2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 82 • rujan / listopad 2012. • godina XII • cijena 3,50 KM
-5Lukovičasto cvijeće
-5Jesenja sadnja luka
-5Suzbijanje štetnih glodavaca
-5Etikete za vino
-5Radovi u pčelinjaku tijekom listopada
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Život donosi
neizvjesnost.
A naši krediti
sigurnost.
OSIGURANI krediti
OSIGURANI krediti UniCredit Banke su krediti:
• s OSIGURANJEM OTPLATE kod bolovanja,
nezaposlenosti i nesretnog slučaja
• najviših iznosa kredita BEZ ŽIRANATA
• BEZ NAKNADE za obradu kreditnog zahtjeva za
korisnike JES! Paket računa do 30.11.2012.
3 X sigurniji uz OSIGURANI kredit UniCredit Banke!
Saznajte više na unicreditbank.ba
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
3
Editor’s word
Iza nas je toplo i sušno ljeto tijekom kojega su radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima svedeni na minimum. Početkom
jeseni u vinogradima je započela berba grožđa, u voćnjacima
berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i
sadnja mnogih povrtnih kultura.
Tako, sukladno kalendarskom periodu i ovaj broj glasila donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za jesenji period. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje
će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti
kombinaciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo
nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo priloge o cvjetači, đumbiru, matovilcu, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu
ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i
oni mogu saznati više o suzbijanju paunova oka – opasne bolesti
maslina. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg ali i vašeg glasila Green Garden. Stoga vam preporučujemo da
detaljno pročitate sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena,
koji uistinu obiluje mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.
Behind us is a hot and dry summer during which all activities in
gardens, orchards and vineyards were minimized. At the beginning
of autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of
different vegetable crops.
So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in
garden. By all means, autumn is the right time for planting flower
bulbs that will show all their richness of colour and smell in the beginning of spring. What flower bulbs to choose for planting, how to
plant and how to make combination of flower bulbs? The answers to
these questions you can find in article dedicated to this topic. There
is also a lot of interesting articles about vegetable crops like articles
about cauliflower, ginger, lamb’s lettuce, onion and winter garlic.
Fruit growers will also find interesting informations about suppression of peacock spot (Cycloconium oleaginum) – dangerous disease
on olives. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in
activities in apiaries in autumn.
And this is only a part of everything that you can find in this issue
of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that
you read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden,
which really offers a lot of useful and interesting articles.
Uredništvo
Editor’s office
Jesen u znaku lokovica.....................................................................................4
Žižula – rijetka voćna vrsta na području Hercegovine........................... 6
Vrijeme je za zaštitu masline od paunova oka........................................... 7
Posljedice suše na voćkama............................................................................8
Jesenska sjetva povrća..................................................................................... 9
Cvjetača za zimsku berbu.............................................................................. 12
Obojeno povrće sadrži više fitohranjiva..................................................... 13
Jesenja sadnja luka........................................................................................... 14
Đumbir - začin aromatičnog okusa i ugodnog mirisa............................16
Matovilac - idealna zimska salata................................................................17
Sadnja češnjaka tijekom jeseni.................................................................... 18
Krtice – sve veći problem na zelenim površinama.................................19
Žuta kukuruzna sovica sve značajniji štetnik rajčice
i paprike na području Hercegovine.............................................................20
Požari poharali Hercegovinu......................................................................... 21
Pitanja i odgovori............................................................................................. 22
Suzbijanje štetnih glodavaca........................................................................ 23
Njegovanje vina u bocama............................................................................ 24
Etikete za vino.................................................................................................. 25
Što kod cvijeta najviše privlači pčele?....................................................... 26
Radovi u pčelinjaku tijekom listopada.......................................................27
Zanimljivosti.....................................................................................................30
Nagradna križaljka.......................................................................................... 30
Sadržaj
Riječ urednika
Glasilo
GREEN GARDEN
I u ovom broju Green Garden glasilo nastavlja sa mnoštvom novosti i zanimljivosti iz svijeta poljoprivrede za svoje čitatelje. U 82. broju glasila možete pročitati sve o jesenjoj sjetvi
povrća, različitim nametnicima i štetnicima na zelenim površinama, savjetima kako ih se
osloboditi, kao i preporukama različitih proizvoda koji vam u tome mogu uvelike pomoći.
Sve što vam je potrebno za jesenju sjetvu kao i berbu, možete pronaći u Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku, a za članove Kluba Green Garden
tu su posebne pogodnosti i popusti prilikom kupovine.
Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete
pronaći u pristupnici.
Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima.
Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail:
greengarden.glasilo@sjemenarna.com.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar,
Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis
Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
JESEN
U ZNAKU
LUKOVICA
Stara je narodna izreka da je vrt
ogledalo kuće. S obzirom da je
zima najškrtije godišnje razdoblje u
pogledu ljepote, bujnosti i aktivnosti
vegetacije, time sadnja zimskih
lukovica doprinosi uljepšavanju vrta
i umanjenju takvog imidža. Zato
predlažemo da osvježite svoj vrt ili
balkon jesenjom sadnjom lukovica.
Matea Pehar,dipl. ing.
D
a bi se pristupilo sadnji lukovica u jesen potrebno je
poznavati njihova osnovna
svojstva otpornosti na zimske uvjete tj. hladnoću kako bi odabrali
odgovarajuću vrstu. Od lukovica
otpornih na zimske uvjete spomenut ćemo najraširenije: tulipan,
iris, narcis, crocus, ljiljan, muskari,
zumbul, visibaba, ukrasni luk..
Prije sadnje lukovica potrebno
je pripremiti tlo za sadnju. Najoptimalnije tlo za sadnju je plodno,
rastresito tlo, mrvičaste strukture,
tj. pjeskovita ilovača bogata humusom. Gnojidbu tla je poželjno obaviti organskim gnojivom - Biorex,
a tijekom vegetacije prihranjivati
mineralnim gnojivima.
SADNJA LUKOVICA
Najoptimalniji termin za jesenju
sadnju lukovica je od sredine ruj-
na pa do kraja listopada. Sadnja se
obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veću od širine lukovice.
Krupnije lukovice sade se dublje sa
širim razmakom, a sitnije pliće sa
kraćim razmakom. U laka pjeskovita tla se po pravilu sadi dublje, a
u teška glinovita tla pliće. Razmak
sadnje između lukovica odgovara
dubini sadnje. Nakon sadnje lukovice se obavezno moraju zaliti vodom. Zalijevanje tijekom vegetacije
se obavlja rjeđe ali obilnije.
TULIPAN (Tulipa sp.)
Tulipani su najraširenija vrsta lukovičastog cvijeća i do sada je opisano više tisuća sorti. Imaju širok
interval cvijetanja, ovisno od vrste,
od prosinca do svibnja. Traženije
sorte kod nas su: Johan Straus, Cassin, Ballerina, Yokohama,Pieter
de Leur, Orange Cassini,Gussepe
Verdi, Toronto. Optimalna reakcija
tla za tulipane je pH 6,0 – 7,5. Tulipani se razmnožavaju generativno
iz sjemena i vegetativno djeljenjem
lukovica. Generativno razmnožavanje se obavlja samo u laboratorijama , dok je vegetativno ustaljeno
u praksi. Bitno je napomenuti da
tlo oko lukovice treba kontinuirano
biti vlažno, da ne bi došlo do pucanja ljuske lukovice.
Tulipani su najveću primjenu
pronašli u proizvodnji rezanog cvijeća, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova, balkona.
NARCIS (Narcisus sp.)
Narcis je biljka jako lijepih dekorativnih cvjetova, opojnog mirisa
sadrži alkaloide, po čemu je dobila
i ime. Raširena je na više kontinenata, čemu je doprinijela njena
sortna prilagodljivost na različite
klimatske uvjete, od tropskih do
planinskih. Selekcijski se veoma
dobro križaju pa je selekcionirano
preko 10.000 različitih sorti Kod
nas su najudomaćenije sorte: Carlton, Flowersnift, Ice Floies, Jet fiere,
Minow. Cvjeta od veljače do travnja. Narcis ima međupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljeta
odumire i ponovo se regenerira u
jesen iste godine.
Najčešće se koriste za proizvodnju rezanog cvijeća, ali se također sade i u cvjetnim gredicama
u vrtovima i okućnicama. Imaju
osobnost da na starijim zasadima
daju kvalitetnije, obilnije i krupnije
cvjetove. Na jednom mjestu lukovica može ostati 4 – 5 godina.
ZUMBUL (Hyacinthus sp.)
Potječe iz područja oko Sredozemnog mora i Male Azije, ali se
najviše odomaćila u Nizozemskoj. Najčešće se sadi u vrtovima i
okućnicama za dekoraciju okoliša,
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
5
periodu. Veoma mnogo se koriste u
proizvodnji rezanog cvijeća. Irisu
ne odgovaraju teška glinovita tla jer
mu je korijen osjetljiv na jaču koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno ne treba ga prihranjivati
tijekom vegetacije, osim ako ne ispolji tragove nedostatka pojedinog
hraniva. Za razliku od prethodno
opisanih vrsta, Irisi traže tijekom
razvoja i cvjetanja mnogo svijetlosti, a također i obilno zalijevanje
LJILJAN (Lilium sp.)
Postoje podatci da su Ljiljani bili
poznati u vrijeme starih Grka i Rimljana. Rasprostranjeni su između
može se kombinirati sa drugim cvijećem ili pak samostalno jer je cvijet biljke izražajnih dekorativnih
boja . Cvjeta od prosinca do travnja,
ovisno od sorte. Ima višegodišnju
lukovicu koja može preživjeti i do
20 godina.
Korijen je veoma osjetljiv i slabo
se regenerira ,te ukoliko je značajnije oštećen dolazi do propadanja
biljke. Prilikom odabira lukovice za
sadnju bitno je voditi računa da ista
bude jedra i kompaktna, tj. da bude
zdrava.
Od značajnijih sorti kod nas su
najzastupljenije: Delfts
Lady Derby, Pink, Rosa.
Blauw,
IRIS ( Iris sp.)
Biljka sadržava duginu boju
cvjetova po čemu je i dobila ime,
što datira iz Grčke mitologije. Rasprostranjena je na različitim
klimatskim zonama, od mediteranskih do planinskih. Možemo ih
podijeliti na skupinu sa lukovicama i sa rizomima. Ovisno od sorte i
uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni
prostor ili staklenički, biljke mogu
cvjetati u gotovo cijelom godišnjem
U Agrocentrima Sjemenarne
u Mostaru, Širokom Brijegu,
Grudama i Čitluku u prodaji
se nalazi veliki izbor lukovica
različitih vrsta namjenjenih
jesenskoj sadnji.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
10 i 55 o sjeverne geografske širine.
Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijeća, jer u povoljnim vještačkim uvjetima cvjetaju, ovisno od
vrste, tijekom cijele godine. Mogu
se saditi na otvorenom gdje svojim
raznobojnim, bogatim cvjetovima
ukrašavaju kuće, vrtove i okućnice.
Ako se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime traže dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplom
vodom, dok je ljeti kad temperatura
pređe 22 o C potrebno vršiti zasjenjivanje i rashlađivanje prostora u
kojem se gaji. Ne podnose jaču koncentraciju soli u tlu. Dobro reagiraju
na folijarno prihranjivanje.
6
ŽIŽULA – rijetka voćna
vrsta na području Hercegovine
Žižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek sporadično. Kako se
posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira tako se, uz ostale voćne vrste, u kućnim vrtovima
Hercegovine može zamijetiti i po koje stablo žižule
Nino Rotim, dipl. ing.
P
osljednjih godina, svjesni činjenice, kako se uzgoj voća
ne može bazirati samo na
klasičnim voćnim vrstama, bolje
opskrbljeni voćni rasadnici nudili su i stabla rijetkih voćnih vrsta.
Tako se uz jabuku, krušku, trešnju i kajsiju mogla nabaviti i pokoja sadnica pistacije, kumkvata
te žižule. Ipak, među navedenim
voćnim vrstama najmističnija je
žižula. Zašto? Zato što ova rijetka
voćna vrsta potječe iz daleke nam
Kine u kojoj zauzima prvo mjesto
po broju stabala i gdje danas imamo čak 200 000 hektara pod žižulom. Istini za volju, u našim hercegovačkim krajevima malo tko
zna za pojam žižule a vrlo je mali
broj onih koji su stablo žižule uopće vidjeli u stvarnosti. Ali, voćari
entuzijasti, koji u svom vrtu vole
imati stabla za koje drugi i ne znaju
da postoje uveli su ovu istočnjačku
voćnu vrstu i u naše hercegovačke
krajeve.
Žižula- trnovita drača
I doista, kada pogledamo stablo
žižule tijekom zime, iz neznanja
bi pomislili kako nam pred očima
raste trnovita drača. Jer treba znati
kako žižula formira prepoznatljive
krošnje s dosta gustih izvijuganih
trnovitih izboja. Stabla pak narastu
od 2 do 4 metra visine te se zbog
oštrih trnovitih bodlji trebaju saditi
u rubnim, manje prohodnim dijelovima vrta. Na taj način ćemo izbjeći
mogućnosti ozljede kod onih najmlađih jer žižuline bodlje nipošto
ne praštaju. Pa zapitali bi smo se u
čemu leži vrijednost ove zanimljive voćne vrste, kada već nije toliko
ni zastupljena ni dekorativna. Ali,
treba znati kako plodovi žižule
imaju veliku hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Plodovi žižule
se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i često se koriste za
liječenje raznih bolesti, a osobito
dišnih organa. Osim toga, ljekovito djelovanje imaju još lišće i kora
žižule. Stoga se nemojte začuditi
ako u ljekarnama zamijetite čajeve
od žižule jer su njeni plodovi, lišće
i kora vrlo traženi u farmaceutskoj
industriji. Inače, spomenimo kako
su plodovi žižule veoma slični plodovima masline. Plod je okruglasta
oblika, crvenkastosmeđe do žute
boje s ugodnim i nadasve aromatičnim vinsko-slatkim okusom. U
sredini ploda smještena je izbrazdana i s obje strane zašiljena koštica.
Idealna za sušna i siromašna tla
Žižula vrlo dobro podnosi uzgoj
na sušnim tlima koja su siromašna
hranjivim tvarima. Stoga dobro uspijeva u našim južnim krajevima ali
i u susjednoj Dalmaciji, čak i tik uz
morsku obalu. Tako je dokazano da
bez većih poteškoća može podnijeti temperature iznad 40 stupnjeva
C te dulji sušni period. Samo kod
izbora proizvodnog prostora trebamo voditi računa da je posadimo
na zaštićenom položaju iz razloga
što joj ne pogoduju jaki sjeverni
ali ni južni vjetrovi. U slučaju da je
tlo karbonatno i alkalno gotovo je
sigurno da ćemo imati poteškoća
s klorozom ili pojavom žućenja lišća a što se sprječava povremenim
unošenjem željeza u obliku proizvoda Florgen 6. Što se tiče razmaka sadnje treba znati kako se ranije
preporučivala nešto rjeđa sadnja na
razmake 5 x 5 i 6 x 6 metara, premda najnovija istraživanja pokazuju
kako se veći proizvodni potencijal
može očekivati kod nešto gušće
sadnje. Tako ukoliko želite podići
nasad ove nadasve zanimljive voćne vrste morate znati kako međuredni razmak treba iznositi svega
3 metra koliki treba biti i razmak
unutar samoga reda. U novije vrijeme na području južne Dalmacije
ali otoka mogu se zamijetiti manji
nasadi žižule iz razloga što su voćarima unaprijed osigurani otkupi
cjelokupnog uroda a što je ujedno
i najvažnija stavka u proizvodnji.
Jer, interesi velikih farmaceutskih
kompanija poklapaju se sa sve traženijom eko-prirodnom proizvodnjom. To je i razumljivo ukoliko se
uzme u obzir činjenica kako žižula
nema nekih posebnih bolesti i štetnika te je stoga i nije nužno tretirati
pesticidima, a u njenom uzgoju ne
treba koristiti ni velike količine mineralnih gnojiva. Dakle, ispada da
je najskuplja sama sadnica a ako
znamo kako samo jedno stablo u
punoj rodnosti ostvaruje prinos od
40 do 50 kg postaje nam sve jasnije
kako je žižula itekako profitabilna
voćna kultura.
Slična žižuli je i sibirska voćka poznata pod nazivom OBLEPIHA. Kod nas je poznatija pod sinonimom vučiji trn gdje raste kao
ukrasna, medonosna, divlja jestiva i ljekovita biljka. Kultivirana
je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo
popularno voće. Dosta je ima na području Makedonije gdje je također u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih
ljekovitih i hranjivih vrijednosti. Od plodova se najčešće priprema
slatko, džem, žele, sirupi, sokovi i drugi bezalkoholni napitci, uključujući i vitaminske. U matičnoj zemlji, Sibiru oblepiha predstavlja
osnovnu sirovinu za dobivanje vina, rakija i različitih vrsta likera.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
7
N
ajraširenija bolest koja se
uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno
mora suzbijati potkraj vegetacije je
paunovo oko. Uzročnik je patogena
gljivica Cycloconium oleaginum,
poznata i pod nazivom Spilocaea
oleagina. Bolest je raširena u svim
krajevima svijeta, gdje se uzgaja
maslina. Na napad bolesti osobito
su podložna stabla maslina, koja
rastu u vlažnijim mikroklimatima
i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju
na gornjoj strani listova u obliku
karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja,
veličine 10-12 mm. Poslije se oko
pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a
središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu
perju, pa otuda dolazi naziv bolesti,
koji se koristi ne samo kod nas, već
i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i
prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze,
dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama,
zaraze su vrlo rijetke a simptomi se
uočavaju kao male smeđe pjegice.
Zaraženi plodovi otpadaju zajedno
s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to ujesen
i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni
(rujan, listopad i studeni) počinju s
Vrijeme je za zaštitu
masline od paunova oka
Suzbijanje bolesti
dolaskom kišnog razdoblja, kada je
velika vlaga i kada su temperature
niže, što odgovara ovoj patogenoj
gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u
rano proljeće, kada se nastavljaju
nove zaraze. U proljeće se zatim
javlja i prije spomenuto opadanje
lišća, koje obično traje od ožujka
do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen
ponovnim dolaskom kiša započele
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
nove infekcije. Bitno je istaknuti
da se simptomi najviše uočavaju
na donjim dijelovima krošnje, dok
gornji često ostaju zdravima. Ako
se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa
može uzrokovati sušenje cijelih
stabala maslina, osobito mladih
biljaka. Iscrpljena stabla maslina
mogu napasti i potkornjaci, što još
pridonosi bržem propadanju biljaka.
Suzbijanje ove bolesti provodi se
dvaput, prema vremenu početka
infekcija, i to fungicidima na bazi
bakra (Cuprablau Z WP, Champion
WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu
se također koriste i neki organski
fungicidi na bazi cineba, dodina,
mankozeba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti
fungicidi na bazi bakra, koji u našoj
zemlji jedini imaju dopuštenje za
suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje,
jer i dobro djeluju na neke druge
bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i
patula (Sphaeropsis dalmatica).
Prvo prskanje mora biti ujesen,
i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj
veljače i početkom ožujka. Prema
istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Od preventivnih
zaštitnih mjera važno je provoditi
pravilnu rezidbu i prozračivanje
krošnje stabala, da bi se smanjili razvojni uvjeti. Također, treba
obratiti pažnju na izbor otpornijeg
sortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, naše
domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest.
Kao otpornije, spominju se Oblica i
Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a
osjetljive Ascolana i Moraiolo.
prof. dr. sc. Tihomir Miličević,
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
8
Posljedice suše na voćkama
Uz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjeta za njihov
pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voćaka sadrže i više od 80 % vode pa se
posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći.
P
od pojmom suše obično se
smatra nedostatak vode,
ali zapravo se najčešće radi
o kombiniranom djelovanju više
čimbenika kao što su vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak
vode. Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje
kada padne manje od 75 % padalina u odnosu na tridesetogodišnji
prosjek.
Znakovi suše
Ako je voćka izložena suši u početku vegetacije, mladice slabo rastu, a cvjetovi slabo opadaju. Suša
u drugom dijelu vegetacije ima za
posljedicu slab rast plodova, prisilno dozrijevanje i loše nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za
uspješno prezimljavanje.
Simptomi suše na plodovima
jabuka javljaju se u obliku pjega
na čašičnom djelu ploda. Ove pjege nastaju zbog odumiranja tkiva i
lako se mogu zamijeniti sa gorkim
pjegama koje su posljedica nedostatka kalcija u plodu.
Pjege izazvane sušom javljaju
se tek oko šest tjedana nakon
pojave stresa zbog nedostatka
vode. Tako je nemoguće učiniti
bilo što da se stanje popravi.
Na breskvama se posljedice stresa od nedostatka vode manifesti-
raju kroz opadanje cvjetova, smanjenu veličinu i kakvoću plodova
kao posljedicu djelovanja suše tijekom diferencijacije rodnih pupova,
povećano raspucavanje koštica u
plodu i td.
Smanjena tržna vrijednost
plodova
Potrebno je osigurati odgovarajuću količinu vode tijekom cijelog vegetacijskog razdoblja. To
posebice vrijedi za rane sorte kod
kojih se negativno djelovanje suše
u početku vegetacije ogleda kroz
smanjenje veličine ploda o kojoj
najviše ovisi njihova tržna vrijednost. Nedostatak vode na ranim
sortama nakon berbe ne djeluje na
kakvoću plodova. Dapače, to može
dovesti do povećanja broja cvjetnih
pupova. Breskva i nektarina obično
nemaju poteškoća s rodnošću, ali
za neke druge voćke sklone naizmjeničnoj rodnosti to ponekad
može imati pozitivan učinak. Uobičajena je praksa zasušivanja agruma kako bi se potaklo zametanje
rodnih pupova. Voćke izložene suši
tijekom više uzastopnih godina pokušavaju se prilagoditi tako da povećavaju volumen korijena. Takve
voćke stvaraju više hormona citokinina koji u kombinaciji s hormonom giberelinom pozitivno djeluje
na zametanje rodnih pupova.
Ako je badem izložen suši u
vrijeme raspucavanja klapine,
veliki broj plodova ostaje sa
čvrsto zatvorenom klapinom
i manji su randman i kakvoća
jezgre. U završnoj fazi dozrijevanja badem bez poteškoća
podnosi umjerenu sušu.
Vegetativni rast voćaka izloženih
suši je smanjen, ali se to smanjenje
više očituje na rast u debljinu nego
na rast u duljinu. Tako je promjer
debla ranih sorti breskve izloženih
suši poslije berbe tijekom četiri godine bio manji za oko 30 %, dok je
obujam krošnje bio smanjen svega
oko 13 % u odnosu na kontrolu.
Nedostatak vode ne mora uvijek imati negativne posljedice za
rast i rodnost voćke. Učinak suše
ovisan je o mnogim čimbenicima
među kojima su najznačajniji
vrsta voćke i fenofaza razvoja,
zatim dolaze jačina i trajanje
suše, starost voćke, zdravstveno
stanje i drugi čimbenici.
Sustav održavanja tla
Osim navedenog važno je uzeti u
obzir i sustav održavanja tla. Utvrđeno je da malčiranje slamom značajno povećava volumen korijena
jabuke u prvih šest godina nakon
sadnje, istovremeno povećavajući
dostupnost vode i količinu humusa. Stoga se poznavanjem djelovanja suše na voćke i usklađivanjem
agrotehničkih i pomotehničkih
zahvata mogu ostvariti značajne
uštede na troškovima natapanja i
poboljšati kakvoća plodova voćaka.
Prof.dr.sc. Tomislav Jemrić
Zavod za voćarstvo
Agronomski fakultet u Zagrebu
(Preneseno iz Gospodarskog lista)
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
9
Jesenska sjetva povrća
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno
intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se
sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve
ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje
pokazuje i ova godina
Mladen Karačić, dipl. ing.
N
ezapamćene vrućine i dulja sušna razdoblja tijekom
srpnja i kolovoza u velikoj
su mjeri poremetili planove mnogih povrćara. Ipak, statistički podaci pokazuju da je za mjesec rujan
karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim
podrazumjevamo sve učestalije
oborine koje u dobroj mjeri umanjuju negativne posljedice koje
prouzrokuje nedostatak vlage u tlu
i zraku.
Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina povrtlara priprema
zemlju za narednu sezonu. Pod tim
podrazumjevamo gnojenje, odnos-
no, razbacivanje stajskog gnoja.
Značaj ove operacije je utoliko veći
ako se zna da stajski gnoj, osim što
biljke opskrbljava hranjivim tvarima, u velikoj mjeri utječe i na
popravljanje strukture tla. Stoga je
na težim tlima koja se odlikuju slabim mikrobiološkim aktivnostima
i potreba za stajskim gnojem veća.
Međutim, ukoliko želimo maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost
nužno ga je odmah po razbacivanju
ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i znanstvenici dokazali da stajski gnoj
koji ostaje nezaštićen u vrtu za
samo tri dana izgubi četvrtinu svoje
vrijednosti.
Dakle, kada smo pripremili tlo
i ukoliko nam klimatske prilike to
dozvoljavaju vrijeme treba iskoris-
Sjetva povrća u toplijim područjima
VRSTA POVRĆA
KOLIČINA SJEMENA (m2)
VRIJEME SJETVE
ZIMSKI ŠPINAT
3g
01.09.-31.10.
ZIMSKA SALATA
3g
01.09.-20.09.
MRKVA
4g
01.09.-31.10.
PERŠIN
5g
01.09.-31.10.
RADIČ
8g
01.09.-10.09.
MATOVILAC
5g
10.10.-31.10.
titi za sjetvu, odnosno, sadnju povrća.
Rokove sjetve trebamo poštivati jer
o njima ovisi visina uroda, vodeći
računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo
pomjeriti za deset do petnaest dana.
Osim navedenih kultura obavlja
se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja
prijesadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade
kapule. Pored toga tijekom listopada
obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida
i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj
način češnjak smo u startu zaštitili od
truleži
Dubina sadnje češnjaka nije ista
za jesensku i proljetnu populaciju.
U jesen češnjak se sadi na 4-6 cm, a
tijekom proljeća na 2-3 cm od razine
tla. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji
i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju
tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku
krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar
potrebno je posaditi 6-8 dekagrama
češnjeva.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
AKCIJSKA PRODAJA
STIHL i VIKING uređaja
01.09. - 01.11.2012.god.
AKCIJSKA PRODAJA
STIHL i VIKING uređaja
01.09. - 01.11.2012.god.
Svako
je
želi!
Svako je želi!
Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:
Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560; www. unikomerc.ba; E-mail: info@unikomerc.ba
PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT
(059 371 069); uvoznik
BIHAĆ - Velmah
(037 304 673); BOSANSKA
Ovlašteni
i distributer
firmi: KRUPA - Plana Cop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383);
BOSANSKI
PETROVAC
Trgoproizvod
(037
883
383);
BUGOJNO
Dadić
Promet
(030
253
301);
BUSOVAČA
- Draško servis (063 333 230); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAPLJINA Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560; www. unikomerc.ba; E-mail: info@unikomerc.ba
GranumU(036
550); Misir- Poljooprema
(036 805 912);MT
ČAJNIČE
- AS069);
(058 BIHAĆ
310 342);- ČITLUK
Agroodak
098); Vibo (036
650 556);
DONJICopVAKUF
Espro471
(030036);
201 377);
DRVAR - PETROVAC
Moto Zorić (065- Trgoproizvod
456 254); (037 883 383);
PRODAJNA MREŽA
BIH:810BILEĆA
(059 371
Velmah-(037
304 (036
673);644BOSANSKA
KRUPA
- Plana
Elma- (037
BOSANSKI
FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje
BOSANSKI PETROVAC - Trgoproizvod (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAPLJINA (038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Granum (036 810
550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254);
Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa Commerce (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Najvest (036 347 027); Poljotehnika
FOČA - Čančar(036(065
FOJNICA
Elektrovod
(030 831GRAD
843); -GABELA
POLJE
- ŠiljegAgro(063
GACKO
(059162);472Misir
270);(036GLAMOČ
Alpina (063- Poljooprema
477 959); GORAŽDE
326911
400);533);
Sjemenarna
(036- 352
700); MRKONJIĆ
Agro Auto (050
221 380);
MG890
(050686);
211 308);
NEUM- -Autocentar
Judik (036 884
884 256); -NEVESINJE
(065 602 789);- Agropodrinje
680 904); SANSKI MOST
- Velmah
(037 684(030
740);495
STOLAC
CRNIĆI - Faam
Commerce
(036111);
862 311);
ŠIPOVO
- Medex- (050
371 (039
368) ŠIROKI
BRIJEG
- Sjemenarna
(039 703
(038 224 528);POSUŠJE
Agros (038- Trgometal
222 710);(039G.VAKUF-USKOPLJE
- Ivica
P. Apoteka
651);- GRUDE
- Enigma
(039 660
GRUDE
- SOVIĆI
Padina
670 965);
JABLANICA
- Metal
(061572);
285 598); JAJCE TOMISLAV
GRAD
Elfin
(034
353
552);
TRAVNIK
Green
Coop
(061
598
462);
Metabo
(030
708
222);
TREBINJE
Agrocentar
(059
220
191);
TRNOVO
NS
Moto
(061
210
063);
VITEZ
Fis
(030
715
539);
Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa Commerce (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Najvest (036 347 027); Poljotehnika
VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).
(036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema (065 602 789);
VRTNE SJEČKALICE ZA SVAKU NAMJENU
Snažne VIKING vrtne
sječkalice pretvaraju
sve u kratko i sitno,
što god u vrtu ostane
od prirodnih materijala
kao što su odrezane
grane, ostaci živice ili
biljaka.
.
VIKING rezni sistemi
značajno smanjuju volumen otpada. Bilo
da je riječ o grmlju,
mekanom organskom
materijalu poput odrezanog cvijeća ili
o lišću - VIKING vrtne sječkalice to pospremaju. Brojne internacionalne nagrade
svjedoče o kvaliteti
mnogostranih VIKING
vrtnih sječkalica.
Sječkanjem vrtni otpad postaje idealan za kompostiranje,
čime taj otpad dobiva
novu vrijednost u obliku gnojiva za Vaš vrt.
Kako biste znali kakvu
sječkalicu izabrati, najprije morate utrvrditi da
li radite na područnjima
osjetljivim na buku, da
li Vam je dostupan priključak za struju, te koliko i koji materijal želite prerađivati. Za svaku potrebu postoji idealan uređaj.
I z d v a j a m o :
Električna sječkalica
GE 105 usitnjava granje, ali i meki materijal poput lišća i ostataka biljaka. Ima dva različita otvora za punjenje, jedan u obliku dje-
teline sa četiri lista za
granje, a jedan za mekani materijal. Sječe grranje do promjera 35
mm.
Električna sječkalica
GE 250 prerađuje granje do promjera 30
mm, ali i mekani materijal poput cvijeća ili
lišća.
Električna sječkalica
GE 355 je snažna sječkalica sa patentiranom
tehnologijom obrtanja
BRS (sistem za obrtanje smjera rotacije
noževa) i snažnim Multi-Cut 355 reznim sistemom. Kada rezni sisstem radi u smjeru kazaljki na satu tada oštri noževi usitnjavaju granje. A kada se okreću
u suprotnom smjeru onda trgajući noževi sjeckaju biljne ostatke.
Motorna sječkalica
GB 370 S bez proble-
ma prerađuje granje
do promjera 45 mm.
Pogodna je za korištenje na lokacijama na
kojima nije dostupan
priključak za struju.
Predviđena je za sječkanje granja, ali se pomoću seta 300 može
opremiti za usitnjavanje biljnog otpada. Ovaj
set se sastoji od ravnog
lijevka i reznog sistema
Multi-Cut 350.
Model
Nazivni napon
Snaga (W)
Tip motora
GE 105
230 V
2.200
-
GE 250
230 V
2.500
-
GE 355
230 V
2.500
-
Nazivna snaga kod
radnog broja okretaja
Broj obrtaja obr/min)
Max. Debljina grane Ø (mm)
Visina uređaja (cm)
Težina (kg)
Alat
Kućište
-
-
-
2.800
do 35
97
17
Multi-Cut 103
Polimer
2.800
do 30
144
26
Multi-Cut 250
Polimer
2.750
do 35
142
29
Multi-Cut 355
Polimer
GB 370S
B&s serija 850 PRO RS
6,5 HP OHV
3,3 kW/4,5 KS
3.000 obr/min
do 45
140
45
Multi-Cut 370
Polimer/metal
B&S = Briggs&Stretton, RS = ReadyStart, OHV = ventil s gornje strane
12
Cvjetača za zimsku berbu
Mario Ćubela, dipl. ing.
K
ao i ostale kupusnjače cvjetača potječe s Mediterana i
Bliskog istoka. Prva pisana
informacija o cvjetači potječe iz 12.
stoljeća što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrtlarstva
starih civilizacija. Iako u našim
krajevima nije zastupljena kao primjerice rajčica i paprika zamjetno
je da proizvodnja cvjetače zadnje
desetljeće u svijetu itekako raste.
Možda je tomu uzrok i njezina hranjiva vrijednost koja se ogleda u
sadržaju ugljikohidrata, bjelančevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, jod)
te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu
pridonosi činjenica kako se veliki
metamorfozirani cvat s nekoliko
najmlađih listova može koristiti
kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.
Voda kao bitan čimbenik uzgoja
cvjetače
Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav što znači da
automatski ima i veće potrebe za
vlagom i hranjivim tvarima. Tako
je praksa pokazala da nedostatak
vlage u tlu, ali i samom zraku znatno usporava rast lisne mase, koja
ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno
oblikovanje cvjetnih glavica slabe
kakvoće. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme
oblikovanja cvjetne glavice. Stoga,
treba uzeti u obzir činjenicu kako
se navedeno povrće može uspješno
proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se
Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti
cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih
kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici
koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku
Osobito je ukusna ukoliko se kuha
u mješavini vode i mlijeka, a dobro
dođe i pokoji začin kao što su vlasac, celer ili peršin. U dalmatinskoj
se kuhinji pak najviše priprema na
lešo, začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli…
Fiziološki poremećaji
stvara visoka relativna vlaga zraka
što itekako godi cvjetači.
jeko potrebne, ali još uvijek male i
usitnjene proizvodne površine.
Vrijeme sjetve
Berba cvjetače
U našim toplim krajevima cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu
sije u kolovozu, a sadi u rujnu dok
se za jesensku berbu sije u srpnju,
a sadi u kolovozu. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati
nešto ranije kako bi se sama berba
planirala prije dolaska hladnijih
dana, odnosno prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak
redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod
uzgoja kasnih jesensko-zimskih
sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i
nešto više proizvodnog prostora.
Međutim, većina hercegovačkih
povrtlara prakticira nešto manji
razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi
na taj način što bolje iskoristili pri-
Cvjetača se bere u stadiju tehnološke zrelosti, kada cvat dosegne
promjer preko 10 cm, a što odgovara
sortnim svojstvima. Berba se odvija
za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budući da se cvatovi
ne razvijaju ujednačeno, berba je
sukcesivna. Nakon branja cvjetaču
je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto većoj od
točke smrzavanja. Kupljenu pak na
tržnici možete čuvati zamotanu u
papir u hladnjaku do tri dana.
Međutim, trebate znati da se
cvjetača najbolje pripravlja kuhanjem na pari premda se može kuhati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo
vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate
u slanoj vodi brzo će vam potamniti.
Fiziološki poremećaji u razvoju
cvata cvjetače najčešće se očituju
kroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, rižavost i sljepoća
«Sitni cvat» posve otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što
cvat postigne tržnu veličinu. Više
je mogućih uzroka: zastoj u rastu,
niže temperature nakon presađivanja, prestare presadnice, slaba
prehrana dušikom.
Prorastanje brakteja – pojava
malih listova koji prorastaju kroz
cvat. Dok je cvat dobro zaštićen
lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se
izlože svjetlu, postaju zeleni.
Rižavost – pojava malih cvjetnih
pupoljaka na površini cvata, što
cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15
do 25 dana nakon zametanja cvata.
Sljepoća – rozeta lišća bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog lista
ugiba vegetacijski vrh od niskih
temperatura (0 do -1oC), listovi su
deblji i tvrđi nego što je normalno
zbog nakupljanja ugljikohidrata.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
13
Obojeno povrće sadrži
više fitohranjiva
Povrće kao vrlo vrijednu namirnicu i neizostavan dio hrane cijenimo zbog značajnog sadržaja minerala, vitamina i vode. Uz to je većina povrtnih vrsta ljekovita, sprječava i ublažava tegobe izazvane
šećernom bolešću, želučanim tegobama, crijevnim i bubrežnim bolestima, te ostale probavne tegobe.
S
obzirom na to da se sve više
širi trend konzumacije povrća
kao vrlo značajne funkcionalne hrane, u selekciji se sve više
proizvode nove sorte povrća različitih obojenja. Dnevna potreba za
vitaminima i mineralima može se
održati konzumacijom 500-600 g
svježeg povrća različitih obojenja.
Najvažniji su vitamini koji se dobivaju iz povrća askorbinska kiselina, karoteni, zatim neki vitamini
B kompleksa, primjerice tiamin
(B1), riboflavin (B2), niacin itd. Od
ostalih važnijih su vitamini E i K,
koji u povrću mogu biti zastupljeni
i u takvim količinama da zadovoljavaju dnevne potrebe odraslog
čovjeka. Voda je najzastupljenija u
povrću i može je biti do 98 posto.
Nije hranjivi sastojak, ali je iznimno
značajna zbog regulacije osmotskog tlaka u stanicama. Dnevno bi
čovjek trebao unijeti u organizam
1500 – 2000 grama vode, jer na
taj način onemogućava stvaranje
štetnih kristala u zglobovima i mišićima. Smanjuje se mogućnost
stvaranja bubrežnih kamenaca, a
općenito se organizam čisti pomoću
vode. Ujedno se podmazuju zglobovi i unutarnji organi. Svaka povrtna
vrsta karakteristična je po količini
određenih minerala, vitamina ili
vode, pa je važno znati načine pripravljanja povrća za jelo. Svakako
je najbolje jesti povrće u svježem
stanju, no, to nije uvijek moguće, pa
je dobro znati kako smanjiti gubitak vitamina pri pripravljanju jela.
Kuhanje je jedan od najčešćih načina, ali se njime gubi dio hranjivih
tvari osobito vitamina C. O načinu
kuhanja ovisi hoće li gubitak biti
veći ili manji. Ako se povrće kuha
u što manje vode (najbolje na pari),
gubitci vitamina C mnogo su manji.
Smanjuju se kada se povrće stavi u
kipuću vodu. No, na sreću nisu svi
vitamini osjetljivi na termički tretman, pa tako karoteni na kuhanje
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
reagiraju malo ili nikako. Najmanji
su gubitci vitamina u smrznutom
povrću, pa je taj način vrlo raširen
u našim kućanstvima. Opasnost se
javlja samo kod blanširanja, pa ga
treba skratiti i obaviti što brže (1-2
minute ovisno o vrsti povrća).
Boje - garancija hranjivih tvari
Različite boje povrtnih kultura
jamstvo su prisutnosti različitih
kombinacija hranjivih tvari i ostali
fitotvari (fitokemikalija), odnosno
fitohranjiva. Fitohranjiva su skupine biološki aktivnih tvari iz bilja i
od iznimnog velikog značaja u smislu zaštite ljudskog organizma. Danas se zna za više od tisuću različitih fitohranjiva. Djeluju na različite
načine, pa neke imaju samo jednu
značajku ali pretežno više mehanizama korisnog djelovanja. Najvažnije je djelovanje fitohranjiva
antioksidativno, zatim djelovanje
na endokrini sustav i hormonima
slično djelovanje (kao što su fitoestrogeni u koji se mogu naći kineskom jamu, a djeluju na uravnoteženje razine hormona i na taj način
pomažu kod PMS-a, osteoporoze
i sl.), antibakterijsko djelovanje i
fizikalno djelovanje (tako se neka
fitohranjiva vežu na stanične zidove i sprečavaju vezanje patogenih
mikroorganizama). Najčešće spominjana fitohranjiva su antioksidansi, tvari koje stanice organizma
štite od oksidacijskog djelovanja
slobodnih radikala. Slobodni radikali su nepostojani elektroni koji se
stvaraju svakodnevno, a uništavaju
stanice, proteine DNK i kolagen u
našem organizmu. Najznačajniji
antioksidansi u povrću su karotenoidi (karoteni, likopen i lutein),
flavonoidi, izoflavoni, vitamini A,
C, E i minerali selen i cink. Fitokemikalije, odnosno fitohranjiva jaki
su antioksidansi koji organizam
djelotvorno štite od mnogih bolesti
kao što su dijabetes, srčane bolesti,
povišeni krvni tlak, pojava tumora
(karcinoma) itd. Što više raznoliko
obojenih vrsta jedemo, toliko je veća
mogućnost suzbijanja slobodnih
radikala u organizmu. Povrće osim
vitamina sadržava iznimno važna dijetalna vlakna, zaslužna za dobar rad
probave, što je pak preduvjet pravilne cirkulacije hrane kroz organizam.
Povrće žutonarančaste boje (batat,
mrkva, tikva, koraba, žuti krumpir i
sl.) sadržava više različitih antioksidanata (karotenoidi, vitamin C,
bioflavonoidi itd.). Fitohranjiva tako
obojenog povrća pomažu pri zaštiti
srca i krvnih žila, jačaju imunitet organizma i djeluju na očuvanje vida.
Zeleno povrće, kao što su krastavci, salata, grašak, blitva, brokula, kineski kupus, kelj, artičoka, mahune,
špinat, lišće batata i sl. sadržavaju
jake antioksidanse kao što su lutein, indoli, te polifenoli koji smanjuju
rizik od nastanka nekih tipova raka i
jačaju kosti i zube.
Plavoljubičasto povrće (patlidžan,
plavi krumpir, ljubičaste šparoge i sl.)
smanjuju opasnost od razvoja nekih
tipova tumora, usporavaju starenje,
dobro djeluju na mokraćne kanale i
poboljšavaju pamćenje.
Povrće bijele boje (kineski jam,
češnjak, luk srebrenac, cvjetača,
đumbir, korijen peršina itd.) štite srce
i krvne žile, jer smanjuju količinu
kolesterola u krvi, a smanjuje se i
rizik od nastanka raka, kao i pojava
moždanog udara.
Crvena boja povrća većim dijelom
potiče od antocijana i likopena, koji
su ujedno i jaki antioksidanti. Najpoznatije povrće crvene boje je rajčica,
pa zatim lubenice, rotkvice, crveni
krumpir, rabarbara, crveni radič i sl.
Crveno povrće smanjuje opasnost od
nastanka raka, poboljšava pamćenje
(Alzheimerova bolest), štiti i pospješuje rad mokraćnih organa itd.
Doc. dr. sc. Bruno Novak
Agronomski fakultet, Zagreb
(Preneseno iz Gospodarskog lista)
14
Jesenja sadnja luka
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka,
povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova
ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Velimir Lasić, dipl. ing.
L
uk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se
tijekom cijele godine koristi
kao mladi luk, mlada lukovica (luk
srebrenac) i zrela lukovica. Osim
toga, u prehrani se može koristiti
na raznorazne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica
ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra
više nego korisnim povrćem koje
se koristi kao lijek protiv crijevnih
bolesti, odnosno, općenito bolesti
koje izazivaju bakterije, zatim za
poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog
kod upalnih procesa i rumatizma.
Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama se može pronaći nekoliko različitih sorti luka.
Koju sortu odabrati, najčešće ovisi
od vlastitih prohtjeva i obiteljskog
jelovnika ali i samog djelatnika
poljoljekarne. Ipak, kako bih vam
olakšali izbor odgovarajuće sorte
predočiti ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka
koje se sade u ovom razdoblju.
Holandski žuti (Stuttgarter) je
Agrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama
i Čitluku za jesenju sadnju luka u svojoj ponudi imaju sljedeće
sorte: Red Baron, Holandski žuti, Majski srebrenjak, Sturon
te Izborak koji se koristi za proizvodnju mladog luka-pera.
najčešća sorta koja se odlikuje
čvrstim plosnatim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je
bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se
odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča
za sadnju u jesenskom razdoblju.
Dobro spremljene glavice mogu se
koristiti duži vremenski period.
Majski srebrenac je sorta koja se
za ranu proizvodnju najviše uzgaja.
Sorta je prepoznatljiva po bijelim
plosnatim glavicama. Najviše se
upotrebljava za pripremanje salata. Glavice su slatkastog okusa i
prosječne težine 80-90 grama. Nije
pogodan za dulje skladištenje.
Red Baron je kvalitetna sorta
luka koja jednostavno predstavlja
crvenu varijantu srebrenjaka. Da-
kle, glavice imaju crvenu boju ali
i lagani, slatkasti okus. Zbog toga
ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i
kuhinjama. Kao i srebrenac pretežno se koristi za pripremanje salata.
Izborak predstavlja sortu luka
koja se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih
karakteristika, uz jednu od gore
navedenih sorti luka, redovito se
uzgaja u obiteljskim vrtovima. U
toplijim krajevima sorta se može
koristiti za konzumiranje već krajem prosinca.
Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulji vremenski period. Glavice imaju duguljasti oblik
što je i osnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s
plosnatom glavicom (tzv. pogačari)
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
15
Kvalitetnim sjemenom
do visokih uroda
D
izbija u drugi plan. Međutim, treba
znati da se radi o također kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na
tržištu.
Vječita dvojba - zašto luk
“kurelja”
Pojedinih godina, zbog određenih razloga dolazi do toga da luk
prijevremeno procvjeta ili kako se
to u narodu kaže-“da dođe do kurelja luka”. I kako to biva, za sve je
krivo sjeme koje je po neupućenima isključivi krivac zbog nastanka
neželjenih procesa. Ali, u svemu
postoji i ona druga strana priče, a
tako je i u ovom slučaju.
Istina je, da struka navodi ali i
pokusi potvrđuju da jedan od razloga “kurelji” može biti korištenje
prekrupnih lučica za sadnju koje
su u pravilu sklonije jarovizaciji
pa dolazi do toga da luk prije vremena potjera cvjetnu stabljiku. A
spomenuta jarovizacija nije nikakva bolest već predstavlja hladno
razdoblje sjemena koje mora proći
određena kultura kako bi prešla u
reproduktivnu fazu. Međutim, i kod
korištenja sitnijih lučica može doći
do formiranja biljaka sa cvjetnim
stablom, samo što je tada “kurelj”
izražena u puno manjem postotku.
Dakle, ova neželjena pojava je usko
povezana s biološkim svojstvima
luka i na nju se ne može bitnije
utjecati.
Ali, struka kao i brojni pokusi također navode da je najčešći uzrok
“kurelji” luka nešto ranija sadnja u
jesen koja uz djelovanje ekstremnih
temperatura dovodi do neželjene
pojave. Ustvari, u tome bitnu ulogu
igraju visoke temperature i duljina
dana tijekom proljeća koje jednostavno primoravaju luk na formiranje cvjetne stabljike. Jednostavno
rečeno, ako luk posadimo nešto
ranije od optimalnog roka i ako se
nakon toga dogode i poklope odgovarajuće temperaturne i svjetlosne
prilike dolazi do «kureljanja» luka.
Međutim, do kurelji luka može doći
i ukoliko lukovica nakon sadnje doživi neki stres, npr. ukoliko dođe do
suše i visokih temperatura.
Dakle, kako bi se izbjegla kurelj,
luk je poželjno saditi u optimalnom
roku što znači da u tom pogledu
nikako ne trebamo žuriti. Ali, kao
što smo i naveli u nastanku “kurelji” bitan elemenat čine nepoželjne
klimatske prilike tijekom razvoja
same biljke. Razumljivo je da na
klimatske čimbenike ne možemo
pretjerano utjecati ali barem možemo imati razumjevanja i volje
shvatiti da neki prirodni procesi
a je kvalitetno sjeme preduvjet visokih uroda dobro je poznata činjenica. Osim kvalitetnog sjemena, za visoke urode potrebni su i
ostali čimbenici (tlo, gnojidba, navodnjavanje, agrotehnika i dr). Sve to
uz kvalitetne i pravovremene savjete agronoma rezultirat će visokim i
kvalitetnim urodom.
Sjemenarna d.o.o. Široki Brijeg jedan je od vodećih distributera sjemena i sadnog materijala u Bosni i Hercegovini. U proteklih dvadesetak
godina mnogi proizvođači su se uvjerili u kvalitetu sjemena i sadnog
materijala koje se posljednjih nekoliko godina distribuira pod robnom
markom Green Garden. Više puta u proteklim godinama, u glasilu Green Garden, objavljivali smo priloge o visokim urodima, mrkve, graha,
graška; izuzetno krupnim i ukusnim plodovima cikle, rajčice, paprike;
krupnim plodovima tikve i sl.
I ove godine u naše agrocentre
zadovoljni proizvođači donijeli
su primjerke pojedinih poljoprivrednih kultura za koje su sjeme
ili sadni materijal kupili u sjemenarninim agrocentrima.
„Svake godine sadim lubenicu sa kojom nisam posve zadovoljan. Ove godine agronomi iz
Sjemenarne savjetovali su mi da
probam sa cijepljenim presadnicama lubenice sorte Fantazija.
Presadnice sam kupio u Sjemenarni i uz savjete njihovih agronoma proizveo sam izuzetno krupne i kvalitetne plodove lubenice“
– kazuje Iko Slišković iz Širokog Brijega. U naš agrocentar u Širokom
Brijegu gosp. Slišković je donio lubenicu tešku 21,5 kg.
I Mirko Gugić iz Uzarića (Široki Brijeg) prezadovoljan je sjemenom
koje kupuje u sjemenarninim agrocentrima. „Ove godine u Sjemenarni sam kupio sjeme na čijem
pakiranju su bili prekrasni žuti
plodovi dinje. Odlučio sam probati i nisam se prevario. Proizveo
sam izuzetno krupne i vrlo sočne
plodove dinje u čiju kvalitetu su
se uvjerili svi oni koji su ih probali. Naredne godine ponovno
ću saditi istu sortu dinje“ ističe
gosp. Gugić. Imi smo se uvjerili u
priču gosp. Gugića jer smo imali
priliku probati dinju koju je gosp
Gugić donio u naš agrocentar u
Širokom Brijegu a koja je težila
6,5 kg.
nisu jednostavno i praktično objašnjivi.
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacima,
bilo da se radi o manjim ili većim
površinama vodi borba s neželjenim korovskim vrstama. Pa, doista možemo tvrditi da je prošlo
vrijeme ručnog plijevljenja a što je
i razumljivo kada danas na tržištu
imamo herbicide kojima navedeni
postupak možemo doslovce obaviti u jednom navratu. Nakon sadnje
a prije nicanja možemo koristiti
Stomp 330 E, odnosno, kad luk formira 3-4 lista Goal ali uspjeh može
često biti nezadovoljavajući. Za sve
dodatne informacije svakako vam
preporučamo da se obratite našim
agronomima iz Savjetodavne službe.
16
ĐUMBIR
začin aromatičnog okusa
i ugodnog mirisa
Ivan Perić, dipl. ing.
Đ
umbir je trajna gomoljasta
biljka iz porodice ljiljana
poznata po svome korenju.
Đumbir se koristi već tisućama godina kao lijek, začin, hrana i sredstvo za uljepšavanje.
Ova biljka je podrijetlom iz Kine,
ali sada se uzgaja u mnogim zemljama, uključujući Aziju, Indiju,
Afriku i Karipske otoci.
Đumbir je veoma popularan u
kuhinji zbog svog posebnog ljutkastog okusa, što je upravo zasluga
eteričnih ulja, koja sadrži korijen
đumbira. Korijen đumbira je dostupan u sirovom obliku, u prahu,
ušećeren ili ukiseljen, u obliku sirupa ili tinkture u trgovinama zdrave hrane i supermarketima.
Đumbir je trajna gomoljasta
biljka iz porodice ljiljana. Rastom
je sličan trstici, može narasti više
od 1 metra u visinu i ima kopljasto
lišće. Latinski naziv Zingiber officinale potječe od sanskrtske riječi
stringavera, što znači rožnat. Naziv
se odnosi na podanak biljke koja
je kvrgavog, nepravilnog izgleda,
svjetložute do smeđe boje.
Posebnost đumbira je u noti egzotičnosti i orijentalnosti koja ga
razdvaja od udomaćenih, mediteranskih začina. Poprilično je aromatičan, jakog i oštrog (palećeg)
okusa i ugodnog mirisa zahvaljujući eteričnom ulju i raznim mirisnim
smolama. Obilno se koristi u kuhinjama Azije, gdje njegovu važnost
nadmašuje jedino sol. Spada u najskuplje, najtraženije i komercijalno
najviše korištene aromatične tvari
(osim papra i paprike). Njegova je
cijena posljedica vrlo dugog procesa zrenja (5-9 mjeseci).
U tropskoj Aziji uzgaja se već
3000 godina, ali je njegovo toč-
no podrijetlo nepoznato. Đumbir
se koristio i na Bliskom istoku i u
južnoj Europi mnogo prije rimskih
vremena. Portugalci su ga donijeli u Afriku, a Španjolci odnijeli na Karibe. Krajem 16. stoljeća
Španjolci su imali rastuću trgovinu đumbirom između Jamajke
i kontinentalne Europe. Jedan je
od najstarijih neeuropskih začina,
posebno omiljen u Engleskoj, gdje
se još od srednjeg vijeka posluživao na stolu uz papar i sol kao
osnovni začin, a kasnije je gotovo
svaki grad imao svoj Ginger street,
tj. ulicu u kojoj se obično trgovalo
začinima.
Đumbir se najviše proizvodi u
Indiji, gdje se i potroši više od polovice u bezbroj specijaliteta. Naveliko se koristi i u drugim azijskim
zemljama, zatim u arapskoj kuhinji, u Švedskoj te svim zemljama
britanskog Commonwealtha.
Energetska i nutritivna vrijednost
Korijen đumbira u količini od 100
g ima energetsku vrijednost od 80
kcal, od čega je sadržaj proteina 1,82
g, masti 0,75 g i ugljikohidrata 18 g.
Mineralni sastav korijena đumbira je vrlo raznolik, a u značajnijim količinama sadrži kalij, bakar,
magnezij i mangan. Od vitamina
sadrži nešto vitamina C, vitamina
B skupine, poput vitamina B6, te
u manjim količinama pantotensku
kiselinu i niacin.
Vrijednost korijena đumbira ne
odnosi se u tolikoj mjeri na navedene
nutrijente koliko na sadržaj aktivnih
tvari. Đumbiru svojstvena aroma i
okus rezultat su mješavine gingerola, zingerona i shoagola, čija hlapljiva ulja svježi korijen sadrži u količini 1-3%. Gingerol tijekom kuhanja
đumbira prelazi u zingeron koji je
manje oštar i slatkast, dok sušenjem
korijena prelazi u oštrije shoagole.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
17
Ivica Doko, dipl. ing.
M
atovilac je dvogodišnja biljka, koja
se može uzgajati
i kao jednogodišnja kultura. Kod matovilca se koristi
rozeta prije nego se razvije cvjetna
stabljika. Iako se smatra biljkom
blagog klimata otporna je na niske temperature te može podnijeti
i vrijednosti temperature od 15oC
ispod ništice.
Matovilac nema velikih zahtijeva prema tlu. Najbolje mu odgovaraju drenirana vrtna tla s pH
vrijednosti 5 do 7. Zbog dobre otpornosti prema niskim temperaturama, matovilac se najviše uzgaja u
područjima kontinentalne klime.
Relativno dobro podnosi uzgoj
na istoj površini, a isto tako može
se sijati iza krumpira, graha, ili
soje. Matovilac nema velikih zahtijeva prema hranjivima. Zbog
plitkog korijenovog sistema koristi
hranjiva iz površinskog sloja tla.
Treba izbjegavati sjetvu na zaslanjenim tlima.
Izbor kultivara za sjetvu
Danas se uglavnom uzgajaju dva
tipa matovilca. Prvi tip je raniji,
velike rozete, bujnog i izduženog
lišća svjetlije zelene boje i manje
otpornosti na niske temperature.
Drugi tip ima manju rozetu bogatiju lišćem. Listovi su tamnozeleni,
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
čvršći i veće otpornosti na niske
temperature.
Sjetva matovilca obavlja se u dobro pripremljeno tlo. U obiteljskim
vrtovima sjetva se obavlja omaške
za razliku na proizvodnim površinama gdje se sjetva obavlja u redove na razmak 8-15 cm, na dubinu
od 1 cm. U kontinentalnim područjima sjetva se obavlja od sredinom
kolovoza do sredine listopada.
Ranija sjetva omogućava berbu
već od listopadu pa do prosinca,
a kasnija od
ožujka pa
do travnja.
Kod ranijih
rokova sjetve
potrebno je
obaviti jedno
do dva zalijevanja. Ostale
a g ro t e h n i č ke
mjere sastoje se
od prihrane dušikom i redovita
kontrole korova.
eća, a prva oplemenjivanja
matovilac se uzgaja u Europi od 17. stolj
oj, Austriji i Njemačkoj. Novi
započinju koncem 19. stoljeća u Švicarsk
po čitavoj Europi.
kultivari su se iz tih područja proširili
zimska salata. Često se kommatovilac se najviše koristi kao svježa
n obrok. Matovilac ima
pleta
kom
binira s krumpirom, pa predstavlja
te, a eterična ulja daju mu speciveću prehrambenu vrijednost od sala
fičan prijatan okus.
Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju i
posebnu zaštitu tijekom zime koja
se sastoji od prekrivanja gredica
agrotekstilom, perforiranim Pe folijama ili uzgoj u niskim tunelima.
U zaštićenim prostorima često se
matovilac uzgaja iz presadnica
Berba matovilca
Matovilac se bere u fazi potpuno
razvijene rozete prije pojave cvjetne
stabljike. Berba se obavlja podrezivanjem «paranje» u zoni korijenova vrata tako da rozeta ostaje cijela.
Berba jednog usjeva može trajati i do
dva tjedna. Usjevi s gustim sklopom
biljaka treba brati ranije iz razloga
što donji listovi počinju žutjeti. Na
velikim površinama berba se obavlja strojno, podrezivanjem neposredno ispod površine tla. Kod takve
berbe nasad mora biti čist od korova.
Nakon berbe matovilac se čisti
pranjem u vodi. Pakira se u posebne
kutije koje se prekrivaju folijom.
18
Sadnja češnjaka
tijekom jeseni
Potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu.
Od davnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila.
Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid,
koji daje neugodan miris.
Za jesensku sadnju češnjaka
Ivan Perić, dipl. ing.
Č
ešnjak je kao i luk sličnih
zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim
gnojem. Na istoj površini može se
uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod
proizvodnje luka. Kako češnjak
ima mali broj selekcioniranih sorti,
za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka.
Kultivari i ekotipovi
Prosječna masa lukovice naših
domaćih ekotipova obično je 30
- 40 g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju
prosječnu masu lukovice 70 - 100 g,
što je dovoljno ilustrativan primjer.
Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to jesenski češnjak, proljetni češnjak i
alternativni češnjak.
sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u
proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se koriste krupni češnjevi koji
se prethodno odvajaju do glavice.
Češnjevi se prije sadnje, zbog zaštite od bolesti, potapaju u otopinu
nekog botriticida u trajanju desetak minuta. Češnjak je tehnološki
sazorio kada lišće požuti,a stabljika se počinje sušiti. Vađenje se
obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno.
Najpovoljniji rok vađenja je kada je
30-70 % listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da
se prosuši, a poslije se čisti i sprema
za čuvanje.
U skladištu je najvažnije održavati relativnu vlagu zraka manju od
70 %, da se izbjegne tjeranje kor-
preporučuje se čuvanje češnjaka o
što uzrokuje jaku doru skladištu na temperaturi 15 do 16oC,
čime se dormantnost prekida.
mantnost, a pred sadnju na 5 do 6 C,
ješuju razvoj listova i produžuju
Niske temperature prije sadnje posp
vice.
vegetaciju, što utječe na povećanje luko
kom Brijegu, Grudama i ČiAgrocentri Sjemenarne u Mostaru, Širo
namijenjen jesenjoj sadnji.
tluku u ponudi imaju sjemenski češnjak
jenčića i pojava površinske plijesni.
Prema normama kvalitete na
Europskom tržištu češnjak ekstra
klase mora biti karakteristične
boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a
češnjevi moraju biti čvrsto vezani
u lukovici. Dopušten je najmanji
promjer lukovice 45 mm, a razlika
između najviše i najmanje lukovice
u jedinici pakiranja najviše 20 mm.
Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen,
prezimljuje, i u idućoj godini razvija
vegetativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja pa se repromaterijal ne može
čuvati do proljeća iduće godine.
Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s
manjim brojem krupnih češnjeva u
lukovici.
Sadnja češnjaka
Sadnja češnjaka obavlja se u jesen i proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice
su krupnije, ali se lošije čuvaju od
glavica proizvedenih proljetnom
sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka
obavlja se u listopadu, a proljetna
čim ranije u proljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste. Češnjak se
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
Krtice – sve veći problem
na zelenim površinama
19
Iako se uglavnom hrane gujavicama i zemljišnim kukcima, kopanjem podzemnih kanala te
izbacivanjem zemlje na površinu i stvarajući krtičnjake, krtice postaju sve veći problem na uređenim
zelenim površinama.
Ivica Doko, dipl. ing.
L
ijepo uređeni travnjaci često
su još i dodatno “ukrašeni”
nakupinama zemlje koje ne
samo što kvare ljepotu travnjaka
nego otežavaju njegovo održavanje.
Vrlo često su te nakupine zemljekrtičnjaci uzrok kvarova mnogih
kosilica. Pravi krivac su zapravo
krtice.
Krtice žive stalno u zemlji, rujući
podzemne hodnike, iz kojih izbacuju zemlju na površinu praveći krtičnjake. Inače krtice se smatraju korisnim životinjama jer se na njihovom
jelovniku nalaze zemljišni štetnici,
a s druge strane njihova korisna
uloga ogleda se i u prozračivanju tla.
Njihova glavna hrana su gujavice, a
smatra se da jedna krtica za života
(3 godine) pojede oko 20 kg gujavica. Pri maloj brojnosti krtica po jedinici površini to i nije velika šteta,
ako se zna da se na jednom hektaru
nalazi 1-2 tone gujavica.
• Krtice nalaze hranu kopanjem ispod zemlje, potragom po tunelima ili na površini zemlje. Sve ovisi o vještini životinje ili godišnjem dobu. Većinom se hrani glistama, kukcima i njihovim larvama te drugim beskralješnjacima. Prije
nego pojedu gliste, krtice ih provuku kroz svoje šape kako bi izbacili zemlju iz crva. Krtice imaju brz metabolizam i
moraju dnevno uzimati puno hrane. Europska krtica, primjerice, ne može izdržati duže pauze bez hrane (između 12 i
24 sata) te dnevno konzumira hranu dovoljnu za polovicu svoje težine.
• Nekada je čovjek lovio krtice radi krzna, no danas se to više ne događa. Današnji konflikt čovjeka i krtice se odvija
zbog krtičnjaka na travnjacima. Iako su krtice većinom mesožderi i ne uzimaju biljnu hranu, ipak povremeno mogu
oštetiti korijene nekih biljaka, no većinom krtičnjaci smetaju samo zbog “estetskih razloga”ili na livadama koje se
kose ometaju košnju. Stoga ljudi istrebljuju krtice tako da su u međuvremenu neke vrste postale i su ugrožene.
Veliki broj krtičnjaka na malom prostoru znak je da moramo
poduzeti mjere zaštite kako bi se
brojnost krtica svela na tolerantan
broj. U svrhu suzbijanja koriste se
različite metode, kao što su različite mehaničke zamke, kemijski pripravci u obliku mamaka zatrovanih
kloralozom, te ukopavanjem mreža
oko travnjaka. Vrlo često se krtice
tjeraju na način da se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u podzemne hodnike ili da se u
tlo ukopavaju boce koje uz pomoć
vjetra stvaraju buku i na taj način
tjeraju krtice.
Solarni rastjerivač krtica
Solarni rastjerivač krtica je uređaj koji se koristi za ekološki način
suzbijanja (rastjerivanja) krtica i
drugih glodavaca koji žive u tlu.
Uređaj radi na principu emitiranja
valova koji izazivaju vibracije tla i
na taj način uznemiravaju odnosno
tjeraju štetne glodavce sa područja
gdje se koriste. Kako se radi o ži-
votinjama koje žive samotnjačkim
životom i ne toleriraju druge krtice kao i ostale glodavce u svojoj
blizini, bilo kakvo uznemiravanje
ih tjera dalje od mjesta izvora valova i vibracija. Ultrazvučni valovi
koje proizvodi uređaj ih iritiraju,
a vibracije tla simuliraju opasnost
(druge krtice ili prirodni neprijatelji), tako da ih tjeraju s tog područja.
Ultrazvučni valovi se emitiraju
svakih 30 sekundi u svim smjerovima, pa tako solarni rastjerivač
ima efikasnost djelovanja unutar
površine 650 m2. Za područja na
kojima krtice češće borave preporučujemo da se postave 2 solarna
rastjerivača na udaljenosti od 30
metara. Solarni rastjerivač krtica
radi na principu solarne baterije, pa
je tako njegov rad
moguć i tijekom
dana i tijekom noći
jer tijekom dana
skuplja energiju za
rad noću. Tijekom
noći uređaj emitira
svjetlost koja omogućava lakše lociranje uređaja. Dobru
efikasnost postiže i u
zasjenjenim područjima.
U suzbijanju krtica veliku efikasnost pokazala je MURIN pasta koja se koristi za suzbijanje štetnih glodavaca. Pastom se premaže hrana koju koriste krtice ili se
pastom premažu hodnici koje koriste krtice. Konzumiranjem zatrovane hrane ili čišćenjem tijela, krtice u svoj
organizam unose pastu koja izaziva njihovo ugibanje.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
20
Žuta kukuruzna sovica
sve značajniji štetnik
rajčice i paprike na
području Hercegovine
Velimir Lasić, dipl. ing.
N
a razvoj i masovno razmnožavanje ove sovice povoljno
utječu visoke temperature i
padaline s proljeća i visoke temperature tokom ljetnih mjeseci. Tipična je suptropska vrsta, a u naše
krajeve leptiri dolijeću sa područja
Mediterana koji se, ovdje dalje razmnožavaju i priključuju malobrojnim lokalnim populacijama.
Morfološke odlike
Leptiri su raspona krila 30-35
mm. Prednja krila su sivkasto zelenkasta ili crvenkasto smeđa, sa
tamnom pjegom u sredini, a stražnja su žuto-smeđa, sa širokom
tamnom prugom pri kraju. Jaja su
okrugla. Promjera oko 0,5 mm.
Svježe odložena jaja su sjajno žuto-bijela, a prije piljenja ličinke
postaju tamno smeđa. Boja gusjenica je vrlo promjenjiva, u osnovi
sivo-zelena do crvenkasto mrka,
sa tamnim uzdužnim prugama na
leđnoj strani. Odrasla je gusjenice
dugačke 35-40 mm. Kukuljica je
crvenkasto-smeđa.
Žuta kukuruzna sovica tijekom
godine razvija od jedne do sedam
generacija (najveći broj u tropskom
pojasu), a u južnim područjima
naše zemlje vjerojatno dvije do tri
generacije. Prezimi u stadiju kukuljice u tlu. Leptiri lete od svibnja do
listopada, a najbrojniji su u periodu
svibanj-lipanj, a posebno u kolovoz-rujan. Oplođene ženke odlažu
u prosjeku oko 500 jaja, uglavnom
na generativne organe biljaka. Razvoj jedne generacije tijekom ljeta
traje u prosjeku 25-40 dana.
Izgled šteta
Štete pričinjavaju gusjenice koje
se ubušuju u zelene ali i zrele plodove rajčice i paprike. U plodove paprike gusjenice se najčešće
zavlače pored drške ploda. Osim
plodova, gusjenice žute kukuruzna
sovice sovice, kod rajčice napadaju
i stabljiku u koju se zavlače. Kod
duhana gusjenice napadaju listove
i cvjetove, a najviše oštećuju čahure i sjemenke u njima. Kod graška,
graha i soje oštećuju mahune.
Oštećeni plodovi i stabljika rajčice od gusjenica žute kukuruzne sovice
Helicoverpa armigera
Hubn, (žuta kukuruzna
sovica, pamukova sovica,
sovica paprike) jedna je
od najopasnijih štetočina
većine poljoprivrednih
kultura. Izrazito je
polifagna vrsta – hrani se
na oko 250 raznih biljaka.
Naročito velike štete
pričinjava generativnim
organima pamuka,
kukuruza, duhana, rajčice,
paprike, suncokreta itd.
Porast populacije
Zadnjih dvadesetak godina veće
štete od ovog štetnika zabilježene
su u Mađarskoj, Srbiji, Hrvatskoj,
BiH. Posebno velike štete zabilježene su u Vojvodini (Srbija) u periodu 1993. – 1994. te u periodu 2000
do 2002. Također, u posljednje tri
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
21
Požari poharali
Hercegovinu
U ovoj godini na području Hercegovine zabilježen je
veći broj požara koji su uništili velike površine pod
različitim raslinjem. Nažalost, među opožarenim
površinama našlo se i nekoliko vinograda, od kojih
su neki djelomično a neki u potpunosti izgorjeli.
godine na ovom području bilježi se
povećana populacija leptira žute
kukuruzne sovice.
Na području Hercegovine, veće
štete na rajčici i paprici zabilježene
su u 2001 i 2002. godini, te u periodu 2010 do 2012. Štete na rajčici posebno su velike na području općine
Ljubuški gdje se rajčica uzgaja u dva
turnusa. Štete na paprici posebno su
velike na području općine Čapljina.
Mjere suzbijanja
Suzbijanje žute kukuruzne sovice
i smanjenje štete moguće je primjenom integralnog pristupa, koristeći
pri tome sve raspoložive mjere: uzgoj tolerantnih hibrida i sorti, agrotehničke, biološke i kemijske. Tolerantnost hibrida kukuruza zasniva
se na većem stupnju zaštićenosti
klipova od napada gusjenice i usko
je povezana sa dužinom listova i
brojem slojeva komušine.
Od agrotehničkih mjera smanjenju brojnosti štetočine osobito doprinosi uništavanje korova, obrada
tla, vrijeme sjetve itd. Uništavanje
korovskih biljaka u cvijetu i uopće
higijena polja doprinosi smanjenoj
dopunskoj ishrani imaga, što dovodi do smanjenja nosivosti ženki. Dublja obrada tla u jesen može
dovesti do visoke redukcije prezimljujućih kukuljica (i do 84 %).
U biološkom suzbijanju žute
kukuruzne sovice parazitoidi jaja
(vrste rodaTrichogramma) mogu
u visokom postotku reducirati populaciju ove štetočine. Također, u
svijetu se koriste i biološki pripravci na bazi bakterije Bacilus thuringiensis, kao i neki entomopatogeni
virusi.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
Kemijsko suzbijanje može se
provoditi na sjemenskim usjevima kukuruza, na duhanu, kao i
na povrću. U cilju pravovremenog
tretiranja neophdno je pratiti dinamiku leta leptira (lampama ili,
još bolje, feromonskim klopkama),
odlaganje jaja i izlazak gusjenica
na biljkama, da bi se utvrdilo pravo vrijeme za tretiranja. Primjerice, prag štetnosti u Bugarskoj za
merkantilni kukuruz iznosi 20-30
gusjenica na 100 biljaka. Za područje Kubana ekonomski prag
štetnosti je 3-5 gusjenica na 100
biljaka rajčice. Kod nas ovi pragovi
nisu utvrđeni. Prskanje se provodi
5-6 dana nakon početka masovnog odlaganja jaja, odnosno kada
dominiraju mlađi uzrasti gusjenica
(L1-L2). Kod nas je malo kemijskih
pripravaka koji se mogu koristiti
za suzbijanje žute kukuruzne sovice. Jedan od pripravaka koji ima
odlično djelovanje na ličinke ove
sovice je Affirm koji ima dozvolu
u rajčici,paprici,krastavcu, tikvicama, patlidžanu, grahu , salati,
kupusu. Karenca za ove kulture
iznosi 3 dana.
Veću pojavu i štete od žute kukuruzne sovice moguće je očekivati u godinama kada je temperatura
zraka i suma padalina u periodu
proljeće-ljeto, tokom dvije ili više
uzastopnih godina prelaze višegodišnji prosjek. Dakle, dalje širenje i
štetnost ove vrste u našoj zemlji zavisit će u mnogome od klimatskih
prilika u narednom periodu. Radi
određivanja potrebe za suzbijanjem, češće treba pregledati ugrožene usjeve na prisutnost i brojnost
odloženih jaja i gusjenica.
Mladen Karačić, dipl. ing.
I
zrazito sušno vrijeme, visoke dnevne temperature,
zapuštene poljoprivredne
površine, nepristupačnost terena te slaba organizacija i neadekvatna opremljenost vatrogasnih službi, glavni su krivci
velikog broja požara koji su ovo
ljeto harali Hercegovinom. Svakako u uzroke velikog broja požara treba ubrojiti i nemarnost
ljudi koji su i prouzročili najveći
broj požara. Pretpostavlja se da
su neki požari i podmetnuti. Gotovo da nije bilo dana da nije gorjelo
u Hercegovini. Najviše je gorjelo
nisko raslinje i makija, ali među
opožarenim površinama bilo je i
vinograda, voćnjaka, nasada povrća i drugih poljoprivrednih kultura.
Neki vinogradi su djelomično uništeni, ali ima i onih koji su u potpunosti izgorjeli, posebno oni koji
su pomalo zapušteni i u kojima se
ne provode redovite agrotehničke
mjere.
22
Kako sladiti stevijom
Kupila sam vrećicu suhog lišća stevije no ne znam na koji način ga pripremiti za zaslađivanje čaja ili kave?
Stevija je posve suha već nekoliko dana poslije berbe, odnosno kada
njezini listovi postanu šuškavi. Tada se
skidaju s grančice i usitnjavaju u sjeckalicama ili mlinovima za kavu sve
dok se ne pretvore u suhi tamnozeleni
prah. Takav se prah može odmah koristiti kao sladilo umjesto šećera, naravno u količini 40 puta manjoj od šećera.
No budući da bi nekima mogao zasmetati sitni zeleni prah koji pluta po
površini moguće je napraviti i sladilo
otopljeno u vodi. Prema iskustvu doc.
dr. Novaka, najbolji rezultat bit će ako
se dva grama praha stevije pomiješa
sa 1 dcl vode i sve zagrije na 80 oC oko
desetak minuta. Takva se otopina prije
upotrebe procijedi kroz filter za kavu i
koristi poput komercijalnih sladila.
B.H.
Priprema medovine (medice)
Kako napraviti vino od meda (medovinu)?
Vino do meda kod nas nije zaštićeni
proizvod tako da ni način proizvodnje
nije točno definiran. Za proizvodnju vina od meda potrebno je otopiti
med u većoj količini tople vode (npr.
na 100 l vode dodati 30-40 kg meda)!
Nakon otapanja meda pomoću refraktometra se odredi količina šećera
u otopini. O količini šećera u otopini
ovisi alkoholna jakost budućeg vina.
Npr. ukoliko otopina ima17 % šećera u
budućem vinu možemo očekivati oko
11,2 vol % alkohola. Ako želimo viši
sadržaj alkohola otopini moramo dodati još meda. Otopinu je potrebno zagrijati (na oko 65oC) radi uništavanja
patogenih mikroorganizama. Tijekom
zagrijavanja stvara se pjena koju je
potrebno ukloniti. Ako ne uklonimo
pjenu, vino će biti lošijeg okusa. Nakon zagrijavanja otopina se hladi na
oko 20oC. U ohlađenu otopinu preporučuje se dodati 2,5-3 g/l kiseline.
Može se dodavati mliječna i/ili vinska
kiselina. Kiselinu je potrebno prethodno otopiti u manjoj količini slatke
otopine. Mogu se, po želji, dodavati i
različiti začini, koji će vinu dati gorčinu. Vrsta meda također ima svoj utjecaj na kvalitetu proizvoda. Najbolje je
koristiti čisti,vrcani pčelinji med. Tako
pripremljenoj otopini dodaje se selekcionirani vinski kvasac (40-50 g/100
l) kako bi pokrenuli proces alkoholnog vrenja. Kvasac je potrebno prethodno razmnožiti u manjoj količini
tople slatke otopine. Dodaje se i hra-
na za kvasce (d amonij fosfat) kako
bi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje je
vrenje provoditi u posudi od nehrđajućeg čelika (inox). Posuda se zatvori
poklopcem i na nju se stavi vrenjača.
Nakon završenog vrenja vino je potrebno zasumporiti i pretočiti.
Antonija Tomić, dipl.ing.agr.
Suzbijanje miševa
Krajem ljeta primijetio sam nekoliko miševa u kući ali i u pomoćnim prostorijama. Na koji način obaviti zaštitu,
jer se bojim da se ne bi namnožili,jer
imam dosta uskladištenog žita.
Kraj ljeta i početak jeseni, odnosno
sniženje dnevnih temperatura, jest
vrijeme kada miševi ali i štakori napuštaju polje i naseljavaju zatvorene prostore (najčešće skladišta poljoprivrednih proizvoda). Kad se primijete prvi
miševi treba odmah pristupiti njihovu
suzbijanju, svakako prije nego što se
namnože. Danas na tržištu postoji veliki broj različitih pripravaka kojima
se može obaviti suzbijanje miševa i
štakora. Dosta efikasan pripravak jest i
Mišomor koji se može kupiti kao meki
mamak ili parafinski blok ovisno gdje
ga želite primijeniti. Meki mamak se
koristi u zatvorenim prostorima, dok
je parafinski blok za vanjsku uporabu. Osim kemijskog načina suzbijanja,
koji uključuje primjenu rodenticida, za
suzbijanje miševa i štakora mogu se
koristiti i ultrazvučni rastjerivači koji
se postavljaju u utičnice s električnom
energijom te emitiranjem valova ometaju odnosno tjeraju miševe i štakore iz
prostorije u kojoj se nalaze.
dr. Ivan Ostojić
Idealno vrijeme orezivanja lovor višnje
U svom vrtu imam zasađenu živicu
od lovor višnje u duljini od 80 metara te
me zanima kada se točno ona orezuje
i na koju visinu? Unaprijed zahvalan!
Posljednjih godina lovor višnja je
preuzela primat u hercegovačkim vrtovima i okućnicama, što nije slučajno iz razloga što se radi o vrlo žilavoj
i nadasve prilagodljivoj biljnoj vrsti.
Tako je možemo uočiti kako vrlo dobro
uspijeva u različitim podnebljima i na
različitim tipovima tala. Kada se uzgaja u vidu živice (što je i najčešći slučaj)
treba je redovito i orezivati. Orezivanje
se provodi tijekom srpnja i kolovoza a
idealna visina biljke iznosi od 1,2 do 1,8
metara. Međutim, visinu živice slobodno održavajte na željenoj razini i kod
rezidbe se ne bojte rezanja u staro drvo.
Naime, lovor višnja će uz minimum pažnje (zalijevanje i gnojidba) vrlo brzo
potjerati nove izbojke te ćete za kratko
vrijeme na svojoj okućnici formirati
dekorativnu i nadasve otpornu živu
ogradu. Kao živicu mlade biljke šišajte
u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina,
nakon sadnje, preporuča se orezivanje
u ožujku i lipnju na način da ostavite
novu visinu ograde nekih pet do deset
cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju, nakon
cvatnje, te još jednom u kolovozu ili
rujnu. Ako raste kao samostalan grm,
u rano proljeće prikratite samo grane
koje strše i narušavaju željeni oblik.
Mlade grane, koje kreću bliže korijenu,
skratite na polovicu da bi razgranali
podnožje grma koje često ogoli. Svakih,
otprilike, pet godina rasteretite središte
grma kako bi ga prozračili.
Ivana Markota, master struke
Raspucali plodovi mandarina
U vrtu, pored ostalih voćnih vrsta,
imam i nekoliko stabala različitih sorti
mandarina. Međutim, često se događa
da na njihovim stablima nalazim raspuknute plodove. Možete li mi pojasniti što je uzrok njihovog raspuknuća?
Raspuknuće plodova agruma javlja se svake godine u manjoj ili većoj
mjeri. Pucanje plodova posebice je
karakteristično za stabla koja su duži
ili kraći vremenski period, uslijed
suše, imala nedovoljne količine vode
u tlu i stablu. Zbog toga stanice i tkiva kore ploda prestaju rasti te izgube
svoju elastičnost. Potom dolaze obilnije kiše ili navodnjavanje uslijed čega
voda ulazi u plod i zbog čijeg pritiska
ali i neelatičnosti stanica dolazi do napuknuća kore. Što je sušno razdoblje
bilo izraženije i duže to je raspuknuće
brže i jače izraženo. Plodovi s tanjom
korom kao i stabla u čijoj ishrani nedostaje kalij (koji u stablu utječe na
stvaranje ravnoteže vode) puno su
osjetljivija na ovu neželjenu pojavu.
Drugim riječima, raspuknuće plodova
možemo jedino otkloniti redovitim
navodnjavanjem i opskrbom stabala
dovoljnim količinama kalija. U tu svrhu u našim Agrocentrima u Mostaru ,
Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku
možete pronaći Cifo gnojivo koje sadržava kalij u čistom obliku, a koje je
prilagođeno potrebama agruma.
Ivica Doko, dipl. ing.
Već dvadeset godina Croatia osiguranje d.d. uspješno posluje kao samostalno
gospodarsko društvo u Bosni i Hercegovini. Ključ uspjeha ogleda se u tradiciji
staroj 128 godina, kompletnoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja, brzom i
pravičnom izvršenju obveza, sudjelovanju osiguranika života u dobiti i stručnim
i profesionalnim zaposlenicima. Svojim kapitalom dajemo apsolutno jamstvo
osiguranicima da svaki preuzeti rizik Društvo može nositi bez ugrožavanja tekuće likvidnosti uz brzu i cjelovitu isplatu štete. Hvala na ukazanom povjerenju!
Croatia osiguranje d.d. — Za sva vremena
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
23
Suzbijanje štetnih glodavaca
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se
u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima.
Velimir Lasić, dipl. ing.
O
sim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu izazvati
neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita
i ostale namirnice) koju zagađuju
svojim izmetom, čineći je potpuno
neuporabljivom. Ali, pošteđene ne
ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno
izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da
štakor za samo godinu dana može
pojesti do 25 kg žitarica a još više
hrane uništi njenim razvlačenjem i
onečišćenjem izmetom. Ipak, prava
opasnost prijeti od niza bolesti, a
utvrđeno je da štakori prenose više
od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko
zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne
(sivi štakor) što i dokazuju slučajevi
njihovog ugriza od kojeg su znala
nastradati djeca, te u prigradskim
naseljima sitnija stoka, perad, čak
i mačke. Također, postoji realna
opasnost i od trihineloze kod koje
se čovjek zarazi preko inficiranog
svinjskog mesa kao i leptospiroze
gdje izvor zaraze predstavlja goveđe
meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim
životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim.
Koji su mamci najpodesniji za
obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tržištu možemo
pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje
štetnih glodavaca, ne znači da su
ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Razlog leži u činjenici
što je riječ o vrlo opasnim otrovima
s kojima treba rukovati prilično
oprezno. Obično je riječ o uljnim
tekućinama koje treba miješati
s određenom količinom žitarica,
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
voća i povrća i sl. Dakle, zbog velike
otrovnosti spomenutih pripravaka i
kompliciranosti njihove pripreme i
primjene puno su praktičniji gotovi
mamci. Gotove mamke je dovoljno
razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta
se lako uočavaju po ostacima izmeta, načetim dijelovima sjemenki
i po ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami
nadzor mamaca što podrazumijeva
njihovo nadopunjavanje i to sve
dok ih glodavci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji
pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena
i diefetialona. Spomenute mamce
možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj
bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potražite i odgova-
rajuću stručnu pomoć jer postoje
tipovi mamaca podesni za uporabu
u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i
stambenim zgradama kao i mamci
namijenjeni za vlažne prostorije. Za domaćinstva su se posebno
djelotvornim pokazali meki mamci MIŠOMOR sa okusom jagode.
Danas na tržištu postoje posebne
«zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog
trovanja stoke, kućnih ljubimaca.
Uz pravilnu primjenu ovih gotovih mamaca više nećete morati
strahovati od “nepoželjnih podstanara” koji svake godine (kako su
izračunali stručnjaci i statističari)
na području BiH načine izravne
štete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka.
• Obzirom da su glodavci životinje koje veliku požnju poklanjaju
osobnoj higijeni (lizanjem čiste pojedine dijelove tijela:noge, krzno),
ta njihova osobina je iskorištena u
suzbijanju. Naime, danas na tržištu
postoje posebni kemijski pripravci
u obliku paste kojima se premazuju
mjesta po kojima se glodavci kreću.
Nakon što pređu preko takvih površina, glodavci ližući i čisteći tijelo
u probavni sistem unose kemijski
pripravak koji izaziva njihovo ugibanje. Jedan od takvih pripravaka
je MURIN pasta koja je vrlo učinkovita u suzbijanju glodavaca
24
Njegovanje vina u bocama
Ivan Sokolić, dipl. ing. polj.
I
kad je vino jednom u boci briga
o njemu ne prestaje. Takva vina
valja njegovati i povremeno
kontrolirati. To vrijedi kako za vina
u bocama namijenjena neposrednoj prodaji i potrošnji, tako još i
više za vina koja su punjena da bi
starjela-zrijala u boci i tako dobila
na kakvoći.
Boce s vinom namijenjene brzoj prodaji i potrošnji pravilno se
označavaju-etiketiraju, pakuju u
kartonske kutije ili plastične nosiljke i pravodobno se skladište kod
proizvođača ili u prodavaonicama
da bi malo zatim izložena na police
bila dostupna izboru kupaca.
U novije vrijeme i u nas je sve
više prodavaonica u kojima u kojima su boce s vinom izložene u
posebnim klimatiziranim pretincima i u kosom ili potpuno ležećem
položaju, što je osobito značajno za
kvalitetna vina i boce koje su za-
tvorene plutenim čepom.
Stanari novogradnji najčešće nemaju prikladnih prostorija za čuvanje vina pa se opskrbljuju svakodnevno ili kad im ustreba. Građani
koji stanuju podalje od prodavaonica vinom, a naročito proizvođači
vina ili vlasnici kućica za odmor i
obiteljskih kuća koji s k tome i poštovatelji dobre kapljice, nastojat će
osigurati vina za višednevne potrebe. Pravila njege i čuvanja vina u
boci poznata su svakom ljubitelju,
naročito kolekcionaru, ali neće biti
suvišno i ovdje nabrojiti barem najosnovnija.
Prikladne prostorije za čuvanje
flaširanih vina imaju stalnu i ne
visoku temperaturu. Vinu u boci
najbolje odgovara temperatura od
10-12 oC što nije lako postići. Zrak
u takvim prostorijama ne smije biti
odveć suh, a to znači da su najprikladniji tzv. podrumski uvjeti gdje
uz već rečeno nema ni danjeg svijetla što vinu smeta.
Iako su vina u boci dobro začepljena nije preporučljivo u istim
prostorijama uz njih držati namirnice ili drugo što bi mirisom ili
drugačije moglo smetati. Nije preporučljivo da se tako pohranjena
vina potresaju ili pokreću jer se
eventualno nastali talog naročito
u crnih vina uzmuti. I ovdje je važno da pluteni čep bude stalno vlažan, jer tada nabubri pa bolje zatvara, sprječavajući ulazak zraka
u bocu i čuvajući vino od kvarenja.
Takav vlažan čep lakše se i odčepljuje. Da bi se udovoljilo svim
ovim zahtjevima vina se slažu na
posebne police, koje mogu biti izgrađene od drva, salonitnih cijevi,
cigla posebnih oblika i sl. Danas
se već gotovo u svakoj robnoj kući
prodaju naročito za tu svrhu izrađene plastične ili metalne police u
koje se slažu boce u kosom položaju i odvojene jedna od druge da
se pri uzimanju ne bi nepotrebno
potresale.
Boce su grlom okrenute prednjoj
strani police da bi ih lakše nadzirali. Jedino se butelje sa pjenušavim
vinom okreću grlom na niže, slično položaju kakav imaju na kosim
stalnicama pupitr(od francuske
riječi pupitre) što se koriste u klasičnoj proizvodnji pjenušca.
Vina u bocama mogu se čuvati
uspješno duže ili kraće. Bolje se čuvaju crna nego bijela , bolje bogatija
i punija nego tzv. tanka ili laganija.
Za stolna i laganija kvalitetna
bijela vina s manje aciditeta ne
preporuča se čuvanje duže od dvije
godine. Jače alkoholna i punija bijela vina mogu se čuvati tri ili više
godina a isto takva crna vina čak
deset i više godina.
Valja nam znati da starenje ni u
jednih ne smije prekoračiti rok do
kojeg se vinu kakvoća popravlja
jer nakon određene kritične godine
počinje obratni proces.
(preneseno iz knjige
Vino sunca i čovjeka rod)
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
25
Etikete za vino
S
vaka boca ili druga ambalaža
za vino u prometu mora imati
etiketu koja sadržava Pravilnikom o vinu definirane oznake.
Etikete za vino su važan izvor informacija za potrošače, budući da
govore o tipu, kvaliteti i podrijetlu
vina. Vrlo često su jedini kriterij
po kojemu potrošači odabiru vino.
Kako čovjek odabire vizualno, sigurno je da i dizajn etikete ima vrlo
važnu ulogu prilikom kupnje vina.
Stoga je vrlo bitno da osim osnovnih informacija koje pružaju o
vinu, svojim atraktivnim dizajnom
privuku kupca.
Neke vinske kuće pridaju veliku pozornost dizajnu etikete, dok
ih neke vinarije ne mijenjaju dugi
niz godina. One im postaju zaštitni
znak. Međutim, elegancija etikete
nije garancija kvalitete proizvoda. Umjesto toga, važni su podaci
koji se nalaze unutar etikete, koje
potrošača informiraju o vinu. Prilikom označavanja vina ne smiju se
koristiti riječi, pojmovi, nagrade ili
slično, koje bi potrošača mogle dovesti u zabludu.
Nakon punjenje i čepljenja vina,
boce idu na etiketiranje. Etikete se
stavljaju na prednji i/ili stražnji
prošireni dio boce, na vrat boce
i preko grlića. Etiketa na proširenom dijelu boce je po veličini
najveća, i to je glavna etiketa.
Etiketa na boci može biti
glavna ili trbušna, prsna ili polumjesec, vratna te informativna ili kontraetiketa.
Svi podaci na etiketi
Na glavnoj etiketi pišu se podaci koji su propisani PravilniB RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
kom o vinu RH. Na suprotnoj strani
od glavne etikete nalazi se informativna etiketa koja nije obavezna
i ne stavlja se uvijek na bocu. To
dodatno poskupljuje proizvodnju
vina. Dio teksta za koji nije propisano da mora biti glavnoj etiketi,
može se preseliti na informativnu
etiketu.
Na vratu se nalazi manja etiketa
specijalnog oblika. Na ovoj etiketi
se obično nalazi samo neki detalj
značajan za deklaraciju vina, obično je to logo kuće.
Preko grlića ponekad se stavlja
etiketa u obliku papirne trake. Ova
etiketa nije obavezna. Naravno,
svaka zemlja ima svoj pravilnik i
svoje specifičnosti kod označavanja vina.
Pored ovih oznaka na etiketi se
mogu dodati i oznake:
- Boje vina (bijelo, ružičasto ili
crno vino)
- Sorta, odnosno sorata od kojih je
vino proizvedeno
- Tradicionalnog (specifičnog) načina proizvodnje i
- Priznanja i odlikovanja dobivenih na priznatim nacionalnim
i međunarodnim sajmovima i
izložbama vina. Ova odličja mogu
stajati samo ukoliko se odnose na
berbu koja se nalazi u boci.
Što se tiče stolnih vina,ona prema Pravilniku mogu imati nešto
manje informacija, a obavezne su
oznake proizvođača, kvalitete, količine vina u litrima, sadržaja alkohola u vol %, zemlje podrijetla,
godine berbe te broja boce.
Vrhunska vina mogu imati prsnu etiketu smještenu na prijelazu
tijela boce u grlo boce. Na prsnoj
etiketi može se nalaziti oznaka godine berbe, oznaka odlikovanja i
priznanja, slike, crteži i slično.
Pjenušavo vino mora u prometu imati oznake proizvođača, naziv
vina,sadržaj alkohola u vinu (u volumnim postocima), sadržaj šećera
u vinu, oznake dali se radi o prirod-
nom ili gaziranom pjenušavom vinu,
metoda proizvodnje (metoda vrenja
u boci, metoda vrenja u tankovima,
odnosno proizvedeno dodatkom
ugljičnog dioksida) i broj boce na
samoljepljivoj traci koja se lijepi oko
grla boce koja zatvara kapicu.
Pjenušava vina mogu nositi i
druge oznake za označavanje vina
određene kvalitete dopuštene propisima o označavanju vina.
Vina kontroliranog podrijetla
Vina sa oznakom kontroliranog
podrijetla, prema našem Pravilniku o
vinu, moraju na etiketi imati oznaku:
- naziv vina
- ime proizvođača
- zaštićenog imena i znaka
- vinorodnog područja odakle potječe (regija, podregija, vinogorje
ili položaji)
- sadržaj alkohola u volumnim
postocima
- sadržaj šećera izraženog kao
suho, polusuho, poluslatko ili
slatko vino
- kvalitete izražene kao: stolno,
kvalitetno ili vrhunsko vino
- godina berbe
- zemlje podrijetla
- broja boce
- količine vina u boci izražene u
litrima
- „kontrolirano podrijetlo“ i naziv tijela i broj rješenja kojim je dozvoljeno označavanje vina oznakom
kontroliranog podrijetla („Odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i
šumarstva rješenjem br…..“)
Antonija Tomić,dipl.ing.agr.
Zavod za vinogradarstvo
i vinarstvo, Agronomski fakultet
(Preneseno iz Gospodarskog lista)
26
Što kod cvijeta
najviše privlači pčele?
Ljubitelje cvijeća i vrtlare privlače gredice i vrtne posude ispunjene raznobojnim cvijećem, a znanstvenike na Sveučilištu Cambridge i Bristol zanimalo je što
to kod cvijeća više privlači pčele nego ljude. Objavljeno nedavno u britanskom
časopisu „Functional Ecology“, njihovo istraživanje otkriva da stanice na laticama cvjetova koje imaju karakteristike čička imaju bitnu ulogu kao pomoć
pčelama pri hvatanju na cvjetove-posebice pri uvjetima pojačanog vjetra.
Marin Burić, dipl. ing.
S
tudija se fokusira na specijalne stanice pronađene na
površini latica čija se zapanjujuća struktura najbolje vidi pod
elektronskim mikroskopom.
Skrivene značajke cvjetova
Veliki broj cvjetnih vrsta koje su
uobičajene u našim vrtovima ima
izražene konične stanice latica.
Ruže imaju zaobljene konične stanice latica dok petunija ima vrlo
izdužene stanice, što njezinim cvjetovima daje gotovo baršunast izgled
posebice vidljiv kod onih varijeteta
koji su tamnije boje.
Skupina znanstvenika prethodno je otkrila da pčele, kad imaju na
izbor zijevalicu (Antirrhinum sp.) s
koničnim te mutirani varijetet bez
njih, odabiru prvi jer ima takve ko-
nične stanice pomažu da se uhvate
za cvjetove, primjerice, poput čička, kod kojeg se pčele kandžicama
zakače za procjepe između stanica. U usporedbi sa mnogim vrtnim
cvijećem, zjevalica ima vrlo složen
cvijet; pčele moraju sletjeti na vertikalno lice i otvoriti teški otvor da
bi mogle dosegnuti nektar.
• Koristeći dvije vrste petunija,
jednu sa koničnim stanicama te
jednu s mutiranim ravnim stanicama, istraživači su pustili roj bumbara, koji nisu nikad prije vidjeli petunije, na pašu u veliku kutiju koja je
sadržavala oba tipa tog cvijeta. Otkrili su da su i bumbari preferiirali
cvjetove s koničnim stanicama.
Nakon toga su smislili kako
mogu imitirati način na koji se cvijeće miče na vjetru, koristeći laboratorijsku treseću platformu koja
se inače koristi za miješanje teku-
ćina, te je na nju stavljeno cvijeće.
Kako se povećavala brzina trešnje,
oponašajući povećanu brzinu vjetra, pčele su povećale svoju preferenciju prema cvjetovima sa koničnim stanicama. Rezultati su dali
ekolozima dublji uvid u interakciju
između biljke i oprašivača.
Pčelinji odabir
Biolozi sa kalifornijskog sveučilišta u San Diegu otkrili su da mala
doza uobičajeno korištenih pesticida na usjevima pretvara pčele u
„izbirljive jelce“ i utječe na njihovu sposobnost da usmjere druge
članove svoje zajednice na dobre
izvore hrane. Rezultati njihovih
eksperimenata daju preporuke koji
bi se pesticidi trebali upotrebljavati
na usjevima koje oprašuju pčele te
daju objašnjenje za jedan od glavnih
uzroka nedavnog opadanja broja
pčelinjih kolonija. Od 2006. godine
pčelari u Sjevernoj Americi i Europi
izgubili su otprilike po jednu trećinu
svojih pčelinjih zajednica svake godine zbog „poremećaja propadanja
kolonija“. Dok točan uzrok toj pojavi još nije poznat, znanstvenici vjeruju da su upravo pesticidi pridonijeli tom padu. Jedna grupa pesticida,
poznatih pod nazivom neonikotinoidi, zaokupila je pozornost i pčelara
i znanstvenika.
Biolozi su fokusirali svoju studiju
na specifični neonikotinoid pod nazivom imidakloprid, čija je uporaba
zabranjena na određenim usjevima u nekim europskim zemljama.
Otkriveno je u istraživanjima da
su pčele, koje su tretirane s malom
pojedinačnom dozom imidakloprida, u usporedbi s tim što bi dobile
u nektaru, postale „izbirljivi jelci“.
Drugim riječima, pčele su odabrale
hraniti se samo slađim nektarom te
su odbijale nektar manje slatkoće s
kojim bi se u normalnim okolnostima hranile i koji bi osigurao važnu
dozu hranjivosti za koloniju. Uz to,
pčele obično potiču i usmjeravaju
članove svoje zajednice na kvalitetne izvore hrane njišućim plesom, a
otkriveno je da tretirane pčele također i plešu manje.
Izloženost količinama pesticida prethodno smatranih sigurnim
može negativno utjecati na zdravlje
pčelinjih zajednica.
Znanstvenici su istaknuli da
medonosne pčele koje preferiraju
samo slađu hranu mogu dramatično reducirati količinu potrebnih
sredstava koje donose u koloniju.
Daljnje redukcije u njihovim zalihama hrane se mogu pojaviti kada
pčele više ne mogu komunicirati sa
svojim rođacima.
Da bi testirali kako se preferencija
prema izvorima šećera mijenja prema djelovanju imidakloprida, znanstvenici su „upregnuli“ tj. imobilizirali pčele na način da su im samo
glave pokretne. Stimulirajući pčelinja ticala sa zašećerenom vodom ,
znanstvenici su otkrili koja je koncentracija zašećerene vode dovoljna
da bi se pčela njome počela hraniti.
Koristeći ulaznu koncentraciju šećera u vodu u rasponu od 0 do 50 %,
znanstvenici su doticali antene svake pčele da bi ustanovili da li pčele
otvaraju dijelove svojih usta. Pčele
koje su tretirane imidaklopridom su
bile manje voljne hraniti se vodenom otopinom šećera slabe koncentracije od onih koje nisu tretirane.
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
27
Radovi u pčelinjaku
tijekom listopada
U listopadu je sve manje posla za pčelara, ali se pčele intenzivno
pripremaju za zimovanje. S hladnijim danima dolaze znatne promjene u
životu i radu pčelinjih zajednica.
U
kontinentalnom dijelu zemlje listopad je posljednji
mjesec kada pčelari još
imaju posla oko samih košnica.
U krajevima uz more pčele će još
neko vrijeme biti aktivne i izlaziti
iz košnica. Tijekom listopada potrošnja meda je oko 2 kg. Toplijih
dana može biti još u prvom dijelu
mjeseca, što će omogućiti završetak svih radova s košnicama u ovoj
kalendarskoj godini i nadoknadu
propuštenog. U slučaju hladnog i
kišovitog vremena, osobito ujutro,
u drugoj polovici mjeseca pčele
će se sve češće početi skupljati u
zimsko klupko. Zbog toga već sada
trebamo misliti na utopljavanje
košnica i pripremiti potrebne materijale. Lijepi dani nam omogućavaju završetak radova iz rujna. Još
uvijek pčele stignemo dohraniti
ako je potrebno, a posebnu pažnju posvećujemo ovogodišnjim
prirodnim ili umjetnim rojevima i
nukleusima. U slučaju da će meteorolozi kroz dulje razdoblje predvidjeti toplo i lijepo vrijeme dohranu
možemo obaviti gušćim šećernim
sirupom, a u slučaju loše prognoze
najbolje je koristiti med ili standardne medno šećerne pogače (bez
stimulatora) u koje može biti dodan
pripravak protiv nozemoze. Obično
u drugoj polovici listopada u košnici nema legla ili ga ima vrlo malo pa
je to vrijeme kada obavljamo i jesensko tretiranje protiv varoe. Sada
leta zatvaramo češljevima ili vra-
B RO J 8 2 • RU J A N / L I S TO PA D 2 0 1 2 .
tašcima od matične rešetke kako bi
spriječili ulazak miševa i rovki.
Zbivanja unutar košnice
Kako odmiče jesen tako je na
pčelinjaku sve manje posla za pčelara, naravno, pod uvjetom da je sve
potrebno napravljeno na vrijeme.
Isto se ne bi moglo reći i za zbivanja
unutar košnice. Sve hladniji dani
donose značajne promjene u životu
pčela u košnici. Nektarne i peludne
paše nema u nekoj vidljivoj količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice
čemu pogoduju i sve kraći i hladniji
dani. Za lijepog sunčanog vremena
može se vidjeti poneka pčela kako
se vraća s oskudnim grudicama
peluda na nogama. Uz pelud, pčele
donose i propolis kojim zatvaraju
i posljednje pukotine kroz koje bi
mogla ulaziti hladnoća ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme značajno
je i za jesenske pročisne izlete kako
bi pčele ušle u zimsko klupko sa
što manje opterećenim crijevima.
Tijekom listopada, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje
leglo. Zna se da zimu prežive pčele
izležene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina
matica prestaje polagati
jajašca već krajem rujna
iako mlade matice u jakim zajednicama mogu
produžiti zalijeganje i
kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako
je zima blaga, leglo se
u takvim zajednicama
može u manjoj količini
neprekidno razvijati.
Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto
na kojem će se oblikovati zimsko klupko.
To je u većini slučajeva
saće u sredini košnice iz
kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne
ispod 12 °C, pčele se počinju skupljati u klupko.
Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a
za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta.
Suzbijanje varoe
Tijekom mjeseca košnice više
ne bi trebali otvarati osim u drugoj
polovici kada zajednice počinjemo
tretirati protiv varoe. Taj zahvat
nastojimo obaviti što je brže moguće. Pogodno je da su topliji dani uz
sunčano i mirno vrijeme.
U ovom razdoblju smijemo primijeniti sve pripravke koji su registrirani za ovu namjenu jer nema
opasnosti od zagađenja meda, ali
treba biti oprezan zbog zaostataka
(rezidua) u vosku pa je dobro tretirati samo plodišne okvire, a izbjegavati one u medištu na kojima
ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako
se preparat za suzbijanje primjenjuje prskanjem po pčelama unutar košnice (kao organske kiseline),
temperatura zraka svakako ne bi
smjela biti ispod 10 °C.
Za primjenu bilo kojeg pripravka
moramo se držati uputa proizvođača o koncentraciji i načinu primjene. Unatoč oprezu, pri primjeni
sredstava protiv varoe uvijek strada određen broj pčela i to u prvom
redu starije i slabije pa je suzbijanje varoe za toplijih dana poželjno
obaviti i iz tog razloga. To je bitno
s higijenskog gledišta jer kada su
pčele aktivne i izlijeću iz košnica
mogu iznijeti van uginule pčele s
podnice i leta, nasuprot tretiranju
za hladnijih dana.
Kruno Lažec, dr.vet.med.
(članak prenesen iz
Gospodarskog lista)
30
Nagradna
križaljka
Zanimljivosti
Pčelinje zujanje u brojevima
Za 1 kg meda, koji prerade od oko 3
kg nektara, pčele trebaju posjetiti oko
7.500.000 cvjetova. Jedna pčela danju
posjeti oko 4000 cvjetova. Jedan kilogram pčela ima oko 10.000 jedinki. Pčelinja zajednica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i
peludi. Pčelinja matica u špici sezone snese oko 2000 jaja u danu, što
je veća težina od nje same. Pčela radilica u djelatnoj sezoni živi oko 45
dana, a u jesensko – zimskom razdoblju i do sedam mjeseci.
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnike
Drvo putnika lat. Ravenala madagascariensis je jedno od najomiljenijih parkovnih
stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv
ove biljke povezan je s legendom prema kojoj je ona putniku uvijek predstavljala izvor
svježe pitke vode. Zaista, mnogo se kišnice
sakuplja u pazušcima snažnih lisnih peteljki
koje su pri osnovi presjeka u obliku slova U. No, da bi koristio tu vodu
čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je,
naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih
stvari. I tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru
sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvijetovi ne mogu se
sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih polumajmuna s
Madagaskara koji za svoj trud budu obilno nagrađeni nektarom.
Listovi palme teški preko 20 kg
Kraljevska palma naraste do 25 m visine. Listovi su
dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka
stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće
tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi
s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge
strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg.
Hranidbene i farmakološke vrijednosti grožđa
Deset boba grožđa bez koštica, odnosno 50 g sadrži: 35 kalorija, 0.3 g
proteina, 8.9 g ugljikohidrata, 1.0 g vlakana, 105 mg kalija, 5.4 mg vitamina C, 0.05 mg tiamina, 0.03 mg riboflavina i 0.15 mg niacina. Grožđe je
odličan izvor antioksidansa i antitumorskih
spojeva, uključujući flavonoide, kvercetin i
resveratol ( kod grožđa crvene boje ). Ono
može spriječiti zgrušavanje krvnih zrnaca,
a samim time stvaranje krvnih ugrušaka i
lošeg kolesterola. Crveno grožđe ima antibakterijska i antivirusna svojstva. Također
je izvrsno u borbi protiv raznih oblika karcinoma. Prilikom kupnje svakako birajte grožđe crvene ili crne boje, budući da je ono bogatije već
spomenutim zdravim svojstvima od grožđa bijele ili zelene boje.
Smilje - eterično ulje
Osim što će spriječiti nastajanje sitnih
borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje odlično djeluje na hematome . Smilje eterično ulje broj jedan za
regeneraciju kože i protiv bora što bi svaka dama nakon tridesete (a i
gospođe koje drže do sebe) trebale znati. Osim što će spriječiti nastajanje sitnih borica, ublažiti već postojeće bore i pomladiti kožu, smilje
odlično djeluje na hematome i dovoljna je tek jedna njegova kap da se
spriječi njihovo formiranje nakon ozljede. Uz to, regenerira ožiljke, a
djelovat će i na podočnjake i proširene vene.
Autor:
Mariofil
Soldo
Upala
kosti
X
Mojsijevo
petoknjižje
Koplje starih
germana
Stotina
Otpadak od
sijena, trina
Ekaterina
od milja
Ilija
Lončarević
Rijeka u Biv. boksač
Češkoj i u Emil
Krleža
Njemačkoj
Knjiga
(Arap.)
Soli octene
kiseline
Kolut u
lancu
Torba od
telećeg
krzna
Dubleta,
varijanta
Čeljade koje
sabotira
Aljoša Asanović
Podvrsta kukuruza, kokičar
“Kilometar”
Drevno
računalo
Koš. klub
iz Soluna
Slo. skladatelj Soss
Album Dragana Lukića
Tantal
Osoba zadržana na silu
Avar,
obarac
Grditi,
koriti
Šibenski
biskup, Ante
Italija
Glumica
Mendes
Vrsta
konjskog
hoda
Bugarski
književnik,
Orlin
Ana Žube
Tiganj
“Rabat”
Glavni grad
Venezuele
Postanite i Vi član Kluba Green Garden te
ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.
Za sve informacije obratite se na
broj telefona 039/700-000 ili na
e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
ORGANSKA GNOJIVA
Fruttoorto
univerzalno
gnojivo
za sve
poljoprivredne
kulture
Phenix
namjensko
gnojivo
za voćke i
vinovu lozu
Biorex
organsko
gnojivo
za
povrtne
kulture
PIC
organsko
gnojivo
za
lisnato
povrće
Biolivo
namjensko
gnojivo
za
masline
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
ORGANSKA GNOJIVA
Fruttorto
PIC
Phenix
Biolivo
Biorex
namjensko gnojivo
za masline
namjensko gnojivo
za voćke i vinovu lozu
organsko gnojivo
za lisnato povrće
organsko gnojivo
za povrtne kulture
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
univerzalno gnojivo
za sve poljoprivredne
kulture

Ovdje

Dobre pčelarske prakse -priručnik-

Uspješan pčelar je onaj čija je proizvodnja profitabilna

ovdje - Pčelinjak

VIŠE OD MEDA - Kinematografi Osijek

zdrava hrana, pčelinji proizvodi

Ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

Ovdje - Sjemenarna

uticaj tehnike pčelarenja na dobro zimovanje

TJEDAN RESTORANA U ZAGREBU 08.03. – 16.03.2013

I _ Uvod u debatu II _ Prvi krug debate