1/2014
8. sijeènja 2014.
Papa hodoèasti u Svetu zemlju
Papa æe od 24. do 26. svibnja poæi na hodoèašæe u
Svetu zemlju. Glavna je svrha hodoèašæa spomenuti se
povijesnoga susreta pape Pavla VI. i patrijarha
Atenagore koji se dogodio prije 50 godina. "Bit æe tri
postaje hodoèašæa: Aman, Betlehem i Jeruzalem. Uz
Sveti grob slavit æemo ekumenski susret sa svim
predstavnicima kršæanskih Crkava u Jeruzalemu,
zajedno s carigradskim patrijarhom Bartolomejem",
najavio je papa Franjo te vjernike pozvao da mole za
to hodoèašæe koje æe biti molitveno hodoèašæe
Poziv biskupa Uziniæa na Susret hrvatske katolièke
mladeži
Dubrovaèki biskup pozvao je mlade da doðu na Susret
koji æe se održati 26. i 27. travnja u Dubrovniku. "Tih
dana vam želimo, na posve nov i drukèiji naèin,
isprièati prièu o istinskoj ljubavi, zajedništvu i
slobodi", istaknuo je biskup u pozivu. Prijave za Susret
traju do 5. ožujka
Protekle godine više od 73.000 žrtava rata u Siriji
Objavljeno godišnje izvješæe sirijskog Opservatorija za
ljudska prava - Stanje je vrlo dramatièno, što još više
oèituje ono što Papa naziva "globalizacijom
ravnodušnosti" - O Siriji æe se 13. sijeènja na Papin
poticaj raspravljati u Vatikanu, na skupu naslovljenom
"Sirija – može li se biti ravnodušan?"
Domovinske vijesti
Posljednji ispraæaj don Franka Franetoviæa
Susret biskupa Mrzljaka sa èlanovima Odbora za pastoral braka i
obitelji
U Piænu proslavljen spomendan svetih Nicefora
Posljednji ispraæaj mons. Željka Slonjšaka
Božiæni susret volontera Caritasa Varaždinske biskupije
Otkrivanje spomenika žrtvama komunistièkog terora u Tupalama
Novogodišnje bdjenje mladih u požeškoj crkvi Sv. Lovre
Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog èestitao Božiæ
pravoslavnim vjernicima
Božiæni koncert klapa iz cijele Zadarske nadbiskupije
Zapoèele prijave za SHKM Dubrovnik 2014.
Crkva u Hrvata
Zareðen prvi ðakon iz misijskog sjemeništa u Sarajevu
Koncert božiænih pjesama u Petrovaradinu
Inozemne vijesti
Lombardijev osvrt na 2013. godinu
Papa nije neprijatelj slobodnog tržišta
Europski susret mladih u organizaciji zajednice iz Taizea u Pragu
Maðarska Vlada spremna je Crkvama platiti milijardu eura
Crna statistika 2013. godine u Iraku
Papa posjetio rimsku crkvu Chiesa del Gesu
Papa Franjo posjetio žive jaslice u Rimu
Prilog dokumenti
Krist je središte povijesti
To je poruka Božiæa: Rijeè tijelom postade
Božja ljubav prethodi našoj
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Biskup Župan pohodio Dom za starije i nemoæne osobe
Krk, 26.12.2013.
(IKA) - Na blagdan sv. Stjepana
prvomuèenika, 26. prosinca, krèki biskup Valter Župan
pohodio je Dom za starije i nemoæne osobe "Mali Kartec" u
Krku. Taj pomalo tradicionalni pohod starijima krèki biskupi
èine svake godine o svetkovini Božiæa. Sveèanu misu za
štiæenike, upravu i djelatnike biskup je slavio uz
koncelebraciju domskog duhovnika mr. Antona Peraniæa i
tajnika Milivoja Guszaka. Biskup je u propovijedi istaknuo
uz radost i veselje, i žrtveni karakter Kristova roðenja u
uvjetima hladnoæe i siromaštva. Sve nazoène je potaknuo na
zauzeto življenje kršæanskih vrijednosti u vremenima
duhovne i moralne dekadencije, kada se Boga pokušava
ukloniti iz svih životnih aspekata. Kao što je sv. Stjepan
položio svoj život poradi Krista, i mi smo pozvani na hrabro
i odvažno nošenje križa svakodnevnog života podnoseæi
teškoæe, praštajuæi i ljubeæi, rekao je.
Na misi je pjevao zbor na èelu sa s. Serafinom Funariæ,
katedralnom orguljašicom. Na kraju, mr. Peraniæ obratio se
nazoènima te istaknuo doprinos sakristanke u liturgiji,
pohvalio je zbor na èelu s voditeljicom koja brine da se
svake nedjelje pjeva. Osvrnuvši se na djelatnice i djelatnike
koji èiste, kuhaju i brinu za èisto rublje te sve one koji
omoguæuju da dom "Mali Kartec" može funkcionirati,
istaknuo je važnost svake djelatnosti te požrtvovnost s kojom
djelatnici doma brinu za starije. Po završetku mise, biskup je
svima èestitao blagdane, a zajedno s ravnateljem doma
Mladenom Pokrajèiæem posjetio prostore u kojima borave
stanovnici doma i stacionar gdje leže nemoæni, te se upoznao
s planovima i dnevnim redom doma "Mali Kartec".
Biskup Mrzljak primio izaslanstvo Zrinske garde
Èakovec
Varaždin, 27.12.2013. (IKA) - U prigodi božiænih i
novogodišnjih blagdana varaždinski biskup Josip Mrzljak
primio je u petak 27. prosinca izaslanstvo Zrinske garde
Èakovec u kojem su bili predsjednik Alojzije Soboèanec,
predsjednik Skupštine Mihael Štebih, glavni tajnik Bojan
Kocijan i èlan Predsjedništva Dražen Berkopiæ, dok je uz
biskupa bio nazoèan i generalni vikar mons. Ivan Godina.
Uz razmjenu èestitki izaslanstvo Zrinske garde uruèilo je
biskupu malu repliku poprsja Petra Zrinskog kojeg je
Zrinska garda prošle godine darovala Hrvatskom vojnom
uèilištu "Petar Zrinski" u Zagrebu.
Biskup Mrzljak posebno se osvrnuo na sveèanost
proglašenja generala Ante Gotovine poèasnim èlanom
Zrinske garde istaknuvši taj dogaðaj vrlo znaèajnim za
Gardu. Osim toga, bilo je rijeèi i o planovima u novoj 2014.
godini. Govoreæi o predstojeæoj izbornoj Skupštini Zrinske
garde u veljaèi 2014., varaždinski biskup napomenuo je kako
treba birati rukovodstvo koje æe moæi zadržati postignutu
visoku razinu rada i aktivnosti. Zaželio je da izabrane osobe
budu sposobne u zajedništvu okupljati èlanove, te nastaviti
vrlo dobru suradnju s Katolièkom Crkvom, Hrvatskom
vojskom i drugim institucijama, a svojim osobnim
primjerom svjedoèiti kršæanska naèela te ljubav i dobro
prema obitelji, bližnjima i svojoj domovini te njegovati
moralne vrednote Zrinskih i Frankopana, zapisane u Statutu
Zrinske garde.
2
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
Posljednji ispraæaj don Franka Franetoviæa
Bio je najstariji sveæenik Hvarske biskupije
Stari Grad, 27.12.2013. (IKA) - U rodnoj kuæi u Starom
Gradu na otoku Hvaru, na blagdan sv. Stjepana, 26.
prosinca, u 93. godini života i 64. godini sveæeništva,
okrijepljen svetim sakramentima, preminuo je najstariji
sveæenik Hvarske biskupije i dugogodišnji starogradski
župnik don Franko Franetoviæ.
Uz sudjelovanju velikog mnoštva vjernika Starog Grada i
župa otoka Hvara te rodbine i prijatelja koncelebrirano
euharistijsko slavlje s petnaestak sveæenika u župnoj crkvi
Sv. Stjepana na blagdan sv. Ivana apostola i evanðeliste, 27.
prosinca predvodio je i pokop pokojnog don Franka na
starogradskom groblju obavio je hvarsko-braèko-viški
biskup Slobodan Štambuk koji je o pokojnom don Franku
govorio pohvalnim i biranim rijeèima kao i generalni vikar
don Stanko Jerèiæ, odvjetnik Vinko Ruževiæ i starogradski
župnik don Ante Matuliæ. Na sprovodnom misnom slavlju
pjevali su èlanovi starogradskog župnog zbora i poznati
Faroski kantaduri.
Kao najmlaðe dijete i blizanac sa sestrom Vojnom don
Franko roðen je 1921. godine u obitelji Jakova-Josipa
Franetoviæa i Ane r. Tarbuškoviæ. Zanimljivo je kako je don
Frankova majka prethodno još dva puta rodila muško-ženske
blizance od kojih su oba djeèaèiæa odmah umrla. Završivši
graðansku školu don Franko je otišao u sjemenište u Split
gdje je završio teologiju koju je studirao i u Dubrovniku i
Zagrebu, gdje su ga bili internirali Nijemci.
Za sveæenika je zareðen na Mali Uskrs 1949. godine u
splitskoj katedrali Sv. Dujma, a potom je mladu misu slavio
u rodnom Starom Gradu. Nakon toga kao župni vikar
pastoralno je djelovao u župi Svirèe, a kao župnik u župi
Pitve, pa kao župni vikar u Starom Gradu gdje kao župnik
djeluje sve do svoje mirovine. Iz Starog Grada od 1958. do
1980. pastorizira i obližnja Selca. Ukupno je u Starom Gradu
pastoralno djelovao oko 55 godina. Svjedoci, poput Vinka
Ruževiæa, govore kako je don Franko bio vrlo energièan i
izvrstan dušobrižnik, propovjednik i ispovjednik. Svoje
sveæenièke dužnosti obavljao je s velikom ljubavlju i
zanosom. U Starom Gradu je 2009. godine proslavio 60.
obljetnicu, dijamantni jubilej svog sveæeništva pod geslom
"Velièa duša moja Gospodina".
Koncilske smjernice rado je i odmah primjenjivao, posebice
one koje su se odnosile na promjene u liturgijskim obredima.
Uvježbavao je vjernike u liturgijskom pjevanju na
hrvatskom jeziku. Osobito se brinuo za vjerski odgoj djece.
Kao sveæenik velike energije pokrenuo je zanimljivi župni
list „Coronu" i bio ne samo njegov glavni urednik i izdavaè
veæ i vrijedan autor pisanih priloga. U crkvi je organizirao
kazališne priredbe, a spominje se da je zapoèeo i obnovu
župne crkve i kuæe.
Zbog uspješnog pastoralnog djelovanja bio je proganjan od
komunistièkih vlasti koje su ga, uz ostalo, èesto pozivale na
informativne razgovore, na ispitivanja i saslušavanja i koje
su pokušavale ukloniti ga iz Starog Grada, jer im je bio
ideološki nepodoban, osobito zbog vjerske pouke i
okupljanja djece i mladih. Napokon je 1994. godine, kao
zadovoljštinu za svoj mukotrpni i ustrajni dugogodišnji rad,
od demokratske opæinske vlasti Starog Grada primio
Nagradu za životno djelo.
ika
Postavljena spomen-ploèa fra Petru Paviši
Baška Voda, 29.12.2013. (IKA) – Navršila se 70. obljetnica
otkako su komunisti u Hvaru strijeljali fra Petra Pavišu,
župnika župe Basta i Baške Vode. Današnji župnik Baške
Vode fra Petar Vrljièak priredio je na blagdan Sv. Obitelji
29. prosinca sveèanu misu i postavio u crkvi Sv. Nikole
spomen-ploèu fra Petru, župniku i muèeniku. Misu je
predvodio je i održao propovijed fra Gabrijel Jurišiæ. Buduæi
da je fra Petar ubijen prije sedam desetljeæa, veæina vjernika
koji su bili u crkvi nisu ga nikada vidjeli. A poznato je da se
o njemu u komunistièko doba nije smjelo ni govoriti.
Propovjednik je ukratko prikazao njegov život, djelovanje i
muèenièku smrt.
Roðen je Hrvacama, kraj Sinja, u kršæanskoj obitelji, 29.
listopada 1904. godine i završio osnovnu školu u rodnom
selu. Djeèak je osjetio Božji poziv, pošao u Franjevaèko
sjemenište i Gimnaziju u Sinju. Stupio je u Franjevaèki red
1923. godine i poslije studija filozofije i teologije u
Makarskoj reðen za sveæenika 1929. godine. Tri godine bio
je kapelan u Drnišu i 1934. imenovan župnikom u Baškoj
Vodi.
Uz Franjevaèki treæi red i Kæeri Marijine osnovao je u župi i
nove udruge Vojsku sv. Ante, Križarsko bratstvo,
Djevojaèku katolièku akciju i Male podvornike (za
ministrante). Okupljao je mladež i nastojao ju odgajati u
katolièkom duhu. Organizirao je puèke misije 1940. godine,
kad se trebala proslaviti 1300. obljetnica pokrštenja
hrvatskog naroda.
Istaknuo se i na materijalnom planu. U crkvi Sv. Nikole u
Baškoj Vodi uspio je tri stara drvena oltara zamijeniti
novima od kamena i mramora. To je bio veliki uspjeh
marljivoga župnika. Njegov uzorni život, lijepe propovijedi,
drugi duhovni i spomenuti materijalni radovi oduševljavali
su župljane koji su ga silno voljeli.
S druge strane, poslan je iz Splita u Bašku Vodu
komunistièki agent koji je budnim okom pratio fra Petrovo
djelovanje i nastojao ga onemoguæiti. Kad je poèeo Drugi
svjetski rat, komunisti su ga progonili, opljaèkali župsku
kuæu i konaèno ga zarobili na brodu, kojim se vraæao iz
Metkoviæa u svoju župu. Kad ga je na Hvaru sudac ispitao,
izjavio je da nije kriv i da ne zaslužuje nikakve kazne.
Komesar Petar Radoviæ zaprijetio je sucu: "Ako ti ne osudiš
njega, mi æemo osuditi tebe".
Fra Petra su strijeljali na gradskom groblju u Hvaru, 28.
prosinca 1943. godine. Prije smrti zatražio je da ga puste da
se pomoli u crkvici Gospe od Sedam žalosti. Kad je izišao iz
crkvice, svjedoci kažu da je rekao: "Sada èinite što hoæete".
Tijelo mu je baèeno u jamu izvan groblja, gdje su završili i
drugi koje su komunisti pobili. Danas je na tomu mjestu
gusta borova šuma. Nitko nikada nije ni optužen ni osuðen
za taj zloèin.
Jedan svjedok predao je župniku Baške Vode fra Petrovu
krunicu, koju je on predao njegovoj majci Mariji a ona se
cijeli život držeæi tu krunicu u rukama pobožno molila.
Hvarski braèni parovi proslavili višegodišnje obljetnice
braènog života
Hvar, 29.12.2013. (IKA) - Veæ je postalo tradicionalno u
hvarskoj crkvenoj zajednici da braèni parovi na sveèanoj
misi u katedrali slave svoje obljetnice višegodišnjega
zajednièkog života blagdan Svete obitelji. Na taj blagdan
29. prosinca na misnom slavlju okupili su se braèni parovi
koji su u braènom zajedništvu deset, dvadesetpet i pedeset
godina, te su u zajedništvu s ostalim hvarskim vjernicima
molitvom zahvalili Gospodinu za sve dobro, koje im je
udijelio u zahtjevnom, ali i sretnom braènom životu. Na
Domovinske vijesti
poèetku propovijedi hvarski župnik don Mili Plenkoviæ
èestitao je slavljenicima, a potom je istaknuo bitne savjete i
preporuke za uspješnost i sreæu življenja u kršæanskoj
obitelji. Nakon propovijedi slavljenici su pred župnikom u
prigodnom obredu obnovili svoje braène zavjete.
Susret biskupa Mrzljaka sa èlanovima Odbora za
pastoral braka i obitelji
U živoj raspravi iznesena su razlièita iskustva i
svjedoèanstva iz rada sa zaruènicima, braènim parovima i
obiteljima
Varaždin, 29.12.2013. (IKA) - U nedjelju 29. prosinca, na
blagdan Svete obitelji u prostorijama Obiteljskog centra
Varaždinske biskupije održan je radni susret biskupa Josipa
Mrzljaka s braènim parovima, jednim dijelom èlanova
biskupijskog Odbora za pastoral braka i obitelji na èelu s
predstojnikom Obiteljskog centra preè. Josipom Koprekom.
Tom susretu odazvali su se braèni parovi Ilèiæ i Lukaveèki iz
Varaždina, braèni par Peti iz Koprivnice te braèni par
Vukina iz Èakovca, a sudjelovao je i generalni vikar mons.
Ivan Godina.
Potkraj 2014. godine održat æe se u Rimu Treæa izvanredna
biskupska sinoda na temu "Pastoralni izazovi koji se tièu
obitelji u kontekstu evangelizacije" i u tu svrhu Sveti Otac
želi èuti svjedoèanstva i prijedloge biskupa iz èitavoga
svijeta. Tim povodom biskup Mrzljak želio je razgovarati sa
suradnicima u braènom i obiteljskom pastoralu biskupije o
razlièitim temama i pitanjima vezanima uz evangelizaciju
obitelji. U živoj raspravi iznesena su razlièita iskustva i
svjedoèanstva iz rada sa zaruènicima, braènim parovima i
obiteljima. Konstatirano je kako vjernici slabo poznaju
biblijsko uèenje i crkveni nauk vezan uz brak i obitelj. Jedan
od pokazatelja neinformiranosti je i rezultat referenduma o
braku u gradovima Varaždinu i Èakovcu. Iznova je
posviješteno kako je pastoralna zauzetost u radu s djecom i
mladima dobra i kontinuirana, dok su aktivnosti s odraslima,
braènim parovima i obiteljima deficitarne te postoji veliki
prostor za poboljšanje. Kao jedno od rješenja braèni parovi
predložili su aktivno ukljuèivanje župljana, braènih parova i
župnikovih suradnika u evangelizaciju roditelja prilikom
krštenja, sakramenta prve prièesti i krizme, kao i trajni
pastoral obitelji tijekom godine. Sve je izraženija potreba za
nekim oblikom evangelizacija rastavljenih osoba te njihove
djece koja osjeæaju svu težinu rastave njihovih roditelja. Broj
rastavljenih braènih parova, pa i onih koji sklapaju novi,
drugi ili treæi brak, sve je veæi. Biskup Mrzljak je o ovoj
tematici tijekom jeseni razgovarao i sa župnicima
Varaždinske biskupije na dekanatskim koronama kako bi
èuo i njihova iskustva i problematiku vezanu uz to nadasve
važno podruèje crkvenog djelovanja.
Nakon radnog dijela, biskup Mrzljak predvodio je
euharistijsko slavlje u kapeli koja se nalazi u sklopu
Obiteljskog centra, a posveæena je Svetoj Obitelji. U misi je
sudjelovalo i pet drugih sveæenika biskupije, te braèni
parovi, èlanovi Zajednice braènih susreta. Nakon mise
biskup je blagoslovio prostorije Obiteljskog centra, a susret
je završio zajednièkim domjenkom.
Biskup Uziniæ posjetio Dom za starije i nemoæne osobe
Dubrovnik, 30.12.2013. (IKA) - U Domu za starije i
nemoæne osobe "Domus Christi" u Dubrovniku, na poziv
ravnateljice Mirjane Vujnoviæ i kapelana te ustanove don
Slavka Grubišiæa, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ predvodio
je 30. prosinca euharistijsko slavlje na kojem su sudjelovali
štiæenici i djelatnici doma.
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
3
Domovinske vijesti
U propovijedi je biskup Uziniæ rekao kako korisnici doma
sada iz drukèije perspektive vide prave vrijednosti u životu
jer mogu vidjeti ono što nije bilo bitno, a što ranije, dok su
bili mlaði, nisu mogli vidjeti. Istaknuo im je primjer starca
Šimuna i starice Ane koji su u svojim životima pod stare
dane i dalje èinili ono što su mogli, te ih pozvao da i oni
mladima pomažu kako najbolje mogu, svojim savjetima i
molitvom.
S biskupom su starije posjetili i dubrovaèki animatori i
volonteri Susreta hrvatske katolièke mladeži i pozvali ih da
mole za uspjeh toga velikog dogaðaja. Na licima starica i
staraca moglo se vidjeti da su poèašæeni tim pozivom na
molitvu i ukljuèivanjem u dogaðanja u biskupiji, a srdaènim
pljeskom su to i potvrdili.
Biskup je tom prigodom i blagoslovio dom te s kapelanom i
mladima posjetio i sobe u kojima borave štiæenici,
blagoslivljajuæi ih i želeæi im sve najbolje u novoj godini.
U Piænu proslavljen spomendan svetih Nicefora
O blagdanu zaštitnika drevne Piæanske biskupije naèelnik
Opæine i župnik potpisali "Èin posvete Piæanskog opæinskog
dobra svetim Niceforima"
Piæan, 30.12.2013. (IKA) - Spomendan svetih Nicefora
proslavljen je 30. prosinca u Piænu. Naime, za prostor
Piæanske biskupije vezuju se dva Nicefora. Jedan je piæanski
biskup, prema nekim podacima od 524., koji se u prošlosti
slavio 28.svibnja, a drugi je muèenik iz 3. stoljeæa, koji se
slavio 30. prosinca, a oba se u Piænu slave zajednièki 30.
prosinca a relikvije se èuvaju u oltaru svetih Nicefora.
Misno slavlje predvodio je župnik župe Navještenja BDM i
piæanski dekan preè. Antun Kureloviæ. Predvoditelj slavlja je
u prigodnoj homiliji nastojao posvjestiti važnost oèuvanja
spomena i èašæenja sv. Nicefora, jer je to bitna posebnost
Piæna koju bi njegovi žitelji trebali poznavati i uvažavati kao
nešto svoje. Piæan je, uz Novigrad ukinuta biskupija na
podruèju sadašnje Poreèke i Pulske biskupije. Ako se svetac
zaštitnik ne spominje, on gubi znaèajku svoje uloge, da
posveæuje župu njemu posveæenu, a to je u tolikoj mjeri tako
koliko se ljudi nadahnjuju na njegovu primjeru i utjeèu
njegovu zagovoru, naglasio je propovjednik. Preè. Kureloviæ
je kao primjer štovanja spomenuo podatak kako su ljudi u
Lanišæu prilikom pogibije bl. Bulešiæa, odmah, prepoznavši
muèeništvo, sakupljali muèenikovu krv kao relikviju. Oko
lika sv. Nicefora biskupa isprepliæu se mnoge legende, a
preè. Kureloviæ je, u homiliji spomenuo jednu od poznatijih,
prema kojoj su Nicefora veæ u poodmakloj dobi vjernici
tužili akvilejskom patrijarhu zbog navodnoga neæudoredna
ponašanja. Pozvan na odgovornost u Akvileju veæ je putem
èudima dokazivao svoju nevinost: otvarao je vrela, rijeèju
pripitomio medvjeda, vlastite halje objesio na traèak sunca.
Na povratku se zaustavio u Umagu, gdje je nakon kraæe
bolesti umro i bio pokopan u župnoj crkvi zajedno s
pratiteljem ðakonom Maksimilijanom. Prema Niceforovoj
želji ruka mu je prenesena u Piæan, u znak da oprašta
Piæancima nepravednu optužbu. Upravo relikviju njegove
ruke su vjernici nakon misnog slavlja èastili u oferu.
Nakon misnog slavlja nekoliko prigodnih promišljanja o
èašæenju sv. Nicefora kroz poveznicu sa aktualnim
trenutkom proèitala je Davorka Smokoviæ.
Preè. Kureloviæ zaputio se nakon mise, u sklopu blagoslova
obitelji koji su u tijeku, na poziv naèelnika opæine Ivana
Frankoviæa, blagosloviti djelatnike i zgradu opæinskog
poglavarstva. Tom su prigodom naèelnik Frankoviæ i župnik
Kureloviæ sveèano potpisali "Èin posvete Piæanskog
opæinskog dobra svetim Niceforima", u èijem tekstu piše:
"Danas na Vaš blagdan, stavljamo pod Vašu nebesku zaštitu
4
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
sva naša zemaljska i duhovna dobra: nekretnine i pokretnine,
zakone i propise. Po Vama ih baštinimo i s Vama njima
upravljamo! Sveti Nicefore biskupe, Tebi povjeravamo brigu
o suradnji crkvene i opæinske vlasti da budu primjer
služenja, za dobro svakoga èovjeka i na veæu slavu Božju! A
ti nas Nicefore vojnièe, u ovim našim nastojanjima sa svom
Nebeskom vojskom, brani i oèuvaj!".
Posljednji ispraæaj mons. Željka Slonjšaka
Repušnica, 30.12.2013. (IKA) - "Opraštajuæi se ovom
misom i obredima ukopa od našeg dragog i dugogodišnjeg
župnika, monsinjora i kanonika Željka Slonjšaka, upiremo
oèi u Gospodina i molimo iskrenom vjerom za njegovu dušu,
vjerujuæi u uskrsnuæe mrtvih i obeæanje koje je Gospodin
dao onima koji ga ljube", rekao u homiliji sisaèki biskup
Vlado Košiæ, predvodeæi u ponedjeljak 30. prosinca u crkvi
Sv. Nikole Taveliæa u Repušnici sprovodnu misu za mons.
Željka Slonjšaka, a zatim nakon mise i sprovodne obrede na
mjesnom groblju. U koncelebraciji bili su generalni vikar
Sisaèke biskupije mons. Josip Æoriæ, Kutinèanin i kanonik
Prvostolnog kaptola zagrebaèkoga mons. Vladimir
Stankoviæ, kancelar Sisaèke biskupije i prepošt Stolnog
Kaptola sv. Križa mons. Marko Cvitkušiæ, kanonik
Prvostolnog kaptola zagrebaèkoga mons. Lovro Cindori,
domaæi župnik Ivan Benkoviæ i dvadesetak sveæenika
pristiglih iz cijele Hrvatske.
Uz brojne vjernike kutinskog kraja na koje je tijekom godina
mons. Slonjšak ostavio duboki trag, na misi su bili i kutinski
gradonaèelnik Andrija Rudiæ te rodbina, kojoj je na poèetku
biskup Košiæ izrazio suosjeæanje.
Govoreæi o mons. Slonjšaku, biskup je istaknuo kako je on
bio Kristov sveæenik i kao takav prepoznat i u Crkvi i u
društvu. "Ovih dana smo proslavili Kristovo roðenje,
dogaðaj dolaska na svijet Sina Božjega, roðenjem od
Djevice Marije. Upravo o tom dogaðaju ne samo
propovijedaju, nego za njega i svjedoèe sveæenici Kristovi.
Krist se rodio za sve ljude, svima je došao kao svjedok Božje
milosti, najveæe moguæe Božje ljubavi. Pa ipak, ne prihvatiše
svi Krista i Božju ljubav. Èuli smo to veæ u èitanju
Evanðelja na polnoæku, gdje se za Isusa, Mariju i Josipa
kaže: 'za njih ne bijaše mjesta u svratištu' te u misi na Božiæ
iz Evanðelja po Ivanu: 'k svojima doðe i njegovi ga ne
primiše'. I to doživljava sveæenik, i na to mora biti spreman
sluga Kristov, naime dijeliti sudbinu svoga Uèitelja. Njega
su slušali, i nas slušaju, ali njega su progonili i raspeli, i nas
progone i progonit æe dok bude svijeta i vijeka. Zašto? Jer ne
prepoznaju svi Evanðelje kao radosnu vijest, kao vijest nade,
jer se boje za svoje pozicije, kao Herod koji je u Isusu vidio
konkurenta i htio ga što prije ubiti, da ga se riješi.
Kraljevstvo Božje silu trpi i samo oni koji su ustrajni i
uporni, osvajaju ga. Veæ Božiæ naviješta Isusovo trpljenje,
ali i po trpljenju prijelaz Ocu i konaènu pobjedu u
Uskrsnuæu. To upravo propovijedamo mi, Kristovi
sveæenici. Zato nas uèvršæuje Rijeè Božja koja nas
neprestano nuka da se ne uljuljamo u sigurnost, veæ da i mi
sami i naši vjernici, kojima smo poslani, svi slijedimo našeg
Uèitelja i Gospodina", rekao je biskup. Mons. Slonjšak
upuæivao nam je toliko nadahnutih rijeèi o Božjem životu, pa
neka i ovaj njegov odlazak Ocu nebeskome bude za nas
poticaj da i sami tako živimo da s njime jednom zaslužimo
uæi u Dom nebeskoga Oca, zakljuèio je biskup.
Nakon poprièesne molitve, od mons. Slonjšaka prigodnim
rijeèima prvi se oprostio domaæi župnik Benkoviæ redom
istièuæi brojna duhovna i materijalna dobra koja je mons.
Slonjšak uèinio. Kao graðaninu Kutine, ne samo za njezin
vjerski, veæ ukupan život u razdoblju u èetiri monsinjorova
ika
"moslavaèka desetljeæa" zahvalio je gradonaèelnik Rudiæ.
Uz stvaralaèku energiju izgradnje vjerskih objekata podsjetio
je na èuvanje umjetnièke baštine kutinske barokne crkve i
njegov meðuljudski odnos osobito zamijeæen od graðana.
Prepoznato je to 1994. godine i dodjelom Godišnje nagrade
Grada Kutine. Dojmljivo prijateljski, a posebno kao suradnik
na podruèju kulture gdje je župnik Slonjšak djelovao vrlo
angažirano (bio je èlan-radnik Matice hrvatske) oprostio se
publicist i pjesnik Dragutin Pasariæ. Na kraju uime vjernika
Repušnice oprostio se mr. Ivan Fekeè, èlan Ekonomskog
vijeæa župe. On je godinama bio najbliži suradnik mons.
Slonjšaka i posebno vezan uz graditeljsku stranu izgradnje
crkve Sv. Nikole Taveliæa, ali i u doba njegove dvije
umirovljenièke godine u Crikvenici.
Mons. Željko Slonjšak (Donji Žbilj kod Desiniæa 1936. g.)
preminuo je u petak 27. prosinca u 78. godini života u Rijeci.
Sveæenièko djelovanje zapoèeo je 1961. g. kao kapelan u
Samoboru tada tamošnjem župniku, kasnije zagrebaèkom
nadbiskupu kardinalu Franji Kuhariæu. Od 1964. godine bio
je župnik u Bogièevcima. Najveæi do sveæeništva posvetio je
duhovnom životu Kutine i okolice, posebno od 1971. godine
kao župnik kutinske župe Blažene Djevice Marije Snježne.
Bio je i prvi župnik novih župa u Repušnici, Ilovi i
Kutinskoj Slatini, a bio je i dekan tog moslavaèkog kraja.
Protekle godine dekretom sisaèkog biskupa Vlade Košiæa
imenovan je i zaèasnim kanonikom Stolnog kaptola sv.
Križa. Tijekom godina ostavio je dragocjen trag u vjerskom
životu. Pamtit æe ga se kao istinskog promicatelja kršæanskih
vrijednosti, ali i nesebiènog u kulturnom i društvenom
životu. Godine 1994. primio je i Godišnju nagradu Grada
Kutine. Bio je bogat ne samo idejama veæ stvaralaèkim
duhom. Èinio je to obnovom kutinske barokne crkve, kao
urednik knjige o 200. obljetnici kutinske župe, poznatog
crkvenog povjesnièara Josipa Buturca, do pokretanja
župskog lista i kalendara "Ideja". Posebnu energiju pokazao
je u izgradnji novih vjerskih objekata u novoformiranim
župama. Stoga æe po njegovoj želji svoj vjeèni poèinak naæi
na groblju u Repušnici. Tu je prije umirovljenja sedam
godina bio župnik župe sv. Nikole Taveliæa. Posebno aktivan
je bio u Domovinskom ratu posebice kroz karitativne
potrebe. Kao èlan-radnik kutinskog ogranka Matice hrvatske
sudjelovao je u istraživanju kutinske povijesti i podizanju
spomena zaslužnima tog kraja, a bez dvojbe i sam se može
uvrstiti meðu njih.
Božiæni susret volontera Caritasa Varaždinske biskupije
Varaždin, 30.12.2013. (IKA) - Tradicionalni božiænonovogodišnji susret djelatnika i volontera Caritasa
Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 30. prosinca u
Varaždinu. Pedesetak volontera i suradnika Biskupijskog
Caritasa na èelu s ravnateljem mr. Antom Šolom okupilo se
na misnom slavlju koje je u katedrali Uznesenja BDM
predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak, ujedno
predsjednik Hrvatskog Caritasa, u zajedništvu s
predsjednikom Biskupijskog Caritasa generalnim vikarom
mons. Ivanom Godinom i drugim sveæenicima.
Biskup Mrzljak pozdravio je karitativne djelatnike i
suradnike koji su se okupili na svom tradicionalnom
godišnjem susretu koji je i ove godine održan u duhu
zajedništva i zahvalnosti. Napomenuo je da se Bog i danas
utjelovljuje po ljubavi i dobroti koju si ljudi meðusobno
daruju, a osobito kada prepoznaju one koji su u potrebi. U
propovijedi je biskup istaknuo da se mnogi pitaju na koji
naèin se u današnje vrijeme utjelovljuje Božja rijeè, dodavši
kako je i danas potrebno da Božja rijeè postane ono po èemu
i iz èega æemo živjeti. Obraæajuæi se karitativnim
Domovinske vijesti
djelatnicima, rekao je da kada oni žrtvuju svoje slobodno
vrijeme dragovoljno pomažuæi drugima onda je to sigurno
izraz njihove vjere. "Vaše pomaganje drugima, vaše èinjenje
dobra za drugoga izraz je vjere po kojoj Crkva treba biti
prepoznata u svijetu. Jer uvijek je aktualno pitanje koliko se
naša vjera odražava u našem svagdanjem životu", naglasio je
biskup Mrzljak. Podsjetivši kako Crkva ima zadaæu
propovijedati evanðelje, napomenuo je da ona to ne èini
samo rijeèima, nego još više djelima. "Možemo reæi da je
karitativno djelovanje najjaèa propovijed Crkve u svakom
vremenu. U tom djelovanju Crkva potvrðuje svoju
vjerodostojnost", istaknuo je biskup i ohrabrio okupljene da i
dalje uèvršæuju svoju vjeru te da iz nje žive svoj
svakodnevni život.
Na kraju susreta posebne zahvalnice za 20 godina
volonterskog rada u Caritasu s prigodnim darom uruèene su
jubilarcima: pomoænicama u puèkoj kuhinji Lukreciji
Gradeèak i Ðurði Kalauz, volonterkama u odjelu odjeæe i
obuæe Ðurðici Gorski i Verici Glavina, zamjenici kuhara
Ivanki Grabar i neumornom vozaèu Ivanu Glavini. Druženje
je svirkom i pjesmom uljepšao tamburaški sastav Jukebox iz
Varaždina.
Otkrivanje spomenika žrtvama komunistièkog terora u
Tupalama
Povodom otkrivanja spomenika i iskopavanja žrtava u
Tupalama oglasio se Biskupski ordinarijat u Gospiæu
Tupale, 30.12.2013. (IKA) – U Tupalama kraj Sinca
(Otoèac) 30. prosinca otkriven je spomenik žrtvama
komunistièkog terora. Uz ostale, prisutni su bili predsjednik
Hrvatskog Sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag
Matiæ i otoèki gradonaèelnik Stjepan Kostelac.
Dana 12. rujna 1946., dakle više od godinu dana nakon
završetka rata, dvadesetak je civila ubijeno i zakopano na
lokalitetu Tupale kraj Sinca. Pravi razlozi naredbodavaca
nisu do danas rasvijetljeni jer su mještani još uvijek
nepovjerljivi prema svakome tko ih o tome zapita. Otoèki
gradonaèelnik iznio je na sveèanosti neke detalje tog zloèina,
ali je mnogo toga ostalo nepoznato. Zbog dugotrajnog
nametnutog zaborava i šutnje, neke pojedinosti ostat æe i
dalje tajna. Nije sigurno ni koliko je ljudi pogubljeno.
Svakako da nije rijeè o petnaest osoba, kako piše na
spomeniku, nego o više njih.
Sinaèki župnik Drago Baniæ izradio je poslije stradanja
neupadljive križeve, a ljudi koji su nekoga imali u tom
grobištu kriomice su ga posjeæivali. Osim što je meðu
ubijenima bilo više njegovih župljana, u jami je završila i
župnikova sestra. Tek nakon uspostave samostalne hrvatske
države smjelo se slobodno obiæi grobište. Postavljeni su dva
križa s imenima žrtava, ali toènost popisa je upitna. Otkako
je za župnika došao Stanko Smiljaniæ, svake godine se na
Tupalama slavi misa na obljetnicu stradanja. Godine 2012.
misu je predvodio gospiæko-senjski biskup. Tako je taj
lokalitet postalo mjesto okupljanja i posebnog pijeteta.
Povjerenstvo Ministarstva branitelja za istraživanje, ureðenje
i održavanje takvih groblja 24. listopada 2013. godine je
poèelo s iskopavanjem žrtava u Tupalama. No naèin kako je
sve to izvedeno izazvao je nezadovoljstvo i protivljenje.
Posao je veæ iduæi dan u Tupalama bio dovršen. Ljudi su s
distance mogli vidjeti samo bagere i kamione pa im se ta
brzina nije nimalo sviðala. Bilo je to pred blagdan Svih
svetih kada ljudi nose cvijeæe na grobove svojih pokojnika i
pale na njima svijeæe. Odjednom su, bez znanja i ikakvog
dogovora, kosti stradalih na Tupalama prenesene na drugo
mjesto - u iskopanu raku na otoèkom groblju a na križ
stavljen natpis: NN. Župnik je naknadno obaviješten da je
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
5
Domovinske vijesti
Državno tužiteljstvo iz Karlovca naredilo Sudu u Gospiæu da
se pristupi iskapanju.
U župnoj dvorani u Sincu održana je 7. studenoga javna
tribina na kojoj je izraženo nezadovoljstvo s naèinom
provoðenja akcije. Predstavnik Grada Otoèca korektno je
iznio na koji naèin je Grad bio ukljuèen, a gdje je samo
trebao poslužiti kao logistika. Iz Ministarstva je odgovarano
da je sve po zakonu. Rodbini mještanima to nije bilo
dovoljno pa su na razne naèine protestirali i na koncu
skupljali potpise za peticiju protiv takva naèina odnosa
prema njihovim ubijenima. Peticiju je potpisalo 896 osoba,
što uvelike prelazi broj stanovnika Sinca – potpisali su i neki
raseljeni i neki iz okolice.
Zacijelo da akcija Ministarstva ne bi izazvala takvu reakciju
mještana da ubijeni 1946. nisu bili njihovi susjedi i rodbina.
No, da to i nije bio sluèaj, u Biskupskom ordinarijatu u
Gospiæu smatraju da kod ovakvih iskapanja treba
primjerenije pristupiti poslu. Ako se ne izvuku pouke, slika
Sinca i Tupala ponavljat æe se negdje drugdje što može
svima samo štetiti.
Neki su se na sam dan otkrivanja spomenika obratili na
Biskupski ordinarijat u Gospiæu s pitanjem zašto Crkva nije
prisutna. Odgovor Ordinarijata prenosimo u cijelosti:
Cijela akcija (iskopavanja žrtava u Tupalama) bila je
skrivana od rodbine ubijenih i od mještana. Oni su
prosvjedovali i èak skupljali potpise protiv naèina kako se
sve to odvijalo; zato na otkrivanju spomenika nema ni njih ni
mjesnog župnika. Zacijelo bi se i župnik pojavio da ga je
zamolila rodbina ubijenih ili mještani.
Osim toga, kosti ubijenih nisu više na mjestu gdje se podiže
spomenik i ne zna se hoæe li i kada æe doæi onamo.
Prenesene su bez dogovora s rodbinom i mještanima, koji su
se ondje povremeno okupljali. Kao da se željelo skriti zašto i
kako su ljudi ubijani i tko su ubojice. Poznato je, naime, da
se kod ovakvih sluèajeva analizira je li netko prethodno
muèen, je li bio vezan žicom, je li ubijen vatrenim oružjem
ili neèim drugim. Ništa od toga nije uèinjeno. Nije nevažno
ni što je napisano na spomeniku, a to je ostala tajna do kraja.
Juèer smo pokušali vidjeti što je na spomeniku, ali
osiguranje nas nije pustilo.
Nevjericu je pojaèala èinjenica da cijelom akcijom upravlja
bivši pukovnik Udbe Ivan Grujiæ, pa se ljudi pribojavaju da
Udba još uvijek nije bivša, kaže se u priopæenju Biskupskog
ordinarijata.
Aktivnosti kninskog Caritasa za božiæne blagdane
Knin, 31.12.2013.
(IKA) - Caritas župe sv. Ante
Padovanskoga – Knin za Božiæ je podijelio 540 obiteljskih
paketa s osnovnim živežnim namirnicama i higijenom. U
Caritasovoj puèkoj kuhinji svakodnevno se priprema i dijeli
94 topla obroka, od èega se 25 obroka dostavlja na kuænu
adresu onima koji zbog starosti, bolesti ili udaljenosti sami
ne mogu po njega doæi u puèku kuhinju. Ove godine Caritas
je od Ministarstva obrane RH dobio i veæu kolièinu drva za
ogrjev, koje su uz pomoæ djelatnih vojnih osoba i
zaposlenika HV-a podijelili u 99 obitelji s podruèja grada
Knina, Drniša i opæine Biskupija. Svakoj obitelji caritasovi
suradnici su na njezinu kuænu adresu dostavili oko 5 metara
drva te je tako od 27. studenoga do 20. prosinca ukupno
dostavljeno 495 metara. Takoðer, po 50 metara drva su
darovali i Caritasu biskupije Šibenik i Gradskom društvu
Crvenog križa Knin za potrebne o kojima oni skrbe. Drva za
ogrjev za 37 obitelji dostavit æe se poslije 13. sijeènja, tako
da bi Caritas za ovu zimu ukupno podijelio oko 780 metara
drva za ogrjev, istaknuto je na mrežnoj stranici kninske župe.
6
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
Misa zahvalnica u Dubrovniku
Dubrovnik, 31.12.2013.
(IKA) - Mise zahvalnice za
proteklu 2013. godinu slavljene su na Silvestrovo 31.
prosinca u župama i samostanima diljem Dubrovaèke
biskupije, a dubrovaèki biskup Mate Uziniæ predvodio je
zahvalno misno slavlje u dubrovaèkoj katedrali.
U propovijedi je biskup, uz ostalo, spomenuo išèekivanje
posljednjih vremena, progonstva kršæana i otpadništvo od
vjere te rekao: "Progonstvo je nekako uvijek bilo sastavni
dio autentiènog kršæanskog života, pa èak i u onim
vremenima u kojima je kršæanstvo bilo službeno
dominirajuæa religija, jer su i u tom vremenima autentièni
kršæani bili progonjeni zato što se nisu uklapali u takvo
viðenje kršæanstva. Najveæi problem je u otpadništvu onih
koji su bili kršæani i kao kršæani bili s nama i meðu nama, a
onda su se od kršæana koji su svjedoci Krista pretvorili u
antikršæane ili antikriste i svjedoke Antikrista. 'Od nas
iziðoše, ali ne bijahu od nas. Jer kad bi bili od nas, ostali bi s
nama; ali neka se oèituje da nisu od nas.' Ovo bolno stanje
otpadništva od Krista i pripadnosti Antikristu može se
dogoditi na više naèina. I nitko od te opasnosti nije u
potpunosti zaštiæen, kao što nam to najbolje dokazuje
problem pedofilije u Crkvi koja je najoèitiji znak te
preobrazbe od Krista u Antikrista, ali i najnovije klevete
pape Franje od strane nekih zavedenih kršæana lažnim
proroèanstvima o posljednjim vremenima. Dobro se, u
odnosu upravo na ove posljednje, ponovo prisjetiti Ivanove
završne reèenice u proèitanom ulomku, a kojom nam
objašnjava zašto nam je ovo napisao: 'Ne pisah vam zato što
ne biste znali istine, nego jer je znate i jer znate da nikakva
laž nije od istine.'"
Posvjestivši vjernicima da su „sva vremena posljednja
vremena, dakle ne samo kad nam je teško, kad nas se
progoni, nego i ona kad nam je dobro i kad nas se hvali" jer
je ljudski život prolazan, upozorio ih je kako stalno moraju
biti spremni te da svoju vjeènost oblikuju naèinom na koji
žive.
Uz zahvalnost Bogu za sve ono što je uèinio za ljude u
povijesti spasenja, biskup Uziniæ je potaknuo vjernike na
zahvalnost i na ono što je Bog uèinio u njihovom osobnom
životu, životu zajednica, naroda i èovjeèanstva opæenito jer,
kako piše Ivan, "doista, od punine njegove svi mi primismo,
i to milost na milost."
Biskup je spomenuo neke dogaðaje na razini opæe i mjesne
Crkve za koje, meðu ostalim, treba biti zahvalan: "Spomenut
æu na razini opæe Crkve tek papu Franju kojega mnogi
proglašavaju osobom godine, ali ne želim iz tog pogleda
izdvojit niti papu Benedikta XVI. i njegov hrabri èin
povlaèenja s papinske službe u otvorenosti Duhu Svetome
koji je sam po sebi promijenio lice Crkve. Na opæoj razini
želim još spomenuti Godinu vjere, Biskupsku sinodu u novoj
evangelizaciji i dva važna dokumenta pape Franje, a oni su
enciklika Lumen fidei (Svjetlo vjere), koju u velikoj mjeri
možemo zahvaliti papi Benediktu XVI., i apostolska
pobudnica Evangelii gaudium (Radost evanðelja) u kojoj je
papa Franjo, na neki naèin, sažeo glavne naglaske svoje
papinske službe i pokazao novi smjer Katolièkoj Crkvi.
Godina vjere bila je na razlièite naèine obilježena i u našoj
mjesnoj Crkvi. Osobito smo zahvalni što se ta godina
poklopila s 300. godišnjicom naše katedrale i 10.
godišnjicama dolaska bl. Ivana Pavla II., poèasnog graðanina
našeg Grada u naš Grad i proglašenje bl. Marije Propetog
Isusa Petkoviæ. Uz Godinu vjere spomenimo tek vrlo uspjele
tribine Otvoreno o vjeri koje su nas obogatile iskustvom
vjere nekih poznatih osoba, a njima bih pridružio i
svjedoèanstvo vjere dviju poznatih osoba iz naše dubrovaèke
prošlosti koje su takoðer obilježile godinu za nama, a te su
ika
osobe poznatiji i zaslužniji Stjepan Gradiæ i manje poznat,
ali takoðer zaslužan Ignacija Amerling. Osobito smo
Gospodinu zahvalni za Godinu mladih koju smo ove godine
zapoèeli i one bogate plodove koje iz te godine veæ ubiremo
u životu ove naše mjesne Crkve. Neka to Gospodin obilno
blagoslovi kako bismo mu sljedeæe godine još radosnije
mogli zahvaljivati."
Uz iskazivanje zahvalnosti Bogu za proteklu godinu
dubrovaèki biskup je pozvao i na molitvu za oproštenje "jer
nismo na pravi naèin iskoristili, a èesto niti cijenili, sve one
milosti koje smo od Boga primili."
Generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. Petar Paliæ i
katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetiniæ na kraju
mise predvodili su pjevanje pjesme zahvalnice Bogu za sva
primljena dobra.
Kardinal Bozaniæ predvodio misu zahvalnicu
Zagreb, 31.12.2013. (IKA) – Zahvalno euharistijsko slavlje
na Staru godinu u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u zajedništvu s
pomoænim biskupima Valentinom Pozaiæem, Ivanom
Šaškom i Mijom Gorskim, te kanonicima i prebendarima,
kao i drugim sveæenicima grada Zagreba.
Na poèetku mise kardinal je istaknuo kako je ovo zahvala
Bogu na kraju godine, a najispravniji stav èovjeka pred
Bogom je upravo stav zahvalnosti.
Veèeras radosna srca dajmo Bogu hvalu: zahvaljujemo mu
što smo živi, zahvaljujemo mu za ovu godinu koja je na
kraju, kao i za ovo vrijeme koje nam je dao i za dobra koja
smo primili, rekao je kardinal Bozaniæ.
U prigodnoj homiliji biskup Valentin Pozaiæ podsjetio je na
dogaðaje koji su obilježili proteklu godinu kako sveopæu,
tako i mjesnu Crkvu.
Od brojnih službi kardinala Bozaniæa u Vatikanu i po Europi
posebno je spomenuo kako je zagrebaèki nadbiskup Josip
Bozaniæ poèetkom srpnja imao èast biti delegat Svetoga Oca
na proslavi u Velehradu, u Èeškoj o 1150. obljetnici dolaska
svete braæe Æirila i Metoda meðu Slavene. Napomenuo je
kako je to dogaðaj koji ima znaèenje i u povijesti Hrvata.
Od velikih slavlja spomenuo je proslavu 1700. obljetnice
Milanskog edikta u župi sv. Jelene Križarice majke cara
Konstantina
u
Gospiæko-senjskoj
biskupiji
pod
predsjedanjem kardinala Bozaniæa.
Takoðer je istaknuo i slavlja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji, i to
50 godina Glasa Koncila koji je bio i ostao jedinstven i
znaèajan glas u povijesti Crkve u Hrvata, te 80. obljetnicu
organizirane djelotvorne ljubavi, tj. Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije.
Sveæenièki dan klera Zagrebaèke nadbiskupije održan je u
Vukovaru, a nazvan je hodoèašæem blagoslova, a velik broj
sveæenika bio je prisutan i na beatifikaciji sveæenika
Miroslava Bulešiæa u Puli, rekao je biskup Pozaiæ. Nadalje je
istaknuo kako je u prošloj godini nadbiskupija bila
blagoslovljena novim zvanjima za oltar, i to s èetiri
sveæenika i pet ðakona, dok su u Bogoslovno sjemenište ušla
33 kandidata za sveæenike, od kojih 17 za Zagrebaèku
nadbiskupiju.
Podsjetio je i na novost u pastoralu - kateheze za odrasle koje je zapoèeo kardinal putem interneta za cijelu
nadbiskupiju, a nastavljaju župnici kateheza i molitvenim
susretima, a velika je novost i Prva katolièka osnovna škola
u Gradu Zagrebu.
Govoreæi o sveopæoj Crkvi, naglasio je kako je godinu
Gospodnju 2013. obilježio jedinstven dogaðaj u novijoj
povijesti Crkve: papa Benedikt XVI. odrekao se svoje službe
u Crkvi koju je zapoèeo kao jednostavan i ponizan radnik u
Domovinske vijesti
vinogradu Gospodnjem, te odstupio u toj istoj jednostavnosti
i poniznosti, a darovan nam je novi jednostavni i ponizni
Petrov nasljednik, papa Franjo.
Na kraju je istaknuo dan, 1. prosinca 2013. koji je upisan je
u hrvatsku povijest po ishodu referenduma "brak je životna
zajednica žene i muškarca".
Na kraju ove kalendarske godine svatko od nas može i treba
reæi "Mea culpa", i takoðer "Te Deum laudamus". Ova
molitva zahvale neka bude vapaj za blagoslov u novoj
godini. Svjesni smo odgovornosti, a dijelom i
bespomoænosti. Prizivamo Rijeè po kojoj je sve stvoreno,
Rijeè koja je èovjek postala, Rijeè koja trajno prebiva meðu
nama. Dopustimo da svemoæna Rijeè djeluje slobodno u
našem srcu, u obitelji, u društvu, da se iz dana u dan
preobražava na hvalu i slavu Bogu, rekao je na kraju
homilije biskup Pozaiæ.
Nakon prièesti, otpjevan je sveèani Te Deum, a prije
blagoslova kardinal Bozaniæ je po tradiciji zahvalio
kanonicima, prebendarima i drugim sveæenicima koji revno
ispovijedaju u zagrebaèkoj prvostolnici. Vjernike je pak
potaknuo da rado pristupaju ispovijedi, jer "ispovijed nas
najviše približava Bogu".
Mi živimo s Bogom i ovaj prijelaz iz jedne godine u drugu
doživljavamo u zajedništvu s Bogom, jer život vjernika nije
prepušten slijepoj sudbini. Naš život vodi Bogu, i pozvani
smo da mu se što više otvaramo. S tim raspoloženjem
završavamo ovu godinu, otvaramo se novoj, jer vrijeme nam
je Božji dar da zajedno s Bogom izvršavamo onaj zadatak
koji nam je od Njega povjeren na zemlji, rekao je na kraju
mise kardinal Bozaniæ.
Euharistijsko slavlje pjevanjem su uvelièali Koralisti
zagrebaèke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava
Martinjaka.
Misa zahvalnica u sisaèkoj katedrali
Sisak, 31.12.2013. (IKA) - Misu zahvalnicu za proteklu
graðansku godinu predvodio je u utorak 31. prosinca u
sisaèkoj katedrali Uzvišenja sv. Križa sisaèki biskup Vlado
Košiæ u zajedništvu s kancelarom biskupije mons. Markom
Cvitkušiæem, katedralnim župnikom preè. Markom
Karaèom, župnikom u miru preè. Alojzijem Petranoviæem i
vikarom katedralne župe vlè. Ivanom Faletarom.
Na poèetku mise, pozdravljajuæi okupljene biskup Košiæ je
istaknuo kako ovom misom Bogu zahvaljujemo što nam je
dao priliku svjedoèiti o njemu i njegovoj ljubavi te što nas je
saèuvao u trenucima kada nam je bilo teško, ali i da molimo
Gospodina da nas ojaèa svojom milošæu da i u sljedeæoj
godini možemo živjeti što je Njegova volja.
U homiliji preè. Karaèa, je izmeðu ostalog rekao kako
èovjek kao da se upravo u ovim zadnjim satima stare godine
osjeti u nekom novom raspoloženju, u nekom novom jaèem
ozraèju nade, ali i kako mi na kraju ove 2013. godine
svraæamo pogled prema onome što je prošlo. "Dobro je da
napravimo i neku bilancu proteklog života, da vidimo jasnije
nadu buduænosti", poruèio je preè. Karaèa te dodao kao bi tu
bilancu trebali napraviti na osobnoj, obiteljskoj i razini šire
zajednice društva i svijeta. "Mi se u suvremenom svijetu
uvijek nalazimo pred izborom. Sada moramo u svojoj
savjesti spoznati i opredijeliti se da znamo na što æemo
staviti naglasak u svojim 'programima' za iduæu godinu.
Stoga neka zadnji sati ove godine potaknu svakoga od nas da
shvatimo kako možemo duhovno porasti – svaki pojedinac
osobno, u obiteljima, u zajednicama. Neka nam Duh sveti
pomogne shvatiti da svaki pojedinac kao osoba i svi zajedno
moramo biti odgovorni za svoje vrijeme", rekao je još
propovjednik.
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
7
Domovinske vijesti
Na kraju biskup Košiæ je poruèio okupljenima kako trebamo
biti zahvalna srca jer nam je Gospodin darovao još jednu
godinu, te kako smo u njoj primili mnoga dobra, istièuæi
dolazak preè. Marka Karaèe u Sisak za katedralnog župnika.
Misa zahvalnica na Staru godinu u požeškoj katedrali
Požega, 31.12.2013. (IKA) - Na svršetku graðanske 2013.
godine, 31. prosinca biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je
misu zahvalnicu u požeškoj katedrali u koncelebraciji sa
svojim najbližim suradnicima iz središnjih ustanova te
sveæenicima iz župe sv. Terezije Avilske. Biskup je u
pozdravu vjernicima kazao kako postoje razlièiti pristupi po
kojima svatko na svoj naèin podvlaèi crtu na kraju još jedne
graðanske godine te je istaknuo kako kao vjernici svojim
okupljanjem u katedrali želimo potvrditi da je protekle
godine Bog bio s nama, da smo u njoj osjetili njegovu
dobrotu te mu želimo iskazati zahvalnost kako za sve ono što
je bilo lagano tako i za ono teško, jer se kroz sve to
ostvarivao njegov naum o nama u našoj Hrvatskoj domovini.
U homiliji biskup je zapitao nazoène jesu li veæ došli do
zakljuèka kakva je bila 2013. godina. Istaknuo je da to ovisi
od polazišta s kojih je prosuðuju: politièkih, gospodarskih,
obiteljskih, osobnih, svjetskih, klimatskih i drugih. Kazao je
da promatrajuæi je spomenutim putem lako možemo doæi do
zakljuèka kako je bila ispunjena samo ljudskom nemoæi,
neimaštinom i bolešæu, oznaèena besmislom. No, istaknuo je
da nam naviještena Božja rijeè pomaže veèeras promatrati
prošlu godinu s Božjeg motrišta s kojeg se najbolje vidi te
otkriti mnoštvo onoga što je uspjelo, što je pozitivno i
svijetlo. Na temelju Ivanova evanðeoskog Prologa podsjetio
je da je vjeèna Rijeè, koja je svemu dala opstojnost, tijelom
postala, ušla u naše krhko, prolazno, teško stanje i sve
uzdigla u svoje božansko, dala mu smisao. Dodao je da je po
svetom krštenju Isus ušao u naš osobni život, njegova snaga
odredila našu sudbinu, u njemu smo postali dionici njegove
pobjede nad smræu. Gledajuæi s tog polazišta, sve što je u
prošloj godini bilo muèno i teško dobilo je u njemu svoj
smisao te s pravom možemo reæi da je ta godina bila dobra,
jer je bila sastavnim dijelom Božjeg vodstva povijesti,
istaknuo je biskup. U tom smislu biskup je protumaèio i sve
ono u Hrvatskoj što se u prošloj godini može nazvati tamom.
Spomenuo je kako nas sv. Ivan uvjerava da je Sin Oèev,
istinsko Svjetlo svojim roðenjem u tijelu zasjalo u tami i
tama ga ne može obuzeti. Onoliko koliko smo prigrlili Isusa
Krista i dopustili da bude u nama naše svijetlo, toliko je
Božje pobjede bilo u našim prošlogodišnjim tminama te se
nismo izgubili, istaknuo je biskup. Nadovezujuæi se na govor
sv. Ivana o posljednjem èasu u proèitanom ulomku iz
njegove Prve poslanice progovorio je potom o poimanju
vremena u našem životu i njegovu znaèenju u Isusu Kristu,
vjeènoj Rijeèi, roðenoj u vremenu. Naglasio je da je Isus
Krist Božji zahvat u kojem je sve stvoreno uspostavljeno u
njegovu konaènom stanju te su tako zapoèela posljednja
vremena dok se o njegovu slavnom dolasku ne ostvari Božja
punina u svemu postojeæem. Kazao je da nas sv. Ivan
podsjeæa kako je za posljednja vremena vezano i djelovanje
antikrista koji se pokatkad služi i samim Isusom Kristom u
promicanju laži o njemu samome i o èovjeku. Kad
razmišljamo o sebi, ne polazeæi od Božje istine o nama, tada
živimo stanje poniženosti i izgubljenosti, kazao je biskup i
dodao da nam vjera prosvjetljuje pamet i srce kako bismo
razumjeli Boga, prihvatili ga i suraðivali s njime. Imati Isusa
kao polazište, znaèi znati najtoènije procijeniti gdje smo s
obzirom na svoju konaènost i smisao. zakljuèio je biskup.
Pozvao je nazoène da zahvale Bogu za sve ono što se
dogaðalo na osobnoj, obiteljskoj, nacionalnoj i svjetskoj
8
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
razini jer je on i tijekom prošle godine kroz sve nevolje,
tjeskobe i poteškoæe vodio našu osobnu i zajednièku povijest
prema onom smislu kojega samo on može dati. Još je
potaknuo da zahvale Bogu i za Godinu vjere koja nam je
pomogla provjeriti koliko smo ljudi moæni iznutra, srcem i
duhom, istaknuvši da je vjera moæ èovjekova duha u kojoj
smo se vježbali. Dodao je da nam je u tom nastojanju
pomogao i izbor pape Franje za nasljednika sv. Petra koji
nam je svojim jednostavnim naèinom stavljao pred oèi
duboke istine o nama i poticao da koraèamo hrabrim
koracima s Isusom Kristom, u vjernosti njemu i Crkvi. Zatim
je spomenuo da na svršetku ove graðanske godine trebamo
imati raspoloženo srce da bismo pristupili jedni drugima i
zahvalili za meðusobnu blizinu, plemenitost i pažnju kojom
smo bili obasuti. Na kraju je biskup zahvalio svojim
suradnicima, sveæenicima, ðakonima, èasnim sestrama i
svim drugim vjernicima koji su svojom požrtvovnošæu i
ljubavlju sudjelovali u životu Crkve i izgraðivali zajedništvo
svoje župe i Biskupije.
Pri kraju mise otpjevan je himan „Tebe Boga hvalimo" a
župnik Ivica Žuljeviæ je upoznao nazoène vjernike s
osnovnim statistièkim podacima župe sv. Terezije Avilske u
minuloj godini.
Misa zahvalnica u osjeèkoj konkatedrali
Osijek, 31.12.2013. (IKA/TU) - Misu zahvalnicu za 2013.
godinu u osjeèkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla, apostola,
31. prosinca predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u
miru Marin Srakiæ u zajedništvu s konkatedralnim župnikom
mons. Adamom Bernatoviæem, župnim vikarom Dragom
Markoviæem, vlè. Tomislavom Lasiæem, vlè. Matejem
Glavicom, ekonomom Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu i
ðakonom Dejanom Henèiæem.
Na poèetku misnoga slavlja nadbiskup Srakiæ istaknuo je
kako se možda èini da se, obzirom na tešku godinu
ekonomske i socijalne krize na nacionalnoj, lokalnoj,
obiteljskoj i osobnoj razini, nemamo na èemu zahvaljivati.
"Meðutim, pozvani smo, kao kršæani, i kada je nebo tmurno,
ne gubiti iz vida ono malo nebeskog svjetla, koje, iako ne
mijenja radikalno horizont, ipak pomaže da se ne izgubimo
te da saèuvamo èvrstu nadu. Rijeèi zahvale izgovaramo u
živom ozraèju Božiæa koji slavi otajstvo utjelovljenja Sina
Božjega. Uza sve nevolje, dakle, imamo na mnogo èemu
zahvaljivati Gospodinu i mnogo moliti od Njega jer mi ne
napuštamo svoju tradiciju, tradiciju katolièke vjere. Što ona
bude življa, dublja i više svjedoèena, to æemo više imati srce
otvoreno prema svima, napose prema potrebnima", istaknuo
je mons. Srakiæ.
Misa zahvalnica u varaždinskoj katedrali
Varaždin, 31.12.2013. (IKA) - Varaždinski biskup Josip
Mrzljak predvodio je u utorak 31. prosinca na Staru godinu
zahvalno misno slavlje za proteklu graðansku godinu. Na
misi se okupio veæi broj vjernika iz Varaždina i okolice, a s
biskupom su suslavili generalni vikar mons. Ivan Godina i
drugi sveæenici.
U propovijedi je biskup rekao da je iza nas još jedna godina
koja u mnogo èemu nije bila lagana. No, mi se sami moramo
pitati što smo mi unijeli u tu godinu, kakvi smo u njoj bili,
što se dogodilo u našem životu, životu naše obitelji,
zajednice, grada, biskupije i Crkve... Svjetska povijest
zasigurno æe godinu zapamtiti po neobiènom dogaðaju kada
se jedan papa odrekao svoje službe te je za njegova života
izabran drugi papa. Taj se dogaðaj zbio upravo u Godini
vjere koja je obilježila gotovo èitavu ovu godinu u kojoj smo
ika
i mi bili pozvani promišljati o tome što za nas znaèi biti
katolik i kako živjeti kao katolik kojem vjera nije samo neka
površna tradicija, nego obilježava èitav njegov život kao
osobna vjera, istaknuo je biskup te nastavio: Našu osobnu
vjeru pozvani smo svjedoèiti meðu našim bližnjima, živjeti
je u zajedništvu s drugima, ili, kako je to rekao papa Franjo u
poruci uz Svjetski dan mira, pozvani smo živjeti u bratstvu s
drugima. Stoga Bogu zahvaljujemo na kraju ove godine na
svim dobroèinstvima, ali i na svim križevima za koje nam je
dao svoju milost kao bratsku pomoæ. Preporuèimo se Bogu
da nas prati svojom milošæu i blagoslovom i u iduæoj godini,
poruèio je biskup. Napomenuvši da za kršæane novogodišnja
noæ nipošto nije neka luda noæ, biskup je istaknuo da je to
noæ koja poziva na ozbiljnost, i to na ozbiljnost u
zahvaljivanju Bogu na svemu prošlome, te u preporuèivanju
Bogu da nas prate njegova milost i zaštita u svemu što nam
nadolazi u našem svagdanjem životu.
Misa zahvalnica u splitskoj katedrali
Split, 31.12.2013. (IKA) - Tradicionalnu misu zahvalnicu,
na Staru godinu u utorak 31. prosinca u splitskoj prvostolnici
Sv. Dujma, predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ. Na poèetku misnog slavlja kazao je kako se
posljednji sati u godini uvijek žele posebno vrednovati, te
kako nema ljepšeg naèina za to od molitve s braæom i
sestrama pred Gospodinom koji je vjeènost i gospodar sveg
vremena. "Zato smo veèeras pred Njim, da mu zahvalimo za
vrijeme koje je nam je darovano".
Nadbiskup se prisjetio dogaðaja u protekloj godini koji su
važni za domovinu i grad Split, a posebno onih koji su važni
za vjernike i za Crkvu. Tako je spomenuo odreknuæe
Benedikta XVI., izbor novoga rimskog biskupa pape Franje
te Godinu vjere. U Hrvatskoj najznaèajnim smatra
proglašenje blaženim mladog sveæenika i muèenika
Miroslava Bulešiæa, a u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji
istaknuo je hodoèašæa u Rim i Svetu Zemlju, posvetu crkve
na Brdima i polaganje kamena temeljca za novu crkvu u
Solinu, potom nove ðakone i sveæenike te brojne druge
novosti po župama.
"Svi ovi dogaðaji govore nam da ipak postoji optimizam i
nada u nama. Na kraju svake godine radimo njenu bilancu,
analizu vremena koje je iza nas. No ne osvræemo se na ono
što je bilo loše, kao da to želimo zaboraviti iako je naša
stvarnost sabrana i od dobra i od zla. Ako hoæemo ispravnu i
potpunu bilancu, ne smijemo izostaviti analizu sebe jer i mi
sudjelujemo i u dobru i u zlu, ovom svijetu doprinosimo
pozitivnim i vjernièkim življenjem, ali i svojim lošim
odlukama i propustima", kazao je nadbiskup i naglasio kako
je teško prihvatiti svoje greške i svi želimo biti bolji no nije
nam to lako. Zato je došao On i ušao u našu stvarnost radi
nas i našeg spasenja te prihvatio naše dobro i naše zlo. "Bog
je prisutan u našoj stvarnosti i s nama je može mijenjati.
Zato se moramo zapitati ide li ova naša bilanca do svoga
izvora i dodiruje li konaèni smisao".
U nastavku homilije nadbiskup je ukazao na Pavlovu
poslanicu Efežanima u kojoj vjernike poziva da se probude i
ne žive više nerazborito nego mudro te da iskupljuju
vremena. „Vremena su sama po sebi neutralna, a mi ih
možemo uèiniti dobrima i lošima. Što znaèi živjeti mudro u
ovoj gospodarskoj krizi, s ovolikim brojem nezaposlenih?
Treba se naviknuti i prihvatiti tu èinjenicu da se mora živjeti
s manje sredstava i stvari. Ali potrebno je više vidjeti
bližnjega i steæi više solidarnosti i ljudskosti. To je bogatstvo
u ovoj krizi. Manje stvari, a više èovjeka! Vjerujem da se
tako iskupljuje vrijeme. Imamo li snage i hrabrosti ovako
živjeti?", upitao je nadbiskup i poruèio da je to moguæe jer je
Domovinske vijesti
On s nama. Zakljuèio je da æemo opet pogriješiti, i mi i
drugi, te da zato uz zahvalu, molimo i za milost i pomoæ od
Gospodina.
Na kraju misnog slavlja, sveæenici i vjernièki puk pjevali su
zahvalnu molitvu Te Deum-a, predvoðeni mješovitim
prvostolnim zborom pod ravnanjem mo. Šime Maroviæa.
Novogodišnje bdjenje mladih u požeškoj crkvi Sv. Lovre
Požega, 31.12.2013. (IKA) - Na inicijativu i u suradnji
mladih grada Požege, župni vikar katedralne župe sv.
Terezije Avilske, Mario Veèeriæ organizirao je na Staru
godinu molitveno bdjenje u crkvi Sv. Lovre koja je u sastavu
Biskupskog doma pod geslom "Evo sve èinim novo". Nakon
Krunice Božanskog milosrða, brojni mladi koji su ispunili
crkvu, ispratili su proteklu graðansku godinu u klanjanju
pred Presvetim. Želja im je bila zahvaliti Gospodinu za sve
što im je darovao u minuloj godini te njemu, koji "èini sve
novo" povjeriti svoje živote i otvoriti mu svoje srce kako bi
im njegova rijeè bila svjetlo u novoj 2014. godini. Radosna
pjesma, iskrene molitve koje su predvodili mladi te duboka
šutnja stvorili su snažno duhovno raspoloženje i oèitovali
njihovu istinsku èežnju za Bogom.
Na bdjenju je sudjelovao i biskup Antun Škvorèeviæ koji je
na svršetku progovorio mladima i kazao kako se spustio u
crkvu sv. Lovre da bi s njima na koljenima doèekao ponoæ te
tako zajedno s njima novu godinu stavio u odnos s Bogom.
Zahvalio je mladima što su molitvom uèinili èvršæi korak u
novu godinu. Još je dodao, da dok mnogi noæas
pripovijedaju i slušaju mnoštvo ljudskih nerijetko ispraznih
rijeèi, oni su se u sabranosti otvarali jedinoj istinskoj Rijeèi
da bi njome ispunili srce. Zahvalio je mladima što razumiju
da u toj Rijeèi pronalaze istinu o sebi. Ukazao je na
znakovitost ponoænog vatrometa te istaknuo da dok se na
požeško nebo uzdižu umjetna svjetla, oni kleèe pred onim
koji je istinsko Svjetlo i napunjaju se njegovom blizinom.
Èestitao im je na djelu koje su uèinili, za molitvu kojom su
zakoraèili u novu godinu.
Nakon bdjenja mladi su nastavili s druženjem u športskoj
dvorani Katolièkog odgojno–obrazovnog centra.
Sveèana misa na svetkovinu Bogorodice Marije u Sisku
Obitelj se nastoji razoriti pod svaku cijenu. Što je uzrok tih
tendencija, zašto se to èini? Èini se upravo zato jer je obitelj
najbolji temelj mira i prava èovjeka, jer je obitelj škola
poštenja i rada, jer je obitelj oaza vjere i izgradnje dobrih
odnosa meðu ljudima, upozorio biskup Košiæ u homiliji
Sisak, 1.1.2014. (IKA) - "Slavljem svetkovine Marije
Bogorodice Crkva zapoèinje novu godinu. Novo je doista
privlaèno, novo budi nade, novo je gotovo samim time što je
novo veæ shvaæeno kao nešto dobro. Pa ipak nije tako. Mi to
znamo, mi koji slavimo ovih božiænih dana roðenje i dolazak
Sina Božjega koji se dogodio prije više od dvije tisuæe
godina, ali je taj dogaðaj – premda star – uvijek vrijedan jer
je u sebi dobar. To bi bilo bitno u vrednovanju stvari i
pojava u našem životu, u našem hrvatskom i opæem
svjetskom društvu: ne tražiti samo novo, nego najprije i
uvijek samo – dobro", rekao je na poèetku svoje homilije
sisaèki biskup Vlado Košiæ, predvodeæi na svetkovinu Svete
Bogorodice Marije - Novu godinu, 1. sijeènja, sveèano
misno slavlje u sisaèkoj katedrali u zajedništvu s kancelarom
biskupije mons. Markom Cvitkušiæem, katedralnim
župnikom preè. Markom Karaèom, župnikom u miru preè.
Alojzijem Petranoviæem i vikarom katedralne župe vlè.
Ivanom Faletarom.
U nastavku biskup Košiæ je istaknuo i kako se èesto mogu
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
9
Domovinske vijesti
èuti floskule kako treba veæ jednom prestati s prošlošæu,
zaboraviti što je bilo, okrenuti se novome i buduænosti, pa æe
doæi sreæa i zavladati blagostanje, ali kako èovjek nije
kompjutor pa da mu se resetira memorija i da u trenu sve
zaboravi. "Ako je nešto bilo dobro juèer, to treba poštivati i
na tome graditi ono što dolazi sutra. Bilo je, a na žalost i
danas ima, sustava koji su propovijedali da s njima sve
poèinje, da oni okreæu novu stranicu, da je sve staro bilo
loše, a oni æe sad sagraditi sve novo i sve bolje! I što se
dogaðalo s njima? Èesto su stvarali ogromne patnje i sijali
bezbrojne žrtve, a umjesto proklamiranog napretka,
unazadili su èitave narode i – na kraju i sami propali",
upozorio je biskup te poruèio okupljenima da se ne daju
zavesti, prièama koje neki stalno ponavljaju da mi vjernici
stalno sijemo netoleranciju i mržnju, te kako je upravo to
govor mržnje jer se tako izvræe istina!
Biskup se osvrnuo na 47. Svjetski dan mira i poruku pape
Franje "Bratstvo – osnova i put k miru", te se zapitao, s
obzirom na sadržaj poruke "…Obitelj je izvor svakoga
bratstva te samim tim temelj mira i prvi put k njemu, jer je
njezin poziv – širiti svoju ljubav na svijet", nije li neobièno
da se u našem društvu morao održati referendum o braku, jer
se strašna borba vodi, i to sa svih, i institucionalnih i
izvaninstitucionalnih, strana protiv obitelji. "Obitelj se
nastoji razoriti pod svaku cijenu. Što je uzrok tih tendencija,
zašto se to èini? Èini se upravo zato jer je obitelj najbolji
temelj mira i prava èovjeka, jer je obitelj škola poštenja i
rada, jer je obitelj oaza vjere i izgradnje dobrih odnosa meðu
ljudima. Pa kako to, pitamo se onda, da netko želi razoriti
obitelj! To se èini posve nelogiènim! Èak i s èisto
gospodarskih gledišta, za jedan narod i državu obitelj je
nužna, jer je važno – pa èak i za vlast – da u jednoj zemlji
živi što više stanovnika, po moguænosti što bližih uvjerenja i
htijenja, da bi se što lakše harmonièno izgraðivalo društvo.
Pa i s demografskog gledišta obitelj je nužna. Stoga nam se
èini da samo ludi i slijepi mogu udarati na obitelj i željeti ju
uništiti. Ili možda ima i onih koji imaju neki svoj cilj, možda
kao sluge nekih stranih agentura, koje ne žele ni hrvatski
narod ni hrvatsku državu, nastoje pridonijeti uništenju
Hrvatske! Gotovo neshvatljiv plan, ali – èini se nije
nestvaran", rekao je biskup te još istaknuo kako smo Bogu
zahvalni, kao i mnogi osviješteni pojedinci i ustanove, pa
èak i države i njihovi predstavnici u EU, koji èestitaju
Hrvatskoj, što se izborila za zaštitu braka i obitelji.
Na kraju biskup je kao primjer proèitao pismo maðarskog
ministra za socijalna i obiteljska pitanja Miklósa Soltésza
upuæeno predsjedniku HBK mons. Želimiru Puljiæu, te
izgovorio molitvu: "Molimo danas, na blagdan Marije
Bogorodice, da po njezinu zagovoru i primjeru i mi
prihvatimo Gospodina koji je došao i koji nas želi obdariti
svojim mirom. Molimo danas, braæo i sestre, da nas ispuni
duh bratstva i sestrinstva, da se osjeæamo sa svim ljudima na
putu traženja dobra ujedinjeni u jednu veliku obitelj,
odgovorni za svakog èlana te obitelji. Molimo i za obraæenje
srca onih koji odluèuju o sudbinama drugih, da i oni budu
svjesni svoje odgovornosti i da poštuju i štite èovjeka, da
èuvaju obitelj i da se brinu za dobro naroda. Da nas Tvoje
lice, Gospodine, danas i svaki dan obasja i da nam Tvoj
pogled donese trajni mir i sreæu u novoj godini."
Slavlje je animirao Mješoviti zbor katedralne župe pod
ravnanjem prof. Jelene Blaškoviæ.
Svetkovina Bogorodice Marije u Ðakovu
Ðakovo, 1.1.2014. (IKA/TU) – Na svetkovinu Bogorodice
Marije i Svjetski dan mira, 1. sijeènja sveèano misno slavlje
u ðakovaèkoj prvostolnici predvodio je nadbiskup Ðuro
Hraniæ, uz kojega su bili nadbiskup u miru Marin Srakiæ,
generalni vikar mons. Ivan Æuriæ, mons. Luka Marijanoviæ,
mons. Josip Bernatoviæ, vicekancelar vlè. Robert Jugoviæ te
tajnik Nadbiskupskog ordinarijata vlè. Mario Brkiæ.
Osvræuæi se u homiliji na èestitke i lijepe želje koje
upuæujemo jedni drugima, nadbiskup je istaknuo kako je to
lijep obièaj, ali ukoliko te èestitke i dobre želje ostaju sužene
i zatvorene na pojedinaène i obiteljske prilike te samo na
naše hrvatsko društvo, one nisu dostatne. Pritom je istaknuo
kako smo svjedoci da u pojedinim dijelovima svijeta uvijek
iznova izbijaju novi ratni sukobi i stvaraju se ratna žarišta.
"U moru crne kronike vrlo èesto slušamo i vijesti o
progonima kršæana, posebno katolika. Slušamo o kršenjima
temeljnih ljudskih prava, o trgovini ljudima, ženama,
djecom. Okrutni ratovi vode se i na ekonomskom i
financijskom polju. Ponekad se èini da smo se na takve
vijesti veæ i navikli. Kao da se neki tamni veo nadvio nad
naše vrijeme i ne dopušta nam jasno vidjeti dnevno svjetlo",
rekao je nadbiskup.
Osvræuæi se na poruku pape Franje za Svjetski dan mira,
koju je posvetio bratstvu, nadbiskup je kazao kako ona
polazi od iskustva èovjeka koje pokazuje da unatoè ratova,
nepravdi,
suparništva,
patnje,
unatoè
sebiènosti,
samodostatnosti, materijalistièkog potrošaèkog mentaliteta
koji zahvaæaju nas ljude, u našim srcima ipak prebiva želja
za bratstvom i zajedništvom s drugim ljudima, osjeæaj
solidarnosti sa svakim èovjekom. „Bratstvo meðu ljudima,
težnja za uzajamnošæu i zajedništvom meðu nama ljudima,
kaže Papa, poèiva na èinjenici da smo svi mi ljudi stvoreni
na sliku Božju. Naš je prvobitni poziv da budemo djeca
Božja i da živimo bratstvo. Nered meðu nas ljude unio je
grijeh. Grijeh je uvijek èin sebiènosti i samodostatnosti te
odbacivanja Boga. Èovjek misli da je sam sebi dosta", rekao
je nadbiskup, dodajuæi kako se zatvaranjem u sebe i
odbacivanjem Boga stvoritelja meðu ljudima raðaju razdori,
a druge ljude i stvorenu stvarnost svodi se na sredstvo koje
treba služiti osobnim interesima.
"Utjelovljenjem Druge božanske osobe koja je na sebe
preuzela našu ljudsku narav ranjenu grijehom te Isusovom
smræu i uskrsnuæem ljudsko je bratstvo obnovljeno i dobilo
novi zamah. Isus je novo i konaèno poèelo bratstva i
zajedništva meðu nama. On nam svima vraæa i potvrðuje
naše ljudsko dostojanstvo", rekao je nadbiskup okupljenim
vjernicima, prenoseæi rijeèi Papine poruke: „Naše bratstvo i
zajedništvo u Isusu temelj je solidarnosti, društvene
pravednosti, iskorjenjivanja siromaštva, gašenja ratova,
ponovnog otkrivanja bratstva u ekonomiji i dijeljenju
materijalnih dobara. Bratstvo raða socijalni mir, ravnotežu
izmeðu dobra pojedinca i opæeg dobra. Bratstvo pomaže
èuvati i njegovati pravdu. Duhom bratstva se pobjeðuje
pojedinaèna sebiènost, pohlepa, korupcija i organizirani
kriminal, trgovina ljudima i užas ropstva."
U duhu Papine poruke, nadbiskup je svima èestitao Novu
godinu, sa željom da meðusobno bratstvo bude trajni temelj
mira i put pomirenja u svakoj obitelji, u hrvatskom društvu i
u èitavome svijetu.
.
.
10
ika
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
Domovinske vijesti
Svetkovina Marije Bogorodice u Dubrovniku
Dubrovnik, 1.1.2014. (IKA) - "Poruku za 47. svjetski dan
mira: 'Bratstvo – osnova i put k miru', papa Franjo upuæuje
svima, pojedincima i narodima, želeæi nam svima život
ispunjen radošæu i nadom, a polazeæi od uvjerenja da u
svima nama postoji èežnja za bratstvom koja nas potièe
prema zajedništvu i osposobljava da druge ne gledamo kao
neprijatelje, nego kao braæu. Bez bratstva, koje se najprije
uèi u obitelji, nije moguæe graditi pravedno društvo, kao ni
postojan i trajan mir. Obitelj je izvor svakog bratstva te
samim tim temelj mira i prvi put k njemu, jer je njezin poziv
širiti svoju ljubav na svijet", rekao je u propovijedi u
dubrovaèkoj katedrali na prvi dan nove 2014. godine,
blagdan Svete Marije Bogorodice i Svjetski dan mira,
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Dajuæi pregled ovogodišnje
Papine poruke biskup Uziniæ je istaknuo: "Meðusobna
povezanost i komunikacija posvješæuju nam važnost
jedinstva i oblikovanja ljudske zajednice braæe i sestara koji
se uzajamno prihvaæaju i brinu jedni za druge, ali nas
'globalizacija ravnodušnosti' navikava na patnju drugih i
zatvara u same sebe. Globalizacija nas – prisjeæa se papa
Franjo misli svog prethodnika pape Benedikta XVI. –
približava jedne drugima, ali nas ne èini braæom. Tome su
znak nejednakost, siromaštvo i nepravda u kojima prednjaèe
nove ideologije kojima je znaèajka rašireni individualizam,
egocentrizam i materijalistièki konzumerizam. Slabiji se
napuštaju, smatra ih se beskorisnim, a ljudski život sve više
nalikuje onom 'dam da mi daš'. Suvremeni etièki sustavi ne
mogu iznjedriti istinske veze bratstva jer ne može opstati
bratstvo koje se ne poziva na zajednièkog Oca kao svoj
posljednji temelj. Priznavanjem tog oèinstva uèvršæuje se
bratstvo meðu ljudima: svaka osoba tad postaje 'bližnji' koji
se brine za drugoga."
Na kraju je poželio svima, "našem Gradu i biskupiji, u
godini koja je pred nama rast u istinskom bratstvu, da bismo
porastom u bratstvu koje izvire is Srca Isusova, svima i bez
obzira na sve razlike koje nas dijele, a koje su obilježile
godinu za nama na svim razinama, bili donositelji onog
pravog mira koji samo Bog može dati."
mediji zbog neradnog dana ne donose danas ozbiljnijih
vijesti te ne znamo niti kakav je prvi dan ove godine. No,
biskup je upozorio da se mediji bave ljudskim dogaðajima i
podacima i kazao kako nam upravo na Novu godinu treba
imati na umu da uz ljudske èinjenice i podatke o nama
postoje i Božji te da smo ih u svetim èitanjima navijestili, da
bi ih trebalo staviti na prvo mjesto i od njih ove godine
živjeti. Istaknuo je da je prvi najvažniji Božji podatak naš
život. A tko smo po Bogu, tumaèi nam danas sv. Pavao u
ulomku iz Poslanice Galaæanima i veli da je Marija, rodivši
Sina Oèeva, postala Bogorodicom a mi u njemu Božji sinovi
i kæeri, meðusobno braæa i sestre, kojima je dodijeljena
sinovljeva baština i darovan njegov Duh u kojem ga zovemo
Ocem. Po tom Božjem zahvatu dogodilo se najdublje i
najbolje s nama, zakljuèio je biskup, te kazao da smo
pozvani trajno se obnavljati u toj svijesti kako bismo usred
svjetskih - nerijetko teških - zbivanja svjedoèili radost i
nadu.
Spomenuo je kako je papa Franjo svoju Poruku za Svjetski
dan mira naslovio "Bratstvo – temelj i put za mir" i potaknuo
na razmišljanje i djelovanje upravo s naslova bratstva.
Biskup je podsjetio na francusku revoluciju èija je misao
vodilja bilo bratstvo, ali je ona s tog naslova mnoge odvela u
smrt. Kazao je da još pamtimo kako se kod nas u nedavno
komunistièko vrijeme puno govorilo o bratstvu i jedinstvu,
ali da su se ljudi bojali jedni drugih jer su mnogi bili
uhoðeni, progonjeni i ubijani kao ideološki nepodobni.
Istaknuo je kako naravno bratstvo utemeljeno na krvnom
srodstvu nosi sa sobom odreðenu prisilu jer se brata po krvi
ne može birati te meðu takvom braæom kao i meðu
ideološkom dolazi do sukoba. Bratstvo koje ostvaruje Isus
Krist utemeljeno je na djelu njegove ljubavi na križu kojom
je pobijedio našu ranjenost zloæom i sebiènošæu te na daru
njegova Duha koji ljude povezuje èvršæe od bilo koje ljudske
sveze, i da ono traje dva tisuæljeæa, nadilazi sve ljudske
granice te da mu valja u novoj godini posvetiti najveæu
pozornost i snagom vjere promicati ga u hrvatskom
podijeljenom društvu, istaknuo je biskup. Zamolio je Mariju
da pomogne u tom nastojanju.
Svetkovina Marija Bogorodice u Požegi
Bratstvu valja u novoj godini posvetiti najveæu pozornost i
snagom vjere promicati ga u hrvatskom podijeljenom
društvu, istaknuo je biskup osvrnuvši se na Papinu poruku za
mir
Požega, 1.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu Svete Marije
Bogorodice – Novu Godinu požeški biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje u katedrali u
zajedništvu sa sveæenicima iz središnjih biskupijskih
ustanova i župe sv. Terezije Avilske. Èestitao je nazoènima
Novu godinu. U pozdravu je spomenuo da Crkva osmi dan
nakon Božiæa stavlja vjernicima pred oèi Majku djeteta
roðenog u Betlehemu kojega ispovijeda Bogom a nju
Bogorodicom i pozvao vjernike da joj prvoga dana
graðanske godine iskažu odanost. Spomenuo je da je ujedno
Svjetski dan mira te je potaknuo na molitvu za to
dragocjeno dobro, jedno od najveæih darova Božjih.
Nakon evanðelja katedralni zbor je otpjevao poklik "Krist
danas i uvijeke" te je biskup na poèetku homilije kazao kako
on snažno zvuèi prvoga dana nove godine i podsjeæa da je
Isus Krist onaj s kojim treba najviše raèunati u vremenu koje
je pred nama, što svjedoèimo i svojim današnjim dolaskom
na misu. Zapitao je nazoène jesu li se snašli u novoj godini.
Dodao je kako mu je jedna obitelj ispred katedrale prije mise
s pravom kazala da još ne znamo kakva æe ona biti i èime æe
biti ispunjena jer smo na samom njezinom poèetku. Hrvatski
Kardinal Bozaniæ predvodio misu na svetkovinu
Bogorodice Marije
Zagreb, 1.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu svete Bogorodice
Marije, 1. sijeènja zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ u koncelebraciji s desetak sveæenika predvodio je
euharistijsko slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici.
Na poèetku mise kardinal je, èestitajuæi vjernicima novu
godinu, poželio da ona bude svima od Boga blagoslovljena.
Dolazak na misu na poèetku godine izraz je želje zapoèeti
godinu s Bogom i živjeti je s Njim, rekao je.
Kardinal je u osvrtu na prvo èitanje u homiliji istaknuo kako
na prvi dan godine Crkva moli Božji blagoslov te pojasnio
kako blagoslovom èovjek daje hvalu Bogu i moli da Bog
posveti božanskom milošæu njega.
"Stoga, danas molimo da posveti svaki dan godine koja je
pred nama. Molimo danas da nas Gospodin èuva, da nas
licem svojim obasja i da nam udijeli milost, jer lice Božje
donosi svjetlo, a onaj koji je u tom svjetlu je baštinik milosti.
Želimo biti u Božjoj prisutnosti. To æe reæi, da sve što
èinimo da to pred Bogom èinimo, i da sve što èinimo,
èinimo onako da to Bog blagoslivlje, da to Bog odobrava.
Molimo da Bog svoj pogled svrne na nas, da nas prati
Njegov pogled", rekao je kardinal te podsjetio kako smo
ovih dana na stanovit naèin u susretu s blagoslovom, osobito
po blagoslovu obitelji.
Tumaèeæi kako se Bog pobrinuo da ga možemo vidjeti,
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
11
Domovinske vijesti
kardinal je rekao da èovjek susreæe i vidi Boga upravo u
Isusu, roðenom u Betlehemu, u utjelovljenoj Rijeèi Božjoj.
Bog se utjelovio da bi ga mogli vidjeti, da bi mu se mogli
približiti, da On bude s nama, da On ne bude daleki Bog,
nego bliski, koji je tu, meðu nama. On je kako kaže misno
èitanje roðen od žene imenom Marija, koju Crkva èasti
naslovom Bogorodica, jer ona jest Bogorodica, rekao je
kardinal Bozaniæ, te istaknuo kako na ovaj dan Crkva slavi
svetkovinu Marije Bogorodice. "Marija je ona koja nam je
donijela Isusa Krista. Ona je prva promatrala lice Božje u
licu Isusovu. I s druge strane, Isus se susreo s ljudskim licem
u licu svoje majke", rekao je kardinal te uputio na rijeèi
evanðelja koje kažu da je ona sve dogaðaje od navještenja,
pa sve do smrti na križu i Isusova ukopa sabirala u svom
srcu, u vjeri ih èuvala, prihvaæala i razmatrala.
Nije bilo Mariji lako sve to razumjeti dok je gledala malo
dijete, jer nije bilo jednostavno vidjeti u njemu i èovjeka i
Boga, ali kaže Rijeè Božja da je ona to èuvala u svom srcu, i
prebirala i ona nas danas prati do jaslica. I nama nije
jednostavno sve to razumom razumjeti i shvatiti, ali srce i
vjera idu dublje. Dok stojimo i molimo pored jaslica
shvaæamo da je tu nešto veæe, da se Bog objavio u malenosti.
Otajstvo Božiæa govori upravo o tom paradoksu, o Božjoj
velièini koja se približava èovjeku u malenosti, o Bogu koji
želi biti nama blizu da pokaže kako je èovjek velik i što je
èovjek pred Bogom", pojasnio je kardinal.
Kardinal se osvrnuo i na Svjetski dan mira koji Crkva slavi
1. sijeènja. Istaknuo je kako potpuni mir èovjeku može dati
samo Bog, a èovjek može biti ispunjen mirom u dubini
svoga srca samo ako se otvori Bogu, jer "tamo gdje Božjeg
svjetla nema u našem srcu, tamo nema ni mira". Takoðer je
podsjetio na Papinu poruku za mir.
Svetkovina Marije Bogorodice u Splitu
Split, 1.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu Marije Bogorodice u
srijedu 1. sijeènja splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ predvodio je sveèano euharistijsko slavlje u katedrali
sv. Dujma. U koncelebraciji su bili katedralni župnik don
Tomislav Æubeliæ, nadbiskupov tajnik don Franjo Frankopan
Veliæ i don Marko Æubeliæ. "Pucnjave su prestale, dim se
povukao i mirno provodimo prve sate Nove godine zahvalni
Bogu na daru vremena, na daru Betlehemskog djeteta i na
novom poèetku", kazao je nadbiskup u uvodu.
U prigodnoj homiliji naglasio je da 2014. sama po sebi ne bi
imala nikakvo znaèenje, ali ima ga jer obilježava 2014.
godina poslije najvažnijeg dogaðaja, Božjeg dara èovjeku roðenja Isusa Krista, koji postaje središte vremena. "Vrijeme
se dijeli na ono prije i poslije Krista, no ja bih radije rekao da
se dijeli na ono prije i s Kristom. Zato je važno i ovaj
poèetak povezati s tim središtem, ali i pohranjivati dogaðaje
u srcu i razmišljati o njima, kao što je to èinila Majka
Marija". Nadbiskup je govorio i o važnosti Božje rijeèi za
naš život. Istaknuo je kako nije dovoljno èuti samo zvuk veæ
je potrebno razumjeti poruku i smisao, a da bi to mogli
trebamo uæi u dijalog s Gospodinom i s bližnjima. "Mi se
zatvaramo u sebe, a potreban nam je drugi jer nema života
bez zajedništva i otvorenosti. Danas smo svojim najmilijima
poželjeli puno zdravlja i mira jer kažemo da je zdravlje
najvažnije. No to nije dovoljno. Može li ta naša želja postati
humanija, više kršæanska? Što je s ugroženima koji nemaju
nikakvih prava, s nezaposlenima? Mogu li biti èovjek ako se
odijelim od njih?", upitao je nadbiskup te zakljuèio da je
zbog toga godina pred nama u ljudskom i kršæanskom smislu
izazov za sve.
Nadbiskup se osvrnuo i na Svjetski dan mira te vjernicima u
kratkim crtama predstavio poruku pape Franje „Bratstvo –
12
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
temelj i put za mir" u kojoj se kaže da svatko ima želju za
životom ispunjenim radošæu i nadom, ali i èežnju za
bratstvom, koja nas potièe da na druge gledamo kao na braæu
koju treba primiti i prihvatiti. Nadbiskup je ukazao na to da
je cijeli svijet povezan i da smo komunikacijski bliži jedni
drugima ali nismo postali bližnji. „Globalizacija omoguæava
se približimo, no ne èini nas braæom i sestrama. To možemo
biti samo ako imamo zajednièkog Oca, a to bratstvo još više
se uèvršæuje po Sinu". Na kraju svima je zaželio da, bez
obzira na to bila 2014. godina bolja ili ne, imaju više svijesti
o zajednièkom Ocu i meðusobnom bratstvu. "Želim svima
vama, našem gradu, Crkvi, domovini i svijetu s Gospodinom
blagoslovljenu Novu godinu!".
Euharistijsko slavlje završeno je himnom "O doði, Stvorèe,
Duše Svet", a misu je pjevanjem uzvelièao Mješoviti
prvostolni zbor sv. Dujma pod ravnanjem don Šime
Maroviæa, a na orguljama je svirala s. Mirta ŠkopljanacMaèina.
Proslava Bogorodice Marije u Zadru
Zadar, 1.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu Bogorodice Marije
i Svjetski dan mira u srijedu 1. sijeènja, zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ predvodio je sveèano misno slavlje u katedrali
Sv. Stošije u Zadru. Predstavljajuæi poruku pape Franje za
47. svjetski dan mira, nadbiskup je istaknuo Papin poticaj da
je obitelj izvor bratstva i temelj mira, jer je njen poziv širiti
ljubav. Bratstvo se najprije uèi u obitelji po ulogama njenih
èlanova, osobito oca i majke. Individualizam, egocentriènost
i materijalistièki konzumerizam slabe društvene veze i vode
prijeziru najslabijih koje se smatra beskorisnima. Siromaštvo
i velika nepravda znak su pomanjkanja bratstva i nedostatka
solidarnosti, istaknuo je mons. Puljiæ, dodavši kako Papa
oštrim rijeèima opisuje suvremeno ekonomsko stanje kao
nepravedno u korijenima: vladaju zakon jaèega, u tiraniji
tržišta financijske špekulacije, razgranata korupcija i sebièna
fiskalizacija. "Papa Franjo nas poziva da otkrivamo bratstvo
u gospodarstvu. Gospodarske krize morale bi dovesti do
prikladnog preispitivanja modela gospodarskog razvoja i do
promjene u naèinu života. Papa se nada kako kriza, usprkos
teških posljedica, može biti i dragocjena prigoda da se
ponovno otkriju kreposti razboritosti, umjerenosti,
pravednosti i jakosti. Svima koji u svijetu trpe pogubno
iskustvo rata, Papa upuæuje rijeèi solidarnosti: 'Jamèim svoju
osobnu blizinu i blizinu Crkve ranjenima, gladnima,
izbjeglicama, prognanicima i svima koji žive u strahu. Crkva
diže glas da prestanu neprijateljstva, zlostavljanja i kršenja
temeljnih ljudskih prava'", rekao je nadbiskup. Važna je i
afirmacija bratstva po èuvanju i njegovanju prirode. "Priroda
nam je na raspolaganju i pozvani smo odgovorno njome
upravljati. Meðutim, èesto smo voðeni pohlepom i bahatošæu
vladanja, posjedovanja, manipuliranja i izrabljivanja. Ne
èuvamo je i ne poštujemo je kao besplatni dar kojeg treba
staviti u službi braæi i sestrama, buduæim naraštajima",
upozorio je mons. Puljiæ, tragom Pape kako kršæansko
shvaæanje stvorenog svijeta ukljuèuje pozitivan sud o
dopustivosti zahvata na prirodi. Mora se priznati 'gramatiku'
upisanu u prirodu i mudro koristiti dobra na korist svih,
poštujuæi ljepotu, svrhovitost i korisnost pojedinih živih biæa
i njihovu ulogu u eko-sustavu. Tumaèeæi Papinu zakljuènu
rijeè u poruci da nam jedino ljubav koju Bog daje
omoguæuje prihvatiti bratstvo i u punini ga živjeti, nadbiskup
Puljiæ je rekao da su dvije Kristove zapovijedi ljubavi
radosna vijest koja od svakoga traži da uèini korak naprijed;
da èujemo drugoga dok govori o svojim trpljenjima, da
uèimo ljubiti druge i darivati se za dobro braæe i sestara.
ika
Svetkovina Marije Bogorodice u Šibeniku
Biskup Ivas pozvao vjernike da se ukljuèe u programe
Obiteljskih dana koji æe biti organizirani u svim župama
Šibenske biskupije
Šibenik, 1.1.2014. (IKA) - Misno slavlje na svetkovinu
Marije Bogorodice 1. sijeènja u katedrali Svetog Jakova u
Šibeniku predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. U homiliji
vjernike je upoznao s porukom pape Franje za Svjetski dan
mira.
Vjernike je pozvao da se ukljuèe u programe Obiteljskih
dana koji æe biti organizirani u svim župama Šibenske
biskupije. "Jako nam je važna briga i molitva za obitelji.
Želim da nam Marija pomogne u ovoj godini da živimo kao
braæa i sestre", rekao je biskup Ivas koji je novu 2014.
godinu èestitao svim vjernicima Šibenske biskupije.
Kardinal Bozaniæ èestitao Božiæ patrijarhu Irineju
Zagreb, 3.1.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ uputio je božiænu èestitku patrijarhu Srpske
pravoslavne Crkve Irineju, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije. U èestitki piše: „Srdaèno Vam
zahvaljujem na èestitkama, koje ste uputili meni i meni
povjerenim katolièkim vjernicima, prigodom božiænih i
novogodišnjih blagdana. Bog je, želeæi biti ljudima blizak,
odaslao svoga Sina u ljudskom oblièju. Stoga se radujmo i
zahvaljujmo Ocu koji nam i ove godine dolazi u liku Djeteta,
tražeæi prikladan stan u srcima svojih vjernika. Vama, Vaša
Svetosti, Vašim preosveštenim episkopima, sveæenstvu,
monaštvu i svim vjernicima Srpske pravoslavne Crkve želim
sretan Božiæ i Božjim blagoslovom prožet svaki trenutak
nove 2014. godine. Povezan s Vama zajedništvom iste vjere,
iskreno Vas u Kristu pozdravljam s izrazima osobitog
poštovanja".
Kardinal Bozaniæ èestitao Božiæ metropolitu Pavloviæu
Zagreb, 3.1.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip
Bozaniæ
uputio
je
božiænu
èestitku
srpskopravoslavnom metropolitu zagrebaèko-ljubljanskom
Jovanu Pavloviæu, prenosi Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije. "Srdaèno Vam zahvaljujem na èestitkama koje
ste uputili meni, biskupima, sveæenicima i vjernicima,
prigodom božiænih i novogodišnjih blagdana. Radi nas ljudi
i radi našega spasenja, Bog silazi s nebesa i ulazi u naše
obitelji, u naša srca te našu osobnu i zajednièku povijest.
Neka i ove godine naša srca ispuni nada i radost sadržana u
pjesmi: "Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre
volje". Vama, Vašem sveæenstvu i vjernicima, želim sretan
Božiæ i Božjim blagoslovom prožet svaki trenutak nove
2014. godine. Povezan s Vama zajedništvom iste vjere,
iskreno Vas u Kristu pozdravljam s izrazima osobitog
poštovanja", napisao je kardinal u èestitki.
Misa zahvalnica u povodu 22. obljetnice odlaska JNA iz
Splita
Split, 4.1.2014. (IKA) – U prigodi 22. obljetnice odlaska
nekadašnje JNA iz ratne luke Lora, župnik splitske katedrale
Sv. Dujma don Tomislav Æubeliæ u koncelebraciji s trojicom
sveæenika predvodio je u subotu 4. sijeènja u splitskoj
prvostolnici sveèanu pjevanu misu zahvalnicu. Uz najviše
predstavnike grada, na misi su bili i predstavnici Županije,
Udruge dragovoljaca HRM, sindikata, politièkih stranaka te
brojni graðani.
Domovinske vijesti
Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
èestitao Božiæ pravoslavnim vjernicima
Sisak, 4.1.2014. (IKA) - Predsjednik Vijeæa Hrvatske
biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisaèki
biskup Vlado Košiæ èestitao je Božiæ vjernicima Srpske
pravoslavne Crkve, Makedonske pravoslavne Crkve i
Bugarske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. Èestitke je uputio
srpskopravoslavnom metropolitu zagrebaèko-ljubljanskom
o. Jovanu Pavloviæu, gornjo-karlovaèkom episkopu o.
Gerasimu Popoviæu iz SPC; strumièkom metropolitu o.
Naumu Ilievskom i o. Kirku Velinskom iz MPC, te o. Emilu
Cenovu Angelovu, sveæeniku Bugarske pravoslavne Crkve u
Hrvatskoj. Biskup Košiæ uputio je èestitke i sisaèkom parohu
o. Veselinu Ristiæu, sisaèkom parohu u miru protojereju
stavroforu Petru Olujiæu, te stupovaèkom parohu o. Daliboru
Petkoviæu. „Radujmo se i veselimo se svim srcem i svom
dušom jer dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleæima mu
je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeèni,
Knez mironosni", poruèio je biskup u èestitki, poželjevši i
mirom te svakim dobrom ispunjenu novu 2014. godinu.
Biskup Škvorèeviæ èestitao Božiæ pravoslavnim
vjernicima
Požega, 4.1.2014. (IKA) - Prigodom svetkovine Božiæa po
julijanskom kalendaru požeški biskup Antun Škvorèeviæ
uputio je èestitku srpskopravoslavnom metropolitu
zagrebaèko-ljubljanskom Jovanu Pavloviæu, episkopu
osjeèko-poljskom Lukijanu Vladulovu, te odreðenom broju
sveæenika i javnih dužnosnika Srpske pravoslavne Crkve i
Makedonske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj. U èestitci
episkopima, sveæenicima, monaštvu i svim pravoslavnim
vjernicima biskup spominje kako „u svijetu bezbrojnih
žalosnih vijesti i zla, mraka i beznaða, nebeskom jasnoæom
svijetli vjeèno Betlehemsko Svjetlo, Božanska Ljubav koja
grli svakoga od nas, preuzima naše slabosti i jade,
siromaštvo i smrt i poklanja nam nadu". Biskup dodaje da
moli kako bi „neugasivo Svjetlo doprlo do svakog hrvatskog
graðanina, prodrlo u naše obiteljske i društvene tame,
osvijetlilo putove srca i dovelo nas do punine Smisla".
Poželio je blagoslovljenu novu godinu ispunjena Svjetlom.
Preminula S. M. Paulina Filipoviæ
Sestra zajednice Školskih sestara franjevki Bosanskohrvatske provincije Preèistog srca Marijina
Zagreb, 4.1.2014. (IKA) - U subotu, 4. sijeènja u Klinièkoj
bolnici Dubrava u Zagrebu u 79. godini života i 55. godini
redovništva preminula je s. Paulina Filipoviæ, sestra
zajednice Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske
provincije Preèistog srca Marijina.
Pogrebni obredi bit æe u srijedu, 8. sijeènja, na mjesnom
groblju Sv. Rok u Kloštru Ivaniæu u 12 sati, a potom æe se
slaviti misa zadušnica u župnoj crkvi Uznesenja Blažene
Djevice Marije u Kloštru Ivaniæu.
S. Paulina, krsnim imenom Mara, roðena je 27. sijeènja
1935. godine u Proslapu, u župi Uznesenja Blažene Djevice
Marije u Rami na Šæitu, od oca Mije i majke Ruže r. Lovriæ
kao treæe od petero djece.
U zajednicu Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske
provincije Preèistog srca Marijina primljena je 23. sijeènja
1958. u Sarajevu u Franjevaèkom samostanu Sv. Ante na
Bistriku gdje je zapoèela redovnièku formaciju. U
postulaturu je primljena 22. veljaèe 1959. u Buèiæima, a
godinu novicijata zapoèela je 22. kolovoza 1959. u Kloštru
Ivaniæu. Prve redovnièke zavjete položila je 23. kolovoza
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
13
Domovinske vijesti
1960. pod redovnièkim imenom s. Paulina. Doživotne
zavjete položila je 23. kolovoza 1965. u Kloštru Ivaniæu.
Redovnièko posveæenje i svoje franjevaèko poslanje živjela
je služeæi kao kuharica u mnogim podružnicama od Sarajeva
do Zagreba. Službu kuæne predstojnice obnašala je u
zajednici sestara u Franjevaèkim samostanima na Plehanu i u
Sarajevu na Bistriku. Od 2003. godine pa sve do svoje smrti
s. Paulina je živjela u samostanu Navještenja Gospodinova u
Zagrebu gdje je noseæi u vjeri križ bolesti doprinosila
poslanju svoje Zajednice i Crkve.
U petak, 3. sijeènja s. Paulina odvezena je u bolnicu gdje je
hospitalizirana nakon pada pri kojem je zadobila višestruke
frakture rebara. Unatoè dobivenoj terapiji stanje se pogoršalo
te je u jutarnjim satima 4. sijeènja 2014. opremljena svetim
sakramentima u Gospodinu preminula.
Nadbiskup Barišiæ krstio dvije djevojèice
Split, 5.1.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Preèistog Srca
Marijina - Gospe Fatimske na Škrapama u Splitu, 5. sijeènja
u prijepodnevnom misnom slavlju, splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ podijelio je sakrament krštenja Riti
Lovriæ i Emanueli Prološæiæ. Obje djevojèice osmo su dijete
u svojim obiteljima.
"Svako zaèeto dijete je Božja poruka ljudima da u nas ima
povjerenja, a svako roðeno i prihvaæeno dijete je naša poruka
Bogu da imamo vjeru u život. Svaki novi život je blagoslov i
dar, no nažalost statistike svjedoèe suprotno. Sve je manje
raðanja i zato je danas potrebno više ovakvih obitelji koje su
male u Splitu, a još manje i anonimne u Hrvatskoj i svijetu, a
vrlo su važne jer su upalili toliko svjetala. Bez raðanja sve se
urušava pa se postavlja pitanje zašto društvo, ustanove i
najodgovorniji ostaju na to gluhi i slijepi i zašto se tako malo
vrednuje i podržava obitelji, ne samo financijski nego
moralno", rekao je nadbiskup i zamolio Gospodina da
osvijetli naše unutarnje stanje i meðusobne tame i da nas
uèini svjedocima svjetla, a to može samo ako se
opredijelimo biti njegovi i nastavimo neprestano zahvaljivati
na daru djece, ali i vlastitog krštenja.
Župnik don Mijo Grozdaniæ zahvalio je nadbiskupu što je
svojom prisutnošæu posvjedoèio koliko se Crkva raduje
životu. Na kraju misnog slavlja nadbiskup je èestitao
obiteljima i ponovio kako æe društvo izaæi iz krize i biti
normalno samo ako nam obitelji budu brojne. Obiteljima
Lovriæ i Prološèiæ udijelio je knjigu, pismo i novèani poticaj,
dar kojim Splitsko-makarska nadbiskupija izražava podršku
obiteljima s èetvero i više djece.
Bogojavljenje – Dan Svetog djetinjstva u požeškoj
katedrali
Djeca su pod vodstvom s. Karoline Mièanoviæ uprizorila
trojicu mudraca s istoka i pozvala na molitvu i žrtvu te
novèani dar za gladnu djecu u misijskim zemljama
Požega, 6.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, 6.
sijeènja požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je
euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali. Na poèetku su
nastupila djeca koja su pod vodstvom s. Karoline Mièanoviæ
uprizorila trojicu mudraca s istoka i protumaèila znaèenje
Bogojavljenja kao Dana Svetog djetinjstva i pozvala na
molitvu i žrtvu te novèani dar za gladnu djecu u misijskim
zemljama. Biskup je u pozdravu istaknuo kako trojica
mudraca predstavljaju pogane koji su našli put do Krista,
prihvatili ga i poklonili mu se te tako oznaèavaju Crkvu u
njezinom katolicitetu kojim obuhvaæa sve narode i u svim
vremenskim epohama. Ujedno je spomenuo kako je u
nedjelju naveèer i u katedrali blagoslovljena voda koja
14
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
podsjeæa da je Isus svojim krštenjem u Jordanu posvetio
vodu i cijelu prirodu usmjerio prema njezinoj punini. Pozvao
je nazoène da u toj širini vjere u svoje srce na poseban naèin
ukljuèe siromašnu i gladnu djecu u misijskim zemljama te
im iskažu svoju dobrotu „kao što ju je nama svima iskazao
Isus Krist".
U homiliji biskup je djeci na dijaloški naèin protumaèio
kako je Isusovo roðenje u Betlehemu pokrenulo zemlju i
nebo, ljude i prirodu te se taj pokret nije zaustavio do danas i
da je „èudesno što je došao do nas, zahvatio nas, uèinio
dionici Božjeg okupljanja svih naroda u Crkvi te se tako
ostvaruje viðenje proroka Izaije".
Dodao je da je u Isusovo vrijeme kao i danas bilo ljudi koji
nisu bili zatvoreni u svoj znanstveni, politièki, gospodarski
ili drugi svijet, nego su bili otvoreni srcem i umom za više
Božje stvarnosti, spoznali ih, prema njima oblikovali svoj
život i imali iskustvo ljudske punine i dostojanstva. Meðu
takve se pred dogaðajem Isusa Krista svrstavaju mudraci s
istoka koji slijede zvijezdu, ono što svjetluca u stvarnosti
oko nas kao poziv na drugaèije i više, prepoznaju to u Isusu
Kristu i njemu povjeravaju svoj život. Biskup je izrazio
radost što su neka od djece na poèetku ovog slavlja
uprizorila trojicu mudraca i tako posvjedoèila da se i ona
žele s njima svrstati meðu one koji su otvoreni i u Isusu
Kristu pronalaze istinu i smisao svoga postojanja.
Misa o Bogojavljenju u osjeèkoj konkatedrali
Osijek, (iKA/TU) – Na svetkovinu Bogojavljenja, 6. sijeènja
u osjeèkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla misno slavlje
predvodio je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup u miru Marin
Srakiæ u zajedništvu s domaæim župnikom mons. Adamom
Bernatoviæem, vlè. Robertom Jugoviæem, prefektom u
Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu i vicekancelarom
Nadbiskupskog ordinarijata u Ðakovu, vlè. Tomislavom
Lasiæem i ðakonom Dejanom Henèiæem.
Na poèetku misnoga slavlja nadbiskup Srakiæ zaželio je
svima sretnu novu godinu, a vjernicima koji po julijanskom
kalendaru slave Badnjak te Božiæ zaželio je da blagdane
dožive u radosti i miru, kako bi svi zajedno živjeli u mirnoj
Domovini.
Pitanja "tko sam ja, odakle dolazim i kamo idem, zašto
toliko zla u svijetu, što nam ostaje nakon ovoga života,
pitanja su koja proistjeèu iz zajednièkog propitkivanja o
smislu koji trajno uznemiruje ljudski duh", iznio je dijelove
misli bl. pape Ivana Pavla II. na poèetku svoje homilije
mons. Srakiæ. "Suvremena kultura na ta pitanja bahato gleda
s visoka, a zapravo nitko ne može izbjeæi ta pitanja. Premda
svatko može na ovo odgovoriti kako hoæe, nema prava
braniti nikome da si postavlja ova pitanja. Mogli bismo reæi
da je èovjek u samoj svojoj egzistenciji jedno pitanje. On je
pitanje, ali ne i odgovor. Èovjek je tražitelj istine i on to
oèituje od djetinjstva do duboke starosti i dok istražuje
postavlja si pilatovsko pitanje – što je to istina? Na njega je u
raznim povijesnim razdobljima dobivao razlièite odgovore.
Danas se èovjek nalazi kao u nekakvom supermarketu – od
kada uðeš do kada izaðeš samo najrazlièitije ponude.
Subjektivizam koji vlada svijetom pretvara èovjeka u
individualca koji se smatra slobodnim i koji može raditi ono
što mu se sviða i što mu odgovara. Ima li onda odgovora na
to životno pitanje? Ako nema tada je èovjek strašno,
apsurdno i nesretno stvorenje", potaknuo je na razmišljanje
nadbiskup.
Nakon evanðeoskoga odlomka ðakon Henèiæ proèitao je
tradicionalni proglas o svetkovini Vazma i tijeku liturgijske
godine.
ika
Svetkovina Bogojavljenja u zagrebaèkoj katedrali
U hrvatskome društvu: zalažem li se za dobro i istinu ili me
lako – naroèito medijskom galamom – uvjere da vjernici
trebaju mirovati u skladu s nalozima i ucjenama privremenih
gospodara?
Zagreb, 6.1.2014. (IKA) – Na svetkovinu Bogojavljenja, 6.
sijeènja euharistijsko slavlje u zagrebaèkoj katedrali u
koncelebraciji s prebendarom Prvostolne Crkve zagrebaèke
Brankom Picekom, predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup
Ivan Šaško.
U homiliji je istaknuo kako se u ovoj svetkovini "na
predivan naèin sažima cijeli Božiæni ciklus liturgijskoga
vremena: od išèekivanja, pozornoga razmatranja, tihe
molitve i vapaja za prepoznavanjem Boga, preko
neoèekivanoga dogaðaja i dara prepoznatoga dolaska Boga u
Djetetu".
U osvrtu na evanðelje, istaknuo je kako ono pokazuje „dva
pristupa jednomu putu koji se èas gubi, pa opet pronalazi;
koji èovjek ponekad pogubno mijenja, pa opet ustrajno i
nepopustljivo slijedi. Mudraci kao slika jednoga, a Herod
kao slika drugoga pristupa; jasno postavljeni jedan nasuprot
drugomu, dok ih obasjava svjetlo božanskoga sjaja. Danas ih
vidimo takvima, ali u našim životima ponekad nema
dovoljno svjetla i obrisi nisu nipošto razvidni".
Posvijestio je kako je puno pojmova u kojima se može
odraziti otajstvo ove svetkovine, a jedan od njih je
'poniznost'. "Velika je to rijeè Bogojavljenja. Poklonstvo
kraljeva, onih uz koje se veže metafora moæi, najjaèe govori
o poniznosti", rekao je biskup Šaško te istaknuo kako "nije
dostatno poklonstvo, jer je i Herod glumio da se želi
pokloniti. Poniznost, ako je istinska, uz sebe veže darovanost
i prinošenje".
Nadalje je pojasnio, kako "kultura Kristova utjelovljenja na
koju se oslanja Crkva izrasta iz poniznosti i darovanosti koja
se prevodi kao sebedarje Bogu", jer "poznati su nam pokloni
i nakloni, darovi i darivanja koja odišu sebiènošæu i
pokvarenošæu; ostavljanje dojma koje služi neèemu drugom.
Ovi mudri ljudi bili su na primanju kod Heroda, ali je njihov
cilj bilo primanje kod Isusa. Naklone i taštinu, pohvale i
planove ostavili su u Herodovu dvoru. Tamo je baš to na
cijeni".
Istièuæi, kako evanðelje ne spominje niti jednu njihovu rijeè
pred Isusom, biskup Šaško je primijetio "kako bismo mogli
reæi da su poklonstvo i darivanje; prepoznavanje i divljenje;
slušanje i ispunjenje odlike susreta s Bogom i odlike koje
preobražavaju susrete ljudi meðu sobom. Po tome ljudi
postaju ljudskiji, jer se ljudskijim ne postaje po ljudskome,
nego po božanskome".
Upuæujuæi na darove koje donose mudraci, istaknuo je kako
oni zlato, tamjan i smirna pripadaju Bogu.
„Svojom gestom ti ponizni ljudi govore da Bogu daju ono
što Bog daje èovjeku: da vide ogranièenost stvorenoga
svijeta i bezgraniènost njegova Stvoritelja; da vide
nepostojanost ljudske molitve i stalnost Božjega milosrða;
da vide smrtnost svega što postoji i vjeènost na koju Bog
poziva i jedini može darovati. Ljudi su to koji su izišli ne
samo iz svoje zemlje, nego i iz svoje sebiènosti. Nisu gledali
sebe, nego stvarnost koja ih nadilazi; zagledani u nebo
shvatili su da je istinu moguæe i tamo susresti i da je
potrebno nauèiti ju èitati. Zapravo su suprotnost kraljevanju,
jer nemaju prijestolja koje bi branili, a ono što posjeduju
radosno daruju novomu kralju. Tako se jedni boje istine, a
drugi ju traže; jedni ostaju zatvoreni, a drugi slijede slutnje
koje traže otvorenost. Izmeðu njih nalazi se put i svjetlo –
prava metafora života", istaknuo je.
Podsjeæajuæi kako Gospodin svojim utjelovljenjem "postaje
bliz svakomu od nas", upozorio je kako "više nemamo
Domovinske vijesti
izgovora da ga ne možemo vidjeti, da ga ne možemo
susresti, da ga ne poznajemo".
Dok zahvaljujemo Bogu što nam se objavio u našim
životima; što je u njih posijao tragove svjetla, osobito po
ljudima koji unose ljubav i sebedarje, radost i prihvaæanje,
ne zaboravimo se pitati kada smo to nalik mudracima, a kada
Herodu, rekao je biskup Šaško, te vjernike pozvao na
promišljanje "Jesam li sjajno svjetlo za ljude koji oko mene
traže Boga, koji susreæu Crkvu? Jesam li radost ili tuga,
svježina ili zadah; traži li moje srce ili postajem umišljen da
nema što tražiti i da ne postoje novi putovi? Èekam li
Nekoga ili trebam potražiti neke nove pismoznance koji æe
me uputiti. Sa svojim bližnjima, u obitelji, jesam li mudrac
ili Herod? U hrvatskome društvu: zalažem li se za dobro i
istinu ili me lako – naroèito medijskom galamom – uvjere da
vjernici trebaju mirovati u skladu s nalozima i ucjenama
privremenih gospodara?"
Na misi su pjevali Koralisti zagrebaèke katedrale.
Svetkovina Bogojavljenja u Splitu
Split, 6.1.2014. (IKA) - U splitskoj katedrali Sv. Dujma na
svetkovinu Bogojavljenja 6. sijeènja, splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ predsjedao je sveèanim
koncelebriranim euharistijskim slavljem. "Svetkovina
Bogojavljenja oèitava otajstvo Boga koji èovjekom posta.
Božiæ je Božji dolazak, a Bogojavljenje je pokret ljudskog
roda ususret Gospodinu. Svatko od nas nosi tu ljudskost koja
je umrežena s drugima. Dolazeæi danas s mudracima
pokloniti se pred Betlehemsko dijete nosimo mu cijeli svoj
život ", rekao je u uvodu nadbiskup. Po drevnom obièaju
Crkve na svetkovinu Bogojavljenja, odmah poslije
navještaja evanðelja, proglašava se svetkovanje Vazma i
tijek liturgijske godine. Tako je sveèanim napjevom
proglašeno vrijeme svetkovanja Uskrsnuæa Gospodinova i
ostalih velikih blagdana.
Nadbiskup je na poèetku homilije pojasnio da po tradiciji,
Isusu dolaze tri mudraca koji obuhvaæaju univerzalnost
ljudskog roda i sve dimenzije života od roðenja do smrti,
traže i idu u susret svome Spasitelju. "Što mudrace pokreæe
da se upute iz svoga svakodnevlja, iziðu iz svojih obzorja i
krenu na ovakav put? Sigurno ih nosi želja za promjenom,
pravdom, dobrotom i solidarnošæu jer osjeæaju da je to ono
što èovjeka èini radosnim", rekao je nadbiskup i istaknuo
kako su se Herod kao i cijeli Jeruzalem uznemirili jer znaju
da Njegovim dolaskom moraju mijenjati svoje živote te izaæi
iz svoje sigurnosti i egoizma. U nastavku se istaknuo da se
svi trebamo zapitati je li Božiæ i svetkovina Bogojavljenja
poziv svima da krenemo na put kojim idu mudraci, ili je za
nas ovo blagdansko vrijeme samo senzacija koja æe trajati
nekoliko dana. "Ako nikada do sada u životu nismo bili kao
mudraci pred Betlehemskim djetetom, pokušajmo to od
danas biti", zakljuèio je nadbiskup.
Prije sveèanog blagoslova nadbiskup je uputio èestitku
svima koji slave Božiæ po julijanskome kalendaru,
pravoslavcima i katolicima istoènog obreda. "Ne zaboravite
im i vi uputiti svoju èestitku jer smo svi kršæani, to je naš
Božiæ i ako netko od njih to prikriva u strahu da æe ih ljudi
drugaèije gledati i da æe se pitati tko su, oslobodite ih toga
svojom èestitkom", poruèio je nadbiskup i zaželio
vjernicima da ih svetkovina Bogojavljenja uèini suputnicima
mudraca. Za vrijeme euharistijskoga slavlja pjevanje je
predvodio Mješoviti prvostolni zbor, pod ravnanjem mo.
Šime Maroviæa, uz orguljsku pratnju s. mo. Mirte
Škopljanac Maèine.
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
15
Domovinske vijesti
Biskup Bogoviæ na Bogojavljenje u Slunju
Nakon mise biskup se pridružio vjernicima koji su po
tradiciji zaplesali kolo Janje moje
Slunj, 6.1.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ tradicionalno je na Bogojavljenje 6. sijeènja
predvodio misu u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Slunju.
Koncelebrirao je župnik mons. Mile Peciæ. Kao što su tri
mudraca našli Isusa zahvaljujuæi znakovima svog vremena i
mi smo ove godine na (s)udbinskim razgovorima pozvali
naše mudrace da pronaðu današnje znakove vremena. Kao
što su Gašpar, Melkior i Baltazar slijedili svjetlo vjere i došli
do cilja, tako i mi trebamo èuvati svoje svjetlo vjere koje se
nalazi u našim obiteljima. Današnji svijet bit æe sretniji ako
odnosi meðu ljudima budu bolji. U tome nam pomažu tri
rijeèi: odgoj, sloboda i križ. Odgoj znaèi rast u pravilnom
odnosu ka Bogu, sloboda znaèi da nisi ovisan o lošim
stvarima, a za to treba križ odnosno napor i znoj u borbi za
istinu. Ako budemo imali takve putokaze možemo doæi do
svojih ciljeva, rekao je biskup. Nakon mise biskup se
pridružio vjernicima koji su po tradiciji zaplesali kolo Janje
moje.
Svetkovina Bogojavljenja u rijeèkoj katedrali
Kraljevi su došli iz poganskih naroda i na putu su naišli na
zapreke. Jesmo li mi zapreka onima koji žele doæi Isusu
Rijeka, 6.1.2014. (IKA) - "Kraljevi su došli iz poganskih
naroda i na putu su naišli na zapreke. Jesmo li mi zapreka
onima koji žele doæi Isusu?", upitao je rijeèki nadbiskup
Ivan Devèiæ na poèetku misnoga slavlja brojne vjernike koji
su na Bogojavljenje, u ponedjeljak 6. sijeènja došli u rijeèku
katedralu Sv. Vida.
Katolici vjeruju da su se po Isusu Kristu ispunila obeæanja
koja je Bog po prorocima objavio i dao izabranom narodu, a
preko njega i svim ljudima, istaknuo je nadbiskup Devèiæ u
propovijedi, dodajuæi kako se u tom smislu tumaèi odnos
izmeðu èitanja proroka Izaije i Evanðelja po Mateju. S
obzirom na Izaijin i Matejev tekst pred onima koji ga èitaju
može doæi do sumnje govore li Izaija i Matej o istoj stvari,
upozorio je rijeèki nadbiskup. Ta sumnja nije bezazlena
kako se na prvi pogled èini i sa sobom vuèe pitanje je li Isus
doista donio ispunjenje starozavjetnih Božjih obeæanja.
Upravo je to bio kamen spoticanja Židovima koji su
oèekivali Mesiju koji æe doæi u slavi i moæi. "Buduæi da Isus
nije došao na oèekivani naèin, nego se pojavio kao slabo i
bespomoæno dijete i buduæi da mu je i kasnije bila strana
svaka primjena sile, mnogi nisu u njemu prepoznali
oèekivanog Mesiju koji æe osloboditi Izrael. To je bio razlog
zašto su ga se odrekli i nastavili i dalje oèekivati Mesiju s
moænom rukom", pojasnio je.
Osvrnuvši se na sumnje u suvremenom kontekstu, podsjetio
je na pitanja koja ateisti i agnostici èesto postavljaju
vjernicima: Ako je Bog toliko ljubio svijet, kao što vi
kršæani tvrdite, zašto je svijet još uvijek takav, zašto u njemu
još uvijek ima zla i nepravde? „Svaka majka i svaki otac
imaju iskustvo nemoæi svoga djeteta, kao i iskustvo njegove
potrebe za ljubavlju. Ali oni istovremeno osjeæaju i njegovu
moæ, koja biva to veæa što ga više ljube. Ljubeæi nemoæno
biæe koje su rodili, ono ih mijenja, njihovi životi dobivaju
zajednièko središte, koje je upravo njihovo dijete. Oni više
nisu usredotoèeni svako na sebe niti samo jedno na drugo,
nego im je sva pažnja i sva ljubav usmjerena na treæe: na
njihovo dijete. Ono postaje smisao njihova postojanja, ono
njima vlada, njegove su potrebe i želje za njih zapovijed",
odgovorio je nadbiskup. Isus je rodivši se kao dijete htio u
nama probuditi ljubav na koju nas poziva. Pozivajuæi nas da
se brinemo o njemu kao što se roditelji brinu za svoje dijete,
16
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
Bog je htio postati naša ljubav, naš zajednièki smisao,
središte našeg života. Postajuæi dijete, on nas je htio
mijenjati kao što dijete mijenja one koji su ga rodili dajuæi
novi sadržaj, novi smisao i usmjerenje njihovim životima. U
tom smislu u mudracima s istoka možemo prepoznati one
koji su dijete Isusa prihvatili sa svom ljubavlju, podloživši se
potpuno njegovim potrebama i zahtjevima, njegovu naèinu
života i postupanja te su time postali njegovim suradnicima.
Zakljuèujuæi propovijed otvorio je pitanje o tome kako su se
vjernici poklonili Betlehemskom Djetetu, kako su odgovorili
na ljubav koju od njih oèekuje? "Upravo o tome ovisi kojim
æemo putem, nakon ovih blagoslovljenih dana, poæi u život,
onim istim kao prije ili drugim, onim kojim su se prije dvije
tisuæe godina iz Betlehema u svoj zemlju vratili prvi
poklonici s istoka i toliki poslije njih. Drugim rijeèima, je li
nas Božiæ promijenio ili smo nakon njega isti kao prije?"
Na Bogojavljenje biskup Uziniæ slavio misu u crkvi
Domino
Dubrovnik, 6.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja
u ponedjeljak 6. sijeènja dubrovaèki biskup Mate Uziniæ
predvodio je euharistijsko slavlje u crkvi Domino u
Dubrovniku. Govoreæi o Bogu koji se objavljuje svima,
rekao je da Bog "nije došao samo za nas; jer svi ljudi, makar
ga ne spoznaju, makar ne znaju za njega, èak i oni koji
možda ne ispovijedaju njegovu egzistenciju æe, ako budu
živjeli po svojoj savjesti i trudili se biti bolji ljudi, biti oni
koji æe biti spašeni, jer on je došao za sve". Nakon toga je
prikazao likove iz evanðeoskog odlomka posvješæujuæi
okupljenima kakav vjernik treba, odnosno ne treba biti.
Rekao je da vjernik ne smije biti poput Heroda, tj. ne smije
"svoje želje i planove staviti ispred Božjih želja i planova. U
izboru izmeðu Boga i njegove volje, te sebe i svoje volje,
Herod se odluèuje za provoðenje svoje volje. Ne vidi ništa
drugo doli vlastitu korist i spreman je na sve, bez obzira na
cijenu i žrtvu drugih, pa èak i onih najnevinijih", te to i
aktualizirao: "Možda je Herod èak smatrao da je njegova
obveza po svaku cijenu braniti svoje kraljevstvo, kao što su
to èini mnogi diktatori i prije i nakon njega, a i danas èine
razlièiti Herodi i gospodari kaosa, kako ondje gdje se, zbog
sebiènih interesa proljeva krv nedužnih, tako i ondje gdje se,
u ime vlastite koristi i vlastitih probitaka i bez obzira na
pravdu, Božje i ljudske zakone koji poèivaju na temeljima
naèela prirodnog zakona, Isusa ne samo pokušava ubiti, nego
i ubija u milijunima ubijenih, prevarenih, osramoæenih,
prezrenih". Biskup je upozorio i da „ne smijemo biti niti
pasivni kao glavari sveæenièki i pismoznanci narodni. Oni
znaju gdje je Mesija i sposobni su ga pokazati drugima,
nažalost pokazali su ga onome kome nisu trebali, ali sami ne
èine ništa da bi ga osobno otišli potražiti i pronaæi". Nakon
što je pokazao kakav vjernik ne treba biti, došao je i do
pozitivnog primjera, a rijeè je o mudracima: "Oni nas svojim
ponašanjem uèe što bismo i mi trebali èiniti. Kad su ugledali
zvijezdu bez dvoumljenja su krenuli na put. Napustili su
vlastit dom, poznate osobe, udobnost domovine i krenuli u
neizvjesnost. Da su poèeli raèunati na opasnosti na koje æe
naiæi, meðu koje spada i nesklonost politièkih vlasti koje,
danas kao i juèer, nemaju previše razumijevanja za ljude koji
su se dali u potragu za Bogom i koji u svom životu Boga
stavljaju na prvo mjesto, zasigurno ne bi nikad krenuli na
put. Bili bi, poput glavara sveæenièkih i pismoznanaca
narodnih, uljuljani u svoj mir i neaktivnost. Oni, meðutim
nisu takvi. I zato su našli novoroðenèe kojemu su iskazali
štovanje. I zato su bili sposobni otkriti pravu opasnost,
upozoriti one koji su bili ugroženi i zaobiæi one koji
ugrožavaju. I zato su nama primjer, ali i sveti zagovornici. I
ika
neka nas njihov primjer potakne, a zagovor pomogne, da i
mi budemo poput njih, da i mi stavimo Boga ispred svega,
da bi doista tražili Krista bez obzira na cijenu i da bi ga našli,
susreli i dopustili mu da i nas promjeni i – slobodne od
Heroda i njegovih zamki, ali i nezainteresiranosti glavara
sveæenièkih i pismoznanaca – uèini svjedocima svoje
ljubavi".
Crkva Domino (Svi sveti; Domus Omnium Sanctorum)
graðena je od 1452. godine kao jedina trobrodna crkva XV.
st. u Dubrovniku. Apsida joj je pravokutna. U velikom
potresu 1667. godine je srušena, ali je u istom stoljeæu u
baroknom stilu i prepravljena. U crkvi se, uz ostala
renesansna i barokna djela, nalazi i pala Andree Vaccara
"Slava Sviju svetih" iz XVII. stoljeæa. Crkva je bila sjedište
bratovštine kamenara, a uz nju se danas nalazi muzej
posveæen dubrovaèkom komediografu Marinu Držiæu.
Svetkovina Bogojavljenja u Sisku
Sisak, 6.1.2014. (IKA) - Na svetkovinu Bogojavljenja, u
ponedjeljak 6. sijeènja, sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je sveèano misno slavlje u crkvi Sv. Kvirina u
Sisku. U koncelebraciji bili su domaæi župnik i biskupijski
ekonom mons. Zdravko Novak, kapelan vlè. Tomislav Kolar
i vlè. Janko Luliæ.
Na poèetku, pozdravljajuæi biskup Košiæ objavio je kako je
pokrenut postupak da ta crkva zaštitnika Biskupije sv.
Kvirina dobije naslov bazilike (basilica minor), te pozvao
okupljene na molitvu kako bi se ta nakana ove godine i
ostvarila.
U homiliji, biskup je istaknuo kako u ovom blagdanu
pronalazimo otajstvo, èinjenicu i istinu da se Bog ljudima
objavio. "Bog je prvi èovjeka tražio, jer je Bog
èovjekotražitelj, da bi tek onda èovjek postao bogotražitelj i
da bi nakon što bude pronaðen i obdaren Božjem blizinom i
sam njemu krenuo u susret".
Biskup se osvrnuo i na nekoliko velikih tema koje nosi
današnji blagdan. „U otajstvu Božiæa slavili smo Božji
dolazak nama u susret: Ljubav Božja prevelika, Primi pravu
put èovjeka! Bog se utjelovio, došao meðu nas, da onda i nas
potakne da mi doðemo njemu, da u trenutku kada shvatimo
koliko smo obdareni i mi njega darivamo", dodao je biskup
te u nastavku progovorio o temi dara i darivanja: "Što Bogu
dati, a da Bog to veæ nema? Priznati ga, pokloniti mu se,
primiti ga otvorena srca, darovati mu našu ljubav, darovati
mu sami sebe, to je ono što mu možemo dati. Kada otvorimo
srce, kako pjevamo u božiænoj pjesmi Djetešce nam se
rodilo: 'Isuse mileni, Bože moj, srce Ti dajem jer sam Tvoj',
to je ono do èega nas želi dovesti ovaj blagdan, da mi
zajedno s kraljevima sami sebe Bogu darivamo."
Govoreæi o temi odnosa znanosti prema vjeri biskup je
upozorio kako danas mnogi žele suprotstaviti znanost vjeri,
ali kako ona nikada nije bila u njezinoj suprotnosti, te je i
dao primjer svetih kraljeva èiji ih je rezultat znanosti doveo
do Boga.
Kao predzadnju temu biskup je istaknuo kako nam ovaj
blagdan progovara kome je sve otvoreno Kraljevstvo
nebesko te zakljuèio kako se baš u ovom dogaðaju i dolasku
kraljeva s istoka vidi da je ono otvoreno za sve narode
svijeta: "Bog je došao svima, svoju ljubav udijeliti svakom
èovjeku. Zato smo zahvalni danas slaveæi ovaj blagdan kao
dan svih ujedinjenih naroda. Svi se narodi ujedinjuju u
dolasku Bogu jedinome koji nas ljubi, koji k nama dolazi da
nama pomogne, te da mi budemo Božji ljudi i pripadnici
njegova naroda", rekao je biskup i još se na kraju osvrnuo na
temu odnosa vlasti prema vjeri, upozorivši kako èovjek treba
poštovati svaku vlasti, ali kako je Bog iznad svake vlasti.
Domovinske vijesti
Na kraju, biskupu na predvoðenju mise i vokalnom sastavu
"Lipe" na animiranju pjevanja, u ime župljana zahvalio se
mons. Novak.
Božiæni koncert klapa iz cijele Zadarske nadbiskupije
Pred brojnom publikom 23 klape predstavile bogatu božiænu
glazbenu baštinu iz svih krajeva Hrvatske
Zadar, 6.1.2014. (IKA) - Božiæni koncert klapa iz cijele
Zadarske nadbiskupije treæu godinu u nizu održan je na
svetkovinu Bogojavljenja u ponedjeljak 6. sijeènja u crkvi
Sv. Frane u Zadru. Pred brojnom publikom nastupile su 23
klape: trinaest muških, osam ženskih i dvije mješovite klape.
Nastupile su muške klape iz Zadra: Donat, Kalelarga, Galija,
Kontrada, Kaleta, Munita, Ponistra – Crno, Težaci – Paljuv,
Lancana – Novigrad, Condura – Nin, Sukošan, Kožino i Vir;
ženske klape Zikva – Pašman, Magnificat, Kapric i Anima
Maris iz Zadra, Luna – Kožino, Garofuli – Bibinje,
Kandelora – Zemunik i Libar – Privlaka te mješovite klape
Arsenal i Kolajna iz Zadra. U ime zadarskog nadbiskupa
Želimira Puljiæa, u prigodnoj rijeèi don Dario Tièiæ zahvalio
je svim izvoðaèima na dragovoljnom nastupu na tom
koncertu koji kao kulturni dogaðaj okuplja veliku pažnju
Zadrana u božiænom vremenu, te im je upravo ta podrška
publike najveæa plaæa i nagrada. Zahvalio je i organizatoru
koncerta Žanu Moroviæu, regens choriju zadarske katedrale
Sv. Stošije, na trudu uloženom u uspješnu organizaciju tog
dogaðaja koji mu je povjerila Zadarska nadbiskupija. "Taj je
koncert velika veèernja pohvala u èast Bogojavljenja kojim
se otvara i Devetnica sv. Stošije, zaštitnice Zadarske
nadbiskupije. Kao što je drevna Antiohija na svetkovinu
Bogojavljenja javljala drevnom Rimu datum slavlja Vazma,
tako i vi budite prenositelji Radosne vijesti bogoèovještva
Isusa Krista èiji roðendan slavimo ovih dana", poruèio je
Tièiæ izvoðaèima, poželjevši da radost vjere koju su
doživjeli, poput svetih mudraca pronesu u svakodnevnom
životu. "Koncert je živo svjedoèanstvo vjere iz koje je
izniknulo pregršt božiænih napjeva, popijevki i pjesama
kojima obiluje hrvatski narod. To je svjedoèanstvo da Bogu,
darovatelju svega, pa i dara glazbe, uzvraæamo hvalu
pjesmom. Na ovaj naèin èuvamo svoju tradiciju, svoj etnos i
vjeru. Nacionalno u Hrvata oduvijek je prožeto vjerom i
obrnuto", rekao je Moroviæ na koncertu završenom
zajednièkom izvedbom svih izvoðaèa skladbe 'Preveliku
radost' u obradi Joška Æalete. S po jednom skladbom,
izvoðaèi su predstavili bogatu božiænu glazbenu baštinu iz
svih krajeva Hrvatske.
Svetkovina Bogojavljenja u ðakovaèkoj prvostolnici
Ðakovo, 6.1.2014. (IKA/TU) – "Spasitelj svijeta, dijete
roðeno u Betlehemu, kao izdanak Davidove kraljevske loze,
nije samo spasitelj židovskoga naroda, nego svih naroda,
svih ljudi, èitave stvorene stvarnosti", rekao je ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u uvodu u sveèano misno
slavlje na svetkovinu Bogojavljenja u ðakovaèkoj
prvostolnici.
Prateæi drevni obièaj Crkve, vlè. Mario Brkiæ otpjevao je
navještaj svetkovanja Vazma, nakon èega se vjernicima u
homiliji obratio nadbiskup Hraniæ. Okupljenim vjernicima
nadbiskup je govorio o vrednotama koje nitko ne bi smio
dovoditi u pitanje, koje moraju biti neporecive u svim
kulturama i oblicima života, a bile su ujedinjene, èvrsto
postavljene i uglavljene u Djetetu kojemu su se poklonili
mudraci. "Te vrednote redovito u životu najprije otkrivaju
intelektualci, tj. ljudi koji su dobili dar promišljanja i
istraživanja stvarnosti", rekao je nadbiskup istaknuvši kako
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
17
Domovinske vijesti
je prvi zahtjev kršæanske univerzalnosti i opæeljudskog
zajedništva - priznati Boga u èovjeku. "Novoroðenoga kralja
kojega su mudraci našli pomoæu svoga prouèavanja zvijezda,
priznali su Bogom i èovjekom. Èovjeèanstvo, svi ljudi,
mogu se složiti u poklonu Bogu u èovjeku. Èovjek je
najveæa vrijednost, i to je put zajedništva svih ljudi i
naroda!", istaknuo je nadbiskup u propovijedi.
Usporedivši postupanje kralja Heroda prema mudracima s
današnjim iskustvima kada vlast iskorištava 'mudrace',
nadbiskup je izrazio žaljenje što se intelektualci èesto daju
manipulirati i podvrgavati ciljevima raznih ideologija i
vlastodržaca, pa i onih tiranskih. "Svjedoci smo da ljudi
znanosti i kulture, intelektualci, filozofi, književnici i
umjetnici, koji bi se morali baviti traženjem onog najboljeg
za sve ljude i za sav ljudski rod, koji bi morali u sebi nositi
poticaj za otkrivanje univerzalnih vrijednosti, ponekad služe
nekoj konkretnoj vlasti. Kad se oni poènu služiti i
dodvoravati vlasti, èesto postaju izvorište velikih zala",
rekao je nadbiskup, dodavši kako intelektualci, znanstvenici,
umjetnici moraju misliti svojom glavom te tražiti i zastupati
istinske vrijednosti, ali da bi to mogli, prvo se moraju i sami
pokloniti Bogu.
"Tri su velike vrijednosti bez kojih nema služenja opæem
dobru. To su poklon Bogu, poklon èovjeku te priznanje
Božjeg gospodstva", rekao je nadbiskup, istièuæi kako
poklon Bogu znaèi da èovjek mora biti u središtu svih
ljudskih nastojanja, da je on najveæa vrijednost. "Èovjeku se
možemo dostojno pokloniti tek kad se, najprije, poklonimo
Bogu", rekao je nadbiskup, dodavši kako je treæa vrednota
simbolizirana priznanjem kraljevskog dostojanstva Isusu:
"Kraljevsko dostojanstvo Boga i èovjeka u Isusu. To je ona
vrednota što je valja gajiti u životu ljudi - nazivamo je
etiènošæu - da priznamo istinu, pravdu i ljubav, da te
vrednote budu iznad svega, da se po tim naèelima svi
ravnamo u svom životu, da cijelo èovjeèanstvo to prihvati i
da to nikad ne dovodi u pitanje, da to budu neupitne
vrednote", zakljuèio je nadbiskup u homiliji.
Svetkovina Bogojavljenja u Puli
Pula, 6.1.2014. (IKA) - O svetkovini Bogojavljenja sveèano
koncelebrirano misno slavlje u pulskoj prvostolnici
predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša, a
koncelebrirali su generalni vikar i katedralni župnik mons.
Vilim Grbac, biskupijski kancelar i ekonom preè. Sergije
Jeleniæ i fra Bernardin Filiniæ iz obližnjeg Franjevaèkog
samostana Sv. Franje Asiškog u Puli.
Biskup je u prigodnoj homiliji istaknuo aktere svetkovine
Bogojavljenja: kralja Heroda koji predstavlja antiteiste, one
kojima je zadržavanje vlasti vrhovni prioritet; zatim
pismoznance koji sve vjerske obrede izvršavaju prema
propisima, ali bez da ta izvanjska vjernièka praksa dotakne
nutrinu, te naposljetku mudrace koji su došli izdaleka jer ih
je ljubav prema znanosti i prema Istini tjerala naprijed, u
potrazi za neèim novim, i kada to otkriju u dubini svoga srca
žele biti ponizni i pokloniti se. Tipièno je božanski da Bog
uzvisuje upravo neke koji su u našim oèima manji, smatramo
ih drugaèijima jer su druge vjere, druge nacije. Bog ne dolazi
samo vjernicima koji se zbog toga osjeæaju privilegirani, veæ
dolazi svima, on ne gleda ni na vjeru ni na naciju nego na
iskreno i dobro srce, naglasio je mons. Kutleša te nadodao
kako svatko od nas najbolje zna u koju od te tri vrste ljudi
pripada.
Tri mudraca dolaze tražiti novoroðenog kralja kod Heroda,
ali shvaæaju da Boga treba tražiti meðu malenim,
jednostavnim, neznatnim ljudima a ne meðu nekim velikim
osobama, koje mi ljudi smatramo znaèajnima. Bog se
18
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
pronalazi u malim jaslicama. Da bismo bili u razini maloga
djeteta trebamo se sagnuti, ako se ne spustimo ne možemo
uspostaviti dobar kontakt, nema onoga prisnoga kontakta
majke sa djetetom kojeg ona uvijek drži u visini svojih oèiju,
i pokazuje mu svoju ljubav. Bog se pronalazi u poniznosti a
ne u oholosti, Bog nam pokazuje da se ljubav pronalazi u
jednostavnim ljudima a ne u onima koji misle da nešto
vrijede; svi smo pred Bogom jednaki.
Biskup je u nastavku objasnio simboliku darova koje su
kraljevi donijeli Isusu: zlato predstavlja kralja, ali ne
zemaljskog vladara nego Kralja koji nas želi pridobiti za
kraljevstvo od onoga svijeta; donose mu tamjan kao znak
sveæenika koji je most izmeðu Boga i ljudi, izmeðu neba i
zemlje; te smirnu, pomast koja simbolizira umiranje i
spasenje. Isus Krist je sa svoga trona na križu spasio ovaj
svijet. Isus nas poziva da se i mi ugledamo na primjer
mudraca te da pred Isusa uvijek donosimo duhovne darove,
da svojim životom i svojim odnosom prema bližnjima
doprinesemo da ovaj svijet bude bar malo bolji. Današnja
nam svetkovina govori da se Boga traži u poniznosti i da se
pred Boga ne dolazi praznih ruku nego se donose dobra
djela, rekao je mons. Kutleša.
Kardinal Bozaniæ primio veleposlanika Republike
Azerbajdžan
Zagreb, 7.1.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u utorak 7. sijeènja u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu u posjet veleposlanika
Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj Kamila
Khasiyeva, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Zapoèele prijave za SHKM Dubrovnik 2014.
Dubrovnik, 7.1.2014. (IKA) - Prijave sudionika za Susret
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku otvorene su u
utorak 7. sijeènja i trajat æe do Pepelnice, 5. ožujka. Mladi iz
Republike Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine, prijavljuju
se svojim župnicima, a oni ih prijavljuju povjerenicima za
pastoral mladih u svojim biskupijama koji mlade prijavljuju
preko
online
sustava
na
web
adresi
(shkmdubrovnik.prijave.com.hr).
Mladi
iz
dijaspore
prijavljuju se u svojim hrvatskim katolièkim misijama koje
ih prijavljuju izravno tajništvu Organizacijskog odbora
SHKM-a (mladi2014@gmail.com).
SHKM Dubrovnik je deveti susret hrvatske katolièke
mladeži, a održat æe se 26. i 27. travnja 2014. godine.
Za dodatne informacije o SHKM može se obratiti voditelju
Pododbora za medije Šimi Zupèiæu na broj mobitela + 385
(0)91 3233904 ili e-mail mediji.shkm2014@gmail.com.
Poziv biskupa Uziniæa na Susret hrvatske katolièke
mladeži
Blaga i vrijednosti Dubrovnika ne nalaze se samo i
iskljuèivo u njegovim zidinama, niti u njegovim
umjetninama. Blaga Grada nalaze se, prije svega, u
njegovim ljudima
Dubrovnik, 7.1.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ uputio je poziv mladima da doðu na Susret hrvatske
katolièke mladeži koji æe se održati 26. i 27. travnja u
Dubrovniku. Poruèivši mladima da ih radosno oèekuje,
biskup u pozivu istièe: "Poznati dubrovaèki pjesnik Ivo
Vojnoviæ opisao je Dubrovnik kao uspavani grad koji živi na
hridima svoje nekadašnje slave. Èesto se i danas Dubrovnik
promatra takvim oèima. Prepoznajemo ga kao biser prošlosti
ika
i turistièku atrakciju, a ne vidimo blago koje krije unutar
svojih zidina. Blaga i vrijednosti Dubrovnika ne nalaze se
samo i iskljuèivo u njegovim zidinama, niti u njegovim
umjetninama. Blaga Grada nalaze se, prije svega, u
njegovim ljudima; u onima koji su ga s ljubavlju gradili i
uvijek iznova, nakon potresa i ratova, obnavljali, koji su u
njemu stjecali i razvijali svoje talente i sposobnosti, koji su
živjeli svoju vjeru i svoje kršæansko opredjeljenje, koji su
njegovu slobodu, dar višnjega Boga, èuvali i za nju se borili,
a blaga su i u onima koji danas u njemu žive. Susret hrvatske
katolièke mladeži 2014. dobra je prilika da upoznate
Dubrovnik kao živi grad, grad u kojemu postoji bogata
tradicija iskustva slobode, ali i grad u kojemu nove i mlade
generacije, ispunjene entuzijazmom i ljubavlju, ulažu svoje
srce i talente u izgradnju zajednièke i bolje buduænosti. Grad
Slobode, kako ga mnogi nazivaju, želi vas primiti u svoje
krilo 26. i 27. travnja 2014. Tih dana vam želimo, na posve
nov i drukèiji naèin, isprièati prièu o istinskoj ljubavi,
zajedništvu i slobodi. Živjeti u slobodi ne ukljuèuje mnogo
izgovorenih 'ne', veæ jedno 'da' Boga i Bogu. Kroz èitavu
povijest ljudskoga roda, Bog uvijek ponovo prilazi èovjeku
govoreæi mu svoj 'da' po kojemu ga želi uèiniti radosnim,
omoguæiti mu život u punini, osloboditi ga od propadljivosti.
Konaèni Božji 'da' izgovoren nam je u Isusu Kristu. Ipak, od
samog poèetka u svojoj slabosti èovjek na Božji 'da' koji
oslobaða, odgovara svojim 'ne' koji zarobljava. Dragi mladi
prijatelji, želja nam je da kroz ovo naše zajedništvo, za èije
smo geslo uzeli citat iz Poslanice Galaæanima, "Na slobodu
pozvani" (Gal 5, 13), svi zajedno odbacimo sve surogate i
lažne ideale koji nas vežu i sputavaju kako bismo na Božji
'da', koji nam je konaèno izgovoren u Isusu Kristu, rekli svoj
konaèni 'da' Bogu i tako, jedinstveni i neponovljivi poput
Dubrovnika, postali jedinstvena i neponovljiva Božja slika
kakvu je Bog u poèetku zamislio i po Isusu Kristu ostvario".
Božiæna èestitka biskupa Uziniæa vladiki Grigoriju
Duriæu
Dubrovnik, 7.1.2014. (IKA) – Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ uputio je božiænu èestitku vladiki Grigoriju Duriæu,
episkopu zahumsko-hercegovaèkom i primorskom, u kojoj
piše: "Otajstvo Božiæa koje svake godine slavimo otajstvo je
objave Božje ljubavi. Na traženje i išèekivanje èitavog
èovjeèanstva svemoguæi Bog u svojoj ljubavi i slobodi pruža
konkretan odgovor: utjelovljuje se u Isusu iz Nazareta i
uzima ljudsko oblièje da bi èovjeku i èovjeèanstvu pokazao
mjeru svoje ljubavi. Zato je Božiæ ponajprije radost koja se
temelji na èinjenici èudesnog oèitovanja Božje ljubavi, koja
èovjeka i èovjeèanstvo ne ostavlja u tami neizvjesnosti,
nesigurnosti, nego mu otvara horizont neizrecivoga dara:
Bog je Emanuel - S nama Bog. U duhu ovog radosnog i
otajstvenog božiænog oèitovanja Božje ljubavi, rado Vam
zahvaljujem na božiænoj èestitki i na nju uzvraæam istim
rijeèima: 'Mir Božji, Hristos se rodi!'
Neka Vama, svim Vašim suradnicima, sveæenicima,
monasima i monahinjama, kao i svim vjernicima Vaše
eparhije, Emanuel - S nama Bog daruje takoðer radosnu i
blagoslovljenu novu 2014. godinu!"
Domovinske vijesti
vjernicima božiænu poslanicu koju je potpisao arhiepiskop
Stefan.
U poslanici se istièe kako su prije samo nekoliko desetljeæa
bezbožni režimi promovirali uvoðenje odmora koji æe
zamijeniti velike kršæanske blagdane. Danas pak, kad su
mnogi crkveni blagdani postali i državni, zaboravlja se da
blagdan obuhvaæa bogoslužje, duhovni sadržaj i posjet
svetim mjestima. Na taj naèin se ponižava i omalovažava
kršæanska tradicija i na njeno mjesto nameæu se obièaji koji
obilježavaju tzv. moderno doba, upozorava se u poslanici.
Slobodu izbora u svakom smislu treba poštovati. No,
kršæanin se pokazuje i potvrðuje ne samo po imenu, nego po
vjeri i djelima u svom životu, istièe se u poslanici.
S. Liberija Luca Filipoviæ i s. Ana Uložnik krenule u
misije na Haiti
Djelovat æe u sirotištu-zavodu za prihvat djece bez roditelja
"Centar Alojzije Stepinac"
Zagreb, 7.1.2014.
(IKA) - Zahvalnim euharistijskim
slavljem koje je u utorak 7. sijeènja u zagrebaèkoj katedrali,
predvodio zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ, u
koncelebraciji s mons. dr. Jurjom Bateljom i mr. Josipom
Kuhtiæem, svoj misionarski put za misije na Haiti zapoèele
su s. Liberija Luca Filipoviæ i s. Ana Uložnik. Filipoviæ i
Uložnik pripadaju Služavkama Maloga Isusa, provinciji
Bezgrješnog Zaèeæa BDM iz Sarajeva. Djelovat æe u
glavnom gradu, Port-au-Prince, u sirotištu-zavodu za prihvat
djece bez roditelja "Centar Alojzije Stepinac". U njemu je
trenutaèno smješteno 48-ero djece. U homiliji biskup Pozaiæ
predstavio je njihov misijski put kao i zajednicu u koju
odlaze svjedoèiti za Isusa, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
Hrvatska rukometna reprezentacija posjetila poreèkog i
pulskog biskupa
Poreè, 7.1.2014.
(IKA) - Hrvatska rukometna
reprezentacija, za boravka u Umagu gdje se priprema za
Svjetsko rukometno prvenstvo, u utorak, 7. sijeènja sa
svojim vodstvom posjetila je poreèkog i pulskog biskupa
Dražena Kutlešu u Poreèu.
Biskup im je na poèetku izrekao svoju dobrodošlicu i zaželio
sve najbolje i mnogo uspjeha u životu i sportu. U prigodnoj
rijeèi koju je povezao sa svetkovinom Bogojavljenja
naglasio je da se uspjeh, sreæa nalaze u poniznosti, u
malenim stvarima, kao što su mudraci pronašli Boga u
malenom djetetu u jaslama i poklonili mu se. Važno je u
svim trenucima života biti i ostati èovjek i to ponizan èovjek.
Trener Slavko Goluža je uzvratio pozdravom i biskupu
darovao rukometnu loptu, kao i monografiju Hrvatski
rukomet s potpisima svih reprezentativaca. Nakon kratkog
èašæenja u dvorani biskupije ovjekovjeèen je susret
zajednièkom fotografijom u dvorištu biskupije.
Mons. Dražen Kutleša podijelio je svima prisutnima svoj
blagoslov i svakom sudioniku darovao papinsku i biskupsku
krunicu te knjižicu novog blaženika Miroslava Bulešiæa,
sveæenika i muèenika.
Makedonski vjernici u Hrvatskoj slave Božiæ
Zagreb, 7.1.2014.
(IKA) – Vjernici Makedonske
pravoslavne Crkve u Hrvatskoj sveèano su proslavi Božiæ
liturgijama koje je u Puli i Rijeci predvodio o. Vasil
Pecurovski, a u Splitu i Zagrebu o. Kirko Velinski. U
povodu Božiæa, Sveti arhijerejski Sinod Makedonske
pravoslavne Crkve - Ohridske arhiepiskopije uputio je
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Zareðen prvi ðakon iz misijskog sjemeništa u Sarajevu
Sarajevo, 29.12.2013. (IKA/KTA) - U tijeku sveèanog
euharistijskog slavlja na svetkovinu Svete obitelji, 29.
prosinca, u prepunoj sarajevskoj katedrali Srca Isusova
vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ
zaredio je bogoslova Jošta Mezega za ðakona. Bilo je to
prvo ðakonsko reðenje jednog kandidata iz Vrhbosanskoga
misijskog meðunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater u
sarajevskom predgraðu Vogošæa od njegova osnutka u
listopadu 2011. godine. Vlè. Jošt tim je reðenjem
inkardiniran u Vrhbosansku nadbiskupiju. Stoga je to na
odreðeni naèin i povijesni dogaðaj za to sjemenište i za
Vrhbosansku nadbiskupiju.
Na misi su koncelebrirali: savjetnik Apostolske nuncijature u
BiH mons. Joseph Puthenpurayil Antony, ravnatelj
Pazinskoga kolegija vlè. dr. Alejandro Castillo koji je
zadužen za Neokatekumski put u Bosni i Hercegovini, rektor
Sjemeništa u Vogošæi vlè. dr. Michele Capasso i još
dvadesetak sveæenika.
Na misi reðenja, osim župljana katedralne župe, sudjelovali
su i brojni vjernici iz raznih krajeva BiH i susjednih zemalja.
Buduæi da je vlè. Jošt poziv na sveæeništvo otkrio u okrilju
Crkve u svojoj Neokatekumenskoj zajednici, veæina
nazoènih je i pripadalo toj pokoncilskoj stvarnosti iz koje je
niklo stotinu sjemeništa Redemptoris mater po cijelom
svijetu.
U propovijedi kardinal Puljiæ istaknuo je važnost obitelji
koja je slika Trojstvenoga Boga na zemlji, u kojoj se raða
život te iz koje proizlaze zvanja na posveæeni život. Naglasio
je da je sveæenik pozvan biti u službi obitelji te dodao da su
u tom duhu ta dva poziva neodvojiva. Progovorio je i o ulozi
vjernika u odnosu na sveæenika istièuæi da su oni pozvani
pomagati svoje sveæenike, osobito molitvom, kako bi
ustrajali u svom pozivu buduæi da to blago sakramenata i
Evanðelja nose u "glinenim posudama".
Kardinal Puljiæ potom je kazao da se na svetkovinu Svete
obitelji u hrvatskom narodu obilježava i dan izbjeglica i
emigranata, istièuæi da je Nazaretska obitelj prošla svoje
patnje iskusivši na poèetku teškoæu izbjeglištva i progonstva.
"No, poteškoæe i progonstvo nisu sprijeèile Nazaretsku
obitelj da se vrati u svoju domovinu, na svoje ognjište",
rekao je kardinal Puljiæ, pozivajuæi vjernike da budu vezani
uz svoj kraj, ali ne i navezani na njega.
Na kraju homilije kardinal Puljiæ obratio se reðeniku Joštu,
istièuæi da æe reðenjem postati dio obitelji Crkve za koju je
pozvan na poseban naèin svakodnevno moliti èasoslov.
Dodao je i da se kao reðenik obvezuje na celibat,
napominjuæi da æe napasti biti brojne, ali i da Krist daje
potrebnu snagu da ih može nadvladati. Ohrabrio je reðenika
Jošta istièuæi da je jedini pravi oslonac u toj borbi Isus Krist
na kojeg se može uvijek osloniti. Upozorio je i na poteškoæe
koje svatko, tko vjerno slijedi Krista, mora proæi, a to su
nerazumijevanja i neprihvaæanja. "Ne boj se, Krist æe biti s
tobom", poruèio je kardinal Puljiæ.
Nakon mise mnogi su se još neko vrijeme zadržali ispred
katedrale uz pjesmu i kolo. Potom je uslijedio sveèani
domjenak u dvorani Sveæenièkog doma Vrhbosanske
nadbiskupije na koji se odazvalo više od 400 osoba.
Zajedništvo i veselje, koje je prožimalo euharistijsko slavlje,
prenijelo se u Sveæenièki dom. Vlè. Jošt održao je kratki
govor u kojem je zahvalio Bogu što ga je pozvao da ga
izbliza slijedi i što ga je pratio na tom putu te ga doveo do
ovog trenutka. Kardinal Puljiæ osobito je zahvalio svim
20
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
majkama te zajedno s nazoènima zapjevao "Tebi majko
misli lete…". Okupljeni su se zahvalni Gospodinu razišli uz
èestitke i lijepe želje za blagoslovljenu Novu 2014.
Koncert božiænih pjesama u Petrovaradinu
Petrovaradin, 6.1.2014.
(IKA/TU) – Na svetkovinu
Bogojavljenja, 6. sijeènja u crkvi Svetog Jurja u
Petrovaradinu održan je tradicionalni èetrnaesti koncert
božiænih pjesama, susret sveæenika, vjernika katolika i ljudi
dobre volje.
Na susretu pod geslom "Božiæno vrijeme u pjesmi i rijeèi"
sudjelovali su pjevaèi, sviraèi, orguljaši, zborovi i recitatori,
koji su se predstavili igrokazima i božiænim pjesmama i
obièajima.
Sudjelovale su župe Srijemski Karlovci, Surèin, te HKPD
"Jelaèiæ" iz Petrovaradina s tamburaškim orkestrom pod
ravnanjem Stevana Moše i mješovitim zborom pod
ravnanjem prof. Vesne Kesiæ Krsmanoviæ. Izvoðaèi su bili
djeca, mladi, odrasli i stari, koji su duhovno obogatili više
stotina posjetitelja.
Na kraju susreta srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ je
poruèio: "Slava Bogu na visini, a mir ljudima na zemlji
miljenicima njegovim. Proslavili smo roðenje Isusa Krista,
ali nismo proslavili samo tako da kažemo da se taj dogaðaj
roðenja Isusova davno dogodio te ga se sada samo
prisjeæamo, nego taj dogaðaj slavimo kao živi dogaðaj
danas, koji se dogaða u našim župama, obiteljima, u našim
srcima i u našem narodu. Isus nas nije napustio nego se iz
godine u godinu u nama ponovno raða i uvijek s nama
razgovara i s nama živi, te tako živimo u zajedništvu s njime
i jedni s drugima. Isus Krist je izašao iz svoga naroda Izraela
i po Trima kraljevima, koje danas slavimo, nastavio je
objavljivati se cijelom svijetu, svakom èovjeku. Zato mi
danas slavimo Bogojavljenje, slavimo Tri kralja, slavimo to
objavljivanje Isusa Krista, taj nastavak njegova roðenja u
narodima".
Zakljuèujuæi svoju poruku biskup Gašparoviæ je zahvalio
svima sudionicima božiænog koncerta, kao i Radio Mariji na
izravnom prijenosu.
Završetak susreta protekao je u zajedništvu razgovora i
veselja uz prigodni domjenak u prostorijama Biskupskog
ordinarijata i Centra za mlade Srijema.
Jaslice za papu Franju inspirirane hrvatskim narodnim
nošnjama
Vatikan, 7.1.2014. (IKA) - Na velikoj meðunarodnoj izložbi
"100 Presepi" (Stotinu jaslica) koja se veæ 38. godinu za
redom poèetkom prosinca prosincu održava u Bazilici Santa
Maria del Popolo, Sala Bramante, u Rimu Margareta Krstiæ
iz Podkilavca iz Opæine Jelenje predstavila je svoju viziju
hrvatskih jaslica na kojoj je izložila više od 30 skulptura,
visine 30 cm inspiriranih starim hrvatskim nošnjama,
engobirana tj. oslikana bijela keramika.
Posjetiteljima je predstavila Svetu Obitelj u hrvatskim
narodnim nošnjama što je izazvalo veliko zanimanje
javnosti, ali i priskrbilo joj nagradu "Premio Speciale" koju
je u Rimu primila u utorak, 7. sijeènja.
Uz brojne uzvanike izložbi su nazoèilii veleposlanik
Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Filip Vuèak sa
suprugom i njegov zamjenik Hrvoje Franušiæ. Izložba se
tradicionalno održava pod visokim pokroviteljstvom
ika
Crkva u Hrvata
Predsjednika Republike Italije i Talijanske biskupske
konferencije (CEI), Papinskog vijeæa za kulturu, Senata,
Predstavnièkog doma, Predsjedništva vijeæa ministara,
Ministarstva za kulturnu baštinu i umjetnost, Regije Lazio,
Grada Rima i Nacionalne udruge talijanskih opæina.
„Posjetitelji izložbe imaju prigodu kroz veliki izbor jaslica iz
svih talijanskih regija i oko 25 stranih zemalja, kroz djela
umjetnika, kolekcionara, predstavnika kulturnih udruga i
institucija, domaæih i inozemnih muzeja, studenata i djece
razlièite dobi, produbiti znanja o jaslicama i kulturama
razlièitih naroda„, istièe Krstiæ dodajuæi kako se u izradi
jaslica koriste razlièiti materijali: srebro, koralji, keramika,
porculan, staklo, bronca, drvo itd.
Cilj izložbe je skrenuti pozornost ljudima, osobito djeci i
mladima, i preko jaslica poslati poruku mira, ljubavi i
bratstva, èak i zemljama koje ispovijedaju druge vjere, preko
brojnih stranih turista koji posjete izložbu za vrijeme
božiænih blagdana u Rimu kao i preko masovnih medija.
Uoèi dodjele priznanja, na tradicionalnom božiænom
domjenku 17. prosinca 2013. u Hrvatskom veleposlanstvu
pri Svetoj Stolici u Vatikanu, brojnim uzvanicima
predstavljene su jaslice Margarete Krstiæ u crnoj terakoti
koje su prošle godine bile izložene u Rimu na "100 Presepi".
"To je Grobnièka prièa koja se odvija na ognjištu. Josip nosi
drva, Marija je uz Isusovu zipku, žena èisti pod, tu su zatim
hrvatski kraljevi, pastir s ovcama, dvije mlikarice, vodarica,
drvarica, i žetelica. Skulpture su visoke 30 cm i ostaju u
stalnom postavu Hrvatskog veleposlanstva pri Svetoj
Stolici", istièe Krstiæ dodajuæi kako njezine jaslice danas
krase i Hrvatsko veleposlanstvo u kojemu se domjenak
održao. Jaslice koje æe biti darovane papi Franji èini 26
skulptura inspiriranih starim hrvatskim nošnjama, visine 30
cm u engobiranoj bijeloj keramici.
Rim nije jedino mjesto gdje su autorièine jaslice bile ove
godine izložene. Od 30. studenog 2013. do 26. sijeènja 2014.
u Areni u Veroni otvorena je jubilarna 30. Meðunarodna
izložba u tradiciji i umjetnosti "Presepi dal Mondo in Arena"
(Jaslice iz cijeloga svijeta u Areni) u organizaciji Zaklade
Verona za Arenu, grada Verone, pokrajine Veneto,
Talijanske biskupske konferencije (CEI) te biskupije u
Veroni na kojoj su izložena djela i te priznate kiparice.
Izložba je jedinstvena i posebna upravo radi prostora u
kojem je postavljena. Djela hrvatske kiparice Margarete
Krstiæ nalaze se na samom ulazu u Arenu u deset vitrina u
kojima je izložila 45 anðela inspiriranih starim hrvatskim
nošnjama, serafine i kerubine koji se klanjaju šestinskoj
Svetoj obitelji. Margareta Krstiæ jedina je kiparica iz
Hrvatske koja veæ devet godina izlaže na ovoj prestižnoj
izložbi gdje je izloženo oko 400 jaslica iz èitavog svijeta.
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Lombardijev osvrt na 2013. godinu
Vatikan, 27.12.2013. (IKA) - Ravnatelj Tiskovnoga ureda
Svete Stolice o. Federico Lombardi osvrnuo se u razgovoru
za Radio Vatikan na najvažnije dogaðaje u godini koja je pri
kraju, istaknuvši odreknuæe Benedikta XVI. i izbor pape
Franje. Krenuvši od te proroèke geste pape Benedikta XVI.,
istaknuo je kako je ta odluka ne samo obilježila ovu godinu,
veæ je vrlo važna i za buduænost. Mislim da æe to utjecati i na
buduæa papinstva. Time je otvoren put moguænost koja je,
kako je Benedikt XVI. dobro rekao upravo u svojim
razlozima odreknuæa, povezana i s našim vremenom u
kojemu živimo. Njegova se odluka, dakle, ne odnosi toliko
na njegovo osobno stanje, koliko na položaj u vremenu u
kojemu živimo, s mnoštvom problema koje nam ono
nameæe. Papa je to vidio vrlo bistro i ponizno, upravo kako
bi dao moguænost vodstva Crkve s novom snagom. A upravo
se to dogodilo, i to na vrlo dojmljiv i neoèekivan naèin,
rekao je Lombardi.
Mislim da je odgovorio na velika oèekivanja cijeloga
èovjeèanstva, istaknuo je potom Lombardi, osvræuæi se na
prvih devet mjeseci papinstva pape Franje. A ta su
oèekivanja potreba i želja ljubavi, praštanja, iskrenih odnosa,
bližnjega koji pruža utjehu i ohrabrenje. Tako je dotaknuo
najdublje žice ljudske osjeæajnosti i osobnosti opæenito, jer
je na taj naèin uistinu djelovao na svim kontinentima, u svim
zemljama, u svim razlièitim situacijama u životu muškaraca
i žena našega doba. Vjerujem da je jednostavno tumaèenje
ono najvjerodostojnije, primijetio je Lombardi te objasnio papa Franjo navještaj je usredotoèio na Božju ljubav, na
Njegovo milosrðe, na Njegovu blizinu svakom èovjeku, na
Njegovu želju za dobrim i spasenjem svih Njegovih
stvorenja. Ljudi su to shvatili, meðu ostalim i zbog
djelotvornosti gesta i jednostavnih rijeèi kojima je to
izraženo. Papa uistinu prenosi ljubav Boga Oca prema svim
njegovim stvorenjima, istaknuo je ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice.
Na novinarov upit o oèekivanjima za sljedeæu godinu,
misleæi i na važne sastanke Vijeæa osmorice kardinala,
Lombardi je kazao kako vjeruje da možemo oèekivati, i
nadati se, da æe se taj snažni poticaj na obnovu, na
djelotvornost navještaja kršæanske poruke, koje je uputio
papa Franjo, proširiti u Crkvi. Ono što papa Franjo smatra
reformom jest to da oruðe i strukture budu primjerenije
poslanju Crkve. A ono je navještaj Evanðelja, i to sve do
krajnjih granica ovoga svijeta, na periferijama, o kojima on
toliko govori, u odnosu na siromašne, na ljude kojima je
najviše potrebna bliska Gospodinova ljubav i svjedoèanstvo
Boga. Stoga se možemo nadati da æe Vijeæe kardinala, kao i
druga mišljenja, to postiæi. Sveti Otac pokrenuo je više
vijeæa i razlièita povjerenstva, kako bi svjedoèenje struktura
uèinio razvidnijima i djelotvornijima, pa i što se tièe
Vatikana i njegovih administrativnih struktura. Meðutim,
pravi je problem u odnosu izmeðu duha i njegova oruða,
odnosno struktura i organizacija, istaknuo je Lombardi.
Osvrnuvši se potom na èinjenicu da je papa Franjo prvi papa
u povijesti koji dolazi iz Družbe Isusove, Lombardi je kazao
da uoèava vrlo veliki sklad izmeðu Papine duhovnosti i
njegova naèina voðenja Crkve, i ignacijevske duhovnosti. I
to posebno u smislu da smo na putu, da hodimo, tražeæi i
pronalazeæi svakoga dana Božju volju, kako bismo Mu bolje
služili, te kako bismo najdublje upoznali Božju ljubav i u
svoj život prenijeli taj duboki odnos ljubavi izmeðu Boga i
èovjeka, i meðu ljudima uzajamno. Papa Franjo velikom je
22
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
snagom potaknuo Crkvu na hod, i to je uèinio svojim
primjerom, svojim zauzimanjem, te brojnim porukama i
pothvatima, primijetio je Lombardi te istaknuo da se imamo
pokrenuti, obratiti, trebamo prihvatiti Božja iznenaðenja koja
nam èini u našem životu, te shvatiti na što nas poziva,
takoðer kroz razlièite prilike i stvarnosti u kojima se
nalazimo. Mislim stoga da je jedan od duhovno
najizraženijih vidika ovoga papinstva smisao Crkve koja se
pokreæe, koja hodi, koja je hodoèasnica u obavljanju svojega
poslanja, zakljuèio je Lombardi.
Premalo se pozornosti posveæuje obitelji
Köln, 28.12.2013. (IKA) – Kölnski kardinal Joachim
Meisner kritizirao je društvenu nebrigu za obitelj. "Ni jedna
božanska ustanova nije u našem društvu tako zapostavljena,
èak i prezrena, kao obitelj, poèevši od najviših predstavnika
naše države pa do zakonodavstva i naših sudova", rekao je
Meisner u propovijedi u kölnskoj katedrali uoèi blagdana
Svete obitelji.
Brak i obitelj nerazdvojni su i pripadaju unutarnjoj svetinji
kršæanske vjere, istaknuo je kardinal Meisner, a prenosi
Kathpress. "To je razlog zašto brak i obitelj ne mogu nikada
postati prevladana forma života." Bit obiteljskoga života je
to da svatko brine o drugima i uvijek traži druge, pronalazeæi
tako sebe opet kao dio te zajednice. Pozornost prema obitelji
opada, a to šteti društvu u cjelini.
Papa nije neprijatelj slobodnog tržišta
"Radost Evanðelja" je preporuka kako gospodarstvo mora
služiti ljudima
Bonn, 30.12.2013. (IKA) – Papa Franjo, prema mišljenju
njemaèkoga gospodarskog etièara Inga Piesa, unatoè oštrim
kritikama nekih oblika u koji se kapitalizam izrodio, stoji na
tradiciji katolièkoga socijalnog nauka. Apostolsko pismo
"Radost Evanðelja", premda kritièno prema tržištu, ipak nije
neprijateljsko prema njemu, istaknuo je Pies u intervjuu za
njemaèku katolièku novinsku agenciju KNA 30. prosinca u
Berlinu. Papa upozorava na ideologiju koja "ekonomsko
nemiješanje vlasti u ekonomska pitanja uzdiže na razinu
dogme, toliko da se èini kako je tržište samo sebi svrhom".
Papi je prije svega stalo do toga "da se gospodarstvo stavi u
službu ljudi".
Papa kritizira pogrešni razvitak i upozorava na "globalizaciju
krivnje", napominje ekonomist iz Hallena. Papa sigurno ne
želi ukidanje tržišta. U tom kontekstu, da bi se izbjegli
nesporazumi, valja razumjeti i èesto navoðenu izjavu da
"ova ekonomija ubija". U izjavi se ne govori opæenito o
tržišnom gospodarstvu, niti o socijalnom tržišnom
gospodarstvu u Njemaèkoj, naglasio je Pies. "Papa kritizira
iskrivljenu tržišnu ekonomiju u kojoj su siromašni ljudi
osuðeni na smrt od gladi ili na smrt od smrzavanja. Njegova
kritika odnosi se na iskljuèivanje, a ne na tržište."
U tekstu ima mnogo komentara koji pozitivno govore o
tržištu, dodao je Pies. Meðu njih spadaju jasna
opredijeljenost za gospodarski rast, kao i izrièito
vrednovanje poduzetnika i njihove uloge na tržištu. Osobito
se cijene i hvale poduzetnièka "nastojanja da se dobra ovoga
svijeta uveæaju i uèine dostupnijima svima". Pies je posebno
istaknuo "da papa Franjo tržište rada slobodno od
diskriminacije posebno prepoznaje kao sastavni dio
uèinkovite politike smanjenja siromaštva".
ika
Europski susret mladih u organizaciji zajednice iz Taizea
u Pragu
Strasbourg, 30.12.2013. (IKA) – Na kraju molitve u
katedrali u Strasbourgu u ponedjeljak 30. prosinca brat Alois
objavio je kako æe domaæin sljedeæega, 37. po redu
Europskog susreta mladih u organizaciji zajednice iz Taizea,
kao jedne od postaja Hodoèašæa povjerenja na zemlji, biti
Prag i to od 29. prosinca 2014. do 2. sijeènja 2015. godine.
Tim povodom molitvi u katedrali pridružili su se i praški
nadbiskup kardinal Dominik Duka i predsjednik
Ekumenskog vijeæa Crkava u Èeškoj pastor Daniel Fajfr,
koji su mladima izrekli dobrodošlicu. Na ovogodišnjem
susretu sudjeluje više od 30 tisuæa mladih iz Europe i svijeta.
Hodoèašæe povjerenja na zemlji nastavit æe se i na drugim
kontinentima. Nakon Azije, sljedeæe godine na redu je
Amerika. Tako æe postaje biti u Teksasu i Meksiku u travnju
i svibnju te u listopadu na Karibima, gdje æe se susreti
održati u Dominikanskoj Republici, Haitiju, Portoriku i Kubi.
Maðarska Vlada spremna je Crkvama platiti milijardu
eura
Šef kancelarova ureda Lazar: EU fondovi za Vladu
prenamijenili bi se za crkvene projekte – Državni tajnik
Hölyenyi: Crkvama nedostaju sredstva za ispunjavanje
društvenih zadaæa
Budimpešta, 31.12.2013. (IKA) - Maðarska Vlada planira
tijekom sljedeæih sedam godina glavnim Crkvama u zemlji
staviti na raspolaganje milijardu eura sredstava iz fondova
EU-a. To je na pitanje iz oporbe prošlog tjedna objasnio šef
kancelarova ureda Janos Lazar, kako prenosi poslovni list
"Vilaggazdasag". Državni tajnik za odnose s Crkvama
György Hölyenyi istaknuo je da èlanice Europske unije èetiri
posto od ukupnog iznosa proraèuna – u razdoblju od 2014.
do 2020. – mogu namijeniti za podizanje uèinkovitosti
središnjega državnog aparata. Ako se toga odreknu i novac
nadomjeste nekim drugim sredstvima, onda predviðeni iznos
mogu upotrijebiti za neke konkretne projekte.
Zastupnik u parlamentu Laszlo Varju u svom upitu Lazaru
takoðer je želio znati zašto se novac iz fondova želi dati
samo glavnim Crkvama, kad su one i njihove ustanove u
dosadašnjim provedbama projekata bile tretirane kao i svi
ostali sudionici natjeèaja. Prema rijeèima šefa kancelarova
ureda, i svi drugi zainteresirani podnositelji zahtjeva imaju
iste poèetne moguænosti u natjeèajima.
Prije Božiæa državni tajnik Hölvenyi u pregledu crkvenog
djelovanja na socijalnom planu naveo je kako oko 220.000
djece u Maðarskoj pohaða crkvene škole i obrazovne
ustanove, što je više od 11 posto ukupnog broja uèenika. U
crkvenim objektima takoðer je zbrinuto 6326 djece s
posebnim potrebama – nekoliko puta više nego u 2010.
Razlièite oblike crkvenoga djelovanja država podupire u
skladu s naèelom jednakog financiranja, istaknuo je
Hölyenyi. No, Crkvama ponekad uzmanjkaju nužni uvjeti da
bi mogli izvršiti svoje odgovorne zadaæe.
Papina poruka putem Twittera na Silvestrovo
Vatikan, 31.12.2013. (IKA) - Iz jaslica zahvaæamo radost i
duboki mir što ga Isus dolazi donijeti svijetu, napisao je papa
Franjo u svojoj poruci putem Twittera na posljednji dan
2013. godine.
.
Inozemne vijesti
Misa na svetkovinu Bogorodice Marije u Vatikanu
Vatikan, 1.1.2014. (IKA) - Majka Božja ili Bogorodica
prvenstveni je i bitni Gospin naslov, jedna je od misli pape
Franje, za vrijeme propovijedi, na misi slavljenoj u bazilici
Sv. Petra, u Rimu, a u povodu svetkovine Marije Bogorodice.
U Prvome èitanju ponovno nam se predlaže drevna
blagoslovna molitva koju je Bog predložio Mojsiju za Arona
i za njegove sinove: "Neka te Gospodin blagoslovi i neka te
èuva. Neka te Gospodin licem svojim obasja; milostiv neka
ti bude. Neka pogled svoj Gospodin svrati na te i mir ti
podari" (Usp. Br 6, 24-26) – kazao je Papa.
Koliko li je važno ponovno èuti ove rijeèi blagoslova na
poèetku ove nove godine! One æe nas pratiti u našem hodu u
vremenu koje se pred nama otvara. Rijeèi su to snage,
ohrabrenja i nade. Nije to neka iluzorna nada, temeljena na
krhkim ljudskim obeæanjima; niti je rijeè o naivnoj nadi koja
zamišlja neko bolje sutra, jednostavno zato jer je u
buduænosti. Ova nada svoj temelj ima u Božjemu
blagoslovu, koji u sebi sadrži nešto najviše; želju Crkve za
svakoga pojedinog od nas, ispunjenu zaštitom Gospodnje
ljubavi i Njegove providnosne pomoæi, rekao je Papa.
Sjetimo se velikoga povijesnoga èasa drevne Crkve –
koncila u Efezu – kad je ustanovljena dogma Djevièina
božanskog majèinstva, što je kao istina svoj odjek imalo i u
Rimu gdje je nedugo zatim podignuta Bazilika Majke Božje
Velike, prvo Gospino svetište u Rimu i na èitavom Zapadu; i
gdje se štuje slika Majke Božje – Bogorodice, pod
naslovom: "Spas rimskog naroda". Prièa se kako su se
stanovnici Efeza, za vrijeme trajanja Koncila, sastajali kod
ulaza u baziliku, u kojoj su se okupljali biskupi i vikali:
"Majka Božja!" Vjernici su time, tražeæi da se ovaj Gospin
naslov i službeno odredi, pokazivali da priznaju njezino
bogomajèinstvo. Spontan je to i iskren stav sinova, prema
njihovoj Majci, jer ju beskrajno nježno ljube. Ali to je i
sensus fidei ili osjeæaj vjere – svetoga Božjeg naroda, koji u
svom jedinstvu nikad ne griješi.
Marija se oduvijek nalazi u srcu, štovanju i posebice u hodu
vjere kršæanskoga naroda. Na svojemu putu vjere mi smo se
nerazdvojno povezali s Marijom, u èasu kad nam ju je Isus,
umiruæi, dao za Majku, govoreæi: "Evo ti sina" (Usp. Iv
19,27). Ove rijeèi imaju težinu oporuke kojom se svijetu
daruje jedna Majka. Od toga je èasa Majka Božja postala
našom Majkom! U èasu u kojemu vjera uèenika zbog tolikih
teškoæa i nesigurnosti slabi, Isus nas povjerava Onoj koja je
prva povjerovala i èija vjera ni u jednom èasu nije oslabila –
kazao je papa Franjo.
I "žena" je postala našom Majkom, u trenutku kad je izgubila
svoga božanskog Sina. Njezino se izranjeno srce širi kako bi
uèinilo mjesta za sve ljude; dobre i zle – sve ljude – te ih
ljubi onako kako ih je Isus ljubio. Žena koja je na svadbi u
Kani Galilejskoj suraðivala u vjeri, kako bi se pokazala
èudesna djela Božja u svijetu, na Kalvariji èuva plamen vjere
u uskrsnuæe svoga Sina i majèinski ga srdaèno predaje
drugima, kazao je Sveti Otac te dodao: Marija je tako postala
izvor nade i istinske radosti! Otkupiteljeva nam Majka
prethodi i stalno nas utvrðuje u vjeri, u pozivu, u poslanju.
Po njezinu primjeru poniznosti i po Njezinoj raspoloživosti
Božjoj volji, pomaže nam utoliko da nam vjera postaje
radosni i neogranièeni navještaj Evanðelja. Tako æe naše
poslanje biti plodno, jer se temelji na Marijinu majèinstvu.
Njoj povjerimo svoj hod u vjeri, želje svoga srca, svoje
potrebe i potrebe cijeloga svijeta, a posebno glad i žeð za
pravednošæu, za mirom i za Bogom; i svi joj se zajedno
triput obratimo, zazivajuæi je: "Sveta Majko Božja"! Na što
je mnoštvo sa Svetim Ocem triput ponovilo zaziv Gospi.
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
23
Inozemne vijesti
Crna statistika 2013. godine u Iraku
Najviše poginulih i ranjenih civila od 2008. godine
Bagdad, New York, 2.1.2014. (IKA/CNS) – U godini 2013.
u Iraku je ubijeno 7.818 civila, a 17.981 osoba je ranjena u
oružanim sukobima i bombaškim napadima. Objavila je to
na Svjetski dan mira, kada je Papa iznova pozvao da oružje
zašuti a u neprijatelju se prepozna bližnjega i brata, Misija
Ujedinjenih naroda za Irak (UNAMI) a prenijeli amerièki
mediji. Prošla je godina bila u Iraku najkrvavija od godine
2008. kada je ubijeno 6.787 civila a ranjeno ih je bilo
20.178, izvijestila je Misija. Posebni izaslanik UN-a za Irak
Nikolaj Mladenov istaknuo je da se radi o "tužnoj i strašnoj
statistici". Te brojke pokazuju nužnost da iraèka vlada
poduzme sve kako bi se iskorijenili uzroci nasilja te
zaustavile teroristièke skupine koje potpiruju meðuvjerske
napetosti.
I na sam Svjetski dan mira u eksploziji auto-bombe u
Mosulu poginule su èetiri a ranjeno 14 osoba.
Libanonski biskup: Raste strah od novoga graðanskog
rata
Kršæani i muslimani strahuju "da æe Libanon postati drugi
Irak na Bliskom istoku", izjavio je biskup Hobeika na Radio
Vatikanu
Rim, 2.1.2014. (IKA) - Nakon nedavnih bombaških napada
u Bejrutu kršæani i muslimani u Libanonu strahuju od
novoga graðanskog rata. Izjavio je to Mansour Hobeika,
maronitski biskup Zahle, u subotu 4. sijeènja, u intervjuu
Radio Vatikanu. "Svugdje kod nas sada vlada nemir i strah.
To se odnosi na sve kršæane, ali i na sve muslimane. Najviše
se strahuje da bi Libanon mogao postati drugi Irak na
Bliskom istoku", rekao je Hobeika. U posljednjem napadu, u
èetvrtak, u glavnome libanonskom gradu ubijeno je najmanje
pet osoba.
Sukobi u Siriji dovode do borbi izmeðu šijita i sunita i u
Libanonu, izvijestio je biskup. Da bi se u Libanon i na Bliski
istoka opet vratio mir, najprije valja osigurati mir u Siriji,
rekao je Hobeika. SAD, europske zemlje, ali i Iran te
Saudijska Arabija trebali bi izvršiti pritisak na strane u
sukobu, "tako da nasilje konaèno prestane".
No, i u samom Libanonu - gdje æe se prethodno odgoðeni
parlamentarni izbori održati ove jeseni – uoèljivo je politièko
previranje. "Potrebno nam je pomirenje izmeðu kršæana i
muslimana, ali prije svega izmeðu sunita i šijita", istaknuo je
Hobeika. Maroniti u Libanonu pokušali su promicati taj
dijalog, nastavio je biskup, dodajuæi: "Borbeni ekstremizam
ne donosi ništa, a samo pozitivne vrijednosti vode
izgraðivanju buduænosti".
Za anglikanskog primasa Papa je "osoba godine"
Nadbiskup Canterburyja Papu opisuje kao "izuzetnoga" i
"nevjerojatno uspješnog"
London, 2.1.2014. (IKA) - Anglikanski primas Justin Welby
(57), nadbiskup Canterburyja, papu Franju nazvao je
osobom 2013. godine. Za njega osobno katolièki poglavar je
"izuzetan èovjek," izjavio je Welby 31. prosinca za britanski
BBC. "On želi Katolièku Crkvu obnoviti svojim vlastitim
primjerom", istaknuo je anglikanski nadbiskup. "Papa je bio
iznimno uspješan. Ja bih ga svakako nominirao za svoju
osobu godine."
Welby je od veljaèe nadbiskup Canterburyja. Po èasti je
poglavar svih anglikanaca u svijetu, kojih ima oko 80
milijuna. Anglikanska Crkva u Engleskoj, kojoj Welby
pripada, odvojila se od Rima 1534. godine.
24
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
Vatikanski muzeji: Rekordan broj posjetitelja ujedno
brine
5,5 milijuna gostiju lani - ravnatelj Muzeja Paolucci
upozorava: Sikstinsku kapelu valja zaštititi od prašine, pare
i temperaturnih promjena
Vatikan, 2.1.2014. (IKA) - Gotovo 5,5 milijuna ljudi
posjetilo je lani Vatikanske muzeje, što je najveæi broj do
sada. Rekordne podatke iznio je 2. sijeènja u Vatikanu
ravnatelj Muzeja Antonio Paolucci, dodajuæi kako o "efektu
pape Franje" govore i brojke od oko 6,6 milijuna posjetitelja
na opæim audijencijama i Papinim misama. Paolucci, osoba
koja je odgovorna za papinske zbirke, s radošæu ali i sa
zabrinutošæu se pita s kakvom æe se gužvom suoèiti kada za
Uskrs i za kanonizaciju Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. u Rim
doðu nepregledno mnoštvo katolika iz cijelog svijeta.
Toliki broj posjetitelja povod je za "temeljito promišljanje",
rekao je Paolucci. Prioriteti moraju biti zaštita kulturne
baštine. No, samo uz poveæana financijska sredstva moguæe
je suoèiti se s "tako ozbiljnim pritiskom posjetitelja". Tako
se ove godine uvode mjere za zaštitu Sikstinske kapele,
glavne atrakcije muzeja, od prašine, pare i temperaturnih
promjena. Odgovarajuæi projekt bit æe javnosti predstavljen
u svibnju, rekao je Paolucci.
Godine 2011. broj posjetitelja Vatikanskih muzeja prvi put
je premašio brojku od pet milijuna. Tako su uvršteni u
najposjeæenije umjetnièke zbirke na svijetu, nakon pariškog
Louvrea, British Museuma u Londonu i Muzeja umjetnosti
Metropolitan u New Yorku.
Prošle godine više od 73.000 žrtava rata u Siriji
Godišnje izvješæe sirijskog Opservatorija za ljudska prava O Siriji æe se 13. sijeènja raspravljati u Vatikanu, na skupu
naslovljenom "Sirija – može li se biti ravnodušan?"
London, 3.1.2014. (IKA) - Više od 73.000 ljudi ubijeno je
prošle godine u Siriji. To je najveæi broj žrtava od poèetka
sukoba u ožujku 2011., priopæio je sirijski Opservatorij za
ljudska prava u svom godišnjem izvješæu. Prema izvješæu te
nevladine organizacije sa sjedištem u Londonu, koja kritizira
Assadov režim, u razdoblju od 1. sijeènja do 31. prosinca
2013. u sukobima je poginulo 73.455 ljudi. Od tog broja njih
34.012 su civili, meðu kojima je 3.673 djece.
Prije toga, Opservatorij je predstavio svoje statistièke
podatke o ukupnom broju žrtava sukoba u Siriji. U protekle
gotovo tri godine, navode, umrlo je 130.433 ljudi. U 66.203
sluèaja radilo se o civilnim žrtvama, od kojih je 7.014 djece,
izvijestio je "Katpress".
O Siriji æe se 13. sijeènja raspravljati u Vatikanu, na skupu
naslovljenom "Sirija – može li se biti ravnodušan?" Susret
organizira Papinska akademija za znanosti, a na njemu æe
izmeðu ostalih sudjelovati Tony Blair, bivši engleski
premijer, te dobitnik Nobelove nagrade za mir Mohammmed
Al Baradei.
Osvrnuvši se na skoru raspravu o Siriji u razgovoru za Radio
Vatikan biskup Marcelo Sanchez Sorondo, kancelar
Akademije, rekao je da je susret u skladu s Papinim
zauzimanjem: njegovim pismom predsjedniku Putinu, koji je
predsjedao sastanku na vrhu skupine G20, tražeæi da se
preispita najavljeni zraèni napad na Siriju. Papino je pismo
postiglo pozitivan uèinak. Uskoro æe se održavati susret
Ženeva 2, a susret u Vatikanu organiziramo kako bismo
prouèili moguæa rješenja i Papi ponudili nešto konkretno –
rekao je biskup Sorondo.
Na upit o kojim æe prijedlozima raspravljati, rekao je da je
na prvom mjestu prekid vatre radi dostave humanitarne
pomoæi, stvaranje humanitarnih koridora, te okonèanje
ika
progona
kršæana
i
takozvanog
"meðureligijskog
muèeništva". Bilo bi najbolje kad bi se uspostavila
tranzicijska vlast da pripremi izbore. Sirija ima Ustav, ali bi
ga trebalo poštivati. Istodobno želimo sprijeèiti trgovinu
ljudima, prostituciju i "globalizaciju ravnodušnosti" –
istaknuo je kancelar Papinske akademije
Na primjedbu da je svijet mirno promatrao sirijsku tragediju,
rekao je da su svjetske voðe štitili svoje interese, a nitko nije
štito opæe dobro, odnosno da se izbjegne 130 tisuæa mrtvih i
300 tisuæa siroèadi, te drame obitelji, iseljavanje naroda,
poglavito kršæana. Mnogo je ljudi, a meðu njima i biskupa,
nestalo. Stanje je vrlo dramatièno, što još više oèituje ono što
Papa naziva "globalizacijom ravnodušnosti". Neshvatljivo je
da nitko ne može okonèati rat u Siriji. Stoga se mora krenuti
od drame kako bi se što prije stiglo do moguæega rješenja –
zakljuèio je biskup Sorondo.
Papa posjetio rimsku crkvu Chiesa del Gesu
Pozvani smo biti "oplijenjeni". Pozvani smo biti ljudi koji ne
smiju živjeti usredotoèeni na same sebe jer središte Družbe
je Krist i njegova Crkva. A Bog je Deus semper maior, Bog
koji nas uvijek iznenaðuje, rekao je Papa u homiliji
Rim, 3.1.2014. (IKA) – Papa Franjo posjetio je u petak, 3.
sijeènja rimsku crkvu Presvetoga imena Isusova, koja je
poznata pod nazivom Chiesa del Gesu gdje je slavio misu
povodom spomendana Presvetoga imena Isusova. Slavlje je
bilo u znaku zahvale zbog proglašenja svetim o. Petra
Fabera, jednog od prvih drugova svetog Ignacija Loyole. S
Papom su koncelebrirali proèelnik Kongregacije za kauze
svetaca kardinal Angelo Amato i generalni vikar Njegove
Svetosti za Rimsku biskupiju kardinal Agostino Vallini te
biskupi mons. Luis Francisco Ladaria Ferrer, DI, tajnik
Kongregacije za nauk vjere; mons. Yves Boivineau, biskup
Annecyja (biskupije u kojoj je roðen o. Faber), te generalni
vikar Alain Fournier-Bidoz; vrhovni poglavar Družbe
Isusove o. Adolfo Nicolás, DI, s generalnim tajnicima te
sedam mlaðih sveæenika iz šest razlièitih konferencija
Družbe Isusove.
Mi isusovci volimo se odlikovati Isusovim imenom kao
znamenjem, bojevati pod barjakom njegova križa a to znaèi:
imati iste Kristove osjeæaje. To znaèi misliti kao On, voljeti
kao On, gledati kao On, kroèiti poput njega. To znaèi èiniti
ono što je on èinio i sa istim njegovim osjeæajima, sa
osjeæajima njegova Srca, rekao je Papa u homiliji. Kristovo
srce je srce Boga koji je iz ljubavi "oplijenio samoga sebe".
Svaki od nas, isusovaca, koji slijedi Krista morao bi biti
spreman oplijeniti samoga sebe. Pozvani smo biti
"oplijenjeni". Pozvani smo biti ljudi koji ne smiju živjeti
usredotoèeni na same sebe jer središte Družbe je Krist i
njegova Crkva. A Bog je Deus semper maior, Bog koji nas
uvijek iznenaðuje. A ako Bog iznenaðenja nije u središtu,
Družba gubi orijentaciju. Zato biti isusovac znaèi biti osoba
otvorena uma, jer njegova misao uvijek stremi k obzoru koji
je sve veæa Božja slava, koji nas neprekidno iznenaðuje.
No buduæi da smo grešnici možemo se pitati je li naše srce
saèuvalo nemir traženja ili je naprotiv usahlo; je li naše srce
uvijek u napetosti: srce koje nema mira, koje se ne zatvara u
sebe, veæ kuca ritmom jednog hoda kojeg treba èiniti
zajedno sa èitavim Božjim narodom. Treba tražiti Boga da bi
ga se našlo, a naæi ga da bi ga se dalje i neprestano tražilo.
Jedino taj nemir daje mir srcu jednog isusovca, taj je nemir i
apostolski, ne smijemo se umoriti u naviještanju kerygme,
hrabrog evangeliziranja. To je nemir koji nas pripravlja
primiti dar apostolske plodnosti. Bez toga nemira smo
besplodni, istaknuo je Papa.
Ali, rekao je u nastavku Papa, zapamtimo dobro: snaga
Inozemne vijesti
Crkve ne prebiva u njoj samoj i u njezinoj organizacijskoj
sposobnosti, veæ se krije u Božjim dubokim vodama. A te
vode pokreæu naše želje a želje proširuju srce. To je ono što
kaže sveti Augustin: moliti da bismo željeli i željeti da bi
nam se srce proširilo.
Mi smo ljudi u napetosti, ali smo i proturjeèni i nedosljedni
ljudi, grešnici, svi mi. Ali smo ljudi koji žele kroèiti zajedno
pod Isusovim pogledom. Mi smo mali, grešni, ali želimo
bojevati pod barjakom križa u Družbi koja nosi ime Isusovo.
Mi koji smo egoisti, želimo ipak živjeti životom kojeg
pokreæu velike želje, rekao je Papa u homiliji.
"Religijske nevladine organizacija i Ujedinjeni narodi"
Predstavljeno istraživanje Sveuèilišta u Kentu
London, 3.1.2014.
(IKA) - Istraživanje britanskoga
Sveuèilišta u Kentu zakljuèuje da kršæanstvo ima vodeæu
ulogu u Ujedinjenim narodima i da je potreban raznolikiji
sustav kako bi se poveæao udio nekršæana u svjetskom
mirovnom procesu. Istraživanje koje je proveo prof. Jeremy
Carrette sa svojim kolegama s Odsjeka za religijske znanosti
i Odsjeka za politièke znanosti i meðunarodne odnose toga
sveuèilišta, pokazuje da je više više od 70% religijskih
nevladinih organizacija pri Ujedinjenim narodima kršæansko,
èemu još valja pribrojiti i poseban promatraèki status koji
ima Sveta Stolica.
Izvještaj objavljen krajem 2013. godine i naslovljen
"Religijske nevladine organizacije i Ujedinjeni narodi"
poziva na veæu transparentnost i jednakost s obzirom na
naèin kako religijske nevladine organizacije djeluju u okviru
UN-a, te na snažnije isptivanje vjerske tolerancije i bolje
razumijevanje naèina kako religije unepreðuju ili
ogranièavaju ljudska prava.
Iz izvještaja je vidljivo da su neke religijske nevladine
organizacije ogranièene u svome djelovanju zbog nedostatka
novèanih sredstava, dok neke religije sudjeluju pod drugim
vidom. To se osobito odnosi na islam koji je predstavljen
kroz Organizaciju za islamsku suradnju, a ne putem
nevladinih organizacija meðu kojima dominiraju katolièke
organizacije. Azijske religije poput hinduizma i budizma
izrazito su slabo predstavljene pri èemu je glavni razlog
upravo nedostatak novca.
Prof. Carrette, prilikom predstavljana Izvještaja, izjavio je:
"Uz blagdane mira i dobre volje èini se da bi trebalo biti više
'globalne dobre volje' kako bi sustav UN-a bio jednako
dostupan svim religijama, a religije bi trebale dijeliti UN-ove
ciljeve mira i pravde."
Izvještaj je pokazao da je udio meðuvjerskih nevladinih
organizacija koje djeluju u UN-u, kao i onih koje pripadaju
netradicionalnim relgijama, vrlo mali, a religijske
organizacije èine tek 7,29% onih koje imaju savjetnièki
status u UN-u. S druge strane, unatoè malobrojnosti, neke
religijske nevladine organizacije imaju relativno mnogo veæi
utjecaj. Meðu najaktivnijim religijskim nevladinim
organizacijama u UN-u ovaj Izvještaj prepoznaje katolike,
kvekere i zajednicu Baha'i, koji imaju najveæi broj susreta s
diplomatima UN-a.
Maronitski patrijarh preko Twittera radi s mladima
Kardinal Rai od sredine prosinca do sada veæ ima 2300
sljeditelja
Bkerke, 3.1.2014. (IKA) - Maronitski patrijarh Antiohije,
kardinal Bechara Boutros Rai, nedavno je odluèio za rad s
mladima zapoèeti koristiti Twitter. "Naši mladi trebaju s
nama ostati u kontaktu, a i mi trebamo tu razmjenu s njima",
rekao je 73-godišnji patrijarh u izjavi danoj agenciji "Fides",
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
25
Inozemne vijesti
obrazlažuæi zašto se odluèio za Twitter u dušobrižništvu.
Ideja se èini uspjelom, jer u samo mjesec dana na patrijarhov
raèun @bkerkejeune pretplatilo se više od 2.300 mladih
Libanonaca.
Svoj prvi tweet kardinal Rai poslao je 18. prosinca, tijekom
susreta održanog u patrijarhatu Bkerke. "Dragi mladi, vi ste
za mene nada i buduænost Crkve te preobrazbena snaga u
svojim sredinama", pisalo je u prvoj poruci. Od tada
patrijarh je poslao više od 90 kratkih poruka. U svojim
porukama obraæa se svima "koji u Libanonu strahuju za
svoju buduænost te mladima na Bliskom istoku koji
proživljavaju tragediju rata i iseljavanja".
Papa Franjo ostavio poruku na telefonskoj sekretarici
Španjolskim karmeliæankama Sveti Otac ostavio poruku:
"Što to radite tako važno da se ni na telefon ne javljate?"
Vatikan, 4.1.2014. (IKA) - Papa Franjo ne samo da èesto
sam naziva telefonom, nego i ostavlja poruke na telefonskim
sekretaricama. Vatikanski tiskovni ured potvrdio je u subotu
da je papa Franjo na Staru godinu bezuspješno pokušao
nazvati samostan karmeliæanki u španjolskoj Luceni, a onda
im je i ostavio poruku na automatskoj sekretarici. "Što to
radite tako važno da se ni na telefon ne javljate? Ja sam papa
Franjo i želim vam na kraju godine uputiti dobre želje na
vašem putu". Španjolske radijske i televizijske postaje tu su
snimku emitirale u petak 3. sijeènja. Tri od pet redovnica iz
tog andaluzijskog samostana porijeklom su iz Argentine i
veæ godinama su u kontaktu s današnjim Papom.
Kasnije popodne Papa je ponovno nazvao, ali ovaj put
uspješno. Prema medijskim izvješæima, s redovnicama je
razgovarao dvadesetak minuta, a povod je 400. obljetnica
utemeljenja samostana, koju su sestre proslavile protekle
godine.
Georg Ratzinger napustio bolnicu Gemelli
Rim, 4.1.2014. (IKA) - Georg Ratzinger napustio je ove
subote, 4. sijeènja, rimsku bolnicu Gemelli. O tome je
izvijestila talijanska novinska agencija Ansa, a prenosi Radio
Vatikan. Brat pape u miru Benedikta XVI. prebaèen je u
bolnicu u èetvrtak zbog srèanih problema. Benedikt XVI.
posjetio je svog brata u bolnici, što je potvrdio i o. Federico
Lombardi.
Georg Ratzinger 15. sijeènja navršit æe 90 godina. Malo prije
Božiæa došao je u Rim te je blagdane proveo sa svojim
bratom u bivšem samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu.
Georgu Ratzingeru u rimskoj bolnici Gemelli operirano je
srce 2005. godine. I tom prigodom u bolnici ga je posjetio
njegov brat.
Papin posjet Jordanu važan korak u jaèanju bratstva i
mira
Tijekom posjeta Bliskom istoku u svibnju predviðen je i
susret pape Franje s jordanskim kraljem Abdullahom
Amman, 5.1.2014. (IKA) – Za svibanj planirani posjet pape
Franje Jordanu, prema rijeèima kralja Abdullaha II, važan je
korak u jaèanju bratstva i tolerancije izmeðu muslimana i
kršæana, kao i poruka mira. Kako je u nedjelju 5. sijeènja
izvijestila državna novinska agencija "Petra", papa Franjo æe
se 24. svibnja u Ammanu susresti s jordanskim kraljem
Abdulahom II. Razgovarat æe o odnosima izmeðu Kraljevine
i Vatikana, o muslimansko-kršæanskom dijalogu i o
najnovijem razvoju dogaðaja na Bliskom istoku.
Latinski patrijarh Jeruzalema Fouad Twal i apostolski nuncij
u Jordanu nadbiskup Giorgio Lingua objavili su termin
26
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
Papina pohoda, prema izvješæu arapskoga internetskog
portala "Abouna.org", u nedjelju 5. sijeènja u podne, na
konferenciji za novinare održanoj u katolièkom medijskom
centru u Ammanu. Uz novinare nazoèno je bilo i više
predstavnika razlièitih Crkvi koje djeluju u Jordanu.
Papa Franjo u svibnju putuje u Svetu zemlju
Postaje trodnevnog pohoda su jordanski glavni grad
Amman, Betlehem i Jeruzalem. Susret s ekumenskim
patrijarhom Bartolomejem I. kao vrhunac pohoda
Vatikan, 5.1.2014. (IKA) - Papa Franjo pohodit æe od 24. do
26. svibnja Svetu zemlju. Sveti Otac, nakon molitve
Angelusa na Trgu svetog Petra u nedjelju 5. sijeènja,
službeno je najavio da putuje u Izrael, Jordan i na palestinski
teritorij. Postaje njegova trodnevnog pohoda su jordanski
glavni grad Amman, Betlehem i Jeruzalem. Vrhunac pohoda
je slavlje "ekumenskog susreta" s carigradskim patrijarhom
Bartolomejem I, poèasnim poglavarom sveg pravoslavlja,
kao i sa svim predstavnicima kršæanskih Crkvi prisutnih u
gradu, a održat æe se u crkvi Svetog Groba u Jeruzalemu.
Tim pohodom želi prije svega podsjetiti na "povijesni susret"
pape Pavla VI. (1963. – 1978.) s grèko-pravoslavnim
carigradskim patrijarhom Atenagorom, održanim prije 50
godina, rekao je papa Franjo pred više desetaka tisuæa ljudi.
Susret pape Pavla VI. s predstavnikom pravoslavlja 5.
sijeènja 1964. u Jeruzalemu smatra se prekretnicom u
ekumenskom dijalogu. To je bio prvi susret jednog pape s
pravoslavnim carigradskim patrijarhom od crkvenog raskola
1054. godine. Nedavno je papa Benedikt XVI, u svibnju
2009, pohodio Svetu zemlju.
Put u Svetu zemlju bit æe drugo putovanje pape Franje u
inozemstvo, nakon odlaska na Svjetski susret mladih u Rio
de Janeiru u srpnju 2013.
Papa Franjo posjetio žive jaslice u Rimu
Rim, 6.1.2014. (IKA) - U poslijepodnevnim satima 6.
sijeènja papa Franjo uputio se u privatni posjet rimskoj župi
sv. Alfonsa Marije Liguorija kako bi pogledao žive jaslice
koje su priredili vjernici te župe, a u kojima je sudjelovalo
dvjesto ljudi. Posjet je bio odgovor na poziv koji mu je
uputila župa.
Dok ga je pratilo više od tri tisuæe ljudi, Papu su primili
kardinal Agostino Vallini, generalni vikar Njegove svetosti
za Rimsku biskupiju, biskup Guerino Di Tora, te župnik o.
Dario Pompeo Criscuoli.
Sveti otac pozdravio je prisutne, pokazujuæi još jednom
toplinu i blizinu s ljudima. Šalio se s djecom, stavio jedno
janje iz jaslica na svoja ramena, te kušao sir koji su proizveli
župljani.
Papa je, inaèe, ljubitelj živih jaslica i u svojoj Nadbiskupiji
Buenos Aires promicao je prikazivanje Kristova roðenja, uz
sudjelovanje i djece s posebnim potrebama.
U jutarnjim satima, papa Franjo slavio je u bazilici Sv. Petra
misu svetkovine Bogojavljenja.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Krist je središte povijesti
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na svetkovinu
Svete Bogorodice Marije 1. sijeènja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar vam dan i sretna nova godina!
Na poèetku nove godine svima želim mir i svako dobro.
Moja želja je želja Crkve, to je kršæanska želja. Ona u sebi
nema neki pomalo magièni i fatalistièki osjeæaj vezan uz
novi vremenski ciklus koji zapoèinje. Mi znamo da povijest
ima jedno središte: to je Isus Krist, utjelovljeni, umrli i
uskrsli, koji je živ meðu nama; da ima jedan cilj: Božje
kraljevstvo, kraljevstvo mira, pravde, slobode u ljubavi; i da
ima jednu snagu koja je pokreæe prema tome cilju: to je
snaga Duha Svetoga. Svi imamo Duha Svetoga kojeg smo
primili na krštenju, i on nas potièe napredovati na putu
kršæanskog života, na putu povijesti, prema Božjem
kraljevstvu.
Taj je Duh snaga ljubavi po kojoj je Djevica Marija zaèela;
isti taj Duh nadahnjuje planove i pothvate svih mirotvoraca.
Muškarce i žene koji grade mir upravo Duh Sveti pomaže,
potièe ih da donose mir. Danas slavimo i svetkovinu
Bogorodice Marije i Svjetski dan mira. Prije osam dana je
odjeknuo Anðelov navještaj: "Slava na visinama Bogu i mir
ljudima"; danas nam ga ponovno upravlja Isusova Majka,
koja "u sebi pohranjivaše sve te dogaðaje i prebiraše ih u
svome srcu" (Lk 2, 19), da bi to postao naš zadatak i
obaveza u godini koja zapoèinje.
Tema ovog Svjetskog dana mira je "Bratstvo – temelj i put
za mir". Bratstvo: tragom svojih prethodnika, poèevši od
Pavla VI., obradio sam tu temu u ranije objavljenoj poruci
koju svima toplo preporuèujem. U njoj polazim od uvjerenja
da smo svi djeca jednoga nebeskog Oca, da smo dio iste
ljudske obitelji i dijelimo zajednièku sudbinu. Otud proizlazi
odgovornost svih da se zauzimaju da svijet postane zajednica
braæe koja se meðusobno poštuju, koja se prihvaæaju u svojoj
razlièitosti i jedni za druge brinu. Pozvani smo takoðer imati
pred oèima nasilja i nepravde prisutne u mnogim dijelovima
svijeta koji nas ne smiju ostaviti ravnodušnima i pasivnima:
svi se trebaju zauzeti za izgraðivanje uistinu pravednog i
solidarnog društva. Juèer sam primio pismo od jednoga
gospodina, možda je sada tu meðu vama, koji, upoznavši me
s jednom obiteljskom tragedijom, u nastavku nabraja tolike
današnje tragedije i ratove u svijetu te mi postavlja pitanje:
što se to dogaða u èovjekovu srcu, što ga to navodi da sve to
èini? I na kraju kaže: "Vrijeme je da to prestane". I ja mislim
da je dobro da se prekine taj put nasilja, da se traži mir.
Braæo i sestre, ponavljam rijeèi toga èovjeka: što se dogaða u
èovjekovu srcu? Što se dogaða u srcu ljudskog roda?
Vrijeme je da to prestane!
Iz svih krajeva svijeta vjernici danas uzdižu molitvu kojom
mole od Gospodina dar mira i sposobnost da ga se donese u
sve sredine. Neka nam na ovaj prvi dan u godini Gospodin
pomogne da svi s veæom odluènošæu krenemo putovima
pravde i mira. I zapoènimo od vlastitoga doma! Pravda i mir
u kuæi, meðu nama. Poèinje se od vlastitog doma a zatim se
ide dalje, na èitavo èovjeèanstvo. Ali moramo poèeti s
vlastitim domom. Neka Duh Sveti djeluje u srcima, neka
razbije zatvorenosti i tvrdokornost srca i dadne nam da se
raznježimo pred slabošæu Djetešca Isusa. Mir, naime, traži
snagu krotkosti, nenasilnu snagu istine i ljubavi.
U ruke Marije, Otkupiteljeve Majke, stavljamo sa sinovskim
pouzdanjem naše nade. Njoj, koja proteže svoje majèinstvo
na sve ljude, povjeravamo vapaj za mirom narodâ pogoðenih
ratom i nasiljem, da hrabrost dijaloga i pomirenja prevlada
nad napastima osvete, nadmoæi, korupcije. Nju molimo da
evanðelje bratstva, koje Crkva naviješta i svjedoèi, uzmogne
progovoriti svakoj savjesti i srušiti zidove koji sprjeèavaju
neprijatelje da jedni u drugima prepoznaju braæu.
Nakon Angelusa
[…]
Svima želim godinu mira. Neka vas Gospodin prati svojom
milošæu a Marija, koju danas zazivamo kao Bogorodicu,
svojom majèinskom zaštitom. Što mislite da je svi sada
zajedno pozdravimo izgovarajuæi tri puta: "Sveta Majko
Božja"? Recimo svi zajedno: Sveta Majko Božja! Sveta
Majko Božja! Sveta Majko Božja! Sretan vam poèetak
godine, dobar tek i do viðenja!
To je poruka Božiæa: Rijeè tijelom postade
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji 5. sijeènja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Bogoslužje ove nedjelje ponovno pred nas donosi Proslov
Ivanova evanðelja, to jest najdublje znaèenje Isusova
roðenja. On je Rijeè Božja koja je postala èovjekom te se
"ušatorila", nastanila meðu ljudima. Evanðelist piše: "I rijeè
tijelom postade i nastani se meðu nama" (Iv 1,14). U ovim
rijeèima koje nas ne prestaju oduševljavati, sadržano je sve
kršæanstvo! Bog se uèinio smrtnim, krhkim popust nas,
podijelio je našu smrtnu narav, osim grijeha, ali je na sebe
uzeo naše grijehe kao da bi bili njegovi vlastiti. Ušao je u
našu povijest, postao je u potpunosti Bog s nama! Isusovo
nam roðenje tako pokazuje da se Bog htio sjediniti sa svakim
èovjekom i svakom ženom, sa svakim od nas, kako bi nam
darovao svoj život i svoju radost.
Tako Bog jest Bog s nama, Bog koji nas ljubi, Bog koji s
nama hodi. To je poruka Božiæa: Rijeè tijelom postade. Tako
nam Božiæ otkriva ogromnu Božju ljubav prema
èovjeèanstvu. Odatle proizlazi i polet, nada nas kršæana, koji
u svojoj bijedi znademo da nas ljubi, da nas pohodi, da nas
prati Bog; a na svijet i na povijest gledamo kao na mjesto
gdje zajedno s njime i meðusobno hodimo prema novim
nebesima i novoj zemlji. S Isusovim roðenjem rodilo se i
novo obeæanje, roðen je novi svijet, ali i svijet koji se uvijek
može obnavljati. Bog je uvijek prisutan kako bi podigao
nove ljude, oèistio svijet od grijeha koji ga èini starim, od
grijeha koji ga kvari. Koliko god ljudska i osobna povijest
svakoga od nas bila oznaèena teškoæama i slabostima, vjera
u Utjelovljenje kaže nam da je Bog solidaran s èovjekom i
njegovom poviješæu. Ova blizina Boga èovjeku, svakome
èovjeku, dar je koji nikad ne prestaje! On je s nama! On je
Bog s nama! I ta blizina nikad ne prestaje. Evo radosne
vijesti Božiæa: božansko svjetlo, koje je zapljusnulo srca
Djevice Marije i svetoga Josipa, i vodilo korake pastira i
mudraca, sjaji i danas za nas.
U otajstvu Utjelovljenja Sina Božjega rijeè je i o ljudskoj
slobodi, o slobodi svakoga od nas. Rijeè Božja podiže svoj
šator meðu nama grešnicima i potrebnima milosrða. I svi mi
morat æemo pohititi da primimo milost koju nam nudi.
Ivanovo evanðelje nastavlja: "Njegovi ga ne primiše" (1,11).
I mi ga èesto odbacujemo, radije ostajemo u zatvorenosti
svojih pogrešaka i u tjeskobi svojih grijeha. No Isus ne
odustaje i ne prestaje nuditi sebe sama i svoju milost koja
nas spašava! Isus je strpljiv, Isus zna èekati, uvijek nas èeka.
To je poruka nade, poruka spasenja, stara i uvijek nova. A
mi smo pozvani radosno svjedoèiti ovu poruku evanðelja
života, evanðelja svjetla, nade i ljubavi. Jer Isusova je
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
27
Prilog dokumenti
poruka ova: život, svjetlo, nada, ljubav.
Marija, Majka Božja i naša nježna Mati, neka nas uvijek
podržava, da ostanemo vjerni kršæanskome pozivu te
ostvarimo želje pravde i mira koje u sebi nosimo na poèetku
ove nove godine.
Nakon molitve Anðeo Gospodnji:
Braæo i sestre,
u ozraèju radosti, tipiènome za božiæno vrijeme, želim
navijestiti da æu, ako Bog da, od 24. do 26. svibnja poæi na
hodoèašæe u Svetu zemlju. Glavna je svrha hodoèašæa
spomenuti se povijesnoga susreta pape Pavla VI. i patrijarha
Atenagore, koji se dogodio upravo 5. sijeènja, na današnji
dan prije 50 godina. Bit æe tri postaje hodoèašæa: Aman,
Betlehem i Jeruzalem. Tri dana. Uz Sveti grob slavit æemo
ekumenski susret sa svim predstavnicima kršæanskih Crkava
u Jeruzalemu, zajedno s carigradskim patrijarhom
Bartolomejem. Veæ vas sada pozivam da molite za ovo
hodoèašæe koje æe biti hodoèašæe molitve.
Kroz protekle tjedne do mene su iz svih dijelova svijeta
došle tolike božiæne i novogodišnje èestitke. Volio bih
osobno svima zahvaliti, no to mi nažalost nije moguæe.
Stoga želim od srca zahvaliti djeci, za njihove lijepe crteže.
Doista su lijepi! Djeca lijepo crtaju! Lijepo, lijepo, lijepo!
Zahvaljujem djeci na prvom mjestu. Zahvaljujem mladima,
starima, obiteljima, župnim i redovnièkim zajednicama,
udrugama, pokretima i razlièitim skupinama koje su mi
htjele izreæi svoju naklonost i blizinu. Sve potièem da
nastave moliti za mene, potrebno mi je to, moliti za ovu
službu Crkvi.
Božja ljubav prethodi našoj
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na
Bogojavljenje, 6. sijeènja 2014.
Draga braæo i sestre,
danas slavimo Bogojavljenje, objavu Gospodinovu. Ova
svetkovina povezana je s biblijskom pripoviješæu o dolasku
mudraca s Istoka u Betlehem da bi poèastili židovskoga
kralja. Papa Benedikt ovu je epizodu izvrsno protumaèio u
svojoj knjizi o Isusovu djetinjstvu. Bila je to prva Kristova
objava narodima. Stoga Bogojavljenje naglašava sveopæe
otvaranje spasenja koje je Isus donio. Bogoslužje ovoga
dana klièe: "Klanjat æe se tebi, Gospodine, svi narodi
zemlje."
Doista, ovaj nam blagdan prikazuje dvostruko kretanje. S
jedne je strane kretanje Boga prema svijetu, prema
èovjeèanstvu. To je èitava povijest spasenja koja svoj
vrhunac ima u Isusu. S druge je strane kretanje ljudi prema
Bogu. Pomislimo na religije, na potragu za istinom, na
putovanje naroda prema miru, pravdi i slobodi. Ovo
dvostruko kretanje pokrenuto je meðusobnim privlaèenjem.
S Božje strane to je njegova ljubav prema nama: njegova
smo djeca, ljubi nas, želi nas osloboditi od zla, bolesti i smrti
te nas dovesti u svoj dom, u svoje Kraljevstvo. "Bog nas
èistom milošæu privlaèi kako bi nas sjedinio sa Sobom"
(apostolska pobudnica Evangelii gaudium, 112). I s naše je
strane ljubav, želja: dobro nas privlaèi, istina nas privlaèi,
život, radost, ljepota… Isus je toèka susreta ovih
meðusobnih privlaèenja i ovoga dvostrukoga kretanja. On je
Bog i èovjek. No inicijativa je Božja! Božja ljubav prethodi
našoj! Isus je Bog koji je postao èovjekom, utjelovio se,
roðen je za nas. Nova zvijezda koja se pojavljuje mudracima
znak je Kristova roðenja. Da nisu vidjeli zvijezdu, ti ljudi ne
bi bili krenuli. Svjetlo im prethodi, istina im prethodi, ljepota
im prethodi. Bog nam prethodi: to je milost, a ta se milost
pojavila u Isusu. On je bogojavljenje, objava Božje ljubavi.
Crkva je sva u ovome kretanju Boga prema svijetu: njezina
28
8. sijeènja 2014. broj 1/2014
ika
je radost Evanðelje, odsjaj svjetla Kristova. Crkva je narod
onih koji su iskusili ovo privlaèenje te ga nose u nutrini, u
srcu i u životu. "Volio bih reæi onima koji se osjeæaju
udaljenima od Boga i od Crkve, onima koji su malodušni i
nezainteresirani: Gospodin poziva i tebe da budeš dio
njegova naroda, i to èini s velikim poštovanjem i ljubavlju!"
(isto, 113).
Molimo Boga radost evangelizacije za cijelu Crkvu jer je
"od Krista pozvana objaviti i prenositi ljubav Božju svim
narodima" (Ad gentes, 10). Djevica Marija neka nam
pomogne da svi budemo uèenici-misionari, malene zvijezde
koje odsijevaju Njegovo svjetlo. Molimo da se otvore srca i
prime navještaj te svi ljudi postanu "sudionicima obeæanja…
po evanðelju" (usp. Ef 3,6).
Nakon molitve Anðeo Gospodnji:
Upuæujem svoje srdaène èestitke braæi i sestrama iz istoènih
Crkava koji æe sutra proslaviti Božiæ. Mir koji je Bog
darovao èovjeèanstvu roðenjem Isusa - utjelovljene Rijeèi,
neka u svima ojaèa vjeru, nadu i ljubav pružajuæi utjehu
kršæanskim zajednicama koje se nalaze u kušnji.

8 - 25.02.2015

5 - 04.02.2015

Legende o svetom Nikoli

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački

7. svibnja 2014. V. kongres bogoslova Oko 400 bogoslova iz

6. kolovoza 2014. Slavlje u Kninu Danas postoji neka opasna

3 - 21.01.2015

6 - 11.02.2015

16. travnja 2014. - Hrvatska biskupska konferencija

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

9. travnja 2014. Posljednji ispraćaj metropolita Jovana Pavlovića

Cijela Zvona pogledajte u PDF obliku.

4 - 28.01.2015

10. srpnja 2013. Mons. Đuro Hranić preuzeo nadbiskupsku

9 - 04.03.2015

10. rujna 2014. 60.000 hodočasnika na Svetu nedjelju u Ludbregu

2. srpnja 2014. Novi svećenici Crkve u Hrvata Donosimo izvještaje

20. kolovoza 2014. Susret kardinala Bozanića s pravoslavnim