2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 95 • prosinac 2014. • godina XV
-5Božićna drvca
-5Sorte mandarina
-5Nove sorte krumpira
-5Neobične vrste voća
-5Pčele i zima
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI!
1. KORAK
2. KORAK
3. KORAK
Ispunite bodovnu pristupnicu
vjerodostojnim podacima
Preuzmite Vašu privremenu
bodovnu karticu
Prikupljajte bodove i koristite
raspoloživi iznos u KM
Ako već imate magnetnu karticu
Kluba Green Garden, odmah možete
početi s prikupljanjem bodova!
TABLICA BODOVANJA
*tablica boniteta može biti varijabilna
kroz bonitetna razdoblja
*proizvodi označeni kao akcijski/
sniženi ili pojedini posebno označeni
proizvodi ne podliježu obračunu bodova
POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD
Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja:
od 01. 10. do 31. 03.
od 01. 04. do 30. 09.
Riječ urednika
Editor’s word
Pred Vama je novi, zimski, broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim brojevima,
donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovaj broj
stručnog glasila Green Garden obiluje temama iz voćarstva
koje obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede.
Svakako treba istaknuti članak o sadnji voćaka, japanskoj
jabuci, feijoi te članak o zimskoj rezidbi i zaštiti voćaka. Tu
je i prilog o sortama mandarina koje se mogu uzgajati na području Hercegovine.
Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima preporučujemo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koje uz
adventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te vrlo zanimljiv članak o sobnom cvijeću u zimskim uvjetima.
Proizvođačima krumpira preporučujemo prilog o novim
sortama krumpira, a pčelarima prilog o ponašanju pčela tijekom zimskog perioda.
Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadržaja, posljednjeg
broja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.
Uredništvo
Sadržaj
Adventski vjenčići ............................................... 4
Božićne ljepotice ................................................ 6
Božićno drvce.......................................................7
Dimnjačar - odlično rješenje
za začepljene dimnjake .....................................8
Sobno cvijeće u zimskim uvjetima ..................10
Povrtnjak tijekom zime .....................................11
Rane “žute” sorte krumpira.............................14
Nove “crvene” sorte krumpira .........................15
In front of you is the new, winter, edition of Green Garden, where you, as well as in the previous editions, may find
number of interesting articles in the field of fruit growing,
viticulture, vegetable growing, floriculture and plant protection. This issue of Green Garden is rich with articles covering
various aspects in field of fruit growing. You can read interesting articles about planting fruit trees, kaki persimmon, feijoa,
winter pruning and protection of fruit trees. There is also article about different mandarin varieties that can be grown in
Herzegovina.
For florists we recommend articles about Christmas Star
and Christmas Wheat that marks December together with
Christmas Wreath, and extremely interesting article about
room flowers in winter conditions.
For potato growers we recommend article about new potato varieties and for beekeepers report on the behavior of
bees during the winter period.
And this is only a part of interesting content, in this final
number of Green Garden in this year, so we strongly recommend that you read it carefully.
Editor’s office
Zaštita povrtnih kultura agril folijom..............17
Folije za plastenike ...........................................18
Jesensko-zimska sadnja
voćaka i vinove loze .........................................20
Feijoa – sve traženija
voćna vrsta u Hercegovini ............................... 23
Vulkano - organsko gnojivo za
zdrave vinograde i voćnjake ............................ 24
Sorte mandarina...............................................26
Zimska rezidba voćaka ....................................28
Zimska zaštita voćaka .....................................30
Novosti, obavijesti, najave!!!
Prosinac je mjesec u kojem analiziramo događaje iz protekle godine, a i razmišljamo o tome što nas čeka u predstojećoj godini. Na kraju ove protekle godine
zahvaljujemo na dobroj suradnji, i Vašem povjerenju. I u 2015. godini uživajte u
pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.
Vesele blagdane i sretnu novu godinu uz najiskreniju zahvalu za našu dobru i
ugodnu suradnju!
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov
član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/dostavite prema
uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden
možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
Sretne blagdane, dobro zdravlje,
mir i blagostanje
neka Vas prate u 2015.
Zimski pak – odlično rješenje za zimsku
zaštitu voćaka i vinove loze ........................... 32
Kalifornijska štitasta uš sve značajniji
štetnik na području Hercegovine ....................34
Velika potražnja za sadnicama kakia............. 35
Pitanja i odgovori .............................................36
Meki mamci u zaštiti od štetnih glodara ......38
Neobične vrste voća .........................................40
Kolinje................................................................44
Pčele i zima .......................................................46
Zanimljivosti .....................................................50
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea
Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko,
Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi
(desetak sati). Nakon toga pšenica se
vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje
u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici.
Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati
jer može doći do propadanja pšenice.
Božićna zvijezda
Adventski vjenčići
Matea Pehar, dipl. ing.
S
ama tradicija adventskog vjenčića
seže u daleku prošlost kada su
germanski narodi koristili vjenčić ukrašen svijećama, koje bi palili za
hladnih i tamnih prosinačkih noći kao
znak nade u nadolazeću sunčevu svjetlost i toplinu proljeća. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju,
te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti
kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan, Božić. Inače, prema
predaji izrađen od zimzelenih grančica
adventski vjenčić simbolizira neprekidan, neprolazan život. Pored toga, u
njemu se kao dekorativna biljka često
nađe i lovor koji predstavlja pobjedu
nad mučenjem i patnjom te božikovina
i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S
druge strane, prisutnost cedra u vjen-
čiću označava snagu i izlječenje dok je
sami kružni oblik vijenca, koji nema ni
kraj ni početak, simbol vječnosti Božje
te besmrtnosti duše. A sami češeri i
razni plodovi kojima vjenčić često bude
pomno okićen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnuće dok četiri
svijeće označavaju četiri tjedna adventa
ili došašća, vrijeme pripreme za veliki
blagdan kršćana. Stoga ni ove godine
nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on
prije dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domovima, te na
poseban način i u našim srcima.
Prema vjerovanju prastanovnika
Meksika odakle biljka potječe, svoj
izgled zahvaljuje asteškoj boginji
kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi
puknulo srce i iz kapljica njezine krvi
izrastao je «vatreni» cvijet.
Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele, krem
i ružičaste primjerke. Najtraženije su
jarkocrvene. Botanička znanost nam
Božićna pšenica
Božićna pšenica se uobičajeno sije
od svete Barbare do svete Lucije-13.
prosinca. Sjetva se obavlja u posebne
otkriva da Božićna zvijezda zapravo
ima sićušne, prilično neugledne žute
cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom,
obojeni su pricvjetni listovi (brakteje).
Legenda o nastanku
Božićne zvijezde
Prema staroj meksičkoj legendi,
prva Božićna zvijezda nastala je iz
molitve dvoje seoske djece, djevojčice
Marije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar
malom Isusu. Na Badnjak, na putu u
crkvu, ubrali su buket poljskog bilja
umjesto dara. Kad su ubrane biljke
stavljali oko jaslica, nekim čudom
njihovi zeleni listovi pretvorili su se u
sjajnocrvene latice.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
#PJ™OB Q€FOJDB TF VPCJ›BKFOP TJKF EBOB QSJKF #PJ™B 4KFUWB TF PCBWMKB
VQPTFCOFQPTVEFLPKFTVOF€UP€JSFPETUBOEBSEOJIBMJJEVCMKF1SJKFTBNF
TKFUWFQ€FOJDBTFOBK›F€™FOBNB›FVNMBLPKWPEJEFTFUBLTBUJ
/BLPOUPHBQ€FOJDBTFWBEJJ[WPEFJ
SBWOPNKFSOPSBTQPSF VKFVQPTVEVV
TMPKEFCMKJOFEPDN
;BMJKFWBOKFTFPCBWMKBTWBLJ
EBOSBTQS€JWBOKFNWPEFQP
Q€FOJDJ4B[BMJKFWBOKFN
OFUSFCBQSFUKFSJWBUJ
KFSNPFEP™JEP
QSPQBEBOKBQ€FOJDF
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
6
Božićne ljepotice
Dolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i
darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom nipošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu
svrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanica.
Matea Pehar, dipl. ing.
I
dok se veliki broj sobnog i vrtnog cvijeća nabavlja, prodaje i sadi tijekom
proljeća, dolaskom zime kao da je u
tom pogledu vrijeme stalo. Međutim,
pogrešno je mišljenje kako se izbor cvijeća pred božićno-novogodišnje blagdane svodi samo na božićnu zvijezdu.
A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukoliko
se uputite u malo veće prodajne centre
lako ćete uočiti kako, osim božićne zvijezde, svojom cvatnjom također dominiraju azaleje, ciklame i drugo cvijeće.
AZALEA
Puna cvjetnih pupova azaleja može
cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili
jednostavnim cvjetovima bijele, crvene
boje ili u nijansama ružičaste. Međutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta
zimi zahtijeva puno svijetla i nešto nižu
sobnu temperaturu, od 10 do 15 oC. Na
takvom, pomno odabranom mjestu
azaleja će dugo cvjetati. Ali, treba znati
kako ova prekrasna biljka ne podnosi
tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših
vodovodnih mreža. Zato bi, u skladu s
mogućnostima, azaleje poželjno bilo
zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i
cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti
tekućim gnojivom za cvjetnice.
CIKLAMA
Poput zimzelena, bršljana, tratinčica i ciklama će u vašem vrtu uspješno
pokriti golu zemlju i, ako joj položaj
odgovara, cvjetati lijepim ružičastim
krunicama iznad bršljanova lišća. Međutim, ciklama je i jedna od najtraženijih zimsko cvjetajućih lončanica
koja se redovito i uzgaja u unutarnjim
ambijentima. Dovoljno je smjestiti na
prozorsku dasku, odnosno na svije-
tlo mjesto na koje ne dopire izravna
sunčeva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatuće
ciklame nikako ne podnose topli i suhi
zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima uređajima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura
za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od
10-16 oC. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu ne zaboravite im
svaka dva tjedna dodavati namjensko
tekuće gnojivo. Ciklame vole dnevne
temperature između 13 i 15C
dok noćne moraju biti između 5 i 8C. Vole direktno
svjetlo i obilno zalijevanje
svaki dan tokom cvatnje.
Ciklame se uvijek zalijevaju preko podloška.
Tokom cvjetanja potrebno ih je prihraniti,
ako joj listovi venu,
treba zalijevanje. Ako
listovi žute,biljka je na
premračnom mjestu a
ako se na listovima pojave smeđe žute mrlje,
moguća je siva plijesan.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
7
Matea Ćorić, master struke
S
vi mi znamo kako pravog Božića
nema bez pomno odabranoga božićnog drvca. Zapravo, sama gužva
i žurba oko kupnje darova te ponovno
okupljanje svih članova obitelji na blagdanskoj večeri posebno nas veseli i pruža osjećaj unutarnjeg zadovoljstva. Iako
je sama bit Božića posve nešto drugo
mi ga ipak ne možemo ni zamisliti bez
posebno ukrašenoga božićnog drvca. A
najmlađe, opet najviše i veseli njegova
kupnja, te ukrašavanje kao i darovi koji
ih očekuju ispod okićenog bora. Ali, ta
ista kupnja one nešto starije nerijetko
zna dovesti do ruba živaca. Međutim,
sukladno s blagdanskim ozračjem nužno je biti strpljiv jer je potrebno dosta
vremena za odabir pravog drvca čiju
veličinu trebamo prilagoditi ambijentu
svoga doma. Srećom, posljednjih godina na našem tržištu možemo nabaviti i
Nordijske jele koje su se pokazale idealnim za ukrašavanje domova tijekom
božićnih blagdana. Spomenute jele
svojim pravilnim rasporedom grana s
bogato popunjenim iglicama i najzagriženije protivnike ukrašavanja drvca
ne ostavljaju ravnodušnim. Osim toga,
Nordijske jele možemo nabaviti u različitim veličinama od 1,5 do 5 metara
što, osim ukrašavanja domova, ostavlja
mogućnost i za uljepšavanje poslovnih
prostora kao i vrtova.
Što napraviti s osušenim drvcem?
Zanimljiv je i podatak kako se svake
godine u svijetu posiječe na milijune
božićnih drvaca koja, nakon što posluže svrsi, završavaju na odlagalištima
otpada ili se, u najboljem slučaju pretvore u kompost. Istina, ta ista drvca se
proizvode namjenski, odnosno, time se
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Božićno drvce
Na vratima su nam božićni i novogodišnji blagdani. Izlozi i ulice bljesnut će blagdanskim sjajem, a najmlađi će iščekivati pahulje snijega
i darove. Ipak, da je u naše domove stigao najdraži blagdan, redovito
nas podsjeća i ukrašeno božićno drvce
bitnije ne utječe na prirodne čimbenike,
gledano s ekološke strane. Ipak, ukoliko imamo vrt i mogućnost pravljenja
komposta osušeno drvce nakon Božića
nipošto ne bacajte na smetlište. Dovoljno je odrezati grane i staviti ih na
dno kompostirane hrpe. Odrezanim
graničicama također možemo prekriti
zasađene maćuhice ili tratinčice, a sljedeće sezone pak umetnite grančice oko
posijanog graška.
Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno
u vrtnim centrima za božićne blagdane
bolje je rješenje od kupnje umjetnog.
Netko će reći da je šteta rezati biljku
radi nekoliko blagdanskih dana. I to je
istina, ali rijetko tko će se zbog ekoloških razloga odreći običaja kićenja drvca.
Osim toga, plastična drvca puno više
zagađuju atmosferu jer se za njihovu
proizvodnju troši energija utroškom
koje se stvaraju iznimno štetne emisije plinova. A da bi se plastično drvce
prirodnim putem razgradilo potrebno je
skoro tisućljeće. Izbor je ipak na vama!
Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji
s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan
koji im trajno ostaje urezan u sjećanje
i to prvenstveno zbog kićenja božićnog
drvca.
8
DIMNJAČAR odlično rješenje
za začepljene dimnjake
Posljednjih godina u cijelom svijetu sve više pažnje se posvećuje čuvanju i zaštiti okoliša. A, upravo su
različita sredstva za čišćenje velikim dijelom ugrožavala naše prirodno okružje. Međutim, danas je taj problem riješen uvođenjem eko-kompatibilnih tehnologija pod čijim nadzorom su dobiveni i Facco proizvodi
Dado Marić, dipl. ing.
S
tari dimnjačari sa zaprljanom
odjećom i plućima punim čađi još
su prisutni samo u našim mislima i sjećanjima. Ali, kada je zanat malo
po malo počeo izumirati najzadovoljniji
su bili sami dimnjačari-jer sačuvali su
svoje zdravlje. Ipak, malo tko zna da
je iščezavanju dimnjačara doprinio revolucionarni proizvod koji FACCO danas
predstavlja u novom i boljem izdanju.
Dakako, riječ je o proizvodu Dimnjačar
koji se nalazi u praškastom stanju. Tajna praha leži u kemijskoj reakciji koja
se aktivira kada proizvod dospije u
kontakt s toplotom ugljena razvijajući
na taj način paru koja odmah pročišćava dimnjak tako da nema potrebe
za fizičkim uklanjanjem čađe. Dakle,
jednim jednostavnim pokretom i bez
prljanja Dimnjačar omogućuje dobar
protok zraka, što je neophodno kako bi
se spriječilo zadržavanje dima u domaćem ambijentu i kako bi uživali samo u
lijepom ugođaju kamina.
Osim toga, primjena ovoga učinkovitog praškastog proizvoda je prilično
jednostavna jer dovoljno je nekoliko
sati prije same primjene upaliti vatru u
pećima na drva ili kaminima kako bi se
cijevi ili kanal dimnjaka dobro ugrijali.
Nakon što rasplamsamo vatru trebamo otvoriti do pola poklopac za protok
zraka i posuti Dimnjačar prah po vrelom
žaru. Nakon nekoliko minuta potrebno
je ponovno otvoriti poklopac. Razumljivo je da se uporaba Dimnjačara preporuča prije nego što se cijevi previše
zatrpaju ili budu potpuno začepljene
od čađe.
Dakle, važna je preventivna primjena
proizvoda čije se količine od jednog pakiranja preporučuju za peći, peći na drva
ili kamine srednjih dimenzija svakih 20
dana.
Ukoliko se proizvod ispravno i redovito koristi Dimnjačar vam jamči čistoću
dimnjaka i kanala. Osim toga, primjenom ovoga revolucionarnog i jedinstvenog proizvoda u velikoj mjeri umanjujete rizik od nastanka opasnih požara.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
',01-$ÿ$5
sredstvo za
ĀLåþHQMHGLPQMDND
Jednostavno i bez prljanja
.9dz<AEFB9Cư=GH=L
prodisati
,FNJKTLJVOJ€UBWB›B ›JTUJQF™JOBVHMKFOJESWB
5BKOBQSBIB%JNOKB›BSKFVLFNJKTLPKSFBLDJKJLPKBTF
BLUJWJSBLBEBQSPJ[WPEEP FVEPEJSTBUPQMPUPNVHMKFOB
SB[WJKBKV™JUBLPQBSVLPKBPENBIPTMPCB BEJNOKBLUF
OFNBQPUSFCF[BGJ[J›LJNSV›OJNVLMBOKBOKFN›B F
;BQF™JQF™JOBESWBJMJLBNJOF
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
10
Sobno cvijeće u zimskim
uvjetima
Ivana Markota, master struke
D
olaskom hladnijih dana, kućne
biljke potrebno je smjestiti u
adekvatne prostore, u kojima će
dočekati toplije dane. Za većinu sobnog
bilja zima predstavlja period mirovanja,
a za neke biljke razdoblje cvatnje.
Priprema biljaka za zimu
Prije unošenje u kuću potrebno je
otuširati biljke. Nakon toga biljke je
potrebno smjestiti na čistu površinu da
se osuše, a supstrat u posudi procijedi.
Sve biljke koje će tijekom zime boraviti u
kući potrebno je pregledati na prisutnost
štetnika. Većina štetnika može se ukloniti mehanički, a ako je potrebno koristiti insekticide, treba koristiti samo one
koji imaju dozvolu na sobnom cvijeću.
Uvjeti prezimljenja ovise o pojedinoj biljci. Neke traže isključivo hladan
prostor, dok druge nešto toplije uvjete.
Najveći broj sobnog bilja podrijetlom je
iz tropskih područja, pa im je tijekom
zime potrebno osigurati visoku zračnu
Većina sobnog cvijeća tijekom ljetnih mjeseci ukrašava balkone,
ba
uvjete za
terase, te druge prostore koji im osiguravaju povoljne uvje
uzgoj. Dolaskom hladnijih dana potrebno ih je premjestiti u adekvatnije prostore u kojima će dočekati toplije dane.
ne.
vlagu i umjerenu toplinu. I unutar same
prostorije, sva mjesta nisu podjednako
pogodna za držanje sobnog bilja. Veći
broj sobnih biljnih vrsta ne voli smještaj
tik uz južni ili zapadni prostor.
ranih ili obrubljenih listova obično trebaju
nešto više svjetla i
topline od zelenolisnih.
Kakve uvjete traže biljke?
Biljke na
prozoru ili
stolu
Jaglaci ne vole sunčani položaj niti
blizinu izvora topline. Traže češće zalijevanje i prihranjivanje namjenskim
gnojivima.
Ciklame traže hladniju prostoriju. U
toplijoj prostoriji cvjetovi brzo uvenu.
Zalijeva se u podložak ili uz rub lukovice. Ako voda ostane u podlošku jedan
sat nakon zalijevanja treba je odliti, jer
će u protivnom listovi požutjeti.
Afrička ljubičica uspijeva na svijetlim ali od sunca zaštićenim položajima. Prilikom zalijevanja vodu dodavati
u podložak.
Anturijum također voli vlažan zrak i
toplinu, ali biljku ipak treba zaštititi od
izravnih sunčanih zraka.
Kamelija voli hladan i osvjetljen
prostor, ali ne i izravno sunce. Sjenovito mjesto u hladnijoj prostoriji traže
bršljan i aspidistra. Sorte svijetlo proša-
Biljke na
radnom stolu
ili prozoru ne
smiju biti velike
da stvaraju sjenu. Za sobno bilje vrijedi pravilo
«ne stavljaj na
rub – pasti će». Biljke ne stavljati na
mjesto gdje će se često premještati.
Stara poslovica pokazala se primjenjivom kod sobnog bilja: daleko od oka,
daleko od srca.
Biljke moraju biti na takvom mjestu
gdje su lako pristupačne i «nezaboravljene». Vjerujemo da će ovih nekoliko
savjeta koristiti svim ljubiteljima sobnog bilja da ga adekvatno pripreme za
nadolazeće hladne dane.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
11
Mario Ćubela, dipl. ing.
U
laskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura
značajnije ograničavaju klimatski
čimbenici. Međutim, kako bi se održao
kontinuitet proizvodnje, povrtlari zbog
hladnog, kišnog i snježnog vremena
prelaze s otvorenih površina na uzgoj
povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz
primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera
pojedine vrste povrća možemo sijati i na
otvorenom, s tim da moramo računati
na nešto niže proizvodne rezultate. Jer
iz godine u godinu zbog promjene klime
i naglih temperaturnih razlika, opasnost
od šteta izazvanih mrazom sve je veća.
A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg
Povrtnjak tijekom zime
Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i
prosinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja
u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura
VRSTA POVRĆA
MRKVA
PERŠIN
ŠPINAT
GRAŠAK
BOB-MAHUNAR
KOLIČINA
SJEMENA (m2)
4g
3g
3g
20 g
40 g
nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene
povrtlarske kulture koje se još nisu
privikle na nešto oštriju klimu, nagli
pad temperature svakako može biti
priličan šok. I dok je snježni pokrivač
još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
VRIJEME SJETVE
01.11.-20.11.
01.11.-20.11.
01.11.-31.12.
15.11.-31.12.
15.11.-31.12.
izaziva probleme za sve vrste povrtnih
kultura. Dobro nam je poznato kako
mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog
tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena
na površinu te čak dovodi do potpunog
ugibanja biljaka. Ali, hladnije razdoblje
godine svakako možemo iskoristiti i za
jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoli-
ko to već nismo i učinili. Na taj način tlo
ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te
se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi
i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u
proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi,
čime se povrtnjak adekvatno i pripremi
za sjetvu tj. sadnju povrća.
Organsko i mineralno gnojivo
Međutim, uz duboku obradu u tlo
ne smijemo zaboraviti unijeti organsko
gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u
tlo unosimo peletirana gnojiva i to: Biorex i Fruttorto, neposredno pred sadnju
povrtnih kultura - rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavca,
celera i poriluka. S druge strane, mrkva,
peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i
salata uzgajaju se druge godine nakon
unošenja organskog gnoja, dok se tek
treće godine na tim površinama mogu
uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog
svega navedenog, prije same gnojidbe
organskim peletiranim gnojem važno je
znati na kojim je površinama gnojeno
prošle, a na kojima pretprošle godine.
Alati za izradu novogodišnjih ukrasa
Ukrasi od prirodnih materijala...
S dolaskom novogodišnjih praznika u svom domu
trebali bismo stvoriti praznički ugođaj. Napravite
ukrase od prirodnih materijala, a sve ih možete
pronaći u prirodi. Prije svega, dobro je znati i
nešto o drvetu koji je nezaobilazni ukras svakog
doma u nadolazećim praznicima.
Jela ili bor, koje drvo izabrati?
Crnogorice se tradicionalno koriste u vrijeme
zimskih festivala a to datira još od poganskih
vremena, osobito za zimskog solsticija proslave
Božića i Nove Godine.
Najpopularnija vrsta danas su zimzelene
četinjače poput Norveške smreke i sve češće
korištene sorte jele. Iglice kod kod ovih vrsta
manje opadaju i duže zadržavaju boju i miris. Također, ako uzmemo u obzir emisije ugljičnog dioksida, živo stablo ima
priorietet nad umjetnim iz razloga mogućnosti reciklaže nakon korištenja. A i sami znamo da za pravi zimski i
praznični ugođaj ništa ne može zamijeniti pravi prirodni bor koji mami svojim mirisom, bojom i prirodnim
oblikom. Prema običaju takav bor kupujemo na farmama na kojima je uzgajan i namijenjen upravo za
praznični ugođaj. Ako neko od Vas ima priliku da posječe jedno drvo za sebe, ne zaboravite pravilo „jedno
odsjeci, drugo zasadi“, jer ono što smo uzeli prirodi, prirodi moramo vratiti. Nakon što ste uredili vaš bor,
okresane grane od crnogorice možete iskoristiti i za vanjsku dekoraciju kuće.
A kada smo kod toga, ne smijemo zanemariti dva važna alata za sječu i kresanje stabala, a to su sjekira i
kosir/srp iz asortimana FISKARS. Ne samo da su učinkoviti i korisni, oni su svojim Fibercomp ručkama lagani
za korištenje, a optimalnim geometrijskim nožem pružaju visoke performanse. Isto tako, ne zaboravite i
zgodan Xsharp oštrač za sjekire i noževe kako biste svojim alatima osigurali čist i dugotrajan rez u svakom
trenutku i tako iz godine u godinu.
Fiskars X3 kosir
Fiskars X15 Sjekira za cijepanje
Fiskars XSharp oštrač
Tradicionalni praznični ukrasi
Osim bora s tradicionalnim zimskim preznicima povezujemo i druge
prirodne ukrase koji naš dom mogu učiniti idiličnom zimskom
bajkom. U zapadnim zemljama se domovi tradicionalno ukrašavaju s
llex aquifolium i europskom imelom Viscum album. Obje biljke sve do
današnjih dana služe kao ukras u domu i kao podsjetnik dugotrajne
tradicije ukrašavanja povodom zimskih praznika. Znate li da je
poljubac ispod imele već tradicionalan pozdrav jednoj novoj,
sretnoj i uspješnoj godini.
14
Rane “žute” sorte krumpira
Luka Bošnjak, master struke
Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih
roizvodnih
oizvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon
n
pronašli sortu koja će zamijeniti dobro
d
poznatu Jaerlu. Tržni proizvođači krumruumpira traže od ranih sorti sjemenskog
ogg
krumpira rano dospijeće, dobru
otpornost na proljetne mrazeve i
dobar urod. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispjeva
u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla,
s tim da je za 30-50 % rodnija od nje.
e
e.
Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine
ine
Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju
k je
već utvrđena brza degeneracija-izrođavanje,
đavanje,
avanje, što dovodi do
poteškoća u proizvodnji njenog sjemena.
ena
Faluka je perspektivna srednje rana sorta čija dužina vegetacije iznosi nešto
više od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokožicu, s mesom krem bijele
boje. Osnovna prednost Faluke je u tome što predstavlja jednu od najrodnijih
sorti krumpira tako da se, uz prosječnu
ečnu
čnu agrotehniku,
ispod jedne cime može očekivati prinos
o između 2,5
os
do 3,0 kilograma. Gomolji su pak krupni
upni i ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim
m okcima.
Osim iznimno velike rodnosti Falukaa je tolerantna na visoke temperature i nee-dostatak vlage te je tolerantna na
biljne bolesti (viruse, krastavost i
trulež gomolja), a što je posebice
važno većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra
sorta B kulinarskog tipa što znači daa
je prikladna za različite namjene (kuhanje,
h j pečenje
č j i prženje).
ž j ) DDrugim
i riječima
ij či
zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir juha i paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja
suhe tvari njeni gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.
Artemis je vrlo rana sorta krumpira,
ra,
a, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su
krupni, izduženo-ovalnog oblika. Gomolji
m svijetlo žute boje pokožice, a žute
molji
boje mesa. Artemis je sorta visokih prinosa
prrinosa u skupini
ranih sorti. Zahtijeva povećanu gnojidbu
iddbu sa dušikom. Prije sadnje potrebno je naklijavajaavanje. Pogodna za uzgoj na različitim
tipovima tala. Posebno zanimljiva
za proizvodnju mladog krumpira.
Srednje osjetljiva ma pripravke na
bazi metribuzina. Sorta se koristi zaa
svježu potrošnju ali je odlična za pomfrit
m i čips.
mfrit
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
15
Luka Bošnjak, master struke
Kuroda je srednje rana do srednje
s
kasna (130-135 dana), stolna sors
ta, sa krupnim gomoljima ovalallnog oblika. Pokožica gomoljaa
je crvene, a meso blijedo-žute
boje. Okca su srednje duboka. Može se uspješno koristiti za proizvodnju tzv. ljetnjeg krumpira. Nakon uništenja cime, sa vađenjem gomolja,
treba sačekati 20 dana da se dobro formira pokožice gomolja. Veoma
rodna sorta u različitim uvjetima uzgoja i pogodna za dulje skladištenje. Kuroda posljednjih godina ubrzano zamjenjuje sortu Romano. Odlična cima, dobra pokrivenost i manji broj zametnutih gomolja (7-9) su
garancija dobivanja visokih i stabilnih uroda. Veoma postojana sorta.
Manitou
je srednje ranaa do
srednje kasna sorta krumpira sa
s
krupnim gomoljima. Pokožica
gomolja je crvene, a meso žute
boje. Manitou je izuzetno rodna sorta koja dobro uspijeva u različitim
uvjetima uzgoja. Dobro podnosi sušu i visoke temperature te je zbog
toga pogodna za uzgoj u Hercegovini. Prije sadnje obavezno naklijavanje. Manitou se koristi za svježu potrošnju ali je dobra i za skladištenje. Što se tiče kulinarskih osobina dobra je za kuhanje, pečenje te za
pomfrit.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Dimenzije:
1,6 x 5 m
2,4 x 5 m
3,2 x 5 m
Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih temperatura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju.
Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za
svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelovanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadržava prašinu
i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i virusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije
do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo
je elastična tako da se njome lako rukuje, a postavlja se
vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko
usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.
Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu desetak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za
određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja
kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna
raniji.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
17
Zaštita povrtnih kultura
agril folijom
Agrotekstilna folija ima presudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija više nego učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih temperatura, te je od velike pomoći poljoprivrednim proizvođačima.
Ivica Doko, dipl. ing.
U
koliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz južnu
Hercegovinu nemojte misliti
kako se parcele bijele od velikih nanosa
snijega, premda više ni ta mogućnost
nije isključena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine
strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“.
Zapravo, radi se o agrotekstilu čiji je
propilenski sintetički materijal nastao
od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili
izvlače a sve u cilju zaštite, prije svega
povrća, od štetnog djelovanja niskih
temperatura.
Način postavljanja agrotekstila
Iako se na većim površinama agrotekstilna folija obično postavlja posebnim strojevima na manjim površinama
se to uglavnom radi ručno. Postupak je
vrlo jednostavan jer je dovoljno agrilom prekriti biljke nakon čega se, zbog
mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi
dobro i učvrste. Tako se obično u praksi,
agrotekstil učvrsti na taj način što se po
njegovim rubnim dijelovima motokultivatorom tj. frezom nanese malo veći
sloj zemlje, a što se pokazalo više nego
učinkovitim. Međutim, način postavljanja i napinjana folije ovisit će i od same
vrste uzgajane biljke te od faze razvoja
u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato
se, razumljivo, rubovi folije jače i napinju uz tlo kada će agril biti prisutan
samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok
se obično u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uopće ne skida nego je
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U
tom slučaju rubovi agrotekstila se malo
popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka,
u ovom slučaju salata, imala prostora
za normalan rast u visinu.
Može li se povrće nesmetano
uzgajati ispod agrila?
Praksa je pokazala kako se povrće bez
većih poteškoća može uzgajati ispod
agrotekstilne folije jer je ona propusna
za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle,
ipak treba biti svjestan činjenice kako
navedenu foliju nije potrebno uklanjati
sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili
zalijevanju kapi vode preko mikropora
na tkanini polako prolaze i ravnomjerno zalijevaju biljke i zemljište. Čak se
nakon toga zemljište postupno suši pa
se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica.
Osim toga, zbog postupnog isparavanja
vode kroz mikropore na tkanini se ne
stvara ni kondenzat. Treba znati i da
se zadržavanjem vode u mikroporama
agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprječava da se
ispod paučinaste tkanine temperatura
dalje snižava.
Nadalje, zanimljiv je podatak kako
se ispod bijelog agrotekstila zemljište
danju manje zagrijava a noću sporije
hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanjena štetna djelovanja koja prouzrokuju
temperaturna kolebanja. I na kraju, ne
smijemo zanemariti i činjenicu kako
agril štiti biljke od udaraca jače kiše
premda umanjuje i udarce od eventualnih naleta krupe i tuče.
18
FOLIJE ZA PLASTENIKE
Slobodno možemo reći kako je trend podizanja plastenika u velikom porastu. Sukladno s tim raste i potražnja za plasteničkom opremom, od koje glavno mjesto zauzima višegodišnja folija. Kako i ne bi kada
od nje u velikoj mjeri ovisi i sami uspjeh plasteničke proizvodnje povrća i cvijeća
Velimir Lasić, dipl. ing.
Ž
elja svakog proizvođača oduvijek
je bila da se sa svojim poljoprivrednim proizvodima na tržištu
pojavi što ranije, odnosno, van glavne
sezone dospijevanja povrća, jer se time
ostvaruju i daleko veće tržišne cijene. A
upravo primjena plastične folije omogućuje poljoprivrednicima da se praktično tijekom cijele godine, pod vedrim
nebom, organizira intenzivna proizvodnja povrća i cvijeća. Dakle, cilj je osuvremenjivanje poljoprivredne proizvodnje
kojom bi se po jedinici površine ostvario mnogostruko veći dohodak. Upravo
tu, bitnu ulogu odigravaju plastenici i
ostali tipovi zatvorenih prostora čiji je
nezaobilazan element i kvalitetna višegodišnja folija.
Vrste folija
Vlasnici plastenika možda to ne
znaju ali kvalitetan plastični materijal, kao pokrivač zaštićenog prostora,
treba da propušta vidljivi dio spektra
najmanje 80 posto, ultraljubičasti dio
spektra najmanje 20 posto i infracrveni
najviše 10 posto. Pored toga materijal
mora biti otporan prema kiselinama,
bazama, ulju, niskim temperaturama,
ultraljubičastim zrakama (UV stabilan),
zatim treba biti otporan prema djelovanju mikroorganizama, da ne gori, ne
Agrocentri Sjemenarne u svojoj
ponudi nude višegodišnje folije
za plastenike od najpoznatijih
svjetskih proizvođača, u
dimenzijama od 2 do 12
metara širine po izuzetno
povoljnim cijenama.
propušta vodu i da u najmanjoj mogućoj mjeri mijenja dimenzije pri promjeni
temperature. Ti materijali nose naziv po
polimeru od koga su i sačinjeni. Dakle,
pri izboru folije za plastenike nije dovoljno voditi računa da je ona cijenom
pristupačna već da ona dosta i vrijedi. U
tu svrhu najviše se koriste mutne žutezelene polietilenske folije, nepropusne
za vodu i djelomično propusne za CO2 i
O2. Na ovoj foliji led se ne zadržava što
znači da dugo ostaje elastična. Propušta 80-90 posto vidljivog dijela spektra
i 75 posto ultraljubičastog što je povoljno za rast i razvoj biljke. Vijek trajanja
ove folije iznosi 3-4 godine i to za foliju
debljine 0,15 do 0,20 mm, te 12 mjeseci
za foliju debljine 0,04 do 0,10 mm.
Na tržištu danas postoje i nove vrste
folija čija trajnost iznosi čak 5-6 godina. Inače, polietilenska folija je hidrofobna, pa se vodena para kondenzira
u kapi vode na unutarnjoj strani folije.
To umanjuje njenu providnost, a kapi
ne otječu po površini folije, već padaju
na biljku što, pak, često izaziva ozljede
i ožegotine. Stoga se danas najviše koriste stabilizirane hidrofilne folije, kao i
folije od linearnog polietilena (LDPE). Iz
svega gore navedenog da se zaključiti
kako među folijama ima velikih razlika
te se pri njihovu izboru svakako trebate
posavjetovati s nekim od kolega agronoma upućenih u ovu problematiku.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Dolazi vrijeme sjetve povræa
Syngenta Vam nudi provjerenu kvalitetu
Idil F1
Constellation F1
Prestavništvo za BiH:
Syngenta Agro d.o.o.
Vidovdanska 15
78400 Bosanska Gradiška
Tel.: + 387 51 826 050
Barbie F1
Blondy F1
Farao F1
Kevin F1
Distributeri za BiH:
Sjemenarna d.o.o.
Obilazna cesta 27
Široki Brijeg
Tel: +387 39 700 000
Fax:+387 39 706 572
Agro-Star d.o.o.
Dimitrija Tucoviæa 194
Bijeljina
Tel/fax: +387 55 251 524
20
Jesensko-zimska sadnja
voćaka i vinove loze
U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. Prednost te
sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posađene sadnice bolje se
primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.
Mladen Karačić, dipl. ing.
Sadnja voćaka
Proteklih nekoliko godina kasna jesen i početak zime su relativno topli i
bez veće količine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka
i vinove loze. Već na početku sadnje
treba obratiti pozornost na činjenicu,
a koja se najčešće zanemaruje da se
sadnice nabavljaju samo od povjerljivih
dobavljača. Znači sadni materijal mora
imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voćaka treba
nabaviti što ranije, odnosno u jesen ili
zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. U rasadnicima se obično
nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje
sadnice, a prednost se daje jednogodišnjim.
Sadnica voćke mora ispunjavati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora
biti čvrst i bez napuknuća, stablo mora
biti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravilno raspoređene primarne grane, korijen
mora biti dobro razvijen i nijedan pup
na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla,
koja se odnosi na duboko oranje tla u
ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo
unose neophodna gnojiva, tj. obavlja
se meliorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. Za gnopjidbu se
uglavnom koriste organska peletirana
gnojiva kao što su: Frutortto, Biorex,
Fenix i druga.
Prednosti sadnje u jesen i zimu
Sadnja voćaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljeće, dakle u
mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje
voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži
u više čimbenika. Veoma je važno da tlo
nije smrznuto i
da je temperatura iznad nule,
što je u južnom
dijelu zemlje
veća vjerojatnost. Naime u
tom razdoblju
je tlo još toplo i
vlažno, pa tako
posađene sadnice imaju povoljne uvjete za
ukorijenjavanje
u tlu, a s tim i
mogućnost obnove korjenove mreže.
Oštećena mjesta na korjenu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korjenja. Pored toga tlo se slegne
pa se uspostavi bolji kontakt između
tla i korijena. U proljeće dakle prije
početka vegetacije korijenje nastavlja
intenzivan rast i sadnica s tim postane
sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom
za daljnji rast. Sve je to razlog više da
se posađene sadnice bolje prime, a s
tim brže i bolje nastave svoj razvoj u
proljeće.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
Sistemik za sigurnu zaštitu od
pepelnice, BQMDSQTKDţHFQNţĠ@ i
BQUDMDO@KDţH vinove loze.
Syngenta Agro d.o.o.,
Predstavništvo za BiH
Vidovdanska 15
78400 Bosanska Gradiška
Tel.: 00387 51 826 050
#HRSQHATSDQHY@!H'
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27
Široki Brijeg
7HO
)D[
AGRO-STAR d.o.o.
'LPLWULMD7XFRYLÉD
Bijeljina
7HOID[
23
FEIJOA – sve traženija
voćna vrsta u Hercegovini
Ivana Markota, master struke
F
eijoa (Feijoa sellowiana), podrijetlom je iz Južne Amerike. Ime je
dobila po brazilskom botaničaru
Joam da Silva Feijou. Tropska je biljka,
koja naraste raste do 7 m u visinu.
Uzgaja se i kao dekorativna biljka
Listovi su elipsastog oblika, dužine
4-8 cm, gornja lisna površina je tamnozelena, a donja je zeleno srebrnasta i dlakava. Po vjetrovitom vremenu
listovi imaju poseban kontrast boja.
Ukoliko listove stisnemo ili zgnječimo
imaju posebnu aromu. Cvjetovi su pravi
melem za oči, imaju posebnu dekorativnu vrijednost, veliki su, razvijaju se
u podnožju listova, pojedinačno, ponekad i po više zajedno, bijeli su do bijelo
ljubičasti, u unutrašnjosti i odozgor
crvenkasti s dugim crvenim prašnicima.
Sadnica cvate od svibnja do lipnja i to
do 40 dana, medonosna je biljka i vole
je pčele.
tanka i jaka kora, koja ima na donjem
dijelu ostatak cvijeta.
U plodu su male sjemenke, koje ne
smetaju kod jela, posebnost plodova
je, da sadrže visoku količinu prirodnog
joda i to više nego bilo koje drugo voće.
Poznato je da je jod važan u prehrani
jer uravnotežuje rad štitnjače, sprječava gušavost, isto tako sadrži mnogo
vitamina C i drugih elemenata, koji su
potrebni za zdravu prehranu. Plodovi
postepeno dozrijevaju u listopadu i
studenom te ne podnose temperature
ispod ledišta zato ih je potrebno pravovremeno obrati te ih složiti u kutiju,
gdje se postepeno omekšavaju, dobivaju slatkoću, a imaju osobinu da ne
trunu i drže se dosta dugo.
Podnosi dobro zimu
Iako je Feijoa suptropska biljka dobro podnosi zimske temperature, jer u
Plodovi su vrlo aromatični
Plodovi su duguljastog jajastog
oblika dužine 4-6 cm, debljine 3-5 cm,
nedozoreli plodovi su tamno zelene, a
zreli zeleno žute boje, plodovi moraju
omekšati, kožicu gulimo, a meso je vrlo
ukusno. Težina plodova je ovisna od vrste te uvjeta za rast te se kreće od 25 g
-100 g. Meso ploda je bijelo žuto, slatko kiselkasto, vrlo ukusno te podsjeća
na ananas, jagode i banane. Plod štiti
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Sadnice Feijoe ali i drugih
voćnih vrsta možete nabaviti u
Sjemenarninim agrocentrima.
zimskom periodu izdrži u kraćem razdoblju i do minus 10° C. U hladnijim
područjima potrebno je biljku držati u
posudi te ju prije jake zime skloniti na
primjeran prostor. Ukoliko se sadi u vrtu
dobro je sadnicu posaditi s južne strane.
Sadnica se lako prilagođava na različita
tla, a najbolje joj odgovaraju humusna,
pješčano-ilovasta zemljišta s ne previsokom prisutnošću aktivnog vapna.
24
VULKANO - organsko gnojivo
za zdrave vinograde i voćnjake
Luka Bošnjak, master struke
U
posljednjih nekoliko godina, na
području Hercegovine, u ponudi
se nalazi nekoliko vrsta organskih gnojiva koja manje-više imaju slične karakteristike i namjenu. Ipak jedno
gnojivo, po svojim karakteristikama,
se izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje
je potpuno različito od drugih, gnojivo
koje sadrži željezo i magnezij.
Sastav:
- ukupni dušik (N) – 3 %
- fosfor u obliku (P2O5) – 3%
- kalijev oksid (K2O) topivo u vodi –
3%
- željezo (Fe) – 5 %
- magnezij oksid (MgO) – 2 %
- sumpor (SO3) – 11 %
- organski ugljik biološkog porijekla
(C) – 31%
- huminske kiseline11 %
- pH – 5,5
VULKANO je organsko gnojivo pripremljeno od mješavine različitih organskih gnojiva uz dodatak željeza,
magnezija i sumpora. Pored osnovnog
sastojka NPK koji je u odnosu 3:3:3,
Vulkano sadrži 2 % magnezija i 5 %
željeza. Željezo i magnezij su vezani za
organsku tvar i tako lako dostupni svim
usjevima pa čak i u tlima sa visokom PH
vrijednosti. Vulkano je idealno gnojivo
za sprječavanje ali i liječenje kloroze
kod vinove loze, voća i ukrasnog bilja.
Organsko gnojivo Vulkano koristi
se za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili
kod presađivanja, te prilikom jesensko
– zimske gnojidbe voćaka, vinove loze,
povrća i cvijeća, ukrasnog bilja a posebice tamo gdje tlo pokazuje simptome
„umora“ i nedostatak željeza i magnezija. Posebno je pogodno za gnojidbu
vinograda i voćnjaka tijekom jeseni.
Problem željeza i magnezija je posebno izražen na području Hercegovine,
tako da će ovo gnojivo uveliko olakšati
rješavanje problema kloroze mnogim
vinogradarima, voćarima ali i drugim
proizvođačima.
Ovo gnojivo je posebno pogodno za
gnojidbu vinove loze i voćaka koji su
posađeni na alkalnim tlima koja „pate“
od pomanjkanja željeza i magnezija, a
takvih je tala puno na području Hercegovine, Može se koristiti tako da se
unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se
može rasuti po površini tla, te naknadno zaorati.
Veličina i oblik pelete omogućavaju
gnojidbu primjenom traktorskih rasipača za mineralna gnojiva. Naime pelete
su promjera 3 mm tako da se lako razbacuju ručno ali i rasipačima mineralnih
gnojiva. Vulkano je najbolje primijeniti
tijekom jeseni ili zime.
Doza ovog gnojiva ovisi o kulturi:
- za voćke u proizvodnji doza iznosi
150-200 kg/dulum;
- za povrće doza je 120-150 kg/dulum,
- doza Vulkana za vinovu lozu stariju
od 5 godina je 150-200 kg/dulum
- kod ukrasnog bilja koristi se u dozi
od 150-200 kg/dulum
- cvijeće u staklenicima 60-120 g/m2.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
26
Mladen Karačić, dipl. ing.
M
jedna od sortnih skupina japanskih
mandarina, kojih ima više od 200.
Zbog otpornosti na hladnoću (može
izdržati kraća razdoblja hladnoće i do
-10°C) postala je glavna sorta uzgoja
u ovim krajevima.
Iako na području Hercegovine
nema većih plantažnih nasada man-
darina, svake godine se na ovom području proda veliki broj sadnica koje
se sade kao pojedinačna stabla uz
okućnice ili pak kao manji zasadi (1020 stabala). Donosimo pregled najčešćih sorti koje se uzgajaju u dolini
Neretve i koje bi se također mogle uzgajati na području južne Hercegovine.
Chahara
sa. Ima srednje gusto granje i eliptičan
oblik plojke lista.
granama. Rana zrelost i obilni urod su,
bez sumnje, najznačajnije karakteristike ove sorte. U našim uvjetima dozrijeva u prvoj polovici listopada, nekih
20-ak dana prije sorte Owari. Značajan
urod daje već u četvrtoj godini. Spada u
kategoriju rano zrelih sorti.
andarina najbolje uspijeva
u dolini Neretve, gdje su
odlični uvjeti za plantažno
uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti Unšiu mandarina koje se uzgajaju od
1933. godine. Mandarina Unshiu je
Kawano Wase
Owari
Spada u skupinu vrlo ranih sorti, a
zrela je za berbu krajem mjeseca rujna i početkom listopada. Plod je velik,
dobrog općeg izgleda, plosnatog oblika,
uz manje naglašena rebra i brazgotine.
Kožica ploda je žuto-narančaste boje i
srednje debljine. Meso je fine strukture,
bez sjemenki i veoma sočno.
Okitsu
Ova je sorta pokazala velik broj vrijednih gospodarskih osobina. Razvija
plod srednje veličine i glatke kore. Kožica joj je tanka, zbog čega često puca
pri transportu. To je ujedno i najveći
nedostatak ove sorte vezano uz manipuliranje plodovima. Okus je izvrstan, a
meso je fine strukture i veoma sočno.
Sorta razvija patuljastu krošnju, sporog rasta s čestim, na niže savijenim
Spada u skupinu kasnih sorti, dozrijeva krajem mjeseca studenog i u
prosincu. Plodovi su plosnato-okruglog
oblika, srednje veličine, uz manje izražena rebra i brazgotine. Kožica je tanka,
srednje priljubljena, žutonarančaste
Spada u skupinu ranih sorti i dozrijeva u mjesecu listopadu. Plod je
velik, plosnat, dobrog općeg izgleda i
skoro bez fizičkih nedostataka, što ga
na prvi pogled čini atraktivnim za potencijalnog kupca. Primijećeno je da, uz
Kawano Wase, ova sorta ima najglađu
koru. Kožica ploda je tanka, žuto – narančaste boje. Meso je fine strukture,
bez sjemenki i vrlo sočno, dobrog okuBROJ 95 • PROSINAC 2014.
27
boje. Meso je fine strukture i veoma
sočno, a moguće je pronaći i rijetke sjemenke. Okus je izvrstan.
Saigon
Otkrivena je na Korzici, kao slučajan
sjemenjak. To je vrlo dobra sorta za
plantažni uzgoj. Srednje kasna je sorta,
dozrijeva u mjesecu studenom. Plod je
dobrog općeg izgleda, vrlo velik i plosnat. Kožica je srednje debljine i priljubljenosti, tipične žuto-narančaste boje.
Meso je fine strukture i veoma sočno,
izvrsnog okusa.
Kuno
Ova sorta je uvezena 1981. iz Japana
u „PIK Neretva“ Opuzen. Ističe se krupnim plodovima, a stablo obilato i redovito rađa. Od pune cvatnje do zriobe
plodova potrebno joj je oko 170 dana.
Pripada skupini srednje ranih sorti, a
berba se odvija u mjesecu studenom.
Plod je plosnat, s manje naglašenim
rebrima i brazdama. Kožica je žutonarančasta, srednje debljine i priljubljenosti. Meso ima izrazito finu strukturu,
veoma je sočno i bez sjemenki.
Zorica
Prva hrvatska sorta mandarine iz
skupine Unshiu. Pronađena je 1976.
godine na pokusnom polju Luke (PIK
Neretva) kao vegetativni mutant sorte
Kawano Wase. Pripada u skupinu vrlo
ranih sorti te dozrijeva skoro mjesec
dana prije roditeljske sorte, što joj je
i glavna odlika. U dolini Neretvi zrije
oko 20. rujna. Plod je vrlo kvalitetan,
plosnato-okruglog oblika, prosječne
veličine i mase, ovisno o opterećenosti
stabla. Kožica je tanka, srednje priljubljena, narančaste boje. Meso je fine
strukture, bez sjemenki, veoma sočno i
izvrsnog okusa.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Kao i sve rane sorte, Zorica zahtijeva
intenzivan uzgoj, rezidbu i obvezatno
navodnjavanje. U takvim uvjetima rodi
obilno i redovito. Atraktivna je, jer se
prva pojavljuje na tržištu.
Ichumare
je dobrog općeg izgleda, plosnat i velik.
Kožica je tanka, srednje priljubljena, žuto-narančaste boje. Ova sorta odlikuje
se finom strukturom mesa narančaste
boje, koje je veoma sočno i bez sjemenki. Okus je izvrstan. Razmak sadnje je 1
m, krošnja je patuljasta, granje je rijetko i raštrkano.
Seto
Spada u vrlo rane sorte, s najkraćim
razdoblju dozrijevanja od 125 dana.
Berba se odvija kroz mjesec rujan. Plod
Spada u skupinu srednje kasnih
sorti, a berba se odvija u mjesecu studenom. Plod je dobrog općeg izgleda,
plosnat i srednje veličine. Kožica je
žutonarančaste boje, srednje debljine i
priljubljenosti, a na njoj su vrlo primjetne uljne žlijezde. Meso je fine strukture,
narančaste boje i veoma sočno, bez sjemenki. Okus mesa je dobar.
28
Zimska rezidba voćaka
Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije krajem zime i početkom
proljeća. S obzirom da je zimska rezidba veoma bitna za buduću
rodnost i kakvoću plodova u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata
Ivan Perić, dipl. ing.
R
ez voćaka je vrlo složen i odgovoran posao, koji se još ni dan
danas često ne obavlja dovoljno stručno. Jer treba znati kako je za
pravilno obavljanje reza nužno puno
stručnog znanja iz morfologije (obličja),
fiziologije (promjena u životu voćke) i
ponašanja voćaka prema rezu, ovisno o
ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom
riječju, za provođenje rezidbe potreban
nam je kompletan stručnjak. No, to ne
znači da smijemo izgubiti hrabrost i
izbjegavati rezidbu voćaka jer je i lošije
izvedena rezidba bolja nego nikakva.
Stoga, ćemo vam ovim člankom nastojati pomoći da rezidbu svojih voćaka
obavite što pravilnije.
Osnovni ciljevi rezidbe
Cilj svake rezidbe jeste osigurati
krošnji što više svjetla i prozračnosti.
Pored toga, rezidbom trebamo održavati ravnotežu između dijelova krošnje
ograničavanjem bujnijih grana u korist
onih manje bujnih. Također, rezidbom
je nužno regulirati i al-lternativnu rodnost a štoo
podrazumijeva pojavuu
izmjene rodnih i nerodnih godina uzrokovanu
nedovoljnom ishranom
voćaka u rodnim godinama. Rezidbom
je također bitno regulirati vegetativni i
generativni rast što
znači da je potrebno
obnavljati rodno drvo
s rodnim pupovima i
nerodno s vegetativnim pupovima. I na
koncu, rezidbom se
u velikoj mjeri može
utjecati na poboljšanju kvalitete i trajnosti
plodova, a što znači
kako je jednom riječju
zimska rezidba neophodan zahvat u voćarskoj proizvodnji i to kaoo
osnovni regulator redovite
rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda.
Kod rezidbe koristite
voćarski vosak
Kako se često iz neznanja ili iz razloga što je voćnjak izuzetno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ranije tj. tijekom rane jeseni, voćke
mogu osjetiti svojevrsne posljedice.
Naime, rezidba u jesen nije tako
povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika, te
utjecaju niskih zimskih temperatura. Tako je nužno znati kako
se zimska rezidba izvodi samo
kad temperature ne padaju
ispod ništice. S druge strane,
da na orezanom mjestu ne
bi omogućili prodor patogenih mikroorganizama ista
ta mjesta odmah po rezidbi
trebamo zaštititi, odnosno,
premazati voćarskim voskom.
Na taj način potpomažemo
brzom zacjeljivanju rana nakon čega je i orezana voćka
manje podložna negativnom
utjecaju nepovoljnih čimbenika okoline (mraz, štetnici
i bolesti i dr.). Voćarski vosak
se nanosi vrlo jednostavno i u
tu svrhu možemo koristiti male
četkice ili kistove s tim da veća
rezna mjesta moramo premazati dva
puta.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
KALEMARSKI
92¥$56.,926$.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Voćarski vosak se koristi
prilikom svih oblika
kalemljenja. Voskom se
premazuju presjeci grana
za vrijeme zimske rezidbe,
u vrijeme mirovanja
vegetacije, kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbe.
Voćarskim voskom
se premazuju rane na
stablima nastale od
mraza ili drugih klimatskih
nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana.
Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija
i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama
stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
30
Zimska zaštita voćaka
Pravovremenim izvođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voćaka, mnogi uzročnici bolesti ali i štetnici mogu se suzbiti, a ujedno je zaštita voćaka tijekom vegetacije olakšana.
Velimir Lasić, dipl. ing.
Z
imsko tretiranje voćaka je mjera
zaštite koje se provodi nakon
prestanka vegetacije, tj. za vrijeme zimskog mirovanja voćaka. Ovisno
o tome protiv kojeg se štetnog organizma provodi, može se obavljati od
otpadanja lišća u jesen pa do početka
kretanja vegetacije u proljeće.
Zaštita se provodi tijekom
mirovanja vegetacije
Zimsko tretiranje voćaka uglavnom
se provodi protiv uzročnika bolesti,
prije svih protiv Taphrina deformans,
uzročnika kovrčavosti lista breskve i
nektarine. Zimsko tretiranje se izvodi
i protiv pojave nekih drugih uzročnika
gljivičnih bolesti, ali se isto tako zimsko tretiranje provodi i protiv štetnika
koji se tijekom zime nalaze na voćnim
stablima, primjerice protiv raznih vrsta štitastih ušiju. Zapravo, kod većine
voćnih vrsta zimsko tretiranje se smatra osnovnim tretiranjem. To nije bez
razloga jer u voćnjacima u kojima se
pravodobno provodi temeljito zimsko
prskanje, tijekom vegetacije obično ima
daleko manje problema nego u voćnjacima u kojima nije obavljeno. Naime,
provođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja svaki će voćar sebi olakšati zaštitu voćaka tijekom vegetacije. Gotovo
da i nema voćne vrste na kojoj
je obavljeno zimsko tretiranjee
protiv štetnih organizama,,
posebno protiv uzročnika
gljivičnih bolesti, koje neće
biti od koristi. To je posebno značajno kada se radi o
koštičavim voćkama, prije
svih na breskvi i nektarina,
budući je bez provođenja
zimskog tretiranja fungicidima na osnovi bakra
nemoguća proizvodnja tih
voćnih vrsta. Međutim, zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra od
iznimne je koristi kada se provodi i na
nekim drugim voćnim vrstama, primjerice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnje
vrijeme plavo zimsko tretiranje je isto
tako od velike koristi kada se provodi
na vinovoj lozi.
Najviše se koriste
bakreni pripravci
Koliki broj tretiranja s fungicidima na
osnovi bakra treba tijekom zime obaviti
na breskvi i nektarini pa da se te voćne
vrste dobro zaštite od napada kovrčavosti lista, nema određenog pravila.
To ovisi od više čimbenika, primjerice
od intenziteta napada uzročnika kovrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji,
učestalosti i obima padalina koncem
zime i početkom proljeća, zatim od
kvaliteta obavljenog tretiranja i pravodobne intervencije. Obično se izvodi
1 – 2 tretiranja. U slučaju da se izvode
dva tretiranja obično se jedno obavi
oko sredine siječnja, a drugo početkom
druge polovice veljače ili u času bubrenja pupova, što je puno bolje.
Plavo kupanje voćaka
Zimsko plavo tretiranje mora biti
kvalitetno izvedeno. Ne treba štedjeti
na količini škropiva. Pored dobro «natopljenih» pupova treba dobro popr-
skati sve rodne grančice, tanje i deblje
grane kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora ili
konidija otkuda ih vjetar ili kapljice kiše
odnose na pupove. Stoga stablo treba
doslovce okupati, što voćari uglavnom
i rade, zbog čega se zimsko tretiranje
fungicidima na osnovi bakra naziva
plavo kupanje.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
CUPRABLU-Z
NORDOX 75 WG
CHAMPION 50 WP
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
32
ZIMSKI PAK – odlično
rješenje za zimsku zaštitu
voćaka i vinove loze
Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih
gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i
nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme
njihova zimskog mirovanja.
Ivan Perić, dipl. ing.
Z
aštita tijekom zime kod većine
voćnih vrsta se s razlogom smatra
vrlo bitnom zaštitnom mjerom,
jer u voćnjacima u kojim se pravodobno provede kvalitetna zaštita tijekom
zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim
organizmima. Gotovo da i nema voćne
vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće
biti od manje ili veće koristi. Što više,
pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom
vegetacije, primjerice kovrčavost lista
na breskvi i nektarini jedino je moguće
spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za
vrijeme njihova zimskog mirovanja.
Zimskom zaštitom
protiv većine bolesti
Na trešnji se zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti
manjoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo
prijedobno opadanje. Isto tako to
tretiranje će spriječiti sušenje listova i
pojavu gorke truleži plodova. Na višnji
će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi zimsko plavo
tretiranje će također doprinijeti manjoj
pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda
šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako ako se zimsko plavo
tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti
šupljikavosti lista, te neće doći do prijedobnog opadanja lišća. Osim zimskog
tretiranja pripravcima na osnovi bakra
ona se mogu provoditi i s pripravcima
koji pored bakra sadrže i mineralna ulja
u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su
lisne i štitaste uši, te grinje.
Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i
u cilju sprečavanja ili smanjenja pojave
štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja.
Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungicida na
razne uzročnike gljivičnih bolesti koje
se tijekom zime nalaze na voćkama, za
suzbijanje
štetnika
tijekom
zime na
našem tržištu
nema tako djelotvornih insekticida.
Kupanje voćaka
Da bi zimska tretiranja bila učinkovita, trebaju se kvalitetno obaviti. Ne
treba štedjeti na pesticidnoj tekućini.
Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne
grančice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla
nalazi mnoštvo spora otkuda ih vjetar
ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što
većina voćara uglavnom i radi, zbog
čega se zimsko tretiranje obično naziva
zimsko kupanje voćaka.
• Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj
štitastih ušiju (primjerice breskvina
i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama
mogu pričiniti ozbiljne štete.
• Najčešća kombinacija koja se koristi
u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze
je preparat „Zimski pak“ (kombinacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je
dostatno za 10-15 lit. vode.
• Zimski pak XXL sastoji se od 1 litra
mineralnog ulja i 2 x po 100 grama
Cuprablau Z i ovo pakiranje je dostatno za 30 litara vode.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Za 10-15
litara vode
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
34
KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ
sve značajniji štetnik na području Hercegovine
Pripada grupi ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Najradije napada jabuku i krušku, ali štete radi
di
i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća.
Velimir Lasić, dipl. ing.
U
š siše na deblu, granama, lišću i
plodovima mladih i starijih stabala, i izaziva njihovo postepeno propadanje. Napadnuta voćka se
slabije razvija, listovi su sitniji-žuti, a
plodovi gube tržnu vrijednost. Poseban
problem predstavlja u rasadnicima, jer
ako se namnoži i raznese sadnicama,
teško se može suzbiti.
Simptomi oštećenja
U slučaju jačeg napada kora debla,
grana i grančica prekrivena je naslagama starih i novih štitova. Najčešće
ju nalazimo na jabuci i krušci, ali i na
koštičavom i bobičastom voću (posebno ribizla). Sišući, uš oslabi voćku tako
da vrhovi grana zbog nedostatka hrane
počinju s sušenjem. Na jednogodišnjim
sadnicama štitovi su na deblu iznad
spojnog mjesta, a na dvogodišnjim na
vrhu grana. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju.
Plodovi su sitni, neuglednog izgleda i
lošeg okusa. Kao reakcija na ubod štetnika, plodovi reagiraju pojačanim stvaranjem antocijana, tako da je kora ispod i oko štitova crvena. Na plodovima
se jasno vide štitovi i crveni prsten oko
njih, kao znak prisutnosti kalifornijske
štitaste uši.. Ovo je naročito izraženo
oko čašičnih listića i peteljke.
Morfološke odlike vrste
Odrasla ženka je spljoštenog izgleda,
limunžute do narančaste boje, s nešto
tamnijim pigidijem, bez noga, očiju i
ticala. Štit ženke jeo okruglog oblika,
tamnosive boje, veličine 1,7 do 2,1 mm
s koncentričnim krugovima i žućkastim
pucem u sredini. Štit mužjaka je nešto
manji, tamnosive boje ali izduženoovalnog oblika. Ticala i noge kod mužjaka su dobro razvijeni, isto kao i krila,
koja su opnaste građe.
Ličinka prvog stadija razvoja je pokretna, svjetložute boje. Ličinka drugog
stadija razvoja iz koje će se formirati
ženka, okruglog je oblika, a nakon prvog presvlačenja sliči na odraslu ženku
samo je manjih dimenzija. Pronimfa je
svijetložuta.
%.U proljeće se presvlače, a od drugog
stadija razvoja razlikuju se ličinke iz kojih
će nastati mužjaci i ličinke iz kojih će
nastati ženke. Odrasle ženke formiraju
se krajem travnja ili početkom svibnja.
Razvoj mužjaka traje nešto brže od
ženki, tako da se već od polovine pa do
kraja travnja javljaju krilati mužjaci. Let
mužjaka pada u vrijeme cvatnje. Vrlo su
aktivni, jer žive samo 1-2 dana, a u tom
periodu moraju oploditi ženku nakon
čega ugibaju. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki prođe 20-35 dana.
Ličinke se izvlače ispod majčinog štita i
kreću se po kori 7-8 sati. Kad pronađu
pogodno mjesto fiksiraju se i počinju
s ishranom. Vrlo brzo ličinke formiraju
štit. Ličinke L1 prve generacije javljaju
se krajem svibnja pa sve do 15 lipnja, a
L1 ličinke druge generacije javljaju se od
početka pa do sredine kolovoza. Ličinke prve generacije ostaju na granama
i deblu, a druge generacije odlaze na
mlade pupove. Razvoj prve (proljetne)
generacije traje 5-6 tjedana, slično kao
i druge (ljetne). U godinama kada je
jesen izrazito topla u rujnu i listopadu
može se javiti i treća generacija.
Biologija
Kalifornijska štitasta uš ima dvije generacije godišnje a često se javlja i treća. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Ostali
stadiji koji uđu u zimu ugibaju, no velika je i prirodna smrtnost II stadija koja
prosječno iznosi 30-40, a nekada i 90
Suzbijanje
Tijekom mirovanja vegetacije koriste
se mineralna ulja.. Tijekom vegetacije,
u vrijeme pojave ličinki prvog stadija
razvoja, koriste se insekticidi na osnovi
dimetoata (Chromogor 40 ili Perfekthion).
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
35
Ivan Perić, dipl. ing.
U
okolici Mostara i južnije, naročito u doba kasne jeseni, pažnju
privlače stabla s obiljem plodova intenzivne narančaste boje. Vrlo su
atraktivna, posebice nakon opadanja
lišća, kada na stablu ostanu samo plodovi. Stoga se najčešće i uzgajaju na
okućnicama, kao pojedinačna stabla
i sudeći po tome, više služe kao ukras
nego u druge svrhe. Međutim, ova voćka je vrlo korisna što najbolje i potvrđuje činjenica kako u prevodu s japanskog
jezika njeno ime znači božanski plod ili
božansko voće. Inače, ova zanimljiva
voćka potječe s dalekog istoka (Japan
i Kina) a u Europu je unesena 1870.
godine.
Velika potražnja za sadnicama
I doista, redovito svake godine u vrtnim centrima vlada velika potražnja za
sadnicama japanske jabuke. Istina, jednim dijelom obnavljaju se stabla koja je
u okolici Mostara uništila bura tj. jaki
sjeverni vjetrovi te vrlo opasni jesenski
mrazevi. Ali, s druge strane čini nam se
kao da ne postoji okućnica u Hercegovini ispred koje ponosno svoje mjesto ne
zauzima kaki jabuka. Ovo vrlo dekorativno stablo koje naraste 6-12 metara
visine svojom lijepom čunjastom krošnjom jednostavno dominira prostorom.
Uostalom, vrlo često se kaki jabuci daje
prednost nad smokvom, šipkom i maslinom iz razloga što tijekom zimskog
razdoblja može podnijeti niske temperature, čak i do minus 20 stupnjeva C.
S druge strane, za dobar rast i rodnost
kaki traži dosta vlage u tlu te ga nije
Velika potražnja za
sadnicama kakia
U Hercegovini svi znaju za japansku jabuku ili kaki jabuku čiji ukusni plodovi redovito postižu dobru cijenu na našem tržištu. Ali,
kaki predstavlja i pravo ukrasno stablo s kojim itekako možemo
uljepšati svoju okućnicu
dobro uzgajati na pjeskovitim tlima iz
razloga što na njima jako trpi od suše.
Ukoliko mu osiguramo adekvatan položaj i redovito natapanje u našim uvjetima uzgoja može doživjeti i stotinu godina premda u Kini postoje stabla stara
čak i do 500 godina.
Značaj plodova kaki jabuke
Plodovi se u ishrani uglavnom koriste u svježem stanju i sadržavaju obilje
pektina. Saharoza je pak prisutna u malim količinama zbog čega se kaki smatra
dijetetskim voćem. Zreli plodovi obiluju
i većim brojem vitamina C, P, B, kao i
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
karotinom (provitaminom A), dok se u
medicini ovi sočni plodovi preporučaju
za slabokrvne osobe, osobe oboljele od
čira, želuca, srca i niza drugih bolesti. A
pošto se vrijeme sadnje bliži dobro razmislite jer kaki jabuka dobro uspijeva
kako u južnim tako i u našim kontinentalnim krajevima. A pošto cvate kasno
(u svibnju) nema opasnosti od kasnih
proljetnih mrazeva, što je pak čest slučaj s ostalim voćnim vrstama. Uz sve to
kaki jabuka je prilagodljiva raznim tipovima tala te je ne napadaju ni štetnici
niti bolesti što znači da nema ni potrebe
za uvijek neugodnim prskanjem.
36
PITANJA I ODGOVORI
Gdje kupiti sadnice žižule?
Zanima me je li moguće u našim vrtnim
centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li
se ova voćka uzgajati na području Mostara te
kako podnosi sušnija i oskudnija tla. S obzirom da planiram posaditi više sadnica žižule
zanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe
te način pripreme sadnica za sadnju.
Žižula je doista rijetka ali ništa manje
vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi
uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna
hranjivim tvarima. Razumljivo, ukoliko planirate podignuti nasad žižule trebate voditi
računa da je tlo bogato organskom tvari,te
da je potrebno osigurati i navodnjavanje,
posebno u kritičnim fazama razvoja žižule.
Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5
m, koliko iznosi i razmak u samom redu.
Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto
gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što
se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju
se ljetna i zimska, ali je važno napomenuti
da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu
izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme
sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale
voćne vrste s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm.
Spomenuto prikraćivanje je posebno važno
provoditi na našim terenima jer na taj način
povećavamo otpornost posađenih sadnica
na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo
postotak primljenih biljaka. Spomenimo još
da je žižula prilično tolerantna voćka koja
uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području
Mostara. U Sjemenarninim Agrocentrima
možete nabaviti sadnice žižule.
Dado Marić,dipl.ing.
Zaštita voćaka od divljači
U svom nasadu voćaka, na području Dubrava, prošle zime primijetio sam oštećena
stabla (jabuka i bresaka) od divljači, mislim
zeca, pa me zanima što je najbolje poduzeti
da bi zaštitio osobito mlađa stabla koja su
jako osjetljiva?
U potrazi za hranom zečevi, srne, divlje
svinje i druga divljač, zimi, često oštećuju
mlade voćke. Štete koje pričine su najčešće
na mladoj kori i tanjim granama koje mogu
biti potpuno ogoljene. Kao mjeru zaštite
voćari poduzimaju različite mehaničke, ali i
kemijske mjere. Najsigurnije je ograditi voć-
njak žičanom ogradom. Osim zaštite cijelog
nasada mogu se štititi i pojedinačna stabla.
Voćna stabla treba zaštititi prije snijega. Na
mladim sadnicama postavljaju se PVC mreže oko debla koje dosta dobro štite sadnicu
od divljači. Takve mreže mogu se nabaviti
u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama.
Dado Marić,dipl.ing.
Uništeni listovi agruma
U vrtu imam nekoliko mladih sadnica
agruma. Primjetio sam da su listovi oštećeni. Naime, na mladim listovima s donje strane primjetio sam sitne uske hodnike koji su
na gornjoj površini lista srebrenkaste boje,
pa me zanima što je uzrok tomu, ustvari što
treba poduzeti da bi nasad zaštitili?
To su tipični simptomi šteta od lisnog
minera agruma (Phyllocnistis citrela), koji
se najčešće javljaju u rujnu i listopadu. Lisni
miner je sitni leptirić kojem raspon krila nije
veći od 5 mm. Štete pričinjavaju ličinke koje
se hrane unutar lista. Simptomi napada su
vidljivi na listovima i izbojima, ali ponekad i
na plodovima. Na donjoj strani lista nalaze
se hodnici-mine. Štetnik se javlja na početku jeseni (drugi porast agruma) i štete pričinjava sve do prvih mrazeva. U godinama sa
«toplom zimom» štete može pričinjavati i u
mjesecu prosincu. Suzbija se pripravcima na
osnovi imidakloprida ili drugim sistemičnim
pripravcima koji imaju dozvolu u agrumima.
Sadnice agrumi u kontejnerima također se
uspješno štite pripravcima na osnovi imadakloprida metodom zalijevanja.
Ivica Doko,dipl.ing.
Cimicifuga – ženski korijen
Uzgajam cimicifugu kao ukrasnu biljku,
no čula sam da ima i određena ljekovita
svojstva.
Cimicifuga je jedna od najpoznatijih biljaka za tzv. „ženske tegobe“ pa ju sadrže
brojni farmaceutski pripravci za ublažavanje klimateričnih tegoba, tegoba u menopauzi, kod PMS-a i drugih menstrualnih
tegoba. Cimicifuga, smrdljika ili crni zmijski
korijen (Cimicifuga racemosa) samoniklo
raste u šumama na istočnoj obali Sjeverne
Amerike, a u Europi se uzgaja kao ukrasna
biljka. Cimicifuga ima tanku, uspravnu stabljiku visine do 2,5 m koja u donjem dijelu
nosi trodijelne perasto razdijeljene i nazubljene tamnozelene listove. Brojni bijeli ili
žućkasto bijeli cvjetovi čine 30-90 cm duge
grozdaste cvatove na vrhu stabljike. Podanak je tamnosmeđ s uzdužnim brazdama,
dug 4-12 cm, a debeo 1-1,5 i upravo se on
upotrebljava u ljekovite svrhe, O ljekovitosti cimicifuge američki doseljenici učili
su od sjevernoameričkih Indijanaca koji
su je tradicionalno koristili kod različitih
ženskih bolesti, ugriza zmija, reumatskih
tegoba,kožnih bolesti,nesanice te rastjerivanja stjenica. Početkom 18. stoljeća biljka je donesena u Europu gdje se najprije
uzgajala kao ukrasna biljka a kasnije kao i
ljekovita biljka. Svježi korijen upotrebljava
se u farmaceutskoj industriji dok se u narodnoj medicini od suhog korijena priprema
čaj i tinktura. Smatra se da je tinktura djelotvornija jer se djelatne tvari bolje oslobađaju u mješavini vode i alkohola. Korijen
cimicifuge sadrži fitoestrogene (izoflavon
fomononetrin), triterpenske glikozide, cimicifugozid, cimigenol, aktein, salicilate,
alkaloide, masne kiseline, trijeslovine itd.
Marija Kranjčević,dipl.ing
Kokošije gnojivo za gnojidbu povrća
U svom povrtnjaku uzgajam pretežito
lisnato povrće i to prvenstveno za obiteljske
potrebe. Osim toga, uzgajam i koke nosilje
pa me zanima smijem li njihov gnoj koristiti
u gnojidbi povrća. Često mogu čuti kako je
kokošije gnojivo jako te kao takvo nije poželjno u povrtnjaku.
Sa količinom kokošijeg gnojiva u povrtnjacima ne treba pretjerivati. Međutim,
gnoj peradi je veoma bogat hranjivim tvarima nužnim za rast povrća. Tako, primjerice
kokošiji gnoj sadržava oko pet puta više
dušika u odnosu na goveđi stajski gnoj.
Stoga se takav gnoj također može koristiti
i to oko deset dana prije sjetve, odnosno,
sadnje povrća s tim da se ne unosi preko
2,5-3 kilograma po četvornom metru. Osim
toga, tekući kokošiji gnoj možemo koristiti
i za prihranu povrća ali ga prethodno trebamo otopiti u sedam puta većoj količini
vode. Dakle, gnoj peradi možete slobodno
koristiti u gnojidbi povrća ali vodeći računa
da ne unosite pretjerane količine, odnosno,
da ga prethodno razblažite s vodom. Ako
vam vaša količina gnojiva nije dostatna u
bolje opskrbljenim poljoljekarnama možete nabaviti peletirano organsko gnojivo od
peradi pod nazivom Italpolina. Gnojivo se
koristi u proizvodnji povrća, posebice salate, a prošlo je termičku obradu tako da ne
sadrži sjemenke korova niti štetnike a ni
uzročnike biljnih bolesti. Gnojivo se prodaje
u vrećama od 25 kg.
Mario Ćubela, dipl.ing.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
MULTISTOP
ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ
Rastjerajte sve štetočine jednim potezom!
9 Protiv muha
9 Protiv komaraca
9
9
9
9 Protiv paukova
9 Protiv mrava
9 Protiv osa
9 Protiv raznih
insekata
9 Protiv ostalih
MultiStop ultrazvučni rastjerivač radi na principu dvije tehnologije: ultrazvučne i elektromagnetske. Kombinacija ovih tehnologija je učinkovita u rastjerivanju miševa, štakora, komaraca,
muha, paukova, mravi, žohara, osa i ostalih letećih i gmižućih štetočina. Ultrazvučni valovi su
nečujni za ljudsko uho, a štetočinama stvaraju nelagodu.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
38
Meki mamci u zaštiti od
štetnih glodara
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci
napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume
i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti
velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim
deratizacijskim sredstvima
Martina Škegro, master struke
O
sim nelagode, miševi i ostali
glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima.
Prije svega, nastanjuju skladišta hrane
(zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drveni
predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za
samo godinu dana može pojesti do 25
kg žitarica a još više hrane uništi njenim
razvlačenjem i onečišćenjem izmetom.
Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose
više od 20 bolesti ljudi i životinja.
Izravna opasnost prijeti od mišje
groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi
štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala nastradati
djeca, te u prigradskim naseljima sitnija
stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze
kod koje se čovjek zarazi preko inficira-nog svinjskog mesa kao i leptospirozee
gdje izvor zaraze predstavlja goveđee
m
meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim
životinjama čije prisustvo ne bi trebaloo
nikoga ostaviti ravnodušnim.
Koji su mamci najpodesniji
za obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tržištu možemo
pronaći veliki broj različitih kemijskih
pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i
najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacati
na skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po
ostacima izmeta, načetim dijelovima
sjemenki i po ostalim otpacima hrane.
Međutim, od velike je važnosti i sami
nadzor mamaca što podrazumijeva
njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih
glodavci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazali
mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce možete nabaviti u
manjim, praktičnim pakiranjima i to u
svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potražite i odgovarajuću
stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i
zatvorenim prostorijama, za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne
prostorije.
Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MURIN-MIŠOMOR. Danas na tržištu postoje
posebne «zaključane kutije» u koje se
postavljaju mamci kako bi se otklonila
i svaka mogućnost neželjenog trovanja
stoke, kućnih ljubimaca.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
.*y0.03
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora.
Za unutarnju i vanjsku upotrebu.
Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
40
Matea Pehar, dipl. ing.
P
rije nekih 30-tak godina ljudi
u Hercegovini su u trgovinama
stajali u redovima kako bi mogli
kupiti banane. Danas kad uđemo u
supermarkete dočeka nas cijela trpeza egzotičnog voća što iz uvoza što iz
domaćeg uzgoja. U našim voćnjacima
se danas sasvim normalno uzgajaju
mnoge voćne vrste koje svoje podrijetlo vuku s drugih kontinenata i o
kojima smo do prije nekoliko godina
mogli samo čitati negdje u novinama
ili bismo zadivljeno slušali priče naših
poznanika koji bi prilikom nekog svog
putovanja po svijetu uspjeli isprobati
neko nama nepoznato voće. Već proš-
le godine smo vam u našem Green
Gardenu pričali o nekim neobičnim
vrstama voća koje se uzgaja u svijetu,
ali i polagano pronalazi svoj put do
Hercegovine. A evo još malo neobičnih
i slabije poznatih voćki čije plodove
danas možete pronaći na tržnicama i u
supermarketima, ali i u hercegovačkim
voćnjacima.
1. Indijska smokva
Indijska smokva, bodljikava kruška ili opuncija (Opuntia
ficus indica) potječe iz Meksika, koji je i danas veliki proizvođač ove kulture. U Europi se plantažno uzgaja u južnoj
Italiji, a najviše na Siciliji, gdje ima na stotine hektara ove
kulture. Kod nas u mnogim parkovima, a i kućnim vrtovima
uzgajaju ovu voćnu egzotičnu vrstu, ali samo radi dekoracije, a plodove
p odov
pl
o e nitko nnee koris
koristi
sti ili vrlo malo. Plod se be
bere
rukavicama, a za
jelo
jeelo
l se vanjs
vanjska
kora guli, kkao
i kod obične
obič
smokve.
2. Peruanska jagoda
Peruanska jagoda (Physalis sp.) je trajnica iz obitelji Solanaceae. Porijeklom je iz Južne Amerike, a danas se uzgaja
u cijelom svijetu. Zanimljivo je da se uzgaja iz sjemenki.
Vrlo je pogodna za uzgoj u zaštićenom prostoru i podnosi
temperature do 0 °C. Sadi se rano u proljeće, radi ranije
cvatnje i obilnijeg roda. Jedna biljka daje čak 100-150 plodova. Cvatnja počinje u lipnju/srpnju, a cvjetići su žuto-crni.
Nakon cvatnje na mjestu cvijeta se formira zeleni lampion
unutar kojeg se razvija plod. Kad lampion požuti, plod je
Dosta se koristi i u kućnoj i u slastičarskoj radinosti za
pravljenje sladoleda i marmelade, a također i za pravljenje alkohola i rakije. Od 10 tona plodova dobije se 1000
kg alkohola i 37 kg ulja. U medicini se koristi tako da se
osušeno cvijeće stavlja u čaj koji služi za čišćenje, za bubrežne kamence i za funkciju jetre.
zreo i narančaste je boje, te izvrsnog okusa. Plodovi su
zaštićeni malim lampionima žućkaste boje. Unutra je
žućkasta čvrsta bobica veličine trešnje pomalo reska, kiselkasta no ipak vrlo ugodnog okusa. Peruanska jagoda je
omiljeno voće latinsko-američke kuhinje, a koristi se za
pripremu umaka
koji se poslužuje
uz tortilje ili zelene čili papričice
pržene u tijestu.
Plod sadrži puno
vitamina C, može
se jesti sirov ili
se ukuhava u
marmelade, ali
svježeg se ne
preporučuje pojesti više od 6
odjednom.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
41
3. Kiwano
Kiwano (Cucumis metuliferus) je jedinstveno voće, a
poznato je više od 3000 godina. Ima sjajno zlatnožutonarančastu koru i bodlje. Obasut je malim bodljama koje
objašnjavaju zašto kiwano nazivaju bodljikavom dinjom.
Iznutra je želatinasto meso koje je ispunjeno jestivim
sjemenkama i sjajne je limeta zelene boje. Kiwano je vrlo
bogat mineralima, ugljikohidratima i vitaminima, a nazivaju ga još i zlatnom narančom. Vrlo je pogodan za uzgoj na
prinose u plasteniotvorenom i daje izvrsne prino
cima. Iako se radi
cima
o egzotičnoj
poljoprivrednoj kulturi,
ona ne zahtjeva mno-
go angažmana prilikom sadnje jer se radi o sadnji sadnica
na foliju (slično sadnji jagoda). Od sadnje do berbe jedna
osoba se u potpunosti može brinuti o nasadu. Najveći angažman nužan je prilikom berbe koja se obavlja u rukavicama i dugim rukavima, bez obzira na visoke temperature
tijekom ljeta jer biljka kao i plodovi ima bodlje koje su vrlo
neugodne.
4. Feijoa
Feijoa (Acca sellowiana) je porijeklom iz Južne Amerike, te je poznata kao ananas guava (podsjeća
na guavu u izgledu, a pulpa je okusa poput
ananasa i šumskih jagoda). Plod je mekan
ekan
i sočan elipsoidno-okruglastog oblika, sazrijeva ujesen, ima zelenu voštanu kožuu i
mesnatu unutrašnjost, slatkog je i ugoddnog mirisa te aromatičnog kiseloslatkog
okusa koji podsjeća na kombinaciju
guave, ananasa, jagode i mente.
Moguć je uzgoj u plastenicima ali i
na otvorenom. Feijoa se kombinira
sa sladoledom, shakeom, jogurtom,
sokovima, voćnim napitcima ili džemovima.
ima. Feijoa voće se
također može koristiti u voćnom frapeuu te kao feijoa vino
ili jabukovača.
5. Cherimoya – Tropska jabuka
Tropska jabuka (Annona cherimola) je veliko tropsko
voće čiji je okus poput kombinacije ananasa, banane i papaje. Potječe s Anda, a uzgajali su je još Inke. Raste na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske visine. Nazivaju
je i ljubavnim voćem jer ima oblik srca. Kora je smeđe-zelena, vrlo tanka i ima šare slične ribljoj ljusci. Ispod kore je
meso
mes bijele boje bogato
g
vitaminom
C i crne koštice.
Cherimoya je
vrlo pogodna
za uzgoj u zaštićenom prostoru, a podnosi temperature
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
do 5 °C. Bere se dok je još čvrsta jer sazrijeva na sobnoj
temperaturi na sunčanom prozoru. Kad je zrela, popušta
pod nježnim pritiskom prsta, baš kao i avokado. Možete je
koristiti u voćnim salatama, frapeima i ostalim slasticama.
461&313&.*6.)3"/";"14&
35(9(1&,-$35(+5$120
%5,7MHUD]YLRVXSHUSUHPLXPKUDQX]D
NX›QHOMXELPFHNRMDXVSMH‚QR‚WLWLRUJD
QL]DPRGQHJDWLYQLKXWMHFDMDRNROL‚D
%ULW &DUH MH SURL]YHGHQ X FLMHORVWL RG
DQWLDOHUJLMVNLKLYLVRNRSUREDYOMLYLKVD
VWRMDNDNDR‚WRVXMDQMHWLQDORVRVULƒDL
NUXPSLU3DƒOMLYRGDELUVDVWRMDNDJDUDQ
WLUDYLVRNXWROHUDQFLMXQDKUDQXLVSUMH
DYDDOHUJLMVNHUHDNFLMH%ULW&DUHVDGUƒL
IXQNFLRQDOQH VDVWRMNH NRML SRGUƒDYDMX
LPXQLWHW SREROM‚DYDMX VWDQMH RUJDQL]
PDLSRPDƒXVPDQMLWLUL]LNRGR]ELOMQLK
EROHVWL
ANTI-AGING COMPLEX
URAVNOTEŽEN
OMJER AMINOKISELINA
Ključne prednosti Brit Care:
1. 100% ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI
– JANJETINA I RIŽA / LOSOS I KRUMPIR
2. URAVNOTEŽEN PROFIL AMINOKISELINA
3. SADRŽI POSEBNE SASTOJKE
KOJI POZITIVNO UTJEČU NA
NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE
4. SADRŽI ULJE LOSOSA
5. SADRŽI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI
6. NE SADRŽI: Soju, govedinu,
svinjetinu, pšenicu, kukuruz,
GMO i druge negativne tvari.
OMEGA MASNE KISELINE
MIŠIĆI
ANTIALERGIJSKI SASTOJCI
#3*513&.*6.)3"/";"14&
=$='5$9/-(,9,7$/12679${(*36$
%ULW3UHPLXPKUDQD]DSVHVDGUƒLELOMQHLYR›QHHNVWUDNWH]DSREROM‚DQRNXVLSUREDYOMLYRVW+UDQD
MHERJDWDYLWDPLQLPDPLQHUDOLPDLRUJDQVNLPHOHPHQWLPDXWUDJRYLPD
6DGUƒLSUHELRWLNH]DSRGU‚NXLPXQLWHWXLPHWDEROL]PX
1HVDGUƒLVRMXNHPLNDOLMHQLNRQ]HUYDQVH
%,/-1,,92…1,(.675$.7,UXƒPDULQDJURƒ¢DNXUNXPHDJUXPDLNOLQL›D
{WLWHVWDQLFHRGR‚WH›HQMD
{WLWHRUJDQL]DPRGVORERGQLKUDGLNDOD
3UXƒDMXEROMX]D‚WLWXVWDQLFDPHPEUDQH
3REROM‚DYDMXXQRVKUDQH
3REROM‚DYDMX]GUDYVWYHQR
VWDQMHNRƒHGODNHL]JORERYD
ODLIČNA PROBAVA
ZDRAV KOSTUR
ZDRAVA KOŽA I DLAKA
9(/,‡,1$
2=1$.$
7(,1$
RGGR
60$//%5(('6
0$/(3$60,1(
6
NJ
0(',80%5(('6
65('1-(3$60,1(
0
NJ
/$5*(%5(('6
9(/,.(3$60,1(
/
NJ
(;75$
/$5*(%5(('6
-$.29(/,.(
3$60,1(
;/
NJ
$'8/7
6(1,25
-81,25
$'8/7
6(1,25
-81,25
$'8/7
6(1,25
-81,25
$'8/7
6(1,25
-81,25
ZDRAVO SRCE
ANTI-AGING COMPLEX
63257
/$0%5,&(
VITALNOST
,9271$)$=$
ANTIALERGIJSKI SASTOJCI
/,*+7
3833,(6
JAK IMUNITET
%ULW3UHPLXPKUDQD]D
SVHMHMHGLQDSUHPLXP
KUDQD]DSVHUD]YLMHQD
SRVHEQR]DVYHYHOLLQH
SDVDLVYHID]HƒLYRWD
44
Kolinje
Mario Ćubela, dipl. ing.
Pripremne radnje
Period kolinja tj. svinjokolje, koja u
našem narodu ima najdužu tradiciju,
može se podijeliti u nekoliko faza. To je
u prvom redu priprema za klanje svinja,
zatim klanje svinja, potom neizostavni
pregled ispravnosti mesa i kao zadnja
faza priprema i obrada mesa.
Prije obavljanja osnovnih radnji, tj.
klanja svinje potrebno je obaviti određene predradnje a to se najprije odnosi
na čišćenje i pranje lokacije na kojoj
će se obaviti klanje, zatim osiguranje
ostalih higijenskih uvjeta za kvalitetan
rad mesara. Tijekom obavljanja svih
operacija svinjokolje potrebno je strogo voditi računa o higijeni ruku, odjeće
i mesarskog pribora, a zatim i higijeni
radnih površina na kojima se obavlja
klanje, šurenje i rasijecanje mesa, kao i
mjesta na koje se meso odlaže.
Klanje i šurenje
U svakom slučaju da prilikom klanja
svinja, kao i svih životinja, koje je nažalost neizbježno, treba voditi računa
i o humanom dijelu odnosa prema
životinjama. Zato se koriste uređaji za
omamljivanje svinja, od električnih kliješta za omamljivanje koja se većinom
koriste u suvremenim klaonicama, do
Kraj studenog i početak prosinca, po pravilu je u našim krajevima vrijeme klanja tovnih svinja, tj. kolinje. Mada moderna
tehnologija postupno potiskuje stare tradicionalne načine
obrade mesa i pripreme mesnih prerađevina, posebno suhomesnatih, ipak se stara tradicija još uvijek održava u određenom obimu osobito u seoskim i prigradskim domaćinstvima.
Šermerovog pištolja koji se više koristi
kod individualnog klanja. Nakon omamljivanja obavlja se klanje svinja mesarskim nožem. Bitno je radi kasnijeg
procesa iskrvarenja i očuvanja kvalitete
mesa da je nož oštar i da se rez izvede jednim potezom na odgovarajućem
mjestu.
Nakon obavljenog klanja i iskrvarenja
životinje potrebno je obaviti šurenje. To
je operacija mehaničkog odstranjivanja
dlake, odnosno čekinje i gornjeg sloja
epidermisa sa trupa svinje. Ova operacija, kod individualnog klanja, se obavlja sa posebnim alatom koji se naziva
mesarski lijevak, pri tom se truplo svinje polijeva vrelom vodom temperature
oko 65 o C, dok se u mesnim industrijama obavlja strojno u šurilicama.
Rasijecanje trupa, kontrola
i obrada mesa
Nakon rasijecanja trupa svinje slijedi
jedna od jako bitnih radnji- nezaobilaznih posljednjih desetak godina, zbog
oboljenja trihineloze, a to je uzimanje
uzorka mesa za analizu. Pošto u našoj
praksi uzimanje uzorka često vrše nestručne osobe, bitno je napomenuti da
se treba pridržavati određenih uputa.
Bitno je napomenuti da se meso još
uvijek ne smije konzumirati, sve dok se
ne uvjerimo u njegovu ispravnost.
Uzorak mesa za analizu se uzima
od osnove ošita, tj. mišićne opne što
dijeli grudnu od trbušne šupljine, i to
je najpouzdaniji dio od kojeg se može
uzeti uzorak za pretragu na trihinelozu.
Veličina uzorka treba da bude oko 15
g mesa, to je otprilike kao veći orah.
Pretragu mogu obaviti samo stručne
ovlaštene osobe u ovlaštenim institucijama, o čemu obavezno treba voditi
računa. Ponavljam da se pretraga mesa
svake svinje mora obaviti bez izuzetaka koliko ih ima, i za svaku je potrebno
obilježiti uzorak.
Konzumiranje se može vršiti tek nakon potvrde o zdravstvenoj ispravnosti
mesa od strane ovlaštene ustanove, a
obrada se mogla nastaviti nakon faze
cijeđenja i hlađenja mesa, koje slijede
nakon faze rasijecanja i pranja trupa.
Za ove faze od pranja, do cijeđenja i hlađenja mesa potrebno
je da se polutke postave u okomiti
položaj. Nakon hlađenja slijede
faze rasijecanja, obrade, soljenja,
sušenja ili prerade mesa, ovisno od
želje potrošača ili proizvođača.
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
VELIKI IZBOR
TOPOVA ZA KOBASICE
TOP ZA KOBASICE
MALI
kapacitet topa je 2,5 kg mesa
Uz top dođu 3 različita nastavka za punjenje.
TOP ZA KOBASICE
SREDNJI
kapacitet topa je 3 kg mesa
Uz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.
TOP ZA KOBASICE
VELIKI
kapacitet topa je 5,2 kg mesa
Uz top dođu 4 različita nastavka za punjenje.
3RWUDæLWHX
$JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU
$JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN
$JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH
$JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
46
Pčele i zima
Tijekom zimskog razdoblja
pčele na pojačanu hladnoću
odgovaraju pojačanom
proizvodnjom topline i
održavanjem temperature
svojeg tijela i unutar košnice.
stvaranje topline pčele kao jedinke uz
otpuštanje ugljikova dioksida.
„Upravljanje“ toplinom
Kruno Lažec, dr. vet. med
P
rodori toplog vjetra i iznadprosječne temperature tijekom
studenog s jedne strane su dobrodošli pčelama za pročisne izlete, a
s druge strane, gotovo svakodnevno
raspuštanje i ponovno oblikovanje zimskog klupka prouzročilo je povećanu
potrošnju meda i stvaranje većih količina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u
krajevima s dugotrajnom maglom teže
izlazila iz košnica. Zbog toga je i ove
zime potrebno češće pratiti zalihe meda
i provjeravati košnice. Nakon tretiranja
protiv varoe pčelama moramo osigurati
što veći mir u pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci.
Iako ova zima nije započela uobičajenim hladnoćama unutar košnice se
svejedno odvijaju procesi zagrijavanja.
Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom
proizvodnjom topline i održavanjem
određene temperature svojeg tijela i
unutar košnice. Proizvodnja topline
sagorjevanjem meda ima i određene
popratne produkte, kao što su u ovom
slučaju vodena para i ugljikov dioksid.
Pčele snižavanje temperature okoline,
pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti
samo do određene granice. Kao samostalne jedinke ograničene su i u proizvodnji i održavanju topline. Na niskim
temperaturama moraju se međusobno
udružiti kako bi mogle preživjeti, a početkom kalendarske godine i produženjem svjetlosnog dana početi njegovati
leglo. Upravljanje toplinom tijela kod
pčela nije u potpunosti razjašnjeno.
One nemaju veliku mišićnu masu niti
obilno krzno koje bi proizvodilo i sačuvalo toplinu. Također razdoblje zime ne
provode u stanju sna, nego samo prividno miruju. Jedna od teorija je postojanje neke vrste kemijske proizvodnje
topline. Sigurno se zna da ugljikohidrati
koji su uskladišteni u tkivu i hemolinfi
u kemijskoj reakciji s kisikom, koji se
unosi preko spleta dušnika predstavlja
visokoenergetsko gorivo za aktivnost
mišića. Uslijed te aktivnosti stvara se
toplina koju pčele kao zasebne jedinke
nisu u stanju zadržati nego veći dio nekontrolirano odlazi u okolinu.
Aktivnost pčela izravno ovisi o
temperaturnim uvjetima okoline. Pri
temperaturi zraka od 8 °C pčele ne komuniciraju s prirodom, ne izlaze na leto
niti iz košnice. Kod viših temperatura,
od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, a
optimalna je temperatura između 16 i
32 °C. Kod snižavanja temperature i dolaskom hladnoća pčele se posebno organiziraju unutar same košnice i stišću
u kuglasti oblik koji se naziva zimsko
klupko. Kada temperatura okoline padne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanje
pčela na jednom mjestu. To mjesto je u
početku hladnijega zimskog razdoblja
smješteno u sredini košnice, na dijelu
saća iz kojeg je izašlo posljednje leglo.
Sa strana je okruženo peludom, a iznad
se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u
prostoru praznog saća, rubovima dodiruje stanice s medom, a nikada se ne
nalazi na stanicama s medom. Klupko
najčešće ima oblik nepravilne kugle pa
podsjeća na izduženu loptu.
Stvaranje topline
Jedna pčela samostalno proizvodi
toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno
stezanjem i otpuštanjem mišića, najviše letnih. Kada se oni u potpunosti
stežu i otpuštaju, podižu krila i omogućavaju pčeli letenje. U hladno doba
godine pčela te mišiće može brzo i
kratko naprezati bez pomicanja krila. To
dovodi do vidljive trešnje pčele koja se
naziva podrhtavanje, a posljedica toga
je potrošnja ugljikohidrata i kisika, te
BROJ 95 • PROSINAC 2014.
Takav je okruglasti oblik najekonomičniji za održavanje topline zbog toga
što kugla ima najmanju površinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako
hlade, odnosno griju. Smatra se da pčele iz vanjskih dijelova klupka polagano
kreću prema sredini, a one iz sredine ih
zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva
primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela podrhtavanjem mišića
krila stvara toplinu. Kod oblikovanja
klupka pčele se slažu u određeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozvane ventilacijske kanale. Pri nižim
temp. klupko se stišće i na taj način
smanjuje svoju površinu u odnosu na
okolinu. Tako se i zatvara velik broj
ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pčele su
najgušće stisnute i čine izolacijski sloj ili
koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o temperaturi okoliša. Na rubovima klupka,
neovisno o okolišu, temperatura je prilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C. Temperatura u sredini klupka , dok nema
legla iznosi prosječno 21 °C, a moguć je
raspon od 14 do 29 °C, mjereno izvana
prema sredini. U sredini klupka nalazi
se matica, ali i pčele koje aktivno proizvode toplinu. Stvorena toplina prenosi
se prema rubovima na pčele koje ju ne
mogu dovoljno i samostalno proizvesti.
Uz to, oko dvije trećine pčela iz klupka
prekriju prazne stanice saća i stvore
tisuće prostora nepomičnog zraka koji
je vrhunski termoizolator. Na taj način
štede dragocjenu toplinu.
„Tijekom zimovanja pčele mogu napustiti klupko i zbog uznemiravanja.
Tako udarci u postolje, košnicu ili krov
uzrokuju naglo pokretanje pčela, komešanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele
otpuštene iz klupka lutaju košnicom
koja je mnogo hladnija od topline koju
pruža klupko. U tom lutanju neke se
previše udalje od klupka, podhlade te
takve promrzle nemaju dovoljno snage za povratak i ugibaju. Zbog toga se
stalno naglašava potreba za zimskim
mirom u pčelinjaku, jer svako uznemiravanje prilikom zimovanja dovodi do
nepotrebnog kretanja unutar košnice
i mogućeg ugibanja pčela zbog hladnoće“.
Na rubovima klupka pčele su glavama okrenute prema sredini, a tijela su
im tijesno priljubljena jedno uz drugo.
Tako su dlačice na tijelu međusobno
isprepletene i stvaraju finu prepreku
strujanju zraka i dodatno gubljnje topline. Na temperaturama okoliša od 6 do
8 °C sve su pčele stisnute u kompaktno
klupko. To je i preporučljiva tempera-
tura za zimsko tretiranje protiv varoe
oksalnom kiselinom. Kada temperatura
raste pčele se u klupku ponašaju obrnuto. Promjenom rasporeda pčela, klupko
se raspušta, otvaraju se ventilacijski
kanali i prestaje podrhtavanje kao pojedinačno stvaranje topline. Pri još višim
temperaturama pčele počinju napuštati
oblik kugle i kreću po košnici.
1RYRX+UYDWVNRMSRåWL0RVWDU
3DNHWVNDDPEDODçD
8SRQXGL+30RVWDUPRçHWHSURQDþLSDNHWVNX
DPEDODçXXSHWUD]OLĀLWLKGLPHQ]LMD
LOGOTIP d.o.o.
za izdavaštvo i grafičku djelatnost
Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH
Tel.: 00 387 39 703-841
Fax: 00 387 39 700-130
e-mail: info@tiskara-logotip.com
www.tiskara-logotip.com
1D]LYDUWLNOD
'LPHQ]LMDPP
&LMHQD.0
3DNHW6
[[
3DNHW0
[[
3DNHW/
[[
3DNHW;/
[[
3DNHW;;/
[[
ZZZSRVWED
EHVSODWQLLQIRWHOHIRQ
WEB SHOP
SJEMENARNA
artnera nas
p
ih
n
v
lo
s
o
p
i
ca
a
p
u
k
smo
Zadovoljstvo naših
to
a
z
,
ja
n
a
v
lo
s
o
p
g
e
š
a na
pcima
vodi na svim područjim
u
k
o
k
ta
i
p
o
h
s
b
we
odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine
omo
na teritoriju cijele BiH
ma.
o
d
g
to
ti
s
la
v
ti
s
o
n
b
o
d
naših proizvoda iz u
Sjemenarna web shop Vam nudi:
Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop
Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF
Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*)
(minimalna narudžba 60 KM)
opa
h
s
b
e
w
o
k
re
p
ti
a
v
o
p
u
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
50
ZANIMLJIVOSTI
Drvo putnika - najomiljenije parkovsko stablo
Drvo putnika (Ravenala madagascariensis) je jedno od najomiljenijih
parkovskih stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv ove biljke povezan
je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor svježe
pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice
sakuplja u pazušcima snažnih lisnih
peteljki koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi
koristio tu vodu čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem»
od žeđi. Kišnica je, naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u
prirodi uvijek okrenuta u smjeru sjever-jug, samo je pusta priča.
Neobično snažni cvjetovi ne mogu se sami otvoriti. Potrebna im
je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s Madagaskara koji za
svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom.
Kristov trn
Kristov trn (Euphorbia
milli) je dobila naziv zbog
asocijacije na strašnu
Isusovu krunu od trnja.
Ova vrsta to, međutim,
nije mogla biti jer je u
Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti
njemački naziv, no izgleda posve drukčije. Od ovdje spomenute
vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici, među njima i oni
patuljasta rasta kao i jedan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti,
pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima
sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Eup-
horbia. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim,
imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok.
Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvor
Plava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz porodice Orchidaceae raste na
nadmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je vrsta na
južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije. Plava vanda je u prirodi
postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije
uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati
da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog
svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.
Papar - nezamjenjiv začin
Papar je najznačajniji začin, u
Europi poznat možda i prije rimskog doba. Crni papar nastaje
fermentacijom ubranih nezrelih
plodova koji ostaju zeleni ako
ih se brzo osuši ili konzervira.
Kod bijelog papra radi se o košticama zrelih plodova. Sušeni zreli
plodovi daju ružičast papar koji se često miješa s peruanskim
paprom. Od ukupno 2000 vrsta papra, veliki broj njih se uzgaja.
Tako se koriste i plodovi afričkog papra (P. guineense), bengalskog (P. longum) kubeba-papra (P. cubeba), a kod betle papra (P.
betle) koriste se listovi. Iz korijena kawa-grma (P. methysticum)
priprema se u Polineziji opojni napitak.
AKTIVPLUS
Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju!
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:
— za slučaj smrti uslijed nezgode
5.000,00 KM
— za slučaj trajnog invaliditeta
10.000,00 KM
— za slučaj 100% trajnog invaliditeta
15.000,00 KM
— dnevna naknada za bolničko liječenje
10,00 KM
www.croatiaosiguranje.ba
Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.
Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja
d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno
i korisno osiguranje.
KLUB
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
039 833 700

ovdje - Sjemenarna

Autorske novine broj 18 30.12.2014. godine

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

u regiji!

- Bugenvila

Župni tjednik - www.croatianchurchnewyork.org

Njega kože u blagdansko i zimsko vrijeme

Dobre pčelarske prakse -priručnik-

Glas Budinščine br. 5

Uspješan pčelar je onaj čija je proizvodnja profitabilna

Mortonijc Plus

ovdje - Pčelinjak

- Bugenvila

ovdje - Sjemenarna

hrv - Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva