b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 6 - studeni 2012.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Debljina u djece
godišnji sponzori HSDU-a
Intervju s dr. sc. Sanjom Musić Milanović:
Sve smo viši i deblji
Tata i mama za stolom
Impressum / Sadržaj
br. 6/2012
Tjelovježba
41 Triatlon - neprijatelj nezdravom
Obavijest o prestanku opskrbe tržišta Republike Hrvatske
lijekovima Actrapid® Penfill® i Insulatard® Penfill®
Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. obavještava Vas kako prestankom opskrbe
od studenog 2012. ovi humani inzulinski pripravci neće više biti
dostupni u Republici Hrvatskoj:


Actrapid® Penfill®
Insulatard® Penfill®
Obavještavamo Vas usto i da od studenog 2012. ove igle za davanje
inzulina neće više biti dostupne u Republici Hrvatskoj:
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 6/2012., godina izlaženja XX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: presi@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
NovoFine® 28G x 12 mm
Zbog toga Vas molimo da se na vrijeme javite svom liječniku koji će Vam
odrediti primjerenu terapiju.
Svi drugi inzulini proizvođača Novo Nordisk ostaju u Republici
Hrvatskoj dostupni kao i do sada.
Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.
Actrapid®, Insulatard®, Penfill® i NovoFine®, zaštićena su imena tvrtke Novo Nordisk A/S.
www.dijabetes.com.hr
www.novonordisk.hr
0800 66 66 00
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: studeni 2012., u 30 000 primjeraka
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
životu i pretilosti
Triatlon je pravi izazov za one koji
brinu o zdravlju uz korisnu i zabavnu
tjelovježbu
Također u ovom broju:
4
Uvodnik
5
Događanja i akcije
10
Intervju
15
Tema broja
24
Medicina
28
Djeca i mladi
S adržaj:
29
Prehrana
31
Recepti
34
Gastro putovanja
37
Prva obavjest kongresa
6
Događaji i akcije
41
Tjelovježba
46
Iz udruga HSDU-a
Degludec - korak dalje u liječenju
dijabetesa tipa 1 i 2
49
Međunarodna iskustva
Inovativni lijekovi za mnoge su se
bolesti pokazali dragocjeni i
pacijentu omogućili povratak u
gotovo normalan život. Stručni skup
EASD i dijabetičarima najavljuje
bolja rješenja
51
Nagradna križaljka
I prehrana djece, briga je o njihovoj budućnosti
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Medicina
24 Tko plaća čiji luksuz?
Još jednom preporuke o
odgovornom odnosu prema
vlastitom zdravlju i zajedničkim
troškovima u zdravstvu
Djeca i mladi
28 Vikend dijabetesa u Gradu mladih
Kako se edukacija edukatora provodi
na način da pravovremeno mogu
preuzeti svoj zadatak u društvu
9
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 6/2012
RIJEČ UREDNICE
Poučni tekstovi
za sve koji jedu
P
red vama je veoma poučan broj časopisa ako imate djecu i želite ih spasiti od posljedica
prekomjerne težine, posebice ako imaju šećernu bolest. Naravno, tekstovi o debljini poučni su i za one koji nisu djeca jer su principi pravilne prehrane jednaki i za odrasle, s dijabetesom, ali i bez njega. Dobro je da je i u razgovoru za ovaj broj časopisa s temom debljina
u djece dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.med., upozoravajući na pojavu tipa 2 šećerne bolesti
u djece, najčešće zbog debljine i nedovoljno tjelesnih aktivnosti, naglasila da je dijabetička
prehrana najzdraviji način prehrane. To se već moglo čuti i od nutricionista iako znamo da dijabetičar, ovisno o svojoj bolesti, za
uspješnu regulaciju mora uz propisanu terapiju pratiti i druge utjecaje o kojima ovisi razina šećera u krvi posebice o tjelesnoj aktivnosti. Možda je za one mlađe triatlon dobar izbor tjelovježbe o čemu donosimo poseban prilog?
Iako su endokrinološki i metabolički poremećaji zbog kojih nastaje šećerna bolest i pretilost - o čemu pišu prof. Miroslav Dumić i suradnici - još uvijek predmet znanstvenih istraživanja, svatko od nas se mora potruditi ustanoviti kako postići optimalne vrijednosti
i ravnotežu unosa hrane i potrošnje energije jer je to uvjet za izbjegavanje moguće komplikacije šećerne bolesti. Ovoj će temi biti
posvećen 11. Kongres HSDU-a u travnju 2013. u Dubrovniku.
U vijestima iz udruga uvijek se nađu zanimljive ideje koje su često edukacija kroz zabavu, ali i podsjetnik na nove mogućnosti
sadržaja rada društava koje mogu biti i poticaj za zajedničke aktivnosti, kako je to bilo vidljivo u prošlom broju o kampovima na
nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Uskoro ćemo imati priliku pokazati se široj javnosti kako smo organizirani obilježavajući 14. Studeni Svjetski dan šećerne bolesti, a
osobito kako smo temeljito prihvatili preporuke o pravilnoj prehrani kad nakon toga dođu Božićni i Novogodišnji blagdani.
Vaša, Mensura (Seka) Dražić
Obiteljski specijalist
kakvoga bismo htjeli
K
RIJEČ PREDSJEDNIKA
akav treba postojati odnos, kontakt i međusobno uvažavanje ali i međusobno slušanje nas 300.000 osoba s dijabetesom i oko 2.300 obiteljskih liječnika? Mi kao pacijenti vjerujemo kako imamo pravo na obavezno upućivanje na specijalističke pregleda
prema odobrenim normativima. Imamo pravo na ortopedska pomagala obvezno propisana prema maksimalnim količinama po Pravilniku HZZO-a. Liječnici imaju obvezu informirati nas i upućivati na lokalnu udrugu
osoba s dijabetesom koje organiziraju edukacije (npr: letak u ordinaciji….). Želimo dostići zajednički cilj: postići kvalitetnu skrb
tamo gdje se živi, ponajprije kod obiteljskog liječnika, ali smo i svjesni nužnosti kako i mi, pacijenti, moramo moći dokazati kako
provodimo dobru samokontrolu svakodnevne pravilne prehrane, fizičke aktivnosti i provedbu terapije.
S druge strane, obiteljski liječnik mora insistirati na našoj dokazivoj provedbi samokontrole, svakodnevne pravilne prehrane,
fizičke aktivnosti i provedene terapije (HbA1…). Svjesni smo i vjerujemo kako obiteljski liječnik zna sve o dijabetesu i da on određuje kad će nas poslati konzilijarnom liječniku te kako on i financijski odgovara HZZO-u.
Obiteljski liječnik se pita zašto mi vjerujemo više bolničkom liječniku od obiteljskog? A on nas bolje poznaje, a i specijalisti su,
također, specijalisti obiteljske medicine.
Evo teme za slijedeći kongres u Dubrovniku: što to volimo, a što ne kod liječnika obiteljske medicine? Što oni vole kod nas pacijenata, a što ne?
A sve to sa svrhom većeg zadovoljstva osobnog i stručnog, nas i naših liječnika. Prvi korak u međusobnoj komunikaciji uspostavili
smo na nedavnom 3. Kongresu obiteljske medicine. Zato, kako dr.Malnar kaže, i mi vjerujemo kako smo počeli raditi dobru stvar.
Obiteljski liječnici i mi - kao organizirani pacijenti.
Veseli bili
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Prava edukacija
za sve
NAJAVA AKTIVNOSTI H S D U-a POVODOM OBILJEAVANJA
14. STUDENOGA,
SVJETSKOG DANA ŠEÆERNE BOLESTI
• Osvjetljavanje Medvedgrada plavom bojom – prema preporuci Meðunarodne dijabetièke federacije, povodom
Svjetskog dana šeæerne bolesti u preko 160 zemalja cijeloga svijeta èlanovi dijabetièke populacije osvjetljavanjem
neke znamenite graðevine skreæu pozornost javnosti na znaèaj dijabetesa
• Medijska promocija projekta „Plavi grad“ www.plavi-grad.com
• Javna mjerenja glukoze u krvi/tlaka i savjetovanje stanovništva u suradnji sa studentima medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci
• 14. studenoga 2012. S poèetkom u 12 sati u hotelu „Dubrovnik“ u Zagrebu
Javna tribina pod naslovom „Uèinkovitost hrvatskog sustava zaštite 300.000 osoba s dijabetesom – dostupnost,
kvaliteta i troškovi; zdravstveni, socijalni, javnozdravstveni aspekt“
Na tribini oèekujemo sudjelovanje svih pozvanih èimbenika ovoga sustava, uvaenih gostiju iz Ministarstva
zdravlja, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog lijeènièkog zbora, Referalnog centra za dijabetes u RH – KB Merkur, SK Vuk Vrhovac, kao i predstavnika pacijenata iz Hrvatskog saveza dijabetièkih udruga.
Dijabetes:
zaštitimo našu budućnost
w w w. w o r l d d i a b e t e s d a y. o rg
Događanja i akcije
br. 6/2012
Novosti sa EASD-a, Berlin, 1. - 5. listopada 2012.
DEGLUDEC – korak dalje u
liječenju dijabetesa tipa 1 i 2
Novi dugodjelujući inzulinski analog, inzulin degludec, za sada pokazuje obećavajuće rezultate za
savladavanje hipoglikemija, najčešćih nuspojava inzulinske terapije. Ukoliko daljnja ispitivanja
pokažu rezultate slične dosadašnjim, degludec bi mogao postati široko dostupan kao i do sada postojeći
dugodjelujući analozi. Vrlo je vjerojatno da bi takav pripravak olakšao liječenje tipa 1 dijabetesa,
ali isto tako bi mogao nadvalati nedoumice i strahove liječnika i pacijenata u trenutku kada se treba
odlučiti za uvođenje inzulina u terapiju tipa 2 diabetesa
O
d 20-ih godina 20. stoljeća kada upotrebom pročišćenog goveđeg inzulina započinje era inzulinskog
liječenja pa do danas, učinjeno je mnogo napredaka. Otkriće aminokiselinskog slijeda humanog inzulina 50.-ih
godina omogućilo je sintezu humanog inzulina u laboratorijskim uvjetima. Njegova komercijalna prodaja kreće 20-tak
godina kasnije, a u 90.-im se razvijaju i inzulinski analozi,
inzulini kojima je nešto izmijenjena kemijska struktura kako
bi im se poboljšala svojstva u pogledu tri parametra koji se
promatraju u pogledu efikasnosti liječenja šećerne bolesti:
glukoregulacija, učestalost i težina hipoglikemija te porast na
tjelesnoj težini (1).
Prema farmakodinamskim osobitostima (brzina apsorpcije
i nastupa djelovanja nakon aplikacije), inzulinski analozi općenito se dijele na kratkodjelujuće i dugodjelujuće. Od kratkodjelujućih inzulinskih analoga danas su na tržištu dostupni:
lispro (Humalog®), aspart (Novorapid®) te glulizin (Apidra®),
a od dugodjelujućih: glargin (Lantus®) te detemir (Levemir®).
Dugodjelujući inzulinski analozi razvijeni su vođeni spoznajom o potrebi inzulinskog pripravka koji bi pokrio bazalne
potrebe, dakle onog koji bi imao svojstvo konstantnog polaganog otpuštanja tijekom 12 sati (pa se primjenjuje dva
puta dnevno), odnosno 24 sata (pa se primjenjuje jednom
6
Diabetes
www.diabetes.hr
Kristina Blaslov, dr. med.
KB Merkur
dnevno) kako bi se smanjio rizik od hipoglikemija. Unatoč
vrlo dobrim svojstvima koje trenutno dostupni dugodjelujući
inzulinski analozi pokazuju, osobito u usporedbi za regularnim humanim NPH inzulinom (srednjedugodjelujući inzulinski pripravak aminokiselinskog slijeda identičnog humanom
inzulinu, uz dodatak neutral protamine hedgcorne molekule
za produženje djelovanja), ipak ne uspijevaju u potpunosti oponašati fiziološko bazalno lučenje inzulina tijekom 24
sata. Primijenjeni u jako malim dozama ne uspijevaju održati
24-satno djelovanje, a povećanjem doze povećava se i rizik
od hipoglikemija jer ipak nakon aplikacije pokazuju blagi nastup vrhunca i prestanka djelovanja (2). Osim toga postoje
velike interindividualne razlike u metabolizmu istih inzulinskih pripravaka što zahtjeva velike napore u individualnoj titraciji terapije.
Nastojeći savladati navedene prepreke, znanstvenici su nedavno razvili i pokrenuli kliničko ispitivanje novog, ultradugodjelujućeg inzulinskog analoga – inzulina degludec (3).
Nakon supkutane aplikacije inzulin degludec tvori topive
multi-heksamere. To mu svojstvo omogućava produljeno,
polagano i konstantno otpuštanje s mjesta aplikacije. Osim
toga, to je za sada jedini dugodjelujući inzulinski analog koji
se zajedno sa kratkodjelujućim analogom može primijeniti
kao predmiješani inzulinski pripravak i
tako samo jednom injekcijom pokriti i
postprandijalnu glikemiju. Uzimajući u
obzir njegova potencijalno poboljšana
svojstva, inzulin degludec bi mogao biti
dobar izbor u inzulinskoj terapiji i dijabetesa tipa 1 i tipa 2.
Što kažu kliničke studije?
Učinkovitost i sigurnost degludec inzulina za sada je ispitana u nekoliko kliničkih studija. Birkeland i sur. (2011) proveli su 16-tjednu randomiziranu kliničku
studiju uspoređujući inzulin degludec i
inzulin glargin primijenjenim jednom
dnevno na 178 pacijenata s tipom 1 dijabetesa. Rezultati su
pokazali da oba inzulina primjenjena u podjednakim dozama pokazuju podjednaku učinkovitost u pogledu sniženja
HbA1c, ali primjena degludec inzulina pokazuje 10-30 posto
manje zabilježenih hipoglikemija u usporedbi s glarginom uz
sličnu učestalost ostalih nuspojava inzulinske terapije (4).
52-tjedna duga klinička studija sa 755 pacijenata s tipom 2
dijabetesa koja je imala cilj postizanje 3.9-5.0 mmol/L vrijed-
nosti glukoze natašte provedena u 12 kliničkih centara u SADu, dala je slične rezultate kao i prethodno navedena studija
sa tipom 1 dijabetesa. Dakle, uz podjednake doze inzulina i
podjednaka sniženja HbA1c, skupina koja je primjenjivala inzulin degludec češće je postizala ciljne vrijednosti glikemije
natašte uz nižu stopu noćnih hipoglikemija (5).
Osim toga Heise i suradnici (2011) su proveli ispitivanje učinkovitosti predmješanog inzulinskog pripravka: inzulin aspart/inzulin degludec
Literatura......
(30/70) primjenjivanog jednom devno
u usporedbi sa glarginom. Rezultati pokazuju kako je predmješana formulaci1. Vajo Z, Fawcett J, Duckworth WC Recombinant DNA technology in the
ja inzulina degludeca superiornija nad
treatment of diabetes: insulin analogs Endocr Rev. 2001 Oct;22(5):706-17.
glarginom u pogledu redukcije HbA1c,
2. Heise T, Pieber TR. Towards peakless, reproducible and long-acting insulins.
An assessment of the basal analogues based on isoglycaemic clamp studies
dnavnim profilima glikemije te učestaloDiabetes Obes Metab. 2007 Sep;9(5):648-59. Epub 2007 Jul 21.
sti hipoglikemijskih epizoda (6).
3. Kalra S, Baruah MP, Niazi AK Degludec: a novel basal insulin Recent Pat
Dakle, novi dugodjelujući inzulinski anaEndocr Metab Immune Drug Discov. 2012 Jan;6(1):18-23.
log, inzulin degludec za sada pokazuje
4. Birkeland KI, Home PD, Wendisch U, Ratner RE, Johansen T, Endahl LA,
obećavajuće rezultate za savladavanje
Lyby K, Jendle JH, Roberts AP, DeVries JH, Meneghini LF Insulin degludec
najčešćih nuspojava inzulinske terapije:
in type 1 diabetes: a randomized controlled trial of a new-generation ultralong-acting insulin compared with insulin glargine. Diabetes Care. 2011
hipoglikemija. Ukoliko daljnja ispitivanja
Mar;34(3):661-5. Epub 2011 Jan 26.
pokažu rezultate slične dosadašnjim,
5. Garber AJ, King AB, Del Prato S, Sreenan S, Balci MK, Muñoz-Torres M,
degludec bi mogao postati široko dostuRosenstock J, Endahl LA, Francisco AM, Hollander P Insulin degludec, an
pan kao i do sada postojeći dugodjelujuultra-longacting basal insulin, versus insulin glargine in basal-bolus treatment
ći analozi. Vrlo je vjerojatno da bi takav
with mealtime insulin aspart in type 2 diabetes (BEGIN Basal-Bolus Type 2): a
phase 3, randomised, open-label, treat-to-target non-inferiority trial Lancet.
pripravak olakšao liječenje tipa 1 dija2012 Apr 21;379(9825):1498-507
betesa, ali isto tako bi mogao nadvalati
6. Heise T, Tack CJ, Cuddihy R, Davidson J, Gouet D, Liebl A, Romero E,
nedoumice i strahove liječnika i pacijeMersebach H, Dykiel P, Jorde R A new-generation ultra-long-acting basal
nata u trenutku kada se treba odlučiti
insulin with a bolus boost compared with insulin glargine in insulin-naive
za uvođenje inzulina u terapiju tipa 2
people with type 2 diabetes: a randomized, controlled trial. Diabetes Care.
2011 Mar;34(3):669-74. Epub 2011 Feb 1.
diabetesa.
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 6/2012
br. 6/2012
S generalne skupštine IDF Europe
Edukacijska radionice za sekundarne
edukatore – laike u dijabetesu
Lisabon, rujan 2012.
Zanimljiva ideja
financiranja krovne
udruge dijabetičara
P
Portugalski Savez dijabetičkih udruga (APDP) uspio se dogovoriti s državom koja je prepoznala pandemiju
dijabetesa, da oni porezni obveznici koji to žele, mogu 0,5 posto od poreza kojega su inače obvezni uplaćivati
od svojih primanja, direktno usmjere na APDP. Tako je veliki dio ljudi odlučilo da se njihov udio u državnu
blagajnu smanji, a ostatak uplaćuje direktno u korist APDP. Zamislimo samo da od 300.000 registriranih
dijabetičara u Hrvatskoj, samo njih 100.000 odluči financirati s 0,5 posto poreza HSDU!
Z
Antun Paulin
asjedanje generalne skupštine
svakog tijela, pa
i IDF Europe je vrijeme
kada se može upoznati mnogo novih ljudi,
obnoviti neka stara
prijateljstva, prikupiti
puno iskustva, ideja, ali
i ozbiljnih sastanaka s
regionalnim čelnicima. Najprije nam se je obratio Sir Michael-Hirst,
predsjednik-elect IDF Global, koji je govorio o smjernicama u radu
IDF-a općenito i pohvalio rad IDF Europe. Predstavljen je i novi projekt NEWSROOM najava. To je dio web sitea IDF Europe na kojemu
će se objavljivati sve što zemlje članice rade, bit će to izvor ideja,
projekata i informacija o tome kako su pojedine udruge riješile probleme na koje nailaze u svom radu.
Na sastanku TWAS-a (Together we are stronger) bilo je rijeci o raznim temama, ali bih izdvojio prezentaciju APDP (u početku osnovana kao Dijabetička udruga za siromašne, kasnije je evoluirala
u Dijabetičku udrugu Portugala). APDP je najstarija udruga dija-
betičara na svijetu, osnovana je 1926. godine, i postigla je puno
na poboljšanju statusa dijabetičara u Portugalu. Jedan od načina
financiranja osobito je dojmljiv. Naime, uspjeli su dogovoriti s državom koja je prepoznala pandemiju dijabetesa, da oni porezni
obveznici koji to žele, mogu 0,5 posto od poreza kojega su inače
obvezni uplaćivati od svojih primanja, direktno usmjere na APDP. U konačnici porez im je isti, no veliki dio ljudi je odlučilo da se
njihov udio u državnu blagajnu smanji, a ostatak uplaćuje direktno
u korist APDP. Zamislimo samo da od 300.000 registriranih dijabetičara u Hrvatskoj, samo njih 100 000 odluči financirati s 0,5 posto
poreza HSDU! Mislim da bi na taj način HSDU imao siguran izvor
financiranja pa bi puno više sredstava mogao uložiti u promicanje
znanja o dijabetesu i provođenju prevencije.
Učestalost terapije inzulinskim pumpama u Portugalu je dobra.
Tako 50 posto trudnica dobiva inzulinsku pumpu u vremenu planiranja trudnoće, pa dok ne rode. Nakon toga pronalaze se razni
modeli kako bi majke imale i dalje pravo na upotrebu pumpe. Broj
pumpi varira od 100 pumpi za specijalističke komplikacije dijabetesa, te 550 za djecu od 5-14 godina starosti.
Nakon čitanja izvještaja o radu za 2011. godinu te njegova prihvaćanja, izabrano je novo rukovodstvo IDF Europe za slijedeći mandat.
Predsjednik
Prof João Manuel Valente Nabais
President Elect
Dr Prof Sehnaz Karadeniz
Treasurer/Secretary
Mr Alojz Rudolf
Ostali članovi su:
Mr Franz Martin Bermudo
Ms Mominat Omarova
Dr Niti Pall
Mr Moti Perlmutter
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Dr Markku Saraheimo
Ms Elena Shelestova
Honorary Consultant to IDF Europe Board: Dr Michael S Hall
Smjernice su tu pa dijabetička društva u Hrvatskoj, zajedno s
HSDU-om, imaju puno posla. Nadam se da će i financije to pratiti.
onukani podacima da prema
provedenim
istraživanjima među
oboljelima od dijabetesa u RH postoji značajan manjak znanja
i vještina za samoregulaciju odnosno kontrolu bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih
udruga je 25-28. listopada 2012. godine po
prvi puta organizirao
radionicu: Edukacija
edukatora laika o dijabetesu tipa 2. Ovakav
tip terapijske radionice namijenjen je osobama koje su aktivne
u dijabetičkim udrugama i osobe su s dijabetesom.
Radionica je održana u prostorijama HSDU-a u Zagrebu u Ilica
48/2, a sudionici kojih je u ovome terminu bilo 9, redom predstavnika lokalnih udruga koji su ili sami dijabetičari ili već duže
vrijeme aktivni u radu udruga imali su organizirani smještaj i
boravak u Zagrebu kroz ova četiri dana.
Kroz tečaj polaznici su uz pomoć stručnog medicinskog oso-
HSDU
blja proširili svoja znanja o šećernoj bolesti,
komplikacijama i prevenciji kao i principima
pravilne prehrane koja
će im poslužiti kako bi
organizacijom lokalnih
tečajeva povećali broj
bolje educiranih članova udruga kao i stanovnika svoje regije o životu uz šećernu bolesti.
Atmosfera za vrijeme
tečaja bila je više nego
odlična, sudionici su
znatiželjno upijali svaku novu informaciju i
svojim brojnim pitanjima redom oduševljavali pozvane predavače. Neki od njih komentirali su kako su tečaj ovakve kvalitete
do sada prolazili jedino u Njemačkoj i jednoglasno izrazili želju
za sličnim inicijativama HSDU-a i u budućnosti . Nakon završenog tečaja i položenog testa polaznici su dobili i potvrdnicu od
HSDU-a.
Zahvaljujemo se tvrtki NovoNorkisk Hrvatska d.o.o. na pomoći
u organizaciji radionice.
Predavanje u Zagrebačkom dijabetičkom društvu
Mislite li da o svom dijabetesu znate sve? Dr Loach zna više!
Možete li:
• Dobro pojesti?
• Uzeti manje inzulina (ukoliko ste tip 1)?
• „Skinuti“ se s tableta (ukoliko ste tip 2)?
I nakon svega Imati dobre šećete nakon obroka?
nja „Drugačiji pristup dijabetesu“ u Hrvatskoj i regiji.
Pozivamo sve zainteresirane da se jave u Zagrebačko dijabetičko društvo na telefon 01/4847-429 ili e-mail info@zadi.hr
i ostave svoje kontakte radi dodatnih informacija, jer datum
predavanja još nije određen.
Dr. Stan De Loach, vrhunski Američki dijabetički edukator s trenutnim prebivalištem u Meksiku, prvi put će održati predava-
Budite i vi dio ljudi koji će iskoristiti ovu priliku i sudjelovati u
novim otkrićima i znanju bez granica!
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Intervju
Intervju
br. 6/2012
br. 6/2012
RAZGOVOR: Dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za
promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
SVE SMO VIŠI I DEBLJI
U zadnjih 30 godina koliko mjerimo tjelesnu visinu i masu pri upisu u prvi razred osnovne škole,
narasli smo za 2,5 centimetara i udebljali se za 2,5 kilograma. A jedno ne mora nužno proporcionalno
pratiti drugo. Ako narastemo 20 centimetara, to ne znači da moramo dobiti i 20 kilograma. Općenito se
pokazuje da kao nacija rastemo, ali se puno više debljamo
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
M
eđutim, za stjecanje određenih
navika ne možemo optužiti samo
školu ili samo roditelje. Mora postojati sinergija jer ne može dijete preko vikenda kod kuće raditi jedno, a preko tjedna
u školi nešto sasvim drugo. U protivnom
cijeli trud pada u vodu. Djecu ne odgajaju
niti samo škole niti samo roditelji. Odgajaju
ih zajedno i škole i roditelji i oni trebaju biti
usklađeni. Preko škole možemo slati informacije roditeljima da i oni provedu neku
10
Diabetes
www.diabetes.hr
dobru praksu jer samo tako možemo zajedno doći do rješenja, kaže naša sugovornica.
S dr. sc. Sanjom Musić Milanović razgovarali smo povodom školske godine u kojoj je
Povjerenstvo čiji je ona član, kreiralo program zdravstvenog odgoja temeljem kojega će djeca u nižim razredima osnovnih
škola učiti o zdravlju i prehrani, a u višim
razredima o spolnom odgoju i prevenciji
ovisnosti i nasilja.
Možete li nam reći nešto više o tom zdravstvenom programu?
Postoje četiri segmenta zdravstvenog odgoja koji se provlače od prvog razreda
osnovne škole do četvrtog razreda srednje, s tim da je u četvrtom razredu srednje
škole predviđeno nešto malo manje zdravstvenog odgoja jer se djeca pripremaju za
maturu. Ovisno o dobi, naglasak je stavljen
na određene segmente. Osobno sam zadužena za segment koji se zove "Živjeti zdra-
vo", a koji je proizašao iz akcije koju je prije
četiri godine pokrenulo tadašnje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi s ciljem
promicanja pravilne prehrane i tjelesne
aktivnosti. U sklopu te akcije organiziran
je zdravstveni program "Živjeti zdravo", a
naš se program oslanja na tu kampanju. S
obzirom na dob, u nižim razredima osnovne škole nešto je veći naglasak na pravilnoj
prehrani i tjelesnoj aktivnosti te stjecanju
osnovnih životnih navika. Međutim, to ne
znači da o tome nema govora i u višim razredima osnovne škole. Naprotiv, taj se segment nastavlja i u višim razredima osnovne škole i tijekom srednje škole. Za spolni
odgoj, procijenili smo, nema osobitog smisla stavljati naglasak u nižim razredima
tako da ga uvodimo tek pred kraj osnovne
škole kada je taj segment nešto aktualniji, jednako kao i problematika ovisnosti.
Međutim, dva segmenta našega programa
- "Živjeti zdravo" i "Nasilničko ponašanje"
idu od prvog razreda osnovne škole do kraja obrazovanja.
Zašto ste upravo sada ocijenili da se nametnula potreba za zdravstvenim programom u školama?
Meni se čini da je to već na prvi pogled
jasno. Naime, sva istraživanja provedena
među školskom djecom govore u prilog
tome da je već u školske djece klasična tetrada bihevioralnih rizika koji uključuju pušenje, tjelesnu neaktivnost, konzumaciju
alkohola, debljinu. . Pijenje alkohola među
mladima osobito je u porastu, a svako sljedeće istraživanje o ovisnostima u školskoj
dobi, pokazuje još lošije rezultate. S druge
strane, imamo sve veći udio bolesti u odrasloj populaciji koje su povezane s nekim
od rizika na koje je moguće djelovati. Ne
možemo biti nepošteni pa reći da nikakva
akcija nikada nije rađena, ali te su akcije
strukturirane tako da ostanu na razini edukacije, a to je problem. Time se, naime,
dobivaju samo informacije s kojima netko
može ali ne mora nešto napraviti, a naša
je ideja da se edukacija nastavi. I do sada
je edukacija bila u kurikulumu iz prirode i
biologije, no mi želimo da se ona pojača na
dodatnih 12 sati godišnje. Može se odvijati
na satovima radne zajednice, odnosno na
satovima biologije ili nekog drugog predmeta, međutim cijeli je naglasak odsad na
razvoju vještina. Za razvoj vještina presudna je primjena onoga što se nauči. Tako
bih u nižim razredima osnovne škole htjela
istaknuti - koliko god to banalno zvuči- ako
učimo dijete da treba prati ruke prije jela,
onda djetetu treba i pružiti priliku da to
postane automatska radnja: ponavljanjem
te radnje da dijete automatski ode oprati
ruke, a da ga na to više učiteljica ne treba upozoravati. Istraživanja pokazuju da
ono što usvoje u nižim razredima osnovne
škole, djeci ostane kao navika i u budućnosti. Odnosno, netko bi se trebao osobito
potruditi da takvu naučenu naviku poništi,
preciznije, svakodnevno bi se trebao truditi
izbijati tako rano stečenu naviku.
U tom kontekstu, koliki utjecaj na našu
prehranu tijekom života imaju prehrambene navike koje smo dobili u djetinjstvu?
Vrlo je slična priča i s prehrambenim navikama. U Ministarstvu zdravlja u tijeku
je izrada normativa, standarda jelovnika.
Upravo su u izradi brošure što i kako jesti no želim naglasiti da nam malo vrijedi
samo znanje što i kako jesti ako djetetu u
praksi nudimo nešto sasvim drugo. Edukacija je osnova, ali ono o čemu učimo trebamo učiniti i dostupnim. Presudno je naučiti djelovati, razvijati vještine, konkretno
jesti ono što te učimo da jedeš. Preporučili
smo da u školama, ako je riječ o jutarnjoj
smjeni, školski dan započne pranjem ruku
i doručkom, a potom djeca sjedaju i kreću
s nastavom. U popodnevnoj smjeni školski
dan može početi ručkom ili užinom. Bit je
naglasiti kulturu hrane i prehrane, kulturu
komuniciranja tijekom obroka. Hrana nije
samo fiziološka potreba, ona ima puno dublju dimenziju - socijalnu, psihološku, emotivnu. Iako, s druge strane hrani ne treba
davati preveliko emocionalno značenje,
ona nije ni tu da je samo ubacimo u sebe.
Kada samo ubacujemo u sebe, obično je riječ o energetski vrlo bogatim namirnicama
s visokim kilokalorijskim udjelom, a nutritivno beznačajnim. No kada dijete sjedne
za stol, razgovara, kada vidi što je pojelo i koliki su mu obroci, to ulazi u njegov
mentalni sklop i ostaje zapisano. Kultura
hranjenja i sjedenja dok se jede i kontrola
količine koju čovjek u sebe unese je neobično važna. Istraživanja pokazuju da ljudi
koji sjede za svojim obrokom unesu značajno manju količinu kilokalorija u usporedbi
s onima koji jedu u hodu, a ako govorimo o
kvalitativnoj komponenti, puno kvalitetnije
jedu oni koji sjede za stolom.
Idući segment na koji želim skrenuti pažnju
je kretanje. U pravilu, ako odete na bilo
koje igralište u vrtiću ili promatrate djecu
nižih razreda osnovne škole, vidjet ćete da
ona trče, igraju se, u pokretu su. No, onda
dolaze u osnovnu školu gdje ih se zapravo
prisiljava da sjede. Smatram da je naša odgovornost da razvijamo ono s čime su ta
djeca došla u školu, a ne da im potiskujemo
urođeni osjećaj za pokret. Načini na koji se
taj osjećaj može razvijati su razni, no bitno je da svakoga dana djeca budu tjelesno
aktivna. Naravno da je potreban fleksibilni
model da bi se to ostvarilo jer nemaju sve
škole iste uvjete. Dok neke imaju savršene
dvorane, neke ih uopće nemaju. Takvih je
ipak mali broj. No, bez obzira i na najidealnije školske dvorane, u nižim razredima
osnovne škole od predviđena tri sata tjelesne kulture tjedno, djeca obično ne mogu
dobiti dvoranu ni dva puta jer prioritet
imaju viši razredi koji moraju obaviti svoja
dva sata propisana satnicom. Tako su mališani "osuđeni" ne samo na dobru volju
učiteljice za koje mislim da se trude koliko
mogu, već i na vremenske uvjete koji često ne dopuštaju da se vani odvija tjelesni.
Poligon za vježbu može biti i razred ili ulazni prostor u školu koji je u velikom broju
škola prostran. Bilo bi stoga idealno kada bi
na takvim poligonima djeca svakoga dana
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Intervju
Intervju
br. 6/2012
br. 6/2012
Možete li ocijeniti koliko saznanja o zdravlju, prehrani, spolnom odgoju ili prevenciji nasilja djeca dobivaju iz vlastite obitelji?
Tko je zakazao s obzirom na porast pretilosti u djece ili na porast nasilja i alkoholizma među mladima?
Moram reći da nemamo podatke koliko dolaze 'potkovani' po tom pitanju, ali mogu
navesti primjere gdje se neke dobre prakse
iz obiteljskog doma i vrtića prekidaju u školi. Primjerice, u vrtićima peru zube, u školi
ih više ne peru. Dakle, jedan lijepi proces
i navika se prekida zbog 'okolnosti u školi'. No, kakve su to okolnosti u školi kada
imamo umivaonik, tekuću vodu, ormariće u koje djeca mogu staviti sve što im je
potrebno? Uvjeti za nastavak prakse pranja zubića osobito su pogodni u dnevnom
boravku u nižim razredima osnovne škole:
tehnički nema prepreka da djeca to ne rade
i dalje, ali ona naprosto prestaju prati zubiće u školi. Za stjecanje ovakvih ili onakvih
navika ne možemo optužiti samo školu ili
samo roditelje. Tu mora postojati nekakva
sinergija jer ne može dijete vikendom kod
kuće raditi jedno, a tijekom tjedna u školi
nešto sasvim drugo jer tada cijeli trud pada
u vodu. Djecu ne odgajaju niti samo škole niti samo roditelji. Odgajaju ih zajedno i
škole i roditelji i oni trebaju biti usklađeni.
Preko škole možemo slati informacije roditeljima da i oni provedu neku dobru praksu jer samo tako možemo zajedno doći do
rješenja. Znate li da svako peto dijete niti
jednom u tjednu ne pere zube ili da 66 posto djece ne jede voće i povrće svaki dan?
Određeni indikatori kojima raspolažemo
ne ukazuju na dobro. Zabrinjava i sve veći
broj djece s prekomjernim kilogramima.
12
Diabetes
www.diabetes.hr
Kako tome stati na kraj kada, bez obzira što su u vrtićima primjerice uvedeni
zdraviji jelovnici, automati sa slatkišima
i gaziranim napitcima i dalje imaju svoje
mjesto u školama, predškolskim ustanovama ili u sportskim prostorima u kojima
treniraju djeca?
Koliko god ti automati bili napunjeni
nezdravim namirnicama, oni su možda i
naše jedino rješenje za neke škole, pogotovo srednje, ali pod uvjetom da promijenimo paletu proizvoda u njima. Većina
srednjih škola nema ni kantinu ni školsku
kuhinju, dakle djeci preostaje jedino prodajni automat. Međutim u njemu bi trebali
biti proizvodi koji su preporučeni. Naravno
da bi bilo idealno da je u školama djeci
dostupna kuhana hrana, ali kako to nije
moguće, s obzirom da je kuhana hrana
temelj prehrane djece kod kuće, automati
su tu da premoste nedostatak školske kuhinje i kantine. Ali u tim automatima ne bi
smjelo biti grickalica i gaziranih pića već bi
se trebali naći jogurti, zapakirani komad
voćke, energetske pločice, dobri sendviči
- jer takvi itekako postoje, primjerice oni
s tamnim kruhom i kvalitetnim namazom
kao što je riblji namaz ili jaje. Gladno dijete će sigurno posegnuti za time, a neće
nužno morati trčati u najbližu pekarnu.
Djeca ionako ne smiju izlaziti iz škole tijekom nastave i odmora tako da se tu otvara
i drugi problem: kako uopće mogu izaći iz
škole kada to ne bi smjeli. Ali izlaze jer su
gladni i mi moramo taj problem riješiti.
Zato prodajni automati sa sadašnjom paletom proizvoda - ne, ali prodajni automati s
drugom paletom proizvoda – da. Oni mogu
biti sasvim dobro rješenje u danim okol-
nostima. Sigurna sam da bi i industrija bila
zainteresirana proizvesti namirnice kojima
bi se punili automati a koje bi bile u skladu
s preporukama.
Kolika je doista povezanost prehrane i
zdravlja? Može li se neodgovarajućoj prehrani pripisati krivnja za uzrok brojnih bolesti, između ostaloga i za dijabetes tip 2?
Što se tiče povezanosti debljine i dijabetesa tip 2, iz Registra se zna da 85 posto
odraslih osoba koje razviju dijabetes ima
prekomjernu tjelesnu masu. Njihov indeks
tjelesne mase je 25 i više. Dakle, statistički
je značajna povezanost debljine i dijabetesa tip 2, s tim da poznata svjetska istraživanja govore da postoji faza predijabetesa
koja može trajati i desetak godina i u kojoj
je dokazano da regulacijom tjelesne mase
zapravo odgađamo pa čak i preveniramo
razvoj dijabetesa tipa 2. Što se porasta debljine među djecom tiče, istraživanja pokazuju da je u stalnom porastu. Na upisima
u prvi razred bilo je 20 posto djece s prekomjernom tjelesnom težinom: 22 posto
dječaka i 19 posto djevojčica imaju naprosto previše kilograma što je podatak koji je
jako zabrinjavajući jer je još prije desetak
godine bio upola manji. U zadnjih 30 godina koliko mjerimo tjelesnu visinu i masu
pri upisu u prvi razred, narasli smo za 2,5
centimetara i udebljali se za 2,5 kilograma.
A jedno ne mora nužno proporcionalno
pratiti drugo. Ako narastemo 20 centimetara to ne znači da moramo dobiti i 20 kilograma. Općenito se pokazuje da kao nacija
rastemo, ali se puno više debljamo.
Koliko socio-ekonomske prilike utječu na
Prema vašemu mišljenju, kako se prosječan Hrvat hrani? Među Europljanima smo
s najvećim obujmom struka pa je borba
s viškom kilograma postala uobičajena
među našim sugrađanima. Istraživanja
pokazuju da smo u prosjeku mesojedi, a
jedemo premalo ribe i povrća.
Ono što je dosta karakteristično za Hrvate
jest da, bez obzira kojemu sloju pripadamo,
jedemo ekstremno velike količine suhomesnatih proizvoda. Naprosto svaki dan jedemo suhomesnate proizvode i to čak dvije
trećine ljudi! Suhomesnate proizvode ljudi
uopće ne doživljavaju kao energetski unos
i kao ozbiljan obrok. Međutim, upravo takvi
obroci predstavljaju najveći rizik za razvoj
debljine a potom i svih bolesti kojima je
debljina predstadij ili predstavlja statistički
značajan rizik, poput dijabetesa tipa 2. Naša
nacionalna zdravstvena anketa koju smo radili od 2003. do 2008. vrlo je detaljno istraživala prehrambene navike. Naravno da te
podatke treba uzeti s određenom rezervom
jer ljudi vole davati poželjne odgovore, međutim, imali smo i kontrolna pitanja. U Hrvatskoj imamo 65 posto ljudi s prekomjernom tjelesnom masom, a svaki peti Hrvat
je debeo. Na europskoj razini mi smo u četvrtoj kategoriji zemalja što znači da imamo
20 i više posto ljudi s problemom debljine.
Što se tiče opsega struka, valjda smo malo
i antropometrijski determinirani da imamo
veći opseg. Naši muškarci od 18. godine na
dalje uvijek imaju opseg struka iznad 100
centimetara, Žene se koliko-toliko drže što
se opsega struka tjelesne mase tiče do 45.
godine, a onda sve krene, neću reći nizbrdo,
već baš obrnuto, pa čak i preteknemo muškarce. Naši muškarci imaju u prosjeku opseg
struka 103,7 centimetara s maksimumom u
dobnoj kategoriji od 25 do 34 godine kada
imaju i do 105 centimetara. To je period
kada žene rađaju pa su, valjda, solidarni.
Evidentno je da je danas sve više ljudi alergično na sve više namirnica. I poremećaji
prehrane sve su učestaliji bilo da se radi o
anoreksiji i bulimiji kao jednoj krajnosti, ili
o pretilosti kao drugoj krajnosti.
Zašto nam je hrana danas postala neprijatelj? Naime, ne samo da smo se otuđili od
izvora hrane nego je promatramo i kroz
prizmu poremećaja prehrane, kroz razne
bolesti koje se vežu uz konzumaciju određenih namirnica ili načina njihove pripreme. U čemu je problem?
Iako to nije moje područje rada, kao laik
mogu reći da anoreksije i bulimije imamo
pet posto i to je vrlo ozbiljan poremećaj.
Mislim da kod ovih poremećaja utjecaj
okoline - kult ljepote, pritisak na vršnjake
- ima nevjerojatnu ulogu. U dobi od 18 do
24 godine imamo čak 12 posto pothranjenih žena u Hrvatskoj. Prema tome, ili smo
pothranjeni ili prekomjerno teški, nikako
da nađemo sredinu. Što se alergija tiče, to
je komplicirana priča jer sve što činimo da
bi nam proizvodi bolje uspijevali, s druge
strane nam to pravi probleme u vidu alergijskih reakcija. Očito mora proći određeno
vrijeme da bi se uočili problemi i da bi se
krenulo u njihovo istraživanje.
se stavlja onda bi ona morala biti u kategoriji nezdravih proizvoda.
Kako bi trebao izgledati uravnoteženi jelovnik jednog predškolca, jednog osnovnoškolca, srednješkolca i najzad jednog
odrasloga čovjeka?
Mislim da bi to bila dijabetička prehrana za
sve dobne kategorije. To najozbiljnije mislim. Vjerujem da će vaši čitatelji jako dobro znati o čemu je riječ. Pravilna prehrana
je siromašna prehrana, to nije obilje, to je
umjereno. Jedan jelovnik dijabetičara je
naprosto idealan i po sadržaju i po veličini
porcije. Megaporcije su, rekla sam već, jedna od uobičajenih pogrešaka u prehrani.
Kako roditelji mogu držati djecu podalje
od slatkiša i grickalica?
To je samo navika, pitanje edukacije i onoga što smo djecu naučili. Ako kod kuće
nemate, kako ja to volim reći, ladicu sa
slatkišima, šaljete poruku djetetu da to
nije nešto što se uzima na dnevnoj bazi. To
ne znači da dijete nikada ne smije pojesti
slatkiš, ali ne stvara mu se navika da stalno
nešto gricka. Zašto roditelji nose hranu u
park? Pa, nije dijete išlo u park na jelo nego
na igru! Još je veća greška davati hrani
emocionalno značenje: 'ako budeš dobar,
dobit ćeš čokoladu'. Iako čokolada nije loša
u manjoj količini, pogrešno je povezivati je
s nagradom za dobro ponašanje. Hranu,
a pogotovo onu iz kategorije 'nezdrave',
nikako ne treba povezivati s tim je li dijete dobro ili loše. Rekla bih da je stvaranje
dobrih prehrambenih navika vezano uz
ispravan odnos prema hrani i u konačnici
ulaganje u zdravlje, u nešto što je čovjek
dobio na dar i što mu donosi mogućnost
da privređuje i da se dobro osjeća. Samo,
treba čuvati to što smo dobili na dar.
Mislite li da je pomalo apsurdno što trgovine ekološke hrane, odnosno odjeli s
eko ili organskom hranom u velikim supermarketima, nose naziv zdrava hrana.
Kakva je onda ostala hrana na policama?
Nezdrava? Smije li se prodavati nezdrava?
Je li riječ o marketinškom triku?
To je i moje pitanje! Hrvatska ima idealne
predispozicije za organski uzgojenu hranu.
Imamo puno obradivih površina koje zbog
rata nisu godinama bile tretirane, što pogoduje ekološkoj proizvodnji. Ne znam koji su
sve certifikati potrebni da bi
se dobila potvrda takve ekoKUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 6/2012
loški proizvedene hrane. Ali
kada na naljepnici piše zdraTraženi pojam je
va hrana, doista se zapitate
je li sve ostalo nezdravo. Ako
Ime i Prezime
je nezdravo, kako je onda to
uopće moglo doći u prodaju?
God. rođenja
Dijabetičar od
Mislim da se hranu, ukoliko je
nezdrava, ne bi smjelo stavljaAdresa
ti na police. Odnosno, ako je

tip prehrane? Neka istraživanja, naime,
pokazuju da ljudi s nižim prihodima obično jedu više mesa, masti i šećera, dok bolje obrazovani jedu više voća i povrća. Je
li to točno?
Što se prehrambenih navika tiče, one jesu
socijalno uvjetovane. Najlošije su u sloju
koji ima najnižu formalnu razinu obrazovanja i najnižu razinu prihoda. Najviše masnoća i krumpira, a najmanje voća i povrća
konzumira se u tom socijalnom sloju.
deset minuta dnevno vježbala, kako bi se
naučila na kontinuitet tjelovježbe i kako bi
se prevladao manjak dvorane, odnosno da
tjelovježba ne ovisi i o lošim vremenskim
uvjetima. Sveukupno u jednom radnom
danu djeca će utrošiti manje od jednog
školskog sata na vježbanje, pranje ruku i
prehranu i sigurna sam da to neće utjecati
na ispunjenje kurikulumom zacrtane kvote. Kako će se pojedina škola organizirati,
do određene mjere joj prepuštamo, ponudili smo nekoliko modela, a koji će škola
primijeniti, ovisi o uvjetima u njoj.
izreži i pošalji na adresu redakcije
Tema broja
br. 6/2012
Pretilost u djece i adolescenata
DIJETE ZA DIJETE
Lifescanov
odjel za podršku
je tu za Vas
Liječenje pretilog djeteta zahtjeva multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva specif ičnu edukaciju
i dijetetske intervencije sa smanjenjem ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Pri tome restrikcija
kalorijskog unosa mora biti individualizirana i pažljivo praćena da se ne bi kompromitirao normalan
rast i razvoj, a zbog mogućih posljedica na zdravlje djeteta u razvoju ne bi se smjele koristiti "brze"
dijete. Za uspješan i dugotrajan učinak terapije u djece i adolescenata potreban je i sustavan psihološki
pristup usmjeren na promjenu stavova, uvjerenja i ponašanja vezanih uz hranjenje i tjelesnu aktivnost
Prof. dr. sc. Miroslav Dumić, spec. pedijatar;
Anita Špehar Uroić, spec. pedijatar,
Nevena Krnić, spec. pedijatar
Zavod za endokrinologiju i dijabetes, Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb
P
Besplatna linija
Naš je cilj pružiti Vam
brzu i kvalitetnu uslugu.
LFSCN_CRO_NAcs_001_16062011
0800-5433
Radnim danom
8-16h
retilost se općenito smatra jednim od najznačajnijih
javnozdravstvenih problema i prema procjeni je drugi
po učestalosti uzrok smrti koji je moguće uspješno prevenirati. Smatra se da je oko 30 posto pretilih odraslih osoba
bilo pretilo i u dječjoj dobi s tim da je u tih osoba pretilost
obično težeg stupnja. Osim toga, pretilost u dječjoj dobi ima
utjecaj na morbiditet i mortalitet u odraslih neovisan o tjelesnoj težini u odrasloj dobi. Prevalencija pretilosti značajno se
razlikuje u različitim dijelovima svijeta s tim da je najveća u
zemljama Srednjeg Istoka, Srednje i Istočne Europe te Sjeverne Amerike. U SAD prevalencija pretile djece se utrostručila
u posljednjih 40 godina. Pri tome je u većini zemalja pretilost
značajno češća u žena i među siromašnijom populacijom(1).
Pretilost prema definiciji znači preveliku količinu masnog tkiva u organizmu. U praksi, indeks tjelesne mase (body mass
index, BMI) najčešće se koristi kao pokazatelj za procjenu debljine, pri čemu BMI veći od 95. centile za dob i spol ili veći
do 30 kg/m2 ukazuje na pretilost i takvu djecu treba uputiti
na dijagnostičku obradu. Za djecu čiji je BMI između 85 i 95.
centile smatra se da imaju prekomjernu tjelesnu težinu i povećan rizik za pretilost(2) i u njih je potrebno provesti dodatni
probir na bolesti povezane s debljinom.
Dva su osnovna tipa pretilosti s obzirom na raspored masnoga tkiva: androidni tip s nakupljanjem masnog tkiva u abdominalnom području te ginoidni tip s nakupljanjem masnog
tkiva u području bedara i bokova. Abdominalna pretilost u
odraslih predstavlja faktor rizika za razvoj inzulinske rezistencije, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa melitusa tipa II,
moždanog udara i hiperlipidemije. U svakodnevnim situacijama najprimjereniji pokazatelj distribucije masnog tkiva je
omjer opsega struka i bokova. Smatra se da omjer veći od 0.9
u odraslih žena ili veći od 0.8 u odraslih muškaraca upućuje
na abdominalni tip pretilosti te predstavlja rizik za razvoj inzulinske rezistencije i udruženih bolesti.
Uzroci
Svako povećanje količine masnog tkiva u organizmu rezultat je povećanog pohranjivanja triglicerida koji predstavljaju zalihe energije. Pozitivna energetska bilanca i posljedična
pretilost rezultat su pretjeranog kalorijskog unosa, smanjene
potrošnje energije ili kombinacije tih dviju mogućnosti.
Smatra se da je tjelesna težina određena interakcijom genetskih, okolinskih, psihosocijalnih i metaboličkih faktora koji
djeluju putem fizioloških medijatora energetskog unosa i po-
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 6/2012
br. 6/2012
trošnje. Pretilost je stoga
heterogena
skupina stanja s više
mogućih
uzroka, a ne
jedinstven
poremećaj(3).
U većine pretile djece dijagnostičkom
obradom
nije moguće određenu bolest ili
poremećaj
uzročno povezati s debljinom. Tek u manjeg broja djece (2-3%) smanjena potrošnja energije i smanjeni rast koji za posljedicu imaju obično
blagu pretilost uzrokovani su određenim hormonalnim poremećajima, najčešće hipotireozom, hipersekrecijom kortizola
ili manjkom hormona rasta. Bitno je naglasiti da je, za razliku
od konstitucijske pretilosti, u ovim slučajevima debljina uvijek udružena sa smanjenim rastom.
Među rijetkim uzrocima debljine u dječjoj dobi su i sindromi: Prader-Willi, Laurence-Bardet-Biedl, Cohenov i Alströmov sindrom(4).
Regulacija apetita i energetske bilance
U zadnje je vrijeme mnogo pažnje i istraživačkog rada posvećeno objašnjavanju patofizioloških i molekularnih mehanizama nastanka pretilosti. Identificiran je niz medijatora i gena
koji sudjeluju u tim procesima. Tako se kao uzroci debljine
spominju: oštećenja ili kongenitalne malformacije hipotalamusa, regije mozga koja regulira osjećaj sitosti; poremećaj
signalnog puta leptina, hormona koji se stvara u masnim stanicama i čija niska koncentracija potiče osjet gladi, a poremećen metabolizam i trajno snižene koncentracije uzrokuju pretjerano uzimanje hrane i patološku pretilost. Identificirane su
i različite kromosomske regije i varijante gena koje su povezane s povećanim uzimanjem hrane i smanjenim osjećajem
sitosti (polimorfizam nukleotida gena (SNP) u adipocitima,
mutacije PPAR-g receptora, polimorfizam β-adrenergičkih receptora). I brojni drugi hormoni i neurotropni faktori (ghrelin,
neuropeptid Y, kateholamini, galanin, POMC, PC1, α-MSH,
16
Diabetes
www.diabetes.hr
perilipin),
neki
virusi
(adenovirus
36) te faktori tijekom
perinatalnog
razvoja (prehrana majke,
adekvatan
unos folne kiseline i vitamina B12, hiperglikemija
tijekom trudnoće, niska
porođajna
masa i ubrzan prirast na
tjelesnoj težini u ranoj dojenačkoj dobi) povezuju se s kasnijim nastankom
pretilosti. Pretilost može biti potaknuta i različitim lijekovima, primjerice antikonvulzivima, antidepresivima, glukokortikoidima, nekim antihipertenzivima i brojnim drugim(4).
Metabolički aspekti pretilosti i komplikacije
U pretile je djece uočeno niz endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji rezultiraju bolestima koje češće viđamo združene
s pretilošću. Te bolesti čine sve veći udio u morbiditetu dječje i
adolescentne dobi, a uključuju i niz poremećaja za koje se do
nedavno smatralo da se javljaju isključivo u odrasloj dobi.
Osnovne endokrinološke komplikacije čine inzulinska rezistencija, dijabetes melitus tipa II i hiperandrogenizam. Poremećaji
menstruacijskog ciklusa uz inzulinsku rezistenciju, akne, hirzutizam i akantozu nigrikans karakteriziraju sindrom policističnih
ovarija koji je također često udružen s pretilošću(5,6).
Pretilost je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u djece. Neželjeni utjecaj pretilosti već se
u dječjoj dobi očituje i u promijenjenom lipidogramu koji je
dodatni faktor rizika za razvoj bolesti koronarnih krvnih žila.
U pretile djece uočavaju se i ortopedske nepravilnosti poput varus koljena, valgus deformiteta, epifizeolize femura i
Blountove bolesti (tibia vara)(7,8). Smatra se da je i idiopatski
povišen intrakranijalni tlak (pseudotumor cerebri) povezan s
pretilošću u adolescenata, a najčešće se očituje glavoboljom,
povraćanjem, poremećajem vida i dvoslikama. U pretile djece je pojačano izlučivanje kolesterola u bilijarni sustav što po-
većava mogućnost razvoja žučnih kamenaca, dok u izrazito
pretilih postoji opasnost razvoja steatohepatitisa s fibrozom i
cirozom jetre kao najtežim komplikacijama.
Liječenje
Kako etiologija pretilosti nije u potpunosti objašnjena, prevencija i liječenje vrlo su zahtjevan i ne uvijek sasvim uspješan posao. Zbog prepoznate obiteljske predispozicije za
razvoj pretilosti smatra se da preventivne aktivnosti treba
započeti već u ranoj dječjoj dobi i to prvenstveno u smislu
dijetetskog savjetovanja i povećanja tjelesne aktivnosti. Naime, dokazano je da BMI u djece pozitivno korelira s vremenom provedenim ispred televizora, računala ili video igara
i s kalorijskim unosom, dok negativno korelira s tjelesnom
aktivnošću(6). Neposredni cilj liječenja pretilosti je postići dugotrajnu, po mogućnosti doživotnu redukciju tjelesne težine,
odnosno količine masnog tkiva u organizmu. Koliko je to mukotrpno govori nam podatak da se približno 80 posto djece
u kojih je postignuta zadovoljavajuća redukcija nakon devet
godina težinom vrati na početnu percentilu.
Upravo stoga, liječenje pretilog djeteta zahtjeva multidisciplinarni pristup koji podrazumijeva specifičnu edukaciju, dijetetske intervencije sa smanjenjem ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, tjelovježbu te promjenu ponašanja i stila života.
Literatura......
Ono treba biti usmjereno u prvom redu djetetu, no pri tome
mora obuhvatiti i cijelu obitelj. Pretilo dijete i njegove roditelje treba podučiti pravilnoj ishrani, mjerenju energetskog
unosa i donošenju pravilnih dijetetskih odluka.
Temelj liječenja pretilog djeteta je redukcijska dijeta. Iako je
u novije vrijeme populariziran velik broj različitih dijeta kojima je cilj u što kraćem vremenu izgubiti što više na tjelesnoj težini, najbolje su dijete koje se temelje na smanjenju
kalorijskog unosa - unosom balansiranih obroka. U ukupnom
dnevnom jelovniku oko 55 posto kalorija trebalo bi otpadati
na ugljikohidrate, oko 30 posto na masti, a približno 15 posto na bjelančevine. Pri tome restrikcija kalorijskog unosa
mora u djece biti individualizirana i pažljivo praćena da se
ne bi kompromitirao normalan rast i razvoj, a zbog mogućih
posljedica na zdravlje djeteta u razvoju ne bi se smjele koristiti ranije spominjane "brze" dijete. Tjelesna aktivnost je
izuzetno važna u prevenciji pretilosti, no kao jedini element
terapije, bez smanjenja kalorijskog unosa, nije dovoljna za
potrebno smanjenje tjelesne težine. Za uspješan i dugotrajan
učinak terapije u djece i adolescenata potreban je sustavan
psihološki pristup usmjeren na promjenu stavova, uvjerenja i
ponašanja vezanih uz hranjenje i tjelesnu aktivnost.
Podaci o farmakološkoj i kirurškoj terapiji u djece su malobrojni i rezervirani samo za ekstremno pretile s već teškim
komplikacijama. Za sada niti jedan farmakološki pripravak u nas nije odobren
za liječenje pretilosti u djece.
1. Troiano F, Flegal K. Overweight children and adolescents: Description,
epidemiology, and demographics. Pediatrics 1998;101(supl):497-504.
2. Barlow SE, Dietz WH. Obesity evaluation and treatment : Expert
Committee Recommendations. Pediatrics 1998;102:e29.
3. Kiess W, Galler A, Reich A, Muller G, Kapellen T, Deutscher J, Raile K,
Kratzsch J.Clinical aspects of obesity in childhood and adolescence. Obes Rev
2001;2:29-36.
4. Crocker MK, Yanovski JA. Pediatric Obesity: Etiology and treatment.
Pediatr Clin North Am 2011;58(5):1217-1241.
5. American Diabetes Association. Type 2 diabetes in children and
adolescents. Diabetes Care 2000;23:381.
6. Fagot-Campagna A, Pettitt DJ, Engelgau MM, et al. Type 2 diabetes
among North American children and adolescents: An epidemiologic review
and public health perspective. J Pediatr 2000;136:664.
7. Ankarberg-Lindgren C, Dahlgren J, Carlsson B, Rosberg S, Carlsson L,
Wikland KA, Norjavaara E. Leptin levels show diurnal variation throughout
puberty in healthy children, and follow a gender-specific pattern. Eur J
Endocrinol. 2001;145:43-51.
8. Must A, Strauss RS. Risk and consequences of childhood and adolescent
obesity. Int J Obes 1999;23 (Suppl 2):S2.
Zaključak
Suočavajući se sve češće s problemom
debljine u dječjoj dobi, postajemo svjesni činjenice da će pretilost, ukoliko se
ne poduzmu potrebne mjere prevencije,
zauzimati sve značajnije mjesto u morbiditetnoj i mortalitetnoj statistici. Od izuzetne je važnosti u liječenju pretilosti u
dječjoj dobi primjeniti multidisciplinarni
pristup usmjeren na smanjenje energetskog unosa, edukaciju, promjenu stila
života i uvjerenja vezanih za hranjenje
i tjelesnu aktivnost. Kako je utjecaj obiteljskog okruženja jedan od vodećih
prilikom usvajanja stavova i ponašanja
vezanih za životne navike, terapijske
intervencije trebaju prvenstveno biti
usmjerene prema cijeloj obitelji.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Tema broja
Tema broja
br. 6/2012
br. 6/2012
Uloga obitelji u pretilosti djece
TATA I MAMA
ZA STOLOM
Roditelji u velikoj mjeri određuju koja će hrana biti djetetu dostupna, imaju kontrolu nad trajanjem
i veličinom obroka, određuju socijalni kontekst i emocionalni ton za vrijeme obroka, te su zbog toga
ključne osobe u intervencijama kontrole tjelesne težine u djece
dr. sc. Marina Grubić, prof. psihologije
Klinika za pedijatriju KBC Zagreb
P
orast incidencije pretilosti u djece danas je jedan od
značajnijih zdravstvenih problema modernog društva
kako u svijetu tako sve više i u Hrvatskoj. Broj pretile
djece povećao se tri puta u zadnja dva desetljeća I predmet
je velikog broja istraživanja.
Kako pretilost nije stanje koje bi dijete jednostavno preraslo,
već ih oko 80 posto ostaje pretilo i u odrasloj dobi, važan je
pravovremeni tretman. U novije vrijeme se velika važnost
pridaje prevenciji koja uključuje intervencije u široj zajednici
osvještavanjem javnosti o problemu pretilosti, promicanjem
zdrave prehrane u vrtićima i školama, te edukacijom roditelja.
18
Diabetes
www.diabetes.hr
Posljedice koje sa sobom donosi pretilost utječu na kvalitetu
života i funkcioniranje osobe u različitim područjima, prije svega na tjelesno zdravlje, ali i na psihosocijalno funkcioniranje.
Studije o pretiloj djeci pokazale su općeniti nedostatak socijalnih kompetencija u usporedbi s kontrolnom skupinom
djece normalne težine. U usporedi s vršnjacima pretila djeca
su tri puta češće izložena izrugivanju i predrasudama o debljini. U nekim se kulturama atraktivnost, kompetencija pa
čak i inteligencija izjednačavaju sa mršavosti, te su duboko
ukorijenjena određena vjerovanja i negativni osjećaji prema
pretilosti. Pretile osobe su često opisane kao neatraktivne,
neuspješne, neaktivne, nepopularne i često nesretne.
Internalizacijom socijalnih normi i predrasuda, djeca mogu
početi osjećati izrazitu krivnju i sram radi svoje debljine,
razviti lošu sliku o sebi, te mrziti sebe i svoje tijelo, razviti
depresivne simptome, te izbjegavati društvena događanja i
kontakte s vršnjacima.
Pretilost je rezultat interakcije mnoštva faktora (genetike, fiziologije, okoline), no kada se govori o pretilosti u djetinjstvu,
istraživanja daju važnost upravo utjecaju okolinskih faktora
– kulturalnih i obiteljskih.
Obiteljsko okruženje je kontekst u kojem se razvijaju i održavaju određene navike hranjenja, određuje dostupnost količine i vrste hrane koja se jede , modelira se određeno ponašanje u vezi prehrane, reagira na djetetov izbor hrane i slično.
Roditelji u velikoj mjeri određuju koja će hrana biti djetetu
dostupna, imaju kontrolu nad trajanjem i veličinom obroka, određuju socijalni kontekst i emocionalni ton za vrijeme
obroka, te su zbog toga ključne osobe u intervencijama kontrole tjelesne težine u djece.
Intervencije bazirane na obitelji
a. Treba aktivirati cijelu obitelj, a ne pretvoriti pretilost u
djetetov problem. Sudjelovanje svih članova obitelji će olakšati integriranje zdravih navika i smanjiti sukobe oko ograničavanja hrane.
b. Zdrave prehrambene navike mogu koristiti svim članovima obitelji. Istraživanja pokazuju kako zdravo hranjenje i
fizička aktivnost smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti
i određenih vrsta raka, neovisno o težini
c. Roditelji su odgovorni za hranu koja se nalazi u kućanstvu, oni odabiru hranu koja će djeci biti dostupna kod kuće,
neovisno o dobi djeteta.
d. Važno je promicati aktivnosti koje nisu vezane uz hranu
pri obilježavanju posebnih događaja kao što su rođendani i
sl. Roditelji imaju velik utjecaj pri određivanju obiteljskih aktivnosti, posebno za mlađu djecu.
e. Nije poželjno hranom nagrađivati dijete za dobro ponašanje. Dobro ponašanje ili ocjene mogu se motivirati određenim aktivnostima i vremenskim motivatorima, a ne hranom.
f. Roditelji trebaju ograničiti količinu vremena provedenog u gledanju televizije i drugim sjedećim aktivnostima kao
što su video igrice na manje od dva sata dnevno. Uočeno je
da postoji pozitivna povezanost vremena kojeg djeca provedu ispred televizije i pretilosti: rezultati su pokazali da je
vjerojatnost da će djeca biti pretila 50 posto viša u onih koji
često gledaju televiziju Gledanje televizije potiče sjedilački
način života, a istovremeno svojim propagandnim programom potiče razvoj određenih navika hranjenja.
Tema broja
Tema broja
br. 6/2012
br. 6/2012
Iz priručnika je: "Stvaram zdrave navike",
Udruga za prevenciju prekomjerne težine
Čuvajte nas, pazite nas,
da ne narastemo debeli!
Populacija koja je najugroženija pretilošću su djeca u europskim gradovima čime se Europa vrtoglavo
približava američkim trendovima pretilosti. Prema nekim podacima, naša zemlja je među vodećima
u svijetu po broju pretilih tinejdžera što nas upozorava na način prehrane i aktivnosti djece školske
dobi. Dugoročno, pretila djeca dva puta češće postaju pretile odrasle osobe. Ako još i u djetetovoj obitelji
postoji sklonost debljini, onda su rizici još veći
mr. sci. Mirjana Percl, dr. med., pedijatar
P
olaskom djeteta u školu dolazi do značajnih promjena u
njegovoj prehrani. Posebno se to odnosi na djecu koja
nisu pohađala predškolsku ustanovu, na djecu koja nisu
u cjelodnevnom boravku u školi, kao i na djecu koja u školu
nose obrok pripremljen kod kuće. Dijete se u toj dobi osamostaljuje glede prehrane pa ili nastavlja s
navikama zdrave prehrane
ili
njegove
pogrešne
navike
još više
dolaze do izražaja. Ako dijete nije na cjelodnevnoj nastavi,
tada u školi jede samo jedan obrok – užinu, a to je obično
kruh s namazom i mliječni napitak. Tada je njegova prehrana
ovisna o obrocima koje kod kuće pripremaju roditelji i oni
ju kreiraju. To znači da prehrana kod kuće mora, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu, podmiriti sve dječje dnevne
potrebe u hrani.
Školskom djetetu se uvijek mora osigurati doručak pred polazak u školu. Dokazano je da djeca koja ne doručkuju ne postižu najveći uspjeh u školi prema svojim intelektualnim sposobnostima. Roditelji također moraju osigurati obrok koji će
dijete samo uzeti kad se vrati iz škole, ako u školi ne ruča i ako
roditelji u vrijeme povratka djeteta nisu kod kuće. Taj obrok
mora biti takav da ga dijete može samo podgrijati, a valja i
kontrolirati je li ga dijete pojelo, jer može jesti slatkiše i
grickalice umjesto obroka. Ako pak dijete dobije svaki
dan džeparac za užinu valja provjeravati kupuje li ono
što se s roditeljima dogovori ili pak kupuje grickalice,
slatkiše, gazirane napitke i slično. Kad se dijete jednom navikne na slatko u prehrani teško se toga odriče. Posljedica je stalna glad za slatkom hranom koja
traži nove obroke i time se zatvara začarani krug iz kojeg je
vrlo teško izaći. Takva prehrana neminovno dovodi do preuhranjenosti djeteta. Pitanje je treba li djetetu davati novac za
užinu ako ono tvrdi da užina u školi na valja.
Posebno je važno naglasiti da su greške u prehrani adolescenata vrlo moguće ako sami odlučuju o svojoj prehrani,
a to je sve češće slučaj. Valja također kontrolirati
koliko vremena dijete provodi uz TV ili
kompjutor jer je to najopasniji
način da uzima nezdravu
hranu – grickalice i slatkiše, a ne npr. voće.
Naime, prema već
davnim zaključcima Amerikanaca,
prevencija pretilosti u dječjoj dobi
počinje kontroliranjem vremena koje
dijete provodi uz TV i
kompjutor.
Preuhranjenost i pretilost su realna opasnost
u školskoj i adolescentnoj
dobi. Uz navedeno, izuzetno je
važno istaknuti sljedeći problem:
previše kalorija na ulazu (putem
hrane) i premalo potrošnje na izlazu
(malo aktivnosti). Populacija koja je najugroženija pretilošću su djeca u europskim gradovima,
čime se Europa vrtoglavo približava američkim trendovima
pretilosti, što nas upozorava na način prehrane i aktivnosti
djece školske dobi. Prema nekim podacima, naša zemlja je
među vodećima u svijetu po broju pretilih tinejdžera. Koja
je dugoročna opasnost od preuhranjenosti u školskoj dobi?
Pretila djeca dva puta češće postaju pretile odrasle osobe.
Kod njih se umnažaju adipociti (masne stanice) koje se kasnije vrlo teško "otope". Ako uz ovo u obitelji postoji i sklonost
debljini, onda su rizici još veći.
Što još doprinosi razvoju preuhranjenosti u školske djece?
To su reklame visokokalorične hrane u medijima. Reklamiraju se razni slatkiši, grickalice, zaslađeni sokovi i drugi napitci i
slično. To stvara želju da se takvi pripravci probaju i moguće
je stvoriti naviku učestalog konzumiranja nekvalitetne hrane. Nadalje, voće i povrće su skupi i time manje dostupni u
svakodnevnoj prehrani obitelji. Postaje lakše, jednostavnije
i jeftinije skuhati tjesteninu s preljevom nego varivo, a to je
manje kvalitetna prehrana. Nadalje, djeca često koriste prijevozno sredstvo do škole ili do vanškolske aktivnosti umjesto
da pješače. Jedna od najopasnijih stvari je dugotrajno sjedenje djeteta pred televizorom ili kompjutorom i provođenje
vremena u "odmaranju" umjesto u tjelesnim aktivnostima
kao što je sport. U školskoj dobi dijete postaje autonomno,
ali tu njegovu autonomnost trebaju kontrolirati roditelji.
Velika pomoć pri razvijanju zdravog načina života i prevencije raznih loših navika
u djece je bavljenje
sportom. Time se
kod djeteta postiže
višestruka korist.
Kao prvo, nagomilane kalorije iz
obroka
potroše
se na zdrav način.
Također, nije manje važno da se
kod djeteta stvara
osjećaj pripadnosti
kolektivu i sklonost
zdravom načinu života,
a osim toga se preveniraju
i druge opasnosti koje prijete u
školskoj i adolescentnoj dobi poput
uzimanje droge, alkohola i slično.
Osim kontrole i savjeta od strane roditelja, važna su i predavanja u školi, najčešće od strane nastavnika biologije i zdravstvene kulture, o opasnostima preuhranjenosti i posebno
pretilosti. Bilo bi veoma važno da se poveća broj sati tjelesne
kulture u školi, nastave u prirodi i slično.
Tijekom škole važno je pratiti stanje uhranjenosti djeteta,
preventivno djelovati na ovu opasnost, preuhranjenu djecu
kontrolirati da ne uđu u kategoriju pretilih te smanjiti komplikacije koje su već nastale zbog pretilosti. Ovdje posebno
treba naglasiti porast dijabetesa tip II kao komplikacije izazvane debljinom.
Sumarno bi bilo važno reći da možemo u školskoj dobi djelovati na više razina kako se ne bi razvila pretilost, prije svega
kvalitetnom prehranom i tjelesnim aktivnostima.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Tema broja
Tema broja
br. 6/2012
br. 6/2012
Iz priručnika je: "Stvaram zdrave navike",
Udruga za prevenciju prekomjerne težine
RODITELJI ZAPAMTITE:
Debelo dijete
definitivno nije zdravo dijete!
Ako djetetova težina rapidno raste, to nije znak njegova napredovanja. Time se kod djeteta samo
stvaraju masne stanice što će u kasnijoj dobi biti vrlo štetno. Istraživanja pokazuju da u prve tri
godine života u organizmu djeteta nastaju masne stanice koje kao takve ostaju prisutne cijeloga života
Sonja Njunjić
Udruga za prevenciju prekomjerne težine
U
svijetu ima 22 milijuna djece ispod pet godina s prekomjernom težinom.
U Hrvatskoj je osam posto djece s problemom debljine, a 18 posto ih je prekomjerne težine. Treba naglasiti da
su djeca najmanje odgovorna za ove porazne brojke, tako da
roditelji i cijelo društvo moraju preuzeti odgovornost i povećati brigu za zdravstveni odgoj djece.
Za zdravlje pojedinca i zdravlje nacije vrlo je važno praćenje prehrambenog stanja djece, od rođenja, preko djetinjstva do adolescencije. Osobito je važno praćenje unosa
nutritivno vrijednih namirnica. S prevencijom prekomjerne težine koja vodi u
debljinu sa svim svojim komplikacijama u kasnijoj dobi, treba početi već
nakon prestanka dojenja, odnosno od
samog rođenja, ukoliko majka zbog
zdravstvenih ili nekih drugih razloga ne
22
Diabetes
www.diabetes.hr
doji svoje dijete.
Dojenje se ničim ne može nadoknaditi. Smatra se idealnim
dojiti dijete do šestog mjeseca ili dulje uz dopunu prehrane
zbog stvaranja imuniteta i kasnijeg zdravlja. Ukoliko se novorođenče ne doji, važno je konzultirati pedijatra koji će propisati plan hranjenja primjeren dobi,
konstituciji i težini te zdravstvenom stanju djeteta. Današnja
tehnologija izrade mlijeka za novorođenu djecu na visokoj je
razini, te se nastoji pronaći što adekvatnije zamjene za majčino mlijeko. Time se znatno smanjuju rizici u prehrani, koji
mogu imati za posljedicu pothranjenost, ali često i pretjeranu težinu. Opasnost koju majke trebaju izbjeći kod dohrane
jest povećanje doza koje je pedijatar preporučio, budući da
bebama ne treba višak hrane.
Debelo dijete definitivno nije zdravo dijete. Ako djetetova težina rapidno raste, to nije znak napredovanja djeteta. Time
se kod djeteta samo stvaraju masne stanice što će u kasnijoj
dobi biti vrlo štetno. Istraživanja pokazuju da u prve tri godine života u organizmu djeteta nastaju masne stanice, koje
kao takve ostaju prisutne cijeloga života.
Uvođenjem dohrane kod djece u dobi oko šestog mjeseca, a
nekada i ranije, potrebno je paziti da prehrana bude uravnotežena s obzirom na potrebe djeteta. Treba poštivati količine
i kvalitetu hrane preporučenu od liječnika. Nijedna majka
koja brine o svom djetetu, njegovom izgledu, zdravlju i budućnosti, ne bi u prehrani trebala povećavati količine masnoća, šećera, meda, brašna i soli iznad preporučenih potreba.
«Podebljavanje» ishrane tim namirnicama da bi djeca brzo
dobivala na težini, u velikom broju slučajeva dovodi do problema s prekomjernom težinom i debljinom kroz cijeli život.
U periodu odrastanja vrlo je važno hraniti dijete kvalitetnim i
visokovrijednim namirnicama koje mu mogu omogućiti normalan rast i razvoj. Prehrambene navike dijete stječe unutar
obitelji, i one će ga pratiti kroz cijeli život i zato je neprocjenjiv utjecaj roditelja, način na koji se oni hrane i kvaliteta namirnica koje konzumiraju. Prednost treba dati svježim namirnicama, kombinaciji elemenata kroz raznovrsnu prehranu, te
dovoljnoj fizičkoj aktivnosti djece.
KAKO SE DEBLJA?
Nakon adolescencije povećava se masa masnih stanica, a ne
njihov broj pa stoga gubitak težine u odrasloj dobi smanjuje
veličinu masnih stanica a ne njihov broj, tako da je mršavljenje puno teže odraslima koji su u djetinjstvu, kada su se
stanice množile, bili debeli.
ŠTO RODITELJ TREBA ZNATI?
Ukoliko je debljina nastala već u najranijoj dobi, ona se puno
teže liječi te dovodi do niza oboljenja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa II, bolesti lokomotornog sustava
i slično. Prekomjerna težina ostavlja posljedice i na psihički
razvoj djeteta, na njegovu socijalizaciju u društvu te na sposobnosti koje će kasnije razvijati. Svatko iz rizične skupine trebao bi voditi brigu o skidanju viška
kilograma. Debela djeca se često doživotno bore sa svojom
prekomjernom težinom a od njih nastaje 80 posto odraslih
debelih osoba. Takva djeca su rizična skupina za obolijevanje od povišenog krvnog tlaka, arterijskih i srčanih oboljenja
i oštećenja jetre kad odrastu. Roditeljima treba savjetovati
primjenu programa kontrole tjelesne težine kod njihove djece u vidu zdrave prehrane ali isto tako i fizičke aktivnosti.
BOLESTI UZROKOVANE DEBLJINOM
Općenito gledano, ispitivanja su pokazala da najmanji rizik
od srčanog oboljenja, dijabetesa i nekih tipova karcinoma
postoji u ljudi s indeksom tjelesne mase (BMI) od 21-25. Rizik se neznatno povećava kod vrijednosti 25-27, znakovito
kod 27-30, a jako preko 30. Svatko iz rizične skupine trebao
bi voditi brigu o skidanju viška kilograma. Prekomjerno masno tkivo kod starijih ljudi može biti i zaštita kostiju u slučaju
pada. Svatko iz rizične skupine trebao bi voditi brigu o skidanju viška kilograma.
Medicina
br. 6/2012
Pitanja i odgovori
TKO PLAĆA ČIJI LUKSUZ?
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Svaki luksuz treba dodatno platiti. Plaćamo više da bismo pušili, plaćamo više da bismo pili alkoholna
pića, plaćamo više da ne bismo provodili tjelesnu aktivnost, plaćamo više da bismo prekomjerno jeli.
Ali, plaćamo li zaista sve ili samo nešto?
Sveuč. prof. Željko Metelko
A
ko pogledamo definiciju luksuza na stranicama wikipedije vidjet ćemo podatak koji glasi: „Luksuz (latinski luxus = bujna plodnost) označava materijalne
stvari, robe i usluge čija primarna svrha nije zadovoljavanje
temeljnjih potreba pojedinca. Svrha luksuza je korisnicima
takvih roba i usluga pružiti udobnost, estetsko zadovoljstvo i,
što je najčešće slučaj, svima drugima pokazati nečije bogatstvo ili društveni položaj“
Kako se ostvaruje luksuz? Društvenim položajem u kojemu
postoje različite privilegije. Postavlja se pitanje da li taj isti
luksuz uživaju i oni koji plaćaju taj društveni položaj? Najlakše je shvatiti luksuz bogatih koji mogu ostvariti ono što žele
jer imaju dovoljno sredstava da si ga kupe.
Kada govorimo o luksuzu radi se o robi i uslugama čija primarna svrha nije zadovoljavanje temeljnih potreba pojedinaca već nešto više – ali nepotrebno.
Da li je pušenje luksuz? Potvrđeno je da jest. Porezi i cijene cigareta redovito se povećavaju čime oni koji žele sebe otrovati i
osigurati si kraći život, moraju taj luksuz dodatno plaćati.
Da li je alkohol luksuz? Kod alkohola je odgovor na pitanje
značajno dvosmisleniji. Korištenje manjih količina alkohola
svakodnevno smatra se dijelom prehrane, ali se ne smije
reklamirati, osim navodno posebnih sortnih vina za koja je
reklamiranje dozvoljeno. Znači, nije luksuz mala količina alkoholnih pića, ali je luksuz veća količina alkoholnih pića. Znači nije luksuz ako se popije jedan decilitar vina dnevno, ali
je luksuz ako se popije više od jednog decilitra vina dnevno.
Da li je tjelesna neaktivnost luksuz? Ako se možemo kretati a
ne krećemo se, tada je to luksuz. Nepotrebnim korištenjem
automobila ili nekog drugog prevoznog sredstva bez osobne
tjelesne aktivnosti, također je luksuz.
Da li je hrana luksuz? Ovdje je odgovor na pitanje još nejasni-
24
Diabetes
www.diabetes.hr
ji. Ako pretežno ležimo treba nam otprilike oko 1300 Kcal na
dan, ako pretežno sjedimo tijekom dana, treba nam hrane u
energetskoj vrijednosti od otprilike 1500 Kcal na dan, a ako
radimo u šumi ili na polju, treba nam otprilike 3000 Kcal na
dan. Onoliko koliko nam treba da bi održali svoju standardnu
tjelesnu težinu nije luskus, ali je luksuz ako konzumiramo višak energije i održavamo prekomjernu tjelesnu težinu.
Svaki luksuz treba dodatno platiti. Plaćamo više da bismo pušili, plaćamo više da bismo pili alkoholna pića, plaćamo više
da ne bismo provodili tjelesnu aktivnost, plaćamo više da bismo prekomjerno jeli.
Plaćamo li zaista sve ili samo nešto? Plaćamo dodatno dio koji
ćemo koristiti da bi sebi naškodili. A kada se poremeti zdravlje,
plaćamo svoj luksuz iz zajedničkih sredstava koji su jednako plaćali oni koji nisu trošili za luksuz, već za temeljne potrebe tijela.
Nije li to nepravda?
„Zdravlje za sve, zdravlje u svemu i zdravlje od svih“ rekao je
Ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić.
Narušavanje zdravlja je osobno pravo, liječenje narušenog
zdravlja javna je obaveza.
Postoji li jednakost između onih koji uporno troše dodatna
sredstva za liječenje narušenog zdravlja (pušenjem, nekontroliranom konzumacijom alkohola, tjelesnom neaktivnošću, prekomjernom prehranom) i onih koji zdravlje čuvaju ispravnim
ponašanjem bez pušenja, umjerenim konzumiranjem alkohola, redovitom tjelovježbom i standardnom tjelesnom težinom?
Trebaju li oni jednako ulagati u liječenje narušenoga zdravlja
ili bi oni koji koriste osobno pravo za narušavanje zdravlja trebali plaćati više – jer to je LUKSUZ.
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
Medicina
Medicina
br. 6/2012
br. 6/2012
cija hormona rasta premala, metabolizam
će se smanjiti što će rezultirati prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva, posebice
u području trbuha i lica. Dijagnoza hipopituitarizma postavlja se pomoću kliničkih
pregleda i testova koji otkrivaju usporenje rasta i
razvoja, te manjak hormona rasta. Liječi se primjenom humanog rekombinantnog hormona rasta.
Endokrinološki uzroci
pretilosti u djece
CUSHINGOV SINDROM
Cushingov sindrom je vrlo rijetka bolest dječje
dobi. Riječ je o poremećaju koji nastaje zbog povećanog izlučivanja kortizola, hormona nadbubrežne
žlijezde, najčešće uzrokovanog tumorima hipofize ili
same nadbubrežne žlijezde. Također, ova je bolest
često uzrokovana i dugotrajnim liječenjem kortikosteroidima. Kortizol je vrlo važan hormon, posebice u
razdobljima stresa. Njegova važnost ponajprije se očituje djelovanjem na sve metaboličke procese u tijelu.
Pospješuje iskorištavanje svih izvora energije – bjelančevina, šećera i masti. Kada je u suvišku, kortizol povećava mobilizaciju slobodnih masnih kiselina iz masnog
tkiva udova uzrokujući potom njegovu specifičnu
preraspodjelu u područje trbuha i lica. Također,
dolazi do pretjerane potrošnje bjelančevina vrlo
važnih za normalno funkcioniranje različitih tkiva što dovodi do teške mišićne slabosti, disfunkcije imunosnog sustava, nastanka purpurnih strija i
smanjenja koštane mase. Koncentracija glukoze u Cushingovom sindromu najčešće je povišena, a njezino iskorištavanje
smanjeno.
Cushingov sindrom dijagnosticira se temeljem specifične kli-
Lea Katalinic, dr.med.
KBC Zagreb
HIPOTIREOZA
Hipotireoza je jedna od najčešćih endokrinoloških bolesti
u dječjoj dobi, a uzrokovana je nedovoljnom produkcijom
hormona štitne žlijezde. Jedna od osnovnih funcija hormona
štitnjače, tiroksina i trijodtironina, jest ubrzanje metabolizma masti i šećera. Ukoliko ih nema dovoljno, metabolizam u
našem tijelu se usporava što dovodi do smanjene potrošnje
energije i porasta tjelesne mase.
Najčešće se radi o stečenoj juvenilnoj hipotireozi koja se otkriva u prethodno zdrave djece i adolescenata, a uzrokovana je Hashimotovim tireoiditisom. Riječ je o autoimunosnoj
bolesti karakteriziranoj stvaranjem protutijela koja potom
dovode do uništenja stanica štitne žlijezde i onemogućavaju normalno stvaranje hormona. U početku bolesti, zbog
otpuštanja pretjerane količine hormona iz uništenih stanica,
mogu se javiti simptomi poput ubrzavanja srčanog ritma,
znojenja, nervoze i pojačanog apetita uz mršavljanje. Kako
26
Diabetes
www.diabetes.hr
bolest napreduje, sve veći broj funkcionalnih stanica propada
i mogućnost proizvodnje hormona se smanjuje. U tom stadiju bolest se očituje simptomima koji su očiti znak usporenog
metabolizma – suhom i perutavom kožom, preosjetljivošću
na hladnoću, umorom, slabošću i porastom tjelesne težine
iako se unos hrane ne mora povećati.
Dijagnoza ove bolesti najčešće se postavlja kombinacijom prisutnih kliničkih simptoma i laboratorijskih pretraga koje mahom pokazuju smanjenu produkciju tiroksina i trijodtironina
uz pojavu protutijela koja uništavaju stanice štitnje žlijezde.
Hipotireoza se liječi nadomjestkom hormona, a oblik kojem
se daje prednost u terapiji je sintetički tireoidni hormon.
HIPOPITUITARIZAM
Naziv hipopituitarizam najčešće se odnosi na smanjeno lučenje hormona rasta. Hormon rasta stvara se i izlučuje u hipofizi, malenoj žlijezdi smještenoj na bazi lubanje. Ovaj hormon
je ponajprije zaslužan za normalan rast djece i dosezanje
pune tjelesne visine, ali ima i važnu ulogu u regulaciji metabolizma. Njegova posebnost jest u tome što djeluje na sva
tkiva u tijelu.
U djece hipopituitarizam može biti posljedica benignog tumora hipofize (kraniofaringioma), ozljede, zračenja, infekcije
ili uzrok može ostati nepoznat unatoč pažljivo provedenoj
obradi (idiopatski hipopituitarizam). Najčešće se prezentira
usporavanjem rasta i nižom tjelesnom visinom u odnosu na
dob. Svi dijelovi tijela razvijaju se proporcionalno, ali je brzina njihovog razvoja znatno usporena.
Kako je normalna razina hormona rasta od izuzetne važnosti
za regulaciju metabolizma, ne čudi da smanjena proizvodnja
i izlučivanje ovog hormona može dovesti do porasta tjelesne
težine. Naime, ovaj hormon ima izraženo anaboličko djelovanje – pospješuje izgradnju i rast svih tkiva i organa u našem
tijelu što iziskuje veliku količinu energije. Istovremeno, hormon rasta pospješuje iskorištavanje zaliha masti i glukoze koji
su temeljni za poticanje pravilnog rasta. Ukoliko je koncentra-
SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA
Sindrom policističnih jajnika vrlo je čest kod
mladih djevojaka. Osnovni hormonski poremećaj u podlozi razvoja ovog sindroma je višak
androgenih hormona. U žena se najveći dio
androgenih hormona pretvara u estrogene.
Ta ravnoteža može se poremetiti zbog prekomjernog izlučivanja androgena, nedovoljnog
pretvaranja androgena u estrogene ili pretjerane osjetljivosti nekih žena na normalne razine
androgena. Sve ovo dovodi do porasta koncentracije androgena i razvoja kliničke slike. Uz ultrazvukom potvrđeno povećanje jajnika ispunjenih
mnogobrojnim cistama, ovaj sindrom karakteriziraju neredoviti menstrualni ciklusi obilježeni izostankom ovulacija, pretjerano stvaranje akni i pojačana
dlakavost, gubitak kose i pretilost. Pretilost se kod
ovog sindroma može javiti i u do 50% djevojaka, iako razlozi još nisu u potpunosti razjašnjeni.
Ona zatvara začarani krug i produbljuje postojeći
hormonalni disbalans, te potiče razvoj inzulinske
rezistencije, dijabetesa tip 2 i brojnih kardiovaskularnih bolesti.
Promjena životnih navika uz smanjenje unosa ugljikohidrata i
redovitu tjelovježbu prvi je korak u liječenju, a redovitost menstrualnih ciklusa i balans hormona pokušavaju se uspostaviti
redovitom mjesečnom primjenom kontracepcijskih tableta.
ZAJEDNO MOÆEMO POSTIΔI VI©E
Tu smo za Vas, tijekom 24 sata...
0800 33 33 35
Besplatna podrπka korisnicima
inzulinskih brizgalica tvrtke Sanofi
...u svakodnevnoj skrbi o πeÊernoj bolesti.
HR.DIA.12.08.01.
P
retilost u djece sve je veći zdravstveni problem, kako u
svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila
uznemirujući podatak da se u svijetu otprilike 22 milijuna
djece mlađe od 5 godina suočava s problemom prekomjerne
tjelesne težine i njezinim pogubnim utjecajem na zdravlje.
Od velike je važnosti od najranije dobi učiti o svim dobrobitima koje pružaju pravilna i zdrava prehrana te tjelesna aktivnost, ali cilj ovog članka je staviti naglasak na vrlo zanemaren
uzrok pretilosti – promjenu hormonalne ravnoteže.
Prema uzroku možemo razlikovati primarnu (esencijalnu)
i sekundarnu pretilost. Dok razlozi primarne pretilosti leže
uglavnom u neravnoteži između unosa kalorija hranom i nedovoljne tjelesne aktivnosti, sekundarna pretilost uzrokovana je ponajprije poremećajem izlučivanja hormona. Najčešći
hormonalni poremećaji koji se povezuju s porastom tjelesne
težine su hipotireoza, manjak hormona rasta, Cushingov sindrom i sindrom policističnih jajnika.
ničke slike i laboratorijiskih pretraga kojima se otkriva
povišena razina kortizola i njegovih produkata razgradnje, a liječi se uklanjanjem primarnog uzroka
bolesti, najčešće tumora.
Naπa je misija razvoj individualiziranih rjeπenj
rje πenja koja objedinju
njuju
ju sve
s v p otrebe o soba oboljelih od πeÊerne
bolesti. Modernim terapijskim moguÊnostima,
ma, inov
inovativnim medicins
cinskim
kim proi
p zvodima
a i pouzda
po uz
nim programima
podrπke, nastojimo omoguÊiti osobama sa πeÊe
Êerno
rnom boleπÊu svakodn
kodnevn
evnicu kakvu æele.
æel e.
sanofi-aventis Hrvatska d.o.o. - I. LuËiÊa 2a, 10 000 Zagreb - Tel: 01/6003-400; Fax: 01/6003-444 www.sanofi.com
Prehrana
Djeca i mladi
br. 6/2012
br. 6/2012
Vikend dijabetesa
u Gradu mladih
Fast Food ili Slow Food?
Što god odlučili stojte iza svoje odluke čvrsto, s obje noge na zemlji (2)
Slow Food
Radionica za mlade lidere u dijabetesu, 20. i 21. listopada. 2012., Zagreb
U
Gradu mladih u Zagrebu je po prvi put organizirana
edukativna radionica za mlade lidere u dijabetesu uz
edukativnu radionicu za mlade koja je trajala 2 dana u
organizaciji HSDU-a. Nas sedmero smo radili s mladima s dijabetesom, uključujući psihološku radionicu, edukativnu radionicu
i animatorski dio. U animatorskom dijelu, koji smo osmislili mi
mladi lideri, radili smo na poboljšanju kvalitete života te smo
vješto svladali nove načine animacije. Isto tako smo organizirali
zajedničko mjerenje šećera koje nas je sve povezalo. Kroz razne
igre smo se još više zbližili te večer proveli uz zabavu i dobro
raspoloženje. Naš mentor Luka nam je ukazao na greške i propuste, ali kao i svaki pravi učitelj nije nas propustio ni pohvaliti
za naš trud i timski rad. Igre koje smo sami osmišljavali su uglavnom poticale na timski rad, kojem je cilj ujediniti snage da bi se
ostvario zadatak. Kao i kod svih naših druženja, uvijek se nađe
netko kome je rođendan, a mi to obavezno proslavimo tortom
i pjesmom. Vikend je brzo prošao i približio se odlazak kućama.
I ovaj put sve je bilo odlično, a mi lideri bogatiji smo za mnoge
vještine koje ćemo primijeniti u našem radu s mladima.
Mladi lideri
Edukativna vikend radionica za mlade osobe sa šećernom bolešću, regija Zagreb, Zagrebačka županija i Sjeverna Hrvatska,
20. i 21. listopada 2012., Zagreb
Došavši u Grad mladih znali smo da nas očekuje fantastičan vikend. Subota je prošla u znaku zanimljivih i poučnih edukacija i
animatorskih igri lidera. Prvo predavanje nam je održala doktorica Požgaj s prezentacijom o naprednim tehnologijama u liječenju
28
Diabetes
www.diabetes.hr
šećerne bolesti tipa 1, zatim smo se s veselom sestrom Danijelom
bavili ugljikohidratima i našim svakodnevnim jelovnicima. Nešto
novo o komplikacijama na očima rekla nam je doktorica Tomić.
Nakon finog ručka dočekao nas je doktor Grgurević koji nas je
uveo u svijet trudnoće i šećerne bolesti. Iz toga smo svi izvukli važnu pouku, a to je da se trudnoća treba planirati kako bi se izbjegle
kasnije komplikacije na novorođenčetu. Uz Dianu Gluhak, mladu
nutricionisticu, imali smo zanimljivo predavanje o antropometrijskim mjerenjima kao što su indeks tjelesne mase, konstitucija te
kalorija koje su nam potrebne za prosječan dan. Uz ove prezentacije imali smo i zanimljive razgovore s dvije mlade psihologice. S
psihologicom Ažić razgovarali smo o svojim vrlinama i manama te
kako sami sebe vidimo i da li nas
tako vide i drugi,
dok smo s psihologicom Juras
pričali o ljutnji
koja može biti
verbalna,
fizička, pomaknuta
ili konstruktivna.
Sve radionice su bile vrlo opuštene i korisne, ali ipak najviše nam
se svidjelo druženje s našim liderima koji su se jako potrudili da
osmisle igre za nas kojima će nas animirati i zabaviti. Jedno veliko
hvala svim doktoricama, doktoru, psihologicama, liderima, Luki,
Nataši i Tomislavu zbog kojih je vikend bio tako lijep i uspješan. Zauvijek će nam ostati u sjećanju vikend u Gradu mladih u Zagrebu!
Mladi polaznici edukativne vikend radionice
Stručna predavanja i radionice održali su Marija Požgaj Šepec, dr.
med., Danijela Nožinić, viša medicinska sestra, Ana Juras, prof.
psihologije i Mladen Grgurević, dr. med. s KBC-a Sestre Milosrdnice, dr. sc. Martina Tomić, dr. med. i Kristina Blaslov, dr. med.
s KB-a Merkur, Mirna Ažić, psihologica i Luka Kivela, prof. tjelesne i zdravstvene kulture, te se svima najsrdačnije zahvaljujemo
što su svojim sudjelovanjem pridonijeli kvaliteti i zanimljivosti
radionica. Također se zahvaljujemo i Zagrebačkom dijabetičkom
društvu za suradnju prilikom okupljanja polaznika za edukativnu
vikend radionicu mlade osobe sa šećernom bolešću.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur,, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
Forrmula Slow fooda:
Potreba za hranom može se zadovoljiti poštujući ukus svake osobe, okusom koji je zadovoljstvo i užitak uz istovremenu dobrobit
za zdravlje.
Slow food poimanje hrane ostavlja u nasljeđe svojoj djeci zdravu
hranu u tanjuru, dobro društvo za stolom, obitelj okupljenu u zajedništvu. Slow food ostavlja u nasljeđe odgovornost uzgoja zdrave hrane i odgoja generacija djece na tradicijskim vrijednostima.
Kritičari slow fooda mu prigovaraju na elitizmu i neodrživosti ovakvog „čistog“ načina prehrane kad ljudi u nekim djelovima svijeta
još uvijek gladuju. Prigovara mu se neodrživost usporenosti kad
na globalnoj razini životni tempo ubrzava ritam.
Na koncu, što god odlučili: „fast“ ili „slow“ stojte s obje noge na
zemlji, svjesni što ste pojeli! I uživajte!
Juha od brokule i sira
2 žlice maslinova ulja, 2 češnja češnjaka,
400 g brokule, 1 dl vrhnja za kuhanje,
1 žumanjak, 100 g topljenog sira, malo
prepečenca
Brokulu očistite, odvojite cvjetiće i narežite ih na polovice. U litru
vode stavite kuhati 5 minuta. Na ulju kratko popecite protisnuti
češnjak i cvjetiće brokule te zalijte pripremljenom juhom. Kuhajte dok brokula ne omekša, zatim juhu malo ohladite i propasirajte. Vratite je u posudu, dodajte slatko vrhnje sa žumanjkom i
promiješajte. Poslužite s prepečencem i
kockicama sira.
Pašticada s njokima
500 g govedine, 3 češnja češnjaka, 2 dl
domaće kuhane rajčice, 3 dl crnog vina, 4 dl vode, 4 suhe šljive,
2 glavice crvenog luka
Meso večer prije (ili nekoliko sati prije) dobro posoliti, pa nožem načiniti ureze u koje treba nagurati štapiće češnjaka i dimljene slanine.
Meso prepržiti sa svih strana na vrućem ulju dok se ne stvori
smeđa korica. Izvaditi meso pa na istom ulju pržiti sjeckan luk.
Nakon nekoliko minuta doliti vino, rajčicu, vodu i nekoliko suhih
šljiva pa začiniti po ukusu. Pustiti da prokuha pa u umak vratiti
meso. Kuhati poklopljeno uz povremeno okretanje jedan sat.
Nakon kuhanja, meso izvaditi pa narezati na tanke kriške. Umak
promiksati štapnim mikserom pa vratiti narezano meso u umak.
Pirjati još 30 min.
Maneštra s bobom
300 g tjestenine, 400 g suhog boba,
glavica luka, korjen celera, 2 češnja
češnjaka, vezica peršina, maslinovo
ulje, sol, papar, 2 dl kuhane rajčice
Bob namočiti preko noći. Na maslinovu ulju pirjati sitno nasjeckani luk, češnjak i naribani celer. Dodati namočeni bob i kuhati
dok bob ne omekša. Zatim dodati tjesteninu i kuhanu rajčicu i
nastaviti kuhati na tihoj vatri.
Kuhanu maneštru pospite peršinom i ribanim sirom.
Knedle sa šljivama
1kg krumpira, 200 g oštrog brašna, 30 g
griza, 1 jaje, malo ulja, malo soli, 20 šljiva,
cimet, 200 g prezle, zaslađivač prema želji
Krumpir kuhati u ljusci, a čim je kuhan oguliti i zgnječiti. Smjesi dodati brašno i griz, malo ulja, sol i jaje.
Ručno umijesiti glatku smjesu. Šljive operite i izvadite košticu.
Smjesu oblikovati dlanovima u kugle tijesta koje ćete spljoštiti u
plohu debljine cca. ½ centimetra. U sredinu staviti šljivu a tijesto
oblikovati u knedlu. U zakipljelu vodu spuštati knedle sa šljivama
i kuhati 10- ak minuta. Kad su sve knedle skuhane uvaljati ih u
prezlu. Pećnicu zagrijati na 200°C pa knedle zapeći 5 minuta.
Diabetes
www.diabetes.hr
29
Sponzorirani tekst
br. 6/2012
RIŽOTO S MANDARINAMA
JANJEĆI RAŽNJIĆI S MENTOM
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S TUDE NI 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - ST U D E N I 2 0 1 2
RAJČICE NA GRILLU S PARMEZANOM
PERZIJSKA TORTA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S TUDE NI 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - ST U D E N I 2 0 1 2
Schneekoppe slavi 85. rođendan
Schneekoppe već dugih 85 godina svoje poslovanje i proizvodnju temelji na činjenici da je pravilna
prehrana bitan čimbenik dobrog zdravlja.
Davne 1927. godine, prvi su proizvodi izašli iz male manufakture koju je osnovao Fritz Klein. Bili su to
laneno sjeme i laneno ulje. Ubrzo su proizvodi osvojili cijelu Njemačku.
Poznati jingl SCHNEEEEEKOPPPE iz TV i radio kampanje sedamdesetih godina značio je poziv na
zdravi doručak, promjenu prehrambenih navika i uvođenje žitarica u svakodnevnu prehranu.
Danas, Schneekoppe GmbH & Co.KG u svom portfoliju nudi više od 120 proizvoda koji se mogu nabaviti u 34 zemlje svijeta.
„S 85 godina smo moderniji no ikad, trendy. Naši su proizvodi vrhunske kvalitete i recepture, sirovine najbolje moguće kvalitete, kontroliranog podrijetla, GMO free. Sve je proizvedeno bez konzervansa, umjetnih boja i aroma, pojačivača okusa. Sve
to jamči da se uz Schneekoppe hranite zdravo i pravilno“, riječi su koje se čuju povodom obljetnice. „Sve veći broj intolerancija na hranu i pojedine sastojke doveo je do razvoja novih SCHNEEKOPPE linija – linije bezglutenskih proizvoda, a uskoro
će se plasirati i linija Zuckerbewust – budite svjesni unosa šećera…
SCHNEEKOPPE rođendanski moto je stoga: Cijeli život dobrog zdravlja!
Schneekoppe slavi, pozvani ste na slavlje!
Akcije s velikim popustima na naš asortiman u Konzumu, Plodinama, Billi, DM-u, Tommyju i u drugim dućanima bit će
prilika da dodatnim popustima i degustacijama nagradimo naše vjerne kupce.
JOŠ…..
rođendanske promocije, izbor najboljeg recepta – na www.schneekoppe.com.hr i na Schneekoppe Facebook
page (www.facebook.com/schneekoppe.Cro)
recepti (naravno sa Schneekoppe čokoladama ili pemezima ili po izboru) se šalju na e-mail marketing@schneekoppe.
com.hr ili na Schneekoppe page (www.facebook.com/schneekoppe.Cro)
Najbolje ćemo objaviti i nagraditi setom kuhinjskih gadgeta.
Lékué JUNGLE SET
Veseli kalupi s otiskom majmuna ili nilskog konja učinit će Vaše muffine ili peciva još poželjnijima. U njima možete izraditi
tetovirani puding ili rožatu ili ledenu poslasticu. Kako god, ovi silikoni su non stick, lako se peru i svakako će privući Vaše
klince da se zabave domaćinstvom u kuhinji. Set se sastoji od 6 raznobojnih modlica, malog dekoratora i knjižice s brownies receptima i idejama za ukrašavanje.
Lékué KALUP ZA SLADOLED
Napokon kalup za lako serviranje domaćeg finog sladoleda. Svaki tuljac ima poklopac, lako se pere i ne upija mirise, pa
možete svaki puta izraditi drugačiju mirisnu kremu. No najbitnije je da ćete djeci napokon moći izmiksati jogurt i pravo
svježe voće koje će pojesti bez rasprave, jer ove kalupe jednostavno obožavaju.
Raznobojni, veseli i jednostavni za uporabu, ovi kalupi se prodaju pojedinačno ili u setu od 2 komada.
Lékué GINGERMAN
Tko još nije čuo za Keksić iz Shreka?? Kultni lik iz crtića sada je prerastao u silikonski VELIKI kalup i može biti dio Vaše svakodnevnice. Želite li Gingerman kruh sa sjemenkama... može! Želite li tortu u obliku Gingermana... može! A i Vaša palenta ili
riža kao prilog za neku proslavu može biti servirana u obliku Gingermana i pojedena do zadnje mrvice!
Zahvala i poruka iz KUZ-a
Gospodin Vladimir Njunjić, iako pripada tehničkoj struci (geodeziji), od mladosti je imao uzbudljiv hobi – slikati, izlagati i družiti se sa slikarima. Sada je u mirovini i odlučio je svoje zadovoljstvo podijeliti s drugima. Prateći suprugu, članicu Izvršnog odbora KUZ-a, g.đu Sonju
Njunjić, često je u kontaktu s nama, koji smo kao hobi odabrali volonterski angažman u civilnim udrugama, pa je g. Njunjić odabrao nas
i odlučio pokloniti slike udrugama - članicama KUZ-a. Pozvali smo zainteresirane udruge da se jave, uz napomenu da same odluče što
će učiniti sa slikama – ukrasiti svoj prostor ako ga imaju, pokloniti nekom od svojih zaslužnih članova ili nagraditi one koji im pomažu u
radu. Do sada je poklonjeno ukupno 44 slike, a iz KUZ-a ćemo opet poslati poruku kako se javiti i odabrati svoj poklon.
Ovim se putem želimo zahvaliti gospodinu Njunjiću u ime naših članica jer je ovim plemenitim činom nagrađen i naš trud i dobra volja
da kroz rad u civilnim udrugama pomažemo drugima.
JANJEĆI RAŽNJIĆI S MENTOM
RIŽOTO S MANDARINAMA
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
500 g janjećeg buta
3/4 šalice jogurta
2 režnja češnjaka
menta
sol, sveže mljeveni papar
300 g riže
1 glavica luka
4 mandarine
20 g putra
mesni temeljac
sol
Nasjeckajte janjetinu, očišćenu od kosti na male kocke.
Pomiješajte tri četvrtine šalice jogurta s mljevenim češnjakom,
2 žlice nasjeckane metvice, 1/2 žličice soli i prstohvatom
papra. Prelijte meso pripremljenim umakom, poklopite i
držite u frižideru 2 sata ili preko noći.
Zagrijte roštilj.
Podijelite janjetinu na četiri ražnjića, stavljajući na stranu
začin od mente. Popržite sa svih strana, s vremena na vrijeme
prelivajući meso umakom.
Nemojte raskuhati meso, treba ostati lagano ružičasto u
sredini. Poslužite ražnjiće bez umaka.
Energetska vrijednost jedne porcije: 169 kcal
ugljikohidrata 2 g, bjelančevina 23 g, masti 7 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Fino nasjeckajte luk i pržite ga lagano na maslacu, dodajte rižu
i cijeđeni sok od mandarina. Popržite rižu nekoliko minuta,
zatim dodajite malo po malo temeljac.
Dobro operite koru mandarine i izrežite ju na trakice, te
dodajte riži pet minuta prije kraja kuhanja.
Kada je kuhano, maknite s izvora topline te pustite stajati 2-3
minute. Poslužite bez dodavanja parmezana.
Energetska vrijednost jedne porcije: 350 kcal
ugljikohidrata 75 g, bjelančevina 6 g, masti 5 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
PERZIJSKA TORTA
RAJČICE NA GRILLU S PARMEZANOM
za tortu od cca 1 kg, podijeliti na 18 porcija
ZA 4 OSOBE
300 g integralnog brašna
150 g oštrog brašna
200 g prženih lješnjaka
100 g putra
120 g margarina
2 g klinčića u prahu
100 g fruktoze
75 g šećera
150 g mlijeka
3 jaja
10 g praška za pecivo
4 rajčice
2 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
1 režanj češnjaka
krušne mrvice
bosiljak, papar
ribani parmezan
Miksajte žumanjke s fruktozom, šećerom i klinčićem u
prahu. Dodajte sjeckane pržene lješnjake i jako ih usitnite.
Umutite bjelanjke u snijeg i pažljivo dodajte u smjesu. Prosijte
oba tipa brašna zajedno s praškom za pecivo i umiješajte u
kremu. Otopite maslac i margarin u mlijeku i hladno lagano
umiješajte u smjesu. U međuvremenu obložite kalup za
torte papirom za pečenje. Ulijte smjesu i pecite na 180°C sat
vremena.
Energetska vrijednost jedne porcije: 318 kcal
ugljikohidrata 27 g, bjelančevina 8 g, masti 18 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Prepolovite rajčice uzdužno. Nježno istisnite vodu i izvadite
sjemenke. Stavite ih na grill tavu. U međuvremenu sa strane
pripremite šalicu maslinovog ulja, češnjak, bosiljak i papar.
Premažite pripremljenim umakom rajčice dok su na tavi
i pržite ih 5 minuta. U međuvremenu pomiješajte krušne
mrvice s parmezanom, pospite rajčice i pecite još dvije
minute.
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Energetska vrijednost jedne porcije: 60 kcal
ugljikohidrata 7 g, bjelančevina 2 g, masti 3 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 6/2012
br. 6/2012
sljubljuju domaće rakije, bijelo i crno vino i posebno kupinovo
Šumska simfonija
vino. Ova manifestacija postala je toliko popularna da su joj se
pridružile i kestenijade u Petrinji te Hrvatskom Čuntiću. I u Petrinji, gradu Sv. Lovre poznatom i po mesnoj industriji Gavrilović, čuvaju se tradicije traženja kestenovih slatkih plodova po šumama
Hrastovičke gore i banijskog kestenovog meda.
Kesten je najbolje orašasto voće za osobe oboljele od šećerne bolesti jer ima nisku razinu ulja i duplo
manje kalorija od, primjerice, oraha. Lako je probavljiv, pa se koristi u dijetama za mršavljenje,
jačanju imunološkog sustava, kod slabokrvnosti, kroničnih reumatskih bolesti, kožnih oboljenja,
crijevnih oboljenja i hemeroida
Najduža organizirana fešta od kestena u Hrvatskoj je marunada.
Ove godine se obilježava po 39. put u liburnijskom gradiću Lovranu. Marun je oplemenjena sorta pitomog kestena koji je veći,
slađi i izdašniji od običnog europskog kestena. Nalazi se najviše po
obroncima Učke, na primorskoj strani, pa se tako uvriježio naziv
lovranski marun. On toliko obilježava ovu goru da je i Park prirode
Vedran Obućina
Učka na svom logu stavio znak maruna. Jedinstvenost maruna u
Lovranu može se, prema mišljenjima mnogih stručnjaka, usporediti jedino sa slovenskim goričkim marunima i talijanskim Genti-
S
u prethistorijsko doba, a jedan sačuvani primjerak fosila domaćeg
gradovima.
kestena pronađen je u Francuskoj i čuva se u paleontološkom mu-
Neumorni skupljači dobro znaju kada i gdje treba potražiti dovolj-
zeju Voulte. Kesteni su se koristili kao hrana još u mezolitiku, prije
ne količine kestena koji se popularno prodaju u maloj ili velikoj
deset tisuća godina. Početak uzgoja kestena seže u šesto stoljeće
mjerici. U posljednje je vrijeme gastronomsko-turistička ponuda
pr.n.e., prije svega u Kini i Japanu, a rimske legije su ga donijele u
kontinentalne Hrvatske obilježena Kestenijadom u Hrvatskoj Ko-
Europu. Miris pečenih kestena širi se mediteranskim gradovima
stajnici. Ovaj banijski gradić sagrađen ispod brda Djed, koji svoje
od 16. stoljeća pa sve do danas.
ime duguje upravo kestenu, svakog se listopada probudi iz sjet-
Kesteni su orašasti plod kao i orah, badem i lješnjak, no imaju
nosti doline Une i vraća sav šušur koji je nekad imao uz utvrdu
manji udio masti i veći udio škroba, te jedini sadrže vitamin C.
Zrinskih na drugoj obali Une (granica s Bosnom i Hercegovinom
Europski kesten je onaj kojeg najčešće poznajemo i koji pokriva
počinje iza Zrinskog grada). Ovo je davno naseljen kraj, a nedaleka
otprilike do četiri posto područja Sredozemlja, uključujući i šume i
Hrvatska Dubica bila je u srednjem vijeku sjedište moćnih vitezova
le di Torino. Cvjetanje ovih maruna početkom ljeta pravi je raj za
plantaže. Naime, ovo drvo raste u umjereno vlažnom i sunčanom
templara.
primorske pčele čiji je med prava delicija, a medica koja se radi
području blage klime, s dugim i toplim jesenima i toplim prolje-
Obronci banijskih brijegova blago se spuštaju prema zelenoj Uni
od kestenovog meda svakako jedna od ponajboljih medenih ra-
ćem. Svojim aromatičnim mirisom privlači pčele kojima je u je-
i pokriveni su gustim kestenovim šumama po kojima u jesen šeta
kija u Hrvatskoj. Nije onda ni čudo da su mnoge pčelarske obitelji
sen ovo posljednja prilika za proizvodnju meda. Kestenov med je
na stotine turista. Tek se rijetki sjete davnih vremena kad je lokal-
pronašle svoj dom visoko iznad primorskih mjesta, primjerice u
izuzetno cijenjen i zdrav, te se koristi kod poboljašanja probave i
na legenda, baka Jela kestenjarka uz svoju staru dagaru, ispred
Lignju, Dobreću, Opriču, Poljanama...
dišnog sustava.
cintora Sv. Nikole, dočekivala generacije učenika s fišecima punim
Pomorska i ribarska tradicija Lovrana otvorila je vrata trgovini, a
Treba spomenuti da je kesten i najbolje orašasto voće za osobe
kestenja. Svakako je doživljaj isprobavati maštovite kombinacije
maruni su, uz trešnje, masline i vino, bila glavna roba razvoja ovo-
oboljele od šećerne bolesti jer ima nisku razinu ulja i duplo manje
jela s kestenom, kao što je kostajnički odrezak Kestenijada ili deset
ga mjesta. Stanovništvo je svoje brižljivo njegovane marune slalo
kalorija od, primjerice, oraha. Lako su probavljivi, pa se koristi u
knedla s kestenom u umaku od čokolade. Svakako se uz to dobro
u Austriju, Italiju i Njemačku sve do kraja 19. stoljeća kad je razvoj
vako godišnje doba ima svoje okuse i mirise. Svakako je mi-
Jadrana, točnije na Učki iznad Lovrana, Opatije i Mošćeničke Dra-
ris pečenih kestena jedna od najpoznatijih jesenskih aroma.
ge, na padinama istočne istarske obale, te na otoku Krku. Čađave
Ovaj plod je bio poznat na području Sredozemlja i Azije još
ruke prodavača kestena na uglovima ulica tradicija je u hrvatskim
koji se spaja s gljivama, pa tako nastaje prava jesenska simfonija
na tanjuru. Naravno, i razne pite, kolači, rolade i torte nastaju na
temelju maruna. U Primorju možete naići i na zanimljive kombinacije brusketa s marunom, pršutom i začinskim biljem, juhe od
maruna i vrganja, raviole od pirea maruna punjenog sirom, bifteka u umaku od maruna i crvenog vina. Ili, jednostavno uživajte u
svevremenskom kesten pireu.
Nije ni svijet imun na okuse i mirise kestena. Nutricionistkinja
Hildegard von Binden naziva kesten kraljevskim i najvrednijim
voćem srednje Europe. Zanimljivo je da je kesten do druge po-
krvnosti, kroničnih reumatskih bolesti, kožnih oboljenja, crijevnih
su se proširili sve do Lovrana. Godine 1873. izgrađen je prvi pan-
oboljenja i hemeroida.
sion – Villa Fernandea (današnja depandansa Belvedere), a do
Gastronomija poznaje kesten od davnih dana. Kesten je sastavni
početka XX stoljeća i sva potrebna infrastruktura. Uz parobrodar-
dio jesenske prehrane jugoistočnih država SAD-a, u južnoj Europi,
ske linije koje Lovran vežu s Opatijom, Rijekom, Pulom i Trstom,
u podnožju visokih planina sjeverozapadne Afrike, te u zapadnoj
gradić 1908. dobiva i električni tramvaj koji ga spaja s Opatijom i
i istočnoj Aziji. I Hrvatska je zemlja rasprostranjenih kestenovih
željezničkom stanicom u Matuljima. Turizam ima visoko mjesto
šuma. Raste po obroncima šumovitih gora kontinentalne Hr-
u lovranskom kraju, pa su tako mnoge kultivirane terase maru-
vatske, kao na Medvednici, Samoborskom gorju, na slavonskim
na ostale neiskorištene i prepuštene divljem razvoju. I danas se
planinama, te na Baniji, a najrašireniji je na području sjevernog
mogu vidjeti nekadašnje kuće i stancije među obroncima Učke,
www.diabetes.hr
runi odlični za nadjev i priloge. Njime se pune patke, teleći odresci
i lignje, a kao prilog ili umak slažu se dobro s divljači. Čak se mogu
pomiješano s marunima, a kao umak za paštu najpoznatiji je onaj
susjedne Opatije dao poticaj za izgradnju vila i ljetnikovaca koji
Diabetes
još sjećaju raznih jela s marunima koja se tek sada, nakon povećanog zanimanja kulinara, vade iz starih zabilješki. Općenito su ma-
pronaći i kroketi, fuži i ostale vrste tjestenine u kojima je brašno
dijetama za mršavljenje, jačanju imunološkog sustava, kod slabo-
34
gdje je nekad cvjetala proizvodnja maruna. Liburnijske nonice se
lovice 19.stoljeća bio konzumiran samo kao jednostavan pripravak s mlijekom. Tek je 1882. francuski istraživač Clement Fougier
prvi spojio kestenov med, mlijeko i vaniliju, kao preteču brojnih
slastica od kestena. Naravno, deserti od kestena su u Francuskoj
doživjeli savršenstvo. Francuski marun, marron glacé, prolazi kroz
16 različitih procesa i uvijek se poslužuje za Božić i Novu godinu. U
talijanskoj Modeni se moče u vinu prije nego se peku i poslužuju,
a tradicionalno se pripremaju za Dan sv. Šimuna u Toskani. Tradicija pečenih kestena popularna je i u Portugalu za Dan sv. Martina
ili Martinje. Talijanska regija Mugello je 1996. zaštitila svoj kesten
u Europskoj uniji, koji sada ima zaštićeno geografsko porijeklo kao
Mugello slatki kesten. Možda je i to ideja našim zakonodavcima
da zaštite lovranski marun?
Recepti
Lovačka juha Manfredi
Sastojci:
300 g vrganja
300 g maruna (kestena)
1 glavica luka
2 režnja češnjaka
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Gastro putovanja
br. 6/2012
2 krumpira
očistiti i ohladiti. Izmiješati pirjane i pečene kestene, dodati sa-
cimet
mljevenu teletinu, umiješati žumanjke, preliti konjakom, rumom
divlja metvica
i prošekom. Posoliti i sve sastojke dobro izmiješati. Tom smje-
peršin
som nadjenuti puricu, a otvor zašiti koncem. Puricu staviti u tep-
crno vino
siju i posipati lovorom i mažuranom. Peći je dva sata u pećnici
temeljac od povrća
zagrijanoj na 200 stupnjeva C. Umaku od pečenja dodati vode,
maslinovo ulje
prokuhati, procijediti i poslužiti.
Priprema:
Glazirani kesteni
Očistite vrganje i kratko ih popirjajte na jednom usitnjenom
Sastojci:
režnju češnjaka i 3 ili 4 žlice ulja. Skuhajte marune i ogulite ih.
500 g lisnatog tijesta
Drugi režanj češnjaka i fino narezani luk nakratko popirjajte na
1 kg kestena
4-5 žlica ulja. Dodajte marune i krumpir narezan na kockice. Po-
3 žlice šećera
solite i popaprite, dodajte malo cimeta i metvice. Podlijte s 2
5 dag maslaca
čaše crnog vina i 5-6 kutlača juhe (temeljca) od povrća. Kuhajte
1/8 l vode
na umjerenoj vatri.
pola žličice cimeta
Nakon proteka otprilike polovice vremena potrebnog za kuhanje, dodajte vrganje narezane na komadiće i po potrebi dodatno
Priprema:
podlijte temeljcem od povrća. Provjerite da li je juha dovoljno
Kuhane i oguljene kestene staviti u posudu, dodati šećer i maslac
začinjena.
te ih pržiti dok malo ne posmeđe. Uliti vodu i dodati cimet. Kuhati
Ako želite, ovako pripremljenu juhu poslužite s komadićima pr-
na slaboj vatri dok sva tekućina ispari. Poslužiti ih tople kao prilog
ženog kruha.
divljači i peradi.
Torta od kestena
Purica na lovranski način
Sastojci:
Sastojci:
1,5 kg kestena
Za 4 osobe:
20 dag šećera
2,5 kg mlade purice
6 jaja
1 kg lovranskih maruna (kestena)
12 dag čokolade
50 dag teletine
pola omota praška za pecivo
10 dag maslaca
3 dl slatkog vrhnja
Za nadjev:
1 dl prošeka
12 dag maslaca
1/3 dl konjaka
8 dag šećera
1/3 dl ruma
2 žlice ruma ili maraskina
20 dag slanine
miris od vanilije
2 dl ulja
4 žumanjka
Priprema:
2 lovorova lista
Najprije se skuha 1,5 kg kestena, oguli i pasira. Zatim se miješa
mažuran
21 dag šećera sa 6 žumanjaka, doda 12 dag nastrugane čokolade,
sol i papar
40 dag pasiranog kestena, pola omota praška za pecivo i na kraju
tvrdi snijeg od 6 bjelanjaka. Pečena i ohlađena torta prereže se
Priprema:
horizontalno na dva dijela i napuni nadjevom.
Iz purice izvaditi iznutrice, oprati ih, posušiti krpom te posoliti
Nadjev: miješa se 15 minuta 12 dag maslaca, u koji se doda 24 dag
izvana i iznutra. Marunima razrezati koru i ispeći ih na jakoj vatri.
pasiranog kestena, 8 dag šećera, mirisa od vanilije i 2 žlice ruma ili
Pečenim marunima oguliti koru i kožicu i 3/4 zgnječiti vilicom.
maraskina. Torta se prevuče glazurom od čokolade i ukrasi tuče-
Zgnječene marune izmiješati sa slatkim vrhnjem i pirjati desetak
nim slatkim vrhnjem.
minuta na rastopljenom maslacu. Preostalu četvrtinu kestena
36
Diabetes
www.diabetes.hr
Život je bolji
ispod 7!
J
edna od najvažniji zadaća Hrvatskog saveza dijabetičkih
udruga je provođenje edukacijskih programa o važnosti
dobre regulacije šećera za članstvo i oboljele. Naša je
misija u skladu i s Nacionalnim programom zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću, u kojem se važna uloga daje
upravo udrugama bolesnika. Znanje je moć i oboljelima daje
snagu za svakodnevnu borbu sa šećernom bolešću. S druge
strane, edukacijska predavanja su prilika za druženje, razmjenu iskustava i postavljanje pitanja stručnom osoblju u jednoj
drugačijoj atmosferi od one „ordinacijske“.
Sredinom godine, u suradnji s tvrtkom Sanofi, HSDU je započeo projekt edukacijsih predavanja u regionalnim udrugama,
a izrazito nam je drago da se projekt nastavio i tijekom studenog, mjeseca kada obilježavamo Svjetski dan šećerne bolesti.
Program obuhvaća edukacijsko predavanje specijalista dijabetologa, te mjerenje HbA1c svim osobama prisutnima na
predavanju.
Održana predavanja popraćena su odličnim odazivom člano-
ČESTITAMO NAŠOJ KARATE-PRVAKINJI IVANI! 
va i bolesnika sa šećernom bolešću, uz aktivno postavljanje
pitanja o važnosti optimalne regulacije HbA1c, komplikacijama, ponekom konkretnom savjetu, a sve u opuštenoj atmosferi u kojoj se bolje pamti.
Poruka naših liječnika je jasna – samo dobrom regulacijom
HbA1c, i to < 7%, mogu se izbjeći dugoročne komplikacije dijabetesa, a bolesnik je sam neizostavna karika u uspješnoj
regulaciji vlastite bolesti.
Stoga, ne zaboravimo savjete o pravilnoj prehrani, više kretanja,
redovito uzimanju terapije i samokontrolama i taj cilj HbA1c <
7% bit će lakše ostvariv na zadovoljstvo svakog pojedinca!
Hvala dijabetolozima koji su odvojili vrijeme za susret s pacijentima i tvrtki Sanofi koja je podržala edukaciju naših „slatkih“ članova.





Slatki moji,
moram priznati da sam ipak na neki način zahvalna što imam dijabetes, jer da ga nemam vjerojatno se nikad ne bih bavila s ovakvim nečim.
Prije skoro 10 godina doktorica mi je rekla : "Ivana, odluči se za neki sport jer zbog šećera moraš
trenirati nešto". I tako sam odlučila, pošto sam uvijek bila jako aktivna, trenirati borilačke
vještine.
Pet godina poslije prebacila sam se u karate. U karateu postajem državna prvakinja te Hrvatska reprezentativka (skoro :P) jednako uspješna kao i u Hrvatskoj.
U prošlu subotu, 27. listopada bilo je proglašenje prvaka za sezonu 2011./2012. te sam (ponovno)
postala DRŽAVNA PRVAKINJA :))
Uglavnom, željela bih uputiti poruku ovoga mog teksta:
NE DOPUSTITE DA ŠEĆER UPRAVLJA VAMA I DA ON UTJEČE NA VAŠE REZULTATE! :D
Ivana Šimun, 17 g., Garešnica
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Tjelovježba
br. 6/2012
Triatlon - neprijatelj
nezdravom životu i pretilosti
Marcel Zelenika, trener Tk Zagreb
K
ao što sam naslov govori, triatlon
je uistinu noćna mora nezdravom
načinu života a pogotovo prekomjernoj tjelesnoj težini. Treba se malo
osvrnuti na to što je triatlon i šta nam
on točno pruža kao sport.
Dakle, triatlon je jedan od najbrže rastućih sportova u svijetu koji je u svojoj
pravoj formi začet sedamdesetih godina prošlog stoljeća u vojnoj bazi na Havajima a kasnije se preko Amerike širio
po cijelom svijetu, da bi 2000. godine u
Sidneju postao olimpijski sport.
Važan podatak je da je uz atletiku na
svim olimpijadama to najgledaniji
sport. Vjerojatno će ovi podaci mnoge
koji nisu upućeni iznenaditi, ali to je
stvarno tako.
Triatlon se sastoji od tri sporta od kojih
su dva bazična (plivanje i trčanje) te biciklizma koji daje jednu idealnu poveznicu
plivanju i trčanju. Kada spojimo plivanje,
biciklizam i trčanje dobivamo triatlon
koji možemo s punim pravom svrstati na
vrh piramide aerobnih sportova.
Naglasimo: triatlon je isključivo aerobni sport i to aerobno jest ono što taj
sport čini zdravim. O tome bi se moglo puno pisati, ali navedimo samo
osnovne činjenice. Aerobni sport znači
maksimalno iskorištavanje kisika (a to
je najveći neprijatelj malignih stanica)
što pruža veliku zaštitu od kardiovaskularnih bolesti. Treninzi su koncipirani tako da smo stalno u pokretu pa
uz pravilnu prehranu činimo najbolju
prevenciju za sve bolesti koje su vezani
uz sjedilačli način života i pretilost.
U Triatlon klubu Zagreb veliku pažnju
dajemo mlađim dobnim skupinama,
jer ako se njih ne usmjeri na pravi put,
ne možemo govoriti ni o kakvoj prevenciji. Triatlon nam to, vjerujte, pruža. Pri
tome se jako puno radi na zabavnom
pristupu treninzima - s osmijehom
na licima naših malenih sve je ljepše.
Mora se, naravno, spomenuti i prehrana jer jedno bez drugoga ne ide.
Povećanjem tjelesne aktivnosti se povećava i potrošnja energije ali to nije
dovoljno za preveciju pretilosti. Kod
povećane tjelesne aktivnosti, ako je
bez kontrole, imamo potrebu za velikim unosom hrane, a pogotovo je to
prisutno kod djece. Dakle, energetski
disbalans će biti još uvijek prisutan.
Uz samu metodiku i tehniku za sva tri
sporta jako puno se trudimo i da kroz
savjete za prehranu pomažnemo roditeljima.
Vrata u naš klub su širom otvorena!
Prihvatite izazov i dovedite svoje dijete kod nas i tako se priključite nečemu
što se tek treba razviti u Hrvatskoj.
Vjerujte nam kad vam kažemo da će se
vaše dijete razviti kako u fizičkom tako
i psihičkom smislu i postati uspješna
osoba.
Foto: Tjelovježba na Sljemenu
u "Maloj školi zdravlja",
u organizaciji KUZ-a ,
(djeca iz Osnovne škole u Jelkovcu,
Sesvete)
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 6/2012
br. 6/2012
Usput zabilježeno
U dobrom društvu uspomena
Sjednite na stolac i prekrižite
ruke ispred prsiju. Okrenite
gornji dio tijela, brojeći
do 4, u stranu, vratite se u
sredinu, pa se okrenite na
drugu stranu. Ponovite to u
neprekidnom slijedu 8 puta
Vesna Mimica
K
ada se magle provuku jutrom
pred mojim prozorom, ja odjednom postanem romantična.
Počnem paliti kalijevu peć na drva,
postanem ekspert za čajeve, pečem jabuke, kupujem male crvene i bijele dekice. Čudno je to jel da? I dok svi drugi
gunđaju kako je sivo, kako je hladno,
mene privuče moj dom i u njemu nalazim stotine razloga za ostajanje. Kad
umorna, navečer uđem u stan, volim
da miriše na naranče ili cimet, volim da
je toplo i sve na svome mjestu. Najveći
mi užitak postanu subotnja popodneva kojima ljeti izjurim vani, a sada mi
služe za izvlačenje maminih recepata i pečenje čudnih kolača koje inače
ne bih ni pogledala. Ljeti mi izgledaju
komplicirano. I znate što? Za razliku
od drugih ljudi ja se zimi ne debljam.
Djelomično je to zbog mojeg fizičkoga
posla no djelomično i zbog važnosti
hrane. Poštovanje prema namirnicama ugradili su mi moji roditelji. Jedi
ono što pripada određenom godišnjem dobu.
I ja se počnem veseliti kiselom kupusu,
džemovima i pekmezima od šljiva, ukiseljenim paprikama, krastavcima, lučicama, jabukama, mandarinama. Nije
mi teško guliti kestene niti raditi pite.
Sve ima svoje vrijeme i ako se u ovom
vremenu sveopće ponude odupreš nasilno uzgojenim trešnjama usred zime,
sve će jesenje i zimske poslastice to
zaista i biti.
Hladno vrijeme ne znači nužno kaloričniju i masniju hranu. Samo drugačiju.
I mene je mama utopljavala i mi smo
jeli više jušne i tople hrane zimi, ali
nikada nije bilo masnije niti obilnije
nego inače.
Jest, navečer su se pili čajevi, pekle palačinke, ali dobra je to večera ako niste
pojeli 20 komada s čokoladom. Nasmijali ste se? I ja! Netko je pomislio:
a kako drugačije, a ja sam pomislila kakva čokolada, nema ništa finije od
maminog džema od marelica.
Hrana se nije bacala, spremala se,
briž­ljivo dozirala, u njoj se uživalo jer
kada je vani hladnije više smo u kući,
više zajedno, više možemo razgovarati
i družiti se.
Eto, zato mene sivi dani ne uznemiruju
i ne deprimiraju. Oni donose neku drugu toplinu, toplinu zajedništva, mirise
agruma, bora i cimeta, miris nadolazeće kiše ili tihog snijega, čaja od borovnice u dobrom društvu.
Sjednite i pridržite se za
naslon iza leđa. Odižite
jednu pa drugu nogu brojeći
dva po dva za svako dizanje.
Napravite to 10 puta.
Odmorite se i ponovite. Ova
je vježba dobra za trbušne,
ali i bedrene mišiće.
Naslonite se nogom na stolac i savijte koljeno, prenoseći težinu na tu
nogu. Druga je noga ravna. Ostanite tako brojeći do 5, pa ponovite
još jednom. Naravno, ponovite i drugom nogom.
Sanja Kocon Vranješ, plesačica, koreografkinja i plesna pedagoginja.
Sanja je majka živhnog dječaka Vite, koja u prenatrpanom dnevnom
rasporedu ipak najviše pozornosti posvećuje upravo njemu. Sanja
pazi na njegovu prehranu, potiče ga na razne aktivnosti i posvećuje
pozornost njegovim navikama i željama. Vito joj to uzvraća maštom
djeteta kojemu takva pažnja pruža mogućnost učenja i usvajanja
dobrih navika.
Sanja vam predlaže nekoliko vježbi u kuhinji. Jer, katkada umorni od
svakodnevice, trebamo malu pauzu i nju možemo iskoristiti da rastegnemo umorna leđa, noge, napravimo nekoliko trbušnjaka i malo
stanjimo struk.
42
Diabetes
www.diabetes.hr
Naslonite se naslon stolca malo raširenih nogu. Izravnajte leđa, držite ruke ravnima. Ostanite tako brojeći do 4, pa se zgrbite također brojeći do 4.
Radite to naizmjence 4 puta, opustite ruke do poda i zgrbljenih leđa se podignite u uspravan položaj. Ponovite 2 puta.
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 6/2012
br. 6/2012
Iz udruga
Davor Skeledžija
Nova udruga dijabetičara i u Požegi
Marina Šmit
POŽEGA
O
snivačka skupština Požeške
dijabetičke udruge ''Kune''
održana je 3. listopada
2012. godine u 16 sati. Ovom važnom
događaju prisustvovalo je tridesetak
dijabetičara i gostiju, među kojima su
bili član Izvršnog odbora Hrvatskog
saveza dijabetičkih udruga i regionalni koordinator HSDU-a za Slavoniju,
Baranju i Moslavinu, Slavko Lacković i
predstavnici farmaceutskih kuća Novo
Nordisk i Salvus.
Skupštinu je otvorio i nazočne pozdravio gospodin Slavko Lacković i u uvodu
objasnio razloge koji su stvorili potrebu osnivanja udruge dijabetičara na
području Požeštine te ulogu HSDU-a
kao krovne organizacije udruga dijabetičara na području cijele Hrvatske.
Upoznao je sudionike s programom
rada HSDU-a kroz različite oblike okupljanja, kao što su organizacija kongresa, radionica i susreta bolesnika s ciljem razmjene iskustava o dijabetesu,
te izdavanja časopisa Diabetes i drugih
prigodnih materijala, letaka i plakata.
Za predsjednicu je izabrana Marina
Šmit, a ukratko je predstavljen i program rada Požeške dijabetičke udruge
''Kune''. Osim unapređenja zdravstvene zaštite oboljelih od šećerne bolesti
te poticanja ranog otkrivanja i prevencije šećerne bolesti, iz odredbi Statuta
proistječu i ostali ciljevi rada i postojanja Udruge. Među njima su osposobljavanje članova Udruge i ostalih osoba sa šećernom bolešću za normalan
život i rad kako bi se što lakše uklopile
u svakodnevni život i društvenu zajednicu. Jedan od dugoročnih ciljeva rada
Udruge je i stvaranje opće društvene
svijesti o potrebama zdrave prehrane i
zdravoga načina življenja te preventivno smanjenje broja oboljelih od dijabetesa i svih njemu pratećih oboljenja
i posljedica.
Okupljenima su se na kraju obratili
gosti koji su, čestitajući osnivačima,
izrazili svoje zadovoljstvo osnivanjem
Udruge te su obećali svoju pomoć i suradnju u njezinu djelovanju i radu.
Slatki pod jedrima
J
edrenje jadranskom obalom, zahvaljujući splitskom Dijabetičkom
društvu i organizaciji Mirno more,
održano je i ove godine. Pod jedrima dviju jedrilica uživali su od 15. do
21.rujna članovi splitskog Dijabetičkog
društva zajedno s djecom iz Maestrala, štićeničkog doma iz Splita. A onaj
maestral što je puhao u naša jedra,
doveo nas je do Vodica gdje je more
bilo "premaleno" za stotinjak brodova
koji su u sklopu ove akcije doplovili.
46
Maja Ajduković
SPLIT
Diabetes
www.diabetes.hr
Bilo nas je sa svih strana: iz Hrvatske,
Bosne, Srbije, Austruje, NJemačke...
Projekt vrijedan svake pohvale, a slika
za pamćenje.
Plesalo se, pjevalo, malo je riječi da se
opiše sva pozitivna energija koja se sakupila na jednom mjestu. Ni vrijeme koje
nam ove godine nije bilo baš naklonjeno, nije moglo omesti ovaj događaj.
Formacija brodova s podignutim jedrima zadnjega dana druženja, uljepšala
je završnicu, a one koji su to vidjeli prvi
Roštilj na Bundeku
put, ostavila bez daha.
I onda, sretan povratak u našu Marinu
Kaštela, zajednička večera i rastanak
koji nas uvijek sve rastuži. Malo je riječi hvale svima koji su nam omogućili
ovo iskustvo. Iza ovoga stoji veliki trud i
organizacija. Hvala gradonačelniku Kaštela gospodinu Berketu, predsjedniku
splitskog Dijabetičkog društva gospodinu Branku, Ljiljani i Luki te svima
koji su dali nesebičan doprinos kako bi
iskusili ovaj nezaboravan događaj.
K
ada u kino dođe nastavak nekog
filma koji nam se jako svidio,
odemo li ga pogledati? Da.
Da li nam se nastavak svidi? Često baš
i ne toliko....
Srećom to nije slučaj s „Ugljikohidratnom radionicom 2“! Ne samo da je
došlo više ljudi nego prošle godine,
nego nas je pratio stari sponzor i još
jedan novi . Ako to nije znak kvalitete –
ne znam što jest.
Nešto manje od 50 osoba jedne se
ZAGREB
sunčane subote sastalo na Bundeku uz
roštilj. Ali to nije bio običan roštilj. Na
običnom roštilju se običan dijabetičar
„nalije“ inzulinom, nekad čak i promaši „timing“ uboda ili pak dozu inzulina
pa završi u nekoj hiper ili hipoglikemiji
(svaka čast iznimkama). Zašto? Odgovor leži u tradicionalnoj hrvatskoj
kuhinji koja sadrži mnogo loših ugljikohidrata (u ovom konkretnom slučaju
kruh) te loše edukacije.
Ovo na Bundeku bio je jedan sasvim
drugi roštilj, roštilj na kojema su neki
doslovce rekli: „Vidi, vidi, pa ne mora se
imati visok GUK nakon dobrog obroka“.
Ovdje smo na praktičnim primjerima
ispravljali dugogodišnje „krive Drine“ i
pokazali smo da se uz malo truda, znanja i dobre volje može fino pojesti, uzeti
malo inzulina i imati dobre šećere.
Na žalost, to i danas u 21. stoljeću
mnogim dijabetičarima zvuči nemoguće usprkos „najboljim doktorima“ i
„najboljoj edukaciji“.
Probajte sami doma: priredite roštilj,
uz njega povrće koje najviše volite i
ono najvažnije - smanjite dozu inzulina. Ugodno ćete se iznenaditi, a „U
slučaju nepridržavanja uputa – za hipoglikemije ne odgovaramo“ :)
Hvala fenomenalnim sponzorima NovoNordisku i Medilabu što su s nama
proveli odlično popodne na Bundeku.
Vidimo se opet!
Naša doktorica
Ivan Vuković
POPOVAČA
P
oštovani slatki!
Pišem povodom 12. listopada
o.g. kada nam je iz Zagreba došla
dr. Anica Badanjak održati predavanje o šećernoj bolesti s temom „Kako
se nositi s pretilošću?“. Kod nas u Popovači bude na predavanjima oko 50
posto članova, odnosno stotinjak učlanjenih u dijabetičku udrugu.
Ovoga puta bili smo svi ushićeni našom doktoricom kako mi zovemo našu
Anicu, koja je s mojom malenkošću
bila suosnivač naše udruge prije devet
godina. Tada je naša mlada doktorica
radila u bolnici „Dr. Ivan Barbot“ i brinula se o nama šećerašima s područja
bivše općine Kutina pa i šire.
Bila su to divna vremena, vrijedna
mlada doktorica, tada internistica, radila je i na pomoći šećerašima...
Bilo je to vrijeme kada nije trebalo brinuti kada ćete doći na red kod dr. dijabetologa, hoće li to biti za godinu dana
ili dulje kao što je to sada slučaj.
Da, gospodo, vi koji ste ukinuli interni
odjel bolnice gdje se godišnje spašavalo od 50 do 70 života zahvaljujući intervencijama u bolnici „Dr. Ivan Barbot“ u
Popovači.
Zašto vam ovo pišem? Želio bih vas
upozoriti da je dijabetičarima a i ostalim drugim bolesnicima prije nešto
više od petnaest godina bilo 100 posto
bolje i lakše nego danas!
Nisu slatki iz SMŽ dolazili u bolnicu „Dr.
Ivan Barbot“ već i iz nekoliko okolnih
županija i mjesta. Imali smo i kliniku
„Vuk Vrhovac“ u Zagrebu - i to su nam
ukinuli! Ipak, na radost nas dijabetičara ne mogu ih baš sve degradirati jer
su veliki kao dr. Metelko i znaju puno
više od onih - podobnih.
Zato, hvala od sveg srca doktorici Anici
Badanjak i takvima kao što je ona jer
pomaže stotinama i tisućama oboljelih
od dijabetesa.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Iz udruga Hsdu-a
Međunarodna iskustva
br. 6/2012
br. 6/2012
Josipović na našem štandu
Prenosimo iz Progresso diabete br. 3 - rujan 2012.
Sandra Bršec - Rolih
ZAPREŠIĆ
P
redsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović tijekom posjeta 14. Sajmu gospodarstva u Zaprešiću, posjetio je naš
štand gdje ga je predsjednica Sandra BršecRolih upoznala s radom udruge.
Udruga dijabetičara Zaprešić okuplja ljude koji boluju od dijabetesa i one koji žele
prevencijom spriječiti nastanak dijabetesa. Udruga uči kako na vrijeme prepoznati
simptome te educira kako jednostavnije živjeti s dijabetesom i kako si olakšati
svakodnevne dileme vezane uz prehranu,
spremanje obroka, kako se nositi sa zdravstvenim komplikacijama nastalim zbog dijabetesa te ostvariti svoja prava kod državnih institucija (doznake za trakice, aparate
za mjerenje šećera, i sl.) – opisala je Sandra
Bršec-Rolih djelatnost naše udruge predsjedniku Josipoviću.
Inače, naša je udruga tijekom sajma provodila besplatno mjerenje šećera i savjetovala građane o proizvodima primjerenima dijabetičarima kao što su štrudle bez šećera i
čokolada zaslađena stevijom.
Na štandu udruge mogli su se naći i ručno
izrađeni proizvodi članova kao što su unikatni nakit, ukrasi za dom, jastučići za igle
i slični suveniri.
Osim sudjelovanja na sajmu, Udruga je do
kraja studenoga pripremila brojne aktivnosti. Između ostaloga, predavanja ''Prevencija dijabetesa'', ''Samokontrola'', te
posjete oboljelima.
Broj osoba oboljelih od šećerne bolesti kao
i onih s „rubnim“ vrijednostima šećera raste iz dana u dan, a najgore je što mnogi
toga nisu ni svjesni - upozorila je Sandra Bršec-Rolih, predsjednica udruge, naglasivši
kako je upravo zbog toga i nastala Udruga
dijabetičara grada Zaprešića.
foto: Ured Predsjednika, Tomislav Bušljeta
Lice i naličje liječničkih savjeta
Ne, nismo bespomoćni
Š
to se tiče prava pacijenata, Hrvatska
nije baš zadnje mjesto na svijetu, ali
znamo da na njima treba još puno
raditi. Neka od najefikasnijih sredstava su
dobra komunikacija i kvalitetne informacije. Evo male pomoći za kvalitetnije shvaćanje svijeta oko sebe.
Dobio/la si dijabetes (ili nedajbože tvoje
dijete), svijet oko tebe se urušava, pitaš
se ima li budućnosti za tebe, što sad, kako
živjeti s time? U tvoj mikrosvemir ulijeću gomile informacija za koje znaš da ih
moraš znati, a ima ih tako puno. Ulijeće i
jedna naočigled nebitna: „Uzmi baš ovaj
aparatić i njime mjeri glukozu u krvi“.
Ono što je možda preskočeno jest činjenica da na tržištu postoje brojni aparatići s različitim prednostima i manama, te
da bi bilo najbolje da odabereš onaj koji
tebi najviše odgovara. Ono što također ne
znaš, je da će zahvaljujući toj preporuci,
tvoj doktor možda na neku konferenciju,
na put ili će dobiti neki novac „ispod stola“. No, u onom trenutku „ludila“ to možda i nije toliko važno. Ono što je važno jest
da imaš čvrstu ruku od povjerenja koja te
48
Diabetes
www.diabetes.hr
uvodi u svijet u kojem ćeš ti ili tvoje dijete
vjerojatno ostati do kraja života.
Ali, što kada jednog dana dođeš svom
omiljenom doktoru sav sretan što si našao
neki drugi aparatić koji ti se puno više svidio, a od njega dobiješ „hladan tuš“. Očekivao si konstruktivan razgovor o nečem
novom, prednostima i manama, a nisi ga
dobio jer doktor ne odobrava tvoj odabir
novog aparatića iz stručnih, a možda i nestručnih razloga.
Ne postoji jednostavan odgovor na ovaj
problem osobito ako u jednadžbu dodamo činjenicu da je riječ o vrhunskom
doktoru kojega dijabetičari i roditelji jako
vole, koji je u svoje privatno i radno vrijeme uvijek dostupan za medicinska pitanja. Kako sve ne bi bilo toliko jednostavno,
isti taj doktor je jedini u regiji i odlučuje
hoćeš li ti ili tvoje dijete dobiti skupu i željenu inzulinsku pumpu.
Ako zamjerite autoru ovoga članka što se
nije obratio „bijelom telefonu“ i sličnim
mehanizmima kada je sasvim slučajno putem Facebooka saznao za ovaj slučaj, možda ste u pravu. No, postoji i drugi, suptilniji
način, u obliku ove priče koju sam vam
upravo ispričao, a puno vas ju je pročitalo.
Osobito ako pretpostavimo kako ovo nije
jedini takav slučaj u Hrvatskoj.
Jako je važno podsjetiti da puno liječnika
radi vrlo dobar i odgovoran posao isključivo za svoju plaću i eventualne legalne honorare. Na nama, osobama s dijabetesom
i njihovim roditeljima, jednako je odgovoran zadatak da se informiramo i komuniciramo o svemu što ima veze s dijabetesom. Na taj način će različite eventualne
nepravde biti prepoznate i spriječene.
Nemojte misliti da svijest o tome što se
događa oko vas ne može ništa promijeniti
niti da smo bespomoćni. Internet stranice, socijalne mreže, forumi i e-mail su
neki novi alati koji se mudrim korištenjem
mogu iskoristiti za dobrobit sviju nas.
Sretno i poštujte svoje doktore ukoliko su
to zaslužili.
D.S.
Ukoliko imate sličnih iskustava, molimo
da se javite sa svojom pričom na email:
info@zadi.hr
Pretili adolescenti
- rizik školskog neuspjeha
SIC Sanità in cifre,
Marco Songini, dr. med.
Predstojnik dijabetološkog odjela bolnice Brotzu, Cagliari, Italija
P
retilost nije samo faktor rizika za razne bolesti, već se
čini i da ima veze s neuspjehom u školi. Prema studiji koju
je proveo New York University,
objavljenom u časopisu Pediatrics, veća je vjerojatnost da će
pretila djeca imati lošiji uspjeh
u školi nego ostali, jer višak kilograma utječe i na rad mozga.
Studija je ispitala 49 adolescenata s metaboličkim sindromom i
62 zdrave djece te su podvrgnuti
krvnim testovima, magnetskoj
rezonanciji mozga, kao i nekim
kognitivnim ispitivanjima. Djeca
s problemima povećane težine
imala su slabije rezultate, kako
u matematici, tako i sposobnosti izražavanja, otkrivajući nižu
razinu pažnje i IQ prosječno deset bodova manji od ostalih.
Jedini faktor jednakosti između dvije skupine bila je memorija.
"Također su otkrivene značajne razlike u strukturi i volumenu
mozga - navode autori - grupa s metaboličkim sindromom
pokazala je manji hipokampus, područje uključeno u učenje i
pamćenje informacija, kao i druge promjene."
Bezalkoholna pića
Moćni prehrambeni lobiji ponovno su okrenuli u svoju korist - oslanjajući se još jednom na lažnu medijsku kampanju
- dalekovidni prijedlog politike na pojavu pretilosti u djece
koja (pogotovo na jugu) u Italiji osvaja žalosno prvo mjesto
u Evropi.
U Engleskoj, međutim, postoje oni koji se zalažu za to. Libe-
ralna stranka traži pokušaje suprotstavljanja rastućoj pretilosti.
Barunica Kathryn Parminter, glasnogovornica stranke za okoliš
i hranu, zahtijeva intervenciju
države za "promicanje zdravih
prehrambenih navika". U ovom
slučaju traže se političke mjere
za promicanje zdrave prehrane,
uključujući porez na slatka bezalkoholna pića. Prema istraživanju časopisa British Journal of
Nutrition, 10% poreza na bezalkoholna pića, smanjilo bi potrošnju i poboljšalo zdravlje britanske populacije koja ima najvišu
stopu rasta pretilosti u svijetu.
I u ovom slučaju, istog trena je
kritički reagiralo udruženje proizvođača bezalkoholnih pića,
prema kojima "takav porez nije način za borbu protiv pretilosti."
No, Velika Britanija i Italija nisu jedine koje se zalažu na uvođenje poreza na bezalkoholna pića.
U Danskoj je uveden 2009. godine, kako bi se smanjili porezi
na rad i životni vijek produžio tri godine, dok je u New Yorku
gradonačelnik Michael Bloomberg nedavno objavio rat extra
large porcijama zaslađenim bezalkoholnim pićima. Potez bez
presedana u Sjedinjenim Američkim Državama, koji je išao
na raspravu 13. rujna, gradonačelnik New Yorka zabranio je
prodaju gaziranih pića, kave, slatkih sokova, bezalkoholnih
flaširanih pića iznad 500 ml bilo gdje u SAD-u, restoranima,
školama, ulici i lancima trgovina fast food-om.
A gdje smo mi?
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Križaljka
br. 6/2012
Nagrađeni iz broja 5/2012: Zvonko Korovljević, Osijek; Marica Gjurčević, Slavonski Brod;
Ankica Marjanac Čujić, Split; Mato Schott, Tenja; Agneza Skender Bešić, Varaždin Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Pregled

Skolski neuspjeh za roditelje.pdf

ovdje - Centar Proventus

Ideje za paketiće:

Edukacijsko rekreativni kampovi - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Sažeci odobrenih financijskih potpora 2013. godine

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga