ww w. in st or e .h r .si .rs .ba .mk siječanj/veljača2013. 2013. ••br. siječanj/veljača br.12 12 • godina II • www.instore.hr InStore OnLine mjesto pravih vijesti Ekonomski izgledi za ovu godinu POSEBAN PRILOG U VELJAČI IN ČISTI DOM PROLJETNO ČIŠĆENJE INTERVJUI Igor Maroša, član uprave Marko Pejić, Mercator Grupe zadužen za operativno područje Hrvatske i Slovenije vlasnik i direktor tvrtke Rekord Tim EKSKLUZIVNO Nenad Pacek: Prof. dr. Mladen Vedriš: Budžet, kreditni rejting,… i – nove (ne)prilike Duško Ćurlić: Prelako smo počeli prelaziti preko važnih stvari ISSN 1848-3577 Poslovna očekivanja za 2013. HRVATSKA siječanj/veljača 2013. • br. 12 • godina II • www.instore.hr HRVATSKA ww w. in st or e .h r .si .rs .ba .mk siječanj/veljača 2013. InStore OnLine mjesto pravih vijesti Ekonomski izgledi za ovu godinu POSEBAN PRILOG U VELJAČI IN ČISTI DOM PROLJETNO ČIŠĆENJE INTERVJUI Igor Maroša, član uprave Marko Pejić, Mercator Grupe zadužen za operativno područje Hrvatske i Slovenije vlasnik i direktor tvrtke Rekord Tim EKSKLUZIVNO Nenad Pacek: Prof. dr. Mladen Vedriš: Budžet, kreditni rejting,… i – nove (ne)prilike Duško Ćurlić: Prelako smo počeli prelaziti preko važnih stvari ISSN 1848-3577 Poslovna očekivanja za 2013. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 3 uvodnik DIREKTOR Renato Stilinović VODITELJI KLJUČNIH KUPACA Josip Obuljen Danijela Lončarić UREDNIK Tomislav Ciliga IZVRŠNA UREDNICA Jelena Domović EKSKLUZIVNI SURADNICI Nenad Pacek Prof. dr. sc. Mladen Vedriš Duško Ćurlić Davorka Biondić Vince STRUČNI SURADNICI Dr. Bogomir Kovač, Kenan Uštović, Milan Ćulibrk, dr. Tome Nenovski, Igor Đurović, Ernest Gergely - Hiper Com, Una Miličević, Darko Vaselić – Johnson&Johnson, Marko Hrastar, Dražen Lulić - Caper d.o.o., Drago Munjiza, Jakov Viktor d.o.o., dr. sc. Mirko Palić - Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kristina Črep - Valicon, Kemal Koštrebić Valicon. Igor Maroša - Mercator, Miloš Raičević - BTL Mandis Media, Tamara Jović - agencija Hendal, Marko Pejić - Rekord Tim, Vanja Osredečki - reklamna agencija Bruketa & Zinic OM, Miodrag Dimić - Speccon d.o.o., Miroslav Saračević - Logosoft, Alan Šćuric - Danone, Filip Juričić, Davor Meštrović, Miha Senčar - Tenzor d.o.o., Urban Brodnik Špica International KOORDINATOR SVIH IZDANJA Maksim Đurović VODITELJICA UREDA I FINANCIJA Tena Alerić Lukenda LEKTORICA Tena Alerić Lukenda GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN Narobe Studio, Slovenija TISKARA: Grafički zavod Hrvatske Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ Miremaks d.o.o. Tišinska ulica, IV. odvojak 7 10 010 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 662 62 01 Fax: +385 1 662 62 01 E-mail: info@instore.hr Web: www.instore.hr InStore magazin je mjesečni, specijalizirani magazin za trgovinu robom široke potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvođačima, distributerima i pratećoj industriji. Izdavač zadržava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije i oblikovanje, magazin zadržava sva prava. Naklada: 8.000 primjeraka GOST UVODNIČAR Zahtjevniji potrošači Viktor E. Frankl, čuveni austrijski neurolog i psiholog davno je izjavio: Kad više ne možemo mijenjati situacije oko nas, izazvani smo promijeniti sebe Toni Balažič, predsjednik UO Mercator Grupe T rgovački sektor se posljednjih godina suočava s bržim i radikalnijim promjenama svog okruženja, nego u prošlim razdobljima. Potrošač, centar našeg poslovanja, s promijenjenim navikama kupnje, postavlja nam zahtjevnije izazove nego ikada ranije. Pad kupovne moći, pojačan nesigurnošću i strahom, uzrokuje to da je potrošač u svojoj kupnji postao sumnjiv i oprezan, kao i puno više spekulativan i ekonomičan. Kupci su danas, unatoč vječitom nedostatku slobodnog vremena, spremni veći njegov dio provesti u traženju najpovoljnijih ponuda. Nije im teško kupnju obaviti kod različitih trgovaca, sve dok imaju osjećaj da su dobili najviše za svoj novac. Promijenjen način života, kojeg, između ostalog, karakterizira povećana urbanizacija, pad broja domaćinstava, nedostatak slobodnog vremena i sve veća briga za zdravlje, dodatno je utjecao na navike kupnje naših potrošača. Tako su kupci sada više u potrazi za hranom koja se jednostavno priprema, a da je u isto vrijeme i zdrava. Ponovno se budi želja za malim trgovinama, koje su odmah iza ugla, ali koje moraju imati i duže radno vrijeme, kako bi odgovorile bržem tempu života suvremenog potrošača. Dodatno su svoj pečat na navike kupnje suvremenog kupca stavili internet i suvremene, naročito, mobilne tehnologije, koje na jednoj strani povećavaju informiranost potrošača, a na drugoj olakšavaju put do racionalnije kupnje. A što je najvažnije, u ruke mu stavljaju alate kako bi javno, glasno i uvjerljivo izrazio svoje (ne)zadovoljstvo određenim proizvodom, robnom markom ili čak trgovcem. Paralelno s novim navikama potrošača, i mi trgovci smo doprinijeli promjeni okruženja time što smo obogatili ponudu. Na tržištu su se uspostavili novi poslovni modeli diskontnih trgovaca, zatim mi, tradicionalni trgovci smo proširili ponudu trgovačkim markama i na kraju, ali ne i najmanje važno, sve češće se kupnje obavljaju preko interneta. Izbor potrošača, kao rezultat svih tih promjena u okruženju, sve više zavisi od aktualnosti ponude. Nema više bezuvjetne lojalnosti, koju smo poznavali u prošlosti. Mi trgovci, morat ćemo se tome prilagoditi. Svaka promjena, uključujući onu koja stvari mijenja na bolje, uvijek je propraćena osjećajima nelagode. Ali, kao što je nekad lucidno rekao američki pjesnik i esejist Ralph W. Emerson: Mijenjamo se, sviđalo nam se to ili ne. Govor o potrebi za promjenama je postao već tako sveprisutan, da ga u stvari uopće više ne čujemo. Ali, bez obzira na to, koliko god da je trenutna ekonomska i socijalna situacija okrutna, ima bar jednu svijetlu stranu. Potrošač je u tolikoj mjeri zahtjevan da nam ne ostavlja više mogućnost dugo raspravljati o opravdanosti mijenjanja, tapkajući na mjestu. Od nas traži promjene. Pa, sviđalo se to nama ili ne. 4 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr sadržaj IZDVOJENO 6 Novi objekti 8 Domaće vijesti 12InTrgovac Billa 14 Regionalne vijesti 18 Veliki trgovci 20 Top trgovci Casino 22 Svjetske vijesti - istraživanje 24 Svjetske vijesti 26 Osvrt stručnjaka Poslovna očekivanja za 2013. 28 Mišljenja i komentari Očekivanja od hrvatskog gospodarstva i FMCG sektora u 2013. 30Istraživanje Valicon – Regionalize or die 34 Regionalni intervju Igor Maroša, član Uprave Mercator Grupe, zadužen za operativno područje Hrvatske i Slovenije: Naš investicijski plan do 2016. je 280 milijuna eura 38Analiza IGD: Najbollje male trgovine 40InLeaflet Osvrt na akcije u 2012. 42 Na mjestu prodaje Za lakše poslovanje na terenu Analitika konverzije posjetitelja u kupce 48Na mjestu prodaje – istraživanje Presudno za kupovinu 50 Category Management Kontrola i revizija 52Istraživanje Hendal – Analiza marke – Brand Performance (BP) 54Intervju Marko Pejić, vlasnik tvrtke i direktor Rekord Tima: Čista posla sa znakom slona Osvrt stručnjaka: Nenad Pacek - ekskuzivno za InStore iz Beča 24 „Većina korporacija ulazi s određenom brigom i strahom u ovu godinu. To se posebice odnosi na korporacije u Europi, a posebno u jugoistočnoj Europi. Kriza u Eurozoni, o kojoj sam već prije opširno pisao (pogledajte također moje dvije nove knjige The Future of Business in Emerging markets i The Global Economy) još nije gotova i trenutno je rak rana globalne ekonomije. Bojim se da 2013. neće biti ništa bolja nego što je zadnje tromjesečje prošle godine. Pametne i likvidne tvrtke će krizu iskoristiti kako bi povećale tržišne udjele. “Never miss a good crisis” bit će njihov moto. Nažalost, još više korporacija će se naći u ozbiljnim problemima, a to se posebno odnosi na regiju jugoistočne Europe, o kojoj sam opširno pisao u prošlim brojevima“, piše piše u ovom broju InStore magazina predsjednik tvrtke Global Success Advisors. Istraživanje 30, 52 Hrvatsko tržište i hrvatski brandovi zbog ulaska Hrvatske u EU ove godine, doživljavaju najdramatičniju promjenu među zemljama regije. Zbog njihove uske povezanosti mijenja se i kontekst odnosa svih regionalnih tržišta poveznih s Hrvatskom, što donosi najveća pomicanja među brandovima u regiji. Više o tome pričitajte u Valiconovom tekstu o TOP listi 25 brandova. Agencija za istraživanje tržišta Hendal predstavlja svoj proizvod za praćenje učinkovitosti marke, Analizu marke, odnosnos Brand Performance (BP). „Ovo istraživanje uveli smo kako bismo pratili svjesnost, lojalnost i zadovoljstvo markom kod ciljne skupine korisnika, a klijentu pružili koristan alat u upravljanju markom“, poručuju iz Hendala. Regionalni intervju 34 Igor Maroša, član Uprave Mercator Grupe, zadužen za operativno područje Hrvatske i Slovenije Nova uprava zacrtacala je strategiju 2013. – 2016. koja se temelji se na četiri osnovna ključna uporišta. Prvi je optimizacija, koja uključuje većinu aktivnosti povezanih s organizacijom, procesima, troškovima materijala i usluga koje je potrebno bolje savladati. Potom je tu povećanje proizvodnosti koje također spada u taj plan gdje smo si za cilj postavili povišenje od tri posto na godišnjoj razini do 2016. Sljedeće uporište je usredotočenje. Mercator je grupa koja se bavi mnogim programima na brojnim tržištima. Odlučili smo se kako ćemo se još više usredotočiti na pojedinoga potrošača na pet tržišta: u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Naglasak je na robi široke potrošnje za svakodnevnu uporabu, ako to tako možemo reći. U pitanju je takozvani “market” program, koji je naša osnovna djelatnost i već sada predstavlja 92 posto prodaje. Intervju 54 Marko Pejić, vlasnik i direktor tvrtke Rekord Tim “Priča o „američkom snu“ kako ja to volim nazvati, započela je 1975. godine. Došao sam na ideju da na tržištu nedostaje spužvica za posuđe, pranje automobila i valjaka za ličenje. To su bili prvi početci. Najveći problem je bio steći prvotni kapital. Poslije spužvi krenuli smo s proizvodnjom skutera. Biznis se razvijao. Početkom rata nestalo je i turizma i gostiju, a mi smo se morali okrenuti drugačijoj proizvodnji. Okrenuli smo se preradi poliuretana koju i danas razvijamo”, priča o početcima svoje obiteljske tvrtke uspješni poslovni čovjek iz Oriovca. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Povijest branda 58InMarketing Idealan domaći gemišt 60 Povijest branda Piće naše i vaše mladosti 62Logistika Logistička etiketa 64InNabava 7 novogodišnjih odluka vodtelja Nabave 66 Kvartovska trgovina Zrno i Zrno… Zajedno smo jači ERP – pruža prednost nad konkurencijom Riječ po riječ 72 Noviteti za police 73 Društvena odgovornost Mercatorova akcija „5 na dan“ za dječje domove i 90 obitelji Zdravi Podravkini jelovnici stigli i u karlovačke školske kuhinje InNabava Periskop 76 Periskop iz regije Slovenija: Japanska bolest se širi BiH: Prodaju li i menadžeri „maglu“? Srbija: Biti će bolje Makedonija: Sretna i uspješna godina? 78 Moja karijera Alan Ščuric, direktor marketinga tvrtke Danone u Sloveniji 80 Statistika - regija Ne treba odustati 82 E trgovina Coolerica – do vlastite kuharice u nekoliko klikova 84 Vjerovali ili ne 86 Svijet u brojkama Uljepšava se i jači spol 88 Vox Populi Prelako smo počeli prelaziti preko važnih stvari 74 InStore-ov kolumnist i priznati ekonomiski stručnjak te profesor na Pravom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš svoju kolumnu posvećuje proračunu za ovu godinu, kreditnom rejtingu Hrvatske i najavljuje ulazak Hrvatske u EU. „Otpočinju, uz onu stručnu akademsku raspravu i one opće narodne o – održivosti proračuna za ovu najnoviju godinu. Ponajprije onom državnom, a ubrzo i gradskim, županijskim i općinskim budžetima. Veliko iščekivanje od preraspodjele prihoda od nekih (manje-više apstraktnih, izuzev PDV-a) poreza (i isto tako dalekih poduzetnika) prema stvaranju stanja relativnog mira i sigurnosti proračunskih sredstava. Tko će koliko dobiti, koliko je dobiveno u tekućoj godini; i da li je to moguće ponoviti“, piše profesor Vedriš u novoj kolumni. Budžet, kreditni rejting,… i – nove (ne)prilike 64 Naša kolumnistica Davorka Biondić Vince u ovom broju piše kako bi svaki voditelj Nabave trebao donijeti 7 ključnih odluka u ovoj godini. „2013. je godina digitalne ekonomije, elektroničke nabave, virtualnih pregovora i žestoke EU konkurencije. S obzirom na visok udjel robe, odnosno nabave u ukupnim troškovima (i do 80%), uštede u Nabavi vode do višestrukog povećanja dobiti. U vremenima recesije, uspjeh u Nabavi predstavlja jedini ozbiljan oblik povećanja profitabilnosti i likvidnosti“, otkriva naša stručnjakinja za nabavu. Više otkrijte sami. 74Periskop 60 Priča o Cockti……počela je 1952. godine, kada je Ivan Deu, direktor poduzeća Slovenija vino, u kovčegu s naljepnicom broda Queen Mary, kojim je doputovao iz SAD-a, donio bočicu Coca-Cole. U toj i u sljedećoj godini, u poduzeću su razvijali tajnu formulu za slično, prvo gazirano bezalkoholno piće na domaćemu tržištu. Samo ime nastalo je od riječi koktel (cocktail), jer je u pitanju mješavina šipka, limuna i raznovrsnih ljekovitih biljaka. Podrijetlo riječi Cockta treba tražiti i u njenom uzoru Coca-Coli. Više o svemu pročitajte u InStore magazinu. Vox Populi 88 Naš kolumnist i InStore-ov „Glas naroda“ Duško Ćurlić u svojoj kolumni piše o senzacionalizmu u medijima i društvu općenito. „Gledate li i slušate vijesti na našim televizijskim i radijskim programima? Gledate li i slušate one informativne emisije koje se bave našom svakodnevicom i koje pokušavaju bar načeti i detektirati neke važne i životne probleme? Pokušavate li i Vi u sebi razumjeti i shvatiti nečiju muku ili uspjeh? Smeta li i Vas, kao što smeta mene, kada u nekim informativnim emisijama, nakon političkih, pa gospodarskih, pa nekih ljudskih i životnih drama ili životnih uspjeha i otkrića, odjednom vas trgnu senzacionalnom najavom da je određeni „celeb“ promijenio frizuru ili napravio skandal zbog kojeg mu je roditeljima i pravim prijateljima prilično neugodno? Pa nakon toga „da nije žalosno bilo bi smiješnog celeba“ vraćaju vas u stvarnost s nekim novim ratom na bliskom ili dalekom ili srednjem istoku ili divljem zapadu ili poluzapadu? Rekao sam Vam, mene to užasno smeta“, piše poznati televizijski voditelj. 5 6 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr novi objekti Hrvatska: Hrvatska: Otvoren 82. Lidl Još jedan „kvartovski“ Spar Nakon sedam Interspar hipermarketa u zagrebačkim trgovačkim centrima i dva “kvartovska” Spar supermarketa u novozagrebačkim naseljima Sopot i Središće, Spar Hrvatska je otvorio još jedan gradski supermarket u Zagrebu, površine 300m2. Trgovina je namijenjena obavljanju brze i svakodnevne kupovine. Pevec najavio nove objekte Diskontni trgovački lanac Lidl otvorio je trgovinu u Kaštel Sućurcu, što je 82. trgovina ovog trgovca u Hrvatskoj, a deveta u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nova trgovina zapošljava 15 radnika. Ukupna površina objekta iznosi 1.634m2, a kupcima su na raspolaganju 99 parkirališna mjesta. Posebna pažnja posvećena je konceptu niskoenergetske potrošnje i ekološkim standardima, ističu u lancu. Ponuđeni asortiman čini 50% domaćih proizvoda, a poseban naglasak stavljen je na odjel svježeg mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda. Trgovački lanac Pevec d.d. priopćio je kako nakon uspješno provedenog postupka stečaja, nastavlja širenje maloprodajne mreže. U ožujku otvara prodajni centar Makarska, koji će se prostirati na prodajnoj površini od 4.000 kvadratnih metara, i zapošljavati 25 radnika. U prvoj polovici godine u planu je proširenje i na području Zagreba, čime bi se ukupan broj prodajnih centara povećao na 14. Srbija: Srbija: Aman na novoj adresi Još jedna Lilly drogerija u Beogradu Tvrtka Aman je u subotu, 2. veljače, otvorila novi objekt u Beogradu. Iz marketinga tvrtke kažu kako je riječ o hard diskontu koji se prostire na više od 1.000 metara kvadratnih, i koju u ponudi ima bogat asortiman robe po trajno niskim cijenama. Nalazi su u ulici Cara Dušana u Zemunu. U sklopu objekta nalaze se mjenjačnica, kafić i kutak za djecu. Iz Amana ističu da je ovo njihova 102. trgovina te kako sada skupa sa zaposlenima u ovoj novoj trgovini zapošljavaju oko 950 ljudi. Povodom otvaranja, prvih sto Lanac drogerija Lilly proširio je svoju prodajnu mrežu otvaranjem još jedne trgovine u Beogradu, 127. po redu, i 117. u čijem sastavu posluju i Lilly apoteke. Trgovinase prostire na površini od 250m² a kupcima je na raspolaganju više od 10.000 artikala. potrošača dobilo je nagrade, a socijalno najugroženijima u Zemunu podijeljeno je 150 paketa s osnovnim živežnim namirnicama. Ovu akciju Aman provodi u suradnji s općinom Zemun. Srbija: Idea stigla u Šid Novootvoreni objekt Idee u Šidu, prvi u ovom gradu, raspolaže prodajnom površinom od oko 800m². Kako je priopćeno iz tvrtke, trgovina je opremljena u skladu s naj- suvremenijim standardima, i kupcima nudi bogat asortiman svakodnevno potrebnih artikala. Pored prehrambenih proizvoda, ponuda uključuje i kućne potrepštine, tekstil, tehniku, male kućanske aparate, kemiju i kozmetiku. Ovo je 168. trgovina u Ideinoj maloprodajnoj mreži. Crna Gora: Nova drogerija Kuća Hemije Prvi i jedini lanac drogerija u Crnoj Gori Kuća Hemije otvorio je novu trgovinu 2. veljače u Podgorici. Ova trgovina, u takozvanom City kvartu, peta je trgovina u glavnom gradu Crne Gore. Kako je za InStore izjavila Vesna Vuković, marketing menadžer kompanije Nall International, na više od 100m2 suvremeno opremljenog pro- stora i jedinstvenog vizualnog doživljaja ambijenta, potrošači će moći priuštiti si sve što im je potrebno za osobnu higijenu i uljepšavanje, kao i održavanje domaćinstva. 8 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr domaće vijesti Agrokor ulaže 60 milijuna eura u obnovljive izvore energije „Agrokor već duže vrijeme zbrinjava gnojivo sa svojih farmi na održiv način, proizvodnjom bioplina, a planirano je i daljne ulaganje od 60 milijuna eura u bioplinska postrojenja do kraja iduće godine“, najavio je Mislav Galić, član Uprave Agrokora na okruglom stolu “Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?“, održanom u organizaciji Allianz osiguranja i magazina Banka. „U Gradecu postoji takvo postrojenje, ali najveći problem je birokracija. Potrebno je čak 29 različitih dozvola za bioplinsko postrojenje“, dodao je Galić. U Mitrovcu se radi i novo postrojenje koje bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a za sljedeću je planirano privođenje kraju investicije u Popovcu, Vinkovcima, Ovčari, te nadogradnja u Gradecu. Mliječna industrija Dukat pokreće proces izdvajanja dostavne djelatnosti iz vlastitog poslovanja krajem travnja 2013. godine, čime će se fokusirati na svoju osnovnu djelatnost, otkupa i prerade svježeg sirovog mlijeka. Agrokor se usmjeruje prema obnovljivim izvorima energije, biomasi te solarnoj energiji. U solani na Pagu, koncern je investirao 16,5 milijuna kuna u kotlovnicu na biomasu. Sadašnjim zaposlenicima-vozačima dostavnih vozila bit će ponuđen nastavak suradnje kroz model vanjskog suradnika, izvijestili su iz zagrebačke kompanije. U 2013. Agrokor planira šest novih investicija u solarne panele – u vinariji i sirani Agrolaguna, u Agrofructusu u Opuzenu, u Konzumu u Belju, te na farmama Topolik i Mitrovac. Ukupna snaga panela bit će 1,1 MW. Podravka i Badel 1862 potpisali ugovor o distribuciji za tržište Slovenije ABC svježi krem sir dobio Halal certifikat Tvrtki Belje d.d dodijeljen je certifikat Halal kvalitete Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj i to za proizvode Abc svježi krem sir, Abc Mediteran, Abc Povrće i Abc Vlasac te za polutvrde sireve Baranjac, Gauda i Edamer i svježe sireve. Podravka će od 1. ožujka u Sloveniji započeti s distribuiranjem programa jakih alkoholnih pića, vina i sokova Badela 1862. Za Podravku, značaj ovoga ugovora jest prije svega u proširenju palete proizvoda te povećanju troškovne efikasnosti poduzeća u Sloveniji, dok će Badel 1862 pak, imati partnera s velikim međunarodnim iskustvom te jakom i razgranatom distributivnom mrežom za svoje priznate proizvode. Upravo svi ti faktori Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje Halal kvalitete obznanio je odluku o dodjeli Halal certifikata Belju d.d. te je u svom obraćanju istaknuo potrebu sinkroniziranih aktivnosti svih gospodarskih subjekata, kako bi se značajnije uključili u tokove ovog najbrže rastućeg tržišta u svijetu. Izdvajanje dostavne djelatnosti iz poslovanja, posljedica je promjena i zahtjeva koji dolaze poglavito s tržišta maloprodaje, i koji uvjetuju promjene u poslovanju cjelokupne prehrambene industrije, navodi se u obavijesti Dukata na Zagrebačkoj burzi. će omogućiti još kvalitetniju i efikasniju distribuciju Badelovog proizvodnog programa. Danas Badel 1862 izvozi svoje proizvode na više od 25 tržišta u svijetu. Potpisivanjem joint venture ugovora s kineskim partnerom početkom 2012. godine, već u prvoj godini ostvaruje značajne izvozne rezultate na kinesko tržište. Sinergija između dvije kompanije prvi je korak prema snažnijoj suradnji te mogućnostima proširenja i na druga tržišta. Vina Belje – službena vina Riječkog karnevala Badel 1862 i Marie Brizard potpisali ugovor o distribuciji za Hrvatsku Od ove godine ekskluzivni distributer francuskog proizvođača alkoholnih pića i specijalnog koktel asortimana, Marie Brizard et Roger International za Hrvatsku je Badel Dukat bez dostave 1862. Badel 1862 distribuirat će Marie Brizard likere za koktele, ali će u ponudi imati i bezalkoholne sirupe za koktele, koji se mogu koristiti i za pripravljanje drugih napitka. Svjesni sve veće prepoznatljivosti i kvalitete Riječkog karnevala, ali i društvene odgovornosti koje hrvatski brandovi imaju u pružanju aktivne podrške kvalitetnim projektima i zajednici unutar koje djeluju, Vina Belje ove godine ponosna su što nose laskavu titulu Službenih vina Riječkog karnevala. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Dm najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj Trgovački lanac dm-drogerie markt četvrtu godinu zaredom izabran je za najpoželjnijeg poslodavca u anketi portala MojPosao provedenoj tijekom prosinca na više od 1700 ispitanika. „Raduje nas činjenica da je dm četvrtu godinu za redom prepoznat kao najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj. Prije svega želimo zahvaliti našim djelatnicima koji u svakodnevnom kontaktu s kupcima svojim predanim radom najbolje pokazuju da rad dm-u predstavlja zadovoljstvo. Iza ove titule stoji kontinuiran rad koji je prepoznat i vrednovan na tržištu jednako kao i u dm-u. S obzirom da svakodnevno ulažemo dodatan trud kako bismo unaprijedili naše poslovanje, veseli nas činjenica da naši kupci, kao i sudionici istraživanja cijene naše ulaganje u djelatnike, što su pokazali rezultati ovog istraživanja prema kojem se svake godine učvršćuje percepcija dm-a kao najpoželjnijeg poslodavca”, izjavila je za InStore magazin Ana Fostač-Krilčić, voditeljica resora Ljudskih resursa dm-a. 9 Francuski vinari po prvi puta posjetili Istru i porečku Agrolagunu Predstavnici Francuskog instituta za vino i lozu, vinari i vlasnici vinarija u Francuskoj, posjetili su, po prvi puta, Istru i vinograde, vinske ceste i podrume Agrolagune u Poreču. Među uglednim gostima iz Francuske bili su Eric Serrano, regionalni direktor Francuskog instituta za vino i lozu (IFV), Jean-Francois Roussillon, regionalni predsjednik Francuskog instituta za vino i lozu (IFV), Marc Bretou, predsjednik Vigneron de Rabastens cooperative cellars te istaknuti vinari Cotes de Gascone. Francuski institut za vino i lozu, istraživački je centar za vinogradarstvo i vinarstvo. Za upoznavanje s hrvatskim vinima i vinarstvom općenito, odabrali su Istru i Agrolagunu. U posjetu Agrolaguni upoznali su vinogradarski položaj, podrume, proces proizvodnje vina te kušali izabrana Vina Laguna. HGK povezala TESCO i hrvatske tvrtke Stalna briga o konkurentnosti proizvodnje duhana U Hrvatskim duhanima održan je tradicionalni stručni skup predstavnika agronomske znanosti i struke o duhanu, koji se održava svake godine uoči priprema za novu proizvodnju duhana s predstavljanjem ostvarenih rezultata u prošlogodišnjoj proizvodnji duhana, rezultata pokusa uzgoja novih kultivara duhana, korištenju jeftinijih energenata iz obnovljivih izvora i zaštiti okoliša. Kako je istaknuto, prošle je godine, zbog iznimno loših vremenskih prilika, ostvarena manja proizvodnja duhana za 2.500 tona, pa je stoga proizvedeno i otkupljeno ukupno 8.024 tone duhana. Cilj je u ovoj godini, kako je istaknuo predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Mirko Boić, ugovoriti proizvodne površine od 4.200 do 4.300 hektara i proizvesti oko 10.000 tona duhana. Vrlo je važno, dodao je Boić, i stalno voditi brigu o smanjenju troškova proizvodnje i zamjenu fosilnih energenata krutim energentima, odnosno biomasom kao obnovljivim i jeftinijim energentom, uz korištenje ostvarenih rezultata iz prošlogodišnjih pokusnih proizvodnji duhana kako bi se zadržala dohodovnost i povećala konkurentnost hrvatskog duhana na svjetskom tržištu. Službeni predstavnici britanskog TESCO-a, trećeg najvećeg maloprodajnog lanca na svijetu, prošle su se godine obratili Hrvatskoj gospodarskoj komori te pokazali zanimanje za hrvatsko tržište. Iz TESCO-a su izrazili želju za upoznavanjem s potencijalnim dobavljačima odabranih neprehrambenih proizvoda široke potrošnje, koje ovaj lanac, na policama svojih trgovina diljem Europe i svijeta, standardno nudi potrošačima. Na sastancima s TESCO-m sudjelovalo je čak 20 hrvatskih tvrtki, odabranih od strane TESCO-a sa šireg popisa, koji je HGK ustanovio prema zadanim kriterijima. Iznimno zadovoljni uspješnošću organizacije sastanka u HGK i razgovorima koje su vodili, predstavnici TESCO-a izjavili su kako je riječ samo o prvom u nizu planiranih susreta na kojima bi se poslovna suradnja mogla i proširiti. To bi moglo značiti da postoje izgledi kako će se na nekom budućem popisu naći i hrvatske prehrambene tvrtke, a poslovna suradnja TESCO-a s Hrvatskom gospodarskom komorom nastavlja se na temeljima iznimno uspješnog početka. 10 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr domaće vijesti Više od 200 tvrtki proizvodi K-plus u Hrvatskoj prelazi 60 posto. Među domaćim proizvođačima K Plus proizvode i tvrtke samog koncerna. PIK Vrbovec nastupio na Međunarodnom Zelenom tjednu u Berlinu Konzum ima ukupno oko 30 tisuća artikala (to se odnosi na Super Konzum, broj proizvoda ovisi o formatu svake trgovine). Tijekom 2012. Konzum je na tržište lansirao otprilike stotinjak novih K Plus proizvoda te je ta brojka narasla na više od 1200 artikala. Trgovačka marka K Plus proizvodi se u suradnji s više od 200 različitih proizvodnih tvrtki, a udio artikala u trgovačkoj marki proizvedenih “Kroz ponudu trgovačke marke kupcima se omogućuje kupnja kvalitetnih proizvoda po iznimno povoljnim cijenama. I u budućnosti planiramo daljnja unapređenja kvalitete. Dodatan fokus stavili smo i na kontrolu kvalitete kroz vanjske i interne laboratorije, kontinuirano unapređujemo recepture i poboljšavamo pakiranja”, poručili su iz Konzuma. Konzumove „Najniže cijene u susjedstvu Konzum je za svoje kupce pokrenuo projekt „Najniže cijene u susjedstvu“ kojim će se omogućiti kupnja najpotrebnijih proizvoda po najpovoljnijim cijenama u njihovim najbližim Konzum trgovinama. U sklopu ovog projekta u sniženje cijena uloženo je više od 100 milijuna kuna. Na takav način kupcima će se omogućiti najpovoljnija kupnja 300 osnovnih artikala među kojima su kruh, mlijeko, meso, voće i povrće, ulje, kava, šećer, brašno, pića, tjestenina, deterdženti i ostali proizvodi koji su svakodnevno potrebni u kućanstvu. PIK Vrbovec je u Berlinu na Međunarodnom Zelenom tjednu u sklopu štanda Hrvatske gospodarske komore predstavio širok asortiman suhomesnatih proizvoda. mesne industrije, a PIK Vrbovec kao vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji iskoristila je ovu priliku za promociju svojih proizvoda na lukrativnom tržištu Europske unije. Velika čast za PIK Vrbovec bilo je premijerno predstavljanje asortimana suhomesnatih proizvoda provjerene kvalitete te dugogodišnje tradicije. Po prvi puta na berlinskom sajmu, zahvaljujući upravo posebnim odredbama Europske unije, predstavljeni su i proizvođači iz Riječ je o jednom od najpoznatijih međunarodnih sajmova specijaliziranih za poljoprivredu, hranu i hortikulturu. International Green Week Berlin održava se još od davne 1926. godine. Hrvatska je prisutna na Zelenom tjednu u Berlinu već desetu godinu za redom. Vinceška vina Belje Nova odluka Podravke o povećanju stimulativne otpremnine Nakon održanog sastanka s predstavnicima sindikata i Radničkog vijeća Podravke, Uprava Podravke donijela je odluku da iznos stimulativne otpremnine za sve zainteresirane radnike koji na taj način, a u sklopu programa restrukturiranja poslovanja, žele napustiti kompaniju poveća s prvotnih 3.000,00 kuna za svaku godinu radnog staža na 4.500,00 kuna. Kao što je već napomenuto, odluka o zbrinjavanju viška zaposlenika uz stimulativne otpremnine nastavak je procesa restrukturiranja u kompaniji s ciljem optimizacije troškova i povećanja učinkovitosti poslovanja te održivosti radnih mjesta i dugoročne konkurentnosti Podravke na domaćem i stranim tržištima. U beljskim vinogradima na Banovom brdu na Vidikovcu, tradicionalno je obilježen vinogradarski blagdan Sv. Vinka-Vinceška. Ovim danom se obilježava početak radova u vinogradu u novoj kalendarskoj godini. Prema starim narodnim običajima vinogradi su okićeni baranjskim kulenom i kobasicama i zaliveni vinom kako bi vinogradarska 2013. godina bila što uspješnija. Tijekom Vinceške prvu ovogodišnju rezidbu beljskih vinograda obavio je Predsjednik uprave Belja d.d. gospodin Goran Pajnić uz pomoć gostiju, a vinograde je blagoslovio župnik Danijel Tigandžin iz Kneževih Vinograda. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Lidl dobio Best Buy Award i status hrvatskog superbrenda Prema ocjeni hrvatskih potrošača u Best Buy Award istraživanjima, Lidl je osvojio prvo mjesto za najbolji omjer cijene i kvalitete u kategoriji međunarodnog maloprodajnog lanca te svježih pekarskih proizvoda, a također se dokazao kao najbolji ponuđač kada je riječ o različitim proizvodima svojih trgovačkih marki. Lidl je nedavno primio i globalnu nagradu Superbran- ds za najbolja ostvarenja na hrvatskom tržištu.Lidl je tako osvojio prvo mjesto kategorije “Međunarodni maloprodajni trgovački lanac” te je odabran kao najbolji izbor u čak četiri kategorije trgovačkih marki: čokolada, sladoled, bomboni i žitarice za doručak. Ispitanici su također Lidlove pekarske proizvode proglasili proizvodima najboljeg omjera cijene i kvalitete. Lidl u ponudu uveo jaja iz podnog uzgoja Trgovački lanac Lidl je početkom siječnja ove godine u svoju redovitu ponudu uvrstio Jaja iz podnog uzgoja koja predstavljaju pravo osvježenje na tržištu jaja. Podni uzgoj podrazumijeva uzgoj pri kojem nesilice nisu u kavezima, već su slobodne unutar objekta. Jaja se nesu u gnijezda na prirodan način, a kokoši nesilice lete, čeprkaju po stelji i spavaju na šipkama. Svježa jaja automatski se pakiraju iz gnijezda bez ljudskog kontakta, čime su zadovoljeni najviši standardi u higijeni hrane. Cedevita GlObalizacija! Nakon predivne zelene Irske, CedevitaGO! odlazi na avanturu u prekrasnu, vruću i daleku Australiju. Sudeći prema prvim dojmovima s promocija, mladi i veseli Australci prigrlili su naše jedinstveno osvježenje i na to smo jako ponosni. Čak je i Bernard Tomic, trenutno najbolji australski profesionalni tenisač, viđen je kako se osvježava s CedevitaGO! proizvodima za vrijeme meča protiv Rogera Federera na Australian Openu 2013.- 11 12 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr inTrgovac BILLA Hrvatska BILLA je započela svoje poslovanje u Hrvatskoj 1999. godine, kao prvi strani lanac supermarketa na hrvatskome tržištu, otvorenjem supermarketa od 2.000 m2 prodajne površine u Zagrebu, Jadranska avenija 2. Također BILLA je prvi trgovački lanac koji je kupcima prezentirao koncept privatne robne marke Clever i sve prednosti koje donosi kupnja Clever proizvoda. REWE Grupa BILLA je članica REWE Grupe koja je osnovana 1927. godine u Do 2004. godine BILLA je jedini strani supermarket u Hrvatskoj te se širila organskom ekspanzijom, dok je 2005. godine obavljena akvizicija trgovačkoga lanca MINACO (30 dućana), čime je značajno povećan broj prodajnih mjesta i pokrivenost slavonske regije. Kölnu (Njemačka) kao udruženje samostalnih trgovaca koji su na Jedna od kapitalnih investicija, gradnja Centralnog skladišta u Svetoj Heleni dovršena je 2007. godine. nom u Europi. REWE Grupa je trenutno jedna od vodećih trgovač- Tijekom 2010. godine uveden je novi, moderni koncept supermarketa veličine oko 1.200 m2 prodajnoga prostora s osobito naglašenim odjelima svježih proizvoda, a krenuo je i novi projekt „kvartovskih“ supermarketa u gusto naseljenim gradskim četvrtima prodajne površine oko 700 m2. Kraj 2012. godine obilježilo je otvaranje 57. BILLA supermarketa u Hrvatskoj, u zagrebačkoj Dubravi. taj način željeli osigurati povoljnije uvjete prilikom zajedničke nabave robe. Danas je REWE Grupa internacionalna kompanija koja posluje u 13 zemalja (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Rumunjska, Rusija, Slovačka i Ukrajina), a upošljava oko 323.000 ljudi. Vlasništvo grupe je 100% privatno, osnovna djelatnost je trgovina pretežno prehrambenim artiklima te je među najvećim trgovinama prehrakih i turističkih grupa u Njemačkoj i u Europi. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Osobitosti BILLA supermarketa Uz odličnu lokaciju, laku pristupačnost, dostatan broj parkirališnih mjesta, supermarketi nude širok asortiman prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Svježina, čistoća, urednost i iznimna usluga, svježi asortiman – odjeli voća i povrća, svježega mesa pripremljenoga za prodaju po najvišim standardima, pekarnica s uvijek svježe pečenim kruhom i raznovrsnim pecivima te odjel delikatesa, koji nudi na desetke svježe pripremljenih hladnih i toplih jela, segmenti su koje kupci prepoznaju u BILLI i zbog kojih se odlučuju na kupnju. Uređenje supermarketa po najmodernijemu konceptu stvara sasvim novi ugođaj kupnje, koji potaknut osvjetljenjem, rasporedom odjela, mirisima i bojama uz racionalnu, potiče i emotivnu kupnju u ugodnome okruženju. BILLA supermarketi nude širok asortiman pronajprije prehrambenih proizvoda (oko 70% ukupnoga asortimana) i proizvoda za kućanstvo. Asortiman je prilagođen BILLA standardima s naglaskom na svježim proizvodima koji se dopremaju na police na dnevnoj bazi, svježe meso se obrađuje i priprema za prodaju u samome objektu te prelazi najkraći mogući put od dobavljača do kupca. Razne vrste kruha i peciva peku se u vlastitoj pekarnici, na odjelu delikatesa hladna i topla jela pripremaju se tijekom cijeloga dana, a odjel voća i povrća nudi dnevno svježe proizvode. Pogodnosti za sve kupce Povoljne cijene svih proizvoda oznaka su BILLA supermarketa. Uz navedeno članstvo u BILLA Clubu koje donosi mnoge pogodnosti, BILLA svaki tjedan na akciji ima preko 150 proizvoda, uz dodatne popuste na pojedine robne grupe te vikend akcije, posebne sezonske ponude po najnižim cijenama, akcije -10% na cjelokupnu kupnju za umirovljenike i nezaposlene, popuste u suradnji s kartičarskim kućama i bankama, a povoljnosti se šire i prilagođavaju željama kupaca. Uz navedeno, moguće je obročno plaćanje Maestro, Diners i Amex karticama. 13 BILLA Club Kupci su BILLU prepoznali kao mjesto kupnje svježih, kvalitetnih i cijenom povoljnih proizvoda. Više od 350.000 naših kupaca članovi su BILLA Cluba, prigodom svake kupnje sakupljaju se bodovi, koji se potpuno besplatno mogu zamijeniti za proizvode BILLA Club asortimana u kojemu nudimo „za svakoga ponešto“ kako bi zadovoljili želje svih kategorija kupaca. Uz to članovi BILLA Cluba imaju i dodatne cjenovne pogodnosti svaki tjedan, mogućnost zamjene bodova za popust na kompletni račun te prigodne darove. Clever i Chef Menu – privatne robne marke Robna marka Clever, izuzetno dobro prihvaćena od kupaca zastupljena je u svim robnim grupama te pruža vrhunsku kvalitetu proizvoda i prehrane i neprehrane po najnižim mogućim cijenama, a svježi asortiman nadopunjuju proizvodi marke Chef Menu – svježe narezane salate i povrće pripremljeno za kuhanje i pirjanje, pakirano bez konzervansa i bilo kakvih dodataka, svježe pizze, sendviči i razni namazi. Sve većemu interesu za kupnjom robnih marki doprinijela je i dobra informiranost naših kupaca, koji su prepoznali odličnu kvalitetu proizvoda, svjesni da je niska cijena rezultat uštede na marketinškim izdatcima koje imaju poznati brandovi. Suradnja BILLE s dobavljačima i proizvođačima Suradnja s dobavljačima je odlična u svim područjima od samoga početka poslovanja u Hrvatskoj, a BILLA je prepoznata kao pouzdan partner koji sve svoje obveze ispunjava na vrijeme. Unaprjeđenje prodaje zajednički je interes, stoga su kontakti s dobavljačima na dnevnoj bazi, uz zajedničku kontrolu zaliha, rokova trajanja te uvođenja novih proizvoda u ponudu. Robna marka Clever omogućila je i izravnu suradnju s brojnim hrvatskim proizvođačima, koji su prepoznali svoju priliku za povećanje proizvodnje te se stoga mnogi Clever proizvodi proizvode upravo u Hrvatskoj kod uglednih tvrtki koje dobro poznaju ukus naših kupaca. 14 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr regionalne vijesti Mercator predstavio Votka iz Fructala putuje u SAD rezultate poslovanja za 2012. Promjene u hrvatskom Getrou Grupa Mercator je prošlu godinu završila s 104 milijuna eura gubitka, rečeno je na konferenciji za novinare u Ljubljani. Toni Balažič, koji se na čelu Uprave nalazi od sredine prošle godine, unatoč tome izrazio je optimizam riječima: U drugoj polovici godine smanjili smo zaduženost i započeli s ostvarivanjem rezultata kroz strategiju s fokusom na prodaju svakodnevnih potrepština u svojoj osnovnoj djelatnosti, prehrani i ostaloj robi široke potrošnje. Kako je najavljeno, Grupa će se i dalje koncentrirati na poslovanje na pet glavnih tržišta – u Sloveniji i Crnoj Gori, gdje je vodeći trgovački lanac, kao i u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, gdje je jedan od maloprodajnih lidera. Balažič je istaknuo da Mercator mora poslovati pod pritiskom recesije, kredita, desetak miliju- Uprava Mercatora je najavila kako će prodajne objekte trgovačkog lanca Getro u Hrvatskoj mijenjati u trgovine manjeg formata i mini šoping centre. Grupa Mercator – H i Getro su ugovor o strateškom partnerstvu, koji podrazumijeva preuzimanje robne marke Getro i dugoročni najam svih 16 trgovačkih centara i drugih poslovnih objekata, ukupne površine 110.000m2, potpisali 18. prosinca 2009. na eura gubitka uslijed tečajnih razlika u poslovanju sa srpskim dinarom i povećanja stope PDVa u Hrvatskoj. Od 31. prosinca, Mercator se potpuno povukao iz Albanije, a do sredine ove godine će napustiti i tržište u Bugarskoj. Grupa je u posljednjem tromjesečju prošle godine uspjela uštedjeti 10 milijuna eura, a dug je smanjen za 90 milijuna eura. Nerevidirani rezultati za 2012. • Grupa je, unatoč otežanim tržišnim uvjetima poslovanja, ostvarila 2,873 milijarde eura prihoda od prodaje (indeks 100,04 u 2011). • U okviru kratkoročnih mjera, u drugoj polovici prošle godine pokrenut je značajan broj mjera za smanjenje troškova, poboljšanje obrtnog kapitala, smanjenje duga i zaustavljanje negativnih trendova na tržištu. • Grupa je stabilizirala tržišno sudjelovanje u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je zabilježen rast tržišnog udjela u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. • Grupa Mercator je uspješno završila izdavanje komercijalnih zapisa u iznosu od 20 milijuna eura. • Tri četvrtine negativnog poslovnog rezultata u 2012. predstavljaju otpisi i umanjenja vrijednosti. Povratak na tržište Poduzeće BioSad d.o.o. proširilo je proizvodnju i oživjelo domaći rum, koji je prije nekoliko godina nestao zbog stečaja poduzeća Apis. Robnu marku domaćeg ruma BioSad je otkupio i u siječnju je vratio na police nekih od trgovačkih lanaca. Ovaj domaći rum bio je poznat kao najbolji rum u Sloveniji. Prema podacima iz 1982. godine, godišnja prodaja ovog ruma bila je čak 450.000 litra. Krajem siječnja čuveno piće pojavilo se na policama Mercatora, E.Leclerca, Spara, Interspara, Kee i nekih malih dućana. Kompanija Fructal započinje proizvodnju votke od domaćih sastojaka, koju će na američkom tržištu prodavati poduzeće Good voda, pod robnom markom Slovenia votka. Amerikanci će piće više cjenovne kategorije prvi put imati priliku kušati u travnju ove godine u New Yorku. Projekt je započeo 2009. godine, kada je Sloveniju posjetio priznati američki kuhar i vlasnik četiri restorana u New Yorku, Peter X. Kelly. „Prva pošiljka vjerojatno ide u SAD do kraja veljače, kada će na brod biti utovareno oko 25.000 boca. Zbog različitih propisa federalnih država, votka će za početak biti lansirana na police u New Yorku, New Jerseyu, i Connecticutu, gdje ćemo i izmjeriti stopu prodaje, rekla je za InStore predstavnica poduzeća Good voda u Sloveniji, Nina Gaspari. Ona je dodala da će se prva boca spomenutog pića na slovenskim policama naći tek na ljeto. Veće trošarine na rezani duhan Slovenska vlada je na početku godine priopćila kako će veljača donijeti za 25% veće trošarine na fino rezani duhan i ostali duhan za pušenje, što je na jednom od posljednjih odbora u siječnju konačno i potvrdila. Dakle, od 1. veljače je za 25% veća trošarina po kilogramu duhana, čime se cijena kutije fino rezanoga duhana diže za oko 15%. Vlada je tako oporezivanje rezanoga duhana približila oporezivanju cigareta. SES centre posjetilo 25 milijuna kupaca Boštjan Brantuša, direktor kompanije SES management d.o.o. (Spar Euroepan Shopping Centers), izjavio je da je kroz njihova četiri šoping centra u 2012. godini prošlo 25 milijuna posjetitelja. Prema njegovim riječima, potrošači su u ljubljanskom City centru, Intersparovom centru Vič, celjskom City centru i mariborskom Europarku u 2012. godini kupili robu u vrijednosti od oko pola milijarde eura. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 15 Realni pad prometa robe u trgovini na malo u 2012. iznosio je 6,2% (Republički zavod za statistiku) Uspješna godina za Mercator-S vanje, povećao tržišni udio na skoro 9% i uspio otvoriti 275 novih radnih mjesta, istaknuto je u priopćenju. Na osnovu nerevidiranih poslovnih rezultata u 2012. godini Mercator-S je ostvario 61,6 milijardi dinara ukupnih prihoda, što predstavlja rast od 13,4% u odnosu na prošlu godinu (što u eurima iznosi 545 milijuna eura ukupnih prihoda i rast od 2,3%), priopćeno je iz kompanije krajem siječnja. Unatoč otežanim makroekonomskim uvjetima poslovanja, Mercator-S je kroz različite mjere zadržao uspješno poslo- U 2012., kompanija je u Srbiji investirala 19 milijuna eura, od čega je u obnavljanje Mercator Centra Beograd uloženo oko 12 milijuna eura. Otvoreno je osam prodajnih objekata, čime je prodajna površina povećana za 15 tisuća kvadratnih metara. Iz kompanije poručuju da će i u 2013. nastaviti s provođenjem usvojene strategije razvoja kroz konkurentnu ponudu za potrošače, stabilno financijsko poslovanje i partnerski odnos s dobavljačima. Meggle proširuje pogon za svježi sir “Njemačka mljekara Meggle je u prethodne dvije godine u kragujevačku mljekaru Mladost uložila 8,5 milijuna eura, a ove godine planira proširenje proizvodnje,” izjavio je Branimir Bogdan, direktor mljekare, prilikom posjete veleposlanika Njemačke u Srbiji pogonima mljekare, Heinza Wilhelma. On je za ovu godinu najavio ulaganja u proširenje pogona za svježi sir i druge nove proizvode, i završetak izgradnje skladišta kapaciteta 1.200 paleta, trafo-stanice i parnog postrojenja. Bogdan je, također, istaknuo da je 2011., kada je Meggle preuzeo mljekaru Mladost, proizvodnja bila 20 milijuna litara, prošle godine 35 milijuna, a plan za 2013. je prerada 45 milijuna litara mlijeka. Od dolaska u Srbiju, Meggle je na tržište izbacio ukupno 42 proizvoda, koji se, osim domaćeg, plasiraju i na tržišta Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nagrada za najbolju ambalažu Iz kompanije Foodland je priopćeno početkom godine kako je Svjetska organizacija za pakiranje dodijelila za najbolju ambalažu na svijetu redizajniranom brandu Bakina tajna. World Star priznanje kompaniji će biti uručeno na ceremoniji 9. svibnja u Sydneyu. “Kada smo se odlučili za redizajn ambalaže željeli smo samo da ona prati kvalitetu proizvoda. Uspjeli smo biti prepoznatljivi na policama 25 zemalja svijeta i predstavimo Srbiju na najbolji mogući način. Još uvijek nam je kvaliteta bolja od pakiranja, nagrade nam gode, a pogotovo činjenica da naše proizvode potrošači brzo pojedu, dok ambalažu dugo čuvaju, kaže Lazar Igrutinović, brand menadžer. Više trgovačkih marki Mercator-S priopćio je kako je tijekom 2012. proširio asortiman u okviru postojećih linija trgovačke marke i uveo četiri nove linije (Bio, Active life, Minute i Pro magic). Od ukupno 300 novih proizvoda više od polovice je razvijeno, kako iz kompanije kažu, s renomiranim srpskim proizvođačima. Svi proizvodi zadovoljavaju visoke Mercatorove standarde i kriterije te posjeduju HACCP certifikate. Dobra investicija za Interex Nakon što je krajem prošle godine kompanija Interex otvorila svoj deveti objekt u Srbiji, koji se nalazi u Beogradu, čelnici te kompanije su najavili kako će sredinom ove godine biti otvoren i supermarket u Sremskoj Mitrovici. “Otvaranje najnovijeg supermarketa u Beogradu i planovi za otvaranjem još jednog u Sremskoj Mitrovici predstavljaju potvrdu da je Srbija za nas dobra investicija”, izjavio je Domingos Martins, generalni direktor Interexa za Balkan. Podsjetimo, Interex je u Srbiji prisutan od 2004., kada je otvoren prvi supermarket u Čačku, te je do sada u Srbiji uložio 30 milijuna eura i zapošljava više od 430 radnika. Više od milijardu proizvedenih limenki u 2012. Kompanija za proizvodnju limenki Ball Packaging Europe iz Beograda najavila je 29. siječnja kako će u ovoj godini proizvesti 1,5 milijardi limenki, te će započeti izvoz i na tržište Libije. “Prošla godina je bila prva u kojoj smo proizveli više od milijardu limenki, odnosno 1,3 milijardi, a ove godine, zahvaljujući novim tržištima planiramo premašiti taj broj, rekao je David Banjai, direktor beogradske tvornice. Kada bi se sve limenke proizvedene prošle godine poredale jedna pored druge, dobila bi se neprekinuta linija, oko pet puta duža od obujma Zemlje na Ekvatoru. Iz kompanije je još istaknuto, kako ulaze s velikim i ambicioznim planovima u novu godinu u kojoj obilježavaju osam godina poslovanja u Srbiji, tijekom kojih je uloženo 100 milijuna eura u ovu greenfield investiciju. Od ukupno 1,3 milijarde limenki, koliko je proizvedeno prošle godine, 85 posto je plasirano u izvoz, koji je povećan za oko 40 posto u odnosu na 2011., a u 2013. godini se očekuje daljnji rast proizvodnje. 16 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr regionalne vijesti Vispak u Saudijskoj Arabiji Prehrambena industrija Vispak u siječnju je realizirala novu pošiljku svojih proizvoda na tržište šest zemalja Zaljeva. Nakon isporuke u listopadu 2012., i prvog kontejnera Vispakovih pralina, čokolada, juha, i čajeva, ovo je nastavak uspješne suradnje s arapskim kupcima. Plasman Vispakovih proizvoda realizira se u okviru ugovora o izvozu u sve zemlje Zajeva, i to u vrijednosti od 1,5 milijuna američkih dolara. Tržište zemalja Zaljeva, u koje spadaju Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahre- in, Kuvajt, Katar i Jemen, ubraja se u jedno od tržišta s najvećim potencijalom na svijetu. “Rijetko se događa da nakon prve pošiljke na ovakva tržišta uslijede nove isporuke i nastavak suradnje. Ovo je potvrda da su arapski potrošači prepoznali kvalitetu Vispakovih proizvoda. Naš cilj je približiti tamošnjim kupcima sve čari i ukuse autohtone bosanske kuhinje, ali i prave bosanske kave.”, rekao je Rusmir Hrvić, direktor Vispaka. 500 diskontnih cijena Konzum je u siječnju snizio cijene 500 proizvoda u sklopu inicijative pod nazivom 500 diskontnih cijena. Kupci tako mogu potražiti nove snižene cijene najprodavanijih proizvoda u više od 150 Konzumovih prodajnih mjesta diljem BiH. Kako ističu iz tvrtke, ova inicijativa omogućit će kupcima najpovoljnije diskontne cijene osnovnih živežnim namirnica i ostalih prehrambenih artikala, kao i proizvoda za higijenu. Kupujmo, koristimo domaće u Mercatoru Mercator BH je i ove godine produžio ugovor o suradnji s udruženjem Kupujmo, koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH. Kako navode iz Mercatora, cilj ove aktivnosti je daljnje podržavanje aktivnosti udruženja koje doprinose boljem plasmanu i promociji domaćih proizvoda u BiH. “Svoju posvećenost promoviranju domaćih proizvoda Mercator BH iskazuje ne samo kroz plasman ovih proizvoda u trgovinama Mercatora i DP marketa, već i kroz projekte koji doprinose njihovoj promociji.”, navodi se u priopćenju. Najveći izvoznik mliječnih proizvoda Tijekom prezentacije poslovanja tvrtke Mlijekoprodukt, održane u siječnju, menadžment je podsjetio kako tvrtka uspješno posluje već 16 godina, zauzima jednu od vodećih pozicija na domaćem tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda, te da su najveći izvoznik ovih proizvoda u zemlji. “Mlijeko otkupljujemo iz 30 općina, od oko 5.000 dobavljača. Zapošljavamo 280 radnika i konstantno ulažemo u suvremenu tehnologiju i unapređenje proizvodnje.”, precizirao je Vlado Sandić, marketing menadžer tvrtke Mlijekoprodukt. U menadžmentu tvrtke ističu kako polažu puno nade u dobivanje dozvole za izvoz proizvoda u EU. BiH predsjedava CEFTA-om 2013. godine Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH rekao je na konferenciji za novinare kako je predsjedavanje CEFTA-om, koje BiH preuzima od Albanije, prilika za promoviranje države te da predstavlja izazov za BiH. “Ovo je prilika u kojoj će BiH biti centar regije, bar kada govorimo o trgovini. Ovo također predstavlja i izazov za nas, s obzirom na aktivnosti koje će se dogoditi i pripreme zajedničke strategije do 2020. godine. Polovicom ove godine Hrvatska izlazi iz CEFTA-e, što je vrlo važno za sve članice.”, izjavio je ministar Šarović. Albona dobila novog vlasnika Radenko Lučić, osnivač, suvlasnik i direktor trgovačke kompanije Plus commerce, koji je prije četiri godine osnovao i maloprodajni lanac Albona, prodao je većinski paket dionica tog lanca poslovnom čovjeku iz Rusije Davitu Arutyunyanu, priopćeno je iz kompanije. nosti poslovati.”, rekla je Nataša Lučić, direktorica marketinga. “Prodajom Albone trebalo bi se nastaviti trend daljeg širenja i razvoja ovog maloprodajnog lanca, što podrazumijeva i otvaranje novih radnih mjesta u svim crnogorskim općinama gdje Albona posluje i gdje će u buduć- Podsjetimo, Albona danas na području devet gradova Crne Gore posluje kroz četrdesetak trgovina i ima 700 zaposlenih. U 2012. godini ostvareno je više od 55 milijuna eura prometa. Uspješna godina za Trebjesu Zastupljenost i prodaja proizvoda Trebjese na tržištu Crne Gore bila je tradicionalno dobra, dok je veliki izazov i cilj tvrtke u prethodnoj godini bilo širenje na tržišta regije, posebno u Albaniji. Kako su iz pivovare najavili, jedan od prioriteta u ovoj godini bit će dodatno jačanje zastupljenosti Nikšićkog piva na stranim tržištima. “U 2012. investirali smo više od četiri milijuna eura. Ulaganja se odnose na osuvremenjivanje proizvodnog procesa, izgradnju novih silosa i inovacije u pakiranju naših piva. Poslije nekoliko godina redizajnirali smo bocu Nikšićkog piva, na veliko zadovoljstvo naših kupaca.”, izjavili su iz pivovare i podsjetili kako je kvalitetu Nikšićkog piva prepoznala i međunarodna organizacija u području kontrole kvalitete Monde selection, koja je njihovom brandu dodijelila zlatnu medalju. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 17 U Crnoj Gori je 2011. ukupno ugašeno 511 tvrtki, od čega najviše (209) u sektoru trgovine na veliko, malo i popravaka motornih vozila i motocikala (Monstat) Rast izvoza Plantaža u 2012. Vinogradarsko-vinska tvrtka Plantaže 13. jul predstavila je na konferenciji za novinare rezultate poslovanja u godini iza nas te najavila planove za naredno razdoblje. Kako je ovom prilikom rečeno, izvoz je u odnosu na 2011. godinu ostvario rast od tri milijuna eura, ili 52%. Rast izvoza ostvaren na tržištu Rusije je udvostručen, dok je u Kini zabilježen rast od 16%. Istovremeno, izvoz je povećan i u zemljama regije, poput Albanije, za 30%, i Srbije, za 4%. Prvi put prošle godine vina su plasirana i u Singapur i Maleziju, a najavljeno je kako će se, pored oko 30 zemalja u kojima su Plantaže prisutne, uskoro krenuti po prvi put i pošiljke na afrički kontinent. “Ostvarili smo kontakte s renomiranim uvoznicima i distributerima, s kojima imamo namjeru graditi duge mostove profitabilne suradnje i povećavati prisustvo najpopularnijeg crnogorskog branda, Plantaže. Ukoliko uspijemo uvesti i nove proizvode posebno kreirane za visoke zahtjeve međunarodnih potrošača, i ako to sve bude pratila efikasna međunarodna promocija, uspjeh će biti vrlo predvidiv.”, istaknuto je iz tvrtke. "Slavimo život zajedno" Tvrtka Plantaže 13. jul ove godine slavi jubilarni, 50. rođendan, što je iskoristila kao povod kako bi podsjetila na društveno odgovorne aktivnosti koje provodi, kao i na ulaganje u projekte koji imaju plemenite ciljeve. Ova kompanija je tijekom siječnja četvrtu godinu zaredom, u sklopu kampanje "Slavimo život zajedno” nagradila sve bebe, njih 47, rođene u Crnoj Gori u prva tri dana nove godine. Počevši od 2010. godine do danas, u vrijeme novogodišnjih praznika, u Crnoj Gori ukupno je rođeno 216 beba, koje je tvrtka nagradila sa po 500 eura, dok je prvorođenim bebama pripalo po 1.000 eura. Vlada povećala udio Država je platila troškove projektne dokumentacije u iznosu od 280.000 eura za izgradnju nove tvornice cigareta u okviru “Novog duhanskog kombinata”, na osnovu čega će povećati vlasnički udio u toj tvrtki na 69,91%, prenose lokalni mediji. Prema trenutnoj strukturi vlasništva, vlada posjeduje 68,78% vlasništva, a grad Podgorica koji je dao zemljište za izgradnju nove tvornice iza Distributivnog centra 31,22%. Kapital kompanije procijenjen je na oko 7,39 milijuna eura. Formalno povećanje vlasništva u “Novom duhanskom kombinatu” u korist države bit će realizirano nakon nadolazeće skupštine ovog društva i davanja potrebne suglasnosti Komisije za vrijednosne papire. Tinex najbolji supermarket permarket te je u njoj pobijedio supermarket Tinex u Prvomajskoj ulici, dok su drugo i treće mjesto pripali Gigo Trade 4 i supermarketu Ramstore. Grad Skopje je u suradnji s tvrtkom Swot research organizirao manifestaciju Mjesec trgovine 2012., na kojoj su dodijeljene nagrade najboljim trgovačkim objektima u Skopju. Jedna od kategorija bila je i najbolji su- Istraživanje za najbolje trgovačke objekte provedeno je od 15. studenog do 15. prosinca i obuhvatilo je oko 300 trgovačkih objekata, podijeljenih u sedam kategorija. Trgovački objekti su bili ocjenjivani po metodi mystery shopping-a (tajne kupnje). Pomoć države Zoran Konjanovski, zamjenik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede posjetio je mljekaru Zdravje Radovo i tom prilikom najavio je ulaganje države od 128 milijuna eura u razvoj stočarstva i proizvodnju mlijeka. “U strategiji za poboljšanje i sljed- ljivost kvalitete mlijeka, u razdoblju od 2013. do 2020. godine koju je vlada nedavno usvojila s ciljem intenziviranja razvoja i poticanja primarne proizvodnje mlijeka, definirano je poboljšanje kvalitete sirovog mlijeka i povećanje konkurentnosti u sektoru.”, rekao je zamjenik ministra. Sufinanciranje vinoteka i štandova Makedonska vlada odvojila je budžetska sredstva kojima je predviđeno sufinansiranje 50 odsto troškova za opremanje vinoteka i štandova širom zemlje, koji će u ponudi imati isključivo vina domaćih proizvođača. Za uređivanje svake radnje država će izdvojiti sumu do 16.500 evra, dok će u izgradnji svakog vinskog štanda učestvovati sa po 10.000 evra. Država će sufinansirati i polovinu troškova godišnjeg zakupa, sa najviše 500 evra po radnji ili štandu. Podrška uvođenju halal standarda Makedonska vlada odvojila je proračunska sredstva kojima je predviđeno sufinanciranje 50 posto troškova za opremanje vinoteka i štandova diljem zemlje, koji će u ponudi imati isključivo vina domaćih proizvođača. Za uređivanje svake trgovine država će izdvojiti iznos do 16.500 eura, dok će u izgradnji svakog vinskog štanda participirati sa po 10.000 eura. Država će sufinancirati i polovicu troškova godišnjeg zakupa, s najviše 500 eura po trgovini ili štandu. Još nije poznato koliko će novca biti izdvojeno za zapošljavanje po četiri radnika u trgovinama ili po dvoje na štandu, ali se zna da to neće biti manje od polovice prosječne godišnje plaće. 18 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr veliki trgovci Ekspanzija na sjeveru Najveći rast u posljednje tri godine UK – Ovaj britanski trgovački lanac, koji je imenovao Chrisa Busha za direktora svog domaćeg poslovanja, nadmašio je prognozu prodaje za 1,8%, za period od šest tjedana, zaključno s 5. siječnja. Ove blagdanske sezone zabilježena je najveća prodaja u posljednje tri godine. Kanada – Walmart je najavio planove o širenju svoje kanadske divizije u ovoj godini. Prošle godine, ovaj trgovački lanac je otvorio rekordan broj trgovina u zemlji gdje posluje već 18 godina, a tijekom 2013. godine planira nova ulaganja u iznosu od 450 milijuna dolara. Prema planu širenja prodajne mreže, Walmart će otvoriti najmanje 37 supercentara, a prvi put će se proširiti i u regije u kojima dosad nije bio prisutan, poput pokrajine Maritime. Dio investicije bit će usmjeren i na jačanje distribucijske mreže. „Zadovoljan sam ostvarenim rezultatima, koji su prije svega postignuti zahvaljujući bogatijoj prehrambenoj ponudi i online prodajom.“, izjavio je izvršni direktor kompanije Phillip Clarke. Strateško pozicioniranje kroz program “Build a better Tesco” (stvorimo bolji Tesco), kojim je veći fokus stavljen prije svega na svježe proizvode, najviše je pridonio poboljšanju prodaje, kao i Finest i Everyday value akcijske ponude. Tijekom prošle godine, kanadski ogranak Walmarta pripojio je 39 Zeller trgovina. Ekspanzija je dijelom odgovor na najavljeni ulazak konkurenta, lanac Target na tržište Kanade ovog proljeća. Posao za 100.000 ratnih veterana SAD - Walmart planira zaposliti više od 100.000 ratnih veterana u narednih pet godina. Na ovaj program službeno će se obvezati počevši od praznika Memorial Day (slavi se posljednjeg ponedjeljka u svibnju, a posvećen je svima koji su dali život za domovinu služeći u vojsci SAD-a), a radna mjesta bit će ponuđena svim muškarcima i ženama koji su u posljednjih 12 mjeseci napustili aktivnu vojnu službu. Većina pozicija bit će otvorena u trgoinama Walmart ili Sam’s club, dok je ostatak Tesco UK je najavio lansiranje nove privatne robne marke u kategoriji proizvoda za bebe, pod nazivom Tesco loves baby (Tesco voli bebu). Ovaj trgovački lanac kaže da je dosta napora uloženo u razvoj asortimana prepoznatljivog po znaku „crveno srce.“ predviđen za distribucijske centre. Predstavnici Walmarta već su o ovome razgovarali s čelnicima iz Bijele kuće, a Michelle Obama, supruga američkog predsednika Baracka Obame pokazala je veliki interes za ovu inicijativu. Više domaćih sirovina SAD – Najveći svjetski trgovački lanac najavio je planove o povećanju upotrebe domaćih sirovina i proizvoda u narednom desetljeću, ukupne vrijednosti od oko 50 milijardi dolara. Kompanija planira koristiti još više proizvoda koje već kupuje na domaćem tržištu, a u koje spadaju sportska oprema, razni modni i sportski dodatci, igračke i proizvodi od papira, ali i da potaknu domaću proizvodnju u segmentima koji pokazuju veliki potencijal za rast, poput tekstila, namještaja i aparata za kućanstvo. Kadrovske promjene Na čelo međunarodnih operacija u vezi s formatom trgovina postavljen je Leva Khasis. Khasis se Walmartu pridružio u ljeto 2011. godine, a na novoj poziciji će biti odgovoran za razvoj novog koncepta trgovina koje ovaj trgovački lanac planira otvarati na svojim međunarodnim tržištima. Khasis je prethodno pri- donio razvoju najvećeg ruskog prehrambenog lanca X5. Enrique Ostalé, dosadašnji predsjednik i CEO čileanske divizije lanca, imenovan je za predsjednika i izvršnog direktora Walmarta za čitavu Latinsku Ameriku. Ostalé novu funkciju preuzima od 1. ožujka, sa sjedištem u Mexico City-ju. Veća uloga Store Managera UK – Tesco će svojim Store Menadžerima dati veću slobodu u vođenju trgovina i donošenju odluka o nabavi i upravljanju, kroz strategiju koja podrazumijeva lokalni pristup i personaliziran odnos sa zaposlenima. „Način vođenja trgovina drastično će se promijeniti. U budućnosti ćemo veću količinu podataka usmjeravati trgovinama i dozvoljavati Store Managerima da sami procijene što je najbolje za njihove potrošače. Centraliziranim upravljanjem, store menadžerima nismo ostavljali prostora za stjecanje dodatne vještine“, objasnili su iz tvrtke. Tesco u ovom trenutku, u suradnji s Microsoftom, implementira internu društvenu mrežu koja će olakšati komunikaciju između individualnih trgovina i sjedišta lanca. Ipak, iz Tesca poručuju da je riječ o procesu kojem će trebati nekoliko godina kako bi zaživio. „Želimo dati trgovinama veću slobodu, ali istovremeno ne želimo izgubiti efikasnost u poslovanju koju smo uspjeli izgraditi.“ E-poslovanje Mađarska - Tesco će najvjerojatnije pokrenuti uslugu e-kupovine prehrambenih proizvoda do kraja ožujka 2013. Trgovački lanac je uslugu naručivanja putem interneta prošle godine lansirao u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj. Najnoviji najavljen potez ne iznenađuje, s obzirom na to da je Phillip Clarke, izvršni direk- tor kompanije, u više navrata najavio plan o razvoju online ponude na međunarodnim tržištima. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Uskoro i u Egiptu Rast prodaje od 1,2% Srednji istok – Carrefourova franšiza Majid al Futtaim zabilježila je rast prodaje od 8% u 2012. godini, vrijednosti 4,85 milijardi dolara. Njemačka - Veleprodajni lanac objavio je preliminarne rezultate poslovanja za 2012. godinu, zaključno s 31. prosincem, prema kojima je ostvarena prodaja od 66,7 milijardi eura, što predstavlja rast od 1,2%. U posljednjem tromjesečju prošle godine, neto prodaja je porasla za 0,5%, na 19,4 milijarde eura. Otvoreno je 97 trgovina u 17 zemalja, od kojih 57 u četvrtom tromjesečju. Tijekom prošle godine, trgovački lanac sa sjedištem u Dubaiju otvorio je sedam hipermarketa i sedam supermarketa te je time ukupan broj objekata u prodajnoj mreži povećao na 90. Iyad Malas, izvršni direktor Majid al Futtaim Holdinga, rekao je da kompanija u ovoj godini planira otvaranje 11 Carrefour hipermarketa i 27 supermarketa. Malas je na pitanje o eventual- nom ulasku na tržište Egipta za Reuters rekao sljedeće: „Još smo u fazi procjene tržišta, koja će trajati narednih mjesec dana, a onda ćemo donijeti odluku o ponudi i mogućem zaključenju ugovora. Čvrsto vjerujemo kako je baza potrošača u Egiptu za nas vrlo atraktivna.“ Bez PDV-a Italija – Tijekom akcije koja je započela 18. siječnja, a trajat će do 31. ožujka, Carrefour će plaćanja PDV-a na kupljene proizvode osloboditi višečlane obitelji i građane starije od 65 godina koji sudjeluju u programima lojalnosti. U inicijativu je uključeno 4.500 artikala na koje porez iznosi od 4% do 10%. „Ukoliko bude očekivanih rezultata, u ožujku ćemo odlučiti hoćemo li kampanju provesti i u ostalom dijelu godine“, rekla je Giuseppe Brambilla di Civesio, izvršna direktorica talijanskog ogranka lanca. Procijenjeno je da će ovaj potez Carrefour stajati oko 12 milijuna eura godišnje. Međutim, kampanja je odgovor na intenzivne akcijske aktivnosti rivala Esselunga, koji trenutno nudi popust od 8 eura za potrošen iznos u visini od 40 eura. Carrefour je slične kampanje lansirao u Španjoljskoj u siječnju i travnju prošle godine. Nova diskontna članica Španjolska – Trgovački lanac u Sevilli i drugim gradovima na jugu zemlje testira diskontni format Supeco. U svaku trgovinu, prosječne kvadrature oko 2.000m2, uloženo je oko milijun eura. maloprodajnom tržištu“, rekao je Ignacio Cobo, direktor članice. Cobo o konceptu supermarketa kaže: „Trgovine su poput cash & carry formata, ali B2C (business–to-customer) umjesto B2B (business-to-business) orijentacije. „U trgovinama ovog formata glavni naglasak stavljamo na cijene. Imamo najagresivniju diskontnu ponudu na domaćem Interijer je jednostavan, baš kao i izloženost proizvoda, s posebnim naglaskom na smrznutom programu, mesu i voću. Prodaja članice Metro Cash & 19 Carry povećana je za 1,6%, na 31,6 milijardi dolara. Segment online ponude i dostave, na čijem razvoju je grupa intenzivno radila, bio je jedan od ključnih faktora rasta i ostvario je prodaju od 2,2 milijarde dolara. Grupacija je odlučila zatvoriti trgovine s elektronskom opremom Media Markt u Kini, dvije godine poslije lansiranja. Kompletan financijski izvještaj za 2012. godinu bit će objavljen 20. ožujka. Olaf Koch, CEO Metro grupe: „Bez obzira na teške uvjete poslovanja, prije svega u južnoj Europi, uspjeli smo povećati prodaju u posljednjem tromjesečju. Naš cilj je da budemo kontinuirano atraktivni našim potrošačima i time povećavamo svoju konkurentnost. U tom pogledu, u 2012. smo već ostvarili značajan napredak.“ Novi format u Madridu Španjolska - U Madridu je otvorena prva trgovina koja pripada “gradskom konceptu”, manje prodajne površine i užeg asortimana. Riječ je o formatu Makro Cash & Carry za profesionalce u HoReCa sektoru. U objekt je uloženo 22 milijuna eura, a na 1.600m2 u ponudi je 5.500 artikala, od kojih 500 neprehrambenih. Trgovački lanac vjeruje da ovaj asortiman pokriva oko 90 posto dnevnih potreba njihovih mušterija. Casino privatne robne marke u Delhaize trgovinama Stižu male trgovine Francuska - Gérard Dorey, direktor segmenta manjih formata, rekao je da trgovački lanac tijekom ove godine planira otvoriti oko 80 trgovina, takozvanih „kutija“ (small boxes), koje će poslovati pod formatima Carrefour City, Carrefour Contact, Carrefour Express i Carrefour Montagne. Trgovački lanac će za provođe- nje ovog plana angažirati oko 200 franšizanata. U okviru ova četiri formata trenutno posluje 1.755 objekata, od kojih je 450 integrirano, dok ostatak posluje kroz franšize. Carrefour planira i da većinu svojih trgovina, njih 650, koje su do sada poslovale pod formatima Shopi, 8 à Huit i Marché Plus, rebrandira u „kutija” formate. Rumunjska - Belgijski trgovački lanac će od sada u svojim Mega-Image trgovinama prodavati privatne robne marke trgovačkog lanca Casino, pišu lokalni mediji, a prenosi Planet Retail. U ponudu je uključen komple- tan portfelj privatnih marki Tous les jours, Casino, Casino Bio, Casino Family i Casino Delices. Oko 50 proizvoda sada se može kupiti u 117 supermarketa po cijenama koje su na istoj razini kao u Francuskoj. 20 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr top trgovci DESETI TRGOVAČKI LANAC U SVIJETU AKTIVAN NA 29 TRŽIŠTA Razvoj kroz partnerski odnos C asino, trgovački lanac sa sjedištem u Francuskoj, ima raznoliki međunarodni portfelj koji se sastoji i od prehrambenih i od neprehrambenih operacija. U Francuskoj, gdje se ostvaruje gotovo polovica prodaje, Casino provodi multiformatnu strategiju. Globalno, ovaj trgovački lanac posluje kroz akvizicije lokalnih članica koje je razvio do regionalne razine (na primjer Exito u Latinskoj Americi i Big C u jugoistočnoj Aziji). • Pored Francuske, Casino je aktivan u još 28 zemalja širom svijeta. U budućnosti, Latinska Amerika i jugoistočna Azija biti će prioritetna tržišta za ovaj trgovački lanac. • E-trgovina omogućit će Casinu brži rast prodaje nego broja trgovina. Također, tom rastu će doprinijeti i otvaranje hipermarketa na rastućim tržištima. Inače, Casino ima jaku poziciju u e-trgovini s popularnom internetskom stranicom C diskont u Francuskoj, ima vodeću poziciju u Kolumbiji s internetskom stranicom Exito.com te drugo mjesto u Brazilu s internetskom stranicom Nova Pontocom. • Unatoč činjenici da nije lider kod kuće, Casino uživa veoma solidne pozicije na prioritetnim tržištima, naročito u Latinskoj Americi. Važno je imati u vidu da su i Vijetnam i Urugvaj vrlo fragmentirana tržišta, što ostavlja relativno lagani put do dostizanja druge pozicije. Na oba tržišta prodaja je manja od 500 milijuna eura. • Casino posluje kroz različite formate, od raznih varijanti radnji, preko diskontnih formata do trgovina elektronske opreme i uređaja. Usmjeravanje rasta na rastuća tržišta • Casino će najvjerojatnije ubrzati međunarodnu ekspanziju, kako bi nadomjestio slabu poziciju na domaćem tržištu. • Predviđajući očigledne strukturne probleme i rastuću zasićenost tržišta u Europi, Casino pobjeđuje svoju konkurenciju tako što se fokusira na rastuća gospodarstva, kao što su Brazil, Kolumbija ili Tajland u kasnim devedesetim godinama. • Casino obično preuzima udio nekog lokalnoga trgovačkog lanca, kojeg s vremenom povećava dok na kraju ne preuzme većinsku kontrolu. Ova dugoročna strategija akvizicija omogućava Casinu procijeniti mogućnosti svojih partnera, dok s druge strane može iskoristiti njihovo poznavanje lokalnoga tržišta. Gubitak tržišnoga udjela u Francuskoj Zahvaljujući raznolikosti formata, Casino je uspijevao relativno dobro oduprijeti se eko- siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Razvijanje online prodaje Casino ima vrlo snažnu poziciju u e-trgovini, s popularim web portalom Cdiscount u Francuskoj. Također ima vodeću poziciju u Kolumbiji s web stranicom Exito.com te zauzima drugo mjesto u Brazilu s web stranicom NovaPontocom. Cdiscount, prioritetna online divizija, trenutno omogućava potrošačima slijedeće: • Online kupovina korištenjem terminala za naručivanje u trgovini • Naručivanje online i preuzimanje u trgovini • Mogućnost da se pogledaju i kupe najprodavaniji proizvodi u trgovini • Kupovina preko mobilnih uređaja: m-trgovina trenutno sudjeluje s 4% u ukupnoj prodaji Cdiscountera. E-trgovina prehrambenim proizvodima nije prioritet, iako je uveo koncept Drive, kao i većina njegovih francuskih kolega. Uz to, podrška koju su potrošači dali web stranici Cvous.com, pokrenutoj početkom 2012., omogućila je Casinu dobivanje direktne povratne informacije o svojim proizvodima i uslugama. Potrošači su u prilici iskazati svoje mišljenje o proizvodima te glasovati za svoje omiljene artikle. Proizvodi koji dobiju najviše glasova nakon toga budu na promocijama u trgovinama, a oni korisnici koji su sudjelovali u izboru imaju mogućnost osvojiti nagradne bonove za kupovinu. Posjetitelji web stranice također mogu predlagati nove ideje u vezi s proizvodima. nomskoj krizi u Francuskoj, štiteći se od agresivne cjenovne konkurencije. Ipak, rezultati poslovanja su se znatno pogoršali posljednjih mjeseci. • Kontroliranje i poboljšanje cjenovnog imidža: Pored francuskih potrošača percepcija Casina kao trgovačkoga lanca s dobrim cijenama je povezana s njihovom pojavom. Casino će najvjerojatnije poboljšati svoju cjenovnu percepciju tako što će povećati vidljivost tih proizvoda, kao i time što će ih podijeliti u posebne odjele slično, ali manje nametljivo, kao kod Auchanovog diskontnog odjela. • Testiranje alternativnih lokacija za male trgovine: Kao dodatak postojećoj mreži, Monoprix također testira male trgovine smještene na željezničkim stanicama, aerodromima i servisima na autocestama. Ove trgovine Casino vodi samostalno ili u suradnji s firmom Reley. Oko 20 trgovina tog tipa planira se otvoriti u 2013. • Širenje malih franšiznih operacija: U 2013., Casino želi privući 500 franšiza za svoj program, koji uključuje članice kao što su Vival, SPAR i Petit Casino, pored ostalih. Franšize su sklone postizati bolje rezultate nego trgovine kojima upravlja sama kompanija. • Revitalizacija Franprix supermarketa i Leader Price diskontnih trgovina: Trgovački lanac ulaže u renoviranje objekata i nove marketinške kampanje. Ipak, pozitivan utjecaj na prodaju je bio minimalan. Franprix, koji je do sada bio ograničen na područje Pariza, trenutno se širi po cijeloj zemlji. • Razvoj usluge click& collect: Udovoljavajući pomami Francuza za “drive-in” kupovinom, Casino širi mrežu mjesta gdje se roba naručena preko interneta može “pokupiti”. Ovo je pokušaj kako bi se uhvatio korak s konkurentima, kao što je Auchan. Također i Leader Price testira prvi svoj ovakav koncept. • Osiguranje imovine od strateškog značaja: Nakon dugotrajnog spora, Galeries Lafayette je konačno pristao prodati Casinu svoj udio u Monoprixu do kraja 2013. Prenamjena hipermarketa Casino ne zavisi od hipermarketa kao ostali francuski trgovački lanci. Ipak, Casino svakako nije imun na pad potražnje za neprehrambenim artiklima. • Casino se polako udaljava od koncepta “sve pod jednim krovom”, pretvarajući se u specijaliziranu trgovinu hranom. • Obujam neprehrambenih artikala se smanjuje, počevši od smanjenja prodajne površine namijenjene ovim proizvodima za osam posto (8%) u prvih šest mjeseci 2012. • C diskontni kiosci su pripojeni hipermarketima, predstavljajući najprodavanije Casino neprehrambene proizvode u online trgovini. Naruči i preuzmi mjesta mogu se naći u hipermarketima, a cilj je da se prodaja neprehrambenih artikala premjesti na internet. • Istovremeno, veliki broj Casino hipermarketa pretrpio 21 je smanjenje površine. Trgovački lanac je definirao 7.000 metara kvadratnih kao idealnu veličinu za Geant hipermarkete. Internacionalizacija PL-a/ privatne marke Gledajući unatrag, u stogodišnju tradiciju razvoja privatne robne marke, Casino isto tako ima raznolike kategorije vlastitih brandova, kao i formata. I dok članice, poput Leader Price diskonta, nude širok asortiman proizvoda u ekonomskoj klasi, Monoprix se fokusira na standardne i premium linije. • Casino regionalnim trgovačkim lancima omogućava pristup svojim privatnim robnim markama. Najnoviji primjer je trgovački lanac Rustan na Filipinima. • Kada god je to moguće, Casino širi koncept Leader Price privatne robne marke na međunarodnoj razini. Casino brand se progresivno uvodi na tržišta Kolumbije i Brazila. • Ipak, nacionalni igrači razvijaju svoje vlastite brandove kako bi zadovoljili potrebe lokalnoga stanovništva – Exito je u Kolumbiji prvo lansirao Troop X brand namijenjen djeci, nakon čega je u ožujku prošle godine uslijedilo lansiranje branda Cautivia za osobnu njegu. • Plan je da se ponuda privatnih robnih marki dalje razvija u neprehrambenim kategorijama, kao i u financijskim servisima, s proizvodima iz osiguranja koji bi se lansirali u suradnji s osiguravajućim društvom Groupama. O Casino grupi Casino grupa s radom je počela 1898. godine,da bi danas dostigla razinu godišnjeg prometa većeg od 50 milijardi eura kroz više od 12.000 prodajnih objekata u Francuskoj, Južnoj Americi (Brazil, Kolumbija), Aziji (Tajland, Vijetnam). Politika razvoja Casino grupe zasniva se i na uspostavljanju partnerskih odnosa, tako da pored već spomenutih podružnica, Casino u suradnji sa svojim partnerima distribuira robu u Hong Kongu, Singapuru, na Filipinima, a kroz franšizu ima prodajne objekte na Bliskom istoku, u Africi, Madagaskaru, Mauricijusu, itd. 22 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr svjetske vijesti - istraživanje GLOBALNA SNAGA MALOPRODAJE U 2013. GODINI Rast unatoč krizi Najnovije istraživanje kompanije Deloitte pokazalo je da su najveći trgovački lanci zabilježili rast prihoda, unatoč globalnoj ekonomskoj krizi. Kao i prethodnih godina, vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Wal-Mart, francuski Carrefour, britanski Tesco i njemački trgovački lanac Metro. Priredila: Una Milićević U kupni prihodi 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u prošloj fiskalnoj godini dostigli su četiri milijarde dolara, pokazuje izvještaj konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte, pod nazivom „Globalna snaga maloprodaje u 2013“. tehničkih proizvoda bilježe dobru profitabilnost i značajan rast prihoda. Kao i prethodnih godina, vodeća mjesta na listi zauzeli su američki Wal-Mart, francuski Carrefour, britanski Tesco i njemački trgovački lanac Metro. O istraživanju Ovo 16. godišnje Deloitteovo istraživanje provedeno je u suradnji s američkim časopisom Stores. Istraživanje se temelji na podacima koje su trgovački lanci objavili za fiskalnu godinu 2011. (zaključno s lipnjem 2012. godine). Petpostotni rast prihoda Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi, najveći trgovački lanci su zabilježili rast prihoda od pet posto, u najvećoj mjeri zahvaljujući tržištima zemalja u razvoju. Najveći doprinos rastu dale su zemlje Bliskog istoka, Južna Amerika i zemlje pacifičkog dijela Azije (bez Japana). Najzaslužnija tržišta u razvoju Gotovo polovica najbrže rastućih trgovačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvoju. Rast na ovim tržištima predstavlja posljedicu jačanja srednje klase, mladih i porasta direktnih stranih ulaganja. Čak 24 od 50 najbrže rastućih trgovačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvoju. Prihodi najbrže rastućih kompanija prosječno su rasli 22 posto u razdoblju od 2006. do 2011. godine, odnosno čak četiri puta brže od prihoda 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u cjelini. FMCG ispred ostalih sektora Sektor robe široke potrošnje pretekao je trgovine odjećom, obućom i modnih dodataka, kao i tehničkih proizvoda. Za razliku od prethodnih godina, FMCG sektor je rastao šest posto, nadmašivši time ostale trgovine. U ovom razdoblju su trgovci odjećom, obućom i modnih dodataka zabilježili nižu stopu rasta, koja je, umjesto nekadašnjih sedam posto, iznosila pet posto. S druge strane, trgovci Top 10 trgovačkih lanaca Rang 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Kompanija Wal-Mart Stores, Inc. Carrefour S.A. Tesco PLC Metro AG The Kroger Co. Costco Wholesale Corporation Schwarz Unternehmens Treuhand KG Aldi Einkauf GmbH & Co. Walgreen Co. The Home Depot, Inc. Zemlja SAD Francuska United Kingdom Njemačka SAD SAD Njemačka Njemačka SAD SAD Prihodi 2011. u mil. USD 446.950 113.197 101.574 92.905 90.374 88.915 87.841 73.375 72.184 70.395 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 23 PR tekst Istraživanje: BEST BUY AWARD 2012./2013. Best Buy Award istraživanje tržišta za godinu 2012./2013. pokazuje da hrvatski građani smatraju kako im Franck sa svojim brandom Franck Cafe danas nudi uvjerljivo najbolji omjer cijene i kvalitete kada je riječ o instant kavi u našoj zemlji. Franck Cafe je na istraživanju uvjerljivi pobjednik s 27,7% glasova hrvatskih potrošača. Pobjeda Franck Cafe-a ima još veću težinu jer prema istraživanju GfK pri odluci o kupnji, potrošači najveću težinu daju upravo ponuđačima najboljeg omjera cijene i kvalitete na tržištu. Istraživanje „Best Buy Award“ napravljeno je u skladu s odredbama ‘Međunarodnog kodeksa za provedbu tržišnih i društvenih istraživanja’ na nacionalno reprezentativnom uzorku za Republiku Hrvatsku, po metodi DEEPMA – Best Buy Award, švicarske kuće ICERTIAS, provedenog od strane Centra za istraživanje tržišta GfK. 24 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr svjetske vijesti Kaufland i Lidl na novim adresama Bugarska - njemački trgovački lanac objavio je nacrt plana za daljnje širenje u zemlji. Dimitar Spasov, generalni direktor Kauflanda koji posluje u sastavu grupe, izjavio je za lokalne medije da lanac u ovoj kalendarskoj godini planira otvoriti dva ili tri hipermarketa i super trgovine. U tijeku je priprema objekta u gradu Sandanski, u blizini grčke i makedonske granice. Tvrtka kćer Lidla planira nastaviti širenje u gradovima u kojima već posluje, ali i na novim lokacijama koje za sada nisu otkrivene. U ovom trenutku, Schwarz Grupa u Bugarskoj posluje kroz 63 Lidlove diskontne trgovine i 43 objekta lanca Kaufland. Friesland Campina zatvara pogon Mađarska - jedan od značajnijih svjetskih prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda će u rujnu ove godine zatvoriti dio proizvodnog pogona u Debrecinu. Kompanija je potpisala memorandum o razumijevanju s potencijalnim kupcem, pa postoji mogućnost da će tvornica, u funkciji dobavljača, i dalje funkcionirati. Kako je priopćeno, kompanija se planira fokusirati na proizvodne procese u Mátészalka pogonu. Logističke usluge bit će izmještene u glavni distribucijski centar u Budimpešti. Auchan testira nov format Francuska – trgovački lanac je najavio lansiranje novog koncepta trgovina u regiji Pariza u ožujku 2013. godine. Format Multifrais će u ponudi imati svakodnevne, uglavnom suhe i dugotrajne proizvode koje nudi drive format, dopunjene „impulzivnim“ asortimanom koji uključuje svježe proizvode. Kako je rečeno, ovakva proširena ponuda do sada nije bila jača strana Drive formata. Auchan je 2010. godine pokušao stvoriti sinergiju između Drive formata i fizičkih trgovina Chronovillage, ali projekt nije do kraja razvijen. Rast unatoč krizi Portugal – lanac Jerónimo Martins objavio je preliminarne rezultate poslovanja za 2012., prema kojima je ukupna prodaja svih banera iznosila 10,9 milijardi eura, što predstavlja rast od 11,5%. Iz kompanije kažu da je ovakav rezultat ostvaren unatoč teškoj godini za portugalsku ekonomiju i oslabljenom tržištu u Poljskoj. Biedronka, najznačajniji format ovog trgovca u Poljskoj, zabilježio je rast od 18%, odnosno prodaju u visini od 6,7 mili- jardi dolara. U 2012. godini, otvorene su 263 trgovine, pa je Biedronka godinu završila s ukupno 2,125 trgovina. U Portugalu, format Pingo Doce odolio je nepovoljnom ekonomskom okruženju i zabilježi rast prodaje od 2,4%. Nestlé traži sredstva za preuzimanje Pfizera Latinska Amerika - Prema pisanju Bloomberg Newsa, jedna od najvećih svjetskih prehrambenih kompanija Nestlé najvjerovatnije će prodati dio imovine u Latinskoj Americi u vrijednosti od oko milijardu dolara, kako bi dobila odobrenje nadležnih organa za preuzimanje Pfizerovog segmenta dječje hrane. Kako se navodi, švicarski gigant je u ranoj fazi prodaje, a među zainteresiranim stranama najvjerojatnije će se naći grupacije Heinz, Danone i Abbott Labs. Prodaja će kompaniji omogućiti zatvaranje regulatornog procesa u vezi s preuzimanjem Pfizera, koja nije odobrena od strane pet zemalja Latinske Amerike, kao i Kenije i Južne Afrike. U izvještaju se još navodi kako bi prodaja u navedenim zemljama omogućila značajan dio sredstava, kao i da postoji velika šansa da Nestlé proda dio svoje imovine u Meksiku, Venezueli i Kolumbiji. Prodaja u Beiersdorfu na najvišoj razini od 2008. Njemačka Beiersdorf AG, čiji je najpoznatiji brand Nivea, ostvarila je najveći rast od 2008. godine, zahvaljujući povećanoj potražnji u Brazilu i drugima tržištima u razvoju, koji su nadomjestili oslabljenu prodaju u zapadnoj Europi. Prihod je porastao za 7,2%, na 6,04 milijardi eura. Izvršni direktor kompanije Stefan Heidenreich, koji je ovu funkciju preuzeo prije nešto više od godinu dana, vratio je stari plavi okrugli logo i promijenio dizajn ambalaže. „Prodaja brandova Nivea, Eucerin i La Prairie “dostigla je ohrabrujuće brojke“, rekli su iz kompanije. Prodaja u Njemačkoj je ostala na razini iz 2011. godine. U tijeku je gradnja istraživačkog centra u Meksiku, koji će započeti s radom 2014. godine. Pet članica za 3,3 milijarde dolara SAD - lanac Supervalu ugovorio je prodaju pet prehrambenih članica konzorciju Cerberus Capital Management za iznos od 3,3 milijarde dolara. Kompanija je objavila kako je zadovoljna postignutim dogovorom obzirom da novi vlasnik sada na sebe preuzima i kredit lanca u visini od 3,2 milijarde dolara. Treći po veličini prehrambeni lanac u SAD-u će prodati slijedeće članice - Albertsons, Acme, Jewel-Osco, Shaw’s i Star Market, kao i in-store farmacije koje posluju pod imenom Osco i Sav-on. Akvizicija će biti zaključena do kraja ožujka. Supervalu će zadržati 1.950 trgovina koje posluju pod članicama Sa ve-A-Lot, Cub, Farm Fresh, Shoppers, Shop ‹n Save i Hornbacher›s. Očekuje se da će oni grupi donijeti godišnji prihod od oko 17 milijardi dolara. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Rekordan broj trgovina Rusija – Magnit je u 2012. ostvario neto prodaju od 14,3 milijarde dolara, što je rast od 33,6% u odnosu na 2011., čime se lanac uvrstio među najuspješnije maloprodajne lance u Europi. Za razliku od 2011., hipermarketi su bolje poslovali od supermarketa i malih trgovina. Magnit je u prethodnoj godini otvorio rekordnih 1.575 trgovina, uključujući 1.057 supermarketa i „kvartovskih“ trgovina, 36 hipermarketa i 482 ljekarne i 482 drogerije. Godinu je završio s ukupno 6,884 prodajne jedinice. Casino se širi u Europi i Aziji Francuska – Casino je objavio da su u tijeku pregovori s njemačkim diskontnim lancem Norma o preuzimanju 38 trgovina na jugoistoku Francuske, u Lyonu i duž mediteranske obale. Trgovine će biti rebrandirane pod Leader Price i Franprix članice. „Zahtjev će biti podnesen francuskim nadležnim organima i zeleno svjetlo očekujemo polovicom ove godine“, priopćeno je iz lanca. Tajland - Do 2016., trgovač- ki lanac će upravljati s 1.250 prodajnih jedinica svih formata, što je tri puta više nego u ovom trenutku. Casino se na ovakav potez odlučio nakon oporavka Tajlanda od poplava 2011. godine, ali i zahvaljujući mjerama vlade koje su doprinijele povećanju minimalne dnevnice. Casino će pažnju usmjeriti i na članicu Pure, za prodaju proizvoda za njegu i uljepšavanje, a razmatra i otvaranje Big C trgovina za prodaju optike, u suradnji s kompanijom Better Vision. Rezultati koje ostvaruje Big C Jumbo cash & carry format više su nego zadovoljavajući, poručuju iz lanca. ITM lansira „click & collect“ Poljska – Intermarché će uskoro prvi put lansirati „click&collect“uslugu u marketima u Poljskoj. Potrošači će biti u mogućnosti preuzeti svoje online narudžbe u deset trgovina ili odabrati opciju dostave na kućnu adresu. Na domaćem terenu, u Francuskoj, Intermarché već ima oko 500 jedinica koje nudu uslugu e-trgovine, od kojih je gotovo trećina smještena uz same trgovine. Kako je ranije najavljeno, u ovoj godini ovaj trgovački lanac planira lansirati drive formate koji neće biti smješteni neposredno uz trgovine. Spar ulazi na Bliski istok Bliski istok - Spar International najavio je planove o ulasku na pet tržišta Bliskog istoka, i to otvaranjem 30 prodajnih jedinica u regiji do 2015. Osam objekata bit će otvoreno u Abu Dabiju, dva u Kataru i jedan u Libanonu do kraja ove godine, a u naredne tri i u UAE, Omanu i Saudijskoj Arabiji. Generalni direktor kompanije Gordon Campbell je rekao: „Spar će poslovati kroz male trgovine i supermarkete površine oko 1.800 m2. Drugi trgovački lanci u regiji otvaraju hipermarkete čija je površina oko 10.000m2“. 25 P&G povećao prognozu prodaje u 2013. godini SAD - Procter & Gamble u 2013. očekuje povećanje profita. Kompanija je povećala tržišni udio zahvaljujući novim proizvodima poput Tide Pods (deterdžent i odstranjivač mrlja), a izvršni direktor Bob McDonald provodi program smanjena troškova kroz smanjenje broja radnih mjesta i konsolidiranja lokalnih dobavljača. Poslovanje je sve bolje kako na razvijenim tržištima, tako i na onim u razvoju, izjavio je McDonald. Na domaćem terenu, kompanija sa sjedištem u Cincinnatiju (Ohio) zabilježila je rast prodaje deterdženata za rublje i suđe, a povećala ili zadržala udio u kategorijama koje predstavljaju gotovo 50% ukupne globalne prodaje koju ova kompanija ostvaruje. Od sada i u Hoferu Austrija - Kupcima u ovom diskontnom lancu sada su na raspolaganju Procter&Gamble brandovi Head & Shoulders šamponi, Gillette gelovi za brijanje, Mach 3 brijači, kao i Oral B and Blend-a-med proizvodi za oralnu higijenu. Aldi već neko vrijeme u svojoj ponudi ima neke od vodećih brandova svjetskih kompanijama, među kojima su Coca-Cola, Red Bull, M&M čokoladni program i Starbucks gotove kave. Mađarski ogranak Aldija počeo je prodavati P&G proizvode još prošle godine. Coca-Cola Femsa preuzima lokalnu punionicu Meksiko - Jedna od najvećih svetskih punionica Coce-Cole, Femsa, potpisala je ugovor o preuzimanju meksičke punionice Yoli za oko 700 miliona dolara. Iz dva Yoli pogona je prošle godine izašlo 99 miliona paketa ovog popularnog pića, a prodaja se odvija kroz 20 distribucionih centara. Rast Unilevera veći od očekivanoga U Južnoj Americi, zahvaljujući prodaji u Argentini i Brazilu, zabilježen je rast od 12%. UK /Nizozemska - Jedan od najvećih svjetskih proizvođača u FMCG sektoru zabilježio je u posljednjem tromjesečju 2012. rast od 7,8%, potaknut prodajom u Sjevernoj i Južnoj Americi i povećanom potražnjom proizvoda za osobnu njegu. Britansko-nizozemska kompanija nadoknadila je slabiji rast na nekim tržištima, poput europskog, agresivnijim plasmanom Magnum sladoleda na tržišta u razvoju, poput Indonezije i Brazila, kao i lansiranjem Clear šampona protiv peruti. Prodaja u kategorijama proizvoda za osobnu njegu, koja godišnje donosi prihod od 18,1 milijardi eura, porasla je za 12%, zahvaljujući prodaji šampona i proizvoda za njegu kože, poput Dove Damage Therapy i Dove Nutrium Moisture. Kompanija je uložila dosta sredstava u marketing i promociju brandova Sunsilk i Dove Men+Care. Prodaja u Europi predstavalja 27% ukupnog poslovanja kompanije, koja je u Grčkoj ponudila proizvode po sniženim cijenama, kako bi izašla u susret oslabljenimom ekonomskom okruženju. 26 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr osvrt stručnjaka Poslovna očekivanja za 2013. Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste za povećanje tržišnih udjela i nastave graditi brandove. Kriza će proći, kao i sve krize dosad i one tvrtke koje u ovakvim uvjetima povećaju tržišne udjele bit će pravi srednjoročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima. posljednje dvije do tri godine. Središnja i jugoistočna Europa će i dalje biti u problemima. Bit će dobro ako bude ikakvoga ekonomskoga rasta u Českoj, Mađarskoj, Bosni, Makedoniji ili Bugarskoj. Blagoga rasta će biti u Turskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, te baltičkim zemljama (koje se i dalje oporavljaju od depresije). A bilo bi pravo pravcato čudo da bude bilo kakvoga pozitivnoga rasta u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Jugoistočna Europa će i dalje biti najslabija regija na svijetu bez izglednih pomaka prema naprijed u 2013. godini. Ekskluzivno iz Beča Piše: Nenad Pacek, predsednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu V ećina korporacija ulazi s određenom brigom i strahom u ovu godinu. To se posebice odnosi na korporacije u Europi, a posebno u jugoistočnoj Europi. Kriza u Eurozoni, o kojoj sam već prije opširno pisao (pogledajte također moje dvije nove knjige The Future of Business in Emerging markets i The Global Economy) još nije gotova i trenutno je rak rana globalne ekonomije. Bojim se da 2013. neće biti ništa bolja nego što je zadnje tromjesečje ove godine. Pametne i likvidne tvrtke će krizu iskoristiti kako bi povećale tržišne udjele. “Never miss a good crisis” bit će njihov moto. Nažalost, još više korporacija će se naći u ozbiljnim problemima, a to se posebno odnosi na regiju jugoistočne Europe, o kojoj sam opširno pisao u prošlim brojevima. Pošto Eurozona predstavlja nekih 30% globalnoga BDP-a, nije ni čudno da se čitav svijet usporio još od ljeta ove godine. Zbog ozbiljnih problema u Eurozoni, izvoz iz Azije, latinske Amerike i središnje Europe u zapadnu Europu u posljednjih nekoliko mjeseci se znatno smanjio. A kada izvoznici iz tih regija vide manje prihode, moraju početi otpuštati radnu snagu te manje investiraju. Ta ista radna snaga, pošto ulazi u fazu straha, više štedi nego troši. Tako dolazi do pada ili usporavanja domaće potrošnje u tim zemljama u razvoju. Trenutno se praktički sve regije nalaze u tome začaranome krugu slabije potrošnje i slabijih korporativnih ulaganja. U ovoj godini azijske zemlje u razvoju će rasti nešto sporije nego ove godine. Slično će biti i u latinskoj Americi. A upravo te dvije regije su bile najbolje što se tiče rasta prodaje i profita za tipičnu multinacionalnu korporaciju u Nenad Pacek je osnivač i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosnivač korporativnog servisa CEEMEA Business Group. Kompanija GSA je fokusirana na savjetovanje međunarodnih kompanija kako bi im pomogla da budu bolji od konkurencije na globalnim tržištima, s posebnim naglaskom na tržišta u razvoju. Nenad Pacek je i najprodavaniji autor knjige ’Tržišta u razvoju: Lekcije za poslovni uspjeh i prikaz za različita tržišta’, koja je doživjela drugo izdanje. Kao suosnivač korporativnog servisa CEEMEA Business Group, gospodin Pacek pomaže regionalnim menadžerima multinacionalnih kompanija u poslovanju u centralnoj i istočnoj Europi, na Bliskom Istoku i u Africi. Rast će ostati solidan u zemljama koje izvoze sirovine, posebno one koje izvoze naftu, plin, određene metale. Cijene takvih sirovina su još uvijek previsoke (zahvaljujući valu spekulativnih kupovina koje još ne jenjavaju), a visoke cijene takvih sirovina drže ekonomski rast visokim. Od ljeta prošle godine pa do danas to se jasno vidi i u korporativnim rezultatima. Najbolji rast prodaje i profita je i dalje na tržištima poput Rusije, Kazakhstana, Azerbajdžana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Alžira, Iraka, Nigerije te još nekih 20-ak zemalja takozvane “crne” Afrike. Sve su to izvoznice nekih sirovina, posebno nafte. Dakle, za tipičnu korporaciju stanje prodaje trenutno izgleda ovako. Bez rasta u Eurozoni, blagi rast u Sjedinjenim Državama, bez rasta u Japanu, slabiji nego očekivani rast prodaje u Aziji, latinskoj Americi te središnjoj/jugoistočnoj Europi. A ako dođe do pada cijena nafte i ostalih sirovina (što je lako moguće idućih mjeseci i tromjesečja), usporit će se rast prodaje i u gore navedenim izvoznicama sirovina. Očekujem da će se vrlo sličan scenarij nastaviti barem u prvome dijelu 2013. godine, a vrlo lako se može produžiti i na cijelu godinu. Dok nema oporavka u Eurozoni, neće biti pozitivnijih pomaka ovih trendova. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr U takvome okruženju dobro je znati što može promijeniti ovakav zabrinjavajući scenarij. Preporučujem direktorima poduzeća da prate sljedeće: A.Hoće li Europska Središnja Banka početi kupovati državne obveznice onih zemalja u Eurozoni koje su u najvećim problemima (bez da postavlja uvjete nove i radikalnije štednje)? Ako ne bude ništa od toga, onda se problemi nastavljaju. B.Hoće li se i do koje mjere smanjiti/oprostiti dugovi najugroženijih zemalja u Eurozoni? C.Može li euro opstati u ovakvome obliku ako ne dođe do dublje fiskalne i političke integracije (teško je vidjeti kako se takvo što može progurati na duže staze)? D.Ako dođe do još dublje krize u Grčkoj ili Španjolskoj (što je lako moguće), hoće li možebitna politička smjena donijeti unilateralni izlaz iz Eurozone tih zemalja? Ako se to dogodi, imat ćemo kratkoročnu globalnu oluju, ali više stabilnosti u srednjoročnome razdoblju. 27 U svakome slučaju priča oko Eurozone nije gotova. A s time nije niti gotova priča oko sporoga rasta u središnjoj i jugoistočnoj Europi. Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste kako bi povećale tržišne udjele te nastave graditi brandove. Kriza će proći, kao i sve krize dosad i one tvrtke koje u ovakvim uvjetima povećaju tržišne udjele bit će pravi srednjoročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima. Moja preporuka srednje velikim i malim tvrtkama koje potječu iz jugoistočne Europe je da što brže i proaktivnije traže nova tržišta te da u isto vrijeme svojom brzinom i fleksibilnošću popune rupe na domaćemu tržištu koje mogu ostaviti neke velike multinacionalke (primjerice ako odluče smanjiti broj ljudi u regiji te se vrate na model rada samo preko lokalnih distributera, a bez lokalnih ureda). Sve više je velikih tvrtki koje razmišljaju u tome smjeru kako bi srezale troškove i zadržale kratkoročnu profitabilnost. Sretno svima u ovoj godini! 0800 202 202 Vaša tvrtka ima više paketa Hrvatska pošta ima rješenje - Poslovni paket SIGURNA DOSTAVA Poslovni paket je podusluga hpekspresa, a namijenjena je svim poslovnim korisnicima usluga Hrvatske pošte koji žele slati veći broj paketa. Drugim riječima, ova će vam usluga omogućiti sigurnu, praktičnu i pouzdanu distribuciju vaše robe i dobara do naručitelja ili prodavača bilo gdje u cijeloj Hrvatskoj. NAJPOVOLJNIJI UVJETI Razumijevajući vaše poslovne potrebe, Hrvatska pošta vam nudi povoljnije slanje paketa mase do 700 kg, čiji ukupni broj ne utječe na cijenu. Važna prednost usluge Poslovni paket je mogućnost plaćanja uz odgodu i mjesečni obračun. Također, za ovu uslugu Hrvatska pošta svojim ugovorenim korisnicima odobrava komercijalne popuste. Informirajte se putem prodajnih predstavnika ili pozivom na besplatni broj Kontaktnog centra Hrvatske pošte (0800 303 304). DOSTAVA IDUĆI DAN DO 15H Na vaš poziv ili u dogovoreno vrijeme vaši će poslovni paketi biti preuzeti na dogovorenoj adresi. Nakon toga, vaša će pošiljka biti dopremljena na odredište, najkasnije do 15h idućeg dana, gdje će biti uručena primatelju uz potpis. Pouzdanu dostavu vaše pošiljke osigurava više od 3.500 dostavljača i preko 1.000 vozila Hrvatske pošte koji svakodnevno uručuju preko 10.000 pošiljaka diljem Lijepe naše. www.posta.hr/poslovni-paket 28 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr mišljenja i komentari Očekivanja od hrvatskog gospodarstva i FMCG sektora u 2013.? Drago Munjiza, Jakov Viktor d.o.o., jakovviktor@gmail.com Vrlo je malo izvora za rast većine sektora H rvatsko gospodarstvo će biti pod velikim pritiskom u 2013. godini. Vrlo je malo izvora za rast većine sektora, i jedino turizam ima šanse još ove godine profitirati od ulaska u EU, u sinergiji s manjim PDV-om , što omogućava pojačan interes potrošača i veću konkurentnost. Potrošnja , koja utječe na rezultate trgovine i proizvodnje neće rasti , te uvelike ovisi o psihologiji potrošača koji su zasada pod utjecajem loših makroekonomskih rezultata. Na potrošnju bi pozitivan učinak mogli imati bolji turistički rezultati te pozitivna psihologija građanstva zbog ostvarenja strateškog cilja zemlje, a to je ulazak u EU. Dobar odjek bi imale i najavljenje akvizicije slovenskih kompanija Triglav i Mercator, ukoliko bi ih akvizirale hrvatske kompanije, te po- Doc. dr. sc. Mirko Palić, katedra za marketing, Ekonomski fakultet Zagreb, mpalic@efzg.hr Daljnji pad kupovne moći neće donijeti boljitak FMCG sektoru N akon pet godina gospodarske krize, ove godine moguć je početak konačnog raspleta. Naime, ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju te sve potencijalne dobrobiti koje on nosi, upareni s još boljom turističkom sezonom i početkom nekoliko velikih, dugo najavljivanih investicija mogli bi domaću ekonomiju konačno pokrenuti uzlaznom putanjom, iako sa minimalnim pozitivnim predznakom. S druge strane, ogroman broj nezaposlenih, koji bi u ožujku trebao dosegnuti brojku od 400.000, upozorava na činjenicu da strukturne reforme još uvijek nisu pro- vedene. Gospodarstvo i dalje muči cijeli niz institucionalno uzrokovanih problema poput prevelikog poreznog opterećenja, iznimne birokratiziranosti sustava i sporog sudstva. Dokle god se u realnom sektoru i dalje zatvaraju radna mjesta, a velik broj mladih je već jednom nogom „preko granice“, neće biti pomaka na bolje. Daljnji pad kupovne moći stanovništva uzrokovan raznim poskupljenjima energenata, komunalnih usluga, padom plaća i epidemijom nezaposlenosti ne obećava boljitak ove godine niti za FMCG sektor. Budući da dolazi do kontrakcije raspoložive diskrecijske potrošnje građana četak najavljenih greenfield investicija u Hrvatskoj od strane Atlantic Grupe i ostalih, a koje po najavama postaju i strateški cilj Vlade. Proizvodni sektor će se boriti s prilagodbama regulativi EU, novom povoljnijom konkurencijom iz EU, te manjom konkurentnosti u zemljama CEFTE. Ovo je vrlo bitna tema jer po procjenama npr. Business Monitora maloprodaja u središnjoj i istočnoj Europi će ukupno rasti 20% (2016./2012.), a unutar toga hrvatska maloprodaja samo 8%, slovenska 15,4% dok će srpska maloprodaja u isto vrijeme rasti 50%!!!, te u 2016. godini imati udio od 6,6% (2012. 5,3%). ne treba očekivati značajniji oporavak potrošnje u maloprodaji. Tako su moguća dva scenarija; prvi da priključenje EU generira osjećaj optimizma i kod potrošača ili s druge strane da nas neriješene domaće dubioze i dalje vuku prema dolje. Iako se nadamo prvome, nažalost je izglednija druga varijanta. U tom slučaju, trgovci na malo trebat će se okrenuti marketinškim strategijama usmjerenim na „pametnu kupnju“ budući da se širi segment cjenovno osjetljivih potrošača. Svakodnevno niske cijene, atraktivne akcije, kuponi, popusti, 2+1, pa i košarice osnovnih artikala za „preživljavanje“ po najnižim cijenama mogli bi biti presudni za privlačenje kupaca. U takvim vremenima blizina (dostupnost) prodajnog mjesta i dostava za narudžbe putem interneta dobivat će na važnosti. Navedene aktivnosti i ponašanje potrošača treba pažljivo pratiti putem sustava Znači, manja konkurentnost na takvom tržištu je veliki izazov za kapitalno slovenske i hrvatske kompanije, a koje djeluju na malim tržištima s malim predviđenim rastom. (udio Hrvatske u maloprodaji CI Europe: 1,2%, Slovenije 1,8%, Poljske 14%, Turske 17%..) Građevinarstvo je grana koja će ponovno imati pad u 2013. godini, kao i sektor nekretnina. Međutim, sektor nekretnina ima velike potencijale nakon ulaska u EU, jer smo zemlja s velikim brojem sunčanih dana, smanjenom cijenom nekretnina i uz sigurnost koju donosi članstvo smo idealno mjesto za europske i američke umirovljenike..... lojalnosti kako bi se ciljanim akcijama i ponudama povećalo zadovoljstvo i vjernost potrošača te maksimizirao CLV na dugi rok. U drugoj polovici godine moguće je očekivati dodatan pritisak na marže, odnosno razinu maloprodajnih cijena budući da će kupci zbog otvaranja granica početi u većoj mjeri razmatrati alternativu kupnje u Sloveniji, Mađarskoj ili Italiji, ovisno o dijelu Hrvatske gdje žive. Ovakvi pritisci okružja dovode do potrebe za daljnjim smanjenjem troškova poslovanja prvenstveno kroz reduciranje broja zaposlenih i njihovu zamjenu outsourcingom u dijelu logističko-distributivnih, administrativnih pa i IT operacija, te usvajanjem naprednih tehnologija koje smanjuju potrebu za zaposlenicima poput primjerice samonaplatnih blagajni. Ovakvi tržišni uvjeti mogli bi potaknuti i ubrzati daljnju konsolidaciju domaćeg maloprodajnog tržišta. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Dražen Lulić, konzultant, Caper d.o.o., dlulic@caper.hr Očekivani trendovi u maloprodaji za 2013. U šli smo u 2013. godinu, po svemu sudeći, još jednu godinu u kojoj ne treba očekivati značajniji oporavak tržišta. Kako se onda u takovoj situaciji što bolje tržišno pozicionirati u sve bespoštednijoj borbi za kupce? Ono što je evidentno nakon svih ovih kriznih godina je značajno smanjenje diferencijacije poslovanja među vodećim trgovačkim lancima. Prepoznata je promijenjena navika kupovanja u smjeru racionalnije, ciljane kupovine koja je u velikoj mjeri obilježena potragom za niskim cijenama, a što je neminovno dovelo do smanjenja lojalno- sti kupaca. Upravo ovih dana čitamo o velikoj akciji vodećeg maloprodajnog lanca koji najavljuje čak 100 milijuna kn „ulaganja u cijene“ tijekom 2013. godine. Dotičnom lancu možda ovaj iznos i neće biti preveliki udar na profitabilnost poslovanja jer sigurno ima još određenih „rezervi“ koje proizlaze iz ekonomije obujma, dominantne tržišne pozicije i posljedično tome velike pregovaračke moći prema dobavljačima. Međutim, što je s manjim trgovačkim lancima? Ne smijemo zaboraviti da je, ako izuzmemo „Top 5“ lanaca, tržište još uvijek dosta usitnjeno te velika većina lanaca ima tržišni udio koji se kreće u rasponu od nekoliko postotnih bodova. Stoga je realno očekivati nastavak konsolidacije kroz akvizicije ili kapitalna povezivanja manjih trgovačkih lanaca. Naime, postaje evidentno da ekonomija razmjera pozitivno utječe ne samo po pitanju nabavnih uvjeta, nego i operativne efikasnosti koja u prethodno navedenim uvjetima sve jačih cjenovnih pritisaka, postaje sve važniji čimbenik uspješnosti poslovanja. Dodatno, za očekivati je i daljnje jačanje ponude privatnih robnih marki koje su bitan element ponude u kontekstu „potrage za niskim cijenama“. Sljedeća bitna odrednica maloprodajnog tržišta tiče se preferencije pojedinih formata. Naime, čini se da nakon desetljeća jačanja velikih formata dolazi do određenog zaokreta kupaca prema 29 manjim formatima, smještenim unutar urbanih sredina ili središta manjih naselja. Racionalnija potrošnja znači i ciljanu kupovinu, najčešće nekoliko osnovnih artikala po posebnim, akcijskim cijenama i to na lokacijama koje omogućuju brzu i jednostavnu kupovinu. Ovaj trend su prepoznali već neki trgovački lanci koji svoju daljnju ekspanziju baziraju upravo na manjim formatima. Zaključno, umjesto prave diferencijacije kroz posebnosti u ponudi proizvoda i usluga, odnosu prema kupcima te doživljaja same kupovine, mogu se očekivati sve učestalije promotivne kampanje usmjerene primarno na cjenovnu (ne)konkurentnost. Koliko su one točne ili pak poslovno etične nekom drugom prilikom. U svakom slučaju barem bi (napokon) i kupci trebali profitirati i nekako si olakšati vođenje kućnog budžeta. 30 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr istraživanje VALICONOVA TOP 25 LISTA BRANDOVA Regionalize or die * *regionaliziraj se ili umri Hrvatsko tržište i hrvatski brandovi ove godine doživljavaju najdramatičniju promjenu među zemljama regije. Zbog njihove uske povezanosti mijenja se i kontekst odnosa svih regionalnih tržišta poveznih s Hrvatskom, što donosi najveća pomicanja među brandovima u regiji. Autori: Kristina Črep, Kemal Koštrebić, agencija Valicon, kristina.crep@valicon.net, kemal.kostrebic@valicon.net U Sloveniji smo svjedoci najžešćih protesta ikada, zbog nezadovoljstva građana političkom elitom. Slično kao i u drugim zemljama Balkana. Čini se da su trenutna društvena uređenja na Balkanu dosegla svoj limit i da se teško mogu nositi s promjenama u regiji uzrokovanih globalizacijom i događanjima u EU. Hrvatsko tržište i hrvatski brandovi ove godine doživljavaju najdramatičniju promjenu među zemljama regije. Zbog njihove uske povezanosti mijenja se i kontekst odnosa svih regionalnih tržišta poveznih s Hrvatskom, što donosi najveća pomicanja među brandovima u regiji. Kao što su društveni sustavi dosegli limite i traže se nova rješenja, npr. alternativa kreditima MMF-a, tako su se i brandovi, posebno domaći, našli pod pritiskom više faktora, te im je potrebno alternativno rješenje u odnosu na dosadašnje strategije, kako bi nastavili svoj rast. Promjene su bile neizbježne Dugo su na VALICON listi top 25 regionalnih brandova dominirali brandovi multinacionalnih kompanija. I sada su na prva dva mjesta Milka i Coca-Cola. Multinacionalne kompanije već dugo su u prednosti zbog fokusa na regiju, što često iz objektivnih ili subjektivnih razloga nije bila strategija regionalnih brandova primarno fokusiranih na vlastita lokalna tržišta. Sada, posebno ulaskom Hrvatske u EU, doći će do situacije da će Slovenija i Hrvatska biti sve više promatrane kao jedno tržište, dijelom zbog EU integracije, a dijelom i zbog naslijeđa zajedničke države. Brandove iz bivše države smo dugo smatrali “svojima,” domaćima. Sada će i formalne razlike između slovenskih i hrvatskih tržišta biti polako izbrisane. Trenutno djeluje kao da priliku bolje iskorištavaju hrvatski brandovi - npr. ulazak Mlinara u Sloveniju. Što je onda rješenje za brandove koji su se našli pod pritiskom sa svih strana? Trenutno su sva tržišta suočena s opadajućom kupovnom moći, a sve tri sile koje ugrožavaju brandove nude jeftinija rješenja. Da se ne radi o trendu koji je uzrokovan (samo) trenutnom ekonomskom situacijom, govori nam navedeni primjer Carrefoura, koji istu strategiju primjenjuje na tržištima s daleko većom kupovnom moći kao i na onima gdje je kupovna moć niža. To je dakle, globalni trend koji ni u kom slučaju ne možemo izbjeći. Zahtjevnija situacija traži veću vještinu optimizacije marketing programa. Regionalizacija zahtjeva promatranje regije kao jednog tržišta. Trenutno dominantna filozofija je izvozna i multi-tržišna koja odvojeno promatra svako tržište. To podiže troškove marketinga i brand managementa. Rješenje u širenju Brandovi imaju svoju vrijednost / snagu, tzv. “equity” i neminovno je da će ta snaga zbog nove konkurencije padati. 3.na nove kategorije - tj. “klasična” situacija ekstenzija pri čemu se moramo pitati koliko ćemo zaraditi i koliko sam brand pri tome može izgubiti 4.na nove kanale komuniciranja i distribucije - u regiji će se pojaviti nov, rastući segment diskontnih lanaca, pa je ulazak u diskonte važno strateško pitanje: dakle, da li ući i s kakvim proizvodnim portfeljem. Glazbenici na svojim nastupima imaju direktan kontakt sa svojim fanovima, odnosno kupcima. Brandovi i pjevači iz regije su davno izbrisali granice i jednako, ako ne i više, su dobrodošli u drugim državama kao i u svojoj. Komunikacija s regionalnom publikom je bila i poticaj da upravo glazbeni mediji budu prvi regionalni mediji na našem području. Možda je jedno pojavljivanje na regionalnoj TV skuplje, ali kada se podjeli na daleko veći broj gledatelja u cijeloj regiji, onda je trošak po jednom kontaktu daleko niži od nastupa na svakoj lokalnoj TV stanici posebno. U čemu je razlika između brandova FMCG i glazbenih brandova? FMCG brandovi su uvijek imali posrednika, koji je ograničavao pristup. Sada će se to događati još intenzivnije, jer je “vodostaj u bari punoj krokodila” još niži zbog rasta trgovačkih brandova. 1.na nova regionalna tržišta - pri čemu je važno uvažavati lokalnu konkurenciju i cjenovnu strukturu tržišta i imati na umu da je prvo pozicioniranje najvažnije Brandovi mogu iskoristiti prednosti istog jezika, slične kulture i zajedničkog naslijeđa, te prepoznatljivosti na tržištima regije. Na VALICON listi top 25 brandova imamo nekoliko primjera revitalizacije branda nastalog u bivšoj državi. Cockta je najbolji primjer toga. Na petoj poziciji se nalazi zahvaljujući svojoj regionalnoj strategiji, te regionalno planiranim kampanjama. 2.na nove segmente potrošača - što je ponekad i teže od ulaska na novo tržište Brandovi kumulirane troškove komunikacije mogu iskoristiti širenjem na Rješenje koje se prirodno nudi je da se brandovi prošire: siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Milka 1. Coca Cola 2. Vegeta 3. druge kategorije. Naravno, to zahtjeva obraćanje velike pozornosti prije svega na razumijevanje vlastitog identiteta branda, trenutne kategorije, te kategorije u koju se ulazi. Jedan loš korak i ekstenzija branda može značiti katastrofu, kako za novi proizvod pod starim brandom, a tako i za proizvod na kome je izgrađen brand i koji je “glavna zvijezda” kompanije. Milka i Plazma predstavljaju najbolje primjere pravilnog širenja. Argeta 4. Krenite od sebe Cocta 5. Nivea creme 6. Orbit 7. Cedevita 8. Nescafe 9. Pepsi 10. Jaffa Cakes 11. VALICON-ovih najjačih 25 brandova široke potrošnje – ex-Jugoslavija 2012 Lenor 12. Paloma - maramice 13. Dorina 14. Aquafresh 15. Plazma keksi 16. Smoki 17. Chipsy 18. Domaćica (Kraš) 19. Fanta 20. Medeno srce 21. Ariel 22. Bajadera 23. Fructal 24. Kiki 25. Da bi se krenulo u bilo koju od navedene četiri strategije širenja, prvo i najbitnije je poznavati sebe, pri čemu je prvi zadatak shvaćanje vlastitog brand identiteta i upoznavanje s imidžem branda. To treba dopuniti poznavanjem istih kategorija kod konkurenata. Imajući ove informacije u vidu, možemo “nacrtati” brand mapu iz koje su lako uočljive pozicije svih igrača na tržištu. Prateći isto kroz vrijeme, možemo vidjeti i koji se brand kreće u kojem pravcu. Ništa manje bitno je i poznavanje potrošača, njihovog stila života, kupovnih navika, te želja i potreba. Naslov epizode iz koje smo na početku posudili citat glavnog junaka serije Mad Men, u kojoj se radi o industriji oglašavanja na Madison Avenue u New Yorku tijekom 1960-ih godina, je Love Among Ruins (Ljubav među ruševinama). Srušeni mostovi se moraju ponovo izgraditi, a kanali komuniciranja i distribucije ponovo uspostaviti da bi probili trenutne limite i izgradili šire okvire, odakle će se moći lakše boriti na EU i drugim daljim tržištima. TOP 25 - Rastovi i padovi VALICON je razvio jedinstvenu metodologiju za čitavu regiju i već više od 10 godina mjeri snagu brandova u regiji s reprezentativnim uzorkom na svakom tržištu. Da bi dospio na tu listu, brand mora biti u prodaji na svim regionalnim tržištima. Skoro svi brandovi na Top 25 listi koji potječu iz regije, izuzev Chipsya, su naslijeđe bivše države, što pokazuje da se i sada može efektivno iskoristiti visok nivo prepoznatljivosti. Chipsy i Plazma keksi su intenziviranjem distribucije značajno popravili svoju poziciju. Isti je slučaj i sa Jaffa-om. Sva tri spomenuta branda su iskoristila veličinu domaćeg srpskog tržišta, te su, 31 nakon uspostavljanja kvalitetne distribucije, efektno prenijeli svoj program na druge države, prvenstveno na Hrvatsku. Dva najveća tržišta u regiji, Hrvatska i Srbija predstavljaju i najveće izazove. Tako je, vjerojatno, neophodan za srpske brandove ulazak na tržište Hrvatske. Već smo naveli primjere Chipsya, Plazme i Jaffe, koji su išli u suprotnom smjeru - iz Srbije u Hrvatsku. Možda je još veći izazov ulazak hrvatskih brandova na srpsko tržište, zbog veličine istog. Da bi zaista postali jaki regionalni brandovi, ovaj korak je neophodan. Jedan takav primjer su kompanije Frikom i Dijamant. Hrvatske su kompanije Ledo i Zvijezda krenule možda jednim drugim putem: na tržištu Srbije, u okviru već od ranije uspješnih srpskih kompanija, očuvali su lokalne brandove Frikom i Dijamant, ne uvodeći svoje domicilne. Korak dalje je napravio Dukat, koji je već neko vrijeme kao brand vidljiv na policama u Srbiji - posljedica rebrandiranja domaćeg branda Somboled u Dukat. Dukat je prvi brand iz mliječne industrije koji bi mogao imati dovoljno snage za ulazak na VALICON regionalnu listu Top 25. Pokazatelj utjecaja trgovačkih brandova i jeftinijih alternativa, koji su (samo) dva od spomenutih sila pritiska, najbolje se vidi na padu snage Fructala. Sokovi kao kategorija su izuzetno ranjivi od jeftinijih alternativa, posebno u situaciji smanjene kupovne moći. Pad je najuočljiviji na Fructalovom domaćem tržištu, Sloveniji, gdje su diskontni lanci i trgovački brandovi, kako smo na početku naveli, napravili najveći prodor. BiH i makedonskih brandova nema na listi Top 25, iako se pokazuju prve naznake potencijalnih. Violeta je napravila najveći pomak ulaskom na top 50 listu. Tijekom 2012. je ozbiljnije krenula u širenje na hrvatskom tržištu, a povećala je i prisutnost u Sloveniji. Violeta je, na žalost, jedini pozitivan primjer iz Bosne i Hercegovine. Istraživanje je bilo provedeno u svibnju i lipnju 2012. Rezultati su reprezentativni za područje cijele bivše Jugoslavije. Dakle, snaga branda u Sloveniji doprinosi snazi branda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brand u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća. Više o modelu i metodologiji na web adresi: http://www.valicon.hr. 32 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr istraživanje Manje razvijena tržišta nam mogu biti primjer za cjenovno nisko pozicionirane brandove: npr. velika pakiranja, roba “u rinfuzi”, manje poznati brandovi iz troškovima vođenih zemalja i kompanija, kao npr. turski brandovi i sl. Oni će svakako iskoristiti svaku priliku da nanesu udarac brandovima. Šta nam donosi 2013? Prošle godine smo imali “ozbiljnu” najavu smaka svijeta, koji se nije dogodio. Zato nam sada u 2013. preostaje da se “borimo” i prilagodimo novoj situaciji. Dakle, iako je “smak svijeta” neizvjestan, promjene su sigurne. Napravili smo pregled onih koje će imati najveći utjecaj na snagu branda. Na tržište Srbije ulazi Lidl, što je vjerojatno “najava” jačanja i ulaska drugih diskontnih lanaca. Također, Carrefour je ušao u Makedoniju i to će vjerojatno biti početak ulaska u ostatak regije. Već se slično dogodilo sa Deltom koju je kupio Delhaize. Vidjeli smo koliko znači distribucija u izgradnji branda, pa će ovaj trend biti jedan od presudnih. U VALICONU već duže vrijeme pratimo trendove u razvoju trgovačkih brandova (private label). Širinom primjene svojih privatnih trgovačkih marki, Carrefour je primjer jednog od najuspješnijih maloprodajnih lanaca po razvoju svog vlastitog portfelja. No “private labeling” trend se nije zaustavio samo na tzv. “economy” (nižem cjenovnom) segmentu, već napada i srednji i “premium” (viši cjenovni) segment. Ultimativni stupanj razvoja privatnih, trgovačkih brandova predstavlja Tesco sa svojim “venture brands” - “klasičnim” brandovima kojima upravljaju trgovci, a na kojima nije napisano da iza njih stoje sami trgovci. Ovaj trend treba pažljivo pratiti, jer je udio privatnih, trgovačkih brandova na policama diljem EU oko 40%. Približavanje Hrvatske EU, bit će potrebno pratiti i na jednoj drugoj razini - organizacijom trgovačkih polica. Vjerojatno i brže nego u pogledu državnog uređenja. Jeftinije alternative, koje kao inferiorno dobro ima veliku šansu u krizama. EU Hrvatska. Ulazak Hrvatske u najznačajniju ekonomsku integraciju je svakako najvažniji događaj, ne samo u marketinškom i poslovnom, već i svakom drugom aspektu regije. Sada ćemo imati situaciju da je skoro pola regije unutar EU, a to će se svakako odraziti i na distribuciju i preferencije regionalnih brandova, ali i dolazak konkurentskih brandova iz EU. Koliko god se naglašavala šansa koju imaju hrvatski brandovi na tržištu EU, smatramo da će EU proizvesti još i veću potrebu za fokusiranjem na regiju. “Klaustrofobija”. Već smo u igri s ”vatrama” spomenuli rast trgovačkih brandova i utjecaj poslovne politike diskontnih lanaca na brandove. Svi ti faktori idu u smjeru sve manjeg “slobodnog” prostora na policama. Bit će potrebno naći strategiju kako obilježiti i zaštititi svoj prostor. Ili kako naći novi. Potrošači će uvijek biti zahtjevniji. Smanjivanje prostora na policama za male igrače doprinijet će ubrzavanjem trenda tzv. “appizacije” (korištenja mobilnih aplikacija / “applications”) i prelaska malih igrača na internet kanale. Zahtjevniji potrošači sve više “surfaju” internetom, traže i dijele više informacija, više komuniciraju na netu. Taj profil se znatno razlikuje od kupca koji se ograničava na markete. To je šansa za mnoge da “isplivaju”, unatoč “smanjenju vodostaja”. Ali glavno pitanje ostaje - “Kada ćemo izaći iz krize?” Ovo što nazivamo “krizom” zapravo je stanje iz kojeg vjerojatno nećemo u potpunosti izaći još stanovito vrijeme. Više se govori o “strukturnim pomicanjima”. Recesija je ubrzala promjene koje su se svakako trebale dogoditi, samo ih sada povezujemo s krizom koja je počela 2008. Sve se optimizira, sve se gleda racionalnije i obrasci potrošnje koji su se promijenili se možda neće nikada vratiti na staro. Zbog toga je potrebno kontinuirano istraživati nove. Čimbenici važni za uspješnost regionalizacije brandova, izvor: Zenel Batagelj, Tomaž Kolar i Rok Sunko (2009): “Smislenost širenja u ex-Yu države - Kolikodaleko seže Slovenska aura?”, SMK. Prepoznatljivost države Imidž države Ugled države Percipirana vrijednost proizvoda / brandova određene države Ugled države u kategoriji proizvoda Percipirano porijeklo branda Snaga branda Ulaganja u marketing Etnocentrizam; •Pozitivni (kupujmo domaće) •Negativni (ne kupujmo HRV) Konkurencija domaćih brandova 34 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr regionalni intervju IGOR MAROŠA, ČLAN UPRAVE MERCATOR GRUPE, ZADUŽEN ZA OPERATIVNO PODRUČJE HRVATSKE I SLOVENIJE Naš investicijski plan do 2016. je 280 milijuna eura U Mercator i upravu “najboljeg susjeda” 40-godišnji magistar poslovnih znanosti je došao 19. lipnja ove godine iz konzultantske kuće A. T. Kearney. Već prije toga imao je dugogodišnje iskustvo, kako s najvećim trgovinskim lancem na području bivše Jugoslavije, tako i trgovačkim sektorom uopće. Autor: Igor Đurović, igor.durovic@instore.si U novoizabranoj upravi zaduženi ste za operativno područje Slovenije i Hrvatske. Kako je došlo do te suradnje? Mercator znam vrlo dobro već otprije kao jedan od vanjskih suradnika. Znam i trgovinu kao područje, savjetodavni i ostali posao u vezi s time. A kada sam dobio poziv da se priključim timu sa zadovoljstvom sam prihvatio taj izazov. Kao magistar poslovnih znanosti, IEDC Bled, MBA IEDC Bled i diplomirani ekonomist imate puno teorijskoga znanja. Koliko toga je moguće iskoristiti u praksi ili je ipak važnije iskustvo? Mislim, da je za dobro vođenje potrebna pravilna kombinacija obojeg. Na jednoj strani je to teorijska podloga za provedbu strategije i poznavanje funkcija, a na drugoj strani su naravno dobrodošla i iskustva. Posebice u modernome svijetu globalizacije. Možete li malo konkretnije predstaviti planove za uspješniji Mercator, koji je započela nova uprava u sprezi sa zacrtanom strategijom 2013. -2016., ali ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji? Ta strategija temelji se na četiri osnovna ključna uporišta. Prvi je optimizacija, koja uključuje većinu aktivnosti povezanih s organizacijom, procesima, troško- vima materijala i usluga koje je potrebno bolje savladati. Potom je tu povećanje proizvodnosti koje također spada u taj plan gdje smo si za cilj postavili povišenje od tri posto na godišnjoj razini do 2016. U tom dijelu ćemo u svim državama optimizirati maloprodajnu mrežu i prilagoditi je novim uvjetima poslovanja. U relativno kratkome roku želimo trendove preokrenuti u pozitivnome smjeru. Sljedeće uporište je usredotočenje. Mercator je grupa koja se bavi mnogim programima na brojnim tržištima. Odlučili smo se kako ćemo se još više usredotočiti na pojedinoga potrošača na pet tržišta: u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Naglasak je na robi široke potrošnje za svakodnevnu uporabu, ako to tako možemo reći. U pitanju je takozvani “market” program, koji je naša osnovna djelatnost i već sada predstavlja 92 posto prodaje. Treće uporište je vezano za profitabilnost. Mercator je u prošlosti zabilježio visok stupanj rasta prihoda, ali nije znao realizirati te marže u odgovarajućem obliku dobiti. Moramo podignuti stupanj profitabilnosti i udovoljiti očekivanju vlasnika. Četvrto uporište je rast. To je važno za svakoga trgovca od čega valja spomenuti, da mora biti ciljano na ona tržišta gde ga je moguće postići. Prije svega djelatnosti se moraju provoditi u manjim formatima. Namjeravate li s novim konceptom siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 35 “domaće tržnice”, koji ste počeli u Sloveniji nastaviti i u Hrvatskoj? U ovome trenutku to je prerano prognozirati. Kao što ste sami spomenuli i primijetili, tu je i naš projekt “Iz domaćih krajeva”, gdje smo počeli s prodajom domaćih proizvoda u 110-ak trgovina po cijeloj Sloveniji. Slovenska tržnica je znači zaživjela, počeli smo i s naglašavanjem označavanja robe slovenskoga podrijetla i na mesu, kupovali smo lokalni kruh, pridobili preko 50.000 glasova naših kupaca, a regionalni kruh smo postavili i na police. Naime, vrlo je važna percepcija samih kupaca kada se odlučuje o takvome projektu. Prenijeti uspješan projekt na novo tržište s “copy paste” načinom je vrlo nezahvalno, i to bez obzira na to jesi li domaći ili strani trgovac. Ponudu morate prikladno prilagoditi, a zatim je treba primjereno i provesti. Uz spomenuto, aktivni ste i u preostalim robnim skupinama, a pozornost posvećujete i štednji odnosno restrukturiranju. Vi ste odgovorni za područje Slovenije i Hrvatske. Puno promjena vidljivo je već u samome prodajnome prostoru i prema odazivu kupaca koji redovno pratimo, vrlo je pozitivan. I rezultati ostalih projekata su dobri. Na razini troškova s direktorima pojedinih sektora proveli smo više od 50 akcija koje su danas već realizirane u visini od pet milijuna eura uštede. To smo zajednički postigli do 1. listopada. U pitanju su bile brze aktivnosti koje su već zabilježene u izvještajima kompanije i koje su bile potrebne, kako na razini troškova, tako i na dohodovnoj strani, da zaustavimo negativne trendove poslovanja. Što se tiče moga područja mogu reći, da poboljšavamo logistička rješenja, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji, te općenito centralizaciju potpornih funkcija u podružnicama kćerima na pojedinačnim tržištima. Za to je potrebno puno više vremena. Velika većina projekata, zacrtanih u strategiji do 2016., bit će provedena već u sljedećoj godini i pol. Samo logistički projekti zbog građevinskih radova zahtijevaju dulje vrijeme. S financijskoga stajališta već u sljedećoj godini računamo na 3 milijuna eura dobiti iz poslovanja. Kakve su novosti u odnosima s dobavljačima jer znamo da ste se, između ostaloga, s njima i dogovorili na neobičnome mjestu, na radnome doručku kako ste ga nazvali? Fotografija: Franci Virant Jedna od važnijih točaka naše strategije je da je stupanj povjerenja Mercatora jed- 36 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr regionalni intervju nak prema svim čimbenicima. Svugdje moramo stvoriti kritičnu masu povjerenja koje će nam omogućiti prave partnerske odnose. Baš zato smo, uz pomoć vanjskih suradnika, s ključnim dobavljačima proveli istraživanje o odnosima s Mercatorom. Naša je želja, zajedno s dobavljačima, poboljšati poznavanje i komunikaciju s potrošačima. Trgovačko poduzeće mora se primarno usmjeriti na potrošača i osigurati mu na policama sve što želi. Jedna od novosti su i Koraci, akcija, u kojoj kupci s kreiranjem oglasa sudjeluju u nagradnoj igri? Tako je. Marketinške aktivnosti su poduprte i s tom kampanjom. I na toj razini je bio odaziv velik, čak iznad očekivanja. Oglasi koje danas viđate u medijima, plod su rada naših kupaca i s tim načinom angažiranja naših potrošača nastavit ćemo i ubuduće. Poslovanje se od države do države razlikuju. Kako je u usporedbi s prošlom godinom u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su uz Srbiju dva glavna tržišta? Slovenija je specifično tržište, koje se suprotno ostalima, gdje se još konsolidiraju – „dekonsolidira“. U Sloveniji dolazimo iz stanja u kojemu su prva tri trgovca imala skoro 90 posto tržišnoga udjela, u stanje, kada imamo nove igrače na tržištu koji su s diskontnim modelom počeli u određenoj mjeri mijenjati kupovne navike kupaca i relativno se brzo šire. Moramo znati i to, da u Sloveniji imamo puno više četvornih metara trgovačkih površina od ostalih i da smo i po tome pokazatelju na praktično samome vrhu europskih država. Prostora za organski rast u smislu gradnje novih objekata praktično nema i zato se moramo još više usredotočiti na potrošača i svoju ponudu u mreži. Što se tiče Hrvatske, koja je makroekonomski gledano u sličnome ili moguće malo lošijemu položaju nego Slovenija, tamo naš brand stoji vrlo dobro, ali su potrebne određene faze restrukturiranja i obnove. Za sve to su spremni planovi, a neki se već i provode. Ponovno se vraćam potrošaču, na oba tržišta ih moramo zadovoljiti sve više. Samo na taj način sutra će biti uspješnije negoli danas. Što je trenutno s Getro-om u sklopu Mercatora u Hrvatskoj? Getro je u Hrvatskoj organizacijski i strukturno u sklopu Mercatora, pri čemu je vođen kao “format” Metro. U ovom formulu za sve je nemoguće. Zbog toga stvaramo dvije strategije za dugoročno rješavanje toga pitanja. Pitanje koje se odnosi na neprehrambeni program, na M-Tehniko, Modianu, Intersport i M-energiju. Spada li to u vašu nadležnost? Fotografija: Franci Virant Usredotočenje na pet strateških tržišta Za mandatno vrijeme od pet godina vodstvo Mercatora sačinjavaju: predsjednik uprave Toni Balažič i članovi uprave Drago Kavšek, Stanka Pejanović (Čurović) te Igor Maroša. Mercator je već u svojoj strategiji koju je u listopadu predstavio nadzornome odboru, potvrdio i prognozirao povlačenje s tržišta Albanije i Bugarske. Usredotočit će se na pet strateških tržišta. Naš sugovornik je naglasio da Mercator do 2016. g. planira postići četiri postotka EBIT marže, što znači 77 milijuna eura dobiti. Kao ključne promjene je naveo kako će se usmjeriti na osnovnu djelatnost na pet glavnih tržišta: Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru. U Mercatoru već ljetos uz start nove uprave s predsjednikom uprave Tonijem Balažičem nisu isključivali prodaju neke od djelatnosti i povlačenja iz Bugarske ili Albanije. Nova uprava se tako odlučila za brzu reakciju i obrat trenda poslovanja s maksimiranjem profita. “Glavna zadaća nove uprave je preokrenuti negativne trendove u poslovanju koji su u zadnjih devet mjeseci donijeli 22 milijuna eura gubitka. Iz Bugarske i Albanije odlazimo jer smo procijenili kako tamo u kratkoročnome razdoblju nemamo uvjeta za postizanje većih tržišnih udjela”, rekao je Maroša. trenutku s Getro-om započinjemo prilagođavati površine potrebama i pridobivamo nove partnere, npr. Jysk. Jednostavno pokušavamo postojeći oblik poslovanja optimizirati i napraviti više učinkovitim. Potrebno je uvidjeti da su ti objekti na vrlo različitim lokacijama i pronaći jednu Da, ali da vam prvo objasnim pravne odnose. To su društva kćeri, a mi kao članovi uprave sjedimo u nadzornim odborima tih društava i obavljamo ulogu povezivanja posredno ili neposredno kada gledamo bilance grupe, i kada govorimo o strategiji grupe ona se mora dotaknuti i društva kćeri. Baš zato su pripremile svoje strategije, a njihova osnovna zadaća ostaje tako pripremiti i izvesti odgovarajući trgovački koncept. Kod M-Tehnike je potrebno napraviti formate i ponudu za kupca i profilirati robnu marku na tržištu, u Modiani govorimo o restrukturiranju maloprodajne mreže i razvoju drugačijega, obnovljenoga koncepta jer znamo kako su se u zadnjih pet do deset godina na tom području dogodile bitne promjene. Intersport je malo drugačiji. Pošto je sve to već u franšizi, u prvome redu potrebno je potražiti odgovarajući prostor za rast i povećanje učinkovitosti poslovanja. Sva društva moraju dati svoj udjel. Pojedinačne službe za potporu odnosno procese ćemo integrirati nazad u Grupu. U srpnju će Hrvatska biti u EU. Što to znači za poslovanje Mercatora? Konkurencija je u ovim vremenima vrlo jaka i borba trgovaca za kupca žestoka. Sa stajališta promjene kupovnih navika ništa se ne mijenja, ali dapače mijenja se puno toga oko logistike i sadržaja poslovanja. Znatno lakše će nam biti zbog sinergije. To, da imamo Sloveniju i Hrvatsku pod zajedničkim krovom je dobro zbog udruživanja poslovanja na oba tržišta. Najvažnija sinergija je, kao što sam već spomenuo, baš logistička. U Zagrebu imamo oko 50.000 četvornih metara kapaciteta, koje ni izdaleka nije u potpunosti zauzeto, a u Sloveniji “pucamo po šavovima”. Centar kod Svete Nedelje je od granice udaljen samo 5 kilometara i jasno je kako na razini dviju država možemo optimizirati logističke kapacitete. Investicije? Naš investicijski plan do 2016. je 280 milijuna eura. Prednost imaju investicije koje će u najkraćemu vremenu donijeti profit i porast. 38 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr analiza NOVI STANDARDI NA GLOBALNOJ RAZINI U 2012. GODINI Najbolje male trgovine Autor: Nick Miles, Senior Retail Analyst Redefinirana praktičnost AH to go (Nizozemska) - Novi format trgovina usmjeren na proizvode koji se konzumiraju odmah (food for now). Integracija novih tehnologija, društvenih mreža, vrijednosti za novac, svježih i zdravih proizvoda ključni su elementi koji ih izdvajaju u odnosu na konkurenciju. S vake godine naš opsežan program posjeta trgovinama vodi nas u maloprodajne objekte koji predstavljaju nove standarde na globalnoj razini. Ove trgovine postavljaju trendove na našem maloprodajnom popisu kojeg odlikuje izvrsnost. Predstavljamo četiri omiljene trgovine u prošloj godini, dizajnirane kako bi ugodile svakom kupcu. Iznad police s hranom za ponijeti nalazi se digitalni ekran koji prikazuje ponudu jela. Ona se mijenja tri puta dnevno, baš kao i in-store glazba i rasvjeta, kako bi ispratila raspoloženje kupaca. Kupcima su na raspolaganju samoposlužne blagajne, koje su pozicionirane u sredini trgovine. Albert Hein se udružio s kompanijom Rabobank, pa sada potrošačima omogućuje plaćanje „na dodir“, tj. uz pomoć prepaid čipova koje mogu zalijepiti na poleđinu svojih telefona. Još jedna komparativna prednost ove trgovine jest način na koji su u ponudu integrirane društvene mreže i mobilne aplikacije. Putem Facebook stranice, trgovac redovito obavještava o aktualnim ponudama i drugim inicijativama. Inspirativan ambijent Edeka (Dortmund, Njemačka) - ova trgovina, koju je pokrenuo nezavisni trgovac Uwe Osterhoff, kombinira jedinstven dizajn, toplo okruženje i svježu hranu, a to je ono što je izdvaja od lokalnih rivala. Znak „‘Dobrodošli u raj“ pozdravlja kupce na ulazu u trgovinu. Vizualni koncept i sustav oznaka doprinosi jedinstvenom i ugodnom iskustvu kupovine. Kategorizacija zona, kao što su „raj svježih proizvoda“ i „kobasice iz raja“, savršeni su putokazi za kupce. Trgovina je ovalnog oblika, a dizajnirao ju je nagrađivani arhitekt Frank Degener. Edeka koristi ambijent kako bi dodatno ugodila kupcu. Interijer je nekonvencionalan, s policama i otocima koji prostor čine dinamičnijim. Unutar trgovine, kupci se susreću s prostranim planom, gdje police i ostali elementi prate oblik zgrade. Posebnu pažnju privlače kategorije svježih proizvoda i pultovi za posluživanje svježe hrane, dok merchandising, oznake i rasvjeta doprinose sveukupnom vizualnom dojmu. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 39 Izvrsnost u segmentu svježe hrane Morrisons St. Albans (UK) - Jedan od nekoliko novih formata trgovina s ponudom uglavnom svježih proizvoda, uz snažan „to go“ (za ponijeti) segment i racionalizaciju prodajnog prostora. Šira implementacija „fresh“ formata je u tijeku. „Svježa hrana za ponijeti“ novi je segment smješten u prostoru koji je ranije služio za izlaganje zabavnih sadržaja. Kao rezultat, zabilježen je rast prodaje „hrane za ponijeti“ Na novim in-store pultovima (ima ih oko 30), kupci mogu naručiti Kiddicare proizvode, koji će im dan kasnije biti dostavljeni na kućnu adresu. Morrisons je ovog online trgovca specijaliziranog za prodaju dječjeg programa uvrstio u svoju ponudu u veljači 2011. Proizvodi su izloženi tako da privlače pažnju – povrće je smješteno na „prostirku od leda,“ a sustav prskalica održava svježinu i doprinosi sveukupnom iskustvu kupovine Inovativni vizualni merchandising Sobeys Kitchener (Ontario, Kanada) - Jedinstvena konceptualna trgovina s brojnim inovativnim pristupima vizualnom merchandisingu i sustavu oznaka oznaka, posebno u segmentu svježe hrane i usluge na prodajnom pultu. Već izrezano i oprano povrće za pripremu salata i toplih priloga koji se pripremaju na glavnom prodajnom pultu. Hladnjak uz „stol za degustaciju“ potiče kupce na kušanje novih proizvoda te da ih impulsno kupe. Novi način izlaganja sušenih gljiva uz dostupnost i standardnih pakiranja. 40 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr inLeaflet ANALIZA LEAFLETA TIJEKOM GODINE KOJU SMO ISPRATILI Osvrt na akcije u 2012. Najveći udio, ako promatramo Srbiju, Sloveniju, BiH i Hrvatsku, prema broju promocija u kategoriji robe široke potrošnje su imali Henkel s 3,3%, Procter&Gamble s 2,9%, Podravka 2,1%, Vindija 1,5%, Kraš 1,3%, Unilever 1,3%, Nestlé 1,3% i Saponia 1,0%. Sve više je leafleta na internetu, i to sa sve više različitih artikala, u sve više okusa, boja, veličina i sa sve više privatnih robnih marki. Autor: Ernest Gergely, Project Coordinator, Hiper Com U ovom broju smo napravili analizu učinka leafleta u 2012. godini - kako su rasle promocije, je li ih bilo više ili manje, tko je imao najveći promo pritisak. Opći zaključak jest kako je leafleta sve više, ali je primjetno i izvjesno smanjivanje ili optimizacija učešća u leafletima određenih proizvođača. Naša baza podataka raste iz mjeseca u mjesec, pa je u njoj sve više trgovaca i proizvođača. Analizirajući više od 9.000 le- U Srbiji je Maxi smanjio promo operacije za 12% u odnosu na 2011. godinu, kao i Univerexport - za 18%, dok je Tempo ostao na istoj razini. Metro ih je povećao za 29,8%, Mercator za 43,5%, Roda za 27,2 %, dok ih je DIS povećao za čak 75,6 (napomena: leafleti za Beograd i neke trgovine u unutrašnjosti se poklapaju po prikazanim artiklima, ali ne i po cijenama). Privatne robne marke povećale su promo operacije za 0,6%, a nacionalne robne marke su povećale promo pritisak za 18,4%, dok su promocije za nebrandiranu robu smanjene za 2,9% (uključeno ukupno tržište). Najveći proizvođači povećali su broj promocija - Procter&Gamble za 16%, Henkel za 20,9%, Nestle za 13,6%, Coca Cola za 17,5%, Frikom za 32,3%, Beohemija za 33,5%, Centroproizvod za 40,1%, dok ih je Unilever smanjio za 6,3%. afleta iz Adria regije (Srbija, Hrvatska, Slovenija, BiH) s više od 70.000 stranica i više od 800.000 SKU, možemo reći kako je bilo materijala za ovu analizu. Kako u ovom tekstu ne možemo prikazati baš sve podatke, navodim zabilježene trendove u 2012. Ako promatramo sve četiri zemlje zajedno, najveći udio po broju promocija u kategoriji robe široke potrošnje su imali Henkel sa 3,3% ( rast od 0,1 postotna boda u odnosu na 2011.), Procter&Gamble sa 2,9% (-0,4), Podravka 2,1% (+0,1), Vindija 1,5% (-0,1), Kraš 1,3 (0,0), Unilever 1,3% (+0,1), Nestlé 1,3% (+0,1), Saponia 1,0% (-0,2). Sve više je leafleta na internetu, i to sa sve više različitih artikala, u sve više okusa, boja, veličina. I sve više privatnih robnih marki je na stranama leafleta. U ovom broju promatrali smo sve kategorije. Kad se pogleda U Sloveniji, najveći udio u promo operacijama (cijelo tržište) ima Lidl sa 7,9%, a prate ga Interspar sa 6,2%, Spar sa 4,9%, Hofer sa 4%, Mercator sa 3,6%. Ali, brojke su različite kada uzmemo u obzir broj promocija – Eleclerc ima čak 17,6% od svih promocija, dok Lidl ima udio od 3,2%, Interspar 6,3%, Mercator 4,1%... Privatne robne marke imaju 11% udjela u svim promocijama, dok roba bez branda ima 28,3%, a nacionalne robne marke imaju udio od 60,7% s rastućim trendom. Najveći proizvođači imaju sljedeće udjele u FMCG kategorijama: Procter&Gamble 2,8%, Henkel 2,8%, Unilever 2,5%, Nestle 1%, Podravka 1,2%, Žito 1,2%. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr U Bosni i Hercegovini, Tempo je povećao promo operacije za 10,7%, kao i Maxi za 83%, Bingo za 16,7%, Tuš za 36,4%, a Mercator ih je smanjio za 1,9% i Konzum za 8,2%. Privatne robne marke su povećale broj promocija za 16,2%, nacionalne robne marke za 41%, dok proizvodi bez robne marke bilježe povećanje od 28,2%. Najveći proizvođači su imali sljedeća povećanja: Procter&Gamble 15,8%, Henkel 55,7%, Dukat 62,4%, Unilever 31,9%, Nestle 64,4%. situacija po određenim kategorijima ili formatima, dobivamo još više podataka i mogućnosti za uspoređivanje - proizvođač vs. proizvođač, brand vs. brand u istoj kategoriji, supermarket vs. supermarket, SKU vs. SKU. Sa svim dodatnim informacijama, pretvorenima u razumljive podatke, može se lakše planirati i oblikovati strategija. Kad znamo učinak naših brandova i kategorija, kad poznajemo tržište možemo i brže reagirati. Jesu li vam potrebni ovi podatci? Ili podatci vaše kategorije? Siguran sam da jesu! 41 U Hrvatskoj, Lidl je povećao promo operacije za 41,7%, Interspar za 19,5%, Metro za 3,8%, Mercator za 30,4%, Spar za 8,6%. Billa ih je smanjila za 37,7%, a Konzum za 19,3%. Privatne robne marke su povećale broj promocija za 16,3%, dok su nacionalne robne marke povećale promo pritisak za čak 20,4%, kao i proizvodi bez branda za 9,8%. To znači da je bilo više promo proizvoda u 2012. nego u 2011. Najveći proizvođači su imali povećanje Vindija za 24,9%, Podravka za 24,4%, Procter&Gamble za 1,9%, Kraš za 38%, Henkel za 20%, Dukat za 32,4% i Ledo za 17,2%. Kontakt: Hiper Com, Svetozara Markovića 8, 24430 Ada, Srbija Prijave za newsletter: msupport@hiper-com.com Telefon: +381(0)693646330 Web: www.hiper-com.com 42 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr na mjestu prodaje KORIŠTENJE MOBILNE TEHNOLOGIJE U PRODAJI/UNAPRJEĐENJU PRODAJE U KOMBINACIJI S APLIKACIJOM SALESPOD Za lakše poslovanje na terenu Njenom upotrebom i pravim informacijskim uslugama doista je moguće, bez značajnijih troškova, u stvarnome vremenu, pratiti terensku prodaju i učinkovito je koordinirati s poslovanjem u sjedištu tvrtke. Autor: Patrik Zupančič, vlasnik i direktor, Promo.Fil, patrik.zupancic@promo-fil.com trebljavaju pomoću svojih pametnih telefona ili tableta, - kao i za sve rukovoditelje prodajnih timova na terenu, regionalne menadžere i slično, koji mogu koristiti aplikaciju preko svojih pametnih telefona ili tableta, kao i na svojim računalima. kaciju, otvori mu se početna stranica “Danas” (“Main”), na kojoj je vidljivo: - datum i kada je napravljena zadnja sinkronizacija s “backofficom”, - lista provedenih aktivnosti i događaja tijekom tekućega dana. Jedna od glavnih prednosti korištenja mobilne tehnologije u prodaji ili unaprjeđenju Osim početne strane “Danas” (“Main”) vidljive su još preostale četiri stranice, a to su: - stranica “Clients” - Kupci (trgovine, klijenti...); Pogledajmo detaljnije pojedine stranice: U 1. stranica “Clients”- Kupci: prethodnome broju pisali smo o tome koliko informacijske usluge namijenjene terenskoj prodaji posljednjih godina postaju nužan alat. Naveli smo jednu od aplikacija – Salespod, koja je korisna za: - prodajne predstavnike na terenu, koji aplikaciju upo- - stranica »Office« - Ured; - stranica »Diary« - Dnevnik; - stranica »System« - Informacije o sustavu, sinkronizaciji. a. na ovoj stranici moguće je pronaći sve trgovine koje posjećuje prodajni predstavnik, prodaje u kombinaciji s aplikacijom Salespod je u tome da je rješenje prije svega prilagođeno prodajnim predstavnicima na terenu. Cijeli koncept Salespod aplikacije je napravljen s ciljem pojednostavljenja, što je više moguće, rada ljudi na terenu, a ne stvaranja dodatnoga opterećenja. Detaljniji uvid u ovu aplikaciju pokazat će nam kako predstavnik prodaje na terenu pomoću Salespod aplikacije može na svojemu pametnome telefonu olakšati rad i biti učinkovitiji. Kada se putem pametnoga telefona prijavi u Salespod apli- b. vidi se samo popis trgovina koje su mu taj dan na routing planu (tj. dnevni ruting plan) - a uz pomoć funkcije “Pronađi” može se pronaći bilo koja trgovina, iako je možda tog dana nema na ruting planu, slika 7 c. pod svakom trgovinom je napisan “Komentar”, gdje rukovoditelj može zapisati prodajnome predstavniku što mora napraviti u određenoj trgovini za vrijeme posjete, d. klikom na određenu trgovinu otvaraju se nove stranice slika 8, gdje su informacije u vezi s tom određenom trgovinom. i. “Activities” - Aktivnosti, gdje su sekcije: 1. “Fotografiraj”, gdje se samo jednim klikom otvara kamera, napravi slika i doda željeni tekst - s prvom sinkronizacijom slika se prenosi u “back-office”. slika 9 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 2. “Zapiši napomenu”, gdje prodajni predstavnik može zabilježiti sve što bi mu koristilo u budućnosti (podatci, dogovori, komentari...) ili kao podsjetnik kod budućih posjeta. A na taj način, također, obavještava svoje nadređene, jer se s prvom sinkronizacijom napomene prenose u “back-office”. slika 10 3. “Dodaj u kalendar”, gdje može kao podsjetnik isplanirati sljedeću posjetu. 4. “Narudžba”, gdje prodajni predstavnik može napraviti narudžbu pojedinih proizvoda, gratis robe, POS materijala i tome slično - s prvom sinkronizacijom ova se narudžba prenosi u “back-office”, a može i izravno u ERP sustav naručivanja u njegovoj tvrtki, pa se na taj način ostvaruje vrlo brza obrada narudžba, a time i brza isporuka robe i to bez greški u prepisivanju narudžba. ii. “Extra info” - Dodatno, gdje se može dodati još više raznih informacija za prodajne predstavnike ili dodatne ankete za prikupljanje dodatnih informacija. iii. “History” - Ranije, gdje prodajni predstavnik može vidjeti sve prethodne posjete u određenoj trgovini, zatim što je tijekom tih posjeta napravio - je li sačinio neki izvještaj, fotografiju, napomenu, itd. slike 12 i 13 5. “Obrasci i ankete”, gdje prodajni predstavnik ima pristup svim obrascima i anketama, koje mu na vrlo jednostavan način kreira njegov nadređeni u “back-office” - takvi obrasci i ankete mogu biti na primjer: popis cijena, distribucije, reklamacije, izvještaj o provedbi planograma, izvještaj o postavljenim sekundarnim pozicijama, izvještaj o postavljenom POS materijalu, klasične ankete, informacije o prodajnim mjestima, kao npr. kvadratura, broj blagajni... slika 11 iv. “ Data sheet” - Kartica kupca, gdje su iste stvari kao u “History” razvrstane po segmentima Izvještaji, Fotografije, Napomene i Prilozi. 2. stranica “ Office” - Ured: a. ova stranica je namijenjena ponajprije za komunikaciju s nadređenima slika 14 b. podstranice su: i. “Billboard” - Oglasna ploča, kroz koju nadređeni obavještavaju sve svoje prodajne predstavnike na terenu. ii. “Messages” - Poruke, kroz koje nadređeni komuniciraju s određenim pro- 43 dajnim predstavnikom na terenu - razgovori (primljene i poslane poruke) su raspoređeni slično kao kod elektroničke pošte, posljednja poruka na vrhu. slika 15 iii. “Sales Rep Card” - Kartica putnika, gdje predstavnik prodaje može pogledati statistiku svojega rada (broj posjeta, izvještaja, anketa, fotografija, vrijednost prodaje...) za različita vremenska razdoblja. iv. “ Pregled asortimana”, gdje ima pristup asortimanu svih proizvoda, cjeniku i slično. v. Mogu se dodati nove stranice kroz koje nadređeni mogu izvještavati prodajne predstavnike o npr. zalihama, prezentacijama proizvoda, planogramima... 3. stranica “Diary”- Dnevnik: slika 4 Na toj stranici: i. prodajnome predstavniku su dostupni svi prethodni Dnevni izvještaji (“Daily reports”) - klikom na Dnevni izvještaj određenoga dana njemu se otvara lista svih trgovina posjećenih toga dana, kao i što je za vrijeme tih posjeta napravio (je li napravio neki izvještaj, fotografiju, napomenu, itd.) – a klikom na posjećenu trgovinu dolazi do svih izvještaja, fotografija, napomena... ii. prodajni predstavnik bilježi Radno vrijeme (“Working time”) – zapiše vrijeme i kilometražu na početku i na kraju rada. slike 5 i 6 Vrijedno je napomenuti da se podaci koje prodajni predstavnici na terenu unose u Salespod aplikaciju na svojim pametnim telefonima, uvijek bilježe u realnome vremenu, kada su bili napravljeni, bez obzira na to kada su oni zapravo sinkronizirani s “backoffice”. Salespod aplikacija je pogodna za sve vrste prodajnih predstavnika na terenu, također i za različite dobne grupe, jer je: -vrlo jednostavna za korištenje, -prevedena na razne jezike, među ostalima i hrvatski, slovenski i srpski jezik. Podaci s terena, prikupljeni u Salespod “back-office”, mogu se vrlo jednostavno obraditi i analizirati na razne načine, o kojima ćemo govoriti u sljedećemu broju InStore magazina. Kontaktni podaci: PROMO.FIL d.o.o. Ulica grada Vukovara 269D, 10000 Zagreb, Hrvatska E-mail: info@promo-fil.com patrik.zupancic@promo-fil.com www.promo-fil.com/hr 44 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr PR tekst S KLEMMOM STE UVIJEK SIGURNI Zaštitari u trgovinama nisu trošak nego investicija Vodeći računa o potrebama naših klijenata, ali i tržišta, pružamo široki spektar usluga u zaštiti osoba i imovine. U tome smislu pružamo usluge prijenosa i prijevoza novca i vrijednosti. Taj segment našega djelovanja posebno se dobrim pokazao kod naših klijenata u trgovačkim centrima i trgovinama koji posluju na dnevnoj bazi utrška. T vrtka Klemm Sigurnost d.o.o. vodeća je u Hrvatskoj u pružanju usluge zaštitara u civilu - kućnih detektiva. Zadatak kućnog detektiva zaštitarske djelatnosti suzbijanje je te hvatanje počinitelja krađa. Osim osobnoga zapažanja naši djelatnici koriste nadzorne centre u kojima preko video nadzora (kamera) prate događanja u trgovinama. A o našim rezultatima svjedoče podatci o broju krađa i pokušaja krađa te smanjenje inventurnoga manjka kod klijenata. I zbog toga naši klijenti sve više shvaćaju kako ovakav oblik tjelesne zaštite nije trošak nego investicija. Uz redovitu edukaciju i obuku kućni detektivi uče kako prepoznati situacije vezane za krađe, ali i kojim se metodama i taktikama služiti prilikom postupanja prema mogućim počiniteljima, vodeći računa o Zakonu o privatnoj zaštiti. Imamo posebno obučene timove kućnih detektiva specijalizirane za pojedine oblike kaznenih djela u trgovačkome poslovanju. Uz prevenciju od krađa kućni detektivi štite zaposlenike u trgovinama i samim time povećavaju sigurnost i poboljšavaju učinak djelatnika u trgovinama. Naša tvrtka u mogućnosti je izraditi sigurnosnu prosudbu za objekte koje štitimo, skrenuti pozornost na moguće nepravilnosti i propuste te na taj način podići sigurnost na višu razinu. Isto tako možemo pružiti obuku djelatnicima tvrtki koje štitimo, kao i kontrolu i preglede djelatnika, kontrolu blagajni kao i testne krađe. Vodeći računa o potrebama naših klijenata, ali i tržišta, pružamo široki spektar usluga u zaštiti osoba i imovine. U tome smislu pružamo usluge prijenosa i prijevoza novca i vrijednosti. Taj segment našega djelovanja posebno se dobrim pokazao kod naših klijenata u trgovačkim centrima i trgovinama koji posluju na dnevnoj bazi utrška. Za- štitari-pratitelji, koji rade na poslovima osiguranja i transporta vrijednosnica, pozorno su odabrani. Svi oni prošli su dodatne obuke rukovanja vatrenim oružjem te obrane od napada. Prije dolaska u sektor pratnje svaki djelatnik proveo je najmanje tri godine na svim poslovima unutar tvrtke uz svakodnevnu kontrolu stečenoga rada i znanja. Kada je riječ o tjelesnoj zaštiti tvrtka prije svakoga preuzimanja zaštite nekoga objekta ili prostora obavlja sigurnosnu prosudbu. Na temelju te prosudbe izrađujemo upute i radne obveze zaštitara i ču- vara i tako podižemo razinu osiguranja. Uz sve to našim klijentima pružamo i usluge našega vatrogasca. Naša tvrtka kroz osiguravanje brojnih manifestacija stvorila je tim sposobnih i educiranih zaštitara i redara, koji mogu udovoljiti svim zahtjevima klijenata. Godinama pružamo naše usluge na sportskim, kulturnim i vjerskim mani- siječanj/veljača 2013. www.instore.hr festacijama, te koncertima, a dio našega rada odnosi se i na uspostavu reda i zašite sigurnosti u disko klubovima. Uz sve spomenuto specijalizirani smo u pružanju neposredne tjelesne zaštite štićenih osoba. Zasigurno to su najsloženiji zadatci, a naši tjelohranitelji prolaze strogu selekciju (psihološke testove, borilačke sportove i obuku gađanja iz vatrenoga oružja). Na taj način stručnim analizama izdvajaju se djelatnici s najkvalitetnijim sposobnosti- 45 ma za obavljanje tih složenih zadataka. Naša tvrtka pruža uslugu tehničke zaštite kroz ugradnju alarmnoga sustava kojim se štititi prostor od neovlaštenoga ulaza. Ukoliko je objekt povezan s dojavnim centrom (CDS) naše tvrtke, tada u svakome trenutku (jer svi postavljeni alarmi, 24 sata se elektronski prate) naši klijenti imaju uvid u stanje i ispravnost ugrađenoga sustava. Prilikom aktivacije alarmnoga sustava na teren se šalje interventni tim (naše interventne ekipe djeluju od 0 - 24 sata u gradu Zagrebu i svim našim poslovnicama na području Republike Hrvatske), koji obilaskom utvrđuje stanje na štićenome objektu te o svemu obavještava korisnika i dežurnoga operatera te zadržava počinitelja, ukoliko ga zatekne, do dolaska policije. Prepoznajući želje naših klijenata kojima pružamo usluge zaštite velikih objekata u mogućnosti smo osigurati cjelodnevni video i alarmni nadzor bankomata i noćnih trezora i u slučaju potrebe intervenirati u najkraćemu mogućemu roku. O tvrtki Klemm Sigurnost KLEMM SIGURNOST d.o.o. za tjelesnu i tehničku zaštitu jedna je od vodećih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi poslovima tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine. Tvrtka je osnovana 2003. godine, a na svojim početcima zapošljavala je svega 14 ljudi. Tijekom godina, tvrtka je prerasla u veliku kompaniju koja danas zapošljava više od 800 ljudi diljem Hrvatske, a osim Zagreba ima podružnice još u 10 gradova te se pozicionirala kao lider u branši. S ciljem povećanja zadovoljstva korisnika usluga KLEMM SIGURNOST implementirala je normu ISO 9001:2000. Glavni kapital i komparativna prednost KLEMM SIGURNOST-i, naši su zaposlenici koji se kontinuirano stručno usavršavaju i educiraju kako bi mogli kvalitetno odgovoriti na zahtjeve klijenata različitih profila. Zahvaljujući profesionalnosti i fleksibilnosti naših zaposlenika, kao i kontinuiranom provođenju zacrtanih strateških ciljeva kompanije, KLEEM SIGURNOST postao je najpoželjniji partner u Hrvatskoj za zaštitarske poslove. 46 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr na mjestu prodaje ANALITIKA KONVERZIJE POSTJETITELJA U KUPCE Konverzija - posljednja neotkrivena metrika Trgovci bez poznavanja odnosa pretvaranja posjetitelja u kupce donose puno lošije poslovne odluke u području akcija oglašavanja, prodaje i raspoređivanja radne snage. Oni se danas bave analitikom prodaje, a zanemaruju analitiku posjećenosti njihovih trgovina i analitiku konverzije posjetitelja u kupce. Upravo tako bi se mogao sažeti sadržaj knjige Conversion, The last great retail metric, autora Marka Ryskog koja posebno vrijedi u našoj regiji. Autor: Miha Senčar, direktor komercijale Tenzor d.o.o., miha.sencar@tenzor.si V ećini trgovaca u regiji za izračunavanje konverzije još uvijek nedostaje kvalitetan podatak o broju posjetitelja u njihovim trgovinama. U inozemstvu je korištenje ove metrike središnja tema svakoga prodajnoga sastanka, posebno preko "velike bare", gdje je korištenje brojanja posjetitelja najviše rašireno. U našoj regiji primećujem kako većina trgovaca u pogledu nagrađivanja zaposlenih, njihova raspoređivanja te planiranja akcija oglašavanja temelji svoje poslovne odluke na broju računa i na osnovi prodaje, što ne prikazuje sveukupnu sliku. Na taj način, naime, ne znamo koliki dio potencijalnih kupaca smo stvarno uspješno obradili. Ako dobro razmislimo, uspješnost trgovine je vrlo relativan pojam. Osnovno pitanje glasi, je li trgovina s najvećim prometom zaista najučinkovitija trgovina, odnosno jesu li dvije trgovine s istim prometom jednako učinkovite? Odgovor je ne, nije uvijek tako, jer moramo uspoređivati prodaju s podatkom o tome što je bio potencijal svake trgovine – a njega predstavlja broj posjetitelja u trgovini. Svaki posjetitelj trgovine (u većini slučajeva, osim izuzetaka) je potencijalni kupac, a od osoblja u trgovini i naravno same ponude ovisi koliko tih posjetitelja ćemo pretvoriti u kupce. Tehnologija brojanja/kretanja posjetitelja Da bi mogli izmjeriti konverziju, prema tome, potrebna su nam dva podatka - broj računa i broj posjetitelja. Prvi podatak je dostupan svakome trgovcu, dok drugi zahtijeva uvođenje tehnologije brojanja posjetitelja koja će neprekidno davati pouzdane podatke o posjeti. Poznajemo tri osnovne tehnologije brojanja koje se međusobno razlikuju, kako po točnosti, tako i po cijeni. Najjednostavniji i najjeftiniji oblik je brojanje linijskim IR brojačima posjetitelja, koji je dobar na uskim i manje frekventnim ulazima, gdje je istovremeni prolaz više osoba odjednom manje vjerojatan – i pored toga točnost brojanja takvih brojača je maksimalno 70%. IR brojači mogu prikazivati podatke na LCD ekranu koji osoblje na kraju dana resetira, a podatke ručno upiše u tablicu/ POS program, a možemo ih povezati i u mrežu da podaci budu memorirani u bazi podataka. Sljedeći po točnosti su monokularni video-brojači, odnosno brojači koji se temelje na video kamerama. Zbog slabosti pri procesiranju svjetlosnih promjena, prepoznavanje predmeta sličnih čovjeku u pokretu, s ovim brojačima možemo u idealnim uvjetima računati do 85% točnosti podataka. Video-brojačima slijede termički brojači koji postižu točnost do 95%, a možda i više. Slabost ovih brojača je utjecaj upuhavanja zraka različite temperature, a inače imaju višestrukih prednosti. Na točnost ne utječu svjetlosni uvjeti ili sjene, a isto tako ni ostali predmeti u pokretu. Ovi brojači predstavljaju i najbolji odnos između kvalitete dobivenih podataka i cijene. Najtočniji Tip trgovine Očekivana konverzija FMCG 40 - 80 % Proizvodi za dom 40 - 80 % Pokloni/Hobi/Specijalizirane trgovine 20 - 50 % Supermarketi 10 - 40 % Elektronika 10 - 30 % Odjeća 5 - 25 % Namještaj 5 - 20 % Obuća i modni dodaci 3 - 20 % Nakit 3 - 15 % Izvor: Preuzeto od M. Ryskog 2011., za američko tržište siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 47 i najskuplji su tzv. stereo brojači koji za brojanje koriste dvije leće. Točnost može biti veća od 98% jer zbog stereo vida možemo razlikovati čak odrasle od djece, što je za neke trgovce značajno jer dijete ne žele tretirati kao potencijalnoga kupca. Posljednje tri kategorije brojača u većini slučajeva povezujemo s bazom podataka u kojoj se memoriraju podaci brojanja. Programska oprema Najvitalniji dio rješenja za izračunavanje konverzija je upotrebljiva i pregledna programska oprema za vizualizaciju podataka. Na tržištu je velika ponuda takve opreme, ali samo rijetko koja je stvarno upotrebljiva. Ona mora omogućiti četiri osnovna pogleda na podatke - dnevni (po satima), tjedni/mjesečni (po danima) i godišnji (po mjesecima), a poželjna je i mogućnost rotacijske tablice za upite po mjeri. Mora omogućiti prijenos podataka o broju posjetitelja u druge baze podataka odnosno programske alate (npr. ERP), kao i unos POS/kadrovskih podataka za računanje konverzije. Naprednija programska rješenja omogućuju i unos (automatski ili ručni) metapodataka, kao što su na primjer vremenski podaci, podaci o marketinškim akcijama i akcijama o važnijim događajima u blizini trgovina koji bi mogli utjecati na posjećenost. Najsofisticiraniji programi omogućuju osnovnu analitiku i obavještavanje/alarmiranje na osnovi unaprijed definiranih algoritama – npr. kada algoritam automatski utvrdi da je prodaja u nekome razdoblju akcije doduše bila bolja, ali je konverzija zaostajala iza prosječne konverzije u usporedivome razdoblju. Prilikom kupovine programske opreme treba obratiti pozornost i na skalabilnost pri kasnijem proširenju te na mogućnosti prilagođavanja, jer svaki trgovac ima vlastite želje u vezi s pogledom na podatke. Vrijednost posjetitelja Osnovna pitanja svakoga rukovoditelja maloprodaje odnosno trgovca bi svakoga jutra morala biti, koliko ljudi je jučer ušlo u svaku moju trgovinu i koliko smo njih uspjeli uvjeriti da postanu naši kupci. Sljedeće pitanje je kako možemo obje stvari poboljšati. Svaki trgovac zna koliko vrijedi prosječni kupac, a koliko posjetitelj? Korelacijom podataka o posjetiteljima i prodajnim podacima trgovac dobiva podatak o prosječnoj košarici/kupovini po posjetitelju (ne po kupcu), što postaje značajna metrika pri definiranju uspješnosti marketinških akcija, jer možemo stvarno izmjeriti koliko potencijala (u novcu) nam je marketinška akcija donijela. Konverzija kao osnovna metrika uspješnosti i efikasnosti Formula za izračunavanje konverzije je jednostavna - broj transakcija/broj posjetitelja. Moramo biti svjesni da prije svega broj posjetitelja nije "čisti" podatak, jer obuhvaća i višestruke ulaske iste osobe, ulaske osoblja, ulaske obitelji ili grupa posjetitelja, kao i ulaske djece. Najnovijim tehnologijama brojanja neke od ovih slabosti se mogu anulirati odnosno podatke prilagoditi imajući u vidu situaciju. Općenito, bolje je da podatke o prolascima ostavimo takve kakvi su. Prilikom uspoređivanja između više trgovina najvažnije je da se usporedba radi na istoj osnovi, i to je konverzija koja je uz iste pretpostavke u svim trgovinama zajednička. Na same rezultate konverzije inače utječu brojne vanjske i unutrašnje okolnosti, zbog toga će u lancu sličnih trgovina uvijek postojati varijanca, čak i između vrlo sličnih trgovina. U vanjske čimbenike ubrajamo samu lokaciju trgovine, demografsku strukturu stanovnika u blizini trgovine i prisustvo konkurenci- je u blizini. U unutrašnje čimbenike koji mogu utjecati na konverziju ubrajamo proizvodni asortiman u trgovini, broj zaposlenih, alociranje zaposlenih tijekom radnoga dana, prodajnu učinkovitost osoblja i efikasnost osoblja pri zaključivanju prodaje. Na osnovi usporedbe konverzija između pojedinih trgovina i u pojedinim satima radnoga dana u jednoj trgovini, trgovac se zatim može odlučiti o utjecaju na te činitelje imajući u vidu rezultate detaljne analize podataka o posjeti, prodaji i konverziji. Najveća teškoća je u tome što mnogi trgovci izbjegavaju dodatne podatke za obradu, ostaje, dakle, još pitanje isplati li se sve to? Samo jedan postotak viša konverzija zbog boljih odluka rukovodstva može signifikantno povećati godišnju prodaju. Mislim da je to isplativo. O tome i o nekim detaljima, u sljedećemu broju InStore-a. OSOBNA ISKAZNICA Tvrtka Tenzor d. o. o. osnovana je 1993., i djeluje u sastavu grupe Tenzor. Grupa je preko vlastitih tvrtki prisutna u Albaniji, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Članice grupe Tenzor nude cjelovita rješenja tehničke zaštite, poslovne inteligencije i inteligentnih zgrada. Zastupnici smo najvećih brandova u navedenim industrijama kao što su: Sensormatic, NEDAP, American Dynamics, Esser, Irisys, Brickstream i Johnson Controls. Tvrtka od 2009. prodaje vlastitu programsku platformu REMS - Retail Event Management System, poznatija po modulu za brojanje posjetitelja i računanje konverzija. 48 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr na mjestu prodaje - istraživanje VRSTE IN-STORE OGLAŠAVANJA Presudno za kupovinu Kako bi što više upotpunile komunikaciju na mjestu prodaje, mnoge kompanije koriste razne formate ovoga oglašavanja poput wobblera, shelf dividera, podne grafike, detektora na ulazu ili se odlučuju za brandiranje trgovačkih kolica i ulaznih vrata. Autor: Miloš Raičević, menadžer prodaje, BTL Mandis Media, www.mandis.rs S vjedoci smo sve učestalijih kampanja koje se odvijaju na samomu mjestu prodaje, tu gdje se i donosi krajnja odluka o kupovini. Iza odluke povećanja proračuna za BTL marketing je želja kompanija za povećanjem izravne komunikacije s potrošačima. Pored boljega ciljanja i komunikacije “jedan na jedan”, ove kampanje su i lako mjerljive, što odluku da se proračuni za ATL smanje, čini još lakšom. BTL kampanje se osmišljavaju kako bi poticale prodaju, a samim time i povećale prihode kompanija, što je u doba krize od vrlo velikoga značaja. Kako bi što više upotpunile komunikaciju na mjestu prodaje, mnoge kompanije koriste razne formate In-store oglašavanja poput wobblera, shelf dividera, podne grafike, detektora na ulazu ili se odlučuju za brandiranje trgovačkih kolica. Trgovačka kolica su format, koji je, zbog svoje mobilnosti, najduže u kontaktu s potrošačem. Ovaj vid oglašavanja je pogodan za promociju novih proizvoda i trenutnih akcija, a primijećenost iznosi čak 97%. Komunikacija s potrošačem ne počinje po ulasku u objekt, već na samome parkingu. Nakon izlaska iz svojih automobila, neometani od drugih formata oglašavanja, potrošači u velikoj mjeri primjećuju kućice za trgovačka kolica i kompanije koje se na njima oglašavaju. O TVRTKI MANDIS Tvrtka Mandis, osnovana 2003. godine, vodeća je u Hrvatskoj u OGLAŠAVANJU NA MJESTU PRODAJE u najznačajnijim maloprodajnim lancima na tržištu. U svojoj ponudi ima i VANJSKO OGLAŠAVANJE u formatu Walscape-a, Bigboard-a i Megaboard-a na brojnim atraktivnim lokacijama u svim najvećim gradovima Hrvatske i duž najfrekventnijih prometnica, te OGLAŠAVANJE NA TRAJEKTIMA Jadrolinije. Klijenti nam već godinama ukazuju povjerenje oglašavajući se na našim medijima i formatima i prepoznali su u nama pouzdanoga partnera koji se uspješno prilagođava njihovim potrebama. Na ulazu u prodavaonicu postoje formati uz pomoć kojih kompanije podsjećaju kupce na marketinške aktivnosti unutar prodajnoga mjesta. Promocijski panoi na ulaznim detektorima, prema istraživanju agencije Valicon iz 2009. godine, su jedan od najuočljivijih formata u In-store oglašavanju. Čak 72% kupaca primijeti proizvod koji se oglašava na navedenome formatu. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 49 Brandiranje panoa na pomičnim vratima je jedan od učinkovitih načina da se prije ulaska u prodajno mjesto proizvod istakne u odnosu na konkurenciju. Jedan od najkreativnijih načina komunikacije u hipermarketima je podna grafika. Prema istraživanjima, 21% potrošača se odluči na kupovinu kada im pozornost privuče poruka koja se nalazi na podnoj grafici. Na policama, osim proizvoda, potrošači sve češće mogu primijetiti različite vrste POS (Point Of Sales) materijala poput wobblera i shelfdividera. Prema istraživanjima, ove vrste formata djeluju jako sugestivno u procesu kupovine. Wobbler primjećuje 97% kupaca, dok se njih čak 45% odluči na kupovinu proizvoda koje su prethodno vidjeli na wobbleru. Ova vrsta POS materijala se najčešće koristi prilikom lansiranja novih proizvoda i predstavlja jednu od bitnijih čimbenika komunikacije koji donosi prevagu prilikom odluke o kupovini. Pojedine kompanije pristupaju brandiranju pozicija na samome kraju procesa kupovine, kako bi podsjetile potrošače na svoje proizvode i usluge. Za brandiranje blagajni, kao i za brandiranje razmaknica na blagajni, se u najvećoj mjeri odlučuju financijske institucije. Kako je čekanje u redu u velikim hipermarketima doneklo postalo normalno, ne čudi podatak da je 49% potrošača izjavilo da im se branding blagajni svidio, jer su imali dosta vremena da isti i primijete. 50 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr category management ZADNJI KORAK MENADŽMENTA KATEGORIJE Kontrola i revizija Cilj kontrole i revizije menadžmenta kategorije je unaprjeđenje poslovnog planiranja i donošenja odluka o kategoriji, te kreiranje nove osnove ocjene i nagrađivanja organizacije koja realizira menadžment kategorije. Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson & Johnson Kontrola kategorije Kontrola kao funkcija menadžmenta, predstavlja mjerenje i korekciju aktivnosti u namjeri da se realiziraju ciljevi i planovi. Kontrola je tijesno povezana s revizijom. Pri tome, revizija predstavlja provjeru i preispitivanje cjelokupnih aktivnosti neke kompanije, koja treba obuhvatiti: ciljeve, planove, organiziranje, tehnike i metode i kadrove... Informacijska tehnologija je bitan čimbenik efikasne i efektivne kontrole i revizije u procesu menadžmenta kategorije. Naime, kao što je omogućila razvoj menadžmenta kategorije proizvoda, tako je razvoj informacijske tehnologije omogućio razvoj i usavršavanje kontrole i revizije. Razvoj kontrole, kao sustava mjerenja rezultata menadžmenta kategorije proizvoda, može se obavljati u sljedećim koracima: nadžmenta kategorije, kao i individualnih planova kategorija u odnosu na postavljene ciljeve, na razini kategorije i kompanije. Cilj je unaprjeđenje poslovnoga planiranja i donošenja odluka o kategoriji, te kreiranje nove osnove ocjene i nagrađivanja organizacije koja realizira menadžment kategorije. Skup mjera za ocjenu rezultata menadžmenta kategorije proizvoda •definiranje načela oblikovanja novoga sustava za mjerenje rezultata, •odabir odgovarajućih mjera rezultata, •oblikovanje informacijskog sustava koji će omogućiti mjerenje rezultata, •povezivanje motivacije (ocjene i nagrađivanja) za novi sustav mjerenja rezultata. Bogetić navodi da se u uravnoteženi sustav mjerenja rezultata uvrštavaju ostvarenja ciljeva menadžmenta kategorije proizvoda u četiri područja: mjere potrošača, tržišne mjere, mjere snabdijevanja i financijske mjere. Mjere potrošača su, pri mjerenju razultata menadžmenta kategorije, vrlo bitne iz razloga što su potrošači ishodišna točka napora u menadžmentu kategorije te se vrši mjerenje: razine zadovoljstva i lojalnosti potrošača, prodornosti Novi sustav mjerenja rezultata čini skup metoda i alata koji se koriste za praćenje progresa cjelokupnoga procesa me- Uloga kategorije kategorije, učestalosti kupnje kategorije, itd. Mjereći ove parametre, želi se provjeriti koliko je menadžment kategorije prepoznat od strane potrošača i koliko utječe na pojedine parametre vezane za potrošače i njihovo ponašanje prilikom kupnje. Tržišne mjere podrazumijevaju mjerenje efektivnosti konkurentske strategije menadžmenta kategorije na tržištu. Od krucijalnoga značaja je ispravno definiranje konkurencije na određenome tržištu za određenu maloprodajnu kompaniju. Navedenim mjerama želi se steći uvid o uspješnosti strategije menadžmenta kategorije proizvoda u odnosu na konkurentske strategije menadžmenta kategorije proizvoda. Mjere opskrbe su, također, od velikog značaja za ukupnu ocjenu uspješnosti menadžmenta kategorije proizvoda. Razlog za navedeno je što opskrba ima značajan utjecaj na performance kategorije. U Mjere rezultata kategorije Eksterni rezultati Eksterni uzorci Interni uzorci Interni rezultati Odredišna Prodajni/tržišni udio - prodaja - potrošnja Razina usluge - dobavljač do DC - DC do trgovine Troškovi nabave Operativni troškovi Trošak zaliha Profit (apsolutno i postotno) Prinos na investirano Rutinska Prodajni/tržišni udio - prodaja - potrošnja Razina usluge - dobavljač do DC - DC do trgovine Troškovi nabave Operativni troškovi Trošak zaliha Profit (apsolutno i postotno) Prinos na investirano Sezonska Prodajni/tržišni udio - prodaja - potrošnja Razina usluge - dobavljač do DC - DC do trgovine Troškovi nabave Operativni troškovi Trošak zaliha Profit (apsolutno i postotno) Prinos na investirano Pogodnost Prodajni/tržišni udio - prodaja - potrošnja Razina usluge - dobavljač do DC - DC do trgovine Troškovi nabave Operativni troškovi Trošak zaliha Profit (apsolutno i ppostotno) Prinos na investirano Tablica 1. Korporativna očekivanja od uloge kategorije siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Kompanija – mjere rezultata kategorije Odjel – mjere rezultata kategorije Kategorija – mjere rezultata Prodaja Prodaja Prodaja Neto marža Neto marža Neto marža Zadovoljstvo potrošača Zadovoljstvo potrošača Zadovoljstvo potrošača Postotak privatne marke Postotak privatne marke Postotak privatne marke GMROI GMROI Postotak obrtaja trgovine Postotak obrtaja trgovine 51 Visina prosječne potrošačke košarice Tablica 2. Konzistentne mjere rezultata na različitim razinama maloprodajne tvrtke ovome slučaju se mjere: dinamika opskrbljivanja, servis opskrbljivanja, pouzdanost dobavljača, uvođenje novih proizvoda i adekvatnost nabavnih cijen... Bitnost financijskih mjera je općepoznata. U ovome slučaju mjere se: obrtaj; bruto/neto profit, obrtaj zaliha, GMROI (bruto marža kao povrat na investirana sredstva), obrtaj ili profit po decimetru dužine prodajne police, itd. Kao što je poznato, za različite uloge kategorija se postavljaju ciljevi, koji se zatim trebaju mjeriti. Kako to može izgledati za četiri osnovne uloge prikazuje tablica 1. Na osnovi postavljenih jasnih brojčanih pokazatelja za pojedine ciljeve olakšava se utvrđivanje odstupanja i donošenja odluke o potrebi korektivne akcije. Sama kontrola, a ako je potrebno i revizija, su u ovome slučaju, u mogućnosti pokazati nedvosmislena odstupanja, ako postoje, od zadanih ciljeva. Da bi navedeni način mjerenja bio ostvariv u praksi, potrebno je imati implementiran zadovoljavajući informacijski sustav. Za potrebe uvođenja novoga balansiranoga skupa mjera potrebno je uvesti ABC sustav praćenja troškova i izvođenja profitabilnosti. Kako bi navedeni koncept dao što optimalnije rezultate, potrebno je rezultate menadžmenta kategorije proizvoda povezati s motivacijom zaposlenih u timovima menadžmenta kategorije. Sustav mjerenja se mora zasnivati kako na mjerilima koja tretiraju rezultate kratkoročnoga obilježja, tako i na mjerilima koja tretriraju rezultate dugoročnoga obilježja. Samo uravnoteženi spoj ova dva skupa mjerila može dati objektivne pokazatelje kretanja kategorije. Ako se partneri u procesu menadžmenta kategorije proizvoda usuglase da im je bitnija dugoročna perspektiva, onda mogu mjerilima dugoročnoga obilježja dati veći značaj/ponder. Obrnuto je u slučaju da je bitnija kratkoročna perspektiva. U tablici 2. je prikazan konzistentan sustav mjera za različite razine maloprodajne kompanije. Revizija kategorije Cilj ovoga koraka je otkriti nedosljednosti između postojećega plana i trenutnoga poslovnoga okruženja u kojemu posluje maloprodajna kompanija. Ako se utvrde navedena odstupanja, pristupa se prilagođavanju poslovnoga plana novonastaloj situaciji. Revizija kategorije, kao provjera sveukupnih aktivnosti zahtijeva provjeru pet glavnih područja: •Kartu ciljeva: trenutni status dostignutoga u odnosu na ciljeve postavljene u karti ciljeva; •Tržište: jesu li se dogodile neke značajnije promjene na tržištu koje su uzrokova- le određena odstupanja koja imaju objektivne uzroke; •Implementaciju plana: što je do sada napravljeno i postoje li određene slabe točke u implementaciji plana; •Provjera liste aktivnosti: ovo je, također, jedno od područja koje zaslužuje pomniju analizu; •Implikacije: aktivnosti koje proizlaze kao rezultat dosadašnje analize. Učestalost revizija kategorije je nešto što ovisi od partnera u procesu menadžmenta kategorije proizvoda i oko čega postoje različita stajališta. Uglavnom, ova učestalost ovisi od udjela kategorije u ukupnome prometu. Tako, kategorije koje spadaju u prvih 40 posto uglavnom se revidiraju između dva i tri puta godišnje. Kategorije koje spadaju od 40 - 80 posto obično se revidiraju jedan do dva puta, a zadnjih 20 posto kategorija se revidira jednom godišnje. Proces revizije kategorije se razlikuje od maloprodavača do maloprodavača. Ovo je proces koji bi trebao obuhvatiti osobe iz timova oba partnera u procesu menadžmenta kategorije proizvoda. Praktični argumenti koji podržavaju ovo su da maloprodavači uglavnom imaju podatke s mjesta prodaje, dok dobavljači imaju podatke o širem tržištu i konkurenciji u kategoriji. Samo ako se u analizu uključe svi podatci, može se doći do kvalitetne slike kretanja konkretne ka- tegorije. Obzirom na značaj ovoga partnerskoga odnosa, u svijetu postoji ocjenjivanje najboljih kompanija po pitanju provođenja menadžmenta kategorije. Kroger, Wal-Mart and Target su zadržali svoje pozicije kao tri najbolja maloprodavača po pitanju prakticiranja menadžmenta kategorije, a prema anketiranim predstavnicima proizvođača u okviru Kantar Retail’s 2011 Category Leadership Benchmarking study. Na strani proizvođača u istoj studiji su najbolje ocijenjeni Procter&Gamble, Kraft Foods i PepsiCo. Za efikasno i efektivno provođenje kontrole i revizije, od važnosti je raspolaganje primjerenim informacijskim sustavom. U nedostatku informacijske tehnologije koja može podržati kvalitetno provođenje kontrole i revizije, dolazi do devijacija u samome odvijanju ovoga procesa. Ovo iz jednostavnog razloga, što kontrola i revizija bez primjerenog informacijskog sustava zahtijevaju mnogo napora i vremena, a na kraju daju rezultate koji su, vrlo često, upitni. Literatura: Bogetić, P. Z.: “Menadžment kategorije proizvoda”, Data status, Beograd, 2007. Fisher, M., Vaidyanathan, R.: “Which Products Should You Stock”, Harvard Business Review, prosinac 2011. 52 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr istraživanje AGENCIJA HENDAL PREDSTAVLJA Analizu marke – Brand Performance (BP) Brand Performance® Hendalov je proizvod za praćenje učinkovitosti marke. Ovo istraživanje uveli smo kako bismo pratili svjesnost, lojalnost i zadovoljstvo markom kod ciljne skupine korisnika, a klijentu pružili koristan alat u upravljanju markom. Autorica: Tamara Jović, Agencija Hendal, tamara@hendal.hr šačima. U toj komunikaciji, promocija puno utječe na svjesnost i poznatost jedne marke u odnosu na drugu - konkurentsku. Poznavanje marke ima utjecaja na ponašanje kupca, te na njegovo povjerenje i lojalnost. Hendalovo BP – Brand Performance® istraživanje uveli smo kako bismo pratili svjesnost, lojalnost i zadovoljstvo markom kod ciljne skupine korisnika, a klijentu pružili koristan alat u upravljanju markom. Zato smatramo da je naš BP moćan alat za upravljanje markom koji omogućuje: •mjerenje i optimiziranje marketinških aktivnosti • utvrđivanje položaja vlastite marke među brojnom konkurencijom •praćenje učinkovitosti marke kroz vrijeme U današnjem konkurentnom i globalnom tržištu održale su se snažne marke proizvoda. Snaga marke leži u ulaganjima u njen razvoj, distribuciju i promociju, čime se stvara odnos s kupcem i povećava vrijednost pojedine marke. U sve konkurentnijem tržištu razlike među markama sve više se sele na emocionalnu razinu, a racionalni elementi prate ove emocionalne. Razvoj marke podrazumijeva stalno osluškivanje njenog odnosa s potrošačima, te njen „suživot“ s konkurentima. Upravo zbog toga, kontinuirano istraživanje tržišta je postalo nužno, i ono je važno za sve koji žele graditi odnos sa svojim potrošačima. Danas se povjerenje kod kupaca gradi cijelim nizom marketinških alata, a upravo istraživanje tržišta daje jake i stabilne osnove za komunikaciju i odnos s potro- •identificiranje konkurenata i potencijalnih prijetnji prije nego što postanu realna opasnost i o konkurentskim markama. Poznavanje određene marke prikazuje snagu prisustva pojedine marke u svijesti ispitanika, odnosno govori o tome na koje će marke ispitanik pomisliti kada će razmišljati o kupnji/ sklapanju ugovora. Prva spomenuta marka je najjače prisutna u svijesti ispitanika (najveća “zasićenost” markom), te je to u najvećem broju slučajeva marka koju ispitanik najčešće koristi ili marka koja je intenzivno reklamirana te je i vjerojatnost kupnje za tu marku najveća. Istraživanja pokazuju da lojalnost kupaca marki proizvoda direktno doprinosi profitu, rastu i životnom vijeku proizvoda. U nekim slučajevima 5%-tno povećanje lojalnosti rezultiralo je 15%-tnim povećanjem prometa. Lojalni kupci čvršće su vezani uz marku, spremni su za nju platiti više, te je također njihovo zadovoljstvo markom na višoj razini. Istraživanje branda pruža informacije o poznatosti marke, lojalnosti potrošača, zadovoljstvu i imidžu koji marka ima kod ciljne skupine, ali također daje informacije Smatramo zato da je iznimno važno sustavno pratiti lojalnost kupaca i održavati upravo one elemente koji doprinose većoj lojalnosti. Tvrtka koja ulaže u povećanje lojalnosti svojih kupaca, kontinuirano mjeri efekte marketinških aktivnosti na njihovu lojalnost i oblikuje proizvod u skladu sa zahtjevima tržišta svjesna je da je lakše i jeftinije zadržati postojećeg nego privući novog kupca. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 53 KLJUČNI BENEFITI Opća uspješnost marke, kategorije i konkurenata Ključne mjere zdravlja i vrijednosti marke: prisutnost u svijesti potrošača, lojalnost, zadovoljstvo, funkcionalni i emocionalni učinak, image Konkretne preporuke za poboljšanja elemenata marketing mixa KLJUČNI KORISNICI Product/ Brand / Category manageri Direktori marketinga Ključni čimbenici uspjeha – motivi odabira i promjene Tehnolozi Prijedlozi novih strategija kojima bi se pojačale veze između vaše marke i njezinih obožavatelja SADRŽAJI ISTRAŽIVANJA: POZNATOST Spontana svjesnost Dominantnost marke Analiza “lažnog sjaja” LOJALNOST Različiti aspekti lojalnosti Preporuka marke Zamjenska marka Analiza vezanosti kupaca uz marku Analiza kvadranata Analiza dvostruke važnosti ZADOVOLJSTVO IMIDŽ Imidž marki Perceptivna mapa Bendixen analiza U cilju praćenja lojalnosti kupaca, Hendal ispituje različite elemente, te je također razvio Indeks lojalnosti. Ovaj indeks se kreće od 0 do 1, pri čemu 0 znači potpunu nelojalnost, a 1 potpunu lojalnost. Općenito se relativno dobrim smatraju indeksi iznad 0,6. Važnost zadovoljstva kupaca očituje se u činjenici da je dobivanje novog kupca puno skuplje nego održavanje i izgradnja odnosa s postojećim kupcima. Također, zadovoljni kupci doprinose građenju imidža kompanije, jer i sami reklamiraju proizvod, dok s druge strane nezadovoljni kupci mogu utjecati na građenje negativnog imidža o kompaniji, kroz prenošenje svog lošeg iskustva. Isto tako zadovoljni su kupci lojalniji, lakše i brže prihvaćaju nove proizvode, ali i znatno su manje osjetljivi na cijenu. Indeks lojalnosti Sve navedeno govori u prilog činjenici da se povećanjem zadovoljstva kupaca povećava profit kompanije, te je zato zadovoljstvo kupaca jedna od važnih mjera u Hendalovom BP-u i u svrhu ispitivanja zadovoljstva koriste se različite analize (Analiza kvadranata, Analiza dvostruke važnosti) koje daju specifične informacije o elementima zadovoljstva. Takvo istraživanje zadovoljstva omogućuje usmjeravanje i poboljšavanje karakteristika proizvoda kojima su kupci manje zadovoljni. Na kraju, ispitivanje imidža proizvoda/ kompanije je važno jer imidž također utječe na odnos potrošača prema proizvodu. Zato smatramo da kontinuirano ispitivanje imidža, te građenje pozitivne slike o kompaniji među potrošačima dugoročno utječe na stvaranje zadovoljnih i lojalnih kupaca. 54 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr intervju Pisao je svojedobno Luka Lune Jović, a isto smo napisali i mi koji smo nedavno ugošćeni u poduzeću Rekord TIM Oriovac Čista posla sa znakom SLONA Ti si me jučer ugostio kod svoje kuće u firmi kakvu sam vidio boraveći u Europi i čitam u tvojoj jubilarnoj knjizi kako si koračao ljudskom nogom po slonovoj stopi. Slonovi dugo pamte pisali su vještiji od mene a pamtimo i mi lik slona od tvojih inicijala Pejić Marko Rekord TIM Oriovac i pamtit će se kao ostvarenje tvojih ideala. Marko Pejić je na ledini stvorio poduzeće zadovoljnih zaposlenika i nema te spužve koja to djelo može izbrisati. Autor: Tomislav Ciliga, tomislav@instore.hr Dobavljačima se roba isplaćuje točno u dogovoren dan, a plaća za pedesetak djelatnika isplaćuje se u prva dva dana tekućeg mjeseca Tvrtka Rekord Tim d.o.o. u gotovo 40 godina postojanja i rada niti jednom nije bila u blokadi, a radnici redovito primaju plaću. U tom vremenu tvrtka je od obiteljske manufakturne radionice prerasla u prvoga i najvećeg proizvođača spužvi za kućanstvo na ovim prostorima. - Nisam napravio firmu koja će stvarati dugove. Išli smo korak po korak, ulagao sam onoliko koliko je vlastita zarada dopuštala. Nismo ulazili u rizične kredite, a pogotovo ne u osobna trošenja i pomodarstva - kaže Marko Pejić, osnivač i vlasnik, koji nema ni vikendicu, ni jahtu. Vlasnik i direktor oriovačke tvrtke Rekord Tim, Marko Pejić, svojevrsni je vizionar u svome poslu. Proizvodnju spužvica za posuđe započeo je još davne 1975. godine. Rekord Tim je danas najveći hrvatski proizvođač spužvi za kućanstvo i u svojim modernim pogonima zapošljava pedesetak djelatnika. Tvrtka je proizvodno i tehnološki opremljena da može konkurirati svima na svjetskome tržištu. S gospodinom Markom Pejićem pričali smo o počecima, uspjesima, očekivanjima i budućnosti koja očekuje Rekord Tim. Kako i kada je počela uspješna priča o Rekord Timu? Priča o „američkom snu“ kako ja to volim nazvati, započela je 1975. godine. Došao sam na ideju da na tržištu nedostaje spužvica za posuđe, pranje automobila i valjaka za ličenje. To su bili prvi početci. Najveći problem je bio steći prvotni kapital. Poslije spužvi krenuli smo s proizvodnjom skutera. Biznis se razvijao. Početkom rata nestalo je i turizma i gostiju, a mi smo se morali okrenuti drugačijoj proizvodnji. Okrenuli smo se preradi poliuretana koju i danas razvijamo. Kako je došlo do imena Rekord Tim? Odabrali smo ime Rekord jer smo vjerovali da ćemo postići rekord u proizvodnji i prodaji spužvi. Tvrtka se do 1990. zvala Rekord, a 1993. smo iz obrta prešli u tvrtku i dodali ime TIM, što predstavlja početna slova imena moje supruge, kćeri i mojega imena. Koji su glavni proizvodi vaše tvrtke i koje sve kategorije pokrivate? Naša tvrtka ima tri profitabilne jedinice i jednu tehnološku cjelinu. To su spužve za čišćenje i prerada poliuretana tehničkih elemenata koji služe za ambalažu i za filtriranje akvarija za vodu. Druga profitabilna jedinica je proizvodnja proizvoda za vrt - sjedalice, ležaljke za plažu, akrilni stolnjaci, koji imaju stalnu zaštitu i lagano se održavaju. Treća profitabilna jedinica je EcoSorb. EcoSorb proizvodi predstavljaju univerzalne industrijske upijače za industrijske tekućine. Oni su namijenjeni za rješavanje ekoloških problema u industriji i prirodi. Polažemo veliku nadu u zaštitu okoliša, zato smo se i uključili u ovakvu proizvodnju. Tu smo očekivali puno, ali nismo ostvarili očekivane rezultate. No, ovi proizvodi će imati veliku budućnost siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 55 nekoliko tjedana smo prodali prvi veliki kontejner u Sudan i u Kuvajt. To je obećano tržište za budućnost. U Kuvajtu je ljude oduševila kvaliteta i dizajn našega proizvoda, a bilo je jako puno ponuda iz europskih zemalja. Napravili smo petogodišnji ugovor. Čak smo i preveli internetske stranice na arapski jezik i pismo. U pregovorima smo s dosta arapskih zemalja. Pregovaramo u Maroku. To je zemlja s 30 milijuna ljudi, a nemaju proizvodnju spužvi. kada uđemo u EU. Na kraju dolazimo do tehnološke cjeline. Kod proizvodnje spužvi i prerade poliuretana stvaraju se određeni viškovi materijala. Mi ih ne bacamo u otpad, nego ih meljemo i izrađujemo jastučiće i ležaljke od toga viška. Ništa se ne baca te se tako i smanjuje zagađenje okoliša. Razvijali smo se tako da smo vodili računa o svemu tome, da sve ostatke iz proizvodnje opet upotrijebimo za nešto novo, stvorimo neku dodanu vrijednost. Na kraju je to i dalo rezultata, zbog čega je ova tvrtka tako uspješna. Mi nemamo nekakvih velikih problema u ova teška vremena. Imamo financijsku stabilnost. Koja su vaša glavna izvozna tržišta i na kojima od njih najbolje poslujete? Mi smo što se tiče izvoza u povojima. Na tržištu Bosne i Hercegovine smo dobro pozicionirani, tamo imamo najbo- lje rezultate od svih zemalja u regiji. Naš proizvod je u BiH prepoznatljiv i tražen. Još prije pet godina počeli smo se pripremati za to veliko europsko tržište. Tamo vas nitko ne može spasiti ako nemate konkurentan proizvod. Nema veza, preporuka. Morate imati inovativan proizvod kojega nema na tržištu. Nama tu kineski proizvođači nikako ne mogu konkurirati. Kod njih je vrlo skup transport, puno je lošija kvaliteta samoga materijala, a i ne ulažu puno u ekologiju i zaštitu okoliša kao mi. U Europi se s takvim proizvodom ne može puno postići. Očekujemo širenje u segmentu robnih marki na švicarsko tržište. Idemo polako, kvalitetno i sigurno. Postižemo svoje ekonomske ciljeve u proizvodnji. Rekord Tim svoje proizvode već izvozi u Švicarsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, a odnedavno i u Sudan i Kuvajt. Prije Kako ste zadovoljni prodajnim rezultatima u Hrvatskoj u prošloj godini i kakve rezultate očekujete u ovoj godini u Hrvatskoj? Ovu godinu planiramo ostati na razini prošle godine. U 2012. u segmentu sredstava za čišćenje postigli smo rast za oko 6 do 7 posto. Mi u Hrvatskoj držimo oko 25 posto tržišta. Treba uvažavati i konkurenciju. Možemo još rasti nekoliko posto, to vidimo i kroz robne marke. Rekord Tim proizvodi 95 posto tržišta robnih marki u segmentu spužvi, krpa i svih proizvoda za čišćenje od nekih 50 proizvoda. Tko radi distribuciju proizvoda Rekord Tim-a u Hrvatskoj? Distribuciju osim Istre, obavljamo isključivo sami. U Puli imamo skladište iz kojega distribuiramo proizvode po Istri. Trenutno smo u fazi izgradnje velikoga logističkoskladišnoga centra. Mislim da ćemo ga uspjeti završiti iz vlastitih sredstava. Mi ulažemo u logistiku. Naša vozila su stara najviše četiri godine, nakon čega ih mijenjamo. Nemamo znači troškove održavanja. Nakon toga dolazi novi kombi, novi kamion. Kako se tvrtka Rekord Tim nosi s proizvodima sličnih cijena, ali i skupljih kao što su uvozni proizvodi iz zapadnih zemalja? 56 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr intervju Priča o slonu ci prepoznali. Mi smo radili puno anketa i istraživanje za domaće tržište. Našim proizvodima u ovome dijelu Europe ne može nitko konkurirati. Mi smo tehnološki opremljeni s najmodernijim strojevima. Možemo proizvesti 100.000 spužvi na dan. Odlično smo pozicionirani u sredini Hrvatske i sve nam je blizu. Tako su nam troškovi dostave robe vrlo sniženi. Ne bojimo se konkurencije. Imali smo ponuda za izradu jeftinijih proizvoda i iz inozemstva, međutim mi stalno zagovaramo ekologiju i kvalitetu. To je naše proizvodno opredjeljenje koje će prevladati. Mi radimo kvalitetne proizvode, ekološki prihvatljive koji imaju budućnost i koji će sigurno opstati. Dobili smo informacije od naših kupaca da izbjegavaju kupovati jeftine spužve. Jer ili smrde po ljepilu ili se odljepljuju i zadržavaju miris. Jedino Rekord Tim i Vileda u Hrvatskoj rade poliuretanske spužve. Kod takvih vrsta spužvi manja je potrošnja vode i deterdženata. To znači da se takve spužve lakše ispiru, imaju duži vijek trajanja i ne upijaju mirise. Zbog toga su 50 do 80 posto skuplje od konkurencije. To su kup- Socijalna osjetljivost Mi smo izrazito socijalno osjetljiva tvrtka. Bio sam poslodavac godine zbog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Sponzoriramo i košarkaški klub Rekord TIM. Dosta surađujemo s ustanovama za mentalno hendikepirane. Surađujemo i sa ženskim zatvorom u Požegi. Jedan dio proizvodnje i šivanja krpa preselili smo u Požešku kaznionicu. S njima dobro surađujemo. Sitnije poslove dajemo invalidima. Uvažavamo sve socijalne probleme. Vjerojatno dajemo više novca za bespomoćne i siromašne nego što ga dajemo u oglašavanje. Nema dana da ne uplatimo 500 do 1.000 kuna za donacije za bolesne i siromašne. Koliko važnosti pridajete marketingu i oglašavanju u svome poslovanju? Oglašavamo se kroz časopise, nešto manje na televizijskim i radio postajama. Većinom radimo promocije i direktan marketing te kontakt s našim kupcima. Za ovu godinu je plan što više akcija i kontakata s potencijalnim kupcima. A oglašavat ćemo se i u časopisima, za koje procijenimo da su nam korisni, kao što je vaš InStore magazin koji izlazi u cijeloj regiji. Treba znati procijeniti koja je naša ciljna grupa. I naravno vrlo smo aktivni preko naših internetskih stranica i društvenih mreža. Koliko važnosti pridajete poslovnome usavršavanju vaših djelatnika? Mi stalno imamo neke inovacije. Svoje probleme rješavamo sa svojim zaposlenicima. Mi smo u ovome poslu 38 godina. I znamo svu problematiku. I tako obučavamo ljude da zajedno rješavamo svoje probleme. Mi smo sami proizveli nekoliko strojeva koji su jako skupi i na kojima smo radili godinama. Ali smo postigli cilj. Bez dobrih i zadovoljnih ljudi te ulaganja u njihovo znanje i educiranje nema ni uspješne tvrtke. Ja tako gledam na to. Kakve izazove očekujete za Rekord Tim kada uđemo u EU? Očekujem puno. Prvo, što se tiče carinskih zapreka, špedicije, to su nepotrebni troškovi kojih više neće biti. Kada vozite kombi u Austriju, tu su vam troškovi za papire najmanje 100 eura. Ali imate zaradu. Očekujem smanjenje troškova i bržu dostavu robe. Pripremamo se već pet godina za EU. Pripremamo paletu novih ekoloških proizvoda, koje smo već prodali u Austriji, ali krećemo i na teško problematično tržište Njemačke. U svakome slučaju, očekujem pozitivnije poslovanje. Bit će velika konkurencija, ali se ne bojim konkurencije. Ne bojim se zdrave konkurencije, bojim se samo one nelojalne. Kako vidite svoju tvrtku u bližoj budućnosti, kroz pet godina? Rekord Tim u bližoj budućnosti vidim kao dobro globalno pozicioniranu kompaniju, kao tvrtku koja ima prepoznatljiv proizvod, Sjedili smo u nekom društvu s jednim grafičkim umjetnikom. Pala nam je na um zgodna misao o slonu i mojim inicijalima. Surla je ispala početno slovo mog prezimena Pejić, a noge su ispale početno slovo mog imena Marko. Ideja se pokazala dobrom i pametnom jer svi uvijek pričaju o tom logotipu. ljude, strojeve i kapital. Mislim da za nas ne bi trebalo biti problema. Što smatrate svojom najboljom poslovnom odlukom u zadnjih 20 godina i koja priznanja ste dobili za svoje poslovne uspjehe? Smatram da je to upravo moja poslovna politika o zadržavanju 50 posto kapitala, odnosno dobiti za refinanciranje u nove programe i proizvode. Druga moja dobra osobina je prepoznavanje tržišta. Od samih početaka pričanja o EU, počeli smo razmišljati što mi sve trebamo napraviti i kako se pripremiti da bismo spremni došli na to veliko tržište. Zbog toga smo zatražili i dobili sve bitne certifikate, snimili smo tržite i tehnološki smo se opremili. Zatim tu je stalni razvoj novih proizvoda. Rasli smo onoliko koliko smo imali vlastitih sredstava. Dobrom poslovnom odlukom smatram i stalna ulaganja u moderne tehnologije, softvere, vozila za distribuciju s GPS-om čime smo smanjili potrošnju goriva i energije. O svim segmentima vodimo računa. Zato i jesmo u ovih 38 godina izrasli u jednu ozbiljnu i dobro pozicioniranu tvrtku s kvalitetnim brandom kojega kupci itekako prepoznaju. I tako svi mi jedan po jedan . Kamen po kamen i zrno po zrno i tako još mladi i nasmijani i raspjevani naučismo da se samo radom obitelj hrani. I krenuli smo mnogi kao i ti Marko nekim svojim životnim putem a jučer se sretosmo poslije dvadest ljeta kod tebe na uzornom gospodarstvu i sa smijehom i sa pjesmom ...i sa ribickim prutom. Odlučili smo i ovaj razgovor završiti stihovima spomenutog Luke Lune Jovića. Planiranjem do usPjeha na sajmovima i strukovnim ocjenjivanjima u fokusu prilika četiriju zemalja! međunarodni sajmovi Proljetni sajam graditeljstva, energetike, komunalnih i obrtnih djelatnosti 4. - 7. 4. 2013. godine Post viva Međunarodni sajam iz oblasti obavljanja pogrebnih poslova i održavanja groblja 5. - 7. 4. 2013. godine lov Međunarodni sajam lova i ribolova 19. - 21. 4. 2013. godine naturo Međunarodni sajam outdoor aktivnosti i odmora u prirodi 19. - 21. 4. 2013. godine aGra Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije 24. - 29. 8. 2013. godine sajam inPak Međunarodni sajam ambalaže, tehnike pakiranja i logistike 23. - 28. 8. 2014. godine soBra Međunarodni sajam obrane, zaštitarske djelatnosti, sigurnosti građana i spašavanja 18. - 20. 9. 2014. godine međunarodna ocjenjivanja kvalitete međunarodno ocjenjivanje mesa i mesnih proizvoda 23. - 24. 5. 2013. godine (svježe meso) / 19. - 20. 6. 2013. godine (mesni proizvodi) međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda 4. - 7. 6. 2013. godine međunarodno ocjenjivanje voćnih sokova, bezalkoholnih pića i pakirane vode 21. 6. 2013. godine otvoreno državno ocjenjivanje vina – vino slovenija Gornja radgona ocjenjivanje vina proizvedenih od grožđa iz ekološkog uzgoja 22. - 26. 7. 2013. godine ocjenjivanje meda uz prisutnost međunarodnih sudionika 6. 8. 2013. godine međunarodno ocjenjivanje poljoprivredne mehanizacije i opreme 22. - 23. 8. 2013. godine otvoreni natječaj pod nazivom slovenski „oskar“ za ambalažu 16. 5. 2014. godine pomurski sejem d.d. Cesta na stadion 2, 9250 Gornja Radgona, Slovenija T: +386 (0)2 5642 116, F: +386 (0)2 5642 160 E: info@pomurski-sejem.si, www.pomurski-sejem.si 58 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr inMarketing U OPUŠTENOJ ATMOSFERI NA HRVATSKI NAČIN Idealan domaći gemišt Nakon samostalne kampanje Studenca kao garancije dobrog gemišta, Podravka je prepoznala brand Kutjevačka graševina kao idealnog partnera. S obzirom na pozitivan blind test koji je izdvojio jedinstvenu prednost Studenca, a to je njegovo dobro miješanje s vinima, Podravka je upravo tu činjenicu odabrala kao fokus komunikacije. Autorica: Vanja Osredečki, Account Director u reklamnoj agenciji Bruketa&Žinić OM, vanja@bruketa-zinic.com S tudenac je prirodna mineralna voda iz Lipika u v lasništvu Podravke. Blind test istraživanje agencije Puls iz lipnja 2007. te kolovoza 2009. godine istaknulo je prednost Studenca kao mineralne vode posebno dobre za miješanje s vinom. Potaknuti tom činjenicom, kao i iznimno uspješnom reklamnom kampanjom Studenac – Garancija dobrog gemišta iz 2010. godine (Grand Prix, Effie), Podravka i Kutjevo inicirali su nadgradnju spomenute kampanje kojom se komunicira partnerstvo dvaju brandova - mineralne vode Studenac i bijelog vina Kutjevačke graševine. Izazovi strateškog komuniciranja Studenac na hrvatskom tržištu drži stabilnu drugu poziciju. Kako sveukupno tržište mineralnih voda pada, utvrdila se mogućnost rasta prodaje prvenstveno povećanjem učesta- losti potrošnje od strane postojećih potrošača Studenca, popratno i osvajanjem novih potrošača. Tijekom godina, komunikacija Studenca bila je relativno štura, nekonzistentna i neprilagođena stvarnim potrošačima branda, a nakon 2006., osim manjih trade aktivnosti nije bilo prave komunikacijske kampanje. Repozicioniranje branda postalo je nužnost kao i odmak od uobičajene komunikacije na tržištu mineralnih voda fokusirane na čistoću i opće prednosti vode. S obzirom na pozitivan blind test koji je izdvojio jedinstvene prednosti Studenca, a to je njegovo dobro miješanje s vinima, Podravka je upravo tu činjenicu odabrala kao fokus komunikacije. Nakon samostalne kampanje Studenca kao garancije dobrog gemišta, Podravka je prepoznala brand Kutjevačka graševina kao idealnog partnera. Realna ciljna skupina bili su potrošači koji mineralnu vodu miješaju s vinom (gemišt) i konzumaciju vrše u različitim neformalnim i opuštenim situacijama sa svojim najbližima (prijateljima i obiteljima). To su prvenstveno muškarci između 35 i 55 godina starosti iz ruralnih područja Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske obiteljskim ljudima koji vole prijateljska druženja i od medija preferiraju televiziju. Inicijalni zadatak reklamne agencije Bruketa&Žinić OM bio je osmisliti komunikacijsku kampanju koja će funkci- onalne vrijednosti mineralne vode branda Studenac prezentirati u novom ruhu stvarnih vrijednosti definirane ciljne grupe: Studenac je idealan za gemište i konzumiraju ga prvenstveno muškarci prilikom druženja s obitelji i kompićima u opuštenoj atmosferi na hrvatski način. Studenac govori domaćim jezikom i sastavni je dio svakodnevne opuštene atmosfere. Kutjevačkom graševinom možemo Studencu kao garanciji dobrog gemišta ponuditi i domaćeg partnera. Ciljevi kampanje bili su povećanje prodaje, te povećanje svijesti o brandu Studenac i par- tnera Kutjevačke graševine te takozvanog brand willingnessa. Kreativna ideja komunikacijske kampanje Glavna ideja komunikacijske kampanje je: Uz Studenac ne postoji krivi gemišt - svaka od bezbroj kombinacija omjera mineralne vode i vina jednako je točna. Ideja je došla iz razgovora s ciljnom skupinom kroz niz neformalnih intervjua koje je obavila agencija. Tom je prilikom uočena simpatična podudarnost – svatko je imao svoj omiljeni recept za gemišt, odnosno omjeri vina i siječanj/veljača 2013. www.instore.hr mineralne varirali su od ispitanika do ispitanika. Recept je najčešće uključivao neimenovano domaće vino te omiljenu mineralnu vodu koja mora biti dobro gazirana kako bi gemišt uspio. Gemišt se pokazao kao tradicionalno, neformalno piće koje se može prilagoditi ukusu svakog pojedinca što je uvelike doprinijelo njegovoj popularnosti. Za potrebu komunikacije oformljeno je tako šaroliko muško društvo glumaca, inspirirano ekipama koje se mogu pronaći u svakom lokalnom "bircu", susjedstvu i oko svakog roštilja. Oni su omogućili da na vrlo plastičan način ispričamo priču o gemištu kao nezahtjevnom narodskom piću koje se prilagođava svakome. Svaki akter kampanje postao je ambasador jedne od poznatih vrsta gemišta. Pri tome je svaki od njih promovirao svoj recept prema omjeru mineral- 59 ne i vina potrebnih za pripremu pa smo dobili: fiftač (polapola), prst-prst (1/4 vode i 3/4 vina), sportski (3/4 vode i 1/4 vina), škropec (1/5 vode i 4/5 vina), a za potrebu kampanje izmislili smo i posni gemišt koji se sastoji od 99% mineralne i samo natruha vina. Uvažavajući na ovaj način lokalnu kulturu i tradiciju, Studenac na opušten i nenametljiv način pokazuje da poznaje materiju i uključuje se u ekipu kao ravnopravan član. Kako bi se što je više moguće primakli ciljnoj skupini, za kanale komunikacije odabrani su TV, tisak i radio. Za potrebe zajedničkog brandiranja, bilo je samo potrebno u recepturu umjesto neimenovanog domaćeg vina dodati Kutjevačku graševinu i kampanja je ponovno realizirala postavljene ciljeve, ovaj put oba branda. O agenciji Bruketa&Žinić OM Bruketa&Žinić OM je grupa agencija specijalizirana za brand strategiju, dizajn, strateško planiranje i sve vrste online i offline marketinških komunikacija. Grupu čine reklamne agencije: Bruketa&Žinić OM - Zagreb, Popular Bruketa&Žinić OM - Beograd, Bruketa&Žinić OM - Baku, brand konzultanti Brandoctor, digitalna agencija Brlog i Brigada, studio za projektiranje i optimizaciju prodajnog mjesta, produkt dizajn i arhitekturu. U tijeku je formiranje agencije u Beču, a agencija je nedavno pokrenula i vlastiti brand odjeće od organski uzgojenog pamuka – Brokula&Ž. 60 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr povijest branda Cockta Piće naše i vaše mladosti Cockta je piće koje je ušlo u živote različitih generacija. Svatko tko ju je pio, pamti je po posebnom obliku bočice, specifičnome okusu, promidžbenim sloganima i vremenu u kojemu ju je pio. Priredila: Una Milićević C entralizirana planska privreda u Sloveniji počela se, barem simbolično, liberalizirati od 1953. godine, nakon registracije branda Cockta. Cockta je prvi primjer maštovitog imena za proizvod široke potrošnje, a za njenu promociju su, već od samoga početka, bile korištene različite komunikacijske tehnike. Ovaj brand je skoro desetljeće oblikovao oglašivačke standarde na slovenskome tržištu. Pionirski koraci, ne samo na tržištu pića, nego i u području oglašavanja, bili su presudan čimbenik njezine dugoročne tržišne konkurentnosti. Priča o Cockti… …počela je 1952. godine, kada je Ivan Deu, direktor poduzeća Slovenija vino, u kovčegu s naljepnicom broda Queen Mary, kojim je doputovao iz SAD-a, donio bočicu Coca-Cole. U toj i u sljedećoj godini, u poduzeću su razvijali tajnu formulu za slično, prvo gazirano bezalkoholno piće na domaćemu tržištu. Samo ime nastalo je od riječi koktel (cocktail), jer je u pitanju mješavina šipka, limuna i raznovrsnih ljekovitih biljaka. Podrijetlo riječi Cockta treba tražiti i u njenom uzoru Coca-Coli. U poduzeću Slovenija vino tada je bio zaposlen Emerik Zelinka, koji je znanje stjecao radeći u poduzeću svoga oca, zajedno s mlađim bratom Leom. Pred Drugi svjetski rat, imali su mali laboratorij, gdje su proučavali voće, destilaciju, fermentaciju i proizvodili likere, desertna vina, voćne sirupe i sokove. Poslije rata, poduzeće im je bilo nacionalizirano. Emerik se zaposlio u Slovenija vinu, a Leo na Institutu za alkoholnu industriju u Generalnoj direkciji za prehrambenu industriju LRS. Braća su i dalje surađivala i zato je vrlo vjerojatno da je u izradi recepta za Cocktu sudjelovao i Leo. Ali, sigurno je da je u tome glavnu ulogu imao Emerik, koji se opravdano smatra ocem Cockte. Nastanak imidža Studentu arhitekture Sergeju Pavlinu 1952. godine direktor poduzeća Slovenija vino, Ivan Deu, dao je zadatak da osmisli imidž Cockte, odnosno izradi etiketu i bocu za Jugocolu, koja se kasnije zvala i Yugocockta, a oglašavali su je i kao Cockta Cockta. Izgled slova za natpis Cockta Cockta, Pavlin je posudio iz novina “Slovenski narod”, koje su izlazile pred Drugi svjetski rat. On je također osmislio i prvu bočicu Cockte i aktivno sudjelovao u njenoj izra- siječanj/veljača 2013. www.instore.hr di u staklarni Straža, u Rogatecu. Bočica je bila reljefna i izgledala je kao da je prekrivena kapljicama rose. U nedostatku vremena, Pavlin nije mogao osmisliti i plakat, pa je pomoć zatražio od Uroša Vagaje, koji je nacrtao poznatu preplanulu djevojčicu s pletenicama, odjevenu u žutu majicu, koja pije Cocktu. Djevojčica s plakata postigla je veliki uspjeh i dan-danas je jedna od najpoznatijih Cocktinih likova. Sergej Pavlin je kreirao i druge promocijske proizvode, a zanimljivo je da je još 1952. nacrtao sjevernoga medvjeda koji pije Cocktu, ali je njegov prijedlog tada odbačen. Sjeverni medvjed je 40 godina kasnije, točnije 1993. g., postao zaštitni znak Coca-Cole. Promocijske aktivnosti 8. ožujka 1953. zaposleni u poduzeću Slovenija vino su pripremili veliku promociju Cockte na skijaškim skokovima na Planici. Gledatelji skokova na 120-metarskoj skakaonici dolazili su vlakom iz Zagreba, Rijeke, Maribora, Novog Mesta i Ljubljane, tako da je oglašavanje počelo još na željezničkoj postaji. Panoi su bili postavljeni od stanice do skakaonice, zatim na mjestu gdje su se spuštali skakači, kao i ispod mosta skakaonice. Djevojke iz poduzeća Slovenija vina šetale su među gledateljima i dijelile im Cocktu, koju su nosile u drvenim kutijama s opasačem oko vrata, što je bilo vrlo inovativno za to vrijeme, a i praktično. Poslije ove uspješne promocije Cockte na Planici nastavilo se s promocijskim aktivnostima. Jedna od njih bila je i oglas na kojemu su bili prodavačica s metalnom košaricom za prodaju Cockte na peronima s djecom koja piju Cocktu. Ovaj oglas je objavljen 1953. u biltenu koji je izdavalo poduzeće Slovenija vino, u kojemu su obavještavali kupce o novostima i pozivali ih na kupnju proizvoda Yugocockte. Bilten je bio namijenjen ugostiteljskim objektima, hotelima, restoranima, kavanama, gostionicama, organizatorima sportskih događaja, slastičarnicama i slično. Iz Slovenija vina kupcima su naročito isticali da čuvaju i redovno mijenjaju prazne bočice za pune. Rast, pa pad prodaje OOd samih početaka Cockta je ostvarivala vrlo dobru prodaju, a značajno povećanje uslijedilo je od ljeta 1963. g., kada je u Beogradu otvorena prva punionica za bezalkoholna pića. Tri godine kasnije na Paliću je otvorena druga. Tako je u ljeto 1967. g., na području tadašnje Jugoslavije, bilo 90 licencnih proizvođača, koji su godišnje na tržište plasirali 75 milijuna bočica. Tada je postala sporna kvaliteta Cockte, pošto je ona bila generički pojam za sva cola pića. Puno drugih proizvođača sode, bez licence, počelo je puniti boce svojim pićem, na koje su stavljali etikete s nazivima Extra Cockta, Super Cockta i slično. Slovin, nekadašnje poduzeće Slovenija vino, da bi zadržalo kvalitetu, oduzeo je licence kooperantima i usmjerilo se u razvoj vlastitih punionica, čiji je broj znatno smanjen. Posljedica toga bio je ukupni pad proizvodnje, a samim time i prodaje. Razlozi za manju prodaju su povezani i s činjenicom da su na tadašnje jugoslavensko tržište došli Coca-Cola i Schweppes. Do 1968. g., Cockta je bila jedino gazirano bezalkoholno piće, ali dolaskom CocaCole i otvaranjem Jugoslavije, ljudi su se okrenuli novitetima sa zapada. Slovin je 1969. g. pripremio veliku promocijsku akciju, ali usprkos uloženome trudu prodaja je i dalje padala. Cockta je bila u slabijem položaju još samo 1993. g., poslije osamostaljenja Slovenije. Piće više generacija Tvrtka Droga Kolinska ponovno je spojilo proizvodnju Cockte pod jednim krovom. Ona se proizvodi na isti način, po strogo čuvanome receptu, koji zna samo nekoliko ljudi. Ovoga ljeta Cockta se počela puniti u limenke s pokazivačem temperature. U kompaniji prate najnovije trendove, što potvrđuje činjenica kako uvode stalno nove okuse, kao što su Cockta naranča, Cockta limeta, Cockta light… 61 •1953. su Cocktu prijavili i upisali u knjigu Saveznog patentnog biroa u Beogradu, kao i u knjigu patentnog biroa u Bernu; •Bočice su postale predmet opće potražnje i zanimanja, i, po nekim pisanjima, vrlo brzo je došlo do nestašice. Inače, godine 2005. Cockta je dobila nagradu za dizajn bočice u Sloveniji; •Cijena za bočicu od 0,25 l bila je 30 dinara, što je bilo dosta povoljnije od boce piva; •Stručnjaci koji su radili marketing morali su prilagoditi bočicu europskim standardima, odnosno takozvanoj eurobočici od 0,25 l. Ovaj standard je vrijedio za sva pića u Jugoslaviji, osim za Coca-Colu koja je mogla zadržiti svoju veću bočicu; •Na Planici je uspješno promoviran slogan “Cockta i sport!”, koju su proizvođači nastavili njegovati i u budućnosti, pa se tako Cockta nastavila oglašavati na svim većim priredbama u Ljubljani, Sloveniji i kasnije u cijeloj Jugoslaviji. Cockta je i danas prisutna na skokovima na Planici; •Cockta se 1970. počela prodavati i u Poljskoj pod imenom Polo Cockta, gdje su je proizvodili u devet većih pivovara i prodavali je godišnje više nego u cijeloj Jugoslaviji (80 milijuna bočica). Dvije godine su sirup za Cocktu izvozili i u Nizozemsku; •Zbog pada prodaje, 1974. godine proizvođač je krenuo u potragu za novim vidovima promocije na tržištu. Uslijedila je promjena vizualnog identiteta i Cockta je ponovno osvojila potrošače. U tom razdoblju nastao je i jedan od najboljih promidžbenih slogana: “Cockta, piće vaše i naše mladosti”. Pored ovoga, uveden je još jedan: “Piće koje pije već treća generacija”; •Uz 30. godišnjicu Cockte prvi su put na tržište poslali PET bočicu i promijenili vanjski izgled Cockte; •Već na 35. godišnjici Cockte, 1988. godine, predstavili su Cocktu u novom ruhu, i to baš u Planici. Do tada se Cockta pila iz bočica, plastičnih čaša, a poslije i iz konzervi. 62 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr logistika NAMJENA JE NEDVOSMISLENA INFORMACIJA O LOGISTIČKOJ JEDINICI UNUTAR OPSKRBNOGA LANCA Logistička etiketa Logistička etiketa s kojom se označavaju logističke pošiljke predstavlja univerzalni jezik između naručitelja, dobavljača i ostalih subjekata unutar opskrbnoga lanca. Zbog nje je preuzimanje robe u ulaznome skladištu naručitelja brže i kvalitetnije. paleti, serija, rok upotrebe, podrijetlo robe). Uvjet za to je da svi partneri u lancu opskrbe razmjenjuju poruke preko RIP-a (računalna razmjena podataka): narudžbe, potvrde narudžbi, najava dostave, dostavnica, faktura… DOBAVLJAČ d.o.o. G Najvažniji i obvezan podatak na logističkoj etiketi je redni broj koda kontejnera (engl. Serial Shipping Container Code - SSCC). Taj podatak je za svaku logističku jedinicu (karton, paleta, kontejner) jedinstven i sastoji se od broja tvrtki koji dodjeljuje organizacija GS1 i iz rednoga broja pošiljke (brojač). Na početku koda je brojčana oznaka koju •e-dokumenti su zapisani u standardiziranom obliku. odredi onaj koji je upotrebljava, a na kraju je još i kontrolni broj. Poseban naglasak na SSCC kodu je zbog toga jer s njegovim očitavanjem dobivamo sve podatke o pošiljci (npr. sadržaj pošiljke, količina proizvoda na S RIP sustavom moguće je poduprijeti cijeli postupak u opskrbnome lancu. S uvođenjem takvoga sustava tvrtke uštede dosta novca jer izbjegnu papirnato poslovanje i jer s automatizacijom opskrbnih procesa snižavaju administrativne troškove. Kada naručitelj pošalje narudžbu preko RIP-a, radni nalog se kod dobavljača samostalno kreira Informacijski sustav za kupce P RI Pot v e Pr i Dobavljač poš prema iljk e rda p tež reuze ine te ro b Može se dogoditi da dobavljač pošalje robu na pravo mjesto, ali roba zbog greške na logističkoj etiketi nije preuzeta u skladište. To znači troškove za dobavljača i naručitelja. Još veći problem je da naručitelj može doći u “out of stock” situaciju. •e-dokumenti su nadomjestak za papirnate oblike zapisa; av a Logističku etiketu možemo si predstaviti i kao registarsku tablicu palete. Na etiketi je jedinstveni registarski broj palete (SSCC) i drugi podaci o paleti i proizvodima na njoj. RIP je sustav koji omogućava razmjenu podataka između poslovnih programa (ERP) u elektroničkom obliku. Kod toga su ključne dvije značajke: DOBAVLJAČ, d.o.o. st lavni razlog za uvođenje te usluge je povećanje protoka robe i istodobno s time smanjenje potrebe za većim zalihama. Sve navedeno su razlozi da otpremanje pošiljki s logističkom etiketom već neko vrijeme zahtijevaju svi veći naručitelji. Sada je na tržištu primjetan trend da i manji naručitelji uz obnovu svojih logističkih procesa, od svojih dobavljača traže logističku etiketu. Uvjet za mogući prijam robe na ulaznome skladištu je da je etiketa proizvedena u skladu s GS1 standardom. U suprotnome može doći do zastoja na ulaznome skladištu i posljedično do gubitaka koje mora pokriti dobavljač zbog pogrešne logističke etikete. Cijena takvih pogrešaka je obično ovisna o sadržaju pošiljke i može čak i premašiti njenu vrijednost. Do Autor: Urban Brodnik, vođa projekata za područje proizvodnje i upravljanja osnovnih sredstava, Špica International Transport Logistička etiketa Slika 1: Put robe od dobavljača do kupca. Prijevoznik Skladište za kupca siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 63 Primjer iz prakse: Veći slovenski trgovci (na primjer Mercator, Spar Slovenija, Engrotuš) od svojih dobavljača kod zaprimanja robe traže logističku etiketu, napravljenu po GS1-128 standardu. Ako dobavljač ne šalje robu označenu logističkom etiketom, mora plaćati penale. Događa se čak i to, da trgovac prekine suradnju s dobavljačem jer nije u stanju opremiti svoje pošiljke s GS1 logističkom etiketom. Razloga za takve radikalne poteze trgovaca je više. Jedan od njih je taj da trgovci prehrambenih proizvoda moraju tačno slijediti seriju proizvodnje i državu podrijetla. To zahtijeva Uredba komisije (ES) br. 1221/2008. S logističkom etiketom omogućavamo da dobavljači kupcu (u tome slučaju trgovcu) prenose podatak o seriji i državi podrijetla te tako udovolje uredbi. S druge strane trgovci mogu uz pomoć logističke etikete jako ubrzati preuzimanje robe u ulaznome skladištu, ako je ona opremljena s logističkom etiketom. U nekim skladištima je postupak preuzimanja automatiziran, što pomaže da roba brže dođe na prodajne police i time se smanje administrativni troškovi. i dolazi do skladišta bez posredovanja administratora. Pred skladište šalje paket naručitelju, opremi ga s logističkom naljepnicom na kojoj je i SSCC kod. Istodobno dobavljač preko RIP-a naručitelju šalje najavu dostave i istodobno mu šalje sve podatke o pošiljci (količina, rok upotrebe). Naručitelj tako kod sebe ima sve podatke o pošiljci i prije nego li ona dođe do skladišta. Uz preuzimanje pošiljke kod naručitelja zadatak je skladištara da očitavanjem SSCC koda zaprimi robu. Sustav za upravljanje skladištem (engl. WMS – Warehouse Management System) poslije toga samostalno povezuje podatke o pošiljci sa SSCC kodom. Prednost toga je da skladištar cijelu paletu preuzme s očitanjem jednoga koda. Druga prednost koju omogućava RIP je smanjenje broja pogrešaka koje su posljedica administracije. Vjerojatno najvažnija značajka RIP sustava je brzina kojom poslovni partneri razmjenjuju poruke. To su shvatila i proizvodna poduzeća, koja si “just-in-time” proizvodnju bez RIP-a ne mogu više ni zamisliti. Veliki kupci više uopće ne prihvaćaju robu koja nije označena s logističkom etiketom ili zbog toga dobavljačima dodatno zaračunavaju. U dogovoru zbog nečitljivih crtnih kodova dobavljač može očekivati penale. Pošto obično neka od stavki u opskrbnome lancu nema pristup do podataka preko RIP-a, primjereno je na logističku etiketu dodati i najvažnije podatke (npr. GTIN-šifra proizvoda, serija, rok upotrebe, broj u logističkoj jedinici). Sadržaj logističke etikete Logistička etiketa GS1 je sastavljena iz tri dijela koji su sadržajno vezani, ali se razlikuju po obliku zapisa. Razdvojeni su vodoravnom crtom: •Gornji dio: U tom dijelu možemo zapisati različite informacije. Obično je to naziv i ime dobavljača. •Srednji dio: U tom dijelu je čitljivi redundantni zapis podataka, koji je kasnije zapisan još i u crtnome kodu. Preporučljiva je minimalna visina napisanoga od 7 mm. •Donji dio: U tom dijelu crtnoga koda su po simbologiji GS1-128 zapisani (ponovljeni) podaci iz srednjega dijela. Visina brojki ispod koda mora biti bar 3 mm, a visina koda bar 32 mm. Vrlo važan čimbenik u crtnome kodu je širina crta i bijelih polja u kodu (x-modul). Lijevo i desno od koda mora biti prazan prostor za lakše čitanje koda. 64 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr inNabava 2013. GODINA NAMEĆE IMPERATIV BRZIH I KRATKOROČNIH RJEŠENJA 7 novogodišnjih odluka voditelja Nabave 2013. je godina digitalne ekonomije, elektroničke nabave, virtualnih pregovora i žestoke EU konkurencije. S obzirom na visok udjel robe, odnosno nabave u ukupnim troškovima (i do 80%), uštede u Nabavi vode do višestrukog povećanja dobiti. U vremenima recesije, uspjeh u Nabavi predstavlja jedini ozbiljan oblik povećanja profitabilnosti i likvidnosti. Autorica: Davorka Biondić Vince, poslovni savjetnik za nabavnu djelatnost, www.poslovno-pregovaranje.com mlijeko), dolazak moćnih EU divova. U jeku recesije, uglavnom se govori o smanjenju broja zaposlenih ili reduciranju plaća, ali se na margini govori o nabavi. Nabavna djelatnost čini više od polovine bruto društvenog proizvoda, te bi trebala biti u fokusu, kako menadžera, tako i političara. Učinite vašu Nabavu «fit» za predstojeće zadatke i stavite ju pod dodatni pritisak uspjeha. S donjim alatima napadate najveće potencijale i izvore uštede u Nabavi: 2 013. godina nosi u nasljedstvo već otrcanu riječ “izazov”: gospodarstvo koje se urušava, nebriga Vlade za one koji pune proračun (odlazak mladih), veći uvoz od domaće proizvodnje, izlazak iz CEFTA-e, porezi na osnovne socijalne kategorije (kruh i 1. Želim racionalizirati i povećati učinkovitost Nabave U Hrvatskoj se još uvijek analize i optimiranje asortimana i dobavljača izrađuju primitivno u Excelu, a vuku se podaci iz software-a s najčešće „nečistom“ bazom matičnih podataka. Danas postoje gotovi U Hrvatskoj su potencijali koje nudi Nabava velikim dijelom neiskorišteni. To znači da u ovome trenutku ima dosta prostora za unaprjeđenje. alati u obliku web aplikacija za dnevno i permanentno praćenje i upravljanje asortimanom i dobavljačima. Takvi alati signaliziraju buyeru milijunske potencijale u njegovome radu, moguće uštede, artikle i dobavljače gdje postoji potreba za dodatnim mjerama, uključujući i nedostatnu maržu u odnosu na prosjek kategorije, mizerne promete unutar kategorije, itd. Tim alatima se koriste intenzivno u zadnje tri godine odjeli Nabave velikih trgovačkih kompanija i industrije u Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji i Austriji. Troškovi usluge takvih optimiranja u pravilu imaju visok povrat investicije kroz ostvarene uštede. Nedavno smo u jednome velikome hrvatskome poduzeću identificirali s tim alatima potencijal uštede u Nabavi i do 400 milijuna kuna u sljedeće tri godine. Strukturirani pristup samo upravljanju kategorijama i dobavljačima (bez ostalih izvora ušteda) uz pomoć web-alata rezultira sigurnim uštedama od 5 do 12%. S obzirom na visok udio robe odnosno nabave u ukupnim troškovima (i do 80%), ovakve uštede vode do višestrukog povećanja dobiti. 2. Zatražit ću pomoć Zatražite pomoć vanjskih stručnjaka za nabavu – stav „ja mogu i znam sve sam“ je još uvijek snažno prisutan u glavama naših menadžera. Od „rođenja“ prvih agentura za monitoring cijena prije 16 godina u Njemačkoj, u grani uslužnih djelatnosti u području nabave roba i usluga u svijetu razvile su se još dodatne djelatnosti: -Aukcijske platforme za nabavu roba (kod nas još u „pelenama“ i primjenjuje se rijetko samo u kategoriji voća i povrća); - Portali za licitacije burzovnih roba; -Agenti s platformama baza podataka dobavljača i sirovina; - Agenti za uvozne poslove sa zemljama Dalekog istoka, Amerike; - Agenti za cjenovne, tržišne i granske informacije; - Nabavne kooperacije; - Software-i za nabavu; - Portali za nabavu; - Publikacije za nabavu; - Edukacije, literatura i specijalizirane radionice za profesionalce u Nabavi; - Coaching za vođenje timova Nabave. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 65 pozornost: vaš supply chain je toliko jak koliko i vaš najlošiji član u lancu. Razmislite o najjačim specijalistima nabave u branši za određene projekte u Nabavi. Praktični savjet: ne radite posao koji drugi mogu brže, povoljnije i bolje napraviti! 3. Kupovat ću globalno Kupujte globalno – niti jedna Nabava ne može i ne smije ignorirati svjetske izvore nabave i stručne sajmove. Mudri voditelji Nabave rade na analizama sniženja troškova na bazi uvoza. Često nailazimo na prijetnje globalnoj ekonomiji u obliku gospodarskog protekcionizma, što subjektivno moramo razumijeti. Svaka država pokušava zaštititi domaću industriju i radna mjesta. Jedino u Hrvatskoj nismo dovoljno osvijestili potrebu zapošljavanja domaće industrije, kako bismo time indirektno stvorili potrošača koji će kod nas kupovati. No, one domaće dobavljače, koji ne shvaćaju da nekonkurentnošću, lošom kvalitetom i uslugom čine loše sebi, a onda i trgovcu i potrošaču – treba obvezno zamijeniti! 4. Optimizirat ću svoje dobavljače Intenzivirajte dnevni rad na/s postojećim dobavljačima. Zatražite još bolje usluge. Pronađite i razvijte rezervne dobavljače koji vam odgovaraju i rastanite se od loših, neprihvatljivih dobavljača. Bez jakih dobavljača s vrhunskom uslugom nema uspjeha u Nabavi. Obratite Ne radite protiv, nego s dobavljačima! Uloga je Nabave i edukacija proizvođača - umjesto da povećamo uvoz povrća bez okusa, naša bi želja trebala biti da naučimo hrvatskoga proizvođača kako da ga sami proizvedu, koje sorte, gdje da nabave sjeme, kako postići konkurentske uvjete i cijene. Znanstvena fantastika? Što ako vam kažem da dva trgovca to već rade? Provodite redovito analizu cijena i troškova zajedno s dobavljačem! Vi trebate (morate) imati uvid u transparentne troškove nabave. Ako su (procesni) troškovi vašeg dobavljača previsoki, tada su previsoki i vaši troškovi nabave. Ako dobavljač šalje novi cjenik s neopravdanim povećanjem cijena ili neargumentiranim podacima, to koči Vašu konkurentnost i profitabilnost. Pripazite: ovdje počinju predrasude – otvorene kalkulacije (open book) s dobavljačem, bez prisile i uzajamnoga iskorištavanja - je realnost i preteča daljnjih promjena odnosa između Nabave i dobavljača. 5. Koristit ću prednosti elektroničke nabave To je elektronička razmjena podataka i računa, (virtualno) e-mail pregovaranje za određene teme gdje je nepotreban susret „face to face“, video konferencije umjesto sastanaka u inozemstvu „u živo“... Koliko vremena vam je potrebno za prikupljanje podataka i „otvaranje“ novoga artikla ili dobavljača, koliko dana do prve narudžbe, a koliko za izmjene nekih matičnih podataka (EAN, koli faktor, adresa dobavljača)? Prema jednom istraživanju njemačkoga KPMG-a od prikupljanja podataka, unosa, obrade, pa do prve narudžbe artikla prosječno treba 162 minute ili skoro 3 sata!? To je Nijemcima sporo, a nama relativno brzo u odnosu na našu realnost gdje traje i po tjedan dana. Razmjena podataka između Nabave i dobavljača mora biti digitalizirana i nanovo strukturirana; elektronički katalozi, naručivanje putem EDI, internetske aukcije i tenderipregovori s više dobavljača su najvažniji zadaci. 6. Izgradit ću efikasan controlling nabave Da bi se vaši uspjesi u Nabavi mogli mjeriti i biti nagrađeni, potreban vam je jedan prilagođeni controlling sustav. Ako to nedostaje, ne možete nikada poslovne rezultate ispravno pozicionirati i mjeriti. Kako mislite vaše djelatnike u Nabavi voditi i razvijati bez konkretnih pokazatelja uspješnosti? Kako funkcionira strategija Nabave izvučena „iz rukava“? Praktični savjet: Odmah napravite još u ovome mjesecu skicu svojega controllinga u Nabavi (ciljevi, pokazatelji, troškovi procesa, kontrolne liste) i o tome razgovarajte sa svojom Upravom. 7. Usavršavat ću svoje vještine prezentiranja, komuniciranja i pregovaranja Među najproblematičnijim čimbenicima za trgovanje u Hrvatskoj prepoznati su: nestručan i socijalno neosjetljiv menadžment (upravljanje timovima po načelu: komanda - kontrola), neprimjerene vještine djelatnika u Nabavi, neprepoznavanje promjena navika potrošača i trendova i rad po sustavu copy/paste, premalo kontakata “u živo” s prodajnim mjestom, nedovoljna transparentnost i mjerljivost rezultata i potencijala u Nabavi. Ono što nam često u tom razvoju nedostaje su metode, alati i zainteresiranost menadžmenta, ali najčešće i samih buyera. Ako želite biti najbolji u svojoj branši, morate izaći iz svojega dosadašnjega načina razmišljanja; upitajte se koju od napuštenih praksi još uvijek koristite?! Nema boljega vremena od sadašnjega da isprobate nešto novo! Koliko je vaša Nabava “fit” u ovim disciplinama? Ne zaboravite da zahtjevni zadaci u Nabavi od danas i sutra (2013. god.) ne mogu biti riješeni metodama od jučer! 66 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr kvartovska trgovina: kako opremiti trgovinu PRAVILNO IZLAGANJE „RINFUZE“ U MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA Zrno po zrno ... Cijena je osnovna usporedna prednost prodaje rinfuznoga proizvoda u odnosu na oblikovana maloprodajna pakiranja. Rinfuzni proizvod je jeftiniji upravo za postotak udjela ambalaže u maloprodajnome pakiranju. Autor: Miodrag Dimić, direktor razvoja, Speccon d.o.o. Beograd, misa@speccon.rs R infuzni proizvodi se najjednostavnije definiraju kao proizvodi namijenjeni prodaji koji nisu pakirani u pojedinačna maloprodajna pakiranja. To su proizvodi čiju kupovnu količinu određuje potrošač vlastitom potrebom – kupnjom po kilogramu. Vrste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se prodaju u rinfuznome - rasutome stanju ovise od: društvenoga i ambijentalnoga elementa prodaje i oblika prodajnoga prostora (najnepovoljniji oblik je „oblik trkaće staze“). Brojni su čimbenici koji utječu na prodaju određene vrste rinfuzne robe u maloj trgovini. Potrebno je posvetiti pozornost: socijalnom okruženju prodavaonice (radničke četvrti, poslovni kvartovi, rezidencijalni kvartovi...); snagu prerađivačkih i proizvodnih kapaciteta prehrambene industrije u okruženju; navike potrošača i vjersku opredijeljenost... Ambijentalni element je usko vezan za vrstu prodajnoga prostora. On je svakako drugačiji u odnosu na isti proizvod na zelenoj tržnici, specijaliziranoj trgovini za tu vrstu proizvoda i u našoj maloj trgovini opće namjene. Cijena je osnovna usporedna prednost prodaje rinfuznoga proizvoda u odnosu na oblikovana maloprodajna pakiranja. Rinfuzni proizvod je povoljniji, upravo za postotak udjela ambalaže u maloprodajnome pakiranju. Postoji čvrsta korelacijska veza između razvijenosti (kupovne moći) društvenoga elementa s prometom ove grupe proizvoda. Što je kupovna snaga veća, veća je prodaja rinfuznih proizvoda, kako po širini, tako i po dubini asortimana. Konačni financijski interes prodavača u maloj trgovini za prodajom ove grupe proizvoda nije sporan. On treba nizom osmišljenih postupaka razbiti zablude većine potrošača, kako se prodaje roba koja je pred istekom roka trajanja (ili je već istekao), da ima neki nedostatak i zato se prodaje u rinfuznome stanju. Asortiman koji je uglavnom zastupljen na našim prostorima na odjelima rinfuze je vezan za suho i orašasto voće, poneki tip pelata (integralne grickalice), slatki program i tu je kraj širine asortimana. Vrlo mali broj trgovina ima odjele prodaje hladnih rinfuznih proizvo- ➊ da po kilogramu – maslina, usoljenih fileta ribe, raznih turšija, slatkiša, marmelada, sireva... Istraživanja su pokazala da asortiman s više od 30 različitih vrsta proizvoda u rinfuzi osigurava višestruko veći promet nego istih u maloprodajnim pakiranjima. Kako se prodaje rinfuza Način prodaje rinfuznih proizvoda je uvjetovan njihovom naravi. Grupa proizvoda koja dopušta samoposluživanje je smještena na zidnim ili otočnim samostalnim policama, u kutijama koje su providne s prednje strane - one koja je vidljiva potrošaču. Veličina kutija treba biti određena prirodnim osobinama proizvoda koji se izlaže, te učestalosti prodaje. Kutije, iz kojih se kupci sami služe, mogu biti dvojake: vrsta s lopaticom gdje kupac sam lopaticom stavlja u vrečicu željeni proizvod, ili gravitacijski oblik - gdje kupac povlačenjem poluge oslobađa poklopac na kutiji i proizvod klizi - upada u podmetnutu vrečicu. Druga grupa prodaje rinfuznih proizvoda je uslužnoga oblika, dakle zahtijeva odnos kupac - prodavač, odnosno isporuku usluge – licem u lice. Kao i kod svježega voća i povrća i ovdje je ambijentalni element kupovine posebno izražen. Ovakva prodaja se vrši preko retro polica. I u ovome slučaju je nužno osigurati jasnu vidljivost i providnost siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 67 Ne smije se zaboraviti! Glavni – primarni razlog kupnje rinfuznih proizvoda je cijena. Sekundarni razlozi su: količine koje nisu obuhvaćene maloprodajnim pakiranjima; mogućnost kombiniranja različitih proizvoda po vlastitim receptima i potrebama; proizvodi koji nisu asortimanski obuhvaćeni u maloprodajnim pakiranjima (prije svega se odnosi na tradicionalnu i zanatsku proizvodnju, pa sirovinski sastav prerađivačke industrije). ➋ prednje površine kutije. Ona omogućava kupcu identificiranje proizvoda i procjenu svih njegovih osobina koje su mu ostale u pamćenju. Uloga prodavača je u poticanju ambijentalnoga elementa arome i mirisa, a bilo bi poželjno i okusa i dodira. Tada će kupac imati kompletan ambijentalni doživljaj o izloženome proizvodu. Kako uslužni tip prodaje rinfuznih proizvoda sadrži praktično neograničenu paletu izlaganja, presudno je njegovo podrijetlo i označavanje – deklariranje proizvoda. Ono mora biti posebno istaknuto i upečatljivo. Ovime se razbija zabluda potrošača o podrijetlu i kvaliteti proizvoda koji se prodaju u rinfuznome obliku. opredijeliti se u izboru tako da to budu proizvodi koji su u svakodnevnoj upotrebi u kućanstvu, ali ih obvezno razviti po dubini asortimana. Recimo po nekoliko vrsti graha, riže, sušenoga povrća (markenartikli: Trešnjevac i Tetovac - riža dugog zrna i Kočanska riža - mrkva i celer). Dubinski to mogu biti i žita i brašna, zatim čajevi i ljekovito bilje, gljive, itd. Ovakvim izborom se izbjegava zamka jeftinoga proizvoda (usporedba s maloprodajnim pakiranjima), a ispunjen je zahtjev potrošača za zadovoljenjem potrebe kupnje po kilogramu, odnosno mase koja mu je potrebna u danom trenutku, i to proizvoda kojih nema u drugim trgovinama. Mala trgovina svakako treba odvojiti jedan dio prostora za ovu grupu proizvoda. Za kakav asortiman će se opredijeliti, ovisi prije svega od njenoga društvenoga elementa. Ono što se treba izbjeći je standardan asortiman: sirovi proizvodi, kao što su kikiriki, lješnjak, badem; suhi proizvodi, kao što su grožđice, smokve, marelice... Razlog je jednostavan - svi ih imaju. Paletu rinfuznih proizvoda je potrebno oblikovati tako da ona u sebi sadrži markenartikle. Potrošači tada namjenski dolaze kako bi kupili neki od tih proizvoda. Nužno je Kako se izlaže rinfuza Nužno je da izravno ambijentalno okruženje rinfuze kao „otvorenih proizvoda“ bude prirodan materijal. Kako su kutije uglavnom od plastike potrebno je da police na kojima su one smještene budu drvene. Ovime se naglašava prirodnost i tradicionalnost čuvanja i prodaje rinfuznoga proizvoda. Kombinacija metal - plastika - staklo, potrošača podsjeća na idustrijsko podrijetlo proizvoda. Upravo takav način izlaganja kod potrošača budi sumnju u nižerazrednu kvalitetu rinfuznoga proiz- voda. Istraživanja su pokazala da je reakcija potrošača negativnija na metalno okruženje ove grupe proizvoda, nego kada su oni ostavljeni u originalnoj plastičnoj vrečici ili kutiji i tako smješteni u kontejner iz kojega se prodaju. Prednost prodaje ove grupe proizvoda u maloj trgovini su male veličine ovih polica. Dubina polica je uobičajeno oko 30 cm, a visina gornjega reda kutija ne smije prijeći 150 cm (visina pazuha ruke). Radi boljega iskorištenja prostora iznad njih se može organizirati red polica koje će poslužiti za prodaju tih istih proizvoda, ali u trgovini pakiranih za najčešće traženu gramažu (slika 1). Kako je rinfuza organski i tehnološki vezana za prodajni dio voća i povrća (zbog vage i naravi proizvoda) potrebno je iskoristiti u okolini sve stupove ili otvorene kutove zidova za njezino smještanje (slika 2). Najmanje ➌ korišten oblik prodaje rinfuze je impulsivna i akcijska prodaja preko promootoka. Upravo prodaja markenartikala rinfuze na ovaj način korelacijski diže prodaju u cijelome prodajnome prostoru (slika 3). Mala trgovina treba iskoristiti rupu u sustavu s paletom rinfuznih proizvoda nastalu u marketima velikih kompanija. Nedostatak ovih sustava je ograničeni asortiman upravo zbog potrebe velikih količina jednoga proizvoda. Dobro odabrana paleta rinfuznih proizvoda male trgovine je ustvari jedino pravo sredstvo opstanka među sustavima marketa, jer njihove marže su na svim ostalim proizvodima daleko veće. Stoga je mala serija, duboka po asortimanu, komparativna prednost od egzistencijalne važnosti za malu trgovinu i treba je maksimalno iskoristiti. 68 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr kvartovska trgovina: moguće je opstati PREDSTAVLJAMO UDRUGU TRGOVACA ZADARSKE ŽUPANIJE Zajedno smo jači „Naš primarni cilj je da mi kao mali hrvatski trgovci, pomognemo našim domaćim proizvođačima, da proizvode i prodaju hrvatske proizvode na našim policama“, objašnjava Zoran Paleka, predsjednik Udruge trgovaca Zadarske županije Pripremila: Jelena Domović, jelena@instore.hr U druga trgovaca Zadarske županije (UTZŽ), osnovana je još 2004. godine, međutim, što zbog loše informiranosti tadašnjih članova, što zbog lošega vodstva Udruge, došlo je do osipanja članova, i Udruga iako je postojala, nije nažalost ništa konkretno radila. “Prije nekoliko godina, točnije 2010. godine upoznao sam predsjednika Udruge trgovaca 051 iz Rijeke, gospodina Roberta Fućka s kojime sam dugo razgovarao o problemima u trgovini i kako zapravo nemamo kvalitetne rabate od proizvođača. Shvatio sam da moja trgovina s dosta boljim prometom od prosjeka ima puno lošije uvjete nabave i rabate od riječkih trgovaca. Zahvaljujući savjetima gospodina Fućka, ja sam uz pomoć g. Branka Franova, koji se vodio nominalno kao predsjednik UTZŽ-a, sazvao izbornu skupštinu Udruge i od prosinca 2012. godine Udruga trgovaca Zadarske županije je krenula s radom pod mojim vodstvom”, ispričao nam je gospodin Zoran Paleka. U početku su ciljevi Udruge bili okupiti čim veći broj malih trgovaca u Udrugu kako bi zajedničkim nastupom kod dobavljača dobili što bolje uvjete nabave roba, znači niže ulazne cijene, a i duže rokove plaćanja. Udruga je 1. travnja 2011. godine brojila 47 članica, dok danas imamo 73 aktivne članice s 99 trgovina, što znači kako još uvijek ima onih malih trgovaca koji su opstali, ali i to da se vide plodovi njihova rada. “Mi smo kroz Udrugu uspjeli osigurati bolje uvjete nabave s Velpro-om, ali isto tako i s drugim veleprodajama (Metro i Mercator-Getro), kao i s Tvornicom kruha Zadar i Dinos kavom. Moram naglasiti i jako dobru suradnju s Vindijom, Gavrilovićem, PIK-om Vrbovec i Atlantic Grupom. Veliki dio toga asortimana dolazi i od distribu- tera kao što su Orbico, AWT, Alca, Atlantic trade, Dicentra i KB, gdje njihovi komercijalisti obilaze teren i nude raznu robu po više ili manje prihvatljivim cijenama. Nama je puno lakše raditi s dobavljačima s kojima imamo ugovor preko Udruge, jer su tu puno bolje definirani uvjeti, a samim time i konkurentnije cijene. S ostalima se pak stalno morate boriti da vam daju neke akcije ili malo bolje uvjete”, objašnjava za InStore magazin Zoran Paleka i dodaje: “Razlog zašto su nas naši dobavljači prepoznali i uvažili je i taj što mi njima bolje cijene i uvjete vraćamo s kontinuitetom nabave. Naš je cilj raditi s onim dobavljačima koji u nama vide partnere, a ne parazite, pa se naša nabava polako sve više fo- siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 69 kusira na te dobavljače. Mi njima isto tako pomažemo i u monitoringu naplate potraživanja, jer sve naše članice su potpisale i Kodeks ponašanja, gdje izričito stoji da članica ne smije štetiti ugledu Udruge, pa ukoliko ne uspijemo dogovorom riješiti te probleme, ta članica riskira da je UO Udruge isključi iz članstva, gdje zbog neplaćanja jednome od dobavljača može izgubiti i sve pogodnosti s ostalima”, opisuje Paleka striktna pravila kojih se svi moraju pridržavati. U blizini skoro svake trgovine nalazi se neki od trgovačkih lanaca. “Bez obzira što ti veliki lanci imaju prednost u cijenama (iako ne uvijek, i NIKAKO ne u svim artiklima), oni nemaju ono što mi imamo, a to je izravan odnos s kupcima, koji možemo nazvati i dobrosusjedskim”, rekao je Zoran Paleka i naglasio da u Udruzi sugeriraju svim članovima da stalno rade na izgradnji odnosa s kupcima, da sve što kupac danas traži, danas i dobije. “Većina članova doslovno i ide u nabavu po nekoliko puta dnevno kako bi ispunili želje svojih kupaca”, priča čelnik Udruge trgovaca iz Zadra. Ulaskom u Savez Udruga malih trgovaca Republike Hrvatske od kraja prošle godine, trgovci okupljeni u Udrugu su u poziciji dobivati još povoljnije cijene. “Samim time raste i naša konkurentnost, a kada kupci usporede cijene često se puta šokiraju kada vide da jedna mala kvar- tovska trgovina ima neke top proizvode po nižim cijenama od velikih lanaca”, smatra Paleka. Primjer nižih cijena “Metro Cash & Carry kao jedan od velikih lanaca ima vikend akciju na omekšivaču Silan gdje im je MPC 11,99 kuna. Naši članovi kupe veće količine te robe, i taj isti Silan prodaju od 12,99 kuna do 15,99 kuna po komadu. U međuvremenu ta akcija u Metro-u završi i omekšivač Silan sada kod njih košta 16,99 kuna, pa smo mi tada jeftiniji od njih”, objašnjava gospodin Zoran. Kupci potvrđuju da su hrvatski proizvodi kvalitetni i žele ih naći i kupiti na policama malih trgovina. “Naš primarni cilj je da mi kao mali hrvatski trgovci, pomognemo našim proizvođačima i prodajemo hrvatske proizvode na policama. Ulaskom Hrvatske u EU preplavit će nas proizvodi sumnjivoga podrijetla i kvalitete u stranim lancima. Htjeli mi to priznati ili ne, stranim lancima je cilj prodati svoju domicilnu robu, a ne hrvatsku.” Važnost pristupa u poslovanju U Udruzi trgovaca Zadarske županije su članice koje uz primarnu trgovačku djelatnost u sklopu svojih d.o.o.-a imaju i konobe, caffe barove, pekarnice, uljare itd. Mišlje- nja su da kroz to širenje i u druge uslužne djelatnosti (naročito pekarstvo i ugostiteljstvo), svojim kupcima polako nude i jednu prepoznatljivost kroz drugačiji ne samo asortiman, već i pristup poslovanju. Zoran Paleka smatra da će svi osjećati recesiju i krizu još dugo vremena, i nažalost jedan dio malih trgovina će zatvoriti svoja vrata. “Međutim, u mala mjesta neće doći Lidlovi ili Kauflandi, jer njih zanima samo profit, a ne usluga. Ipak zbog geopolitičkoga položaja, razvedenosti obale i raštrkanosti ruralnih sredina, mala trgovina će opstati, ali u nešto manjem postotku”, priča Paleka i dodaje: “Ukoliko svaka Udruga i u prvome redu Savez Udruga malih trgovaca RH, nastavi s radom u smjeru koji smo zacrtali, a to je povezivanje naših trgovina s hrvatskim proizvođačima počevši od najvećih poput Agrokora, pa do najmanjih OPG-a, mislim da postoji budućnost i vjera u opstanak i jednih i drugih”, vrlo optimistično i s vizijom za bolje sutra, završava razgovor za InStore, Zoran Paleka. 70 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr kvartovska trgovina: za lakše poslovanje ERP U TRGOVAČKIM TVRTKAMA Pruža prednost nad konkurencijom Ovi programi pokrivaju procese nabave, maloprodaje, komercijale, uvoza i izvoza u trgovačkim tvrtkama. Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs U prošlome broju pisao sam o ERP programima, namijenjenim za vođenje svih aktivnosti tvrtke. Nastavak te priče namijenjen je isključivo ERP rješenjima za trgovačke tvrtke. Dobar ERP prije svega mora omogućiti korisniku kontrolu nad svim procesima u tvrtki, a zatim i brz i točan rad. Uz to, ovaj bi program trebao smanjiti na minimum mogućnost ljudskih pogrešaka u radu. I na kraju, dobar ERP bi trebao korisniku omogućiti detaljne izvještaje o radu poduzeća, po kriterijima koje korisnik zatraži. Kome je namijenjen ERP za trgovačke tvrtke? Trgovini na malo: ako tvrtka ima više od dva ili tri maloprodajna objekta, potreban mu je ovaj program. Zahvaljujući ERP-u menadžment može, s jedne strane lako voditi maloprodaju (nabavlja robu, određuje cijene, prebacuje robu iz jedne trgovine u drugu, itd.), a s druge dobiti detaljne izvještaje o prodaji. Te izvještaje ERP automatski obrađuje, tako da menadžer može imati uvid u poslovanje svake trgovine pojedinačno, a također i u rezultate ukupne maloprodaje cijele tvrtke. Veletrgovcima: komercijalisti zahvaljujući ERP-u imaju točan uvid u stanje zaliha; automatizira se izdavanje profaktura, faktura i otpremnica, čime se ubrzava rad i sprječavaju zabune s tzv. duplom prodajom robe od dva komercijalista. Distributerima: ERP distributerima rješava problem koji stvara veliki broj poslovnih partnera i adresa na koje se roba šalje, time što je prijam i izdavanje dokumentacije vezane za robu automatski povezan sa šiframa ili nazivima poslovnih partnera. Time se izbjegava mogućnost ljudske pogreške pri prijamu narudžbenice ili popunjavanju otpremnice/fakture. Uvoznicima (i/ili izvoznicima): dobar ERP će omogućiti ne samo devizno plaćanje i rad s bescarinskim skladištem (u slučaju reeksporta), već će evidenciju vrijednosti robe uvijek davati u dvije valute: domaćoj i izabranoj stranoj (na našim prostorima najčešće u EUR), što olakšava kasniju kalkulaciju i formiranje VP i MP cijena robe. Koje procese trgovačkog poduzeća pokriva? Nabava: naručivanje robe, skladištenje i upravljanje zalihama; obveze dobavljačima – evidencija obveza i nalozi za plaćanje; Maloprodaja: automatski unos i obrada svih podataka iz maloprodaje; poslovna inteligencija – izvještavanje i planiranje; politika cijena – kalkulacije i nivelacije; rad s robom – nalozi i otpremnice, povrati, itd; Komercijala (veleprodaja): prodaja i fakturiranje, nalozi VP skladištu; evidencije - knjiga kupaca i naplata potraživanja; Uvoz/izvoz: sveukupno devizno poslovanje; Knjigovodstvo (opcija): automatizirano kompletno knjigovodstvo, svi dokumenti koji se kreiraju u ERP-u se automatski šalju u knjigovodstvo. Koje su tri glavne funkcije dobroga trgovačkoga ERP-a? Rad s robom – podrazumijeva rad sa skladištima (otpremnice/prijamnice, nalozi za prebacivanje, reversi, povrati, popisi, itd.), prodaju (profakture, fakture, rezervacije, narudžbenice, nivelacije, knjižna odobrenja, itd.), nabavu (ulazne fakture, kalkulacije) kao i kreiranje cjenika (nabavni, VP, MP...). Rad s financijama – rad s blagajnom, stranim valutama, tekućim računima... Izvještavanje – izvještaji o prodaji (po raznim kategorijama artikala, po zadanim vremenskim razdobljima, kao i ukupno), o trendovima prodaje (opadanje ili rast u određenome razdoblju), izvještaji o nabavi, o stanju zaliha, skladišnim karticama, KEPU, o statusu naših kupaca, itd. Dobar ERP će omogućiti dosta prednosti nad konkurencijom trgovačkoj tvrtki koja ga koristi. Ako prilikom nabave ERP-a za vaše poduzeće izaberete tvrtku koja ima dobar program podrške i pritom vodite računa da vaš ERP i maloprodajni program budu kompatibilni, imat ćete dobitnu kombinaciju za vaše trgovačko poslovanje. Kontakt: Logosoft d.o.o. Bulevar Milutina Milankovića 110, 11070 N.Beograd e-mail: office@logosoft.co.rs ; miroslav.saracevic@logosoft.co.rs web: www.logosoft.rs siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 71 kvartovska trgovina: riječ po riječ Osjetno smanjena kupovna moć stanovništva, jačanje i širenje velikih trgovačkih lanaca, nerazumijevanje lokalne zajednice za potrebe malih trgovaca te različite poteškoće u poslovanju utječu na njihov rad. Ipak, bez obzira na sve, mali trgovci s kojima smo razgovarali u ovom broju, nadaju se boljoj budućnosti. Pripremila: Jelena Domović, jelena@instore.hr BRZINA PRILAGODBE JE PREDNOST MALIH TRGOVACA Ime i prezime vlasnika: Zoran Paleka Opći podaci o trgovini: Trgovina radi u sklopu firme Žar-pl d.o.o. Naziv trgovine: Žar-pl XXL Adresa: Put Petrića 32, Zadar Kad je trgovina otvorena: 1989. godine Broj zaposlenih: 6 Kvadratura: 180 m2 + 240 m2 skladišta Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: 40 kn „Naša trgovina Žar-pl XXL, nekad trgovina „Anka“, otvorena je 1989. godine. Kroz godine smo mijenjali kvadraturu trgovine. Sadašnji prostor zajedno sa skladištem nam olakšava nabavu većih količina roba zbog povoljnijih cijena.“ priča nam Zoran Paleka, vlasnik trgovine Žar-pl XXL. „Lokacija naše trgovine je odlična jer je u srcu kvarta koji je jedan od većih u Zadru.“ Dodaje kako su im hipermarket Plodine i Lidl na 1 km udaljenosti. A konkurencija je lokalni lanac Bakmaz, par pekarnica koje imaju šarolik asortiman te mesnice Pivac. „Oduvijek smatram da je prednost malih trgovaca u brzini prilagodbe gdje mi možemo kupcima sve što traže nabaviti puno brže negoli veliki lanci. Kupci za nas nisu samo broj već naši susjedi s imenom i prezimenom“, rekao nam je gospodin Zoran. „S ulaskom u EU mnogi trgovački lanci će preplaviti Hrvatsku jeftinom robom sumnjive kvalitete, ali mi, mali hrvatski trgovci ćemo biti ti koji će pružiti ruku domaćim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda. Naravno da suradnja mora biti obostrana, jer mi smo jedni drugima potrebni, u tome smjeru vidim opstanak ne samo hrvatske male trgovine, već i hrvatske proizvodnje,“ smatra Zoran Paleka. TRUDIT ĆU SE OPSTATI ŠTO DUŽE I ZAPOŠLJAVATI Ime i prezime vlasnika: Bosiljka Kadija Opći podaci o trgovini: Trgovina mješovite robe Naziv trgovine: T.O.Dvije Palme Adresa: Filip Jakov bb, Sveti Filip i Jakov Kad je otvorena: Naslijeđena 1995. na novoj lokaciji pod istim imenom od 2009. Broj zaposlenih: 3, u sezoni 4 Kvadratura: 8o m2 i 20 m2 skladišta Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: 50 kn “Problemi u trgovini su različiti i uvijek postoje, najčešći su kako opstati i privući kupca, što je sve teže kao i kako smanjiti troškove te ponešto zaraditi. Moja trgovina je malo udaljena od ostalih trgovina u mome mjestu, što zimi pomaže, a ljeti kad je puno ljudi odmaže jer sam daleko od centra”, kaže nam gospođa Bosiljka, vlasnica trgovine. Profil stalnih kupaca je neodređen, njih je svih uzrasta. Bosiljka Kadija robu nabavlja u veleprodajama u Zadru, odnosno u Konzumu, Metrou i Getrou. “Što se tiče malih trgovina svakako bi trebalo poraditi na tome da ne izumiru, jer otići u veliki centar svaki put kad nam nešto u kući nedostaje veliki je gubitak vremena, pogotovo danas kad svi živimo ubrzanim tempom”, kaže nam gospođa Bosiljka. “Za deset godina nadam se da će na mjestu moje trgovine i dalje biti trgovina, samo nisam sigurna čija, moja ili nekog trgovačkog lanca kako se to sve češće događa u zadnje vrijeme. Trudit ću se opstati što duže i zapošljavati barem troje ljudi. Namjeravam se širiti na lokaciju koja bi mi ljeti donosila veće prihode i tako olakšala poslovanje sadašnje trgovine tijekom cijele godine“, rekla je na kraju našega razgovora gospođa Kadija. Vjerujem u bolje sutra i opstanak malih trgovina Ime i prezime vlasnika: Josip Smoljan Opći podaci o trgovini: Trgovina mješovitom robom Naziv trgovine: Lara Tkon Adresa: Tkon bb, Pašman Kad je trgovina otvorena: 1995. godine Broj zaposlenih: 6 Kvadratura: 55 m2 Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: 50 kn „Naš najveći problem je to što smo na otoku te je odlazak na kopno u nabavu robe skup zbog plaćanja trajekta. Karta je jednake cijene za nas kao i za sve ostale, nemamo nikakvu podršku od lokalne samouprave niti subvencije,“ ispričao je za InStore magazin gospodin Josip Smoljan, vlasnik trgovine Lara Tkon. Puno je načina na koje se gospodin Josip trudi zadržati svoje vjerne kupce, a jedan od njih je i redovita kućna dostava svojim kupcima. Gospodin Smoljan smatra da u odnosu na velike trgovačke lance, on svojim kupcima nudi uslugu, ljubaznost i dobro susjedski odnos prije svega. Najteže je, kako kaže, tijekom zimskih mjeseci kad kupci u kupovinu odlaze uglavnom ujutro i obično sve obave u sat vremena, a u ostatku dana gotovo da i nema posla, a djelatnice moraju stalno biti na radnom mjestu. „Živim u nadi da će moja trgovina bez obzira na sve uspjeti. Svakodnevno se borimo i dajemo sve od sebe. Život na otoku je težak i nadamo se da ćemo kroz udrugu trgovaca ostvariti neke dodatne pogodnosti koje će nam pripomoći te olakšati naše poslovanje. Vjerujemo u bolje sutra i u opstanak malih trgovina, zaključio je razgovor za InStore gospodin Josip Smoljan. 72 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr noviteti za police Boja za kolače - žuta Proizvođač: Dr.Oetker Boja za kolače - crna Proizvođač: Dr.Oetker Čaj - okus maline i kupine s vanilijom Proizvođač: Podravka Franck cafe GOLD 20% gratis Proizvođač: Franck DOORA džem MARELICA Proizvođač: Eurovoće Boja za kolače - zelena Proizvođač: Dr.Oetker Boja za kolače - plavA Proizvođač: Dr.Oetker Čaj - okus jabuke s cimetom Proizvođač: Podravka Boja za kolače - crvena Proizvođač: Dr.Oetker Čaj - okus naranče s cimetom i klinčićem Proizvođač: Podravka Čaj - okus šljive Proizvođač: Podravka Franck cafe CLASSICAL 20% gratis DOORA džem VIŠNJA Proizvođač: Franck Proizvođač: Eurovoće DOORA džem KUPINA DOORA džem JAGODA Proizvođač: Eurovoće Proizvođač: Eurovoće siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 73 društvena odgovornost Mercatorova akcija „5 na dan“ za dječje domove i 90 obitelji Zdravi Podravkini jelovnici stigli i u karlovačke školske kuhinje Uz podršku Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske, a u sklopu međunarodne inicijative „5 na dan“, Mercator – H je na konferenciji za medije održanoj u zagrebačkom Mercator Centru u Vukovarskoj ulici, najavio donaciju pet tisuća kilograma voća i povrća u 9 domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, u 5 hrvatskih županija, kao i donacije prehrambenih paketa za 90 obitelji preko centara za socijalnu skrb Republike Hrvatske. Donacije će se uručiti u sklopu međunarodne inicijative „5 na dan”, kojom se potiče konzumacija Uspješan Podravkin projekt “zdravih jelovnika” sada je predstavljen i u školskim kuhinjama karlovačkih osnovnoškolaca. OŠ Grabrik tako je prva škola u Karlovačkoj županiji koja će u svojoj školskoj kuhinji imati priliku unaprijediti prehrambene navike svojih učenika. Mali Karlovčani i njihova škola bili su ujedno i domaćini već prepoznatljivoj sportskoj manifestaciji Lino višebojac, čiji su posebni gosti bili hrvatski sportaši Mateja Kunović, Marijo Možnik i Miranda Tatari. zdravih namirnica, a koju niz godina u Hrvatskoj provodi upravo Mercator. Na konferenciji su bili prisutni predsjednik Uprave Mercatora Samo Gorjup, pomoćnica ministrice Jasna Ćurković Kelava te Tamara Kraus, savjetnica u istraživanjima Gfk koja je tom prilikom potpisala sporazum o suradnji Mercatora i Gfk. Osnovni ciljevi Projekta su da Podravka kroz besplatnu nutricionističku eduka- ciju djece, roditelja, učitelja osnovnih škola i edukaciju kuhara u vezi s novim, nutritivno visoko vrijednim jelima (manje šećera, masti, soli, više vitamina i mineralnih tvari) u školskim kuhinjama, promovira pravilnu i uravnoteženu prehranu kod osnovnoškolaca, na dobrobit njihovog zdravlja u budućnosti. Projekt su zbog njegove kvalitete potvrdili Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. 74 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr periskop Budžet, kreditni rejting,... i – nove (ne)prilike poput atipičnog novinarskog izvješća iz Casablance pred početak II. svjetskog rata. Svi su novinari izvještavali da je stanje ozbiljno, ali još ne i dramatično. Osim jednog koji je napisao: situacija je dramatična, ali ne još i ozbiljna. Autor: prof. dr. sc. Mladen Vedriš U dane proteklih božićnih blagdana i novogodišnjih praznika osjetilo se da užurbanost raste na ulicama, u dućanima, u crkvama i svim mjestima gdje se tradicionalno okupljamo. Dnevni, građanski život dobio je ubrzani ritam blagdanskih čestitanja i novogodišnjih iščekivanja što će se dogoditi u toj najnovijoj – Novoj godini. Trpeze, krizi usprkos, postaju bogatije, a prijateljska i obiteljska druženja češća. I tako je to gotovo oduvijek, u manje-više svim okolnostima – mira, rata i/ ili produžene tranzicije. I sada i ta nova, najnovija godina je tu. S njom, ali na nekoj drugoj (vladinoj, državnoj...) frekvenciji, otpočinju, uz onu stručnu akademsku raspravu i one opće narodne o – održivosti proračuna za ovu najnoviju godinu. Ponajprije onom državnom, a ubrzo i gradskim, županijskim i općinskim budžetima. Veliko iščekivanje od preraspodjele prihoda od nekih (manje-više apstraktnih, izuzev PDV-a) poreza (i isto tako dalekih poduzetnika) prema stvaranju stanja relativnog mira i sigurnosti proračunskih sredstava. Tko će koliko dobiti, koliko je dobiveno u tekućoj godini; i da li je to moguće ponoviti. Razlozi za takvu participaciju u sredstvima budžeta uvijek su jaki i manje-više opravdani; ostaje pitanje tko i kako, i u kakvim okolnostima sudjeluje u stvaranju nacionalnog BDP-a iz kojih se tada izdvaja i za sredstva raznolikih budžeta. Stručno, to se zove fiskalni ugriz, koji ako uporno i snažno raste, uskoro dovodi i do fiskalne litice, kao što su to u SAD-u nazvali točku svojeg ukupnog nacionalnog zaduženja kojeg ne žele prijeći – skočiti u dubinu (!) ili barem biti svjestan što to u budućnosti donosi ili odnosi. I odmah dodajmo, to nije specifičan niti hrvatski, niti regionalni problem. To je pojava koja je zahvatila i veći dio Europske unije, a isto tako i neeuropskih država; poglavito u uvjetima globalne krize. Kako potrošnja djeluje na rast BDP-a; koliko se (još) može i dodatno zadužiti; kako deficitnim financiranjem mala i otvorena država može Ne možete graditi reputaciju na namjerama. H. Ford poticati ekonomski rast ili pak povećanim uvozom održava tuđa radna mjesta; ili pak tom povećanom potrošnjom povećava uplate PDV-a iz kojih se tada isplaćuje i dobar dio mjesečnih mirovina, pitanja su koja imaju višeznačne odgovore. I – usred tako zahuktale rasprave stigao je još jedan novi... sudionik u toj utakmici. Njegovo veličanstvo kreditni rejting – pojam koji prije izbijanja ekonomske krize je bio poznat i prisutan u tek užem broju bankara, financijskih stručnjaka, državnih dužnosnika, te članovima uprava korporacija. Sada je to nešto poput nogometne utakmice lige prvaka: o njemu se široko i demokratski raspravlja. Ocjenjuje se što je u prošloj igri bilo dobro i/ili loše; da li se moglo drugačije (i bolje), da li je rezultat pravedan, i – da li se već u narednoj utakmici može i promijeniti, naravno, u vlastitu korist. Što će njegova primjena značiti za život svakoga od nas: cijena kapitala i profitabilnost investicija; cijena kredita, povećanje poreza, manje sredstava za javne namjene,... ostaje tek za vidjeti. Nešto Ona će postati ozbiljna kada se shvati da duboke reforme (promjene) nisu moguće uz primjenu gesla: ne u mojem dvorištu; i da se isto tako mogu odlagati i relativizirati. Drugačije rečeno, da se mora biti u potpunosti dobar – što znači konkurentan – kako bi se moglo robu i usluge po kvaliteti i cijeni prodavati kod kuće, a još i više – izvoziti. Da prava bilo koje vrste mogu ići s obvezama i ostvarenjima kvalitetno obavljenog posla bilo koje vrste. I još nešto: i budžet i kreditni rejting nisu više izloženi samo vlastitoj prosudbi i vlastitim očekivanjima. Sve se danas mjeri i uspoređuje u realnom vremenu i – na potpuno otvorenoj globalnoj pozornici; poput već u tekstu spomenutog nogometnog prvenstva bilo koje razine. Godina koja je tu i ubrzano juri, donijet će iza ove zime i snijega uskoro i visoke temperature te – punopravno članstvo u EU. No, taj klub, kao uostalom i svaki klub, ima svoja (klupska) pravila. U našem slučaju to znači primjenu i poštovanje zahtjeva Fiskalnog pakta, što znači uravnoteženost javnih financija, kao dijela odgovorne ekonomske politike, koju EU zahtijeva od i starih i novih članica. Nešto poput temeljitog zdravstvenog pregleda prije nastupa na prvenstvu ili Olimpijadi; to je vizualno manje atraktivno, ali ništa manje zahtjevno događanje. Što se prije shvati, a zatim i prihvati činjenica da više nije riječ o pokaznoj vježbi iz nekog od poglavlja pregovora o budućem članstvu, nego o utjecaju koji je trajan i sve zahtjevniji pod zajedničkim nazivom: globalizacija. Isto tako, da nije stvar vlastitog odabira i odluke da li u njemu sudjelovati nego (tek) s koliko energije, pameti i upornosti se u tome sudjeluje. To (ne)shvaćanje odredit će karakter budućih događanja i pokazati da li je to prava prilika, ili nova neprilika jedne države velikih očekivanja i nadanja, svim okolnostima usuprot. . NAZIV ARTIKLA PAKIRANJE EAN KOD ARTIKLA EAN KOD KARTONA PERSIL EXPERT DUO CAPS REGULAR 15 PRANJA KUTIJA 6/96/576 9000100772198 9000100772204 PERSIL EXPERT DUO CAPS COLOR 15 PRANJA KUTIJA 6/96/576 9000100772280 9000100772310 PERSIL EXPERT DUO CAPS REGULAR 40 PRANJA 4/48/240 9000100788038 9000100788045 PERSIL EXPERT DUO CAPS COLOR 40 PRANJA 4/48/240 9000100788090 9000100788106 76 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr periskop iz regije Pogled iz Slovenije Pogled iz Bosne i Hercegovine Japanska »bolest« se širi Prodaju li i menadžeri „maglu“? Piše: prof. dr. Bogomir Kovač Piše: Kenan Uštović E konomske prognoze za sljedeću godinu su barem za razvijeni svijet slične prognozama naroda Maja. Šestu godinu poslije globalne financijske krize svjetska privreda ne pokazuje nikakve vidljive znakove oporavka. Razvijene privrede obolijevaju od japanske bolesti dugoročne stagnacije i serije plitkih recesija. Vraćamo se velikim poslovnim konglomeratima, mala poduzeća vode bitku za preživljavanje, a istodobno je to i vrijeme novih inovacija. Godina 2013. je numerološki puna mističnih prognoza i obrata. Svjetska privreda trebala bi rasti 3,5 posto BDP-a (po metodi PPP), a razvijeni svijet samo 1,6 posto dok će države u razvoju uvećati svoj BDP za 5,8 posto. SAD bi se trebale podići za 2 posto, ali su zadnje procjene niže, a BDP bi se trebao u eurozoni povećati samo za pola postotka. U 2013. je jasno kako će euro preživjeti i da EU ipak polako usklađuje svoja reformna usmjerenja, brže u uspostavljanju bankovne unije, sporije kod usklađivanja fiskalnih obveza. Mario Draghi i ECB postaju središnji akteri rješavanja krize u EU. Države i banke u ulogama kreditnih davatelja podupiru novčane transfere u zadužene države na štetu njihove političko-ekonomske suverenosti. Ako su u 2012. takav pristup tek testirali (Grčka, Španjolska…), u 2013. to će postati rutinska zadaća. U novoj 2013., dolazi nekakva europska konsolidacija institucija. Sredinom 2013. u klub ulazi i Hrvatska. To je važna poruka za regiju, jer su i u Crnoj Gori već uveliko započeli s pristupnim razgovorima, a Makedonija i Srbija se gledaju kao države kandidatkinje. To je zadnje širenje EU-a u ovome desetljeću. EBRD proocjenjuje da klub uspješnih stvaraju baltičke države, Poljska i Slovačka, a slabije su: Slovenija, Madžarska i Balkan. Bez obzira na slabe prognoze političari svih boja, pa i oni s ulice, moraju zadržati trijezne glave. Biznis, činjenica je, ne podnosi nasilje, a poduzetnički duh ne podnosi katastrofičnost. Obojega će biti u 2013. očito previše. Nasilje nisu samo ulične borbe i demonstracije. Tu je i razgradnja socijalne države, viši porezi, smanjenje prava. Američki ekonomist Kotlikoff govori istodobno o »histeričnoj ekonomiji«, gdje svi poprijeko osli- U novoj 2013., dolazi nekakva europska konsolidacija institucija. Sredinom 2013. u klub ulazi i Hrvatska. To je važna poruka za regiju, jer su i u Crnoj Gori već uveliko započeli s pristupnim razgovorima, a Makedonija i Srbija se gledaju kao države kandidatkinje. kavaju ekonomsku apokalipsu i plaše investitore, poduzetnike i potrošače. Povjerenje očevidno postaje najveće javno dobro. I to su privatizirali histeričari. Složenu ekonomiju potiče jednostavna psihologija očekivanja. Ako vas svi uvjeravaju kako će 2013. godina biti loša i u to vjerujete, onda će stvarno i biti lošije. Numerološka jednakost da je 20 + 13 = 33, nudi baš to. Egipćani i Grci su vjerovali u čudesnost broja trinaest, kršćanima se zamjerila kod “Posljednje večere”, senzibilitet tih brojki poznaju i druge mitologije. Trinaestica donosi promjene. Provedba promjena znači pokretanje tih istih promjena za 2013. Sretan put. P rikazat ću vam jedan regionalni trend koji ide u prilog činjenici da menadžment svoje prodajne funkcije zaista ne doživljava kao stupove na kojima treba graditi uspjeh, već više kao čamce za spašavanje u nevremenu zvanom velika ekonomska kriza. Analizirao sam ponudu poslova na četiri najposjećenije web stranice u regiji koje se bave objavljivanjem natječaja za zapošljavanje. Na jednoj od ovih web stranica koja nudi poslove u BiH, vidio sam kako se čak 39% natječaja odnosi na komercijalu i prodaju. U sve četiri analizirane države (BiH, Hrvatska, Slovenija i Srbija) ponuda poslova vezanih za prodaju je najveća u odnosu na sve ostale poslove. Ovaj postotak u Sloveniji iznosi 22, u Srbiji 11, a u Hrvatskoj čak 18%. Mislite li i vi da u vrijeme krize treba zapošljavati sve veći broj prodavača kako prodaja ne bi padala i kako bi imali realne mogućnosti za ostvarivanje zacrtanih planova? Po mojemu mišljenju, tri su osnovna razloga zašto ova strategija nije dobra: 1.Zapošljavanjem novih ljudi kompanija povećava svoje troškove, iako bi ih trebala smanjivati u vrijeme recesije i ekonomske krize. 2.Novim zaposlenicima je uvijek potrebno vrijeme kako bi se uspjeli dokazati. 3.Kompanije, pogotovo u BiH, ulažu vrlo malo resursa u edukaciju svojih prodajnih zastupnika i njihovo usavršavanje. Zapošljavanje novih ljudi u prodaji u vrijeme krize predstavlja samo slamku spasa za kompanije koje u prošlosti nisu imale učinkoviti prodajni menadžment, te na ovaj način nastoje „spasiti što se spasiti da“. Kako kriza traje i dalje, kompanije počinju činiti sve veće greške. Trenutno se događa da su zaposlile nove prodavače, a time su povećale troškove pa sada na red dolaze otkazi. Prvo se otpušta radna snaga čiji posao može obavljati većina. Oni koji ostaju, dobivaju sve više posla. Ljudi rade pod pritiskom, prekovremeno, nezadovoljni su. Sljedeći korak je smanjenje plaća. Oni se sada pitaju bi li im možda bilo bolje da su oni dobili otkaz? Menadžment sada nastoji djelovati brzo i poduzimati sve moguće mjere racionalizacije. Na kraju, počinju se rušiti zakonske zapreke te narušavati radnička prava. I tako kompanija sve dublje i dublje tone u probleme i za tren oka ime tvrtke osvane na spisku CB u Popisu blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH. Tu sada počinje razdoblje koje slobodno možemo nazvati konačna agonija. Kompanija je pred zatvaranjem. Gore navedena situacija predstavlja najkraći i najcrnji mogući scenarij kroz koji kompanije prolaze, a takvih ima sve više i više. Moj je savjet da u svojoj kompaniji probate izračunati koliko vam vremena prodavači provedu na putu, koliko vremena odvajaju da završe potrebnu administraciju, koliko u planiranju... Budite hrabri pri upravljanju svojim poslovanjem. Ovdje bih citirao Petera Druckera: „Kad god vidite da netko vodi uspješan posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku.“ siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Pogled iz Srbije Pogled iz MAKEDONIJE Bit će bolje Sretna i uspješna godina? Piše: Milan Ćulibrk, urednik u NIN-u Piše: dr. Tome Nenovski, sveučilišni profesor, bivši zamjenik guvernera NBRM U Srbiji se stvari sporo mijenjaju. Duže od dva desetljeća, ovdašnji uzvanici svaku narednu godinu dočekuju prepuni optimizma i vjere da će biti bolja od prethodne. Tako je i na prijelazu iz 2012. u 2013. No, kako se godina bliži kraju kod građana sve više prevladava pesimizam. Svjesni su, valjda, da im je danas bolje nego što će biti sutra. I prije godinu dana nadležni su obećavali kule i gradove. Gospodarski rast od tri-četiri posto, inflacija najviše šest posto, strane izravne investicije bar dvije i pol milijarde eura, a posao, u novim poduzećima koja su samo pred svibanjske izbore „nicala kao gljive poslije kiše“, trebalo je dobiti nekoliko desetaka tisuća ljudi. No, kada je svjetlo u „balkanskoj krčmi“ konačno upaljeno, vidjelo se da se država ponašala kao pijani milijunaš i kako će građane to „veselje“ skupo stajati. Umjesto rasta, bruto društveni proizvod bit će za dva, a možda i više postotaka manji nego 2011. Inflacija će, pak, biti bar dvostruko veća od maksimalno planirane i po tome Srbiji u cijeloj Europi može parirati još samo Bjelorusija. Od stranih izravnih investicija ni traga ni glasa. Umjesto toga, do kraja rujna iz Srbije je, samo po toj osnovi, iznijeto oko 20 milijuna eura više nego što je u zemlju ušlo. Slaba je utjeha što bi do kraja godine taj saldo mogao, ipak, biti u plusu za 100 do 200 milijuna eura, jer je Srbiji za održivi razvoj nužan bar 10 do 15 puta veći dotok svježega stranoga kapitala, i to godišnje. I prije godinu dana nadležni su obećavali kule i gradove. No, kada je svjetlo u „balkanskoj krčmi“ konačno upaljeno, vidjelo se kako se država ponašala kao pijani milijunaš i da će građane to „veselje“ skupo stajati. Usprkos tome, optimizam nadležnih ne jenjava. I dalje tvrde da će 2013. biti puno bolje. Srbija će svoj BDP povećati za bar dva posto, a izvoz za čak 25 posto, uvjeren je ministar financija i ekonomije Mlađan Dinkić. Još jedna hrabra procjena, nema što. Pri tome je mnogo pretpostavki koje se podrazumijevaju, a koje baš i nisu tako izvjesne. Zato ne bi trebalo ni čuditi ako i za 12 mjeseci utvrdimo da se zacrtani ciljevi ekonomske politike nisu ostvarili zbog „eksternih šokova“. Njemačkoj se to sigurno neće dogoditi. Oni, kao što je u nekoliko navrata izjavila kancelarka Angela Merkel, računaju da bi kriza mogla trajati do 2017. godine. Za razliku od nje, nadležni u Beogradu su 2008. godine tvrdili, najprije, da će globalna kriza zaobići Srbiju, a potom da je ona naša „razvojna šansa“. U međuvremenu je srpska ekonomija dovedena do prosjačkoga štapa, a zemlja je dodatnim zaduživanjem privremeno izbjegla bankrot. Ostaje samo nada da su nadležni shvatili da je vrag odnio šalu i da bi 2013. morali provesti brojne strukturne reforme, koje se guraju pod tepih skoro puno desetljeće. U suprotnome, samo će se odlagati suočavanje s neminovnim. Uz obećanje da će 2014. biti sigurno bolja nego 2013. 77 V eći dio svijeta novu 2013. godinu čeka s dozom skeptičnosti i straha zbog onoga što se može očekivati na ekonomskom planu. Svjetsko gospodarstvo i dalje je u krizi. Velika je vjerojatnost da će uskoro biti proglašena najveća kriza u povijesti čovječanstva, s obzirom na njeno trajanje, gubitke i pojavne forme. Zbog svoje sveobuhvatnosti, ni makedonska ekonomija ne može ostati imuna na krizne događaje u svijetu, naročito one u Grčkoj, Srbiji, Italiji... zemljama s kojima ima najintenzivnije vanjskotrgovinske odnose. Dodatni problem biti će eventualno povećanje cijene energenata i poljoprivredno – prehrambenih proizvoda na svjetskim burzama, što bi značilo uvoznu inflaciju, veće vrijednosti uvoza, povećane troškove u proizvodnji i njeno usporavanje i određeno povećanje nezaposlenosti... Opadajuća ekonomija u EU smanjit će potražnju za proizvodima i uslugama. To će prouzrokovati smanjivanje i izvoza i uvoza makedonskih proizvoda i usluga. Trgovinski deficit biće između 20 i 22 posto BDP-a. Deficit na tekućem računu platnog prometa države biti će oko 2,5% - 3% BDP-a. Ovaj relativno skroman deficit biti će uvjetovan visokim deviznim priljevom makedonskih građana koji rade u inozemstvu. Makedonski denar tome duguje stabilnost, a to utječe i na znatno više kamatne stope na depozite u makedonskim bankama u usporedbi s ovakvim kamatnim stopama u stranim bankama. I ako dođe do očekivanih turbulencija u gospodarstvu EU, Makedonija će zadržati svoju makroekonomsku stabilnost. Inflacija u 2013. biti će oko 3,5%. Devizni tečaj denara će i dalje ostati vezan za vrijednost eura. Proračunski deficit u 2013. biti će oko 3,5% BDP-a. U najvećoj mjeri on bi se trebao financirati iz domaćih rezervi. Zaduživanje u inozemstvu je preporučljivo samo za iznose kojima bi se otplaćivali dospjeli strani dugovi i to po kamatnoj stopi povoljnijoj od prosječno važeće na međunarodnom financijskom tržištu. Kao rezultat poticajnih mjera koje je donijela NBRM na kraju 2012. godine, u 2013. se očekuju određeni poticaju za izvoz proizvoda i usluga te smanjenje uvoza zbog jeftinijeg kreditiranja tvrtki koje proizvode energente za izvoz ili domaće potrebe. Dobra radna klima u zemlji i intenzivne agitacije vlade – očekuje se da će to privući strane direktne investicije u 2013. godini. Sve to, nadopunjeno očekivanim zamrzavanjem domaćih kapitalnih investicija, treba ostvariti skromni, ali ipak realno očekivani rast BDP-a u 2013. od 2%. Znači, 2013. godina će biti ispunjena mnogobrojnim zakonima i opasnostima za makedonsku ekonomiju, što neće biti lako riješiti. Ali, zajedničkim djelovanjem i utjecajem na monetarnu i fiskalnu politiku, moguće je ublažiti djelovanje tih opasnosti, što zatim može doprinijeti da 2013. ipak bude sretna i uspješna godina! 78 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr moja karijera ALAN ŠĆURIC, DIREKTOR MARKETINGA TVRTKE DANONE U SLOVENIJI Htio postati rock zvijezda, a odabrao marketing Alan Šćuric uživa u susjednoj Sloveniji. Slobodno vrijeme provodi u druženju s prijateljima, na koncertima, ima čak i band u kojem svira. Ljeti planinari, zimi skija i vozi snowboard. Iskustvo rada u inozemstvu smatra dobrodošlim za svakog kome se ukaže prilika. To je odličan način, smatra ovaj direktor marketinga Danone-a u Sloveniji, za proširiti horizonte, upoznati druge kulture i naučiti se još više cijeniti svoju zemlju i kulturu. „Želja mi je još više se poslovno osamostaliti, prilagoditi novoj tržišnoj situaciji i pomoći marketinškome timu, da stekne nova znanja i iskustva. Sve to će mi pomoći pripremiti se na slijedeće izazove“. Autor: Tomislav Ciliga, tomislav@instore.hr Alan Šćuric cijelu je svoju poslovnu karijeru vezan uz marketing. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, započeo je kao pripravnik u marketingu u Dukatu. Nakon toga odlazi u Danone gdje se zadržao do današnjega dana. „U Danoneu sam se zaposlio u ljetu 2008. godine. Ta tvrtka me se dojmila vrlo kvalitetnim proizvodima, dugom tradicijom i međunarodnom raznolikošću u kojemu se mogu puno naučiti o marketingu i izgraditi međunarodnu karijeru. Počeo sam kao Junior Brand Manager za brand Activia, za koji sam bio odgovoran direktorici marketinga relativno rano u mojoj karijeri. U tom je periodu Activia postala brand broj 1 u Danone Sloveniji. Prije sadašnje pozicije direktora marketinga Danone-a u Sloveniji, bio sam Senior Brand Manager u Danone Austrija, odgovoran za dječje i desertne brandove. Voditi te brandove potpuno je drugačije od vođenja Activie ili Actimela. Na tom radnom mjestu stekao sam nova iskustva s portfolio Alan Šćuric ističe da ga u poslu uvijek vodi samomotivacija i potpuna predanost onome što radi. „Svoje odgovornosti shvaćam ne samo kao da radim za neku X tvrtku, nego se osjećam kao dio te tvrtke. Takav stav nastojim prenijeti i svojim zaposlenima“, objašnjava nam Šćuric koji je još za vrijeme studentskih dana bio vrlo uporan i ambiciozan. menadžmentom i fokusiranjem na kupca na prodajnom mjestu, priča Šćuric i otkriva nam zašto je prihvatio novi posao u Sloveniji. Kad su mu poslodavci priopćili tu ponudu, osjetio je u sebi priliku i izazov koji se ne propušta. „Voditi cijeli marketinški odjel jako me veseli. U tvrtki kao što je Danone, marketing je ključan za poslovni uspjeh i ne podrazumijeva samo oglašavanje nego dubinsko razumijevanje potrošača i trendova, te strateško vođenje tvrtke u pravom smjeru. Čim sam počeo raditi na novom radnom mjestu čekale su me odgovorne odluke i prilagodba strategije, koju sam morao zastupati pred lokalnim i regionalnim vodstvom“, rekao je Alan Šćuric i dodao: „Iako mi se na početku karijere put do vodeće pozicije činio vrlo daleko, malo po malo uspio sam svojom upornošću i motiviranošću ostvariti svoju želju još iz studentskih dana i dospjeti do vodeće pozicije u marketingu, koja me iznimno veseli“, priča nam direktor marketinga Danone-a u Sloveniji. Šćuric smatra da dobar menadžer mora znati prepoznati pravi smjer za poslov- Odluku, koju biste da možete promijenili Takvih nema puno. Uvijek dobro promislim, prije nego što donesem odluku i u slučaju da nije 100% u pravom smjeru, prilagodim ostale aktivnosti, da i dalje vodim tim prema definiranom cilju. Jednom kad je odluka donesena, nema smisla žaliti za prošlošću, nego živjeti s tom odlukom, naučiti se nešto iz nje i fokusirati na budućnost. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr Podaci iz biografije: Datum i mjesto rođenja: 02.11.1980. Zagreb Obrazovanje: Ekonomski Fakultet sveučilišta u Zagrebu, Poslovna ekonomija, smjer Marketing Karijera: Dukat d.d. Zagreb Pripravnik u marketingu; Junior Brand Manager, Danone d.o.o. Ljubljana - Junior Brand Manager; Brand Manager, Danone GmbH. Beč – Senior Brand Manager Trenutna funkcija: Danone d.o.o. Ljubljana – Direktor Marketinga Najveći uspjeh u karijeri Kampanja „Manj napihnjenosti – več poletja” (Manje nadutosti, više ljeta) za robnu marku Activia u Sloveniji. Vrlo integrirana i stvarna kampanja, gdje smo uz pomoć Activia obožavatelja (fanova) na Activiinoj Facebook stranici „Life z Activio” izabrali jednu Activia obožavateljicu koja je postala Activia ambasadorica. Ta obožavateljica je sudjelovala s Danoneom na snimanju TV oglasa, u kojoj je intervjuirala prave Activia potrošače i pitala ih između ostalog kakva su njihova iskustva s Activijom. Također je sudjelovala u „Activia turneji” i putovala po slovenskim gradovima, družila se s ljudima i promovirala Activiju na eventima u sklopu kampanje „Manj napihnjenosti – več poletja”. Nikada prije nismo u tolikoj mjeri komunicirali s Activijinim potrošačima. Uspjeli smo napraviti kampanju kao da smo radili s profesionalnim glumcima, te smo kampanji dodali vrlo bitnu notu iskrenosti i realnosti. Hobi: Druženje s prijateljima, koncerti, sviranje s bandom, ljeti planinarenje, zimi skijanje i snowboard Kad ste bili mali, što ste željeli biti kad narastete: Rock zvijezda nu budućnost i znati motivirati svoj tim suradnika kako bi stekao njihovo povjerenje i potporu u ključnim situacijama i ostvarenju svojih vizija u poslu. „Put prema viziji rijetko je ravna linija. Potrebne su stalne prilagodbe i česte promjene. Osjećam da imam prostora usavršiti se u vođenju tima kroz promjene (change management) - zadržati visoku motiviranost tima usprkos promjenama“, objašnjava ovaj mladi menadžer. Vrlo je bitno je, misli Šćuric, da na svakom položaju imamo odgovornosti koje su nam u tom trenutku primjerene. „Pozicije i poslovi u Hrvatskoj bile su na početku moje karijere. Iako mi se tada teret 79 činio ogroman, kad sada pogledam na to razdoblje, ne čine mi se tako teške moje tadašnje odgovornosti. Vjerojatno mi se kroz nekoliko godina niti moje današnje odgovornosti neće čini teške, ali to je po mome mišljenju normalni razvoj karijere“, kaže Šćuric koji svoj rad u inozemstvu gleda isključivo kao pozitivno iskustvo. „U vezi odlaska u inozemstvo smatram da nisam donio pogrešnu odluku. Međunarodno iskustvo smatram dobrodošlim za svakoga, kome se ukaže prilika. To je odličan način za proširiti horizonte, upoznati druge kulture i naučiti se još više cijeniti svoju zemlju i kulturu. Moja očekivanja su svakako ispunjena. Imao sam sreću da mi je Danone to omogućio i olakšao moju integraciju u inozemstvu svojim programima za međunarodno zaposlenje. Sve što sam proživio do sada u inozemstvu obogatilo me osobno i poslovno. Uvijek će me ispunjavati sjećanja na mnogo lijepih trenutaka provedenih i u Sloveniji i u Austriji“, zaključio je Šćuric i poručio svima koji budu u sličnoj situaciji, da priliku svakako prihvate ukoliko im učini privlačnom. Planovi kad se vratim u Hrvatsku Sanjarim baviti se turizmom u Istri jednoga dana. 80 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr statistika-regija PROGNOZE RAZVOJA TRŽIŠTA SREDNJOISTOČNE EUROPE Ne treba odustati Imajući u vidu razinu ekonomske razvijenosti, akumulirano bogatstvo, ekonomske osnove, mnogobrojne mogućnosti, procjene su da bi regija CEE u sljedećemu desetljeću mogla održivo rasti po stopi od 4%. Kontakt: nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu K ompanije moraju biti svjesne činjenice kako će tržište srednjoistočne Europe (CEE) i dalje slabije napredovati u usporedbi s tržištima u razvoju do kraja 2013., a vjerojatno i u 2014. godini. Ovo se posebice odnosi na rast prodaje. (tablica 1) Rast neće biti isti u svim zemljama regije. Bit će slabiji u zemljama koje imaju visoki vanjski dug i potrebu za smanjenjem zaduženja. S druge strane, rast će biti veći u zemljama koje su manje zadužene. Promijenjeni izgledi za eurozonu ili cijene robe mogli bi utjecati na prognoze dane u tablici 2. Scenarij utemeljen na ovim činjenicama podrazumijeva da kriza eurozone barem djelomice bude riješena i da tijekom 2013. godine poraste izvoz. Trebali bi biti svjesni kako bi visokozadužena tržišta vrlo lako mogla skliznuti u recesiju, ako bi kriza eurozone ostala na istoj razini do proljeća 2013. godine. Potrošnja kućanstava Tablica 3 pokazuje kako je potrošnja kućanstava bila pod velikim pritiskom na brojnim tržištima. Potrošači su u velikoj mjeri zaduženi u brojnim zemljama, a mnogi od njih imaju kredite obračunate u švicarskim francima. Pošto je razina nezaposlenosti vrlo visoka na svim tržištima 2010. Češka 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2,7 1,7 -0,6 1,0 2,0 Mađarska 1,3 1,7 -1,0 0,8 2,0 Poljska 3,8 4,3 2,7 2,6 3,7 Slovačka 4,2 3,3 1,9 2,0 3,0 Slovenija 1,4 -0,2 -0,8 0,0 1,0 Estonija 3,1 7,6 2,0 3,0 3,7 Letonija -0,3 5,5 2,7 2,9 3,5 Litva 1,2 5,9 2,8 3,1 3,8 Albanija 3,5 3,1 1,0 2,0 2,5 Bosna i Hercegovina 0,7 1,1 -0,7 1,0 2,5 Bugarska 0,4 1,7 0,8 1,9 2,8 Hrvatska -1,2 0,0 -1,4 0,9 2,4 Makedonija 1,5 3,0 1,2 2,0 2,8 Rumunjska -1,7 2,5 1,0 2,0 3,2 Srbija 1,0 1,6 -1,5 0,0 1,8 Turska 9,0 8,4 3,2 4,4 5,3 Armenija 2,2 4,5 3,9 4,3 4,4 Azerbejdžan 5,2 0,1 3,8 5,1 5,6 Bjelorusija 7,6 5,3 2,0 3,6 3,8 Gruzija 6,3 6,8 5,5 5,4 6,0 Kazahstan 7,3 7,5 6,0 6,2 6,8 Moldavija 6,9 6,4 2,4 3,7 3,9 Rusija 4,3 4,3 3,8 4,2 4,5 Ukrajina 4,2 5,2 2,3 3,5 4,6 Tablica 2: Realan rast BDP-a na CEE tržištu, po zemljama, 2010. - 2014., u %, osnovna procjena CEE, uvjerenje potrošača kako će biti bolje je vrlo slabo. Potražnja za kreditima je sve manja, a i banke, s druge strane, nisu 2011. 2012. 2013. 2014. Centralnoistočna Evropa (CEE) 3,5 3,8 2,4 2,6 3,0 CEE s Turskom 4,5 4,7 2,9 3,3 3,8 CIS (bivše Sovjetske države) 4,7 4,5 3,8 4,3 4,6 Jugoistočna Europa -0,6 1,8 0,3 1,7 0,8 Centralna Europa 3,1 3,1 1,3 2,0 3,0 Rastuća Azija 9,2 7,8 7,0 7,2 7,5 Latinska Amerika 6,0 4,4 3,3 4,1 4,4 Bliski Istok i sjeverna Afrika 5,0 3,5 4,4 4,5 4,6 Podsaharska Afrika 5,3 5,2 5,2 5,4 5,6 Tablica 1: CEE vs. ostala tržišta u razvoju, realni rast BDP-a, 2012. - 2014., u %, osnovna procjena baš “široke ruke” u pogledu odobravanja kredita “ranjivim” kućanstvima. Zbog toga se potrošnja kućanstava slabo oporavljala u 2011. godini, a po svemu sudeći ništa bolji nisu izgledi ni za razdoblje 2013. - 2014. godine. Bruto fiksne investicije Posle katastrofalnoga kolapsa korporativnih investicijskih ulaganja u 2009. g., stvari su se poboljšale na nekoliko tržišta, dok se mnoga oporavljaju na slabim polaznim osnovama. Nedostatak kredita na brojnim tržištima, visoki kompanijski dugovi, slabiji priljev izravnih stranih ulaganja (DSI) i nedostatak vjere u izvoznu politiku, sve to pogađa prodaju u B2B sektoru. 81 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. gdje vanjski dug prelazi 100% BDP-a, može trajati do šest, a nekada čak i do osam godina. Češka 0,6 -0,7 -1,6 0,6 1,7 Mađarska -2,4 0,0 -2,0 0,0 0,7 Poljska 3,2 3,1 2,0 2,2 3,0 Slovačka -0,8 -0,4 0,2 1,2 2,6 Slovenija -0,6 -0,2 -1,4 -1,0 0,0 Estonija -2,1 4,1 2,6 3,0 3,2 b.manju domaću potražnju. Letonija 0,3 4,4 3,0 3,0 3,2 Litva -4,1 6,0 3,0 3,0 3,4 Zašto je tržište CEE i dalje važno? Bugarska 0,6 -0,2 0,8 1,8 2,0 Hrvatska -0,9 0,2 -0,9 0,4 1,2 Rumunjska -0,3 1,4 1,8 2,5 2,9 Srbija 0,0 -2,5 -2,0 -0,6 1,0 Turska 6,7 7,7 3,0 4,4 5,2 Bjelorusija 7,6 2,8 -3,3 1,9 3,8 Kazahstan 11,0 8,0 6,7 6,5 6,7 Rusija 4,0 3,8 4,2 4,6 4,8 Ukrajina 7,0 14,5 7,0 4,0 4,2 Tablica 3: Potrošnja kućanstava/privatna, u %, osnovna procjena Državna potrošnja Iako je opterećenje javnim dugom prilično malo i prihvatljivo u većini zemalja srednjoistočne Europe (s izuzetkom Mađarske), mnoge vlade su reagirale na nedostatak rasta uvođenjem strogih programa koji su povijesno pogrešno vođeni. Ono što je potrebno najvećemu broju zemalja su privremeni paketi fiskalnih mjera, ali to se u stvarnosti ne događa. Izravne strane investicije (trenutna situacija) Priljev izravnih stranih investicija je znatno manji nego 2007. g., kada je došlo do 2007. 2009. 2011. CEE 161 100 126 CEE s Turskom 183 108 141 Rusija 55 36,5 52,8 Rastuća Azija 350 315 423 Latinska Amerika 172 149 216 Bliski Istok i sjeverna Afrika 81 76 40 Podsaharska Afrika (bez najnerazvijenijih naroda i zemalja) 27 34 35 Kina 83 95 123 Indija 25 35 32 Brazil 34 25 66 Tablica 6: Priljevi izravnih stranih investicija u CEE u usporedbi s drugim rastućim tržištima, u milijardama dolara potpunoga procvata, ali su sada “dotakle dno”. Ipak strana ulaganja se trenutno prelijevaju na rastuća tržišta Azije i Južne Amerike. Opterećenje vanjskim dugom je prava zapreka bržemu rastu Tablica 9 je posebno važna jer su u njoj boldom označene zemlje koje će biti pod sve većim pritiskom smanjenja zaduženja u godinama koje dolaze. Tržišta koja nisu naznačena nude bolje mogućnosti za prodaju u sljedeće dvije - tri godine. Sve u svemu, razvidno je kako regija CEE neće ponuditi značajnije prodajne mogućnosti u 2013. Godina 2014. trebala bi biti bolja, s obzirom na to da se u 2013. očekuju neke rezolucije u svezi s krizom eurozone. Treba imati u vidu kako vanjski dug neke države ne treba prelaziti 70% BDP-a. Povijesno gledano, državama je potrebna pomoć izvana kada se dug približi ili prijeđe tu granicu. Ovaj postotak nije nedodirljiv, ali to je koristan povijesni prosjek koji ukazuje na to da će se povećani dug odraziti na kućanstva, korporacije i vrlo često na državnu razinu. Iz tablice se vidi kako samo pet država od najvažnijih tržišta CEE regije, nisu visokozadužene, kada je u pitanju vanjski dug. Ovih pet zemalja bi trebale u sljedeće tri - četiri godine rasti brže od ostalih u regiji. Smanjenje visokoga postotka vanjskoga duga, u boljim slučajevima, traje najmanje dvije godine, dok u onim ekstremnim, Smanjenje zaduženosti uvijek podrazumijeva dvije stvari: a. slabiji rast, Sve gore navedeno može dovesti do prenagloga zaključka da od pojedinih tržišta regije srednjoistočne Europe treba potpuno odustati. Međutim, imajući u vidu razinu ekonomske razvijenosti, akumulirano bogatstvo, ekonomske osnove, mnogobrojne mogućnosti, naše procjene su kako bi regija CEE u sljedećemu desetljeću mogla održivo rasti po stopi od 4%. Ovo jest znatno manje od rekordnih 7+% u 2006. - 2007., ali po stopi od 4% rast kompanija bio bi znatno održiviji i predvidljiviji. Nužno je reći kako će tržišta bliža zapadnoj Europi (u kojima je razina BDP-a po stanovniku već dostigla, pa čak i premašila 10.000 dolara) rasti po stopi od tri do 3,5%, a da će ona siromašnija, prema istoku, lako dostići stopu rasta od 5+% u srednjemu roku. I za kraj, treba ponoviti kako sve kompanije koje pripremaju kratkoročne i srednjoročne strategije za tržišta srednjoistočne Europe moraju isključiti mogućnost da će ova regija ponovno ostvariti rekordni rast od 7%. Taj rezultat je bio izravno u vezi s globalnim kreditnim balonom i nikada ne može biti ponovljen. 2010. 2011. Poljska 65 62 Mađarska 141 132 Češka 40 49 Slovačka 76 79 Rusija 33 29 Ukrajina 85 77 Rumunjska 60 72 Bugarska 102 89 Kazahstan 78 67 Hrvatska 101 102 Srbija 83 75 Slovenija 115 116 Estonija 114 106 Letonija 156 154 Litva 84 80 Turska 40 42 Tablica 9: Vanjski dug kao % BDP-a 82 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr e-trgovina NOVA PERSONALIZIRANA ON DEMAND KUHARICA Coolerica – do vlastite kuharice u nekoliko klikova Otkako je Podravkina Coolinarika.com u rujnu pokrenula besplatnu aplikaciju za izradu kuharica Coolerica, korisnici ove web stranice već su izradili preko 400 vlastitih primjeraka. Već gotove Coolerice mogu se uvijek nadopunjavati novim receptima ali i tiskati, pa uz priloženu posvetu, postaju idealan dar za vašega najdražega ljubitelja dobroga zalogaja. Pripremila: Jelena Domović, jelena@instore.hr Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj svjedoci smo porasta broja amaterskih kuhara i inih pojedinaca koji su otkrili svoju ljubav prema kuhanju i svakodnevno s užitkom spravljaju različita jela za svoje najbliže, a i širu „publiku“. Osim toga, domaća produkcija iznjedrila je sada već drugu sezonu iznimno popularne emisije Masterchef, koja je hrvatske Gordone Ramseye i Jamieje Olivere dodatno ohrabrila da okušaju svoju sreću s loncem i kuhačom te namirnicama svih oblika, okusa i različitoga podrijetla. U eri širenja i nabavljanja svih mogućih informacija s interneta i u skladu s gore navedenim trendom kulinarski entuzijasti s ovih prostora odavno su otkrili svoju Meku – stranicu Coolinarika.com, na kojoj sami korisnici mogu postavljati i razmjenjivati vlastite recepte, slike jela, pisati blogove i komen- tare, ali i izravno komunicirati putem „Brbljaonice“. Stranica mnogima služi kao zamjena za kuharicu i oko sebe je uspjela stvoriti kvalitetnu i široku zajednicu korisnika, što dodatno potvrđuje i uvrštavanje Coolinarika.com u top 10 najposjećenijih web stranica u Hrvatskoj po Gemiusu. Posjetitelj ovdje može pronaći preko 100 tisuća recepata koje su uredili sami korisnici – od naše dobre stare domaće kuhinje pa sve do gastronomskih tajni drugih kontinenata. U trenutku kada se mislilo da nas Coolinarika.com više ne može iznenaditi, prije nešto više od dva mjeseca Podravka je u suradnji s agencijom Web.Burza osmislila jedinstvenu, novu aplikaciju – Coolerica. O čemu je zapravo ovdje riječ? Naime, Coolerica je personalizirana on demand kuharica koju uređuju sami korisnici Coolinarika.com ispunjavajući je vlastitim, a i tuđim receptima dostupnima na stranici. To znači da korisnici svoje najdraže re- Vanja Bertalan, direktor Web.Burze zadužen za projekt, dodatno nam je pojasnio na što su posebno morali obratiti pozornost pri razvoju Coolerice: „Ideja je nastala prije otprilike tri godine, a izrada same aplikacije trajala je godinu dana. Proces je bio vrlo ozbiljan te je svaki segment projekta detaljno analiziran i isplaniran. S obzirom na to da nešto slično Coolerici ne postoji na regionalnom tržištu (barem ne u ovakvome opsegu), radili smo veliki broj iteracija i testiranja s pravim korisnicima kako bi svaki detalj završio na pravome mjestu. To je posebno važno kod ovolike količine funkcionalnosti koja je isprepletena s ostatkom Coolinarike jer se vrlo lako moglo dogoditi da, iako je sve na mjestu, zbog nelogičnoga korisničkoga sučelja posjetitelji ne razumiju kako stvar radi i čemu služi. Tada se najčešće umore i odustanu, što nam svakako nije bio cilj. Uspjeli smo izbjeći takvu situaciju, reakcije na projekt su sjajne što potvrđuje i veliki broj Coolerica koje su do sada napravljene. Ipak, život Coolerice tek počinje i veseli nas vidjeti u kojim smjerovima će nas ovaj projekt u budućnosti odvesti.“ siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 83 pogledu Coolerice kao zbirke, kao i autori pojedinih recepata. Pri korištenju ove aplikacije treba također imati na umu da je Coolerica zamišljena kao nekomercijalan projekt te je tako predviđeno da se vlastite kuharice, kao i one drugih korisnika nikako ne koriste za komercijalne potrebe, što u prvome redu isključuje daljnju prodaju Coolerica na bilo koji način. Tvorci Coolerice ističu kako se s planerskoga i produkcijskoga aspekta radilo o izuzetno kompleksnom projektu kojega i dalje imaju namjeru unaprjeđivati na temelju povratnih informacija od korisnika i uvođenjem mnoštva novih mogućnosti od kojih neke već imaju u planu. Glavna misao vodilja pri tome je bila kako čitav proces učiniti što jednostavnijim krajnjim korisnicima koji svakodnevno dodaju i po stotine recepata i fotografija. O Web.Burzi cepte koje su čuvali po bezbrojnim bilježnicama i papirićima sada napokon mogu objediniti u svojoj osobnoj kuharici. Ipak, najbolji dio priče je taj što vlastitu Coolericu mogu i otisnuti, uvezati i pokloniti svojim najdražima povodom blagdana ili pak za neku drugu prigodu. U Coolericu registrirani korisnici mogu uvrstiti svoje recepte prethodno objavljene na vlastitoj korisničkoj stranici, kao i recepte drugih autora koji su dopustili njihovo korištenje pod odgovarajućom licencom. Važno je znati da i registrirani korisnik koji nema sadržaja, pa tako i oni neregistrirani, mogu jednako tako kupiti ili preuzeti Coolerice drugih korisnika ukoliko postoji takva dozvola. I to nije sve! S par dodatnih klikova mišem sučelje Coolerice nudi i izbor širokoga raspona broja stranica i četiri vrste uveza. Osim toga, svojoj vlastitoj kuharici korisnik može sam odrediti naslov, boju slova kao i sliku na naslovnici. Iz svake završene knjige može nastati nova, a upisivanjem posvete i druge adrese isporuke ona postaje vrijedan poklon. U tome slučaju uključena je i besplatna ukrasna naljepnica na omotu. Coolerica se naručuje i plaća online, a tiskana knjiga u kratkome roku dolazi dostavom na korisnikovu adresu. Ukoliko niste zainteresirani za ovu opciju, svoju kuharicu uvijek možete besplatno preuzeti u .pdf formatu te svoju elektroničku publikaciju čak i registrirati u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. Vrijednost i praktičnost Coolerice gotovo odmah su prepoznali vjerni korisnici Coolinarika.com te je od 448 dosad izrađenih kuharica njih 389 javno dostupno i, prema posljednjim podacima, pregledano već 518.358 puta. Uz tradicionalne kuharice s ujednačenim receptima namijenjene svima tu se nalaze i specijalizirane kuharice, poput onih za vegetarijance, ljubitelje egzotične prehrane ili pak prave sladokusce kojima je desert središnji dio svakoga obroka. Stvaranjem vlastite Coolerice korisnici automatski postaju autori svojih zbirki te ostvaruju ista prava i obveze u Web.Burza je web agencija specijalizirana za projektiranje i razvoj online rješenja, a osnovali su je Vanja Bertalan i Mario Stipanović. Projekti na kojima rade uključuju multi-modularne portale sa složenim sustavima za dinamičko kreiranje i kompleksnu obradu sadržaja, društvene mreže, on-line trgovine, korporativne i brand siteove. Tijekom svojega djelovanja uveli su mnoge inovacije koje su pozitivno utjecale na razvoj hrvatskoga web prostora. Među njihovim najpoznatijim web projektima ističu se Coolinarika, Dnevnik. hr, Emmezetina web trgovina, Čuvarkuća, Gamersbook, eZadar i mnogi drugi. Web.Burza je, uz navedene projekte, također nedavno pobjedniku natječaja InspirAkcija, humanitarnoj udruzi Druga pomoć, besplatno izradila web stranicu Dobribuvljak.com, osmišljenu kao humanitarni online buvljak, koji pod krilaticom „Pretvori staru kramu u dobru kramu“ svojim radom pomaže onim udrugama kojima kupci, po svome izboru, kupnjom zapravo doniraju sredstva. 84 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr vjerovali ili ne Jestiva ambalaža za hamburgere Proizvodnja sira stara 7.500 godina Brazilski lanac brze hrane Bob's koristi novu, jestivu ambalažu za svoje sendviče i hamburgere kako bi smanjio otpatke i uštedio mušterijama vrijeme za razmotavanje ručka. Naime, klijenti ovog restorana mogu sada pojesti svoj hamburger zajedno s papirom u koji je umotan. Iako su u početku bili sumnjičavi, klijenti su zadovoljni i tvrde da se ukus jela nije promijenio. Praktično je, posebno kada je neko jako gladan, kazala je jedna mušterija. Grupa znanstvenika sa sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji, napravila je detaljne kemijske i druge analize na glinenom situ, koje je pronađeno u Poljskoj, a za koje se smatra kako je staro 7.500 godina, i utvrdila da je sito korišteno za proizvodnju sira. Ovo otkriće doslovno dokazuje kako je sir namirnica stara najmanje 7.500 godina. Prema jednom američkom izvještaju, tijekom 2011. potrošeno je više od 75 milijuna tona papirne ambalaže, a samo polovica je reciklirana. Upravo je taj problem nagnao grupu znanstvenika da razvije novi tip ambalaže koja se jede zajedno s hranom upakiranoj u ambalažu. Grad Concord zabranio flaširanu vodu Gradske vlasti Concorda u saveznoj američkoj državi Massachusetts donijele su novi zakon kojim se zabranjuje upotreba plastičnih boca. Od početka 2013. svako serviranje vode u plastičnim bocama je nezakonito, a ovim potezom pokušavaju povećati korištenje vode iz slavina i doprinijeti rješavanju globalnog problema zagađenja. Jean Hill, 84-godišnji aktivist koji je osmislio ovu zabranu, kaže da prazne plastične boce preplavljuju otpade, a kompanije zarađuju mnogo novca prazneći njihove izvore i pro- davajući im vodu koju mogu i sami uliti iz slavina. Kada prvi put prekrše ovaj zakon, građani će dobiti opomenu, a svatko tko drugi put bude uhvaćen kako prodaje flaširanu vodu bit će kažnjen s 25 dolara. Poslije toga, kazna se povećava na 50 dolara. Sir Roquefort protiv bolesti Znanstvenici su utvrdili da francuski ovčji sir Roquefort, poznat po plavozelenoj plijesni, ima protuupalni efekt i tako štiti srce od razvoja kardiovaskularnih bolesti, prenio je britanski list Daily Mail. Biotehnolozi iz kompanije Lycotec iz Cambridgea objašnjavaju kako tijekom procesa sazrijevanja, sir razvija stvari koje su dobre za želudac, usporavaju artritis i mogu usporiti znake starenja. Znanstvenici smatraju da redovno konzumiranje tog sira ili drugih sireva poput camamberta, kao i drugih pljesnjivih fermentiranih sireva mogu biti jedan od razloga za nisku stopu smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila kod Francuza. Smatraju da bi se sastojci takvih sireva mogli koristiti i u farmaceutskoj industriji. Znanstvenici tvrde da je sito korišteno za odvajanje sira iz ukiseljenog mlijeka, što je primjer primitivne proizvodnje sira. Znanstveno istraživanje je objavljeno na internetskoj stranici časopisa Nature. Ovo istraživanje komentirao je i ugledni profesor sa Sveučilišta Vermont, Paul Kindstedt, koji je poznat po svom znanstvenom djelu „Sir i kultura“, a rekao je da su dokazi neoborivi, i da je sigurno kako su uzorci otkriveni na situ, ostatci usirenog masnog mlijeka. Također, dodao je kako mnogi znanstvenici tvde da je sir proizvođen na područjima današnje Turske još prije 9.500 godina, ali da je ovo prvi valjani dokaz o starosti prakse proizvodnje sira. Bez reklamiranja alkoholnih pića U Rusiji je od početka godine stupila na snagu zabrana reklamiranja alkoholnih pića. Riječ je o potpunoj zabrani reklamiranja, osim u trgovinama koje se bave maloprodajom alkoholnih proizvoda, prenijela je agencija RIA Novosti. Zabrana reklamiranja alko- holnih pića na internetu i u medijima uvedena je u srpnju 2012. godine, ali je za reklamiranje u tiskovinama bilo odobren prijelazno razdoblje do kraja prošle godine, kako bi se omogućilo ispunjavanje već zaključenih sporazuma između proizvođača i trgovaca alkoholnih pića. Novogodišnja noć u supermarketu Jedna 73-godišnja Francuskinja provela je novogodišnju noć zaključana u supermarketu u Rubeu, na sjeveru zemlje, piše list Voa di nor. Starica je pred novogodišnju noć otišla baviti posljednju kupovinu u supermarketu. U jednome trenutku joj je pozlilo, pa je svratila do toaleta malo se osvježi- ti, ali kada je izašla, trgovina je bila prazna i zaključana. Tijekom noći, nekoliko puta je bezuspješno pokušala uključiti alarm. Iscrpljenu staricu, koja cijelu noć nije ni spavala, ni jela, pronašao je sutradan jedan od poslovođa koji je došao obići supermarket. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 85 Zabranjene banane na poslu Haribo umjetnost Britanski javni televizijski servis BBC zabranio je zaposlenicima jesti banane na poslu, nakon što je jedna djelatnica upozorila šefove kako je to voće može ubiti. Plakati, koji su postavljeni u tvrtki i na kojima je precrtana fotografija banana, direktno govore zapo- slenima da ne ljušte i ne jedu banane blizu kolega, prenose britanski mediji. „Plakati su zalijepljeni na posebnim mjestima u desku i opominju zaposlene na solidarnost prema njihovoj kolegici koja ima medicinskih problema kada su banane u pitanju.“, poručuju iz BBC servisa. FOTO PRIČA - Zakopčaj me selotejpom Njemački umjetnik Johannes Cordes pronašao je zanimljiv način za izradu svojih djela. Naime, on “slika” Haribo bombonima. Koristi gumene medvjediće kako bi napravio portrete poznatih, poput Marilyn Monroe i Mona Lize, ali i za neka druga, šarena remek-djela. Cordesu je za izradu jednog ovakvog djela potrebno 100-240 sati. Do sada je iskoristio nekoliko milijuna gumenih Haribo medvjedića, a kako je istaknuo, godišnje iskoristi najmanje tri tone bombona. Na primjer, za repliku slike Marilyn Monroe koristio je 3.200 medvjedića, objavio je Daily Mail. S obzirom na to da Haribo nudi medvjediće u šest boja, a njemu su nekada potrebne i druge boje i nijanse, umjetnik je usavršio tehniku premazivanja gumenih bombona. Kada ih smjesti na odgovarajuće mjesto pričvršćuje ih posebnim lakom, kako se njegovo djelo ne bi raspalo. Pametna vilica "Pametna" vilica - "HAPIfork", koja određuje idealan vremenski razmak između dva zalogaja, predstavljena je nedavno na Međunarodnom sajmu potrošačke elektronike - CES (Consumer Electronics Show) u Las Vegasu. Vilica funkcionira tako što, ako je prekratak razmak između dva zalogaja, šalje slabije vibracije praćene svjetlosnim signalom, čime se osoba koje jede upozorava da uspori, bez prekidanja obroka ili razgovora. Ona bi na taj način mogla omogućiti gubitak tjelesne težine, olakšati probavu i spriječiti žgaravicu. Prebrzo konzumiranje hrane kao posljedicu uzrokuje višak kilograma i lošu probavu, ali iako je to poznato, ponekad je teško usporiti u čemu bi trebala pomoći "pametna" vilica. Ova vilica, prava "zvijezda" CES-a, trebala bi biti dostupna od ožujka 2013. godine, prvo u SAD, po cijeni od 99 dolara, prenijeli su francuski elektronski mediji. Izložba haljina napravljenih od ambalaže poznatih domaćih proizvoda „Zakopčaj me selotejpom“ održana je u središnjem atriju Delta cityja, od 16. siječnja do 3. veljače. Haljine su osmislili neki od naših poznatih modnih dizajnera. Haljine se izrađene od ambalaže i ambalažnih materijala poznatih brandova - Mini Plazma, Wellness, Duel, Fun&Fit, Grand aroma, Jaffa, O'Cake, Pardon, Life organic i Recan fondacija za reciklažu limenki za piće. Cilj projekta „Zakopčaj me selotejpom“ je skretanje pozornosti na važnost pravilnog odlaganja otpada za očuvanje životne sredine, kao i edukacija o funkcijama, značaju i oznakama na ambalaži, na zanimljiv način i kroz prikaz ovog materijala u drugačijem svjetlu. 86 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr svijet u brojkama JE LI MUŠKARCIMA ZAISTA STALO DO LJEPOTE Uljepšava se i jači spol Bilo zbog ekonomske nestabilnosti ili pojačanog medijskog utjecaja, muškarci sve više prepoznaju važnost fizičkog izgleda, tako da su im svakodnevne rutine za uljepšavanje sve privlačnije. Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com K ada je kozmetička industrija ušla u blagdansku sezonu, imala je mala očekivanja u skladu s rezultatima iz prošlog kvartala. Sve oči su uprte na nove „životne“ kategorije koje su generirale zaradu u posljednjih godinu dana. Uz zvijezde poput lakova za nokte, i „antiage“ programa, muška kozmetika je ponovno došla u središte pažnje, te je zamjetan niz aktivnosti, kako u smislu pojačanog marketinga i oglašavanja, tako i činjenica da mnogi brandovi šire svoje linije proizvoda s više ciljanim ponudama. Muška kozmetika očigledno je imuna na recesiju. Dokaz za to je stalan rast tokom posljednjih godina ekonomske nestabilnosti. Globalni prihod ove industrije povećan je u prosjeku za šest posto godišnje od 2006. godine, te je ona dostigla zaradu od 33 milijarde dolara. • 51 posto ukupne kategorije proizvoda za njegu muškaraca u 2011. činili su proizvodi za brijanje. • P redviđa se kako će drugi proizvodi za mušku njegu preuzeti vodstvo u 2013. te da će u razdoblju od 2013. godine do 2016. godine udvostručiti prihode koje su ostvarili proizvodi za brijanje. • Dezodoransi i dalje vode u ovoj kategoriji muške njege u apsolutnom smislu vrijednosti, s najvećim tržištem u Latinskoj Americi. •M eđutim, proizvodi za njegu kože su dokazano najdinamičniji, ostvaruju dvoznamenkasti rast u pet uzastopnih godina i dodatne dvije milijarde dolara na globalnom tržištu proizvoda za njegu od 2006. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr 87 Potrošnja muških dezodoransa dvaput je veća u Brazilu nego li u Sjevernoj Americi (Euromonitor) Brojna lansiranja Navike muškaraca, što se tiče osobne njege, nisu homogene diljem svijeta. Azijski muškarci prednost definitivno pružaju proizvodima za njegu, dok su Brazilci na prvom mjestu u svijetu po potrošnji dezodoransa. Zajednički faktor koji određuje dinamiku kategorije jest činjenica da muškarci, bilo zbog ekonomske nestabilnosti ili pojačanog medijskog utjecaja, prepoznaju važnost fizičkog izgleda, tako da su im svakodnevne rutine za uljepšavanje sve privlačanije. To se podudara s lansiranjem mnogobrojnih novih proizvoda u različitim cjenovnim kategorijama, od muških šampona, tretmana za njegu područja oko očiju namijenjenih isključivo muškarcima, pa čak do balzama za izbjeljivanje područja kože s nepravilnostima i korektora, koji su inspirirani proizvodima iz „ženskog repertoara“. Promjene stavova muškaraca Hoće li se broj muškaraca koji su spremni tražiti i trošiti na ove proizvode u dovoljnoj mjeri kako bi ovoj kategoriji omogućili dvoznamenkasti rast, tek treba vidjeti. Ipak, postoje neke paralele koje se mogu povući u odnosu na druge povezane industrije, koje ukazuju na promjenu u strukturi potrošnje. Gledajući kategoriju muške odjeće, ovo tržište doživljava značajan oporavak i čak nadmašuje rast svog ženskog pandana; jednako je velik i brzi rast tržišta u Južnoj Koreji i Kini, po stanovniku, u kategoriji muške dizajnerske odjeće u odnosu na žensku. Možda zato i ne iznenađuje kako se veće zarade ostvaruju na tržištu proizvoda za mušku njegu. Iako nisu pravi dokaz, postoje neke jasne pretpostavke - mijenjaju se navike kupnje te stavovi o modi i ljepoti među muškom populacijom širom svijeta, pogotovo u segmentu premium proizvoda. Neiskorišteni potencijali Osim toga, mogućnosti rasta prihoda u kategoriji muške njege idu daleko preko kategorije tradicionalnih proizvoda. Rezultati ankete koju je nedavno proveo Euromonitor International, među mlađim muškarcima starosti od 15 do 29 godina, sugerira da je „ključni sastojak“ sretnog života “biti zdrav”, ali zanimljivije je to što je više od trećine ispitanika potvrdilo, da pored drugih zdravstvenih aktivnosti, barem jednom tjedno konzumiraju i dodatke prehrani. Prostor za inovacije i raznolikost u zdravstvenoj i wellness kategoriji, kako među top proizvođačima kozmetike, tako i hrane i pića, je ogroman te ga je potrebno dodatno istražiti. Tu je još puno neiskorištenog potencijala za razvoj novih proizvoda, bilo da se radi o pićima ili dodacima prehrani s atributima koji se odnose na njegu, a što je još važnije, pažnju treba posvetiti onim proizvodima koji su usmjereni na posebnu njegu, kao što su gubitak kose, problematična koža ili gubitak težine. Multifunkcionalnost i dokaz o visokoj efikasnosti trebaju biti ključni, jer to su glavne katakteristike koje muškarci očekuju od proizvoda. 88 siječanj/veljača 2013. www.instore.hr vox populi Prelako smo počeli prelaziti preko nekih važnih stvari Autor: Duško Ćurlić G ledate li i slušate vijesti na našim televizijskim i radijskim programima? Lokalnim, županijskim, nacionalnim? Gledate li i slušate one informativne emisije koje se bave našom svakodnevicom i koje pokušavaju bar načeti i detektirati neke važne i životne probleme? Pokušavate li i Vi u sebi razumjeti i shvatiti nečiju muku ili uspjeh? Smeta li i Vas, kao što smeta mene, kada u nekim informativnim emisijama, nakon političkih, pa gospodarskih, pa nekih ljudskih i životnih drama ili životnih uspjeha i otkrića, odjednom vas trgnu senzacionalnom najavom da je određeni „celeb“ promijenio frizuru ili napravio skandal zbog kojeg mu je roditeljima i pravim prijateljima prilično neugodno? Pa nakon toga „da nije žalosno bilo bi smiješnog celeba“ vraćaju vas u stvarnost s nekim novim ratom na bliskom ili dalekom ili srednjem istoku ili divljem zapadu ili poluzapadu? Rekao sam Vam, mene to užasno smeta. Kažu mi: “Ti to ne razumiješ, to ti je poželjna kombinacija informacija i zabave… ti ne razumiješ da ljudi lakše prihvaćaju teške vijesti kad ih se razbije nekom zabavnom vijesti….“ I još svašta kažu….Ne! Oprostite, ali zaista ne razumijem taj način prezentacije….ili ga ne razumijem ili ga je netko drugi krivo razumio, ali eto „tako to rade vani…“ pa onda i mi moramo raditi baš tako kako „to rade vani“?! Zato da lakše prihvatimo stvarnost?! Ja ne želim „prihvatiti stvarnost“ na takav način! Možda je i neka vrsta utjehe, ali teško se mirim s tim. Možda je na dosta mojih poznanika i par prijatelja iz branše veliki utjecaj imala Profesorica koja nam je predavala na sasvim poseban način Etiku novinarstva….ne znam…možda su nam drugačiji bili uvjeti i okolnosti odrastanja, možda je sustav vrijednosti krivo usađen u nas, možda smo još uvijek pod teretom „neslobode javne riječi u onom sistemu“, možda jednostavno nemam dovoljno dobar želudac, ali opet…Mogu sad tražiti i vjerojatno naći još tisuću razloga zašto je tome tako, ali niti jedno opravdanje me ne može uvjeriti da mi se sviđa taj način medijske bešćutnosti prema životu koji se događa upravo ovdje oko nas. Ne mogu mirno gledati lice nekog djeteta i njegovih roditelja koji proživljavaju istinsku muku u svojoj borbi, a odmah nakon toga, presječeno histeričnim „najavnim jinglom“ da nam svima „bude lakše to podnijeti“, lice neke „zvijezde kojoj se posrećilo i koja je napravila taj i taj skandal na dodjeli ovih ili onih nagrada“… Da lakše zaboravimo ono što smo maloprije vidjeli? Da suosjećanje s nečijom borbom i mukama što brže zaboravimo? Da damo propisanu količinu razumijevanja za nečiji problem? Baš koliku je odredio neki „majstor infotainmenta“? Uzeo sam možda drastični primjer nečije životne borbe, ali isto vrijedi i za neku dobru vijest, nečiji uspjeh, nečije znanstveno otkriće…Ne znam, ali priznat ćete i sami da smo svi nekako prelako počeli prelaziti kraj nekih važnih stvari, ljudskih sudbina i događaja… Teške teme razbijaju se žutilom, pitanja se postave bez mrve potrebe da se bar ponudi mogući odgovor…. Mogao bih sada nastaviti pisati o svemu ovome, ali nije ni mjesto ni vrijeme... Znam, sad se sigurno pitate kakve veze ima sve ovo napisano s trgovinom??? Kakve to ima veze s ovim magazinom koji u najboljoj namjeri pokušava unaprijediti sve aspekte trgovine? Ne biste vjerovali, ali ima. Naime, nedavno sam vidio vijest da su neke humanitarne udruge pokrenule akciju s trgovačkom centrima i prehrambenim lancima da se hrana i proizvodi koji su na isteku roka valjanosti ne bacaju nego da se doniraju …A potrebitih je sve više i više. Naravno, onih koji nemaju drugog izlaza pa to priznaju, iako i sami govore da im je dugo trebalo skupiti hrabrosti priznati sebi i okolini da je situacija došla do ruba. Nije to lako izgovoriti. Niti sebi, niti obitelji, prijateljima, okolini... Nikako nije. A koliko ljudi živi oko nas, a ne žele i ne mogu si to priznati, možemo samo nagađati. Šokirala me ta vijest jer više od bilo čega opisuje stvarnost za mnoge koji su bez posla. Navodno se kreće s inicijativom da se ova ideja i zakonski nekako podrži ili što već…Nisam mogao dalje to koncentrirano pratiti, ali nadam se da to ima nekog smisla, nadam se da će bar nekome i to pomoći, iako je zaista potresno. Ako netko tko odlučuje pročita ovu kolumnu, neka bar pokuša učiniti nešto. Mala je to gesta za nekoga tko nešto ima, može i želi, a ogromna stvar za nekoga tko se našao u preteškoj situaciji. Ne želim moralizirati, ali ne mogu zamisliti da ovo naše druženje nakon ovoga završim u „žutom“ tonu, s nekom „senzacionalnom vijesti“ koju kad razgolimo, postaje jedna obična glupost. Zato Vas baš sada pozdravljam do idućeg broja.…jer, „žutila“ će uvijek biti, a stvarni život nekako prolazi kraj nas. Uspjeli smo ako to bar na tren ne dopustimo, ako samo na tren zastanemo i razmislimo. Učinimo bar to. Do idućeg čitanja…. U košarici poznatih Filip Juričić, glumac Nemam nikakvog pravila kad su u pitanju odlasci u shopping, međutim ipak mi je najdraže otići u veliki trgovački lanac, gdje mogu uzeti sve s popisa koji prethodno napišem. Dobro je to što me uvijek u trgovinama, bilo da su to veliki trgovački lanci ili mala kvartovska trgovina, jako dobro tretiraju zbog Larinog izbora. Pogotovo kad odem u kvartovsku trgovinu, u kojoj me već znaju tete koje rade, pa su uvijek od pomoći i izrazito ljubazne. Najdraže mi je kad uhvatim vremena pa odem na tržnicu. Sad sam blizu Dolca tako da sam često tamo i uživam u tome. Tamo postoji intimniji odnos s prodavačima te su blagonakloni, što mi se jako sviđa. Najdraže piće mi je pivo, ali volim imati doma koju bocu vina, a obično ga nabavljam u vinotekama. Trudim se što više kuhati doma zbog klinca. Volim kuhati i to me baš opušta, ali nažalost puno više jedem vani jer mi je jednostavno takav posao. Ne jedem puno slatkoga, ali volim pojesti tu i tamo koju čokoladu. Davor Meštrović, voditelj Kad sve zbrojim i oduzmem, namirnice nabavljamo u trgovinama koje su nam u kvartu, ali su to uglavnom malo veći supermarketi. Sve češće koristimo i internet trgovinu koja uključuje dostavu na vrata. Kad poznajete proizvode, namirnice, marke i njihove kvalitete, veličine pakiranja, nije problem naručiti. Supruga voli odlaziti na tržnicu i ima razrađen sustav kupovine uvijek na istom mjestu, kod iste prodavačice. Ja sam potpuno suprotno - oduševljen kupovinom u supermarketima. Uglavnom kuhamo kod kuće. Dva do tri puta mjesečno se možda nagradimo odlaskom u restoran. I preko tjedna nastojimo jesti zajedno. Subotom i nedjeljom uvijek smo zajedno za stolom i to je prigoda za razgovore, prepričavanje dogodovština od tjedna, obiteljske teme i slično. Nakon ručka pijemo crnu kavu i konjak. Inače najviše pijemo vodu... djeca piju kombinaciju Coca-Cole i ledenog čaja. Nastojimo potpuno izbaciti kolače i slastice iz jelovnika. Možda jednom mjesečno iznimno pojedem neki kolač ili kad je baš neka prigoda. Glad za slatkim pokušavam nadomjestiti velikim količinama suhog voća, badema, oraha, svježeg voća i kompota...
© Copyright 2024 Paperzz