Preuzmi PDF 12 MB - Centar za kulturu Trešnjevka

broj 24 /25
jesen / zima 2013.
Besplatno
kvartovsko
glasilo
Trešnjevački
kvadrat danas
vrijedi oko
1630 eura
međunarodni
projekt cekatea
1
2wards europe
poznati iz susjedstva
Intervju:
Matija Dedić
Mapiranje Trešnjevke:
otkrijmo zajedno
nevidljivi
kvart
riječ urednice Dragi Trešnjevčani i Trešnjevčanke,
2
bliži se vrijeme darivanja pa smo vam
i mi u novome broju odlučili darovati
zanimljive tekstove i informacije. Doznat
ćete tako što je sve u naselju obilježeno u
sklopu projekta ‘’Mapiranje Trešnjevke’’,
tko su genijalci iz trešnjevačke garaže
te gdje su u kvartu prvi urbani vrtovi.
Istražili smo koliko na Trešnjevki stoji
kvadrat stana te koje su crne prometne
točke naselja. Pokušali smo doznati i gdje
se na Trešnjevki skrio božićni ugođaj, a
vi prosudite jesmo li ga na kraju uspjeli
i pronaći. Da ne bi u dobu darivanja
sate gubili tražeći najbolji dar za svoje
najmilije, odlučili smo vas podsjetiti
na onaj najvredniji kojim ih ove godine
možete iznenaditi. O kojem je daru riječ,
pročitajte u novoj kolumni Dubravke
Miljković. Ako tijekom blagdana odlučite
da bi pjevanje moglo postati vaš novi hobi,
ne brinite se, našli smo zbor koji će vas
primiti čak i ako ne pjevate kao Caruso ili
Milka Trnina. Ako pak radije planinarite
i odlazite na izlete, i za to imamo
rješenje pa vas pozivamo da se pridružite
izviđačima iz Odreda “Plamen”. Kao i
uvijek, s mnoštvom informacija koje niste
znali o zaslužnim pojedincima po kojima
su nazvane ulice u kvartu počastila nas
je naša kolumnistica Nives Opačić, a
koji su mu budući projekti, otkrio nam
je naš susjed Matija Dedić. Pripremili
smo i vodič kroz CeKaTeov program pa
vas pozivamo da posjetite neke od naših
radionica, izložbi ili predstava te nam se
pridružite u našem novom klubu, mjestu
gdje baš svi znaju vaše ime i uvijek su
sretni što vas vide... Ima još tema koje smo
velikodušno s vama odlučili podijeliti
stoga nastavite čitati i uživajte!
Novosti iz četvrti
Idemo u
CeKaTe
Trešnjevačka posla
od 7 do 107
Anita Končar
Poznati iz Povijesni
susjedstva feljton
glas trešnjevke | jesen / zima Kvartovski
metronom
sadržaj Trešnjevka sjever
Trešnjevka jug
str. 4-5
str. 6-7
Projekt:
Mapiranje Trešnjevke
Osnivamo Klub
CeKaTea
Riječ imaju predsjednici
Međunarodni projekt:
2wards Europe
str. 9
Retrovizor
str. 12
Genijalci iz
trešnjevačke garaže
str. 15
Više vozila i pješaka veći oprez na cestama
Pregled događanja u CeKaTeu
str. 13
Trešnjevački
urbani vrtlari
str. 10-11
Najave
Događanja u CeKaTeu
str. 14
Kvadrat doma u kvartu
str. 16-17
str. 18-19
Kolumna Nives Opačić
str. 20-21
Intervju: Božidar Ugrina,
voditelj ansambla za seniore
str. 8
str. 23-24
Izviđački odred “Plamen”
str. 26-27
str. 22
Kamo je nestao božićni
ugođaj na Trešnjevki?
Svom snagom protiv
nasilja nad ženama
str. 25
str. 28-29
Vrbani iii dobili
vrtić i školu
Kolumna Dubravke
Miljković
Događanja u
knjižnicama
Intervju: Matija Dedić
Tratinska i Ozaljska:
Najave događanja:
str. 30-31
str. 34–35
str. 32
Žile kucavice Trešnjevke
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 3 str. 36–37
str. 33
koncert, koncert, koncert
str. 38-39
Novosti IZ
četvrti
Treš
njev
ka dobila novog
sjev predsjednika
er
IVAN BUTORAC
novi je predsjednik Vijeća
gradske četvrti
Trešnjevka sjever.
Rođen je 1968.
Živi na području
Mjesnog odbora
“Ljubljanica”, a
zastupnik je
Socijaldemokratske
partije. Strojarske
je struke i radi sa
suprugom u svojoj
obiteljskoj tvrtki.
Tekst: Vesna Rems Dobrin
V
ijeće gradske četvrti
Trešnjev­ka sjever konstituirano je na
sjednici 27. lipnja.
Među 19 vijećnika njih sedmero poznato
je građanima iz
prethodne četiri
godine, a dvanaestero je novih.
Željko Grupković
(HL) potpredsjednik
je Vijeća Trešnjevke
sjever. Rođen je
1962. u Zagrebu.
Rukovoditelj je
Odjela za elektrotehničke radove
Zagrebačkog
velesajma.
MIRNA VOLF ( SDP )
rođena je u Zagrebu
1973. Po zanimanju je profesorica
engleskog jezika
i filozofije, a radi
u tvrtki AKD .
ZLATA LEVAČIĆ
( SDP ) poznata nam
IVAN HAVELKA
( SDP ) rođen je
DARKO LIOVIĆ
( SDP ) rođen je u
je iz prošloga saziva
kad je bila vijećnica.
Rođena je 1954. u
Belom Manastiru.
Financijska je
referentica u poduzeću Feroimpex.
u Zagrebu 1955.
Računovođa je
Društva za psihološku pomoć.
Našicama 1979., a
po zanimanju je
diplomirani ekonomist. Magistar
je ekonomskih
znanosti.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 4
MIRJANA ŠIMAC
( SDP ) rođena je
BOŽENA PEČEK
( SDP ) rođena je
1954. u Zagrebu.
Po zanimanju
je ekonomistica,
zaposlena je u
Satiričkom kazalištu “Kerempuh”.
1955. u Krapinskim
Toplicama.
Diplomirana je
ekonomistica, a
radi u poduzeću
Uriho. Također
je i predsjednica
Sindikata osoba s
invaliditetom Uriha.
GORAN ŠEVO
( SDP ) rođen je
KONRAD KIŠ
( HL ) rođen je u
1985. u Zagrebu.
Po zanimanju
je diplomirani
ekonomist.
Magistar je
ekonomskih
znanosti.
1973. u Zagrebu.
Po zanimanju je
šumarski inženjer, a
zaposlen je u poduzeću Dvokut ECRO .
novosti iz četvrti
DAVOR BOROŠAK
( HDZ ) rođen je u
PREDSJEDNICI MJESNIH ODBORA
Zagrebu 1968. Po
zanimanju je konobar. Voditelj je
poslovnice Zdenka
mliječnih proizvoda u Zagrebu.
MARIJAN - JANKO
RAKO ( HSU )
rođen je u Imotskom
1930. i po zanimanju je pravnik.
U mirovini je.
GORAN
GAŠPAROVIĆ
( HDZ ) rođen je
u Zadru 1974. Po
zanimanju je fizičar, zaposlen u
poduzeću Actarius
financije d.o.o.
MARIO BAIĆ ( SDP )
predsjednik je MO -a “Antun Mihanović”.
Rođen je u Zagrebu 1974. Sveučilišni je
profesor te v.d. prodekana za nastavu
i studente na Kineziološkom fakultetu.
Poziva građane na sastanke mjesnog
odbora koji se održavaju svakog ponedjeljka od 17:30 do 18:30 sati u Drenovačkoj
4 ili da svoja pitanja i prijedloge šalju na
e-adresu: mo_a.mihanovic@zagreb.hr
ANĐELKA KALFIĆ
članica je Hrvatske
demokratske
zajednice.
KREŠIMIR MATOKOVIĆ
(HDZ) rođen je 1966.
Marija Jelavić (SDP)
predsjednica je Mjesnog odbora “Dr.
Ante Starčević”. Rođena je 1952. u
Zagrebu. Umirovljenica je.
u Zagrebu. Po zanimanju je diplomirani
inženjer elektrotehnike, a zaposlen u Hrvatskom
telekomu d. d.
DAMIR KOVAČIĆ ( SDP )
predsjednik je MO -a “Ciglenica”. Rođen
TIN ZNAOR
( HDZ ) rođen je 1971.
Po zanimanju je
liječnik, otorinolaringolog. Radi kao
pročelnik Zavoda
za bolesti uha, nosa,
grla i kirurgiju glave
i vrata u Kliničkoj
bolnici “Merkur”.
je 1979. u Zagrebu, po zanimanju je dipl.
ing. elektrotehnike, smjer radiokomunikacije i profesionalna elektronika. Radi
u tvrtki Ericsson Nikola Tesla gdje je
senior softwareengineer. Radi bolje
komunikacije s građanima, izradio je
internetsku stranicu za MO “Ciglenica”,
a adresa je www.mo-ciglenica.com
ŽELJKO ČEČURA
( HSS ) rođen
je 1962. u Rumi.
Diplomirani je
ekonomist, a zaposlen je u Poreznoj
upravi Ministarstva
financija.
VESNA MATIĆ (SDP)
predsjednica je Mjesnog odbora “Ljubljanica”.
Rođena je u Zagrebu 1949. Bila je
poslovna tajnica, a sad je u mirovini.
ZDENKA HERCEG
JAKLENEC (SDP)
predsjednica
je MO-a “Stara
Trešnjevka”. Rođena
je 1948. u Zagrebu.
Umirovljenica je.
GORAN KUREVIJA
dolazi iz Hrvatske
socijalno–liberalne stranke.
ANTE FUMIĆ
( HSP AS ) rođen
je 1988. u Zagrebu.
Po zanimanju je
menadžer marketinga, a trenutačno radi na
više projekata.
glas trešnjevke | jesen / zima
KRUNOSLAV
ČVAREK
predsjednik je MO -a
“Silvije Strahimir
Kranjčević”, a
dolazi iz SDP -a.
MARIJA MILJAK
predsjednica MO -a
“Pongračevo”, a
dolazi iz HDZ -a.
ŽELJKO MILOŠEVIĆ
predsjednik je MO -a
“Nikola Tesla”, a
dolazi iz SDP -a.
NIKOLA ANIĆ
predsjednik je
MO -a “Rudeš”, a
dolazi iz HDZ -a.
SLAVKO ŠTIMAC
predsjednik je MO -a
“Samoborček”, a
dolazi iz SDP -a.
5
novosti iz četvrti
Treš
njev
ka
jug
MILIVOJ SIKIRICA
( HL ) potpredsjed-
TOMISLAV KORMAN
( SDP ) rođen je 1984.
ZVANE BRUMNIĆ
( SDP ) rođen je
IVAN ZELENIĆ
( ZA GRAD ) rođen
JASENKA ŠTIGLEC
( HDZ ) rođena je
ZVONIMIR PULJIZ
( HDZ ) rođen je 1973.
nik je Vijeća, rođen
1953. u Prilepu.
Školovao se u
Zagrebu. Po zanimanju je inženjer
cestovnog prometa,
a sad je u mirovini.
godine u Zagrebu.
Po zanimanju je
inženjer bioprocesnog inženjerstva
i magistar javnog
upravljanja. Viši je
savjetnik u Uredu
predsjednika Vlade.
ima 11 novih
vijećnika
6
Tekst: Vesna Rems Dobrin
SAŠA MOLAN
predsjednik Vijeća gradske četvrti
Trešnjevka jug rođen je u Zagrebu 1971.
gdje je i diplomirao na Ekonomskome
fakultetu. Radi u Vodoprivredi Zagreb
gdje je rukovoditelj financijskih i računovodstvenih poslova. Član je SDP -a. Poziva
građane Trešnjevke jug da se svojim inicijativama, idejama i prijedlozima uključe
u rad mjesnih odbora i gradske četvrti.
V
ijeće gradske četvrti Trešnjevka jug konstituirano je na sjednici održanoj 28. lipnja na osnovi
rezultata izbora koji su održani u svibnju ove
godine. Vijeće se sastoji od 19 članova među kojima su
njih osmero poznati građanima iz prošlog mandata,
ili kao vijećnici u gradskoj četvrti ili kao predsjednici
mjesnih odbora, a jedanaestero je novih. Novi (stari)
predsjednik Vijeća je Saša Molan, a građani su ga
već četvrti put uzastopce izabrali na tu funkciju, što
dovoljno govori o njegovu radu. Među šest mjesnih
odbora u dvama (MO “Prečko” i MO “Gajevo”) mandat
je produljen starim predsjednicama (Liliani Ćuk i Ireni
Rožman), a u četirima mjesnim odborima izabrani su
novi čelnici.
glas trešnjevke | jesen / zima
1969. u Zagrebu.
Po zanimanju je
diplomirani inženjer građevine.
1955. u Slavonskom
Brodu. Po zanimanju je pravnica. Voditeljica
je Službe nadzora
u području roba,
usluga, ugostiteljstva i turizma
u Državnome
inspektoratu.
je u Zagrebu 1981.
Predaje zemljopis u Osnovnoj
školi “Ljudevit
Gaj” u Zaprešiću.
u Splitu. Po zanimanju je liječnik, specijalist opće i plastične kirurgije, a
zaposlen je u Klinici
za kirurgiju KBC -a
“Sestre milosrdnice”.
novosti iz četvrti
PREDSJEDNICI
MJESNIH ODBORA
DARKO MRZLEČKI
( ZL ) rođen je 1970.
u Zagrebu. Po
zanimanju je građevinski tehničar. Tehnolog je
u Zagrebačkome
holdingu, i to u
podružnici ZET .
DENIS HRESTAK
(sdp) rođen je u
Zagrebu 1970. Po
zanimanju je magistar ekonomskih
znanosti i diplomirani inženjer elektrotehnike. Član je
uprave poduzeća
APIS IT d.o.o.
VEDRAN MAŽURAN
MARJANOVIĆ ( SDP )
rođen je 1978. u
Zagrebu. Po zanimanju je diplomirani ekonomist.
IRENA ROŽMAN
( SDP ) ponovno je
izabrana za predsjednicu MO -a
“Prečko”. Rođena
je u Zagrebu 1953.
Po zanimanju je
likovna tehničarka,
a radi u Dječjem
vrtiću “Prečko”.
NIKOLA FABRIO
( SDP ) predsjednik
je MO -a “Vrbani”.
Rođen je 1943. u
Splitu. Po zanimanju
je strojarski inženjer. Umirovljenik je,
no radi u poduzeću
Merkantile d.d. i član
je Švicarsko-hrvatske
poslovne udruge.
7
ANKICA
KOSOVEC - KRŽELJ
( SDP ) rođena je
u Zagrebu 1952.
Magistra je tehničkih znanosti, i to
telekomunikacija i
informatike. Radila
je u tvrtki Ericsson
Nikola Tesla.
IGOR BUBLIĆ
rođen je u Zagrebu
1969. Član je
Hrvatske demokratske zajednice.
ZDRAVKO BRKIĆ
rođen je u Kruševu
1961. Predstavnik
je Hrvatske demokratske zajednice.
DRAŽENKO KOŽUL
( HSP AS ) rođen
TOMISLAV MADŽAR
( SDP ) rođen je 1949.
STJEPAN ORLOVIĆ
( HSU ) rođen je
DAMIR IVANDA
je 1970. u Širokom
Brijegu. Po zanimanju je komercijalist,
a radi u poduzeću
Ratkom Dugi rat.
u Kninu. Magistar
je ekonomskih
znanosti zaposlen u
Hrvatskim vodama.
1967. Po zanimanju je diplomirani ekonomist.
rođen je u Subotici
1981. Član je
Hrvatske demokratske zajednice.
ANKICA JUKIĆ
( SDP ) rođena je
MARKO ŠTEFANEK
( HL ) rođen je 1986.
1955. Predsjednica
je Foruma žena
SDP -a Trešnjevka
jug. Zaposlena
je i majka odrasloga sina.
glas trešnjevke | jesen / zima
Privatni je poduzetnik, vlasnik poduzeća Vrtovi d.o.o.
LILIANA ĆUK
( SDP ) ponovno
je izabrana za
predsjednicu
Mjesnog odbora
“Gajevo”. Rođena
je u Zagrebu 1957.
Samostalna je
referentica u poduzeću Tisak, a po
zanimanju je prometna tehničarka.
MLADEN
MATIJAŠEC
( SDP ) predsjednik
je Mjesnog odbora
“Horvati – Srednjaci”.
Rođen je 1957. u
Ludbregu. Privatni
je poduzetnik.
DANIJEL SAMARŽIJA
( HDZ ) predsjednik
je Mjesnog odbora
“Jarun”. Rođen je
1977. u Zagrebu. Po
zanimanju je ekonomist i privatni je
poduzetnik. Radi u
vlastitom poduzeću
Tas autodijelovi.
SADIK HAJDAREVIĆ
( SDP ) predsjed-
nik je Mjesnog
odbora “Knežija”.
Rođen je 1953. u
Živinicama (Bosna
i Hercegovina).
U mirovini je.
riječ imaju predsjednici
vijeće gradske četvrti trešnjevka sjever
Uključite se u kreiranje razvoja
naše gradske četvrti !
Poštovani sugrađani!
Sukladno rezultatima izbora iz svib- malih komunalnih akcija kojima ćemo
nja ove godine, preuzeo sam dužnost poboljšati komunalni standard u našoj
predsjednika Vijeća gradske četvrti četvrti. Da bismo bili u tome učinkoviti,
Trešnjevka sjever 27. lipnja 2013. potrebna nam je suradnja s našim sugraDolazim s liste Socijaldemokratske đanima, na koju i pozivam. Građani su
partije koja je, zajedno sa svojim koa- oni koji najbolje znaju potrebe i prolicijskim partnerima i nositeljem liste bleme iz svojeg susjedstva, pa koristim
mr. Darkom Liovićem, osvojila povje- ovu prigodu da sve vas pozovem da se
renje najvećeg broja glasova naših aktivno uključite u kreiranje razvoja
sugrađana.
naše gradske četvrti. Pravi je put poveU svome sam radu uvijek nastojao zivanje putem mjesnog odbora, a vijećbiti korektan, transparentan i učinkovit nici iz mjesnih odbora predlagat će
te ću se truditi da tako bude i ubuduće. gradskoj četvrti koje su akcije od prioHoću li i koliko u tome uspjeti, ocijenit riteta za sugrađane na lokalnoj razini .
ćete sami.
Nadam se da će se ta suradnja ostvaTemelj je mojeg rada i rada vijeć- riti na obostrano zadovoljstvo i da će
nika donošenje i provedba plana naša četvrt napredovati.
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka sjever
Ivan Butorac
8
vijeće gradske četvrti trešnjevka jug
Gradit će se najfunkcionalniji
društveni dom u gradu
Drage sugrađanke i sugrađani!
Potkraj lipnja konstituirana su nova
Također, priprema se dokumenvijeća mjesnih odbora i gradske četvrti tacija za novi društveni dom Gajevo.
Trešnjevka jug. U tijeku su predradnje, Nadamo se da ćemo do kraja 2015.
zajedno s vijećima mjesnih odbora, za godine i sagraditi i otvoriti možda najpripremu plana malih komunalnih bolji i najfunkcionalniji društveni dom
akcija za 2014. godinu koji će zajedno u cijelome gradu. Isto tako, planira se
s financijskim planom početkom slje- uređenje nogostupa i cesta te ostale
deće godine usvojiti Vijeće gradske male komunalne akcije.
četvrti Trešnjevka jug.
Važno je istaknuti kako su na
Na sjednici u studenome pred- Vrbanima i Knežiji vrlo uspješno prostavljena je prometna studija za tekla društveno-kulturna događanja
Trešnjevku koju je izradila tvrtka povezana s obilježavanjem dana mjePrometis prema nalogu mjerodavna snog odbora.
ureda Grada Zagreba. Pripremaju se
Tijekom 2014. planiramo još više
projekti koji su dobili suglasnost pa će aktivnosti i organiziranje raznih dogase kompletno urediti dječja igrališta, đanja i suradnji s civilnim sektorom.
postaviti nove moderne sprave i anti- Želim svima sretnu i uspješnu 2014.
traumatske podloge.
godinu.
Predsjednik Vijeća gradske četvrti Trešnjevka jug
Saša Molan, dipl. oec.
glas trešnjevke | jesen / zima
idemo u
e
T
a
K
e
C
idemo u CeKaTe
MAPIRANJE TREŠNJEVKE
Obilježili smo
najkraću i najužu
zagrebačku ulicu
Točkice na zemljovidu Trešnjevke neće se označivati
samo tijekom šetnji, nego i virtualno na novoj
internetskoj stranici www.mapiranjetresnjevke.com
Tekst: Anita Končar
Foto: Vanja Radovanović
G
rupe turista koje šetaju Gornjim Trešnjevke” nastao je u suradnji s
gradom sa zemljovidima u Narodnim sveučilištem “Dubrava” , a
rukama i fotoaparatima oko nastavlja se na prethodna istraživanja
vrata nisu neobičan prizor pa i ne pli- koja je Centar za kulturu “Trešnjevka”
jene pažnju Zagrepčana. Kad se takva proveo u suradnji s udrugom “Kontra- Obilazak kvarta
povorka s vodičem na čelu nađe na akcija” (projekt “Muzej kvarta”), sa sek- Rudeš
Trešnjevki, svi koji ih ugledaju s pra- cijom mladih Društva arhitekata Zagvom se pitaju što se to događa.
reb (projekt “Akupunktura grada”), i na
Upravo takav scenariji dogodio čitav niz izložbi o povijesti Trešnjevke
se tijekom jedne od šetnji koja je odr- organiziranih u Galeriji “Modulor”.
žana u sklopu projekta “Mapiranje Sam projekt i dalje teži biti otvorena
Trešnjevke”, točnije tijekom obilaska platforma na kojoj mogu sudjelovati
kvarta Rudeš. Više od pedesetak gra- sve zainteresirane osobe koje imaju što
đana okupilo se toga dana i doznalo sve reći o Trešnjevki.
što nije znalo o tome zagrebačkome
Točkice na zemljovidu Trešnjevke
kvartu. I ne, nije tu bilo riječi o već zna- neće se označivati samo tijekom šetnji,
nim i manje znanim povijesnim činje- koje ne bi bile moguće bez svestrana
nicama. Mapirale su se naime i one vodiča Vanje Radovanovića. Naime, u
točke koje su obilježile neko određeno sklopu projekta održavat će se i obrarazdoblje.
zovni kvizovi i igre, a samo mapiraTako se moglo čuti sve o mostićima nje provodit će se i virtualno na novoj
na kojima su se nekad prodavale cigle, internetskoj stranici www.mapiranjekako je nastalo Pupinovo naselje te tresnjevke.com. Još ne znate da je jedna
tko danas obrađuje vrtove u Voltinom. trešnjevačka ulica najkraća i najuža
Sve to dio je projekta kojim se na razne zagrebačka ulica? Ne brinite se, i to
načine želi istražiti lokalni identitet smo već obilježili, a na vama je da odgokvarta koji bi time bio bliži onima koji u vor pronađete na našim internetskim
njemu žive. Naime, projekt “Mapiranje stranicama.
glas trešnjevke | jesen / zima
9
idemo u CeKaTe
2wards Europe
10
Ratna sjećanja temelj
su za stvaranje
tolerantnoga društva
Projekt se provodi u sklopu dvogodišnjega
programa “Grundtvig”, a u središtu su interesa
iskustva ljudi koji su proživjeli ratne strahote
O
Tekst: Anita Končar
Foto: CeKaTe
ni koji ne mogu zapam- se i jedan zanimljiv projekt u koji
titi prošlost, osuđeni je uključen i Centar za kulturu
su da je ponavljaju, “Trešnjevka”. “2WAR ds Europe”
napisao je George Santayana, dvogodišnji je projekt u kojem
američki filozof i pisac španjol- sudjeluje 10 zemalja članica
skoga podrijetla. Da njegove Europske unije, a već je i iz sariječi ne bi ostale samo mrtvo moga naziva projekta vidljivo
slovo na papiru, ususret obilje- da će u središtu interesa brojnih
žavanju stote godišnjice početka radionica, izložbi i susreta biti
Prvoga svjetskoga rata u sklopu iskustva ljudi koji su proživjeli
Programa cjeloživotnog obra- strahote najmanje dvaju ratova,
zovanja “Grundtvig” provodi kao i zajednička iskustva pro-
glas trešnjevke | jesen / zima
idemo u CeKaTe
življenih sukoba i trauma. Ta bi jek”, istaknula je. O tim iskuispričana ratna sjećanja trebala stvima starijih govorile su u
biti pouka i temelj za stvaranje Poljskoj i stare izblijedjele crnoi življenje demokratskoga, ne- bijele fotografije.
nasilnoga i tolerantnoga europ“Mi smo čuvši obiteljsku
skoga građanstva.
priču jedne Poljakinje mogli
Budući da je riječ o projektu doživjeti iskustvo rata, a ono što
cjeloživotnoga učenja, jedan me je posebno oduševilo bilo je
je od glavnih ciljeva dati glas to što u njezinoj priči nije bilo ni
starijim građanima te njiho- trunke mržnje”, rekla je Nada
vim sjećanjima na ratove. Kako Stipković.
Sve tri naše sugovornice sloprojekt, koji je već u punom
zamahu, izgleda i u praksi, za žile su se kako su ratna iskustva
Glas Trešnjevke ispričale su tri ispričana pričama običnih ljudi
gracije, Nada Stipković, Renata najveća vrijednost ovog proTomičić i Višnja Sepčić Gašpić, jekta. Te će priče postati i dio
koje su na radionici održanoj u zajedničkog europskog filma
listopadu u Oleśnici u Poljskoj sa snažnom porukom mira.
branile boje Hrvatske.
Tako je i Centar za kulturu
“Misao vodilja koja se tije- “Trešnjevka” tijekom projekta
kom našeg boravka u Poljskoj angažirao mlade kulturne
provlačila bila je da se ne nikad antropologe koji u suradnji sa
više takvo što ne ponovi”, rekla starijim građanima i koristeći
je Renata Tomičić koji još živo različite metode bilježenja
pamti prizore iz Domovinskoga osobnih sjećanja (film, fotograrata i rad s progranicima iz cijele fije, kazivanja, pričanje...) stvaHrvatske. Iako su riječi “da se ne raju materijal koji će biti dio te
ponovi”, bile svojevrsni lajtmo- poruke. Tim projektom Centar
tiv susreta u Poljskoj, Renata postaje mjesto međugeneracijkaže da je ondje upravo tijekom skoga prijenosa znanja i primjer
brojnih radionica shvatila i koji dobre prakse rada na osobnim
je jedini način da se ratne stra- ratnim sjećanjima kao metohote uistinu više ne ponavljaju. dom za društvenu transforma“Upoznavši druge kul- ciju i stvaranje tolerantnijega
ture, ljude i običaje naučite ih i okruženja.
razumjeti. Iskustvo iz Poljske
toliko me nadahnulo da sam
po povratku u Zagreb upisala
mirovne studije”, rekla je Renata.
Da je teško zamislivo pucati
u ljude koje si upoznao kroz njihovu kulturu, ali i gastronomiju,
kazala je Višnja Sepčić Gašpić.
“Uza sve što smo naučili, dragocjeno je i iskustvo toga spajanja naraštaja. Svi mladi koji
su s nama radili oduševili su
nas”, pohvalila je organizatore
iz Poljske Sepčić Gašpić. Kaže
i kako je upravo ta mješavina
naraštaja važna jer mladi trebaju čuti iskustva starijih.
“Ako im mi svoja iskustva ne
ispričamo, to će nestati zauvi-
glas trešnjevke | jesen / zima
Na jednoj od radionica u
Poljskoj riječ “mir ” na staklo
je ugravirala i ravnateljica
CeKaTea Ljiljana Perišić
CeKaTeov tim u Poljskoj
11
idemo u CeKaTe
Novi projekt
Otvaramo
CeKaTe klub!
Članskom iskaznicom ostvarivat će se popusti na brojne programe Centra
12
Tekst: Anita Končar
Foto: CeKaTe
Z
agrebački centri za kulturu u
rujnu su zajedničkim snagama
organizirali manifestaciju “Vrata
širom otvorena”, a Centar za kulturu
“Trešnjevka” svoja je vrata za ljubitelje
kulture odlučio ostaviti širom otvorena – baš svaki dan. A da bi CeKaTe
postao nezaobilazno mjesto u kojem
ćete napraviti svoje prve korake u
svijet umjetnosti, glazbe, kazališta,
filma i likovnosti, pokreće se novi projekt. Otvara se naime CeKaTe klub.
Želja nam je, kako kažu i stihovi
nekad popularne televizijske serije
“Kafić Uzdravlje”, da postanemo mjesto gdje baš svi znaju vaše ime i uvijek su sretni što vas vide... Osim toga
što smo Klub zamislili kao mjesto
okupljanja ljubitelja umjetnosti, svi
zainteresirani koji se učlane svojom
će članskom iskaznicom na blagajni
Centra ostvariti popuste na brojne
programe koje Centar nudi. Da će novi
članovi Kluba imati što izabrati, svjedoči i gotovo 30 programa koji su u
CeKaTeu realizirani samo u studenome
glas trešnjevke | jesen / zima
ove godine. Ako još ne znate, pravi
je trenutak da naučite kako u sklopu
CeKaTea djeluje niz odjela: Odjel za
sociokulturne projekte, Teatar TNT ,
Trešnjevačka plesna scena (koja realizira plesne projekte profesionalnih
plesnih grupa te radionice i seminare
za plesače amatere) i Glazbeni podij
(koji okuplja više od sto ansambala).
Izložbena djelatnost realizira se u
Galeriji “Modulor” specijaliziranoj za
arhitekturu i dizajn, a u Klubu “Melisa”
organiziramo programe za treću
životnu dob. Popis je dugačak pa jamčimo da će svatko naći nešto za sebe.
Centar želi biti prepoznatljiv i jače
ukorijenjen u lokalnoj zajednici, želi
steći ugled u kulturnoj javnosti, pridonijeti bogatijoj gradskoj kulturnoj
ponudi i biti otvoren za sve nove inicijative. Kako Centar jest mjesto gdje
se događa kultura za svakoga, Klub će
svoja vrata otvoriti i pojedincima i svim
udrugama koje žele s Centrom surađivati. Predbilježbe za članstvo mogu se
poslati na e-adresu: info@cekate.hr.
CeKaTe
Retrovizor
36. susreti zagrebačkih
glazbenih amatera
Ove godine Zagrebački glazbeni podij
organizirao je 36. izdanje Susreta
zagrebačkih glazbenih amatera.
Godišnja je to manifestacija na kojoj
zborovi i orkestri predstavljaju svoje
umjetničke programe, kao i prigoda
za razmjenu iskustava među amaterskim glazbenim ansamblima. Tijekom
listopada i studenoga održana su
tri koncerta, a prvi među njima bio
je “Musica sacra” održan u crkvi
Marije Pomoćnice. Jedan od najatraktivnijih koncerata u ovome ciklusu
svakako je bio koncert zagrebačkih
klapa održan u HGZ -u. Susrete je
zaključio koncert duhovne zborske
glazbe održan u Bazilici Srca Isusova.
7.Pssst! Festival nijemog filma
PSSST ! je jedinstveni međunarodni
filmski festival jer umjetnost nijemoga
filma predstavlja na nov, uzbudljiv i
zabavan način. Tako su se ove godine na
PSSST !-u mogli pogledati klasici japanskoga nijemoga filma, uključujući i kultnu
Kinugasinu “Stranicu ludila” te nijeme
filmove Mizoguchija i Ozua, a Hrvatska
je kinoteka i ove godine bila zadužena
za prezentaciju hrvatske nijemofilmske baštine. U natjecateljskome dijelu
programa prikazani su filmovi iz osam
zemlja, a odabrani su među više od 100
filmova pristiglih iz ukupno 23 zemlje.
Nagradu Veliki Brcko osvojio je njemački
film “Vjetar” Roberta Löbela. Nagrada
publike također će otputovati u Njemačku
jer su gledatelji najboljim ocijenili film
“Trenutak u meni” Davida M. Lorenza.
Izložba fotografija
“Kazalište, kazalište”
Galerija “Modulor” ugostila je u rujnu
izložbu fotografa Aleksandra Saše
Novkovića pod nazivom “Kazalište,
kazalište”. Autor se fotografijom kao
profesionalnom djelatnošću bavi od
šezdesetih godina te pripada samome
vrhu hrvatske umjetničke fotografije.
Poseban senzibilitet ima za kazališni
umjetnički izraz i stalni je suradnik
u brojnim kazalištima i kazališnim
grupama. Fotografije prikazane na
ovoj izložbi dio su ciklusa fotografskih
izloži u izboru fotografa Luke Mjede.
Demo-bendovi 2013. – Kvartura
Centri okupljeni u Kv ART uri osmislili su projekt i mladim
demo-bendovima iz svoga kvarta omogućili nastupe na
otvorenoj sceni centara. Trešnjevačka demo-scena nastupila je 14. lipnja na igralištu Osnovne škole “Prečko”.
Među svim pristiglim prijavama članovi ocjenjivačkoga
suda Renato Metessi, Ante Perković i Branko Kostelnik
odabrali su četiri najbolja benda, a to su: Spremište, Hren,
D’Gump i Eke Buba. Osim nastupa demo-bendova, održan je i tradicionalni festival Zadnja stanica Prečko.
Vrata širom otvorena
Zagrebački centri za kulturu okupljeni u projektu KvART ura ove
godine organizirali su zajedničko
predstavljanje svoga rada koje se u
svakom od 13 centara održalo 21. rujna.
Toga su dana u sklopu manifestacije
nazvane “Vrata širom otvorena” svi
centri predstavili programe koje nude.
Manifestaciju u CeKaTeu otvorila je
prezentacija likovnih programa, lutkarskih, obiteljskih i plesnih radionica,
a u večernjim je satima održan koncert
Mile Elegović i grupe Just the Pine.
10. susreti
plesnih grupa
U Centru za kulturu “Trešnjevka”
tijekom travnja i svibnja održali su
se 10. susreti plesnih grupa. U proteklih deset godina trešnjevačka plesna
scena predstavlja respektabilan prikaz amaterske plesne scene te okuplja 150 plesnih grupa s više od 3000
plesača iz cijele Hrvatske. Nastupi
grupa ocjenjivali su se u kategorijama: jazz dance, show dance,
step, mjuzikl i urbani plesni izrazi.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 13
Antigona –
prockletstvo roda
Priču o sestri koja je usprkos tiraninovoj zabrani pokopala osramoćenoga
brata Medley teatar postavio je kao
rock-mjuzikl izmiješavši mlade i zrele
pjevačke, plesačke, glumačke i sviračke snage. Na pozornici Teatra na
Trešnjevci više od 30 izvođača mjuzikla “Antigona – prockletstvo roda”
prikazalo je sudbinu kralja Kreonta
i neizbježan rasap njegove obitelji.
Najave događanja u
CeKaTeu
Gala koncert u Lisinskom
Noć muzeja u CeKaTeu
Galerija “Modulor” pridružit će se 24.
siječnja manifestaciji Noć muzeja u
sklopu koje će se, uz izložbu fotografkinje Ive Lulić “Krk – Otok vila” , održati
i radionica fotografiranja na temu vila
i vilenjaka. U razgovoru s fotografkinjom posjetitelji će moći doznati kako
nastaje pojedini ciklus, kako je došlo
do toga da se počne baviti temom vila i
vilenjaka... Izložba će se moći razgledati
do 31. siječnja. Fotografkinja Iva Lulić
studirala je na Filozofskome fakultetu u
Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i etnologiju gdje je i diplomirala
2007. godine, a fotografsku naobrazbu
stekla je na Arhitektonskome fakultetu. Profesionalno se bavi fotografijom od 2006. kao slobodnjakinja.
Multikulturalizam
U veljači kreće novi ciklus tribina, predavanja i radionica koje će se održati u
sklopu projekta “Multikulturalizam
– bogatstvo ideja, bogatstvo stvarnosti, bogatstvo problema”. Osim
upoznavanja s modelima i rasprava o
multikulturalnosti, građani će moći
svjedočiti o svojim iskustvima i predlagati mjere za razvitak hrvatskoga
multikulturalnog modela. Autor i
voditelj projekta je prof. dr. sc. Saša
Božić. Sudjelovanje je besplatno!
Najbolji zborovi s Drugoga natjecanja
hrvatske vokalne tradicijske glazbe
imat će prigodu nastupiti na gala
koncertu koji će se 8. prosinca održati u Koncertnoj dvorani Vatroslava
Lisinskog. Riječ je o koncertu koji je
dio posebne nagrade koju je zborovima
dodijelio Zagrebački glazbeni podij
i pokrovitelj natjecanja Koncertna
dvorana Vatroslava Lisinskog. Na
koncertu će nastupiti Ženski vokalni
ansambl “Zwizde “, ženska klapa
“Ventula”, Folklorni ansambl “Ivan
Goran Kovačić”, mješoviti i ženski
akademski zbor Filozofskoga fakulteta
u Zagrebu “Concordia discors” te
Pjevački zbor “Josip Štolcer -Slavenski”.
Radionice tijekom
školskih praznika
Izložba
“Ususret Uskrsu”
I ove godine polaznici kreativne
radionice razmjena vještina
Kluba “Melisa” , kluba građana
treće životne dobi, predstavit će
svoje kreativne radove na izložbi
“Ususret Uskrsu” koju otvaramo
početkom travnja. Riječ je o izložbi
keramičkih i ostalih kreativnih
izložaka povezanih s tim blagdanom.
Gala večer plesa
Gala večer plesa, kruna godišnjih
aktivnosti Trešnjevačke plesne scene,
objedinjuje nastupe laureata TREPS
Festivala plesa te nastupe profesionalnih plesača i ansambala iz Hrvatske.
Kroz plesnu večer koja će se u dvorani
Centra održati 15.prosinca s početkom
u 19 sati, prožet će se različiti plesni
izričaji, od klasičnih do urbanih, kao i
različiti pristupi koreografiji, scenografiji, pokretu te viđenju plesne umjetnosti općenito. Ono što povezuje sve
izvođače njihova je izvrsnost – rezultat
truda, predane vježbe, umjetničkoga
žara, kreativnosti i velike ljubavi prema
plesu.Gala večer plesa odlična je motivacija mladim plesačima amaterima
za okretanje profesionalnom bavljenju
plesom, kao i dobra prigoda za razmjenu iskustava, učenje i inspiraciju.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 14
Za svake školske praznike pripremamo
poseban program namijenjen djeci i
mladima. Svi su dobrodošli! Možete
sudjelovati u kazališnoj, dramskoj,
plesnoj, likovnoj ili kreativnoj radionici.
Izradi pa zaigraj svoju društvenu igru,
kul blokić ili bilježnicu, nakit od tkanine,
narukvice prijateljstva, cvjetne ukrase
za svoj prozor… Zabavi se s prijateljima
i upoznaj nove! Broj je mjesta ograničen
pa je potrebno predbilježiti se!
čk
a
v
e
nj
a
a
l
s
o
p
Genijalci iz
treš
tvrtka multirotor
trešnjevačke garaže
Bespilotne letjelice koje izrađuju Goran Skelec i
Ervin Šilić koriste se za nadzor, u poljoprivredi za
nadziranje usjeva i u građevinarstvu i arhitekturi za
trodimenzijsko skeniranje prostora i objekata
Tekst: Davor Ivanov
Foto: privatni album
D
a uspješne tvrtke poOsnivači tvrtke tvrde da je
činju iz garaže, doka- posao s letjelicama sveobuhvazuje i primjer tvrtke tan i zahtijeva mnogo vremena
Multirotor koju su osnovali i entuzijazma. Oduševljenja i
Goran Skelec i Ervin Šilić da bi nadahnuća imaju obojica, a proiskoristili svoje već bogato isku- blem s nedostatkom vremena
stvo u izradi bespilotnih letjelica nadoknadili su osnivanjem
te se posvetili konstruiranju no- tvrtke te zapošljavanjem radvih i boljih modela. Tvrtka koja nika koji su preuzeli dio posla.
se smjestila u Ogrizovićevoj
U proteklih godinu dana
ulici na Trešnjevki nije bila uo- sastavili su i izradili više od
bičajena mala tvrtka koja tek deset letjelica te usavršili svoje
počinje s radom jer su njezini modele letjelica MR 4 i MR 8.
osnivači već imali veliko po- Osim razvoja novih letjelica,
Multirotor pruža tehničku
slovno iskustvo.
podršku
svojim sestrinskim
Bespilotne letjelice koje izratvrtkama
Geoarheo i Novena
đuju koriste se u mnoge svrhe
pa se tako, uz rekreativno lete- čiji su direktori Goran i Ervin
nje, njima može snimati iz zraka, i čija je djelatnost povezana s
i to malom i velikom kamerom, arheologijom, geofizikom te
potrebnom za ozbiljnije video- multimedijima i internetom.
produkcije. Zahvaljujući tomu,
“Srce svake Multirotorove
može se ostvariti videoprijenos letjelice napredna je elektronika
iz zraka u stvarnome vremenu, i žiroskopski sustav koji ostvaa koriste se i za nadzor, u poljo- ruju stabilan let letjelice. Uz tu
privredi za nadgledanje usjeva osnovnu elektronsku stabiliinfracrvenim kamerama, u zaciju, na letjelici su ugrađeni i
građevinarstvu i arhitekturi dodatni napredni uređaji kojima
za trodimenzijsko skeniranje se poboljšava funkcija letjelice, a
prostora i objekata, u vojsci i to su akcelerometar za određivaslužbi za spašavanje, u geode- nje visine letjelice, GPS za ostvaziji za izradu ortofotosnimaka rivanje automatskog pozicioniterena…
ranja letjelice, bilo da se radi o
tome da stacionirano lebdi na
glas trešnjevke | jesen / zima
jednome mjestu ili da se kreće
po zadanoj putanji u prostoru.
Uz navedeno, ugrađene su i
brojne druge posebne funkcije
kao što su autopilotske funkcije za automatsko polijetanje
i slijetanje, povratak na mjesto
polijetanja i automatskog preuzimanja upravljanja letjelicom
i povratka na početni položaj
u slučaju nestanka radioveze s
letjelicom”, objašnjavaju Ervin
i Goran.
Komentirajući planove za
budućnost ističu kako se ova
vrsta tehnologije sve više koristi pa namjeravaju i dalje pratiti najnovija tehnološka dostignuća, koja će primjenjivati u
vlastitim modelima, te smišljati
vlastite inovacije.
15
trešnjevačka posla
Zelene mrljice kvarta
Trešnjevački urbani
vrtlari obogaćuju
i tlo i živote
Eko ekipa “Prečko” pokrenula je
osnivanje zajedničkog vrta u svome
naselju, očistila gradsku parcelu od
smeća i stvorila organski vrt
16
I
Tekst i foto: Vanja Radovanović
ako je Trešnjevka danas vrlo urbanizi- dana u dan bile smo sve više oduševljene, čak
rana, a vjerojatno i jedan od najgušće zaprepaštene, ljudima koji su se željeli prikljunaseljenih zagrebačkih kvartova, ona još čiti vrtlarenju i druženju i time s kakvom su
uvijek čuva svoj dodir s prirodom. Uz poneki se lakoćom i poletom bacali na čišćenje terena
dobro skriveni zeleni džep koji se uvukao od otpada svake vrste. Divile smo se kako je
između zgrada i obiteljskih kuća, u sastavu šikara ubrzo postala bujan i plodan vrt, divile
je Trešnjevke i zelena oaza Jarun. Na samome smo se druženju, zajedništvu, učenju, igrajugozapadu, na rubu Prečkoga, lako je naći i nju”, objašnjava Nikolina.
velike zelene površine uz rijeku Savu, nekaPrisjetila se i desetaka pisama upućenih
dašnja polja koje su danas zauzeli vrtovi ili gradskim i lokalnim vlastima u kojima su
korov. Upravo na tome području, koje je sad izrazile želju za gradskim vrtom, dvadeset
pretežno u gradskome vlasništvu i čeka nove do trideset posjeta raznim uredima, telefonplanove za korištenje (većina je kategorizirana skih razgovora, elektroničkih poruka, kucakao zelena površina), rodila se u ožujku 2013. nja na vrata i objašnjavanja. Procedura nije
godine inicijativa za osnivanje zajedničkoga bila posve jasna i još uvijek nije završena, no
vrta. Inicijatorice su bile Nikolina Turčinović zasad postoji barem usmeno odobrenje da
Dupor i Romana Krstekanić. Njihova je vrtna nema prepreka za osnivanje vrta na lokaciji
priča izazvala i pozornost medija jer je to bio uz Jarnovićevu ulicu u Prečkom.
prvi zagrebački vrt koji je nastao potpuno
Prema Nikolininim riječima, to je bio tek
spontano. Naime, okupljeni zainteresirani jedan dio priče, organizacijski. Za nju je vrt
građani koji su formirali Eko ekipu “Prečko” nešto više, tek točka na “i” idealizmu koji su
zajedničkim radom očistili su odabranu neu- neočekivano Romana i ona susrele kod ljudi
potrebljenu gradsku parcelu od smeća i stvo- koji su se uključili u projekt. Vrt je u međurili nadasve neobičan vrt koji njeguju slijedeći vremenu zaživio.
pravila organskoga vrtlarstva i permakulture.
“Naš vrt, zelena mrljica na zemljovidu
Kako se taj vrt razvijao, za Glas Trešnjevke grada, postala je prekrasan prizor s balkona
ispričala je Nikolina Turčinović.
okolnih zgrada, mjesto gdje djeca skaču po
“Romana i ja s puno nevina i buntovna slami i slažu krumpire u slamnate tornjiće,
zanosa krenule smo u organizaciju grupe. Iz gdje odrasli mjesec dana pletu ogradu od gra-
glas trešnjevke | jesen / zima
trešnjevačka posla
nja, vesele se svakoj rajčici i bumbaru. Kao neki
paralelni minisvemir za nas gotovo sedamdeset u Eko ekipi! Mnogo je mogućnosti za daljnji
razvoj: radionice, predavanja, eksperimentiranje, čitanje, nova poznanstva, sanjarenje i
planiranje. Pronalazimo putove da proširimo
naš utjecaj. Lijepo bi bilo čuti sljedeće vijesti:
'Sa zapada grada nezaustavljivo se širi pošast
formiranja vrtova na svim zapuštenim površinama, građani se organiziraju i razmjenjuju
vještine i usluge. Djeca odlaze na obrazovne
izlete gdje uče kako se uzgaja hrana koju jedu.
Uče kako je mnogo lakše zajednički graditi i
djelovati. Diljem grada niču tržnice organske
hrane. Škole i vrtići uzgajaju voće u svojim dvorištima.' To je budućnost kakvu želimo. Voljeli
bismo da nas je sve više i da u svakome kvartu
bude neka ekipa, da se ljudi upoznaju, da se
druže i rade zajedno.”
Nakon ove priče zaključak se sam nameće:
članovima ekološke ekipe u Prečkom zajednički vrt nije samo vrtlarstvo, uzgoj povrća i
cvijeća, nego i prigoda za druženje mimo uobičajenih užurbanih susreta svakodnevice, prigoda za posve slobodan kontakt s prirodom,
ali i s ljudima dobre volje, otvorena srca i još
živa oduševljenja (čega, nažalost, danas ima sve
manje), s ljudima koji svoj život žele obogatiti
nečim novim.
glas trešnjevke | jesen / zima
Kako do gradskog vrta?
Da biste mogli dobiti gradsku parcelu
na korištenje, potrebno je ispuniti i neke
formalnosti. Naime, nakon što Grad
Zagreb objavi javni poziv za davanje
vrtnih parcela na korištenje, građani
zahtjev za korištenje tih parcela predaju Gradskom uredu za poljoprivredu
i šumarstvo. Pravo podnošenja zahtjeva
imaju osobe s prebivalištem na području
grada Zagreba, a uz zahtjev trebaju priložiti i potvrdu o broju članova u kućanstvu ovjerenu kod javnog bilježnika.
Na temelju tih zahtjeva i propisanih
kriterija Ured za poljoprivredu provodi
postupak utvrđivanja prijedloga popisa
koji se izražava brojem bodova i koji
potom utvrđuje gradonačelnik. Obrasci
zahtjeva mogu se nakon raspisanih
javnih poziva preuzeti i na službenim
stranicama Grada Zagreba i u Uredu za
poljoprivredu i šumarstvo. Sve informacije povezane s javnim pozivom mogu se
dobiti u Uredu, Avenija Dubrovnik 12/
IV , ili na telefonskim brojevima (01) 658
56 50 i (01) 658 56 01. Prema podacima
toga ureda, dosad je u Zagrebu podijeljeno 606 vrtnih parcela, a sljedeće
godine planira se na korištenje dati
još njih 400. Loša je vijest što još uvijek
nisu pronađene lokacije na području
Trešnjevke pa iz Ureda za poljoprivredu
pozivaju zainteresirane građane iz
četvrti Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug
da zbog blizine lokacije budućeg vrta
u Stenjevcu podnesu zahtjeve nakon
objave javnog poziva ili da se jave Uredu.
A.K.
17
trešnjevačka posla
CIJENE NEKRETNINA
Trešnjevački kvadrat
danas vrijedi
oko 1630 eura
Tekst: Petra Kostanjšak
Foto: Darko Bandić Kiro
U objema
trešnjevačkim
četvrtima cijene
su prilično pale
u odnosu na
prošlu godinu
18
C
ijene nekretnina posljednjih su bila viša osam eura. Ako se promatra prema
godina neprekidno padale u cije- četvrtima, na Trešnjevki sjever kvadrat
loj Hrvatskoj pa tako i u Zagrebu. životnoga prostora ipak je nešto skuplji. On
Prosječna cijena stana u Zagrebu u rujnu je u listopadu stajao 1637 eura, što je malo
je iznosila 1593 eura po četvornome metru, više od 1632 eura, koliko je stajao kvadrat
što je lagani porast cijena u odnosu na na području Trešnjevke jug.
ljetne mjesece, ali je u listopadu ta cijena
Kad je u pitanju veličina stanova koji
opet pala na 1572 eura. Naravno, dobra je se prodaju, dolazimo do računice da su to
vijest za one koji sad kupuju stan to što su uglavnom veći stanovi. “Stanova u prodaji
cijene oko šest posto niže nego prije godinu na području Trešnjevke sjever ima 312, a
dana. Istodobno, to je loša vijest za sve koji prosječna je površina stana 71 četvorni
prodaju stanove: u gotovo svim zagrebač- metar. Na Trešnjevki jug prodaju se 432
kim četvrtima cijene kvadrata pale su u stana, a prosječna je površina 69,9 četvornih
odnosu na 2012. godinu. Jedini su izuzetak metara”, objašnjava Ivan Knežević, vodičetvrti Peščenica-Žitnjak, Gornja Dubrava telj CentarNekretnina.neta, oglasnika za
i Sesvete.
nekretnine u Hrvatskoj. CentarNekretnina
Što se pak tiče naše Trešnjevke, tu je na mjesečnoj bazi donosi indekse cijena
u posljednjim mjesecima ove godine nekretnina u Hrvatskoj, ali i podatke za
ipak zabilježen lagani rast cijena nekret- svaku zagrebačku četvrt.
nina. Tako je prosječna cijena kvadrata na
Prema tim podacima, u objema trešnjepodručju Trešnjevke sjever i Trešnjevke jug vačkim četvrtima cijene su prilično pale u
u rujnu iznosila 1627 eura, a u listopadu je odnosu na prošlu godinu, i to na južnome
glas trešnjevke | jesen / zima
trešnjevačka posla
INDEKS CIJENA NEKRETNINA ZA LISTOPAD 2013 .
Prosječna cijena (u eurima) Gradska četvrt
listopad 2013. Prosječna cijena
(u eurima)
listopad 2012.
2304
2129
1919
1877
1833
1736
1734
1579
1657
1557
1499
1441
1528
1474
1457
1179
Gornji grad-Medveščak Donji grad centar Maksimir Podsljeme Črnomerec Trnje Trešnjevka sjever Peščenica-Žitnjak Trešnjevka jug Novi Zagreb zapad Podsused-Vrapče Stenjevec Novi Zagreb istok Gornja Dubrava Donja Dubrava Sesvete 2194 2017 1770 1788 1740 1647 1637 1612 1632 1428 1411 1375 1349 1516 1406 1197 Izvor: CentarNekretnina
dijelu za otprilike tri posto, a na sjeveru za
Oni koji prodaju stanove žale za zlatnim
čak 6,4 posto. Naime, potkraj prošle godine vremenima kad je kvadrat na Trešnjevki statrešnjevački kvadrat stajao je više od 1700 jao više od 2000 eura. Na primjer, prije šest
eura. Što se pak tiče iznajmljivanja stanova, godina, dakle 2007., u Zagrebu je četvorni
sjever i tu, za nijansu doduše, vodi. Naime, metar u prosjeku stajao 2044 eura, a na
na jugu najam stana od oko 40 kvadrata stoji Trešnjevki 2125 eura. Danas toliko stoje
oko 300 eura, a na sjeveru nešto malo više.
jedino stanovi u strogome središtu grada.
Kad uzmemo u obzir sve ove cijene,
Pregledavajući internetske oglasnike
Trešnjevku možemo smjestiti negdje po sre- tražili smo nekretnine na trešnjevačkom
dini popisa zagrebačkih četvrti. Najskuplje području koje se svojom cijenom i veličisu četvrti i dalje Gornji grad-Medveščak te nom ističu pa smo, među ostalim, pronašli
Donji grad centar, a to su ujedno jedine dvije stan od 185 kvadrata u Kranjčevićevoj koji
četvrti u kojima četvorni metar stoji više od se prodaje za nešto više od 400.000 eura, a na
2000 eura. Ispred Trešnjevke sjever nalaze Vrbanima III stan od 254 kvadrata prodaje
se Maksimir, Podsljeme, Črnomerec i Trnje, se za 540.000 eura.
a ispred Trešnjevke jug, osim ovih navedeBudući da se uglavnom prodaju veći
nih, našla se i Peščenica. Jeftiniji stanovi od stanovi, pokušali smo pronaći one manje
onih trešnjevačkih mogli su se pronaći u te doznati koliko stoje. Tako se na sjeveru
Novome Zagrebu, Stenjevcu, Podsusedu, Trešnjevke može pronaći stan od 15 četvorDubravi i Sesvetama, s time da su u ovoj nih metara koji stoji 22.000 eura, a najmanji
posljednjoj četvrti stanovi najjeftiniji te kva- koji smo uspjeli pronaći nalazi se u Rudešu,
ima 11 četvornih metara i stoji 15.000 eura.
drat stoji oko 1200 eura.
glas trešnjevke | jesen / zima
19
trešnjevačka posla
CRNE PROMETNE TOČKE
–
veći oprez na
cestama!
Više vozila i pješaka
Prema podacima Policijske uprave zagrebačke,
na području Trešnjevke dogodi se oko 12
posto svih prometnih nesreća u Zagrebu,
odnosno oko devet posto svih nesreća na
području za koje je mjerodavan PUZ
20
K
ad ujutro iz svoga stana
ili kuće kročimo na ulicu,
istog trenutka postajemo
sudionici u prometu. Svuda oko
nas prolaze pješaci, automobili,
biciklisti, tramvaji, autobusi i
vlakovi. Sudionika je sve više
i zato svi oni, bilo pješaci bilo
vozači, moraju biti prometno
budni i poštovati pravila.
Intenzivna gradnja, urbanizacija i naseljavanje Trešnjevke
tijekom desetljeća neizbježno
su sa sobom donosili sve više
vozila i pješaka odnosno sve
gušći promet, a s njime i druge
probleme: velike brze prometnice, probleme s parkiranjem,
zatim uske uličice te, naravno,
određena prometna rješenja
koja zahtijevaju dodatan oprez.
Većina stanovnika Trešnjevke
sjever i Trešnjevke jug, koje
nadzire VII . policijska postaja
Zagreb, već dobro zna koji su
dijelovi njihovih četvrti u prometnom smislu potencijalno opasni,
ali bez obzira na to, uvijek vrijedi ponoviti neka upozorenja i
istaknuti koje su to crne točke u
našem okruženju. Naime, prema
podacima Policijske uprave
zagrebačke (PUZ ), na području
Trešnjevke dogodi se oko 12
posto svih prometnih nesreća
u Zagrebu, odnosno oko devet
posto svih nesreća na području
za koje je mjerodavna PUZ .
“Iako područje gradskih četvrti
Trešnjevka sjever i jug pokriva
oko tri posto grada Zagreba, broj
stanovnika, koji čini oko 17 posto
gradskoga stanovništva, ukazuje
na veći broj vozila i vozača, ali
i na veći broj pješaka. Također,
područje je posljednjih godina
u komunalnom smislu znatno
izmijenjeno, od infrastrukturnih
objekata za potrebe građana
do uređenih prometnica poput
Zagrebačke avenije, Jaruna i
drugih dvotračnih i višetračnih cesti”, poručuju iz PUZ -a.
Dodaju da su u prvih devet
mjeseci ove godine na području
VII . policijske postaje zabilježene 632 nesreće, što je ipak
0,2 posto manje u odnosu na
godinu prije. Pritom su, nažalost, četiri osobe izgubile
živote, a njih je 219 ozlijeđeno.
glas trešnjevke | jesen / zima
Tekst: Petra Kostanjšak
u 2012. godini:
Trešnjevka sjever: 501
nesreća, tri poginule i
134 ozlijeđene osobe
Trešnjevka jug: 419
nesreća, četiri poginule i
108 ozlijeđenih osoba
u devet mjeseci
2013. godine:
Trešnjevka sjever: 365
nesreća, jedna poginula i
116 ozlijeđenih osoba
Trešnjevka jug: 267
nesreća, tri poginule i
103 ozlijeđene osobe
Prema broju nesreća i broju
stradalih osoba, lani su istaknute crne prometne točke bile
Zagrebačka i Ljubljanska avenija, gdje se dogodilo najviše
nesreća, ukupno 174, zatim
Selska i Horvaćanska cesta te
njihovo križanje, kao i križanje
Selska-Ozaljska. U ovoj godini u
prvih devet mjeseci među najopasnije prometnice i raskrižja,
trešnjevačka posla
uz već navedene, ubrojen je i
potez Ozaljska – Tratinska te
križanje Selska-Jadranski most,
pokazuju policijske statistike.
Pritom prema broju nesreća
prednjači Trešnjevka sjever, ali
ona ipak ima nešto više stanovnika od Trešnjevke jug.
Iz policije podsjećaju da se
mnogo toga može učiniti kad
je riječ o prilagodbi i uređenju
kritičnih točaka. Građani naime
mogu prijaviti kritičnu točku
ili pak djelovati preko svojih
vijeća gradskih četvrti. Dakle,
i sami građani mogu sudjelovati u poboljšanju sigurnosti
te upozoriti ako negdje uoče
potencijalnu opasnost koja
prijeti njima, njihovim susjedima i ostalim sugrađanima.
“U suradnji s policijskim
postajama, gradskim i županijskim tijelima mjerodavnima za
cestovni promet, u 2013. godini
na razini PUZ -a upućena su 242
dopisa koja se odnose na razne
suglasnosti i mišljenja na projekte te prijedloge za poboljšanje
protočnosti i sigurnosti prometa
na pojedinim prometnicama i
raskrižjima”, ističu u PUZ -u.
“Postupanje prometne policije, koje katkad djeluje represivno, u sebi ima ipak preventivni
karakter kako bi se zakonskim
ograničenjima osigurala sigurna
prometna komunikacija”, poručuju iz policije. Dakle, djelovanje policije koje ponekad ljuti
građane zapravo služi tomu
da upozori i skrene pažnju te
ispravi neka potencijalno opasna ponašanja u prometu.
U ovome tekstu moramo
izdvojiti još neke prometnice
koje zahtijevaju dodatan oprez,
a to su područje oko jezera
Jarun te ono oko Trešnjevačkog
placa, posebno tijekom prometnih gužvi. Isto tako, posebnu
pozornost treba imati na svim
križanjima, i na onima sa svjetlosnom prometnom signalizacijom i na onima s postavljenim
prometnim znakovima. Važno je
istaknuti da osim vozača signalizaciju svakako moraju poštovati
i pješaci jer su oni u prometu
osjetno ugroženiji i ranjiviji.
glas trešnjevke | jesen / zima
prema puz-ovim
podacima, najopasnije
su prometnice i
raskrižja u 2013. godini:
•
Zagrebačka avenija i
Ljubljanska avenija
•
Selska cesta
•
Potez Ozaljska – Tratinska
•
Horvaćanska cesta
•
•
Raskrižje
Selska-Horvaćanska
Križanje SelskaJadranski most
21
ulicama kružim
Ulica
Ljudevita
Jonkea
Nives Opačić:
Ulica Ljudevita Jonkea
Znanstveni interes tog profesora bio je hrvatski jezik, ali
i češki jezik. Preveo je, između ostaloga, Hašekova Švejka
na hrvatski, pa Malostranske pripovijetke Jana Nerude,
pa Zapise pod vješalima Juliusa Fučika, pa Čapeka
S
22
ve je više ulica koje se zovu po vrlo dobar. Kad sam to vidjela, vjeroljudima koje sam i osobno pozna- jatno sam ga pogledala tako neskriveno
vala (o Ulici Marijane Radev već razočarano da mi je rekao: “Želite li da
sam u ovoj rubrici pisala). Takva je i Vam postavim još jedno, dodatno, pitaJonkeova ulica, koja se, eto, našla na nje?” Naravno da sam željela. Nakon
području Trešnjevke, pa o njoj mogu toga sam je unio corr. odličan (što sam
pisati za kvartovsko glasilo. Više je morala potvrditi i u referadi, tada
razloga mojem zadovoljstvu, a sva nije bilo prijevara). Upravo zbog te
izviru iz činjenice da mi je prof. dr. korekcije nastojala sam u cijelom svoLjudevit Jonke bio ne samo profesor jem profesionalnom vijeku – a nastahrvatskoga književnog jezika na fakul- vila sam razrađivati jezične savjete
tetu nego kasnije i mentor na postdi- upravo na tragu njegova Hrvatskog
plomskom studiju.
jezika u teoriji i praksi (više objašnjavati,
Taj Karlovčanin – “lancman” moje a manje propisivati) – da ne iznevjerim
mame i tete – rođen je 1907. godine. tu, Profesorovom rukom ispravljenu,
Znanstveni interes bio mu je hrvatski ocjenu. Bila sam (1973) i posljednja njejezik, ali i češki jezik (preveo je, između gova studentica na postdiplomskom
ostaloga, Hašekova Švejka na hrvat- studiju lingvistike. Profesor, prerano
ski, pa Malostranske pripovijetke Jana (zašto ne reći pravo: na prijevaru) umiNerude, pa Zapise pod vješalima Juliusa rovljen, ogorčen, razočaran (bio je predFučika, pa Čapeka). Tada, na kraju sjednik Matice hrvatske u najnezahvaldruge godine studija, a na samu Staru nije vrijeme, 1970/1971), doveo me do
godinu 1965. (božićnih praznika tada stupnja magistra i do smrti (1979) nije
nije bilo) položila sam kod Profesora se više pojavljivao na fakultetu.
veliki ispit iz hrvatskoga književnog
Drago mi je što je dobio “svoju”
jezika. I sam je ispit bio gotovo aneg- ulicu (blizu Doma sportova), u koju
dotalan: nakon mjeseci i mjeseci učenja katkada i zađem, jer u njoj stanuje
s jednom kolegicom, časnom sestrom jedna moja prijateljica koju povreuršulinkom (kojoj je “svetačko” ime meno posjetim. Dobro je što na ploči
bilo Nives), na tvrdim samostanskim u toj ulici piše ime i prezime (Ljudevita
drvenim stolcima, bez kava, brbljanja Jonkea), a ne, kao u tolikim ulicama,
i “pauza”, bila sam sigurna da sam se samo Jonkeova ulica. Jer svi i sve brzo
dobro pripremila. Profesor mi je na tone u zaborav, pa da se dulje zna i
kraju ispita upisao u indeks ocjenu pamti, a i malo teže zaboravi.
glas trešnjevke | jesen / zima
07
1
o
d
od 7
TREŠNJEVAČKI ZBOROVI
Božidar Ugrina:
Ne morate biti ni Milka
Trnina ni Caruso, važno
je da se družimo!
Autor umirovljeničke himne lani je sa svojim ansamblima imao čak 128 nastupa
Tekst: Vesna Rems Dobrin
Foto: privatni album
P
rije tridesetak godina osnovao je “Trešnjevačke
mališane”, a danas vodi četiri trešnjevačka ansambla za seniore: “Vedar osmijeh”, “Prečko
50+”, “Trešnjevačke kišobrane” i Folklorni zbor
“Žumberčanke”. Sa svojim je ansamblima lani imao čak
128 nastupa. Božidar Ugrina doselio se u Zagreb 1967.
godine iz Šibenika, točnije iz Varoši, šibenskoga kvarta
iz kojeg su na put slave krenula mnoga velika imena
hrvatske glazbe.
Ugrina se i danas rado prisjeća djetinjstva koje je bilo
ispunjeno svirkom pa kaže: “Odrastao sam u Mimincu,
malo dalje od mene živio je Vice Vukov, pa Duško
Jaramaz, pa Arsen Dedić i na kraju Ivo Pattiera. Svirao
sam s Arsenom i njegovim ocem u Šibenskoj narodnoj
glazbi, orkestrom koji je triput osvojio naslov svjetskog
prvaka na raznim natjecanjima.”
Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao
je klarinet 1971. godine, a 1976. godine doselio se na
Trešnjevku, gdje i danas živi. Tri godine poslije osnovao
je Muzičku omladinu na Trešnjevci s danas pokojnim
profesorom Zlatkom Kubikom, a njihov prvi projekt bio
je dječji zbor od kojeg su poslije potekli “Trešnjevački
mališani”. Maestro se s veseljem sjeća tih dana.
“Trebali su se zvati 'Trešnjevački klinci', ali je iz
Socijalističkoga saveza došla zabrana s obrazloženjem
da asocira na prosto. Tad sam se šalio da bi trebalo zabraniti pjesmu 'Klinček stoji pod oblokom', ali nije pomoglo
i postali su 'Trešnjevački mališani'. Zajedno s profesorom Kubikom vodio sam ih dvanaest godina i tijekom
toga razdoblja kroz zbor prošlo je oko šest tisuća mališana. Otišao sam iz te priče 1991. godine, a 'Trešnjevački'
su postali 'Zagrebački mališani'.”
glas trešnjevke | jesen / zima
23
od 7 do 107
GT : Danas radite s pen-
24
Međunarodnom điru u Splitu, Mediteranfestu
zićima. S kime je lakše?
u Rimu, na sastanku seniora u Budimpešti,
– Djeca i penzioneri, to je isto.
nedavno smo bili u Českim Budějovicama.
Meni je odlično raditi s penzićima, odlično pjevaju, sve je dobro GT : Što nudite publici?
izvježbano. Naš najstariji plesač
– Mogu se pohvaliti da sad postavljamo šestu
ima 83 godine. Pjevanje i korekoreografiju. Dosad smo postavili katarinsko
ografije prilagođeni su toj dobi.
kolo, salonsko kolo s krinolinama, stare splitske
plesove, jadranske otoke gdje su zastupljena
GT : Autor ste penzionerske himne “Penzići” koju
Jezera na Murteru, Hvar i Korčula, zatim pječesto i rado izvodite na nastupima i koju publika
sme i plesove otoka Hvara, pjesme i plesove
odlično prihvaća.
Samobora. Šesta su koreografija koju sad
– Himnu “Penzići” napravili smo Mišo Doležal
postavljamo bunjevački plesovi, i to onako kako
i ja. Kao i sve dobro, i ovo je nastalo iz zezanih Zagreb i Hrvatska još nisu vidjeli.
cije. Pjesma je tempo di polka, zapravo između
marša i polke, i već prvi taktovi dižu ruke na GT . Vaši zborovi svagdje budu zapaženi, a snimili ste
i neke CD -ove.
ritam. Pjesma je fenomenalna, a mogu vam reći
da moja unuka koja ima šest godina stalno traži
– Zbor “Žumberčanke” snimio je dva, a zbor “Prečko
da joj sviram “Penziće”.
50+” jedan CD . Imamo izvrsne kritike. Trudimo
se na probama da sve bude dobro uvježbano, ali
GT : Dugačak je popis vaših aktivnosti – Ansambl
uglavnom je važno da se družimo uz pjesmu. Ja
“Koleda”, bend Combo 5, izviđači. Što još?
ne zadajem teške arije jer to moje zboraše ne
– U Amaterskom folklornom ansamblu “Koleda”
veseli. Njih vesele starogradske pjesme kojih
radio sam 28 godina kao korepetitor, tajnik i
se sjećaju iz mladosti. Veseli ih druženje. Neće
voditelj tamburaša, a u izviđačima sam od 1959.
nitko raditi karijeru u tim godinama. Stalno im
godine. Tamo sam upoznao Mišu Doležala i od
ponavljam: “Ne morate biti ni Milke Trnine ni
tada smo nerazdvojni prijatelji. Mišo i ja svirali
Caruso. Počnite točno, završite točno, nemojte
smo sa Zdravkom Šerićem i Vanjom Liscem pa
zavlačiti, budite intonativni i to je sve što tražim
često u šali kažem da je to kvartet muških vještica.
od vas.”
GT : Imali ste bend i to vrlo uspješan.
– Da. Zvao se Combo 5 i svirali smo kao pratnja
većini pjevača stare garde. Pratili smo Zdenku
Kovačiček, Zdenku Vučković, Beti Jurković,
Đorđa Peruzovića, Duška Lokina, Đanija
Maršana…
GT : Danas vodite četiri trešnjevačka ansambla.
– Da. Vodim zbor trešnjevačkoga doma umirovljenika “Trešnjevački kišobrani”, Mješoviti zbor
gerijatrijske udruge “Prečko 50 +”, Folklorni
ansambl “Vedar osmijeh” i Ženski folklorni zbor
KUD -a “Žumberčani”. Na nastupe uvijek vodim
dva ansambla, kombiniram ples i pjesmu. Volim
raditi kolažne program tako da nije dosadno.
GT : Gdje sve nastupate?
GT : Kako dolazite do članova?
– Audicijama i reklamom od usta do usta. Kod
mene je svatko dobrodošao. Ako netko baš ne
zna dobro pjevati, dolazit će na probe pa će
naučiti. Važno je da se ljudi druže.
GT : Tko vas financira?
– Nitko. Zbor “Prečko” prije dvije godine dobio je
četiri tisuće kuna od Gradskoga ureda za kulturu. Ove godine nije dobio ništa, a zboru “Vedar
osmijeh” dano je sedam tisuća kuna. Jedino
“Žumberčanke” redovno dobivaju od Grada
i Županije i imaju dovoljna sredstva. Društvo
nema sluha za naše aktivnosti. Zamislite,
Trešnjevka jug ima 60.000 stanovnika, a ima
jedan jedini zbor. To je sramota.
– U domovima umirovljenika, crkvama, bolni- GT : Na Vašem profilu na Facebooku pozivate sve da
vam se pridruže u pjesmi i plesu?
cama… Nastupamo posvuda po Hrvatskoj: Novi
Vinodolski, Senj, Crikvenica, Lukovo. Već godi– Naša su vrata širom otvorena. Vježbamo u Domu
nama nastupamo za Međunarodni dan starijih
umirovljenika “Trešnjevka” na Trgu Slavoljuba
osoba u Lisinskom ili Globusu, za gerontološki
Penkale. Na svome profilu na Facebooku objavtulum na Zrinjevcu i Trgu. Nastupali smo na
ljujem termine za audicije. Svi su dobrodošli.
glas trešnjevke | jesen / zima
od 7 do 107
USUSRET BLAGDANIMA
Kamo je nestao
božićni ugođaj
na Trešnjevki?
Tekst i foto: Vanja Radovanović
D
rage čitateljice i čitatelji, što vam
na Trešnjevki otkriva da nam se
bliže božićni i novogodišnji blagdani? Što je to po čemu se Trešnjevka tih
dana u godini razlikuje od svih ostalih?
Božić i Nova godina u najmračnijem
su dobu godine i vjerojatno je upravo
to razlog zašto se diljem svijeta slave uz
brojna svjetla: u izlozima prodavaonica,
prozorima kuća i stanova, na božićnim
drvcima. Čak se i Zagreb potencijalnim turistima pokušava predstaviti
kao grad koji je u tome dobu godine
raskošno osvijetljen iako, budimo
iskreni, daleko zaostajemo za većinom
drugih metropola. Gradski je centar
koliko-toliko okićen: u nekim izlozima
već možemo vidjeti božićne ukrase, na
trgovima su postavljeni šatori u kojima
se pije kuhano vino ili čaj... Što međutim
od takve božićne atmosfere možemo
vidjeti u našem kvartu?
Gotovo ništa, rekao bih.
Najjasniji su znak da se približava
Božić prodavači na tržnicama, pogotovo na Trešnjevačkom placu. Stoje
ondje uz osvijetljene štandove na
kojima se prodaju svjećice, nakit, sitni
kičasti darovi... Njihova je ponuda i glasna i uočiljiva, u potpunoj suprotnosti
s okolinom.
glas trešnjevke | jesen / zima
Gradski je
centar kolikotoliko okićen:
u nekim
izlozima već
možemo
vidjeti božićne
ukrase, na
trgovima su
postavljeni
šatori u
kojima se
pije kuhano
vino ili čaj...
Drugi su znak približavanja Božića
prodavači božićnih drvaca koji zauzmu
prazne površine na prometnim punktovima i nude svoju sezonsku robu.
Primjećujem da im posao svake
godine malo-pomalo opada, možda i
zbog buđenja ekološke svijesti. Miris
crnogorice ipak je tu, deseci borova
na jednoj su strani, čuveni “top” (koji
nalikuje na stroj za izradu kobasica) na
drugoj. I oni čekaju, vabe potencijalne
kupce, razmjenjuju pozdrave sa znancima, promatraju djevojke. Prava mala
nomadska zajednica, cirkus, koji dođe
i ode za desetak dana!
Postoje i ona “službena” božićna
drvca koja postavljaju gradske službe.
Jedva se ističu u svojoj okolini i teško se
uopće mogu smatrati jednim od znakova božićnoga ugođaja.
Ono u čemu najviše uživam ukrašeni su prozori stanova i vrtovi obiteljskih kuća. Iako su poneki kičasti,
svejedno uljepšavaju te kratke i najčešće tmurne dane. Neki su međutim
skladni, osvježavajući. Često mi pred
oči dođe slika Mirkovečke ulice, uličice
u sklopu naselja Prve hrvatske štedionice. Njezini su stanovnici okitili svoja
dvorišta šarenim svjećicama pa ta ulica
uistinu oživljava predbožićne dane!
25
25
od 7 do 107
N
26
e kaže se uzalud: mladi i djeca u Zagrebu žele biti
“Jednom izviđač, uvijek izviđači, ali uvjeti ne dopuštaju
izviđač”. Svatko naime da svaka gradska četvrt ima svotko je bar jedan mali dio svog ju izviđačku udrugu. Zato su u
djetinjstva proveo u izviđači- “Plamenu”, kazao je, vrlo zahvalma uvijek će se s radošću sjećati ni Općini koja je omogućila da se
svog prvog paljenja logorske va- na području Trešnjevke sjever
tre, prvog čvora ili pak pripreme osnuju izviđači.
svog prvog obroka ispred šatoI Gradska četvrt i Trešnjev­
ra koji je sam podignuo. Da su čani itekako mogu biti ponosni
ODRED IZVIĐAČA “PLAMEN ” izviđači još vrlo popularan i na svoje kvartovske poletarce,
mladima privlačan pokret, ja- izviđače, istraživače i brđane.
sno govori podatak od čak 40 Naime, samo u posljednja tri
milijuna članova diljem svijeta. mjeseca ekipe iz Odreda osvoA među tim milijunima našao se jile su šest pehara na natjecai Odred izviđača “Plamen” koji njima. U Državnoj izviđačkoj
već više od deset godina djeluje ligi 2012./2013. mlađa ekipa
na području Trešnjevke sjever osvojila je drugo, a starija treće
te brojnoj djeci i mladima omo- mjesto. Natjecanja su uvijek pogućava da kroz igru i zabavu seban izazov i doživljaj jer, osim
stječu nova znanja te razvijaju novih prijateljstava, nezaboravMnogi mladi i djeca
svoje vještine i talente.
nih iskustava, zabave i pjesme,
“Trenutačno imamo oko 50 mladi izviđači testiraju svoja
u Zagrebu žele biti
članova među kojima je većina stečena znanja i vještine.
izviđači. Uvjeti
u dobi između osam i 20 godina.
“Ekipe na natjecanjima proSvaka dobna skupina ima pro- laze stazu s kontrolnim stanimeđutim ne dopuštaju gram prilagođen uzrastu, pa su cama na kojima obavljaju razne
da svaka gradska
rafting, ekspedicija, upoznava- zadatke poput brzinskog dizanje ljekovitog bilja, preživljava- nja šatora, paljenja vatre, vezačetvrt ima svoju
nje u prirodi, kuhanje ili gluma nja čvorova, signalizacije…”,
izviđačku udrugu
na zabavnoj večeri, samo dio objasnio je Kabić te dodao da se
iskustava koja se mogu doži- svako natjecanje odvija u različivjeti u izviđačima”, rekao je tim dijelovima države pa su tako
Igor Kabić, načelnik Odreda Trešnjevčani prošli Hrvatsku
Tekst: Martina Cikojević
Foto: Odred izviđača “Plamen”
“Plamen”. Dodao je da mnogi sve od Vinkovaca i Pule do
Vještine koje
se stječu uz
igru, a pamte
čitav život
glas trešnjevke | jesen / zima
od 7 do 107
Upisi novih
članova početkom
sljedeće godine
Iako izviđač može postati svatko
od 7 do 77 godina, program
je namijenjen djeci osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga
uzrasta, a stariji se mogu priključiti kao voditelji, pomagači ili prijatelji organizacije.
Novi članovi moći će se upisati
početkom sljedeće godine, a
obavijest o tome moći će se
vidjeti na lecima i plakatima
polijepljenima po Trešnjevki, u
školama, na internetskoj stranici
www.oi-plamen.hr ili na profilu
na Facebooku što ga ima Odred.
Splita. Osim natjecanja, “Plamen”
svoje članove redovito vodi na
brojne izlete u prirodu pa su se
tako na repertoaru omiljenih odredišta našli: Velebit, Risnjak, Okić i
Ivanščica. Medvednica, kako kaže
naš sugovornik, gotovo im je kao
drugi dom. Osim mjesečnih izleta,
“Plamen” svake godine organizira
i zimovanja na koja često idu i s
drugim izviđačkim odredima iz
Hrvatske. Ipak, krunu izviđačke
godine nosi – logorovanje. Sve ono
što izviđač uči na sastancima i izletima tad se primjenjuje.
“Nakon što stariji članovi pripreme teren i na livadi sagrade pravi
mali grad s improviziranim kuhinjama, kupaonicama i šatorima,
mlađi sa svojim patrolama uređuju
patrolne kutiće i šatore te ponekad
skuhaju i večeru. Na kraju dana priprema se ognjište i vatra, a svaka
večer završava pjesmom, igrama
i zabavnim igrokazima”, ispričao
je načelnik Odreda koji je u izviđačima od 2005. godine. Kako je rekao,
“Plamen” ga je osvojio na prvi pogled te ga u mnogočemu pripremio
za “ozbiljan” život. Zaključio je da
je to ono najbolje u izviđačima.
“Uz pomoć iskusnijih učiš se ozbiljnosti i odgovornosti, a uz pomoć
mlađih prisjećaš se kako je to biti
dijete.”
glas trešnjevke | jesen / zima
“Plamen se diže, a iskra sipa”
Odred izviđača “Plamen” osnovan je, simbolično, 21. ožujka
2002., na prvi dan proljeća. Od početka djeluju na Trešnjevki
te u školi “Ljubljanica”, a uskoro i u školama “August Šenoa”,
“Voltino”, “Kralj Tomislav” i “Rudeš”. Ime koje su odabrali povezano je s vatrom koja je iznimno važna i simbolična u izviđačima. “Vatra nam pomaže da od namirnica napravimo topli
obrok, skuhamo čaj ili rasvijetlimo put u šumi. U šali znamo
reći da nam je vatra televizor dok boravimo uz ognjište na
logorovanju”, objasnio je načelnik Odreda Igor Kabić. Riječ
“plamen” prva je riječ u izviđačkoj himni vatri koja se pjeva u
posebnim prigodama. Kako kaže naš sugovornik, ekipi se
svidjela ideja što od malene iskre može nastati velik plamen pa
se tako nadaju da će od male grupe zanesenjaka nastati odred
koji će okupiti brojne mlade Trešnjevčane. Odred trenutačno
djeluje u MS -u “Pongračevo”, ali traže novi prikladniji prostor
koji bi im omogućio kvalitetniji rad i skladištenje opreme.
Izviđači – prigoda
za razvijanje
vještina i talenata
Izviđači su pokret za odgoj i neformalno obrazovanje djece i mladih.
Cilj je pokreta svakom pojedincu
pružiti prigodu za razvijanje
talenata i potencijala. U izviđačima se stječu razne korisne
i praktične vještine i znanja, i to
sve kroz igru, zabavu i avanturu.
27
od 7 do 107
ŽENSKA SOBA
Svom snagom protiv
nasilja nad ženama
U Kranjčevićevoj ulici odigrana je humanitarna
ragbijaška utakmica koja je dio kampanje osvještavanja
javnosti o problemu nasilja nad ženama
Tekst: Martina Cikojević
Foto: arhiva Ženske sobe
28
U
sklopu kampanje “U
tri klika biraj život bez
nasilnika” u subotu,
19. listopada, na stadionu
u Kranjčevićevoj ulici na
Trešnjevki odigrana je humanitarna ragbijaška utakmica
između momčadi Sjever i
Jug. Utakmicu je, u suradnji s
Hrvatskim ragbijaškim savezom i Zagrebačkim ragbijaškim
savezom, organizirala Ženska
soba – Centar za seksualna
prava radi osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad
ženama. Ovaj je događaj
samo jedan u nizu spomenute kampanje, a zajednički
im je naziv “Svom snagom
protiv nasilja nad ženama”.
“Istraživanja pokazuju da je
svaka treća žena u Hrvatskoj
doživjela neki oblik nasilja.
Nažalost, društvo u našoj zemlji
još je tolerantno prema raznim
oblicima nasilja, pogotovo
prema onom nad ženama. Ovim
događajem želimo upozoriti
javnost da takva vrsta nasilja
nije privatan već javnopolitički
problem”, rekla je Antonija Hojt
Ilić, voditeljica Programa za
mlade Ženske sobe. Dodala
je da je veliki odaziv na utakmicu dokaz da su građani
zainteresirani za taj problem
te da su svojom nazočnošću
odlučili podržati kampanju i
tako se boriti protiv nasilja.
Organizatore je posebno veselilo to što je na utakmicu došlo
mnogo roditelja s djecom. To
smatraju važnim jer se svijest o
nultoj toleranciji prema nasilju
mora razvijati od malih nogu.
“Mnoga djeca svoje uzore
vide u sportašima stoga je jako
važno da i oni znaju i promoviraju stav da nasilje nema
opravdanja”, istaknula je Hojt
Ilić. Napomenula je da će sav
prihod prikupljen od prodaje
ulaznica, a koje su stajale 10
kuna, ići Centru za žrtve seksualnog nasilja koji djeluje u
sklopu Ženske sobe. Od njegova osnutka 2008. godine do
danas kroz centar je prošlo više
od 600 osoba koje su zatražile
podršku i pomoć. Iako Ženska
soba nema svoje sklonište,
ženama koje se obrate za pomoć
glas trešnjevke | jesen / zima
Centru, a koje su pretrpjele
silovanje, seksualno zlostavljanje ili seksualno uznemiravanje, omogućuje se besplatna i
anonimna pomoć. Pruža im se
pravno savjetovanje, psihoterapija te medicinski pregled.
“Najčešća dob žena žrtava
seksualnog nasilja koje su nam
se obratile za pomoć kreće
se između 19 i 25 godina. Tih
godina obično su i sami počinitelji nasilja. Budući da su to
relativno mladi ljudi, jako je
važno organizirati preventivne
programe o seksualnom nasilju
od najranije dobi”, rekla je naša
sugovornica. Dodala je da s
nekoliko zagrebačkih srednjih
i s jednom osnovnom školom
već imaju dobru suradnju, a
takva će se praksa nastaviti i
dalje. Da je obrazovanje itekako
potrebno, dovoljno govori to što
mnogi ne znaju da je i obično
zviždanje za ženom na cesti,
iako blagi, ipak jedan od oblika
seksualnog uznemiravanja. Kao
najteži oblici seksualnog nasilja
smatraju se incesti, koji ujedno
imaju i najteže te najbolnije
od 7 do 107
posljedice. Jednako tako, istaknula je Hojt Ilić, malo je ljudi
upoznato s činjenicom da se kod
žena koje su preživjele seksualno nasilje razvije posttraumatski stresni poremećaj. Zbog
svega toga tim je ženama pomoć
dugoročno potrebna. Kao jedan
od najvećih uspjeha rada udruga
koje se bore protiv nasilja
nad ženama i nasilja općenito,
Antonija Hojt Ilić istaknula je
usvajanje protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja.
Taj je protokol donijela Vlada
Republike Hrvatske, a što je izuzetno važno, kazala je Hojt Ilić,
u izradi protokola sudjelovali
su i koordinatori Ženske sobe.
Unatoč tomu, velik problem
predstavlja odredba novoga
kaznenoga zakona u kojem je
minimalna kazna za silovanje
smanjena s tri na samo jednu
godinu. “Takvim zakonskim
smanjenjem kazne šalje se jasna
poruka da silovanje i nije neki
velik problem, odnosno da mu ne
trebamo pridavati puno pažnje.
To je vrlo opasno i zabrinjavajuće”, kazala je Antonija Hojt Ilić.
glas trešnjevke | jesen / zima
Financijska podrška Europske unije
Cjelokupna kampanja provodi se u sklopu projekta “Safe zone” koji
financijski podržava Europska unija, a koji Ženska soba provodi u
suradnji sa S.O.S . telefonom – poziv u pomoć (Virovitica), Centrom
za razvoj i podršku civilnog društva “Delfin” (Pakrac) i Centrom za
žene “Adela” (Sisak) te u sklopu projekta “Centar za žrtve seksualnog nasilja” koji provodi u partnerstvu s Uredom za socijalnu zaštitu
i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, a koji financijski podržava
Ministarstvo socijalne politike i mladih. Okosnica je kampanje internetska stranica www.sigurnomjesto.hr koja je pokrenuta u veljači
2012. godine, a namijenjena je svim ženama koje su pretrpjele bilo
koji oblik nasilja. Stranicu je dosad posjetilo više od 70.000 osoba.
Područje rada Ženske sobe:
zaštita ljudskih prava s naglaskom na ženska ljudska
prava
• suzbijanje seksualnog nasilja: razvoj javnih politika i učinkovite prakse u radu sa žrtvama
seksualnog nasilja, izravan rad sa žrtvama te razvoj preventivnih mehanizama i programa
• promocija i zaštita seksualnih prava u skladu s
Deklaracijom o seksualnim pravima, uključujući seksualnost žena te seksualne i rodne manjine
•
gdje potražiti pomoć?
Ženska soba nalazi se u Maksimirskoj 51a u Zagrebu.
Svi koji trebaju pomoć mogu se javiti na telefonski broj
(01) 61 19 444 ili na e-adresu savjetovaliste@zenskasoba.hr.
Internetska je stranica Ženske sobe www.zenskasoba.hr.
29
od 7 do 107
VRBANI III
Nova škola,
stari problemi
Tekst: Anita Končar
Foto: OŠ “Alojzije Stepinac”
N
30
akon sedam godina
čekanja roditelji djece
iz naselja Vrbani III
napokon mogu odahnuti. Taj je
zagrebački kvart naime u rujnu
dobio i školu i vrtić. U Osnovnu
školu “Alojzije Stepinac” može
se upisati oko 500 učenika, a ove
školske godine upisano ih je 416.
U školi kažu kako bi mogli upisati još osamdesetak učenika, no
kapaciteti škole nisu dovoljni za
rad u jednoj smjeni pa se nastava
odvija u dvama turnusima.
“Problem predstavlja nerazmjer broja učenika u razrednoj
i predmetnoj nastavi. Naime,
ove školske godine u nižim je
razredima 270 učenika, a u viši-
Gradnja i opremanje
škole, prema podacima
Gradskog ureda za
obrazovanje, kulturu i
šport, stajalo je gotovo
45,5 milijuna kuna
ma 146. Svi prvi i drugi razredi,
Gradnja i opremanje dugokojih je ukupno šest, produljeni iščekivane škole, prema podasu boravci pa je tih šest učionica cima Gradskog ureda za obrazozauzeto od 7 do 17 sati, a učio- vanje, kulturu i šport, stajalo je
nica je ukupno 17 u cijeloj školi. gotovo 45,5 milijuna kuna. Riječ
Zbog ovoga omjera broja uče- je o zgradi čija je ukupna povrnika u nižim i višim razredima šina 4300 četvornih metara i u
nastavu je bilo nemoguće orga- čijem je sklopu 17 učionica, 13 sanizirati u jednoj smjeni”, ističu nitarnih čvorova, dvije zbornice,
u školi. Ipak napominju kako će školska kuhinja, knjižnica s galese situacija s godinama mijenjati rijom te velika i mala sportska
jer su trenutačno zbog sastava dvorana. Uz to, vanjski prostor
stanovništva u kojem prevla- škole ima i prilazni trg, sportske
davaju mlade obitelji Vrbani III terene i školsko dvorište. Iako je
kvart u kojem je daleko više vr- riječ o najnovijoj školi u Zagrebu,
tićke djece i djece rane školske opreme ipak nedostaje. Škola
dobi, a za neko vrijeme ta će se nema ni pametne ploče ni tablesituacija okrenuti u korist uče- te ni bilo kakva druga “posebna”
nika starije školske dobi.
nastavna sredstva.
glas trešnjevke | jesen / zima
od 7 do 107
Vrbani dobili i
novi vrtić
“U učionicama imamo LCD - uključeni u život škole, dokatelevizore, ali ne i računala. zuje i akcija organizirana za
Novim računalima opremljena školsku knjižnicu. Naime, poje samo informatička učionica lovinom listopada održala se u
te knjižnica koja na galeriji ima naselju Vrbani III akcija pod natri računala kojima se mogu ko- zivom “Knjigom protiv antena”.
ristiti učenici. Specijalizirane Odazvali su joj se brojni stanari
učionice i kabineti tijekom vre- toga kvarta koji su se velikodušmena postupno će se i stalno no uključili u darivanje knjiga i
opremati uz pomoć Gradskog novca za školsku knjižnicu.
ureda za obrazovanje, kulturu
“Akcija se održala uz prigodan
i šport, sponzora i donatora te glazbeni program i besplatno
uz dragocjenu pomoć roditelja kestenje, a prikupljeno je čak
naših učenika. Roditelji su se 108 knjiga i oko 2700 kuna čime
već na mnoge načine uključili u je kupljeno dodatnih 30 novih
poboljšanje uvjeta rada u školi i knjiga”, pohvalili su roditeljsku
na tome smo im vrlo zahvalni”, inicijativu u školi.
kažu u novoj školi na Vrbanima.
Koliko su roditelji već sad
glas trešnjevke | jesen / zima
Nova škola nije jedini objekt
koji je ove godine otvoren u
naselju Vrbani III . U kvartu
je otvoren novi vrtić. Riječ
je o područnome objektu
Dječji vrtić “Kustošija” čija
je gradnja i opremanje stajalo gotovo 28,3 milijuna
kuna. Gradnjom tog vrtića
napokon je riješen problem
popisa čekanja u tome kvartu,
a prema podacima Gradskog
ureda za obrazovanje, u novi
je vrtić upisano 318 mališana.
Što se ostalih slobodnih
mjesta za vrtiće tiče, u Uredu
ističu kako ih na području
gradskih četvrti Trešnjevka
sjever i Trešnjevka jug još ima.
“U vrtićima Grada Zagreba
103 su mjesta, a na istome
području u privatnim i vjerskim vrtićima slobodno je 187
mjesta”, kažu u Gradskome
uredu za obrazovanje.
31
od 7 do 107
POZITIVAN UTJECAJ
Velikodušnost
čuda stvara
Piše:
Dubravka Miljković
Dokazano je da ljubaznost i nesebičnost prema drugima povećavaju intenzitet i trajanje našega dobroga raspoloženja
R
“
32
ođeni mi stric ne dopušta da ispod fasade
svoje kuće, koja se naslanja na njegovu,
stavim pet centimetara stiropora, jer
da će to suziti stube koje vode do njegova stana.
Stube su široke metar, a natkrov im, ako ćemo o
detaljima, barem dvadeset centimetara zadire u
moj posjed...”, žali se prijatelj.
Gledale smo se neko vrijeme šutke, drugima
se sigurno činilo da to traje cijelu vječnost. Susret
s Christine bio je najneobičnije iskustvo mog
života”, napisala je Slavenka Drakulić u svojoj
knjizi “Tijelo njenog tijela – priče o dobroti”, priče
o ljudima koji su, ni s čime pritisnuti, jedan svoj
bubreg darovali potpunim strancima. Christine
Swenson učinila je to, dakle, za nepoznatu joj
Slavenku Drakulić. (Priču iz prvog odlomka vjerojatno ne bi ni razumjela.)
Doista, koliko smo se i čega smo se sâmi spremni
odreći u korist nekoga drugoga – poznatoga ili
nepoznatoga? Mnogi su ljudi spremni darovati
novac, stvari, vrijeme, krv, organe – najčešće ipak
nakon smrti. Još se ne zna od čega su sastavljeni
oni koji su to spremni učiniti za života, pa još za
stranca. Kao što se i ne zna od čega su oni koji ni
bliskoj osobi ne bi dopustili da učini ono od čega
bi i njima bilo toplije.
Kad smo svjedoci nečijeg altruizma, ljubaznosti,
heroizma ili iznimno moralnog ponašanja prema
drugima, u nama se javlja osjećaj uzvišenosti. To je
emocija koja se spominje u različitim kulturama, a
ljudi je opisuju kao iznimno topao i ugodan osjećaj
koji je istodobno i vrlo motivirajući. Oni koji su ga
osjetili govore kako su i sami željeli postati bolji
ljudi koji rade dobre stvari i pomažu drugima.U
jednom istraživanju sudionici su bili podijeljeni
u tri grupe. Svaka grupa gledala je desetominutni
filmić: prva grupa o životu i radu Majke Terezije,
druga neutralni dokumentarac, a treća isječke iz
serije “Najsmješniji američki kućni video”. Oni
glas trešnjevke | jesen / zima
koji su gledali neutralni dokumentarac ostali su
emocionalno neutralni, što se moglo i očekivati.
Oni koji su gledali film o Majci Tereziji izvijestili su
da se osjećaju uzvišeno, a oni koji su gledali kućne
komedije rekli su da se osjećaju sretnima. Taj osjećaj
sreće potaknuo ih je da naprave nešto za sebe, nešto
što ih je zanimalo i od čega su imali koristi. Međutim,
osjećaj uzvišenosti kod onih koji su gledali film o
Majci Tereziji izazvao je u njima želju da pomognu
drugima. Štoviše, priličan broj njih prijavio se za
volontiranje u dobrotvornim organizacijama.
I druga istraživanja pokazuju kako se osjećaj
uzvišenosti lako širi pa može imati pozitivan
utjecaj na cijelu zajednicu. Svjedok dobroga
djela vrlo će vjerojatno i sam uskoro počiniti
dobro djelo i onda će se broj dobrih djela početi
povećavati. Zbog toga su u pravu oni koji se
bune što svaki kriminalac odmah osvane na
prvim stranicama novina dok dobre stvari često
ostanu nezamijećene. A s obzirom na to da smo
u dobrom raspoloženju puno skloniji pomoći
drugima nego kad smo loše raspoloženi, crni
sadržaji naslovnica sigurno nas neće potaknuti
na pomaganje. Moramo sami nešto poduzeti. To
ne samo da će biti korisno drugima, nego i nama
samima: pružanje pomoći donosi čak više zadovoljstva nego primanje: dokazano je da ljubaznost
i nesebičnost prema drugima povećava intenzitet
i trajanje našeg dobrog raspoloženja.
Ako ste u depresiji i ne znate što biste sami sa
sobom, učinite za nekoga nešto lijepo – bit će vam
bolje. Ako vam je dobro, učinite za nekoga nešto
lijepo – bit će vam još bolje. Ne morate dati bubreg,
dajte krv, pomognite nečijem djetetu u učenju,
odnesite ručak bolesnom susjedu... Najveće
učinke što se tiče dobrog raspoloženja i mentalnog
zdravlja imat ćete ako jedan dan u tjednu učinite
pet takvih dobrih djela (što, naravno, ne znači da
ostale dane možete biti – stric).
Trešnjevačke
knjižnice
KNJIŽNICA “STAGLIŠĆE”
Mirjana Gaura: Tajne divljine
U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici “Staglišće”
30. listopada predstavljena je knjiga
priča u stihovima autorice Mirjane
Gaura “Tajne divljine”. Knjiga je
namijenjena djeci i predškolskog i
školskog uzrasta. Predstavljanje je
organizirano za učenike OŠ “Ivan
Meštrović” te za članove Centra za
rehabilitaciju Zagreb. Spisateljica je
originalno uvela male slušatelje u
priču o medvjediću zvanom Mrmljo,
koji je ujedno i autoričin zaštitni znak.
KNJIŽNICA “KNEŽIJA”
Europski mural mladih
U Knjižnici “Knežija” 1. listopada
otvorena je izložba europskih
murala djece i mladeži iz raznih
zemalja. U ovome projektu sudjelovala su djeca iz DV -a “Matija Gubec”,
to jest djeca od tri do sedam godina,
pod vodstvom odgojiteljice Jane
Bjelajac. Izloženi murali prikazuju krajolike, znamenitosti, festivale, praznike i narodne nošnje, a
projekt je zamišljen kao svojevrsna promocija kulture i tradicije
raznih europskih zemalja. Putujuća
izložba počela je svoj put u španjolskoj osnovnoj školi “Elizabeth”, a iz
mjeseca u mjesec putuje Europom.
Mladen Kušec - Susret
s književnikom
U povodu obilježavanja Mjeseca knjige
u Knjižnici “Knežija” 23. listopada pod
vodstvom Dražene Šola Vrbanek organiziran je susret s poznatim dječjim
književnikom Mladenom Kušecom.
Susret je protekao u smijehu, spontanom razgovoru i druženju malih učenika Osnovne škole “Horvati” s književnikom koji je pričao djeci o svojem
djetinjstvu i kako je počeo pisati. Zatim
je pročitao neke svoje pjesme, govorio
o svojim knjigama i postavljao razne
pitalice. Djeca su mu uzvratila raznim
pitanjima i svojim recitacijama.
Tekst i foto: Maja Cvek
KNJIŽNICA “VOLTINO”
100 Godina čudnovatih
zgoda šegrta hlapića
Mjesec hrvatske knjige u Knjižnici
“Voltino” obilježen je izložbom
kojom su obilježene dvije obljetnice: 10 godina suradnje Škole
primijenjene umjetnosti i dizajna s Knjižnicom “Voltino” te
100 godina od objavljivanja knjige “Čudnovate zgode šegrta
Hlapića”. Za tu prigodu izloženi
su radovi učenika Grafičkog odjela na temu tipografskih plakata
i ilustracija za poznatu knjigu
Ivane Brlić Mažuranić. Izložbu je
otvorio Damir Brčić, profesor na
Grafičkom odjelu ŠPUD -a.
U Knjižnici “Staglišće”
predstavljena je knjiga
“Tajne divljine”
KNJIŽNICA “PREČKO”
Izložba likovnih radova
Gerijatrijske udruge “Prečko”
U povodu obilježavanja Među­
narodnoga dana starijih osoba u
Knjižnici “Prečko” svoje su radove
izložili polaznici likovne radionice “50+” koja djeluje u sklopu
Gerijatrijske udruge “Prečko” uz
vodstvo akademskog slikara Marija
Slunjskog. Na otvorenju izložbe
nastupio je Mješoviti pjevački zbor
“Prečko 50+” kojim ravna Božidar
Ugrina.
Kafkin svijet
U Knjižnici “Prečko” 25. listopada upriličen je čitateljski susret
posvećen Franzu Kafki u povodu
130. obljetnice književnikova rođenja. Susret je protekao u razgovoru
o doživljavanju, razumijevanju i
mišljenju o trima Kafkinim pripovijetkama: “Osuda”, “U kažnjeničkoj
koloniji” i “Umjetnik u gladovanju”.
Voditeljica susreta bila je profesorica
Katarina Starčević.
glas trešnjevke | jesen / zima | str. 33
Druženje djece i književnika
Mladena Kušeca
Knjižnica “Prečko” organizirala
je susret u povodu 130.obljetnice
rođenja Franza Kafke
A
V
T
S
D
SUSJE
ati IZ
pozn
džez- G U R U
34
Matija Dedić:
I zbog roditelja i zbog gena
glazba je postala moja ljubav
Poznati džezist snimio je osam albuma, a uskoro
izlazi novi, snimljen u New Yorku
Tekst: Davor Ivanov
Foto: privatni album
M
atija Dedić, poznati hrvatski džez-glazbenik, na
Trešnjevki živi već 11 godina. U glazbu je zaljubljen od
treće godine, a krivci za to i njegovi su roditelji, istaknuti
hrvatski glazbenici Arsen Dedić i Gabi Novak. Glazbeni gen naslijedila je i njegova jedanaestogodišnja kći Lu zbog koje je Matija
upoznat i s pjesmama Rihanne i ostalih pop-izvođača. Za njim je
već osam albuma, a uskoro očekuje i izlazak novoga, snimljenoga
u New Yorku. Da nije glazbenik, bavio bi se košarkom, a džezu ga
je privukla mogućnost improvizacije. Surađivao je s brojnim domaćim i stranim autorima kao što su: Alvin Queen, Martin Drew,
Ron Ringwood, Boško Petrović, Marc Murphy Band, Patrizia Conte,
David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, Jean
Louis Rassinfosse, Anca Parghel, Tomi Emanuel, Lenny White,
Tamara Obrovac, Marek Patrman, Salvatore Maiore i mnogi drugi.
Unatoč tomu što džez u Hrvatskoj i dalje ima izrazito loš tretman, tu
je vrstu glazbe tijekom brojnih suradnji ipak uspio približiti nešto
većem broju slušatelja.
glas trešnjevke | jesen / zima
Album “Sentiana”
poznati iz susjedstva
GT : Koliko dugo živite na Trešnjevki te kako ste
zadovoljni životom u tome zagrebačkome
kvartu? Postoji li nešto što biste promijenili?
- Na Trešnjevki živim 11 godina. Prije tri
godine, kad smo se odlučili seliti, također smo razmišljali prvenstveno o ovom
kvartu te smo, u cijelosti zadovoljni njime,
ovdje i ostali.
GT : Mislite li da biste se bavili glazbom i da ne potje-
čete iz glazbene obitelji?
- Teško je reći da bi se bavio nečim drugim jer je glazba zbog roditelja i genetike od moje treće godine bila i ostala
moja ljubav, vjera i preokupacija. Jedina
bi druga opcija eventualno bila košarka
u koju sam također zaljubljen od svoje
dvanaeste godine.
GT : Što Vas je privuklo džezu?
- Džezu me privukla spoznaja da očito
glazbu mogu na neki način i sam stvarati
odnosno improvizirati. U tom žanru pronašao sam pravi smisao u kojem se mogu
baviti svim vrstama glazbe koju volim: klasičnom, filmskom pa tako i komercijalnijim
žanrovima.
GT : Surađivali ste s brojnim renomiranim domaćim
i svjetskim glazbenicima. Kojom se suradnjom
najviše ponosite?
- Ponosan sam na sve svoje suradnje jer su
one odavno bile moja velika želja i sanjarenje te sam sretan što sam ih u ovakvoj
maloj sredini, koja nažalost i ne gaji veliku
tradiciju džeza, uspio i ostvariti.
GT : Kakvu glazbu slušate privatno?
- Volim Sade Adu, Stinga, Jamiroquaija,
Princea, ali sam, kako imam jedanaestogodišnju kćer, jako dobro upoznat i s
Rihannom i ostalim zvijezdama svjetske
komercijalne scene.
GT : S obzirom na to da je Vaša kći već pokazala kako
joj je glazba u genima, biste li voljeli i da ona
jednoga dana bude glazbenica?
- Lu svoje obveze u glazbenoj školi, u kojoj
polazi četvrti razred i svira klavir, obavlja
u zadnje vrijeme skoro isključivo sama,
glas trešnjevke | jesen / zima
bez moga nadzora ili velikih sugestija. To
je možda i najbolje jer ako se njome i želi
baviti, morat će zbog usporedbi sa mnom
i svojom bakom i djedom ionako biti prisiljena pronaći svoj vlastiti izričaj, kako sam
ga i ja pronašao te izbjegao pretjerane
usporedbe s roditeljima.
GT : Kakav je stav Hrvata prema džezu? Je li riječ
o glazbi koju slušaju samo određeni ili ga je
moguće popularizirati i približiti većem broju
ljudi?
- Džez, nažalost, u ovoj zemlji sluša sve
manje ljudi. Kritičnu masu publike koju
smo imali devedesetih godina i do sredine 2000. više nemamo, a mladi su putem
medija, nažalost, okrenuti isključivo
komercijalnim trendovima, kako dobrima,
tako i groznima. Sigurno žalosti činjenica
što živim u zemlji u kojoj je tretman ove
glazbe, koja mi je svetinja, možda najlošiji i u regiji i, sigurno, u svijetu. Opstao
sam jer sam je u više navrata relativno
uspješno diskografijom i raznim suradnjama uspio približiti nešto, nazovimo to,
malo većem krugu slušatelja.
GT : Kakvi su poslovni planovi za budućnost?
Aktualni i budući projekti?
Očekujem službeni izlazak moga posljednjeg uratka “Sentiana”, snimljenoga u
New Yorku, koji će i ovog puta biti za američkog izdavača. Raduje me solo nastup na
festivalu Jazzy Colors u Parizu te nastup
sa majkom u glasovitom džez-klubu
Porgy&Bess u Beču u sklopu Dana hrvatske kulture u Austriji. Sviram vrlo često i
surađujem s raznim kolegama kao što su:
Massimo, Gibonni, Zoran Predin, Tamara
Obrovac. Koncert u suradnji s Tamarom
Obrovac prije mjesec dana u Rabatu u
Maroku slušalo je više 1500 posjetitelja.
35
povijesn
i
feljton
REKONSTRUKCIJA PROŠLOSTI
Tratinska i
Ozaljska –
trešnjevačke
žile kucavice
Tekst i foto: Vanja Radovanović
36
Godine 1930. prvi se put
spominje Ozaljska ulica
koja, pod imenom Vurovčica,
spaja grad sa zaseocima
Gredice i Jarun, a Tratinska
je na zemljovidima ucrtana
već 1898. godine
P
ovijest neke četvrti često se može dobro proučiti i shvatiti ako se prouči povijest njezine
glavne ulice. Stoga pokušajmo koristeći
dostupne stare gradske zemljovide i planove rekonstruirati prošlost Tratinske ulice koja se s pravom
može nazvati trešnjevačkom žilom kucavicom.
Godine 1850. ujedinjuju se zagrebačka gradska i prigradska naselja (Gradec, Kaptol, Vlaška
ves, selo Horvati) u grad Zagreb, a 1862. godine
u Zagreb dolazi željeznica koja svojom trasom
umnogome određuje budućnost Trešnjevke, pa tako
i Tratinske ulice. U to je doba područje današnje
Stare Trešnjevke (dio istočno od potoka Črnomerca
koji je od 1850. do 1945. bio granica grada) bilo
glas trešnjevke | jesen / zima
nenastanjeno, a činile su ga livade, polja i voćnjaci. Na zemljovidu iz 1878. na Trešnjevki su
ucrtane tek dvije ceste: Magazinska cesta, koja
je bila put od grada do skladišta južno od pruge,
te Selska cesta, koja je povezivala Iličku mitnicu
na Črnomercu s mitnicom na Savskom mostu.
Osim tih dviju cesta, vidljiva su i dva puta: jedan
kojim su tad hodali stanovnici Horvata na putu
do vlaka (Nova cesta) i drugi na mjestu Tratinske.
Ne zaboravimo, Tratinska ulica duguje svoj
položaj tomu što je, uz Adžijinu ulicu, najkraći
put od gradskoga centra prema tad nenaseljenom poljoprivrednom području Trešnjevke.
Osim Tratinske ulice, 1898. već je ucrtano nekoliko kućica, a 1906. dio do Nove ceste već je gušće
izgrađen. Na potezu između Nove ceste i Selske
međutim sagrađena je tek jedna jedina kuća.
Na planu grada iz 1923. na trešnjevačkome
sjeverozapadnom dijelu ucrtan je raster ulica
koje danas uglavnom postoje. Iznimka je nikad
sagrađeno radničko naselja oko trga R na mjestu Žajine ulice te dijela Tratinske koji je ucrtan pravolinijski u smjeru jugozapada (preko
današnjega Trešnjevačkog trga) umjesto
tadašnjeg i današnjeg zavoja kojim Tratinska
nešto prije Nove ceste zavija prema zapadu
i nastavlja se u Ozaljsku, koja se na tome
zemljovidu naziva jednostavno Trešnjevkom.
Godine 1930. prvi se put poimence spominje
Ozaljska ulica koja, pod imenom Vurovčica, spaja
grad sa zaseocima Gredice i Jarun kraj mitnice
na Horvaćanskoj cesti. Te se godine otvara i
Trešnjevačka tržnica, što je još jedan znak urbanizacije toga dijela grada. Godine 1932. Ozaljska
je prvi put ucrtana u svojoj današnjoj dužini, do
potoka Črnomerec, 1935. njome prolazi tramvaj, a 1939. uz cestu se gradi i crkva sv. Josipa,
i to na početku Trakošćanske ulice, kao još
jedan znak prigradskoga središta koje se širi.
Godine 1945. nastupaju velike promjene za
Trešnjevku: ukidaju se mitnice, a gradska se
granica pomiče dalje na zapad. Godine 1947.
Tratinska i Ozaljska već se nazivaju novim zajedničkim imenom – Ulica Rade Končara (karta 1.).
povijesni feljton
je potezom ulica ponovno prometno degradirana
iako su Trešnjevčani time dobili bržu tramvajsku
vezu prema gradu koju više ne ometaju automobili. Dio od Puljske ulice (nekada Vurovčice) do
okretišta tramvaja postaje pješačka zona te se tako
promet za Ljubljanicu vodi drugim smjerovima.
Po osamostaljenju Hrvatske ulici se vraćaju stari nazivi: Tratinskom se naziva dio
do Nove ceste, a Ozaljskom zapadni dio.
Karta 2.
Nova velika promjena u životu ulice zbila se potkraj četrdesetih kad je sagrađena autostrada, kako
se to tad zvalo. Nova autocesta preuzela je većinu
prometa prema jugozapadnom dijelu grada koji se
sve više širio (karta 2.). Time je bila rasterećena
Končareva ulica i postala je prometnicom drugoga
ranga. Zanimljivo je i to da su još neke gradske
ulice, primjerice Borongajska i Trnjanska cesta,
nekad bile glavne prometnice na svome području,
a tijekom vremena zbog gradnje su izgubile važnost. Ilica i Maksimirska cesta međutim zadržale
su svoj status glavnih gradskih prometnica.
U Tratinskoj se cesti, uz Trešnjevački trg, 1960.
otvara robna kuća Nama, a 1972. otvara se
i druga, i to na Remizi. U toj se ulici nalaze i
kino “Trešnjevka”, na početku Vukovarske (tad
Varaždinske) i kino “Triglav”, a filmovi su se poslije
Drugoga svjetskoga rata prikazivali i na platou
pokraj tržnice gdje se subotom igrala i tombola.
Godine 1979. Končareva je ulica rekonstruirana
i otad je njezin istočni dio, od Savske ceste do
Nove ceste, jednosmjeran u smjeru zapada. Tim
Karta 1.
glas trešnjevke | jesen / zima
Što reći o Tratinskoj i Ozaljskoj danas?
Dolaskom krize promijenio se i život tih ulica,
njihov “dućanski pejzaž”. Nekad su ondje bile
podružnice većine prodavaonica konfekcije i
obuće među kojima su tek neke preživjele, na primjer Borovo. Ispražnjene lokale zauzele su prodavaonice u kojima se prodaje rabljena odjeća,
alternativne prodavaonice povezane s rock-kulturom (Free bird CD shop, Dirty old shop, saloni
za tetoviranje) i druge (Bio&bio, prodavaonica
šivaćeg pribora) čime je ulica dobila osebujan
alternativan izgled i profil pod kojim je postala
poznata i prepoznatljiva u gradskim okvirima.
Nažalost, mnogi su lokali prazni, a tu su i neki
drugi problemi. Valjalo bi istaknuti da ne postoji
prikladan alternativan smjer za bicikliste koji jure
uskim nogostupima te ugrožavaju i sebe i pješake. Također, Trešnjevački je trg i dalje u velikoj
mjeri nedefiniran pa ćemo tek vidjeti u kojem će
se smjeru razvijati urbanizacija te ulice. Idealno
bi bilo kad bi dio oko Trešnjevačkog trga mogao
postati još ugodniji za pješake i kad bi se omogućio
nesmetani tramvajski i biciklistički promet. Promet
ostalih vozila trebalo bi skrenuti drugim smjerovima te ulicu od sekundarne tranzitne prometnice
pretvoriti u urbano srce Trešnjevke, što ona i jest.
37
kvartovski
Metronom
Budapest gipsy symphony
orchestra
kc “dražen petrović”,
13. Prosinca, 20 sati
38
Pet godina nakon posljednjeg nastupa u
Zagreb se vraća najveći romski simfonijski orkestar Budapest Gypsy Symphony Orchestra.
Zagrebačka publika 13. prosinca u Košarkaškom
centru “Dražen Petrović” moći će čuti stotine
romskih violina, koje će izvoditi glazbu bez nota
i partitura. U Mađarskoj je ovaj orkestar poznatiji
kao Szaztagu Cinanyzenekar (Sto romskih violina), a njegovi glazbenici nastupali su po cijelome svijetu. Inače, orkestar se sastoji od šezdeset
violina, šest violončela, deset kontrabasa, devet
klarineta i šest cimbala. Izvode poznatu romsku glazbu, ali i klasična djela Brahmsa, Bizeta,
Straussa... Ulaznice za ovaj koncert stoje od 100
do 300 kuna.
Massimo live
mala dvorana doma sportova,
14. Veljače, 21 sat
Budući da je posljednjih godina Massimo
rasprodao koncerte za Valentinovo u prostoru
Tvornice kulture, u 2014. godini odlučio je koncert za zaljubljene preseliti u veći prostor odnosno u Malu dvoranu Doma sportova. Tamo će 14.
veljače pred zaljubljenom zagrebačkom publikom ispričati svoju glazbenu ljubavnu priču.
Ulaznica stoji između 130 i 160 kuna.
Tekst:
Petra Kostanjšak
Simple minds
mala dvorana doma
sportova,
4. Ožujka, 20 sati
Legendarni britanski rock-bend
Simple Minds ponovno će nastupati pred hrvatskom publikom, i
to četiri godine nakon njihova
posljednjeg nastupa u Splitu. Ovog
puta dolaze u metropolu te će 4.
ožujka zasvirati u Maloj dvorani
Doma sportova. Bend će izvesti niz
hitova iz 36 godina duge karijere te
promovirati novi album “Greatest
Hits”. Bend Simple Minds u Zagreb
dolazi u postavi koja uključuje dva
originalna člana – frontmena Jima
Kerra i gitarista Charlieja Burchilla
– te bubnjara Mela Gaynora, klavijaturista Andyja Gillespieja i basista Geda Grimesa, a posljednji su
put pred zagrebačkom publikom
nastupali 2006. godine. Europski
dio njihove turneje čini čak 38 koncerata, a nastupi u Skoplju i Zagrebu
jedine su svirke planirane u našoj
regiji. Ulaznice se prodaju putem
Eventimova sustava, a stoje 180
kuna do 1. siječnja, a od toga datuma
200 kuna. Ako ulaznica ostane, na
dan koncerta stajat će 230 kuna.
Budapest
Gipsy
Symphony
Orchestra
Massimo
Simple
Minds
glas trešnjevke | jesen / zima
kvartovski metronom
Glavna urednica
Anita Končar
Zamjenica glavne urednice
Petra Kostanjšak
Art direktor
Trpimir Ježić
Novinari
Davor Ivanov, Martina Cikojević
Kolumnisti
Nives Opačić,
Dubravka Miljković
Lektura
Ana Stipčić
Suradnici
Maja Cvek, Vesna Rems Dobrin,
Veselko Leutar, Vanja
Radovanović, Bruno Konjević
Fotografije na koricama:
Bruno Konjević
Nakladnik
Centar za kulturu Trešnjevka
Park Stara Trešnjevka 1
10 000 Zagreb
Uz potporu gradskih četvrti
Trešnjevka sjever i Trešnjevka jug
Za nakladnika
Ljiljana Perišić
Tisak
Sitotisak Mirt
Dinamika izlaženja
kvartalno
Telefon
01 30 27 411
01 30 27 032
Faks
01 30 24 247
E-adresa
glastresnjevke@cekate.hr
MB
3239632
Žiro-račun
ZABA
2360000 -1101429565
Naklada
5 000 primjeraka
ISSN
1846 –503 X
glas trešnjevke | jesen / zima
39
e
t
a
k
e
e
t
Č e ka
c
4
www.cekate.hr