. On je u biti modularno rješenje zasnovano na suvremenim konceptima ICT rješenja za upravljanje elektroničkim dokumentima (DMS - Document Management System) i upravljanje elektroničkim zapisima (ERMS - Electronic Records Management System) u skladu sa zahtjevima koje je preporučila Europska komisija u specifikaciji MoReq2 [EC 2008c]. Njega čini još i prošireni skup različitih InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010 funkcija ili modula koji su potrebni da bi državni službenici mogli potpuno obavljati svoje poslove elektroničkim putem, kao što su: autentifikacija i autorizacija službenika, elektronička komunikacija s korisnicima usluga javne uprave, elektronička naplata upravnih pristojbi, elektroničko potpisivanje akata, sigurna elektronička razmjena pismena i predmeta, elektroničko arhiviranje, suradnja, automatiziran dohvat podataka iz dostupnih e-registara, povezivanje s drugim informacijskim sustavima… Središnji je državni ured za eHrvatsku u sklopu toga projekta pokrenuo inicijativu Forum za elektroničko uredsko poslovanje. Stručnjaci bi iz javnoga i privat- Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja (SPEUP) jedan je od projekata e-Ureda kojim se žele uspostaviti određeni standardi u sustavima za elektroničku podršku uredskomu poslovanju u javnoj upravi. Središnji je državni ured za e-Hrvatsku pokrenuo izradbu Standardnoga projekta radi ostvarivanja ciljeva postavljenih Strategijom razvoja elektroničke uprave u razdoblju od 2009. do 2012., a sam je projekt izrađen u skladu s novom Uredbom o uredskome poslovanju. SPEUP sadržava pregled s opisima i dijagramima aktivnosti svih poslovnih procesa uredskoga poslovanja (slike 1. i 2.). Za svaki od procesa podrobno su specificirani različiti funkcionalni i nefunkcionalni zahtjevi s opisima obveznih i dodatnih mogućnosti koje mora zadovoljiti svaki sustav za elektroničko uredsko poslovanje. Kroz specifikaciju podatkovne XML strukture za e-Dokument, e-Pismeno, e-Predmet i e-Pošiljku (slika 3.) dana je svojevrsna standardizacija koja treba omogućiti da javnopravna tijela, putem svojih informatičkih sustava, mogu međusobno razmjenjivati pismena i predmete na za njih razumljiv način, bez obzira na to od kojega proizvođača i koje programsko rješenje to pojedino ti- jelo koristilo u svojem uredskom poslovanju. Postoji više razloga za njegovo donošenje: 1. Svim će obveznicima primjene Uredbe o uredskome poslovanju olakšati postupak planiranja, uvođenja i primjene elektroničkoga uredskoga poslovanja; 2. Ujednačit će se i standardizirati funkcionalne značajke različitih programskih rješenja za elektroničko uredsko poslovanje, što će rezultirati podizanjem ukupne razine kvalitete cijeloga uredskoga poslovanja u svim javnopravnim tijelima; 3. ICT tržištu osigurat će iste početne pozicije i time ravnopravniju tržišnu utakmicu u tome segmentu primjene ICT tehnologije; 4. Konkretan je korak u provedbi Strategije razvoja elektroničke javne uprave u RH i jedan od mehanizama u složenome procesu preobrazbe javne uprave u servis usmjeren građanima i gospodarstvu i prilagođen njihovim današnjim potrebama kroz mogućnosti koje pruža suvremena ICT tehnologija. Scenariji primjene SPEUP-a Imajući u vidu činjenicu kako brojna javnopravna tijela već posjeduju određena informatička rješenja kojima su informatizirani procesi njihovoga uredskoga poslovanja, željeli smo zaštititi većinu dosadašnjih ulaganja u tome segmentu. Stoga smo javnopravnim tijelima ponudili različite scenarije u načinu primjene Autor Dražen Božić, dipl.ing.el., pridružio se 2009. Središnjemu državnomu uredu za e-Hrvatsku te u sklopu provedbe ‘Strategije razvoja elektroničke uprave za razdoblje 2009. - 2012. godine’ vodi više projekata, kao što je Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja, Program e-Ured, projekt integriranoga sustava za upravljanje znanjem, projektima i IT resursima, projekt uspostavljanja sustava za kvalitetu e-Uprave, a sudjeluje u radu i koordinaciji brojnih drugih aktivnosti koje su vezane uz razvoj ili primjenu elektroničkoga poslovanja u tijelima državne uprave. Završio je Fakultet elektrotehnike i računalstva u Zagrebu gdje je 1987. diplomirao na području Računarska tehnika. Tijekom cijele svoje profesionalne i menadžerske karijere, dakle već više od dvadeset godina bavi se isključivo projektima iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije. Standardnoga projekta elektroničkoga uredskoga poslovanja. Naime, smatrali smo kako postojeća rješenja nije potrebno odmah zamijeniti novima, nego ih je potrebno samo uskladiti s javno dostupnim specifikacijama i jasno definiranim zahtjevima iz Standardnoga projekta. Time bi se postojeća rješenja trebala s vremenom nadograđivati i u konačnici međusobno povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Dražen Božić E-Račun Financijska agencija na tržište plasira novi servis Da bismo doznali više informacija o novome servisu i otkrili kako će se njegova implementacija odraziti na kvalitetu poslovanja među poduzetnicima, razgovarali smo s Dragutinom Kovačićem, direktorom grupe proizvoda u Financijskoj agenciji Naš sugovornik, Dragutin Kovačić InfoTrend: Fina posljednjih godina razvija različite elektroničke servise. Kako to da ste se odlučili na takav zaokret u poslovanju? Naime do 2002. bili ste monopolist u pružanju usluga platnoga prometa. Dragutin Kovačić: Promjena regulative je uvjetovala da tržišna orijentacija zamijeni monopolistički položaj. Iako je infrastruk- tura za razmjenu platnih transakcija i njihov obračun u drugim zemljama nastala na povijesno različitim osnovama, vrlo je lako identificirati zajednički nazivnik u razvoju svih popratnih usluga ili usluga s dodanom vrijednošću jer se on zasniva na racionalizaciji poslovanja. Fina već godinama prati i aktivno je uključena u razmjenu isku- 180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend eGovernment stava s drugim pružateljima usluga platnoga prometa u europskim zemljama i okruženju. Oko osnovne usluge razmjene platnih transakcija, što podrazumijeva postojanje zajedničke informatičko-komunikacijske infrastrukture na koju su priključene sve banke, kao i središnje mjesto za različite servise poslovnim subjektima, razvijale su se dodatne usluge s mogućnošću komercijalizacije. Primjerice, dugogodišnja je usluga pohranjivanja obrazaca platnih naloga prerasla u servis arhiviranja svih vrsta dokumenata te su brojne mogućnosti za proširenje portfelja registara, a primjena digitalnih certifikata u elektroničkome potpisu koji je obvezan u razmjeni datoteka u svim klirinškim sustavima prerastao je u servis Registra digitalnih certifikata i uspostavu nacionalnoga CA. Logično je da su se svi ti servisi, i u nas i u drugim zemljama, prvenstveno razvijali na postojećoj, zajedničkoj infrastrukturi, što naravno ne isključuje druge pružatelje istih usluga. Kada su trendovi razvoja pokazali da je Internet budućnost, a s njime i različiti elektronički servisi i usluge, napravili smo iskorak u tome smjeru. U posljednjih smo nekoliko godina razvili servise koji omogućuju elektronički pristup različitim uslugama, a posljednji je u nizu e-Račun. IT: Što je e-Račun i koje će promjene donijeti? Kovačić: E-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te pohranjivanja računa. Elektronički je račun dokument potpuno istovjetan papirnatomu, a uz njega je moguće priložiti različite dokumente (nastale elektronički ili skenirane) poput popratnih dopisa, priloga, Opis funkcionalnosti e-Računa obrazaca, ugovora i ostalih dokumenata koji se prilažu računu kada se šalje u papirnatome obliku. Komunikacija je između dobavljača i kupca putem servisa e-Račun znatno djelotvornija i jeftinija u odnosu na klasičan način poslovanja jer ćete elektronički račun poslati upravo osobi koja ga treba zaprimiti, odnosno koja je za to ovlaštena. Brža će isporuka računa svakako ubrzati naplatu te omogućiti bolji financijski nadzor. IT: Spomenuli ste da e-Račun omogućuje upravljanje cjelokupnim procesom izdavanja i zaprimanja računa pa možete li nam podrobnije objasniti na koji način servis funkcionira? Kovačić: Cjelokupan je proces slanja i primanja računa zapravo vrlo jednostavan. Servis funkcionira na sljedeći način: dobavljač popunjava račun, potpisuje InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010 ga elektroničkim potpisom i šalje kupcu kroz sustav; sustav zaprima račun, provjerava potpis i prava pošiljatelja i prosljeđuje kupcu; kupac zaprima račun, prihvaća ga i plaća, ili odbija. Dobavljač automatski zaprima potvrdu o isporuci te nakon što kupac račun prihvati, plati ili odbije, dobavljač dobiva potvrdu o statusu računa. Svi računi, i poslani i zaprimljeni, automatski se pohranjuju u sustavu. Osim razmjene elektroničkoga računa taj servis nudi i dodatne funkcionalnosti poput javnoga registra korisnika i sigurne elektroničke arhive, a povezan je i s internetskim bankarstvom banaka. IT: Je li Registar korisnika e-Računa još jedan registar koji vodi Fina? Kovačić: Registar je korisnika e-Računa registar poslovnih subjekata i pripadajućih poslov- nih jedinica, odnosno lokacija za primanje i slanje e-računa koji su registrirani na servis e-Račun. Svaki korisnik servisa mora znati komu može takav račun poslati, odnosno da li poslovni subjekt kojemu želi poslati elektronički račun može takav račun i primiti. Jedan od preduvjeta za elektroničku razmjenu računa jest pristanak, odnosno suglasnost i primatelja i pošiljatelja da dokumente razmjenjuju u elektroničkome obliku, što je u takvome modelu riješeno prijavom u Registar korisnika e-Računa. S obzirom na činjenicu da postoji više sustava koji će ponuditi servis za elektroničku razmjenu računa, treba imati na umu da bi radi mogućnosti široke primjene elektroničke razmjene računa trebalo standardizirati jedan takav registar kako bi korisnici različitih sustava za razmjenu računa mogli međusobno razmjenjivati račune. Registar korisnika e-Ra- čuna koji je prvenstveno razvijen za potrebe Fininog servisa e-Račun može postati Javni registar koji će koristiti i drugi sustavi. IT: Koje su prednosti servisa e-Račun u odnosu na klasičan način razmjene računa? Zašto bi netko odlučio papirnati način slanja ili primanja računa zamijeniti elektroničkim? Kovačić: Znamo da je elektroničko poslovanje znatno ekonomičnije i djelotvornije od klasičnoga načina poslovanja. Slanje i primanje računa osnova je poslovanja svakoga poduzeća, a račun najraširenija isprava koja svakodnevno zahtijeva rad određenoga broja ljudi i procesiranja dokumentacije te time uzrokuje visoke manipulativne i operativne troškove. Stoga je prva i najbitnija prednost elektroničke razmjene računa sniženje troškova. Korištenje servisa dovodi do bolje raspodjele resursa, a time i veće proizvod- nosti. poslati i zaprimiti isključivo osoUpotreba papira i skenera, pro- ba koja ima to pravo, a primjena cesne pogrješke, ponovni unos elektroničkoga potpisa osigurava podataka, ponovno izdavanje ra- integritet podataka unutar e-Računa i pogrješna plaćanja svede- čuna jer se sustav zasniva na PKI na su na minimum. S obzirom tehnologiji. na to da se komunikacija odvija elektroničkim putem, štedi se IT: Spomenuli ste da je serna tiskanju papira, a troškovi se vis povezan s internetskim poštarine i klasičnoga pohranji- bankarstvom banaka. Možete li vanja zamjenjuju novim, znat- nam pojasniti o čem je riječ? no nižim kategorijama troškova. Kovačić: U rujnu 2008. Fina i Svi računi, i poslani i zaprimlje- Hrvatska udruga banaka potpini, pohranjeni su u elektroničkoj sali su Sporazum o poslovnoj suarhivi sustava što radnji na projekskraćuje vrijeme tu e-Računa. Cilj Osim razmjene je toga sporazupretraživanja računa. elektroničkoga računa ma bio potaknuKupac i dobav- servis nudi i dodatne ti što veći broj ljač u svakome subjekata na kotrenutku imaju in- funkcionalnosti rištenje servisa formaciju o statue-Račun kroz insu poslanih i zaprimljenih računa, tegraciju servisa Fine i internetšto isključuje mogućnost gubitka skoga bankarstva banaka. Nairačuna na putu od dobavljača do me, servis e-Račun dizajniran je kupca. da se vrlo lako može povezati s Bitno je napomenuti kako je internetskim bankarstvom banae-Račun potpuno siguran način ka s kojima Fina sklopi ugovor o razmjene računa jer račun može poslovnoj suradnji, što omoguća- ••• e-Račun, prikaz ekrana va automatsko slanje e-računa u sustav internetskoga bankarstva i pripremu naloga za plaćanje kupljenih roba i usluga. Drugim riječima, to znači da kupac ne mora prepisivati podatke s računa i posebno popunjavati nalog za plaćanje, nego sustav automatski prosljeđuje sve podatke s računa u e-HUB obrazac spreman za plaćanje. Cilj je sporazuma također nastojanje da cijena servisa e-Račun bude jednaka za sve korisnike, bez obzira na to hoće li uslugu ugovarati s Finom ili jednom od ugovornih banaka. Prva banka s kojom je Fina potpisala sporazum o poslovnoj suradnji je Zagrebačka banka d.d.. IT: Koje preduvjete tvrtka mora imati da bi postala korisnikom e-Računa? Kovačić: Jedini je preduvjet za korištenje servisa e-Račun da poslovni subjekt ima Finine poslovne certifikate na FINA e-kartici ili CoBranded kartici/tokenu banke s kojom Fina ima ugovor o poslovnoj suradnji i pristup Internetu. IT: Kako je uopće došlo do ideje za razvoj e-Računa? Kovačić: Fina se kroz proteklih nekoliko godina uspješno pozicionirala u pružanju B2G usluga te je ujedno i lider u pružanju elektroničkih usluga zasnovanih na PKI tehnologiji. Razmatranjem novih mogućih elektroničkih usluga na B2B tržištu te prateći razvoj usluga na europskome tržištu, uvidjeli smo mogućnosti unaprjeđenja međusobne razmjene dokumenata dvaju subjekata u segmentu dobavnoga lanca. Račun je danas najzastupljenija isprava u dobavnome lancu i proces na koji se nadovezuju svi ostali procesi u lancu. Upravo bi se zbog toga pretvaranjem klasičnoga procesa u elektronički dostigli najbrojniji pozitivni učinci u financijskim i administrativnim 180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend eGovernment uštedama. Ujedno je pretvaranje fakturiranja u elektronički proces značajan korak u elektroničko poslovanje. Razvoj je ideje započeo 2006., a poslovna i tehnološka istraživanja traju od 2007. Prvi smo put najavili uslugu 2007. kada je osmišljen koncept. Reakcije su bile izrazito pozitivne, što nas je dalje potaknulo na nastavak u tome smjeru. Moram spomenuti da je Finin eRačun u sklopu VIDI AWARDS 2008, u kategoriji «velike tvrtke» dobio nagradu Zlatno Teslino jaje za najbolju inovaciju u visokim tehnologijama. IT: Na hrvatskome tržištu već postoje slične usluge. Po čem je Finin servis e-Račun drukčiji? Kovačić: Na tržištu se nude određene mogućnosti kolanja elektroničkih računa između zatvorenih grupa korisnika. Takav se oblik zasniva na određenim ERP sustavima koji generiraju elektronički račun. No takvi računi nisu standardizirani, nisu ovjereni elektroničkim potpisom, niti su otvoreni za javno korištenje. Prednost je ‘zvjezdastoga’ modela u tome da nije potrebna uspostava bilateralnih ugovornih odnosa ni sporazuma između svih strana u sustavu, nego je dovoljna registracija u sustavu. Stoga smatramo da će Finin servis e-Račun označiti znatan napredak u području elektroničkoga poslovanja s tendencijom proširenja na e-Procurement, a u skladu s naputcima Europske unije. IT: Postoje li slične usluge na europskome tržištu? S obzirom na to da je Hrvatska na putu postati punopravnom članicom Europske unije, je li ovaj servis u skladu s preporukama i standardima Europske unije? Kovačić: Takvi su servisi prisutni na inozemnome tržištu, ali ih svaka zemlja razvija zasebno, sukladno vlastitoj vrijedećoj zaKovačić: Primarni su korisnici konskoj regulativi. Koncept se toga servisa svi poslovni subjekti e-Računa i zasniva na koncep- zainteresirani za elektroničko potu e-Invoice, sukladnom naput- slovanje te za postizanje financijku Europske unije, a prihvatilo ga skih ušteda, kao i ušteda realnoga je Povjerenstvo za utrošenoga vremee-Račun osnovano na i funkcionalniju Posljednjih od strane Ministarraspodjelu fizičkostva gospodarstva, godina razvili smo ga prostora pohrarada i poduzetniš- servise za ne računa u papirtva. Tijekom cijenatome obliku. elektronički loga projekta predNaslanjajući se na stavnici su Fine kao pristup različitim segment poslovnih članovi Povjeren- uslugama, a korisnika, bitnu stva sudjelovali u posljednji je ulogu imaju i tijenjegovome radu te u nizu e-Račun la državne uprave. implementirali priUvođenjem elekhvaćeni standard. troničkoga račuNaravno, kako se zahtjevi, sheme na u javnu upravu omogućila bi i tehnologija budu mijenjali, i mi se široka primjena e-Računa za ćemo dograđivati servis u skladu poslovni sektor, a to bi osiguras preporukama. Mogućnosti uslu- lo znatne uštede za državu i gosge e-Račun zasnivaju se na tome podarstvo. Kao primjer možešto je razvijan u skladu s preporu- mo istaknuti primjer Danske, čija kama EU-a i što će kao takav bi- je Vlada 2003. donijela Zakon o ti podudaran sa sličnim rješenji- plaćanjima u javnome sektoru ma na inozemnome tržištu. To je kojim je propisala obveznu upovrlo bitno zbog rješavanja pitanja trebu elektroničkih računa pri izinteroperabilnosti između zema- davanju računa za danski javlja EU-a, a ujedno i zemalja kan- ni sektor. Danska je na taj način didatkinja. postala glavni europski primjer uspješne provedbe elektroničke IT: Dosta se govori o tome trgovine između tvrtki i javnoga kolike bi bile uštede za gos- sektora. podarstvo od primjene e-Računa. O kojim je iznosima zapraIT: Kada možemo vo riječ? očekivati početak Kovačić: Kako smo već prije primjene e- Računa? spomenuli, slanje i primanje paKovačić: Tijekom lipnja Fipirnatih računa najzastupljeniji je na će u suradnji sa Zagrebačkom način razmjene dokumenata. Pre- bankom plasirati servis e-Račun laskom s klasičnoga na e-poslo- na tržište. Svjesni smo činjenice vanje ostvarila bi se znatna ušteda da će mnogim tvrtkama trebati kako interno za svakoga sudioni- vremena kako bi se priviknule na ka tako i za cjelokupno gospo- nov način razmjene računa. Stodarstvo. Procjene ušteda, kao i ga, u početnoj fazi, a kako bi se informacije Ministarstva gospo- postignuo inicijalni zamah, usludarstva, rada i poduzetništva go- gu ne ćemo naplaćivati. Promovore da bi se samo u javnome sek- tivno razdoblje bez naplate slanja toru uštedjelo 40 do 50 mil. eura računa trajat će do 31.12.2010. godišnje, dok uštede u gospodar- Bitno je napomenuti da će Fistvu Republike Hrvatske dosežu na također slati i primati račune do 850 mil. eura. u elektroničkome obliku jer želimo svojim primjerom pokazaIT: Tko su primarni ti da vjerujemo u prednosti toga korisnici toga servisa? servisa. InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010 ••• U prostorijama je Algebre predstavljen projekt stipendiranja i zapošljavanja osoba s invaliditetom u području inženjerskih IT zanimanja. Inicijativa, čiji su nositelji APIS IT i Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra, uključuje selekciju, studij računarstva te zapošljavanje odabranoga kandidata, tada već diplomiranoga softverskoga inženjera, u tvrtki APIS IT U sklopu “Dana stipendija”, na kojem su se predstavile mogućnosti financiranja studiranja na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Algebra u Zagrebu, između nekoliko različitih stipendijskih programa predstavljena je i do sada jedinstvena suradnja tvrtke, obrazovne ustanove i udruga osoba s invaliditetom. Kako je pojašnjeno na konferenciji, to je prvi projekt takve vrste i organizatori su najavili da će se stipendiranju i zapošljavanju pridružiti još nekoliko IT tvrtki, za što postoje čvrste naznake. Projekt se provodi uz podršku Zajednice saveza udruga osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH). Natječaj je otvoren do 2. srpnja 2010. do kada se sve zainteresirane osobe s invaliditetom mogu prijaviti na natječaj za dodjelu jedne potpune stipendije za trogodišnji studij primijenjenoga računarstva u vrijednosti od 91.000,00 kn. Stipendiju dodjeljuje jedna od vode- Program za osobe s invaliditetom ćih hrvatskih IT tvrtki – APIS IT d.o.o. iz Zagreba, koja će uz pokrivanje troškova studija po njegovome uspješnome završetku stipendistu ponuditi i radno mjesto softverskoga inženjera. Nazočnima se na početku skupa obratila Dunja Jurica, predsjednica uprave tvrtke APIS IT: “Već dugi niz godina održavamo kvalitetnu suradnju s obrazovnom grupom Algebra u cilju promicanja različitih programa obrazovanja i stjecanja novih vještina nužnih za osobe koje žele unaprijediti svoje mogućnosti na tržištu rada. Iznimno nam je drago što smo jedan od inicijatora toga projekta, čime će se doprinijeti integraciji osoba s invaliditetom u redoviti život. Podržavamo svaku inicijativu koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom zato što vjerujemo u društvo jednakih mogućnosti te želimo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem svi građani ravnopravno imaju prilike za razvojem svojih potenci- jala”, i nastavila: “APIS IT ulaže u kontinuirano školovanje svojih zaposlenika u skladu s razvojem informatičke tehnologije pa mi je stoga posebno drago što Visoka škola pri Algebri upisuje već treću generaciju budućih inženjera računarstva i informatike. U sljedeće će tri godine APIS IT financirati studij primijenjenoga računarstva osobi s invaliditetom kojoj će, po uspješnome završetku studija, biti ponuđeno radno mjesto softverskoga inženjera u APIS IT-u. Na taj ćemo način kandidatu pružiti priliku da radi u timu visokoobrazovanih informatičara i primjenjuje stečena tehnološka znanja.” MN: Tržište rada Studij računarstva za koji se dodjeljuje stipendija izvodi se uz dopusnicu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Republike Hrvatske i to na dodiplomskoj razini kroz tri godine čime studenti stječu naziv stručni prvostupnik, inženjer primijenjenoga računarstva i 180 ECTS bodova. Za trajanja studija studentima je omogućeno i stjecanje najbitnijih međunarodno priznatih IT certifikata, tako da su diplomirani inženjeri primijenjenoga računarstva spremni odmah po završetku studija konkurirati za zapošljavanje na domaćem i stranom tržištu rada ili pak nastaviti specijalistički studij. Visoka je škola za primijenjeno računarstvo Algebra jedina visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj koja je za svoj nastavni program i kvalitetu izvedene nastave dobila akreditaciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo Algebra, do danas je sudjelovao u nizu strateških projekata koji uključuju tržište rada i obrazovanje te je stoga napravio osvrt na projekt upravo s te strane: “Pronaći svoje mjesto na tržištu rada danas nije lako ni zdravim osobama, dok je to za osobe sa invaliditetom poseban izazov. Njihova zapošljivost ovisi prije svega o znanju i vještinama koje mogu ponuditi tržištu pa im je u tome smislu izbor karijere i obrazovanja doslovno najznačajnija odluka koju donose u životu. Prepoznajući s jedne strane IT kao najpropulzivniji sektor hrvatskoga gospodarstva i, s druge strane, IT karijere koje osobama s invaliditetom omogućuju gotovo jednaku radnu djelotvornost i proizvodnost kao i zdravim osobama, potaknuli smo taj projekt. Istinska podrška i prihvaćanje ideje stipendiranja studenata s invaliditetom koju je dao prije svega APIS IT, ali i drugi partne- ri, dokazuju kako postoji dobra perspektiva za osobe s invaliditetom. Vjerujem da će ta inicijativa potaknuti i druge poslodavce da krenu u sličnome smjeru, ali još više da će osobama s invaliditetom služiti kao ohrabrenje i poticaj za izgradnju vlastite zapošljivosti i karijere.” Projekt su podržali i Dorica Nikolić, državna tajnica za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Igor Lučić, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za e-Hrvatsku. Igor Lučić, državni tajnik Središnjega državnoga ureda za eHrvatsku, izjavio je: “Riječ je o projektu koji nudi priliku za nove početke – za život ispunjeniji optimizmom. Ujedno, riječ je o projektu koji osobama s invaliditetom otvara vrata za ravnopravnijim sudjelovanjem na tržištu rada te smo korak bliže e-uključivoj Hrvatskoj. Uvjeren sam da će tu vrijednu inicijativu prepoznati i druge ICT tvrtke i edukacijski centri u cijeloj Hrvatskoj, pokušati na isti način pristupiti obrazovanju te, posljedično, pomoći uključivanju osoba s invaliditetom na tržište rada.” Zatvarajući današnju konferenciju za medije, državna je tajnica za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić istaknula: “Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi provelo je u suradnji s Algebrom u proteklim dvjema godinama prilično velik projekt prekvalifikacija osoba s invaliditetom u sedam županijskih centara, kojim smo postigli izvrsne rezultate po pitanju lakšega i bržega zapošljavanja.” Još se samo kratko osvrnula: “No inicijativa koja se danas predstavlja zaslužuje dodatnu pozornost i našu podršku jer je riječ o visokoškolskome obrazovanju osoba s invaliditetom, a činjenica je da je u populaciji osoba s invaliditetom udio visokoobrazovanih tek nešto veći od 2 posto.” 180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend eGovernment Pokrenuta cro. ict akademija U mnoštvu komercijalnih ponuda usavršavanja i edukacija za IT specijaliste na području Republike Hrvatske, Savez Hrvatskih ICT Udruga – cro.ict pokreće cro.ict akademiju, s bitno različitim, nekomercijalnim ciljem: približiti najbolju svjetsku praksu hrvatskim IT stručnjacima i poduzetnicima, kako bi primjenom svjetskih iskustava povećali konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu. Cro.ict akademija je zamišljena kao zbirka predavanja na aktualne teme iz struke i poduzetništva, koje vrhunski IT stručnjaci iz prakse u formi dnevnih radionica prezentiraju auditoriju (IT specijalistima, poduzetnicima, menadžerima IT tvrtki). Pokretanjem cro.ict akademije želi se omogućiti svim sudionicima bolje razumijevanje principa osnovne djelatnosti kao i unaprjeđenje procesa upravljanja te povećanje učinkovitosti u IT tvrtkama. Radionice se provode regionalno, u organizaciji saveza cro.ict, uz logističku pomoć regionalnih IT klastera, te uz potporu Njemačkog društva za tehničku suradnju (GTZ). Tijekom travnja ove godine u okviru cro.ict akademije proveo se prvi ciklus od četiri radionice, u ukupnom trajanju od pet dana, za tvrtke GRIT ICT regionalnog klastera Primorsko-goranske županije. Ovaj inicijalni ciklus radionica cro.ict akademije održan je u prostorima Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci -STeP, u Rijeci. Okvir za interoperabilnost Od 26. svibnja do 2. lipnja 2010. u Središnjem su državnom uredu za e-Hrvatsku održane radionice na kojima su predstavnicima javnoga i gospodarskoga sektora predstavljeni radni dokumenti Hrvatskoga okvira za interoperabilnost. Riječ je o Prijedlogu Odluke Vlade Republike Hrvatske o uspostavljanju Vijeća za informatizaciju državne uprave i Prijedlogu Odrednica Hrvatskoga okvira za interoperabilnost, koji će se u prvoj polovini lipnja ove godine proslijediti Vladi Republike Hrvatske na prihvaćanje. Hrvatski je okvir za interoperabilnost jedna od provedbenih aktivnosti Strategije razvoja elektroničke uprave te Programa gospodarskoga oporavka unutar mjere “Nastavak outsourcinga informatičkih aktivnosti uz koordinaciju s jednoga mjesta”. Cilj je definirati smjernice i pravila koje će omogućiti povezivanje različitih informacijskih sustava tijela državne uprave u jednu logičnu i povezanu cjelinu - umreženu upravu. Primjena Hrvatskoga okvira za interoperabilnost treba olakšati dosadašnje poslovanje javnoga i gospodarskoga sektora i omogućiti ravnopravno i uočljivo sudjelovanje ICT tvrtki u tržišnome nadmetanju. U idućem će razdoblju Središnji državni ured za e-Hrvatsku nastaviti s organizacijom radionica za javni i privatni sektor kako bi i dalje poticao javnu raspravu i konstruktivan razgovor svih sudionika u izgradnji sustava elektroničke umrežene uprave. Digitalna televizija u Hrvatskoj gdje smo i kako dalje? Imajući u vidu kako se MIPRO kroz 33 godine svojeg održavanja nametnuo kao mjesto rasprave o aktualnim zbivanjima u svijetu tehnologije, u programu ovogodišnjeg MIPRO-a svoje je zasluženo mjesto pronašao i okrugli stol o digitalnoj televiziji u Hrvatskoj, održan u organizaciji Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije i MIPRO hrvatske udruge. Cilj je ovog okruglog stola bio objasniti Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj, stečena iskustva te najaviti sljedeće korake u provedbi Strategije. Pritom su sudionici istoga bili: Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Krešo Antonović, ravnatelj Uprave elektroničkih komunikacija i pošte Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Denis Nikola Kulišić, predsjednik uprave Odašiljači i veze d.o.o. te Željko Tabaković, pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, zaduženog za koordinaciju provedbe svih aktivnosti u provedbi Strategije, tom je prilikom istaknuo kako je do danas ukupno pet gitalnih regija, odnosno deset županija, uspješno prešlo na prijam digitalnog televizijskog signala. Time je uspješno digitalizirano preko 626.523 kućanstava, od ukupno 1.477.377 u Republici Hrvatskoj. Sudionici okruglog stola podsjetili su prisutne kako se na današnji datum navršava točno četiri mjeseca od gašenja analognog televizijskog signala u prvoj digitalnoj regiji D5, upravo na području u kojem je i Opatija, u kojoj se održava MIPRO. Ujedno, istaknuli su kako proces prelaska na digitalnu televiziju ima svoju osmogodišnju povijest, koja je započela 2002. godine početkom eksperimentalnog emitiranja digitalnog signala s odašiljača Sljeme. InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010 Vijesti Jubilarna 50. emisija o novim tehnologijama ‘’e-HRVATSKA’’ Kako bi promovirao domaću ICT industriju i predstavio postojeće elektroničke projekte, tehnološke novitete i trendove, Središnji državni ured za e-Hrvatsku osmislio je i pokrenuo emisiju o novim tehnologijama ‘’e-HRVATSKA’’. Emisija je osmišljena kao tridesetminutni kolaž reportaža o novostima iz ICT svijeta koja gledateljima na zanimljiv i razumljiv način približava informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom životu. Emitira se od 6. svibnja 2009. godine na drugom programu Hrvatske televizije, srijedom u poslijepodnevnim satima, a reprizira u programu televizije Kapital Network i K5. Danas se emitira jubilarna, pedeseta, emisija ‘’eHRVATSKA’’, koja donosi priču o robotičkoj alci, natjecanju u organizaciji Osnovne škole Dobriše Cesarića iz Zagreba, Hrvatskog društva za robotiku i Hrvatske zajednice tehničke kulture, savjete za odabir antivirusnog softvera, predstavlja domaće tehnološko rješenje Bee Smart, namijenjeno pčelarima. Povodom pedesete emisije, zahvaljujemo svima koji su svojim projektima, idejama i vijestima doprinijeli aktualnosti i zanimljivosti jedine emisije o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u programu nacionalnih televizija. Zainteresirani to mogu pogledati na Facebooku, Twitteru ili YouTube-u i doznaju više o e-Hrvatskoj.
© Copyright 2024 Paperzz
