broj 18 / 19 proljeće / ljeto 2012. Besplatno kvartovsko glasilo 35 godina glazbenog amaterizma u Zagrebu vrbani iii dobivaju vrtić i školu poznati iz susjedstva Intervju: Boris Šprem Trešnjevka sve zelenija: uređuju se parkovi i dječja igrališta sadržaj Riječ urednice Dragi Trešnjevčani, 2 iako smo tek u travnju doznali što će se sve ove godine graditi, prilagođavati i uređivati u sklopu malih komunalnih akcija, dobra je vijest što je velik dio novca namijenjen upravo za obnovu dječjih igrališta i parkova. Kako prvi znaci lijepa vremena za neke znače i izvlačenje bicikala koji su u podrumima spavali zimski san, za vas smo istražili u kakvom su stanju trešnjevačke biciklističke staze. Na žalost, jedini je zaključak koji smo izvukli – teško biciklistima u našem kvartu. Naime, biciklističkih staza iznimno je malo, a one koje postoje nisu povezane u smislenu i upotrebljivu mrežu. Tako su brojni biciklisti osuđeni na vožnju preuskim kolnicima, a drugi im je izbor vožnja zakrčenim prometnicama. Istražili smo i gdje su nestala stara trešnjevačka kina, među kojima su neka pretvorena u prodavaonice, zatim u kakvom su stanju studentski domovi koji su brucošima prvi doticaj s metropolom, ali i koliko građana mogu primiti trešnjevačka skloništa. Kad smo već obrađivali teme koje se tiču sigurnosti, doznali smo ponešto o radu Državne uprave za zaštitu i spašavanje koja ima pune ruke posla. Naime, samo su lani primili više od tri milijuna poziva. A mnogo telefonskih brojeva okrenuli su i roditelji mališana s Vrbana III kako bi upozorili da u njihovu naselju nema vrtića. Njihovi pozivi napokon su uslišeni pa će tako to naselje nakon šest godina čekanja dobiti i vrtić i školu. Da je tog problema bio svjestan i dok je bio na čelu zagrebačke gradske skupštine, u intervjuu nam je rekao i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem. Za sam kraj ovoga broja za vas smo pripremili popis manifestacija i koncerata za koje smatramo da ih ne smijete propustiti. Anita Končar glas trešnjevke | proljeće / ljeto Novosti iz četvrti Idemo u CeKaTe Trešnjevačka posla od 7 do 107 Poznati iz Povijesni susjedstva feljton Kvartovski metronom sadržaj Trešnjevka sjever Trešnjevka jug str. 4-6 Dvorana za velike i male izvođače i gledatelje str. 7-9 str. 11 događanja u CeKaTeu str. 15 str. 17 str. 18-19 Intervju: Mišo Nejašmić str. 22–23 str. 26–27 Klub mladih tehničara Trešnjevka sjever str. 30-31 DUZS Broj 112 str. 34 predsjednik Hrvatskog sabora str. 20-21 Kolumna Nives Opačić str. 25 Kolumna Dubravke Miljković Dani Nikole Tesle u Tehničkom muzeju Triatlonski klub Vrbani III dobivaju vrtić i školu str. 28 “Zrinski Novatec” Trešnjevačka skloništa Intervju: Boris Šprem, str. 16 Prvi doticaj brucoša sa Zagrebom Gdje su nestala trešnjevačka kina? str. 24 Ni Milanovićeva biografija ne prodaje se najbolje Zlatne godine str. 12-14 Najave Biciklom po kvartu Plesnjaci u Prečkom Walter brani rock! str. 10 35 godina glazbenog amaterizma u Zagrebu Retrovizor Pregled događanja u CeKaTeu Riječ imaju predsjednici str. 35 str. 32 glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 3 str. 33 Osnovna škola za balet i ritmiku str. 36 Trešnjevačke crkve str. 38–39 str. 29 str. 40–41 Događanja u knjižnicama str. 37 Najave događanja: Festival, hokej, biciklistička utrka str. 42–43 Novo s četvtri IZ ti Trešnjevka sjever Na sjednici Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever održanoj 4. travnja do- nesen je plan malih komunalnih akcija. Plan je “težak” oko sedam milijuna kuna, a toliko je približno iznosio i lanjski. Za uređenje javnoprometnih površina i objekata namijenjena su tri milijuna kuna, za dječja igrališta i zelene površine 1,6 milijuna, za uređivanje prostorija mjesne samouprave milijun te za druge javne objekte i površine 1,4 milijuna kuna. Akcije prenesene iz prošle godine Iz prošle su godine prenesene sljedeće akcije: izrada projektne dokumentacije za Župu sv. Marka Križevčanina, koja se nalazi u Selskoj cesti, i župni dvor (66.500 kuna), uređenje dijela Županjske ulice (10.200 kuna) te opremanje novih prostorija Mjesnog odbora “Samoborček” u Novoj cesti (100.000 kuna). Inače, Vijeće gradske četvrti bilo je darežljivo i prema župnom uredu župe Marka Križevčanina u Selskoj cesti. Nakon što je 2010. godine izdvojeno osamdeset tisuća kuna za izradu idejnog rješenja za župni dvor, prošle je godine Vijeće gradske četvrti Trešnjevka sjever odlučilo financijski pomoći i izradu projektno-tehničke dokumentacije. Prema ponudi kuće koja radi za Nadbiskupski stol, bio je predviđen iznos od 165.000 kuna, da bi se poslije taj iznos snizio na 66.500 kuna, koliko je iznosila ponuda druge tvrtke u javnoj nabavi. glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 4 Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Bruno Konjević Za zelenilo i parkove više od milijun kuna Najviše novca i ove je godine namijenjeno za uređivanje zelenih površina, parkova i dječjih igrališta. U planu su park u Zorkovačkoj 4, Park Stara Trešnjevka, u kojem će se postaviti ogradni paneli, postavljanje antitraumatskih podloga i sprava na dječjim igralištima u Cerničkoj, Krapinskoj, Susedgradskoj, Prilazu Grge Antunca uz kafić Belfast, u Jablanskoj ulici te u Ulici Roberta Frangeša Mihanovića. U parku u Ulici Dragutina Golika 44 postavit će se stol i klupa, a ogradni paneli u parku u Ulici Otona Kučere do parka u Ulici Božidara Adžije. Temeljito će se obnoviti dječja igrališta u Novoj cesti iza broja 4 (510.200 kuna), igralište na uglu Lazinske i Travničke ulice (601.300 kuna) i uglu Lazinske ulice i Zagrebačke avenije (186.400 kuna). Uređenje parkova naručilo je Vijeće, a obujam planiranih radova zaslužuje detaljniji opis. Krenimo redom. novosti iz četvrti R e ko n s t r u kc i j a pa r k a u Zo r ko va č ko j Zelena površina od 1014 četvornih metara smještena je ispred stambenih objekata. Uz prometnicu s južne strane parka nalazi se parkiralište koje zadire u parkovnu površinu, na istočnoj je strani park s dječjim igralištem, a na zapadnoj dječji vrtić. Novim rješenjem planira se postavljanje nove opreme, klupa i koševa. Grad zahtijeva da se na površini koja graniči s parkiralištem postave klamerice, a duž vanjskog ruba pješačke staze postavit će se zaštitni stupići. Posadit će se nova stabla jasena, magnolije, crnog bora i američkoga hrasta. Živica će na južnom dijelu biti od forzicije, a na istočnom od vajgele. Prema projektantskoj procjeni, radovi bi stajali oko 240.000 kuna. I g r a l i š t e u L a z i n sko j pokr a j križ anja s Tr av n i č ko m Riječ je o javnoj, zelenoj i zapuštenoj površini, ograđenoj metalnom ogradom visine oko metar i pol. Sjeverni dio parcele prekriven je zemljom i šljunkom, a južni je obrastao korovom i grmljem. Na dvjema stranama igrališta nalazi se cesta, a na ostalima obiteljske kuće. U sjeveroistočnom je kutu parcele rasvjetni stup koji treba postaviti izvan parcele. Budući da u okolici nema primjerenih igrališta, bit će postavljeno više sprava za veći broj djece, ali i sigurnosne zone te antitraumatske podloge. Na zelenim otocima posadit će se drveće, nisko grmlje i travnjak. Postavit će se osam klupa, tri koša za smeće, jedna ljuljalica slon, ljuljalica žaba, vrtuljak s klupom, dvosjedna ljuljačka, kućica tvrđava, kombinacija kućica i penjalica. Što se zelenila tiče, izvadit će se samonikli orah i posaditi živica, pet tulipanovaca, grmlje, 320 sadnica kozokrvine i 180 grmova lovorvišnje. Igr alište u Novoj cesti Prostor budućeg igrališta smješten je na javnoj zelenoj površini. Čestica pripada Domu sportova, a za potrebe dječjeg igrališta uređuje se samo dio iza zgrade na Novoj cesti 4. Na istočnoj i južnoj strani nalaze se stambeni objekti i visoko zelenilo, a sa sjeverne i zapadne strane parkirna su mjesta Doma sportova. Igralište će se postaviti u središtu površine da bi se udaljilo od stambenih objekata i susjednog parkirališta. Sprave na igralištu bit će postavljene na antitraumatskim podlogama. Oko igrališta postavit će se klupe, a dodatna će zaštita biti paneli koji će ograditi i zatvoriti površinu. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Da bi se odvojio prostor od susjednog parkirališta, uz ogradu posadit će se lovorvišnja, a zaštita od buke i sunca bit će visokostablašice. U parku će se postaviti 12 klupa s naslonom, tri koša za smeće i ljuljalica kravica, ljuljalica psić, vrtuljak s klupom, njihalica, kućica kombinacija i kućica tvrđava. Posadit će se šest jasena dobro razvijene krošnje i 150 sadnica lovorvišnje. D j eč j e i g r a l i š t e i z m e đ u L a zinske i Z agrebačke Igralište će se urediti na površini od 140 četvornih metara. Na sjevernoj strani prostor je omeđen Lazinskom ulicom, a na južnoj prometnom Zagrebačkom avenijom. Zbog položaja uz iznimno frekventnu prometnicu igralište treba zaštititi što je više moguće. Stoga je igralište u cijelosti okrenuto prema naselju, a ulaz će biti samo na sjevernom dijelu parcele. Igralište će se ograditi panelima, a na južnoj strani živicom od lovorvišnje i drugim grmljem da bi se umanjila buka i onečišćenje. Prilaz s Lazinske bit će asfaltirana staza. U parku će se montirati tri klupe s naslonom, koš za smeće, ljuljalica djetelina, vrtuljak s klupom, jednosjedna ljuljalica i kućica. U parku će se posaditi grmlje forzicije i suručice, kozokrvina i lovorvišnja. 5 novosti iz četvrti Nove klupe u Trakošćanskoj 6 Za uređenje ostalih javnih objekata i površina namijenjeno je 1,333.800 kuna: uredit će se okoliš domova umirovljenika u Drenovačkoj i na Trgu Slavoljuba Penkale, okoliš Dječjeg vrtića “Bajka” na Ciglenici, Hokejskog centra u Zagorskoj i Elektrostrojarske obrtničke škole u Selskoj 83. Oko Dječjeg vrtića “Zvončić” u Voltinom 48 postavit će se novi ogradni paneli, niže od boćališta, uz potok na Fallerovu šetalištu, uredit će se stubište, na košarkaškom igralištu Osnovne škole “Voltino” i u Vinkovačkoj 1 postavit će se košarkaške ploče, a u Krapinskoj na križanju Brloške i Viničke ulice postavit će se klupe. U Trakošćanskoj će se postaviti klupe i koševi za smeće. U Rudeškoj cesti 71 u dvorištu dječjeg vrtića i objekta mjesne samouprave izvadit će se stara stabla, a na okretištu autobusa na kraju Baštijanove prema Rudešu uredit će se pješačke staze i travnjak. Obnova prostorija mjesne samouprave Za uređenje prostorija mjesne samouprave planirano je 897.000 kuna i to za sljedeće radove: saniranje dvorane i podrumskih prostorija Mjesnog odbora “Dr. Ante Starčević” u Ulici Dragutina Golika 44, uređivanje sanitarnog čvora i dvorane Mjesnog odbora “Rudeš”, Rudeška cesta 71, sanacija krova i postavljanje klimatizacijskih uređaja na zgradi Mjesnog odbora “Silvije Strahimir Kranjčević”, što će stajati 137.500 kuna, te 200.000 kuna za redovno održavanje prostorija i nadzor. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Asfaltiranje ulica Za uređenje javnoprometnih površina predviđeno je 3,049.100 kuna, a sanirat će se: Andraševečka, Majevička ulica, Svetoivanska ulica, Podgorska, Žumberačka, Posavska ulica, prilaz prema pivnici Medvedgrad paralelno s Ulicom Božidara Adžije, Lukavečka, Belečka i Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića od broja 9 do Ulice Huge Badalića. Novcem iz proračuna za redovno održavanje podružnice Zagrebačkih cesta saniraju se Ogrizovićeva i Prugina ulica, a planirano je uređenje Puljske i dio Zagorske ulice te Velebitska, Šibenska, Rabarova i Trsatska ulica. Eto, plan je ambiciozan, puno je posla, i nadamo se da će biti dovoljno novca da se plan i ostvari. novosti iz četvrti Trešnjevka Jug Akcije prenesene iz prošle godine U ovogodišnjem su se planu našle tri akcije iz lanjskog plana koje nisu došle na red pa su prenesene u 2012. godinu. To su: uređenje prostorija Mjesnog odbora “Horvati – Srednjaci” u Horvaćanskoj cesti 54 (2700 kuna), zatim izrada projektne dokumentacije za uređenje križanja Ulice Ferdinanda Budickog, Trpanjske ulice i Ulice Hrvatskog sokola na Jarunu (100.000 kuna) te izrada projektne dokumentacije za rasvjetu na križanju Ulice Hrvatskog sokola i Horvaćanske ceste (41.400 kuna). Treba istaknuti da je posljednja ujedno i jedina akcija uređenja javne rasvjete u ovoj godini, a planirana je samo izrada projektno-tehničke dokumentacije. Tekst: Vesna Rems Dobrin Foto: Bruno Konjević Plan malih komunalnih akcija za 2012. godinu jednoglasno su na sjednici 21. ožujka izglasali vijećnici Gradske četvrti Trešnjevka jug. Tim je planom za radove na obnovi komunalne infrastrukture planirano gotovo 9 milijuna kuna, što je otprilike koliko i lani. Prijedloga za radove bilo je trostruko više pa će se ostali planovi uvrstiti u listu čekanja i razmotriti sljedeće godine. Od 8,8 milijuna kuna za javnoprometne površine i objekte utrošit će se 1,5 milijuna kuna, za dječja igrališta i zelene površine 4,311.400 kuna, za uređenje prostorija mjesne samouprave 1,812.700 kuna te za ostalo (drugi javni objekti i površine) nešto više od milijun kuna. Nove ograde i prilazi Sanirat će se zapuštena ograda oko Osnovne škole “Prečko” u ulici Dekanići 6 i Osnovne škole “Ivan Meštrović” u Ulici Martina Pušteka, urediti novi plato ispred Osnovne škole “Horvati” na Horvaćanskoj cesti 6 i prilaz Dječjem vrtiću “Jarun” u Hrgovićima 67. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 7 novosti iz četvrti Dječje igralište – najveće ulaganje 8 Za uređenje parka i dječjeg igrališta na križanju Ožujske i Travanjske ulice izdvojit će se čak 1,749.000 kuna što je najveća investicija u ovogodišnjem planu malih komunalnih akcija. Igralište će se smjestiti na pravokutnoj parceli površine 2950 četvornih metara, koja na jugu i istoku graniči s prometnicom i parkiralištem, a sjeverni je susjed parcela dječjeg vrtića. Zapadna je strana pješačka zona koja se širi prema osnovnoj školi. Staze koje vode prema ulazu dječjeg igrališta nastavljaju se s triju strana iz već postojećih šetnica. Igralište će biti veselih boja. Pod će biti napravljen od različitih šarenih materijala: antitraumatskih ploča u crvenoj, zelenoj i crnoj boji te betonskih opločnika u terakoti, žutoj, nebeskoplavoj, zelenoj i sivoj boji. Cijeli izgled igrališta dodatno će se uljepšati raznobojnim prirodnim materijalima poput oblog riječnog šljunka i impregniranih drvenih tlakovica. Stare i dotrajale sprave, vrtuljak, ljuljačke, klackalice i tobogan, zamijenit će se novima, i to raznih tipova, glas trešnjevke | proljeće / ljeto pogodnih za različite uzraste. Za najmlađe će se sagraditi kutak s toboganom i tunelom za provlačenje te mreža i vrtuljak za penjanje. Za nešto starije naći će se njihaljke na opruzi, ljuljačka-gnijezdo, zasebna penjalica i četiri metalna telefona. Labirint od betonskih opločnika bit će dio dječjeg igrališta. Stare klupe i koševi za otpatke zamijenit će se novima, ali promijenit će se njihov raspored. Nove klupe bit će željeznog srebrnog profila, a drvo boje hrasta, kao i novih pet košarica za otpatke. Za male (i velike) bicikliste naći će se ondje i dva stalka za parkiranje bicikla. S parcele će se ukloniti postojeća stabla koja su upitna zdravlja i estetske kvalitete, a posadit će se ukrasno drveća i grmlje Salixa, Robinie, Liriodendron, Fraxinus i cvjetajuće grmlje budleja, Cornus kousa Chinensis, Philadelphus Coronarius i Salix. S vanjske strane Zrinjevac će posaditi 170 penjačica Parthenocissus quinoqefolia koje će prekriti ogradu. Projektom je planiran položaj rasvjetnih tijela, a projekt rasvjete potrebno je doraditi. novosti iz četvrti Obnova i gradnja prostorija mjesne samouprave Krovište Mjesne samouprave “Prečko” koje prokišnjava već nekoliko godina i stvara velike probleme u radu napokon će se ove godine temeljito sanirati za što je u proračunu planirano 1,5 milijuna kuna. Uredit će se zapuštene i dotrajale prostorije mjesne samouprave na području grad- ske četvrti Trešnjevka jug, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju nova objekta u Koprivničkoj ulici 47, gdje se nalazi Mjesni odbor “Gajevo”. Na toj lokaciji sagradit će se društveni dom, velik i lijep poput onog u Prečkom ili u Albaharijevoj na Knežiji. Zasad se ne zna koliko će dom Zelenilo i parkovi Kao i prijašnjih godina najviše je novca predviđeno za uređenje dječjih igrališta i zelenih površina. Najveća je investicija uređenje dječjeg igrališta između Ožujske i Travanjske ulice, zatim između Ulice Ferdinanda Budickog, Kružne i Ulice Hrvatskog sokola, dječje igralište u Parku Srednjaci i ono u Ulici Bernarda Vukasa. Uredit će se zelene površine u Rujanskoj, Ulici braće Domany, u Kutnjačkom putu prema Horvaćanskoj cesti, zelene površine ispred prostorija Mjesnog odbora “Horvati – Srednjaci”, igralište između Gredica i Jarunske, dječje igralište u Tijardovićevoj ulici ispred kućnog broja 2 i 4, u Ulici Marice Barić, zatim zelene površine u Ulici braće Domany kod kućnog broja 8 i 2, u Listopadskoj, Srpanjskoj, Ožujskoj i Rujanskoj ulici te zelene površine u naseljima Vrbani I, Vrbani II i Vrbani III. Također se planira uređenje zelene površine u Albaharijevoj, Ujevićevoj ulici, Knežiji, Horvaćanskoj cesti, u Ulici Hrvoja Macanovića, Hrgovićima, Našičkoj, Ulici Hinka Wuertha, Jarunu, Hrgovićima te u Petrovaradinskoj, Tijardovićevoj, Jarnovićevoj i Ulici Josipa Slavenskoga u Prečkom. glas trešnjevke | proljeće / ljeto biti velik (to ovisi o kvadraturi koja je propisana GUP -om), a objekt će imati manju dvoranu, prostorije za mjesni odbor i prostorije za okupljanje udruga, umirovljenika i druge razne sadržaje. Za izradu projektno-tehničke dokumentacije izdvojit će se 100.000 kuna. Asfaltiranje ulica Za uređenje javnoprometnih površina izdvojeno je 1,475.000 kuna pa će se novim slojem asfalta zaliti Matetić – Ronjgovljeva ulica, Primoštenska, Križevačka, Krapanjska ulica i Fočići. 9 novosti iz četvrti VIJEĆE Gradske ČETVRTI TREŠNJEVKA sjever Prioritet je uređenje parkova i dječjih igrališta 10 Poštovani sugrađani! Donoseći plan malih komunalnih akcija i ove ove godine organiziramo kulturno-zabavnu smo godine na prvo mjesto stavili uređenje par- manifestaciju Dani Trešnjevke sjever za naše kova i dječjih igrališta da bi se javne površine najmlađe, mlade i starije sugrađane. trajno uredile i prostor zaštitio od devastacija. Kada je u pitanju promet i promet u miroU obzir smo uzeli sve što su predložili mjesni vanju (parking), od Grada je naručena stručna odbori, građani i ustanove. Iznos iz proraču- prometna studija za Gradsku četvrt, za koju sam na koji je planiran za ovu godinu otprilike je, uvjeren da će riješiti sadašnje akutne probleme zasada , jednak lanjskom. prometovanja i parkiranja na području četvrti. Prioritet su, kao što je poznato, zaštita zeleVažno je također i uređenje prometninila, uređenje parkova i dječjih igrališta. U na- ca. Iz proračuna za male komunalne akcije šoj gradskoj četvrti još uvijek ima zapuštenih uređuju se samo nerazvrstane, lokalne ulice, igrališta, sa starim spravama i betoniranom a javne ceste, odnosno glavne prometnice površinom. Radi sigurnosti naše dječice u uređuje Grad iz svojeg proračuna. Sanirana svim ćemo parkovima postaviti nove sprave su Ogrizovićeva i Prugina, a u planu je i tei antitraumatske podloge te urediti postojeće. meljita rekonstrukcija Sokolgradske, Raške, Za naše starije sugrađane planiramo grad- Čakovečke te Vinkovačke i Biokovske ulice. nju i temeljitu obnovu zapuštenih parkova Kako očekujemo, tijekom ljeta realizirat će kako bi u miru i zelenilu provodili svoje umi- se ovogodišnji plan malih komunalnih akcija, a rovljeničke dane, a ove godine uobičajeno već početkom rujna pristupit ćemo izradi plana pomažemo uređivanju okoliša dvaju Mirovnih prioriteta malih komunalnih akcija za 2013. pa domova. U suradnji sa mjesnim odborima i pozivam sugrađane da dostave prijedloge. Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever Željko Sladović Riječ predsjednika VIJEĆE Gradske ČETVRTI TREŠNJEVKA JUG Pripremaju se male komunalne akcije za sljedeću godinu Proljeće donosi odlične vijesti! Grade se udrugu rokera okupljenih u organizaciji vrtić i škola u Vrbanima III. U vrtiću će biti “Čaga” u Prečko, a uskoro će pomoći i onima smješteno 12 odgojnih skupina, a školu će u Knežiji. Unatoč tomu što je zemlja još u polaziti 480 učenika. Također, nastavlja se krizi, vjerujemo da ćemo biti uspješni pri gradnja trgovačkog centra u tom naselju. realizaciji planiranih aktivnosti i projekata Objekti koji će pridonijeti lakšem i kvali- i time pridonijeti boljem i ljepšem životu tetnijem životu naših sugrađana trebali bi naših sugrađana, posebno djece, mladih i biti sagrađeni do proljeća sljedeće godine. umirovljenika. Želimo surađivati sa svima Osim ovogodišnjeg plana malih komu- onima koji svojim idejama, programima, nalnih akcija, Vijeće četvrti Trešnjevka jug projektima i prijedlozima žele unaprijediti planira i ove godine s vijećima mjesnih od- našu lokalnu zajednicu. U lipnju počinje bora organizirati kulturna događanja, među pripremanje plana malih komunalnih akcija kojima su Urban fest ‘’Zadnja stanica Prečko” za 2013. godinu pa pozivamo građane da i Dani Trešnjevke jug. Vijeće je podržalo nam pošalju svoje prijedloge. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug Saša Molan u e T a K e C o m e d i Obnova Dvorana za velike i male izvođače i gledatelje Tekst: Želimir Ciglar Foto: Bruno Konjević K azališna dvorana Centra nim tijelima, razvučene su nove Publika do dvorane dolazi za kulturu “Trešnjevka” elektroinstalacije kako bi scenska kroz izložbeni prostor, Galeriju nalazi se tik uz Park Stara rasvjeta mogla sigurno funkci- “Modulor”, u kojoj se poslije Trešnjevka pa se iz samoga parka, onirati, postavljena je moderna izvedaba i premijera može s velikog parkirališta, mogu kroz vatrodojava... okrijepiti. Ulazno je predvorje velika vrata dvorane za tehniku Programom Osnovne škole prostrano i uz njega je garderoba unositi kulise i sve što je nužno “Rudeš” 31. siječnja, u sklopu za posjetitelje velike dvorane, za izvođače. Veći kombiji mogu Lidrana, dvorana je radno isku- a tu su i sanitarne prostorije za bez problema prići na nekoliko šana. Pred prepunim gledalištem gledatelje. metara od pozornice i ostalih pro- brojni su osnovnoškolci prvi put Uz dvoranu su prostori nastora za smještaj opreme. okusili svjetla pozornice i otad se mijenjeni izvođačima i opremi. Kad su se gradila zagrebačka na njoj odvijaju mnogi programi Osim dviju većih garderoba za gradska kazališta, Centar za kul- Centra i gostiju. Samo u veljači i izvođače, oni se mogu koristiti i turu “Trešnjevka” u svojoj je dvo- početkom ožujka odigrane su na tuševima i sanitarnim čvorom, a rani uspješno ugostio Hrvatsko pozornici tri premijere kazališnih taj se prostor, iz kojeg se izlazi na narodno kazalište, Zagrebačko predstava za djecu. pozornicu, veže i trima učionicakazalište mladih, Kazalište S bočnih zidova skinuta je ma u kojima se također odvijaju “Trešnja” i Zagrebačko kazali- štetna kamena vuna i oni su za- razni programi Centra, a služe šte lutaka izvodeći usporedo i sad prekriveni crnim platnom. i kao prostori za čitaće probe i sve svoje programe. Kad su se Uskoro slijedi obnova i njihovo pripremu manjih predstava. Tonska i rasvjetna kabina poti privremeni kazališni podsta- popločavanje odgovarajućim nari naposljetku ipak ponovo materijalom. Pozornica će se ta- dijeljena je u dva odjeljka i posve skućili, Centru je preostalo da se kođer uskoro obnoviti izmjenom odgovara potrebama pozornice. i sam pobrine za svoju pozornicu i dotrajalih dasaka. Opremljena je odgovarajućom Još kad je HNK izvodio svoje audioopremom, videoopremom gledalište koji su se od velike upotrebe prebrzo istrošili. Potkraj programe u Centru za kulturu i rasvjetnom opremom s kojom se siječnja 2012. godine otvorena “Trešnjevka”, proširen je portal, mogu voditi i zahtjevniji scenski je dvorana s obnovljenim gle- proscenij je također proširen sadržaji. Korak po korak uređivat dalištem. Skinut je dotrajali pod i izvučen u gledalište iz kojeg će se i svi prostori koji su povezani i postavljen novi, od hrastova su skinuta dva reda stolaca pa s gledalištem, a Centar će nastoparketa. Svih 238 stolaca tapeti- Centar uistinu ima veliku po- jati da se sve to odvija tako da se rano je i popravljeno, dvorana je zornicu na kojoj se mogu izvoditi što je moguće manje zaustavljaju dobila i novi, skladno dizajniran razni glazbeni, plesni i kazališni planirani programi. strop s odgovarajućim rasvjet- sadržaji Centra i gostiju. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 11 idemo u CeKaTe 35 godina glazbenog amaterizma u Zagrebu Pjesmom i sviranjem ispunjeno slobodno vrijeme Zagrebački glazbeni podij Centra za kulturu “Trešnjevka” – mjesto koje okuplja više od 115 glazbenih ansambala s više od 3000 pjevača Piše: dr. sc. Zdenka Weber 12 glas trešnjevke | proljeće / ljeto Lj ubav prema glazbi jedna je od glavnih pokretačkih sila koja odrasle osobe, bez obzira na zvanje ili profesiju kojom se bave, trajno potiče na udruživanje u ansamble u kojima će moći, bilo pjevanjem bilo sviranjem, ispuniti svoje težnje za stalne doticaje s umjetnošću zvukovlja. Kad je, dakle, riječ o sastavima u kojima se okupljaju osobe kojima glazbeni poziv nije izvor egzistencije, govorimo o amaterskim grupama. A već sama riječ “amaterski” upućuje na svoje izvorište iz talijanskoga glagola amare što znači “voljeti”. Kontinuitet takvih amaterskih sastava, bilo vokalnih bilo instrumentalnih, dio je hrvatske glazbene kulture već više od stoljeća i pol. Takva su okupljanja zaljubljenika u glazbeni izričaj rezultirala izrazito čvrstim korijenima i temeljima glazbene uljudbe kod Hrvata, što nas nepobitno uključuje u srednjoeuropski i sredozemni kulturološki krug. Osobit razvoj pjevačkog amaterizma bilježi razdoblje iza Drugog svjetskog rata, a posebnu razgranatost susreta, smotri pa i natjecanja amaterskih zborova na širem zagrebačkom području otkrivamo sedamdesetih prošlog stoljeća. Tako je prije trideset i pet godina tadašnja Zajednica Saveza kulturnoumjetničkih društava s područja Zagreba i bliže okolice počela organizirati okupljanja, susrete i druženja kojima su amaterska društva uz svoje uobičajene djelatnosti, svoje godišnje koncerte, mogla na skupnim manifestacijama pružiti uvid u svoje djelovanje, međusobno se uspoređivati i stjecati šira iskustva. Uz to, natjecateljski je karakter susreta usmjerava na još veće ulaganje truda u rad i u završnici, prema prosudbama posebnih stručnih tijela, valorizira pojedinačne uspjehe i razinu uključenih amaterskih društava. Godine 1978. počela je tako prva organizirana mani- idemo u CeKaTe festacija nazvana jednostavno Prva smotra pjevačkih zborova Grada i Zajednice općina Zagreb. Organizirali su je, kao što čitamo u njenu prvom programu, Zajednica Saveza i Zajednica općina Zagreb, sudjelovalo je devet pjevačkih zborova iz Zagreba. Počelo je, dakle, skromno, ali osmišljeno, a tijekom godina razvila se razgranata manifestacija velika opsega na kojoj se okupljalo sve više zborova, a uključili su se i tamburaški, puhački, harmonikaški i mandolističkogitaristički sastavi, simfonijski orkestri manjeg sastava, izvođači rane glazbe, dječji i pjevački zborovi mladeži, folklorni zborovi i klape, riječju svi oni koji su se na području Zagreba i Zajednice općina Zagreb, poslije Zagrebačke županije, amaterski bavili glazbom. Smotra se tijekom godina znatno proširila, koncerata je moralo, dakako, biti osjetno više, a manifestacija je dobila posebno ime – najprije Travanjski susreti, a poslije Proljetni susreti zagrebačkih glazbenih amatera. Nastupe su počele pratiti posebne ocjenjivačke komisije koje su ocjenjivale svaki nastup, iskazivale o njemu svoj sud i odabirale predstavnike zagrebačkih glazbenih amatera za republičke manifestacije te vrste (Susreti pjevačkih zborova u Zadru, Festival tamburaške glazbe u Osijeku, Glazbene svečanosti djece i mladeži u Varaždinu, Susreti harmonikaša u Puli, Republički susreti puhačkih sastava). Od posebne je važnosti za glazbene amatere bilo poticanje hrvatskih skladatelja na stvaranje novih djela primjerenih izvođačkim mogućnostima amatera, prvi put prikazanih na koncertu s naslovom “Praizvedbe domaćih autora”, održanom 23. ožujka 1983. godine. Praksa priređivanja koncerata s praizvedbama novih skladbi nastavila se sve do danas. I tako je išlo dalje, iz godine u godinu bilo je sve više sudionika, kao i koncerata, a kad je u proljeće 1995. godine prestala postojati Zajednica Saveza kulturno-umjetničkih društava, organiziranje manifestacije preuzeo je Centar za kulturu “Trešnjevka”, vodeći je dalje na tradicijskim temeljima, zadržavajući dalje naziv Proljetni susreti zagrebačkih glazbenih amatera, uvodeći određene novosti sadržajne naravi, osamostalivši natjecanja kao posebni dio susreta i otvorivši vrata Susreta i Podija novim oblicima i sadržajima glazbenog amaterizma, ukratko, poštujući tradiciju koju se trajno obogaćuje novim sadržajima. Posljednjih godina aktivnosti su dalje osvježivane, utemeljen je Festival i natjecanje pjevačkih zborova, a glas trešnjevke | proljeće / ljeto uz to se organiziraju Susreti zagrebačkih glazbenih amatera, Promenadni koncert puhačkih orkestara, Svjetski dan glazbe, poznate Svečanosti glazbe uvedene u svijetu prema francuskom primjeru kao Fête de la musique, Svjetski dan zborskog pjevanja – “Pjevajte, zborovi svijeta”, ciklus koncerata “Cantate Domino”, a održavaju se i seminari za dirigente te stručno praćenje amaterske glazbene scene. Oko 120 ansambala sudjeluje na svim manifestacijama (više od stotinu pjevačkih zborova i vokalnih ansambala i petnaestak instrumentalnih sastava). Tome treba dodati i dvadesetak, ponekad i više zborova koji sudjeluju na natjecanju. Ukupno, riječ je o više od 3000 članova, pjevača i svirača amatera. Doista impresivan razvoj glazbenog amaterizma i dojmljivo mnoštvo uključenih u amaterske sastave na području Zagreba i njegove okolice, hvalevrijedna djelatnost koja daje viši smisao životu, a posebno je važna za mlade jer im pruža mogućnosti za osmišljeno korištenje slobodnog vremena i potiče njihov trud usmjeren prema vrsnosti. Za postignuto valja uputiti pohvale, a za budućnost poželjeti da se u glazbeni amaterizam u Zagrebu i dalje uključuju svi oni koji vole pjevati i svirati. 13 Pero Gotovac i Božo Potočnik Zagrebački glazbeni podij imao je povlasticu surađivati s brojnim uglednim 14 i važnim glazbenicima, umjetnicima, dirigentima, skladateljima, glazbenim pedagozima, etnomuzikolozima... Ovom prigodom predstavljamo portrete Pere Gotovca i Bože Potočnika, dvojice cijenjenih hrvatskih glazbenika, čije obljetnice također obilježavamo ove godine. U sklopu svojeg dugogodišnjeg i plodnog rada djelovali su i na Trešnjevki, u Glazbenom ansamblu “Trešnjevka”, nekadašnjem OKUD-u “Trešnjevka”. glas trešnjevke | proljeće / ljeto foto: MIC Dirigenti i pedagozi foto: 7plus idemo u CeKaTe Skladatelj, dirigent i pedagog Pero Gotovac (Zagreb, 12. veljače 1927.) razvio je nakon završenog Teoretsko-folklornog odjela Muzičke akademije u Zagrebu svoju javnu glazbenu djelatnost u više smjerova. Neostvarivši svoju prvobitnu želju da se bavi etnomuzikologijom (glazbeni mu je folklor bio obiteljska tradicija jer je sin uglednoga hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, a i diplomski mu je rad bila etnomuzikološka tema), sasvim je slučajno krenuo drugim putem. Suvremena registracija zvuka i tona pogodovala je njegovim tehnološkim sklonostima te je dvadesetak godina bio urednik i producent diskografske kuće Jugoton (danas Croatia Records). Napustivši rad u diskografiji preuzeo je dužnosti dirigenta u Gradskom kazalištu “Komedija” u kojemu je djelovao do umirovljenja. Piše vokalnu glazbu (zborsku i solističku), instrumentalnu, komornu, dječju, filmsku, glazbu za kazalište i televiziju. Svoju staru ljubav prema folklornom glazbenom izrazu potvrdio je Pero Gotovac uspjesima na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, kao i na regionalnim glazbenim manifestacijama u Splitu, Osijeku i Krapini. Bio je zborovođa pjevačkih ansambala “Vladimir Nazor”, “Vilim Galjer”, “Pavao Markovac”, “Trešnjevka” i drugih. Dobitnik je Vjesnikove nagrade “Josip Štolcer Slavenski” (1987.) i dva puta godišnje nagrade Porin. Dirigent, skladatelj i pedagog Božo Potočnik (Zagreb, 19. srpnja 1932.) pristupio je 1955. godine profesionalnom folklornom ansamblu “Lado” u kojem svira više narodnih glazbala, vodi orkestar, a poslije i zbor. Godine 1959. diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu. Ansambl “Lado” ne napušta sve do 1966. godine, a 1965. osniva s bratom Zlatkom vokalni nonet “Ladarice”. Godine 1966. osnovao je u sklopu Televizije Zagreb Redakciju narodne glazbe i običaja te dugoročno koncipirao njezin rad. U 25 godina rada Redakcije ostvario je oko 5000 emitiranja hrvatskog folklora i drugih sadržaja narodne kulture na svim televizijskim postajama bivše Jugoslavije, kao i u emisijama koje su razmjenjivane s inozemstvom. Godine 1974. započeo je intenzivan rad u hrvatskoj dijaspori na stvaranju i unapređenju folklornog programa koji traje i danas. Umjetničko vođenje Glazbenog ansambla “Trešnjevka”, za koji piše i obrađuje glazbene sadržaje, preuzeo je 1985. godine. Obradio je oko 700 napjeva iz starijeg i novijeg folklornog naslijeđa te popularne i različite zabavne glazbe, a napisao je i oko 150 originalnih skladbi. Predsjednik Republike Hrvatske odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Uz navedeno dobitnik je nagrade Porin, 2003. godine za najbolju izvedbu folklorne glazbe na albumu “Na zelenom travniki” te 2005. godine za životno djelo i poseban doprinos vrednovanju narodne glazbe u hrvatskoj kulturi. CeKaTe Scena “Treps” Deveti susreti plesnih grupa Trešnjevačka plesna scena “Treps” i ove je godine organizirala Susrete plesnih grupa čije se deveto izdanje održalo u obnovljenoj dvorani Centra. Od 13. do 15. travnja posjetitelji su uživali u urbanom plesnom izrazu, od 20. do 22. travnja u jazz-danceu, a od 27. do 29. travnja u natjecanju grupa u suvremenom i klasičnom plesnom izrazu. Festival i natjecanje PROJEKT “KVARTURA” Retrovizor Kulturne memorije Tijekom svibanjskih i lipanjskih radionica i tribina interdisciplinarni projekt “Kulturne memorije” bavio se problematikom povezanom s propitivanjem različitih načina konstruiranja javnog sjećanja te ulogom kulturnih memorija u stvaranju kolektivnog identiteta. pjevačkih zborova – Zagreb 2012. Jedna od najvažnijih manifestacija za sve ljubitelje zborske glazbe u Hrvatskoj, Festival i natjecanje pjevačkih zborova – Zagreb 2012., održala se od 1. do 3. lipnja u Maloj dvorani Koncertne dvorane “Vatroslav Lisinski”. ZGRABI DAN U povodu Dana grada Zagreba, 25. svibnja, organizirana je kvartovska pješačka tura koju je vodio Vanja Radovanović. U Galeriji “Modulor” istoga je dana otvorena izložba Jadrana Bobana “Trešnjevka u kvadratu”, a u dvorištu Centra održan je pijanistički koncert Vitomira Ivanjeka i gospel-zbora “Sunce”. FOTORADIONICE “LICE U’LICE” Fotoradionice u sklopu projekta “Kvartura” održane su tijekom svibnja i lipnja. Počele su uvodnim predavanjem fotografa Luke Mjed, a nastavile su se na terenu, po cijeloj Trešnjevki, uz voditelja Branimira Butkovića. Posebnosti kvarta otkrivaju se u raznim temama, a potkraj godine u Galeriji “Modulor” bit će postavljena izložba. Glazbeni ulični festival u Prečkom Od 15. do 16. lipnja održavao se glazbeni ulični festival “Zadnja stanica Prečko 2012.” čiji je suorganizator bio Centar za kulturu “Trešnjevka”. Najuspješniji izvođači prema ocjeni publike i ocjenjivačkog suda osvojili su besplatnu produkciju nosača zvuka i ugovor s izdavačkom kućom MD AUDIO. Ove je godine prvi put organizirano natjecanje u sviranju zračne gitare. Pobjednik tog natjecanja bit će hrvatski predstavnik na svjetskom prvenstvu u sviranju zračne gitare u finskom gradu Oulu. GOSTOVANJE GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC Vatreni afrički bubnjari na Jelačićevu trgu U sklopu Festivala jednakih mogućnosti ove se godine Centar za kulturu “Trešnjevka”, u suradnji s Udrugom za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Grada Zagreba, prvi put predstavio pred širom zagrebačkom publikom, i to udaraljkaškim inkluzivnim glazbenim sastavom Vatreni afrički bubnjari. Polaznici te radionice dio su velikog europskog projekta mobilnosti “Povedi nas u umjetnost” (Guide Us Into Arts – ) “IZ MODERNOG KARLOVCA” U Galeriji “Modulor” od 8. do 23. svibnja mogla se pogledati ostavština građevinarske tvrtke Nikole Marića. Taj je postav dio fonda karlovačkoga gradskog muzeja, a daje uvid u modernističku gradnju od 1923. do 1946. godine. Festival dječje knjige U povodu Međunarodnog dana dječje knjige tijekom travnja i svibnja održan je Peti festival dječje knjige. Djeca su mogla sudjelovati u “berbi” knjiga, izraditi svoju slikovnicu, tragati za blagom te upoznati brojne književnike. glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 15 Škola roditeljstva Kako prepoznati probleme u odgoju te kako pristupiti njihovu rješavanju tijekom osam susreta naučili su polaznici škole roditeljstva. Svladavali su vještine aktivnog slušanja, naučili kako usmjeravati ponašanje unutar obitelji te kako se nositi s roditeljskim stresom. Najave događanja u CeKaTeu rujanski upisi u programe Centra za kulturu “Trešnjevka” od 1.9. do 30.9.2012. igraonice za djecu tečajevi (4 – 8 godina ) ( 8 –15 godina ) engleska engleski ritmika i ples ritmika i ples lutkarska likovni studio edukacijskopoticajna igra mala likovna akademija radionica stripa dramski studio programi cjeloživotnog učenja konverzacijski engleski škola roditeljstva dramska radionica tekstopisanje u glazbi autogeni trening filmska radionica dramske radionice tečaj gitare radionica stripa jezični café programi za osobe treće životne dobi keramika i keramoskulptura, osnove informatike, pjevanje i druženje, likovne radionice, društveni ples, ljekovito bilje, afrički ples, tai chi, Od mudrosti do kreativnosti, dramska, konverzacija engleskog i francuskog, tečaj gitare info@cekate.hrwww.cekate.hrtel: 30 27 411, 30 24 247 glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 16 čk a jev a a l s po e tr šn rock! PLESNJACI U PREČKOM Walter brani Piše: Vesna Rems Dobrin Foto: Bruno Konjević Naša je glazba rađena ručno, u njoj leži jako puno osjećaja. Nema tu računalnih fajlova, nema montaže, nema laži. Mi smo glazbenci, a ne kompjutoraši, ističe Walter Neugebauer, organizator plesnjaka L egenda zagrebačkog rock and rolla i predsjednik Udruge zagrebačkih rokera Walter Neugebauer u Domu kulture “Prečko” okuplja pobornike rocka svih uzrasta. Nakon što je potkraj 2010. godine oživio čage na Ribnjaku, početkom ove godine počeo je s plesnjacima u Prečkom. Čage se održavaju druge i četvrte subote u mjesecu, a ulaznica stoji svega 30 kuna. Uz moto “rock’n’rollom do zdravlja”, stanovnici Trešnjevke (ali i šire) mogu ružiti i plesati do sitnih noćnih sati uz glazbu planetarno popularnih bendova šezdesetih i sedamdesetih godina, sresti se opet sa svojom generacijom, obnoviti stara prijateljstva i ljubavi… Waltera se mnogi sjećaju kao frontmena grupa Kristal i The Mladis s kojima je dogurao čak do hamburškog Star Cluba u kojem su i Beatlesi započeli svjetsku karijeru. Sedamdesetih je s bendom Pink Elephant svirao po američkim vojnim bazama diljem Njemačke, a bio je gost mnogih svjetskih zvijezda kao što su Roy Orbison i Everly Brothers. Stariji sugrađani pamte te godine kad je nastajalo po dvadesetak svjetskih hitova na tjedan, a Zagreb je po glazbenoj ponudi bio na razini Liverpoola i drugih europskih glazbenih prijestolnica. Danas Walter ima samo jednu želju – po uzoru na kvartovske čage 17 Rock-grupa The Cadillac šezdesetih obnoviti plesnjake u svakoj gradskoj četvrti. Dosad se odazvala jedino Trešnjevka jug. Osim žive svirke grupe The Cadillac, u kojoj uz Waltera sviraju i druge legende zagrebačkog rocka – Željko Kovačević Pes, Mahmud Ismailovski, Gogo Markić, Vladimir Kirby Bastajić (tata džinksice Jadranke) – na plesnjaku svira klasična rock-glazba: Elvis Presley, Cliff Richard, rani Rolling Stonesi, Jimi Hendrix, Beatlesi. Sviraju se, dakako, i domaći hitovi koji su treštali Šalatom šezdesetih. Rokeri starije generacije smatraju sramotnim što je zamro rokerski život i što mladi danas odlaze glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 17 na cajke te se s pravom pitaju gdje je nestala urbana kultura. Na čagama u velikoj dvorani Doma kulture “Prečko” okupi se tristotinjak ljudi. Toliko dobru posjećenost Walter objašnjava time što njegova ekipa i on sviraju, kako sam kaže, “na ruke”. “Naša je glazba rađena ručno, u njoj leži jako puno osjećaja. Nema tu računalnih fajlova, nema montaže, nema laži. Mi smo glazbenici, a ne kompjutoraši. Mi nismo od onih koji uprogramiraju pa aparatura sama svira. Kad dignemo ruke, glazba stane, a ne kao kod današnjih bendova u kojima glazbenici ustanu, šeću, a glazba i dalje svira”, ističe Walter. trešnjevačka posla Biciklom po kvartu Autor: Vanja Radovanović Nekoliko ideja koje bi biciklistima mogle olakšati kretanje sjevernom Trešnjevkom B 18 rojni stanovnici zapadnoeuropskih velegradova znaju da nema boljeg prijevoznog sredstva za odlazak na posao od bicikla. Izbjegavaju se prometne gužve, nema beskrajna traženja i plaćanja skupog parkirnog mjesta, bez problema se može stati gdje se želi, putuje se humanom brzinom koja omogućuje gledanje izloga, prolaznika, parkova… Također, što je važno za sve one koji puno sjede na poslu, bicikl pruža odličnu mogućnost za razgibavanje nakon višesatnog sjedenja za računalom ili radnim stolom. Na žalost, tradicija korištenja bicikla kao svakodnevnog prometnog sredstva u Zagrebu zamrla je proteklih desetljeća. Ipak, posljednjih godina, praktički iz dana u dan, na gradskim ulicama možemo vidjeti sve više biciklista. Trešnjevka tu nije iznimka, ali njen stariji dio, Trešnjevka sjever, jedna je od najslabije opremljenih gradskih četvrti što se biciklističke infrastrukture tiče. Biciklističkih je staza ondje iznimno malo, a i one koje postoje nisu povezane u smislenu i upotrebljivu mrežu. Glavni su prometni smjerovi (Tratinska, Ozaljska, Selska, Magazinska, Golikova, Rudeška, Baštijanova) zakrčeni prometom i preopasni za vožnju biciklista po kolniku, a opet preuski da bi uz kolnik imali biciklističku stazu. Tako se na tim cestama biciklisti najčešće voze kao kamikaze: jureći između automobila ili pak vozeći slalom nogostupom što je vrlo opasno i za pješake i za njih same. Činjenica je međutim da Trešnjevka ima sasvim upotrebljive prometne smjerove koji se, uz minimalna ulaganja u rekonstrukciju glas trešnjevke | proljeće / ljeto nekoliko kritičnih točaka i nešto propagande, mogu vrlo brzo profilirati kao nositelji glavnog dijela trešnjevačkog biciklističkog prometa. A kakve se mogućnosti biciklistima nude u inozemstvu, u gradovima biciklistički osviještenih zemalja? Do dobra primjera ne treba daleko ići: Graz je odličan primjer grada s vrlo dobro organiziranim biciklističkim prometom i daje odličan uvid u to što se uz odlučnu podršku gradske uprave biciklistima, nešto mašte i ne previše novca može učiniti kako bi biciklisti brzo i sigurno putovali gradom. Jedno je od osnovnih načela biciklističkog prometa unutar grada (dakle, u gradskim četvrtima koje su sagrađene prije pojave biciklističkih staza) taj da se biciklistički promet usmjerava ne duž glavnih ulica, nego paralelno s njima u manje prometnim ulicama. U tim je ulicama već otprije slabiji automobilski promet ili se on namjerno “obeshrabruje” (postavljanjem izbočina na cesti, slijepim završecima itd.). Najčešće uopće nije potrebna gradnja ili označivanje posebnih biciklističkih staza, nego se samo postavljaju prometni znakovi i putokazi što umnogome pojeftinjuje sam proces. Često je riječ o jednosmjernim ulicama u kojima je biciklistima dopušten promet u oba smjera. Isto tako, često se koriste prečice kroz stambene blokove, parkove, uzduž parkirališta, ispod podvožnjaka… Zajednički je nazivnik svim tim mjerama udaljavanje biciklističkog prometa od prometa motornih vozila (ali i pješaka!) radi veće sigurnosti i ugodnije vožnje izvan područja jake buke i onečišćenja, pri čemu se smatra kako u tim uvjetima bicikl trešnjevačka posla samostalno mogu voziti i starija djeca, inače iznimno ugrožena u prometu kad su biciklisti. Što se na tome polju može učiniti na Trešnjevki i koliko bi sve to stajalo? Gledajući plan relativno se lako prepoznaju smjerovi pogodni za biciklističke staze: Uz postojeću mrežu biciklističkih staza u novijem dijelu Trešnjevke (na Zagrebačkoj aveniji, Horvaćanskoj cesti) te uz priključke na biciklističke staze u centru i okolnim kvartovima (Malešnici, Španskom, Novom Zagrebu, preko starog Savskog mosta, Trnju pokraj Vjesnika, Vukovarskoj i Gagarinovu putu) dobila bi se • smjer zapad – istok, sjeverna varijanta: ulaz odlična prohodnost u čitavom starijem dijelu od Kustošije trasom Samoborčeka (Tomislavova, četvrti, a zaobišle bi se glavne prometnice. Kao kroz Ciglenicu do Selske, preko livada do biciklist koji već dulje vozi u tom dijelu grada Trakošćanske i Nove ceste), dalje Kučerinom usudio bih se reći da bi to bila i vrlo jeftina do Adžijine s priključkom na postojeću mrežu varijanta. Trebalo bi naime prilagoditi samo biciklističkih staza gradskog centra, Ulica neke detalje: spustiti neke rubnjake, prilaze Kršnjavoga i zeleni val u smjeru istoka mostu preko potoka Črnomerca, postaviti putokaze i zemljovide s ucrtanim preporu• smjer zapad – istok, južna varijanta: ulaz od čenim smjerovima. Prečkog/Španskog trasom bivšeg teretnoga Glavno je pitanje podržava li zagrebačka kolosijeka za nekadašnju vojarnu Prečkogradska uprava planove koji bi, uvjeren sam, Rudeš (Ratarska – Slankamenska – Korenička brzo i jeftino prilagodili grad potrebama bici– Vlašićka – Bijeljinska – Zenička), Ljubljanica klista bez osjetna utjecaja na promet motornih (Uskočka – potok Črnomerec – Mandićeva), vozila, ali i pješaka (na čiju se štetu u posljednje prijelaz Selske, Kostelska i priključak na vrijeme sagradilo nekoliko novih biciklističkih prethodnu stazu kod Trakošćanske staza, na primjer u Trakošćanskoj). Svoja sam • smjer sjever– jug, istočna varijanta: ulaz na razmišljanja iznio Gradskom uredu za razvoj Knežiji, Nova cesta do Trešnjevačkog trga, i strateško planiranje i ondje sam naišao na zatim Trakošćanska do pruge razumijevanje i načelnu podršku. Hoće li ove ideje doprijeti i dalje – vidjet ćemo. Poštovani • smjer sjever – jug, središnja varijanta: ulaz čitatelji, Trešnjevkom prolazite otvorenih sa Srednjaka pa uz potok Črnomerec do očiju i opažajte! sjevera Trešnjevke (potrebno je proširenje staze uz potok) • smjer sjever – jug, zapadna varijanta: ulaz sa Jaruna, uz potok Kustošak prema Kustošiji (potrebno je zaobilaženje nekih užih mjesta uz potok) glas trešnjevke | proljeće / ljeto 19 trešnjevačka posla Studentski domovi Prvi doticaj brucoša sa Zagrebom Tekst: Petra Kostanjšak Foto: SC u Zagrebu, Bruno Konjević r v a Š S Studentsko naselje“Stjepan Radić”udomljuje više od 4000 studenata B 20 rojni studenti koji dolaze u Zagreb na studij smješteni su upravo na Trešnjevki. Tu su naime čak dva studentska naselja koja tijekom studija predstavljaju privremeni dom i trude se vrijednim studentima osigurati potrebnu toplinu doma. To su naselja “Stjepan Radić” i “Dr. Ante Starčević”. U studentskom naselju “Stjepan Radić” na Savi, kako ističe upravitelj Boženko Čosić, živi oko 2500 brucoša što znači da je taj dom ujedno i prvi doticaj brojnih studenata sa Zagrebom. “U domu imamo 4068 kreveta u paviljonima koji su podijeljeni u tri kategorije – oni sagrađeni u šezdesetima, zatim oni iz kasnih sedamdesetih te paviljoni koji su obnovljeni prošle godine”, objašnjava upravitelj. Dodaje da smještaj u starijim zgradama stoji 200 i 300 kuna, a u novima 600 kuna. Novi paviljoni imaju 450 mjesta, a u njima po dvije sobe imaju vlastiti sanitarni čvor, predvorje i kuhinju. U starim paviljonima, koji vape za obnovom, svi studenti na katu dijele jedan sanitarni čvor. Oni su tijekom godina malo obnavljani, a upravitelj Čosić kaže kako planovi za obnovu postoje, ali, naravno, to zahtijeva visoke Dom “Dr. Ante Starčević” sljedeće godine dobiva menzu U studentskom naselju “Dr. Ante Starčević”, poznatijem pod imenom “Šara”, živi i uči 1237 redovnih studenata. Upraviteljica Ruža Jerković objašnjava kako je dom potpuno obnovljen 2004. godine pa tako danas sve dvokrevetne i jednokrevetne sobe u dvama paviljonima imaju vlastiti sanitarni čvor. Upraviteljica ističe da su jednokrevetne sobe uglavnom za studente sa zdravstvenim problemima. “Također, svaka soba ima hladnjak, a na svakom katu imamo perilicu i sušilicu. U domu imamo i internet 24 sata na dan”, kaže upraviteljica Jerković te dodaje da je još potrebno dovršiti uređenje okoliša i poslovnog dijela doma odnosno trećeg paviljona. Na svakom se katu nalazi i učionica u kojoj se studenti pripremaju glas trešnjevke | proljeće / ljeto za seminare, kolokvije i ispite. No studente “Šare” svakako će razveseliti vijest da bi uskoro mogli dobiti svoju menzu pa ne bi morali ići u dom “Cvjetno naselje” ili “Stjepan Radić” kako bi utažili glad. “Studentski je restoran u planu, gotova je sva potrebna dokumentacija i nadamo se da ćemo ga sljedeće godine dobiti”, otkrila nam je upraviteljica. U domu su studentima na trešnjevačka posla Ljeti dom postaje hostel Dva novouređena paviljona, 11 i 12, tijekom ljeta pretvaraju se u hostel za mlade. “S tim projektom počeli smo lani, a ove godine namjeravamo popuniti hostel što znači da ćemo se pripremiti prije sezone u smislu marketinga, reklama i tomu sličnom”, otkriva upravitelj Čosić. Budući da novi paviljoni imaju dvokrevetne i jednokrevetne sobe s kuhinjama i hladnjacima, a ljeti studenti odlaze kućama, dom je idealno mjesto za mladenački hostel, uz, naravno, povoljne cijene za noćenje. Hostel “Stjepan Radić” otvoren je tako od 16. srpnja do 31. kolovoza. a r v a iznose. “Ti su stari paviljoni dali svoje i samo je pitanje kad ćemo jednostavno morati krenuti u obnovu”, ističe Čosić. Na primjer, jedan je od problema grijanje tijekom zime jer se zbog dotrajalih prostorija gube velike količine topline pa se, u nedostatku boljeg rješenja, studentima predlaže stavljanje spužvi oko prozora. Unatoč tim problemima, u tom velikom studentskom domu studen- tima su na raspolaganju dvije linije restorana, pizzerija, slastičarnica, a za razonodu tu je poznato kino, plesna dvorana i teretana samo za studente. Također, unutar doma djeluje i Centar za pomoć u kojem studenti mogu potražiti savjet za sve probleme koji ih muče. Ne smijemo zaboraviti spomenuti legendarni rock-klub “Pauk” u kojem studenti povremeno uživaju u svirkama, plesu i drugim događajima. raspolaganju vanjsko igralište za nogomet i košarku, a ima i dvoranu za fitness, aerobiku i slične sadržaje. Za studente je vrlo važna i tulumara u kojoj mogu organizirati privatne veselice. “Osigurali smo prostor u kojem se studenti mogu zabaviti, tako da nema buke u sobama i prostorijama gdje se uči”, zaključuje Jerković. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 21 JESENSKI I TURK Mišo Nejašmić: 22 Ni Milanovićeva biografija ne prodaje se najbolje Do ove godine na tržište smo izbacili petstotinjak naslova. Ideja ima mnogo više, ali ograničenja financijske prirode i veličina našeg tržišta ograničavaju nas na pedesetak naslova na godinu GGT: Kad je osnovana tvrtka Jesenski i Turk i na čiju inicijativu? Jesenski i Turk osnovan je 1995. godine. Na početku smo se bavili isključivo antikvarijatima, to jest prodajom starih i rabljenih knjiga. Od 1997. počinjemo s nakladničkim programom od početka profiliranim u proizvodnji znanstvene literature što je i danas prepoznatljiv program naše izdavačke kuće. GGT: Tko je smislio naziv? Kad se devedesetih otvarala tvrtka, Tekst: Anita Končar Foto: Bruno Konjević angažirali smo odvjetnika koji je na trgovačkom sudu trebao to obaviti. Dao sam mu nekoliko naziva, no on me nazvao Nakon što je početkom godine objavi rekao da su svi ti nazivi već zauzeti i da ljeno G f K -ovo istraživanje pokazalo imam 10 minuta da smislim novo ime. Za poražavajuće rezultate o tome koliko se sve je u tom trenutku zapravo kriv jedan u Hrvatskoj čita, dio stručnjaka stao je u Maurovićev plakat na kojem je đavao s obranu čitateljske publike objasnivši kako cilindrom, a na kojemu je pisalo “Jesenski ti podaci nisu dobro interpretirani. Što i Turk”. Tako sam mu kad me nazvao rekao se događa na knjižnom tržištu te kakva neka tvrtku nazove Jesenski i Turk jer to ime je budućnost te branše, doznali smo od sigurno nije zauzeto. Nakon što smo dobili direktora male ali, kako su neki mediji već papire i osnovali tvrtku, shvatili smo da smo ustvrdili, agilne izdavačke kuće Jesenski pred izazovom kako sad napraviti marketing. i Turk koju je osnovao Mišo Nejašmić. glas trešnjevke | proljeće / ljeto poslovni razgovor Tad je nastala priča koju danas svi percipiraju – dva lika s cilindrom i polucilindrom. GGT: Koliko ste naslova otad objavili te tko je zadužen za izbor literature? Do ove godine na tržište smo izbacili petstotinjak naslova. Izbor knjiga od prvih dana do danas rezultat je uredničke redakcije i ideja koje donose pojedini urednici. Ideja ima mnogo više, ali ograničenja financijske prirode i veličina našeg tržišta ograničavaju nas na pedesetak naslova na godinu. GGT: Koje se knjige najviše prodaju i što se u Hrvatskoj najviše čita? Prema posljednjem istraživanju koje je proveo G f K , u Hrvatskoj se ne čita previše. U usporedbi sa zemljama EU -a i okruženja, ispod smo prosjeka. Oni koji čitaju najviše vremena provode uz prozu, stručne i dječje knjige. Ne bih znao koja se knjiga trenutačno najviše prodaje u Hrvatskoj, ali sigurno je da su brojke najprodavanijih knjiga puno manje nego prethodnih godina. Podatak da se u posljednje tri godine izdalo više od 50 posto naslova manje nego 2008. ozbiljan je i zabrinjavajući. U Hrvatskoj se čita koliko se čitalo i prije 10 godina, no i puno više no što se čitalo prije, na primjer, 50 godina. GGT: Nedavno ste izdali i biografiju premijera Zorana Milanovića. Kako ide prodaja te knjige? Da, Robert Bajruši napisao je neautoriziranu političku biografiju Zorana Milanovića što je svakako bila prava publicistička i izdavačka poslastica. S obzirom na to da je protagonist dobio mandat premijera, vrlo dobro tempirano. Što se prodaje tiče, ispod je naših očekivanja i dijeli sudbinu smanjene prodaje svih naslova na tržištu. GGT: Imamo li naviku kupovanja knjiga te jesu li u Hrvatskoj knjige preskupe? Istraživanje koje sam spomenuo upućuje na to da velik broj ljudi u zemlji, njih više od 50 posto, nema nikakve potrebe za čitanjem, a to je u visokoj korelaciji s navikama kupovanja. Kupuje se malo i rijetko. Što se cijene tiče, gledano s pozicije ekonomije knjige, one su na rubu ili čak ispod razina rentabilnosti za najveći broj izdanja. S pozicije kupca, još su preskupe da bi se taj moment u cijelosti isključio kao razlog nekupovanja. Smatram glas trešnjevke | proljeće / ljeto da je cjenovna razina koja je postignuta za najveći broj naslova minimum koji mala tržišta poput našega teško da mogu prijeći. GGT: Treba li uvesti dodatni porez na knjige? Trenutačno u Hrvatskoj knjiga uživa status nulte stope PDV -a i tako će biti do kraja 2013. kad će zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju morati ući u, nadam se, najnižu stopu PDV -a, vrlo vjerojatno 5 posto. Bojim se, s obzirom na sve okolnosti, uključujući i trenutnu krizu koja daje sve znakove depresije, da će to biti još jedan izazov za preživljavanje a ne za prosperitet i stabiliziranje razvoja knjige na hrvatskom jeziku. GGT: Što učiniti kako bi se afirmiralo čitanje, posebice kod mlađih naraštaja? To je velik izazov ne samo za branšu koja živi od knjige i resorna ministarstva, nego i za cijelo društvo. Trebat će promijeniti čitav niz obrazaca, provesti niz programa i akcija, pripremiti srednjoročne i dugoročne strategije kako bi se stanje mijenjalo nabolje. GGT: Kakva je budućnost knjige? Knjiga tijekom razvoja informatičke industrije doživljava još jedno područje na kojem se može razvijati. Kriva je slika da bi jedan oblik čitanja mogao potisnuti ovaj drugi jer će, zapravo, oba načina čitanja paralelno funkcionirati. Što se tiče razvoja elektroničke knjige, ona je počela u SAD -u prije sedam, osam godina i to je revolucionaran trenutak u svijetu knjiga. Tako danas u toj zemlji 20 posto prodanih knjiga čine elektroničke knjige. Ipak, to ne znači da ćemo u budućnosti čitati isključivo elektroničke knjige. Naime, postoje različiti tipovi čitanja, no čitanje na internetu prilično je površno. Čitanje elektroničkih knjiga sigurno će zadovoljavati jedan od oblika čitanja. Tako će postojati knjige koje ćete pročitati u elektroničkom obliku i možda se onda odlučiti kupiti ih. GGT: U gradskim knjižnicama jednom su mi rekli da se najviše kradu kuharice. Imate li problema s lopovima i krađama? Nemam uvida u podatke o vrstama ukradenih knjiga. Toga je uvijek bilo i uvijek će, na žalost, biti i zbog konzumiranja sadržaja, što i nije neki problem, i zbog stjecanja materijalne koristi, što je problem. Problema ima, ali nosimo se s njima. 23 trešnjevačka posla SEDMA UMJETNOST Gdje su nestala trešnjevačka kina? 24 Umjesto na forumima i društvenim mrežama stanovnici Trešnjevke nekoć su informacije o filmovima izmjenjivali u redovima ispred Triglava, Končara ili Trešnjevke M nogi od nas pamte svoj prvi odlazak u kino, a brojni Zagrepčani mrak kinodvorana prvi su put upoznali upravo na Trešnjevki gdje su se nekad nalazila čak tri kina u kojima su se okupljali ljubitelji sedme umjetnosti. Davno su prošla vremena kad su brojni stanovnici Trešnjevke u Okićkoj ulici čekali u redu ispred nekadašnjega kina Triglav kako bi nedaleko od svog doma uživali u popularnim filmskim ostvarenjima. Trešnjevačka kina bila su mjesta na kojima su se sklapala prijateljstva i rađale prve simpatije, no danas su ih zamijenile prodavaonice i poslovni prostori. Oni rođeni početkom osamdesetih još se sjećaju uzbuđenja koje bi osjećali dok bi držeći roditelje za ruku čekali u redu da vide najnovije filmske hitove. Trešnjevačkih se kina mnogi, usprkos čestom “pucanju” slike, s nostalgijom prisjećaju pa ih je tako i Zvonko Špišić opjevao u svojoj “Trešnjevačkoj baladi” spominjući ih kao okupljališta kvartovskih fakina. Izlizane kopije filmova, kojima je tu i tamo nedostajao pokoji kadar, zamijenila je besprijekorna digitalna slika, a redovi za kupnju ulaznica danas su izumrli zahvaljujući internetskim rezervacijama i rezervacijama putem mobitela. Umjesto na forumima i društvenim mrežama stanovnici Trešnjevke nekoć su informacije o filmovima izmjenjivali u redu ispred Triglava, Končara ili Trešnjevke, a malo tko nije doživio da prodavačica baš kad je došao red na njega izvjesi natpis: “Predstava rasprodana”. Na mjestu najpopularnijega trešnjevačkoga kina Triglav (po- glas trešnjevke | proljeće / ljeto Na mjestu današnjeg DM-a bilo je kino Trešnjevka Tekst: Davor Ivanov Foto: Bruno Konjević slije preimenovana u Patria) danas je prodavaonica DM . Filmovi su se prikazivali i u kinu Končar u današnjoj Golikovoj ulici te u Vukovarskoj u kinu Trešnjevka, koje je nakon što je jedno vrijeme korišteno kao skladište pretvoreno u poslovni prostor. Periferijska kina zamijenili su multipleksi, a prodavači kokica i slatkiša preselili su se na nove lokacije. Ipak, pomalo je nepravedno za propast starih zagrebačkih kina kriviti samo multiplekse jer, jednako kao i videoteke, mala se kina nisu uspjela nositi ni s mnogim legalnim mogućnostima ni s onima ilegalnima koje nudi internet. Iako su kina propala, film ipak i dalje živi na Trešnjevki, i to zahvaljujući Centru za kulturu “Trešnjevka” koji organizira brojne filmske radionice za sve uzraste. ulicama kružim Nives Opačić: Baštijanova ulica Na jednom je kraju pisalo da se zove Natka Baštijana, na drugom Matka, a akademik Petar Strčić navodi da ni jedno od toga ne odgovara činjenicama, jer da se čovjek zvao Mate Bastian. I sad se ti tu snađi! V eć 30 godina stanujem u Bašti imao brata blizanca Ivana, a ovomu piše janovoj ulici. Ničim se ona po- da je rođen 3. rujna te godine, sad ti znaj sebno ne odlikuje. Prometna je, kada su se braća rodila! Sve to navodim bučna, a kako je ravna, auti jure većom zato da se vidi kako su podaci u lekbrzinom od dopuštene. Noću postaje au- sikonima i enciklopedijama neuredni, todrom, pa se od škripe kočnica, osobito pa se čovjek nema pravo za što uhvaljeti uz otvoren prozor, loše spava. Tek titi. Mate je umro u Trstu 25. listopada što zaspim, probudi me naglo kočenje, 1885. Gimnaziju je pohađao u Rijeci, pa a ni sudari nisu rijetkost. Starosjedioci u Zagrebu, a bogosloviju je studirao u (sve malobrojniji) pamte mnogo mirnije Gorici i u Trstu. Službovao je kao kapedane, kućice s vrtovima već su rijetkost lan u Umagu, a od 1856. do smrti živio prema tzv. “interpolacijama“ (užasno je i radio u Trstu kao vjeroučitelj. Na političkom i prosvjetnom planu, neukusnim zgradurinama, izvan svih gabarita). Došli neki novi “poduzetnici“, kao preporoditelj, surađivao je s još pa upropastiše sve što se upropastiti jednim velikim Istraninom, biskupom dalo (na roza i ljubičaste fasade neću Jurjem Dobrilom, s kojim je pokrenuo list Naša sloga. U njemu je objavljivao trošiti riječi). No i samo ime moje ulice prate pro- domoljubne i refleksivne pjesme, ali i blemi. Jer, na jednom je kraju pisalo da se šaljive popularne tekstove o Franini i zove Natka Baštijana, na drugom Matka, Jurini, koje je likovno ilustrirao njegov a akademik Petar Strčić navodi da ni brat blizanac Ivan. jedno od toga ne odgovara činjenicama, Čovjek je dao obol i hrvatskoj politici i jer da se čovjek zvao Mate Bastian. I hrvatskoj prosvjeti, njime se pozabavio i sad se ti tu snađi! Razni izvori (neured- jedan akademik, Petar Strčić, no Strčićeva no, kako mi to već radimo) navode ga i istraživanja nisu dospjela u one registre pod prezimenom Baštijan i pod imenom iz kojih se izvlače zaslužnici po kojima će Matko, no Natka ne spominje ni jedan. se zvati ulice i/ili trgovi u hrvatskim graKad već tako piše u planovima grada dovima. Cijeli blok ulica oko moje zove i kao službena adresa, ulicu ću i dalje se po zaslužnim Istranima (Spinčićeva, zvati Baštijanova (da, tjerajući vuka, ne Rabarova, Fiaminova, Dobrilina itd.). istjeram lisicu, pa da moram vaditi novu Bilo bi lijepo kad bi se nedosljednost osobnu iskaznicu). koja prati “mojega“ Baštijana / Bastiana Taj svećenik, preporoditelj, političar prometnula u dosljednost i red. To je trei književnik rođen je – i opet prijepor! balo napraviti još prilikom postavljanja negdje piše 5. rujna 1828., no kako je ploče s imenom ulice. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 25 od d 7 0 1 o 7 Zlatne godine I nakon odlaska u mirovinu čovjek se treba osjećati korisnim Piše: Martina Cikojević Foto: © European Union Stariji građani mlađima ne bi smjeli biti teret, već bi se u duhu solidarnosti te dvije skupine građana trebale međusobno pomagati 26 G odina 2012. proglašena je Europskom godinom aktivna starenja i međugeneracijske solidarnosti. Unatoč tomu što Europljani žive sve dulje i zdravije, moderno doba krije brojne izazove i pitanja na koja tek treba pronaći odgovore. U tu svrhu u Zagrebu će se, kao i u drugim europskim metropolama, održati mnoge rasprave, tribine i okrugli stolovi. Također, organizirat će se i brojni drugi sadržaji, poput edukativnih radionica, koncerata i predavanja, koji će u prvom redu biti namijenjeni našim starijim sugrađanima, a potom i svima ostalima. Bit će to prigoda da se građani svih generacija i struka uključe u proces osvješćivanja i senzibiliziranja javnosti o važnosti aktivna starenja i prijeko potrebnoj solidarnosti. “Aktivno starenje podrazumijeva cjeloživotno učenje te bolje radne uvjete u kojima bi osobe starije životne dobi mogle sudjelovati u obiteljskom životu i društvu u cjelini. Preduvjeti su svaka aktivna starenja odnos prema životu, aktivno druženje, zdravstvena zaštita, kontinuirano učenje, zabava i putovanja”, istaknuli su iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Dodali su da aktivno starenje uključuje potrebu stvaranja više inovativnih mjera kojima bi se što više iskoristile mogućnosti i potencijali osoba starije životne dobi. Naime, u današnjem ubrzanom načinu života svatko se može zapitati gdje je njegovo mjesto glas trešnjevke | proljeće / ljeto na društvenoj ljestvici. Što se događa s našim sugrađanima koji nakon navršene 65. godine života i odlaska u mirovinu često osjećaju da ih društvo više ne treba? Gdje je njihovo mjesto na društvenoj ljestvici i kako im pomoći da se ne osjećaju usamljeno i zaboravljeno? Da bi se pronašli odgovori na ta pitanja te da bi aktivno starenje bilo kompletno i plodonosno, izrazito je važno održavanje solidarnosti među generacijama u društvima u kojima se naglo pojavilo više starijih osoba. Stariji građani mlađima ne bi smjeli biti teret, već bi se u duhu solidarnosti te dvije skupine građana trebale međusobno pomagati i podupirati. Moderno doba i starenje velik su izazov i za političare koji bi trebali poboljšati mogućnosti za aktivno starenje općenito te za samostalno življenje, djelujući u raznim područjima poput zapošljavanja, zdravstvene zaštite, socijalnih usluga, obrazovanja odraslih, volontiranja i stanovanja. Hrvatska ima oko 700.000 osoba starijih od 65 godina što je oko 16,5 posto od ukupnog broja stanovnika. Kako trend rasta te populacije i dalje traje, Hrvatska se nalazi pred izazovom kako na njega odgovoriti. Struka upozorava da je starenje vrlo relativan pojam jer je usko povezano sa socijalnim okruženjem, a važno je i kako sami gledamo na osobe starije životne dobi i njihovu ulogu u društvu. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, aktivno od 7 do 107 je starenje proces kojim se omogućuje poboljšavanje kvalitete zdravlja, sudjelovanja i sigurnosti starijih osoba. Time starije osobe ostvaruju svoje potencijale raznim aktivnostima i sudjelovanjem u društvu u skladu sa svojim potrebama, željama i sposobnostima. U Zagrebu se već niz godina našim starijim sugrađanima pokušava pomoći upravo tako. U sklopu domova za starije osobe – kojih su u Zagreb 32 – i gerontoloških centara, Grad Zagreb provodi razne programe u kojima stariji sugrađani sudjeluju prema vlastitim željama i potencijalima. To im omogućava da pronađu svoje mjesto na društvenoj ljestvici, da se ne osjećaju odbačenima, nego korisnima i potrebnima. Ilijana Halagić, vršiteljica dužnosti ravnatelja u Domu za starije “Trešnjevka”, kazala je da odgovornost za kvalitetno i aktivno starenje leži na svakom pojedinom društvu, ali i na pojedincu. “Nakon povlačenja iz radnih aktivnosti čovjek se treba osjećati korisnim i u obitelji i u društvenoj zajednici. Potrebno je razvijati volonterstvo i socijalnu osjetljivost kod mladih prema svojim starijim sugrađanima. Nužno je uspostaviti interakciju u zajedničkim projektima kako bi došlo do socijalne kohezije u razmjeni znanja i iskustva”, objasnila je Halagić. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Smjernice za aktivno i zdravije starenje Stalna tjelesna aktivnost od mladosti do duboke starosti 2. Stalna psihička aktivnost – doživotno učenje i stjecanje novih vještina i znanja 3. Pridržavanje prehrambenih pravila za starije ovisno o tjelesnoj aktivnosti 4. Sprečavanje debljine, a osobito pothranjenosti u starosti 5. Nepušenje i neovisnost o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti 6. Stalna radna aktivnost i nakon umirovljenja 7. Optimistično življenje – smijati se i biti što vedriji; ne kriviti druge za vlastite neuspjehe 8. Širenje dobrote i ljubavi za obitelj, za mlade i starije oko sebe te za posao koji se obavlja 9. Izbjegavanje osamljenosti i depresije 10. Osobna higijena i higijena okoliša 11. Neprihvaćanje predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima 12. Pridržavanje uputa liječenja i uzimanja lijekova pod nadzorom liječnika 1. 27 od 7 do 107 TEMELJ ZDRAVA ŽIVOTA Budite zahvalni! Piše: Dubravka Miljković Z amislite da sutra polažete stručni ispit pred vrlo strogom komisijom. Tjednima ste se pripremali uza sve ostale obveze i vjerujete da ne bi smjelo biti neugodnih iznenađenja, ali... Dugo ne možete zaspati, a onda – tek što ste sklopili oči – zvonjava budilice! Živčano ustajete, spremate se, mijenjate nekoliko odjevnih kombinacija (nijedna vam ne stoji), poderete usput najbolje čarape. Istrčavate iz kuće... Tramvaja (ili autobusa), naravno, nema... Zvuči li vam ovo kao prava horor-priča? Većina će se ljudi složiti s time, no manji dio njih reći će: ‘’Ne, stvari bi mogle biti i gore. Zamisli da uopće nemaš posao, a kamoli onaj za koji se čak polaže stručni ispit, spavaš u javnom prenoćištu ili negdje pod mostom, a jedinu odjevnu kombinaciju stalno imaš na sebi.’’ Svrha je ovog primjera da nas podsjeti kako je puno toga u našem životu zbog čega bismo morali biti zahvalni. Čak i kad se čini da ništa ne može biti gore, sigurno postoji razlog za zahvalnost. Kao što reče neki anonimni autor: ‘’Bio sam jednom sav izvan sebe jer nisam imao cipele; sve dok nisam sreo čovjeka koji nije imao noge.’’ Zahvalnost je osjećaj koji se u nama javlja kad shvatimo da smo dobili ili da imamo nešto dobro. U užem smislu, to dobro dolazi od neke konkretne osobe: uočili smo njezinu namjeru i zahvalni smo joj zbog toga (dobra djela ili dobra dara). Zahvalnost, kao ljudska vrlina, sigurno dobro utječe na Ljudi koji su stalno zahvalni relativno su sretniji, imaju više energije i optimizma osobnu dobrobit, na odnose s drugima, a posve sigurno i na opću društvenu dobrobit. Zahvalnost je u temelju uspješnog cjeloživotnog funkcioniranja. Naime, zrelo prilagođena osoba može ublažiti gorčinu koju prema nekomu osjeća ili je čak zamijeniti zahvalnošću. Najjednostavniji su primjer ljudi koji su u mladosti zamjerali nekim svojim profesorima što su ih mučili deklinacijama, konjugacijama, permutacijama i sličnim prikazama iz najgorih đačkih mora, a danas su im zahvalni što su ih bar nečemu naučili. Zahvalnost je i moćno sredstvo za povećanje životnog zadovoljstva jer potiče i pojačava dobra sjećanja o prošlosti i stvara čvrste veze s važnim nam ljudima. Ljudi koji su stalno zahvalni relativno su sretniji, imaju više energije i optimizma. Zahvalnost je i u vezi s religioznošću i duhovnošću: ljudi koji redovito odlaze na religijske obrede, mole i čitaju religijske tekstove (sve to zajedno, ali može i pojedinačno) skloniji su tomu da budu zahvalni. Zahvalni ljudi spremniji su dijeliti s drugima, spremniji su nešto posuditi, spremnije pružaju svoje rame za plakanje, imaju više smisla za osjećaje drugih, manje su skloni depresiji, usamljenosti, zavisti i općoj živčanosti. S obzirom na sve te koristi, logično je zapitati se kako onda njegovati zahvalnost. glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 28 Evo nekoliko provjereno djelotvornih načina: • Vodite dnevnik zahvalnosti. Počnite opažati stvari i događaje na kojima možete biti zahvalni. Dobro ih je i zapisati jer ćete tako organizirati misli i sve lakše zapamtiti. • Prisjetite se i loših stvari u svom dosadašnjem životu. Nitko se nije rodio s jamstvenim listom na kojem piše kako će mu se događati sve same lijepe stvari. Svašta vam se već dogodilo, sve ste to preživjeli, nešto usput i naučili i sad ovo čitate? Dobar razlog za zahvalnost! I za stavljanje stvari u perspektivu. • Vježbajte naikan (pogled unutra), budističku tehniku meditacije koja uključuje razmišljanje o trima pitanjima: 1. 2. 3. Što sam dobio od.....................? Što sam dao...............................? Koje sam teškoće prouzročio...? Ta nam pitanja pomažu da uočimo uzajamnost odnosa s drugima: najprije da se podsjetimo što sve dobivamo od drugih (osmijeh, lijepu riječ, pomoć...?) i počnemo to cijeniti umjesto da uzimamo zdravo za gotovo, a onda i da vidimo što dajemo i što još možemo dati. I na kraju, ono najteže, kakve smo sve boli mi prouzročili drugima. I koliko trebamo biti zahvalni na tome što nas i dalje vole (ili barem podnose). od 7 do 107 DANI NIKOLE TESLE U TEHNIČKOM MUZEJU Vječan sjaj genijalna uma Tesla je postao čovjek koji povezuje Hrvatsku, Srbiju i SAD, obogativši sve tri nacije, a opet nitko ga ne može isključivo svojatati jer je bio kozmopolit, kaže stručnjak za brendiranje Božo Skoko Piše: Petra Kostanjšak N eobičnom osobnošću, ali prije svega znanstvenim radom koji je svakako bio daleko ispred vremena, Nikola Tesla i 70 godina nakon smrti privlači veliku pažnju javnosti, a njemu posvećeni dani u Zagrebu uvijek su dobro posjećeni. Dani Nikole Tesle, koji se već tradicionalno održavaju u Tehničkom muzeju u Zagrebu, početkom godine napunili su prostorije muzeja u kojem su održana tri predavanja, a za kraj manifestacije oni najmlađi mogli su pogledati predstavu Kazališta “Tvornica lutaka” pod nazivom “Radio Tesla”. Voditelj događanja u muzeju Renato Filipin istaknuo je kako je manifestacija, kao i uvijek, bila dobro posjećena te da je na predavanjima svakog dana bilo oko 70 posjetitelja. glas trešnjevke | proljeće / ljeto U prepunoj kinodvorani Tehničkog muzeja stručnjak za brendiranje Božo Skoko govorio je o percepciji Tesle u hrvatskoj javnosti te zaključio da se u različitim istraživanjima proteklih deset godina taj znanstvenik pojavljuje kao konstanta i ulazi među tri najprepoznatljivija hrvatska velikana. Međutim, Skoko ističe da je problem što je Teslino ime poznato u svijetu, ali je njegovo podrijetlo nepoznanica, te se oko njega “svađaju” Hrvatska i Srbija. “Tesla je tako postao čovjek koji povezuje Hrvatsku, Srbiju i SAD, obogativši sve tri nacije, a opet nitko ga ne može isključivo svojatati jer je bio kozmopolit”, zaključio je Skoko te dodao da Hrvatska pritom ima najviše mogućnosti za “eksploataciju” njegova lika i djela jer je rođen u Hrvatskoj, u kojoj se nalazi i njegova obnovljena rodna kuća. Hrvatska ima sjajnu priču koju može ispričati o Tesli jer se on uvijek ovdje rado vraćao, a poznato je i da je zagrebačkoj gradskoj skupštini ponudio elektrifikaciju hrvatske metropole prije nego li je ijedan europski grad bio osvijetljen. Znanstvenik s Instituta “Ruđer Bošković” Mladen Martinis održao je predavanje pod nazivom “Tesla u kvantnoj medicini” te je o genijalnom znanstveniku govorio kao o vizionaru budućnosti koji je shvatio važnost utjecaja elektromagnetskih polja na ljudski organizam. No dok je Teslin znanstveni rad u velikoj mjeri proučen, viša kustosica iz Muzeja nauke i tehnike u Beogradu Zorica Civrić pokušala je pričom o Teslinim prijateljima i suradnicima prikazati onu drugu, ne toliko poznatu njegovu osobnost koju je krasila željezna volja, asketska disciplina, samoodricanje i toplina. Iako se o njemu u javnosti obično govori kao o usamljenom čovjeku i osobenjaku, iza tišine i samoće nalazio se svijet druženja, razgovora, izlazaka s piscima, znanstvenicima i umjetnicima poput Marka Twaina i Ivana Meštrovića. Od 1976. u Tehničkom muzeju nalazi se demonstracijski kabinet s izumima Nikole Tesle, u kojem građani mogu doznati više o tom genijalnom umu. 29 od 7 do 107 KLUB MLADIH TEHNIČARA Klince uče kako izraditi robota, a starije kako se koristiti računalom Predsjednik Kluba Bruno Orešković ističe kako je mlađe generacije za tehničku kulturu najlakše zainteresirati primjerima iz svijeta znanstvene fantastike i računalnih igara Tekst: Davor Ivanov Foto: Bruno Konjević 30 U zgradu Mjesne samouprave na Opatijskom trgu na Trešnjevki već gotovo deset godina redovito dolaze zaljubljenici u maketarstvo, fotografiju, računalstvo i astronomiju, okupljeni u Klub mladih tehničara Trešnjevka sjever. Ljubiteljima tehničke kulture na raspolaganju su radionice iz široka spektra aktivnosti: od maketarsko-modelarskih radionica, izrade imitacija oružja, maketa svemirskih brodova i povijesnog nakita do fotografskih i informatičkih tečajeva te radionica korištenja raznim računalnim aplikacijama. Kao i brojnim drugim udrugama, najviše im problema zadaju financije, ali zahvaljujući potpori Vijeća gradske četvrti i, naravno, ljubavi prema tehničkoj kulturi već godinama mladima pružaju prigodu za stjecanje novih znanja i vještina. glas trešnjevke | proljeće / ljeto “Naš je cilj privući mlade naraštaje te ih tijekom zajednička druženja naučiti što je moguće više o tehničkim i prirodnim znanostima”, kaže predsjednik Kluba Bruno Orešković, postdiplomand na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. U Klubu trenutačno naizmjenično djeluju sekcije maketarstva, elektronike, robotike, programiranja, a u njemu se okupljaju i ljubitelji znanstvene fantastike kao i polaznici radionice “Uradi sam” koja uključuje tečaj preživljavanja u prirodi te izradu oružja i oruđa. Predsjednik Kluba ističe kako je mlađe generacije za tehničku kulturu najlakše zainteresirati primjerima iz svijeta znanstvene fantastike i računalnih igara. “Umjesto suhoparna pristupa svojim smo članovima odlučili proširiti horizonte predavanjima o ‘Zvjezdanim stazama’ te im tako prezentirali znanja o astronomiji, fizici, strojarstvu i elektrotehnici”, objašnjava Orešković. Najveće zanimanje pobuđuju radionice maketarstva i programiranja te škola japanske kulture u kojoj polaznici sudjeluju u radionici animiranog filma te uče o robotici i kibernetici. Današnjoj djeci i mladeži, smatra Orešković, nedostaje tehničke kulture jer previše vremena provode u virtualnom svijetu pa ih Klub aktivnostima, kao što je maketarstvo, pokušava naučiti o osnovama zanatskog dijela posla. “Za razliku od zemalja Europske unije, naročito onih skandinavskih, u Hrvatskoj je tehnička kultura nedovoljno zastupljena u sustavu obrazo- od 7 do 107 vanja”, ističe Orešković. U radu Kluba sudjeluju članovi od 12 do 30 godina starosti, ali, kako tvrdi predsjednik Kluba, interes za tehničku kulturu pokazuju i pripadnici nešto starije generacije. “Prvi u Zagrebu, već sedam godina držimo besplatne informatičke tečajeve za umirovljenike koje organiziramo u suradnji s Gradom i Domom umirovljenika ‘Trešnjevka’. Interes je velik, a polaznike učimo svemu što je vezano uz nove tehnologije; od toga kako upaliti računalo pa do korištenja bankomatom i pametnim telefonima”, priča Orešković i dodaje kako bivši polaznici i dalje aktivno sudjeluju u radu Kluba. Klub sudjeluje na brojnim izložbama tehničke kulture, a prema riječima njegova predsjednika, jedna od glavnih prednosti pred ostalim udrugama tehničke kulture činjenica je kako u njegovu radu sudjeluju visokoobrazovani mladi ljudi od kojih će mnogi uskoro završiti i doktorski studij. Uz brojne radionice, Klub organizira i predavanja o znanstvenim temama kao što su globalno zagrijavanje ili ufologija na području bivše Jugoslavije, a ponosi se i organizacijom Dana Jurija Gagarina te obilježavanjem Dana pobjede. U suradnji sa Zagrebačkim foto-kino savezom i Zagre bačkom zajednicom tehničke kulture Klub je u povodu Dana pobjede nad fašizmom, 9. svibnja, organizirao izložbu fotografija ruske vojne opreme i maketa sovjetske vojne tehnike koja je rezultat tehničkih i znanstvenih dostignuća inženjera bivšeg Sovjetskog Saveza. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Sl avlje n a G a g a r incu U povodu obilježavanja prvog svemirskog leta s ljudskom posadom, 12. travnja, ove je godine u suradnji s Vijećem gradske četvrti Trešnjevka sjever, Zagrebačkim savezom klubova te ruskim veleposlanstvom na Gagarinovu putu Klub organizirao proslavu. Posjetitelji su mogli razgledati modele letjelica te se pobliže upoznati s svemirskim letovima. Navečer su pak svi zaljubljenici u svemirska prostranstva mogli uživati u teleskopskom promatranju nebeskih tijela. 31 od 7 do 107 Triatlonski klub “Zrinski Novatec ” Najgore je kad nema novca pa sportaš ne može na natjecanje Tekst: Martina Cikojević Foto: Triatlonski klub “Zrinski Novatec” S 32 više od stotinu osvojenih odličja u 13 godina postojanja Triatlonski klub “Zrinski Novatec” iz Zagreba ponosno nosi titulu najboljeg triatlonskoga kluba u Hrvatskoj, pa i šire. Medalje na svjetskim i europskim prvenstvima, državna odličja te razna regionalna priznanja toga kluba s Jaruna teško je nabrojiti, no sportaši i treneri skromno ističu da osvajanje odličja i nije njihov jedini cilj. “Triatlon pokušavamo promovirati kao prigodu za zdrav način života. Nije važno hoće li netko postati vrhunski sportaš ili ne. Voljeli bismo da se stvori jedna široka rekreativna baza kao što je to slučaj u inozemstvu gdje se ljudi sportom bave zbog vlastita osjećaja, a ne zbog visokih ambicija ili ciljeva”, kazao je Ivan Ivezić, klupski trener. Dodao je i kako ga veseli to što je u posljednja dva mjeseca klupskih članova osjetno više pa ih sad Klub ima više od 50, i to u dobi od 10 do 55 godina. Članova ima više vjerojatno zbog toga što je Klub tek nedavno, nakon više od 12 godina molbi i traženja rješenja, napokon dobio nove prostore za trening. Naime, zvuči nevjerojatno, ali vrhunski sportaši najboljega hrvatskoga triatlonskoga kluba do prije samo nekoliko mjeseci trenirali su u trima trošnim limenim kontejnerima bez struje, vode i sanitarnog čvora! Jedino što ih je držalo u Klubu bila je snažna volja i ljubav prema triatlonu, a mnogi problemi nisu ih spriječili u postizanju vrhunskih rezultata. “Bilo je teško, puno smo puta pomislili kako sav taj trud nema smisla. Ali, evo, isplatilo se i sad nam je sve nekako krenulo. Imamo nove prostore, struju, vodu, klimu, WC , nove članove, a izradili smo i svoju internetsku stranicu koja je vrlo posjećena”, rekao je Ivezić. Kao jedan od stalnih problema s kojima se Klub bori Ivezić je istaknuo financije. Naime, zbog manjka novca vrhunski sportaši često izostaju s važnih natjecanja čime gube prigodu za osvajanje bodova koji su im važni za kategorizaciju. “Najgore je kad imate potpuno spremna sportaša pa mu onda morate reći da zbog manjka novca ne može na natjecanje”, kazao je trener Ivezić. Ipak, dodao je, stvari su krenule nabolje pa se nadaju da će i to jednom postati samo priča iz nekih prošlih vremena. glas trešnjevke | proljeće / ljeto Što je triatlon? Triatlon je atletsko natjecanje koje ima tri različite discipline. Pod triatlonom se podrazumijeva sportsko natjecanje u disciplinama: plivanje, biciklizam i trčanje. Natjecatelj mora tijekom utrke prijeći unaprijed zadane dionice, i to plivajući, vozeći bicikl te trčeći prema unaprijed zadanom rasporedu. Triatlon je i jedan od olimpijskih sportova. Olimpijski triatlon podrazumijeva 1500 metara dionice plivanja, 40 kilometara vožnje biciklom te 10 kilometara trčanja. od 7 do 107 JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO Vrbani III dobivaju vrtić i školu sljedeće godine Tekst i foto: Anita Končar Školu bi trebalo polaziti 480 učenika, a vrtić je planiran za 12 odgojnih skupina Mališani borave u vrtićima po cijeloj četvrti M uke roditelja koji već šest “Obveza je izvođača u roku od jedne godina čekaju da Vrbani godine od dana sklapanja ugovora dobiju vrtić i školu mogle sagraditi i opremiti objekte osnovne bi doći kraju i to u roku od godine škole i kombinirane dječje ustanove dana. Naime, potkraj veljače potpo sustavu “ključ u ruke”, stoji u pisan je ugovor za gradnju škole i odgovoru Gradskog ureda za imovrtića, a krenuli su i radovi. Grad je vinsko-pravne poslove. Zagreb, prema ugovoru, naručitelj, Inače, škola na Vrbanima III tvrtka Tehnika d. d. izvođač radova, planirana je za 480 učenika, a u a tvrtka Tehnika Vrbani d.o.o. finan- vrtiću boravilo bi 300 mališana. cirat će radove. Prema tom modelu, Iako se početak radova čekao šest Grad Zagreb otplatio bi gradnju godina, ne može se reći da roditelji i opremanje objekata dugoročnim mališana s Vrbana ništa nisu pozakupom na rok od 10 godina, koji duzeli kako bi mjerodavne upozorili počinje teći od dana kad za objekte na svoj problem. Uz više prosvjeda budu ishođene sve pravomoćne te pisanja pisama na sve moguće uporabne dozvole i kad objekti adrese, jedna od posljednjih akcija budu predani na korištenje Gradu. bila je uoči sjednice Skupštine na Ugovor je na sjednici u studenome kojoj je odluka na kraju i usvojena. prošle godine blagoslovila zagreRoditelji su se tad okupili na praznoj bačka gradska skupština donijevši parceli te upozorili kako Grad već zaključak o prihvaćanju ponude za šestu godinu daje lažne nade da gradnju i opremanje škole i vrtića, će obećani projekt gradnje vrtića i i to prema sustavu ključ u ruke. škole realizirati. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 33 Kako je naselje Vrbani III sagrađeno bez popratne infrastrukture, vrtića i škole, roditelji tog upisnog područja morali su se snalaziti na više adresa pa su tako djecu upisivali u vrtiće po cijeloj gradskoj četvrti. Kako kažu u Gradskom uredu za obrazovanje, sva djeca koja žive na Vrbanima III smještena su u vrtiće, i to u dječje vrtiće “Prečko”, “Grigor Vitez”, “Jarun” i “Vrapče”, a neke su mališane roditelji upisali u vrtiće koji su u blizini njihovih radnih mjesta. Inače, prošle se godine 700 djece nije upisalo u zagrebačke predškolske ustanove. Novi vrtić koji bi trebao zadovoljiti potrebe naselja imao bi površinu veću od 3000 četvornih metara, a škola 5000 četvornih metara. od 7 do 107 BROJ 112 Treba im 13 minuta da vas spase Hrvatska je jedinstveni broj za hitne službe uvela prije osam godina, a samo je lani zaprimljeno više od tri milijuna poziva Tekst: Anita Končar Foto: DUZS K 34 oliko je Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS ) važna karika u lancu sigurnosti građana, dokazano je kad je ove godine mećava zamela Hrvatsku. No i prije te vremenske nepogode DUZS -ovi su radnici imali pune ruke posla o čemu svjedoči podatak da je broj 112 samo u prošloj godini okrenut više od tri milijuna puta. S kojim im se sve pitanjima građani obraćaju te za koje se sve situacije traži pomoć, doznali smo iz samog DUZS -a čije je sjedište u Nehajskoj ulici. “Svi koji se nađu u nevolji pozivom na taj broj mogu tražiti hitnu medicinsku pomoći, vatrogasce, Gorsku službu spašavanja, a mogu zvati i ako im je potrebna policijska pomoć ili spašavanje na moru. Prednosti su jedinstvenog broja te što se štedi vrijeme jer praktički samo jedan poziv paralelno alarmira nekoliko hitnih službi, a i hitne su službe rasterećene od zlonamjernih, nenamjenskih ili opetovanih poziva, kad različiti pozivatelji dojavljuju istu nesreću”, objašnjavaju u DUZS -u. Da su građani uistinu i bili u nevolji, pokazuje i to da je lani bilo 61 posto poziva više nego 2010. godine. Iza tih više od tri milijuna poziva stoje 498.604 događaja koja je obradio i koordinirao sustav, a među kojima je bilo najviše medicinskih intervencija, njih čak 386.424. “Kao i svake godine, sustav 112 koordinirao je i djelovanje timova hitne medicinske pomoći na autocestama, a prošle je godine glas trešnjevke | proljeće / ljeto koordinirano njihovo obavješćivanje o nesrećama za 17 timova”, ističu u DUZS -u. Pohvalili su se i podacima koji svjedoče o spretnosti i brzini onih koji trebaju pružiti pomoć. Tako je od trenutka zaprimanja poziva pa do izlaska ekipe hitne medicinske pomoći na mjesto nesreće bilo potrebno prosječno svega 13 minuta. Što se pak akcija traganja i spašavanja na kopnu, moru te rijekama i jezerima tiče, njih je lani zabilježeno 746. Osim što su spašavali nespretne plivače i izgubljene šetače po planinama, putem broja 112 koordinirano je i 437 medicinskih letova. Inače, Hrvatska je jedinstveni broj 112 uvela prije osam godina, a on uključuje Službu 112 i Državni centar 112, koji su DUZS -ovi sastavni dijelovi, te 20 županijskih centara 112 koji su ulazne točke za sve pozive građana na taj jedinstveni broj. Ne tražite pomoć na španjolskom Jedinstveni europski broj 112 uveden je odlukom Europskog parlamenta 1991. godine u nekoliko europskih zemalja. Do danas uveden je u svim EU -ovim članicama i u mnogim zemljama izvan Unije. Pri pozivu na broj 112 može se koristiti jezik zemlje u kojoj se osoba nalazi ili neki od europskih jezika. Što se Hrvatske tiče, sustav 112 tijekom 2011. zaprimio je 4568 poziva na stranim jezicima, a najviše ih je bilo na talijanskom, engleskom, zatim njemačkom, češkom, slovačkom i mađarskom. U Hrvatskoj hitan slučaj možete dojaviti na engleskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom, slovačkom te na češkom jeziku. od 7 do 107 SIGURNOST I ZAŠTITA Trešnjevačka skloništa mogu primiti 29.097 osoba Z agrebačka su skloništa uglavnom izvan funkcije i u lošem stanju pa situacija ne može biti bolja ni kad su u pitanju trešnjevačka skloništa kojih je, prema podacima Ureda za upravljanje u hitnim situacijama, 178. Naime, uz javna skloništa koja su smještena u stambenim objektima, Trešnjevka ima i 23 skloništa u ustanovama te 12 skloništa u poduzećima, a u njima može se smjestiti 29.097 osoba. Iako bi smještajni kapaciteti trebali biti u skladu sa zakonskim standardima, sva zagrebačka skloništa mogu primiti ukupno 160.000 stanovnika, što je svega 20 posto stanovništa ako se u obzir uzmu podaci o broju stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Uz to što se zbog premalo mjesta u skloništima evakuacija stanovništva ne bi mogla odgovarajuće izvesti, problema ima i zbog nedorečena zakona. Naime, kako su upozorili i zastupnici u zagrebačkoj gradskoj skupštini, zbog manjkave zakonske regulative ne zna se ni tko je vlasnik tih objekata. Tako u zakonu stoji da se skloništa mogu davati i u najam, ali se ne navodi tko glas trešnjevke | proljeće / ljeto Zbog manjkave zakonske regulative ne zna se ni tko je vlasnik objekata u kojima bi se stanovništvo trebalo skloniti u slučaju opasnosti Tekst: Anita Končar Foto: GT-ova arhiva je zapravo vlasnik skloništa. Da građane zanima komu se mogu obratiti, svjedoče i rasprave po forumima, no one uglavnom idu u smjeru – komu se obratiti za najam. S druge strane skloništa o kojima se brinu predstavnici stanara često su zatrpana stvarima pa je upitno kako bi se mogla provesti hitna evakuacija. Da vlasnički odnosi uistinu nisu sređeni, govori i podatak da je od 975 sagrađenih skloništa Grad na upravljanje preuzeo svega njih 172. Riječ je o skloništima kojima je upravljala Policijska uprava zagrebačka, a čiju je gradnju financirao Grad Zagreb. O tim se objektima brinu voditelji skloništa, njihovi zamjenici i osoblje koje je zaduženo za raspored zauzeća, boravka i napuštanje skloništa. “Oni vode i ažurnu evidenciju o stanovništvu koje podliježe sklanjanju i boravi u skloništu, provjeravaju funkcioniranje uređaja i opreme u skloništu i brinu se za njihovu ispravnost”, ističu u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama. U slučaju sklanjanja ljudi u skloništa zaduženi su za davanje uputa građanima, organizaciju reda i discipline u skloništima te zapovijedaju pri napuštanju skloništa. Unatoč tomu što skloništa nisu u bajnom stanju i što se ne znaju njihovi vlasnici, građani ne trebaju paničariti. Naime, prema svim procjenama i studijama ugroženosti, Zagrebu najveća opasanosti prijeti od poplava i potresa pa se skloništa još uvijek mogu koristiti prije svega za probe nekog novog kvartovskog benda. 35 od 7 do 107 Osnovna škola za balet i ritmiku Balet nije rezerviran samo za djevojčice Tekst: Maja Mihovilović Foto: arhiva OŠ za balet i ritmiku Iako se ples u Hrvatskoj još uvijek smatra primarno ženskom umjetnošću, sve je više dječaka koji se upisuju u školu 36 A ko je vaše dijete zaljubljeno u ples i pokret, svoje plesno obrazovanje može započeti na više mjesta u Zagrebu. No malo je mjesta na kojima ono može sustavno razvijati svoj plesni izričaj, kao i muzikalnost uz stručnu pratnju i poduku plesnih i glazbenih pedagoga. Osnovna škola za balet i ritmiku u Zagorskoj 16 upravo je takvo mjesto. Škola je sa svojim odgojno-obrazovnim djelovanjem, pod umjetničkim vodstvom Silvije Hercigonje, počela još 1971. godine kao odjel Muzičke škole u sastavu tadašnjeg Malog kazališta “Trešnjevka”. Osamostalila se 1994. godine odvojivši se od Gradskoga kazališta “Trešnja”. Danas ima 23 zaposlena te 250 učenika i polaznika predš- kolskih programa. Učenici su na regionalnim i državnim plesnim natjecanjima osvojili više od 250 nagrada te sudjeluju u plesnim manifestacijama, televizijskim sni manjima i priredbama. Škola je članica Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga te udruge Dance and Child International. Pri upisu učenici mogu birati između dvaju programa – klasičnog baleta i suvremenog plesa. Osim glavnih predmeta mogu se upoznati i s drugim plesnim tehnikama, osnovama glazbe te sviranjem klavira čime im se otvaraju brojne mogućnosti za otkrivanje vlastita izraza. Osnovnoškolsko plesno obrazovanje traje četiri godine, a preporuka je škole da se počne kad dijete navrši devet godina. Prije upisa djeca moraju proći audiciju, a za upis u jednogodišnje ili dvogodišnje predškolske pripremne programe nije ju potrebno proći. Osim učenja plesnog izričaja te razvijanja kreativnosti i muzikalnosti, učenici tijekom brojnih nastupa jačaju samopouzdanje, a usklađivanje nastave u Školi za balet i ritmiku s obavezama redovita školovanja kod njih razvija disciplinu i dobre radne navike. “Domaće zadaće iz matematike često se pišu u plesnim garderobama između dva sata plesa”, objašnjava ravnateljica Tihana Sarošević.“ No nagrada za trud svakako je osjećaj glas trešnjevke | proljeće / ljeto zadovoljstva i postignuća na kraju dana. Ples izgrađuje samopouzdanje sam po sebi jer se ne natječeš s drugima, nego sa samim sobom, a oni koji uživaju u plesu i radu na svome tijelu to natjecanje i dobivaju”, kaže Sarošević. Valja istaknuti da ta škola nije rezervirana samo za djevojčice. Iako se ples u Hrvatskoj još uvijek smatra primarno ženskom umjetnošću, sve je više dječaka koji se upisuju, a školu polaze trenutačno petorica. Kad je riječ o iznimno talentiranoj djeci, učitelji im uz redovitu nastavu posvećuju dodatno vrijeme kako bi ih usmjerili i u cijelosti im razvili potencijal. Škola za njih organizira plesne radionice ili im financira plesno usavršavanje u organizaciji drugih ustanova. Zbog manjka novca i prostornih uvjeta vodstvo škole zasad ne može razmišljati o pokretanju programa srednjoškolskog plesnog obrazovanja. Škola je međutim uvela nekoliko novih projekata da bi obogatila cjelokupno plesno i glazbeno obrazovanje učenika. Trešnjevačke knjižnice Tekst i foto: Maja Cvek Riječ, slika, zvuk KNJIŽNICA “KNEŽIJA” KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE” Mali Lidrano Kolekcija “Far east” Knjižnica “Knežija” tijekom travnja ugostila je učenike 4a i 4b razreda Osnovne škole “Horvati” te organizirala pravi mali Lidrano (natjecanje u dramskom i novinarskom stvaralaštvu). Voditeljica dječjeg odjela Dražena Šola Vrbanek djeci je vrlo pristupačno i upečatljivo ispričala prerađenu priču o kralju Davidu, nakon čega su djeca trebala prema priči izrežirati igrokaz, a posebna ekipa događanje popratiti izvješćem. Događanje je osmišljeno u natjecateljskom duhu pa su se razredi natjecali jedan protiv drugog. Knjižnica “Staglišće” u travnju je predstavila javnosti mladog umjetnika Zlatka Jagarinca, ustupivši mu prostor i vrijeme za postavljanje originalne i nesvakidašnje izložbe “Far east”. Za svoju prvu izložbu autor je stvarao nadahnut japanskom tradicionalnom umjetnošću i mitologijom pa svaka od izloženih slika ima svoju priču i značenje. Izložbu je vrlo duhovito otvorila povjesničarka umjetnosti Andreja Gardašanić te upoznala nazočne s umjetničkom formom kaligrafije za koju kaže da se uklapa u izložbu. Prema njezinu mišljenju, djela mladog umjetnika oličenje su minimalističkog pristupa: koliko je mudrosti satkano u poantama i koliko je malo riječi nekad potrebno da uhvatimo i zadržimo bit. KNJIŽNICA “VOLTINO” Promocija knjige “Sjeverozapadni vjetar” U prigodno uređenom prostoru Knjižnice Voltino uz mističan ugođaj upaljenih svijeća Zdenko Bašić, talentirani umjetnik prve generacije studenata animacije, predstavio je knjigu “Sjeverozapadni vjetar”, priče o bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskoga gorja. Knjigu je napisao inspiriran pričama svojih baka, a nastajala je desetak godina. Origami danas Knjižnica “Voltino” organizirala je polovinom travnja izložbu origamija čiji su autori petero mladih origamista: Vesna Horvat, Morana Kranjec, Ivan Marinković, Maja Mihaljević i Krešimir Rajki. Uz to što su autori izložbe, ti umjetnici vrlo uspješno surađuju s knjižnicom i svake srijede u 17 sati vode radionicu origamija. Inače, modularni origami dio je japanske umjetnosti, a prvi se put pojavljuje davne 1734. godine. Riječ je o tehnici savijanja papira u kojoj se koriste dva ili više listova kako bi se dobio što veći i zamršeniji model. Publici su predstavljeni različiti eksponati, od ženskog nakita do originalnih skulptura. glas trešnjevke | proljeće / ljeto | str. 37 Ilustracija Zlatka Jagrinca Knjižnica “Knežija” tijekom travnja ugostila je učenike OŠ “Horvati” Uz mističan ugođaj predstavljena je knjiga “Sjeverozapadni vjetar” A V T S D E J S SU IZ nati z o p PREDSJEDNIK SABORA Boris Šprem: Etički kodeks vratio bi dostojanstvo u saborske rasprave Razgovarala: Nina Ožegović Foto: Bruno Konjević Č 38 im je esdepeovac Boris Šprem, koji već godinama živi na Srednjacima, na Trešnjevki, jednoglasno izabran za novog predsjednika Hrvatskog sabora, dočekan je gromoglasnim pljeskom što je potvrdilo da taj komunikativni pravnik i bivši predsjednik zagrebačke gradske skupštine uživa velik ugled u političkom miljeu. Poznat kao borac za pravdu i pravni stručnjak, Šprem je već prije nekoliko godina pokušao ustavnom tužbom srušiti novi zakon o sigurnosti prometa na cestama, za koji je tvrdio “da ima niz odredbi protivnih Ustavu”, a zatim se na jednak način suprotstavio ministru zdravstva Darku Milinoviću “jer je bez konzultiranja s Gradskom skupštinom ustrojio mrežu bolnica u Zagrebu”. Zbog toga nikoga nije previše iznenadilo što je kao predsjednik Hrvatskog sabora odmah najavio “temeljit remont” saborskog poslovnika “jer je predugačak, kompliciran i ponekad neshvatljiv” te ukidanje “ispravka netočnog navoda”. Iako je prošle godine prebolio tešku malignu bolest – plazmocitom – i o njoj, kao odgovorni političar, javno govorio, Šprem se danas osjeća sjajno i spreman je za sve okršaje koji ga čekaju u Hrvatskom saboru. GT: Iako niste rođeni na Trešnjevki, godinama živite u tom kvartu. Možete li nam reći kako ste doživjeli taj kvart kad ste se doselili u njega, jeste li se suživjeli s tim kvartom, što mu nedostaje, a što biste mijenjali? - S obzirom na to da u tom dijelu grada živim duži niz godina, mogu reći da sam Trešnjevku jako dobro upoznao te da sam svjestan svih prednosti i nedostataka življenja u toj četvrti. Tu na malom prostoru živi velik broj naših sugrađana, osobito na Srednjacima. Uz brojne sadržaje koje Trešnjevka nudi, valja ipak reći da joj nedostaje veći broj parkirnih mjesta, jaslica i vrtića koji bi život u tom dijelu grada učinili još ugodnijim. GT: Jeste li pokušali na bilo koji način poboljšati život svojih sugrađana ili utjecati na kvalitetu života tog kvarta kad ste bili predsjednik Gradske skupštine? - Bilo je niz inicijativa i pokušaja da se različitim projektima pridonese poboljšanju kvalitete življenja ne samo na Trešnjevki nego i u drugim dijelovima Zagreba. Kao primjer ovdje bih spomenuo da smo na sjednici Gradske skupštine u studenome 2011. godine donijeli odluku o gradnji nove škole i vrtića na Vrbanima, s tim da bih htio istaknuti kako potreba za gradnjom vrtića i škola postoji i u drugim dijelovima grada te da se nadam kako će gradske vlasti i ubuduće voditi računa o tome. GT: Što Vam znači izbor za predsjednika Sabora? - Prije svega, izbor za predsjednika Sabora predstavlja mi veliko priznanje za moj dosadašnji rad, kako u Saboru tako i u Gradskoj skupštini te stranci. Uz to što ga smatram velikim izazovom, glas trešnjevke | proljeće / ljeto poznati iz susjedstva novu dužnost vidim i kao veliku obvezu, osobito u svjetlu skora ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. GT: Najavili ste i neke promjenu u Saboru. O čemu se radi? - U nekoliko sam navrata u svojim javnim istupima najavio potrebu za izmjenama i dopunama Poslovnika Sabora te pripreme za donošenje Etičkoga kodeksa za zastupnike s ciljem vraćanja dostojanstva u saborske rasprave i međusobno ophođenje zastupnika općenito. Želja mi je da se uhodana praksa nekih instituta, koji su se sustavno zloupotrebljavali s ciljem omalovažavanja, vrijeđanja i osobnih obračuna među zastupnicima pod izgovorom slobode govora, dokine kako bi se saborska rasprava podigla na dostojanstveniju i konstruktivniju razinu. Hrvatska je u protekla dva desetljeća dostigla svoje strateške političke ciljeve i vrijeme je da se posvetimo krucijalnim pitanjima i problemima sadašnjice, ali sad na jednoj višoj razini demokratske zrelosti i komunikacije prožetoj uzajamnom tolerancijom i poštovanjem različitosti političkog promišljanja. GT: Političari su ostali bez povlaštenih mirovina, a Vi ste izazvali dosta buke izjavom da i predsjednika Ivu Josipovića treba lišiti te privilegije. Kakav je Vaš stav o tome? - Ne bih rekao da sam izazvao dosta buke svojom izjavom o tom pitanju. Jednostavno sam izrekao svoj stav, za koji vidimo da ga većina građana podržava otprije. Ono što je važno istaknuti je da smo Ustavom obvezani na poštovanje jednakosti i pravednosti u društvu. Iskreno govoreći, a imajući u vidu financijske aspekte ukidanja povlaštenih mirovina, ono za sobom ne povlači znatne proračunske uštede, no taj čin u ovom gospodarski osjetljivom trenutku za Hrvatsku prije svega šalje pozitivnu poruku svim građanima ove zemlje o ozbiljnosti i odgovornosti nove vlade koja svoju politiku temelji upravo na jednakosti i pravednosti kao osnovnim vrijednostima našeg društva. GT: Prošle ste godine odlučili javno progovoriti o svojoj borbi protiv maligne bolesti. Kako ste se odlučili na taj korak? - Osobno bolest ne smatram nikakvom sramotom i čvrsto sam uvjeren da je suvremeno društvo spremno otvoreno govoriti o svim bolestima. Kao javna i politička osoba nisam imao nikakvih dvojbi oko toga trebam li javnost upoznati sa svojim zdravstvenim stanjem. Kao izabrani narodni zastupnici, rekao glas trešnjevke | proljeće / ljeto bih, imamo obvezu upoznati svoje birače odnosno širu javnost o svom zdravstvenom stanju ako bi ono moglo utjecati na učinkovitost našeg rada, i ja sam to učinio vrlo otvoreno. Mogu reći da su reakcije moje okoline bile vrlo pozitivne i pune podrške. GT: Je li točno da Vam je uvelike pomogao bioenergetičar Domančić? - Točno je da sam posjetio bioenergetičara Zdenka Domančića koji mi je pomogao u svladavanju nuspojave do koje je došlo uslijed korištenja jednog lijeka. Naime, konvencionalna medicina nema učinkovita rješenja kad stradaju periferni živci u nogama ili rukama. GT: Poznati ste i kao ljubitelj naive. Čije slike preferirate? - Volim slikarsku umjetnost, a osobito naivno slikarstvo, koje uvelike pogađa moj senzibilitet. Poklonik sam, naravno, naših velikana poput Ivana Generalića i Ivana Lackovića Croate, ali i Ivana Večenaja Tišlarova, Mije Kovačića, Mirka Horvata, Mate Totha, čiji mi radovi, svaki put kad ih pogledam, izmame osjećaj punine i divljenja te probude sjećanje na djetinjstvo. 39 povijesni feljton povijesni feljton Urbanizam Tekst: Davorka Perić Foto: Bruno Konjević Trešnjevačke crkve potkraj tridesetih prošlog stoljeća 40 Crkva sv. Marka Križevčanina nalazi se u Selskoj ulici, a njezino je urbanističko i arhitektonsko rješenje puno bolje od urbanističkoga i političkoga konteksta crkve sv. Josipa. U oči Drugog svjetskog rata Trešnjevka je bila slabo naseljeno predgrađe s malim jednokatnicama. Iako su ondje uglavnom bile poljoprivredne površine, a o budućnosti razvoja grada tek se počelo razmišljati, na trešnjevačkim je poljima planirana gradnja crkve sv. Josipa i sv. Marka Križevčanina. Prvi projekt za crkvu sv. Josipa napravio je slavni slovenski arhitekt Jože Plečnik. Prema tadašnjoj zamisli, planirana je župna crkva, samostan časnih sestara i dvorana za okupljanje vjernika. Za projekt međutim nije bilo dovoljno novca pa je sagrađena samo društvena dvorana koju je arhitekt Marijan Haberle adaptirao u crkvu sv. Josipa. Godine 1937. crkva je otvorena, i to na 250. godišnjicu proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda. Prije Drugog svjetskog rata crkva sv. Josipa zamišljena je kao trešnjevačko novo duhovno središte, ali već je 1939. počela gradnja još jedne crkve na Trešnjevki, crkve sv. Marka Križevčanina. Godine 1958. ispred crkve, prema današnjoj Ozaljskoj ulici, niče trgovački centar koji potpuno zaklanja crkvu. Crkva dobiva zvonik 1997. i time postaje vidljiva s glavne prometni- glas trešnjevke | proljeće / ljeto ce. Zvonik se međutim nije uklopio u jednostavnu i čitljivu cjelinu s Haberleovom crkvom. Odraz je to različitih strujanja koja su taj dio grada obilježila tijekom suživota različitosti u arhitektonskom i socijalnom smislu. Crvena radnička Trešnjevka rasla je iz dana u dan i formirala sama svoje ulice, zadržavajući male vrtove uz koje su poslije nicali veliki stambeni objekti. Ono što Trešnjevku čini toliko specifičnom, upravo je ta koegzistencija različitosti. Crkva sv. Marka Križevčanina nezaobilazna je u pregledima hrvatske moderne arhitekture, a gradila se od 1939. do 1941. godine prema projektu Marijana Haberlea. Crkva je posvećena hrvatskom svecu Marku Križevčaninu. Ime Trešnjevka prvi se put spominje na Kneidingerovu planu gradske općine iz 1766. godine. Stalna naselja na tom se području javljaju relativno kasno, a prvo među njima, selo Ljubljanica, smje- povijesni feljton Godine 1958. ispred crkve sv. Josipa, prema današnjoj Ozaljskoj ulici, niče trgovački centar koji potpuno zaklanja crkvu (gore) Crkva sv. Marka Križevčanina nezaobilazna je u pregledima hrvatske moderne arhitekture šteno južno od starijeg naselja do današnjeg Tehničkog muzeja. Črnomerec, u pisanim se dokuOndje se razvijaju mali obrti i mentima spominje od sredine 18. trgovina. Počekom 20. stoljeća stoljeća. Ono tad ima deset kućanna Trešnjevki je živjelo oko 5000 stava koja se bave vinogradarstvom. stanovnika, a industrijalizacija Nedaleko od Ljubljanice nalazilo uzima maha. Crkva sv. Marka se zemljište Berek na čijem je Križevčanina nalazi se u Selskoj dijelu smještena današnja Remiza. ulici i njezino je urbanističko i Nešto sjevernije odatle prostiru arhitektonsko rješenje puno bolje se Črešnjevke, zemljište na kojem od urbanističkoga i političkonije bilo kuća nego pašnjak koji je ga konteksta crkve sv. Josipa. dobio ime po divljim trešnjama koje Nagli razvoj Zagreba stvorio su tamo rasle. Veće zabilježeno je potrebu za planiranje grada, naseljavanje Trešnjevke odvijalo osnivanje urbanističkih službi i se tijekom druge polovine 19. storaspisivanje natječaja. Godine ljeća. Preobrazba trešnjevačkog 1923., za vrijeme Vjekoslava prostora iz ruralnog u urbani poHeinzela, izrađena je djelomična činje gradnjom željezničke pruge osnova urbanističkog razvoja, ali Zidani Most – Zagreb – Sisak nije obuhvaćala periferne dije1862., odnosno Južnog (današnjeg love poput Trešnjevke, gdje je Zapadnog) kolodvora kojom je grad rastao gotovo preko noći. pokrenuta industrijalizacija. Sve Godine 1928. osnovan je intenzivniji i raznovrsniji gospoUrbanistički odjel grada Zagreba darski život koncentrira se prije – Odsjek za regulaciju grada – koji svega uz Savsku cestu i željezničku je vodio arhitekt Stjepan Hribar. prugu; tramvajska pruga potkraj Na čelu te važne ustanove bili su 19. stoljeća dolazi Savskom ulicom arhitekti nove generacije i njihov je rad utjecao na sliku grada tridesetih godina. Duh modernizma i urbanog modernog planiranja uvjetovana naglim povećanjem reflektirao se na gradnju novih dijelova grada, škola, bolnica, poslovnih, stambenih i sakralnih objekata. Godine 1935. tramvajska pruga kreće se Tratinskom i Ozaljskom što je bio i preduvjet za planiranje daljnje gradnje, pa tako i trešnjevačkih crkvi. Ipak, zapadni dio Trešnjevke ostao je izvan granica Zagreba sve do pedesetih 20. stoljeća. S vremenom doseljavalo se sve više stanovnika te je potreba za gradnjom infrastrukture, pa tako i sakralnih objekata, već u planovima tridesetih godina. Poslije Drugog svjetskog rata na Trešnjevku se doseljavala većinom radnička klasa iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Danas je Trešnjevka jedna od najvećih i najnaseljenijih zagrebačkih četvrti, stanovništvo i dalje svojim stilom provodi nedjeljno popodne, a i crkve su pune. glas trešnjevke | proljeće / ljeto 41 kvartovski metronom kvartovski Metronom Tekst: Petra Kostanjšak Inmusic FESTIVAL Otok hrvatske mladeži, JARUN, 28., 29. i 30. lipnja Već tradicionalno s dolaskom vrućeg ljeta Jarun postaje glazbeno središte, a INmusic festival i ove će godine naš glavni grad staviti na svjetsku kartu glazbenih događaja. Ondje se 29. i 30. lipnja održava sedmi INmusic festival, koji već tradicionalno na Otoku hrvatske mladeži ugošćuje jaka imena svjetske glazbene scene ( Franz Ferdinand, Plan B, Mando Diao i Gogol Bordello, New Order) koja će publiku zabavljati na glavnoj pozornici. Oni posjetitelji koji INmusic ne propuštaju znaju da festival ima više pozornica: iako su manje nisu manje zanimljive. Među ostalim, svoj nastup potvrdili su Retro Stefson, General Elektriks, Iness Mezel, Tamikrest i brojni drugi izvođači. Organizatori festivala, uz dva vrhunska glazbena dana, ove godine ljubiteljima koncerata daruju i nulti dan, 28. lipnja, koji će, kažu, dobro zagrijati publiku za taj nezaboravan događaj na samom početku ljeta. Times je taj zagrebački festival uvrstio među 20 najboljih europskih festivala, a ove je godine INmusic dospio u top 10 europskih festivala prema izbo- 42 Međunarodni hokejaški festival “Concordia 2012” 24. – 25. Kolovoza, Hokejski centar Sportski hokej klub “Concordia” već tradicionalno potkraj ljeta organizira festival, kako kažu, dobrog hokeja i zabave pa tako i ove godine pozivaju sve hokejaške zaljubljenike da od 24. do 26. kolovoza dođu u njihov u hokejski centar u Zagorskoj 5. Ondje će se, uz zabavu, roštilj i brojne popratne događaje, održati međunarodni hokejaški turnir. Sve zainteresirane muške i ženske ekipe za turnir mogu se prijaviti do 15. srpnja uz određenu kotizaciju, a sve tehničke detalje kao i obrazac za prijavu mogu pronaći na stranicama kluba www.shk-concordia.hr ili se pak javiti na e-adresu info@shk-concordia.hr. glas trešnjevke | proljeće / ljeto kvartovski metronom Glas Trešnjevke Glavna urednica Anita Končar ru jednog od najvažnijih putničkih portala Globalgrasshopera. Festivalska ulaznica za sva tri dana stoji 340 kuna, a dnevna ulaznica za bilo koji od tih dana 300 kuna i moći će se kupiti jedino na blagajni festivala. Ulaznice se mogu kupiti i u Tiskovim media-centrima te online na stranicama www.ticketpro.hr. Pjevač sastava Plan B Engleski elektronski sastav New Order Škotski sastav Franz Ferdinand Biciklistička utrka Zagreb – Ljubljana 31. kolovoza Kako je na svojim internetskim stranicama najavila Turistička zajednica grada Zagreba, 31. kolovoza održat će se tradicionalna međunarodna biciklistička utrka od Zagreba do Ljubljane, a ove godine to će biti peta. Prošlogodišnju utrku organizirali su Biciklistički klub “Zagreb” i Kolesarski klub “Adria Mobil”, a prema pravilima Međunarodne biciklističke federacije (UCI). Biciklisti su prošle godine startali ispred HNK na Trgu maršala Tita, a cilj im je 183 kilometra udaljen dvorac Ljubljanski grad. I Trešnjevčani će tako imati prigodu vidjeti brojne bicikliste koji će tog dana proći Ljubljanskom avenijom na putu prema svom dalekom cilju. Zamjenica glavne urednice Petra Kostanjšak Art direktor Trpimir Ježić Novinari Nina Ožegović, Davor Ivanov, Martina Cikojević, Želimir Ciglar Kolumnistice Nives Opačić, Dubravka Miljković Lektura Ana Stipčić Suradnici Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin, Veselko Leutar, Davorka Perić, Vanja Radovanović, Bruno Konjević, Maja Mihovilović, Zdenka Weber Nakladnik Centar za kulturu Trešnjevka Park Stara Trešnjevka 1 10 000 Zagreb Uz potporu gradskih četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug Za nakladnika Ljiljana Perišić Tisak Vemako tisak Dinamika izlaženja kvartalno Telefon 01 30 27 411 01 30 27 032 Faks 01 30 24 247 e-adresa glastresnjevke@cekate.hr MB 3239632 Žiro-račun ZABA 2360000 -1101429565 Naklada 5000 primjeraka ISSN 1846 –503 X glas trešnjevke | proljeće / ljeto 43 za vka a r nt ešnje e ij Cru Tr r t A ltu ku u ra d m ug no re o re ltu otv ku na nt ko ga nji ke di s tk zni tni rija lje p ra a rvi ikv ske t l op an ko ve, am ki aš sta z var lja e v re d i , O t nic bu : p vor aca o i l i o a d c g i dn a a z a ra n a er nic Mo st v zor i r o n i o a atn d , luš ika je p go spl s ba n u t t , a B e am vije ine mje en s b b l, s z a je u tri eli ro l , gl Cij vi, jan ’n’ l e o v ock a... jeć r film dsta : svi -ch ak uz p re snj cha rti ple hance čki t, c K o e v a s t ro šnj fok Tre ba, rum s i de i n r . t 8 u . 0 e t 3 j l o L u . 6. d k 9 www.cekate.hr o k t n 1 d o
© Copyright 2024 Paperzz
