Ikona našeg mora u objektivu Stevana Kordica`

Jedra Boke
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
KOTOR
Novembar 2013.
POVODOM DANA FAKULTETA ZA POMORSTVO KOTOR I 80. GODIŠNJICE
ŠKOLSKOG BRODA JADRAN OD 19. DO 30. NOVEMBRA U POMORSKOM
MUZEJU ODRŽANA IZLOŽBA
Ikona našeg mora u objektivu Stevana Kordica
`
rugi sprat Pomorskog muzeja u Kotoru posljednjih 10 dana novembra
bio je prostor u kome je održana izložba
dvadeset fotografija velikog formata mr
Stevana Kordića posvećena školskom
brodu Jadran. Izložba je otvorena 19.
novembra i trajala je do 30. istog mjeseca ove godine. Povod za njeno organizovanje je 19. novembr – dan Fakulteta za pomorstvo Kotor i 80. godišnjica školskog broda Jadran.
Izložbu čiju postavku čine fotografije
nastale tokom Plovidbe 2012 (Kotor Bigova - Bar - Kumbor - Kotor) i
Plovidbe 2013 (Tivat - Barletta Bari - Kotor) specijalnog vida
praktične obuke studenata Fakulteta za pomorstvo Kotor na
školskom brodu Jadran – otvorio je dekan Fakultet za pomorstvo Kotor prof. dr Danilo Nikolić. U programu otvaranja je, pored samog autora –
mr Stevana Kordića – učestvovala i direktorica Pomorskog
muzeja, mr Mileva Pejaković Vujošević.
Program otvaranja je pjesmom
obogatila kotorska klapa
Bokeljski mornari. Organizatori izložbe su bili Fakultet za pomorstvo Kotor, Mornarica Vojske
Crne Gore i
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru.
D
Mr Stevan Kordić, profesor matematike na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru i vrstan fotograf, dugogodišnji saradnik
kotorske Biskupije, doživotni član prestižne pan-Evropske
federacije EUROPA NOSTRA koja se bavi arhitektonskom
kulturnom baštinom, ekološki je aktivista – ispred fotografije U plavom III školskog broda Jadran koja je bila dio
izložbene postavke u Pomorskom muzeju u Kotoru
Jedra Boke
Ekipa producentske kuce´ iz Sarajeva
u Muzeju snimala film o mitovima i legendama
MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE
Jedra Boke je mjesečna publikacija
Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru
Novembar 2013. godine
Direktor Pomorskog muzeja
mr Mileva Pejaković Vujošević
Prijatelji i saradnici
Prof. dr Anton Sbutega
Prof. dr Gracijela Čulić
Prof. dr Milja Radulović
mr Stevan Kordić
Don Anton Belan
Prof. dr Milenko Pasinović
Antun Tomić
Milan Sbutega
Zoran Radimiri
Željko Brguljan
Petar Palavršić
Radojka Janićijević
Ilija Mlinarević
Jelena Karadžić
Slavko Dabinović
Milica Vujović
Smiljka Strunjaš
otorski Pomorski muzej 16. novembra posjetila je tročlana ekipa producentske kuće
Mebius film iz Sarajeva, a razlog njihovog dolaska u naš muzej bila je namjera da
snime film o kotorskim mitovima i legendama i uopšte u čuvanju tradicije i baštine. Film sa
ovom temom iz našeg grada je samo dio šireg poduhvata, odnosno snimanja serije filmova na istu temu po regionu, koji zasad ima radni naslov Mitovi i legende - kazivanja.
Ovaj filmski serijal sarajevska producentske kuća relizuje u saradnji sa RTV Budva. U
projekat je uključena i Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija
- UNESKO. U ekipi Mebius filma bili su autor Šuhreta Duda Sokolović, reditelj Faruk
Sokolović i snimatelj MIlan Jokić.
Sagovornica gospođe Sokolović na temu kotorskih mitova, legendi, običaja i čuvanja
baštine bila je direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Ona je
pričala o legendama o vili Alkimi i Tre sorele, te o istoriji nastanka Bokeljske mornarice, dobrotskoj čipki, katedrale Sv. Tripuna i zavjetnom radu Peraštanke Jacinte Kunić.
Gospođa Sokolović interesovala se i za stanje kulturne baštine u Kotoru i njeno očuvanje, posebno kako na tom planu radi Pomorski muzej. Snimanje sa direktoricom mr
Pejaković Vujošević obavljeno je u biblioteci našeg muzeja.
K
Dogovor pre snimanja gospođe Šuhrete Dude Sokolović i mr Mileve Pejaković
Vujošević; Priprema snimanja sa režiserom Farukom Sokolovićem; Detalj sa snimanja
Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje
Drago Brdar
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru
Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000
Telefon: +382 (0) 32 304 720
Fax: +382 (0) 32 325 883
Website: www.museummaritimum.com
e-mail: pom.muzej.dir@t-com.me
Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u
Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice
na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,
njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate
pomorske tradicije i kulturne baštine.
Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija
za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej
sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na
te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih
moreplovaca, umjetnika, brodograditelja,
zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada.
Pomorski muzej je institucija kulture
Republike Crne Gore.
2
Jedra Boke - novembar/2013.
Fotografije: D. Brdar
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao
je postepenim razvitkom prvobitne zbirke
Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900.
godine otvorena za javnost, a 1938.
godine preuređena i otvorena na prvom
spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne
palate plemićke porodice Grgurina iz
početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i
adaptirana za potrebe Muzeja.
naš Kantun
Posjeta prijatelja s Krka
gostima Pomorskom muzeju od12. do 15. novembra bili su
naši dragi prijatelji sa Krka Maja Parentić, direktorica Centra za kulturu grada Krka, i njen saradnik Saša Lončarić. Razlog
njihovog dolaska u Kotor bila je potreba da se detaljnije dogovorimo o organizaciji izložbe Krk - otok vila. Ta izložba bi trebalo
da se održi slijedeće godine u našem gradu. Radnom sastanku
na kome su utanačeni brojni detalji ove izložbe prisustvovali su i
prof dr Gracijela Čulić, te reditelj Petar Pejaković koji bi trebalo da bude imenovan za novog direktora Centra za kulturu Kotora (F 1). Naši prijatelji su imali ugodnu priliku da se upoznaju
sa mr Stevanom Kordićem (F 2) koji je tih dana pripremao izložbu fotografija o školskom brodu Jadran. Sa Majom i Sašom
oprostili smo se prije podne 15. novembra, a trag o njihovom
odlasku iz Muzeja ostao je zabilježen na zajedničkoj fotografiji
ispred Palate Grgurina sa don Antonom Belanom (F 3).
U
F1
Muzej u akciji
Mladi za zelenu Crnu Goru
ridružujuži se akciji Foruma MNE direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević je 30. novembra u kotorskom gradskom parku zasadila mladicu magnolije. Time se
naš muzej uključio u projekat Mladi za zelenu Crnu Goru koji Forum MNE realizuje u partnerstvu sa Opštinom Kotor i Javnim komunalnim preduzećem Kotor. U ovoj značajnoj građanskoj akciji
zasađeno je 80 sadnica.
Akcija se odvijala uplatama donacija za sadnice i sadnjom istih u kotorskom gradskom parku. Donacije su uplaćivali isključivo
firme i institucije promovišući društvenu odgovornost. Pored Pomorskog muzeja, među njima su bili: Daido metal, Crnogorska
plovidba, Autoboka, Kotorska suvenirnica, Bar kod, Tujko, Expo
Commerce, Lučka uprava, Opština Kotor, TO Kotor, Dentalab
Labović, Montenegro Adventures, Mondo Verde, Građanska
alijansa, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Resursni centar
za sluh i govor, Porto Montenegro, Jugopetrol, Institut za crnogorski jezik i književnost, Vaterpolo klub Primorac.
U ime Opštine Kotor jednu sadnicu je posadila gradonačelnica
našeg grada Marija Maja Ćatović.
F2
P
F3
Završili smo dotjerivanje
dijela prostora u Muzeju
očetkom novembra domar Pomorskog muzeja i naš majstor
za sve Vicko Milutin završio je dotjerivanje radne sobe u
kojoj rade kustosi Radojka Abramović, Jelena Karadžić i Ilija
Mlinarević, te konzervator Milica Vujović, a dotjerao je takođe i radni prostor restauratorke Muzeja Smiljke Strunjaš. U akciji dotjerivanja pojedinih dijelova Palte Grgurina popularni Vicko ofarbao je i salon u kome je smješteno Odjeljenje školstva i
pomoćno stepenište. Vicko je uradio kompletnu popravku brava
na vratima u radnom prostoru našeg osoblja. Spoljni majstori su
obavili jedino hoblovanje parketa u sobi za kustose.
P
Jedra Boke - novembar/2013
3
IZLO BE
Ikona našeg mora u objektivu Stevana Kordica’
(Nastavak sa prve strane)
Fotografija Delfin - Plovidbi 2013. (Kb 6).
MR MILEVA PEJAKOVIĆ VUJOŠEVIĆ, direktorica našeg muzeja, je na početku programa izložbe pozdravila sve posjetioce
i goste. Ona je rekla:
Večeras su zidovi palate Grgurina koje u stalnoj postavci
krase portreti slavnih pomoraca i kapetana, ustupili svoje
mjesto umjetničkim fotografijama autora našeg uvaženog
sugrađanina mr Stevana Kordića.
Po vokaciji izvrstan matematičar vještom rukom i oštrim okom
on je snimio i zabilježio događaje tokom dvije uspješne
plovidbe studenata Fakulteta za pomorstvo 2012. i 2013.
godine na školskom brodu Jadran.
Jadran i dalje će biti ploveća učionica koja će ploviti svim
morima, noseći poruku mira i blagostanja, a u našoj instituciji
narednih deset dana publika će moći da vidi ove umjetničke
fotografije.
Dragom prijatelju i saradniku naše Institucije g-dinu Stevanu
Kordiću želimo da nas uskoro ponovo obraduje sa nekim novim
projektom na zadovoljstvo svih nas koji ga dobro poznajemo
kao vrsnog tvorca umjetničkih fotografija, dobrog
matematičara i uvaženog profesora.
Na ovoj putujućoj učionici tokom 2012. godine plovilo je 40
studenata, a tokom 2013. bilo je 49 studenata.
Profesori kao predavači bili su sa jedne strane, a sa druge
strane bili su ljudi sa broda koji su im pružali praktičnu i teoretsku nastavu na njihovoj prvoj plovidbi.
Sa tih uspješnih edukativnih putovanja uradio je autor Kordić
veliki broj fotografija, a ovdje izloženo je samo 20 velikog
formata 100x70 cantimetara.
Ovom izložbom pokazali smo da veoma usješno mogu da
rade i sarađuju tri institucije Fakultet za pomorstvo, Mornarica
Vojske Crne Gore i Pomorski muzej koje su povezane
zajedničkom niti – pomorstvom i time pokažemo da obrazovanje, nauka i kultura mogu da grade zajedničku piramidu u
gradu koji je od vjekova bio poznat kao pomorska destinacija
gdje se prožima pomorsko i kulturno nasljedje minulih epoha.
Naša saradnja će se nastaviti na obostrano zadovoljstvo za
dobrobit studenata, budućih pomoraca, kapetana, školski brod
4
Jedra Boke - novembar/2013
Mr Mileva Pejaković Vujošević i mr Stevan Kordić
Fotografija: D. Brdar
Podario ih je on svom Fakultetu za pomorstvo u povodu njegovog dana 19. novembra, kao i jubileja koji je za poštovanje
i pamćenje 80-godišnjici uspješne plovidbe školskog broda
»Jadran«.
što je prepoznala obostrani značaj organizovanja obuke studenata na š/b Jadran. Zbog toga, posebno se zahvaljujemo komandantu Mornarice Vojske Crne Gore, kapetanu bojnog broda
Darku Vukoviću, kapetanu školskog broda Jadran, poručninku
bojnog broda Goranu Pajoviću i načelniku Odsjeka za logistiku
u Komandi Mornarice, pukovniku Seadu Cvrku. Naš zajednički
cilj je da nastavimo sa organizovanjem obuke studenata na školskom brodu Jadran, na obostrano zadovoljstvo, planirajući i ostvarujući nove plovidbe u godinama koje su pred nama.
Ideja da se naši studenti praktično obučavaju na školskom
brodu Jadran imala je od početka potpunu i nepodijeljenu podršku rukovodstva Fakulteta. U tom cilju Fakultet je finansijski
podržao i zadužio svoje saradnike da sprovode pripreme i organizuju plovidbe. U njihovoj organizaciji posebno su se založili saradnici: Igor Stanovčić, mr Draško Kovač, Željko Pekić i
mr Stevan Kordić.
PROF. DR DANILO NIKOLIĆ, govorio je o godišnjici Fakulteta
za pomorstvo Kotor, organizaciji plovidbe studenata ovog
fakulteta na školskom brodu Jadran, te o saradnicima
Fakulteta i drugim ličnostima koji su zaslužni za realizaciju
plovidbi. Profesor Nikolić je rekao:
Fakultet za pomorstvo Kotor danas slavi svoj Dan, u kojem
obilježava 54 godine od osnivanja. Namjera nam je da ove
godine podijelimo svoj praznik sa Mornaricom vojske Crne Gore, koja proslavlja 80 godina školskog broda Jadran, a sve to
u Pomorskom muzeju Crne Gore - Kotor, čiji smo večeras gosti.
Tim povodom priredili smo fotografsku izložbu posvećenu školskom brodu Jadran i studentima našeg Fakulteta, autora mr
Stevena Kordića. Ova izložba je ujedno i naš poklon građanima Kotora, koji 21. novembra slave Dan Opštine Kotor, te koristimo priliku da im čestitamo predstojeći praznik. Njega doživljavamo kao svoj praznik, jer upravo u Kotoru naš fakultet
djeluje već 54 godine, predstavljajući visokoškolsku osnovu
razvoja pomorstva, kako u Kotoru, tako i u Crnoj Gori.
Fakultet za pomorstvo Kotor i Mornarica Vojske Crne Gore,
već dvije godine zaredom organizuju praktičnu obuku-plovidbu
studenata na š/b Jadran. Plovidba 2012 je organizovana od
11. do 13. maja 2012. godine na ruti:
Kotor-Bigova-Bar-Kumbor-Kotor. Na
njoj je učestvovalo 40 studenata i 8
profesora i saradnika Fakulteta. Ove
godine, Plovidba 2013 organizovana
je od 8. do 11. maja 2013. godine na
ruti: Tivat-Barletta-Bari-Kotor, na kojoj
je učestvovalo 49 studenata i šest profesora i saradnika Fakulteta. Opšti je
stav, kako organizatora, tako i studenata koji su učestvovali na plovidbama,
da su one bile veoma uspješne! U prvom redu bile su to prilike da se steknu
nova znanja, ali i da se okusi zajednički život na moru i stekne jedno lijepo
životno iskustvo.
Član posade tokom obije plovidbe bio je saradnik Fakulteta
mr Stevan Kordić, afirmisani fotograf čije su fotografije kulturne baštine Crne Gore, a posebno Boke Kotorske, našle mjesto u brojnim publikacijama i izložbama, kako kod nas, tako i
u inostranstvu. On je u postavci koju čine 20 fotografija velikog formata zabilježio prizore i događaje sa plovidbi. Izložba
prikazuje kako samog školskog broda Jadran, tako i boravak
naših studenata na njemu.
Posebnu čast nam čini to što je postavku izložbe preuzeo Pomorski muzej Crne Gore - Kotor, koji, na čelu sa direktoricom mr
Milevom Pejaković Vujošević, predano radi na čuvanju i predstavljanju pomorske tradicije Crne Gore. Nakon palate Grgurina
fotogrfije sa ove izložbe krasiće zidove našeg Fakulteta. Ostaće
tamo kao trajno svjedočanstvo boravka naših studenata na školskom brodu Jadran u godini velikog jubileja - 80 godina od
uplovljvanja u njegovu matičnu luku Tivat.
Proglašavam izložbu otvorenom i još jednom čestitam svima
praznike i jubileje koje večeras zajedno slavimo.
Fotografije: D. Brdar
Mr Stevan Kordić i prof. dr Danilo Nikolić
Izuzetnu pomoć za organizovanje Plovidbe 2013 dugujemo
Njegovoj Ekselenciji Lujiđiju Morfiniju (Luigi Morfini), počasnom
konzulu Crne Gore za regiju Pulja. Bez njegove nesebične pomoći organizacija Plovidbe 2013 bila bi puno teži poduhvat.
Takođe zahvalnost dugujemo i kapetanu Rajku Čavoru iz Tivta,
koji nam je pomogao da organizujemo Plovidbe 2013.
Fakultet za pomorstvo Kotor zahvaljuje Mornarici Vojske Crne Gore na tome
Nastup klape Bokeljski mornari
u programu otvaranja izložbe
Jedra Boke - novembar/2013
5
IZLO BE
MR STEVAN KORDIĆ, profesor Fakulteta za pomorstvo, na
kraju programa otvaranja izložbe posebno je pozdravio članove posade i studente, učesnike ekspedicije. On je govorio tome
kako su nastale fotografije i svojim novim iskustvima stečenim za
vrijeme plovidbe.
Rad na Fakultetu za pomortvo Kotor doveo me dva puta u
priliku da učestvujem na organizovanju obuke naših studenata
na školskm brodu Jadran. Svakom fotografu je čim zakorači
na palubu ovog broda jasno da se našao na mjestu kao stvorenom za fotografiju.
Imao sam na raspolaganju školski brod Jadran, kompletnu
njegovu posadu, šezdesetak studenata i svojih kolega, te fenomenalne prirodne uslove koji su se 'pogodili' na moru 11. maja
ove godine.
U takvim perfektnim okolnostima teško da ne možete da napravite dobre fotografije, to je prosto materijal od kojeg se
pravi dobra izložba.
Prvobitni plan je bio da se napravi set dokumentarnih fotografija o boravku studenata na školskom brodu Jadran, i djelom ova izložba ima takav karakter. Međutim, ono što nije moguće planirati u fotografiji, desilo se 11. maja 2013. godine,
na našem povratku iz Barija u Kotor. Razapeta su jedra, vjetra
tek malo da budu puna, morska površina malčice naborana, dok
se sunce probijalo kroz oblake, tek toliko da dâ plavetnila nebu,
oblacima i moru. Fotografska barka, praćena delfinima, odmakla se od broda i tako su nastali snimci, koji svojom vizuelnom
poetikom liče na marinistička platna velikog Vasilija Ivankovića.
Vraćajući nas tako u epohu, iako vremenski prošlu, ali još uvjek
živu u predstavama i kolektivnoj svijesti mnogih Bokelja.
Dugujem ogromnu zahvalnost cjelokupnoj posadi školskog
broda Jadran. Ambiciozan fotograf na brodu je veoma zahtjevan član posade u svakom pogledu. Nadam se da će ova
izložba biti bar malo opravdanje za brojne zahtjeve koje sam
imao. Tim prije, što imam osjećaj da ću se školskm brodu
Jadran rado vraćati. Bićemo ponovo zajedno na proljeće, jer
ploviti se mora...
Na kraju, iskustvo školskog broda Jadran mi je omogućilo da
upoznam svoje studente na sasvim drugačiji način od onog na
Fakultetu — jedan dan na brodu poveže ljude više, nego
godine u učionici! Ta povezanost ostaje i nakon zajedničke
plovidbe, ne samo na fotografijama, već i u životu koji nastavljamo po povratku na kopno. Sve to zahvaljujući školskom
brodu Jadran, čijih 80 godina svjedoče o moru, mornarima,
kapetanima, studentima, profesorima...
Otvaranje izložbe: Puna sala na drugom spratu Pomorskog muzeja
6
Jedra Boke - novembar/2013.
F1
F2
F3
F4
F5
F6
F7
F8
F9
F 10
Jadran poručnikom bojnog broda Goranom Pajovićem (F 8 ). Gospodin Pajović se ljubazno odazvao i našoj molbi
da ga fotografišemo zajedno sa mr Kordićem ispred jedne od izloženih fotografija (F 8). To nije bilo lako izvesti zbog
zauzetosti autora koji je sve do samog
razilaska posjetilaca davao intervjue
predstavnicima medija. Na fotografiji
broj 11 zabilježili smo kako mr Kordić
daje intervju novinarki Radio-televizije
Crne Gore (RTCG) Nevenki Macan. Pred
kameru RTCG morala je da stane i
direktorica našeg muzeja (F 12). Scena
kada posjetioci razgledaju izložene fotografije dok fotoreporteri iste fotografišu
prikazana je na našoj fotografiji broj 10.
Među brojnim gostima na otvaranju izložbe, pored ostalih, bili su: gradonačelnica
Kotora Marija Maja Ćatović, predsjednik
Skupštine opštine Kotor Nikola Bukilica,
biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić,
predsjednik Borda direktora Luke Kotor
Nikola Konjević, direktor Luke Vasilije
Kusovac, publicista Siniša Luković, autor
knjige Pomorska lica Boke Kotorske, koja
je prvi put promovisana u našem muzeju,
i drugi. Na ovom mjestu navodimo da je
mr Stevan Kordić autor i kataloga, pozivnice i plakata izložbe. Katalog i ostali
prateći materijal štampala je štamparija
Biro Konto, Herceg Novi a izložbene
fotografije FotoGrafika d.o.o, Podgorica.
F 11
F 12
Fotografija: D. Brdar
DNEVNIK IZLOŽBE ŠKOLSKI BROD JADRAN: Nije nam poznato kada je naš prijatelj mr Stvena Kordić tačno počeo pripreme za održavanje izložbe fotografija
pod nazivom Školski brod Jadan, ali znamo da je dogovor o njenom održavanju u
Pomorskom muzeju uslijedio u septembru.
Uramljene fotografije mr Kordić je u Muzej donio 13. novembra. U poslu njihovog
unošenja autoru je pomagao bibliotekar
Muzeja Slavko Dabinović (F 1 i 2), a isti
dvojac, zajedno sa kustosom Ilijom Mlinarevićem, 17. novembra je na zid i na
štafelaje postavio 20 eksponata (F 3).
Kustos Mlinarević je istovremeno zamjenio
sijalice da sve daju istu bijelu svjetlost (F
4). Nešto prije 19 sati posjetioci i gosti
počeli su da pristižu u Muzej, a na ulazu
drugog sprata dočekivali su ih direktorica
muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i
autor mr Stevan Kordić (F 5). Program
otvaranja izložbe počeo je oko 19 sati.
Taj trenutak su pred mikrofonom iščekivala tri besjednika: mr Kordić, mr Pejaković Vujošević i dr Danilo Nikolić (F 6).
Program otvaranja vodila je naša česta
saradnica u toj vrsti posla, vrsna Dolores
Fabian (F 7). Po završetku programa otvaranja napravili smo zajednički portret
mr Pejaković Vujošević sa kapetanom š/b
Jedra Boke - novembar/2013.
7
IZLO BE
ˇ
IZLOZENE
FOTOGRAFIJE
1. U PLAVOM I |Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
2. U PLAVOM II | Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
3. U PLAVOM III | Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
4. SUTON | Plovidba 2013 ::
Između Italije i Crne Gore
5. JARBOLI |Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
6. DELFIN |Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
Š/b Jadran u objektivu
’
mr Stevana Kordica
7. DELFINI |Plovidba 2013::
Između Italije i Crne Gore
8. U PLAVOM IV |Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
9. NA PROVI |Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
10. NA BOKU |Plovidba 2013 ::
Između Italije i Crne Gore
11. ČAS NA PALUBI |Plovidba 2013
Na povratku iz Bara u Kotor
12. SIESTA NA PALUBI |Plovidba 2013
Na putu od Bigove ka Baru
Kb 5
13. JUTRO |Plovidba 2013
Između Italije i Crne Gore
14. VESLANJE |Plovidba 2012
Na sidru kod Bigove
15. DIZANJE SIDRA | Plovidba 2012
Na sidru kod Kumbora
16. FREGANJE PALUBE | Plovidba
2012 | Na sidru kod Kumbora
17. KONOPI |Plovidba 2013
18. BESKONAČNOST | Plovidba 2013
19. MAKINA | Plovidba 2013
20. IL NUOVO VIAGGIO | Plovidba 2012
Kb 8
Kb 19
Kb 2
8
Jedra Boke - novembar/2013
Kb 4
Kb 14
Kb 15
Kb 7
Kb 16
Kb 17
Kb 9
Kb 12
Kb 13
Plovidba 2013
Plovidba 2012
Studijski program Nautika
Kotor—Bigova—Bar—Kumbor—Kotor
11. maj — 13. maj 2012. godine
Studijski program Nautika
Radivoje Sekulić, Dražen Backović, Pavle Radović,
Miloš Mijanović, Dražen Perkolić, Tanasije Jelić, Nikša
Kovačević, Ivan Božović, Adnan Dešić, Predrag Bujišić,
Miško Kontić, Goran Božović, Marko Karanikić, Aleksa
Karanikić, Blažo Polović, Marijana Koska, Armend
Šaptahović, Gojko Mrkajić, Aleksa Čepić, Vojo
Vukojičić, Pavle Stevanović, Nikola Šojić, Srđan Bujišić,
Jovica Bajčeta i Damir Pejčinović
Novak Radović, Petar Lukšić, Stefan Pekić, Jovica
Bajčeta, Ognjen Ilić, Petar Stanišić, Simo Unkašević,
Vladimir Kralj, Aleksandar Vukašinović, Darko
Masoničić, Ivan Đokić, Ivan Radošević, Kenan Kolar,
Nemanja Perović, Stevan Ivetić, Igor Oliverović,
Stefan Nišavić, Sava Zeković, Ivan Eraković, Strahinja
Jevtić, Leonard Kokora, Petar Veličković i Predrag
Sakarević
Studijski program Brodomašinstvo
Studijski program Brodomašinstvo
Simo Radonić, Mirko Čobrenović, Vidak Lalević, Željka
Mrdak, Bogdan Kovačević, Željko Krivokapić, Goran
Nešković, Aleksa Barać, Boris Dedejić i Jovan Božović
Ranko Jovanović, Mirko Palalić, Nemanja Božić,
Zoran Đurović, Nikola Savićević, Milija Kekić, Slaviša
Šćekić, Marko Magdalenić, Jovan Mirković, Igor
Zamahajev, Ivan Rašković i Nikola Mrđen
Tivat—Barletta—Bari—Kotor
8. maj — 11. maj 2013. godine
Studijski program Pomorske nauke
Veselin Banićević, Gordan Nikolić, Dragomir Bošković,
Ivan Kastratović, Patrik Pajor, Miloš Krivokapić, Stanka
Milović, Jelena Šćekić, Boris Karanović, Goran Vidović,
Đokaš Zečević
Profesori i saradnici Fakulteta za pomorstvo
Kotor
mr Sead Cvrk, mr Draško Kovač, mr Martin Ćalasan,
mr Radoje Džankić, Stevan Kordić, Igor Stanovčić i Željko
Pekić
Studijski program Pomorske nauke
Vedran Šantić, Dragan Vujadinović, Stefan Đurčić,
Bogdan Lakić i Blagota Đukanović
Profesori i saradnici Fakulteta za pomorstvo
Kotor
dr Sanja Bauk, mr Tatijana Dlabač, mr Sead Cvrk, mr
Draško Kovač, mr Stevan Kordić, Igor Stanovčić, Željko
Pekić i Vera Popović
Fotografija Na boku (10) snimljena na Plovidbi 2013
Jedra Boke - novembar2013. 9
IZLO BE
školski
brod
Jadran
Naslovna strana kataloga sa fotografijom U plavom (Kb 1) snimljenom na Plovidbi 2013.
kolski brod Jadran je motorni jedrenjak po tipu barkantin deplasmana 737 tona. Dug je 64 m, širok je na glavnom rebru 8,9 m, ima srednji gaz od 4,05 m. Sagrađen je
u hamburškom brodogradilištu H. C. Stulken Sohn, gdje je i
porinut u more 25. juna 1931. godine . Inicijator nabavke
Š
školskog broda bila je Jadranska straža, organizacija koja je
njegovala pomorske tradicije i koja je imala jugoslovenski
karakter. Tako je i dobio ulogu da služi školovanju pomor-
skog kadra Kraljevine Jugoslavije, što se kasnije nastavilo i
u SFRJ. Svoju obrazovnu misiju sačuvao je do današnjih
dana u kojima pod zastavom Mornarice Vojske Crne Gore
slavi 80 godina od uplovljavanja u matičnu luku Tivat.
Organizacija Jadranska straža je nabavku pokrenula prikupljanjem novčanih sredstava za kupovinu broda, ali i pored
svih napora prikupljeno je svega milion dinara, što je činilo tek osminu potrebnog novca. Za nabavku Jadrana trebalo je
ukupno prikupiti 8.407.030 dinara ili
622.743 nemačkih maraka. Preostali dio
para je obezbijedila mornarica
uzimanjem kredita iz ratnih reparacija, pa je ugovor o gradnji broda potpisan
4. septembra 1930. godine.
Kako je skoro pun iznos platila RM, znači
da su sve republike tadašnje zajedničke
države izdvajale procentualno srazmjeran dio novca kroz poreze građana za
održavanje ne samo Jadrana već i os-
10
Jedra Boke - novembar/2012.
talih brodova bivše JRM. Crnu Goru danas kao vlasnika broda
ispred ostalih ističe činjenica da je Tivat bio i ostao nepromijenjena matična luka ovog školskog broda od prvog do zadnjeg
dana, te da je Jadran pored toga što se bazirao u Tivtu, zadnjih
76 godina i održavan tu u Crnoj Gori, u nekadašnjem mornaričko-tehničkom remontnom zavodu Sava Kovačević
Inače, istorijat gradnje broda govori da je njegovo isplovljavanje prema otadžbini odlagano jer je zbog pada njemačke
marke u to vrijeme kasnila isplata dijela sredstava koje je
Njemačka trebala da plati brodograilištu iz ratnih reparacija.
Zbog toga je brod isplovio tek 27. juna 1933. godine. U Tivat
je uplovio 16. jula 1933. godine u 10.00 časova, a u sastav
Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije je uvršeten 19. avgusta 1933. godine. Iz propagandnih razloga svečano je predat
tek 6. septembra iste godine.
Danas je Jadran trening brod otvoren za
prijem kadeta iz svih zemalja u regionu. Nakon 22 međunarodna i velikog broja krstarenja u teritorijalnim vodama, Jadran predstavlja
najvrijedniju plovnu kulturnoobrazovnu institiciju - instituciju
koja mlade pomorce uvodi u svijet
mora, pružajući im prva znanja iz pomorstva i navigacije. Dužnost ka-
petana obavlja poručnik bojnog broda Goran Pajović.
Pomorstvo u KOtORu danas
Luka Kotor je u novembru, posljednjem mjesecu ovogodišnje kruzing sezone, registrovala 17
dolazaka 12 kruzera u naš grad. Posljednji se uz gradsku rivu vezivao kruzer Pacific Princess.
Kako nam je rekao Vasilije Kusovac, od početka godine registrovan je 381 dolazk kruzera i
1.493 dolazaka jahti. Ukupno je na njima bilo 323.948 putnika - 317.463 na brodovima i 6.485
na jahtama. U novembru su dolazili slijedeći kruzeri:
Grand Holiday 1. 11.
Artania (19), Artemis (5, 15. i
30), Athena (3, 14. i 27),
Celebrity Silhouette (6. i 22),
Celebrity Equinox (19), Costa
Classica (7), Grand Celebration
(1), Island Escape (4), La Belle de
l'Adriatique (1), Pacific Princess
(15. i 25), Seven Seas Mariner
(2), Seven Seas Voyager (4)
Celebrity Equinox 19. 11.
Artania 19. 11.
Celebrity Silhouette 10. 10.
La Belle De L' Adriatique 1. 11.
Athena 4. 11.
Island Escape 4. 11.
Seven Seas Mariner 2. 11.
Artemis 15. 11.
Fotografije: D. Brdar
Seven Seas Voyager 4. 11.
Jahta Reverie 15. 11.
Kotor 25. novembra oko osam sati: Pacific Princess
zatvara ovogodišnju sezonu dolazaka većih kruzera u naš grad
Jedra Boke - novembar/2013.
11
SJEĆANJA
PETAR ZAMBELIĆ (1849 - NOVEMBAR
1903): U istoriji pomorstva Boke Kotorske
novembar je zauvjek ostao zabilježen kao
mjesec u kome je svijet zauvjek napustio
strastveni moreplovac, istraživač, avanturista, lovac - Petar Zambelić. Rođen 1849.
godine u selu Zambelići na poluostrvu Luštica u Boki, Petar Zambelić se u novembru
1903. godine utopio u blizini mjesta Ušuaja (Ushuay) na jugu Ognjene zemlje u lovu na tuljane. Nesreća se dogodila pošto je iznenadni jaki udarac vjetra prevrnuo omanju jedrilicu iz koje je Zambelić ispao u
more iz koga se nije uspio spasiti.
Iskusnog pomorca, velikog poznavaoca mora i oblasti kuda je u
tom času plovio, zla sudbina je odvela na put bez povrata kao
družbenika lovca i trgovca, izvjesnog Bertranda, u svojstvu pilota
na jahti Kettie L. M. Uspomenu na ovog izuzetno nadarenog i
hrabrog čovjeka koji je mnogo učinio za pomorstvo Čilea, danas
njeguju svi tamošnji pomorski muzeji i institucije, a ime Petra Zambelića nosi i jedna od glavnih ulica u glavnom gradu čileanske
pokrajine Magelanes – Punta Arenasu.
Nošen dugotrajnom porodičnom tradicijom mladi Petar se odlučio za zvanje pomorca u nepunoj 12. godini života kada se kao
mali od palube ukrcao na jedan od lošinjskih jedrenjaka. Ne napunivši ni 22 godine života, krenuo je u statusu kapetana duge
plovdibe, u Južnu Ameriku. Pristao je u glavnom gradu Argentine
Buenos Airesu ploveći na jednom grčkom jedrenjaku. Nemirni duh
Zambelića je ubrzo odveo u susjedni Čile, u tada potpuno neistraženu Ognjenu zemlju. Izuzetno opasnim akvatorijem Magelanovog
prolaza plovio je do kraja života obavljajući brojna naučna istraživanja i kartografišući gotovo svaki kutak tjesnaca.
r
o
s
m
tvo
o
P
Rječnik
BRODOGRAĐEVINSKI REČNIK - TRUP BRODA: Donji dio i
bokovi trupa drvenih brodova je od drvene oplate, a
čeličnih brodova izrađeni su od čeličnih limova. Limovi i
platice pričvršćeni su na rebra, kojima se, radi postizanja
potrebnog oblika broda, daju različiti oblici; razlika spojeva limova i platica na rebrima sastoji se u tome što su
limovi i medusobno spojeni, a platice su samo položene
jedna do druge bez medusobnog spoja. Spojevi su i kod
jednih i kod drugih takvi da osiguravaju nepropusnost i
čvrstoću broda.
Konačnim polaganjem limova ili platica na rebra
različitih zakrivljenja dobija se oko trupa zaobljena i
zakrivljena Ijuska, koja brodu daje vanjski oblik. Ljuska
je na polovini dužine broda ili blizu nje najšira, a
prema krajevima poprima ostriji oblik (s!. 2 i 2b).
Vanjski oblik broda određuje se unaprijed, da bi se
postigla što bolja svojstva, koja se kod različitih tipova
brodova ređaju različitim redoslijedom, i to prema
tome da li u prvi red dolazi brzina, čvrstoća, posebni
zahtjevi stabilinosti i dr. Oblik broda nije neko
geometrijsko tijelo.
U ravnini simetrije leži simetrala ili uzdužna brodska os.
Osim te ose brod ima još poprečnu i okomnite ose, koje
leže u poprečnom presjeku. Taj presjek nije ravnina
simetrije, jer pramčani i krmeni dio broda nijesu simetrični.
Na sIici su ose broda X, Y, i Z, koje prolaze kroz različita
težišta, kako bi se mogli izvršiti potrebni proračuni.
Stari jedrenjaci
Tartana La
Beata Vergine,
kap. Ilija Radimir,
vlasnik Anton Kamenarović, porinuta u more 28.II 1793.