4/2015
28. sijeènja 2015.
Fra Ivica Petanjak imenovan krèkim biskupom
Papa Franjo prihvatio je odreknuæe od službe mons.
Valtera Župana i za njegova nasljednika imenovao
franjevca kapucina, dosadašnjega gvardijana
samostana u Osijeku - "Kapucinima, a posebno bratu
Ivici, imenovanje za biskupa veliki je izazov da kroz
njegovo biskupsko služenje doðe još više do izražaja
kapucinska karizma jednostavnosti, evanðeoskoga
siromaštva, poniznoga služenja i blizine ljudima",
istaknuo predsjednik Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarèeviæ
Zajednièko zasjedanje HBK i BK BiH
Na XVII. redovnom godišnjem zasjedanju bilo je rijeèi
o izvješæu o prošlogodišnjem i planovima za
ovogodišnji Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u
BiH, hrvatskoj inozemnoj pastvi, zajednièkim
liturgijskim pitanjima i žrtvama koje su podnijele
muèeništvo iz mržnje na vjeru
Završetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana
"Toliko se starih sporova meðu kršæanima može
nadvladati ako po strani ostavimo polemièke ili
apologetske pristupe i nastojimo potpunije shvatiti ono
što nas ujedinjuje", poruèio papa Franjo u bazilici Sv.
Pavla izvan zidina - Donosimo izvještaje o ekumenskim
skupovima diljem zemlje i svijeta
Domovinske vijesti
Okrugli stol "Poziv na dijalog i poštovanje vjerskih osjeæaja"
Biskup Košiæ posjetio Caritasovu kuæu u Oborovu
Predstavljen novi broj Žumberaèkog krijesa
Pokop fra Nikole Jurete u Vinkovcima
Stadlerovo u Slavonskom Brodu
Pokop sveæenika Dubrovaèke biskupije don Jerka Pejiæa
Susret mladih Šibenske biskupije
Peta obljetnica smrti nadbiskupa Ivana Prenðe
22. zimsko planinarsko hodoèašæe na Svetu Geru
Poruka štovateljima sv. Vlaha u domovini i inozemstvu
U Zagrebu otvoren 55. teološko-pastoralni tjedan
Crkva u Hrvata
Godišnja skupština Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene
Ekumenski koncert kršæana Sarajeva
Inozemne vijesti
Papa primio finsko ekumensko izaslanstvo
Papina poruka za 49. svjetski dan društvenih komunikacija
50. obljetnica Papinskoga instituta za arapski jezik i islamistiku
Kardinal Filoni u Vijetnamu
Prilog dokumenti
Vjerovati u napredak i uspjeh
Apostolsko putovanje u Šri Lanku i Filipine
Isusova žeð za jedinstvom
Prilog prikazi
Hrvatski iseljenièki zbornik 2015.
Danica za 2015. godinu
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Primanje predsjednika Josipoviæa za predstavnike
Diplomatskog zbora
Nuncij zahvalio predsjedniku na dosadašnjem radu i
pozornosti koju je ukazivao Diplomatskom zboru te mu
zaželio sve najbolje u buduæim aktivnostima
Zagreb, 19.1.2015. (IKA) – Predsjednik Republike Ivo
Josipoviæ priredio je 19. sijeènja u Uredu predsjednika RH
prijem za predstavnike Diplomatskog zbora akreditirane u
Republici Hrvatskoj koji se tradicionalno održava u povodu
meðunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Uime diplomatskog zbora predsjedniku Josipoviæu obratio se
apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup
Alessandro D'Errico, koji je zahvalio predsjedniku na
dosadašnjem radu i pozornosti koju je ukazivao
Diplomatskom zboru, te mu zaželio sve najbolje u buduæim
aktivnostima.
Nuncij D'Errico istaknuo je da su diplomati s divljenjem i
poštovanjem pratili aktivnosti predsjednika Josipoviæa.
Rekao je da su iznimno cijenili predsjednikovu neumornu
predanost u jaèanju pozicije Hrvatske u obitelji nacija te
njegov zamjetan napor u korist pomirbe i mira u regiji.
Brojne donacije graðana rijeèkom Caritasu tijekom
prosinca
Rijeka, 21.1.2015.
(IKA) - Tijekom prosinca, u
predblagdanskim i blagdanskim danima, mnogi su ljudi
dobre volje dali brojne donacije Caritasu Rijeèke
nadbiskupije. Donirali su novac, hranu, higijenske
potrepštine te ono najvažnije, ljubav i dobru volju,
svjedoèeæi tako da su spremni pomoæi drugome u nevolji.
"Pomagati je lako", bio je i naziv akcije Hrvatskog Caritasa i
trgovina Lidl koja je trajala do 7. prosinca. Na podruèju
Rijeèke nadbiskupije u 6 Lidlovih trgovina kupci su sakupili
gotovo 3000 proizvoda koji su donirani nadbiskupijskom
Caritasu u Rijeci. Pored toga, trgovine Lidl dodale su paletu
s 11 proizvoda za dodatnih 80 paketa koje je Caritas
podijelio potrebnima. Ukupno je rijeèki Caritas u prosincu iz
te akcije pripremio 350 paketa s trajnim prehrambenim
proizvodima i higijenskim potrepštinama. Paketi su uoèi
blagdana podijeljeni korisnicima Caritasovih programa i
svima koji su došli na vrata te nadbiskupijske ustanove.
Veæ uoèi Božiæa 1000 blagdanskih paketa podijeljeno je u
svim župama Rijeèke nadbiskupije. Sredstva za kupnju
namirnica, 9 trajnih prehrambenih proizvoda koji su se
nalazili u svakom paketu, osigurao je nadbiskupijski Caritas
uz pomoæ pet rijeèkih tvrtki koje su donacijama pomogle
akciju.
Graðani su se tijekom prosinca odluèili i novèanim
donacijama pomoæi Caritasu. U suradnji s Novim listom 12.
prosinca distribuiran je letak s uplatnicom koja je brojne
potaknula na individualne donacije. Odazvalo se gotovo 300
osoba koje su prepoznale potrebe i djelovanje Caritasa i
uplatile željeni iznos.
Jedna je tvrtka putem Caritasa uplatila namjensku donaciju
od 10.000 kuna za pomoæ obitelji s petero djece. Novac æe
im biti uplaæivan mjeseèno, za stan i režije, kroz sljedeæih
pola godine. Djelatnici Caritasa zahvaljuju svim donatorima
na povjerenju, a novac i druge potrepštine doæi æe do
najpotrebnijih.
2
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
Misa za branitelje i domovinu u povodu 22. obljetnice
vojno-redarstvene akcije "Maslenica"
Zadar, 21.1.2015. (IKA) - Povodom obilježavanja 22.
obljetnice vojno-redarstvene akcije "Maslenica" u srijedu 21.
sijeènja misu za poginule hrvatske branitelje i domovinu u
crkvi Sv. Šime u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ. Suslavili su o. Jakov Mamiæ, generalni vikar
Vojnog ordinarijata RH, o. Ivo Topaloviæ, vojni kapelan u
Zadarskoj nadbiskupiji, don Ivan Boriæ, policijski kapelan u
Dubrovaèkoj biskupiji i drugi sveæenici. Na misi su se
okupili branitelji iz cijele Hrvatske, noseæi stjegove svih
hrvatskih postrojbi, general Ante Gotovina, predstavnici svih
struktura državne, lokalne i vojne vlasti te roditelji poginulih
hrvatskih branitelja. Mons. Puljiæ zahvalio je Bogu za dar
slobode domovini, kao i braniteljima što su izlaganjem
svojih života sebe trajno ugradili u temelje hrvatske države i
suverenosti. Istaknuo je da ta akcija, kojom su prometno bili
povezani jug i sjever Hrvatske, oslobaðanjem 92 èetvorna
kilometra u svega 72 sata, podsjeæa na konaène pobjede u
"Oluji" 1995. g. Ta najava pobjede konaènog osloboðenja
hrvatskog okupiranog teritorija može se promatrati u svjetlu
navještaja Božje rijeèi iz poslanice Hebrejima o dovršetku
novog Saveza: ''Evo, dolaze dani kad æu s domom
Izraelovim i domom Judinim dovršiti novi Savez'' (Hebr 8,
8). "Kad bi nam naša poginula braæa, kojih se s poštovanjem
i zahvalnošæu sjeæamo, mogli nešto reæi, siguran sam kako bi
se zahvalili što smo ih ukljuèili u naše molitve u misi. Nama
živima to je lijepa prigoda produbiti svijest o blagu što ga je
Krist ostavio i povjerio Crkvi u euharistiji. Novi savez Bog
je sklopio sa svojim narodom po smrti, uskrsnuæu i uzašašæu
njegovog sina Isusa Krista. Po misnom slavlju nazoèan je
meðu nama", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da su i
branitelji duhom svojih požrtvovnih djela ljubavi za svoj
narod i dom meðu nama, svjedoci vrijednosti koje treba
nasljedovati i živjeti. Podsjetivši na Isusovu rijeè u
Kafarnaumu "Starajte se, ne za jelo koje prolazi, nego za jelo
koje ostaje za život vjeèni" (Iv 6, 27), nadbiskup je rekao da
su i branitelji svojom hrabrošæu u izloženosti gubitku
ovozemaljskog života pokazali spremnost za život u
vjeènosti. "Jelo koje prolazi i jelo što ostaje za život vjeèni
predstavljaju dva opreèna sustava, dva mentaliteta, dvije
životne filozofije. Meðu njima je velika provalija i jasno
razgranièenje. To su dva kraljevstva: ovoga i onoga svijeta,
vidljivo i nevidljivo, svijet duha i materije, vjere i nevjere,
prolaznosti i vjeènosti. Oèima vjere shvaæamo da je prava
sreæa u onome što ne prolazi: u duhu, istini, plemenitosti, u
Bogu, vjeri i nadi. U uskrsnuæu i besmrtnosti. To su pokazali
i hrvatski branitelji. Svojom žrtvom premostili su provaliju
sebiènosti i ljudskog straha te su, darujuæi sebe za druge,
poput Raspetoga na križu, uzdigli svoj duh Bogu. Bog je
jedini neprolazan i vjeèan. On i nas po euharistiji èini
dionicima svoje vjeènosti. U tom vidu vjerujemo da su i
poginuli hrvatski branitelji sada dionici te vjeènosti", rekao
je nadbiskup Puljiæ, izražavajuæi priznanje svim stratezima i
izvršiteljima akcije u kojoj su hrvatski vojnici i policajci
oslobodili zadarsko zaleðe, Maslenièko ždrilo i zrakoplovnu
luku Zemunik. U prva tri dana operacije, u kojoj su prvi put
bile angažirane sve grane hrvatskih oružanih snaga, poginulo
je devetnaestero pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a
sedamdesetero ih je ranjeno. Uslijed jakih topnièko-raketnih
i tenkovskih napada srpskog agresora nakon akcije
Maslenica, do 31. ožujka 1993. g. poginulo je 127 hrvatskih
branitelja.
ika
Okrugli stol "Poziv na dijalog i poštovanje vjerskih
osjeæaja"
Susret je organiziran u povodu nemilih dogaðaja u Parizu te
vrijeðanjem vjernika i graðana RH predstavom "Hrvatsko
glumište" koja je na repertoaru HNK Ivana pl. Zajca
Rijeka, 21.1.2015. (IKA) – "Poziv na dijalog i poštovanje
vjerskih osjeæaja" bila je tema Okruglog stola koji su u
srijedu 21. sijeènja u Islamskom centru u Rijeci organizirali
Ekumenski odbor grada Rijeke i Islamska zajednica u Rijeci.
Skup je na poèetku pozdravio domaæin, glavni rijeèki imam
Hajrudin Mujkanoviæ koji je poruèio da je susret organiziran
u povodu nemilih dogaðaja u Parizu te vrijeðanjem vjernika
i graðana RH predstavom "Hrvatsko glumište" koja je na
repertoaru HNK Ivana pl. Zajca. "Ja jesam za slobodu
izražavanja ali sloboda mora imati svoju granicu i ta sloboda
ne bi trebala vrijeðati osjeæaje onih kojima su neke stvari
svete. Stoga je i ovaj skup organiziran ne radi provokacije,
nego upravo poziva na dijalog koji æe rezultirati da se nastale
tenzije smire i ne ponove."
Govoreæi o reakcijama Zapada nakon teroristièkog napada
na redakciju Charlie Hebdoa, podsjetio je da je taj èasopis
kontinuirano vrijeðao ne samo muslimane, nego i pripadnike
ostalih vjeroispovijesti. Ne opravdavajuæi terorizam,
podsjetio je na poruke pape Franje i muftije Aziza
Hasanoviæa koji su jasno poruèili da sloboda medija i
umjetnosti mora imati svoje granice. Pripadnici vjerskih
zajednica aktualne tenzije moraju spuštati, a ne dodatno
zaoštravati. Na ovome svijetu ima mjesta za sve, rekao je
Mujkanoviæ. "Zajedno moramo o svemu razgovarati i svatko
mora poèeti od sebe ako želi pridonijeti dobrobiti
èovjeèanstva."
O slobodi izražavanja prof. dr. Milan Špehar, profesor na
Teologiji u Rijeci, kazao je kako se taj termin olako shvaæa i
preèesto ga se koristi tamo gdje te slobode nema. Osvræuæi
se na grad Rijeku i njezinu multikulturalnost istaknuo je da
na rijeèkom primjeru Europa može uèiti. "Ta
multikulturalnost nije postignuta s politièkog stajališta, nego
susreta poput ovoga koji se dogodio u Islamskom centru i
koji iniciraju sami predstavnici vjerskih zajednica. Mi se
jako dobro slažemo i zbog toga molimo za jedinstvo kršæana.
Politika nas želi zavaditi, a mi smo dijaloški jaki. O tom
ekumenskom ali i meðureligijskom zajedništvu svjedoèe i
nedavne rijeèi pape Franje i muftije Hasanoviæa o nemilim
dogaðajima u Parizu i svijetu. Proèitate li obje poruke vidjet
æete da su one iste, poruèio je Špehar. "Politika koja se hvali
našim zajedništvom, u praksi nas razdvaja iako bi nas trebala
nas spajati. Slika našeg zajedništva mogla bi obiæi svijet kao
primjer."
S njim se složio i pastor Baptistièke Crkve u Rijeci Giorgio
Grlj koji je poruèio da je u nekim zemljama nezamisliv
dijalog na meðureligijskoj razini. "Vjerojatno je rezultat
našega dobrog odnosa temeljen na osobnom duhovnom
razvoju svakog pojedinca. Tada èovjek zna tko jeste i
progovara iz vlastitog identiteta koji nije fiksiran. Iz onoga
što jesam, ne bojim se susreta i dijaloga s drugim." Govoreæi
o predstavi "Hrvatsko glumište" i slobodi izražavanja i
umjetnosti, poruèio je da je sloboda za duhovno zrele ljude.
Bog u kojega kršæanin vjeruje je Bog slobode i stvorio je
èovjeka kao slobodno biæe. Ali, taj slobodni prostor moramo
osvojiti ljubeæi bližnjega. Zbog toga mislim da sloboda ne
znaèi biti rušitelj, nego ljubitelj bližnjega", rekao je Grlj.
"Neki bi voljeli da se predstava skine s repertoara, drugi žele
smjenu redatelja, ja bih silno volio da se redatelj pojavio na
ovom okruglom stolu i da smo od njega mogli èuti razloge
zbog èega radi to što radi. To je jedini naèin kako možemo
iæi naprijed. Kao što smo u otvorenom pismu javnosti naveli
da vjerujemo da je redatelju predstave nakana kritièkim
Domovinske vijesti
propitivanjem ispravljati društvene devijacije, a pouèeni
nedavnim nemilim dogaðajem u Parizu, iz naravi našeg
djelovanja, pozivamo da se umjesto nepotrebnog daljnjeg
zaoštravanje odnosa, i provociranja zbog provokacije same,
povede razgovor o vrijednostima koje društveni èimbenici
zastupaju: sloboda, tolerancija, odgovornost i ljubav prema
bližnjemu. Stoga mi je žao što g. Frljiæ nije došao na ovaj
Okrugli stol jer smo na nedavno održanoj konferenciji
uputili poziv svima.
U predstavi "Hrvatsko glumište" jedan narod proglašava se
fašistièkim i taj narod to mora otrpjeti jer je to sloboda
umjetnièkog izražavanja. S druge strane isti redatelj ne može
otrpjeti jednu provokaciju i fotografiranje dijela predstave
zbog èega je gledateljici oduzeo fotoaparat i pozvao policiju.
Postavlja se pitanje: Može li se provocirati cijeli narod
nekritièki, a istovremeno ne biti spreman otrpjeti
provokaciju jednog fotoaparata, rekao je Grlj. "U tom
trenutku bismo se svi morali pitati poštujemo li dovoljno
bližnjega, njegov identitet i njegove svetinje."
Otvoreno pismo javnosti koje potpisuje Ekumenski odbor
grada Rijeke, a koje je nedavno predstavljeno na
konferenciji za novinare, poduprli su predstavnici velike
veæine grada Rijeke i ako je Rijeka grad tolerancije, onda je
dužna poslušati glas te veæine, rekao je dr. Špehar. Istaknuo
je nužnost dijaloga pod svaku cijenu ali i poruèio da su
svako nasilje i terorizam za osudu. Predstavu "Hrvatsko
glumište" potrebno je maknuti s repertoara jer vrijeða
osjeæaje veæine ljudi ali nije nužno smijeniti intendanta nego
je s istim potreban dijalog.
Okrugli stol okupio je i graðane Rijeke, kao i intelektualne
koji su izrazili svoje mišljenje o cijeloj situaciji. Prof. dr.
Nenad Hlaèa s Pravnog fakulteta kritizirao je repertoar HNK
Ivana pl. Zajca, rekavši da se publika nastoji privuæi
provokacijama a ne kvalitetnim programom.
Karlovac: Zapoèela pobožnost svetom Josipu od
devetnaest srijeda
Karlovac, 21.1.2015. (IKA) - Velika pobožnost svetom
Josipu od devetnaest srijeda zapoèela je u srijedu 21. sijeènja
molitvom krunice i litanija svetom Josipu koju je predvodio
mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta, nakon
èega je uslijedila misa koju je predslavio mons. Ferdinand
Vražiæ u zajedništvu s preè. Vladimirom Mandurom,
dekanom Karlovaèkoga vojnog dekanata, fra Darkom
Tepertom, vlè. Davorom Šimuncem, profesorima na KBF-u i
domaæinima mons. Antunom Senteom ml. i vlè. Anðelkom
Katanecom.
Osvrnuvši se na proèitanu poslanicu Hebrejima, fra Darko
Tepert govorio je u homiliji o starozavjetnom kralju i
sveæeniku Melkisedeku kao slici Isusa Krista. Isus je
pravedan, On nas opravdava u svojoj žrtvi, On koji sam sebe
prinosi za nas. Kada vidim da sam grešan i da nisam savršen,
On dolazi u moj život i mijenja ga iz temelja. Ali trebam se
pitati je li Isus za mene sveæenik. Sveti Josip je umirao uz
Isusa, a Isus je svoga pooèima predao svome Ocu. No, je li
Isus za mene taj sveæenik da mu se predam, je li On
posrednik izmeðu mene i Boga? Ili se ja stavljam na prvo
mjesto, pa ja želim biti Bog. Upravo nam se to èesto dogaða
kada želimo kontrolirati sve u svome životu, kada želimo da
naša odrasla djeca èine sve što bismo mi htjeli. To treba
predati Bogu, tu je Isus sveæenik. Pogledajte sv. Josipa; kada
je Isus poèeo javno djelovati, propovijedati, lijeèiti, izgoniti
zloduhe, gdje je Josip? Nema ga. Postoji trenutak kada
trebamo svoje najbliže predati u Isusove ruke a On æe ih
predati Ocu. To znaèi prihvatiti Boga, da bude Bog u našem
životu, a ne da mi budemo na njegovom mjestu.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
3
Domovinske vijesti
Fra Darko nastavio je dalje opisujuæi Isusa i kao kralja, ali ne
kao kralja koji vlada u sili i moæi, veæ kao kralja koji vlada u
služenju, malenosti i poniznosti. I svi mi koji smo kršteni
smo kraljevi u Isus Kristu, ali kraljevi na njegov naèin, tako
da služimo drugima, poèevši od obitelji, od najjednostavnijih
stvari. I najveæe pitanje koje pred nas stavlja sveti Josip je:
"Je li Isus Krist za mene jedinstven onako kako je bio za
svetog Josipa?" A gdje je on prepoznao Isusovu
jedinstvenost? U snu, kad mu se javio anðeo. Da bi Isus za
mene bio jedinstven moram ga još više upoznati u
sakramentima koje slavimo, u euharistiji u kojoj nas Bog
uvlaèi u svoju ljubav do kraja. Nema veæeg dogaðaja,
naglasio je fra Tepert, od slavljenja euharistije jer susreæemo
Isusa u njegovoj rijeèi, u hrani u kojoj nam se daje, u
zajedništvu, jedni u drugima. Na kraju propovijedi, fra
Darko poželio je da sveti Josip bude zagovornik u svim
velikim nakanama ove devetnice: školovanju djece i mladih,
za radno mjesto i pravednu plaæu, za blagoslovljeni brak, za
sveæenièka i redovnièka zvanja, te za blagoslovljenu smrt da
ju doživimo kao konaèni susret s Bogom.
Zahvalivši sveæenicima i hodoèasnicima na dolasku u
Nacionalno svetište, mons. Sente pozvao ih je da i sljedeæe
srijede hodoèaste svetom Josipu, na drugu srijedu velike
pobožnosti koju æe predvoditi oci pavlini sa svojim
župljanima iz Kamenskog, a propovijedat æe mons. Marinko
Mlakiæ, generalni vikar Šibenske biskupije.
Biskup Uziniæ susreo se s novinarima
Biskup najavio da æe u ožujku na mrežnim stranicama
Dubrovaèke biskupije biti objavljeno financijsko izvješæe
poslovanja biskupije za prethodnu godinu
Dubrovnik, 21.1.2015. (IKA) – U povodu blagdana sv.
Franje Saleškog, zaštitnika novinara, te ujedno na èetvrtu
obljetnicu svoga imenovanja biskupom, u srijedu 21. sijeènja
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ susreo se s novinarima.
Svima je izrazio dobrodošlicu na ovaj godišnji susret te im
zahvalio za sve što su èinili u protekloj godini, a osobito u
vrijeme Susreta hrvatske katolièke mladeži koji je bio
posebno znaèajan za Dubrovaèku biskupiju. Biskup je
istaknuo da upravo zahvaljujuæi novinarima, poruke dolaze
do svih vjernika i ostalih graðana. Spomenuo je i Papinu
poruku za Svjetski dan sredstava društvenog priopæavanja u
kontekstu tematike komuniciranja obitelji kao privilegiranog
ozraèja susreta u besplatnosti ljubavi. Izrazio je nadu da æe i
mediji pridonijeti da "naša komunikacija bude izgraðujuæa
za sve". Na kraju je najavio da æe u ožujku na mrežnim
stranicama Dubrovaèke biskupije biti objavljeno financijsko
izvješæe poslovanja biskupije za prethodnu godinu.
Biskup Košiæ posjetio Caritasovu kuæu u Oborovu
Oborovo, 21.1.2015. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
posjetio je u utorak 21. sijeènja Caritasovu kuæu Sv. Vinka
Paulskog u Oborovu. Tom prigodom, u pratnji kancelara
Biskupije mons. Marka Cvitkušiæa, domaæeg župnika
Stjepana Levaniæa i ðakona Željka Kovaèeviæa biskup je
blagoslovio štiæenike, djelatnike i prostor u kojem žive i
rade.
Biskup se susreo i s ravnateljicom Caritasa Biskupije
Kristinom Radiæ i voditeljicom kuæe Sandom Sokolovski
koje su biskupa upoznale s uèinjenim radovima kako bi se
što više poboljšala kvaliteta života sedamdeset korisnika,
koliko ih je trenutaèno na stalnom boravku, a i uvjerio se u
obiteljsko ozraèje, meðusobno zajedništvo i vjerske
vrijednosti koje se njeguju i vladaju u kuæi.
4
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
Ekumenska molitva u Dubrovniku
Dubrovnik, 21.1.2015. (IKA) - Ekumenska molitva u
Molitvenoj osmini za jedinstvo kršæana èetvrti put je održana
u Dubrovniku u srijedu 21. sijeènja, a predvodili su je
episkop zahumsko-hercegovaèki i primorski vladika
Grigorije Duriæ i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Ove
godine molilo se u pravoslavnoj crkvi Sv. Blagovještenja, a
sudjelovali su sveæenici, monasi, redovnici, redovnice i
vjernici obiju Crkava. Na poèetku dubrovaèki paroh dr.
Vladan Perišiæ pozdravio je biskupa Uziniæa i episkopa
Grigorija, kao i sve ostale koji su izdvojili svoje vrijeme i
došli na tu ekumensku molitvu. Izrazio je nadu da æe Bog
vidjeti iskrenost namjere svih okupljenih te pružiti blagoslov
nad sve kako bi bili jedno.
Biskup Uziniæ u propovijedi zahvalio je episkopu Grigoriju
za moguænost takvog susreta u kojem može "Gospodinu
upraviti molitvu za jedinstvo svih kršæana u zakonitoj
razlièitosti s povjerenjem u Duha Svetoga" koji je tvorac
jedinstva Crkve u vjeri, ljubavi i duhovnoj povezanosti.
Tako je podsjetio i na nedavni susret pape Franje i patrijarha
Bartolomeja I. u Carigaradu i njihove rijeèi izreèene tom
prigodom.
Biskup je protumaèio evanðeoski ulomak o susretu Isusa sa
ženom Samarijankom na zdencu, s kojom je Isus zapoèeo
dijalog rijeèima "Daj mi piti!"(Iv 4,7), a koje su uzete kao
geslo ovogodišnje molitvene osmine. Na primjeru
Samarijanke vidljivo je "kako se u otvorenosti Božjim
nadahnuæima, prepoznajuæi vrijednosti drugih, pravim i
iskrenim dijalogom mogu nadiæi sve razlike i postiæi željeno
jedinstvo", pojasnio je.
Napomenuo je kako se žena Samarijanka smatrala
iskljuèenom iz jedinstva židovskog naroda jer su u ono
vrijeme Samarijanci smatrani polupoganima, i iskljuèena iz
zajedništva vlastitog naroda jer je bila grešnica. Dijalog s
Isusom izazvao je u njoj iznenaðujuæu preobrazbu pa se ona
"pretvorila u radosnu glasnicu jedinstva i zajedništva koje
samo Isus može darovati".
Iz tog primjera biskup Uziniæ istaknuo je dvije poruke: "da
pripadnicima jedne ili druge Crkve oni drugi mogu nešto
dati i obogati ih jer razlièitost nije prijetnja nego izvor
obogaæenja, te važnost otvorenosti dijalogu jer se tako
možemo, osloboðeni predrasuda koje su plod neznanja i
nesposobnosti dijalogiziranja, bolje upoznati i kroz to
upoznavanje bolje upoznati i samog Isusa Krista". Biskup je
potom pozvao sve okupljene vjernike da poðu uèiti u
Isusovu školu, na Jakovljev zdenac, "uvažavati druge i
drugaèije i dijalogizirati s drugima i drugaèijima".
U propovijedi je biskup Uziniæ rekao i da je Isus i danas
umoran i žedan: "Umoran je od naših podjela, našeg
nejedinstva i zaèahurenosti u naše predrasude koje su,
priznajemo, plod naših meðusobnih ratova, zloèina koji su se
dogodili s obje strane i koje još nismo uspjeli racionalizirati i
pripisati ih njihovim poèiniteljima nego ih pripisujemo
Crkvama i narodima, nesposobnosti za iskreno traženje
oprosta i za oprost, nedovoljnog uvažavanje legitimne
razlièitosti, a najviše od svega svjetovnih interesa kojima
smo dali da nama zagospodare, da nas oblikuju drukèije
nego nas je Isus Krist zamislio, da nas usmjere jedne od
drugih, a nerijetko i jedne protiv drugih. Žedan je od traženja
nas koji kažemo da smo njegovi, a od njega bježimo bježeæi
jedni od drugih. Žedan je èekanja da napoji nas koji
participiramo na izvoru žive vode koji nam daje vjera u
njega, a umiremo od žeði, jer svojim podjelama jedni druge,
ali i èovjeèanstvo kojemu smo poslani donositi vodu 'koja
struji u život vjeèni', èinimo umirati od žeði. On sjedi i èeka
da bi veèeras od nas, od mene i tebe, prije nego li mi išta
progovorimo, prije nego li kroz susret s njim doðemo do
ika
onoga: 'Gospodine daj mi te vode da ne žeðam i da ne
moram dolaziti ovamo zahvaæati', mogao od nas zatražiti:
'Daj mi piti!' U ovom molitvenom dijalogu s njim i nas
jednih s drugima Isus nas želi otvoriti sebi da bi nas kroz
susret i razgovor sa sobom promijenio, kao što je promijenio
Samarijanku, pokazujuæi nam sve zablude naših meðusobnih
podjela i otkrivajuæi nam put prema jedinstvu i zajedništvu
pod vodstvom Duha Svetoga, koji je jedina sigurna vodilja
Crkve i èovjeèanstva kojemu je Crkva poslana biti
voditeljica kroz bespuæa teške ljudske povijesti, koju su
pojedini èlanovi naših naroda i naših Crkava kroz proteklih
stotinu godina uèinili još težom, prema Oèevom domu".
Zakljuèio je rijeèima kako Isus želi od svojih vjernika dobiti
potpuno predanje u vjeri i veæe razumijevanje jednih za
druge. Potaknuo je okupljene da Isusu u molitvi predaju
svoje èežnje za jedinstvom Crkve kao i tešku zajednièku
prošlost, da ga zamole za oprost i da ga zamole da ih sve
primi, "bez obzira na sve naše podijele i sve naše situacije
žene Samarijanke", i po Duhu Svetom, i vjernike i Crkve,
upravi putovima mira, jedinstva i meðusobnog poštovanja.
Episkop Grigorije izrazio je žalost zbog podijeljenosti
kršæana te što još uvijek postoje "vaši" i "naši". Istodobno,
rekao je da "se obraæamo zajednièkom Bogu", što ulijeva
nadu. Istaknuo je i da je toliko toga zapisano u Evanðelju, da
je Isus toliko èudesa uèino, ali da se ovim zajednièkim
molitvenim okupljanjem tome dodalo "jednu rijeè, ako ne i
reèenicu". Zahvalio je i biskupu Uziniæu koji je i ove veèeri
svojim nagovorom bio "uèitelj", što po svojoj službi jest.
Ekumensku molitvu svojom pjesmom animiralo je Srpsko
pjevaèko društvo iz Sarajeva.
Treæa postaja ekumenskoga molitvenog hoda u Zagrebu
Zagreb, 22.1.2015. (IKA) – Treæa postaja 31. ekumenskoga
molitvenog hoda u gradu Zagrebu održana je u èetvrtak 22.
sijeènja u hramu Preobraženja Gospodnjega, a domaæin je
bila Srpska pravoslavna Crkva.
U pozdravnoj rijeèi protojerej-stavrofor Slobodan Laliæ
izrazio je radost zbog ponovnog okupljanja u tome hramu na
molitvi, kao i susretu na poèetku godine, te je okupljenima
prenio pozdrave metropolita zagrebaèko-ljubljanskoga
Porfirija.
Nakon proèitanog odlomka iz Evanðelja o susretu na zdencu
i razgovora izmeðu Isusa i Samarijanke, predstavnik Srpske
pravoslavne Crkve arhimandrit Danilo Ljubotina održao je
prigodni nagovor. Rijeèi Evanðelja daju nam potrebno
svjedoèenje koje trebamo slušati i èuti i u naše vrijeme, te
èitajuæi nadahnjujemo naš duh, uèvršæujemo našu vjeru kako
bi imali snage za takav dijalog, dijalog izmeðu živoga Boga i
èovjeka.
Gospodin je došao na ovaj svijet da propovijeda Evanðelje
svakom èovjeku, došao je da nam da novu vodu, vodu
života, vodu proèišæenja, vodu osvježenja i okrepljenja, da
shvatimo kako je On Sin Božji, Isus Krist, Mesija i Izbavitelj
svijeta, istaknuo je. Vraæajuæi se na razgovor Isusa i žene,
rekao je kako je Isus prozreo svu muku i malenkost obiène
žene Samarijanke, vidio je mukotrpni život, ali nièim je nije
pokudio. A ona je pak prepoznala rijeèi Gospodnje, ostavila
je posudu s vodom, te je postala apostol, doživjela je
preobraženje. Rijeèi Kristove dale su joj snagu da
propovijeda Onoga koji je došao da nas spasi od naše bijede,
od naših suprotstavljenih misli, od svake naše neèistoæe.
I naše vrijeme ima velike potrebe za životom Kristovom
vodom, za èistim izvorima. Zato svi mi koji smo se ovdje
veèeras okupili imamo potrebu za osobnim proèišæenjem i
preobraženjem da bismo postali Kristovi uèenici. Neka nam
ovo sveto evanðelje, ovaj dijalog, ova živa voda bude
Domovinske vijesti
primjer da i mi možemo otvoriti naša srca i prihvatiti živu
rijeè Isusa Krista, rekao je arhimandrit Ljubotina.
Predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog
Zagrebaèke nadbiskupije mons. Zvonimir Sekelj izrazio je
radost zajedništva u ozraèju evanðeoskog odlomka koji
upuæuje na dijalog, i to dijalog u traženju koji stvara
situaciju suživota i traženja istinitoga života.
Providonosno je izabrano ovo geslo da bi se u razlièitim
denominacijama dogaðao razgovor, slušanje. To bi želio: da
se slušamo, da se svi pronaðemo u istini koja je jedna. Stoga
neka nam i ovo okupljanje i Rijeè Božja bude poticaj za
slušanje jedni drugih, jer dijalog nam je potreban, rekao je
mons. Sekelj, te je okupljenima prenio pozdrave
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa.
Predstavnik Reformirane kršæanske Crkve vlè. Branimir
Buèanoviæ rekao je da evanðeoski odlomak o susretu na
zdencu pokazuje da dijalog nije lagan, teško ga je provesti u
svakodnevnom životu. Meðutim dijalog, razgovor, pa u
konaènici molitva i zajednièki suživot imperativ je društva.
Bez toga nema naprednog društva, nema blagoslovljenog i
uspješnog života, podsjetio je te se osvrnuo i na redak u
kojem se govori kako se Bogu treba klanjati u duhu i u istini.
Tu nije rijeè o izvanjskoj, veæ unutarnjoj formi. Cijelo naše
biæe, srce, duh i um trebaju biti podreðeni Stvoritelju, a ako
je Bog središte našega života, onda se mi u duhu i istini
klanjamo. Neka bi nam to klanjanje u duhu i u istini bilo
poticaj za svakodnevni život, da lakše i bolje savladavamo,
prevladamo i nadvladamo sve izazove, kušnje, nevolje i tako
idemo kroz ovaj život prema onoj vjeènoj, nebeskoj
domovini kod Gospodina Isusa Krista èiji povrat
išèekujemo, poruèio je Buèanoviæ.
Glavni tajnik Saveza baptistièkih Crkava u Republici
Hrvatskoj Željko Mraz podsjetio je na Isusovo krštenje na
Jordanu, tj. kako je Ivan Krstitelj ipak "popustio" Isusu.
Naglasio je, kako govoreæi našim rjeènikom, popustiti
nekome je znak slabosti, no "popustiti" Isusu je izvršenje
Božje volje.
Stoga bi svi kršæani trebali "popustiti" Isusu kako bi se
ispunila njegova molitva "da svi budu jedno". Zato molitva
za jedinstvo kršæana nije tek neki obièaj koji obavljamo u
našem gradu, veæ to znaèi ispuniti volju Božju. Zato vas
ohrabrujem da ne posustanemo u tom našem zajednièkom
hodu na koji nas poziva naš Gospodin i Spasitelj svijeta, Isus
Krist, rekao je Mraz.
Ekumenski molitveni susret pjevanjem je obogatio Hor
Svetopreobraženskog hrama pod ravnanjem Ivane Srbljan.
Tradicionalno primanje za èlanove Diplomatskog zbora
u Dvercima
Govor je održao doajen diplomatskog zbora nuncij D'Errico
Zagreb, 22.1.2015.
(IKA) - Obnašateljica dužnosti
gradonaèelnika Grada Zagreba dr. Sandra Švaljek priredila
je u èetvrtak 22. sijeènja tradicionalno novogodišnje
primanje za èlanove Diplomatskog zbora.
U toj prigodi doajen Diplomatskog zbora i apostolski nuncij
u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico
izrazio je zahvalu uime èlanova Diplomatskog zbora i
predstavnika meðunarodnih organizacija koje imaju svoje
predstavnike u Zagrebu, te dr. Švaljek poželio uspjeh u
odgovornoj dužnosti koju obavlja.
Takoðer je uime svih izrazio zahvalu Gradu Zagrebu i
gradskoj upravi na svoj potpori koju daju diplomatima i
njihovim obiteljima. Izrazio je nadu u nastavak i proširenje
iskrene suradnje na dobrobit i napredak svih graðana
Zagreba, a svoj govor zakljuèio rijeèima: "Neka Svemoguæi
Bog blagoslovi i uvijek štiti Zagreb!"
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
5
Domovinske vijesti
Vjernici u Sisku oprostili se od fra Nikole Jurete
U devet godina djelovanja u sisaèkom kraju ostavio dubok
trag; kao župnik, voditelj zaruènièkog teèaja i povjerenik za
pastoral braka i obitelji Sisaèke biskupije
Sisak, 22.1.2015. (IKA) - Župna crkva Sv. Josipa Radnika u
Sisku – Galdovo, bila je premala da bi u nju stali svi oni koji
su se u èetvrtak 22. sijeènja željeli oprostiti od fra Nikole
Jurete, OFM Conv., a na koje je kroz devet godina
djelovanja u sisaèkom kraju ostavio dubok trag; kao župnik
te župe, voditelj zaruènièkog teèaja i povjerenik za pastoral
braka i obitelji Sisaèke biskupije.
Misu zadušnicu za fra Nikolu predvodio je sisaèki biskup
Vlado Košiæ u zajedništvu s gvardijanom sisaèkog
samostana fra Rokom Bedalovom, župnikom vikarom fra
Perom Kelavom i petnaestak sveæenika, a na misi je bila i
rodbina fra Nikole.
U homiliji biskup je rekao kako je teško naæi rijeèi oproštaja
i kako je život fra Nikole "propovijed koja nas pouèava što
je to vrijednost ljudskog života". "Ja sam se èesto njemu
divio, premda mu to nikad nisam rekao, na tome kako je
imao jedan poseban, jednostavan i realan odnos prema
svojoj teškoj bolesti s kojom se borio dvije godine, ali koju
je uzimao kao nešto samo po sebi normalno, kao nešto što on
mora podnijeti. I nosio je on tu bolest s velikom vjerom i
povjerenjem u Boga. Tu mi je bio, a vjerujem i svima vama s
kojima je živio, primjer i poticaj kako prihvaæati život, kako
prihvaæati bolesti, nevolje i teškoæe u svom životu", rekao je
biskup te dodao kako je bio dobar èovjek s kojim je bilo lako
postati prijatelj, èovjek povjerenja, èovjek slušanja drugoga
èovjeka, uvijek spreman na pomoæ i žrtvu.
Biskup se prisjetio i njegove osobite zauzetosti za obiteljski
pastoral te svega što je èinio kao povjerenik za pastoral
braka i obitelji, a posebno njegova truda koji je prije samo
nekoliko mjeseci uložio kako bi organizirao prvi Dan obitelji
Sisaèke biskupije kada se u Sisku okupilo više od 150
obitelji s brojnom djecom. "Zahvaljujem mu što je rado
prihvaæao tu obavezu kao povjerenik i zalagao se za
vrijednosti obitelji, a znam da mu je posebno bilo na srcu da
se mi kao Biskupija brinemo za obitelji s brojnom djecom.
Mi ti, Gospodine zahvaljujemo za njega i molimo te da ga
nagradiš za svu njegovu žrtvu, ljubav, za sve njegovo dobro
što je dao kao èovjek i prijatelj, redovnik i sveæenik",
zakljuèio je biskup Košiæ.
Nakon poprièesne molitve okupljenima se obratio fra Roko
Bedalov, istièuæi kako umjesto rijeèi ispraæaja pokojnika, fra
Nikoli više pristaju rijeèi zahvalnosti za njegov život.
Na kraju biskup je izmolio molitvu odrješenja za pokojnika
nakon èega je ispraæen na put k posljednjem poèivalištu u
Vinkovcima.
Rijeka: Gimnazijalci molili za jedinstvo kršæana
Rijeka, 22.1.2015. (IKA) - Jedanaestu godinu u nizu
tijekom Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana u
Prvoj rijeèkoj hrvatskoj gimnaziji uprilièena je
multimedijalna ekumenska molitva, koju su u srijedu 21.
sijeènja predvodili èlanovi Molitveno-karitativne zajednice
Agape zajedno s voditeljem Miroslavom Radiæem. Na
molitvi su se osim uèenika i profesora Gimnazije okupili
èlanovi Ekumenskog odbora grada Rijeke i vjernici raznih
kršæanskih Crkava.
Uz pjesme, prezentacije, kratke filmove, svijeæe, recitiranje
odabranih reèenica iz Biblije, gimnazijalci su pokazali da se
i oni mogu ukljuèiti u ekumensku molitvu ako im je ona
prilagoðena te da žele biti aktivni sudionici ekumenskih
dogaðanja, rekao je vjerouèitelj Radiæ.
Uèenici i gosti izrekli su i molitve vezane za aktualna
6
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
dogaðanja u Hrvatskoj i svijetu: za više jedinstva meðu
kršæanima, za prestanak vrijeðanja vjernika i njihovih
simbola i svetinja, za mir u Ukrajini, Siriji, Iraku, Nigeriji i
zahvalu za održani Taize susret mladih kršæana za Novu
godinu u Pragu. Molitva je bila posveæena bratu Rogeru,
osnivaèu Ekumenske zajednice Taize, i obilježavanju 100.
obljetnice od njegova roðenja.
Molitveno-karitativna zajednica Agape osnovana je godine
1999. i do sada je provela 186 razlièitih akcija voðeni
rijeèima Svetog pisma: "Što ste uèinili jednomu od moje
najmanje braæe, meni uèiniste" (Mt 25,40).
Molitva za jedinstvo kršæana u Osijeku
U srpskoj pravoslavnoj crkvi Uspenija Presvete Bogorodice
veèernje bogoslužje predvodio protojerej stavrofor Ratomir
Petroviæ
Osijek, 22.1.2015. (IKA) - Svjetska molitvena osmina za
jedinstvo kršæana u Osijeku i ove godine okuplja kršæane na
veèernja bogoslužja i zajednièku molitvu u organizaciji
Ekumenske koordinacije osjeèke regije. Ekumenski su
susreti poèeli 18. sijeènja i održani su u crkvama i
bogoslužnim prostorima kod evangelika, kalvina, katolika i
pravoslavnih, gdje je 22. sijeènja u srpskoj pravoslavnoj
crkvi Uspenija (Uznesenja) Presvete Bogorodice veèernje
bogoslužje predvodio protojerej stavrofor Ratomir Petroviæ,
osjeèki paroh, koji je prvi puta sudjelovao u ekumenskoj
molitvi 1973. godine u Osijeku u kapucinskoj crkvi.
Bogoslužje je uvelièalo pjevanje domaæeg zbora. U
dobrodošlici vjernicima Petroviæ je pozvao na zajednièku
molitvu za postojanost svete Crkve i njeno ujedinjenje,
molitvu zajednièkom Ocu i zajednièkoj Presvetoj Majci,
zaštitnici hrama u kojoj se održava osmina, istaknuvši kako
Crkva uèi jedinstvo ljubavi, bez obzira na vjersku
denominaciju i rasnu pripadnost.
Ivan Benakoviæ, župni vikar rimokatolièke župe Preslavnog
Imena Marijina, naglasio je kako ovogodišnje geslo
Isusovim rijeèima "Daj mi piti!" potièe kršæane veæ
stoljeæima da "doista zauzeto rade na tome da ljude dovode
živomu izvoru odakle mogu crpsti toliko potrebnu vodu za
život", poruèujuæi: "Svaka kršæanska Crkva pozvana je biti
pomoænica koja æe iznova dovoditi tom izvoru, Živoj vodi
koja može utažiti žeð. To je vrelo nepresušno, generacije su
se na njemu napajale, a èvrsto smo uvjereni kako æe tako biti
uvijek jer je Krist nepresušno vrelo! No, možemo li do kraja
doseæi taj zdenac božanskoga u svoj njegovoj dubini?
Svjesni kako jedino crpeæi vodu iz toga izvora spasenja,
možemo iznova postajati sve više suoblièeni Isusu Kristu
koji nas želi sabrati u jedno! Uputimo se poniranju u dubine
zdenca, a sami tamo ne možemo dospjeti. Potrebna nam je
pomoæ naše kršæanske braæe i sestara. Samo s njima možemo
crpsti u dubine Božjega otajstva... Tek zajedno ujedinjeni
kršæani možemo zdenac Božjeg otajstva donositi ljudima i
molimo za tu nakanu!"
Andrea Langh, u obraæanju uime Reformirane kršæanske
kalvinske Crkve, istaknula je važnost zajedništva, kazavši
kako bi bilo lijepo da se molitveno otajstvo nastavi iskrenim
druženjem i uzajamnim upoznavanjem kršæana i poslije
službenoga završetka ekumenske osmine. U molitvenom su
zajedništvu sudjelovali mr. Antun Japundžiæ, predsjednik
Ekumenske koordinacije Osjeèke regije, te ispred Katolièke
Crkve: vlè. Alojz Kovaèek, župnik župe sv. Æirila i Metoda,
Marija Kriviæ, èlanica koordinacije iz Katolièke laièke
zajednice Molitva i Rijeè, te sestre milosrdnice sv. Vinka
Paulskog.
.
ika
Predstavljen novi broj Žumberaèkog krijesa
Samobor, 22.1.2015. (IKA) - U èetvrtak 22. sijeènja pred
više stotina okupljenih gostiju u Grdanjcima je predstavljen
ovogodišnji Žumberaèki krijes. Godišnjak je u velikoj
dvorani restorana Vilinske jame javnosti predstavio mons.
Juraj Batelja. Predstavljajuæi Krijes, mons. Batelja istaknuo
je osobitu povijesnu važnost ovog godišnjaka za žumberaèko
podruèje, ali i za cijelu Crkvu u Hrvata. Dajuæi prikaz prvog
dijela Krijesa predstavljaè je okupljenima iznio sažetak
sadržaja s posebnim osvrtom na tekstove o svetom Ivanu
Pavlu II., o vinu i o grkokatolièkoj Slavonskoj eparhiji.
Govoreæi nadalje o izvještajima sa župa mons. Batelja
osobito je pohvalio župnike koji svojim tekstovima i slikama
pridonose da se o životu Crkve u Žumberku saznaje i izvan
toga dijela naše Domovine. Na kraju sveèanog predstavljanja
Žumberaèkog krijesa mons. Juraj Batelja zahvalio je i
glavnom uredniku Milanu Vranešiæu na pozivu te mu uruèio
kao znak priznanja za sav trud srebrnu plaketu s likom
blaženog Alojzija Stepinca. U nastavku programa svoju
knjigu "Zašto vas nema na Gomili" predstavio je mons. Juraj
Jerneiæ, župnik iz Kalja. Govoreæi o važnosti prikupljanja
podataka o svim poginulima tijekom II. svjetskog rata mons.
Jerneiæ zakljuèio je kako je važno da Crkva nastavi s tim
poslom jer je to moralna obveza koju nikada ne smijemo
zaboraviti. Zatim je knjigu Milana Vranešiæa "Žumberaèke
crtice" predstavio novinar Veèernjeg lista Darko Pavièiæ.
Zakljuèujuæi predstavljanje u Grdanjcima glavni urednik
Žumberaèkog krijesa Milan Vranešiæ najzaslužnijima je
uruèio zahvalnice.
Pokop fra Nikole Jurete u Vinkovcima
Vinkovci, 23.1.2015.
(IKA) - Fra Nikola Jureta,
dugogodišnji župnik župe sv. Josipa Radnika u Sisku –
Galdovo i povjerenik za pastoral braka i obitelji Sisaèke
biskupije, preminuo u 49. godini života, 27. redovništva i 22.
sveæeništva, 20. sijeènja u Zagrebu nakon teške bolesti,
pokopan je u petak 23. sijeènja u rodnim Vinkovcima.
Misu zadušnicu u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina u
Vinkovcima predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ u zajedništvu sa sisaèkim biskupom Vladom
Košiæem, provincijalnim ministrom Hrvatske provincije sv.
Jeronima franjevaca konventualaca fra Josipom Blaževiæem
i sedamdesetak sveæenika iz cijele Hrvatske. Na misi bili su i
roditelji, osmero braæe i sestara meðu kojima i èasna sestra
Anica, rodbina i prijatelji fra Nikole, te brojni vjernici,
izmeðu ostalog pristigli iz Siska i Šibenika gdje je pokojnik
bio na službi, kojima je, kao i svim okupljenima, na poèetku
nadbiskup Hraniæ izrazio iskrenu suæut.
U homiliji govoreæi o fra Nikoli, biskup Košiæ istaknuo je
kako je on bio više nego samo brat i prijatelj, on je bio i
pastir. "Biti pastir znaèi biti na èelu crkvene zajednice, nositi
odgovornost za Crkvu, za život vjere èlanova jedne župe. On
je bio i djelitelj svetih sakramenata, onaj koji priprema za
primanje Božjih otajstava – osobito se tu isticao u
zaruènièkim pripremama za brak – te organizator, duhovni
voða svoje župe. Svjedok sam da je volio svoje župljane i da
je volio svoj sveæenièki i redovnièki poziv. Srcem je
sudjelovao u poslanju koje mu je dodijelio Gospodin u
svojoj Crkvi. Stoga je i privlaèio i vodio duše koje su ga
rado slijedile, imajuæi u njegovo vodstvo povjerenje i znajuæi
da ih neæe odvesti na krivi put", rekao je biskup te mu
posebno zahvalio na službi povjerenika za pastoral braka i
obitelji u Sisaèkoj biskupiji. "U toj je službi od poèetka,
dakle punih pet godina aktivno i rado sudjelovao,
organizirao susrete i poticao na uzdizanje naših kršæanskih
obitelji u njihovu dostojanstvu i svakom napretku. Posljednji
Domovinske vijesti
takav skup koji je organizirao bio je Biskupijski dan obitelji
koji smo proslavili u našoj katedrali 11. listopada 2014.
godine, a što je bilo održano u vidu pripreme za Drugi
nacionalni dan obitelji koji æe biti 19. travnja ove godine na
Trsatu. Bilo mu je veoma stalo do naših obitelji. Sudjelovao
je, zajedno s drugima, u izradi odgovora koje je naša
Biskupija poslala Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na
pitanja za Biskupsku sinodu koja je lani bila održana u Rimu
i koja æe se nastaviti i ove godine na temu obitelji. Zalagao
se za pomaganje potrebnim obiteljima, posebno obiteljima s
više djece. Kad promatramo život jednog Kristova
sveæenika, tada nam život fra Nikole može biti u tome
izvrstan primjer. Sva njegova nastojanja bila su usmjerena
prema dobru drugih, zauzet za pomoæ, materijalnu i napose
duhovnu svojim vjernicima za koje je živio i – možemo
danas reæi i – umro".
U nastavku govoreæi o proèitanoj poslanici Hebrejima, koja
nas potièe da promatramo kraj života naših pastira da bismo
tako vidjeli što je njima bilo sveto te da ih nasljedujemo u
vjeri u Krista, biskup je rekao kako to doista vrijedi i za fra
Nikolu. "On je svojim dvogodišnjim nošenjem teške bolesti
svima nama postao primjer u koji se možemo ugledati. On je
tu svoju bolest podnosio s toliko strpljivosti i optimizma, ne
mireæi se s njom ni uzmièuæi u strahu pred njom. Bio je
duboko svjestan ozbiljnosti i težine svoje bolesti, ali nije ni
jedan trenutak klonuo zbog toga niti je bilo kome
predbacivao što se to i zašto se to baš njemu dogodilo. Imao
je povjerenja u Boga, da on vodi njegov život i da æe se on
pobrinuti da sve bude na kraju dobro. Bio je dobar èovjek i
vjerovao je u Boga i njegovu dobrotu, imao je povjerenje da
Bog i dobro pobjeðuje. Moram reæi da sam osobno u više
razgovora s njim u ovim posljednjim godinama njegova
života ostao zadivljen njegovim kršæanskim odnosom prema
bolesti s kojom se borio. Bio je sav predan u Božje ruke,
svjestan svega ali s dubokom vjerom i s ogromnim
pouzdanjem u Boga. Nisam mu to htio reæi, da ga ne
dovedem pred pitanje je li to ipak realno, ali stvarno sam
svaki put odlazio poslije razgovora i susreta s njim obogaæen
jednostavnošæu i realnošæu koju je on prema tome problemu
osjeæao i imao", prisjetio se biskup te dodao kako biti pastir
dobri, kako je Isus sebe nazvao, želja svih Kristovih pastira,
sveæenika, biskupa i ðakona u njegovoj Crkvi. A fra Nikola
je to bio. "Bio je jednostavno dobar èovjek i stoga dobar
pastir. U svojem sveæenièkom zvanju pastirski se brinuo za
sve svoje župljane, volio ih je i bio im je blizu kad su ga god
trebali. Nije poznavao što je to umor ili slobodno vrijeme,
dok god je to mogao. Zahvalan sam mu osobito za to
svjedoèanstvo, svjedoèanstvo da je lijepo sveæenièko zvanje
i da se èovjek može potpuno u njemu ostvariti i biti sretan
kao sveæenik. A kad vjernici vide da je njihov pastir sretan s
njima, to i njih utvrðuje u samopoštovanju i daje im snagu da
vjernièki žive", zakljuèio je biskup Košiæ.
Nakon poprièesne molitve prigodnim rijeèima od fra Nikole
oprostili su se generalni vikar Šibenske biskupije mons.
Marinko Mlakiæ uime šibenskog biskupa Ante Ivasa,
provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima
franjevaca konventualaca fra Josip Blaževiæ, generalni
asistent Reda franjevaca konventualaca za Srednju Europu
fra Miljenko Hontiæ, voditelj Ureda za život i obitelj HBK
dr. Petar Krešimir Hodžiæ, gvardijan samostana Sv. Josipa
Radnika u Sisku fra Roko Bedalov, župnik župe sv. Petra u
Šibeniku fra Ivan Penava i ravnatelj sisaèke OŠ Galdovo
Petar Zeliæ.
Nakon mise okupljeni su se uputili na Gradsko groblje
Vinkovci gdje je obrede ukopa predvodio provincijalni
ministar fra Josip Blaževiæ.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
7
Domovinske vijesti
Središnje ekumensko slavlje u Splitu
Split, 23.1.2015. (IKA) - U sklopu Svjetske molitvene
osmine za jedinstvo kršæana koja se od 18. do 25. sijeènja
održava pod geslom "Daj mi piti!" (Iv 4,7), središnje
ekumensko slavlje za Splitsko-makarsku nadbiskupiju
održano je u splitskoj katedrali Sv. Dujma u petak 23.
sijeènja. Službu rijeèi predvodio je splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ.
Predsjednik Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Splitskomakarske nadbiskupije don Nediljko Ante Anèiæ na poèetku
ekumenskog slavlja podsjetio da se veæ više od stotinu
godina od 18. do 25. sijeènja moli u kršæanskim crkvama
diljem svijeta za jedinstvo svih onih koji vjeruju u Isusa
Krista. Rekao je da se kroz povijest nažalost kršæanstvo
razdijelilo, i kako je cilj ove molitve da se podjele i raskoli
nadvladaju. Napomenuo je kako se na kraju ovog
molitvenog tjedna, 25. sijeènja, slavi spomendan obraæenja
sv. Pavla koji želi podsjetiti na naèin kojim putem treba
krenuti prema jedinstvu. Kazao je kako je put poput Pavlova
temeljitog obraæenja Kristu, put svakog kršæanina, svake
zajednice i svake kršæanske Crkve.
Nakon uvodnih pozdrava, nadbiskup Barišiæ kazao je kako
je ekumenizam živi pokret meðu krštenicima koji Isusovu
molitvu žele ostvariti u svom životu i meðusobno. Istaknuo
je kako je danas dijalog potrebit ne samo meðu kršæanima,
nego i kao otvorenost, razgovor i susret s drugim religijama,
osobito danas kada je svijet uznemiren, napet, kada kljuèa
mržnja na svim kontinentima. I mi, Kristovi vjernici, koji se
pozivamo na svoje krštenje i Boga Ocem zovemo, ne
možemo promatrati svijet u toj napetosti, podijeljenosti, i
najviše nas smeta podijeljenost meðu nama, jer vjerujemo da
ovaj svijet s kršæanima mora biti bolji i imati bolju
buduænost, rekao je mons. Barišiæ.
Govoreæi o tekstu za razmatranje iz Evanðelja koji opisuje
susret Isusa i Samarijanke, koji su vjernici Brazila izabrali
kao geslo ovogodišnje molitve za jedinstvo kršæana - "Daj
mi piti!" nadbiskup je pojasnio kako je to bio susret dvoje
stranaca, Isusa koji je Židov i žene Samarijanke. Isus u
razgovoru s njom svoju potrebu za vodom da utaži žeð
pretvara u zajedništvo, otvorenost, prihvaæanje, i nestaju
razlike i zapreke te ukazuje da smo svi ljudi, da smo upuæeni
jedni na druge, da smo Božja stvorenja, djeca Božja". Na
kraju nadbiskup je zahvalio svima koji su se okupili na
molitvi, posebno predstavnicima makedonske pravoslavne
opæine sv. Nauma Ohridskoga. Slavlje je pjevanjem uvelièao
Bogoslovski zbor.
Uèitelj Reda u pohodu dominikanskoj zajednici na
zagrebaèkoj Pešæenici
Zagreb, 23.1.2015. (IKA) - U sklopu redovite vizitacije
Hrvatske dominikanske provincije od 17. do 24. sijeènja,
uèitelj Reda o. Bruno Cadore, vrhovni poglavar Reda
propovjednika (OP), posjetio je samostansku i župnu
zajednicu bl. Augustina Kažotiæa na zagrebaèkoj Pešæenici.
Nakon kratkog predstavljanja zajednica koje djeluju u župi
Kraljice svete Krunice i bl. Kažotiæa, uèitelj Reda odgovarao
je na pitanja o smislu, svrsi i usmjerenju posveæenog života
u okviru dominikanske obitelji. Izmeðu ostaloga, rekao je da
je uloga vjernika laika u suvremenom društvu jako velika.
Istaknuo je kako oni mogu djelovati i meðu onima koji
uglavnom žive na margini vjere, do kojih sveæenici èesto ne
mogu doæi te da stabilnost i snaga Crkve uvelike poèivaju na
vjernièkoj snazi laika i njihovoj intenzivnoj ukljuèenosti u
navještaj poruke spasenja. "Stoga je neophodno to
prepoznati i poticati u svojim sredinama otvorenost Duhu
Svetom, kao onomu koji dijeli službe na izgradnju cijele
8
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
zajednice. Vjernici laici su bogatstvo i blagoslov i
dominikanskom Redu i cijeloj Crkvi. Njihov je doprinos
izuzetan što se osobito vidi u zemljama u kojima su katolici i
službena
Crkva
uvjetovani
mnogim
društvenim
ogranièenjima", kazao je Cadore. Govorio je i o primjerima
djelovanja dominikanskog laikata u pojedinim zemljama te
dao smjernice za moguæa buduæa djelovanja laièkih
bratstava unutar Provincije. Ukazao je na potrebu njihova
intenzivnijeg povezivanja, kazavši kako je sve to potrebno
kako bi se ostvario smisao dominikanskog poslanja:
propovijedanje Božje rijeèi. U neslužbenom dijelu susreta
bila je moguænost i za kratki osobni kontakt s uèiteljem
Reda.
Susretu je prethodilo misno slavlje uz sudjelovanje velikog
broja vjernika, a predslavio ga je provincijal o. Anto Gavriæ
u koncelebraciji s uèiteljem Reda, njegovim vikarom o.
Viviandom Bolandom i njegovim asistentom za poèetnu
formaciju mladih dominikanaca te o. Krzysztoforom
Poplawskim, asistentom za zemlje istoène i srednje Europe,
te braæom dominikancima i sveæenicama sveæenièkog
bratstva sv. Dominika, prenosi mrežna stranica
www.dominikanci.hr.
Šesti dan Molitvene osmine u župi na Škurinjama
Rijeka, 23.1.2015. (IKA) - Ekumenska molitvena osmina za
jedinstvo kršæana prireðena je 23. sijeènja u župi sv. Ivana
Krstitelja na Škurinjama. Molitveni susret predvodili su
predstavnik Makedonske pravoslavne crkvene opæine "Sv.
car Konstantin i carica Elena" Ilija Hristodulu, pastor
Baptistièke Crkve u Rijeci Giorgio Grlj i prof. dr. Milan
Špehar. Na poèetku susreta sve je pozdravio domaæin,
župnik Kristijan Zeba. Okupljene je pozvao na jedinstvo, "da
budemo zaista svi kao braæa i sestre, bez obzira na vjerske
razlièitosti, da postanemo svi graditelji jedinstva, ljubavi i
mira meðu kršæanima kako nas i sam Isus poziva".
Molitvu je zapoèeo Ilija Hristodulu èitanjem Psalma 91 na
makedonskom jeziku. Predstavio je povijest Makedonske
pravoslavne crkvene opæine "Sv. car Konstantin i carica
Elena" i njezino djelovanje u gradu Rijeci te pozvao župljane
i goste na zajedništvo kršæanskih Crkvi "jer imamo više
onoga što nas spaja, nego što nas razdvaja". Pastor Grlj
nastavio je èitanjem dijela Ivanova evanðelja (Iv 4, 11-15),
govorio o povijesti baptista te sve pozvao posjetiti novu
baptistièku crkvu na Zametu. Dr. Milan Špehar, profesor na
Teologiji u Rijeci, govorio je o geslu ovogodišnje Molitvene
osmine uzetom iz Ivanova evanðelja: "Kaže joj Isus: Daj mi
piti!" (Iv 4,7), a tematski su ga pripremili kršæani iz Brazila.
Dr. Špehar pozvao je vjernike da se ne boje dati vode iz
svojih izvora bez obzira na razlièitost, poruèivši da svi
trebaju biti nepresušni izvor zajedništva. Vlè. Zeba proèitao
je svjedoèanstvo iz Campo Grande. Susret je završio
zajednièkom molitvom "Oèe naš".
Otuðen novac iz župne crkve u Brusju na Hvaru
Brusje, 23.1.2015. (IKA) – Nepoznati poèinitelj provalio je
u noæi s èetvrtka 22. sijeènja na petak 23. sijeènja u župnu
kuæu u Brusju na otoku Hvaru, te kroz župnu kuæu ušao u
tamošnju crkvu Sv. Jurja odakle je otuðio manju kolièinu
novca. Prema rijeèima mjesnoga župnika Jure Martiniæa,
poèinitelj je prilikom provale oštetio grilje na župnoj kuæi, te
se uputio u sakristiju župne crkve gdje je pronašao tek manji
iznos novca. Župnik je odmah po saznanju provale i
otuðenja obavijestio Policijsku postaju Hvar, èiji su
djelatnici izišli na teren te je u tijeku provoðenje policijskih
izvida.
ika
Franjevac kapucin Ivica Petanjak imenovan krèkim
biskupom
Osijek, 24.1.2015. (IKA/TU) - "Papa Franjo prihvatio je
odreknuæe od službe mons. Valtera Župana, dosadašnjega
krèkoga biskupa, u skladu s odredbom kanona 401 èl. 1
Zakonika kanonskoga prava te je za novoga krèkoga biskupa
imenovao fra Ivicu Petanjka, franjevca kapucina,
dosadašnjega gvardijana kapucinskog samostana sv. Jakova
u Osijeku", objavio je u podne 24. sijeènja u Vikarijatu
Osijek ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, u
nazoènosti umirovljenoga nadbiskupa Marina Srakiæa,
provincijala Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda
Mandiæa fra Jure Šarèeviæa, sveæenika, redovnika i
redovnica s osjeèkog podruèja te redovnika kapucina. Vijest
je istodobno objavljena u Krku i Vatikanu.
Mons. Hraniæ potom je iznio životopis novoimenovanoga
biskupa te mu èestitao. "Èestitamo i Krèkoj biskupiji na
njezinu novom biskupu, a dosadašnjem biskupu, mons.
Valteru Županu, na nasljedniku kojega je dobio u vašoj
osobi. Èestitamo i vašoj Hrvatskoj kapucinskoj provinciji i
zajednicama u kojima ste boravili i koje su vas iznjedrile. Na
osobit naèin èestitamo vašoj kapucinskoj zajednici ovdje u
Osijeku. Danas æe se vašem imenovanju zasigurno
obradovati svi èlanovi redovnièkih zajednica u našoj
Domovini jer u Godini posveæenoga života jedan iz njihovih
redova biva izabran i imenovan biskupom. Raduje se naša
Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija što je iznjedrila još jednog
biskupa. Ponosan je i naš grad Osijek. Èestitamo ovom
gradu s kojim ste bili povezani u svojoj mladosti, gdje ste
završili srednju školu, gdje je dozrela vaša odluka da
postanete sveæenik i redovnik kapucin, u koji ste se vratili u
svojim zrelim godinama i koji vas ponosan zbog vašega
imenovanja sada prati u Krèku biskupiju, u njezino sjedište u
gradu Krku."
Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup èestitao je i prisutnim
roditeljima novoimenovanoga biskupa Petanjka te je mu
obeæao molitvenu povezanost, naglašavajuæi: "Danas vam
mi, ovdje okupljeni vjernici ove vaše rodne nadbiskupije i
ovoga grada te svi redovnici i redovnice obeæavamo svoju
osobitu molitvenu povezanost. Želimo da vas Gospodin
obdari s puno milosti, snage, empatijskog pristupa i ljubavi,
kako biste se što bolje snašli u dragoj i poviješæu te
kršæanskom baštinom i tradicijom bogatoj Krèkoj biskupiji
te kako biste bili njezin dobar biskup i pastir, kao što ste do
sada bili dobar fratar kapucin, odgojitelj, župnik, provincijal
i gvardijan." Podsjeæajuæi da Krèka biskupija vodi proces
beatifikacije za biskupa Antuna Mahniæa te istièuæi da toga
dana Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija obilježava dan
roðenja i krštenja sluge Božjega biskupa Josipa Stadlera,
mons. Hraniæ povjerio je službu novoimenovanoga biskupa
Petanjka njihovu zagovoru.
Mons. Srakiæ u èestitki je istaknuo: "Ovo je imenovanje prije
svega priznanje vama osobno za vaš život i djelovanje, ali i
cijeloj Provinciji, napose samostanu otaca kapucina u
Osijeku koji u ovom gradu veæ 312 godina pružaju
svjedoèanstvo svoga redovnièkog poziva i života u
jednostavnosti i siromaštvu." Naglašavajuæi kako su upravo
oci kapucini priskoèili u pomoæ kada je Baranja nakon II.
svjetskog rata ostala bez sveæenika i vjernika, spominjuæi
osobnu povezanost tijekom svoje mladosti s kapucinskim
samostanom u Osijeku, èak i moguænost da poðe u kapucine
te svoje èlanstvo u Treæem redu, mons. Srakiæ prisjetio se
imena kapucina starije generacije, istièuæi kako je
imenovanje o. Petanjka biskupom nagrada za sve dobro što
su kapucini uèinili na tim podruèjima. Nadbiskup je istaknuo
i znakovitost toga imenovanja baš u vrijeme Molitvene
osmine za jedinstvo kršæana, koja se u kapucinskoj crkvi
Domovinske vijesti
održava veæ 78 godina. Oèe biskupe, roðeni ste i djelujete na
ovim prostranstvima Panonskoga mora. Gospodin vas
poziva da napustite ovo "Panonsko more" i krenete put
Jadranskog mora. Što vam možemo drugo zaželjeti nego da
osnaženi milošæu onoga koji vas je pozvao "izvezete na
puèinu" Krèke biskupije podržani svojim sveæenstvom,
redovnicima i redovnicama te cijelim Božjim narodom,
zakljuèio je mons. Srakiæ.
Provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda
Bogdana Mandiæa fra Jure Šarèeviæ, predsjednik Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica,
istaknuo je kako imenovanje jednoga redovnika za biskupa,
u ovom sluèaju redovnièkog brata kojemu je bio odgojitelj u
važnom razdoblju njegove redovnièke i sveæenièke
izgradnje, ima višestruko znaèenje, prije svega za hrvatsko
redovništvo, za kapucine, ali i za cijelu Crkvu u našem
narodu. Buduæi da naša Crkva ima velik broj redovnièkih
sveæenika i redovnica, važno je i mudro da ima i biskupa
koji se izabiru iz redovnièkih zajednica jer æe tako
svjedoèanstvo Crkve, na razini znaka, biti još snažnije i
djelotvornije, rekao je provincijal Šarèeviæ.
Istièe i kako je to imenovanje svojevrsno priznanje Svetog
Oca našem redovništvu za predano višestoljetno služenje
Crkvi i hrvatskom narodu. Istodobno, to je odgovornost i
obveza da se još više založi za ostvarenje ciljeva i
oèekivanja koje je postavio kada je odredio da ova 2015.
bude Godina posveæenoga života. Sada je na posveæenicima
da, u zajedništvu sa svojim pastirima, uèine sve da
neprolazna novost i radost Evanðelja postane privlaèna
ljudima našega vremena. Jednom rijeèju, da svetost, kao
iskustvo posebne Božje blizine što ga redovnici žive i
drugima navješæuju, uðe u naš narod i društvo. I ona æe ga,
tj. sam Bog, sigurno preobraziti u sretan i bolji svijet,
istaknuo je fra Jure.
Kapucinima, a posebno bratu Ivici, imenovanje za biskupa
veliki je izazov da kroz njegovo biskupsko služenje doðe još
više do izražaja kapucinska karizma jednostavnosti,
evanðeoskoga siromaštva, poniznoga služenja i blizine
ljudima, rekao je provincijal, dodajuæi kako su u svijetu
natjecanja i borbe, socijalne nejednakosti koja raða nasilje,
kao manji i sluge svima, redovnici, posebno kapucini,
pozvani založiti se u vršenju proroèke zadaæe, izražavajuæi
svoju solidarnost sa siromasima i onima na rubu te na taj
naèin preobražavati svijet duhom evanðeoskoga bratstva.
Hrvatsko redovništvo, posebice franjevci kapucini, zahvalni
su papi Franji za dar biskupstva našega brata Ivice Petanjka,
koji nam je udijelio u ovoj Godini posveæenoga života,
zakljuèio je fra Jure Šarèeviæ.
"Buduæi da se bez Božje volje ništa ne dogaða, bez obzira
što mi mislili i kako mi to tumaèili, danas kad stojim pred
jednim potpuno novim poèetkom, najprije se želim zahvaliti
Trojedinom Bogu za protekle godine svog redovnièkog i
sveæenièkog života u kojima nije nedostajalo izazova i svako
malo novih poèetaka, i ponizno molim svjetlost, mudrost i
vodstvo Duha Svetoga u novoj službi koja mi se povjerava",
rekao je novoimenovani biskup Petanjak. Zahvalio je
Svetom Ocu i svima koji su imali udjela u tom biskupskom
imenovanju i povjerenju koje mu se iskazuje, roditeljima,
braæi i sestrama te njihovim obiteljima, ðakovaèko-osjeèkim
nadbiskupima koji su željeli da objava imenovanja bude u
Osijeku te župniku i sveæenicima iz rodne župe Drenje.
Novoimenovani biskup Petanjak potom je od srca pozdravio
krèkog biskupa Valtera Župana sve sveæenike i bogoslove
Krèke biskupije, redovnike i redovnice koji su ondje na
službi, i sve drage vjernike laike te im je poruèio: "Za mnoge
æe od vas ovo moje imenovanje biti velikim iznenaðenjem,
ali ja u tom iznenaðenju veæ neko vrijeme živim i kad god
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
9
Domovinske vijesti
mi se u životu dogodi nešto nenadano pokušavam pronaæi
logiku jer se kod Boga ništa ne dogaða sluèajno. Do sada
sam veæ nešto dohvatio, a vi æete mi reæi jesam li bio na
pravom putu." Naglašavajuæi kako je za njega èast i obveza
doæi u starodrevnu Krèku biskupiju iz koje potjeèe i naš
kardinal te stavljajuæi djelo što ga zapoèinje pod zagovor sv.
Franje Saleškoga, èiji se spomendan toga dana slavi,
novoimenovani biskup Petanjak rekao je: "Preuzvišeni
gospodine Župane, braæo sveæenici, redovnici i redovnice,
draga braæo i sestre vjernici i svi ljudi dobre volje, koji se
nalazite u Krèkoj biskupiji, buduæi da dolazim k vama,
kucam na vrata vašeg srca i molim da se u vašem srcu naðe i
malo mjesta za mene. Za poèetak æe biti dovoljan i jedan
uzdah prema nebu, a još bolje ako me ukljuèite u svoje
molitve. Ja, sve vas, veæ jesam u svoje."
Fra Ivica Petanjak roðen je 29. kolovoza 1963. u Ðakovu,
Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija, u katolièkoj vjernièkoj
obitelji u župi sv. Mihaela u Drenju. Srednju školu pohaðao
je u Osijeku (1978-1982), a potom je stupio u kapucinski
novicijat u Karlobagu. U meðuvremenu odlazi na odsluženje
vojnog roka i po povratku dovršava novicijat i polaže
privremene zavjete 4. studenoga 1984. Iste godine zapoèinje
studij teologije na KBF-u u Zagrebu.
Doživotne zavjete položio je u Franjevaèkom redu manje
braæe kapucina 4. listopada 1988., a za sveæenika je zareðen
24. lipnja 1990. u Zagrebu.
Nakon reðenja bio je zamjenik odgojitelja i prefekt
sjemeništaraca u Varaždinu (1990-1991) te župni vikar i
bolnièki kapelan u Splitu (1991-1995). Na Papinskom
sveuèilištu Gregoriana studirao je crkvenu povijest (19952002) i godine 2002. obranio doktorsku radnju
"Michelangelo Bosdari da Ragusa OFMCap., Predicatore,
diplomatico, uomo di governo e guida spirituale (16531729)" ("Mihael Božidareviæ iz Dubrovnika, OFMCap.
Propovjednik, diplomat, èovjek uprave i duhovni voða (1653
– 1729)").
Od 2002. do 2005. služio je kao magistar bogoslova u
Zagrebu. Službu provincijalnog ministra Hrvatske
kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa
obnašao je od 2005. do 2011. Služio je zatim kao župnik
župe Gospe Lurdske u Rijeci i odgojitelj postulanata (20112014), te od kolovoza 2014. kao gvardijan u Osijeku i
provincijalni definitor.
Èestitka mons. Župana fra Ivici Petanjku
Krk, 24.1.2015. (IKA) - Objavivši vijest da je papa Franjo
24. sijeènja prihvatio njegovo odreknuæe od službe
pastirskog upravljanja Krèkom biskupijom, i istodobno
krèkim biskupom imenovao dr. fra Ivicu Petanjaka, èlana
Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana
Mandiæa, dosadašnji krèki biskup Valter Župan, zajedno sa
Zborom konzultora, dekanima i cijelim krèkim
prezbiterijem, redovnicima i redovnicama, te uime cijelog
Božjeg naroda Krèke biskupije uputio je novoimenovanom
krèkom biskupu dr. fra Ivici Petanjku srdaènu èestitku,
zaželjevši mu obilje Božjega blagoslova u nastupu i vršenju
povjerene mu biskupske službe, objavljeno je na mrežnim
stranicama Krèke biskupije.
Mons. Valter Župan roðen je 10. kolovoza 1938. u Æunskom
na otoku Lošinju. Gimnaziju je zapoèeo u zadarskom
sjemeništu, a završio u sjemeništu u Pazinu. Filozofskoteološki studij takoðer je pohaðao i diplomirao u Pazinu
1963., jer je u to vrijeme Visoka teološka škola iz Rijeke bila
premještena u Pazin.
Za sveæenika Krèke biskupije zareðen je 8. srpnja 1962. Od
1962. do 1970. je župni vikar u Malom Lošinju, od 1970. do
10
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
1974. župnik i dekan u Omišlju, od 1974. do 1979. župnik i
dekan u Cresu, od 1979. do 1989. župnik i dekan u Malom
Lošinju. Od 1989. do 1997. godine je generalni vikar Krèke
biskupije, a od 6. listopada 1997. dijecezanski administrator
Krèke biskupije sve do imenovanja za biskupa 31. sijeènja
1998.
Zareðen je za biskupa 15. ožujka 1998., kada je preuzeo
službu krèkog biskupa ordinarija. Pri Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji mons. Župan je predsjednik Vijeæa HBK za
život i obitelj i èlan Biskupske komisije za liturgiju.
Biskupsko mu je geslo "Moliti i služiti", objavljeno je na
mrežnim stranicama Krèke biskupije.
Zagreb: Èetvrta postaja molitvenog hoda
Ekumenski susret u grkokatolièkoj konkatedrali Sv. Æirila i
Metoda
Zagreb, 24.1.2015. (IKA) – Èetvrta postaja 31. ekumenskog
molitvenog hoda u Gradu Zagrebu održana je u subotu 24.
sijeènja u grkokatolièkoj konkatedrali Sv. Æirila i Metoda.
Sveèanu Veèernju o blagdanu sv. Grgura Bogoslova
predvodio je o. Danijel Hraniloviæ.
Križevaèki vladika Nikola Kekiæ istaknuo je kako je na
svima da daju doprinos zbližavanju kršæana. Kad æe se to u
potpunosti dogoditi volja je Božja, no ipak ovisi i o nama,
kako to istièe Papa, koliko smo otvoreni Duhu Božjemu, a
taj Duh æe dati jakost da se to i dogodi. Na nama je da u
ovom svijetu budemo "sol zemlje, svjetlost svijeta", rekao je
vladika te upozorio kako je velika veæina kršæana samo
krštena, odnosno tako se samo zovu, a po svom ponašanju,
životu i svojim opredjeljenjima to nisu. U tom kontekstu
istaknuo je potrebu zajedništva, pogotovo kada treba stati uz
kršæanske vrijednosti, zajedno braniti Ime Gospodnje.
Nažalost, u posljednjem desetljeæu u staroj Europi pogažene
su mnoge vrijednosti od onih koji kažu da su kršæani. Svatko
radi što hoæe, svatko traži svoju slobodu ne vodeæi brigu o
drugome koji takoðer ima pravo na slobodu. No, ne može se
vlastita sloboda koristiti na raèun drugoga, upozorio je
vladika, te podsjetio na Pavlove rijeèi "sve mi je slobodno,
ali mi nije sve dopušteno". Stoga je biskup Kekiæ istaknuo
kako je potrebno zajednièko, konkretno djelovanje u obrani
vrijednosti, ali ne na silu. Naše je oružje naša vjera i naša
molitva.
Govoreæi pak o geslu ovogodišnje Molitvene osmine za
jedinstvo kršæana "Daj mi piti", vladika je pojasnio kako
susretom na Jakovljevu zdencu Isus jasno daje do znanja da
je došao za sve ljude. Pokazao je i novost, a to je da je On
sam izvor žive vode koju može dati svakome èovjeku.
Vjernike je pozvao na otvorenost da žive od tog pravog
zdenca, da se ne napajaju na pokvarenim zdencima i u
smrtonosnim lokvama, jer jedino je Krist pravi izvor. Na
kraju je biskup Kekiæ još jednom sve potaknuo na molitvu za
jedinstvo kršæana koja treba biti stalna, te je pozvao vjernike
da se pridruže molitvi koja se u konkatedrali održava
svakoga prvog èetvrtka u mjesecu.
Predstavnik Reformirane kršæanske Crkve vlè. Branimir
Buèanoviæ istaknuo je izmeðu ostaloga da su ekumenska
nastojanja prilika za razgovor i zajednièku molitvu, a onda i
zajednièko djelovanje, èuvajuæi vrijednosti koje ih povezuju.
Kristova Crkva uvijek je ujedinjena. Kršæani su uvijek
ujedinjeni ako vjeruju u Krista kao svoga Spasitelja.
Nastavljajuæi se na vladiku Kekiæa, Buèanoviæ je rekao da je
"onih koji ne dijele naš sustav vrijednosti relativno malo, ali
su snažni. Kršæani æe se morati udružiti da bi zajedno
prenosili temeljne istine u društvu u kojem žive, a to vrijedi i
za Hrvatsku".
ika
Stadlerovo u Slavonskom Brodu
Pod geslom "U školi Maloga Isusa po uzoru na Josipa
Stadlera" proslavljen 172. roðendan i krsni dan sluge
Božjega Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa
Slavonski Brod, 24.1.2015. (IKA) - Pod geslom "U školi
Maloga Isusa po uzoru na Josipa Stadlera" proslavljen je u
subotu 24. sijeènja u župi i svetištu Gospe od brze pomoæi u
Slavonskom Brodu 172. roðendan i krsni dan sluge Božjega
Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog nadbiskupa.
Misno slavlje te molitvu kod Stadlerova spomenika, uz
brodske sveæenike na èelu s domaæim župnikom i
upraviteljem svetišta Ivanom Leniæem, predvodio je dekan
sarajevskog KBF-a mons. dr. Pavo Jurišiæ, postulator kauze
za Stadlerovo proglašenje blaženim i svetim. Okupile su se
sestre služavke Malog Isusa - Stadlerove duhovne kæeri, na
èelu s vrhovnom glavaricom Družbe s. Radoslavom Radek
te glavaricama Sarajevske i Zagrebaèke provincije s.
Admiratom Luèiæ i s. Katarinom Peniæ-Sirak. Sestre su prije
mise animirale molitveni program s pobožnošæu Djetetu
Isusu.
"Sluga Božji Josip Stadler na poseban je naèin bio ispunjen
radošæu božiænog otajstva što se oèituje u njegovoj
pobožnosti prema Malom Isusu, koji je za njega bio uzor
èistoæe, siromaštva, poniznosti poslušnosti, samoæe,
krotkosti i ljubavi", rekao je izmeðu ostalog u homiliji mons.
Jurišiæ te prenio vjernicima neke temeljne naglaske iz
Stadlerovih "lekcija" u školi Djeteta Isusa. Proèitavši
èestitku koju je Stadler svojim duhovnim kæerima u
nastojanju da ih ohrabri i oduševi za ljubav prema Malom
Isusu, napisao na Bogojavljenje 1910. godine, mons. Jurišiæ
istaknuo je da je Stadleru najvažnije bilo da redovnice služe
Bogu i èovjeku radosno, pa i kada podnose patnju i trpljenje.
Na kraju je poruèio: "Ono što je èinio, Stadler nikada nije
rekao da je on to èinio, nego je sve zasluge pripisivao Bogu.
Zato njegov poklik, 'Živio Bog, živio Mali Isus, u našim
srcima', koji je znao stalno izgovarati, bude i naš poklik."
O daljnjem tijeku postupka beatifikacije postulator Jurišiæ
rekao je da je prvi povijesni dio od oko 400 stranica
priveden kraju, a u tijeku je pisanje drugoga dijela o
krepostima sluge Božjeg Josipa Stadlera.
Župnik Leniæ zahvalio je predvoditelju, služavkama Maloga
Isusa i ostalim redovnicama, te nazoènim vjernicima što
svojim sudjelovanjem na slavlju roðenja i krštenja najveæeg
sina grada Slavonskog Broda èuvaju spomen na njega,
nastavljaju dalje upoznavati njegov svijetli lik, napose onaj
vid njegove duhovnosti koju je živio i promicao, a izvire iz
poniznog klanjanja i uranjanja u otajstvo utjelovljenja Sina
Božjega, u èašæenje Božanskog Djeteta Isusa u kojem nam je
progovorila silna Oèeva ljubav. Iskazao je svoju radost da
Stadler sve više izranja iz stvarnosti života grada u kojem je
roðen 24. sijeènja 1848. godine i istoga dana kršten u
sadašnjoj crkvi Gospe od brze pomoæi.
Vrhovna glavarica Družbe služavki Maloga Isusa s.
Radoslava Radek zahvalila je župniku Leniæu što veæ više
godina organizira proslavu spomendana Stadlerova roðenja i
krštenja, te posvjedoèila kako je taj dan za cijelu Družbu dan
radosti, jer se sestre susretnu, druže, a napose jer obnavljaju i
oživljuju uspomenu na svoga utemeljitelja.
Na misi su se okupili gotovo svi ministranti župe, koji toga
dana slave svoj dan, te djeca koja su u molitvenom dijelu
otpjevala pjesmu "Bio je djeèak". Cijelo dogaðanje pjesmom
je animirao veliki pjevaèki zbor pod vodstvom s. Monike
Zvonarek, uršulinke. U osnovnim školama na podruèju župe
u danima pred Stadlerovo vjerouèitelji su približavali djeci
lik "zlatnoga djeèaka" Broda, a neki i obišli njegov
spomenik u blizini mjesta rodne kuæe.
Domovinske vijesti
Središnje ekumensko slavlje Požeške biskupije u Pakracu
Molitvu predvodio biskup Škvorèeviæ zajedno sa slavonskim
episkopom Jovanom
Pakrac, 24.1.2015. (IKA) - Središnje ekumensko slavlje
Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana u Požeškoj
biskupiji održano je 24. sijeènja u župnoj crkvi Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Pakracu pod geslom "Daj mi piti".
Na molitvi su uz brojne vjernike pakraèke župe sudjelovali
kanonici požeškoga stolnog Kaptola predvoðeni prepoštom i
generalnim vikarom Josipom Devèiæem, sveæenici
Pakraèkoga dekanata na èelu s arhiðakonom i pakraèkim
župnikom Matijom Jurakoviæem i dekanom Jozom Zoriæem,
a predvodio ju je požeški biskup Antun Škvorèeviæ zajedno
sa slavonskim episkopom Jovanom Æulibrkom. U vladikinoj
pratnji bio je pakraèki paroh Ðorðe Teodoroviæ te ðakon
Milan Tomaševiæ.
Pozdravljajuæi nazoène, biskup Škvorèeviæ rekao je kako se
raduje što su se Pakraèani pridružili Isusovoj
velikosveæenièkoj želji "Da svi budu jedno" te zajedno s
brojnim kršæanima diljem svijeta mole za jedinstvo svih
Isusovih uèenika. Izrazio je dobrodošlicu episkopu Jovanu
koji nakon svoga ustolièenja za slavonskog episkopa u rujnu
prošle godine prvi puta sudjeluje na jednom dogaðaju u
katolièkoj crkvi te kazao da taj njegov èin prepoznaje kao
oèitovanje uzajamnog poštovanja i otvorenosti za zajednièko
evanðeosko nastojanje oko lijeèenja rana što ih je ostavila
nedavna prošlost u Pakracu i šire u Hrvatskoj. Pozvao je
nazoène da otvore svoja srca Bogu te se pokaju za sve ono
što je u njima nemoæno i nesposobno za njega, da
ekumensko molitveno slavlje bude zajedništvo iskrenosti,
plemenitosti i dobrohotnosti u Isusu Kristu.
U homiliji biskup Škvorèeviæ spomenuo je kako je moguæe
da netko od sudionika slavlja ili nenazoènih Pakraèana zbog
svega zla koje se dogodilo u Domovinskom ratu posumnja u
smislenost dolaska pravoslavnog episkopa u katolièku crkvu
i zajednièke molitve. Polazeæi od evanðeoskog izvještaja o
susretu Isusa i Samarijanke na Jakovljevu zdencu, biskup je
protumaèio kako je Samarija bila podruèje izmeðu Galileje i
Judeje, naseljeno pomiješanim življem koje nije bilo vjerno
židovskoj otaèkoj vjeri i tradiciji te su pravi Židovi prezirali
Samarijance kao drukèije a Samariju zaobilazili. Rekao je
kako je i sam Isus mogao zaobiæi Samariju, ali evanðelist
istièe da je morao proæi kroz nju da posvjedoèi kako je on
meðu ostalim došao dokinuti podjelu ljudi na naše i druge,
oèitovati da drugi i drukèiji nisu smetnja, nego obogaæenje.
To podcrtava i Isusov razgovor sa ženom, koja je u
tadašnjim kulturalnim okolnostima imala podreðenu ulogu
muškarcu, dodao je biskup. Istaknuo je kako Isus, tražeæi od
žene da mu dade piti, otvorio s njome razgovor o najdubljim
pitanjima èovjekova postojanja, njegove žeði u dubini biæa
za puninom i smislom života, objavljujuæi sebe kao
darovatelja vode žive koja struji u život vjeèni. Spomenuo je
kako je ta voda živa Duh Sveti, kojeg nam je Isus Krist
darovao u sakramentalnoj vodi našega krštenja te nas
obdario spasenjem, životom vjeènim, te da to trebamo imati
na umu kad prosuðujemo one koji su od nas drugaèiji a
postali su jedno s nama po istom krsnom daru.
Biskup je potom kazao nazoènima da je podjela na naše i
vaše, strah prihvatiti drugaèijega, meðusobno nepovjerenje,
jedan od najvažnijih uzroka sukoba izmeðu Srba i Hrvata u
Pakracu i Hrvatskoj u kojem su svi bili gubitnici. Spomenuo
je kako je današnja zajednièka molitva otvaranje moguænosti
Isusu Kristu da on proðe kroz našu pakraèku i hrvatsku
Samariju, te kao sa Samarijankom otvori s nama razgovor o
našim podjelama, strahovima i uzajamnim ranjavanjima,
ohrabri nas da jedni druge prihvatimo u razlièitostima kao
bogatstvu koje nam je darovao sam Bog, da jedni druge
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
11
Domovinske vijesti
poštujemo i meðusobno suraðujemo kako bi nas on u našoj
žeði za puninom života, istinom, pravdom ljubavlju i
smislom ispunio svojim životvornim Duhom. Dodao je kako
je napose tužno kad podjele na naše i vaše, nas i druge
prenesemo i na one koji s postali žrtvama tih istih podjela te
im tako još jedanput oduzimamo dostojanstvo. Pozvao je
nazoène da imaju hrabrosti slijediti Isusov put, zajedno s
njime dokidati podjele meðu ljudima te promicati povjerenje
i izgraðivati zajedništvo.
Pri kraju ekumenskog slavlja rijeè pozdrava uputio je
slavonski episkop Jovan. Zahvalio je biskupu Škvorèeviæu
za poziv da sudjeluje u ekumenskom bogoslužju. Više puta
se osvrnuo na biskupove rijeèi o potrebi uzajamnog
poštovanja u razlièitosti. Iz vlastitoga životnog iskustva i na
temelju evanðeoskog poziva Isusa Krista episkop je
progovorio o važnosti gledanja naprijed u novo i bolje sutra.
Unatoè teškoj životnoj situaciji u kojoj se nalazimo, ali
jedinoj koju imamo, u vjernosti Isusu Kristu trebamo
nastojati jedni druge ljubiti, jer samo tako možemo doæi do
kraljevstva nebeskoga koje je cilj i pravoslavnima i
katolicima, zakljuèio je episkop. Izrazio je svoju otvorenost i
blizinu svim Pakraèanima, kazao da su im vrata njegova
doma uvijek otvorena te je pozvao prisutne da ga posjete.
Ekumenski susret završio je zajednièkim bratskim
domjenkom u prostorima župne kuæe u Pakracu.
Pokop sveæenika Dubrovaèke biskupije don Jerka Pejiæa
Dubrovnik, 24.1.2015. (IKA) - Misa zadušnica i pogrebni
obredi za don Jerka Pejiæa, sveæenika Dubrovaèke biskupije
koji je preminuo 22. sijeènja, slavljeni su u župnoj crkvi Sv.
Petra i na groblju Boninovo u subotu 24. sijeènja.
Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ izrazio je suæut obitelji,
rodbini i prijateljima, ali i svima koji su na bilo koji naèin
bili povezani s don Jerkom. Pokopu su, uz subraæu sveæenike
i redovnike, nazoèili pokojnikova braæa Ivo i Branimir s
obiteljima.
U propovijedi biskup je povezao evanðeoski odlomak sa
životom don Jerka, kazavši da navedeno evanðelje
"pokazuje jedan školski primjer dvaju suprotstavljenih
mentaliteta: onog mentaliteta koji se dariva bezrezervno i
koji predstavlja Isus Krist, a ovaj svijet od tog mentaliteta
živi, mi živimo jer meðu nama ima ljudi koji su spremni
sebe darovati, poèinjuæi od samog trenutka darivanja života
sve do ostalih; i drugog mentaliteta koji sve želi zadržati za
sebe, kojemu je stalo samo do svog imena, a koji predstavlja
Isusova rodbina i koji je mentalitet koji je sve prisutniji u
našem društvu i zato ovo naše društvo polako izumire."
Biskup je don Jerka prepoznao u mentalitetu darivanja,
istodobno ga prepoznajuæi i u pjesmi grkokatolièkog
sveæenika Jovana Hraniloviæa "Oj, vi gorski sveæenici,
neshvaæeni muèenici", kazavši da don Jerko premda nije bio
"gorski sveæenik", bio je "otoèni sveæenik" s obzirom na 28
godina i 6 mjeseci koje je proveo kao župnik na Lastovu.
Podsjetio je i na teška vremena na Lastovu u vremenu
njegove službe s obzirom na nazoènost vojske na tom otoku.
Naglasio je da je don Jerko bio èovjek molitve, a takoðer i
èovjek koji se za svoju dob veoma dobro snalazio s
tehnikom, spomenuvši da osim što je na Lastovu "popravljao
duše", popravljao je i satove. Sve se to isplatilo, "on je naš
'veliki sveæenik buduæih dobara' o kojemu smo slušali u
èitanju. Don Jerko u to usprkos svim poteškoæama i nekim
našim nerazumijevanjima nikad nije sumnjao. Padao je i
ustajao. Išao je naprijed, ne dozvoljavajuæi nièemu i nikome
da ga obuzda u nasljedovanju Isusa Krista nego je hrabro
išao naprijed slijedeæi Isusa u ludosti križa u kojem mi
prepoznajemo znak i sredstvo spasenja", rekao je biskup. Na
12
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
kraju se obratio i samom pokojniku: "Dragi don Jerko, hvala
vam za sve naše razgovore, sve vaše osmjehe, svaki put se
smijao i bio radostan, za vaše savjete. Hvala vam što ste bili
s nama i meðu nama, oprostite što smo vam ponekad bili
'Isusova rodbina', a Isus neka vam dade udio u svom
uskrsnuæu. Poèivajte u miru Božjemu."
Uime sveæenika Dubrovaèke biskupije od pokojnog don
Jerka oprostio se generalni vikar Dubrovaèke biskupije
mons. dr. Petar Paliæ, kazavši da je don Jerko veæi dio života
proveo služeæi na otocima, jer osim 28 godina na
najudaljenijem otoku Dubrovaèke biskupije, na Lastovu,
služio je i 13 godina na Koloèepu na kojem nije živio, nego
povremeno odlazio. Don Jerko je u tim teškim godinama
svoju sveæenièku službu vršio posveæujuæi narod, slaveæi
sakramente, osobito euharistiju koja je i njemu bila izvor
snage u tim uvjetima, pripremao djecu i mlade na
sakramente, i propovijedao Rijeè Božju.
Župnik don Ivica Pervan proèitao je izraze suæuti koje je
uputio mons. Želimir Puljiæ, bivši dubrovaèki biskup, a sada
zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije.
Don Jerko Pejiæ roðen je u Soviæima u Hercegovini, 16.
sijeènja 1931. godine. Gimnaziju je pohaðao u Rumi,
Dubrovniku i Splitu, a teologiju u Splitu. Za sveæenika je
zareðen u Dubrovniku 25. rujna 1955. Svoju pastoralnu
službu zapoèeo je u kolovozu 1956. kao bilježnik u
Biskupskom ordinarijatu i istodobno je upravljao gradskim
crkvama Gospe Karmelske, Sv. Nikole i Sv. Roka. U
kolovozu 1957. imenovan je upraviteljem župe Zaton. U
Zatonu je ostao do 1965. kada je imenovan župnikom na
Lastovu. Župnièku službu na Lastovu obnašao je do 26.
studenoga 1993. godine. Od 1993. pa do svog umirovljenja u
rujnu 2006. pastoralno je skrbio za župu na otoku Koloèepu.
Preminuo je 22. sijeènja 2015. u sveæenièkom domu u
Dubrovniku.
Susret mladih Šibenske biskupije
Šibenik, 24.1.2015.
(IKA) - Susret mladih Šibenske
biskupije održan je 24. sijeènja u prostorijama Katolièke
osnovne škole u Šibeniku na temu "Identitet mladih u
suvremenom svijetu". Središnje izlaganje imao je studentski
kapelan iz Osijeka o. Arek Krasicki, CSSp. Istaknuo je tri
pitanja na koje mladi èovjek mora odgovoriti u svom životu:
"Tko sam?", "Što sam?" i "Kamo idem?". Ako se odgovori
na ta pitanja oda se riješi svaki problem u životu. Ako se u
srcu prepozna èežnja za Gospodinom onda je sve riješeno,
istaknuo je Krasicki.
Mladi Šibenske biskupije ozbiljno shvaæaju kršæanstvo i
vjeru. To me posebno raduje, kazao je biskupijski povjerenik
za pastoral mladih don Gabrijel Jagarinec. Kroz taj susret
želimo promišljati o daru vjere koji se nalazi u mladom
èovjeku. Susret mladih Šibenske biskupije okuplja mlade
aktivne u župnim zajednicama biskupije, a u potpunosti su
ga osmislili animatori, kazao je jedan od organizatora susreta
i animator Antonijo Smoljiæ. Animatori su osmislili rad u
radionicama u kojima su sudionici susreta promišljali na
temu susreta. Franjevka od Bezgrešne s. Barbra Èavlina
svjedoèila je o svom redovnièkom pozivu. Susret mladih
završio je misnim slavljem koje je u kapeli katolièkoga
školskog centra predvodio šibenski biskup Ante Ivas. U
uvodnom dijelu slavlja biskup je mladima posvijestio
važnost Euharistije u vjernièkom životu. U homiliji je kroz
svetopisamske tekstove rastumaèio mladima kako Bog
svakog èovjeka poziva da uèini Božje djelo u svom životu.
Bog poziva i jako je važno prepoznati Božji poziv, poruèio
je izmeðu ostalog biskup.
ika
Peta obljetnica smrti nadbiskupa Ivana Prenðe
Zadar, 24.1.2015. (IKA) - Povodom pete obljetnice smrti
zadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe, misu za dušu
blagopokojnog nadbiskupa Prenðu u subotu 24. sijeènja u
katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ. "Zahvalni smo Bogu za dar
služenja nadbiskupa Ivana koji je zadarsku Crkvu okupljao
oko stola Gospodnjeg, s njom pjevao i molio, slušao i
razmatrao. Pamtimo ga kao zauzetog pastira koji je bio pun
optimizma i ljubavi za sve što je Božje i crkveno, upravo u
duhu svoga biskupskog gesla 'Ljubiti Crkvu'. Da je poživio,
ove bi godine obilježio svoj srebrni biskupski jubilej", rekao
je mons. Puljiæ, istaknuvši da je nadbiskup Prenða vjerno
lomio kruh nebeski, hranio ljude Rijeèju i euharistijom koja
kao središte crkvenog i liturgijskog života okuplja novo
mesijansko pokoljenje.
"Dok poèiva u kripti zadarske katedrale, godišnjim
spomenom preporuèujemo ga toplo u molitve. Slušamo kako
nas poziva da se euharistijom hranimo i oko Gospodnjeg
stola okupljamo", rekao je mons. Puljiæ, zahvalivši Bogu za
sva duhovna i materijalna dobra koja je darovao Crkvi po
djelovanju nadbiskupa Prenðe u njegovih èetrdeset i šest
godina sveæeništva i dvadeset godina biskupstva.
Govoreæi o trinitarnom temelju misijskog poslanja biskupske
službe, prema pobudnici o biskupima "Pastiri stada" sv.
Ivana Pavla II., mons. Puljiæ istaknuo je da biskup treba biti
dobar pastir, spretan ribar, brižan nadglednik, otac, tješitelj i
uèitelj, nesalomljiv u naèelima, ali dobar i plemenit u
ophoðenju, brat i prijatelj. "Te poželjne kvalitete i odlike
koje imaju resiti svakog sveæenika, osobito biskupa, ne
dobivaju se samo raðanjem. Za njih se valja osobno boriti, a
povjereno stado to mora od Boga izmoliti. Zbog toga vjerni
puk, sveæenici i Bogu posveæene osobe mole za svog
biskupa u euharistijskom slavlju, Božanskom èasoslovu i
osobnim dnevnim preporukama", rekao je mons. Puljiæ,
istaknuvši da je nadbiskup Prenða bio uzoran pastir
ljudskosti i širine srca. Na kraju mise, nadbiskup Puljiæ i
sveæenici uputili su se u pokrajnju laðu katedrale i nad
grobnicom zadarskih nadbiskupa izmolili odrješenje.
Nadbiskup Prenða preminuo je iznenada 25. sijeènja 2010.
g. u Nadbiskupskom domu u Zagrebu u 71. godini života.
Roðen je 31. prosinca 1939. g. u Zemuniku Gornjem.
Nadbiskupsku klasiènu gimnaziju završio je u Zadru.
Katolièki bogoslovni fakultet pohaðao je u Zagrebu gdje
1967. postiže licencijat iz teologije. Zareðen je za sveæenika
29. lipnja 1964. g. u Zadru. Bio je župnik u Škabrnji, Nadinu
i Smilèiæu (1964.-1968.), duhovnik u Nadbiskupskom
sjemeništu Zmajeviæ u Zadru (1968.-1970.), ravnatelj tog
sjemeništa (1970.-1992.), kateheta mladih u Zadru (1970.1972.), voditelj odjela za duhovna zvanja u Zadarskoj
nadbiskupiji (1970.-1992.), dopisnik Glasa Koncila. Papa
Ivan Pavao II. imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom 29.
ožujka 1990. g. Za biskupa je zareðen 9. lipnja 1990. g. u
katedrali Sv. Stošije. Službu zadarskog nadbiskupa preuzeo
je 2. veljaèe 1996. g. Bio je predsjednik Vijeæa HBK za
kler, èlan Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije
viših redovnièkih poglavara i Hrvatske unije viših
redovnièkih poglavarica, ravnatelj Hrvatskog caritasa. U
Zadarskoj nadbiskupiji u poraæu je obnovio sve crkve i
crkvena zdanja srušena u Domovinskom ratu. Bio je
predavaè na Visoko teološko katehetskoj školi u Zadru,
promicatelj nove evangelizacije podržavajuæi djelovanje
crkvenih pokreta i udruga te inicijator brojnih drugih
pastoralnih, karitativnih, kulturnih i znanstvenih dogaðanja u
Zadarskoj nadbiskupiji. Posljednji njegov veliki angažman
bio je organizacija SHKM-a u Zadru koji je okupio trideset
tisuæa mladih iz Hrvatske i inozemstva.
Domovinske vijesti
Èestitka biskupa Uziniæa fra Ivici Petanjku
Dubrovnik, 24.1.2015.
(IKA) - Mons. Mate Uziniæ,
dubrovaèki biskup i predsjednik Vijeæa HBK za ustanove
posveæenog života i družbe apostolskog života, uputio je
novoimenovanom krèkom biskupu fra Ivici Petanjku èestitku
u povodu biskupskog imenovanja. "Nisam meðu onima koji
su iznenaðeni vašim biskupskim imenovanjem, ali jesam
meðu onima koji su obradovani i to zbog više razloga", piše
biskup Uziniæ i nastavlja: "Najprije je to zbog vaše nove
Krèke biskupije koje veæ duže vrijeme s nestrpljenjem moli i
oèekuje svoga novog pastira i sada ga je dobila u vama.
Uvjeren sam da su vas više od prikupljanih mišljenja, koja
su normalan put traženja kandidata, u Krèku biskupiju
dozvale njihove molitve i da æe se sada kad su vas dobili još
radosnije odazvati vašem pozivu da mole za vas."
Biskup Uziniæ kao predsjednik Vijeæa HBK za UPŽ i DAŽ
izražava radost što je novoimenovani biskup za tu službu
izabran kao redovnik. "Zato s nestrpljenjem oèekujem
buduæu suradnju unutar Hrvatske biskupske konferencije
kojoj ste, mišljenja sam, darovani kao znak i poticaj u
Godini posveæenog života." A kao treæi razlog iznosi
èinjenicu da je vijest o imenovanju objavljena "baš danas, na
blagdan sv. Franje Saleškog, jer je pred toèno èetiri godine
na današnji dan objavljeno i moje imenovanje dubrovaèkim
biskupom. Podsjetili ste me na one moje biskupske poèetke,
na strahove, ali i obilje Božjih darova i mnogo dobrih ljudi
koji su me podržavali i koji su ih polako raspršili. Želio bih
se u vašem sluèaju pridružiti tim dobrim ljudima i poruèiti
vam da možete raèunati sa mnom, kao što sam i ja
svojevremeno mogao raèunati s drugima."
Èestitajuæi na imenovanju uime Vijeæa HBK za UPŽ i DAŽ
i u svoje ime, biskup Uziniæ obeæava i molitvenu podršku te
èestita i Krèkoj biskupiji u kojoj æe novi biskup nastaviti
predano služiti Gospodinu.
22. zimsko planinarsko hodoèašæe na Svetu Geru
Misu u kapelici Sv. Ilije predvodio je biskup Gorski
Sveta Gera, 25.1.2015. (IKA) - Pomoæni zagrebaèki biskup
Mijo Gorski predslavio je tradicionalnu planinarsku misu na
redovitom zimskom planinarskom hodoèašæu na Svetu Geru
na Žumberku. Planinari i hodoèasnici iz Hrvatske i Slovenije
pohode najviši vrh Žumberaèke gore na granici Hrvatske i
Slovenije svake godine na posljednju nedjelju u sijeènju
slaveæi misu u kapelici Sv. Ilije na 1178 metara nadmorske
visine. Uz biskupa Gorskog koncelebrirali su tradicionalno
župnik grkokatolièke župe Stojdraga na Žumberku vlè. Mile
Vranešiæ, župnik župe Kalje mons. Juraj Jerneiæ, župnik iz
Gradiške Perica Matanoviæ i Sv. Jane Josip Gonan.
Biskup Gorski u homiliji na blagdan Obraæenja sv. Pavla
govorio je o potrebi obraæenja svih nas preko paralele o Joni
i Isusu Kristu. Premda je Jona propovijedao Ninivljanima
koji nisu bili njegov narod, povjerovali su mu, dok to nisu
uèinili Isusovi suvremenici. Najvažniji je poziv na obraæenje
svih nas, istaknuo je biskup, dodajuæi da svi mi više èekamo
da se drugi oko nas promijene nego što smo spremni na
promjene u svome životu. Dopustimo da nas kao sv. Pavla
zahvati Božji bljesak i da promijenimo zakone svoga života,
pozvao je biskup Gorski i zapitao se: Možemo li mi kršæani
biti nada Hrvatske na što nas Isus poziva?
U kapelicu Sv. Ilije, na temperaturi od nekoliko stupnjeva
ispod nule i po snijegu, hodoèastilo je stotinjak planinara,
rimokatolièki i grkokatolièki vjernici iz Hrvatske i Slovenije,
koje je vlè. Vranešiæ na kraju mise sve pozvao na
zajedništvo u vjeri u Krista.
Za sigurnost vjernika planinara brinuli su èlanovi HGSS-a iz
stanica Karlovac i Samobor.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
13
Domovinske vijesti
Središnja ekumenska molitva u Sisaèkoj biskupiji
Biskup Košiæ ovaj susret nazvao povijesnim jer je prvi puta
jedan pravoslavni episkop sudjelovao na zajednièkoj molitvi
u sisaèkoj katedrali
Sisak, 25.1.2015.
(IKA) - Misno slavlje i središnju
ekumensku molitvu Molitvene osmine za jedinstvo kršæana
predvodio je u nedjelju 25. sijeènja u katedrali Uzvišenja sv.
Križa u Sisku sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s
povjerenikom za ekumenizam i dijalog Branimirom
Motoèiæem, kancelarom Biskupije mons. Markom
Cvitkušiæem, katedralnim župnikom preè. Markom Karaèom
i župnikom iz Vrtlinske Ivanom Mišiæem, a služio je trajni
ðakon Daniel Milan Juriæ. Na misi su bili i u molitvi
sudjelovali metropolit zagrebaèko-ljubljanski o. Porfirije
Periæ, sisaèki paroh o. Veselin Ristiæ i sisaèki paroh u miru
protojerej stavrofor Petar Olujiæ, pastorica Evangelièke
crkvene opæine iz Kutine Elina Braz de Almeida, kao i
vjernici kršæanskih Crkava s podruèja Biskupije.
U homiliji biskup Košiæ je izrazio radost što su se na
posljednji dan Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u
sisaèkoj katedrali okupili episkop i parosi SPC-a,
evangelièka pastorica, katolièki sveæenici i biskup, te vjerni
Božji narod. "Premda ne možemo još uvijek slaviti zajedno
euharistiju, možemo izraziti jedni drugima poštovanje i
bratsku ljubav i zajedno moliti dragoga Boga, Oca živih i
mrtvih, Sina njegova Isusa Krista, našega Gospodina, i Duha
Svetoga životvorca, da nas usliši u nastojanju da uèinimo
ono najviše što je do nas da se svi kršæani osjeæaju
meðusobno braæa i sestre, da nestane podjela u našim
dušama, da se Božja milost razlije u našim srcima i da
premda malim koracima koraèamo prema cilju koji je naš
Gospodin postavio pred svoje uèenike, a to je da svi koji u
njega vjeruju – budu jedno", poruèio je okupljenima biskup.
U nastavku biskup je istaknuo i kako je radost ove mise i
molitve za jedinstvo kršæana u tome što, episkop i biskup, ali
i predstavnici drugih kršæanskih Crkvi i zajednica veæ jesu
braæa i sestre, veæ jesu prijatelji koji se uvažavaju i poštuju,
koji jedni druge cijene i žele oživotvoriti upravo Kristovu
želju i zapovijed da grade jedinstvo Božje Crkve. Naime,
kad èovjek zna – pa bio on ne znam na kako važnoj službi za
druge, za svoju zajednicu – da je on zamjenjiv, da on nije
bitan i da ne ovisi Božje djelo o njemu koliko o Bogu, tada
je ponizan i prihvaæa druge, prihvaæa i promjene koje Bog
pokreæe u svojoj Crkvi, prihvaæa da se mijenja i shvaæanje
službi i prvenstva u Crkvi. Meni je bilo simpatièno èuti ono
što je o. Porfirije rekao, kako on nije bio sretan kad je
imenovan i zareðen za biskupa – nadao se ostati u svome
manastiru, tu je bio njegov svijet i nije želio drugo. Juèer
sam razgovarao s novim krèkim biskupom fra Ivicom
Petanjkom koji mi je takoðer rekao kako mu je bilo teško
kad mu je nuncij priopæio Papino imenovanje te da je želio
izmaknuti, a i ja se sjeæam svoje muke i želje da me
mimoiðe ta služba biskupa. Nismo mi važni, važan je samo
Isus Krist, on je spasitelj, nismo mi, rekao je biskup.
U sklopu molitve za jedinstvo kršæana okupljenima se
obratio o. Porfirije, istièuæi "veliko zadovoljstvo i radost što
u današnjem zajedništvu, svojim molitvama može
sudjelovati na putu izgraðivanja jedinstva meðu kršæanima i
to ne zato što je to nekakva ljudska zapovijed i imperativ
ovoga svijeta nego zato što su to svete rijeèi Gospodina
našega Isusa Krista". Na kraju, biskup je zahvalio svima na
sudjelovanju i ovaj susret nazvao povijesnim jer je prvi puta
jedan pravoslavni episkop sudjelovao na zajednièkoj molitvi
u sisaèkoj katedrali. Nakon mise i molitve druženje vjernika
kršæanskih Crkava s podruèja Biskupije nastavljeno je u
Pastoralnom centru katedralne župe.
14
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
Na župnu svetkovinu otvorena "jubilejska godina" u
župi Retkovec
Zagreb, 25.1.2015. (IKA) - Vjernici župe sv. Pavla u
zagrebaèkom naselju Retkovec pedeseti puta u povijesti
župe sveèano su u nedjelju 25. sijeènja proslavili župnu
svetkovinu - Obraæenja sv. Pavla.
Sveèano koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je
zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ i time ujedno
otvorio proslavu "jubilejske godine" proslave 50. obljetnice
od osnutka retkovaèke župe.
Pozdravljajuæi biskupa Pozaiæa, sveæenike iz Remetskoga
dekanata, provincijala Hrvatske kapucinske provincije fra
Juru Šarèeviæa, domaæeg sveæenika Vladimira Kareèenija i
ðakone Dominika Glasnoviæa i Martina Krizmaniæa, župnik
Vinko Tomiæ istaknuo je da je "za sve nas svet i znakovit
trenutak u ovoj godini slavlje velikog jubileja, pedesete
obljetnice osnutka naše župne zajednice koja je osnovana 2.
lipnja 1965. odlukom kardinala Franje Šepera". S radošæu i
zahvalnošæu spomenuo se prvoga i dugogodišnjeg župnika
mons. Željka Juraka "koji je zajedno sa služavkama Malog
Isusa dao velik i znatan doprinos kako bi župa zaživjela i
napredovala na slavu Božju te na dobro i posveæenje Božjeg
naroda". Izražavajuæi radost što biskup Pozaiæ otvara 50.
obljetnicu župe o svetkovini sv. Pavla, župnik Tomiæ rekao
je da æe obilježavanje biti zakljuèeno na jesen sveèanom
proslavom "pod okriljem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozaniæa".
Biskup Pozaiæ u uvodu mise podsjetio je da osim svetkovine
Obraæenja sv. Pavla, Crkva istog dana zakljuèuje tjedan
molitve za jedinstvo kršæana, a Crkva u Hrvata se posebno
raduje novom biskupu kapucinu fra Ivici Petanjku.
U propovijedi biskup je ocrtavajuæi lik sv. Pavla rekao da
bismo blagdan Obraæenja sv. Pavla "mogli nazvati jednim
novim Božjim zahvatom u ljudsku povijest, jednim novim
'Bogojavljenjem'". Naime, Savao, koji nikad nije susreo ni
slušao Isusa za njegova zemaljskog života, i koji je nošen
žarom progona ustao protiv Isusovih uèenika, na putu u
Damask "doživio je Božju blizinu, èuje poziv i odgovara
svim biæem: 'Što mi je èiniti, Gospodine?'" To pitanje,
istaknuo je biskup, "nije bila samo neka ukrasna retorièka
forma"; zapravo, Pavao je bio "svjestan i spreman na
avanturu: postati Isusov, postati kršæanin, zvati se kršæanin –
i živjeti kao kršæanin, bez pridržaja, plivati protiv struje na
bijesnom moru života".
Osvræuæi se pak na aktualne i bolne dogaðaje u Europi i
svijetu, biskup Pozaiæ citirao je Felixa iz najnovijeg Glasa
Koncila: 'Sloboda medija u potpunosti je ostvarena… U
Parizu je pobijeno 20 ljudi i o tome smo izvještavali po 20
minuta… U Nigeriji je pobijeno 2000 ljudi i o tome smo
nešto rekli u 20 sekundi!' Upozorio je i na situaciju u
Hrvatskoj koja se doima "hodajuæom lešinom", jer je bez
djece, bez buduænosti, bez prihoda, bez radosti.
Na kraju misnog slavlja djeca iz društva Prijatelji Malog
Isusa uputila su župnoj zajednici svoju èestitku za veliki
jubilej, kao i zahvalu biskupu Pozaiæu na prisutnosti u
župnoj zajednici. A župnik Tomiæ zahvalio je župnom
mješovitom zboru koji je pod ravnanjem mo Josipa
degl'Ivellia predvodio pjevanje, kao i Radio Mariji koja je
prenosila sveèano misno slavlje. Župljani su se za slavlje
pripravili trodnevicom.
Župne svetkovine u Retkovcu, kao i svog prvog župnika
mons. Željka Juraka, spomenuli su se u nedjelju na svim
misama i vjernici susjedne župe Marije Majke Crkve u
Trnovèici, buduæi da su 28 godina bili sastavnim dijelom
retkovaèke župe, prije nego što je osnovana njihova
samostalna župa i povjerena dehonijancima.
ika
Središnje ekumensko molitveno slavlje u Zagrebu
Zagreb, 25.1.2015. (IKA) – Baptistièka crkva u Zagrebu
bila je u nedjelju 25. sijeènja mjesto središnjeg ekumenskog
molitvenog slavlja. Bila je to i posljednja postaja
ekumenskog hoda u gradu Zagrebu. Molitveno-bogoslužni
prostor na radost domaæina ispunili su vjernici razlièitih
kršæanskih denominacija, meðu kojima se isticao i velik broj
katolièkih redovnica, od kojih su neke poput Isusovih malih
sestara i milosrdnih sestara Svetoga križa sudjelovale i na
svih pet ovogodišnjih postaja.
Domaæin tajnik Saveza baptistièkih Crkava u Republici
Hrvatskoj pastor Željko Mraz u osvrtu na odlomak iz
evanðelja koji govori o susretu na zdencu, podsjetio kako je
Isus umoran od puta stao odmoriti se. Upitao je "jesmo li se
mi umorili od našeg molitvenog puta?" Podsjetio je da Drugi
vatikanski koncil prepoznaje ekumenizam kao pokret, nešto
što se dogaða. No, èini se da danas tog pokreta nema, da je
taj pokret postao previše institucionaliziran, previše na
razini klera, a premalo u stvarnosti. Na Isusovu putovanju
dogaða se nešto predivno, dogaða se susret Isusa i
Samarijanke. Isus traži od nje da mu da piti, a onda joj
govori o vjeènoj vodi, od koje se nikada neæe ožednjeti, o
vodi koja je izvor koji struji u život vjeèni, rekao je, te
podsjetio, kako je jedna od mnogobrojnih izreka u vremenu
reformacije "ad fontes", vratimo se na izvore, vratimo se k
Božjoj Rijeèi, vratimo se na taj izvor. Silazeæi pak s tog
izvora punimo se duhovnom snagom, i sposobni smo se
vratiti u društvo u kojem živimo i drugima postati izvorom
vode. U susretu Isusa sa Samarijankom, ona postaje svjedok
svome narodu. I narod je povjerovao na njezinu rijeè. Na
kraju ljudi kažu "više ne vjerujemo zbog tvog svjedoèanstva,
veæ smo se uvjerili zbog onoga što smo èuli od Isusa. Mi
znamo uistinu da je on Spasitelj svijeta." Isus je jedini put do
Boga, on je jedini Spasitelj. Volio bih da ova rijeè potakne
sve nas da budemo hrabri u našem svjedoèenju za Isusa
Krista u ovome svijetu u kojem živimo, te da naši odnosi,
naše meðusobno pomaganje, naš meðusobni život, naše
zajedništvo bude doista svjedoèanstvo i onima koji u Boga
ne vjeruju da kažu "možda je to prvi korak", a da u onom
drugom koraku kažu "da sada sam se uvjerio Isus Krist je
moj spasitelj, moj Gospodin". Neka bi taj susret s Isusom
Kristom koji je živa voda bio uvijek iznova naš izvor koji
nam donosi odmor, svježinu, želju da živimo i djelujemo u
svijetu u kome smo pozvani služiti, u narodu u kojem
živimo, da svi kršæani budu to svjedoèanstvo da Isus Krist
jest jedini Spasitelj svijeta, rekao je Mraz.
Tajnik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog prof. dr. Jure
Zeèeviæ, OCD, istaknuo je kako se u liturgijskoj godini
Katolièke Crkve 25. sijeènja svake godine slavi Obraæenje
sv. Pavla. U crkvama koje su posveæene obraæenju sv. Pavla
blagdan se slavi èak iako pada u nedjelju. Mislim da je
upravo ono što treba svima nama, i to ne bilo kakvo
obraæenje, nego obraæenje poput Pavlova, radikalno
obraæenje u kojem progonitelj Isusa Krista u njegovim
nasljedovateljima postaje promicatelj Isusa Krista i širitelj
njegove radosne vijesti.
Da bismo bili jedno u Kristu, svima nam se obratiti se.
Kome se obratiti: jedni drugima, èovjek èovjeku, jedna
Crkva drugoj Crkvi, kome se obratio Pavao? Obratio se
Isusu Kristu. I nama je obratiti se Isusu Kristu, njegovu
naèinu, njegovu stilu života, njegovu govoru, njegovu
sustavu vrijednosti. Obraæeni u Kristu prepoznat æe se kao
jedno u Kristu, prepoznat æe da meðu njima postoji ono
temeljno jedinstvo, rekao je dr. Zeèeviæ.
Predstavnik Srpske pravoslavne Crkve protojerej stavrofor
Slobodan Laliæ istaknuo je kako ovi susreti uvijek
nadahnjuju. Rijeè Božju doista moramo slaviti. Nju uèimo,
Domovinske vijesti
njome se uèimo, nju svjedoèimo, nju propovijedamo, po njoj
živimo. Rijeèju Božjom se pojimo, njome se hranimo, njome
se odgajamo za život vjeèni. Podsjetio je i kako je
èovjeèanstvo iznjedrilo mnoge mislioce, pjesnike, filozofe,
umjetnike èija djela kad ih konzumiramo kao da nam na
trenutak daju nekakvo unutarnje zadovoljstvo, no to je
zadovoljstvo prolazno. Rijeè Božja nam osigurava život
vjeèni, slušajuæi Rijeè Božju i ne samo slušajuæi, veæ i živeæi
po njoj ona nas preobražava, prosvjetljuje. Radujem se da
nam je Gospodin dao snagu da se ove godine okupimo, i
molim da nam da snage da se i dogodine okupimo i
svjedoèimo Krista i Rijeè Božju, poruèio je Laliæ.
Pastor Jasmin Koso iz Protestantske reformirane kršæanske
Crkve u RH istaknuo je kako je ekumenizam divna ideja
upravo zato što se oko nekih stvari ne slažemo, što smo u
nekim stvarima razlièiti. Stoga je ekumenski put najbolji koji
imamo da jedni drugima pokažemo ljubav, da pokažemo
zajedništvo, jer naša praksa odudara od onoga što svjedoèi
Božja Rijeè, a to je da je Isus u osnovi utemeljio jednu
Crkvu i da je želio da svi budemo jedno. Zato je moja želja i
molitva da i povrh ovih godišnjih okupljanja, implementacija
zaista bude takva da pokažemo jedni drugima ljubav, da
pokažemo jedni drugima težnju prema jedinstvu, a u
stvarima u kojima se ne slažemo, da se vratimo na izvor, to
je Božja Rijeè. Drugo oko èega æemo se svi složiti to je rana
Crkva, to su ekumenska vjerovanja, ekumenski sabori,
crkveni oci i nauèitelji i sve ono što baštinimo i od èega
može nauèiti kako je bilo kad smo doista bili jedno, rekao je
Koso.
Prezbiter Evanðeosko-pentekostne Crkve Danijel Berkoviæ u
osvrtu na geslo ovogodišnje molitvene osmine podsjetio je
kako je jedna od posljednjih rijeèi Isusa na križu bila "žedam
sam". Isus Bog nije žedan, ali Isus èovjek je tražio
Samarijanku da mu da vode. Isus èovjek na križu je žedan.
Biblijski prorok Amos rekao je da æe doæi dani kad više neæe
biti glad za kruhom, ni žeð za vodom, veæ slušanja Rijeèi
Gospodnje. Znamo da jedinstvo kršæana nije, barem ne bi
smjelo biti, prigodnièarsko dogaðanje koje se dogodi
godišnje nekoliko dana, a onda prestanemo biti žedni do
sljedeæe godine. Moje je osobno uvjerenje: zajedništvo,
jedinstvo nas kršæana bit æe onoliko jako i èvrsto koliko
æemo svi mi biti žedni Kristove rijeèi, rekao je Berkoviæ.
Okupljenima se kratko obratio i Stipe Zeba uime grada
Zagreba. Zahvaljujem Gospodinu da smo u ovom tjednu,
nadam se jedni druge obogatili, da smo se dali susresti i
preispitati. Nismo govorili o podjelama, mi smo molili za
jedinstvo nadahnuti božanskom biblijskom Rijeèju. Naši
koraci i naš hod podsjeæao me na Kristov hod s njegovim
uèenicima. Dao nam je piti s istoga izvora za sve, u pitanju
je samo naša dobra volja. U ovih tjedan dana Bog nas
posebno nadahnjuje ljubavlju prema drugima, razlièitima.
Tko je uz Krista, sluša njegov vapaj da budu jedno, naglasio
je, te na kraju izrekao molitvu "Bože molim Ti se da nas
ljudi u ovom našem gradu Zagrebu sve više prepoznaju po
ljubavi jedni prema drugima, po ljubavi prema Tebi. Tada te
razlike nestaju, tada si ti naš Otac, a mi Tvoja djeca, tada
smo mi glina, a Ti naš lonèar. Ujedini nas u ljubavi prema
Tebi i prema bližnjemu, dobri i milosrdni Bože".
Molitvenom ekumenskom slavlju nazoèili su i predsjednik
Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebaèke
nadbiskupije mons. Zvonimir Sekelj, te èlanovi Povjerenstva
mons. Zlatko Koren i Marija Znidarèiæ, koja je izvela kraæi
scenski prikaz na temu jedinstva, te domaæi pastori Zdenko
Horvat i Mihal Kreko.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
15
Domovinske vijesti
Središnje ekumensko bogoslužje u Osijeku
Osijek, 25.1.2015.
(IKA/TU) - Središnje ekumensko
bogoslužje Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršæana u
gradu Osijeku predvodio je 25. sijeènja u osjeèkoj
kapucinskoj crkvi Sv. Jakova ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ u zajedništvu s umirovljenim nadbiskupom
Marinom Srakiæem, novoimenovanim krèkim biskupom i
domaæinom fra Ivicom Petanjkom te predstavnicima
kršæanskih zajednica grada Osijeka.
To središnje ekumensko bogoslužje bilo je vrhunac
osmodnevnog ekumenskog hoda i molitve u Crkvama i
crkvenim zajednicama grada Osijeka, koje je u organizaciji
Ekumenskog povjerenstva osjeèke regije zapoèelo 18.
sijeènja, a održano je pod geslom "Kaže joj Isus: Daj mi piti"
(Iv 4,7).
Uime osjeèko-poljskog i baranjskog episkopa Lukijana
nazoèio je protojerej stavrofor Mihajlo Marijanac, paroh
darðanski i arhijerejski namjesnik baranjski te Dragan
Vukadinoviæ, paroh u Belom Manastiru, potom Branko
Beriæ, biskup Evangelièke Crkve i pastor u Osijeku, Lajoš
Èati-Sabo, biskup Reformirane kršæanske kalvinske Crkve u
Hrvatskoj te Darko Turšiæ, pastor iste Crkve u Kotlini i
tajnik Ekumenske koordinacije osjeèke regije, Toma Magda,
predsjednik Saveza baptistièkih crkava i pastor Baptistièke
Crkve u Osijeku te Ela Magda, pastorica iste Crkve, Matej
Lazar Kovaèeviæ, nadglednik Crkve Božje u Hrvatskoj i
David Kovaèeviæ, ðakon Crkve Božje. Sudjelovali su i
sveæenici osjeèkih župa, redovnice, èlanovi Ekumenske
koordinacije osjeèke regije te bogoslovi ðakovaèkog
Bogoslovnog sjemeništa, koji su pjevanjem, pod vodstvom
maestra Ive Andriæa, rektora Sjemeništa, uz orguljsku
pratnju Emanuela Matesa, animirali bogoslužje. Svi prisutni
uputili su èestitke novoimenovanome krèkom biskupu fra
Ivici Petanjku, što su vjernici popratili burnim pljeskom.
U homiliji, osvræuæi se na susret Isusa i Samarijanke iz
Ivanova Evanðelja (Iv 4,1,42), mons. Hraniæ je istaknuo
kako se zapravo radi o susretu dviju žeði: ljudske žeði za
Bogom i njegovim spasenjem te Božje žeði za èovjekom i
njegovim dobrom. Pojašnjavajuæi kako se Samarijanka
nakon susreta s Isusom, od osobe koja izbjegava ljude,
pretvara u onu koja trèi kako bi drugima kazala što je
doživjela i Samarijance odvela do Židova Isusa da bi u
njemu prepoznali Spasitelja svijeta, nadbiskup je rekao:
"Cijeli je ovaj evanðeoski odlomak zapravo slika našega
stanja, naše podijeljenosti i onih nepovjerenja koja još uvijek
postoje meðu nama. Slika našeg ekumenskog dijaloga i, još
više, Isusova pouka nama, jer On ne samo da razgovara sa
ženom i potièe promjene u njoj i u srcu njezinih sumještana,
nego istodobno postavlja i neke principe ekumenskog
dijaloga svima nama."
Podsjeæajuæi da su svi vjernici u svojim konfesijama susreli
Isusa na krsnom zdencu, mons. Hraniæ je nastavio: "Taj
susret s Isusom vodi nas do životnog zajedništva s Njim, do
nutarnjeg mira i radosti te zajedništva s drugim ljudima, s
èitavom Crkvom. Crkva je jedna, sveta, sveopæa i
apostolska. No, dogodilo nam se da smo zbog svoje moralne
nedosljednosti poèeli zatvarati vrata pred drugima,
zatvarajuæi se tako u svoju konfesionalnu pripadnost. Naša
konfesionalna pripadnost postala je sredstvo distanciranja,
razlikovanja, povlaèenja u sebe i svoj uski konfesionalni
krug. Zbog naše nedosljednosti i zatvorenosti, prakticiranje
vjere drugih ponekad nam postaje samo dodatni motiv za
netrpeljivost prema njima. Nekritièna zatvorenost u sebe i
nesposobnost susresti se sa sobom i istinom o sebi, raðaju
nelagodom, nepovjerenjem, naèinom života i prakticiranjem
vjere koji nalièe na odlazak na zdenac "o šestoj uri", o
podne, kad smo sigurni da neæemo susresti one koji nam ne
16
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
odgovaraju – baš kao i Samarijanka… No, ekumenski
dijalog zahtijeva razbijanje vremenskih i prostornih
uvjetovanosti te religioznih, nacionalnih, kulturnih,
socioloških podjela, zidova i prepreka."
Istièuæi kako Isus želi stupiti u dijalog - poštuje postupnost,
ne polazi od suptilnih teoloških pitanja i razlika, nego od
religiozne žeði za Bogom - a osvræuæi se na govor
Samarijanke upuæen sunarodnjacima, te potom i na njihovo
osobno uvjerenje i promjenu srca – konverziju cijeloga
naroda, nadbiskup je naglasio da konverzije i prelazak u
drugu religioznu denominaciju mora biti pitanje savjesti i
dubokoga osobnog uvjerenja, a ne pitanje komotnosti,
prestiža, ugleda, položaja, s èime se susreæe i što vidi kod
nekih èlanova zajednica, koji konvertiraju i tako stvaraju
samo još veæu podijeljenost. "Ekumenska molitvena osmina
je prigoda u kojoj svi dolazimo zajedno na zdenac, u isto
vrijeme i na isto mjesto. I tu susreæemo Isusa. Tu se razbijaju
naše predrasude i poèinju dogaðati naše konverzije: ali ne u
smislu da napuštamo svoju zajednicu i idemo u drugu, veæ
da vidimo ono što je dobro i Božje kod drugih i tako
postanemo sposobniji za svoju osobnu samokritiènost te za
samokritiènost unutar naših zajednica, za priznanje naših
neurednosti Isusu i za priznanje naše žeði. I što smo više
žedni Isusa i života koji nam od njega dolazi, što više
prianjamo uz Njega, to se više i mi u njemu susreæemo i u
njemu postajemo jedno", istaknuo je mons. Hraniæ te
zahvalivši na organizaciji Ekumenskoj koordinaciji osjeèke
regije, iskazao želju da se ekumenski susreti održavaju još
kojiput tijekom godine.
Protojerej stavrofor Marijanac istaknuo je potrebu èovjeka
da bude u zajednici što je odraz Presvetoga Trojstva, kao i
težnju za besmrtnim životom, odnosno za Bogom.
Nadovezujuæi se na homiliju, rekao je da Isus razgovara sa
Samarijankom, strankinjom, iako sve zna. S jedne strane, on,
Židov, a ona, Samarijanka - veliko neprijateljstvo - no Isus
nadilazi te granice i pouèava: ako hoæemo biti njegovi
uèenici, moramo i trebamo nadilaziti granice po bilo kojoj
osnovi. Iz dijaloga Isusa i Samarijanke možemo zakljuèiti da
je Isus èovjek bez predrasuda, koji stare zidove mržnje želi
srušiti, a graditi mostove pomirenja, rekao je biskup
Evangelièke Crkve Beriæ. Opisujuæi susret Isusa i
Samarijanke kao ekumenski susret, iskreni dijalog dviju vrlo
razlièitih osoba koje se dobro slušaju i prihvaæaju u svoj
svojoj raznolikosti, pri èemu nitko ne negira svoj identitet, a
obasjava ih nešto novo – zajedništvo, rekao je: "Uz dijalog
istine i ljubavi, potreban je i dijalog duhovnosti, molitve, jer
jedinstvo se ne ostvaruje od danas do sutra; ono se sastoji u
zajednièkom hodu s vjernicima prema našem zajednièkome
cilju ljubavi i spasenja."
Pastor Turšiæ usporedio je fizièku i duhovnu žeð, a potom
naglasio: "Jedan od razloga razilaženja meðu kršæanima
možda je i u tome što samo kada zapadnemo u tešku
situaciju vapimo za Božjom milošæu, te postajemo sujetni,
povlaèimo se u sebe, tražeæi u drugima krivce. Živimo
tijekom èitave godine za Boga, iz dana u dan ga molimo,
uzmimo onu vodu Duha koju nam On nudi!" Pastor Magda
iz Baptistièke Crkve poruèio je: "Èuvajmo se ekumenizma
šeste ure! Ekumenizma kada se naðemo sami sa sobom", te
pozvao prisutne na obilježavanje stote obljetnice prvoga
pisanog traga o baptistièkoj crkvi u Osijeku. "Iskreni susret i
dijalog je nužnost jer otvara novu perspektivu; i to Kristovo
'Daj mi piti' otvaranje je za uzajamnost u ljubavi koja
ukljuèuje meðusobni odnos", rekao je Kovaèeviæ,
nadglednik Crkve Božje u RH, te istaknuo kako je Isus
nadišao socijalne, kulturološke i religijske barijere da bi
pristupio ovoj ženi, a s istom ljubavlju pristupa i nama želeæi
ugasiti i naše duboke duhovne žeði.
ika
Završetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u Rijeci
U kršæanskim crkvama koje sudjeluju u Ekumenskoj molitvi
za jedinstvo kršæana i džamiji u petak 20. veljaèe molit æe se
za zadovoljštinu za uvrede i svetogrða poèinjena u predstavi
"Hrvatsko glumište" koja je na repertoaru HNK Ivana pl.
Zajca
Rijeka, 25.1.2015. (IKA) - Na blagdan obraæenja sv. Pavla
apostola, u nedjelju 25. sijeènja, u kapucinskoj crkvi Gospe
Lurdske u Rijeci rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je
ekumensku molitvu èime je sveèano zakljuèena Molitvena
osmina za jedinstvo kršæana. Simbolièno, na poèetku
molitvenog susreta, oko zdenca kao mjesta susreta, okupili
su se predstavnici rijeèkih kršæanskih Crkava i ulili vodu kao
simbol zajedništva. Nadbiskup je podsjetio na Isusove rijeèi
u dvorani Posljednje veèere i njegovu molitvu da svi budu
jedno. Ona je za nas zapovijed, a ovogodišnje geslo
Molitvene osmine za jedinstvo kršæana "Daj mi piti!" (Iv
4,7) doziva nam u svijest kako iza Isusove žeði stoji žeð
èovjeka za Bogom, ali i Boga za èovjekom. U Kristu žeða
èovjeèanstvo spasenja, poruèio je nadbiskup.
Stoga je ova molitvena osmina naš ispit savjesti i moramo se
zapitati koliko tu žeð ispunjavamo svime što nam Bog nudi.
Posežemo li za drugim izvorima koji nas, u konaènici,
ostavljaju žednima? Mnogi ljudi danas su u svijetu žedni
vode, mnogi žeðaju za kruhom, poslom, mnogima je
povrijeðeno njihovo ljudsko dostojanstvo. Takoðer, mnogi
žeðaju da se ljudi ne dijele po svjetonazorima, a Isus nam
svojim primjerom pokazuje da ne trebamo biti robovi takvih
situacija, kazao je nadbiskup.
Govoreæi o tekstu i poruci Ivanova Evanðelja (Iv 4, 1-42) iz
kojega je uzeto geslo ovogodišnje molitvene osmine,
podsjetio je kako Samarijanka nije Židovka, ali Isus je
razgovarao s njom i time nam poruèio da možemo brisati
granice. Podsjetio je na rijeèi sv. Pavla da smo svi jedno u
Kristu i ako nismo, tada se trebamo obratiti. Obraæenjem
æemo moæi Gospodina prepoznati u drugima, istaknuo je
nadbiskup zakljuèivši da ekumenizam trebamo živjeti svaki
dan i na svakom mjestu. Ovogodišnje geslom uzeto iz
Ivanova Evanðelja: "Kaže joj Isus: Daj mi piti!" (Iv 4,7)
pripremili su kršæani iz Brazila, zemlje koja je s jedne strane
izrazito religiozna i tradicionalna, no s druge strane i vrlo
netolerantna, što pogoduje natjecateljskom duhu meðu
raznim kršæanskim skupinama, rekao je ispred Ekumenskog
odbora grada Rijeke pastor Baptistièke Crkve u Rijeci
Giorgio Grlj. Sve to uzrokuje udaljavanju kršæanskih Crkava
u toj južnoamerièkoj zemlji te se u Molitvenoj osmini molilo
za sve naše sestre i braæu kršæane kako bi utažili žeð jedni
drugima i bili zdenac oko kojega æe se okupljati - bez
podjele, rekao je Grlj. Govoreæi o aktualnosti teksta iz
Ivanova Evanðelja istaknuo je kako su Samarijanka i Isus
bili ljudi koji nisu stavili barijere ispred sebe, nego
razgovarali. "Na to smo svi pozvani. Budimo ljudi koji æe
uæi i u neprijateljski teritorij u kojemu æemo razgovarati,
rušiti barijere i uvažavati se. Dvoje ljudi rušilo je zidove i
otvorile su se moguænosti."
Povjerenik za ekumenizam i dijalog Rijeèke nadbiskupije dr.
Milan Špehar izrazio je nadu za povratkom Srpske
pravoslavne Crkve i Evangelièke Crkve u Ekumenski odbor
grada Rijeke jer kršæanstvo u Rijeci ima duboke korijene i
potreban je zajednièki hod i molitva jednih za druge. To
naslijeðe je naša obveza, ne samo u osam dana koliko traje
molitvena osmina, nego cijelu godinu. Takoðer,
ekumenizam nije zadaæa samo Ekumenskog odbora, nego
svih graðana. Dijaloga u našem gradu nedostaje, a potreban
je kako bismo èuli jedni druge, zakljuèio je Špehar.
Prigodnu rijeè ispred Makedonske pravoslavne crkvene
opæine "Sv. car Konstantin i carica Elena" uputio je Ilija
Domovinske vijesti
Hristodulov. Ovim povodom rijeèki Makedonci i èlanovi
ove crkvene opæine okupljenim vjernicima i èlanovima
Ekumenskog odbora podijelili su kruh kao simbol
zajednièkog blagovanja. Po završetku molitvenog programa
vlè. Velimir Martinoviæ najavio je da æe se u kršæanskim
crkvama koje sudjeluju u Ekumenskoj molitvi za jedinstvo
kršæana i džamiji u petak 20. veljaèe moliti za zadovoljštinu
za uvrede i svetogrða poèinjena u predstavi "Hrvatsko
glumište" koja je na repertoaru HNK Ivana pl. Zajca. Taj
dan æemo svi biti u duhu zajedno, a sve s ciljem da zaštitimo
vjerske simbole i ono što je nama sveto, najavio je
Martinoviæ.
Izjava predsjednika HBK povodom imenovanja novoga
krèkoga biskupa
Zadar, 25.1.2015. (IKA) - Predsjednik HBK zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ èestitao je novoimenovanom
krèkom biskupu fra Ivici Petanjku na novoj službi, zaželjevši
mu dobrodošlicu u biskupski zbor HBK, da bude dobar
suradnik i dobar savjetnik u hrvatskom episkopatu. "Želim
mu plodno djelovanje s njegovom pastvom u Krèkoj
biskupiji. Znakovito je da je kapucin, redovnik i da u Godini
posveæenog života biva imenovan biskupom. Kao što je
zauzeto djelovao u kapucinskom samostanu u Slavoniji, ali i
diljem Hrvatske, tako ga sad Gospodin šalje da 'lovi ribu' na
krèkom otoèju. Neka mu bude blagoslovljeno", rekao je
nadbiskup Puljiæ, koji je kao dubrovaèki biskup o. Petanjka
više puta susreo dok je bio provincijal. Nadbiskup je
podsjetio da su u Dubrovniku u 19. st. tri susljedna biskupa
bila rodom iz Krka, a poèetkom 20. st. trideset i èetiri godine
dubrovaèkim biskupom bio je Preèanin iz Zadarske
nadbiskupije mons. Josip Marceliæ. "Mi nekada možda
razmišljamo lokal patriotski, da biskup bude sveæenik rodom
iz kraja u kojem se biskup imenuje. No, gledajuæi druge
zemlje, kao npr. Italiju, Njemaèku, SAD, praksa je da se
biskupa iz jednog kraja šalje u drugi. Istina, lakše nam je
prihvatiti kad imamo biskupa rodom iz svoga kraja. I to nas
èini ponosnima jer volimo svoje. No, biskup rodom iz
jednog mjesta postavljen u drugo, ne bi trebala biti iznimka.
To u crkvenoj praksi nikada nije bilo nešto neprirodno.
Biskup, naime, nije 'privatni vjernik, veæ javni svjedok
vjere', koji je dužan ne samo svjedoèiti i njegovati ono što
vjeruje, veæ prosuðivati i na primjeren naèin nalagati što se
ima vjerovati. U tom vidu, vjernik ne smije gledati na
biskupa svjetovnim oèima, 'naš je', veæ oèima vjere i
poslanja", odgovorio je mons. Puljiæ na pitanje o praksi da
biskupije dobivaju za svoga biskupa sveæenika iz druge
mjesne Crkve.
"U Crkvi nema stranaca ni tuðinaca. Za kršæanina je svaka
tuðina domovina, a svaka domovina tuðina. U toj perspektivi
treba promatrati imenovanje i fra Ivice Petanjka krèkim
biskupom", rekao je zadarski nadbiskup. U tom kontekstu,
mons. Puljiæ izrazio je nadu da æe se vjernici u biskupijama u
Hrvatskoj gdje se oèekuju nova imenovanja biskupa ukljuèiti
u molitvu, nasuprot svjetovne logike kalkuliranja tko bi to
mogao biti. "Pravog vjernika zapravo interesira da Bog
pošalje onoga koga On ima u planu. Onda, u takvom
molitvenom ozraèju, izbor potvrdi djelovanje Duha Svetoga
koje èesto iznenadi, kao ono na Duhove kad se 'iznenada
zaèuo šum s neba'. A to znaèi da Crkvu ne vodi ljudski
element, makar je on u njoj dobrano nazoèan, nego je vodi
Duh Božji koji zna ugodno iznenaditi", rekao je nadbiskup
Puljiæ povodom imenovanja fra Ivice Petanjka novim krèkim
biskupom.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
17
Domovinske vijesti
Èestitka kardinala Bozaniæa imenovanome krèkom
biskupu fra Ivici Petanjku
Starodrevnoj Krèkoj biskupiji Vi ste pozvani biti novi stup
apostolskog slijeda jedne, svete, katolièke i apostolske
Crkve. Toj se duhovskoj novosti za nadolazeæa vremena
raduje Crkva krèka koja Vas je izmolila i s povjerenjem èeka
da joj budete dobar Kristov pastir za duhovni rast u vjeri,
nadi i ljubavi
Zagreb, 26.1.2015. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ uputio je èestitku imenovanome krèkom
biskupu fra Ivici Petanjku. Èestitku koju je objavio Tiskovni
ured Zagrebaèke nadbiskupije prenosimo u cijelosti: "Dragi
biskupe Ivica! Nakon što smo se ovih dana u više navrata
èuli putem telefona te sam Vam tom prigodom èestitao
imenovanje za krèkog biskupa i radosna srca zaželio
blagoslovljeno biskupsko služenje na otocima Krèke
biskupije, ovime Vam danas, na dan Vašeg imenovanja, i
pismom èestitam. Dragi imenovani biskupe Ivica, Crkva Vas
po papi Franji poziva i šalje na novo podruèje pastoralnog
djelovanja da budete biskup kleru i Božjem narodu te svim
Bogu posveæenim osobama na Kvarnerskim otocima.
Starodrevnoj Krèkoj biskupiji Vi ste pozvani biti novi stup
apostolskog slijeda jedne, svete, katolièke i apostolske
Crkve. Toj se duhovskoj novosti za nadolazeæa vremena
raduje Crkva krèka koja Vas je izmolila i s povjerenjem èeka
da joj budete dobar Kristov pastir za duhovni rast u vjeri,
nadi i ljubavi. Osobno se radujem Vašem zajedništvu i novoj
suradnji u zboru biskupa Hrvatske biskupske konferencije.
Zazivam na Vas i Vašu novu službu nebeski zagovor
Presvete Bogorodice Marije, svetog Josipa zaštitnika
Hrvatske i blaženog Alojzija Stepinca, biskupa i muèenika,
svjedoka istine i nade, koji bdije nad svakim srcem koje se
pouzdaje u Boga."
Poruka štovateljima sv. Vlaha u domovini i inozemstvu
Dubrovnik, 26.1.2015. (IKA) - Poruku štovateljima sv.
Vlaha u domovini i inozemstvu ususret proslavi njegova
blagdana, uz molbu za Božji blagoslov i zagovor Parca,
uputio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.
I ovogodišnju Festu nebeskog zaštitnika doèekuje se s
radošæu i zahvalnošæu, te se u duhu i molitvi povezuje sa
svim štovateljima Parca, osobito onima koji su daleko od
svojih domova, utjeèuæi se "moænom zagovoru dragog nam
sveca, da nas i u ovom vremenu štiti i usmjerava kroz
izazove svakidašnjice u kojima se kao pojedinci, ali i kao
zajednica nalazimo", piše u poruci. Istièe se kako sv. Vlaho
nije samo zagovornik nego i uzor kojeg se treba nasljedovati,
svjedoèeæi poput njega Božju ljubav.
Slavlje Feste sv. Vlaha je svojevrsni poziv svima na svetost,
a u tome može pomoæi i Godina posveæenog života u ozraèju
koje se slavi ovogodišnja Festa, istièe se u poruci i nastavlja:
"To je godina u kojoj su osobe posveæenog života, redovnice
i redovnici i posveæeni laici, svi oni koji su svoj život
odluèili živjeti nasljedujuæi Krista na radikalniji naèin,
pozvani sa zahvalnošæu promišljati evanðeoske savjete,
nadahnjujuæi se na izvornim karizmama zajednica kojima
pripadaju, da bi pronašli autentiènost svog poslanja u
kontekstu vremena u kojemu živimo i zadaæa koje to vrijeme
stavlja pred nas, te se mogli s nadom okrenuti prema
buduænosti".
Festa sv. Vlaha u Godini posveæenog života poziva
štovatelje sv. Vlaha sa zahvalnošæu promišljati o
naslijeðenoj baštini, "imajuæi na umu da je u svemu što nas
okružuje, našim zidinama, prirodnim i kulturnim
bogatstvima, osobito u ljudima koji više od svega drugoga
18
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
èine Dubrovnik, utisnuto tisuæe života i putova koji su ga
oblikovali do današnjeg izgleda, ali i puno vjere koja se
nadahnjivala na evanðelju i na onom naèinu na koji je sv.
Vlaho to evanðelje primijenio u konkretan život u ljubavi".
Ono što je naslijeðeno nije samo baština kojom se
Dubrovnik ponosi, nego i zadaæa koja od svih zahtijeva
osobni i zajednièki angažman, kako bi sve ono što se
primilo, oplemenjeno i obogaæeno, moglo predati buduæoj
generaciji. "U ispunjenju te zadaæe trebali bismo se pobrinuti
za to da imamo iduæu generaciju i generacije jer, nažalost,
zbog sve manjeg broja roðenih i sve veæeg broja iseljenih iz
godine u godinu nas ima sve manje i sve smo stariji. To je
preduvjet da bismo, ne èekajuæi neko drugo vrijeme, ne
živeæi u vremenu koje je prošlo, nego živeæi zauzeto naše
danas, svi zajedno s nadom mogli gledati u buduænost ovoga
Grada, biskupije, domovine, ali i šire", poruèuje dubrovaèki
biskup, èestitajuæi Festu poznatim pozdravom: "Živio sv.
Vlaho!"
Sjednica Odbora za medije pri Tiskovnom uredu
Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 26.1.2015. (IKA) - Sjednica Odbora za medije pri
Tiskovnom uredu Zagrebaèke nadbiskupije održana je u
ponedjeljak 26. sijeènja u prostorijama pastoralnih ureda.
Pozdravljajuæi okupljene èlanove Odbora, proèelnik
Tiskovnog ureda vlè. Ivica Budinšæak ukratko se osvrnuo na
dosadašnji rad i dostignuæa Tiskovnog ureda.
Èlanovima Odbora predstavio je Vodiè za pastoralnu
komunikaciju na društvenim mrežama koji je Tiskovni ured
izdao prošle godine kako bi pomogao župnim zajednicama
da se predstave u digitalnom svijetu. Obavijestio je kako je
Tiskovni ured do sada održao dekanatske susrete sa
župnicima i župnim medijskim suradnicima u deset dekanata
te ih je još preostalo jedanaest. Takoðer je istaknuo kako su
u sve župe Zagrebaèke nadbiskupije uvedene nove
jedinstvene e-adrese. Osvrnuo se i na projekt župnih
kateheza za odrasle. Istièuæi dobre strane koje je projekt
donio u svojoj prvoj godini realizacije, objasnio je kako se
on ove godine nastavlja u novome ruhu.
Voditelj Tiskovnog ureda i glasnogovornik Zagrebaèke
nadbiskupije Zvonko Franc èlanovima Odbora predstavio je
mrežne stranice Zagrebaèke nadbiskupije na engleskom i
talijanskom jeziku, koje æe uskoro biti puštene u javnost.
"Željeli smo omoguæiti svima da i na stranim jezicima dobiju
sve informacije o nadbiskupiji", istaknuo je pojašnjavajuæi
da su stranice prvenstveno statiène te su na njima dostupni
podaci o Zagrebaèkoj nadbiskupiji, svecima i blaženicima,
kao i svetištima. Stranicama æe dinamiku davati najvažnije
vijesti iz Zagrebaèke nadbiskupije. Kako bi vjernicima
približili lik bl. Alojzija Stepinca, Muzej bl. Alojzija
Stepinca ove æe godine prvi puta sudjelovati u manifestaciji
Noæ muzeja, koja se održava ovoga petka 30. sijeènja. Kako
je pojasnio struèni suradnik Tiskovnog ureda Davor Trbušiæ,
muzej æe biti otvoren od 18 do 23 sata, dok središnji
program zapoèinje u 20 sati kada æe predavanje pod nazivom
"Neumoljiva propaganda protiv Stepinca" održati dr. Jure
Krišto. Nakon njega o hrabrosti kao najveæoj Stepinèevoj
kreposti govorit æe britanski povjesnièar dr. Robin Harris.
Središnji dogaðaj veèeri u Stepinèevu muzeju bit æe
svjedoèanstvo Ane Beno i Marijana Brkan (roð. Beno) iz
Dubrovnika. Trbušiæ je predstavio i brošuru o Stepincu pod
nazivom "Blaženi Alojzije Stepinac – simbol hrvatskoga
katolièkog identiteta", koju æe u petak 30. sijeènja moæi
dobiti svaki posjetitelj Muzeja. Susret je završio
zajednièkom molitvom, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
ika
U Zagrebu otvoren 55. teološko-pastoralni tjedan
Zagreb, 27.1.2015. (IKA) – S temom "Brak i obitelj u
proturjeèju sa suvremenim društvom" u Meðubiskupijskom
sjemeništu na Šalati u utorak 27. sijeènja otvoren je 55.
teološko-pastoralni tjedan. Na otvorenju trodnevnog skupa u
organizaciji Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu okupilo se više od petsto sveæenika, redovnika,
redovnica i vjernika laika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne
Gore te drugih europskih zemalja.
Istièuæi da ovogodišnji Teološko-pastoralni tjedan stavlja
pred sudionike razmišljanja na temu: Brak i obitelj u
proturjeèju sa suvremenim društvom, veliki kancelar KBF-a
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ rekao je da se
time ukljuèuju u nastojanja opæe Crkve, koja dvije biskupske
sinode posveæuje braku i obitelji. Spomenuo je i da naša
domovinska Crkva organizira ove godine Drugi nacionalni
susret hrvatskih katolièkih obitelji koji æe se održati 19.
travnja u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci na temu
"Obitelj nositeljica života i nada buduænosti Hrvatske".
Prilika je to da obnovimo i poruke pape Benedikta XVI.
hrvatskim vjernicima prigodom pohoda Hrvatskoj u lipnju
2011. godine, u povodu Prvoga nacionalnog susreta
hrvatskih katolièkih obitelji.
Govoreæi o temi skupa, kardinal je rekao da je obitelj u naše
vrijeme pogoðena dubokim promjenama društva i kulture.
"Usprkos krizi koja neumoljivo zahvaæa suvremeni svijet na
svim podruèjima života, te usprkos mnogim teškoæama i
nesnalaženjima koja se primjeæuju u suvremenom braku i
obitelji, želja za obitelji i za obiteljskim vrednotama i dalje
živi, posebno meðu mladima", rekao je kardinal.
Primjeæujuæi da je braèna vjernost u ovom sekulariziranom
društvu izložena velikim kušnjama zbog individualizma,
slabljenja vjere i užurbanog naèina života, kardinal je
istaknuo da unatoè tome "imamo tolike svijetle primjere
braènog i obiteljskog zajedništva u kojem se vrednuje susret,
komunikacija, povjerenje, molitva, meðusobno uvažavanje i
otvorenost životu". Stoga je kardinal pozvao: "Podržimo
naše obitelji, potièimo ih da prenose poruku života i
zajedništva, neka budu oslonac onima koji posræu na putu te
na taj naèin izgraðuju i samu Crkvu, koja je sigurno uporište
svakoj obitelji. Obitelj treba biti škola opraštanja, uzajamnog
prihvaæanja i suradnje, gdje ljubav roditelja potièe djecu na
otvorenost i povjerenje, a privrženost djece na velikodušnost
i zalaganje roditelja. Neka u našim obiteljima nestane
psovke, ogovaranja, klevetanja, a zavlada blagoslov, kako
bismo se mogli radovati s radosnima i plakati sa
zaplakanima, biti istomišljenici meðu sobom (usp. Rim 12,
14-21), s vjerom da je dobro uvijek moguæe".
Predsjednik BK BiH banjoluèki biskup Franjo Komarica,
kao jedan od sudionika Izvanredne sinode biskupa u
listopadu protekle godine, istaknuo je kako je imao prilike
èuti o dramatiènom stanju braka i obitelji u raznim zemljama
diljem svijeta. I sam je izvijestio o stanju braka i obitelji u
BiH s naglaskom da je u toj zemlji, kao ni u jednoj
europskoj zemlji posljednjih dvadesetak godina, dramatièno
smanjen, prepolovljen broj katolièkih brakova i obitelji.
Podsjetio je na jedan od zakljuèaka sinode kojim se istièe
potreba temeljite obnove èitave pastoralne prakse u
perspektivi evanðelja obitelji.
Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro
D'Errico istaknuo je da je tema TPT-a na poseban naèin
važna jer se uklapa u kontekst crkvenog razmišljanja na koji
potièe papa Franjo, i u pripravu za Redovitu skupštinu
Sinode biskupa, koja æe se u listopadu održati u Vatikanu,
svjedoèi dakle još jednom o vezama zajedništva Crkve Božje
u Hrvatskoj sa Svetom Stolicom, kao i o dinamizmu
teološko-pastoralnog razmišljanja KBF-a. Istaknuo je da je
Domovinske vijesti
ova tema "vrlo aktualna i zbog pastoralnih izazova s kojima
se trebamo suoèavati u okviru dubokih preobrazbi koje su se
dogodile prošlih godina i zbog novih vidika koji su se
otvorili nakon pune integracije Hrvatske u Europsku uniju".
Sudionike skupa pozdravili su i rektor zagrebaèkog
Sveuèilišta dr. Damir Boras, pomoænik ministra i izaslanik
ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. Vedrana Mornara
Staša Skenžiæ i obnašateljica dužnosti gradonaèelnika dr.
Sandra Švaljek, koja je istaknula: "Uloga Crkve u našem
društvu, ali i našem gradu je nezamjenjiva i mi ju
doživljavamo kao istinskog partnera, ne samo u realizaciji
brojnih projekata, veæ opæenito u funkcioniranju grada i
svakodnevnom životu naših graðana."
Otvarajuæi TPT, dekan KBF-a dr. Tonèi Matuliæ istaknuo je
kako se ovogodišnji TPT usredotoèuje na brak i obitelj,
"dvije ustanove koje su stare koliko i sam èovjek. To
dokazuje da brak i obitelj nisu neki puki izvanjski dodatak
èovjeku, kao nekakve prisilne i nametnute ustanove kako
neki danas govore o braku i obitelji, pozivajuæi se na
individualne slobode, nego su oni nužni i neizostavni uvjeti
nastanaka, razvoja, rasta, sazrijevanja i djelovanja svake
ljudske osobe".
Podsjetio je kako se rušilaèki pohod zapoèet šezdesetih
godina proteklog stoljeæa nije zaustavio samo na društveno
izgraðene i povijesno uvjetovane ustanove, poput države,
religije, sveuèilišta, nego se u ovo naše vrijeme protegnuo i
na najelementarnije, za ne reæi najprirodnije, i
najdobrohotnije ustanove braka i obitelji, dakle ustanove bez
kojih nema raðanja i zajedno s time buduænosti društva,
nema cjelovitoga odgoja i time procvata ljudskoga
dostojanstva, nema ispravne socijalizacije i time zrele i
odgovorne ljudske osobe, nema plodonosnoga osjeæaja
ljubavi, suosjeæanja, sigurnosti i povjerenja i time zdravih
meðuljudskih odnosa u društvu. "Komu su na srcu dobrobiti
braka i obitelji, u èijoj dobrobiti su neposredno ukljuèene
dobrobiti pojedinca i društva, razumije da je tema 55. TPT-a
služba koja prelazi strogo zacrtane pastoralne granice. Ova
tema je u službi hrvatskoga društva, štoviše, njegove
priželjkivane granice. Ova tema je u službi i hrvatske države,
njezine buduænosti i opstanka. No, ona je još prije toga u
službi èovjeka, žene i muškarca podjednako, pristupajuæi mu
s dužnim poštovanjem i prijateljskim osjeæajima za njegovu
cjelovitu dobrobit i prosperitet."
Tradicionalno s Teološko-pastoralnog tjedna upuæen je
brzojav papi Franji. Misno slavlje prvoga dana u sjemenišnoj
crkvi Presvetog Srca Isusova u koncelebraciji s
vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljiæem,
nadbiskupima i biskupima te sveæenicima sudionicima TPTa predvodio je kardinal Bozaniæ. Na misi su pjevali studenti
Instituta za crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" KBF-a u
Zagrebu.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Godišnja skupština Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene
Visoko, 24.1.2015.
(IKA/KTA) - Redovita godišnja
skupština Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene održana je
23. i 24. sijeènja u Konviktu Franjevaèke klasiène gimnazije
u Visokom. Predsjedalo je podruèno vijeæe FRAMA-e
Bosne Srebrene, s duhovnim asistentom fra Danijelom
Rajiæem, a sudjelovali su predstavnici 28 mjesnih bratstava i
više duhovnih asistenata.
Program skupštine poèeo je misom u samostanskoj crkvi Sv.
Bonaventure, zajednièkom veèerom i uvodnim pozdravima.
Na skupštini je bio i ministar Franjevaèkoga svjetovnog reda
bosanskog bratstva kraljice Katarine Željko Majdanðiæ, koji
je potaknuo framaše da svoje franjevaèko poslanje nastave u
OFS-u. Posebno je istaknuo i važnost bratskog animatora
koji treba biti veza FRAMA-e i OFS-a. Proèitan je i usvojen
zapisnik sa prošlogodišnje skupštine, a predstavnici mjesnih
bratstava podnijeli su godišnje izvještaje. Nakon rasprave
istaknuto je da FRAMA ima mnogo inovativnih programa na
mjesnoj razini, a da je formacija sve kvalitetnija.
Subota je bila rezervirana za predstavljanje godišnjih
izvještaja podruène predsjednice, voditeljice formacije i
podruènog duhovnog asistenta. Analizirani su i zakljuèci
Meðunarodnog kapitula FRAMA-e održanog prošle godine
u Samoboru. Predstavljen je i okvirni plan aktivnosti za
2015. godinu te provedena anketa o vrednovanju ostvarenih
projekata i rada podruènog vijeæa.
Dogovoreno je obilježavanje 20 godina postojanja FRAMAe Bosne Srebrene izdavanjem monografije i susretima na
podruènoj razini. Franjevaèki hod zapoèet æe 25. srpnja u
župi Vitez gdje je prva FRAMA poèela s radom godine
1995. Potvrðen je Pravilnik Franjevaèkog hoda i Sportskog
susreta FRAMA-e Bosne Srebrene. Na podruènoj razini
nastavit æe se s organizacijom projekta pod službenim
nazivom "Molitveno bdjenje FRAMA-e" (MOB FRAMA)
uoèi proslave Svih svetih, koji je prvi put organiziran 2012.
FRAMA Bosne Srebrene pokrenut æe akciju skupljanja
sredstava za gradnju nove sportske dvorane u Visokom, gdje
se tradicionalno održavaju svi važniji susreti.
Predsjednik Vijeæa franjevaèkih zajednica èestitao
imenovanje fra Ivici Petanjku
Mostar, 25.1.2015. (IKA) - Fra Miljenko Šteko, OFM,
predsjednik Vijeæa franjevaèkih zajednica u HR i BiH,
èestitao je fra Ivici Petanjku na imenovanju za krèkoga
biskupa, istaknuvši: "Sve franjevaèke zajednice na
hrvatskom jeziènom podruèju, i ne samo njih, veoma je
obradovala vijest da Te je Sveti Otac Franjo imenovao
novim krèkim biskupom. Svatko je od nas dobio milost po
"mjeri po kojoj mu je Krist htio dati svoj dar. On 'dade' jedne
kao apostole, druge kao proroke, jedne kao evanðeliste za
izgradnju Kristova tijela. Tebe je sada zapala služba
apostolskog nasljednika. Za apostolskog nasljednika se traži kako se vidi kod Matijina izbora u Dj 12, 21 - da bude
svjedokom Njegova uskrsnuæa. Nema dvojbe da si ti,
poštovani brate po franjevaštvu, veæ u svojoj dosadašnjoj
zajednici svojom jednostavnošæu dostatno zorno posvjedoèio
Njegovo uskrsnuæe i da je to Crkva prepoznala kao
prikladnost za apostolsku službu te 'bacila kocku' na Tvoju
stranu. Radujem se s Tobom Tvom izboru, a Tebi uime
Vijeæa franjevaèkih zajednica, kao sadašnji predsjednik, i u
svoje osobno ime od srca èestitam na povjerenju koje Ti je
Crkva iskazala. Vijest o Tvom imenovanju stigla nam je na
20
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
spomendan velikoga biskupa i crkvenoga nauèitelja sv.
Franje Saleškoga. Znam da Te ne èeka nimalo lagan posao.
Zato Ti prvo rijeèima toga velikoga èovjeka upuæujem
ohrabrenje za Tvoju novu, odgovornu i tešku službu: 'Kolika
god bila tama - blizu smo svjetla. Kolika god bila naša
nemoæ - do nogu smo Svemoguæega!' A potom Tebi
upuæujem i svoje želje: Od srca Ti želim da od sada još
manje živiš iz svojih oèekivanja, planova i želja, a što više potpuno - iz Božje volje. Neka Tvoj život ne imadne
nikakvog drugog središta osim Krista! Dodat æu još jednu
želju, ne tako nevažnu: da i u biskupskoj èasti ostaneš - mali
brat Ivica."
Ekumenski koncert kršæana Sarajeva
Sarajevo, 25.1.2015. (IKA/KTA) - U organizaciji Vijeæa za
ekumenizam i dijalog meðu religijama u kulturama
Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, u veèernjim
satima 24. sijeènja u katedrali Srca Isusova u Sarajevu
održan je Ekumenski koncert kršæana grada Sarajeva u
sklopu Molitvene osmine za jedinstvo kršæana. Pozdrav
apostolskom nunciju u BiH mons. Luigiju Pezzutu i svim
okupljenima uputio je predsjednik Vijeæa vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Podsjetio je da ovogodišnja
Molitvena osmina za jedinstvo kršæana za geslo ima Isusove
rijeèi iz Evanðelja po Ivanu: "Daj mi piti!" (Iv 4,7) koje je
izgovorio prigodom susreta sa Samarijankom na Jakovljevu
zdencu. Istaknuo je da Isus napaja èovjekovu žeð za Bogom
i za vjeènim životom te èovjeka poziva da živi u ljubavi
prema Bogu i bližnjemu.
Na koncertu su vrlo skladno liturgijske popijevke otpjevali
Srpsko pjevaèko društvo "Sloga" i Katedralni mješoviti zbor
"Josip Stadler" dok su se zbog nemoguænosti veæ
najavljenog nastupa isprièali predstavnici Kršæanske
baptistièke Crkve. Pod ravnanjem dirigenta Stefana
Mojsiloviæa Srpsko pjevaèko društvo "Sloga – Sarajevo
izvelo je skladbe: Stihira Svetom Savi, hilandarski napjev iz
XVIII vijeka (solo: bariton Stefan Mojsiloviæ); Radujtesja
pravedni – nepoznat autor (ruski napjev); Oèe naš - Sergej
Vasiljeviè Rahmanjinov (1873-1943); Jedinorodni Sine Kornelije Stankoviæ (1831-1865); Dostojno jest – pjesma
Bogorodici, Petar Dinev (1889-1980); Kanon evharistije Stevan Stojanoviæ Mokranjac (1856-1914). Katedralni
mješoviti zbor "Josip Stadler" otpjevao je skladbe: O Filii et
Filliae - iz oratorija Christus - Franz Liszt; Jubilate Deo - W.
A. Mozart; Ave Maria - Franz Schubert (solo: Dragan
Pavloviæ, bariton); Tiha noæ - Fr. Gruber; Ave Maria - Giulio
Caccini; Isus Krist - Anðelko Klobuèar. Za klavirom je bio
Danijel Žontar, a zborom je dirigirao vlè. Marko Stanušiæ.
Nakon koncerta ekonom vlè. Damir Ivanoviæ s grupom
bogoslova pobrinuo se za ugodno druženje èlanova oba
zbora u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.
Ekumenski koncert kršæana Sarajeva je, za razliku od
brojnih drugih koncerata, takoðer molitva u sklopu
cjelokupne molitve za jedinstvo kršæana. U tom duhu na
koncertu liturgijske popijevke redovito izvode dva zbora koji
svojim pjevanjem prvotno daju doprinos ljepoti liturgijskih
slavlja u katolièkoj katedrali Srca Isusova i u pravoslavnoj
Sabornoj crkvi u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Na
koncert redovito budu pozvani i zborovi drugih kršæanskih
Crkava koji, prema moguænostima, povremeno sudjeluju na
Ekumenskom koncertu kršæana Sarajeva.
ika
Završetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana u
Sarajevu
Sarajevo, 25.1.2015.
(IKA/KTA) - Posljednjega dana
Molitvene osmine za jedinstvo kršæana, u nedjelju 25.
sijeènja u sabornoj crkvi Roðenja Presvete Bogorodice u
Sarajevu održana je sveèana jektenija, služba èitanja, na
kojoj su zajedno sudjelovali katolièki i pravoslavni kršæani
glavnog grada BiH. Službu su predvodili pravoslavni
sveæenici, na èelu sa sarajevskim parohom stavroforom
Vanjom Jovanoviæem, a prigodnu propovijed uputio je
apostolski nuncij u BiH, mons. Luigi Pezzuto.
Nakon proèitanih svetopisamskih èitanja iz knjige Izlaska i
poslanice Rimljanima te otpjevanog dijela Ivanova evanðelja
iz kojega je uzet ovogodišnje geslo Molitvene osmine,
nazoènima se prigodnim rijeèima obratio nadbiskup Pezzuto.
On je na poèetku svoje propovijedi najprije izrazio
zahvalnost braæi i sestrama pravoslavcima što svake godine
otvore svoja vrata kako bi kršæani Sarajeva zajedno molili za
jedinstvo.
Govoreæi o praksi moljenja za jedinstvo Crkve, nadbiskup
Pezzuto podsjetio je da je ona znak zajedništva koje veæ
postoji, premda još uvijek na nepotpun naèin, ali i da je
zalog buduæeg jedinstva na koji su kršæani upuæeni. "Volja je
Kristova da svi mi kršæani, buduæi da smo narod koji je Otac
stekao krvlju svoga Sina, možemo rasti i dovršiti, jednoga
dana, svoje jedinstvo i zajedništvo 'u ispovijedanju samo
jedne vjere, u zajednièkom slavlju božanskoga bogoštovlja i
bratskoj slozi...' (Unitatis Redintegratio, br. 2)", kazao je
izmeðu ostaloga nadbiskup Pezzuto te je naglasio kako je
nastojanje oko jedinstva Kristova volja.
U nastavku propovijedi istaknuo je kako kršæani na putu
prema ponovnom ujedinjenju na poseban naèin moraju biti
otvoreni poticajima Duha Svetoga. "U tom kontekstu prvi
napor koji treba uèiniti jest da se 'eliminira rijeèi, sudove i
djela koja ne odražavaju pravedno i istinito stanje' naših
kršæanskih zajednica i koje, stoga, 'èine otežanim uzajamne
odnose' (isto, br. 4)", napomenuo je nadbiskup Pezzuto te
dodao kako svi trebaju uèiniti više na promicanju "duhovnog
ekumenizma".
Govoreæi o važnosti "duhovnog ekumenizma", kako ga je
definirao sv. Ivan Pavao II., nadbiskup Pezzuto istaknuo je
da se on ne može izgraditi ukoliko se ostane samo na
intelektualnoj spoznaji objave. "Eto, 'duhovni ekumenizam'
otvara oèi i osobito 'srca za razumijevanje objavljene istine',
produbljuje i obogaæuje razumijevanje objavljene istine
takoðer razmišljanjima i argumentima braæe i sestara iz
kršæanskih vjeroispovijesti koje su razlièite od naše", kazao
je nadbiskup Pezzuto, parafrazirajuæi rijeèi sv. Ivana Pavla II.
Nadbiskup Pezzuto na kraju je govorio o tri važna praktièna
stava koji pomažu u izgradnji jedinstva meðu kršæanima:
molitvi, slušanju rijeèi Božje te obraæenju srca. "Ako se
potrudimo da praktièno ostvarimo te tri vrednote
kršæanskoga života, rast æemo sve više takoðer u
'ekumenskoj duhovnosti' i biti æemo sve više u stanju 'vidjeti
ono što je pozitivno u drugomu, da bi ga se prihvatilo i
vrednovalo kao dar Božji: 'dar za mene', osim što je za brata
koji ga je izravno primio'", zakljuèio je nadbiskup Pezzuto
ponovno aludirajuæi na rijeèi sv. Ivana Pavla II.
Prije završnog blagoslova tri mlade pravoslavke predstavile
su ekumenski projekt "Koraèajmo zajedno" koji provode
mladi iz Nadbiskupijskog centra za mlade Ivan Pavao II. i
mladi Metropolije dabrobosanske iz crkve Sv. Vasilija
Ostroškog iz Istoènog Sarajeva. Istaknuli su da taj projekt
ima za cilj upoznavanje i edukaciju mladih katolika i
pravoslavnih razbijajuæi predrasude jednih o drugima te su
predstavili mnogobrojne akcije koje su proveli u proteklom
razdoblju.
Crkva u Hrvata
Mladi iz župe Main-Taunus/Hochtaunus pomažu Udruzi
Anðeli iz Splita
Split, 27.1.2015. (IKA) - Uèeæi mlade da se èovjek mjeri po
dobru kojeg uèini za druge – fra Marinko Vukman i s.
Magdalena Višiæ zajedno s mladima i vjernicima iz Hrvatske
katolièke župe Main-Taunus/Hochtaunus u protekloj godini
sakupili su više od 50 tisuæa eura humanitarne pomoæi, a
jedan dio toga, 15 tisuæa kuna, darovali su djeci i roditeljima
Udruge Anðeli iz Splita.
Veæ treæu godinu za redom nam pomažu, ja jednostavno
nemam rijeèi za zahvaliti se, rekla je Dijana Anèiæ,
predsjednica Anðela. "Ovdje sam kao izaslanik djece i
mladih iz moje župe. Oni su bili u Djeèjem vrtiæu Mali
dupin, vidjeli su s koliko žara Anðeli pomažu malenima i
nemoænima i sami su potakli akciju, baš su željeli obradovati
Anðele", istaknuo je fra Marinko. Veseli ga, dodaje, što mu
uèenici imaju srca za potrebite, jer osim što je donio pomoæ
malenima Anðelima, pomogao je i splitskim misionarkama,
školskim sestrama franjevkama splitske provincije, koje
djeluju i rade u Africi.
Djeèji vrtiæ za djecu s posebnim potrebama "Mali dupin"
otvoren je s namjerom da se osigura predškolski odgoj za
djecu s teškoæama u razvoju do osam godina života, uz
moguænost korištenja inovativnih terapijskih metoda,
ukljuèivanja u radionice kao i ukljuèivanja u glazbene,
likovne i art programe.
Dobrotvorima su splitski Anðeli zahvalnost izrazili kroz
svoje rukotvorine, jer u okviru Udruge postoji i radionica, na
kojoj korisnici koji to mogu, njihovi roditelji i volonteri
izraðuju ukrasne i druge predmete.
Oko èetiri i pol tisuæe župljana župe MainTaunus/Hochtaunus u prošloj je godini sakupilo oko 20
tisuæa eura pomoæi za hrvatska poplavljena podruèja, isto
toliko su poslali u katolièke misije, oko 13 tisuæe eura su dali
za školovanje 180 djeèaka i djevojèica u Kongu, gdje djeluje
fra Ilija Barišiæ.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa primio finsko ekumensko izaslanstvo
Vatikan, 22.1.2015. (IKA) - U današnjem društvu katolici i
luterani trebaju zajedno svjedoèiti Božje milosrðe, ustvrdio
je papa Franjo u govoru finskom ekumenskom izaslanstvu
koje je 22. sijeènja primio u audijenciju, a koje prigodom
Molitvenoga tjedna za jedinstvo kršæana, svake godine
hodoèasti u Rim za blagdan svetog Henrika, zaštitnika
Finske.
Vrlo je važno, naroèito tamo gdje su nepovjerenje i progoni,
gledati na onoga tko je odijeljen te uime Evanðelja na
koljenima s njim zajedno moliti i uèiniti vidljivim Božje
milosrðe, istaknuo je papa Franjo govoreæi èlanovima
Luteranske Crkve koji su iz Finske došli oèitovati
ekumensku vezu s Crkvom u Rimu. Katolici i luterani u
današnjem društvu mogu zajedno svjedoèiti božansko
milosrðe. Zajednièko kršæansko svjedoèenje napose je žurno
pred nepovjerenjem, nesigurnošæu, progonima i patnjama
brojnih osoba u današnjem svijetu, ustvrdio je Sveti Otac a
prenosi Radio Vatikan.
Osvrnuvši se na tradicionalne susrete izmeðu katolika i
luterana, Papa je istaknuo rijeèi svetoga Ivana Pavla II. koje
je prije trideset godina uputio prvom finskom ekumenskom
izaslanstvu. "Èinjenica da ste zajedno došli ovamo svjedoèi
važnost napora za jedinstvo. Èinjenica da zajedno molite,
svjedoèi vašu vjeru da se po Božjoj milosti može postiæi
jedinstvo. Èinjenica da molite Vjerovanje svjedoèi
zajednièku vjeru svekolikoga kršæanstva, podsjetio je Sveti
Otac.
Govoreæi pak o ekumenskom pokretu, Papa je rekao da je
puno uèinjeno u posljednjih trideset godina, te da je uvjeren
kako æe se u Finskoj još puno uèiniti za ostvarenje jedinstva.
Teološki æe dijalog znatno unaprijediti ekumenski hod, a to
potvrðuju plodovi "pomirenja i suradnje" Zajednièke izjave
o opravdanju, potpisane godine 1999., ustvrdio je Sveti Otac.
U Njemaèkoj sve više istupanja iz Crkvi
Bonn, 23.1.2015. (IKA) - Broj onih koji su u 2014. godini
napustili dvije glavne Crkve u Njemaèkoj znatno je porastao
u odnosu na prethodne godine, prenosi Radio Vatikan. To je
rezultat istraživanja koje je provela Njemaèka tiskovna
agencija (DPA) u katolièkim biskupijama, protestantskim
crkvenim pokrajinama i ustanovama.
Prema rezultatima istraživanja, broj onih koji su napustili
Katolièku Crkvu veæi je nego u rekordnoj 2010. godini, u
kojoj se doznalo za skandale zlostavljanja maloljetnika u
biskupijama. Stanje nije ništa bolje u protestantskim
Crkvama u kojima se u nekim pokrajinama Njemaèkoj broj
istupanja iz Crkve udvostruèio u odnosu na prethodnu
godinu. Crkveni struènjaci kao glavne razloge navode novi
naèin obraèunavanja crkvenog poreza na kapitalnu dobit.
Crkve su zakazale u prezentiranju tog poreza u javnosti, jer
nisu dovoljno naglašavale da se ne radi o novom porezu,
istaknuo je predsjednik Vijeæa Evanðeoske Crkve u
Njemaèkoj Heinrich Bedford-Strohm.
Njemaèka biskupska konferencija toène brojke æe predstaviti
do sredine godine, kada budu gotovi postupci u okružnim
sudovima i uredima. Katolièka Crkva imala je 2013. godine
179.000 izlazaka, dok bi 2014. mogao biti premašen i
najveæi broj od 181.193 iz 2010. godine. U pretežito
katolièkom Münchenu katolici i protestanti bilježe 12.674
istupanja iz Crkvi, što je za 19 posto više nego u 2013.
godini.
22
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
Papina poruka za 49. svjetski dan društvenih
komunikacija
"Možemo davati jer smo primili. Taj je kreposni krug u
središtu sposobnosti obitelji za komuniciranje. Opæenitije, to
je model za svu komunikaciju"
Vatikan, 23.1.2015. (IKA) - Komunicirati uèimo najprije u
kontekstu obitelji, a našoj komunikaciji može pomoæi ako se
usredotoèimo na obitelj, ustvrdio je papa Franjo u poruci za
49. svjetski dan društvenih komunikacija, prenosi Radio
Vatikan. Susret Marije i Elizabete, kada "dijete zaigra u
Elizabetinoj utrobi" pokazuje da je komunikacija "dijalog
isprepleten s tjelesnim jezikom", rekao je Papa, istièuæi kako
je radost susreta – nešto što nauèimo još prije roðenja – uzor
i simbol svakog oblika komunikacije. Utroba je "prva 'škola'
komunikacije, mjesto slušanja i tjelesnog kontakta, gdje se
poèinjemo upoznavati s vanjskim svijetom u zaštiæenom
okruženju, uz ohrabrujuæi zvuk otkucaja majèina srca."
Taj susret dviju osoba – majke i neroðenoga djeteta – "tako
blisko povezanih, no svejedno razlièitih" prvo je iskustvo
komunikacije. Poslije roðenja smo i dalje u nekom smislu "u
utrobi", naime u obitelji. Neovisno o razlièitosti u spolu i
dobi, èlanovi se obitelji meðusobno prihvaæaju zbog svoje
povezanosti. Što su ti odnosi širi i razlika u dobi veæa, to æe
bogatije biti naše okruženje. Veza odnosa u obitelji leži i u
temelju jezika te u obitelji shvaæamo da su nam prethodile
druge osobe, koje su nam omoguæile postojanje. "Možemo
davati jer smo primili. Taj je kreposni krug u središtu
sposobnosti obitelji za komuniciranje. Opæenitije, to je
model za svu komunikaciju", ustvrdio je Papa.
To omoguæuje obitelji da postane okružje u kojemu se
prenosi "temeljni oblik komunikacije, to jest molitva". U
obitelji je veæina nas spoznala religioznu dimenziju
komunikacije, koja je u kršæanstvu prožeta ljubavlju koju
nam Bog daje i koju onda mi nudimo drugima, objasnio je
papa Franjo. Po odnosima u obitelji shvaæamo znaèenje
komunikacije kao "prepoznavanja i stvaranja bliskosti", to
jest "umanjivanja udaljenosti" i "prihvaæanja drugih".
Obitelj oživljava kada prelazi svoje granice i komunicira
poruku života i zajedništva, pružajuæi tako utjehu i nadu za
krhke obitelji i izgraðujuæi na taj naèin samu Crkvu, koja je
"obitelj obitelji". U obitelji, meðutim, više nego bilo gdje
drugdje doživljavamo vlastite granice. Nema savršene
obitelji i ne trebamo se bojati nesavršenosti, slabosti, pa èak
ni sukoba, veæ imamo radije nauèiti kako se s njima
konstruktivno nositi. Tako obitelj postaje "škola praštanja", a
samo praštanje je "proces komunikacije".
Obitelji s djecom koja imaju tjelesnih ili duševnih teškoæa
mogu nas u mnogome pouèiti jer motorna, senzorna ili
mentalna ogranièenja mogu po ljubavi roditelja, braæe i
prijatelja postati "poticaj na otvorenost, dijeljenje i spremnu
komunikaciju sa svima", istaknuo je Sveti Otac. U svijetu u
kojem se èesto psuje, proklinje, kleveæe i ogovara, obitelji
mogu pouèiti kako "shvaæati komunikaciju kao blagoslov".
U teškim obiteljskim situacijama samo blagoslivljanjem, a
ne proklinjanjem; prihvaæanjem, a ne borbom može se
zaustaviti zlo i pokazati da je dobro uvijek moguæe, poruèio
je Papa, dodajuæi da moderni mediji, koji su nerazdvojni dio
života, osobito za mlade, mogu i pomoæi i odmoæi u
komunikaciji u obitelji. Odmažu ako postanu jedan od
naèina da se odbija slušati druge, da se izbjegava nazoènost s
drugima te zaguši svaki trenutak tišine i odmora,
odvikavajuæi se od èinjenice da je – kako je rekao papa u
miru Benedikt XVI. – "tišina sastavnica koja upotpunjuje
ika
komunikaciju; ako nje nema, neæe moæi postojati ni rijeèi
bogate sadržajem". S druge strane, mediji pomažu kada
otvaraju vrata novim susretima. Važno je da se novim
tehnologijama razborito koristimo i ne dopustimo im da nad
nama vladaju.
Veliki nam je izazov danas ponovno nauèiti kako
"razgovarati jedni s drugima", a ne samo stvarati i
konzumirati informacije. Informacije su važne, ali nisu
dovoljne. Preèesto se stvari pojednostavljuju i meðusobno
suprotstavljaju, umjesto da se pruži cjeloviti pogled.
Obitelj nije predmet za rasprave ili polje za ideološke bitke
veæ "okruženje u kojem uèimo komunicirati". "Obitelj je
zajednica koja pruža pomoæ, slavi život i plodna je. Kad to
shvatimo, opet æemo moæi vidjeti obitelj kao veliko
bogatstvo, a ne problem ili ustanovu u krizi". "Mediji
ponekad predstavljaju obitelj kao neku vrstu apstraktnoga
modela koji imamo prihvatiti ili odbaciti, štititi ili napadati, a
ne kao živuæu stvarnost. Ili je predstavljaju kao podruèje za
ideološke sukobe, a ne sredinu u kojoj možemo svi uèiti što
znaèi komunicirati u ljubavi koju primamo i uzvraæamo",
upozorio je Sveti Otac.
Najljepša obitelj – protagonist, a ne problem – jest ona koja
zna prenositi, polazeæi od svjedoèanstva, ljepotu i bogatstvo
odnosa izmeðu muškarca i žene, i izmeðu roditelja i djece.
"To ne znaèi da se borimo kako bismo štitili prošlost, veæ
radimo sa strpljenjem i pouzdanjem, u svim sredinama, da
bismo izgradili buduænost", zakljuèio je Sveti Otac.
Papa Franjo primio suce Rimske rote
Potaknuo ih na veæe zauzimanje za dobro brojnih parova
koji se obraæaju Crkvi da bi razjasnili svoje braèno stanje
Vatikan, 23.1.2015. (IKA) - Papa Franjo primio je 23.
sijeènja u Vatikanu èlanove Rimske rote, na dan poèetka
sudske godine. Razmišljajuæi o valjanosti pristanka koji je
izrazio braèni par, sudac ima voditi raèuna o stanju
vrijednosti i vjere – ili o njihovoj nedostatnosti ili
nepostojanju – u kojima se oblikovala braèna namjera. Stoga
je Papa potaknuo suce na veæe zauzimanje za dobro brojnih
parova koji se obraæaju Crkvi kako bi razjasnili svoje braèno
stanje, prenosi Radio Vatikan.
Sveti Otac iskoristio je otvaranje sudske godine kako bi
ponudio svoje razmišljanje o ljudskim i kulturalnim
prilikama u kojima se danas sklapa brak. Kriza vrijednosti
zacijelo nije nedavna pojava. Veæ je blaženi Pavao VI.
upozoravao na bolesti suvremenoga èovjeka koji je katkada
ranjen sustavnim relativizmom. Napuštanje vidika vjere
zapravo nemilosrdno prelazi u pogrešno poznavanje braka,
što svakako ima posljedica u dozrijevanju braène volje.
Pastoralno nas iskustvo uèi da je danas veliki broj vjernika u
neregularnom stanju, na èiju je povijest snažno utjecao
rašireni svjetovni mentalitet. Postoji, naime, neka vrsta
duhovne svjetovnosti, koja se skriva iza religioznoga
izgleda, i èak iza ljubavi prema Crkvi, a koja vodi do toga da
se ne nasljeduje Gospodinova slava, nego osobno
blagostanje. Zbog toga, istaknuo je Papa, sudac, kada
razmišlja o valjanosti pristanka koji je izrazio braèni par, ima
voditi raèuna o stanju vrijednosti i vjere ili o njihovoj
nedostatnosti ili nepostojanju, u kojima se oblikovala braèna
namjera. Nepoznavanje vjerskih sadržaja bi, naime, moglo
dovesti do "pogreške koja odreðuje volju", kako je nazvana
u Kodeksu. Tu moguænost ne treba više smatrati iznimkom,
kao što je bila u prošlosti, primijetio je Papa.
Takva pogreška ne prijeti samo stabilnosti braka, njegovoj
iskljuèivosti i plodnosti, nego potièe zaruènike na mentalni
oprez što se tièe same trajnosti veze, ili njezine iskljuèivosti,
koje bi došle u pitanje kad voljena osoba ne bi više
Inozemne vijesti
ostvarivala svoja oèekivanja osjeæajnoga blagostanja. Želio
bih vas stoga potaknuti na veæe i zaneseno zauzimanje u
vašoj službi, koja ima štititi jedinstvo prava u Crkvi. Koliko
ima pastoralnoga rada za dobro brojnih parova, i brojne
djece koja su èesto žrtve tih zbivanja! I tu je potrebno
pastoralno obraæenje crkvenih struktura, kako bi se svima
koji se obraæaju Crkvi da bi razjasnili svoje braèno stanje
pružio "opus iustitiae" (djelo pravde), istaknuo je Papa.
Spomenuvši na kraju da je znatan broj postupaka u
predmetima na Rimskoj roti besplatan, u korist onih koji
zbog teškoga gospodarskog stanja ne mogu imati odvjetnika,
papa Franjo istaknuo je da su sakramenti besplatni.
Sakramenti nam daju milost. A ženidbeni se postupak tièe
sakramenta ženidbe. Kako bih volio da su svi postupci
besplatni! – rekao je na kraju Sveti Otac.
50. obljetnica Papinskoga instituta za arapski jezik i
islamistiku
Susret i slušanje bitni su uvjeti za islamsko-kršæanski
dijalog, a odgoj za otkrivanje i prihvaæanje razlika jest
odgovor na nasilje
Vatikan, 24.1.2015. (IKA) - Susret i slušanje bitni su uvjeti
za islamsko-kršæanski dijalog, a odgoj za otkrivanje i
prihvaæanje razlika jest odgovor na nasilje, poruèio je papa
Franjo sudionicima skupa organiziranoga prigodom 50.
obljetnice otvaranja Papinskoga instituta za arapski jezik i
islamistiku u Rimu, osnovanog 1926. godine u Tunisu, koje
je primio 24. sijeènja, izvještava Radio Vatikan.
Najuèinkovitiji lijek protiv svakog nasilja jest odgoj za
otkrivanje i prihvaæanje razlike, kao obogaæenja i plodnosti.
Podsjeæajuæi da se islam i kršæanstvo pozivaju na
Abrahamovo duhovno oèinstvo, Papa je rekao da je danas
kao nikad potreban Institut, izrièito posveæen istraživanju i
formaciji djelatnika dijaloga s muslimanima, a to je u
ozraèju postkoncilske obnove naslutila opæa Crkva.
Napose islamsko-kršæanski dijalog zahtijeva strpljivost i
poniznost u podrobnom prouèavanju, buduæi da površnost i
nestruènost mogu biti kontraproduktivni, èak i uzrokom
neugodnosti i zbunjenosti. Potrebno je trajno i uporno
zauzimanje da nas razne situacije i razlièiti konteksti ne
zateknu nespremnima, istaknuo je Sveti Otac.
Posljednjih su godina, unatoè nekim nesporazumima i
teškoæama, uèinjeni pomaci u meðureligijskom dijalogu, i sa
sljedbenicima islama. Stoga je Papa, citirajuæi apostolsku
pobudnicu "Radost evanðelja", rekao da je "bitno" vježbanje
slušanja. Slušanje nije samo preduvjet za uzajamno
razumijevanje i miroljubiv suživot, nego je i pedagoška
obveza da možemo prepoznati tuðe vrijednosti, shvatiti
zahtjeve i otkriti zajednièka uvjerenja, kazao je Papa.
Potrebna je dakle prikladna formacija da možemo,
nepokolebljivi u vlastitom identitetu, napredovati u
uzajamnom upoznavanju, jer prijeti zamka "pomirljivoga
sinkretizma, koji je u konaènici prazan i navjestitelj
totalitarizma bez vrijednosti. Komotan i popustljiv pristup,
koji odobrava sve samo da izbjegne probleme, obièno
završava varanjem druge osobe, nijeèuæi njezino dobro koje
je primila kao dar za velikodušno dijeljenje s drugima,
upozorio je Sveti Otac.
Papa je poželio "vraæanje na izvore: kada se približimo nekoj
osobi koja uvjereno ispovijeda vlastitu vjeru, njezino nas
svjedoèenje i uvjerenje potièe na razmišljanje o našoj
duhovnosti. Susret je dakle u poèelu dijaloga. Iz njega polazi
osnovno upoznavanje drugoga. Ako se pak polazi od
pretpostavke zajednièke pripadnosti ljudskoj naravi, onda
mogu se nadvisiti predrasude i dvoliènosti, može se iz nove
perspektive promatrati druge osobe, ustvrdio je Papa.
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
23
Inozemne vijesti
U tom smjeru ide povijest Papinskoga instituta za arapski
jezik i islamistiku; ne zadovoljava se površnošæu, nego
vlastitim akademskim trudom "istražuje izvore, popunjava
praznine, analizira etimologiju i predlaže hermeneutiku
dijaloga. Po znanstvenom pristupu, nadahnutom èuðenjem i
divljenjem, kadar je oèuvati kompas uzajamnoga poštovanja
i cijenjenja. S tim se pretpostavkama približava drugoj osobi,
vrlo obzirno, bez podizanja prašine koja zamagljuje vid,
ustvrdio je papa Franjo.
U istinskom procesu približavanja drugoj osobi, u
poštovanju svake osobe, kultura i odgoj nisu dakle sporedni.
Papa je Institutu, dragocjenom za Svetu Stolicu, poželio
svjetliju buduænost, da još više bude uporište za formaciju
kršæana, zauzetih u meðureligijskom dijalogu, pod vodstvom
Kongregacije za katolièki odgoj, usko suraðujuæi s
Papinskim vijeæem za meðureligijski dijalog.
Na putu produbljivanja istine, potpuno poštujuæi osobu i
njezino dostojanstvo, Papa želi da se nikada "ne iznevjeri
glavna obveza slušanja i dijaloga", utemeljena na jasnom
identitetu, na oduševljenom, strpljivom i strogom traženju
istine i ljepote, koje je Stvoritelj usadio u srce svakoga
muškarca i žene, a koje se mogu otkriti u istinskom
vjerskom oèitovanju.
Završetak Molitvene osmine za jedinstvo kršæana
Papina homilija na molitvenom susretu u bazilici Sv. Pavla
izvan zidina
Vatikan, 25.1.2015. (IKA) - "Toliko se starih sporova meðu
kršæanima može nadvladati ako po strani ostavimo
polemièke ili apologetske pristupe i nastojimo potpunije
shvatiti ono što nas ujedinjuje, odnosno, naš poziv da
sudjelujemo u otajstvu Oèeve ljubavi koju nam objavljuje
Sin po Duhu Svetomu", rekao je papa Franjo u homiliji
tijekom molitve veèernje 25. sijeènja u bazilici Sv. Pavla
izvan zidina, na blagdan Obraæenja sv. Pavla, kojom je
zakljuèena Molitvena osmina za jedinstvo kršæana. Na
molitvi su bili okupljeni predstavnici pravoslavnih Crkvi i
anglikanskih zajednica.
"Kršæansko jedinstvo – u to smo uvjereni – neæe biti plod
visokih teoretskih rasprava u kojima svatko pokušava
uvjeriti drugoga u ispravnost svojega mišljenja. Sin æe Božji
doæi i pronaæi nas još u raspravama. Moramo shvatiti da smo
si meðusobno potrebni za uranjanje u dubine Božjega
otajstva; trebamo se susresti i ogledati jedni s drugima pod
vodstvom Duha Svetoga, koji usklaðuje razlièitosti i
nadvladava sukobe", kazao je Papa a prenosi Radio Vatikan.
Papa je napomenuo kako Isus, prolazeæi kroz Samariju, ne
oklijeva susresti se s osobama koje su židovi držali
hereticima i šizmaticima. Njegov nas stav, smatra papa
Franjo, pouèava kako možemo rasti po susretu s onima koji
su drukèiji od nas. U susretu sa Samarijankom na bunaru,
Isus poziva na "unutarnje obraæenje". Njegov nas primjer
potièe na susrete s drugima, na razumijevanje i rast u ljubavi
i istini. Zastati, prihvatiti i slušati drugoga – na taj naèin veæ
doživljavamo iskustvo jedinstva. Jedinstvo se stvara u hodu,
rekao je Papa.
Naše težnje za istinom, ljubavlju, pravdom i slobodom samo
su djelomièno ispunjene, jer iz dubine našega biæa dolazi
poticaj da tražimo "nešto više"; nešto što može u potpunosti
zadovoljiti našu žeðu. Odgovor na te težnje jest Isus Krist, u
svojem pashalnom otajstvu. Otajstvo njegove ljubavi
najdublji je temelj jedinstva, koji veže sve kršæane i daleko
je veæi od povijesnih podjela. U mjeri u kojoj se u poniznosti
približavamo Gospodinu, približavamo se i jedni drugima,
ustvrdio je Sveti Otac.
Susret s Isusom uèinio je Samarijanku misionarkom; vraæa
24
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
smisao i radost njezinom životu i ona osjeæa potrebu
podijeliti to s drugima. Danas je toliko ljudi koji su umorni i
koji žeðaju; traže od nas, kršæana, da im damo piti. To je
molba kojoj ne možemo umaknuti, istaknuo je Papa i
nastavio:
U tom pozivu da budu evangelizatori, Crkve i crkvene
zajednice otkrivaju povlaštenu sredinu za bližu suradnju.
Kako bismo u tome bili uèinkoviti, moramo prestati biti
zatvoreni u sebe, iskljuèivi, i ne nametati jednolikost na
temelju samo ljudskih planova. Naša zajednièka predanost
naviještanju evanðelja omoguæuje nam da nadvladamo
prozelitizam i suparništvo u svim oblicima. Svi smo u službi
samo jednog te istog evanðelja!
Papa je i u ovoj prilici istaknuo važnost "ekumenizma krvi",
to jest svjedoèanstva kršæana koji su proganjani i ubijani
zbog svoje vjere, bez razlikovanja kojoj Crkvi ili zajednici
pripadaju. "Kršæani su, i zbog toga su progonjeni", objasnio
je Sveti Otac.
Svi koji žeðamo za mirom i bratstvom, rekao je Papa nakon
što je pozdravio predstavnike drugih kršæanskih Crkvi i
crkvenih zajednica te ostale vjernike, molimo danas
nebeskoga Oca, po Isusu Kristu i po zagovoru Blažene
Djevice Marije, apostola Pavla i svih svetih, dar punoga
zajedništva svih kršæana, tako da "sveto otajstvo jedinstva
Crkve" zasja kao znak i sredstvo pomirenja za èitav svijet.
Kardinal Filoni u Vijetnamu
La Vang, 25.1.2015. (IKA) - Kao hodoèasnik, ali i uime
Kongregacije za evangelizaciju naroda, molim Blaženu
Djevicu Mariju da zaštiti djelo evangelizacije u svijetu. Ona
koja je rodila Isusa, živo evanðelje, Rijeè Božju, neka bude i
dalje majka svoj djeci Crkve, osobito na Azijskom
kontinentu, rekao je kardinal Fernando Filoni, proèelnik
Kongregacije za evangelizaciju naroda, na misi koju je
slavio 22. sijeènja u nacionalnom marijanskom svetištu La
Vang, u tijeku pastoralnog posjeta Vijetnamu. U homiliji
kardinal Filoni pozvao je vjernike da se vrate na podnožje
križa, gdje nam je Isus darovao Mariju za majku. "Ona je
danas s nama, i zajedno s vama, iznova joj povjeravam
evangelizaciju ove zemlje i èitavog Azijskog kontinenta",
kazao je kardinal, prenosi Radio Vatikan.
Sljedeæega dana slavio je misu u pastoralnom centru u gradu
Da Nang, povodom 400. obljetnice evangelizacije
Vijetnama, koja je, dolaskom isusovaèkih misionara,
zapoèela upravo tamo. Osim toga, Biskupija Da Nang slavi
50. obljetnicu uspostave. Kardinal Filoni je to istaknuo, na
prvom mjestu, kao prigodu za zahvalu na daru vjere, a
potom na vjernosti predaka vijetnamskih kršæana, koji su u
vremenima progona svjedoèili Krista i ostali mu vjerni. Na
misi, tijekom koje je kršteno 50 odraslih katekumena i 10
djece, kardinal je u homiliji istaknuo da se u Isusa mora
vjerovati u srcu i mora ga se ispovjediti usnama i životom.
To znaèi da vjera nije tek privatni osjeæaj, veæ je i javna
stvarnost; katolièka – odnosno opæa – i otvorena svima. A
buduæi da vjera nije samo individualni, veæ i zajednièki
èimbenik, ona èini zajednicu osoba s misijskim poslanjem.
U homiliji na misi koju je 25. sijeènja slavio u blizini
Saigona (Ho Chi Minh), kardinal Filoni poruèio je da nema
pravoga milosrða bez propovijedanja evanðelja "svugdje i
uvijek".
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Vjerovati u napredak i uspjeh
Poruka predsjednika Vijeæa HBK za život i obitelj mons.
Valtera Župana za XX. dan života, nedjelja 1. veljaèe 2015.
Abraham je bio postavljen na veliku kušnju upravo u stvari
koja se ticala života i buduænosti njegove obitelji. Èinila su
se nemoguæa, potpuno iluzorna sva Božja obeæanja koja su
govorila da æe Abraham imati silno potomstvo "poput
zvijezda na nebu i pijeska na morskoj obali" (Post 22, 17),
jer su i Abraham i žena mu Sara u veæ starim godinama bili
bez djece. Dakle, zdravim razumom razmišljajuæi i
uzimajuæi u obzir sve prirodne zakone, nije bilo moguæe
nikakvo rješenje kojim bi Abraham postao roditelj. A ipak!
Abrahamovo potomstvo i po tijelu i po duhu živi i živjet æe
do konca. Protiv svake nade i usprkos svim èinjenicama,
Abraham je vjerovao da je Bog iznad svih zakona i da mu
ništa, baš ništa nije nemoguæe.
Iako nam se uporno tvrdi kako kreæemo u napredak, svjedoci
smo naglog nazadovanja na svim razinama društvenoga i
nacionalnog života. Nezaposlenost, neplaæen rad, siromaštvo
i izgladnjele obitelji, a s druge strane bahato trošenje
materijalnih dobara, korupcija i u onim institucijama koje
moraju biti nositeljice stabilnosti društva, dokazuju koliko su
teške prilike u kojima se nalaze graðani Republike Hrvatske.
Samo zbog izumiranja svake nas godine ima oko 10.000
manje, a iseljavanje opasno pogoršava to stanje, jer
iseljavaju kvalificirane i radno sposobne osobe u fertilnim
godinama života.
Nema skoro dana kada naši mediji ne donose vijesti o tome
kako u drugim zemljama teèe med i mlijeko i tako potièu
iseljavanje.
Znademo, naprotiv, da ima i drukèijih iskustava. Ima i kod
nas radinih i uspješnih ljudi. Što se života i buduænosti tièe,
kao da smo u istoj situaciji poput Abrahama. Pa se pitamo:
ima li uopæe u ovakvom stanju kakve nade? Odluèno i bez
ikakvog okolišanja možemo tvrditi: za one koji svoju
sigurnost stavljaju u Boga ima i nade i moguænosti. Vesele
nas i ohrabruju tolike obitelji s više djece koje se i danas
odluèuju na prihvaæanje života. Povjerenje u Boga koji nikad
nije iznevjerio èvrsto je jamstvo uspjeha. Ali to povjerenje
pretpostavlja odluèan zaokret od nepoštenja, kraðe (i
državne imovine), zloèina protiv života, protiv naravi braka i
obitelji i drugih nedjela. Otimaèina je uvijek bila najbrži put
k osiromašenju.
Ovogodišnji Dan života još jednom nam snažno doziva u
pamet da ako Gospodin ne gradi kuæu uzalud se muèe
graditelji (usp. Ps 127, 1). Èuvajmo svoj dom i gradimo ga,
ali s Bogom, ne bez njega!
U Krku, 18. sijeènja 2015.
Mons. Valter Župan, predsjednik Vijeæa HBK za život i
obitelj
.
Priopæenje s XVII. redovnoga godišnjeg zajednièkog
zasjedanja HBK i BK BiH
Zagreb, 26. sijeènja 2015.
Zajednièko godišnje zasjedanje Hrvatske biskupske
konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine,
XVII. u nizu, održano je 26. sijeènja 2015. u sjedištu HBK u
Zagrebu. Na jednodnevnom zasjedanju, kojem su predsjedali
nadbiskup zadarski mons. dr. Želimir Puljiæ, predsjednik
HBK, i biskup banjoluèki mons. dr. Franjo Komarica,
predsjednik BK BiH, sudjelovali su svi èlanovi Biskupske
konferencije BiH i svi èlanovi Hrvatske biskupske
konferencije, osim jednoga koji je bio sprijeèen.
Dijelu zasjedanja pridružio se i apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico koji je prenio
blagoslov i pozdrave Svetog Oca. Kazao je kako je, s
gledišta Svete Stolice, godišnje zajednièko zasjedanje dviju
biskupskih konferencija važan dogaðaj, jer daje moguænost,
ne samo za zajednièko odluèivanje o zajednièkim pitanjima
pastoralnoga života, nego takoðer da se zajedno razmišlja o
izazovima s kojima se hrvatski katolièki narod mora suoèiti
u konkretnim situacijama ovoga vremena.
U pozdravnom govoru nadbiskup Puljiæ izrazio je
dobrodošlicu
u
Hrvatsku
biskupsku
konferenciju
novoimenovanom krèkom biskupu fra Ivici Petanjku te
zaželio da, kao vrijedni sljedbenik duha svetog Franje i
dobar poznavatelj crkvene povijesti, bude unutar Biskupske
konferencije mudar savjetnik u promicanju posveæenog
života i formaciji prezbitera i laika. Govoreæi o zajednièkom
zasjedanju biskupa iz Republike Hrvatske i BiH, zahvalio je
Bogu što, iako djeluju u dvije države, preko dviju
konferencija putem zajednièkih poslova i umreženih
institucija služe istom narodu te na zasjedanjima dijele svoje
brige i radosti, nade i tjeskobe.
Pozdravljajuæi sve nazoène uime BK BiH, biskup Komarica
je, izmeðu ostalog, posebno spomenuo privoðenje kraju
postupaka za beatifikaciju slugu Božjih nadbiskupa Josipa
Stadlera i Petra Barbariæa te katastrofalne poplave koje su
pogodile brojne župe Vrhbosanske nadbiskupije i dio župa
Banjoluèke biskupije. Zahvalio je za dragocjenu pomoæ koju
je stradalima pružio Hrvatski Caritas, premda je i sam morao
skrbiti za brojne stradale na podruèju Republike Hrvatske.
Biskupi su upoznati s aktualnim pitanjima hrvatske
inozemne pastve. Trenutaèno diljem svijeta ima 184
hrvatskih katolièkih župa i misija u kojima djeluje 195
sveæenika, 49 èasnih sestara i 46 pastoralnih suradnika.
Promišljajuæi o izazovima pred kojima se nalazi hrvatska
inozemna pastva, posebno je istaknut problem novog vala
iseljavanja poglavito mladih obitelji i samaca. Naglašena je
potreba ozbiljnog suoèavanja s tim problemom na svim
razinama te izražena zahvalnost svim koji djeluju u hrvatskoj
inozemnoj pastvi za njegovanje vjerskog i nacionalnog
identiteta te oèuvanje obiteljskih vrijednosti meðu hrvatskim
iseljenicima.
Predsjednici Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH
informirali su biskupe o prošlogodišnjoj akciji Tjedna
solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH te o pripremama za
ovogodišnju akciju pod geslom "Nositi Isusovu ljubav".
Ponovno je istaknuto da ova akcija ima za cilj, ne samo
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
25
Prilog dokumenti
materijalnu pomoæ, nego jaèanje meðusobne povezanosti na
duhovnoj i svakoj drugoj razini izmeðu Crkve u RH i BiH.
Biskupi iz BiH su i ovom prigodom zahvalili svima koji su
se ukljuèili u ovu akciju, ali i u mnoge druge manje akcije
kojima se pomaže opstanak u BiH Hrvata katolika, napose u
onima dijelovima u kojima su egzistencijalno ugroženi.
Razmatrajuæi zajednièka liturgijska pitanja, biskupi su dali
smjernice za nastavak pripreme i tiskanje novog kantuala.
Takoðer su dali smjernice za poduzimanje potrebnih koraka
za odobrenje datuma i molitava na spomendane pojedinih
hrvatskih blaženika.
Biskupi su, izmeðu ostalog, takoðer saslušali i izvješæe o
radu Komisije HBK i BK BiH za Hrvatski martirologij.
Predstavljene su sve, do sada poduzete aktivnosti na
popisivanju svih žrtava katolika na podruèju obiju
konferencija, s posebnim naglaskom na onim osobama koje
su dale svoj život iz ljubavi prema vjeri te bi se mogao
pokrenuti proces za njihovo proglašenje blaženim.
Zagreb, 26. sijeènja 2015.
Tajništvo BK BiH
Tajništvo HBK
Apostolsko putovanje u Šri Lanku i Filipine
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 21. sijeènja
2015. - Apel Svetog Oca
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas æu se usredotoèiti na apostolsko putovanje u Šri
Lanku i Filipine, na kojem sam boravio prošli tjedan. Nakon
posjeta Koreji prije nekoliko mjeseci, ponovno sam pohodio
Aziju, kontinent bogate kulturne i duhovne tradicije. To
putovanje je prije svega bio radosni susret s crkvenim
zajednicama koje, u tim zemljama, svjedoèe za Krista:
potvrdio sam ih u vjeri i misionarstvu. Uvijek æu èuvati u
srcu sjeæanje na sveèani doèek koja su mi iskazala mnoštva u nekim sluèajevima èak i nepregledna - koja su pratila
istaknute trenutke putovanja. Takoðer sam potaknuo na
meðuvjerski dijalog u službi mira, kao i hod tih naroda
prema jedinstvu i društvenom razvoju, u èemu istaknutu
ulogu imaju obitelji i mladež.
Vrhunac moga boravka u Šri Lanki bila je kanonizacija
velikog misionara Josea Vaza. Taj sveti sveæenik je, èesto u
tajnosti, dijelio sakramente vjernicima, ali i pomagao sve
potrebite, neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti i
društvenom položaju. Njegov primjer svetosti i ljubavi
prema bližnjemu i dalje nadahnjuje Crkvu u Šri Lanki u
njezinu apostolatu ljubavi i obrazovanja. Predstavio sam
svetog Josea Vaza kao uzor za sve kršæane, koji su danas
pozvani
nuditi
spasonosnu
istinu
evanðelja
u
multireligijskom okruženju, uz poštovanje drugih, ustrajno i
ponizno.
Šri Lanka je zemlja velikih prirodnih ljepota, èiji narod
nastoji ponovno uspostaviti jedinstvo nakon dugoga i
dramatiènoga graðanskog rata. U mom susretu s vlastima
istaknuo sam važnost dijaloga, poštovanja ljudskoga
dostojanstva, nastojanja da se svi ukljuèe u pronalaženje
odgovarajuæih rješenja radi pomirenja i zajednièkog dobra.
Razlièite religije imaju znaèajnu ulogu u tom pogledu. Moj
susret s vjerskim voðama bila je potvrda dobrih odnosa koji
veæ postoje izmeðu razlièitih zajednica. U tom kontekstu
želio sam potaknuti suradnju koja veæ postoji izmeðu
26
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
ika
sljedbenika razlièitih vjerskih tradicija, takoðer s ciljem da
se one koje još uvijek muèe patnje iz posljednjih godina
lijeèi balzamom oprosta. Tema pomirenja takoðer je
obilježila moj posjet svetištu Gospe od Madhua, koju veoma
èaste stanovnici Tamila i Šri Lanke i koje je hodoèasnièko
odredište pripadnika drugih religija. Na tom smo svetom
mjestu molili našu Majku Mariju da izmoli za èitav narod Šri
Lanke dar jedinstva i mira.
Iz Šri Lanke sam otputovao za Filipine, gdje se Crkva
priprema za proslavu petstote obljetnice evangelizacije. To
je najveæa katolièka zemlja u Aziji i filipinski narod je, èak i
u dijaspori, dobro poznat po svojoj dubokoj vjeri, pobožnosti
i entuzijazmu. U mom susretu s državnim vlastima, kao i na
molitvenim susretima i tijekom zakljuène mise na kojoj je
sudjelovalo silno mnoštvo vjernika, istaknuo sam stalnu
plodnost Evanðelja i njegovu moæ da nadahne društvo
dostojno èovjeka, u kojem ima mjesta za dostojanstvo
svakog pojedinca i težnje filipinskog naroda.
Glavna svrha posjeta, i razlog zbog kojeg sam odluèio otiæi
na Filipine - to je bio glavni razlog – bila je ta da izrazim
svoju blizinu braæi i sestrama koji su pretrpjeli razaranja koja
je izazvao tajfun Yolanda. Posjetio sam Tacloban, u najteže
pogoðenoj regiji, gdje sam odao poèast vjeri i
nepokolebljivosti tamošnjeg stanovništva. U Taclobanu,
nažalost, nepovoljni vremenski uvjeti odnijeli su još jednu
nevinu žrtvu: mladu volonterku Kristel, koja je poginula
kada je vjetar srušio skelu. Zatim sam zahvalio svima onima,
iz svih krajeva svijeta, koji su velikodušnom pomoæi
odgovorili na njihove potrebe. Moæ Božje ljubavi, objavljene
u otajstvu križa, oèitovala se u duhu solidarnosti pokazanom
mnogim djelima ljubavi i žrtve koji su obilježili te mraène
dane.
Susreti s obiteljima i s mladima u Manili bili su vrhunac
posjeta Filipinima. Zdrave obitelji neophodne su za život
društva. Utjeha je i nada vidjeti mnogobrojne obitelji koje
prihvaæaju djecu kao pravi dar od Boga. One znaju da je
svako dijete blagoslov. Èuo sam kako neki govore da se
obitelji s više djece i raðanje mnogo djece ubraja meðu
uzroke siromaštva. To mi se èini previše pojednostavljenim
mišljenjem. Mogu reæi, svi možemo reæi, da je glavni uzrok
siromaštva ekonomski sustav u kojem više nije u središtu
osoba veæ bog novac; ekonomski sustav koji iskljuèuje,
iskljuèuje uvijek: iskljuèuje djecu, starije osobe, mlade,
nezaposlene... - i koji stvara kulturu odbacivanja u kojoj
živimo. Navikli smo vidjeti odbaèene ljude. To je glavni
razlog siromaštva, a ne brojne obitelji. Podsjeæajuæi na lik
svetoga Josipa, koji je zaštitio život "Santo Nino", kojeg se
veoma èasti u toj zemlji, podsjetio sam da trebamo štititi
obitelji, koje su suoèene s raznim prijetnjama, da mogu
svjedoèiti ljepotu obitelji u Božjem naumu. Obitelji treba
takoðer braniti od novih ideoloških kolonizacija, koje
napadaju njezin identitet i njezino poslanje.
Bila mi je isto tako velika radost biti s mladim ljudima s
Filipina, slušati njihove nade i njihove probleme. Htio sam
im pružiti svoje ohrabrenje za napore koji ulažu u doprinosu
obnovi društva, posebice kroz služenje siromašnima i zaštitu
prirodnog okoliša.
Briga o siromašnima bitan je element našega kršæanskog
života i svjedoèanstva – to sam takoðer spomenuo prilikom
svoga posjeta; ona ukljuèuje odbacivanje svih oblika
korupcije, jer korupcija krade od siromašnih i zahtijeva
kulturu poštenja.
ika
Zahvaljujem Gospodinu za ovaj pastoralni posjet Šri Lanki i
Filipinima. Molim Ga da uvijek blagoslivlja te dvije zemlje i
potvrðuje vjernost kršæana evanðeoskoj poruci našega
otkupljenja, pomirenja i zajedništva s Kristom.
Apel Svetog Oca
Draga braæo i sestre,
pozivam vas sada da se zajedno pomolimo za žrtve
prosvjeda koji su se dogodili ovih posljednjih dana u
voljenom Nigeru. Poèinjene su okrutnosti prema kršæanima,
djeci i crkvama. Molimo Gospodina za dar pomirenja i mira,
da vjerski osjeæaj nikada ne bude povod nasilju,
ugnjetavanju i razaranju. Ne može se voditi rat u Božje ime!
Želim da što prije doðe do ponovne uspostave ozraèja
uzajamnog poštovanja i mirnog suživota za dobro sviju.
Pomolimo se Djevici Mariji za stanovnike Nigera (Zdravo
Marijo...).
Isusova žeð za jedinstvom
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 25.
sijeènja 2015.
Draga braæo i sestre, dobar dan! Današnje nam Evanðelje
predstavlja poèetak Isusova propovijedanja u Galileji. Sveti
Marko istièe da je Isus poèeo propovijedati "pošto Ivan
[Krstitelj] bijaše predan" (1, 14). Upravo u trenutku u kojem
je proroèki glas Krstiteljev, koji je najavio dolazak
Kraljevstva Božjega, Herod ušutkao, Isus poèinje prolaziti
putovima svoje zemlje kako bi svima, a posebno
siromašnima, donio "evanðelje Božje" (isto). Isusov je
navještaj slièan Ivanovu, s bitnom razlikom da Isus više ne
pokazuje jednog drugog koji tek treba doæi: sâm Isus je
ispunjenje obeæanja; On sâm je "radosna vijest" u koju treba
vjerovati, koju treba prihvatiti i prenositi ljudima svih
vremena, da mu i oni predaju vlastite živote. Sâm Isus Krist
je živa Rijeè i djelatna u povijesti: onaj koji ga sluša i slijedi
ulazi u kraljevstvo Božje.
Prilog dokumenti
zlo. Neka ta Isusova žeð postaje sve više i naša žeð!
Nastavimo, stoga, moliti i zalagati se za puno jedinstvo
Kristovih uèenika, u sigurnosti da je on sâm s nama i da nas
podupire snagom svoga Duha, da se taj cilj približi. I
povjeravamo naše molitve majèinskom zagovoru Blažene
Djevice Marije, Majke Kristove, Majke Crkve, da nas sve
ujedini kao dobra majka.
Nakon Angelusa
S dubokom zabrinutošæu pratim eskalaciju sukoba u istoènoj
Ukrajini, koji i dalje uzrokuje brojne žrtve meðu civilnim
stanovništvom. Jamèeæi svoju molitvu za sve one koji pate,
ponavljam usrdni apel da se nastavi dijalog i prekinu sva
neprijateljstva.
[…]
Draga braæo i sestre,
Danas slavimo Svjetski dan oboljelih od gube. Izražavam
svoju blizinu svim osobama koje pate od te bolesti, kao i
onima koji skrbe za njih i onima koji se bore za uklanjanje
uzrokâ te bolesti, odnosno, životnih uvjeta nedostojnih
èovjeka. Obnovimo svoju predanu solidarnost prema toj
braæi i sestrama!
[…]
Obraæam se sada mladiæima i djevojkama Katolièke akcije
Rima. Dragi mladi, i ove godine, u pratnji kardinala vikara i
mons. Mansueta [Bianchi], okupili ste se u velikom broju na
kraju svoje "Karavane mira". Hvala vam, i potièem vas da
nastavite s radošæu kršæanski put, noseæi svima Isusov mir.
Poslušajmo sada poruku koju æe proèitati vaši prijatelji, koji
su ovdje pored mene.
[èitanje poruke]
Ovdje su baloni koji žele reæi "mir".
Hvala, mladi! Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. I
molim vas, nemojte se zaboraviti moliti za mene. Doviðenja!
Isus je ispunjenje Božjih obeæanja, jer je on taj koji daje
èovjeku Duha Svetoga, "vodu živu" koja taži žeð našeg
nemirnog srca, gladnog života, ljubavi, slobode, mira:
žednih Boga. Koliko samo puta osjeæamo ili smo osjetili žeð
našeg srca! On sâm je to otkrio Samarijanki, s kojom se
susreo na zdencu Jakovljevu i rekao: "Daj mi piti" (Iv 4, 7).
Te Kristove rijeèi, upuæene Samarijanki, bile su tema
ovogodišnje Molitvene osmine za jedinstvo kršæana koja
završava danas. Veèeras, s vjernicima Rimske biskupije i s
predstavnicima razlièitih Crkava i crkvenih zajednica, okupit
æemo se u bazilici Svetog Pavla izvan zidina da uputimo
snažnu molitvu Gospodinu da ojaèa našu predanu zauzetost
za puno jedinstvo svih kršæana. To je loše što su kršæani
podijeljeni! Isus želi da budemo ujedinjeni: jedno tijelo. Naši
grijesi, povijest, podijelili su nas i zato moramo moliti toliko
da nas isti Duh Sveti ponovno ujedini.
Bog, postavši èovjekom, preuzeo je našu vlastitu žeð, ne
samo materijalnu vodu, veæ prije svega žeð za životom u
punini, životom bez ropstva zla i smrti. U isto vrijeme,
svojim utjelovljenjem Bog je stavio svoju žeð - jer i Bog je
žedan - u srce jednog èovjeka: Isusa iz Nazareta. Bog je
žedan nas, naših srca, naše ljubavi, i stavio je tu žeð u
Isusovo srce. Dakle, u Kristovu se srcu susreæu ljudska žeð i
Božja žeð. A želja za jedinstvom svojih uèenika pripada toj
žeði. Izraženo je to u Isusovoj molitvi Ocu prije muke: "Da
svi budu jedno" (Iv 17, 21). To je ono što je htio Isus:
jedinstvo svih! Ðavao – kao što znamo – je otac podjela,
onaj koji uvijek dijeli, koji uvijek èini ratove, koji èini toliko
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
27
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Hrvatski iseljenièki zbornik 2015.
Izdanje Hrvatske matice iseljenika
Izašao je novi svezak Hrvatskoga iseljenièkog zbornika,
serijske publikacije Hrvatske matice iseljenika, u tiskanom i
elektronièkom obliku, koja analitièki prati društvenu i
kulturnu zbilju hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu.
Trojezièni zbornik (hrvatski, engleski i španjolski)
premošæuje jeziènu barijeru i èini svoj sadržaj dostupnim i
onim graðanima hrvatskoga podrijetla - iz pedesetak država
svijeta - koji više ne govore hrvatskim jezikom veæ jezikom
domicilne zemlje.
Hrvatski iseljenièki zbornik u ovome godištu u žarište svoga
interesa uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i
Rosarija, donoseæi zanimljiva migrantska iskustava u oba
smjera koja su opisale dr. Marijeta Rajkoviæ Iveta sa
zagrebaèkog Filozofskog fakulteta i etnologinja naših
korijena iz Argentine Paola Gadže.
Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistièki obzori,
Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove
knjige sadržavaju uobièajeno vrlo raznorodnu graðu o našim
zajednicama u brojnim zemljama svijeta i na svim
kontinentima, kao i bližeg EU susjedstva.
U redovitoj tematskoj cjelini Duhovnost poticajne priloge o
našim baštinskim institucijama, èija je digitalizirana graða na
internetu te obièajima kršæanskoga nadahnuæa priredili su
Ivan Golub, Dražen Klinèiæ i Antonija Zaradija Kiš.
Tako dr. Ivan Golub objavljuje prilog pod naslovom
Velikani i institucije kršæanskog nadahnuæa, temeljen na
prikazu petoknjižja "Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i
umjetnost". Otkako je dlijeta, kista, pera i tiska Hrvati,
naraštaji Hrvata, pojedinci i ustanove, gradili su kulturnu
Hrvatsku kršæanskoga nadahnuæa.
Mladi povjesnièar umjetnosti Marin Ivanoviæ opisuje
dubrovaèki dragulj sakralne arhitekture tj. katedralu Gospe
Velike, najveæu našu baroknu crkvu na istoènoj obali
Jadrana. Svoje blago i kulturnu vrijednost ta je vjerska
ustanova otkrila u monumentalnoj znanstvenoj monografiji
koja je ljetos predstavljena u Dubrovniku, a ovih se dana ta
knjiga natjeèe za najljepše oblikovanu publikaciju u Europi
za 302. roðendan izgradnje toga sakralnog dragulja, piše
Ivanoviæ.
Dr. Lidija Cvikiæ, Lada Kanajet Šimiæ i Tamara Turza
Bogdan objavile su prilog pod naslovom Hrvatske
izvadomovinske škole Amerike i Kanade – jamac oèuvanja
hrvatskog jezika, istièuæi zasluge hrvatskih misionara za
rezultate toga jedinstvenog iseljenièkog školskog sustava u
prigodi njegove tridesete obljetnice. Naime, nasljedni jezik
hrvatskoga iseljeništva na Sjevernoamerièkome kontinentu u
društvenoj interakciji s dominantnom domicilnom kulturom
od Aljaske do Louisiane nedvojbeno bi se razvijao
nepovoljnije da nije bilo naših èikaških franjevaca, èijom je
zaslugom utemeljen sustav HIŠAK/CSAC prije èetiri
desetljeæa, toènije u srpnju 1974. Danas je u Hrvatske
izvandomovinske škole SAD-a i Kanade uèlanjeno oko 30
škola s približno 2700 uèenika, a središnji mu je ured u
Chicagu. Najveæa brojnost zabilježena je sredinom 1980-ih
kada djeluje više od 100 HIŠAK-ovih škola, meðu kojima su
i one iz Australije i Europe. Najviše škola vode hrvatske
katolièke župe i misije, tj. školski odbori pri župama, a
obuhvaæaju osam razreda i vrtiæ. Oèuvanje jezika i kulture
važni su preduvjeti razvitka identiteta u iseljenièkim
zajednicama, smatraju autorice èlanka s višegodišnjim
sveuèilišnim pedagoškim iskustvom u pouèavanju jezika
28
28. sijeènja 2015. broj 4/2015
klasiènim putem i putem rastuæih jeziènih tehnologija.
Antonija Zaradija Kiš u prilogu Stoljeæa pokore na Hvaru
opisuje procesiju Za križen. Taj je puèki fenomen doživio
vrsnu prezentaciju u knjizi fra Bernardina Škunce "Za
križen..." Knjiga objedinjuje široki raspon hvarskih križnih
ophodnji, istièuæi zaokupljenost raznih znanstvenih
disciplina tom društvenom pojavom: od vjerskih
promišljanja preko liturgijskih i puèkih analiza do životnih
predodžbi u kontekstu antropoloških diskursa. Procesija Za
križen svjetski je fenomen zaštiæene nematerijalne kulturne
baštine na popisu UNESCO-a. Pribilježbe za nošenje križa u
hvarskoj procesiji, putem dugim dvadeset i pet kilometara,
sežu èak do godine 2043.
Urednica Hrvatskog iseljenièkog zbornika je Vesna
Kukavica. (ika-mb/kj)
Danica za 2015. godinu
Izdanje Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima
Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima objavilo je hrvatski
katolièki kalendar "Danica 2015.". Pod uredništvom
Stjepana Razuma u Kalendaru na 240 stranica objavljeni su
razlièiti tekstovi koji su podijeljeni u devet tematskih
blokova. Na poèetku se nalazi Rimokatolièki i grkokatolièki
kalendar za 2015. godinu s obiljem podataka. Astronomske
podatke predstavlja Gustav Kern. To poglavlje "Uz popratnu
rijeè o kalendaru" iz pera Stjepana Razuma donosi i
statistièke i druge podatke o Katolièkoj Crkvi u svijetu i u
Hrvatskoj.
U rubrici "Hrvatska povjesnica" tekst o bl. Alojziju Stepincu
donosi dr. Juraj Batelja, a dr. Agneza Szabo daje povijesni
pregled dogaðaja vezanih uz 20. obljetnicu pastirskog
pohoda sv. Ivana Pavla II. Hrvatskoj, te potpisuje tekst o
banu Ivanu Mažuraniæu. O biskupijskom svetištu Majke
Božje Gorske piše Marica Ðurekoviæ. Sisak kao središte
Sisaèke biskupije opisuje u tekstu "Tri rijeke, tri kule"
Amalka Herceg iz Petrinje.
Tiskarske napore Antuna Mihanoviæa analizira Alojz
Jembrih. U rubrici "Znanstveno-popularni èlanci" Ružica
Razum piše o temi "Odgoj i autoritet", a o crkvenom
pjevaèkom zboru kao duši vjernièke zajednice piše mo
Miroslav Martinjak. Kratak i djelomièan prikaz života
Nadbiskupskoga bogoslovnoga sjemeništa daje rektor
Anðelko Košæak. Rubrika "Svjedoèanstvo života" donosi
svjedoèanstvo Milice Buriæ iz Galgova, dok Bosiljka Baèura
piše o radu Udruge "Djetešce, na sunašce!"
Rubrika "Sjeæanja" iz pera Nedjeljke Andriæ-Novinc donosi
prisjeæanje na veèer kada je umro Alojzije Stepinac, a Mijo
Razum prisjeæa se nadbiskupa Franje Kuhariæa. Poèetaka
sjemenišnog života iz daleke 1952. godine sjeæa se Josip
Jurèiæ iz Zagreba. Uz taj tekst dolazi i sonet-nekrolog "Uz
odar prof. Ljubomira Marakoviæa" koji je spjevao 1959.
godine Pavao Berteèiæ. Rubrika "Pjesme" donosi radove više
autora, a "Djeèja Danica" pet kraæih prièa.
Iz "Zanimljivosti" valja spomenuti tekst Zdenka Kremera o
"Teoriji relativnosti", dok rubrika "Korisno" donosi podatke
o obljetnicama istaknutih osoba iz hrvatskoga javnog života
u 2015. godini. (ika-mb/kj)

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII XIX

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

8 - 25.02.2015

12. studenog 2014. Priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog

5. ožujka 2014. Banja Luka: XVI. redovno godišnje zajedničko

4. lipnja 2014. Održano izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske

Cijela Zvona pogledajte u PDF obliku.

Propovijed 18.11.14. sjećanje na Vukovar

2. travnja 2014. Biskup Mate Uzinić predao Papi majicu SHKM

6. kolovoza 2014. Slavlje u Kninu Danas postoji neka opasna

Pogledajte Zvona i u PDF obliku.

5 - 04.02.2015

6 - 11.02.2015

10. rujna 2014. 60.000 hodočasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu

8. siječnja 2014. Papa hodočasti u Svetu zemlju Papa će od 24. do

Legende o svetom Nikoli

10. srpnja 2013. Mons. Đuro Hranić preuzeo nadbiskupsku

9. travnja 2014. Posljednji ispraćaj metropolita Jovana Pavlovića

13. veljače 2013. Benedikt XVI. najavio svoje odreknuće od

8. kolovoza 2012. Održane mise za domovinu Oslobađajući