Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Godina VIII. Broj 82 / 83 1. srpnja 2011.
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
prof. IVAN ĐIKIĆ
Život
uz znanost
IZ GRADOVA
I OPĆINA
50 godina
Pučkog
otvorenog
učilišta Krapina
Uz Dan općine
svečano u
Jesenju i
Petrovskom
Počelo Ljeto u
Mariji Bistrici
Drmeš
prodrmao
Đurmanec
Dvor Sveti Križ čuvar identiteta
ISSN 1848-0004
TOMISLAV KARAMARKO:
Borba protiv korupcije neće stati
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Direktorica društva:
Tanja Gregurović
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
8
• Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica
IVAN ĐIKIĆ
Poručio bih mladima da zadovoljstvo i uspjeh ovise o njihovom izboru vrijednosti koje žele prihvatiti i slijediti u životu.
Pri tome novac, medijska slava ili političke pozicije nisu automatska garancija zadovoljstva.
AKTUALNO
INTERVIEW - Tomislav Karamarko:
Energično protiv korupcije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
INTERVIEW - Ivan Đikić:
Ništa nije nemoguće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
Zagorska razvojna agencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-51
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52-54
• Direktorica marketinga:
Renata Novak
• Marketing:
Klementina Cerovečki
marketing@radio-krapina.hr
• Dizajn i oblikovanje:
11
Hyper dizajn d.o.o.
• Nakladnik:
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: krapinski-vjesnik@radio-krapina.hr
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. RUJNA
2011.
ZDRAVKO MRŠIĆ
Postavlja se pitanje kad će se početi opravdavati i zakoniti:
sklapanje tročlanih i drugih mnogočlanih brakova prikladnih
za dvorodno određene ili opredijeljene osobe; rodno ili nerodno nasilje; pravu sodomiju i, konačno, incest.
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
UMJETNIČKA RADIONICA - Iva Mihanović:
Ambient light . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59
SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-62
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . . . . 63
SUDBINE
Dijana Lončarek:
Bez žrtve ne može se učiniti ništa veliko . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64-65
POD REFLEKTOROM
63
Zlatko Vitez: Život posvećen Krleži . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66-67
Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
TZ KRAPINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70-71
MILORAD VIDEKOVIĆ
Čitajući dnevni tisak zavrtjelo mi se u glavi. Pogotovu gledajući
sportske stranice. Pa tamo sve vrvi nekim milijunima - da li su
u pitanju funte, euri ili kune, zaista nije važno, ali je važno da
znate da ste završili fakultet i da pošteno radite već pet, deset
ili trideset godina, a ne možete preživjeti ili jedva preživljavate.
A tamo nekakav dječak s nepunih 19 godina zbog toga jer zna
udariti loptu desnom, možda i lijevom nogom, riješio je egzistenciju za sebe i svoje unuke. Kuda ide ovaj svijet?
GLAS ZAGORJA
ZELENA ŠKRINJA
Bilo jednom jedno more . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Život kao vrt - lijep je koliko ga njeguješ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Sufinanciranje energetski učinkovite stolarije . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Potraga za zlatovranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
3
INTERVIEW
01. SRPNJA 2011.
TOMISLAV KARAMARKO,
ministar unutarnjih poslova
Razgovarala
Tanja Gregurović
Energično protiv korupcije
Borba protiv korupcije, uključujući korupciju na najvišim razinama, zasigurno je jedan od najznačajnijih prioriteta u radu policije te je stoga posve sigurno da će MUP
ustrajati u svojim nastojanjima da se počinitelji koruptivnih kaznenih djela otkriju,
a potom i primjereno kazne, kao i da se imovina koju su nezakonito stekli najprije
blokira, a potom i trajno oduzme.
4
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
Tomislav Karamarko svoj radni vijek uglavnom veže uz sigurnosne
službe. Bio je između ostalog,
predstojnik Ureda za nacionalnu
sigurnost (UNS), ravnatelj Protuobavještajne agencije (POA),
Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Mjesto ministra unutarnjih poslova nastavak je ovih
odgovornih dužnosti koje zahtijevaju profesionalni pristup
utemeljen na zakonu. Uvijek se
može bolje, iako često okolnosti
i vrijeme ne dozvoljavaju drugačije, no Tomislav Karamarko
smatra da u Hrvatskoj ima mogućnosti pozitivnog razvoja i potencijala, od prirodnih ljepota do
vrijednosti i pametnih ljudi.
 Gospodine Karamarko, jedan ste od aktivnih stvaratelja
hrvatske države, mogli bismo
reći da vaša karijera od devedesetih bilježi stalan uspon. S
današnje pozicije, je li Hrvatska
iskoristila sve svoje mogućnosti
razvoja? Jesmo li mogli izbjeći ili
se bolje pripremiti za ekonomsku krizu koja nas potresa?
- Nisam ekonomski stručnjak i
stoga se ne bih upuštao u detaljne ekonomske analize. Međutim,
ipak smatram da u Hrvatskoj nisu
u najboljoj mjeri iskorištene sve
mogućnosti pozitivnog razvoja i
01. SRPNJA 2011.
nešto više od polovice građana
procjenjuje količinu kriminala i
količinu remećenja javnog reda
u svom mjestu stanovanja malom. Još manji postotak ispitanika procjenjuje količinu rizika da
postane žrtvom kažnjivog djela.
I konačno, gotovo 90% građana
potvrđuju da se osjećaju sigur-
…karakteristika je organiziranog kriminaliteta
da se odvija daleko od očiju javnosti, odnosno
javnost uglavnom vidi njegove krajnje posljedice.
potencijala, od prirodnih ljepota
do vrijednosti i pametnih ljudi
ima jako puno. I to smo trebali na
bolji način iskoristiti. Sigurno je i
rat, koji nas je u prvim godinama
samostalnosti pokosio, utjecao
na to da ekonomski razvoj države ne bude onakav kakav bismo
mi to željeli. Osim razaranja, rat
je ostavio i negativne posljedice
poput ratnog profiterstva, problema u privatizaciji pa tu možda
možemo tražiti i izvorište korupcije.
Hrvatski su građani sigurni
 Kako ocjenjujete sigurnosno
stanje u Zemlji, imaju li građani
povjerenja u policiju?
- Građani o kriminalu najčešće
zaključuju kroz sliku koju im prezentiraju mediji. Međutim, moramo biti svjesni da ta slika nije
čisti odraz ili preslika realnosti.
Prema istraživanju koje su MUP
i UNDP proveli 2009., Percepcija sigurnosti građana, strah
od kriminaliteta i uloga policije,
ni. Ovo su objektivno pokazatelji
utemeljeni na istraživanju provedenom prema svim znanstvenim
principima i ti rezultati su mjerodavniji od moje osobne procjene
i mišljenja.
No, potrebno je i daljnje jačanje
proaktivnog pristupa u policijskom djelovanju, partnerskog
odnosa i suradnje policije i građana, policije i drugih društvenih
službi i institucija uz, naravno,
transparentnost i efikasnost
policije, depolitizaciju i profesionalizaciju. Mediji imaju veliku
ulogu u prenošenju informacija
građanima, no povjerenje građana u policiju je veće od dojma
koji se stječe iz tih javnih izvora
informacija.
 U slučaju Antonije Bilić, do
izražaja je došla maksimalna suradnja građana, udruga građana
i brojnih službi s hrvatskom policijom. Postižu li se tako dobre
suradnje u rješavanju, primjerice, organiziranog kriminala ili
danas jako prisutnog gospodarskog i političkog kriminala?
- Da, u pravu ste kada spominjete suradnju u slučaju Antonije Bilić. Na ovom slučaju se vidi kako
se puno bolje, brže i efikasnije
može raditi kada policija dobro
surađuje s partnerskim službama, ali i s građanima. Kada je
u pitanju organizirani kriminal,
mogućnost suradnje s građanima nije tako široka kao u slučaju
Antonije Bilić, jer karakteristika
je organiziranog kriminaliteta da
se odvija daleko od očiju javnosti, odnosno javnost uglavnom
vidi njegove krajnje posljedice.
Međutim, i u tom segmentu svaka informacija ili bilo koji drugi
oblik pomoći građana je itekako
dobrodošao.
 U nekoliko posljednjih akcija
koje je policija vodila zabilježena je dobra suradnja s kolegama
litet, ima međunarodnu dimenziju. U međunarodnoj policijskoj
suradnji izuzetno je važna pravovremena razmjena informacija.
Informacije na temelju kojih se
može proaktivno djelovati, a ne
ići korak iza kriminalaca, najjače
su oružje u borbi protiv kriminala.
Tome pridonosi podizanje razine
kvalitete informacija o krim. skupinama, njihovim pripadnicima i
aktivnostima. No, još postoji prostor za poboljšanje međunarodne
policijske suradnje, prije svega da
se poboljša pravni okvir.
Korupciju rješavamo
zbog nas samih
 Mnogi pozicionirani političari, posljednje dvije godine
privođeni su i sumnjičeni za korupciju. Borba protiv korupcije i
organiziranog kriminala prioritet
je Vlade Jadranke Kosor. Mislite
Treba jasno reći kako je napad na policijskog
službenika i napad na sigurnosni sustav vlastite države... Ako ćemo raditi na tome da policija bude bolja - bolja će biti svima nama, a
ako ju budemo ponižavali, ponizit ćemo sami
sebe.
u regiji. Što novo donose te suradnje i koliko su značajne u vašem poslu?
- Bez dobre međunarodne, a
posebno regionalne policijske
suradnje nije moguće zamisliti
uspješnu policiju, jer većina složenog kriminaliteta, kao i gotovo
cjelokupni organizirani krimina-
GLAS ZAGORJA
li da su institucije negdje ranije
ipak zakazale? Kako se može dogoditi sumnjičenje toliko vodećih političara? Jesmo li po tome
različiti spram država Europe?
Neki ove istrage ipak povezuju s
ulaskom u EU i zatvaranjem poglavlja 23. i 24. Hoćete li u borbi
protiv korupcije biti dosljedni?
5
INTERVIEW
01. SRPNJA 2011.
- Ako promatramo u malo širem kontekstu, intenzivna borba
protiv korupcije nije specifikum
samo Republike Hrvatske. Da ne
idem dublje u analizu, dovoljno
je spomenuti da se veliki slučajevi obrađuju i u drugim europskim
državama pa i nama susjednim,
Sloveniji i Austriji.
Borba protiv korupcije, uključujući korupciju na najvišim razinama,
zasigurno je jedan od najznačajnijih prioriteta u radu policije te je
stoga posve sigurno da će MUP
ustrajati u svojim nastojanjima da
se počinitelji koruptivnih kaznenih
djela otkriju, a potom i primjereno kazne, kao i da se imovina koju
su nezakonito stekli najprije blokira, a potom i trajno oduzme.
Još je uvijek u tijeku veliki broj
kriminalističkih istraživanja koja
se odnose na koruptivna kaznena
djela, a na mnogima od tih slučajeva već se vrlo dugo provodi
istraga. Ne mogu Vam govoriti o
konkretnim brojevima, a pored
toga, nije izvjesno da će baš svako
od tih kriminalističkih istraživanja
završiti podnošenjem kaznene prijave protiv odgovorne osobe, iako
u većini slučajeva ipak hoće. Ne bi
bilo korektno da sada o tome bilo
što kažem jer, kao što sam već
rekao, činjenica da se provode
kriminalistička istraživanja nužno
ne znači da će se stvarno utvrditi
postojanje kaznenog djela.
Već sam nekoliko puta do sada
govorio kako se u koštac s korupcijom nismo uhvatili da bismo
dobili pohvale Europske komisije ili pojedinih europskih država
ili organizacija, već da problem
korupcije rješavamo zbog nas
samih, zbog građana Republike
Hrvatske, odnosno zbog interesa
Hrvatske. Naravno, bez obzira na
taj naš primarni motiv, ne treba
zanemariti da pozitivne ocjene
dolaze s brojnih mjerodavnih
međunarodnih razina. To je važno zbog međunarodnog ugleda
Hrvatske.
 Reagira li policija na sve anonimne prijave? Koliko su se do
sada anonimne prijave pokazale
točnim?
- Kad su u pitanju anonimne prijave policija mora provesti policijske izvide radi provjere navoda
o mogućim počinjenim kaznenim
djelima i počiniteljima tih djela.
Dosadašnja iskustva pokazuju
kako anonimne prijave mogu
predstavljati koristan izvor informacija za pokretanje kriminalističkih istraživanja. Policija
po anonimnim prijavama može
postupiti po nalogu državnog odvjetnika ili samostalno, temeljem
Zakona o policijskim poslovima i
- Slučaj koji spominjete također
pokazuje dosljednost u borbi
protiv korupcije. Čak do te razine
da se s tim problemom energično borimo i u vlastitim redovima. Bilo bi dobro kada bi iz ovog
slučaja svi ostali izvukli pouku,
te svoj posao radili odgovorno i
zakonito.
Već sam nekoliko puta do sada govorio kako
se u koštac s korupcijom nismo uhvatili da bismo dobili pohvale Europske komisije ili pojedinih europskih država ili organizacija, već da
problem korupcije rješavamo zbog nas samih,
zbog graðana Republike Hrvatske, odnosno
zbog interesa Hrvatske.
ovlastima. Prema Zakonu o Državnom odvjetništvu, državni
odvjetnik procjenjuje anonimnu
prijavu i nalaže policiji provođenje policijskih izvida.
 Korupcija u carinskoj službi.
Svjedoci smo uhićenja carinika i
s našeg područja?
 Izbori su pred nama, stranke
pojačavaju svoje aktivnosti, sami
ste u nekoliko navrata opovrgavali navodni sukob s premijerkom
Jadrankom Kosor. Utječu li predizborne aktivnosti na rad policije?
Oduzimaju li Vam previše vremena često neutemeljene prozivke?
- Na početku svog mandata sam
obećao depolitizaciju policije, a
to se i ostvaruje, između ostalog
i novim Zakonom o policiji koji
je u ožujku ove godine stupio na
snagu. Predizborne aktivnosti i
prozivke ne utječu niti dozvoljavam da me ometaju u radu. Na
to i mislim kada govorim da se
hrvatska policija mora depolitizirati i profesionalizirati.
Međutim, ipak moram primijetiti
kako mnogi na policiji žele prikupiti predizborne bodove, zbog
čega je policija u zadnje vrijeme
nerijetko izvrgnuta neargumentiranim kritikama.
Stavovi se ne izražavaju
nasiljem i govorom mržnje
 Prema Vašem osobnom
predviđanju policija je vrlo profesionalno i kvalitetno odradila
gay pride u Zagrebu. Pomogli su
i mediji koji su odreda osuđivali
nasilje i upozoravali na ljudska
prava, i dio građana koji je osobnim sudjelovanjem podržao pravo na opredjeljenje i tako potvr-
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
6
GLAS ZAGORJA
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
dio da je Hrvatska civilizirana
zemlja. Vaša ocjena tolerancije i
poštivanja ljudskih prava?
- Bez obzira na stavove koje građani, političari, djelatnici MUP-a
imali prema LBGT populaciji, ne
može se, u pravno uređenoj zemlji koja se temelji na vrijednostima tolerancije i demokracije,
dopustiti da se stavovi izražavaju
nasiljem i govorom mržnje. Upravo zbog toga postoje zakonski
propisi, prije svega u Kaznenom
zakonu, koji za takvo ponašanje
predviđaju zatvorske kazne.
Osobno se protivim diskriminaciji na bilo kojoj osnovi pa tako i na
temelju seksualne orijentacije.
MUP surađuje s LBGT aktivistima.
U lipnju smo imali niz predavanja
za naše policajce koje smo organizirali na Policijskoj akademiji s
njihovim udrugama. Senzibiliziramo naše ljude za jedan suživot
i snošljivost koja je potrebna.
 Podsjetimo se, zadatak policajaca je očuvati javni red i mir,
štititi njihov interes i interes
Republike Hrvatske. Povremeni
izgredi dovode ih u rizične situacije. Kako povećati sigurnost
policajaca i autoritet pred izgrednicima?
- Na narušenom autoritetu trebamo raditi i kao policijski sustav
u cjelini i kao pojedinci. Posao
policijskog službenika ne završava u 16 sati odlaskom kući. Sve
što činite je pod povećalom javnosti. Treba jasno reći kako je
napad na policijskog službenika
i napad na sigurnosni sustav vlastite države. Prvenstveno sam za
to da se poštuje one koji provode
zakonom im dodijeljen posao, a
ne da nekritički omalovažavamo i
ističemo ono što nije dobro. Ako
ćemo raditi na tome da policija
bude bolja - bolja će biti svima
nama, a ako ju budemo ponižavali, ponizit ćemo sami sebe.
 Vjerujemo u nastavak Vaše
karijere. Imate li političkih ambicija?
- Sada sam u MUP-u. Sve moje
ambicije, moje profesionalno
zauzimanje vezano je uz taj posao koji radim. A moje stajalište
prema kojem djelujem jest da
policijska profesija i stranačka
politika ne idu zajedno.
 Odnos spram Zagorja. Dolazite li u naš kraj?
- Volim Hrvatsku i svaki njezin
kutak. Pa i prelijepo Zagorje, u
kojem imam nekoliko prijatelja
kojima volim navratiti.
Puno se toga dogodilo u zadnje vrijeme
u Hrvatskoj. Događaji koje bih izdvojio
su pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj i s druge strane vijest o zaključenju
pregovora s Europskom unijom. I jedan
i drugi događaj su me istinski razveselili.
Pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj i kratak
osobni susret s njim, otkrio mi je neke
nove dimenzije Crkve kojih nisam bio
uopće svjestan iako je moj cijeli život
usko vezan uz Crkvu kao instituciju i
zajednicu. S druge strane vijest o završetku pregovora s Europskom unijom
me utoliko razveselila što se polako
ostvaruje moja vizija Hrvatske kao zemlje čiji krajnji domet pogleda ne seže
do Beograda ili bliže, Banja Luke. Kad
smo kod Beograda stvarno mi nije jasno
zašto je naš precednik toliko zaljubljen
u srpskog precednika Borisa Tadića.
Možda ga je na to potaknula neviđena
rijeka ljubavi koja je potekla nakon zagrebačke parade LGBT osoba u kojoj su
se njihovi predvodnici govorom mržnje
u ime tolerancije obračunavali sa svima koji ne misle da je biti LGBT osoba
vrhunac ljudske evolucije? (O paradi
LGBT osoba preporučujem osvrt koji
je napisao naš kolumnist Zdravko Mršić.) A možda je srpski precednik Boris
Tadić obećao hrvatskom precedniku Ivi
da će Srbija vratiti Šarengradsku Adu i
džepove preko Dunava koji katastarski
pripadaju Hrvatskoj, opljačkana kulturna i umjetnička dobra, dokumentaciju o
nestalim hrvatskim građanima koje su
srpski koljači humano preselili na drugi
svijet? Tko zna. Ljubav može vrlo često
biti iracionalna, tako da ne čudi što je
teško razumjeti politiku općenito, a
kamoli politiku pomirenja koju provodi
naš predsjednik Ivo u duetu s precednikom Borisom i njegovim drugarom
iz republike srpske, Miloradom. To je
ipak viša sfera u koju je običnim ljudima
teško prodrijeti, a da ne postanu naivci.
No, baš i zbog toga iskreno se radujem,
kako sam napisao, ulasku Hrvatske u
klub europskih zemalja u kojem se, da
ne bude zabune, također krade i igraju
vrlo prljave igre.
Zašto ću ja glasati za ulazak u Europsku
uniju? Uz moju iskonsku (čitaj poviješću uvjetovanu) nepovjerljivost prema
srpskim elitama, koje duboko zaražene
velikosrpskim fašističkim idejama konstantno vode politiku zasnovanu na mržnji, lažima i mitovima u kojima stalno
pokušavaju prisvojiti sebi nešto što im
ne pripada, tu je puno važnijih razloga.
Jedan od njih je svakako izazov koji proizlazi iz činjenice globaliziranog svijeta.
Svijet današnjice svakim danom postaje tješnji, a trenutačni svjetski poredak
sve propusniji za opasnosti koje su taj
isti svijet kadre baciti u ponor uništenja. Svijet današnjice treba novi svjetski poredak zasnovan na drugačijim
temeljima. Svijet u kojem je slobodno
tržište sa svojim glavnim pokretačem,
kapitalom, jedino mjerilo i božanstvo
koje se nipošto ne smije ograničavati,
upravo je svijet koji milijarde ljudi lišava
osnovnog dostojanstva. Takvu situaciju
i takvu diktaturu treba svrgnuti i to je
proces koji se odvija i koji je nemoguće
zaustaviti. Jedini razlog zbog kojeg se to
već nije dogodilo leži u činjenici da nove
svjetske sile poput Kine, Indije, Brazila,
a i Rusije nisu kadre preuzeti od SAD-a
vodeću ulogu u upravljanju svijetom
niti imaju viziju kako bi taj novi svijet
izgledao. I to je po meni sretna okolnost jer rješenje budućnosti svijeta ne
leži u nekoj novoj diktaturi i hegemoniji
nekolicine jačih, nego u stalnom i iskrenom dijalogu. To ne znači da je svijet
sposoban u ovom trenutku ustrojiti
jednu svjetsku vladu iz koje bi se onda
centralistički upravljalo svijetom, no to
je također jedna neumitnost u budućem razvoju svijeta. Ona će se pojaviti
kao nužnost onog trenutka kada čovjek
dosegne potrebu ekspanzije na druge
planete i mogućim susretom s izvanzemaljskim oblikom života. Sve ovo zvuči
kao znanstvena fantastika, barem ovo
zadnje, no brzina razvoja ne nudi druge
mogućnosti osim sveopćeg rata i uni-
nisam čuo da je postavio pitanje - a koji
su to principi prema kojima bi se trebala
formirati i ravnati savjest. Jer savjest je
također materijal koji se trajno oblikuje. Tako imamo laksne savjesti kod ljudi
koje ta ista savjest uopće ne opominje
kada pronevjere milijune ili uzmu mito
prodajući nešto što pripada općem
dobru, a imamo i skrupulozne savjesti
koje čovjeka psihički uništavaju namećući stalan osjećaj krivnje. Nijedna krajnost nikada nije bila dobra niti vodila
dobrome. Dakle, treba nam uporište, a
jedino uporište koje je kadro zaustaviti
propadanje je ono i Onaj koga je svojim
životom čovjeku navijestio Isus iz Nazareta. Bog koji želi da svaki čovjek ima život i koji svakom čovjeku bez obzira na
različitost jamči jednako dostojanstvo.
Svaki drugi bog kojemu se čovjek poklonio ili mu se klanja u povijesti vodi
u propast. Novi svjetski poredak mora
Hrvatska i
novi svjetski
poredak
štenja koji bi razvoj na zemlji vratio nekoliko stoljeća unatrag i stvorio prostor
za ponovni razvoj, što je također jedna
od mogućnosti već viđenih u ljudskoj
povijesti.
Gdje u svemu tome svoj prostor ima Hrvatska i hrvatski narod? U situaciji multi
polarnog svijeta koji prisiljava glavne
svjetske aktere na stalni dijalog dobro
je da Hrvatska zauzme svoje mjesto u
jednoj takvoj zajednici država kao što
je Europska unija. Europska unija je ponajprije izazov. Ona još uvijek nije država, tek interesna zajednica utemeljena
na potrebi okrupnjavanja tržišta kako bi
ono bilo konkurentno drugim velikim i
brzo rastućim tržištima već spomenutih
novih svjetskih sila. No u svojim temeljnim zamislima Europska unija zamišljena je kao država i to je put kojim bi njezina budućnost trebala kročiti, što ne
ovisi samo o zemljama članicama nego
upravo o sveukupnom tijeku ljudske povijesti. Tako ponovno dolazimo do glavnog pitanja - kakav je taj Novi svjetski
poredak? On se ne može, kako vidimo,
temeljiti na slobodnom tržištu u kojem
jači bez ikakve zapreke proždire manjega u ime stvaranja ekstra profita, nego
na solidarnosti. Novi svjetski poredak
mora kao svoje postulate djelovanja
imati iskreni dijalog, zajedničku brigu
za okoliš, solidarnost i mora uključivati
savjest. O savjesti je našim hrvatskim
elitama progovorio papa Benedikt XVI.
I svi su se divili tome, no nikoga od njih
GLAS ZAGORJA
01. SRPNJA 2011.
Piše
Zvonko Franc
zvone.franc@gmail.com
poštivati činjenicu da čovjek sa svim
svojim pozitivnim i negativnim značajkama, a sebičnost je jedna od najjačih
negativnih nagnuća, ne može biti mjerilo svega. No, isto tako, novi svjetski
poredak mora uvažiti činjenicu da je
svaki čovjek jedinstveno, sveto i neprocjenjivo biće koje da bi se moglo zdravo
ostvariti mora imati za to i priliku kroz
mogućnost, najprije rođenja, zdravog
djetinjstva u prirodnom obiteljskom
okruženju oca i majke, obrazovanja
po želji i vlastitim talentima, pošteno
plaćenog rada, osnivanja obitelji, sudjelovanja u kreiranju općega dobra,
zdravstvene skrbi, dostojanstvene starosti i smrti.
Siguran sam da će Hrvatska u zajednici europskih država sa svojim cjelokupnim habitusom pridonijeti razvoju
te iste zajednice i da će u toj zajednici
hrvatski narod znati svojom nadarenošću prepoznati vlastitu priliku kako
na planu nacionalne zajednice tako i
na osobnom planu svakog pojedinca.
Zašto jedan od predsjednika Europske
unije ne bi bio Hrvat? Tko tu mogućnost može zanijekati? Pa tek nam je 20
godina! Ovom prilikom svima od srca,
ponosan što pripadam hrvatskom narodu, čestitam 20. obljetnicu državnosti! Dok je srca bit će i Kroacije - rekao
bi A. G. Matoš. Ponovno smo zajedno u
devetom mjesecu, novi, nadam se bolji
i dalje u misiji biti glas lijepog nam Zagorja i dobrih ljudi u njemu!
7
INTERVIEW
01. SRPNJA 2011.
PROF. IVAN ĐIKIĆ
Razgovarala
Dunja Horvatin
Ništa nije
nemoguće
Poručio bih mladima da zadovoljstvo i uspjeh ovise o njihovom izboru
vrijednosti koje žele prihvatiti i slijediti u životu. Pri tome novac, medijska slava ili političke pozicije nisu automatska garancija zadovoljstva.
8
GLAS ZAGORJA
Prema najstarijemu svjetski znanom
izvoru podataka, Vedama, sveukupni
materijalni svemir predstavlja tek jednu četvrtinu ukupne Kreacije. Nemojte se zbunjivati odnosima ukupnosti
i dijelova: programirani smo da razumijemo do one crte ondje, a ne preko
toga. Od trenutka kada nas obasja
svjetlost ovoga svijeta, upleteni smo
u tkiva pradavnih neznanja i ograničenja uz sveopću podršku sustava i
pojedinaca kojima je prečesto manje
do boljitka sviju, a više do osobnog
probitka. Rijetki su pojedinci koji su
imali hrabrosti i dovoljnu dozu znatiželje zagledati iza crte ograničenja:
zahvaljujući takvima više ne živimo
u spilji i uvjerenju da je Zemlja ravna
ploča oko koje se vrti Sunce i svijet.
U jednom od mjerila koja su nam
do danas poznata, čovjek spada u
najsposobnije organizme na ovome
svijetu, on je središte svijeta kakav
poznajemo, no ranjiv i nepredvidivog
trajanja. Bolesti, znane i neznane,
od obične, najobičnije gripe do raka,
svaka od njih u stanju je skrenuti životne putanje, prekinuti planove i
snove. Bakterije, virusi, tumori …naši
su suputnici od pračovjeka do danas,
izazivajući epidemije i pandemije,
ugrožavajući najveću vrednotu ove
male plave kuglice u beskraju svemira: život.
To su većim slovima upisana imena rijetkih koji su spremni preuzeti
odgovornost podržavanja života,
rijetkih i hrabrih koji svoje vrijeme,
znanje, iskustvo stavljaju u službu
boljitka drugih. Znanstveni radovi i
izvanredna dostignuća na području
molekularne biologije i istraživanja
raka, prof. Ivana Đikića planetarno su
poznati i priznati; njegova su otkrića u
očima laika na rubu nemogućeg, no,
toliko stvarna da ulijevaju nadu i optimizam milijunima oboljelih od raka
širom svijeta.
Prof. Ivan Đikić zasigurno je jedan
od najpoznatijih i najangažiranijih
znanstvenika današnjice. Rođen je u
Zagrebu gdje je i doktorirao molekularnu biologiju, radi kao profesor na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta
Goethe u Frankfurtu. Svoje znanstvene radove objavljuje u vodećim
svjetskim znanstvenim časopisima,
član je Njemačke akademije znanosti, te Europske organizacije za
molekularnu biologiju (EMBO), dobitnik niza međunarodnih priznanja
– nagrada za izvanredna dostignuća
u istraživanju raka Američke udruge
za istraživanje tumora (AACR), nagrada Europskog udruženja za istraživanje raka (EACR), nagrade Hans
Krebs i Binder nagrade za inovacije.
Trenutačno direktor dva uspješna instituta u Frankfurtu: Instituta za bio-
INTERVIEW
kemiju na Medicinskom fakultetu, te
Frankfurtskog instituta za istraživanje života na Goethe Sveučilištu.
 Kako bi se Vi predstavili našim
čitateljima ?
Otac sam četvero djece u braku sa suprugom Ingom s kojom sam zajedno
od naših studentskih dana u Zagrebu, izrazito sam znatiželjan i nemiran
duh koji se najbolje snalazi u istraživanjima nepoznatog. S profesionalne strane: liječnik sam i znanstvenik
koji je završio medicinu i doktorat iz
molekularne biologije na Sveučilištu
u Zagrebu, te koji je nastavio međunarodnu znanstvenu karijeru u SADu,
Švedskoj i Njemačkoj. U posljednjih
desetak godina kroz obrazovne i
znanstvene projekte u stalnom sam
kontaktu sa znanstvenicima i mladim
studentima u Hrvatskoj te smo zajedničkim radom postigli velike znanstvene uspjehe.
01. SRPNJA 2011.
časni sam građanin Marije Bistrice,
primio sam godišnju nagradu grada
Splita, nagradu prirodoslovnog društva “Spiridion Brusina”, te sam prošle
godine nagrađen jednim od najvećih
državnih priznanja, Ordenom kneza
Branimira s lentom, za postignuća u
znanosti, od predsjednika Republike
Hrvatske.
 FrankfurterAllgemeine Zeitung
Vas je proglasio osobom 2010. godine u državi Hessen u Njemačkoj,
prošle godine izabrani ste za redovnog člana najstarije europske
akademije Leopoldine, nacionalne
akademije u Njemačkoj. Nažalost, u
HAZU Vas odbijaju izabrati za pridruženog člana, iako još od 2002. radite
na Sveučilištu u Splitu i objavljujete
u svjetskim časopisima s hrvatskim
znanstvenim adresama. Zašto se na
takav način Hrvatska odnosi prema
uspješnim stručnjacima?
veterinar, te sam često putovao s njime i uživao u ljepotama Zagorja. Jako
je važno bilo da sam odrastao u slobodnom i stimulativnom okruženju,
te vrlo blisko prirodi. Sve je to utjecalo na razvoj mojih talenata. Posebno
sam zahvalan profesorima kemije,
biologije i fizike u osnovnoj školi u
Mariji Bistrici s kojima sam radio prve
znanstvene eksperimente i odlazio
na znanstvena takmičenja.
 Sav Vaš angažman u Hrvatskoj
ustvari je neprekidni volonterski rad.
Ne gledajući korist i vlastite interese, uvažavate potrebe drugih ljudi,
prvenstveno mladih. Sredstvima iz
vanjskih fondova financirate rad Vašeg laboratorija u Splitu, pokrenuli
ste kongrese znanstvenika u Dubrovniku na kojima sudjeluju nobelovci,
istaknuti svjetski znanstvenici, a
priliku dajete i nadarenim hrvatskim
studentima. Osim toga, često ste
Meni je najvažnije da sam u zadnjih 6
godina objavio 12 znanstvenih radova u časopisima s naslovima Nature,
Science i Cell s adresom našeg laboratorija u Splitu. To su najprestižniji
svjetski časopisi i nemjerljiva je dobit
za promociju Hrvatske u svijetu znanosti. Samo radi usporedbe: Kada
pretražite sve znanstvene baze podataka, cijela znanstvena zajednica u Hrvatskoj, pri tome mislim znanstvenici
iz svih područja koji rade i objavljuju s
hrvatskim adresama, (tvrde u MZOSu
da ih ima oko 14 000 prijavljenih)nisu objavili toliki broj radova u vodećim časopisima kao naš laboratorij u
Splitu. A što se akademija tiče, nisam
se osobno prijavio za članstvo niti u
HAZUu niti u Leopoldini, nego su me
članovi akademija nominirali i željeli
me vidjeti kao člana te akademije.
Pri izboru novih članova akademije
imaju svoje kriterije i ponosan sam
da su članovi Leopoldine prepoznali
moj znanstveni opus vrijednim članstva u Njemačkoj akademiji. HAZU
ima svoje kriterije i nemam negativne
komentare na njihov izbor.
 Kakva je Vaša povezanost sa Zagorjem ?
Djetinjstvo i osnovno školovanje proveo sam u Mariji Bistrici. Tata je bio
donirali značajne iznose svojih nagrada za mlade u Hrvatskoj.
Educirati mlade, ulagati u nove generacije znanstvenika i prenositi nova
otkrića za dobrobit društva, sastavni
je dio mog svakodnevnog posla. Iz
osobnih razloga pokušavam takav stil
života prenijeti i u Hrvatsku, a pošto
sam adekvatno plaćen u Njemačkoj,
moj angažman u nabrojenim znanstvenim i obrazovnim projektima u
Najteže je biti prorok u
svom selu
 Po objavljivanju Vašeg znanstve-
nog rada u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature pristizala
su Vam priznanja iz cijelog svijeta. U
Hrvatskoj ste bili izloženi beskrupuloznim napadima. U medijskoj hajci
Vas se pokušalo diskreditirati, unatoč podršci brojnih, no nedovoljno
utjecajnih građana. Ostali ste pojedinac koji ima problema sa sustavom i
moćnim lobijima – i unatoč svemu,
predan svom istraživačkom radu,
radu s mladima, gledajući interes
znanstvenika, braneći istinu. Očito
novac i slava nisu na vrhu popisa Vaših prioriteta.
Meni je važno ostati dosljedan svojim
principima, biti iskren u komunikaciji
te imati kreativno vrijeme za znanost
i istraživanja. Nepošteno zarađeni novac i politička priznanja nikada nisu
bila dio mog života. Nažalost, u Hrvatskoj prečesto su pojedinci izloženi
napadima ukoliko ukažu na nepravilnosti i nezakonitosti političara ili moćnika. To nije ništa novo i dio je tranzicije prema društvu koje će cijeniti
odgovornost i transparentnost. Veliki
napredak je postignut u Hrvatskoj u
posljednjih godinu dvije kada su političari prihvatili i svoju odgovornost u
javnom djelovanju.
U mom konkretnom slučaju radilo se
o ljubomori, sujeti i osveti tadašnjeg
ministra znanosti koji nije mogao
prihvatiti javnu kritiku njegovih loših
odluka, pa su me “neki suradnici” pokušali putem anonimnih pisma i lažnih članaka u medijima na sve načine
diskreditirati. Međutim, nisu uspjeli i
svi napadi su prestali postavljanjem
novog ministra znanosti. Tijekom
cijelog tog perioda od građana Hrvatske dobivao sam podršku i brojna
priznanja. Primjerice, dobitnik sam
plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko-zagorske županije, po-
GLAS ZAGORJA
Hrvatskoj je volonterski. Točno je da
sam od 2006. godine donirao preko
14 000 eura honorara i znanstvenih
nagrada studentima i mladima u Hrvatskoj koji trebaju pomoć.
 Koliko je na Vaše stavove i životno usmjerenje utjecao kućni odgoj?
Smatrate li da danas, u trci za preživljavanjem, roditelji dovoljno pažnje
i vremena mogu posvetiti odgoju
svoje djece?
Roditelji imaju sve više profesionalnih
obaveza koje oduzimaju slobodno
vrijeme od obitelji. Međutim, uz pravilan raspored posla i obiteljskih obaveza moguće je djeci pružiti pažnju,
dobar odgoj, te provoditi kvalitetno
vrijeme s njima. Djeci najviše treba
ljubav, kućni odgoj, te mir i sigurnost
od roditelja. Sve to im na kraju omogućava da pronađu svoj vlastiti put u
životu.
 Kakvu ulogu imaju mediji u odgoju mladih? Mediji koji su u službi
politike stvaraju mitove, kvazi-zvijezde bez pokrića, svjesno iskrivljujući percepciju hrvatskog kulturnog
identiteta
Došlo je do ogromnih promjena u
medijskom prostoru u cijelom svijetu u posljednjem desetljeću. Niti
New York Times ili FAZ nisu danas isti
kao prije deset godina. Internetska
revolucija je omogućila brzi globalni
protok informacija, ali i velike šanse za neovisno traženje relevantnih
informacija o bilo kojoj temi. Na taj
način su srušene lokalne granice o
informiranosti građana. Promatrajući
sve te promjene čini mi se važnim da
se učenici u školama trebaju naučiti
kako na kvalitetan način tražiti informacije i razumjeti sadržaj onoga što
im se nudi putem medija ili interneta.
Upravo je to jedan od važnih ciljeva
projekta “Civitas, znanstvenici i mediji u borbi protiv nasilja”, koji znanstvenici, zajedno s udrugom Civitas,
uspješno provode u brojnim školama
u Hrvatskoj.
 Vaš znanstveni rad objedinjava
područje biologije, fizike i kemije, a
9
INTERVIEW
01. SRPNJA 2011.
prevagnula je ipak naklonost medicini. Upisali ste Medicinski fakultet
kad su prijemni ispiti bili rigorozni.
Danas važe neki drugi uvjeti. Imate li
osjećaj da su danas kriteriji srozani,
općenito, ne samo u znanosti, kulturi, medijima…?
Mnoge stvari su se promijenile u zadnjih 25 godina i nije dobro niti moguće uspoređivati naše studentske dane
s današnjim studentima. Osim toga,
promjene su vidljive i u svih drugim
granama, od kulture, sporta, umjetnosti. Globalizacija je uzrokovala da su
mnoge društvene vrijednosti promijenjene, stil života je drukčiji, očekivanja
od mladih su povećana, itd. No, univerzalne vrijednosti koje čovjeka čine
sretnim i zadovoljnim ostale su iste,
pitanje je samo stila života kojim se
prilagođavamo novim izazovima.
 Postigli ste izvanredna dostignuća na području istraživanja tumora,
novi lijek Sutent povezan je s Vašim
imenom i boravkom u laboratoriju
Josepha Schlessingera u NewYorku.
Potvrđeno, povećana je i stopa preživljavanja pacijentica s tumorom
dojke, no, unatoč uznapredovaloj
medicini, boljoj dijagnostici, evidentno je povećanje broja tumora kod
mlađih ljudi. Prema Vašim saznanjima, mogu li, osim genomskih promjena, za to biti odgovorni i okolišni
čimbenici - zagađenja, vode, zraka,
hrane, zračenja, stresni način života,
uništavanje eko-sustava ?
Pitanje je dugo i uključuje jako puno
tema o kojima bih mogao raspravljati
na nekoliko stranica, no, u mnogim
intervjuima sam već objašnjavao zašto
se tumori mijenjaju tako brzo i zašto
nikada nećemo moći stvoriti jedan lijek za sve raznolikije vrste tumora koje
danas možemo dijagnosticirati. Točno
je da vanjski faktori značajno utječu na
nastanak i širenje tumora i pri tome
važnu ulogu igraju zagađenja, kemika-
danas je realno govoriti o tome da se
glavne vrste tumora mogu kontrolirati
kao kronične bolesti s kvalitetnim preživljenjem od preko 5-10 godina nakon početne dijagnoze. No, još uvijek
nemamo efikasne lijekove koji će potpuno ukloniti pojedine vrste tumora.
Obrazovanje građana, razvoj znanosti
i medicine nude najbolji odgovor za
uspješniju borbu protiv tumora.
 Kako objasniti novodobne bolesti kao npr. ptičju gripu, kravlje ludilo, svinjsku gripu, pa i najnoviji slučaj
lije, pušenje, alkohol, zračenja, uništavanje prirode, stresni život, kronične
upale, neprosvijećenost i siromaštvo.
Suvremena znanost daje puno više
informacija o nastanku tumora i mogućnostima da ih uspješnije liječimo i
pojave bakterije E. Coli ? Često je mišljenje laika da su uzročnici neobjašnjivih bolesti i pandemija proizvod
laboratorija moćnih farmaceutskih
industrija. Najava zabrane korištenja
i imena ljekovito bilje, preporukom
EU ide tome u prilog
Građani bi trebali na temelju činjenica moći razlikovati činjenice od senzacionalizma medija i teorija urota
koje nemaju nikakve dokaze. Stoga
je i važno postojanje kvalitetnih medija u kojima će stručnjaci na temelju
činjenica objasniti realne opasnosti.
Ljudi su u kontinuiranom suživotu s
bakterijama i virusima koji se mijenjaju i evoluiraju u prirodi već tisućama
godina. Pojava novih vrsta bakterija
i virusa je normalni proces i dokazan
je brojnim epidemiološkim studijama
i pandemijama u prošlosti. Ne postoji niti jedan podatak ili dokaz koji bi
utvrdio da se danas medu ljudima
šire nove bakterije ili virusi iz znanstvenih laboratorija.
 Prema tvrdnjama visokopozicioniranih političara u Hrvatskoj kvaliteta života je visoka. Brojke pak govore o povećanom broju oboljelih od
tuberkuloze, po broju oboljenja od
raka RH je na 4. mjestu u EU, a na prvom po broju odljeva mozgova, osobito mladih, školovanih ljudi. Prema
Vašem mišljenju, kakvu perspektivu
i kakve šanse za napredovanjem u
karijeri imaju mladi u Hrvatskoj ?
Profesionalne šanse mladih u Hrvatskoj nisu blistave i stoga ne čudi da se
mnogi odlučuju na odlazak u inozemstvo. No, u isto vrijeme treba reći da
Hrvatska ima sve bolje perspektive i
vjerujem da će ulaskom u EZ mladi u
Hrvatskoj pronaći i adekvatne profesionalne izazove i u domovini.
Voditelj
projekta
Civitas
u OŠ
Bedekovčina
Projekt Civitas provodi se u pet hrvatskih županija, u KZŽ
u četiri osnovne Voditelji projekta Civitas u OŠ Bedekovčina
škole - u Bedekov- prof. Toni Kuščar, prof. Zvjezdana Stančić, prof.
čini, Mariji Bistrici, Danijela Paradi, prof.dr.sc. Đurđica Ugarković
Brestovcu Orehovič- (IRB)-suvoditeljica projekta
kom i Mihovljanu.
Voditelj projekta je prof. Đikić, a suvoditeljica prof. dr. sc. Đurđica Ugarković iz Instituta Ruđera Boškovića u Zagrebu. Od znanstvenika u projektu
aktivno sudjeluju i prof. dr. sc. Saša Zelenika, prof. dr. sc. Marija Stefanija
Antica, prof. dr. sc.
Hrvoje Fulgozi, prof.
dr. sc. Nenad Bogdanović, doc. dr. sc.
Mario Vukšić i doc.
dr. sc. Branimir Bertoša, a učenici, korisnici
programa, sudjeluju
u praktičnom radu u
laboratorijima pri IRB
i HIM (Hrvatskom institutu za mozak) Meprof. Ivan Đikić – predavanje u Hotelu Antunović dicinskog fakulteta u
Zagrebu.
-Zagreb
10
GLAS ZAGORJA
 Živeći u Frankfurtu, otvorenom,
međunarodnom gradu, motivirajućoj sredini za dugoročne planove,
Vi ste građanin svijeta sa sigurnom
bazom za znanstveni napredak. Poznato je da tamošnje zaklade ulažu
značajna sredstva u kvalitetne ljude.
Je li stoga pitanje povratka u Hrvatsku suvišno ?
Nije suvišno, nego dobrodošlo. Svojim
profesionalnim angažmanom sam se
već vratio u Hrvatsku, gdje radim kao
profesor na Medicinskom fakultetu u
Splitu od 2002. godine i vodim Laboratorij za molekularnu biologiju tumora.
Što se tiče stalnog preseljenja u Hrvatsku, sve će ovisiti o primamljivosti ponuda koje budem dobivao iz svjetskih
centara, ali i iz Hrvatske. U Frankfurtu
cijene moj znanstveni rad i pružaju mi
izvanredne uvjete, a ja zauzvrat donosim Frankfurtskom sveučilištu više
novaca nego što je uloženo u institute
na kojima sam direktor. Primjerice, godišnji budget Instituta za biokemiju od
države iznosi 1,9 mil Eura, dok iz kompetitivnih vanjskih grantova donosimo
još oko 3,2 mil eura godišnje u institut.
S tim sredstvima i fokusom na kvalitetu naš institut je vrlo kompetitivan na
svjetskoj razini.
Poruka bajki je da ništa
nije nemoguće: postoje
samo ljudi koji su prerano
odustali
 Prateći Vaš rad i spremnost da svoje znanje, iskustvo i vrijeme podijelite
s mladima stiče se dojam da se Vaš
hobi poklopio sa zanimanjem, kao da
ste zaneseni igrom… Sudionici Vaših
predavanja oduševljeni su zaraznim
entuzijazmom i načinom na koji prezentirate Vaša izlaganja. Očito, ostvarili ste svoj dječački san; on traje, a
Vi ga nesebično dijelite ukazujući na
istinske i neprolazne vrijednosti u životu: znanje i obrazovanje.
Uistinu sam zadovoljan i sretan da
mogu raditi i živjeti uz znanost, te
prenositi svoje znanje na nove generacije. Prihvaćajući poziciju direktora
novog instituta u Frankfurtu (FMLS),
u kojeg se selimo slijedeći mjesec,
tražio sam da u ugovoru stoji da 70%
mog radnog vremena bude posvećeno znanosti i obrazovanju, što mi daje
garanciju da ću sačuvati svoj profesionalni stil rada s mladima.
 Poruka našim mladim čitateljima?
Poručio bih mladima da zadovoljstvo
i uspjeh ovise o njihovom izboru vrijednosti koje žele prihvatiti i slijediti u
životu. Pri tome novac, medijska slava ili političke pozicije nisu automatska garancija zadovoljstva. Bogatstvo
demokratskih društava jest u tome
da mladi mogu slobodno birati svoj
životni put na temelju njihovih talenta i afiniteta, odrediti čime se žele baviti i kakvo društvo žele stvarati.
ODVOJENO MIŠLJENJE
P
o Sjevernoj Americi rasprostranjena je ptica sjeverni
kardinal (Cardinalis cardinalis), u kojoj je mužjak raskošno
okićen skrletnim, grimiznim
perjem. Ženka nije živopisna.
Evolucija to običava među pticama, vjerojatno zato što su
ženke gospodarice u vrsti, pa
im ne treba paradirati vanjštinom. Posebnost u vrsti sjeverni kardinal je to, što se ženka
druži usporedo i naizmjence sa
sedam mužjaka, jer ju je evolucija navela da u samo jednog
mužjaka nema povjerenje. Budući da mnogomužjaštvo nije
01. SRPNJA 2011.
je iznevjerila narode koji su je
prihvatili. Ipak, u Hrvatskoj se
vlast uortačila s jednom udrugom da u narodu suzbija iskazivanje uvriježenog, prirodnog
gledanja na rodnost. (Izrazi
ženski rod i muški rod, latinski
genus, vezani su uz nastajanje,
uz rađanje.) Nije najteža nevolja u snažnom mnoštvenom
splitskom iskazivanju pogleda
na rodnost, nerodnost i dvorodnost. Nevolja je u tome
što postoji pogled na rodnost
i nerodnost, koji je nesukladan
uvoznom liberalizmu, koji nudi
i Komisija EU.
lucija u razdoblju komunizacije
vrste Homo sapiens. U tom
razdoblju su se ljudske skupine
trudile da odgoje u ljudima stav
prema životu, prirodi, zajednici, drugim ljudima i prema samima sebi, koji bi bio u stanju
promicati trajanje zajednice,
njezinu prehranu i njezinu obranu. U određenom razdoblju
evolucije ljudskih zajednica postojala je takozvana inicijacija
ili uvođenje, u kojoj su dječaci
i djevojke u prijelaznoj dobi bili
odvojeno pripravljani da budu
muževi odnosno da budu žene.
Opstanak vrste tražio je ozbilj-
PARADE S POSEBNIM
POTREBAMA
Postavlja se pitanje kad će se početi opravdavati i
zakoniti: sklapanje tročlanih i drugih mnogočlanih
brakova prikladnih za dvorodno određene ili opredijeljene osobe; rodno ili nerodno nasilje; pravu sodomiju i konačno incest.
često među pticama, ornitolozi
ili pticoznanci potrudili su se
otkriti potrebu mnogomužjaštva u sjevernog kardinala. I
našli su je. Samo je svaki sedmi
plodan!
nas se jedno vrijeme govorilo o spolnoj orijentaciji
ljudi. (O spolnoj dezorijentaciji
se malo ili nimalo govorilo ili
pisalo, iako je ima.) Danas se
mora govoriti o rodnoj određenosti, iako bi valjalo govoriti o
rodnoj, dvorodnoj i nerodnoj
određenosti. Pitanje nerodne
određenosti postalo je u RH
toliko važno da je zbog tog načina, kojim se ljudski organizam
dovodi do orgazma, napravljeno javno-privatno partnerstvo
ili javno-nejavno ortaštvo. (Latinska riječ privus znači nejavan, povučen, u koroti, itd.)
aime, jedna privatna udruga uortačila se ne samo
s javnom vlašću, nego i s EU,
međunarodnom zajednicom,
te s nositeljima svjetske liberalističke ideologije, za koju
se, budi rečeno, već uviđa da
U
N
To se najbolje pokazalo zgražanjem vlasti nad splitskim iskazivanjem pogleda na nerodnost
i zabrinutošću zbog mogućeg
dovođenja u pogibelj hrvatskog
stupanja u EU. Očito je da Hrvatska i Hrvati, koji ne dijele liberalistički pogled na javni moral, nisu dobrodošli u EU. Kako
bi se moglo zatvoriti Poglavlje
23 prijepristupnog posla, ako
se tolerira iskazivanje pogleda
na rodnost na splitski način?
tome se nazire glavni vidik teme o kojoj se sad
raspravlja. Ne samo u Hrvatsku
i hrvatski narod, nego u sve zemlje i sve narode, u kojima je
ne samo kršćanski, nego i svaki
tradicionalni moral bio uščuvan
i sačuvan, uporno se gura novi,
napredan moral, koji će nakon
što već diljem svijeta uništava
obitelj, s vremenom razoriti otpornost narodâ do te mjere da
ih se neće morati osvajati silom,
jer će sami pasti kao narodi.
Narodi ne postoje istom od
pojave prosvjetiteljstva i liberalizma. Narode je proizvela evo-
U
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
no unošenje u pitanje rodnosti.
(Habsburški demografi su znali
da je za trajanje države potrebno godišnje imati 35 poroda na
1.000 građana.)
eđutim, otkad je postojanje naroda postalo nepoćudnim, počelo je sustavno
potkopavanje morala koji pomaže trajanje i opstanak naroda. Prvo se počelo uvoziti, pod
raznim izlikama, odavanje prijebračnom rodnom druženju.
Takvo druženje nije bilo neviđeno, ali se znalo da ono stvara velike obiteljske i društvene
nevolje. U jednom času se takvo druženje počelo nametati i
propovijedati kao valjano, primjereno i poželjno. Najvažnija
je ljubav!, govorili su propagandisti, iako se radilo o neodgoju
i nepripravljenosti za život, koji
se u mladosti shvaća olako. Dakako, slobodna ljubav je stvorila
potrebu za prekidom trudnoće,
upravo kako bi se izbjegle obiteljske i društvene nevolje.
Uslijedio je val opravdavanja:
razvoda supružnika, iako se
M
GLAS ZAGORJA
djecu nije moglo ukloniti iz
života, kao što se može ukloniti plod; prakse takozvanog
grupnog ili kolektivnog seksa;
sklapanja izvanbračnih rodnih
zajednica; voljne ili neželjene
eutanazije; dekriminalizacije
uživanja opojnih droga; zabrane roditeljima da odgajaju djecu za učenje, posluh, odgovornost i na korist društvu; itd.
Postavlja se pitanje kad će se
početi opravdavati i zakoniti:
sklapanje tročlanih i drugih
mnogočlanih brakova prikladnih za dvorodno određene ili
opredijeljene osobe; rodno ili
nerodno nasilje; pravu sodomiju i konačno incest. Na svačemu od toga se može izgraditi
priča o pravu ili o ljudskim pravima. Začudo, još nema parada za osobe dvorodne određenosti.
Privremena nerodna određenost nije prvobitno evolucijski,
nego društveno uvjetovana.
Ima je malo ili nimalo u ostalim
vrstama. Ugizdanost u skrlet
sjevernog kardinala nije evolucijski potaknuta nerodnošću,
nego upravo rodnošću. Teško
je čovjeku koji nije specijalist
znati otkuda to da se djevojke
odjednom više ne žele udavati, a da mnogi muškarci ne žele
imati ni jednu ženu, a mnogi
žele imati više od jedne.
Stječe se dojam da ima sve više
ljudi, koji sami biraju rodnu
sklonost. Ipak, čovjek koji zna
malo demografije može zaključiti da je uz nepredvidljivost
rodne opredijeljenosti građana
teško imati narodnu demografsku politiku.
Parade imaju posebne potrebe, koje prosvjedi nemaju. Stoga se određivanjem vremena
početka zagrebačke parade
zagrebačko poglavarstvo pokazalo za državu štedljivijim od
splitskoga. Napravilo je to da se
ono što treba ostati nejavnim,
manje nudi javnosti putem javno-privatnog partnerstva.
aufao sam se objaviti ovo
neodvojeno mišljenje jer
znam da su zagorski gastarbajteri rijetko išli raditi dalje
od Münchena, kako bi koncem
tjedna mogli biti doma, pri ruci
svojim obiteljima.
Z
11
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA
01. SRPNJA 2011.
Zagorska razvojna agencija
Zagorska razvojna agencija d.o.o. (ZARA)
osnovana je 2006. od strane Krapinsko-zagorske županije. Njene aktivnosti usmjerene
su na poduzetništvo, ruralni i regionalni razvoj, turizam, te upravljanja fondovima Europske unije.
U ovom broju Glasa Zagorja prezentirat æemo
aktivnosti agencije koje se odnose na pripremu i provedbu projekata financiranih iz europskih i nacionalnih izvora.
Wellness 3 plus
Radi se o trogodišnjem projektu (20.
srpnja 2009. - 31. ožujka 2012.), koji
se provodi u okviru raspisa Operativnog programa IPA Slovenija - Hrvatska 2007.-2013. Projektno partnerstvo uz Razvojnu agenciju Kozjansko
čine i Razvojna agencija Sotla, LTO
Zreče - GIZ, Zagorska razvojna agencija iz Krapine i Krapinsko-zagorska
županija. Cilj projekta je razvoj i promocija turističke ponude naše Županije kroz povezivanje turističkih subjekata i destinacijski management.
Implementacija novih
kurikuluma - Pedology
curriculum
Ovaj projekt prijavila je Srednja škola
Bedekovčina, a partneri su uz Zagorsku razvojnu agenciju, Srednja škola
Dragutin Stražimir, Sveti Ivan Zelina
i Gospodarska škola Čakovec. Vrijednost ovog projekta je 137.304,17
EUR, a traje 12 mjeseci, počevši od
27. rujna 2010. Opći cilj ovog projekta je olakšati izradu novih modulariziranih kurikuluma temeljenih
na ishodima učenja, a prema novoj
metodologiji i zahtjevima strukovnih
zakona i Nacionalnog okvirnog kurikuluma za srednje škole, te na taj
način povećati broj i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda koji su izravno
povezani s analizom tla. Sredstvima
Poticanje intenzivnijeg
uključivanja osoba s
invaliditetom na tržište rada
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u siječnju 2010., započela je
provedba projekta IPA 2007.-2009.
- Poticanje intenzivnijeg uključivanja
osoba s invaliditetom na tržište rada.
Opći cilj ovog projekta je poboljšanje
socijalne uključenosti osoba s invali-
Glavni cilj: Promovirati socijalno
uključenje osoba s invaliditetom i
povećanje njihove zapošljivosti kroz
razvoj i implementaciju aktivnih
mjera na tržištu rada.
SPRINT
Glavni cilj: Stvaranje potpornog
okruženja za poticanje gospodarskoga rasta i konkurentnosti gospodar-
iz projekta opremit će se pedološki
laboratorij kako bi praktična nastava
bila još kvalitetnija.
Remedisanus
Glavni cilj ovog projekta je sanirati
divlja odlagališta, spriječiti nastajanje novih divljih odlagališta otpada,
te potaknuti biološki oporavak saniranih lokacija kroz aktivnosti remedijacije. Sanirat će se 30 odlagališta
otpada.
IPARD, mjera 101
Prvi odobren IPARD program u Krapinsko-zagorskoj županiji, prijavila
je Poljoprivredna zadruga Krapina.
Aktivnosti koje će se financirati odobrenom potporom IPARD programa
su nabava box paleta i nabava i montaža sustava za protugradnu obranu.
Prevencija kriminaliteta s
međunarodnim iskustvom
Prijavitelj ovog programa je Policijska uprava KZŽ, uz ZARU, partneri su
Obiteljski centar KZŽ, Zavod za javno
zdravstvo KZŽ, Centar za prevenciju
ovisnosti i izvanbolničko liječenje,
Conselleria de Gobernacion Valencia. Ukupna vrijednost projekta je
18.384 EUR, a glavni ciljevi su širenje
europske suradnje, potpora interkulturnom dijalogu, doprinos EU standardima i prioritetima u prevenciji
kriminaliteta.
ditetom kroz njihovu integraciju na
tržište rada, dok je njegova svrha
promovirati i poticati zapošljavanje
osoba s invaliditetom na regionalnoj
razini kroz razvoj i provedbu aktivne
politike tržišta rada.
Lokalna partnerstva za
zapošljavanje
Krajem 2009. HZZ i konzorcij na čelu
s tvrtkom GVG započeli su provedbu
projekta LPE3 - Lokalna partnerstva
za zapošljavanje, faza 3. Financiran
je sredstvima IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)
Razvoj ljudskih potencijala, a cilj mu
je pridonijeti provedbi prioriteta 1
operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala koji nastoji smanjiti
nezaposlenost i prijetnje od nove
nezaposlenosti.
12
UNLIMITED
GLAS ZAGORJA
stva povezivanjem tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija na slabije
razvijenom pograničnom području s
ciljem stvaranja zajedničkog gospodarskog prostora.
POM
Glavni cilj: Aktivirati ciljne skupine
mladih i poboljšati njihov poduzetnički potencijal odnosno zapošljivost
- motivirati ciljnu skupinu, razviti poduzetnička i druga potrebna znanja
za aktivan nastup na tržištu rada i
ostvarivanju novih poduzetničkih
pothvata.
Certificiranje regija za ulaganje
IPA projekt Razvoj investicijskog
okruženja provodi se od 1. veljače
2010. u nadležnosti Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva,
Uprave za gospodarsku diplomaciju,
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA
01. SRPNJA 2011.
Edukacija voćara
Zagorska razvojna agencija je u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom organizirala edukaciju voćara s
područja Županije. Osposobljavanje
za zanimanje voćar je provela Srednja škola Bedekovčina po verificiranom programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Polaznicima
su Zagorska razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija sufinancirale 50% troškova osposobljavanja.
Nakon uspješno položenog završnog
ispita, zanimanje je svima upisano u
radnu knjižicu.
izvoz i investicije. Cilj projekta je povećanje znanja i sposobnosti hrvatskih županija za privlačenje izravnih
inozemnih ulaganja, odnosno razvoj
povoljne ulagačke klime, što će u konačnici rezultirati povećanjem konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Investment Outreach
Programme
Outreach kampanja je nova komponenta u projektu Razvoj investicijskog okruženja, kojom se želi županije na području RH i djelatnike
Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetništva upoznati s konceptom
marketinga i promocije mogućnosti
ulaganja u Hrvatsku u inozemstvu.
Zagorska razvojna agencija koordinator je projekta te je formirala tim
za provođenje projekta.
Izrada programa za
apliciranje na poticajna
bespovratna sredstva
Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva
Vlada Republike Hrvatske 2008. na
prijedlog Ministarstva gospodarstva,
Godina
Broj prijava
Ukupno tražena
poticajna sredstva
Ostvareni ukupni
iznos poticaja
2011.
2010.
2009.
Ukupno
47
22
16
86
5,430.000,00 kn
1,980.546,00 kn
5,211.000,00 kn
12,621.546,00 kn
Još nije poznato
1,525.020,42 kn
4,377.240,00 kn
5,902.260,42 kn
nih mjera Operativnog plana za malo
i srednje poduzetništvo, aktivno
provodila aktivnosti s ciljem da poduzetnicima omogući što bolju iskorištenost poticajnih sredstava MINGORP-a. Tijekom zadnje tri godine,
ZARA je izradila 86 programa tj. prijava poslovnih subjekata s područja
Krapinsko-zagorske županije. Ukupan iznos sredstava subjekata malog
i srednjeg poduzetništva za koje je
ZARA izradila prijave za bespovratna poticajna sredstva MINGORP-a
iznosio je 12,6 mil. kn. Uspješnost
prijavljenih programa tijekom navedenih godina iznosi 82%. Podaci o
ostvarenim poticajnim sredstvima
rada i poduzetništva prihvatila je
Operativni program poticanja malog
i srednjeg poduzetništva za razdoblje
PCM edukacija
U suradnji s Krapinsko-zagorskom
županijom, Zagorska razvojna agencija organizirala je edukacije na temu
Upravljanja projektnim ciklusom.
Edukacija se bazirala na metodologiji pripreme, provedbe i evaluacije
projekata i programa, koja se temelji
na integriranom pristupu te pristupu
logičke matrice.
Zagorska razvojna agencija održala
je predavanje na temu PCM za tri
grupe polaznika: nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola, zaposlenike jedinica lokalne samouprave,
te zaposlenike Županije i županijskih
institucija. Ukupno je educirana 81
osoba.
od 2008. do 2012. na temelju kojeg
Ministarstvo raspisuje bespovratna
poticajna sredstva za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u tom razdoblju.
Sveobuhvatni programski ciljevi
predviđeni ovim Operativnim planom obuhvaćaju sljedeća poticajna područja: jačanje konkurentske
sposobnosti, ravnomjeran regionalni razvoj, podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture, smanjenje
administrativnih prepreka, jačanje
poduzetničke klime u društvu i internetizaciju i elektroničko poslovanje.
ZARA je tijekom raspisivanja poticaj-
MINGORP-a za 2011. još nisu poznati i bit će objavljeni krajem godine.
Izrada programa za
apliciranje na poticajna
bespovratna sredstva
Ministarstva turizma
Temeljem Programa Vlade Republike Hrvatske i razvojne strategije
GLAS ZAGORJA
turizma Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma provodi Programe
dodjele bespovratnih sredstava
razvojnim turističkim projektima,
te objavljuje Javne pozive za programe svake godine za potencijalne
korisnike.
U 2009. ZARA-in Odjel za turizam i
ruralni razvoj izradio je 24 projekta
ukupne vrijednosti 2,398.456,94
kn, u 2010. izrađeno je 29 projekata ukupne vrijednosti 2,777.128,86
kn, a u prvoj polovici 2011. prijavljeno je i realizirano 16 projekata
ukupne vrijednosti 1,022.054,47
kn, time da su natječaji MINT-a ove
godine produženi do početka rujna,
pa se očekuje još znatan odaziv prijavitelja.
Godina
Broj prijava
Ukupno tražena poticajna sredstva
2009
2010
2011
Ukupno
24
29
16
69
2,398.456,94 kn
2,777.128,86 kn
1,022.054,47 kn
6,197.640,27 kn
13
OBLJETNICE
01. SRPNJA 2011.
20. OBLJETNICA
Spomen misa u Maclju
U koncelebriranoj spomen misi, koju
je predvodio biskup Gorski, sudjelovalo je dvadesetak biskupijskih i
redovničkih svećenika, među kojima
o. Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i
Metoda sa sjedištem u Zagrebu.
- Danas smo sabrani na ovome mjestu da molimo za sve koji su tragično
završili život, bez suda osuđeni. Molimo za njih da im se oproste grijesi,
molimo za obitelji iz kojih su potekli
da im srca oslobodi od gorčine i ispuni mirom, i molimo za njihove
ubojice da im Gospodin probudi i
14
dotakne savjest, a u svojem milosrđu, snagom Duha Svetoga neka
njima i nama oprosti grijehe. - Izrečene su misli pomoćnog zagrebačkog biskupa Mije Gorskog istovjetne
onima koje je prije dvadeset godina
izgovorio pokojni kardinal Franjo
Kuharić, kada je u Donjem Maclju,
tada na lokalitetu Lepa Bukva, služio
prvu spomen misu za one koji su život skončali negdje u Maceljskim šumama. Euharistijom, koja je održana
12. lipnja ispred crkve Muke Isusove,
obilježena je i 66. obljetnica Križnog
puta.
Ovogodišnje obilježavanje spomena na sve ono čemu danas
svjedoče 1163 žrtve sahranjene u
najvećoj hrvatskoj grobnici, počelo
je blagoslovom svih postaja novog
Križnog puta. Riječ je o radovima
akademskog kipara Ante Jurkića,
izrađenima u zagrebačkoj Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih
umjetnosti. Postaje Križnog puta
podignute su zahvaljujući sponzorima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, od Zagreba, Krapine i Hromca
preko Zagvozda, Zadra i Čapljine,
do Ljubuškog, Sovića i Širokog Brijega (njihova izrada i postavljanje,
kako je to obznanio pater o. Drago
Brglez, stajala je 165 tisuća eura.)
GLAS ZAGORJA
Molitve Križnoga puta predvodio je
dekan Dražen Karačić.
Na kraju misnog slavlja u ime prisutnih predstavnika domobranskih
udruga govorio je Damir Borovčak.
Uz ostalo, on je u svojem podužem
izlaganju naglasio da je Maceljsko
stratište otkriveno prije punih 20 godina. No, ovdje od tada pa do sada o
komunističkim zločinima nije progovorio ni jedan predsjednik hrvatskog
sabora, ni jedan predsjednik Vlade
RH, ni jedan predsjednik Republike.
Nije li to društveno i moralno zastrašujuća činjenica? U Donjem Maclju
na spomen misi nije bilo nikoga tko
bi mogao odgovoriti na izrečeni upit.
Ili je i to odgovor? (D. Kozina)
POGLED S OPATOVINE
Za rođendan hrvatskoga pjesnika Vladimira Nazora (19. lipnja) dodjeljuju se
nagrade koje nose njegovo ime. Poznato je da je u poodmakloj dobi veliki pjesnik, zajedno s Ivanom Goranom Kovačićem, otišao u partizane i da je kratko
vrijeme poslije rata obnašao dužnost
predsjednika Sabora NR Hrvatske. Manje je poznato da je još u partizanima
došao u sukob s Mošom Pijade, jednim
od najbližih Titovih suradnika, i to zbog
jezičnih pitanja. Moša Pijade bijaše
glavni i odgovorni urednik partizanskih
novina, koje su pisane, naravno, srp-
01. SRPNJA 2011.
svakim danom ta baština nepovratno
nestaje? Nestaju jezici, umiru njihovi
zadnji govornici. Teško je povjerovati
u te strašne brojke, u tu nevjerojatnu
statistiku.
Negdje u samim počecima bijaše i
kazalište. Kazalište kao umjetnost riječi, kazivanja i prikazivanja, ali i igre,
pokreta, glazbe. Jesmo li u sadašnjem
trenutku naše umjetnosti zapostavili
važnost riječi, izražajnu moć ljudskog
govora, značenje jezika? Uzmiče li riječ
u kazalištu jer je ovladavanje scenskim
govorom prezahtjevno ili mu se ne po-
O jeziku
Piše Zlatko Vitez
Riječ je obilježje čovječnosti. Neizmjerno bogatstvo riječi usustavljenih u mnoštvu jezika jedinstvena je baština čovječanstva.
skim jezikom. Čika Moša je još u ratu
osnovao i TANJUG i njemu nametnuvši
srpski jezik. Vladimir Nazor je žestoko
prosvjedovao ukorivši druga Mošu da
na svim razinama provodi tanjugizaciju
(čitaj: srbizaciju) ondašnjeg medijskog
prostora. Ne znam kako su završile čarke druga Moše i Nazora no znam da je
uoči Božića 1945. u Vjesniku prvi put
objavljena pjesma Vladimira Nazora
Hrvatski jezik. To je bila više nego jasna
poruka, rekao bih čak i preteča Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku
iz 1967. Jezik je bio i ostao prva crta
obrane hrvatske državnosti, jer...
Na početku bijaše riječ
Riječ je obilježje čovječnosti. Neizmjerno bogatstvo riječi usustavljenih
u mnoštvu jezika jedinstvena je baština čovječanstva. Ali... Jeste li čuli da
svećuje dovoljno pozornosti i truda,
profesionalne odgovornosti? Je li riječ
o istoj neosjetljivosti spram jezika koju
zamjećujemo u tisku, na televiziji, u
svakodnevnom životu?
U sadašnjem trenutku našega kazališta trebamo vratiti dostojanstvo jeziku
i scenskom govoru kao jedinstvenom
i nezamjenjivom sredstvu ljudske i
umjetničke komunikacije. Umijeće
scenskog govora je uvjet našeg poziva
- condicio sine qua non. Trebamo se
sjetiti i povijesnog trenutka kad je hrvatski jezik zaživio na zagrebačkoj kazališnoj sceni istjeravši tuđi, njemački jezik. Danas, kad imamo i vlastitu državu,
možda se čini nepotrebnim braniti vlastiti jezik i njegovu ulogu u hrvatskom
kazalištu. No, svjedoci smo nemoći
malih pred velikima, svjedoci potiranja
GLAS ZAGORJA
identiteta, uzmicanja kultura i jezika.
Svjesni smo najezde unakaženih inačica jednog jedinog jezika, jezika - koje li
ironije - velikog Shakespearea.
Da, ovih sam dana i ja, na Nazorov
rođendan, primio nagradu za životno
djelo Vladimir Nazor. Kako ne bih bio
sretan i ponosan? Malo zatim čujem da
će hrvatski jezik, ulaskom Hrvatske u
Europsku uniju, biti jedan od službenih
jezika Europe. Konačno, izvrsno, ali...
Hoće li to doista biti hrvatski jezik ili
ono poražavajuće neznanje vlastitoga
jezika, koji u javnoj i službenoj, posebice medijskoj uporabi svakim danom
postaje sve nemuštiji, iskrivljeniji, siromašniji, angliziran i amerikaniziran do
smiješnosti. Ali, rijetki se smiju, mnogima je to cool – točnije kul, njihova
bigbraderovska kultura izražava se papazjanijom regionalnih uličnih govora
i tog kvazi belosvetskog engleskog. E,
moj Shakespeare, gdje si da me podržiš, da im kažeš što je to engleski! A na
hrvatskoj bi se strani našli brojni tvoji
kolege, zaslužni za ljepotu i dostojanstvo hrvatskoga jezika, samo da ih Hrvati malo više čitaju. Među mnogima
je i Vladimir Nazor:
Hrvatski jezik
U tebi ja sam svoj vijek proživio,
Drevni i l’jepi jeziče Hrvata;
Rođen na morskom pragu tvojih vrata
Polako sam te, uz trud usvojio.
Povede ti me i gdje nisam bio,
Na vrhu gore i na kraju gata,
U kolibici, u kući od zlata
Svuda je meni glas tvoj žuborio.
Htio sam biti glazbalo, na kome
zvuče k’o žice, mirišu k’o cv’jeće
Rojevi r’ječi u govoru tvome,
Pa uzdignut nad zipkom i nad grobom,
Da u tebi dišem i da živim s tobom
I onda, kad me više biti ne će.
15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SRPNJA 2011.
OBRAZOVANJE
Energetski certifikati školama u Podgori i Škaričevu
Povodom 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša,
gradonačelnik Krapine Josip Horvat uručio je ravnatelju
OŠ Augusta Cesarca, Miloradu Videkoviću, energetske
certifikate za novu zgradu Područne škole u Podgori i za
obnovljenu zgradu Područne škole Škaričevo.
Energetsko certificiranje usko
je vezano za Energetsku povelju potpisanu od strane Grada
Krapine, a kojom se iskazuje
svjesnost i volja o potrebi gospodarenja energijom na lokalnoj
razini, briga o zaštiti okoliša, racionalno gospodarenje resursima
na dobrobit lokalne zajednice i
svih njenih građana te poticanje
energetske efikasnosti u zgradama, komunalnim sustavima i domovima. - Ovim potezom Grad je
još jednom pokazao da misli na
školstvo i puno ulaže u školstvo
- rekao je ravnatelj Videković. To
se vidi ne samo u zgradama već i
na rezultatima rada učenika - dodao je također zahvalivši Gradu
Krapini i gradonačelniku Josipu
Horvatu.
- Uručivanje energetskog certifikata kruna je i završetak jednog
dijela ulaganja koje je dokaz da
škola zadovoljava sve standarde.
- rekao je gradonačelnik Horvat.
Osvrnuo se i na ostala ulaganja
- Izgrađena je nova škola u Podgori, uređena škola u Škaričevu,
pred završetkom je uređenje
škole u Lepajcima, a slijedi i uređenje škole u Donjoj Šemnici.
Gradonačelnik Horvat
uručuje ravnatelju Videkoviću
energetske certifikate za škole
u Podgori i Škaričevu
Pred nama su dva velika projekta - rekao je također gradonačelnik Horvat.
U pripremi je dokumentacija za dogradnju matične škole
Augusta Cesarca, te za izgradnju nove škole Ljudevita Gaja
kako bi se moglo kandidirati za
sredstva iz strukturnih fondova
EU-a. (N. V)
OBRAZOVANJE
Što i kuda dalje?
Potpisane majice za
uspomenu na sve one s
kojima su zajedno grijali
školske klupe
I na području Krapinsko-zagorske
županije 15. lipnja posljednji put
oglasilo se zvono koje je označilo kraj školske godine 2010./11. O
srednjoškolcima smo pisali, ovaj
put naša je pažnja usmjerena na
osnovne škole. Zapravo, samo
na 1.625 učenika koji su posljednji put sjeli u školske klupe neke
16
od osnovnih škola na području
Krapinsko-zagorske županije. Iz
osobnog iskustva znamo da smo
se kraju školske godine svi veselili,
ali ipak, toga dana, najviše veselja
iskazali su oni koji su završili osmi
razred. Na primjeru ovih osmaša
(najbliži su nam bili iz Osnovne
škole Ljudevit Gaj Krapina) želi-
mo jednako tako i svima ostalima
puno sreće u daljem školovanju
koje bi za većinu trebalo trajati još
gotovo jedno desetljeće. Da toliko,
jer bez znanja koja se stječu u iduće dvije (srednjoškolske i visokoškolske etape) nema im uspješne
budućnosti koju u jednom dijelu
možemo (i moramo) poistovjetiti
GLAS ZAGORJA
s utrkom koja ih očekuje na tržištu rada. No, najprije treba prijeći
prag željene srednje škole. Prijave
za prvi upisni krug treba predati 4.
ili 5. srpnja, 6. je objava rezultata,
a 7. srpnja slijedi upis. Drugi upisni
krug počinje 11. srpnja, a jesenski
rok 22. kolovoza 2011. Osmaši,
bilo vam sretno! (D. K.)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SRPNJA 2011.
IZ RADA ŽUPE
Ivanjski krijes
I ove godine je na katolički blagdan Tijelovo, svetkovinu kojom Katolička crkva
slavi spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak, svečano misno
slavlje održano u župnoj crkvi sv. Nikole Biskupa, a nakon toga je Tijelovska
procesija, u kojoj je bila i gradska limena glazba, išla do crkve sv. Katarine.
Kako je to ujedno bio dan koji prethodi blagdanu sv. Ivana Krstitelja na Tkalcima se palio
ivanjski krijes. Tom činu prethodila je tradicionalna 10. procesija - od raspela na Tkalcima
do porušene kapele sv. Tri kralja. Procesiju su
zajedno predvodili župnik vlč. Tomica Šestak i
pater Rikard Patafta, opet uz pratnju Gradske
limene glazbe. Nakon blagoslova ognja, uz
DRUŽENJA
DND KRAPINA
40 godina nam je
(od mature)
Generacija krapinskih maturanata iz 1971. okupila se (u lipnju)
kako bi obilježili svoju okruglu 40.
obljetnicu. I ovi nekadašnji krapinski gimnazijalci, kako se to kaže,
raspršili su se po svijetu. Oni koji su
mogli i željeli odazvali su se na druženje. Na svečanosti prisjećanja na
mladost i na srednjoškolske dane
bili su: Biserka Herceg, Marija Bolšec, Anica Flegar, Zlata Rojšek,
Zvjezdana Kralj, Silva Narat, Blanka
Škegro; Ivan Cimić, Marija Gorički,
pucnje kuburaških udruga iz Hlevnice i Krapine i paljenje krijesa, završio je prigodnim
druženjem na način da su stanovnici naselja Tkalci svoje suseljane i mnoge koji na Tri
kralja dolaze iz drugih prigradskih mjesta pa
i same Krapine, počastili s kobasicama i gemištima, koji su itekako dobro legli te sparne
lipanjske večeri. (D. Kozina)
Štefica Roškar, Josipa Krušlin, Rudolf Vodolšak, Josip Vincelj, Marijan Cerovečki, Željko Dugorepec,
Mirko Mužek, Petar Belinec, Nikola Jadek, Krunoslav Vidović, Zdravko Horvat, Vinka Capar te Zdravka i
Boris Cesarec.
Sve njih prozvala je i pozdravila razrednica prof. Karmen Beden, nakon 40 godina u dobrom su raspoloženju nadoknadili vrijeme koje
je proletjelo i slavili obljetnicu do
ranih jutarnjih sati.(D.K.)
Vrti vrti Vrtuljak!
Završena je prva kazališna sezona
Vrtuljka, u kojem aktivno sudjeluje
i svake se subote sastaje devet članova mlađe i trinaest članova starije skupine, a obuhvaća djecu od
devet do četrnaest godina. Vodi ih
profesorica Gordana Kučinić.
Dramska družina DND Vrtuljak obilježila je godinu dana postojanja
izvedbom dviju predstava u dvorani
Srednje škole Krapina. Mlađa skupina izvela je igrokaz Doktor Dollitle,
a starija skupina scensku igru Čudovišta u kojoj su duhovito prikazali
čudovišta koja vrebaju djecu, a ponekad i odrasle: lijenost, svadljivost,
ljubav prema slatkišima...
Vrtuljak je prvi put nastupio prošle
jeseni na Dječjem tjednu, kada je
prikazao tri scenske improvizacije:
GLAS ZAGORJA
Čudotvorni ormar, Energetska stolica i Dva u jedan. Uslijedili su nastupi
u Festivalskoj dvorani i dvorani Srednje škole Krapina: Trnoružica, Alisa u
zemlji čuda, Djevojčica sa žigicama,
Krapinski vilenjaci, Boje, Dobro je
biti mama.
Svojim nastupima Vrtuljak se profilirao kao dramska skupina koja je
okrenuta prvenstveno djeci školske
dobi, vrckast u idejama, živahan i
spontan, baš kakvi su i njegovi članovi.
Vrtuljak ni preko ljeta ne miruje snuje planove za sljedeću sezonu:
lutkarske predstave, igrokazi, kazalište sjena, a čut ćete nas i u prvoj
dječjoj radio drami!
Zavrtite se i vi na Vrtuljku i postanite
njegova vjerna publika - ili član!
17
01. SRPNJA 2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
50 godina Pučkog otvorenog
učilišta Krapina
50. obljetnica Pučkog otvorenog učilišta, jednog od
najvažnijih nositelja kulturnog života u gradu Krapini,
obilježena je zanimljivom i zabavnom kazališnom
predstavom Ivana Kušana Čaruga u izvođenju Hrvatskog
narodnog kazališta iz Zagreba. Time je ujedno obilježen i
Dan festivalske dvorane.
O dosadašnjem radu i djelovanju,
u drugom dijelu obilježavanja 50.
rođendana koje je uslijedilo u maloj dvorani, govorila je ravnateljica
Viktora Krleža. Čestitke, uz značaj
nekadašnjeg Narodnog sveučilišta
za razvoj prosvjetiteljske, obrazovne, knjižničarske, radijske, galerijske
te glazbene djelatnosti uputili su
gradonačelnik Josip Horvat, Sonja
Borovčak, zamjenica župana za druš-
tvene djelatnosti, saborska zastupnica Danica Hursa, te Boris Uhernik,
koji je obnašao i dužnost ravnatelja
učilišta.
Podsjećamo da će o Narodnom odnosno Pučkom otvorenom sveučilištu biti riječi i iduće godine, kada se
navršava 60 godina otvorenja krapinskog muzeja, a u čijem je okrilju bio i
prvi izložbeni postav koji je govorio o
krapinskim neandertalcima.
Rezanje
rođendanske
torte zajednički
su obavili
ravnateljica
Viktorija Krleža
i gradonačelnik
Josip Horvat
UDRUGE
I ove godine pomoć za more
U ovogodišnjoj 12. humanitarno-sabirnoj akciji Prepoznaj
sebe, koja se tijekom travnja (tri četvrtka) održavala na dvije
lokacije u Krapini u organizaciji Gradskog društva Crvenog
križa Krapina i pod medijskim pokroviteljstvom Radija
Hrvatsko zagorje Krapina, prikupljeno je 12.038,15 kuna.
BALKO(A)NSKA RAZLIČITOST
Čist veš na hrvatskom štriku
Sudjelovali su učenici osnovnih
škola, Srednja škola Krapina, Dječje
gradsko vijeće, a pridružili su im se i
pekari sa svojim proizvodima.
U prvom dijelu akcije prikupljeno je
ukupno 3.408,15 kuna. Drugi dio akcije održan je u suradnji sa Srednjom
školom Krapina u čijoj je sportskoj
dvorani organiziran humanitarni koncert pod nazivom: Mladi za mlade.
Nastupili su učenici iz svih osnovnih
škola, Srednje škole Krapina, Iskrice,
18
Društvo Naša djeca, Kud Đurmanec,
DIV i Mažoretkinje. Prodajom ulaznica
sakupljeno je 8.630 kn.
Prenosimo zahvalnost Gradskog
društva Crvenog križa Krapina svima
koji su sudjelovali u akciji, kojom je
ukupno prikupljeno 12.038,15 kn,
a tim će se novcem, na prijedlog
osnovnih škola, platiti dio troškova
ljetovanja djece sa zdravstvenim teškoćama, a čiji roditelji im to trenutno
nisu u mogućnosti platiti. (D. K.)
Je li vi primjećujete kakva je razlika
između dva balkona? Misli se na onaj
donji i na onaj u sredini. Kako ne konstatira svatko onaj tko je samo na
brzinu svrnuo pogled na ovu fotku.
Dakle, da vidimo u čemu su razlike,
odnosno mislimo li na isto. Vidite
na oba balkona su, s desne strane,
satelitske antene. To je isto, ali nisu
okrenute u istom smjeru - dakle, nije
isto. Na oba balkona postavljene su
TV antene. Ne, nisu ni one iste. Na
oba balkona iste su ograde. Na donjem balkonu, na prozoru su spuštene rolete, a jesu li na onom gornjem,
to se ne vidi.
Koliko razlika u samo dva balkona,
a sve to pridonosi ukupnom izgledu
mojeg, tvojeg, našeg grada.
Ne znam zašto, ali sjetio sam se akcije Hrvatske turističke zajednice,
kako se ono zove? Čisti veš na hrvatskom štriku? Ili tako nekako! Ma
GLAS ZAGORJA
ne, zapravo, htjeli smo vam reći,
ako niste zamijetili, da je
na onom gornjem
trećem, balkonu, na
desnoj strani,
ptičica… (D. Kozina)
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
KULTURA
01. SRPNJA 2011.
IN MEMORIAM
250. obljetnica posvećenja crkve Hvala ti, Antune!
Pri kraju misnog slavlja, prilikom 44.
blagoslova vozila i putnika Majci
Božjoj Jeruzalemskoj, predstavljen je sakralni kulturno-povijesni
vodič Majka Božja Jeruzalemska
na Trškom Vrhu, autora vlč. Andrije
Lukinovića. Povod njegovu izlaženju
je 250. obljetnica posvećenja crkve
Majke Božje Jeruzalemske, o čemu
je govorio Nedjeljko Pintarić, direktor Glasa koncila, koji je nakladnik knjižice.
Autor na 48 stranica donosi iscrpne
podatke o zemljopisnim značajkama
mjesta i nastanku štovanja Gospe Jeruzalemske. Čitatelje se upoznaje s
povijesti svetišta, njegovoj izgradnji
i umjetničkoj vrijednosti, kao i s proštenjima i hodočašćima na kojima
se stoljećima okupljaju brojni vjernici. Tekst je obogaćen zanimljivim
fotografskim prilozima, koji oslikavaju bogatstvo sakralne umjetnosti
i unutrašnjeg inventara tog svetišta.
Crkvu Majke Božje Jeruzalemske posvetio je zagrebački pomoćni biskup
Stjepan Pucz, 9. kolovoza daleke
1761. Gradnja te kasnobarokne, raskošno uređene crkve, s cintorom i
visokim zvonikom na glavnom ulazu
trajala je punih 10 godina. Svetište je
do danas sačuvano u gotovo izvornom obliku te je, uz Mariju Bistricu,
najposjećenija hodočasnička crkva
u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Sama
pobožnost Majci Božjoj na Trškom
Vrhu započela je i puno ranije, već
od 1669., kada je, prema predaji,
franjevački brat fra Joakim Balagović
iz Jeruzalema donio kip Majke Božje
i poklonio ga svojem bratu Nikoli u
Trškom Vrhu. Nakon što je u požaru
izgorjela njegova kuća, sačuvan je
ostao jedino kip Majke Božje, zbog
čega su vjernici počeli vjerovati u
njegovu čudotvornost i javno ga štovati. Prekretnica u štovanju dogodila
se 1743., kada su Krapinčani tijekom
epidemije stočne kuge u zavjetnoj
procesiji hodočastili na Trški Vrh i
molili Majku Božju Jeruzalemsku za
pomoć. U zahvalu su stanovnici Krapine izgradili hodočasničku crkvu u
čast Majci Božjoj Jeruzalemskoj.
VATROGASTVO
Sjećanje na utemeljitelja
Članovi DVD-a Donja Šemnica svečano su obilježili 30. obljetnicu svog rada
u službi mještana i suradnje sa susjednim vatrogasnim organizacijama.
Bila je to i redovna godišnja skupština
na kojoj je izvještaje o radu i utrošku
financijskih sredstava za prošlu te
prijedloge aktivnosti za ovu godinu
predstavio tajnik Alojz Horvat. Predsjednik DVD-a Stjepan Krsnik podsjetio
je članove i predstavnike delegacija na
uspjehe i sudjelovanje u brojnim intervencijama i suradnju sa susjednim
DVD-ima od osnutka 21. lipnja 1980.
do danas. Pri tome posebno je izrazio
zahvalnost preminulim osnivačima –
utemeljiteljima Hinku Jurinjaku, Franji
Dlesku i Andriji Šalkoviću koji su posmrtno odlikovani za svoj doprinos u
osnivanju, izgradnji vatrogasnog doma
i posebno radu s mladima.
Josip Horvat, krapinski gradonačelnik
i počasni predsjednik DVD-a zahvalio
je članovima obitelji preminulih osnivača i izrazio nadu da će mladi nastaviti humani put vlastitog odricanja na
dobrobit svih stanovnika ovog kraja.
Njihovu spremnost treba slijediti
stručnim usavršavanjem i nabavkom
opreme u čemu će i Grad pružiti potrebitu pomoć. Takvu pomoć mogu
očekivati i DVD-i Škarićevo, Lepajci i
Krapina. Posebno je ukazao na dobru
suradnju JVP Grada Krapina sa svim
vatrogasnim organizacijama.
Za marljivi i predani rad u prošlom
razdoblju srebrne medalje HVZ primili
su sadašnji predsjednik Stjepan Krsnik
i dugogodišnji predsjednik u prošlom
razdoblju Stanko Suntešić. Županijski
vatrogasni zapovjednik Marijan Lovrenčić uručio je spomenice Vatrogasni veteran: Franji Horvatu, Stjepanu
Horvatu, Milanu Potočkom, Stanku
Suntešiću, Franji Horvatu, Mirku Gradečaku, Stjepanu Horvatu, Miji Šalkoviću, Nikoli Jerneiću, Josipu Bobeku,
Stjepanu Šalkoviću i Josipu Merkašu.
Prigodna priznanja i zahvalnice primili su zaslužni pojedinci i suradnici.
U ime odlikovanih zahvalio je Stanko
Suntešić. Čestitke odlikovanima uputili su predstavnici nazočnih delegacija
DVD-a i VZ KZŽ. (B. Uhernik)
Obitelj, prijatelji, građani Krapine i
brojnih drugih mjesta, djelatnici u
kulturi, vatrogasci… na krapinskom
gradskom groblju 7. lipnja oprostili
su se od Antuna Kozine - znamenitog
krapinskog muzealca, publicista i novinara, autora i urednika više knjiga i
brojnih publikacija o Krapini i okolici.
Među njegovim objavljenim knjigama ističe se monografija Krapina i
okolica kroz stoljeća, tiskana 1960.
Knjiga je citirana u enciklopedijama,
leksikonima, zbornicima i drugdje.
Kozina je bio aktivan na utemeljenju Festivala kajkavske popevke,
surađivao s Kulturno-umjetničkim
društvom Ilirci, Savezom muzealaca
i konzervatora Hrvatske, Hrvatskim
enološkim društvom, Zavodom za
zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreb, u vatrogastvu kao član
DVD-a Krapina.
Za neumornu i svestranu kulturološku djelatnost primio je Plaketu
Pavao Ritter Vitezović za životno
djelo od Saveza muzejskih društava
Hrvatske u Zagrebu, te mnoga druga
priznanja Krapine i Zagreba. Nositelj
je brojnih vatrogasnih priznanja i od-
ličja. Sve što
je radio, radio je s puno
ljubavi i želje
da pomaže
drugima.
Zahvaljujući
Antunu
Kozini mnogi podaci iz krapinske
povijesti poznati su javnosti, mnogi
su dokumenti sačuvani. Najbolje to
pokazuje mnoštvo izuzetno vrijedne građe koju je donirao Gradskoj
knjižnici Krapina čime je knjižnica
obogatila svoj fond neprocjenjivom
vrijednosti.
O Antunu Kozini govore njegova
djela, a njegovo djelo ide uz bok
krapinskih velikana kao što su dr.
Stjepan Ortner i bivši krapinski načelnik Vilibald Sluga. Iza sebe ostavio je neizbrisiv trag.
Svojim je radom učinio neizmjerno
puno za svoje mjesto, svoj Grad,
svoju župu, svoj kraj. Stoga mu i neizmjerna hvala! Antun Kozina rođen
je na sam Božić 1922. u Krapinskom
Vidovcu, a preminuo je 5. lipnja u
Krapini. (N. V.)
Memorijalna soba Antuna Kozine
- Odlaskom Antuna Kozine izgubili
smo suradnika, savjetnika, vrijednog
člana, ali će njegovo ime ostati velikim slovima zabilježeno u Gradskoj
knjižnici Krapina, kaže ravnateljica
Gradske knjižnice Krapina, Marina
Krpan Smiljanec. Antun Kozina, neumorni muzealac, kroničar, novinar,
publicist, sakupljač i istraživač upravo je svojom donacijom zadužio
Gradsku knjižnicu Krapina. Radi se
o mnoštvu knjiga, časopisa, novina,
raznih dokumenata, fotografija, sitnog tiska, efemerne građe koja je
sadržajno poglavito vezana uz Krapinu, ali i šire, koje je Antun Kozina
poklonio Gradskoj knjižnici Krapina.
Uz navedeno, u donaciji je Kozinina
GLAS ZAGORJA
korespondencija s mnoštvom muzealaca, znanstvenika i stručnjaka iz
raznih područja.
Kako bi sva ta građa bila primjereno
prezentirana i dostupna javnosti, plan
je ove ustanove uređivanje memorijalne sobe Antuna Kozine. Upravo
iznimna vrijednost i jedinstvenost
građe je ta da će u tom slučaju moći
poslužiti istraživačima, učenicima,
studentima u njihovu radu i time,
kao otvoreni ciklus pridonositi daljem
upoznavanju kraja. Odlaskom Antuna
Kozine izgubili smo suradnika, savjetnika, vrijednog člana, ali će njegovo
ime ostati velikim slovima zabilježeno
u Gradskoj knjižnici Krapina - rekla je
ravnateljica Krpan Smiljanec. (N. V.)
19
GRAD KLANJEC
01. SRPNJA 2011.
GRADSKA UPRAVA
KULTURA
Smanjeni
Odbor za obilježavanje 150.
rashodi godišnjice smrti Antuna Mihanovića
Na prijedlog gradonačelnika, članovi Gradskog vijeća Grada Klanjca
donijeli su prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna.
Planirana prihodovna strana ostala
je ista, odnosno, do kraja godine u
gradsku blagajnu trebao bi se, po
starim računicama, sliti iznos od
8,806.000 kn. No, rashodi su smanjeni za 400.600 kn.
- Razloga za to ima više, a najveći
je taj što su se smanjenjem stope
poreza na dohodak znatno smanjila sredstva, a s obzirom na to da
imamo preneseni gubitak iz 2010.,
morali smo smanjiti rashode za spomenuti iznos - obrazloženje je gradonačelnika Kolara. - U rujnu ćemo
vjerojatno već morati raditi novi
rebalans kojim ćemo morati mijenjati cjelokupan proračun za ovu
godinu. Naime, poveća li se prihodovna strana, već je sada jasno da
se planirano neće ostvariti - dodao
je također Kolar.
Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, 9. rujna 2011. obilježit će se godišnjica smrti Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne Lijepa
naša.
To je dogovoreno prilikom prijema delegacije Grada Klanjca kod
predsjednika Republike Ive Josipovića. U delegaciji Klanjca su uz
gradonačelnika Željka Kolara bili
Mirko Lunko, predsjednik Gradskog vijeća, Zlatko Brlek, zamjenik gradonačelnika, Maja Vukina
Bogović, ravnateljica Gradske
knjižnice, Nikola Filko, predsjednik Ogranka Matice hrvatske
Klanjec i Snježana Ricijaš, ravnateljica Kulturnog centra Klanjec.
Klanjčani su predsjednika Josipo-
vića upoznali s tijekom priprema
za održavanje središnje svečanosti, radovima na uređenju spomen-parka Antuna Mihanovića
gdje će se svečanost i održati te
ga zamolili da napiše predgovor prigodnoj publikaciji koju će
Grad Klanjec tiskati povodom
ove vrijedne obljetnice.
Predsjednik Ivo Josipović izrazio
je želju i spremnost da svojim dolaskom u Klanjec, 9. rujna, uveliča obilježavanje 150. godišnjice
smrti autora hrvatske himne.
Vezano na prihvaćanje pokroviteljstva, Gradsko vijeće Grada
Klanjca donijelo je Zaključak o
osnivanju Odbora za obilježavanje godišnjice smrti, kojom
se prilikom sjećamo na ukupno
djelo Antuna Mihanovića, tvorca
stihova koji su pretočeni u hrvatsku himnu.
Uz gradonačelnika Željka Kolara
kao predsjednika, u ovaj Odbor
ući će predstavnici: Ureda predsjednika RH, Ministarstva kulture, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, te Mirko Lunko
i Ratko Kramarić u ime Gradskog
vijeća. Slijede još članovi: Žarko
Broz, Snježana Ricijaš, Maja Vukina Bogović, Sekica Filko, Nikola
Filko i Gordan Šoban.
ODGOJ
Sve za gradnju
novog dječjeg vrtića
Gradsko vijeće Grada Klanjca, na prijedlog gradonačelnika Željka Kolara,
donijelo je odluku o izradi Druge
izmjene i dopune Prostornog plana
cijelog gradskog područja i odluku o
Izmjeni Urbanističkog plana uređenja naselja Klanjec, Mihanović Dol
i Lepoglavec. Cilj je osiguranje prostornih uvjeta za lokaciju i izgradnju
Dječjeg vrtića.
Shodno tome donijeta je i odluka
o kupnji zemljišta ukupne površine
3379 m2 za što će se izdvojiti 212.877
kn. S vlasnikom zemljišta dogovoreno
je da se nešto manje od polovice toga
iznosa isplati odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora, a preostali dio
iznosa podmirit će se u šest jednakih
rata do kraja godine. (N. V.)
20
Trajni spomen na posjet delegacije Klanjca predsjedniku Josipoviću
GLAS ZAGORJA
GRAD KLANJEC
01. SRPNJA 2011.
KULTURA
Prvonagrađeni
Tamara Jakopović i Martin Kotarski
Prosudbeno povjerenstvo u kojem su bile Sekica
Filko, Božena Kos i Snježana Ricijaš imalo je zahtjevan i pomalo nezahvalan posao odabira najboljih.
No, i zadovoljstvo iščitavanja svih pjesama malih i
Pjesničku nagradu
Antun Mihanović u
kategoriji učenika
osnovnih škola dobila
je ove godine Tamara
Jakopović, učenica
5. razreda OŠ Marija
Bistrica
mladih autora, koje su pristigle na natječaj. Veliki
izbor i ujednačena kvaliteta nagnala ih je da ove
godine dodijele dvije druge i dvije treće nagrade u
kategoriji učenika osnovnih škola.
Pjesničku nagradu Antun Mihanović u kategoriji učenika osnovnih škola dobila je ove godine
Tamara Jakopović, učenica 5. razreda OŠ Marija
Bistrica za pjesmu Šenica. Tamarina voditeljica je
Anita Klemar. Dvije druge nagrade podijelile su
Rebeka Siročić, učenica 3. razreda OŠ Antuna Mihanovića Klanjec s voditeljicom Barbarom Bogović
i pjesmom Moj dedek i Natalija Vlahek, učenica
6. razreda OŠ Konjščina s voditeljicom Monikom
Na 215. godišnjicu rođenja Antuna Mihanovića u Klanjcu je u
organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice koja nosi pjesnikovo ime,
održana 5. jubilarna svečanost
dodjele pjesničke nagrade Antun
Mihanović za domoljubnu poeziju
učenika osnovnih i srednjih škola
iz Krapinsko-zagorske županije.
Miholić za pjesmu Moje Zagorje. Treću nagradu
osvojili su Antonija Bubanko, učenica 3. razreda
OŠ Donja Stubica, s voditeljicom Tatjanom Benko i
pjesmom Morje, te Matija Rumbek, učenik 8. razreda OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko. Njegova
voditeljica je Marija Bolšec, a pjesma se zove Potok ja i ni.
U kategoriji učenika srednjih škola ovogodišnji pobjednik je Martin Kotarski iz Gimnazije A. G. Matoša s pjesmom Puti doma. Voditeljica je Marta
Gašpar. Drugu nagradu osvojila je prošlogodišnja
pobjednica Lorena Sitarić Knezić iz Srednje škole
Oroslavje s voditeljicom Baricom Gradiški za pjesmu Da se ne pozabi vu Zagorju mojemu i tvojemu, dok je treća bila Tea Jurinčić iz Gimnazije A. G.
Matoša s pjesmom Klanječki dnevi. Teina voditeljica je Marta Gašpar.
Nagrade i priznanja najuspješnijim autorima uručili
su zamjenik gradonačelnika Zlatko Brlek i ravnateljica Gradske knjižnice Maja Vukina Bogović. Svim
školama čiji su učenici sudjelovali na Pjesničkom
natječaju Antun Mihanović dodijeljene su zahvalnice. Riječ je o 12 škola. Nagrađene pjesme interpretirala je glumica Marija Borić. I objavljene su u
prigodnoj publikaciji. U prigodnom kulturno-umjetničkom programu nastupili su učenici OŠ Antuna
GLAS ZAGORJA
Mihanovića iz Klanjca, polaznici Glazbene škole pri
OŠ Augusta Cesarca iz Krapine - duo na harmonici
Marko Zgorelec i Stjepan Horvat, te polaznici krapinskog Športskog plesnog kluba Habanera.
- Drago nam je što se ove godine na jubilarni peti
natječaj Pjesničke nagrade za domoljubnu poeziju
povećao broj škola sudionica i broj uradaka naših
mladih pjesnika. Ovo je Mihanovićeva godina,
obilježavamo 215 godina od njegovog rođenja, na
jesen će biti obilježavanje 150 godina od smrti, a
naša knjižnica koja ponosno nosi njegovo ime slavi
125 godina od svog osnutka. Moglo bi se reći da
smo ovom svečanošću krenuli u cijeli niz događanja koji se vežu uz Mihanovićevo ime - rekla je u
ime organizatora ove svečanosti, ravnateljica klanječke knjižnice, Maja Vukina Bogović. Prigodnim
govorom nazočnima se obratio i zamjenik gradonačelnika Zlatko Brlek. (N. V.)
Ovogodišnji pobjednik Martin
Kotarski iz Gimnazije A. G. Matoša u
kategoriji učenika srednjih škola
21
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. SRPNJA 2011.
OPĆInSKA UPRAVA
UDRUGA MLADIH
Zaustaviti recesiju u
19. kolovoza rezerviran za Hoomstock
obrazovnim programima Humska udruga mladih intenzivno se priprema za
U općini Hum na Sutli na posljednjoj
sjednici općinskog vijeća održanoj u
lipnju, raspravljalo se između ostalog o problemima školstva. Naime,
nameću se dvije dileme - jedno pitanje je stalni pad upisa prvašića u
osnovnu školu, a drugo je vezano
uz pogranično područje i upisivanje
djece u školu, u susjednu Sloveniju.
- Zbog tih problema postavlja se pitanje održavanja kvalitetne nastave,
i o tim problemima mora se ozbiljno
razmišljati, navodi načelnik Zvonko
Jutriša. Također, ne manje važno je,
kako dalje financirati program obrazovanja, s obzirom na nedostatna
sredstva koja se dodjeljuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a čiji se transfer prosljeđuje preko
Krapinsko-zagorske županije. Veći dio
tih sredstava predviđen je za prijevoz
učenika, a manji dio za materijalnu
osnovu rada škola, stoga je dogovoreno da načelnik Jutriša i ravnateljica
škole Biserka Špiljak zatraže sastanak
sa zagorskim županom. - Općina Hum
na Sutli zaista se trudi potpomagati
i financirati razne školske programe
izvan osnovnog standarda - školu u
prirodi, plivanje, razne druge aktivnosti i jedina smo škola u Županiji koja
ima organizirani dnevni boravak djece, dodaje načelnik.
Također, na posljednjoj sjednici općinskog vijeća donijeta je odluka o
Biserka Špiljak
preustroju rada u Narodnoj knjižnici
u Humu na Sutli. Posao knjižničara
će zbog racionalizacije troškova,
obavljati samo jedan djelatnik. –
Stvara se sve više novih oblika financiranja, a proračunska sredstva
su sve manja. Krenut ćemo u racionalizaciju i u nekim drugim oblastima, objašnjava ovu odluku Zvonko
Jutriša.
KOMUnALIJE
Hrvatska voda u
humska domaćinstva
U tijeku su aktivnosti izgradnje Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Rok za završetak radova je kraj listopada ove godine.
Velika investicija na području Općine, koja je pri kraju, je jedna od
faza spajanja glavne vodospreme
s pomoćnim vodospremama, od
Košenina prema Prišlinu i Straži.
Radovi se održavaju zadovoljavajućom dinamikom i vrlo brzo će 90%
stanovništva općine Hum na Sutli
imati hrvatsku vodu, iz sustava Harina Zlaka. Jednako interesantno
22
za mještane općine je sanacija i rekonstrukcija ceste – Lupinski breg.
Hrvatske ceste uložile su značajna
sredstva za sanaciju ceste s obje
strane Lupinskog brega, do graničnog prijelaza u Lupinjaku. Ono što
ostaje bolna točka Humčanima je
dionica ceste od Gornjeg Huma
prema Pregradi. Kako nam je rekao
načelnik Zvonko Jutriša, određena
obećanja i za tu dionicu postoje, a
nešto malo su sanirana neka značajnija oštećenja u smislu poboljšanja
uvjeta vožnje.
šesti po redu rock koncert Hoomstock, koji će se održati 19. kolovoza 2011. na igralištu OŠ Viktora Kovačića u Humu na Sutli.
Cilj festivala je promovirati kvalitetnu rock glazbu, a uz to sav prikupljeni novac donirati u humanitarne
svrhe. Dosad je Udruga prikupljenim
sredstvima, između ostalog, platila
operaciju kuka, kupila poseban inhalator za oboljele od cistične fibroze,
opremu za učionicu djece s posebnim potrebama i sl.
Ove godine novost je Demo Fest, kojemu je cilj promovirati mlade rock
bendove iz regije i dati im priliku
da publici predstave svoje autorske
stvari, možda buduće rock hitove.
Program će trajati od 15 do 19 sati,
a na prvom Demo Festu će nastupiti Jahači Magle iz Huma na Sutli
i Pregrade, Digital Day iz Zagreba,
D’Gump iz Zaprešića, Veleizdaja iz
Zlatara i Kriza Svijesti iz Lobora. Fest
će biti natjecateljskog karaktera i publika će moći glasati za svoje favorite. Hoomstock tradicionalno okuplja
preko tisuću poklonika rocka, a broj
posjetitelja iz godine u godinu raste.
Također, regionalni moto klubovi,
posebno Tabor bikers, sudjeluju na
ovoj humskoj manifestaciji, pa su
ove godine od 16 sati na rasporedu
i moto igre.
Hoomstock se inače prve dvije godine održavao u lokalnoj kino dvorani,
no od 2008. održava se na igralištu.
I dok su na prvom humanitarnom
koncertu nastupili Retro 69, Superbake, Delikt, The Humskey, Zadruga
i Adalbert Turner Juci, ove godine
posjetitelje će zasigurno oduševiti
Psihomodo pop, VIS Peri Deri, Crni
Ribar, Dijabaz i Flair.
SPORT
Najbrži na cilju u 12 sati
Biciklističko športska manifestacija Prijateljski biciklizam dolinom Sutle prerasta u tradiciju, pa je tako
ovog proljeća održan VIII. prijateljski biciklizam.
Sudjelovalo je osamdesetak biciklista
iz Europske unije, te pograničnog dijela naše Županije. S hrvatske strane
organizator je bila TZ Hum na Sutli, a
sa slovenske strane Športno društvo
pri OŠ Rogatec i Združenje šoferov in
automehanikov iz Rogaške Slatine.
Start je bio u Rogatecu, zatim se vozilo preko Lupinjaka, Huma na Sutli,
Košenina, Desinića, Miljane, Sutlanskog jezera, Prišlina prema cilju u
Humu na Sutli, ukupno 58 km. Staza
je bila iznimno teška zbog brdovitog
terena s hrvatske strane. Start je bio
u 10 sati, a najbrži su na cilj u Humu
na Sutli stigli točno u 12 sati, dok su
posljednji stigli dva sata kasnije.
GLAS ZAGORJA
Posebni doprinos u organizaciji
ove manifestacije dale su Policijske
uprave s obje strane Sutle, Dom
zdravlja Krapinsko-zagorske županije svojim timom hitne pomoći,
te Združenje šoferov in automehanikov kroz regulaciju prometa na
trasi.
Organizatori su osigurali i kombi-radionicu za popravak bicikala,
koja je intervenirala u dva slučaja
gumi-defekta. U organizaciji je sudjelovalo dvadesetak aktivista iz
spomenutih udruga, te zahvaljuju
svima koji su na bilo koji način dali
doprinos u realizaciji ovoga međunarodnog projekta.
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. SRPNJA 2011.
OBRAZOVAnJE
Susret načelnika s najuspješnijim učenicima
Radi se o učenicima koji su osvojili 1. – 3. mjesto na županijskoj
razini natjecanja i koji su sudjelovali na državnim natjecanjima iz
pojedinih područja. Ravnateljica
škole Biserka Špiljak upoznala je
ukratko sve prisutne s rezultatima i istaknula da su ove godine
učenici bili najuspješniji na natjecanjima iz kemije, biologije,
ekologije, fizike, matematike te
na sportskim natjecanjima i natječajima likovnog stvaralaštva.
Najuspješniji su bili: Anamaria
Klasić, 8.b (2. mjesto na državnom natjecanju iz kemije, 2. mjesto na županijskom natjecanju iz
matematike, te 2. ekipno mjesto
U lipnju je organiziran susret načelnika Općine
Zvonka Jutriše i njegovog zamjenika Milana Brezinščaka sa učenicima i njihovim mentorima iz OŠ Viktora Kovačića, koji su ove godine bili najuspješniji
na natjecanjima.
ODGOJ
Posjet dječjem vrtiću Balončici
Nadica Bedek, u ime udruge
Igrišće iz Igrišća i OPG-a Bakina
okućnica, u pratnji općinskog načelnika Zvonka Jutriše posjetila je
dječji vrtić Balončica u Humu na
Sutli. Djeci je poklonila tri ručno
izrađene i oslikane klupice, koje
su izradili sami članovi udruge.
Uz klupice je također stigla i puna
košara sokova i slatkiša, što je
razveselilo djecu. Klupice su odmah našle svoje mjesto u dječjim
igraonicama. Ideja, koju namjeravaju realizirati je da djeca iz
Balončice uzvrate posjet OPG-u
Bakina okućnica povodom Dana
na županijskom natjecanju iz
ekologije), Monika Bračun, 7. b
(7. mjesto na državnom natjecanju iz biologije, sudjelovanje na
županijskom i državnom LIK-u),
Ivana Špiljak, 7.a, (12. mjesto na
državnom natjecanju iz kemije),
Lara Špiljak, 7.b (1. mjesto na
županijskom natjecanju iz kemije te 2. ekipno mjesto na županijskom natjecanju iz ekologije),
Dario Stuhne, 8.a (2. mjesto na
županijskom natjecanju iz fizike
i 3. mjesto na županijskom natjecanju iz kemije), Krunoslav
Boršić, 8.b (3. mjesto na županijskom natjecanju iz njemačkog
jezika), Daria Grofelnik, 5.b (2.
mjesto na županijskom natjecanju iz ekologije), Leonida Tkalec
Oberški, 6.a (2. mjesto na županijskom natjecanju iz ekologije),
Laura Bračun, 5.b (sudjelovanje na županijskom i državnom
LIK-u), Ženska košarkaška ekipa
– osvojila je 2. mjesto na žu-
kruha - dana zahvalnosti za plodove zemlje.
panijskim natjecanjima, Ivana
Auguštin, Lana Jurak, Lucija Brežnjak i Tihana Lipnjak, učenice
5. razreda osvojile su 3. mjesto
na likovnom natječaju Volim
Hrvatsku. Posebno je istaknut
i doprinos njihovih učitelja koji
su uložili mnogo truda i rada
u dodatne pripreme učenika:
Brankice Tepeš, Zdravke Cesarec, Vesne Kunštek, Branka Flegara, Katice Kunštek i Dragane
Palčić. Načelnik je čestitao svim
učenicima i njihovim mentorima, te istaknuo važnost njihovih
uspjeha za daljnji profesionalni
razvoj, ali i za promicanje ugleda humskog kraja. Za učenike su
pripremljene i prigodne nagrade
i priznanja, a za učitelje knjige i
pohvalnice. Cijeli je susret prošao u ugodnom ozračju i razgovoru, a učenica Anamaria Klasić
istaknula je važnost stečenih
znanja i iskustva za njihovo daljnje obrazovanje. (M. B.)
VATROGASTVO
Potpora za
novo vozilo
Članovi i osnivači DVD-a Druškovec obilježili su 60. obljetnicu
svog djelovanja. Na prijeđeni
put i stalne uspjehe Društva
podsjetio je predsjednik Rajko
Jutriša.
Za dugogodišnji rad odličje vatrogasni veteran primili su Pero
Boršić, Martin Majerić i Ladislav
GLAS ZAGORJA
Barić. Dušan Stuhne, predsjednik
vatrogasne zajednice istaknuo je
da su svi ponosni na ovaj jubilej
i brojne uspjehe te zahvalio na
postignutim rezultatima. Uz tu
zahvalnicu uslijedila je i potpora
od 10.000 kuna za nabavku vozila, koje će pojačati mogućnosti
intervencija.
23
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. SRPNJA 2011.
OBRAZOVAnJE
Podizanje zelene zastave u OŠ Viktora Kovačića
Prošlog mjeseca u OŠ Viktora Kovačića održana je školska svečanost podizanja Zelene zastave povodom
obnove statusa Međunarodne Eko-škole.
Ova škola pripada petoj generaciji međunarodnih Eko-škola u RH. Kako se taj status
obnavlja svake druge godine, 13. svibnja
Hrvatsko povjerenstvo Zaklade za odgoj i
obrazovanje za okoliš utvrdilo je da je škola u cijelosti ispunila sve potrebno za treće
obnavljanje statusa, čime joj je dodijeljen i
brončani certifikat. U školi je tim povodom
upriličen kulturno-umjetnički program u
kojem su sudjelovali učenici središnje i svih
pet područnih škola.
24
Ravnateljica Biserka Špiljak upoznala je
prisutne s brojnim aktivnostima održanim
u prošle dvije godine, s raznim projektima
vezanim uz ekologiju, s eko-nadnevcima, s
razvojem i štednjom, sudjelovanjem na županijskom i državnom eko-kvizu, a ekološki
sadržaji bili su prisutni i u sadržajima svih
nastavnih predmeta. I ovaj put nisu izostale mnogobrojne akcije s roditeljima na
uređenju okoliša, kao i sakupljanje starog
papira.
Ravnateljica je također zahvalila svima na dobroj suradnji i naglasila da
jedino u zajedništvu s lokalnom zajednicom rezultati u promicanju ekološke svijesti neće izostati. Čestitke i
riječi podrške učenicima i zaposlenicima škole uputili su i načelnik Zvonko Jutriša, te predstavnik kumova
eko-škole iz Vetropack Straže, Damir
Gorup. Nakon toga ispred škole podignuta je Zelena zastava, koju je blagoslovio vlč. Josip Firšt. Ove godine
zastavu su podigli učenici koji su bili
najuspješniji na županijskim i državnim natjecanjima: Anamaria Klasić,
Dario Stuhne, Lara Špiljak, Krunoslav
Boršić, Monika Bračun i Ivana Špiljak,
a u predvorju škole bila je upriličena
izložba ekoloških aktivnosti i eko-dokumentacije.
GLAS ZAGORJA
Svečanosti su osim spomenutih nazočili i
predstavnici kumova – OMCO Croatia, BDFservisa i Stražaplastike, predstavnici Crkve,
članovi Školskog odbora, Eko odbora, ravnatelji susjednih osnovnih škola, roditelji, svi
učenici i zaposlenici. Za sve sudionike programa i goste pripremljen je prigodni domjenak.
OPĆINA HUM NA SUTLI
01. SRPNJA 2011.
MLADI I EU
Rezolucija Humčanke Maje Barić oduševila u Istanbulu
Humčanka Maja Barić, učenica 3. razreda Srednje
škole Krapina - matematičke gimnazije, i profesorica Ana Krklec, također iz Huma na Sutli, sudjelovale
su na internacionalnom zasjedanju Europskog parlamenta mladih u Istanbulu.
Prof. Krklec bila je ujedno pratnja
cijeloj hrvatskoj delegaciji, u kojoj su
bila još dva učenika zagrebačke XVI.
gimnazije, Jan Oštrić i Stela Kmetič.
Odabrani od strane Europskog parlamenta mladih Hrvatske nakon nacionalnog zasjedanja održanog u Virovitici, delegati su proveli tjedan dana
u Istanbulu, upoznajući nove ljude i
raspravljajući o problemima budućnosti Europske unije, pristupnih pregovora Turske s EU, te revolucijama
u državama Sjeverne Afrike. U odborima su temeljito proučili probleme
i iznijeli rješenja za njih. Na kraju je
svaki odbor iznio svoju rezoluciju, te
je ona bila ispitana od strane ostalih delegata koji su se postojećim
rezolucijama suprotstavili svojim
razmišljanjima. Profesorica Krklec
ponosna je na cijelu ekipu, a posebnu na Maju. - Ponosno ističemo da
je rezolucija odbora naše Maje Barić
prošla, te će biti dalje razmatrana.
Europski parlament mladih na taj
način potiče zanimanje mladih za
aktualne probleme, uči ih timskom
radu, razmišljanju u grupi, iznošenju
ŠKD DOLInA BIUŠEK
Dan državnosti već
tradicionalno i u Dolini Biušek
Športsko kulturno društvo Dolina
Biušek već sedmu godinu za redom
na prigodan je način u subotu obilježilo Dan državnosti. Društvo inače
postoji već 9 godina, a 2004. godine
sagradili su križ, i od tad Dan državnosti obilježavaju u Dolini Biušek.
Svečanu svetu misu pred mnoštvom
okupljenih služio je kod raspela taborski župnik, vlč. Josip Firšt, a kasnije je nastavljeno druženje. Od ostalih
aktivnosti, društvo se brine za održavanje i okoliš Doline Biušek, uredili su
igralište, te sagradili kućicu koja služi
za razna druženja i prigode, sportske
susrete. Također, uljepšali su Dolinu
i parkom za igru najmlađih. Članovi,
njih 30-ak, druže se nekoliko puta
godišnje, a predsjednik Društva i pokretač svih akcija je Dragutin Završki,
vlastitih ideja, ali i poštovanju drugih
ljudi i njihovih razmišljanja, objašnjava profesorica.
Službeni jezik zasjedanja bio je engleski, a uz hrvatsku delegaciju na
Forumu su sudjelovali i delegati iz Irske, Francuske, Nizozemske, Švedske,
Finske, Njemačke, Italije, Rumunjske,
Gruzije, Austrije, Turske i Švicarske.
Ovo iskustvo ne bi bilo moguće bez
sponzora koji su Maji Barić i prof. Ani
Krklec pomogli oko sredstava za put i
na taj način učinili putovanje mogućim, a Krapinsko-zagorskoj županiji i
općini Hum na Sutli, pridružila su se
uspješna humska poduzeća Vetropack Straža d.d., Omco Croatia d.o.o.,
BDF - Servis d.o.o., GP Špiljak d.o.o.,
Studio Damir d.o.o., Špiljak Gordan,
Javorić, vl. Javorić Gordan, Kompanija
Žerjav transporti d.o.o., Autoprijevoznik Lovrenčić Damir, Pildek strojarstvo d.o.o., Antolić - strojna obrada
metala, te Grofelnik zajednički obrt.
PROMOCIJE
Spojimo plavo i zeleno
zvan Gazda, koji ističe da bez obzira
što je mnogo napravljeno, može se
još dosta toga učiniti. Tako, npr. dječja kućica na drvetu.
Turistička zajednica općine Hum
na Sutli nastavlja sa svojim brojnim aktivnostima prezentacije
općine diljem Zagorja, ali i Hrvatske. Tako je u lipnju TZ nastupila
na turističko-enološko-gastronomskoj manifestaciji Spojimo
plavo i zeleno, koja se u Biogradu
na Moru održavala šesti put. Riječ je o manifestaciji koju je posjetilo oko 15.000 turista. Time
je i otvorena turistička sezona
oko biogradskog područja. Hum-
GLAS ZAGORJA
čani su se predstavili Turističkim
putom Mirisi i okusi sutlanske
doline, zatim izradom papirnatih
ruža, te domaćim kolačima koje
su pripremile aktivistice Zajednice.
Na manifestaciji se inače, uz Zagorce, predstavilo i 470 izlagača iz cijele Hrvatske sa svojom
gastro-enološkom ponudom i
kulturno-umjetničkim sadržajima, s naglaskom na kulturnoj
baštini.
25
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. SRPNJA 2011.
Franjo Kučko, potpredsjednik Izvršnog odbora Udruge za
kulturu, zabavu i šport Sveti Križ Začretje
Razgovarala
Tanja Gregurović
Tjedan podržan ljubavlju mještana
 Što je dosadašnjih 43 godine
održavanja Tjedna kulture, zabave
i športa značilo za mlade talente,
Sveti Križ Začretje, za zagorsku kulturu uopće?
- Ono što je za mlade talente danas
Hrvatska traži zvijezdu, to je prije četrdeset godina za talentirane mlade
pjevače s područja Hrvatskog zagorja značio Prvi glas Zagorja. Tomislav
Mužek, Barbara Othman, Jelena Balent, Mirjana Pospiš, Lea Bulić, Nenad Kumrić i drugi pobjednici našeg
festivala u većini slučajeva nastavljaju se baviti glazbom kao profesijom
ili hobijem. Naš festival i danas se
razlikuje od ostalih festivala na kojem pjevaju pjevači amateri, da uz
zabavnu glazbu, njeguje kajkavsku
popevku.
 Tijekom godina manifestacija
je doživljavala ogromne pomake i
promjene... krenulo se od priredbe izbora najboljeg pjevača, da bi
se danas stiglo do tjedna bogatog
brojnim kulturnim i športskim događajima.
- Već u samom početku manifestacija pod nazivom Prvi glas Zagorja
nije bila samo festival pjevača amatera. Od samih početaka uz festival
održavao se mininogometni noćni
turnir, izložbe, koncerti, disko pod
zvijezdama. Kako je interes mještana i gostiju za događanja u Svetom
Križu Začretju bio uvijek velik, tako
su i ljudi iz organizacijskog odbora
svake godine obogaćivali program
novim sadržajima. Uz festival, tradicionalni mininogometni noćni turnir,
U bogatu kulturnu zagorsku jesen uvodi nas svetokriška
manifestacija Tjedan kulture zabave i športa. Središnje događanje Festival amatera Prvi glas Zagorja vedra i vesela je
priredba koja okuplja mlade pjevačke talente, a na svoje
dođu i probirljiviji poklonici kulture posjećujući priredbe i
izložbe priređene u svetokriškom dvorcu. Za zabavu prigoda je podosta na Trgu kraljice Jelene, a ruku pod ruku ide i
sa sportom na igralištu nogometnog kluba Jedinstvo. Jedno je sigurno, ma gdje se tih dana zatekli unutar općinskih
granica bit će vam zabavno i osjećat ćete se ugodno. Potvrdu izrečenog dao nam je u intervjuu Franjo Kučko, tiha i
pouzdana potpora ovih događanja.
priključio se šahovski turnir, gostovanje momčadi Dinama iz Zagreba,
nastupi folklornih skupina iz zemlje
i inozemstva, gostovanje kazališnih
skupina, tamburaška večer, dječji
Prvi glas Zagorja, izložbe, koncerti iz
ciklusa Heferer i drugi sadržaji.
 Tjedan kulture zabave i športa u
mnogostrukom vidu svetokriška je
manifestacija, podržana ljubavlju
mještana, što to znači?
- Tjedan kulture, zabave i športa
pokrenuli su i organiziraju mještani Svetog Križa Začretja zbog svoje
potrebe za kulturnim sadržajima. U
našem mjestu djeluje dvadesetak
udruga u kojima se mještani bave
sportom i kulturom. U udrugama su
uključene cijele obitelji, od najmla-
Jedini smo festival u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na kojem
pjevače prati festivalski orkestar koji čini 18 glazbenika. Ta činjenica od mladih pjevača zahtijeva veći napor u pripremama za festival, ali na taj način pjevači pokazuju svoj talent i kvalitetu.
đih do umirovljenika. Dva puhačka
orkestra, folklorna i tamburaška
sekcija, amatersko kazalište, mješoviti pjevački zbor, dječji zbor, tamburaški sastavi, nogometni klubovi,
šahovski klub, motoklub i ostale
udruge i njihovi članovi u Tjednu
kulture, zabave i športa predstave
svoj rad, ali i u goste pozovu brojne
udruge iz zemlje i inozemstva. To je
glavni razlog zašto mještani ovu manifestaciju vole.
 Kojim događajima će biti obilježen ovogodišnji Tjedan kulture, zabave i športa?
26
- I ove godine uz tradicionalne programe nudimo nove sadržaje. Prvi
put će se u sklopu Tjedna kulture
održati i festival vina na kojem će se
predstaviti najuspješniji vinogradari
iz Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije. Festival
vina održat će se u dvorcu Sveti Križ
Začretje. Izložbom slika predstavit će
se akademski slikar Danijel Butala.
U ciklusu Heferer gostovat će Ljerka
Očić, orgulje i Majumi Kamei, sopran. Ugostit ćemo predstavu Remetinec, Remetinec u kojoj nastupaju
Vid Balog, Davor Dretar Drele i Luka
Bulić. Bit će prikazana projekcija filma Jedno je Zagorje. Uz ostale već
tradicionalne sadržaje treba spomenuti da će se održati koncerti pod na-
GLAS ZAGORJA
zivom Zlatni hitovi - legende pjevaju
u dane otvaranja i zatvaranja Tjedna
kulture, zabave i športa.
 Audicije su okupile brojne mlade talente. Iz kojih krajeva dolaze
ovogodišnji pjevači? Propozicije festivala, nagrade…
- I ove godine na audicijama za festival pjevača amatera Prvi glas Zagorja prijavili su se kandidati iz Zagorja,
Varaždina, Čakovca, Zagreba, Velike
Gorice, Samobora, Jastrebarskog i
Zaprešića. Oni će se ove godine kroz
dvije večeri boriti za titulu Prvog glasa Zagorja. Pobjednik festivala stječe
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
pravo nastupa na Krapinskom festivalu, a pjevač s najboljom zabavnom
pjesmom nastupa na festivalu ZGF
Krijesnica. Osim tih nagrada najbolji pjevači po ocjeni stručnog ocjenjivačkog žirija dobivaju nagrade u
obliku kristalnih vaza. Festivalski odbor za ovogodišnji festival odabrao
je 18 pjevača.
 Mislim da ste jedini festival
amatera na kojem sve izvedbe prati
orkestar. Što to znači mladim pjevačima, a koliko napora zahtijeva od
organizatora?
- Sigurno smo jedini festival u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na kojem pjevače prati festivalski orkestar
koji čini 18 glazbenika. Ta činjenica
od mladih pjevača zahtijeva veći napor u pripremama za festival, ali na
taj način pjevači pokazuju svoj talent
i kvalitetu. Pjevači i orkestar održavaju probe u kolovozu, a mi se kao
organizatori trudimo pravovremeno
osigurati im aranžmane, razglas, pozornicu i sve ostalo što je potrebno
da publika i izvođači mogu uživati u
festivalu.
 Uz same koncertne večeri festivala Prvi glas Zagorja, razvija se i
dječji festival Prvi glas Zagorja…
- Dječji festival nastao je kao potreba
da se promoviraju mladi pjevači koji
djeluju u dječjem zboru Cvrkutići, ali
i djeca s područja županije. Već prve
godine sudjelovala su djeca iz Varaždina, Jastrebarskog i Zagreba. Djeca
pjevaju samo zabavne pjesme uz pomoć matrice. Publika je prepoznala
i ovaj program kao kvalitetan i u velikom broju prisustvuje na dječjem
festivalu. Nadamo se da će neki od
tih mladih pjevača kroz par godina
nastupiti i na festivalu za odrasle.
 Ovakve su manifestacije obično
spoj gospodarstva, turizma i običaja. Koliko je to izraženo u Svetom
Križu?
- Naša općina nema turističku zajednicu, pa festivalski odbor ulaže veliki
trud da uz pomoć gospodarstvenika sakupi potrebna sredstva za ovu
manifestaciju. Iskoristio bih na kraju
priliku da zahvalim svim sponzorima
i donatorima koji godinama pomažu
da ova manifestacija i naše mjesto u
kolovozu s veseljem dočekuje mnogobrojne izvođače i goste. Posebno
treba zahvaliti generalnom pokrovitelju, poduzeću Crodux plin d.o.o. iz
Svetog Križa Začretja, koji uz Općinu
Sveti Križ Začretje omogućavaju da
bez obzira na teške uvjete u poslovanju, ova manifestacija brojem posjetitelja i programom je i dalje daleko
iznad lokalne priredbe.
01. SRPNJA 2011.
EKOLOGIJA
Svetokriške rode
Već niz godina dolaze u Sv. Križ Začretje, u istu ulicu, na isti stup: visoki
gosti iz Afrike tu se osjećaju dobrodošli i sigurni. Svetokrišćani su ih, kao
i svake godine, očekivali oko blagdana
Sv. Josipa, poduprli im gnijezdo, kako
bi bilo stabilno i dovoljno veliko za
brojnu obitelj. Ovog proljeća su se
s roditeljima vratili i prošlogodišnji
mladunci, ali su poslije žestoke prepirke morali otići i potražiti mjesto
za novi dom. Danas je to u ptičjem
svijetu teško rješivi problem, osobito
kod roda i ptica dupljašica. Kao dobar
domaćin, načelnik općine Ivan Kranjčić, uz zamjenu električnih stupova,
planira i rješenje stambenog pitanja
ovogodišnjih rodića potpornjem poluizgrađenog gnijezda na nedalekom
stupu. Poznato je da rode rado prihvaćaju takva gnijezda, tim više ako
se nalazi u blizini obitelji, a prepoznaju i ljude u svojim dvorištima i ostaju
im vjerne, doživotno.
Uvriježeno je mišljenje da rode nepogrešivo dolaze samo dobrim ljudima;
uz to ide i priča za malu djecu da će
im donijeti seku ili bracu, budu li dobri. Zadnjih godina priče za malu djecu baš i ne prolaze, a iako su dobra,
rode im donose sve manje braće i sestrica. No, stabilnog broja i sigurna u
svom visokom domu u Ulici Milke Kos,
je pernata obitelj svetokriških roda, s
njihovo troje tankonoge, dugokljune,
kronično gladne dječice, koja će za
koji dan uz brižni nadzor roditelja,
prvi put prhnuti preko ruba gnijezda.
Time za njih počinje samostalna potraga za hranom i neumoljivi letački
trening: do dana Sv. Bartola, 24. kolovoza moraju savladati sve vještine
preživljavanja i biti spremne za dugi,
dugi let do afričkih obala.
KULTURA
Selska sapunica
Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje
udruga je koja broji 15 članova - glumica i glumaca, a
15. srpnja slave svoj četrnaesti rođendan.
Vole se našaliti na svoj račun pa kažu
- ako se ponekad ponašamo kao da
su nam bube u glavi, objasnite si to
našim neozbiljnim, pubertetskim
godinama. Srećom, znaju oni biti i
te kako ozbiljni i odgovorni pa im
je Udruga za kulturu, zabavu i sport
Sveti Križ Začretje ukazala povjerenje da po 3. puta u Tjednu kulture,
zabave i športa organiziraju Dramsku
večer. Kako su prve dvije večeri bile
izuzetno dobro posjećene, publika
je s njih otišla s osmijehom na licu
i zadovoljstvom u srcu, nadaju se da
će isto tako biti i ove godine.
Prošle godine premijerno su na
dramskoj večeri izveli predstavu Pervi put na moru, s kojom su od onda
nastupili još 13 puta, a pred njima je
i petnaesti nastup na Festivalu amaterskih kazališta u Loboru na manifestaciji Janine 2011. Ove godine premijerno će izvesti predstavu Selska
sapunica. Ne žele otkriti o čemu se
radi, jer vele da već i naziv puno govori, a nadaju se da će njihova sapunica imati više obožavatelja od onih
turskih, indijskih i španjolskih.
Na kraju sve koji znaju o čemu se
radi i one koje smo uspjeli zainteresirati, pozivamo da nam se 23. kolovoza pridruže na 3. dramskoj večeri
- poruka je Ivanke Bokor, predsjednice ove udruge, jer ono što možemo
garantirati je puno dobre zabave,
smijeha i pjesme. (D. K.)
DRUŽEnJA
Opet na okupu
Poštujući stari običaj,
na putu sa sjevera Njemačke prema morskoj
obali, obitelj Lemberger
ne propusti priliku skrenuti u Sveti Križ Začretje.
Čekaju ih tu prijatelji iz
djetinjstva, uspomene i
nezaboravna bućnica tete
Elze. Obavezan je tom prilikom i zajednički obilazak
mjesta koja bude sjećanja
na dane djetinjstva, na
dane rata kad su mještani
Antun Kučko, Vlatka Bjegović, Elza Kučko,
bračni par Lemberger
GLAS ZAGORJA
uspješno skrivali svog dr. Lembergera i članove njegove obitelji od
njemačkih patrola. Tada mali Zlatko
i Vlatka dio su svojih djetinjih dana
proveli skriveni iza dimnjaka na tavanu, dok opasnost ne bi prošla, a onda
se opet bezbrižno igrali s Tonekom i
djecom iz susjedstva. Uz zahvalnost
na liječničkim uslugama svih vrsta,
Svetokrišćani su trgu oko apoteke
dali ime dr. Julija Lembergera.
Sin Zlatko i Vlatka, danas Bjegović,
donedavno spikerica Hrvatskog radija, zahvaljujući dobrim Svetokrišćanima, pamte samo dobre dane,
vesele zgode i nezgode - i vesele se
danu dogodine kad će ih opet obnoviti sa starim prijateljima.
27
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. SRPNJA 2011.
DVOR SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Čuvar dostojanstva
nacionalnog identiteta
Listov besmrtni
glas glazbe
Već 28. svibnja u dvorcu je održan prvi od tri planirana koncerta
posvećena obilježavanju 200-te
godine od rođenja Franza Liszta.
Koncert je organiziran u suradnji
s gospodinom K. Mihelićem i Lipičkom udrugom za promicanje
kulture i kulturne baštine Tilia.
Nastupili su mladi glazbenici, pijanist Bartolomej Stanković, Una
Smrekar, Stipe Bilić, Vita Vukov i
Zvonimir Kovač uz gosta violinista Tvrtka Emanuela Galića, koji
u godini posvećenoj Franzu Lisztu izvode svoj program Lisztovih skladbi diljem Hrvatske.
Dvorac Sveti Križ Začretje se s
mnogo razloga pridružuje sjećanju na velikog skladatelja i
pijanista Liszta. Za vrijeme svog
boravka u Hrvatskoj 1846. Liszt
je bio gost Dionisa Sermagea
(1801.-1870.) koji je posljednje
godine života proveo u svetokriškom dvorcu i počiva na lokalnom
groblju. Da Liszt o dvjestotoj
obljetnici svog rođenja pokuša
posjetiti dvorce svojih europskih
28
Prošlo je 260 godina od udaje kćeri bana Ivana V. Draškovića za
udovca Petra Troila Sermagea, koja je dvorcu dala današnji oblik.
Petar Troilo Sermage preminuo je prije 240 godina.
Nakon burne povijesti ispisane na starim izranjenim zidovima, dvorac je prije 10 godina dobio novog vlasnika koji pokušava osvježiti
sjećanje na davnu ulogu dvorca i njegovih gospodara koji su poštovali načela održivog života, čuvali dostojanstvo nacionalnog identiteta i njegovali čvrste veze s europskim dvorima podupirući razvoj
lokalnog gospodarstva i živost nacionalne kulture. Obnavljajući u
svom okruženju tu kulturološku ulogu hrvatske vlastitosti europskih
dimenzija, dvorac priređuje svoje priredbe.
Kraj školske godine vrijeme je izleta, a tjedan, usmjeren na nacionalno obilježavanje davnih i nedavnih važnih povijesnih događaja
zalivenih krvlju, oslobodio je mnoge svakodnevnih dužnosti i omogućio im da slobodno vrijeme iskoriste za odmor i za ono što im ne
dopuštaju zahtjevni radni dani. Takvima i svim izletnicima svetokriški
dvorac ponudio je bogat kulturni program.
domaćina, jedino u Hrvatskoj ne
bi našao dvorac koji ga je prijateljski dočekao. Na sreću, u svetokriškom dvorcu, pored kojeg se
Liszt bio samo provezao putujući
kočijom u Oroslavje, bio bi srdačno primljen i saznao bi barem
gdje je Dionisov grob.
Lisztov posjet Hrvatskoj inicirali su mađaroni kao oporbeni
odgovor na narodnjački zanos
krijepljen glazbom Lisinskog,
Livadića i Kirschhofera, no Lisztov domaćin Dionis Sermage
nije bio mađaron i potrudio se
GLAS ZAGORJA
da koncertom u svom Oroslavju
i posjetom Livadićevu samoborskom dvorcu upozna Liszta
upravo s hrvatskim skladbama i
skladateljima. Već 1840. pariški
časopis Revue de deux mondes
obratio se Lisztu riječima: Ne,
gospodine Liszt, vi niste ni Francuz ni Mađar. Kao i svi virtuozi,
vi pripadate svim zemljama gdje
se razumije besmrtni glas glazbe. Danas vas časti toskanski
veliki knez, sutra engleska kraljica, preksutra ruska carica…Vi
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. SRPNJA 2011.
bez izvođača skladba je samo
mrljavi trag na papiru. U to su
nas uvjerile i mlade umjetnice
koje su u odabranim skladbama
prepoznale izvor vlastitog nadahnuća i svojim su umijećem
približile auditoriju poruku i ljepotu dojmljive glazbe preminulih autora.
Virtuoz poezije
zgrćete nagrade i združujete sve
krune, i tako treba biti, jer vaša
umjetnost nema nacionalnosti,
ona ne govori ni jednim od jezika, nego na svim jezicima, kao
riječi svetog Pavla… Da, gospodine Liszt, bez obzira na vaše filozofske ili religijske sentimente,
klavir je od vas učinio čovjeka za
čitavo čovječanstvo.
teža na stihove Dobriše Cesarića
i izložbu radova mlade kiparice
Željko Vlahović održao je u
dvorcu 28. lipnja drugi svetokriški koncert posvećen Lisztu.
Koncert je bio organiziran u
suradnji s društvom Sv. Juraj
iz Gornje Stubice kao prva priredba ovogodišnjeg programa
Ljeto u dvorcu Oršić.
Hrvatska solo pjesma
U komornoj dvorani dvorca Sveti
Križ Začretje 2. lipnja održan je
koncert pod nazivom Hrvatska
solo pjesma organiziran u suradnji s društvom Sveti Juraj iz Gornje Stubice.
Na koncertnom programu bio je
izbor vokalnih skladbi za srednji
glas Luise Erdödy, Dore Pejačević, Blagoja Berse, Rudolfa Hatzea, Krešimira Baranovića i Ive
Lhotke Kalinskog. Sve odabrane
skladbe nastajale su u razdoblju
od kraja 19. do prvih desetljeća 20. st., a izvele su ih ugledne
mezzosopranistice Mira ZidarićOrešković i Anastazija Dikmić,
koje su tijekom svoje glazbene
karijere stekle golemo iskustvo
kao operne solistice na kazališnim i koncertnim podijima i postale nastavnice solo pjevanja na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Vrsna glazbenica Srebrenka Široki Turčić svojom vještom klavirskom pratnjom osigurala je
glazbenu cjelovitost izvedenih
skladbi. Svetokriški koncert bio
je prigoda za hrvatsku praizvedbu pjesama sačuvanih u zapisima
novomarofske dobročiniteljice
Luise Erdödy u interpretaciji Mire
Zidarić-Orešković koja je svojim
podatljivo obojenim glasom i
prikladnim intenzitetom združila verbalni i notni tekst u glazbu
kojoj nije bio potreban prijevod
riječi.
Prije i poslije koncerta izvođači
i posjetitelji imali su prigodu razgledati izložbu Lovrenčićevih cr-
Željko Vlahović već je 2004.
izdao CD u spomen Liszta, a u
svetokriškom dvorcu održao
je recital kompozija kojima je
oduševljenim slušateljima svojim pijanističkim umijećem i
programom predstavio mnogostranost i bogatstvo Lisztovog
stvaralaštva. Liszt je bio proslavljeni virtuoz svog vremena,
no kao skladatelj otvorio je put
glazbenom stvaralaštvu za novo
doba i na tom putu podupirao
je mnoge.
Željko Vlahović, hrvatski pijanist rođen u Zagrebu 1973., nagrađivan je za svoje nastupe još
kao student, a znanje je stjecao
na akademijama Zagreba, Graza
i Frankfurta i radom usavršavao
svoje interpretativno umijeće
koje je oduševljavalo slušatelje,
dirigente i kritičare na podijima Hrvatske, Europe i Japana.
Njemačka kritika, prozvala ga je
Virtuozom poezije i Pjesnikom
među pijanistima. Koncertom
u svetokriškom dvorcu Vlahović
je te tvrdnje još jednom potvrdio.
Svi izletnici i posjetitelji dvorca
uz koncerte i prezentacije imali su prigodu razgledati izložbu
Lovrenčićevih crteža nadahnutih
lirikom Dobriše Cesarića (koja je
u proljeće gostovala u Slavonskoj
Požegi uz proslavu 150. obljetnicu HAZU).
Ive Mihanović naslovljenu Ambient Light, o kojoj više donosimo
u Umjetničkoj radionici.
Bez izvođača glazba je
mrljavi trag na papiru
Dvorac je 24. lipnja Recitalom
intimnih i opernih skladbi europskih skladatelja publici predstavio darovite hrvatske umjetnice
Martu Babić, mezosopranisticu
golemog repertoara i međunarodnog ugleda te Anu Čehil, nagrađivanu pijanisticu i sudionicu
na brojnim koncertima koja je
upravo diplomirala u Zagrebu.
Umjetnice su svojim glazbenim
recitalom oživjele združene notne i verbalne zapise europskih
skladatelja i pisaca od Mozarta
do Montsalvatgea, podsjećajući
da je prošlo 220 godina od smrti
Mozarta, 220 godina od rođenja
Meyerbeera i 210 od rođenja
prerano preminulog Bellinia. Uz
njihove skladbe na programu su
bila djela Rossinia i Donizettia.
Katalonac Xavier Montsalvatge, skladatelj i pedagog, koji
je glazbom povezao XX. i XXI.
stoljeće, poznat je i po izjavi da
Dvorac su 11. lipnja posjetili članovi kluba BUBE iz Belca… Nakon videoprezentacije i predavanja o povijesti dvorca i značenju njegovih graditelja
i vlasnika za gospodarski razvitak Zagorja, za razvoj hrvatskog školstva i
zaštitu nacionalnih interesa unutar Monarhije posjetitelji su i s velikim
zanimanjem razgledali
stilski uređene prostorije i izložene eksponate u dvorcu koji zorno
svjedoče europsku dimenziju kulture življenja
zaboravljenih hrvatskih
velikana.
Zadovoljni
posjetitelji kluba Buba
dvorcu su se odužili pisanom zahvalnicom.
GLAS ZAGORJA
29
OPĆINA ÐURMANEC
01. SRPNJA 2011.
IZ nAŠIH SREDInA
Svijetli primjer zajedništva
Zadovoljna mladež i
djeca, a i mladi očevi,
na svojem igralištu
pred fotoobjektivom
Glasa Zagorja
U Zagorskoj Koprivnici nedavno su
pripremili svečanost i prigodno druženje, povodom blagoslova novoizgrađenog igrališta.
Načelnik općine Branko Horvat,
predsjednik Udruge Marijan
Koprivnjak i župnik Josip Krčmar
Svemu je prethodila sveta misa koju
je u tamošnjoj kapelici predvodio
župnik iz Jesenja, velečasni Josip
Krčmar. Za početak izgradnje igrališta mještani su
solidarno sakupili novac kojim
je kupljeno zemljište u centru
mjesta.
U daljnjoj izgradnji veliku
pomoć pružila
nam je Općina Đurmanec,
kao i veliki broj
sponzora koji
su prepoznali i
prihvatili našu
inicijativu kao hvalevrijednu, te nas
sponzorirali svaki prema mogućnostima, na čemu ovom prilikom svima iskreno i od srca zahvaljujemo
- rekao nam je predsjednik Udruge
za sport, kulturu i rekreaciju Zagorska Koprivnica, Marijan Koprivnjak.
Prigodnim riječima u ime domaćina nazočnima se obratio i rizničar
Udruge, Dubravko Cvrtila. Čestitajući mještanima, ne krijući zadovoljstvo, načelnik općine Đurmanec,
Branko Horvat, istaknuo je značaj
tog projekta. - To je svijetli primjer
zajedništva, svijetli primjer zajedničkog rada Općine i cjelokupnog
stanovništva. Volio bih da takvih
sredina ima više na području naše
Općine, naglasio je načelnik obe-
ćavši daljnju potporu i suradnju u
realizaciji zacrtanog programa mještana. Igralište je blagoslovio župnik
iz Jesenja, Josip Krčmar. Ispucavanjem lopte, velečasni Krčmar je i
svečano otvorio igralište.
Potom je uslijedilo druženje pod šatorom uz glazbu i domjenak za koji su
se također pobrinuli složni mještani.
U pripremi proslave sudjelovali su svi.
Mame, bake, očevi, djedovi, mladež…
te su na najbolji mogući način, u duhu
pravih domaćina počastili goste i nazočne žitelje susjednih mjesta. Mladež i djeca, njih 43-oje, dobili su svoje
mjesto za sportske aktivnosti, imaju
svoje igralište koje je tu večer izvrsno
poslužilo i kao plesni podij. Događaj i
projekt za svaku pohvalu! (N. V.)
OBRAZOVAnJE
Dan otvorenih vrata u Đurmancu
i fizike. Na kraju je
sve popraćeno kulturno-umjetničkim
programom, izložbom i zakuskom za
sve posjetitelje.
Kraj školske godine u OŠ Đurmanec obilježen je Danom
otvorenih vrata, u svim područnim i u centralnoj školi.
Bila je to prilika pokazati stečena znanja
i iskustva svojim prijateljima, ali i svima
okupljenima. Učenici
petog razreda odlučili
su novim predmetima upoznati četvrte
razrede. Na tehničkoj
radionici izrađivale su
se razne makete koje
su kasnije izložene na
izložbi. Glumačka eki-
30
pa pokazala je kako će
izgledati za 20 godina.
Na engleskom, njemačkom i hrvatskom
jeziku prikazana je turistička ponuda, a uz
ostalo, napravljeni su
razni pokusi iz kemije
GLAS ZAGORJA
OPĆINA ÐURMANEC
OPĆInSKA UPRAVA
Uskoro druga
etapa radova
Radovi na izgradnji prve etape
školske sportske dvorane u Đurmancu završili su prije nešto više
od mjesec dana. Riječ je, kako
ističe i sam projektant izgradnje,
o najzahtjevnijem dijelu radova.
Sukladno osiguranim financijskim
sredstvima za 2011., izrađena je
projektna dokumentacija druge
etape radova. Raspisan je natječaj
i ukoliko ne dođe do nečeg nepredviđenog, uskoro će započeti radovi.
Procjenjuje je da bi druga etapa
izgradnje trebala biti završena do
kraja ove godine. (N. V.)
MALI nOGOMET
Vrhunska
igra
Povodom Dana državnosti, u petak
24. lipnja održan je na igralištu kod
osnovne škole, tradicionalni malonogometni turnir. Okupilo se 9 ekipa
i iako smo svjedoci sve manje sponzora nogometnih ekipa pa samim
tim i sve manje prijavljenih ekipa na
turnirima općenito, u Đurmancu se
igrao predivan mali nogomet.
U pretkolu su, zbog neparnog broja
ekipa, eliminacijsku utakmicu odigrali Đurmanec juniori i Jezerišće
gdje su dečki iz Jezerišća započeli
svoj impresivan nastup na turniru.
Pobijedili su juniore 6:1. Uslijedilo je
prvo kolo, evo rezultata; M klub Macelj - Gornji Macelj 6:1, Noštromo
- Javor 1:3, Stara Ves - SD Šemnica
Gornja 2:1 i RHZK-a - Jezerišće 1:7.
Polufinale je donijelo također puno
golova i atraktivnih poteza gdje su
u prvoj polufinalnoj utakmici finale
izborili dečki iz M kluba Macelj pobjedom 3:1 nad Javorom. U drugoj
polufinalnoj utakmici Stara Ves je
izgubila 1:2 od Jezerišća. U utakmici
za treće mjesto Javor je deklasirao
Staru Ves 10:1, a u finalu u utakmici
M kluba Macelj i Jezerišća završilo u
regularnom dijelu 2:2, dok su se na
penale bolje snašli dečki iz Jezerišća
i time osvojili turnir!
Najbolji strijelac turnira bio je Goran
Šafranko iz Javora, a najbolji golman
Kristijan Kunštek. Osim na terenima,
živo je bilo i u bliskoj okolici gdje se
dobro zabavljalo i družilo do kasno u
noć, uz jelo, piće te muzikaše.(TL)
01. SRPNJA 2011.
KULTURA
Piše Milorad Videković
Drmeš prodrmao Đurmanec
Pronositi ime svoga mjesta može se na više načina.
Martina Vešligaj odlučila je u slobodno vrijeme upoznati folklornu baštinu Hrvatske plešući u KUD-u, prezentirati je potom drugima i uvijek, ma gdje nastupala,
okupljene upoznati s krajem iz kojeg dolazi. Zahvaljujući njenim uspješnim nastupima, prilika je sve više.
Surmanecz. Gurmanec. Đurmanec.
Općinsko središte istoimene općine.
No, nije mi namjera u ovom tekstu
istraživati naziv mjesta, odnosno
baviti se toponomastikom već istražiti čudesna zbivanja u ovom pitoresknom naselju Hrvatskog zagorja
sa nepunih 1000 stanovnika. Malo
mjesto - puno događanja.
Ipak, barem se meni čini po posljednjim zbivanjima, glavnu riječ vode
pjesme, priče, običaji, plesovi, nošnje, izreke odnosno jednom riječju
folklor, ili da budem precizniji, članovi KUD-a Đurmanec. I nisam želio
tražiti glavne jer oni su uvijek u medijima, želio sam istražiti i razgovarati s nekim tko je aktivan od osnutka
kulturno-umjetničkog društva i nekog tko nije sam, već mu se priključio
i veći broj članova obitelji.
Pitaš, skitaš, lutaš i u najboljoj namjeri mještani te šalju od jedne do
druge kuće dok se konačno ne utaborih u dvorištu obitelji Vešligaj u
Putkovcu. Dobar pogodak. Odlična
susjeda koja me uputila na pravu
adresu jer u ovoj kući živi Martina,
članica plesnog para s Marinkom
Šafrankom koji su pod stručnim
vodstvom Marije Klasić najprije
osvojili prvo mjesto na regionalnom natjecanju plesnih parova u
Zaboku s plesom Polka bertašica
da bi uspješno predstavljali svoj
KUD i na nedavno održanom državnom prvenstvu unatoč tome
što nisu ušli u tri najbolja para Hr-
vatske. Martina Vešligaj, izuzetno
ugodna, plaha i skromna prva je
postavila pitanje na koje i nije baš
dobila odgovor - zašto baš ja? - jer
znao sam da će sama doći do traženog odgovora.
 Dojmovi s državnog prvenstva?
- U nekoliko riječi - opuštena atmosfera bez tenzije nekakvog natjecanja.
Svi parovi, bilo nas je 15, davali su
potporu jedni drugima sa željom da
se postignu dobri rezultati odnosno
da se što bolje prezentiraju narodni
plesovi. Svojim nastupom, Marinko
i ja, ne možemo biti prezadovoljni.
Čini mi se da smo puno bolje otple-
sali na regionalnom natjecanju, a
ovdje smo izgleda precijenili publiku
i mjesto te stručni žiri pa je kod nas
bio prisutan mali dodir treme koja je
uvjetovala time da nismo baš vrhunski otplesali svoj ples. Ipak, moram
naglasiti, zadovoljna sam jer smo
predstavili našu zagorsku polku širem auditoriju, a isto tako iskoristit
ću priliku da zahvalim u moje i Marinkovo ime našoj mentorici Mariji
Klasić bez koje zasigurno ne bi postigli ovakav rezultat.
 Koliko ste dugo članica KUD-a i
zašto ste izabrali folklor?
- Od samog osnutka, 2006., i zaista
sam zadovoljna. Došla sam u KUD
zbog druženja, pjesme, održavanja
i čuvanja narodne tradicije, te zbog
putovanja za koja sam vjerovala da
će ih biti. Naime, u ovih nekoliko go-
GLAS ZAGORJA
dina nastupali smo diljem Hrvatske,
a bilo je posjeta i inozemstvu pa smo
tako bili u Njemačkoj, Makedoniji i
Sloveniji.
 Osim Vas i nekoliko članova obitelji su članovi KUD-a.
- Od osnutka KUD-a moja je obitelj
aktivno sudjelovala i sudjeluje u njegovom radu. Tata
Branko je zbog
poslovnih obveza nakon određenog vremena
odustao od aktivnih nastupa,
ali je istovremeno naša velika
potpora.
Brat
Nikola, iako ima
sve preduvjete
za nastup u društvu, više je pozornosti posvetio
nogometu, tako
da su uz mene
aktivni članovi
majka Biserka i sestra Ivana, koje su
članice pjevačkog zbora koji vodi Siniša Miklaužić.
 Ove godine upisujete fakultet.
Kako ćete uskladiti fakultetske obveze i obveze u društvu?
- Bit će izuzetno teško. Želim upisati
fakultet i završiti ga, a istovremeno
volim rad u društvu, tako da sam se
sada našla na određenoj životnoj
prekretnici. U neformalnom razgovoru s mentoricom pokušat ćemo
moje obveze odnosno probe stavljati tijekom vikenda kada ću se vratiti
iz Zagreba, jer osim mene još dvije
prijateljice su u istoj situaciji. Nadam
se da ćemo u tome uspjeti. Ako neću
moći uskladiti fakultetske i obveze u
društvu, prepustit ću se onima na fakultetu, a folkloru ću se vratiti nakon
nekoliko godina.
31
OPĆINA LOBOR
01. SRPNJA 2011.
JANINE - Dan opć
koje može biti zabavnog, kulturnog,
sportskog ili gospodarskog sadržaja.
Misija zvana Janine predstavlja
ostvarenje vodeće manifestacije
regionalnog karaktera s pojedinim
iskoracima na državnoj i međunarodnoj razini. Ove godine je u
školjku zvanu Janine integrirano
dvadesetak neovisnih manifestacija
različitog karaktera i ciljnih grupa.
Svake godine Janinski inkubator
iznjedri nekoliko novina koje pronađu svoje poklonike u većem ili
manjem broju. Ove godine želimo
u orbitu izbaciti nekoliko manifestacija gastronomskog sadržaja, jer
osluškujući bilo puka smatramo da
će naći put do njihovih srca. Također imamo malo veći iskorak ka poklonicima ozbiljne glazbe koje smo
testirali u proteklom razdoblju, te se
isto pokazalo kao dobro prihvaćeno.
Ovisno o tom interesu u budućnosti
će pojedine manifestacije postati
samostalne.
Na blagdan Svete Ane općina Lobor
slavi Dan općine i župe. Brojni posjetitelji i gosti pridruže se ponosnim
domaćinima kako bi uživali u kulturnim, športskim i zabavnim priredbama, upriličenim tom prigodom. Uz
svetojaninsku misu i svečanu sjednicu općinskog vijeća sve više pažnje
na ovogodišnjem Loborfestu
svojim uspješnicama predstaviti će se 18 izvođača iz Hrvatske, Slovenije i njemačke
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
32
ZIMA - M. Plantak - S.
Mlinar - M. Plantak - ANSAMBL ZAGORJE I SILVIJA
IVIĆ - (HR)
ODHAJAM - T. Košmrlj - T.
Košmrlj - A. Vlašić - ANSAMBEL KOLOVRAT (SLO)
TA ČRNA NOĆ - A. Kos - A.
Kos - D. Sačer - OPTIMISTI
ZAGORJA (HR)
FIŠKAL - A. Kos - A. Kos - Z.
Keliš - FIŠKALI (HR)
ŠTIKLETANC - D. Kezele - N.
Poljančić - D. Kezele - AUSSWINKL MUZIKANTI (HR)
VINO ZAGORSKO - D. Tušek
- D. Tušek - M. Pavlinić - ZAGORSKI MUŠKETIRI (HR)
SVADBENA POLKA B. Lugarić - D. Kovačićek - B. Lugarić - ANSAMBL PRIJATELJI
ZAGORJA (HR)
GORUČE PIŠČE - M. Strugar - M. Strugar - M. Čavec
- DEČKI Z BREGOV (HR)
BERGISCHE GRÜßE - L.
Dolinar - DIE GEININGER
(D)
plijeni Loborfest. Naš je sugovornik,
čelni čovjek općine načelnik Andrija
Smetiško.
načelnik općine najodgovornija je
osoba i predstojeće manifestacije
Janine, tradicionalno vezane uz Dan
općine i župe. Što nas očekuje ove
godine? Ima li novina?
10. AVSENIK ŽIVI VJEČNO - V.
Kovačić - SINOVI ZAGORJA
I MILI (HR)
11. TU SU MOJI SI PRIJATELI D. Cerinski - D. Cerinski - Ž.
Picek / T. Picek - GRUPA
DOMINO (HR)
12. NE BOŠ MI GOVORILA - B.
Marlot / I. Osredkar - B.
Marlot - I. Osredkar - ANSAMBEL MLADI GODCI
(SLO)
13. PRI STARE HIŽI - B. Kuharić
- ANSAMBL ZLATNI DEČKI
(HR)
14. TA STARA, TA MLADA - S.
Miklaužić - S. Miklaužić - S.
Miklaužić / D.Kezele - SINIŠA MIKLAUŽIĆ I MLADI
ŠARMERI (HR)
15. LE K TEBI VLEČE ME - D.
Strojanšek - M. Vrh - M.
Melanšek - ANSAMBEL
KRAJCARJI (SLO)
16. VODO BISTRA - M. Plantak
- A. Kos - M. Kurtanjek MLADI MUŽIKAŠI (HR)
17. POGLEDAM TE - A. Skaza
- M. Vrh - A. Skaza - POSKOČNI MUZIKANTI (SLO)
18. JOŠ JENU PA IDEMO - M.
Plantak - A. Kos - M. Plantak - HUNCUTI (HR)
Janine od svojeg
utemeljenja 2004.
do sada plijeni
pozornost svojom
raznolikom ponudom, gdje obitelj
kao ciljna skupina,
odnosno,
svaki
njezin član obitelji
pronalazi svoje područje zanimanja,
GLAS ZAGORJA
na svečanoj sjednici rezimirat ćete
aktivnosti tijekom
godine dana. na
što ste posebno
ponosni? Što neposredno predstoji?
S obzirom na recesijsku godinu i dugoročni program,
ova je godina određena kao godina za-
OPĆINA LOBOR
01. SRPNJA 2011.
ćine i župe Lobor
vršetaka ranijih projekata, pripreme
novih projekata i osmišljavanja dugoročnih strategija razvoja. Napokon
smo zaokružili projekt višenamjenske sportske dvorane s potpornim
zidom, asfaltiranim prometnicama i
renoviranom fasadom. Sportsko-re-
kreacijski centar Cukovec napreduje
prema planu, jezera Markušbrijeg
vrlo su blizu potpunog završetka.
Društveni domovi, koji su završeni,
u potpunoj su funkciji, dok oni koji
to nisu u fazi su preprojektiranja. U
tijeku je izmjena i dopuna prostornog plana općine, izrada idejnog
projekta stambeno-poslovne zgrade
općine. Prvi prostorni plan doživljava
svoj make-up, odnosno, prvu izmjenu i dopunu, no najznačajniji uspjeh
je izrada potrebne dokumentacije za
izgradnju dječjeg vrtića, otkup svog
zemljišta te nominacija projekta u
EIB III. Osim izgradnje vrtića u EIB
III nominirane se preostale nerazvrstane ceste iz EIB-a II. Inventarizacija
građevinskih objekata na području
općine ulazi u svoju završnu fazu, te
sam mišljenja da će se završiti cjelokupni projekt u ovoj fiskalnoj godini.
Lobor tih srpanjskih dana posjeti
zavidan broj posjetitelja. Ljudi se
obično vraćaju tamo gdje su gostoljubivi domaćini i gdje događaji
plijene svojom posebnošću. Kako
uspijevate privući posjetitelje? Loborfest u samo tri godine postao
je relevantan festival oberkrajner
glazbe.
Loborfest je perjanica cjelokupne
manifestacije, te predstavlja oživotvorenje stoljetne tradicije loborskih glazbenika i onih koji to nisu,
a vole takav glazbeni izričaj. Smatramo da smo najjužnija srednjoeuropska točka gdje takva vrsta glazbe
ima svoje uporište. Sve nabrojeno
predstavlja temelj za pokretanje
takvog festivala s time da smo prije
toga godinama testirali ozračje kroz
reviju glazbenika.
Po čemu se razlikuje od ostalih događanja u Županiji? Zašto je interesantan i stranim izvođačima? Što
mu je cilj?
Razlikujemo se od ostalih sličnih festivala po tome što na naš festival ne
morate doći u kravati i svečanoj halji-
ni, po tome što za vrijeme njegovog
trajanja možete jesti i piti, dozvati prijatelja, te imati dijete na koljenima ili
slično. Takva vrta festivala karakteristična je za područje centralne Europe i samo po sebi nije nekakva velika
umotvorina, ali imati takav duh, već
jest, i po tome smo specifični. Sve
nabrojano su prepoznali i izvođači iz
svih krajeva Europe te rado dolaze u
Lobor i promoviraju sebe i kraj ili pokrajinu iz koje dolaze.
Jeste li zadovoljni odabirom pjesama i izvođača?
Ovogodišnji festival imat će 18 skladbi koje su izabrane putem natječaja.
Kvaliteta je iznimno dobra tako da će
ocjenjivački sud, posjetitelji i slušatelji imati težak zadatak oko izbora
najbolje.
Sve priredbe odišu tradicijom. Prihvaćaju li mladi ovakve manifestacije danas u vrijeme interneta i
brojnih drugih modernih medija?
Naše priredbe stvarno odišu tradicijom i mladež ih izvrsno prihvaća,
jer su sve nastale kao izraz naših nastojanja da promoviramo sebe kao
specifično okruženje uklopljeno u
globalne promjene bilo hrvatske, bilo
europske. Cjelokupno događanje oko
Janinog možete pratiti i na internetu
na našim stranicama: www.lobor.hr,
www.loborfest.hr, www.offroad-lobor.hr. Također imamo i priredbe kao
što je Off Road, natjecanje u biciklizmu, motociklizmu, automobilizmu u
svim izvedbama koje je izraz modernog i avangardnog, gdje si oduška
mogu dati netradicionalisti, a takvih
će priredbi biti još više. Stavimo li to
sve u jednu košaru, dobivamo tradicionalnost u modernom stilu.
Recesijska je godina, teško se namaknu sredstva, no čini nam se da
program nije osiromašen. Kako u
tome uspijevate?
Program je u znatnoj mjeri obogaćen
unatoč recesiji prvenstveno dodatnim angažmanom čelnih ljudi općine,
čelništva sudjelujućih udruga, te župne zajednice na čelu sa župnikom.
Naša organizacija ima određene
specifičnosti u odnosu na konkuren-
tne manifestacije prvenstveno zbog
dodane vrijednosti koja se nikako ne
može mjeriti novcem, već nečim što
se zove ljubav prema mjestu, općini,
kraju ili domovini. Vjerujemo da će u
budućnosti isto prepoznati i Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, Županija Krapinsko-zagorska
te Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, kao vrijedan doprinos ponudi kontinentalnog turizma.
JAnInE 2011.
Četvrtak
21. srpnja
19:00
19:00
20:30
Petak
22.07.2011.
18:30
19:00
21.00
Subota
23.07.2011.
10:00
11:00
17:00
18:00
Nedjelja
24.07.2011.
09:00
10:00
12:00
12:30
18:00
Ponedjeljak
25.07.2011.
19:00
18:00
21:00
23:00
Utorak
26.07.2011.
09:30
10:30
12:30
17:00
19:00
GLAS ZAGORJA
Hiža od licitara - promocija knjige
FAKL - festival amaterskih kazališta
Naše babice (Loborci Loboru)
CJELONOĆNA ZABAVA
Božena Slunjski - likovna izložba
FAKL - Festival amaterskih kazališta
Helenijada - Koncert ozbiljne glazbe
CJELONOĆNA ZABAVA
Turnir MO - sportski dan
Parajanine - paragliding
Vinček naš - izložba vina sjeverozapadne Hrvatske
Večer Črnoga Tomaša- viteški bal
CJELONOĆNA ZABAVA
Ribički kup
Off road - buggy, autocross, motocross, quat
Vatru gasi - brata spasi - vatrogasna vježba
Loborski pleter - etno priredba
Loborfest - festival oberkrainer glazbe
CJELONOĆNA ZABAVA
Kazališna predstava
Loborski lopar - izložba štrukljov i gibanic
Ad gloriam brass - koncert ozbiljne glazbe
********** - nastup estradne zvijezde
CJELONOĆNA ZABAVA
Loborski sejem - sajam OPG-a
Prošecija - promenada loborskih udruga
Sjednica vijeća - svečana sjednica loborskog vijeća
Političarijada - utakmica političara
Naše Jane - revija glazbenika
CJELONOĆNA ZABAVA
33
OPĆINA MARIJA BISTRICA
01. SRPNJA 2011.
OPĆInSKA UPRAVA
SPORT
Radovi se nastavljaju
Iako je ljeto stiglo, u
Općini Marija Bistrica
radovi ne prestaju.
Trenutno je u izradi
dio glavnog i povratnog voda, vodovoda
od izvorišta u Podgorju Bistričkom prema
vodospremi, a radove
izvodi Gradex. Također, na lipanjskoj sjednici Vijeća Općine Marija Bistrica donesene
su odluke o odabiru
ponuditelja za asfaltiranje nerazvrstanih
cesta na području Općine Marija Bistrica,
za održavanje asfaltiranih nerazvrstanih
cesta, kao i za održavanje nerazvrstanih cesta, nabavu, dobavu i ugradnju kamenog agregata. Za asfaltiranje - sukladno
kriterijima za odabir ponude iz
Dokumentacije za nadmetanje,
kao najpovoljnija ponuda sposobnog ponuditelja odabrana
je ponuda firme Kolnik d.o.o.
Marija Bistrica. Za održavanje
asfaltiranih nerazvrstanih cesta
odabrana je najpovoljnija ponuda ponuditelja Strojni iskoptransport Zajec, Špičkovina, a
za održavanje nerazvrstanih cesta, nabavu dobavu i ugradnju
MNL Općine Marija Bistrica
- Sportsko bistričko ljeto
kamenog agregata odabrana
je ponuda ponuditelja Autoprijevoznik i niskogradnja Košec,
Hum Bistrički, Marija Bistrica.
Osim spomenutih odabira ponuditelja za radove na sjednici
su prihvaćene i odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna
Prostornog plana uređenja
Općine, o pristupanju izradi izmjena i dopuna Urbanističkog
plana uređenja Općine, te o
pristupanju izradi izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja
groblja Općine Marija Bistrica.
(E. Lacković)
U polufinalu 11. izdanja Malonogometne
lige Općine Marija Bistrica igrat će Poljanica
AP Mario - Globočec
Graditeljstvo Skuliber,
te Podgrađe - Marija
Bistrica V & P. U utakmicama posljednjeg,
7. kola razigravanja
Podgorje je pobijedilo
Podgrađe sa 4:1, Marija Bistrica V & P bila je
bolja od Marije Bistrice
Plivadona sa 6:2, dok
su Globočec Graditeljstvo Skuliber i Poljanica
AP Mario odigrali 3:3.
Time je Poljanica osigurala vodeću poziciju prije završnice,
Marija Bistrica V & P je druga,
Podgrađe treće, a Globočec četvrti. Sama završnica na rasporedu je u subotu 9. srpnja.
Ovo je već 11. izdanje Malonogometne lige Općine Marija Bistrica, koja se održava u
sklopu sportskog dijela manifestacije Ljeto u Mariji Bistrici,
a riječ je o natjecanju u kojem
se sastaju ekipe sastavljene
po mjestima unutar bistričke
općine. Pored lige Sportsko
bistričko ljeto donosi i klupske
ZDRAVLJE
Zagrljaj dobrote se nastavlja
U organizaciji Zagorske Lige
protiv raka u četvrtak 30. lipnja u Mariji Bistrici je održan
još jedan humanitarni koncert
na kojem su nastupili Jacques Houdek, Bojan Jambrošić,
Dalibor Prohaska, Vladimir
Kočiš Zec, Zdravko Škender,
Darko Domijan, Željko Krušlin
Kruška, Juraj Galina, Rajko Su-
34
hodolčan, Tomislav Goluban,
Maksim Hozić Max, Tihomir
Kožina, Petar Brkljačić, Marin
Bukvić, Dario Došlič i Boris Kosmač. Gotovo tri sata publika
je uživala u hitovima glazbenih
gostiju, a prikupljena sredstva
namijenjena su kupnji ultrazvučnog aparata Opće bolnice
Zabok. (E. Lacković)
GLAS ZAGORJA
turnire Teniskog kluba Marija
Bistrica.
Pojedinačni turnir na rasporedu je u srpnju, a krajem lipnja
odigran je turnir parova, na
kojem su slavili Siniša Matok i
Hrvoje Šimunec, koji su u finalu
pobijedili kombinaciju Stjepan
Gorički - Mario Tomorad, dok
su treći bili Matija Muhek i Dražen Sušinjak.
U nedjelju 10. srpnja na rasporedu je i Malonogometni turnir
udruga i klubova Općine Marija
Bistrica, a naslov brani upravo
Teniski klub Marija Bistrica.
OPĆINA MARIJA BISTRICA
01. SRPNJA 2011.
MAnIFESTACIJE
Ljeto u Mariji Bistrici
I ove godine, Turistička zajednica Općine Marija Bistrica, zajedno s bistričkim udrugama i nekim institucijama organizira Manifestaciju Ljeto u Mariji Bistrici.
Otvorenje manifestacije održano
je 19. lipnja, u Bluesun hotelu Kaj
u Mariji Bistrici u sklopu proslave
400. broja Zagorskog lista, a već
sljedeći vikend, na Dan državnosti
donio je tradicionalni susret umirovljenika KZŽ u Mariji Bistrici, kao i
tradicionalni koncert Limene glazbe
KUD-a Lovro Ježek i gostiju u Hudekovoj bašći, na središnjem bistričkom Trgu. Ove godine okupio se
dosad najveći broj posjetitelja ove
glazbeno-zabavne večeri, čiji je cilj
uz zabavu pomoći i djelovanju izvrsne bistričke limene glazbe, koja je
ove godine predstavljala županiju
na smotri u Novom Vinodolskom, i
to treći puta u zadnjih pet godina.
Manifestacija Ljeto u Mariji Bistrici
nastavlja se već početkom srpnja,
tradicionalnim obilaskom Planinarske zaobilaznice u organizaciji
Planinarskog društva Grohot Marija
Bistrica, kao i kolonijom drvorezbara. U subotu 9. srpnja na rasporedu
je 25. susret folklora u organizaciji
KUD-a Lovro Ježek, koji će se održati na bistričkom trgu.
U nedjelju 10. srpnja na rasporedu
je Zabavno-animacijski program
za djecu zabavne skupine Šareni
svijet, kao i program OŠ Marija Bistrica pod nazivom Pokaži što znaš
i umiješ, a 16. i 17. srpnja održat
će se manifestacija Tragom starih
običaja. Početkom kolovoza manifestacija seli na Laz, gdje će KUD
Laz od 5. do 7. kolovoza organizirati
Dane folklora na Lazu. Cijela manifestacija vezana je uz svetkovinu
MBB, 13. srpnja, Dan Općine i Župe
Marija Bistrica.
U predvečerje same svetkovine 12.
srpnja održat će se tradicionalni
put svijeća od Marije Bistrice do
Prasvetišta na Vinskom Vrhu, gdje
će od 22 sata misu predvoditi mladomisnik vlč. Ivica Šturlić.
Dan prije, u ponedjeljak 11. srpnja
na bistričkoj Kalvariji na koncertu
će nastupiti Klapa Barun, ŽVA Fiola
i Limena glazba KUD-a Lovro Ježek
Marija Bistrica, koja će tradicionalni
koncert održati i na sam Dan župe i
Općine, 13. srpnja s početkom u 19
sati na središnjem bistričkom Trgu.
Na taj dan na rasporedu je i svečana sjednica Općine, mise u bistričkom Svetištu služe se u 7.30, 9, 11
GLAS ZAGORJA
i 18 sati, a središnju misu u 11 sati
predvodi biskup celjski mons. dr.
Stanislav Lipovšek.
Pokrovitelji Ljeta u Mariji Bistrici su
Krapinsko-zagorska županija, Općina Marija Bistrica, Svetište Majke
Božje Bistričke, glavni sponzori su
Bluesun hotel Kaj, Ljekarne Švaljek,
Medičarsko-svjećarski obrt i suvenirnica Mahmet, Trgovina i ugostiteljstvo Micak, Ugostiteljstvo Pisk,
Foto-video Klik, a sponzori: Komet
93, Trgostil, Medeni bar Brlečić, Bistro Mladost, Bistro Bistrica, Caffe
bar Dioniz, Pekara Bio zrno, Macan
- Ivček d.o.o., Kolači Kašnar d.o.o.,
Cvjećarnica Kurešić, Auto-taksi prijevoz J. Hanžek.
35
01. SRPNJA 2011.
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE
Fotografije
Sandra Haban
Sv. mise u svetištu Majke Božje Bistričke od ponedjeljka do
subote su u 10,30 i 18 sati. Nedjeljom u 7,30, 9, 11 i 18 sati.
Prilika za sakrament ispovijedi je svakodnevno prije sv. mise.
Svetkovina Majke Božje Bistričke
12. VII. - predvečerje Svetkovine
- 20,30h procesija sa svijećama od bazilike do
prasvetišta na Vinskom Vrhu
- 22,00h prva sv. misa Svetkovine na Vinskom Vrhu
13. VII. - sv. mise 7,30, 9, 11 i 18h.
Središnje misno slavlje s početkom u 11h predslavi biskup
celjski mons. dr. Stanislav Lipovšek.
Velika Gospa
14. VIII. - predvečerje Svetkovine
- 20,30h - procesija sa svijećama na
bistričkoj kalvariji
- 21,30h - sv. misa u bazilici
15. VIII. - sv. mise: 6; 7,30; 9; 11; 16; 18 i 20h
Središnje
36 misno slavlje s početkom u 11h predslavi kardinal
Josip Bozanić.
GLAS ZAGORJA
OPĆINA MAČE
01. SRPNJA 2011.
30. Tamburaška noć Mače 2011.
Razgovarala Tanja Gregurović
Zlatne žice tamburice
 Jubileji su prigode sažimanja polučenih rezultata, prisjećanje na početke. Kako je započelo tamburaško
druženje u Maču?
Sve je započelo davne 1980. kada je
na inicijativu Franje Posarića osnovano KUD Lj. Gaj Mače, pri kojem je u
početku djelovala samo tamburaška
sekcija. Prve probe održavale su se u
kući Marijana Sedak - Benčića, također
tamburaša. Prvi nastupi tamburaša bili
su u pivnici Diližansa u Maču, koja je
trebala tada takvu vrstu zabave i koja je
u ono vrijeme bila središte kulturnog i
zabavnog života u Maču i okolici. Prva
Tamburaška noć, kulturno-turistička
manifestacija s dugogodišnjom tradicijom, održala se 1980. na inicijativu Franje Posarića u današnjoj pivnici Bolte.
Dio zarade išao je KUD-u i na toj prvoj
Tamburaškoj noći nastupali su i tamburaši KUD-a. Godine 1981. održala se
prva Tamburaška noć na otvorenom
u centru Mača na drvenoj pozornici.
Nastupali su Stjepan Jimi Stanić i braća Justin, trajala je tri dana - četvrtak,
petak i subotu, a nastupala je i folklorna
sekcija KUD-a. U to vrijeme Tamburaška
noć bila je najvažniji izvor prihoda. Tek
1984., u dogovoru sa školom, počela
U Hrvatskom zagorju danas brojimo mnogo tamburaša i tamburaških sastava, točnu brojku teško je sa sigurnošću utvrditi, ali nedvojbeno je da je Tamburaška noć
u Maču u svojih trideset ljeta održavanja pridonijela kvaliteti sviranja ovog tradicijskog instrumenta. U okrilju KUD-a Ljudevit Gaj iz Mača prvotna priredba stasala
je u značajnu kulturnu manifestaciju zagorskog kraja. Kroz nju progovara kultura
Mačanskih žitelja, a rado je podijele sa sve brojnijom publikom koju okupe na različitim događanjima. Glavni pokrovitelj je općina Mače, a svoj će jubilej upriličiti
od 7. - 9. srpnja. O značaju manifestacije i svemu što donosi doznajemo od Romane
Sedak, glasnogovornicom Kud-a LJ. Gaj.
KUD Lj. Gaj Mače osnovano je
1980. i u početku je okupljao
samo tamburaše. Potkraj 1980.
pridružili su im se i plesači i postavili temelje današnji folklornih
sekcija. Danas društvo djeluje
kroz šest sekcija – predškolska folklorna skupina, srednja folklorna
skupina, veliki folklorni ansambl,
tamburaški orkestar KUD-a i mlađa tamburaška sekcija. Broji oko
160 članova. Prošle godine proslavilo je 30 godina postojanja
velikim koncertom na kojem su
nastupile sve sekcije društva i veterani KUD-a.
Društvo nastupa na smotrama
folklora, te na nastupima u općini
kao i diljem Lijepe naše. Gostovalo je na mnogim nastupima i
turnejama u inozemstvu, a ističe
gostovanja u Italiji, Mađarskoj,
Francuskoj, Poljskoj, Nizozemskoj,
Njemačkoj, na Sardiniji. KUD je redovno nastupao i na svim smotrama folklora, tamburaških sastava
i vokalnih skupina, te u Rovinju,
u Baškoj na Krku, na Đakovačkim
vezovima, Vinkovačkim jesenima,
Kaštel Kambelovcu, kao i okolnim
općinama. Društvo njeguje tradiciju i običaje zagorskoga kraja, ali
i ostalih krajeva u Hrvatskoj. Ima
puno članova za koje se nadamo
da će nastaviti čuvati tradiciju i
bogatstvo kulture našeg kraja.
se graditi betonska pozornica, koju je
projektirao zagrebački arhitekt Darko
Venturini. Franjo Posarić došao je na
ideju održavanja Zlatne tamburice kao
središnje i glavne manifestacije Tamburaške noći. Tamburaška noć zapravo se
i temeljila na natjecanju za Zlatnu tamburicu, a jedni od najboljih tamburaša
koji su osvajali Zlatnu tamburicu bili su
Varaždinski tamburaši. Prvo natjecanje
za Zlatnu tamburicu održalo se 1981.,
kada i prva Tamburaška noć na otvorenom. Tamburaška noć do danas je ostala manifestacija s tradicijom u organizaciji KUD-a Ljudevit Gaj Mače.
 Mi smo kulturno bogat narod,
dokazujemo to u brojnim prigodama
osmišljavanjem manifestacija u kojima se prisjećamo običaja svoga kraja.
Što je cilj Tamburaške noći?
Cilj Tamburaške noći je promoviranje
tamburice kao najraširenijeg glazbenog instrumenta u Hrvatskoj, kao i
promocija naših običaja. Tamburaška
noć posebna je vrsta manifestacije
koja združuje tamburicu, folklor, zabavu i okuplja ljude koji cijene tamburicu,
tamburašku glazbu, kao i one koji se ta
tri dana žele malo zabaviti i odmaknuti
od svakodnevnih obaveza. Tamburaška
noć je od početaka nositelj kulturnih
zbivanja u Maču i okolici.
 Koliko je ova manifestacija utjecala na rad svog organizatora KUD-a Lj.
Gaj Mače?
Ova manifestacija puno utječe na rad i
ne samo društva, jer je KUD Lj. Gaj nositelj Tamburaške noći i u KUD-u je rođe-
GLAS ZAGORJA
na ideja o samoj manifestaciji. Tradicija
Tamburaške noći usađena je u članove
KUD-a kojima je ova manifestacija vrlo
važna. Zbog dugogodišnje tradicije možemo slobodno reći da je KUD od samih
početaka razvijanja kulturnih događanja u Maču, nositelj takvih događanja.
Za Tamburašku se treba pripremiti
puno prije, sve sekcije spremaju se za
koncert u subotu, a Izvršni odbor vodi
brigu o ostalim stvarima koje treba organizirati oko Tamburaške noći. KUD
LJ. Gaj poznat je, između ostaloga, i po
Tamburaškoj noći u Maču.
 Program ovogodišnje Tamburaške
noći?
Ovogodišnja Tamburaška noć počinje
u četvrtak, 7. srpnja u 20 sati kada će
načelnik općine, Stjepan Sokolić otvoriti 30. po redu Tamburašku noć. U
20 sati počinje i nastup DVD-a Mače i
mačanskih mažoretkinja. U 21 h slijedi nastup glazbenog sastava FAKINI. U
petak, 8. srpnja, program počinje u 20
sati revijalnom smotrom tamburaških
sastava iz Zagorja i okolice pod nazivom Zlatna tamburica. Na ovoj smotri
predstavit će se i tamburaški orkestar
KUD-a Lj. Gaj. U 22 h počet će nastup
tamburaškog sastava MILENIJ. U subotu u 17 sati održat će se šahovski turnir
u Domu kulture u Maču, a u 20 h slijedi
koncert svih sekcija KUD-a Lj. Gaj. Nakon koncerta, posjetitelje će zabavljati
glazbeni sastav BOSS BEND. Tamburaška noć i ove se godine održava na
prostoru sajmišta u Maču.
 Koje posebnosti donosite u jubilarnom 30. izdanju?
Tamburaška noć i ove godine zadržava
svoju bit - Zlatnu tamburicu, smotru
tamburaških sastava, koja nije natjecateljskog tipa kao u početku, već revijalnog. Ove godine Tamburaška noć donosi
i malu posebnost - koncert svih sekcija
KUD-a, za razliku od zadnjih nekoliko godina kada je većinom nastupala jedna ili
dvije sekcije KUD-a. Ove godine predstavit će se sve sekcije u subotu u 20 sati - to
će biti koncert KUD-a Lj. Gaj.
37
OPĆINA JESENJE
01. SRPNJA 2011.
Dan općin
Ivan Galović,
predsjednik
Općinskog vijeća
Župan Siniša
Hajdaš Dončić
Publika u sportskoj dvorani na promociji novog CD-a Podvinčana
Nastupio je zbor Osnovne škole
Gornje Jesenje pod vodstvom
prof. Anite Habjanec
Opæina Jesenje je za Ivan
stitelja, zaštitnika župe,
bogat višednevni progra
sjednici Vijeća
Na svečanoj nici županija,
av
st
ed
pr
bili su
upnici…
saborski zast
Središnji događaj bila je Svečana sjednica Općinskog vijeća. Sve prisutne, a
posebno goste, među kojima je bilo
saborskih zastupnika, predstavnika
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, grada Našica te susjednih općina,
pozdravio je Ivan Galović, predsjednik
Općinskog vijeća.
O sadašnjem političkom trenutku, ali
i učinjenom u prošlih godinu dana,
govorio je načelnik Ivan Maligec i
istakao kako se ova Općina, unatoč
kriznog vremena, može pohvaliti s
učinjenim u proteklih godinu dana.
Stanovnicima općine Jesenje njihov
općinski praznik i blagdan Sv. Ivana
Krstitelja čestitali su: načelnik općine Đurmanec Branko Horvat, državni
S misnog slavlja u župnoj
crkvi sv. Ivana Krstitelja
I mladi su
nogometom
proslavili
Dan općine
Nakon paljenja
krijesa, procesija ide iz
Kostanjeka u župnu crkvu
Mnogo mladih na misi u župnoj
crkvi sv. Ivana Krstitelja
38
O. Josip Krčmar, molitva pred
kipom sv. Ivana Krstitelja
GLAS ZAGORJA
Naklon za pozdrav onih koji su
nastupili s Podvinčanima
OPĆINA JESENJE
01. SRPNJA 2011.
ne Jesenje
Pred početak svečanosti u Domu kulture, u očekivanju gostiju
S orkestrom upotpunjen nastup
AKUD-a Žensko kazalište
nje, blagdan Sv. Ivana Kri ove godine pripremila
am.
tajnik Branko Mučnjak, gradonačelnik Našica Krešimir Žagar, varaždinski
dožupan Milan Pavleković, saborska
zastupnica Danica Hursa i župan Siniša Hajdaš Dončić.
Na svečanosti su uručene Plakete,
kao znak priznanja zaslužnim pojedincima i pravnim osobama za naročit
doprinos u razvoju općine Jesenje. U
prigodnom programu sudjelovali su
učenici OŠ Gornje Jesenje pod umjetničkim vodstvom prof. Anite Habjanec
i članovi AKUD-a Žensko kazalište Gornje Jesenje. (D. Kozina)
č
Nastupio je i pjeva
ić
es
Kv
en
lad
M
Pjesma članica
AKUD-a za vije
ćnike
i goste
Do smijeha uz glumce
Ženskog kazališta
Nastup članova
KUD-a Franjo Sert
Snježana Fridl i
načelnik Ivan Maligec
Podvinčani još jednim CD-em u
osvajanje naklonosti publike
Bez cimbala i violine
nema muzike u Bednji
GLAS ZAGORJA
39
OPĆINA JESENJE
01. SRPNJA 2011.
IVAN MALIGEC, načelnik Općine Jesenje
Suradnjom do cilja
U Općini Jesenje zajedništvom
nastoje prevladati prisutne
teškoće besparice, a taj recept
preporučuju i drugima. načelnik stoga ističe suradnju s jedinicama lokalne samouprave
okupljenima oko Grada Krapine
na zajedničkim projektima - od
Gradskog društva Crvenog križa,
programa vodoopskrbe, zaštite
okoliša, odvodnje i kanalizacijske mreže. Razvijamo suradnju,
svjesni da smo jedino tako jači
u nominaciji projekata prema
bilo kojim izvorima sredstava,
poručuje i potvrđuje ispravnost
svojih tvrdnji u odgovorima na
postavljena pitanja.
 na pola smo teške recesijske
godine, izvorni prihodi općinama pali su do 30%. Dan općine
obično je prigoda da se osvrnemo na ono što je realizirano. Prošle godine veselili ste se
vodi, a ove godine?
- Izvorni prihodi padaju u svim
jedinicama lokalne samouprave,
pa tako i kod nas oko 20%. Točno
će se vidjeti nakon šestomjesečnog obračuna. No to ne znači da
moramo stati sa svim aktivnostima, već moramo nastaviti kao
da su izvorni prihodi isti. A to
sigurno znači mnogo više truda
kako bismo ostvarili sve zacrtano. U ovoj godini započeli smo
s nekim radovima. Najznačajniji
su rekonstrukcija niskonaponske
mreže i izgradnja javne rasvjete u
više naselja na području općine u
suradnji s HEP-om. Na taj način
poboljšat će se kvaliteta opskrbe
električnom energijom i stvoriti
uvjeti za izgradnju javne rasvjete
na području gdje do sada nismo
imali rasvjetu. Najveća investicija
prošlih godina je zasigurno sportska dvorana, koju smo svečano
otvorili početkom godine. Također, završili smo dva nogostupa
u naselju Cerje i Donje Jesenje,
sanirali neka klizišta…
 navedeno je dokaz da jedinica lokalne samouprave može
nešto sama napraviti i odraditi?
Koliko je to bilo moguće iz prihoda proračuna?
- Svaka pomoć je uvijek dobrodošla, imamo dobru suradnju sa
KZŽ, ŽUC-om, ali i s određenim
40
Ministarstvima, iako je sve teže
doći do novca. Što se tiče proračuna, rukovodimo se napucima
Ministarstva financija. Preporuka
je bila da će prihodi u ovoj godini rasti za 5%. Nažalost, to se ne
ostvaruje, pa imamo pad prihoda za 20%. Sigurno nećemo moći
ali nisu ugroženi objekti, kuće.
Uglavnom ugrožavaju lokalne
ceste i moramo se malo više potruditi u njihovoj sanaciji. Budući da smo na brdovitom terenu,
zaista su česta, ali saniramo ih
prema prioritetu. Sanirali smo
klizište prema Gornjim Lužani-
Sve naše aktivnosti, a onda i rezultati u pojedinom
vremenskom razdoblju prvenstveno ovise o sredstvima kojima raspolažemo. U tom kontekstu 2011. bit
će godina smanjenih mogućnosti, ali to ne znači da se
trebamo pomiriti s takvom situacijom, već nastavljamo uporno raditi, nastojeći učiniti maksimalno moguće u ovom trenutku, ali i potrebe i želje prilagoditi
mogućnostima - istaknuo je u svom govoru na svečanoj sjednici općinskog vijeća u prigodi Dana općine
načelnik Ivan Maligec.
realizirati sve što smo planirali,
ali pokušat ćemo postići maksimalnu realizaciju, a neke stvari
odgoditi za bolja vremena.
 na području općine ima, nažalost, veći broj klizišta. neka su
nedavno konačno sanirana, kao
npr. klizište Peki?
- Općina Jesenje jedna je od općina u kojoj su klizišta gotovo
svakodnevna pojava. Iza svakih
obilnijih kiša, dolazi do odrona zemlje, stvaraju se klizišta,
ma kod zaseoka Straški, klizište
na istoj cesti na predjelu Straže,
neka manja klizišta, a sanirali
smo i klizište Peki koje se nalazi na županijsko-lokalnoj cesti
Gornje Jesenje - Donje Jesenje
na izrazito strmom terenu. Pod
opterećenjem prometa nastala
su ulegnuća koja su u više navrata privremeno sanirana, ali je u
posljednje vrijeme došlo do odvajanja donjeg dijela trupa ceste.
Radove na sanaciji financirala je
GLAS ZAGORJA
Županijska uprava za ceste. Imamo još neka klizišta koja ćemo
morati sanirati tijekom ove godine.
 Spomenuli ste brdoviti teren, ali za općinu Jesenje nema
više statusa brdsko-planinskog
područja, koji je inače donosio
određene pogodnosti za građane i za samu Općinu.
- Da, nema više statusa brdsko-planinskog područja, jer taj
status neće više postojati. Ali
jedinice lokalne samouprave će
biti raspodijeljene po grupama.
S jedne strane, nismo tako jako
razvijeni i to nam donosi isto što
nam je do sada donosio status
brdsko-planinskog područja, pa
ne bi trebali ništa izgubiti. Prema
tome bi iz državnog proračuna
trebali i dalje dobivati inicijalna financijska sredstva za brži
razvoj, a građani će imati određene olakšice kod oporezivanja
dohotka.
Znanje - temelj
razvoja svake sredine
 Što biste izdvojili kao prioritet?
- To je teško reći, prioritet je sve.
Ostali smo pri stajalištu da socijalnu politiku nećemo dirati. To
znači da nećemo smanjivati ni
stipendije, ostavit ćemo pomoć
za novorođene i socijalna komponenta ostaje i dalje prisutna.
Svjesni smo da se razvoj neke
sredine može bazirati isključivo
na znanju. Iz tog razloga smo jedna od općina koja za tu namjenu
izdvaja gotovo najviše. Sufinanciramo izvannastavne aktivnosti u Osnovnoj školi, dajemo 10
učeničkih stipendija, a trenutno
dajemo i 32 studentske stipendije svim redovnim studentima s
područja naše Općine.
 Prema Vašem mišljenju, koliko se uopće danas znanje cijeni
u Hrvatskoj?
- Teško je odgovoriti na ovo pitanje, a još je teže reći da se znanje cijeni, jer su takve okolnosti
u čitavoj zemlji. No, jedino znanje nas može izvući iz ovakve
situacije i cijenit će se u idućem
razdoblju. Vjerujem da će se sve
više ljudi zapošljavati s višom i visokom stručnom spremom i to je
onda budućnost izlaska iz krize u
koju smo upali.
EU fondovi,
isplativi trud i dobra volja
 Jedna pjesma naših dragih
Podvinčana pjeva - To vam je
OPĆINA JESENJE
naše Jesenje, zagorsko selo najljepše, pri kleti si spiti i brige pustiti, to vam je najljepše… Koje
brige muče stanovnike općine
Jesenje?
- Briga u svakom slučaju ima
dovoljno, nije baš sve kao u
pjesmi. Ono što su svakodnevni
problemi, to rješavamo u hodu.
Problem koji je sve više izražen
su nesređene zemljišne knjige.
S tim se problemom sve češće
susrećemo, a posebno kad se namjeravamo kandidirati za sredstva Ministarstva ili za pretpristupne fondove EU. Konkretno, ako
se želimo kandidirati na neki od
natječaja za uređenje cesta, nogostupa ili kanalizacije za koji je
potrebno imati građevinsku dozvolu, onda je to vrlo dug, skup
i spor postupak. A ponekad je to
gotovo i nemoguća misija. Kad
bi se prišlo rješavanju zemljišnih
knjiga, tada bi nam svima skupa
bilo mnogo lakše, lakše bismo
dolazili do novca.
 Kad smo već spomenuli EU
fondove, koja su vaša iskustva?
- Mi smo određena sredstva iz
pretpristupnih fondova uspjeli
dobiti za izgradnju sportske dvorane, sufinanciran nam je projekt
uređenja ceste i izgradnje nogostupa prema crkvi, uređenje platoa i okoliša naše župne crkve, a
uspjeli smo dobiti i sredstva za
uređenje i obilježavanje biciklističko-pješačkih staza. Uvijek se
uspije, treba uložiti puno truda i
dobre volje, a rezultati uvijek na
kraju dođu. Javili smo se ponovno na neke natječaje, a i dalje čekamo raspisane natječaje.
 Dolaskom ljepšeg vremena
sve je više aktivnosti koje se
započinju, ambicioznih planova
ima. Uređuje se groblje, u planu
je niz aktivnosti na asfaltiranju
i proširenju općinskih putova,
uređenje dječjih igrališta. Vaša
dopuna?
- Osim navedenog, planiramo
izgradnju jednog vodospremnika od 100 kubika na vodovodu
Gornje Jesenje, čija je investicija
vrijedna oko milijun kuna. To će
biti financirano u potpunosti iz
našeg proračuna. Također, svake godine kontinuirano ulažemo u naše vodovode i iako su u
dobrom stanju, ove nas godine
očekuje rekonstrukcija vodovodne mreže na dijelu Veliko Selo Sitari. Vodovodne cijevi moramo
položiti prije asfaltiranja.
01. SRPNJA 2011.
Dodijeljena općinska priznanja
Općinsko vijeće Općine Jesenje na 15. sjednici, održanoj 3. lipnja, donijelo je odluku o dodjeli Plakete
Općine Jesenje, kao znak priznanja zaslužnim pojedincima i pravnim osobama koju su im uručili načelnik Ivan Maligec i predsjednik Općinskog vijeća Ivan
Galović.
Plaketa Općine Jesenje dodijeljena je posthumno vlč. Ivici
Košutiću.
Ivan Košutić rođen je 6. srpnja
1948. u Svetom Križu Začretju.
Kao jedino dijete oca Mirka i
majke Katice 1963. krenuo je u
sjemenište, a za svećenika je zaređen 1974. nakon čega obavlja
dužnost kapelana u Lepoglavi.
Upraviteljem župe Gornje Jesenje imenovan je 1979. Njegovu
susretljivost, ljubaznost, nadahnute propovijedi, zasigurno će
dugo ostati u sjećanju stanovnicima Jesenja te mještanima okolnih župa.
Uz pomoć i suradnju općinskih
vlasti vlč. Košutić uspio je obnoviti župnu crkvu i župni dvor
i cijeli okoliš crkvenog zdanja.
Nakon što je teško obolio, nije
klonuo duhom, prihvatio je
svoju bolest kao još jedno ovozemaljsko trpljenje, i dokle god
je njegovo zdravstveno stanje
dopuštalo, služio je svojim vjernicima, gotovo pune 32 godine.
Plaketu je preuzeo pater Josip
Krčmar, sadašnji upravitelj župe
Jesenje.
Za doprinos ugledu i promociji
Općine Jesenje Plaketa je do-
dijeljena i glazbenom sastavu
Podvinčani.
Podvinčani su do sada u 15 godina djelovanja izdali šest CD-a dajući tako svoj glazbeni doprinos u
njegovanju autohtone glazbene
i jezične tradicije jesejanskog
kraja. Mnoge, iz te bogate zbirke pjesama, postale su pravi hitovi, zasada izdvajamo pjesmu:
Kad procvatu u proljeće jabuke
koja se izvodi na svim radio postajama u zemlji. Pjesma To vam
je naše Jesenje, koju je napisala
pokojna Anica Fotak Malogorski
postala je himnom općine Jesenje. Svojim nastupima u zemlji i
inozemstvu pravi su promotori
općine Jesenje i cijele KZŽ. U ime
Podvinčana plaketu je preuzeo
August Janžek.
Plaketa - za doprinos razvoju
gospodarstva općine Jesenje
dodijeljena je poduzeću Alum
promet d.o.o.
Poduzeće posluje od 1993., do
1996. proizvodi opremu sistema za kočenje i rashlađivanje na
lokomotivama i tramvajima za
inozemno tržište. Nakon toga pokreće proizvodnju štednjaka na
kruta goriva i peći za centralno
grijanje, što i danas čini njegovu
GLAS ZAGORJA
osnovu proizvodnog programa,
uz to vrše uslugu tokarenja i specijalnog zavarivanja svih vrsta
materijala od čelika, aluminija,
inoxa...
Plaketu za doprinos ugledu i promociji Općine Jesenje dobio je
Antun Podoreški koji je svojim
radom i zalaganjem afirmirao
rad udruga u kojima djeluje te
time pridonio promoviranju
općine Jesenje.
Član je i predsjednik Lovačkog
društva Kuna Jesenje, Izvršnog
odbora Lovačkog saveza KZŽ,
skupštine Hrvatskog lovačkog saveza, Povjerenstva za streljaštvo.
Dužnost predsjednika lovačkog
društva Kuna Jesenje obnaša od
1996. U tom vremenu društvo
je počelo s izgradnjom lovačkog
doma na Cerju, koji je pred završetkom. Antun Presečki je i jedan
od osnivača udruge vinogradara
Sv. Martin Jesenje te suosnivač
Vinske akademije Krapinsko-zagorske.
Plaketa za uspješnu suradnju
i doprinos ugledu i promociji
Općine Jesenje, predstavljanje
i promicanje zagorskih običaja
i baštine dodijeljena je i udruzi
Zagoraca Kaj iz našica.
Ova udruga osnovana je prije pet
godina s ciljem čuvanja, predstavljanja i promicanja zagorskih
običaja kojima obogaćuje kulturni i društveni život Zagoraca koji
žive u okolici Našica.
Plaketu je u ime udruge preuzela Snježana Fridl, njezina predsjednica.
41
OPĆINA RADOBOJ
01. SRPNJA 2011.
OPĆInSKA UPRAVA
DAn DRŽAVnOSTI
U općinskom proračunu
sve manje novca
Masovna podrška
mladih politici SDP-a
Središnja točka dnevnog reda 16. sjednice Općinskog
vijeća bila je: Donošenje odluke o godišnjem obračunu proračuna općine Radoboj za 2010.
Planirani prihodi u 2010. ostvareni
su 81,71% ili u ukupnom iznosu od
7,877.000 kn. Rashodi su realizirani sa 87,86% od plana i iznosili su
8,512.000 kn pa je Općina poslovanje za 2010. završila s manjkom od
635.000 kn.
Obrazlažući takovo stanje, načelnik
Anđelko Topolovec naglasio je kako
je neostvarivanju planiranih prihoda najviše pridonijela odluka Vlade
o promjeni porezne politike koja je
stupila na snagu 1. srpnja 2010. bez
ikakvih naznaka i upozorenja, a do
tada su realizirani programi koji bi
bili odloženi da se na vrijeme znalo
što će Vlada učiniti sredinom godine. Sudjelujući u raspravi, predstavnik HDZ-a Zdenko Vidović naglasio je
da su članovi kluba HDZ-a i prilikom
donošenja proračuna upozoravali na
mogućnost da se planirani prihodi
neće ostvariti, ali ih se nije slušalo,
pa zbog toga neće podržati donošenje odluke.
Predsjednik Općinskog vijeća Alojz
Sajko konstatirao je da se jedino pri-
hodi Općine koje uplaćuju građani
dobro ostvaruju i zbog toga je zahvalio svima koji unatoč teškoćama
ispunjavaju svoje obveze prema Općini. Kao što su i najavili, članovi Kluba HDZ-a nisu glasali za donošenje
odluke, pa je ona izglasana većinom
od 8 glasova za i 4 protiv.
Vijećnici iz redova HDZ-a imali su i
primjedbu na sastav Povjerenstva
za davanje koncesije za obavljanje
dimnjačarskih usluga i usluga prijevoza pokojnika. Nakon kraće stanke
predložili su člana iz svojih redova,
što je jednoglasno prihvaćeno. Povjerenstvo će raspisati natječaj za
obavljanje navedenih usluga i predložiti Općinskom vijeću najpovoljnijeg
ponuđača.
Kao i obično vijećnici su iskoristili
priliku za postavljanje pitanja. Tako
je aktualizirano pitanje uređenja
pojedinih dionica seoskih putova
nakon čega je zaključeno da će se
razmotriti stanje na terenu i nakon
toga pristupiti izvođenju potrebnih
radova. (vir)
SPORT
Sjedala iz Maksimira
u Jazvine
Sjedalice su montirane na tribinu uz
igralište u Jazvinama
Zahvaljujući suradnji GNK Dinamo
Zagreb i Športsko-kulturne udruge
građana Josip Poljak Jazvine, iz Maksimira je u Jazvine stiglo 500 sjedalica za tribinu na sportskom terenu uz
Područnu OŠ Jazvine.
Dinamo je, naime, prišao rekonstrukciji stadiona u Maksimiru pa
se tako zamjenjuju i sjedalice na tribinama. Članovi Udruge iz Jazvina
42
otišli su u Maksimir gdje su demontirali sjedala, dopremili ih u Jazvine i
montirali na tribinu. Sportski tereni
uz školu u Jazvinama postali su tako
jedan od najuređenijih objekata takve vrste u našoj Županiji, u što su
se posljednjih dana mogli uvjeriti
brojni sudionici raznovrsnih događanja na tom prostoru.
(M. Topolovec)
Povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti
u Jazvinama je održan tradicionalni susret Zagorskih
SDP-ovaca i njihovih simpatizera.
Općinska organizacija SDP-a Radoboj
bila je domaćin 16. susreta članova
SDP-a Krapinsko-zagorske županije.
Susret je održan povodom Dana antifašističke borbe i Dana državnosti, a
počeo je polaganjem cvijeća i svijeća
na kosturnicu poginulih boraca NOR-a
na mjesnom groblju u Radoboju.
Kada je prije 16 godina održan prvi
susret članova SDP-a i njihovih simpatizera okupilo se nekoliko desetaka najhrabrijih koji su uz rizik da
budu zbog toga šikanirani na različite načine ipak željeli pokazati da su
prisutni na ovim prostorima. Danas,
šesnaest godina nakon toga, susretu
u Jazvinama bilo je nazočno nekoliko
stotina uglavnom mladih obrazovanih ljudi koji su članovi SDP-a, Foruma mladih SDP-a ili Socijaldemokratskog foruma žena.
Prekrasno uređen sportski prostor
kod Područne škole pružio je višestruke mogućnosti druženja. Bilo
je tu sportskih natjecanja, zabave,
razgovora uz jelo i piće i sve je to
trajalo gotovo petnaest sati. Rijetke
su prilike da se na sportskim terenima vide župan, gradonačelnici i
općinski načelnici kojih u Krapinsko-zagorskoj županiji nije malo, da
predsjednica Socijaldemokratskog
foruma žena Hrvatske obavlja posao konobarice i nazočne poslužuje
grahom i pićem… Šteta što se ovom
susretu, koji je bio posvećen i 20.
godišnjici Republike Hrvatske, nisu
priključili u većem broju pripadnici
ostalih političkih opcija, jer ipak je
to bila jedina svečanost povodom
Dana državnosti u radobojskoj općini. (vir)
OBRAZOVAnJE
Mihaelu i Oskar znanja
Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Mihael Grmovšek, učenik Osnovne škole Side
Košutić Radoboj i njegova mentorica, učiteljica Dragica Šalković, primili
su Oskare znanja. To je prestižna
nagrada koju svake godine dodjeljuje državnim prvacima i njihovim
mentorima Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa.
U prigodnom govoru ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko
Filipović, naglasio je da ove godine
državni prvaci ne dolaze samo iz
škola velikih gradova, već su mnogi
iz malih seoskih škola. Tako je, među
inim, spomenuo i Osnovnu školu
Side Košutić Radoboj, kao primjer
male škole iz ruralne sredine iz koje
kvalitetnim radom može izići državni
prvak. Veliko je to priznanje i moti-
GLAS ZAGORJA
vacija Mihaelu i njegovoj učiteljici za
još bolji rad te postizanje vrhunskih
rezultata na natjecanjima iz matematike.
OPĆINA RADOBOJ
01. SRPNJA 2011.
LOVSTVO
Suzbijanje nezakonitog lova
S članovima Izvršnog odbora LD Strahinjčica Radoboj, u lovačkoj kućici Malogorski, Ivan Poljak, načelnik PP Krapina, razgovarao je o strategiji suzbijanja
krivolova na području lovišta u Radoboju i Jazvinama
te Gornjoj i Donjoj Šemnici.
O problemu nezakonitog lova
na području njihovog lovišta,
gdje se susreće povećani broj
slučajeva pronalaska lešina visoke i niske divljači, govorio je
Vladimir Vidović, predsjednik
lovačkog društva.
Do sada je uočeno da na području ovog lovišta djeluje nekoliko pojedinaca ili skupina krivolovaca, što rezultira godišnjim
odstrjelom divljači brojčano
većim nego što ga obave lovci
koji to čine prema propisanom
godišnjem uzgojnom rasporedu.
Motivi sudjelovanja u nezakonitom lovu su različiti - dobivanje
mesa divljači za hranu ili pak za
prodaju, dok neki to čine iz puke
obijesti i ostavljaju ranjene životinje da uginu na mjestu odstrjela.
- Da bi se nekome moglo dokazati sudjelovanje u nezakonitom
lovu, potrebno je imati nužne
elemente kako za prekršajno tako
i za kazneno gonjenje, istakao je
načelnik Ivan Poljak. U prikuplja-
nju tih elemenata najznačajniju
ulogu imaju lovočuvari. Lovočuvar ima, prema Zakonu o lovstvu,
ovlaštenje da utvrdi identitet
svake osobe koja lovi divljač ili
se kreće u lovištu sa sredstvima
prikladnim za lov divljači (oružje,
zamke…), a što može privremeno
oduzeti, ako utvrdi da se to čini
na nezakonit način. Načelnik je
naglasio kako je nužno da se to
u praksi primjenjuje. Kako bi se
spriječila ta štetna pojava, bit će
potreban pojačan obilazak lovišta, brže reagiranje kad se uoči
nezakoniti lov kako bi se povećala djelotvornost u borbi s krivolovcima, ističe se u priopćenju iz
LD Strahinjčica Radoboj, koje je
potpisao Ivan Vidović. (D. K.)
i učenici koji su postigli zapažene
rezultate na natjecanjima (Mia Jurinjak, 7.b i Mihael Grmovšek, 6.a)
kao i njihove mentorice, učiteljica
Josipa Miljan i učiteljica Dragica
Šalković.
U završnom dijelu priredbe osmašima su njihove razrednice Sanja Dunaj
(8.a) i Ivanka Švaljek (8.b) podijelile
svjedodžbe. Pri podjeli svi su prisutni na Power Point prezentaciji
mogli vidjeti fotografije svakog
osmaša. Tijekom
cijele priredbe
prikazivale su se
fotografije učenika kao presjek
svega onoga što
su oni, zajedno
sa svojim učite-
ljima, proživjeli tijekom ovih 8 godina. Podjelom svjedodžbi to je razdoblje i službeno završilo.
Našim osmašima želimo uspješno
daljnje školovanje, ali i poručujemo
da ne zaborave školu u kojoj su stekli
osnovno i temeljno obrazovanje. A
nas koji ostajemo, već na jesen čeka
nova generacija. Nadamo se da će
biti uspješna kao i ova.
ŠKOLSTVO
OŠ Side Košutić Radoboj
Još jedna uspješna generacija učenika oprostila se od osnovne škole.
Pritom su pokazali što su i koliko naučili: uz pomoć razrednica, ali prvenstveno vlastitim snagama osmislili su
i vodili završnu priredbu 30. lipnja u
sportskoj dvorani škole.
Učenici 8.a i 8.b razreda priredbu
su otvorili zajedničkom izvedbom
pjesme Oko jene hiže, uz pratnju
učiteljice Dubravke Habjanec. U
programu priredbe izmjenjivali su
se ozbiljni, ali i duhoviti nastupi i
skečevi, koje su najavljivali Mihaela i Kristijan. Tako su učenice Laura
i Anita pročitale svoja razmišljanja i
osjećaje na kraju osnovnoškolskog
obrazovanja, pri čemu su naglasile
uzbuđenje zbog novog razdoblja u
životu, ali i tugu zbog rastanka s prijateljima, učiteljima i svojom školom. Da tuga i nostalgija ne prevladaju, učenici su se prisjetili bisera s
nastave i viceva, a smijeha nije nedostajalo ni u skeču o školi i učiteljima. Osmaši su, naime, pojedinim
učiteljima poklonili simpatične i neobične darove, čime su iznenadili i
zabavili sve prisutne.
Nakon nastupa mažoretkinja i završne pjesme, učenike je pozdravila
ravnateljica Milena Veseljak. Pohvalila je osmaše za postignute uspjehe
i zaželjela uspješan upis u odabrane
srednje škole. Učenike koji su sve
razrede prošli s odličnim uspjehom
ravnateljica je prigodno nagradila.
Ovom prilikom poklone su dobili
GLAS ZAGORJA
43
OPĆINA STUBIČKE TOPLICE
01. SRPNJA 2011.
OPĆInSKA UPRAVA
OPĆInSKA UPRAVA
Asfaltiranje pješačke staze
prema naselju Pihači
Rebalansom
povećan proračun
Prvim ovogodišnjim rebalansom, proračun općine Stubičke
Toplice povećan je za 93 tisuće
kn, te planirani prihodi iznose
11,691.200 kn. - Inače, u prva
četiri mjeseca ove godine proračun je ostvaren u iznosu od
3,629.184 kn, potvrdio je za
Glas Zagorja Stjepan Sokač,
predsjednik Općinskog vijeća.
Odluku o prvoj izmjeni proračuna za 2011. donijelo je općinsko
vijeće Općine Stubičke Toplice u
prvoj polovici lipnja. Uz ostalo,
donijeta je i odluka o osnivanju
poduzetničke zone Stubaki, te
odluka o odabiru najpovoljnijeg
izvođača radova na sanaciji klizišta u naselju Strmec Stubički.
Radovi su povjereni POLIMONT-u d.o.o. Izradu projektne
dokumentacije financirala je Županija, a same radove u iznosu
od 69.880 kn i pripadajući porez, financirat će Općina Stubičke Toplice.
SUSRETI
Posjet studijske grupe
iz Pleternice
Općina i Turistička zajednica općine Stubičke Toplice
ugostili su studijsku grupu iz Pleternice koja u svom
gradu provodi projekt Floral Future (Cvjetna budućnost).
Namjera je unaprijediti socioekonomsko stanje žena iznad 40
godina na Pleterničkom području kroz njihovo osnaživanje, edukaciju i novostečene vještine u
hortikulturi, ali također i stvoriti
šire mogućnosti zapošljavanja za
44
mlađe nezaposlene žene, razvojem (cvjetno) dizajnerskih vještina u računalnim programima.
Zrinka Košić, predsjednica Radnog tijela za kulturu i ekologiju
Općine Stubičke Toplice, predstavila je studijskoj grupi prezen-
U Stubičkim Toplicama saniraju
se udarne rupe na svim cestama
unutar općine. Proširena je i asfaltirana pješačka staza koja vodi od
Specijalne bolnice Stubičke Toplice prema naselju Pihači. Pješačka
staza znatno olakšava pristup stanovnicima ovog naselja, budući da
je dobra poveznica naselja Pihači
s centrom Stubičkih Toplica. Istu
često koriste šetači, odnosno posjetitelji Povijesno poučne staze
Kamenjak.
taciju Projekta hortikulturnog
uređenja Općine. Nakon prezentacije u power pointu studijska
grupa krenula je u razgledavanje
centra, mjesnog trga, Parka Maksimilijana Vrhovca, Župne crkve,
Osnovne škole i Dječjeg vrtića
GLAS ZAGORJA
Od ostalih aktivnosti, u naselju Strmec Stubički rekonstruiran je dio
mreže lokalnog vodovoda Sljeme
- Pila - Strmec Stubički u ukupnoj
dužini od 96 metara. Ovim radovima zamijenjene su stare dotrajale
cijevi novim PEHD cijevima promjera 110 mm. Također, važno je
spomenuti da su radovi na drugoj
etapi izgradnje glavnog kolektora
fekalne kanalizacije Pila - Strmec
Stubički - Stubičke Toplice privedeni kraju.
Zvirek. Pridružili su im se načelnik Vladimir Bosnar, referent za
komunalne poslove Kristijan Oremuš, predsjednica udruge Hrvatska žena Stubičke Toplice Barica
Zrinščak, te direktorica Turističke
zajednice Bernarda Sokač.
OPĆINA STUBIČKE TOPLICE
01. SRPNJA 2011.
OBRAZOVAnJE
Poučno i svečano
Prvi tjedan u lipnju u OŠ Stubičke Toplice prošao je u
znaku zdravog stila življenja, prezentaciji izvannastavnih aktivnosti i dvostruke svečanosti - obnovi statusa
Međunarodne eko škole i drugom po redu Danu škole.
Učenicima je prezentirano zašto je
važno baviti se sportom, a održana je i
smotra izvannastavnih aktivnosti i školskih projekata predmetne i razredne
nastave. Posebno je oduševila suradnja
Dramsko-literarne skupine i Mladih povjesničara koja je urodila predstavom
vatskoga jezika ovogodišnje osmaše
navela da usmenim putem prikupe što
više frazema i time osvijeste ljubav prema vlastitom jeziku. Literarna skupina
upriličila je predstavu po nagrađenoj
slikovnici drugašića Cvrčak Pero i bubamara Bubica. Suradnja Malog zbora
Slavujčeki i Mladih knjižničara urodila
je nastupom Vesni s ljubavlju, a prezentacija višestruko nagrađivanog projekta
Odgoj za demokratsko građanstvo Ženske narodne nošnje stubičkog kraja još
jednom je dokazala neprocjenjivu vrijednost učiteljskog poziva.
U hodniku škole bile su izložene mape
sa zapažanjima učenika na temu Moja
županija, radovi vrlo aktivne Eko skupine i Likovne skupine. Smotra izvannastavnih skupina i projekata razredne
nastave završena je igrama na školskom igralištu u organizaciji Sportske
skupine. Ravnateljica škole izrazila je
oduševljenje projektima, te pohvalila i
pozdravila vrijedan rad i trud i učenika
i učitelja. Kao šećer na kraju, svečano
je obilježen 2. Dan škole. Obnovljen je
status Eko škole i podignuta je Zelena
zastava. Uz ostale drage goste, nastupu
učenika nazočila je i dožupanica Krapinsko-zagorske županije za društvene
djelatnosti Sonja Borovčak. (M. B.)
ZAnIMLJIVOSTI
Cvjetno buđenje Stubaka
Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice, Društvo Naša djeca, Osnovna škola i Dječji vrtić Zvirek uz pokroviteljstvo Općine organizirali su cvjetni korzo u Stubakima. Prikazane su cvjetne kreacije povorkom kroz mjesto, te održan dječji program u Parku Maksimilijana Vrhovca koji je vodila
glumica Marija Borić. U Cvjetnom korzu sudjelovala su i ostala djeca s
područja Općine, njihovi roditelji, kao i ostali gosti koji su se pridružili povorci slaveći buđenje tisuću cvjetova u Stubakima. (M. B.)
o Veroniki Desinićkoj, legendi koja se
veže uz dvorac Veliki Tabor. Okupljeni
su imali prilike vidjeti i akciju spašavanja unesrećenih. Englesko-njemački
Vodič kroz Stubičke Toplice pokazao je
koliko škola ističe važnost učenju stranih jezika, baš kao i stjecanju informatičkih i informacijskih vještina na satovima Mladih informatičara. U hodniku
škole predstavljeni su radovi Likovne
skupine, Mladih tehničara, Mladih fizičara te školski projekti Učenje učenja
i Međunarodni dan šuma. Što se tiče
brošure 168 frazema topličkih osmaša, projekt je to kojim je učiteljica hr-
ODGOJ
Zelena zastava zipkici
Dječji vrtić Zvirek službeno je postao dio međunarodne
obitelji Eko škola i ispred vrtića vijori se zelena zastava.
GLAS ZAGORJA
Prestižni status vrtić je dobio realizirajući sedam programskih koraka, uz veliku podršku
osnivača vrtića Općine Stubičke Toplice, te svih
društvenih čimbenika općine. Tijekom godine
u vrtiću je provedeno niz ekoloških aktivnosti i
akcija kojima je djeci, a i široj zajednici ukazano na važnost čuvanja okoliša i tradicije našeg
kraja. Svečanosti podizanja zelene zastave prisustvovali su načelnik Općine Vladimir Bosnar,
predsjednik Udruge Lijepa naša dr. Ante Kutle,
predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Sokač,
predsjednica Radnog tijela za kulturu i ekologiju Zrinka Košić, ravnateljica Osnovne škole
Karmen Bračić Bunčec, predsjednica Udruge
Hrvatska žena Barica Zrinščak, predstavnica
DND-a Maja Smrekar, direktorica Turističke
zajednice Bernarda Sokač, Eko-kumovi vrtića:
Općina Stubičke Toplice, Stolarija Ćuk, Rios
- zemljani radovi, Oremuš - plin, grijanje, vodovod, roditelji, djeca. U prigodnom programu
sudjelovala su i djeca vrtića, te folklorna skupina DND-a Stubičke Toplice.
45
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. SRPNJA 2011.
SUSRETI DJECE HRVATSKIH BRANITELJA
Zagorci izvrsni u odbojci,
modeliranju i playstationu
Krapinsko-zagorske županije, Luka
Rutić iz Istarske županije, Dominik
Haramija iz Međimurske županije,
Antonio Peharda iz Varaždinske županije, te Karlo Čakanić i Julijan Cogar
iz Bjelovarsko-bilogorske županije;
glazbena radionica - Lucija Brekalo iz
Bjelovarsko-bilogorske županije, Lea
Mirčić iz Istarske županije, te Dora
Kovač, Dora Marčec i Vanesa Škuba
iz Međimurske županije. Od ekipnih
sportova u graničaru u finale su se
plasirale Varaždinska i Bjelovarsko-bilogorska županija, u odbojci Istarska i
naša Krapinsko-zagorska županija, a
Veliko Trgovišće 21. lipnja bilo je domaćin prvog u nizu
izlučnih međužupanijskih natjecanja Susreta djece hrvatskih branitelja. Organizator je Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, a pokrovitelji su Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
Krapinsko-zagorska županija i Općina Veliko Trgovišće.
Na susretima su se natjecala djeca
u dobi od 7-16 godina u sportskim
disciplinama (nogomet, graničar,
odbojka), kulturno-umjetničkim radionicama (likovna, glazbena, modeliranje) i društvenim igrama (play
station, elektronski pikado, stolni
nogomet). Našlo se za svakoga ponešto. Posebnost susreta je što su
roditelji djece članovi svih udruga
proisteklih iz Domovinskog rata tako
da djeca predstavljaju isključivo svoje županije, a susreti se održavaju
već desetu godinu za redom.
U Velikom Trgovišću natjecala su se
djeca iz Krapinsko-zagorske, Primorsko-goranske, Istarske, Karlovačke,
Varaždinske, Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske županije, njih ukupno
522-je. Inače godišnje kroz susrete
prođe oko 3000 djece.
Na otvaranju ovih regionalnih međužupanijskih susreta sudionicima
se obratila Nevenka Benić, ravnateljica Uprave za hrvatske branitelje Ministarstva obitelji, branitelja
i međugeneracijske solidarnosti,
Sonja Borovčak, zamjenica župana
Krapinsko-zagorske županije i Zdravko Vutmej, načelnik općine Veliko
Trgovišće. Nakon otvaranja susreta
uzvanici su s izaslanstvom djece iz
svih županija položili vijence i zapalili
svijeće kod križa u središtu Velikog
Trgovišća.
Nakon cjelodnevnog natjecanja kvalificirali su se pojedinci i ekipe na državno natjecanje susreta koji će biti
održani od 29. kolovoza do 1. rujna
u Savudriji, u dječjem odmaralištu
Veli Jože.
Finalisti su: modeliranje - Jakov Basa
iz Krapinsko-zagorske županije, Anđela Rohtek i Lara Pokos iz Varaždinske
46
županije te Lana Tješinski, Iva Hroh,
Ruth Sakar iz Bjelovarsko-bilogorske
županije; likovna radionica - Dalibor
Šuplika iz Varaždinske županije, Petar Zović i Lucija Vareško iz Istarske
županije i Mia Ban, Tea Pal i Melani
Štepić iz Međimurske županije; stolni
tenis Leo Matoković i David Takač iz
Bjelovarsko-bilogorske županije, te
Domagoj Dominić i Bruno Ribić, Karlo Marvin i Jurica Kovač, Filip Tkalčec
i Ninoslav Šuras, Antonio Švenda i
Antonio Miljanić svi iz Međimurske
županije; pikado - Luka Vugrinec iz
Varaždinske županije, Hana Kocijan,
Marta Magdalenić, Dominik Posedi,
Andrea Tardi svi iz Međimurske županije; playstation - Matija Šurina iz
u nogometu Bjelovarsko-bilogorska,
Varaždinska i Istarska županija. Svima
čestitamo.
KULTURA
Zrno soli u katedrali duha
U Velikom Trgovišću svoj slikarski
talent već godinama razvija Stjepan
Đukić Pišta. Zacrtanu životnu liniju s
puno energije svakodnevno nadograđuje novim slikarskim opusima, pa
tako trenutno radi na novom ciklusu
Zrno soli u katedrali duha u suradnji
s maestrom Sinišom Leopoldom, a
nadahnjuje ga bogata baština hrvatske kulture. I ovdje slijedeći svoj
slikarski put na granici apstraktnog i
figurativnog, koristeći ulje na platnu
kao jednu od najjačih i najraširenijih
tehnika nastaje ovo osebujno djelo.
Kao u Baladama Petrice Kerempuha,
i u ovom opusu dio aktera su portreti
stvaratelja hrvatske kulture od virtuoza maestra Siniše Leopolda i članova Tamburaškog orkestra HRT-a koji
predvodi, do članova KUD-ova koji
mu rado poziraju evocirajući hrvatske običaje.
U pripremi je izložba Balade Petrice
Kerempuha koja će nakon Zagreba i
Velikog Trgovišća biti predstavljena u
Hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu,
u listopadu. Izložbu će organizirati
Veleposlanstvo RH u Berlinu, a oko
GLAS ZAGORJA
organizacije izložbe, uz autora, brinu
gospodin Stanko Halužan, načelnik
općine Veliko Trgovišće Zdravko Vutmej i glumac Adam Končić. (T. G.)
OPĆINA PETROVSKO
01. SRPNJA 2011.
IVAN ŠANJUG, načelnik Općine Petrovsko
dokumentacija komunalne infrastrukture
osnovne škole i pristupne ceste za novo
groblje. Sa žaljenjem moramo konstatirati
da smo među rijetkim općinama koje nemaju sportsku dvoranu.
 Svejedno, i siromašna općina poput
Vaše, uspjela je osigurati novčana sredstva za stipendiranje učenika i studenata, i za potpomaganje raznih udruga, i
socijalno najugroženijima. Sufinancirali ste i prijevoz učenika, pomoć novorođenčadi. Ali, glavni problem u Vašoj
općini je podosta ozbiljniji, a to je vodovod i nedostatak pitke vode. Koji se
napori ulažu da se taj problem riješi?
Da, stalno naglašavamo da je za velik dio
naše Općine ogroman problem nedostatak pitke vode i velike napore ulagali smo
u rješavanje tog problema. Tako je izgrađen vodospremnik kod Lovačkog doma,
čija je vrijednost nešto manja od milijun
Razgovarala
Monika Briševac
dokumentacije i to bi nam stvorilo uvjete
da možemo početi izgradnju vodovodne
mreže na području cijele Općine.
 Koliko bi općini Petrovsko značila
primjena Zakona o potpomognutim
područjima i da li Općina Petrovsko
opravdava svoje postojanje?
Zakon bi značio podosta, jer bi se stvorili
uvjeti za realizaciju naših projekta. Naime, Europska unija ne priznaje propise
koje je Hrvatska donijela da bi se pomoglo stanovnicima područja uništenih
ratom ili regijama s otežanim uvjetima
života. Prema toj novoj Odluci o razvrstavanju općina i gradova prema stupnju
razvijenosti u Krapinsko-zagorskoj županiji, pravo na mjere za potpomognuta
Programima i projektima do novca
Sve je započelo na Petrovo, 29. lipnja
u jutarnjim satima i to nastupom Limene glazbe Petrovsko Špoljari. Nakon
toga uslijedila je svečana sveta misa,
te svečana sjednica Općinskog vijeća.
U programu je bilo i otvorenje izložbe Likovne kolonije Ernest Tomašević
Krapina i rukotvorina iz sekcije vezilja
KUD-a Kaj iz Slatine, te zabava u šatoru
uz Prijatelje Zagorja. Malonogometni
kup općine Petrovsko, sportsko druženje udruga, gostovanje KUD-a Dragutina Domjanića iz Vugrovca, zabava uz
Optimiste Zagorja, vatrogasna vježba,
koncert Limene glazbe Špoljari, sve
nabrojeno bilo je povod da se krajem
lipnja i početkom srpnja posjeti općinu
Petrovsko. Naš sugovornik u ovom broju Glasa Zagorja je čelni čovjek spomenute općine, Ivan Šanjug. Porazgovarali
smo o nekim važnim problemima koji
muče općinu, kao i o projektima koji su
realizirani ili su u planu.
 Koji su to projekti hvalevrijedni?
Na blagdan Svetog Petra i Pavla općina Petrovsko proslavila je svoj Dan, kao i Dan župe. Iako su prihodi i
te, jedne od najsiromašnijih općina naše Krapinskozagorske županije mali, uspjeli su povodom svog zaštitnika svojim mještanima organizirati bogat četverodnevni program.
Općina Petrovsko je najsiromašnija općina u KZŽ i iz svojih izvornih sredstava ne
može graditi, i ne može sanirati ni ono
što je prethodno izgrađeno, ali možemo
čekati bolja vremena. Ograničavajući faktor vjerujem da će biti riješen, i želja nam
je da na našim lijepim bregima stvorimo
kvalitetne uvjete života. Trudili smo se
rješavati svakodnevne probleme naših
mještana, kao što su odvodnja, sanacija
puteva, izgradnja novih puteva… Većina
naših aktivnosti bila je okrenuta izradi
projektne dokumentacije i rezultati tog
rada bit će uskoro vidljivi. Uz pomoć KZŽ
izrađena je kompletna dokumentacija za
školsku sportsku dvoranu, koja je spremna za početak izgradnje. Također i izrada
dokumentacije za našu novu mrtvačnicu,
a pri kraju je izrada dokumentacije za proširenje mjesnog groblja, kao i projektna
Središnji događaj kojim je obilježen Dan općine Petrovsko bila je svečana sjednica Općinskog vijeća. Uz članove Vijeća prisustvovali su joj načelnici Zlatko Bartolić,
Branko Horvat i Ivan Maligec, gradonačelnik Josip Horvat, saborski zastupnik Milivoj
Škvorc i izaslanica župana Sonja Borovčak. U prigodnom programu sudjelovali su
Limena glazba Špoljari - Petrovsko, Martina Leljak te prof. Igor Paro i Zoran Kelava.
Svečana sjednica održana je u petrovskom domu kulture u kojem je
postavljena izložba radova nastalih na likovnoj koloniji koju Općina
organizira zajedno s Likovnim društvom Ernest Tomašević Krapina
kuna. On nam je važan segment kako bi
mogli nastaviti izgradnju sekundarne vodovodne mreže prema Staroj Vesi. Također smo puno energije uložili da uđemo u
program Hrvatskih voda za izgradnju magistralnog cjevovoda, posebno za naselja
Svedruža i Štuparje koja u ljetnim mjesecima nemaju pitke vode. Niskogradnja iz
Pregrade otvorila je natječaj za izgradnju
tog magistralnog pravca. Nakon toga, očekujemo potpisivanje ugovora i izgradnju
tog magistralnog cjevovoda. Vrijednost
tog projekta je 4 i pol milijuna kuna. U
suradnji s IGH-om u izradi je projektna
dokumentacija za magistralni cjevovod
od Preseke do Slatine, i također, cjevovod
za sekundarnu vodovodnu mrežu za naselja Gredenec, Svedruža, Štuparje, Stara
Ves i Mala Pačetina. Vjerujemo da ćemo
u ovoj godini završiti izradu te projektne
područja imat će naša Općina, uz općinu
Jesenje, Desinić, Zagorska Sela, Budinščinu i Lobor. Imat ćemo pravo na osobnu
olakšicu od 3.200 kn, dok će naša poduzeća biti oslobođena poreza na dobit.
Iz državnog proračuna pristizat će nam
novac za fiskalna poravnanja, ali strogo
namjenski. Dakle, financijska sredstva
dobivat će one općine koje će imati gotove programe i projekte. A druga važna
stvar je upravo dobra suradnja s gradom
Krapina, i ostalim susjednim općinama,
na brojnim zajedničkim projektima.
Opravdanost postojanja ove Općine
sigurno nije upitna. Postoji niz argumenata i naravno da nam je svima jasno da
bi rijetko tko mogao biti u prilici brinuti
o Općini, o mještanima, o potrebama
da nismo Općina, da nismo svoj na svome. To je pokazalo i istraživanje agencije
Forbes. Vjerujem da će naša ulaganja u
projektne dokumentacije donijeti očekivane rezultate, volju, ideju i projekte
imamo. Očekujemo i pomoć nadležnih
ministarstava, i želim zahvaliti svima koji
su na bilo koji način pomagali i doprinosili boljitku Općine Petrovsko. Vjerujem da
ćemo do idućeg blagdana Svetog Petra
i Pavla svi zajedno imati razlog za jedan
iskreni osmijeh.
Na svečanoj sjednici dodijeljene su zahvalnice i priznanja Općinskog vijeća zaslužnim pojedincima i tvrtkama. Uručili su ih Ivan Šanjug, načelnik Općine i Stjepan Mužek, predsjednik Vijeća.
Vlado Koren iz Krapine dobitnik je priznanja za doprinos razvoja vatrogastva
Općine Petrovsko.
Zahvalnice za izrazito zalaganje dobili su: Josip Dunaj za doprinos boljitku naselja
Brezovica Petrovska; Ljerka Škrnjug iz Male Pačetine za angažiranje u provođenju programa Pomoć
u kući, projektni biro
Hršak&Hršak za izrazitu pomoć u razvoju
Općine
Petrovsko,
malonogometna ekipa Svedruža za izrazite sportske rezultate i
Strim d.o.o. Štuparje,
za društveno koristan
humanitarni rad.
GLAS ZAGORJA
47
OPĆINA TUHELJ
01. SRPNJA 2011.
Proslava Dana državnosti
OPĆInSKA UPRAVA
Uređenje ograde oko
Novog groblja u Tuhlju
Općina Tuhelj krenula je u investiciju
uređenja dijela ograde oko Novog
groblja. Zbog starosti i trošnosti prijetila je opasnost nanošenja štete
uređenim grobovima uz sam rub
ograde te se krenulo u njeno uređenje. Bit će postavljena nova žičana
ograda na betonskim stupovima.
OBRAZOVAnJE
Proslavljen Dan škole
Tradicionalno svake godine u Tuhlju
se obilježava Dan državnosti. U ranim jutarnjim satima na Trgu Majke
Božje okupljaju se članovi svih tuheljskih udruga.
Nekoliko minuta prije 7 sati članovi
kuburaških udruga Munja iz Tuhlja i
Gromovi zagorja iz Tuheljskih Toplica
razbudili su Tuhljane gromoglasnim
pucnjem svojih kubura, a potom su
nas članovi Puhačkog orkestra ohrabrili taktovima budnice i prigodnih
pjesama završno s himnom Lijepa
naša domovino.
Žiteljima Općine Tuhelj Dan državnosti čestitao je načelnik Armando Slaviček, osvrnuvši se u svom govoru na
povijesni put stvaranja samostalne
i suverene Republike Hrvatske. Sv.
misu za domovinu predvodio je vlč.
Franjo Glas.
Predvođeni saborskim zastupnikom
Milivojem Škvorcom, predstavnici
Općinskog vijeća, načelnik općine
Armando Slaviček, zamjenik načelnika Medvedec uputili su se prema Zelenjaku gdje su zajedno sa županom
KZŽ Sinišom Hajdašem Dončićem i
njegovim zamjenicima odali počast
domovini pred spomenikom Lijepe
naše. Položili su cvijeće i zapalili svijeće za sve poginule u Domovinskom
ratu. Vijenac su položili i predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata RH, Ogranak Klanjec. Po završetku svečanosti članovi
DVD-a Tuhelj pripremili su pokaznu
vježbu i ukratko upoznali nazočne sa
svojim aktivnostima.
U poslijepodnevnim satima počeo
je malonogometni turnir na školskom igralištu na kojem su sudjelovale udruge i tvrtke s područja naše
općine. Ukupno je sudjelovalo 10
ekipa: Udruga Vinogradara Trs Tuhelj, Kuburaška udruga Munja, Kuburaška udruga Gromovi zagorja,
KUD Naša Lipa Tuhelj, Puhački orkestar Lipa Tuhelj, Lovačka udruga
Srndać, DVD Tuhelj, Športsko društvo Tuhelj, Terme Tuhelj i PZ Tuhelj.
Nakon vrlo kvalitetno odigranih
utakmica, jer možemo reći da su
sve ekipe vrlo podjednake, pobjedu je odnijelo ŠD Tuhelj, 2. mjesto
osvojio je KUD Naša Lipa Tuhelj, a
3. su bili svirači Puhačkog orkestra
Lipa Tuhelj. Po završetku turnira
uputili smo se u vatrogasni dom gdje
su vrijedne kuharice, članice KUD-a
Naša Lipa Tuhelj, koji je bio organizator, skuhale grah s kobasicama za sve
sudionike turnira. Predsjednik KUD-a
i načelnik Općine Armando Slaviček
podijelio je priznanja sudionicima
turnira, a druženje se nastavilo uz
svirku poznatog zagorskog sastava
Vedra srca.
KULTURA
2. međunarodni festival
pjevačkih zborova
U prostorima crkve Uznesenja BDM
u Tuhlju krajem svibnja održan je
2. međunarodni festival pjevačkih
zborova. Tuhljani i dragi prijatelji, te
ljubitelji zborske glazbe uživali su u
taktovima pjesama koje su izvodili: Mješoviti pjevački zbor Korona iz
Umaga, KUD Dolenjske Toplice, Grad-
48
Osnovna škola Lijepa naša Tuhelj,
10. lipnja proslavila je svoj Dan škole. Sretni što je još jedna uspješna
školska godina završena, svečanost
Dana škole obilježena je bogatim
programom satkanim od pjesme,
recitacije, glume i plesa. Detaljnije
o radu i uspjesima škole govorila je
ravnateljica Natalija Knezić-Medvedec. Nesumnjivo iz izvješća je vidlji-
vo kako škola zaista puno radi i postiže dobre rezultate, pa su i najboljim
učenicima podijeljena priznanja.
Također, učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima čestitao je i načelnik općine, Armando Slaviček, te im
poklonio knjigu kao znak pažnje za
postignuti uspjeh, jer, kako je rekao,
znanje je najveće blago mladima u
vremenu koje je pred nama.
KULTURA
Izložba akademskog
slikara Josipa Roce
U atriju OŠ Lijepa naša Tuhelj 9. lipnja otvorena je izložba Radost crtanja - slikanja i oblikovanja u prostoru
autora Josipa Roce, akademskog
slikara - grafičara. Izložbu je do 16.
lipnja razgledao velik broj Tuhljana, a
mogli su vidjeti vrlo zanimljive radove našeg dragog prijatelja - sumještanina koji se rodio u Šibeniku, živi
u Zagrebu, ali vrlo rado već godinama dolazi u svoju kućicu na brijegu
u Svetom Križu. Tu i nalazi inspiraciju
za svoje radove.
SPORT
Polumaraton Mihanović i zdravlje
Turistička zajednica općine Tuhelj u
suradnji s Termama Tuhelj 29. svibnja organizirala je 2. dan zdravlja,
sporta i rekreacije u pustolovnom
parku Termi Tuhelj.
Bila je to idealna prilika za cjelodnevno sportsko druženje kako za obitelji,
tako i za sve sportaše, bilo profesio-
ski zbor Franjo pl. Lučić iz Velike Gorice, Mješoviti pjevački zbor Podravka
Koprivnica i naš zbor KUD Naša Lipa.
Nakon održanog koncerta nastavilo
se zajedničko druženje u Termama
Tuhelj gdje su od strane KUD-a Naša
lipa Tuhelj kao organizatora, podijeljena priznanja i nagrade najboljima.
GLAS ZAGORJA
nalce ili rekreativce. Osim sportskih
događanja održana su predavanja o
zdravom životu kao i mjerenja tlaka,
šećera i kolesterola.
Isti se dan održao tradicionalni 24.
polumaraton Mihanović u dužini od
21,1 km. Utrka koja kreće iz grada
Klanjca, a povezuje još Kumrovec i Tuhelj, zahvaljujući svojoj
tradiciji postala je jedna od najstarijih utrka
u Hrvatskoj. Pobjednik
ovogodišnje utrke bio
je natjecatelj iz Mađarske Tivdar Toth, drugo
mjesto osvojio je Dražen
Dinjar iz atletskog kluba
Perišin iz Stubice, a treći
je bio Tihomir Mrkojević
iz atletskog kluba Žumberak.
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
FRANCUSKA
Zagorski vatrogasci
bratimljeni s francuskima
Od 22. do 26. lipnja u Francuskoj, točnije u departmanu l’aisne, boravila je
delegacija zagorskih vatrogasaca. U
subotu 25. lipnja zagorski vatrogasci, a zajedno s njima i vatrogasci iz
Lipika i Vatrogasne zajednice Grada
Dugo Selo, sudjelovali su u proslavi
100 godina vatrogastva u departmanu l’aisne. Ujedno, potpisana je
i povelja o bratimljenu zagorskih i
vatrogasaca iz l’aisnea, koju je u ime
Krapinsko-zagorske županije potpisao potpredsjednik skupštine Stanko
Majdak. Ovaj posjet organiziralo je
društvo francusko-hrvatskog prijateljstva, a delegacije su boravile u Coucy le chateau, s kojim je bratimljen
Lipik, u Saint Simonu s kojim je bratimljeno Dugo Selo, a zagorski dio u
Marleu, s kojim je bratimljeno Veliko
Trgovišće. Inače od 2008. godine Krapinsko-zagorska županija bratimljena
je s departmanom l’aisne. Domaćini
su organizirali posjet svim lokalnim
vatrogascima u mjestima u kojima
su boravili, središnjem centru zaštite
i vatrogastva u Leonu, glavnom gradu departmana l’aisne, a u petak 24.
lipnja organiziran je i posjet Parizu.
Glavni organizator s hrvatske strane
bio je predsjednik društva hrvatskofrancuskog prijateljstva Nikola Capar,
a zagorske vatrogasce predvodili su
zapovjednik VZ KZŽ Marijan Lovrenčić i njegov zamjenik Stjepan Skuliber,
te pročelnik područnog ureda zaštite
i spašavanja Krapina Dražen Strabić.
U delegaciji su još bili i načelnik Općine Krapinske Toplice i predsjednik
VZ Općine Krapinske Toplice Vladimir
Huzak, dopredsjednik DVD-a Veliko
Trgovišće Ljudevit Halambek i glasnogovornik VZ Općine Marija Bistrica
Elvis Lacković.
KRAPINA
I obrtnici u Muzeju
Članovi Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore i
njihovi gosti ispred ulaza u Muzej krapinskih neandertalaca
Početkom prošlog mjeseca, nakon
treće sjednice članovi Upravnog
odbora Hrvatske obrtničke komore
predvođeni predsjednikom Dragutinom Ranogajcem te gostima
iz Obrtničke komore za München
i Gornju Bavarsku na čelu s gospodinom Heinrichom Traublingerom
posjetili su Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini. Na susretu
su razmijenjena iskustava u radu,
trenutnoj problematici u obrtništvu, te o mogućim novim ciljanim
aktivnostima među kojima i turizam
zauzima sve istaknutije mjesto. Sve
više bi trebalo razmišljati na razini
Krapinsko-zagorske županije, o svim
mogućim modalitetima pružanja
usluga i prodaje suvenira velikom
broju turista koji obilaze novi muzej
na Hušnjakovom, rečeno je na susretu. (D. K.)
01. SRPNJA 2011.
Au revoir
Uvijek se iznova uvjerim (čast
izuzecima), koliko se u vatrogasnom segmentu zatekne
ljudi koji vrlo ozbiljno shvaćaju
značenje kvalitete vatrogasnog
Piše
poziva. Ovoga puta u to sam Elvis Lacković
se mogao uvjeriti i u međunarodnim okvirima. Jer količina gostoljubivosti kojom
su nas dočekali domaćini, a posebno vatrogasci,
gotovo je nezamisliva.
Ljeto nam se vratilo, kaže popularni stih jedne pjesme. Red je napisati
jednu ljetnu društvenu kolumnu. A
početak ljeta iz mojeg kuta gledanja
baš je počeo veselo. Osim što je puno
posla, imao sam i čast 5 dana provesti u Francuskoj, odnosno biti dio delegacije zagorskih vatrogasaca, koji su
boravili u Francuskoj, točnije, u departmanu l’Aisne. Razlog boravka bio je
bratimljenje zagorskih s vatrogascima
spomenutog departmana, no meni je
promatrajući ovaj događaj s odmakom
od nekoliko dana, kroz misli prošlo nekoliko promišljanja vrlo zanimljivih za
kolumnu, gledano iz konteksta o kojem
obično pišem.
Ovdje su se zapravo ispreplele gotovo
sve teme o kojima su dosadašnje kolumne govorile, počevši baš od prve
vatrogasne, pa sad ova, slijedom koincidencija dođe kao neki presjek svih
dosadašnjih. Naime, iz svega što sam
doživio na tom putovanju i boravku u
l’Aisneu, moglo bi se pisati danima, no
želim se ovdje ipak zadržati na nekoliko
primijećenih (iz, naravno, mog pomalo
filozofskog, a svakako duboko analizirajućeg kuta) stvarnosti. Prva je svakako
ponovno dokazana teorija o veličini
vatrogasnog poziva. Uvijek se iznova
uvjerim (čast izuzecima), koliko se u vatrogasnom segmentu zatekne ljudi koji
vrlo ozbiljno shvaćaju značenje kvalitete vatrogasnog poziva. Ovoga puta u to
sam se mogao uvjeriti i u međunarodnim okvirima. Jer količina gostoljubivosti kojom su nas dočekali domaćini, a
posebno vatrogasci, gotovo je nezamisliva. Izravni razlog poziva je proslava
100 godina vatrogastva u departmanu
l’Aisne, na kojoj su hrvatski vatrogasci (uz zagorske u l’Aisneu su boravili i
vatrogasci iz Lipika i Vatrogasne zajednice Grada Dugo Selo), dočekani kao
najatraktivniji gosti, a u sklopu same
svečanosti obavljeno je i bratimljenje
zagorskih i vatrogasaca l’Aisnea. Možda
se to sve skupa čini samo po sebi razumljivim, no ako bolje razmislite, tko je
tjerao Francuze da se toliko trude da
nama na svakom koraku bude ugodno,
da nas časte i vozaju uokolo od jutra do
GLAS ZAGORJA
mraka, da nam omoguće izlet u Pariz,
da nam ponude gostoprimstvo na najvećem mogućem nivou, prime nas u
generalnoj skupštini departmana, organiziraju susret s našim veleposlanikom
u Francuskoj itd. Mogli su oni bez svega
toga. Proslaviti 100 godina u, za naše
pojmove, teško dostižnom nivou organizacije, bez Hrvata, gotovo da nitko ne
bi primijetio. No, njihov zapovjednik,
srećom, ne razmišlja kao neki u vrhu
zagorskog vatrogastva i inicirao je događaj, koji će zasigurno potaknuti sasvim
novi smjer zagorskog vatrogastva, smjer
u kojem zagorski vatrogasci u kolegama
iz l’Aisnea mogu naći istinske prijatelje,
suradnike, partnere i podupiratelje. A
ako znate starost našeg voznog parka i
činjenicu da se kod njih otpisuju vozila
gotovo dvostruko mlađa od onih kakva
mi često i kupujemo… Vjerojatno nije
potrebno crtati. Vatrogasna solidarnost
nema granica. u to smo se ovaj puta i te
kako mogli uvjeriti.
No, hvaleći društveni kontekst ovog događaja, bilo bi jako nepristojno zaobići i
ne-vatrogasne prijatelje, koji su zapravo
i sve skupa inicirali. Sa zagorske strane
tu je prije svega neumorni zagorskofrancuski posrednik Nikola Capar, a s
francuske strane Jean Claude Dumont,
ali i mnogi drugi članovi društva francusko-hrvatskog prijateljstva, koji su na
sve koji su boravili u l’Aisneu ostavili dubok trag, a meni dali materijala za ovu
kolumnu. Jer, upravo njihova humanost,
druželjubivost i poštivanje mogu dati
odgovor na pitanje o razlozima ovog
poziva. I ono što je u vrijeme pripreme
za ulazak naše zemlje u Europsku uniju
nama i te kako atraktivno za razmišljanje, jest činjenica da je naša mala grupa
od domaćina uvjerena da nas smatraju
dijelom Europe i to kao potpuno ravnopravne partnere, kojima su spremni
pomoći, gdje god je to moguće. E, kolika bi bila šteta da se ovaj posjet nije
realizirao.
Hvala svima koji su zaslužni da se ovaj
zagorsko-hrvatsko-francuski-l’aisne vatrogasni spoj dogodio. A na razmišljanje onima koji ga u ‘’hrpi obveza’’ nisu
prepoznali. Do rujna - Au revoir.
49
ZAGORJE INFO
01. SRPNJA 2011.
ZABOK
Zagorke više ne trebaju odlaziti u Zagreb
i tražiti lijepu i kvalitetnu odjeću s potpisom hrvatskih dizajnera. Sada su oni
došli k njima i to u Zabok gdje u fashion
& artu u Ulici Matije Gupca u imaju priliku razgledati, te po povoljnim cijenama
i nabaviti haljinu, suknju, torbu ili nakit
od najpoznatijih hrvatskih dizajnera, koji
će poštovati želje klijentica te po njihovim zamislima i kreirati odjeću. Svoje
kreacije pokazali su i na modnoj reviji
povijesti hrvatske mode, u srcu Zagorja
svoje originalne modne uratke pokazali
su dizajneri Blaženka Roth, Karaka de-
Modna revija u Svetom Križu
u Svetom Križu Začretju, koja je odisala
glamurom, ali i jednostavnošću kreacija koje bi svaka žena poželjela imati u
svom ormaru. Led je probijen, prvi put u
Na vjenčanje neki žele stići kočijom, drugi
skupocjenom limuzinom ili nekako drugačije, al‘ da se pamti. Anita Živičnjak i Mario
Gerić odlučiše drugačije, u vatrogasnoj cisterni. Mario je vatrogasac po opredjeljenju, član je DVD Krapina i po zanimanju,
djelatnik je JVP Grada Krapine.
Kad je svečano ukrašena cisterna, kao da
je bila u nekoj cvjećarnici, stigla po njega,
svima je zastao dah. Bilo je i suza od posebnosti i radosti. Slična osjećanja bila su i kod
mladenke koja je djelatnica u trgovini. Mladence je sigurno vozio u bijelim rukavicama
i svečanoj odori kolega Marin Bratinčević.
Teatralno ispred zagorske katedrale u Pregradi otvorio je mladencima vrata i poput
pravog lakeja pružio ruku da siđu. Dok je
u crkvi trajala svečanost vjenčanja stigli su
pred crkvu vatrogasci iz DVD i JVP da pripreme luk od vatrogasnih usisnih cijevi i
baklje tako da prolaz kroz tunel bude svečan i poseban. Nakon prolaska kroz tunel
prvi čestitaše predsjednik upravnog vijeća
JVP Zoran Gregurović i predsjednik DVD
Boris Uhernik, a potom su s kumovima i
50
sign, Vesna Karuza i Senija Radić,
Bagizz, Artiđana Ane Ćavar, Danijela Štambuk, Aba Tomičić, Igor
Dobranić, Aleksandra Dojčinović,
KRAPInA
Na vjenčanje u cisterni
GLAS ZAGORJA
Zoran Aragović, Anita Štulec, Ivica Klarić,
Ivan Midžić, Tomislav Zidar, Nada Došen,
Ruža Hodak, Ana Kujundžić, Iva Karačić,
Sanja Jakupec i Mustre. (I. J.)
mladencima nazdravili pjenušcem za sreću
u zajedničkom životu. Na zamolbu predstavnika DVD mladenka je potpisala pristupnicu
za članstvo u DVD Krapina. Dobila je i prvi
zadatak, rušenje mete brentačom koju je
pumpao sada već njen suprug Mario. Nakon
što se formirala svečana kolona, mladenci
uđoše u cisternu i tako s nekih 7.000 litara
vode dođoše u Krapinu. Treba uvijek računati i na to da se može svakog časa pojaviti
potreba za intervencijom.
U Krapini ih je dočekalo novo iznenađenje.
Djelatnici JVP organizirali su vatrogasnim šmrkovima pravi vodeni tunel. Sva vozila bila su
temeljito oprana i tako su stigli na Gajev trg.
Na trgu ih su dočekale vatrogasne ljestve s
košarom u koju su zajedno stupili i vinuše se
visoko sa smiješkom na licu, jer to je bilo stvarno ispunjeno obećanje pružit ću ti ljubav do
neba. Bila je to i prilika da iz visine pogledaju
gradić u kojem će zajednički živjeti. Lijepa je
to bila svečanost u kojoj je posao i spremnost
da se uvijek pomaže drugima pretvoren u čin
za pamćenje po ljepoti i zajedništvu kolega u
ovom zaista svečanom trenutku. (B. U.)
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
KRAPINA
Novi majstori
Hrvatska obrtnička komora skrbi
o obrazovanju svojih kadrova provođenjem redovitog obrazovanja
na srednjoškolskoj razini. No, već
više godina ne ostaje se samo na
tome. Obrtnici daljnjim usavršavanjem i obrazovanjem mogu doseći
i majstorsko zvanje. Ono se upisuje
u radnu knjižicu i omogućuje samostalno otvaranje i vođenje obrta, te dobivanje licence za prijem
mladih na naukovanje. Učinila je to
još jedna generacija obrtnika koja
je završila školovanje i zahvaljujući
tome 36 kandidata u svojoj radnji
mogu izvjesiti i majstorsku diplomu.
Uručivanje diploma upriličeno je na
prigodnoj svečanosti, koja je održana u zgradi Županijske gospodarske
komore u Krapini (14. lipnja). Na
stjecanju titule majstora čestitali
su im gradonačelnik Josip Horvat,
Davor Pleško, predsjednik županijske Obrtničke komore, župan Siniša
Hajdaš Dončić i Dragutin Ranogajec,
predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Diplome su primili majstori: 17 frizera, pet automehaničara, po tri zidara
i autoservisera, po dva elektromehaničara i tokara i po jedan autolakirer,
autoelektričar, soboslikar - ličilac, te
instalater vode, grijanja i klime.
(D. Kozina)
ĐURMANEC
Zadovoljstvo u branju
Nadam se da će pogled na vrganjsku
fotografiju izazvati više oduševljenja
nego zavisti. Onima, iskrenima, ne
preostaje drugo nego da Branku Novaku, iz Hromca, čestitaju na sreći koja
mu se osmjehnula prilikom jednog
odlaska u šumu i to onu u Maclju. Toliko vrganja? Nije to ništa, uvjerava
nas Branko. Znate, nekad, ali onda
nije bilo fotića da se to ovjekovječi, ja
sam s ocem, još od malih nogu, išao u
šumu po vrganje. Onda nije bilo najlon
vrećica, pa smo po njih išli s koševima.
Tak je to nekad bilo. Znate, hustu treba
poznavati i dobro pamtiti gdje je koje
triše - tako se zove prostor na kojem
vrganji izdašno rastu.
Inače, Branko, kako nam otkriva, u
svoje sadašnje umirovljeničke dane
nađe više vremena za odlazak u šumu.
Najviše voli brati baš vrganje iako poznaje i druge vrste gljiva. No, u njihovom jelu ne uživa koliko u njihovom
branju.
- Pa, onda kaj će vam toliki vrganji?
- Za prodaju nema šanse. Lijepo ih
očistimo i osušimo pa završe u škrinji.
Onda kad netko navrati, a uvijek netko
dođe, od nas se nejde doma z litrom
vina ili rakije, nek s vrećicom vrganja, i
tak se mesto napravi pa treba u šumu
po druge vrganje.
Uz ovaj, vrganjski susret treba još nešto reći. Gospon Branko mašta o tome
kako će uspjeti animirati unuka Davida
da krene njegovim stopama.
- Znate, nije samo tak najti pravo triše,
to onda mora biti kao dio obiteljskog
nasljeđa, a do toga treba držati. Nisu
vam mene starci sa sobom zabadav
vodili, da ni bilo tak, poglejte koliko bi
vrganja ostalo neubrano. D. K.
Branko Novak, s ubranim, ne
nađenim, maceljskim vrganjima
01. SRPNJA 2011.
Nemreš sam!
Ak pak življenje maš kak
pajdaša, ak se ž njem spominaš i ak štel bi da ruku
si date, unda i od življenja
nadati se moreš da pajdaša
poljek sebe buš mel.
More vsaki med nami une kaj more,
ali une kaj nemre - nemre. Za razmeti je i te da nekteri te put vse te
skup naopak povlječe, za razmeti je
i te da more vse te skup te h krivu
stran otpeljati, ali mora se dobre
razmeti i te da vrieme denes drugač
se vrti. Denes več nie nič unak kak
do hčera bile je. Najgorše je za vse
nas te da navek se nehči z nami nahitavlje, da navek nas obrača i da
navek nam poveda kak trieba se je
vladati po tom kak nehči za strani
nam komandu daje. A nihči med
nami neče a niti je te igdar štel, da
ga se zabrenza i da nazaj ga se vlječe
z vsem unem naopačnem. Pak se
iste tak more i dogoditi da h vsemu
tomu skup nemreš si ni pomoči, te
je tak i moči, ali une kaj moči nie - te
je te da nemre se same tak odvrteti
une kaj se nie smele niti doteknuti.
Vsaki med nami morti negdar i male
drugač pogledati more, more se
vsaki zmisliti kak do hčera vsega je
bile i kak nie triebale niti se zmisliti
nate da triebale šparati bi.
Iste tak, unak čiste prek noči, kak da
vse te skup spreobrnule se i kak da
vse te skup naopak se je obrnule i
te tak čist mam zgledele je tak kak
da nič se nigdar dogodile nie. Dogoditi se more a dogoditi se iste tak
i ne mora, jer vse kaj življenje vsakomu med nami donese ili donesti
more, te je une kaj se negdar neda
ni spregruntati a neda se iste tak niti
doteknuti. Tu nam jedine i najdrajše
življenje svoju dobu ma, tu življenjiče
niti drugačke nemre biti, življenje je
tu jedine takve da se ž njem nezna,
ak se do njega ne drži i ak se ž njem
če naopak obračati. Ak pak življenje
maš kak pajdaša, ak se ž njem
spominaš i ak štel bi da ruku si date,
unda i od življenja nadati se moreš
da pajdaša poljek sebe buš mel. Zaistinu te ljehke nie, jer ak življenje
za pajdaša maš, mel buš pajdaša
najbolšega, mel buš une kaj se neda
z nikakvami penezeki kupiti, mel buš
poljek sebe une najvrednejše tak da
sam bil ni nebuš.
Najlepše je pajdaša meti, i na
ovom življenjiču te najlepše je kaj
GLAS ZAGORJA
Piše
Rajko Fureš
na zemljičice toj mame. Zaistinu je
vsemi nami najlepše te gda človek
pajdaše poljek sebe ma, najlepše je
te gda se do pajdaštva i pajdaše drži.
Nie ljehke z ljudmi se spominati i ž
vsemi njimi živeti kak z pajdaši. Nie
ljehke do ljudi držati, a nie ljehke i
z ljudmi življenje živeti. Nie ljehke
vse te skup jer, kak i same življenje
nigdar ni nie ljehke bile. Po pravice
je za povedati i te da ak češ praf
živeti vse moraš po malu delati. Jedine ak se češ vladati naopak, ak se
češ na jemput obrnuti krive, unda
vse te vsikak jedine i more ziti. A
pravica kak i vse une vriedne, vse
te same na jednu stran nasajene
biti more, vse te skup nemre se niti
drugač obračati nem je te več od
navek zapisane bile. Najgorše je pri
nas vse une videti, vse une kaj se
čeju najemput same zgledavati i kaj
čeju krajiti vsikud same ne unde gde
triebale bi. Nie te same tak ljudem
pred oči deti, pred očmi se ljudem
more same pravica kazati, jer vse
une kaj na krivu je stran nasajene,
vse te skup niti nemre drugač se
obrnuti nek te naopak nasajene je.
Da tak nie trieba i da tak nesme se
h življenju živeti, te je une kaj vsaki med nami dobre znati bi triebal,
jer nie se same tak obrnuti moči od
uneh kaj prek noči su gosponi postali su, pak več niti pogledati nečeju na
vse une z terami do hčera su živeli.
Une kaj jedina pravica je, te je te
da same ostaje i same stoji življenje
tere se obrača male po male, za vse
nas kaj na svietu sme je. Vurica vsakoga med nami čaka, vsaki tak med
nami zase piše čez življenjiče si, vsaki
se spomina ovak ili unak, ali une kaj
se spremeniti nemre i neda je i te da
pokučil na vrace vsaki med nami bu.
Najgorše je i te ak se pokučile tuj bu
i bi, ak se došle bu sam na vrace tere
se otprieti mogle neju, jer življenje
se drugač poteple je i bu. Najgorše
bi bile te ak za kvaku buš prijel i ak
neš nič napraviti mogel, jer poljek
sebe neš nikoga mel, nikoga teri ti
pomogel bi da vrate te otpreš!
51
KULTURA INFO
01. SRPNJA 2011.
ZABOK
KRAPINA
Pogl
e
d s cr
k
zvon venog
a
Tekst i foto
Darko Fiket
Kada se pogleda vrijeme od početka
obnavljanja crkve, kapela i župne
kuće u zabočkom kraju, mora se priznati da je urađeno i više nego što
se moglo očekivati glede situacije u
kojoj se nalazimo. Međutim, veliko
srce i ljubav čovjeka prema Crkvi,
zalaganjem naših gradskih struktura s gradonačelnikom Ivanom Hanžekom, učinila je da zablista i naša
Zabočka ljepotica, ali i drugi sakralni
objekti našega kraja.
Međutim, potreba uvijek ima pa se
tako prišlo temeljitoj obnovi stepeništa koja vode kroz toranj do zvona,
a bile su u dotrajalom stanju pa su
vapile za obnovom. Izabran je najpovoljniji izvođač REGAL-MONT,
elektro-monterski obrt u vlasništvu
gosp. Damira Gojaka. Oni su sanirali kompletno stubište i podije koji
vode do zvona i uredili prostor za
spremište, napravili kompletnu novu
elektrifikaciju i osvijetlili puteve koji
vode kroz zvonik do zvona, te je time
omogućen siguran pristup svima
koji na neki način žele vidjeti Zabok
s visine crkvenog tornja kao zvonik i
zvona. Cijena radova s materijalom
predviđena je oko 100,000 kn, dio
je donirao Grad Zabok, a dio sami
župljani.
Hvala svima od srca na svakom doprinosu, trudu oko očuvanja kulture
i mjesta na dobrobit cijeloga našega
kraja bilo svojim novčanim doprinosom, molitvama ili radom - poručuje
župnik Marijan Culjak.
KRAPINA
Bagolini dnevnički zapisi
Gradska knjižnica Krapina organizirala je 9.
lipnja predstavljanje najnovije knjige Sam
svoj dokaz: dnevnik opæinskog naèelnika Božidara Brezinšèaka Bagole.
Radi se o dnevničkim zapisima iz
razdoblja od 1992. do 2009. u kojima autor daje fresku svakodnevnih
zbivanja u svojoj sredini, Općini Hum
na Sutli, ali i zbivanja koja su utjecala
na kulturne, političke, gospodarske
prilike u hrvatskom društvu. Knjiga je
izašla u nakladi izdavačke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica o čijoj djelatnosti je govorila Marija Martinez,
direktorica. Na knjigu se posebno
osvrnula Vlasta Horvatić Gmaz, recenzentica, naglasivši pritom višerazinsku mogućnost iščitavanja djela.
S jedne strane radi se o dokumentarnom iznošenju činjenica s prikazom događanja u općini, ali, kako je
to granična općina, i međudržavnih
52
Nova Oslićeva knjiga
O nesretnoj ljubavi grofa Fridrika Celjskog i Veronike Desinićke
do sada je pisalo
nekoliko autora.
Svojom novom
knjigom Fridrik i
Veronika, pridružio im se i Mirko
Oslić, opisujući
svoj
doživljaj
ove ljubavi kojoj
se na moćan i
drastičan način
suprotstavila
nepisana zabrana
miješanja
grofovskoga
i
onih koji su bili
samo plemićkog
roda.
Oslić je Krapinčanima poznat
kao prvi urednik
Radija Hrvatsko
zagorje Krapina,
te dugogodišnji
sudac u Općinskom sudu Krapina. Danas je umirovljenik i živi
u Zaprešiću. - Fridrik, sin grofa
Hermana II. Celjskog, posjednika
i vlasnika Zagorske županije i gospodara čitave zapadne Slavonije,
od grada Samobora do Varaždina
i Trakošćana, zaljubio se u mladu
i lijepu Veroniku, kćer plemenitog roda Desinića, ne mareći
kod toga za imovinske i statusne
razlike između svog velikaškog i
njenog plemićkog staleža - ističe autor u predgovoru knjige u
kojoj držeći se povijesnih činje-
događanja. S druge strane, knjiga
je svojevrsna ispovijed intelektualca s duhovne pozicije u stalnoj
ambivalenciji: književnost - politika
- iskrenost. Sam Bagola je, zahvalivši
izdavaču i organizatoru predstavljanja, naglasio važnost knjiga koje ga
prate u životu i obitelji u svim teškim
trenucima političke karijere gdje je
bio stalno izložen bijesu političara,
zavjerama protiv njega, mnoštvom
političkih divljanja s vrlo malo iskrenosti. Odabrane odlomke iz knjige
interpretirala je ravnateljica Gradske
knjižnice Krapina mr. sc. Marina Krpan Smiljanec, a u glazbenom dijelu
programa nastupile su članice KUD-a
Krapina iz Krapine. (M. K. S.)
GLAS ZAGORJA
nica, govori o događajima iz 15.
stoljeća.
Toj nesretnoj ljubavi danas je
nijemi svjedok crkvica sv. Ivana
Krstitelja, koju je 1448. podigao
na Veronikinom posjedu u Ivaniću Miljanskom kraj Desinića, danas Ivanička Gorica, grof Fridrik.
Knjiga je podijeljena u nekoliko
poglavlja u kojima nas autor,
na stotinjak stranica, uz ostalo,
upoznaje s vjenčanjem Fridrika
i Elizabete (njegove prve supruge); Utamničenje Fridrika i ubojstvom Veronike… (D. Kozina)
GLAS SRCA
01. SRPNJA 2011.
Majka Božja
i naša
Dobra nam navek ostani
zmoli nam pri Sinu,
da od vsega zla obrani
nas i Domovinu.
(D. Domjanić)
N
edavno sam sjedio na klupi nekoliko metara udaljenoj od mora. Osluškivao valove
kako su udarali u kamenu rivu,
ispirali oštre hridi te njihali
čamce pričvršćene na vezovima. S morske strane dolazili su
galebovi, a s kontinenta golubi,
vrapci i ostale ptičice. Cilj im
je bio isti. Pronaći poneki zalogaj za doručak. Gospođa na
susjednoj klupi izvadila je kruh
iz vrećice, te ga mrveći prstima
bacala ispred sebe. Ubrzo se
sjatilo na desetke tih umiljatih,
pernatih stvorenja i kljucalo po
kamenu, ne ostavivši ni trunke
iza sebe. Uživao sam u trenutku
tog događaja te podigao glavu u
nebeski svod. Lutajući tako pogledom beskrajnim svemirom i
uživajući u čistoći plavog neba,
zahvaljivao sam dragome Bogu
što je sve to tako lijepo i skladno
stvorio. Sjetio sam se tada Isusovih riječi, kako ptice nebeske
ne sade i ne žanju, a ipak se je
Otac Stvoritelj pobrinuo za njih.
ada, gledajući ove naše pitome brežuljke, tako privlačne
očima, zelene, okružene šumom
raznovrsnih biljaka i stabala,
uređene zasađenim voćnjacima, prekrasnim vinogradima,
poljima i vrtovima, razmišljam
koliko je znoja proliveno uslijed
napornog ljudskog rada, dok su
naši djedovi i očevi obrađivali tu
zemlju, kako bi od njenih plodova prehranjivali svoje obitelji.
Mi Hrvati moramo zahvaljivati
dragome Bogu što nam je dao
tako lijepu domovinu. Svaki naš
kraj ima neku posebnost koja
privlači mnoštvo. Dok na Jadranu imamo prelijepe destinacije
koje posjećuju bezbrojni turisti
kako bi se odmorili od svojih
godišnjih poslova, ovdje, u srcu
Zagorja imamo Majku Božju Bistričku kojoj dolazi na stotine
tisuća vjernika po duhovnu sna-
S
GLAS ZAGORJA
Piše
Stjepan Kralj
gu, zagovor, te odati zahvalnost
za sve dobro što nam Bogorodica daje. Osim što nas je obranila
od Turaka, zatim u prvom i drugom svjetskom ratu, te nedavno
u domovinskom ratu, uslišila je
mnoge naše osobne molitve.
O tome postoji bezbroj svjedočanstava. Po zagovoru Majke
Božje Bistričke mnogi smo dobili oprost naših grijeha. Zato i
kažemo da idemo na proštenje,
što zapravo znači da idemo Blaženu Djevicu tražiti oproštenje
od naših grješnih misli, riječi,
djela i propusta. A kada joj dolazimo, onda kažemo da hodočastimo. Sama riječ nam otkriva
da ju častimo svojim hodom, to
jest, hodajući od kućnog praga,
pa sve do bazilike u Mariji Bistrici. Doći u naše najveće Marijansko svetište fizički, a bez ikakvih
prijevoznih pomagala, znači dati
osobnu žrtvu Nebeskoj Majci,
odnosno pokoru zbog koje nam
ona uzvraća uslišenjem naših
molitvi.
ada dolazi vrijeme hodočašća. Preporučujem svima
koji su u mogućnosti da počaste
našu Majku Božju Bistričku pješačenjem od kućnog praga, ili
barem jednu određenu dionicu
koja je prihvatljiva Vašoj dobi i
fizičkim predispozicijama, odnosno kondiciji tijela. Nemojmo
zaboraviti da mnogi pješače do
Marije Bistrice i po nekoliko desetaka kilometara svake godine.
Obično je to za vrijeme, ili oko
Velike i Male Gospe. Bolovi od
žuljeva neka nas prisjete na bolove od strašnih rana koje je trpio naš Spasitelj Isus Krist zbog
nas. Tako ćemo lakše doći Njegovoj svetoj Majci, koja je i naša
majka, pjevajući joj Domjanićeve stihove: dobra nam navek
ostani, zmoli nam pri Sinu, da
od svega zla obrani, nas i domovinu...
S
53
KULTURA INFO
01. SRPNJA 2011.
Mala kritička retrospektiva
Ostaviti trag, uèiniti besmrtnim ideje koje nas
vode tijekom života i nadahnjuju našu dušu
u neprestanom traganju za dobrim uspjelo
je Zorislavu Drempetiæi Hrèiæu, akademskom
slikaru koji na osobit naèin zaneseno i vizionarski bilježi svoju rodnu grudu. Potvrdit æe to
izložba, Mala kritièka retrospektiva koju slikar
otvara u svom Zagorju u Muzeju saeljaèkih
buna u Gornjoj Stubici 8. srpnja u 19 sati.
U umjetnosti nikada ne znaš
kuda će te odvesti. Kad zamišljen
kreneš, što više radiš ideje sve
više dolaze… i obično nadmaše
početna razmišljanja svojih staralaca. Na ovoj izložbi sabran je
polustoljetni rad Zorislava Drempetića Hrčića.
Prvi kontakt s umjetnošću koja
kasnije određuje njegov život,
dobiva od svog oca kojeg je kao
dječak pratio po starim zagorskim
dvorcima i crkvama i gledao kako
se restauriraju freske. Potom se
školovao na slikarskom odjelu
Škole za primijenjenu umjetnost
u Zagrebu, kod profesora Josipa
Rasteka. Diplomirao je u razredu
profesora Ljube Babića u Zagrebu, a tijekom studija Akademije
likovnih umjetnosti usmjeravaju ga i Krste Hegedušić, Oton
Postružnik i Ivo Režek. Slijedi
osobno nadograđivanje slikarskog umijeća kojeg izložba prati
u svim Drempetićevim fazama,
od apstraktnih početaka do slikara zagorskog krajolika najviših
dosega. Okušao se u gotovo svim
slikarskim tenikama, teme su mu
hrvatski krajevi, Dalmacija, Istra
i najviše rodno Zagorje… kurije,
dvorci, crkve s magličastim prizorima i bljescima svjetla.
Zorislav Drempetić Hrčić u zreloj
dobi svim svojim stečenim umijećem vraća se Zagorju. U predgovoru kataloga izložbe o tome
Ivanka Reberski zapisat će: - …
sklad, što ga je u nemjerljivim
rasponima susrećemo na njegovim slikama, doista potvrđuje
da je Drempetić dosegao osobni
slikarski apogej. Tim suverenim
slikarskim izrazom koji je plod
imaginacije sanjara i odgovornog
baštinika, i s pomalo nostalgičnom i himničkom intrpretacijom,
Drempetić je izdjelao mitsku sliku svog zagorskog zavičaja.(T.G.)
KRAPINA
Lijepo se sjetiti
mladosti
Na žalost njih se okupilo malo.
Neki žive daleko, nekih ni više
nema… Ovi maturanti, snimljeni
prošlog mjeseca ispred Srednje
škole Krapina završili su 1961.
srednju školu za trgovce. Bila su
to, sjećaju se: Ivica Mirt, Đurđa
Forjan, Dragica Obadić, Marija
Košutić, Milka Osredečki i Stjepan Svedružić, teška vremena
u kojima je bilo više neimaštine
nego nečega dobroga. No, bili su
mladi pa se sve to nekako drugačije podnosilo, ali i živjelo stvarajući za sebe i svoje obitelji. Šteta,
što nas nije došlo više, ali onima
koji nisu bili reći ćemo kako je
bilo lijepo, možda i njih nagovorimo, pa se nađemo i iduće godine.(D.K.)
za iskaz interesa studenata za upis na Poslijediplomski
sveučilišni
studij za stjecanje akademskog stupnja
doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja INFORMACIJSKE ZNANOSTI.
Natječaj otvoren do 30.09.2011.
za upis studenata na Specijalističke poslijediplomske
studije:
1. MENADŽMENT POSLOVNIH SUSTAVA
(završetkom studija stječe se naziv sveučilišni/a
specijalist/ica menadžmenta poslovnih sustava, univ.
spec. oec.)
2. UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU I REVIZIJA
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
(završetkom studija stječe se naziv sveučilišni/a
specijalist/ica upravljanja sigurnošću i revizije informacijskih sustava, univ. spec. inf.)
3. INŽENJERSTVO I REINŽENJERSTVO
ORGANIZACIJA INFORMACIJSKOG DOBA
(završetkom studija stječe se naziv sveučilišni/a
specijalist/ica inženjerstva i reinženjerstva organizacija
informacijskog doba, univ. spec. inf.)
Natječaj otvoren do 30.09.2011.
54
GLAS ZAGORJA
KULTURA INFO
01. SRPNJA 2011.
Filmski kutak Filmski festivali gotovi,
a TV program se puni
sapunicama
ovim prestižnim festivalima, moramo
se pohvaliti
premijerom
dugometražnog igranog
filma Jedno
je Zagorje
Piše
Mario Krog
U lipnju ove godine započeo je i
završio 9. međunarodni festival
kratkometražnog filma Tabor
film festival koji se održavao
u Zaboku. Kroz 5 dana i puno
različitih projekcija publika je
mogla uživati u raznovrsnim
filmovima, a međunarodni žiri
odabrao je redatelja RobertJana Lacombea iz Švicarske za
dokumentarni film Doviđenja
Mandima (Kwa Heri Mandima)
koji je osvojio Grand Prix. U domaćoj konkurenciji pobijedio
je film Onda vidim Tanju Jurja
Lerotića.
Uz zagorske filmske festivale na
moru je održan Šibenski međunarodni dječji festival na kojem
je pretpremijerno prikazan film
Koko i duhovi, redatelja Daniela
Kušana, a isti će biti prikazan na
Pulskom filmskom festivalu te u
jesen dolazi u naša kina.
Bez obzira na to što zagorska
filmska udruga Studio Nezavisne Produkcije ovo ljeto nema
nijednu filmsku premijeru na
Film mjeseca
koja će se održati 24. kolovoza
2011. u 21,15 na Trgu hrvatske
kraljice Jelene u Svetom Križu
Začretju u tradicionalnom Tjednu kulture, zabave i športa. Inače, udruga upravo 1. srpnja slavi
svoju treću obljetnicu postojanja i priprema vrlo zanimljive
projekte ovog ljeta i jeseni. U
koprodukciji s Krog multimedijom priprema se najnoviji SF
film Hope, koji će prikazati jednakosti i različitosti na jednom
vrlo neobičnom primjeru stvaranja svijeta na nepoznatom
planetu u nepoznatoj galaksiji.
Uz ovaj kratkometražni film
trenutno su u tijeku pripreme
za novu zagorsku sapunicu radnog naziva Moje zagorske srce
koja će se od jeseni početi emitirati i prikazivati na Varaždinskoj (VTV-u), ali i drugim lokalnim televizijama koje pokrivaju
zagorsko područje.
svi oni koji tijekom
ljeta ostaju kod kuće
ili jednostavno žele
provesti
nekoliko
slobodnih sati pred
malim
ekranima
moći će uživati u
serijama Bostonsko
pravo, dvanaestoj
sezoni serije Nijemi
svjedok, reprizama
pete sezone Housea,
Umorstva u Midsomeru te domaćih
serija Mamutica, Kazalište u kući i sapunice Sve će
biti dobro na HTV-u. Na RTL televiziji nastavlja se druženje sa
serijama CSI Miami i Las Vegas,
Kosti i Uvod u anatomiju, a vraćaju nam se i popularne serije
X-men: Prva generacija
U kina nam je ovog ljeta stigao posljednji
nastavak najvećih filmova o mutantima
pod nazivom X-men: First class ili u prijevodu Prva generacija. Ovaj film zapravo je
svojevrstan prikaz epskog početka X-Men
sage koji otkriva tajnu povijest legendarne priče. Prije nego što su se mutanti razotkrili svijetu, prije nego što su Charles
Xavier i Erik Lensherr postali profesor X i
Magneto, bili su dva mladića koji tek otkrivaju svoje moći. Tako smo napokon mogli
otkriti od kuda naziv filma i kako je uopće
došlo do rata i netrpeljivosti između ljudi
i mutanata kao i između njih dvojice. Kroz
GLAS ZAGORJA
poput Mentalista i Puta osvete
te L. A. Dragneta. Nakon povratka 1001 noći na RTL-u, Turci nas ne ostavljaju na miru ni
na Novoj TV. Tako će gledatelji
moći pratiti čak dvije turske sapunice, Bijeg i Kad lišće pada te
nove sezone poznatih serija Za-
ZANIMLJIVOST
U 43. Tjednu kulture, zabave i športa u Svetom Križu
Začretju 24. kolovoza 2011.
od 21 sat održat će se premijera spota Zagorje naša
mati, udruge za promicanje
narodne kulture Kirjales,
koji je izradila filmska udruga Studio Nezavisne Produkcije, koja ima i premijeru
prvog dugometražnog filma
Jedno je Zagorje.
kon brojeva, Smallville i Frikovi.
Sve u svemu, do jeseni imamo
dovoljno vremena za uživanje u
različitim filmskim naslovima i
u nadoknađivanju propuštenih
legendarnih sezona popularnih
američkih i turskih serija i sapunica.
nekoliko sati upoznavanja s glavnim likovima, u ovom serijalu ne nedostaje borbe
i različitih specijalnih efekata koji prvi put
nisu u centru pozornosti već nas samo zanima što je to natjeralo najbolje prijatelje na svađu. Naime, svi koji su pogledali
zadnje nastavke X-mena vjerojatno s nestrpljenjem čekaju pogledati i njegov početak i nastajanje. Ovaj film prošli mjesec
igrao je u svim većim kinima i multipleksima, a krajem mjeseca dolazi i na DVD, te
u online videoteke, stoga ga ne propustite
pogledati i tako razriješiti misteriju ove
popularne franšize.
55
01.
01.STUDENOGA
SRPNJA 2011.
2010.
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
SRPANJ / KOLOVOZ
3. srpnja 1990. OSNOVANA VATROGASNA ZAJEDNICA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE - Objedinjava rad
90 dobrovoljnih vatrogasnih društava
u Županiji s ukupno 5000 članova.
6. srpnja 1935. u Pitomači rođen DRAGO BRITVIĆ, pjesnik i novinar (umro
25. prosinca 2005. u Zagrebu). Jedan
je od utemeljitelja i prvi direktor Festivala kajkavske popevke u Krapini.
6. srpnja 1859. PRVI UKOP NA KRAPINSKOM GRADSKOM GROBLJU - Prvi
ukop na novom mjestu, gdje je i danas
groblje, u pisanim izvorima zabilježen
je 6. srpnja 1859. Kao prva pokopana
osoba na ovom groblju spominje se
Sidonija Paunsperger, kći zagrebačkog
podžupana.
6. srpnja 1978. - počinje samostalna
povijest Osnovne škole Augusta Cesarca Krapina.
8. srpnja 1809. u Krapini rođen LJUDEVIT GAJ (umro 20. travnja 1872. u
Zagrebu). Među najvažnije od brojnih
aktivnosti koje je poticao svakako ide
tiskanje prvih hrvatskih narodnih novina: Novine horvatske, koje će potom
postati Ilirskim narodnim novinama s
nedjeljnim književnim prilogom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.
9. srpnja 1690. - najstarije sačuvano
pismo pisano na latinskom jeziku
poslano u Krapinu. Poslao ga je neki
Somagi iz Beča preko Graza i Ptuja na
ime Petra Prašinskog, austo-ugarskog
činovnika.
15. srpnja 1998. u Zagrebu umro krapinski pjesnik VELIMIR MATIJA BAN
(rođen: 4. listopada 1947. u Varaždinu).
13. srpnja 1950. - blagoslov temeljnog kamena za gradnju crkve Majke
Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu.
Blagoslovio ga je tadašnji krapinski župnik Nikola Gorup u nedjelju iza blagdana Sv. Margarete.
23. srpnja 1798. u Legradu umro teolog i filozof PETER BERKE (rođen 11.
svibnja 1733. Globoko kod Štrigove).
Dok je bio kapelan u Mariji Bistrici
napisao je Kinč osebujni orsaga horvackoga (1775.) u kojem je prikazao
povijest kipa i čudesa Marije Bistričke
u razdoblju od 1684. do 1764.
1. kolovoza 1889. dvorac Puhakovec,
umro IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, hrvatski povjesničar, književnik
i političar (rođen 29. svibnja 1816. u
Varaždinu), prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2.
56
svibnja 1843. propagirajući borbu za
nacionalno oslobođenje s neobičnom
smionošću, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i
urede, tako da uvođenje u javni život
bude postupno.
1. kolovoza 1856. rođen je u Donjoj
Stubici STJEPAN BOROŠA, politički pisac (umro 31. siječnja 1905. u Rimu).
1. kolovoza 1969. - položen kamen temeljac za izgradnju škole u Dolcu.
7. kolovoza 1906. - utemeljeno krapinsko društvo za tjelovježbu Hrvatski sokol.
12. kolovoza 1933. u Krapini je rođena pjesnikinja DRAGICA VRAGOVIĆ
KRCE (umrla 28. siječnja 2001. u Krapinskim Toplicama).
16. kolovoza 1902. rođen je u Sopotu
kraj Krapine AUGUST HORVAT, šumarski inženjer (umro 22. veljače 1974. u
Zagrebu).
17. kolovoza 1869. u Stubičkim Toplicama rođen je LJUDEVIT ANDRASSY,
pravni pisac i pedagog (umro u Zagebu
30. listopada 1955.).
17. kolovoza 1884. u Desiniću je rođen MILIVOJ PREJAC, matematičar
i fizičar (umro u Zagrebu, 11. svibnja
1972.).
19. kolovoza 1923. rođen je u Zlataru
STJEPAN DRAGANIĆ, pisac i kulturni
djelatnik (umro 2. siječnja 1983. u Zagrebu).
23. kolovoza 1919. rođen je u Orehovici kod Zaboka LJUDEVIT GALIC, glumac, redatelj, kazališni pisac (umro 5.
siječnja 2007. u Zagrebu).
23. kolovoza 1899. - otkriće krapinskog pračovjeka. Stigavši na buduće
nalazište, hrvatski geolog, paleontolog
paleoantropolog Dragutin Gorjanović
Kramberger je pronašao ljudski zub,
koji ga je definitivno uvjerio da se radi
o fosilnom staništu čovjeka, koje još do
tada nije bilo poznato u Hrvatskoj.
25. kolovoza 1928. - osnovano DVD
Radoboj.
27. kolovoza 1598. - zasjedanje Hrvatskoga sabora u Krapini.
31. kolovoza 1914. rođen je u Maču
novinar i publicist MIRKO GLOJNARIĆ
(umro 21. listopada 1943. u Maču).
31. kolovoza 1941. u Starom Golubovcu rođen je slikar RUDOLF LABAŠ.
BOŽIDAR STAROVEŠKI
Pripremila Dunja Horvatin
Ljubav, prema svojoj grudi, riječi,
prijateljima, ženi, majci… od praiskona vlada čovjekom, kod nekih
zatomljena, kod nekih naglašena.
Kod pučkog pjesnika i samoukog
umjetnika-drvorezbara, krenula
je u zrelim godinama, u vremenskom tjesnacu, silinom riječi poput gorskog potoka, skalupljena
u dvije knjižice: Pajdašam i Fala
ti navek, moj dragi breg. U stihovima su oživjela sjećanja bosonogog dječarca, slike dragih
lica, pajdaša sa životnih staza,
babice, dedeka Jože, rudara, gacije za hižom, grozda, krijesnice…
hvatajući trenutak, zaustavljajući
djeliće života. Sluti se miris zrelog grozda, svježeg otkosa trave,
okrenute mokre brazde, opojna
slast vinske kapi... Vječne teme,
ali svaki trenutak prenijet u riječ
uvijek je nešto novo. Poput svih
kajkavskih pjesnika koji osjećaju
ljubav prema svojoj obespravljenoj riječi, Božek svoju poeziju
piše isključivo na kajkavskom,
svom krapinskom izričaju.
Životni puti odveli su ga daleko od
rodne grude, no stihovima otkriva da je srcem i dušom sveg svog
bivanja čvrsto na zagorskoj grudi,
na svojemu bregu kojem duguje
najljepše trenutke, a njih nese-
bično dijeli s pajdašima, ponekad
i - samim sobom, osluškujući dah
vremena i zbivanja. U Zagorju,
na svojem bregu, Božek - pjesnik
konačno je svoj na svome, tek tu
progovara istinska poetska nadarenost. Tek tu zaživi nepresušni
izvor nadahnuća, životne rijeke
potekle jednom davno u pitomoj
Sutlanskoj Poljani.
Pajdašam i
rodnoj grudi
S TRBUHOM ZA KRUHOM
Zakaj sem prešel?
Zakaj te ostavil?
O Krapina moja draga!
Zakaj?
Gda su ftičeki tak lepe popevali,
a rožice dišeće tak lepe cvele.
Druge ni –
kak negda dedek moj dragi.
Dedek se je vrnul nazaj
zdej mirno v grobeku spi.
Zakaj sem ostavil
brege mi drage?
Tri kralja, Trški vrh,
Stari grad i Jozefbreg,
zakaj?
Gda ftičeki su tak lepe popevali,
a rožice dišeče tak lepe cvele.
Dedek se je vrnul nazaj
vu rodni kraj,
a ja?
Bog zna gdaj.
GLAS ZAGORJA
SMERT
Došla buš sam
a
i poružila po
vrati,
ne bum te tr
ebal
bogme zvati.
Pogledal te bu
m
z otprti oči,
kaj Evinog si
roda
moja zadnja
ženska spodob
a.
Posveć
Ivici Greguro eno
viću
Branku Samcui
POPEVKA
S popevkom
sem se rodil,
Popevke
.
mi dušu miriju
Popevke
u.
mi čudaj velij
S popevkom
Sem živel.
S popevkom
bum vmrl.
PREŠLI S
U
Prešli su skrive
čki,
prešli su bez
zb
prešli su naši ogom,
kr
ni petnaest le apinski dečki,
t nisu imeli.
Kaj se furt slob
oda s kervlju
mora zaliti?
Kaj se furt slob
oda z grobom
mora platiti?
Kaj se furt slob
oda z mladost
mora okititi?
ju
Prešli su petn
ajstletni hero
ji
za grob im zn
ati
ne moremo ga ni,
Naj vam ga ki okititi.
ti
v prtuljet trati
na zelena,
v letu roža čr
lena,
v jesen mehka
lis
a v zimi plahti tina,
ca snežna.
Pripremila
Vesna Šaronja
Svaki dan nacrtaj ili
naslikaj jedan život
Fiona Watt
Kad nas euforija oko završetka škole i
školskih obveza napusti, nakon što se
pošteno naspavamo, naigramo s prijateljima i na računalu, obavimo i more i
ferije kod bake,
ostaje nam još
dovoljno vremena da svaki
dan nacrtamo
ili naslikamo
jedan život.
Zvuči nadobudno? Baš
to je naslov
jednog priručnika za
one kojima,
iako baš ne
ljube školu generalno, pod praznicima
nedostaju kistovi, boje, tempere, kolaž
i ostali likovni rekviziti. U knjizi, koja
ne trpi višak nepotrebnih riječi, kao
ni uvode, predgovore i zaključke - odmah s početka niže raznovrsne likovne
teme i tehnike te ih na svakoj stranici
slikovno/slikovito prikazuje. Svaka likovna tema izvađena je iz svakodnevnog života, pa imamo naslikane prizore poput: vjetroviti dan, gladni štakor,
prizor sa safarija, prometni zastoj, zbirku buba, rascvjetani park, superjunaci
i brojne druge.
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
Ova knjiga nije samo, kao i mnoge, zbir
likovnih tehnika i uputa za lakše svladavanje. Ova knjiga fokus stavlja na ideju,
na uočavanje i prepoznavanje stvari
oko sebe, jer svijet je pun nezabilježenih, previđenih, neoplemenjenih slika.
Kad šećemo od kuće do dućana ili do
prijateljice, svjedočimo jednom pokretnom filmiću (npr. mačke na pragu
kuće, maštoviti izlozi, vrapci u igri), a
ako ga samo uočimo, to može biti okidač za našu kreativnost. Eto, do jeseni
stignete, ako si date oduška (i mašte)
naslikati nekih 30-ak života. Možemo i
mi, baš kao i Šimićevi pjesnici koji su
čuđenje u svijetu bili mali slikari čije oči
rastu velike i nijeme pored stvari.
Ludi dan profesora
Kanta (prema životu i djelu
Immanulea Kanta)
ispripovijedao Jean
Paul Mongin
Izdavač Školska knjiga prevela je jednu
zanimljivu (i potrebnu) biblioteku Les
petits Platons iliti Mali Platoni. Riječ je
o knjižicama koje tematiziraju živote (i
djela) velikih mislilaca (Kant, Descartes,
Platon), a da pritom spretno zaobilaze
zakučast rječnik filozofskih ideja. Ova
edicija namijenjena je mladima, rekla
bih onima koji se svojim godinama
opasno približavaju trenutku kada će
im školski sustav velikodušno dodijeliti
strahopoštovanja vrijedan predmet filozofija. Sjećam se da se moja školska
generacija suočila, bolje rečeno sudarila, sa sivom knjigom Filozofija autora A.
Anzenbachera. Svaka čast prof. Anzenbacheru na konceptu i sveobuhvatnosti filozofske tematike (kao i profesorici
na povjerenju u svladavanju iste), ali
nefilozofsku mladež ona odmah baca u
deveti krug filozofskog raja, i to čuđenja i dvojbi prvo, pa potom i u dijalošku
rekonstrukciju i trans­cendentalnu hermeneutiku. Da vam filozofija ne bi bila
bauk u školi (markiranje, jedinice, mržnja tog predmeta), ali i u životu (prečesto korištenje uzrečice: Dosta tog filozofiranja!), s pripitomljavanjem treba
početi odmah.
Ludi dan profesora Kanta više
je nego pristupačna
priča
nevelikog sadržaja s visokom
koncentracijom
bitnog Kantovskog nauka.
Immanuel
Kant, profesor filozofije,
živio je u 18. stoljeću u gradiću
Königsbergu u nekadašnjoj Prusiji. Iz
svojeg rodnog grada tijekom života nije
se maknuo, ali to nije razlog da ga neki
štovatelji ne uspoređuju s Kristoforom
Kolumbom, ali u području uma i prostorno-vremenskih udaljenosti. Točan
i pruski radišan Kant je smatrao da se
u životu najveće poštovanje iskazuje
radom (molim vas nemojte odustati nakon ove rečenice!). Kad ćete se
jednom, učeći filozofiju morati suočiti
s Kantovim kopernikanskim obratom
možda će vam ova misao to moći pojasniti: Kao što u središtu svemira nije
Zemlja, nego Sunce, tako u središtu
spoznaje nije predmet, nego um. Dalje u knjizi slijedi Kantov temeljni stav
učenja o spoznaji. Spoznaja kojom
dolazimo iskustvom nije problem (ova
juha je ukusna), no što je s univerzalnim i nužnim stvarima koje spoznajemo razumom? Lako je matematici koja
slijedom jednadžbi dolazi do rješenja, a
polazi od neospornih činjenica. Filozofija je ta koja mora proizvesti definicije.
Stoga, dolazimo do vječnih filozofskih
pitanja: Što mogu spoznati? Što mi je
činiti? Čemu se mogu nadati?... Filozofija treba odrediti kako se služiti razumom i u koju svrhu. Kao ideja savršene
mudrosti ona je znanost o konačnom
cilju ljudskoga razuma. Stoga se ona ne
može učiti, učiti se može samo filozofirati.
Top-lista
najtraženijih knjiga
01. STUDENOGA 2010.
u lipnju 2011.
ODRASLI:
Gregov dnevnik 2
Rastura, Rodrick
(Algoritam)
Dnevnik Nicka Twispa
Payne, C. Douglas
(Sysprint)
Marcelo u stvarnome svijetu
Stork, Francisco X.
DJECA:
(Algoritam)
Pepeo na vjetru
Woodiwiss, Kathleen E.
(Mozaik knjiga)
Harem mrtvih duša
Gerritsen, Tess
(Mozaik knjiga)
Vodič Davida Ickea kroz
svjetsku zavjeru : (i kako joj
stati na kraj)
Icke, David
(TELEdisk)
Kako bi prikazao slavnog filozofa i kao
običnog čovjeka, autor navodi njegove
navike, primjerice, da nikada ne ruča
sam, njegove široke interese, sklonost
pričanju šala, ali i ganuće kada zaprimi
romantično pismo madam Charlotte.
Poznati je Kantov kategorični imperativ, koji ne predstavlja kakvu apstraktnu
kategoriju već jednostavno poimanje
morala poštenje je nužnost i apsolutno
dobro koje leži u želji da se čini dobro.
Kako bi još više izoštrio Kantovu moralnu strogost, autor uvodi zanimljivu debatu o laži, i zašto ni u najgorem slučaju
ne treba pribjegavati iznimci, jer dopustimo li je, morala više nema.
Tako nekako govorio je Kant, a nakon
njega u Malim Platonima možete u
optimalnoj dozi filozofije pročitati i o
Zloduhu gospodina Descartesa te Smrti Božanskog Sokrata.
Od origamija do origate
Nadovezujući se na manifestaciju
13. Haiku dan Dubravko Ivančan
i mi smo u našem redovnom ČČČ
izdanju proslavili nešto japansko.
Riječ je o iznimno poznatoj likovnoj
tehnici, odnosno pravoj umjetnosti
savijanja papira na način da se stvori neki oblik (najčešće životinje), ali
bez upotrebe dodatnih pomagala,
poput ljepila i sl. Vjerujem da smo
se svi barem jednom sreli s nekakvim papirnatim ždralom, kao najpoznatijim origami oblikom, ili pak
slonom, žabom, zvijezdom, a možda i okušali u njihovoj izradi.
Inače, u Japanu svatko šestogodišnje dijete može presaviti papir
u oblik ždrala, koji po njihovom
vjerovanju predstavlja simbol odanosti, časti, dugog života i radosti.
Origami, osim što podrazumijeva
najrazličitije oblike životinja i stvari, može imati i svoju praktičnu
primjenu. S jedne strane, praktičnu stranu origamija smo iskoristili
kako bismo od pravokutnih komada šarenog kolaža načinili različite kutijice s poklopcem i ukrasne
vrećice (za umetanje poklona).
Origata je pak, japansko umijeće zamatanja poklona, naravno,
umjetničkim stilom slično origamiju. Japanska tradicija općenito
njeguje estetiku i perfekcionistički
pristup, pa je način na koji je neki
poklon zamotan i da li kao takav
odgovara primatelju, jednako
važan kao i sam poklon. Mi smo
odabrali knjige malih formata i japanske (kineske) štapiće, koje smo
strpljivim savijanjem pretvorili u
lijepe poklone. Uz praktični origami, stvorili smo i nekoliko uobiča-
GLAS ZAGORJA
jenih origami oblika – ribe, ruže i
kocke. Naše papirnate rukotvorine
još uvijek krase izloge knjižnice.
57
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. SRPNJA 2011.
IVA MIHANOVIĆ
Piše
Mirna Flögel Mršić
Ambient light
Svako djelo zapis je koji govori o
svom autoru, bilo da je on predvodnik, sljedbenik ili nepovodljiv pojedinac u svom vremenu i okruženju,
bilo da ga struja izbacuje na površinu, tjera na dno ili u borbi protiv
struje sam traži nove vidike. U djelu
mlade kiparice Ive iz korijena i srži
iskri svjetlo života.
Ivu je oduvijek zanimala umjetnost,
no ipak je bilo teško prepoznati
umjetnost kao životni poziv. Izazovi i
dileme uvijek su prisutni. - Malo sam
lutala, no Škola primijenjene umjetnosti bila je moj pravi izbor.
Za dobre uvijek ima posla
Dvojbe su odavno nestale. Danas
Iva ohrabruje one koji tek traže svoj
životni put. Čovjek koji stvara osjeća
puninu i radost života. - Akademija
omogućuje da napraviš sve što želiš
- objasnila je Iva i savjetovala svima
koji žele upisati Akademiju likovnih
58
Sve èešæe Dvorac Sveti Križ Zaèretje ugošæuje mlade talentirane umjetnike. Nedavno je pažnju posjetitelja privukla mlada kiparica Iva Mihanoviæ koja je svoje
èežnje za skladom na planetu prenijela u
umjetnièki opus. Èuvati cjelinu slojevite i
krhke kugle – Zemlje bio je ovaj puta njen
zadatak. Vrlo uspješno odraðen.
umjetnosti da ne odustanu od svog
izbora. - Ne slušajte one koji će vam
reći da u toj profesiji nema posla. Za
onoga tko je dobar, posla uvijek ima.
- poručuje Iva budućim kolegama.
Sudjelovala je na nekoliko skupnih
izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.
Prvu veliku samostalnu izložbu mlada kiparica priredila je u Galeriji Matice hrvatske. Otvarajući izložbu, Ana
Lendvaj prepoznala je prirodu, u kojoj svi elementi međusobno komu-
niciraju kao LOGO i inspiraciju Ivinih
ostvarenja u različitim materijalima,
a umjetnicu je nazvala slikarskom
unukom Borisa Demura, rodotvorca
pojma bio-geo-metrike.
Otvorenost će biti naš
saveznik i savjetnik
Možda je važno upoznati ozračje
umjetničkog kruga u kojem je rasla
i sazrijevala umjetnica Iva. Već polovinom prošlog stoljeća probudio
GLAS ZAGORJA
se novi pristup umjetnosti da bi
se brzo potom razgranao. Galerija
suvremene umjetnosti priređuje
međunarodne izložbe Nove tendencije koje prerastaju u pokret
avangardnih umjetnika Zapadne,
Istočne Europe i obiju Amerika.
Pokret je usmjeren na socijalizaciju i demokratizaciju umjetnosti
povezujući umjetnost sa znanosti.
Pojavljuje se tzv. siromašna umjetnost, koja ideju smatra važnijom
od forme umjetničkog djela, a zagrebačka grupa Gorgona inzistira
na potpunoj duhovnoj i intelektualnoj slobodi umjetnika. U kiparstvu akademik Džamonja radikalno
otvara formu, razara jedinstveni
volumen skulpture i eksperimentira materijalima. Na Akademiji likovnih umjetnosti Akademik Miroslav Šutej širom otvara vrata novim
tendencijama. Pojedinci istražuju
UMJETNIÈKA RADIONICA
01. SRPNJA 2011.
logo opusa, aktualno i neiscrpno
polje istraživanja. Nabujala čežnja
za svjetlom i održivim skladom nadahnjuje i krijepi kreativnost kiparice Ive da stvara djela ispunjena
smislom. Kako likovno materijalizirati vlastitu percepciju opreka i raznolikosti, valova i strujanja svjetla
i tame, gustoće i rastresitosti i uporabom različitih materijala sjediniti
doživljeno u kompleksni sveobuhvatni sklad koji će čuvati cjelinu,
puninu i opstojnost slojevite i krhke,
usjecima napukle kugle, ali i novim
svjetlom osvijetliti okoliš, za Ivu je
neiscrpno polje istraživanja.
Iva Mihanoviæ roðena je 1980. u Zagrebu gdje živi i radi. Nakon
završene Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn (smjer dizajn
metala) te Obrtnièke škole za osobne usluge diplomirala je 2008.
na kiparskom smjeru zagrebaèke Akademije likovnih umjetnosti u
klasi profesora Slavomira Drinkoviæa. Stipendija za razmjenu studenata (CEEPUS) omoguæila joj je 2005. studijski boravak na Likovnoj
akademiji u Poznanu. Skulpturom Suze sreæe zahvalila je Poljskoj.
Uz kiparstvo, Iva se bavi i izradom nakita. Sudjelovala je na restauraciji crkve Pohoðenja Blažene Djevice Marije u Voæinu (2006.),
katedrale Sv. Stjepana i Umjetnièkog paviljona u Zagrebu (2008.
i 2009.), izradila je nagrade za Meðunarodni lutkarski festival PIF
(2008. i 2009.). Njezini se radovi mogu pogledati na internetskoj
stranici www.ivamihanovic.com.
i predstavljaju vlastito poimanje
umjetnosti. Kako je za novu umjetnost objekt nebitan u odnosu na
poruku, Gorki Žuvela trima, gotovo identičnim drvenim kockama
poručuje da ista kocka može biti
lijepa, ružna i važna. Boris Demur
otkriva motiv spirale kao izraz univerzalne kauzalnosti uključujući i
duhovnost. I akcija postaje važnija
od slike pa Dubravka Rakoci transgresijom medija pokušava ukinuti
fiksne odrednice kako bi umjetnički objekt postao dinamičan i performancom povezao boju i svjetlo.
Ulazeći kao aktivni sudionik u taj
kreativni svijet, mlada kiparica Iva
prihvaća geslo svog mentora, profesora Slavomira Drinkovića: Otvorenost će biti naš saveznik i savjetnik.
Pod dojmom obrazovanja i druženja
s umjetnosti nastaju njezina likovna
ostvarenja, plodovi neupitne darovitosti i truda, na poticaj iskrene
želje da djelom svjedoči svoju prisutnost i svoje poimanje svijeta.
Iva je svjesna da je globalizacija putem nadmetanja i liberalnih parcijalnih interesa
opasna zabluda koja stvara
neodržive odnose u biosferi i
prijeti opstanku. Centripetalno
sažimanje pojavnosti u skladnu
cjelinu, da svekolika raznolikost
na planetu sačuva održivu sveobuhvatnost kugle usprkos površinskim
posjekotinama i neuklonjivim sveproničnim centrifugalnim silama,
najsloženiji je izazov našeg vremena, a za mladu umjetnicu postaje
I malo svjetlo pobjeđuje
veliku tamu
Izrasla iz svog umjetničkog gnijezda
i odrasla u svom vremenu, Iva daje
osobni doprinos našoj sredini i našem vremenu, a svetokriška izložba
Ambient Light predstavila je novi
korak autorice u traženju svjetla
na tom putu. Strogom preciznošću
i discipliniranošću gradi skromne,
naoko jednostavne oblike (kao da
su u tajnoj vezi s tradicijom japanske kulture), a skulpturalnoj
estetici diskretno domeće funk-
cionalnost ambijentalnog svjetla.
Izložene skulpture u dvorcu malih
su dimenzija, možda simbolično
za naše vrijeme u odnosu na dvoranu koja pamti velebnost davnog
sklada u tom okruženju. Upravo u
tom prostoru Ivina je poruka svedodirna, silna i jasna: I malo svjetlo
pobjeđuje veliku tamu.
Iva je puna planova. Trenutno ju uz
kuglu zaokuplja dinamika da rotacijom u prostoru pokrene statični
oblik, kako da svjetlom obogati mozaične skulpture, a zanima ju i scenografija i još mnogo toga.
Kako likovno materijalizirati vlastitu percepciju opreka i raznolikosti, valova i strujanja svjetla i tame, gustoæe i rastresitosti i uporabom razlièitih materijala sjediniti doživljeno u
kompleksni sveobuhvatni sklad koji æe èuvati cjelinu, puninu i opstojnost slojevite i krhke, usjecima napukle kugle, ali
i novim svjetlom osvijetliti okoliš, za Ivu je neiscrpno polje
istraživanja.
GLAS ZAGORJA
59
SPORT
01. SRPNJA 2011.
OMLADINSKA ŠKOLA ZAGORACA
Iako moje kolumne Pod Strahinjčicom ne izazivaju puno polemike, ipak ih je bilo, a jedna od onih
koja je izazvala punu pozornost, s
obzirom na pisma i reakcije koje
sam dobio, je bila kolumna pod
nazivom 2010. – godina sumraka zagorčeve omladinske škole
u svibnju 2010. Prilikom inter-
Piše Milorad Videković
voditeljem omladinske škole i
sportskim direktorom krapinskog kluba, na moj upit: Naslov
moje kolumne 2010. godina - sumrak omladinske škole Zagorca
izazvao je kod vas malu ljutnju.
Zašto?
Dobio sam sljedeći odgovor: - Ma
nisam bio ljut, ali sam bio pogo-
Trener: Marko Pastorčić. Stoje (slijeva na desno): Niko Vidović, Marko Fruk,
Josip Petrović, Damjan Došen (kapetan momčadi), Mateo Mužar, Lovro Nizić.
Čuče: Fran Kundih, Domagoj Duilo, Karlo Artić, Nikola Barušić, Silvio Ferček.
Naime, u to vrijeme mi smo kao
članovi Prve lige igrali vrhunski
nogomet u kojem sve mora biti
dobro posloženo - ne samo jedna
generacija već tri, četiri generaci-
Stoje slijeva: Martin Bosak, Petar Bočkaj, Marko Kanceljak, Denis Švaljek,
Robert Murić, Josip Cvilko, Tomislav Leško, Nikola Bajcer, Ivan Novak i trener
Željko Tihava. Čuče slijeva: Nikola Vešligaj, Andrija Dunaj, Karlo Oraić, Matija
Nežmahen, Dario Šalković, Branimir Leško, Alen Hlevnjak i Dario Vrbanić.
tvrdio, a danas je to i potvrđeno
rezultatima, povratkom u županijsku ligu opet ćemo biti najbolji
i suvereno ćemo vladati zagorskim terenima. Mi ćemo i ove
Na dobrom smo putu!
Tri kategorije dječaka sa svojim trenerima dominirali su u svojim prvenstvima osvojivši uvjerljivo prvo mjesto i naslov prvaka svoje lige.
je jer je takav sustav natjecanja.
Naime, generacija (dječaci rođeni 1995. i 1996.) mojih dječaka s
obzirom na rezultate i osvojene
bodove ostala bi u ligi, ali kako
se pribrajaju i bodovi genera-
godine u kvalifikacije za Prvu ligu
i najvjerojatnije ćemo se plasirati
i tada će opet nastati problemi,
ako ne napravimo doselekciju.
Ako uspijemo u naumu da je napravimo, a imamo loše rezultate
Stoje (slijeva na desno): Mladen Ferk (trener); Ivan Cerovečki, Karlo Štrok, Josip
Horvat, Luka Dunaj, Petar Bračević, Matija Konjić, Antonio Majcenić, Tomislav
Vuzmek, Jurica Vlaisavljević, Vedran Petrović; Željko Tihava (voditelj omladinske
škole ). Čuče (slijeva na desno): Viktor Harapin, Luka Crnogaj, Mihael Turniški,
Karlo Posilović, Emanuel Elčić, Mihael Oraić, Dominik Malarić, Karlo Peer.
vjua, broj Glasa Zagorja od veljače 2011., s Željkom Tihavom,
đen. Činjenica je da su statistički i
rezultatski stvari bile takve kakve
ste naveli, ali dogodilo se nešto drugo.
Gornji red (slijeva
na desno): Dražen
Petrović, Dino
Dunaj, Leonardo
Puh, Marko Pavić,
Ivor Pavić, Ivica
Mužar Cune. Donji
red (slijeva na
desno): Matija
Kanceljak, Silvio
Goričan, Danijel
Mužar, Karlo
Petonjić.
60
Gornji red: Darko Kamenečki, Marko Turibak, Ivan Janžek, Patrik Lenard, Borna
Klasić, Filip Bigec, Lovro Lenard, Tibor Rukav, Mihael Krog, Anđelino Hršak.
Donji red: Ivor Mišak, Bruno Petek, Kristijan Kunštek, Nikola Balagović, Martin
Leško, Danijel Pecolaj, Ivan Herak, Jan Horvat.
cije 1997. i 1998. pojavili su se
problemi, jer u ovoj posljednjoj
generaciji nismo imali dosta dječaka odnosno pojavio se manjak
djece te se nije niti mogla napraviti prava selekcija. Tada sam
GLAS ZAGORJA
tada ću priznati da smo loše radili, ali sam uvjeren da ćemo uz
doselekciju igrati ravnopravno
Prvu ligu.
Ovogodišnji zimski turniri dokazali su snagu naše omladinske škole
SPORT
Jurica Vlaisavljević i Vedran Petrović
- u Kutiji šibica iza sebe smo ostavili Karlovac, Hrvatski dragovoljac
i HAŠK, a nesretno smo izgubili
u polufinalu od zaprešićkog Intera koji protiv nas nije želio igrati
nogomet, opći je dojam svih iz
dvorane pa i njihovog trenera
Kusa, a imamo i najboljeg strijelca
Kutije - Petra Bočkaja. To govori, u
ovom trenutku, da imamo pet do
šest kvalitetnih igrača koji se ravnopravno mogu nositi s najjačim
klubovima, ali istovremeno na velikom nogometu ih je jedanaest
i zato nam je potrebna doselekcija. potvrdu rada naših trenera
u omladinskoj školi želio bih potvrditi i rezultatima na zimskom
prvenstvu naše županije gdje su
juniori treći, limači četvrti, a sve
ostale kategorije prvaci.
Poznavajući Željka Tihavu znao
sam da njegove riječi nisu izgovorene samo zbog toga da bi se
nešto sakrilo, ali istovremeno
ona novinarska srž tjerala me da
ipak sve to provjerim. Kakvi su
rezultati omladinske škole nakon
ovih optimističnih izjava najodgovornije osobe za rad škole i
zato sam uz pomoć tajnika kluba
Mirka Šoštarića napravio malu
analizu rezultata omladinske
škole, godinu poslije one crne
slutnje iz svibnja 2010.
01. SRPNJA 2011.
perjanice
omladinske
škole su limači Ivice Mužara koji su osvojili naslov
prvaka sa 79 bodova uz
gol razliku 189 postignutih (6,75 po utakmici) i 27
primljenih (0,96 po utakmici) golova, a najbolji
strijelac je Silvio Goričan
sa čak 56 postignutih golova (u prosjeku po utakmici mali je Silvio postizao dva pogotka) - upravo
ova je ekipa proglašena i
najperspektivnijom mladom ekipom Grada Krapine za prošlu godinu.
Pod vodstvom trenera
Ivice Mužara igraju Dražen Petrović, Dino Dunaj,
Leonardo Puh, Marko
Pavić, Ivor Pavić, Matija
Kanceljak, Silvio Goričan,
Robert Murić i Petar Bočkaj
Svakako, mora se još dosta toga posložiti da bismo mogli kazati u omladinskoj školi Zagorca je odlično, ali da su na dobrom putu da dostignu i tu ocjenu, vidljivo je iz ovogodišnjih
rezultata.
Danijel Mužar i Karlo Petonjić.
Ništa slabiji nisu bili niti mlađi
pioniri, trener Mladen Ferk, Ivan
Cerovečki, Karlo Štrok, Josip Horvat, Luka Dunaj, Petar Bračević,
Matija Konjić, Antonio Majcenić,
Tomislav Vuzmek, Jurica Vlaisavljević, Vedran Petrović, Viktor
Harapin, Luka Crnogaj, Mihael
Turniški, Karlo Posilović, Emanuel Elčić, Mihael Oraić, Dominik
Malarić i Karlo Peer koji su u 22
prvenstvena kola osvojili 59 bodova uz postignutih 117 (5,32
po utakmici), a primljenih samo
11 pogodaka (0,5 po utakmici),
dok je najbolji strijelac bio Petar
primili tek 18 (0,69 po utakmici),
dok jer najbolji strijelac Robert
Murić koji je po utakmici postizao
2,26 pogodaka odnosno ukupno
59, dok ga slijede Petar Bočkaj sa
29 i Nikola Vešligaj sa 24 gola.
Impresivni rezultati s obzirom na
činjenicu što se događalo prošle
i mlađih pionira krenula je u kvalifikacije za prvu ligu. Na žalost,
dječaci nisu uspjeli jer su poraženi
od svojih vršnjaka u Ivaniću - Pioniri 0:2; Mlađi pioniri 1:2 - ali to
im ne bi trebao biti korak unatrag
već korak unaprijed jer biti tako
blizu mogu samo najbolji te, vjerujem, da će već sljedeće godine
ovi naši dječaci izboriti ulazak u
prvu ligu uz moju opasku da bi
bilo već vrijeme da kvalifikacijske
utakmice igraju na svom terenu,
a ne vječito na gostujućem pa je
možda došlo vrijeme da i njih pomazi ždrijeb kvalifikacija.
Ostale ekipe omladinske škole
također uspješno guraju u svojim natjecanjima kao što su npr.
Limači II trenera Marka Pastorčića - Niko Vidović, Marko Fruk,
Josip Petrović, Damjan Došen,
Mateo Mužar, Lovro Nizić, Fran
Mateo Mužar
S domaćim snagama
prema pobjedi
Odmah u startu moram naglasiti da su tri kategorije dječaka
sa svojim trenerima dominirali
u svojim prvenstvima osvojivši
uvjerljivo prvo mjesto i naslov
prvaka svoje lige. U svakom slučaju, ako krenem od najmlađih,
Bračević sa 25 pogodaka
(1,14 po utakmici). Treća
perjanica omladinske škole, ali ništa slabija jer mogli
smo je staviti i pod rednim
brojem jedan, su pioniri
Željka Tihave - Martin Bosak, Petar Bočkaj, Marko
Kanceljak, Denis Švaljek,
Robert Murić, Josip Cvilko, Tomislav Leško, Nikola
Bajcer, Ivan Novak, Nikola
Vešligaj, Andrija Dunaj,
Karlo Oraić, Matija Nežmahen, Dario Šalković,
Branimir Leško, Alen Hlevnjak i Dario Vrbanić koji
su sa 64 osvojena boda uz
samo dva poraza osvojili
naslov prvaka svoje lige.
U 26. prvenstvenih kola
postigli su čak 184 pogodaka (3,23 po utakmici), a
Silvio Goričan
godine, jer ove tri ekipe zajedno
su postigle 490 pogodaka, a primile svega 56 dok je još impresivniji pogled na pobjede jer oni su
ih ostvarili čak 68 dok su pretrpjeli samo 4 poraza. Ovako uspješni
rezultati morali su biti nagrađeni i
to se vidjelo jer kategorija pionira
GLAS ZAGORJA
Petar Bračević
61
SPORT
01. SRPNJA 2011.
Kundih, Domagoj
Duilo, Karlo Artić,
Nikola Barušić i
Silvio Ferček koji
su u svojoj ligi
osvojili mjesto u
sredini
tablice.
Najbolji strijelci
ekipe su Damjan
Došen i Mateo
Mužar sa osam
pogodaka. Simpatični dio omladinske škole, koji
zaista izazivaju punu pozornost
posjetitelja njihovih utakmica
su najmlađi članovi kluba - zagići - koje strpljivo i uspješno uči
njihov trener Darko Kamenečki.
Oni se još ne natječu u prvenstvenim natjecanjima, ali su vrlo
aktivni na raznim turnirima i
postižu zapažene rezultate, a sastav tih malih zagića čine: Marko Turibak, Ivan Janžek, Patrik
Lenard, Borna Klasić, Filip Bigec,
Lovro Lenard, Tibor Rukav, Mihael Krog, Anđelino Hršak, Ivor
Mišak, Bruno Petek, Kristijan
Kunštek, Nikola Balagović, Martin Leško, Danijel Pecolaj, Ivan
Herak i Jan Horvat.
Rezultati juniora i kadeta su dosta slabiji i zaista zaostaju za re-
PRVI PIKADO
KLUB U KZŽ
Pibull
Krapina
Seniori
zultatima nabrojanih kategorija.
Ovoga puta ostavit ćemo ih na
miru i nećemo tražiti uzroke ovih
rezultata (neozbiljnost, pubertet,
neodgovornost ili nešto četvrto
pokušat ćemo analizirati nekom
drugom prigodom, jer u ovom je
trenutku bilo teško doći do igrača, a ne želim pisati o nečemu, a
da ne čujem obje strane).
Ako želim podvući crtu nakon ove
sezone omladinske škole NK Zagorec iz Krapine, moram izraziti
svoje zadovoljstvo rezultatima i
prognozom svog prijatelja Tihave.
Svakako, mora se još dosta toga
posložiti da bismo mogli kazati
da je u omladinskoj školi Zagorca
odlično, ali da su na dobrom putu
da dostignu i tu ocjenu, vidljivo je
iz ovogodišnjih rezultata. Za kraj
ove statističke priče o rezultatima omladinske škole spomenut
ću i najstarije - seniore i veterane. Seniorski sastav Zagorca
uz sve one bure i bonace uspio
je očuvati status četvrtoligaša, a
Mario Malarić je sa 14 pogodaka
drugi strijelac IV. HNL - središte
podskupina A.
Veterani Zagorca učinili su ono na
što smo se već i navikli. Naime, oni
su i ove godine prvaci (sedmi puta
uzastopce) prve županijske nogometne lige za veterane, što znači
da će uskoro i državno prvenstvo,
gdje su svake godine među četiri
najbolje ekipe pa je možda došlo
vrijeme da ove godine naprave taj
iskorak prema više.
Veterani
MALI NOGOMET
Orkan prvi
Pobjednici UŠR Orkan
62
Hoće li se kad pojaviti netko jači od
domaće ekipe na turniru Branko Artić D. Jesenje? Teško!
Na igralištu u Donjem Jesenju odigran je 11. memorijalni turnir Branko
Artić Donje Jesenje 2011. na kojem
je sudjelovao do sada najmanji broj
ekipa, svega 9. No to nije bio razlog
da posjetitelji ne uživaju u majstorijama dobro poznatih malonogometnih
velikana; Šoštarića, Kovačeca, braće
Mordej i drugih. Nakon odigranih prvih utakmica za ulazak u polufinale
sastaju se ASO Ponos koji gubi od USR
Jesenje rezultatom 3:1, UŠR Orkan
pobijedila je visokim rezultatom 7:0
ŠD Đurmanec Juniori, ŠKUG Josip
Poljak pobjeđuje ekipu Noštromo s
1:0, a Mal Gal građevinarstvo ekipu
RHZK-a 2:0. U polufinalu su se sastale
GLAS ZAGORJA
Ljubitelji pikada, posebno oni
strastveni igrači, pamtiti će
25. travnja. Naime, u Krapini
je održana osnivačka skupština prvog pikado kluba u
Krapinsko-zagorskoj županiji,
pikado kluba Pit Bull. Jednoglasno je izabrano vodstvo
kluba; za predsjednika Matija
Lovrenščak, dopredsjednika
Mirko Hrestak, te tajnika Tomislav Bajcer.
Ciljevi kluba su planiranje i
razvoj pikado sporta, organiziranje i provođenje redovitih
sustavnih treninga članova u
svrhu pripreme natjecanja,
te razvitak i unapređenje u
postizanju najviših ciljeva. U
proteklih nekoliko mjeseci
djelovanja, klub bilježi zapažene rezultate na turnirima
diljem Županije. U iščekivanju
službenih prostorija, treninzi
se održavaju na različitim lokacijama Grada Krapine. - Sve
zainteresirane za sudjelovanje u radu kluba pozivamo da
nam se jave na adresu: pikadoklubpitbull@gmail.com –
otkrivaju nam u kratkom razgovoru dopredsjednik Mirko
Hrestak i predsjednik Matija
Lovrenščak. (T.L/M.H)
ekipe USR Jesenje i UŠR Orkan; nakon
kraćeg ispitivanja snaga igrači ekipe
Orkan predvođeni Ivanom Kovačecom pokazuju tko je iskusniji i glavni
na terenu te pobjeđuju rezultatom
5:1. U drugom polufinalnom susretu ekipa ŠKUG Josip Poljak dugo je
odolijevala napadima igrača Mal Gala
koji u drugom poluvremenu ipak uspijevaju postići pogodak dovoljan za
ulazak u finale. U finalnom susretu
ekipa Orkan nakon izjednačene igre
ipak uspijeva pobijediti rezultatom
4:3 i drugi put zaredom osvojiti njima
najdraži turnir. Treće mjesto nakon
pucanja penala pripalo je USR Jesenje
koji su rezultatom 3:2 pobijedili ŠKUG
Josip Poljak. Za najboljeg strijelca turnira proglašen je Ivan Kovačec, a za
najboljeg igrača Rok Mordej. (IH)
POD STRAHINJÈICOM
01. SRPNJA 2011.
Rulet
milijuna!
Piše
Milorad Videković
Èitajuæi dnevni tisak zavrtjelo mi se u glavi. Pogotovu gledajuæi sportske stranice. Pa tamo sve vrvi
nekim milijunima - da li su u pitanju funte, euri ili kune, zaista nije važno, ali je važno da znate da
ste završili fakultet i da pošteno radite veæ pet, deset ili trideset godina, a ne možete preživjeti ili
jedva preživljavate. A tamo nekakav djeèak s nepunih 19 godina zbog toga jer zna udariti loptu
desnom, možda i lijevom nogom riješio je svoju egzistenciju za sebe i svoje unuke. Kuda ide ovaj
svijet?
Ljetna kolumna. Nema goreg.
Barem kada govorimo o sportskoj kolumni. Sve je završilo. Ništa se ne događa u ovom našem
lokalnom sportu. Košarkaši su
davno otišli na odmor s bezbroj
titula, rukometašice i nogometaši Zagorca osigurali su ostanak u
svojim ligama tako da ćemo i sljedeće sezone gledati drugoligaška
nadmetanja u ženskom rukometu, te četvrtoligaška u nogometu
s velikim ciljem pred oba kluba.
Ostati u tim ligama.
Tko će u tome, i da li hoće, uspjeti, vidjet’ ćemo i moći procijeniti kada krenu pripreme i kada
vidimo igrački kadar. Ne znam,
ali čini mi se da pred oba kluba
predstoji izuzetno teška i nepredvidljiva sezona.
Veterani NK Zagorca polako postaju dosadni jer opet su osvojili
naslov prvaka županije i to po
sedmi puta uzastopce, a ono što
je za Guinnessovu knjigu rekorda je činjenica da su posljednji
poraz pretrpjeli prije nešto više
od godinu odnosno u dvije prvenstvene sezone pretrpjeli su
samo tri poraza i odigrali isto toliko neriješenih rezultata. Bravo
veterani ili kako je napisala jedna obožavateljica na facebooku
These guys rock. Ono što im je
sada preostalo - osvojiti jednu
od medalja na državnom prvenstvu gdje su dvije godine bili na
samom rubu i samo im je malo
nedostajalo i zato mislim da je
došlo i to vrijeme.
I svakako da sam u jednom takvom okruženju morao potražiti
temu izvan našeg Grada i izvan
Županije pa možda i šire. Uzeo
sam najjednostavnije rješenje
- listat ću i polako ću čituckati
dnevni sportski tisak, a neću zaboraviti niti internetske portale
i samo je jedno zaokupilo moju
pozornost - Rulet milijuna!
Čitajući dnevni tisak i internet
portale, zavrtjelo mi se u glavi.
Evo samo nekih malih primjera:
Londonski dnevnik Times tako u
nedjeljnom izdanju navodi da je
Chelsea povisio ponudu za Mo-
POD
POVEÆALOM
osvajanje naslova
prvaka županije
od strane veterana
Zagorca; ostanak u
ligama zagorskih puca i
nogometaša Zagorca
ples milijuna
nogometaša u
osiromašenom svijetu
drića sa 22 na 25 milijuna funti,
te da sada očekuje novi odgovor
iz Tottenhama… Prema informacijama iz Njemačke, Bayer iz Leverkusena prodao je Domagoja
Vidu Dinamu za čak 2,7 milijuna
eura, što je najveća kupnja modrih u povijesti… Ruski prvoligaš
Zenit St Petersburg, na čijoj klupi sjedi talijanski trener Luciano
Spalletti, želi u svoje redove dovesti talijanskog reprezentativca
Simonea Pepea, za kojega je poslao ponudu vrijednu 13 milijuna
eura. Navodi se da je Manchester City spreman isplatiti čak 35
milijuna engleskih funti Romi za
ovog talijanskog reprezentativca
koji je od početka profesionalne karijere, od 2001., vezan uz
Romu. Uostalom, tamo je dobio
nadimak budući kapetan, a navijači su samo u njemu vidjeli
adekvatnog zamjenika za Francesca Tottija, kada ovaj napusti
nogomet… U pitanju je nadareni
18-godišnji Belgijac iz Anderlechta, Romelu Lukaku koji bi za
iznos od 25 milijuna funti trebao
postati član engleskog premijerligaša Chelsea… Kuban Krasnodar, Rusija, spreman je ponuditi
Mutuu 2,8 milijuna eura po sezoni. Mutu je, inače, od 2006.
član talijanske Fiorentine… Los
Angeles Galaxy sprema senzacionalnu ponudu kapetanu Rome,
34-godišnjem Francescu Tottiju,
javlja La Gazzetta dello Sport. Talijanski sportski dnevnik tvrdi da
je bogati kalifornijski klub voljan
Tottiju ponuditi ugovor prema
kojem bi popularni talijanski no-
GLAS ZAGORJA
gometaš godišnje zaradio 14 milijuna eura… Ernesto Bronzetti,
agent 19-godišnjeg brazilskog
čuda od djeteta, Nymar, izjavio
je da je posao između Santosa i
Reala gotov i da najtraženiji mladi igrač na svijetu prelazi u Real
za 40 milijuna eura… Milanski
Inter stupio je u pregovore s madridskim Realom koji bi, nadaju
se u talijanskom klubu, trebali
biti okončani na način da njihovu momčad pojača Brazilac Kaka.
Početna ponuda kojom su otvoreni pregovori, piše španjolska
Marca, iznosi 30 milijuna eura,
odnosno deset manje od onog
što u Madridu očekuju da bi za
veznjaka brazilske nogometne
reprezentacije, u slučaju njegove
prodaje, mogli dobiti.
Mogao bih još bezbroj takvih primjera navesti. Imate koliko hoćete. Samo treba otvoriti kompjutor i u tražilicu upisati transferi u
nogometu i tada će vam se, jamčim to, od silnih milijuna i ruleta
s kojim se igraju veliki moćnici
zavrtjeti u glavi.
Pa tamo sve vrvi nekim milijunima - da li su u pitanju funte,
euri ili kune, zaista nije važno, ali
je važno da znate da ste završili
fakultet i da pošteno radite već
pet, deset ili trideset godina, a ne
možete preživjeti ili jedva preživljavate. A tamo nekakav dječak s
nepunih 18 godina zbog toga jer
zna udariti loptu desnom, možda
i lijevom nogom riješio je svoju
egzistenciju za sebe i svoje unuke.
Kuda ide ovaj svijet?
63
SUDBINE
01. SRPNJA 2011.
Dijana Lončarek, redovnica u samostanskoj crkvi
Milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu
Piše
Maja Šimunić
Bez žrtve ne može se
učiniti ništa veliko
Protagonistica ove priče, Dijana Lončarek, posebna je
mlada osoba u čijem društvu
pozitivne energije i smijeha nikad ne nedostaje. Dijana koja
je djetinjstvo provela u Gornjoj
Pačetini, zavjetovala se prije
nekoliko tjedana na svečanoj
ceremoniji u samostanskoj crkvi Milosrdnih sestara sv. Križa
u Đakovu.
Poziv
najdragocjeniji dar
Po završetku srednje škole, Dijana je otišla u samostan u Đakovu. Brojni su je prijatelji, pa
čak i profesori opisivali kao vrlo
kreativnu i veselu djevojku s talentom za pjevanje i glumu te
joj predviđali upisivanje neke
umjetničke akademije. No Dijana je izabrala drugačiji put,
svoj put. Na pitanje kako je odlučila otići u samostan i kada je
osjetila poziv, Dijana skromno
odgovara kako je riječima teško
materijalizirati duhovnu stvarnost kao što je poziv. Poziv se
Svaki život ima neki svoj jedinstveni cilj,
a da bi se došlo do njega potrebno je
pregaziti dug i trnovit put. Mnogo puta
okolina pred nas postavlja oèekivanja,
sugerira nam što bismo i kako trebali.
No pravi je put onaj koji osjeæamo u sebi,
onaj kojim možemo koraèati zatvorenih
oèiju potpuno mirno jer imamo najpouzdanijeg vodièa - srce.
razvijao u meni sve dok nije sazrio, tada sam donijela odluku
Božjom pomoću. Nije bilo lako,
današnji svijet nudi mnogo izazova no ono što bih se usudila
reći jest da nisam ja izabrala
64
GLAS ZAGORJA
SUDBINE
Njega već On mene. Svoj poziv
doživljavam kao najdragocjeniji
dar – kaže Dijana.
Sam naslov ovog teksta riječi su
pokojnog pape Ivana Pavla II., a
iz njih se može pročitati jasna
poruka kako ništa veliko i važno
ne možemo učiniti na brzinu,
bez žrtve i odricanja. Na svom
je putu i Dijana učinila brojne
žrtve.
Prva žrtva koju je morala podnijeti bila je odvojenost od
Zagorja, od svoje obitelji i prijatelja. Dijana ističe kako ono
što je vrijedno i važno mora sa
sobom donijeti neka odricanja,
no danas je to teško shvatiti
jer se čini kako ljudi radije sve
rješavaju linijom manjeg otpora. Ona je, kaže, odvojenost od
rodnog kraja i dragih ljudi prihvatila kao dio hoda za Isusom
koji joj je snaga pri svakom koraku kroz život.
Dijana objašnjava kako sam
proces formacije i pripreme da
se postane redovnica ima svoje faze. Iako su prije djevojke u
01. SRPNJA 2011.
nja praga zrelosti, preporučuje da dođu u samostan nakon
završetka srednje škole. Dijana
je u samostan došla nakon za-
Dijana istièe kako ono što je vrijedno i važno
mora sa sobom donijeti neka odricanja, no
danas je to teško shvatiti jer se èini kako ljudi
radije sve rješavaju linijom manjeg otpora.
samostan dolazile nakon završenog osmog razreda osnovne
škole, danas se zbog pomica-
vršene srednje škole i tada je
bila u kandidaturi jednu godinu
nakon čega je uslijedio postu-
lat koji je trajao deset mjeseci i
novicijat koji je trajao dvije godine. Novicijat jest svojevrsna
priprema za redovnički život.
Prva godina novicijata je klauzurna i u tom se periodu osoba
intenzivno susreće s Bogom i sa
samim sobom. Druga je pak godina novicijata vrijeme prakse
gdje se konkretno u djelo provodi sve dotad naučeno.
Dijana napominje kako se kroz
dan izmjenjuju molitva i rad,
no kako ima i slobodno vrijeme
koje posvećuje stvarima koje je
ispunjavaju kao što su crtanje,
pisanje i čitanje. Budući da je
nakon dvije godine Dijana tjedan dana provela kod kuće, u
hovnog, na što je Dijana rekla
kako stječe dojam da je kod
ljudi došlo do zasićenja zbog
jakog utjecaja potrošačke kulture. Ljudima je važno materijalno, no kada dožive da ih
materijalno ne može zadovoljiti ili im pomoći, tada se hvataju za vjeru i gledaju je kao
slamku spasa. Isto tako napominje kako se ljudima nude
razne inačice duhovnosti pod
istočnjačkim utjecajem, a Crkvu se gleda kao zastarjelu
instituciju.
Iz prethodnih redaka razaznaje se kako Zagorje zaista može
i mora biti ponosno na mladu
djevojku koja je s puno entuzi-
Ljudima je važno materijalno, no kada dožive
da ih materijalno ne može zadovoljiti ili im
pomoæi, tada se hvataju za vjeru i gledaju je
kao slamku spasa.
svom Zagorju, zanimalo me kakve su reakcije okoline na njen
životni put i poziv. - Moram
priznati da je reakcija okoline
jako pozitivna, no računam s
time da ima sve rok trajanja.
Ipak smo samo ljudi. I Isusu su
vikali Hosana, a za kratko vrijeme Raspni ga - kaže mlada redovnica.
Svaka kriza prilika je za
novi početak
U razgovoru smo se dotakle
i odnosa materijalnog i duGLAS ZAGORJA
jazma, vjere i ljubavi svoj život
poklonila Bogu. Zanimljiv je i
podatak da je Dijana prva djevojka nakon 45 godina koja se
iz župe Sveti Križ Začretje zavjetovala.
Za kraj razgovora Dijana, osvrćući se i na ekonomsku i na
moralno-duhovnu krizu u našem društvu, čitateljima Glasa
Zagorja poručuje - Svaka kriza
je prilika za novi početak. Prihvatimo krizu kao put da se još
više približimo Bogu.
65
POD REFLEKTOROM
01. SRPNJA 2011.
Zlatko Vitez
Piše
Maja Šimunić
Život posvećen
Krleži
Samo veliki ljudi zaobilaze dobro znane, utabane puteve i kreæu
novim, nepoznatim stazama ostavljajuæi trag sebe i svoje duše
u vremenu i okruženju u kojem žive i djeluju. Jedna takva osoba
je i Zlatko Vitez. Svestran umjetnik, veliki štovatelj i promicatelj
kajkavske rijeèi, društveni, nekad i politièki, aktivist, osnivaè Histriona, sve je to Zlatko Vitez. Sve to i još mnogo više.
Poticaj da mu posvetimo ovu priču jest dobivanje nagrade Vladimir
Nazor za životno djelo koje mu je
prije nekoliko tjedana uručilo Ministarstvo kulture. - Drago mi je
da je Hrvatsko društvo dramskih
umjetnika u meni prepoznalo osobu i kandidata za nagradu Vladimir
Nazor. Smatram da su to nagrade
koje nekako dolaze nakon umjetnikova stvaralačkog puta, a kada Vas
za nagradu predloži najviše tijelo
vezano za profesiju, onda je to zaista velika čast - osvrnuo se gospodin Vitez na dobivenu nagradu.
66
S njime sam imala priliku popričati
na proslavi njegova 61. rođendana
i proslavi nagrade za životno djelo.
Proslava je upriličena na Opatovini, mjestu na kojem je ovaj veliki
umjetnik ostavio neizbrisiv trag
u kazališnoj umjetnosti Hrvatske.
Proslavi su prisustvovali brojni
glumci, redatelji, kazališni djelatnici, te Zlatkovi prijatelji i obitelj. Svi su uzvanici moji dragi prijatelji.
Prijatelji se stječu kroz život, a da
sam pozvao još tri puta toliko ljudi,
siguran sam da bi došli. Mnogi su
prijatelji i kolege zauzeti, neki su
blagdane spojili i otišli na more,
ali ja uvijek rođendan slavim istog
dana ili u svom Zagorju ili na Opatovini - rekao je Vitez.
Opatovina mjesto
procvata kajkavskog
Opatovina jest i mjesto na kojem
kajkavski jezik živi u svakoj predstavi i doživljava svoj procvat. Kajkavski dijalekt nazvala sam jezikom
jer Zlatko kaže - Ja kajkavski nikad
nisam zvao dijalektom ili idiomom,
uvijek ga zovem jezik. No, prepreke su još uvijek u glavama ljudi jer
GLAS ZAGORJA
primjerice, ni na jednoj dalmatinskoj radijskoj postaji nećete čuti
našu zagorsku himnu Suza za zagorske brege, dok ćete na našim
radio postajama češće čuti klape,
Olivera ili Gorana Karana nego zagorske popevke, a imamo ih zaista
mnogo koje su divne i umjetnički
vrijedne.
Već sam u tekstu istaknula kako je
Zlatko Vitez veliki kajkavac, štovatelj i promicatelj kajkavske riječi.
Sa svojom glumačkom družinom
Histrioni na kazališne je daske
postavio brojna djela kajkavskih
pisaca, ali je i mnoge hrvatske
klasike preveo na kajkavski, te ih
u novom ruhu predstavio publici.
Ljubav prema kajkavskom narječju
Zlatko je naslijedio od oca koji je
bio amaterski glumac. Često je čitao i recitirao Krležu, a činio je to
s velikim žarom, ni ne sluteći da će
upravo to potaknuti njegova sina
da zapliva kazališnim vodama i da
zavoli Krležu. Miroslav Krleža pisac
je i umjetnik koji je obilježio Zlatkov
život i umjetnički rad, a to potvrđuju i njegove riječi - Cijeli sam svoj
umjetnički staž i rad posvetio najvećem kajkavskom piscu i književniku Miroslavu Krleži. Igrao sam sve
značajnije uloge iz Krležinih djela, a
ono na što sam posebno ponosan,
možda čak i više nego na nagradu
Vladimir Nazor, jest nagrada Miroslav Krleža. Ponosan sam na tu nagradu jer se ona dodjeljuje piscima,
a ja sam jedini glumac koji je primio
tu nagradu zbog promicanja djela
Miroslava Krleže.
Iako radi i živi u Zagrebu, Zlatko
Vitez svaki svoj slobodan trenutak
provodi u Zagorju gdje se opušta,
uživa i gdje, kako on sam kaže, postaje drugi čovjek. Prije desetak
godina kupio je u stubičkom kraju
klet s vinogradom koja je otada
postala njegova oaza mira i spokoja, u koju bježi kada mu dosadi zagrebačka gradska vreva i problemi
koje nosi svakodnevica.
U razgovoru s njegovim kolegama
i prijateljima glumcima često su
se mogle čuti pohvale zbog otvorenja Histrionskog doma. Nakon
30 godina postojanja Histriona,
nakon mnoštva predstava i premijera, glumačka je družina dobila
svoj prostor, svoj dom u zagrebačkoj Ilici, na što je i Zlatko posebno
ponosan i smatra to krunom svoga
rada.
Osim što je veliki i cijenjeni umjetnik, Zlatko Vitez je i veliki čovjek,
POD REFLEKTOROM
01. SRPNJA 2011.
Rekli su o Vitezu
Adam Končić: Hrvatska kultura, ali i hrvatsko glumište
moraju biti ponosni što imaju tako snažnu osobu kao što
je Zlatko Vitez koja drži sve
hrvatske glumačke snage na
okupu.
vrlo topla i pristupačna osoba koja
će Vam rado odgovoriti na sva pitanja, podijeliti s Vama svoje anegdote, nerijetko Vam nešto zapjevati ili recitirati. O mojim riječima
svjedoči i dolazak posebnih gostiju
na njegovu rođendansku proslavu. Naime, rođendan su mu došli
čestitati i njegovi mali prijatelji iz
doma za nezbrinutu djecu u Nazorovoj, koju Zlatko često posjećuje i
daruje.
Idu svati mlade ni
Za kraj našeg razgovora i druženja
gospodin Vitez otkrio je što nam
ovog ljeta pripremaju Histrioni.
- Spremamo novu komediju od
Nine Škrabe pod nazivom Idu svati
mlade ni. Inače, mislim da je važno
napomenuti da je Nino prije par
tjedana proglašen počasnim doktorom na Fakultetu u Kaliforniji i
velika mi je čast da radi novu predstavu s nama.
Kao što sam već rekao, riječ je o komediji u dva čina, a radnja se odvija u selu Škanjčevu u koje se bogati
kanadski tvorničar vraća da bi oženio svoju ljubav iz mladosti. Budući
da nju nalazi udanu za drugoga i
ne uspijeva je nikako pridobiti za
sebe, kreće potraga za njegovom
mladom. Glumačka ekipa zaista se
sastoji od brojnih poznatih glumaca kao što su Mia Begović, Ankica
Dobrić, Ljubomir Kerekeš, Adam
Končić, Ivica Zadro i mnogi drugi.
Predstava se može pogledati od 6.
srpnja do 7. kolovoza s početkom
u 21 sat.
Zlatku Vitezu ovim putem još jednom želimo sretan rođendan, jer
kako stara izreka kaže, za dobre
želje nikad nije kasno.
Mia Begović: Izuzetna mi je
čast što sam imala priliku rasti
i sazrijevati uz Zlatka. Čast mi
je poznavati ga i kao glumca i
kao čovjeka.
Antun Vrdoljak: Da je živio u
19. stoljeću zbog svojih bi postignuća Zlatko imao barem
dva trga i šest spomenika.
Radovan Marčić: Zlatka znam
od svoje osamnaeste godine.
Tada su bili počeci Histriona, a
ja sam se zaljubio u predstavu
Domagojada. Zaista smo bili i
ostali veliki prijatelji.
Vid Balog: On je kak angelek i
pozoj. Pozoj je kajkavski izraz
za zmaja, a Zlatko je angelek
koji se zna pretvoriti u dobroga zmaja, kad treba braniti
svoje vrijednosti i svoju domaćiju.
Duško Valentić: Sa Zlatkom
sam prijatelj već gotovo četrdeset godina. Svakodnevno
me oduševljava njegova kreativnost i osobnost.
Brojna ostvarenja koja je realizirao snažno su utjecala na
mnoge naše kolege
GLAS ZAGORJA
67
ZAGORSKI TOP 10
01. SRPNJA 2011.
Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko
zagorje Krapina - utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Nastavlja se borba za opstanak na zagorskom TOP-u
10, emisije Nek tambura svira. Da, na prvom mjestu
su uvijek odlični Kavaliri, s pjesmom Capernjico,
koja iz tjedna u tjedan dobiva sve više vaših glasova.
Trenutno ih imaju 390. Kako bi ih podržali i dalje,
šaljite nam poruke na 66 248, RHZK-a (i u nastavku
vaš glas).
Također, možete nam tijekom cijelog tjedna
slati komentare, pohvale i kritike putem naše
redizajnirane web stranice: www.radio-krapina.
ZAGORSKI TOP
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Kavaliri
Branko i Tomislav Ventek
Sotelia
Siniša Miklaužić i Savski valovi
Podvinčani
Zvonko Franc i Zlatko Job
Ausswinkl muzikanti
Gazde
Črleni lajbeki
Lepi cajti
Capernjico
Zbog tebe sam lud
Denes
Tuj mi je hiža, tam mi je doum
Jagičin cvetek
Vrnul se bum jutre
Hladne noge
Zagorska
Tam gde zora zori
Stara dekla
10
390 glasova
377 glasova
355 glasova
248 glasova
212 glasova
138 glasova
120 glasova
118 glasova
116 glasova
novi ulaz
hr. Na drugom mjestu su Branko i Tomislav Ventek
- Zbog tebe sam lud, Sotelia, Denes je treća. Na
četvrtom mjestu su Siniša Miklaužić i Savski valovi s
pjesmom Tuj mi je hiža, tam mi je doum. Podvinčani
su peti s pjesmom Jagičin cvetek, šesti su Zvonko
Franc i Zlatko Job, slijede Ausswinkl muzikanti,
Gazde, pa Črleni lajbeki.
Novost na zagorskom TOP 10 jesu uvijek rado
viđeni gosti u našem studiju, Lepi cajti, s pjesmom
Stara dekla. Klikom na ikonicu pokraj svake pjesme
na našoj već spomenutoj web stranici, možete
preslušati refren svake pjesme.
Glasajte, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi.
Utorkom, od 17 sati.
Ususret 15. ZGF Krijesnica
Zamisli i ostvari - sreća se
osmjehuje hrabrima
Peti Zagorski glazbeni festival - Zagorska krijesnica održava se kroz tri
festivalske večeri, zabavnu, narodnu i
večer domaćih zagorskih sastava, što
omogućuje kvalitetniju prezentaciju
svih vidova glazbenog stvaralaštva
ovog dijela Lijepe naše i objektivniji
odabir najboljih. San je to dugo priželjkivan i konačno ostvaren. U izdanju Radija Hrvatsko zagorje - Krapina
objavljena su tri CD-a s ukupno 57 novih pjesama.
Prve festivalske večeri Zagorske krijesnice večeri domaćih zagorskih sastava, izvedeno je 15 novih skladbi.
68
Prema odluci stručnog ocjenjivačkog
suda, prvo mjesto pripalo je Purgerima i njihovoj skladbi Zagorje, ljubljena
mati, drugo Ivanu Povijaču i njegovoj
pjesmi Zbogom ti mati, a treće Fiškalima i pjesmi Bog poživi. Slušatelji
12 radiopostaja najviše glasova dali
su skladbi Fakin - Lepih cajtov, drugo
mjesto Vedrim srcima i Tastu, a treće
Fiškalima. Glazbeni urednici tih radiopostaja najboljom su proglasili skladbu
Tast, Vedrih srca. Publika u festivalskoj
dvorani najviše glasova dala je sastavu Zagorskih šest i pjesmi Moja roža,
napast božja, drugo mjesto pripalo je
Tastu, Vedrih srca, a treće Optimistima
i pjesmi Zagorska mati. Najbolji tekst
je tekst skladbe Purgera, Zagorje, ljubljena mati autora Ivice Habijanca, a
najbolji skladatelj je poznati hrvatski
glazbenik Siniša Leopold za skladbu
Bog poživi sastava Fiškali.
Druge festivalske večeri narodne glazbe, najviše glasova radijskih slušatelja
dobili su Rajzeri za pjesmu Neveni,
slijede Kavaliri i njihova pjesma Sume
jemput te Stjepan Jeršek Štef sa popevkom Zagorje moje. Stručni sud
najviše glasova daje pjesmi Po skrivečki autora i izvođača Slavka Pavlovića,
potom Radobojskim Tamburašima koji
su izveli pjesmu Primite dečki te Stjepanu Jeršeku Štefu, kojem najviše glasova dodjeljuje publika u dvorani. Po
ocjeni publike drugo mjesto pripada
Podvcinčanima za popevku Došel bum
doma, a treće Kavalirima, koji najviše
glasova dobivaju od urednika radijskih
postaja. Nagrada za najbolji tekst dodijeljena je Draženu Pavinu za tekst
pjesme Pojdi doma milo moje, koju
je na festivalu izvela Melita Bručić, a
Nagrada za najbolju glazbu dodijeljena je Darku Beroviću za skladbu Plavi
cvijetak koju su na festivalu izveli Ivica Hršak
i Renata Kos.
Treće festivalske večeri od zabavnih skladbi
radijski slušatelji najviše glasova daju Meliti Bručić i pjesmi I da
hoću ne mogu, slijedi
Mirko Švenda Žiga i
pjesma Moj živote te
Damir Kovačiček i pje-
GLAS ZAGORJA
sma Kiša pada. Melita najviše glasova
dobiva i od stručnog suda potom slijedi pjesma Skitnica Adalberta Turnera
Jucija, te Mirko Švenda Žiga. Posjetitelji u dvorani najviše glasova daju Adalbertu Turneru Juciju potom Ivi Ranogajec za pjesmu Dobre jutre mama i
treće Rajku Suhodolčanu za pjesmu
Zbog ljubavi. Urednici radijskih postaja najviše glasova daju Meliti Bručić.
Nagrada za najbolji tekst dodijeljena
je Željku Pavičiću za tekst pjesme Fala
ti mati koju je izvela grupa San, a nagrada za najbolju glazbu Ivici Pepelku
za skladbu Najljepši refren koju je na
festivalu izveo Tomislav Šantek.
ZANIMLJIVOSTI
01. SRPNJA 2011.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
GLAS ZAGORJA
69
TZ KRAPINA
01. SRPNJA 2011.
Noć krapinskog pračovjeka
Ljeto u Krapini
7. kolovoza 2011.
Purgerska nedjelja
- Žive slike: vatrogasci sa svojim
kolima, ljekarnik, sladoledar,
pekar, fotograf, bečke kočije,
slikar, notar…
- Udruga stari zanati Koprivnica
- Sajam ljekovitog bilja i eteričnih ulja
- GD CK Krapina - povijesni prikaz
- Kako se nekad govorilo, pozdravljalo i ophodilo u Krapini
- Klošter kiflini - novi slastičarski
proizvod
- Zabavni program - Podvinčani
21 sat Predstava Remetinec,
Remetinec
14. kolovoza 2011.
Krapina iz davnina
- Legenda Čeh, Leh, Meh i sestra Vilina
- Crna kraljica
- Ljudevit Gaj
- Udruga Ognjeni mač, vitezovi,
logor i način života u srednjem
vijeku
70
- Sokolar i radionica izrade
predmeta od drveta inspirirani
srednjim vijekom
- Predstava za djecu
- Kneippovo lječilište
- Zabavni program - Črleni
lajbeki
21. kolovoza 2011.
Nedjelja krapinskog
pračovjeka
- Kostimirani Pračovjeki
- Radionica Pračovjek
- Mladen Kušec Mitovi i legende
- predstavljanje nove knjige
- Roštiljada
- Predstava za djecu
- Zabavni program - Fakini
28. kolovoza 2011.
Etno nedjelja
- Sajam starina i nošnji
- Štruklijada
- Vatrogasci nekada i danas
- Zabavni program - Kavaliri
- 21 sat Dnevnik ružičaste TV predstava KUD-a Krapina
U Krapini je pokrenuta još jedna Ipak, kruna večeri bilo je natjecanje
turističko-zabavna manifestacija. O u pripremanju roštilja - toga vjeročemu je riječ? Kako se u posljednje jatno najstarijeg jela koje je na mevrijeme u ovom starodrevnom gra- niju još od pračovjekovih vremena.
du gotovo ništa ne događa u znaku Koliko su bili ukusni praražnjići ili
Čeha, Leha i Meha, nije teško po- prakotleti, to ne znamo, ali ono što
goditi da je to zanimljivo događanje znamo to je da je za najbolje današbilo na Hušnjakovom - na Nalazištu nje pekače roštilja proglašena ekipa
pračovjeka. Za manifestaciju Noć koju su predvodili Valent i Đek (nije
krapinskog pračovjeka, kako god to potrebno napominjati da je riječ o
čudno zvučalo, izabran je najduži Kišuru i Suhodolčanu, jer se to i bez
toga zna). Na kraju treba reći da su
dan u godini - 21. lipnja.
Nova turistička manifestacija, koju pokrovitelji ove manifestacije bili:
organizira Udruga Krapinski nean- Grad Krapina, Turistička zajednica
dertalci - Pleme špiljskog medvjeda, grada Krapine, Muzej krapinskih nepočela je u rano poslijepodne igrao- andertalaca i Restoran Neandertal
nicom za djecu. Što je vrijeme više pub. (D. K.)
odmicalo, slijedile su razne
prezentacije
života neandertalaca, od
paljenja vatre
kresanjem kamena, pripremanja roštilja,
pa do koncerta grupe Smooth. Ukratko
rečeno, bilo je
Dok su jedni kresanjem kamena palili
svega pomavatru, drugi su uživali u pokazivanju
lo - zanimljivo
pračovječanske mode
za sve uzraste.
GLAS ZAGORJA
TZ KRAPINA
01. SRPNJA 2011.
Da se malo našalimo - ovo nikako ne
može kandidirati za zeleni cvijet
i
n
e
l
u
k
ts
m
li
o
V
e
Z
–
t
e
j
vi
c
va
r
H
Povjerenstvo Turističke zajednice
Krapinsko-zagorske županije u sastavu: dipl. ing. agr. Dijana Klasić i
Mirjana Gradečak, te Sanja Škrinjar,
direktorica TZ KZŽ, obišlo je teren i
utvrdilo prijedlog kandidata za nagradu akcije Zeleni cvijet 2011. na
razini Hrvatske.
U kategoriji A - Uređenost mjesta kao
cjeline (mjesta do pet tisuća stanovnika)
kandidirani su: Općina Stubičke Toplice,
te gradovi Donja Stubica i Krapina.
U kategoriji B - pojedinačni elementi:
Park Maksimilijana Vrhovca s Betlehemskom spiljom - Stubičke Toplice,
Park Jure Stubičanca - Donja Stubica i
Park Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju Krapinske Toplice.
U kategoriji Okućnica, okućnice obitelji: Hrčić - Drempetić - Donja Stubica,
Đurđica Mesarić - Hum na Sutli i Biserke Milički - Marija Bistrica.
U kategoriji balkoni - balkon obitelji:
Brna, Krapina, Stele Gljivar - Donja
GLAS ZAGORJA
Stubica i Branke Dajak - Oroslavje.
U kategoriji suvenira: zagorski tradicijski ručnik - proizvođač TZ Grada
Donja Stubica, Krapinski sudec - autor
i proizvođač Siniša Laginja, Toplička
eko-torbica, tradicijski suvenir autora
i proizvođača Udruge Hrvatska žena
Stubičke Toplice.
U kategoriji turistička ponuda ili zanimljivost: Klanječka pelnica - vinoteka,
kušaonica vina i meda - grad Klanjec,
Gupčeva lipa i birtija Pod lipom - Gornja Stubica, Staklarski put - općine
Hum na Sutli.
U kategoriji turistički informativni centar: TI centar - Trg. A. Mihanovića u
Klanjcu i turistički ured - TZ grada Donja Stubica.
Za posebno priznanje za najljepši prilaz
mjestu predlaže se ulaz u grad Klanjec,
a kao najljepša cvjetna kompozicija
Ruže u ružama Ivanke Kokot iz Zlatar
Bistrice. S koliko uspješnosti se u ovu akciju
uključio grad Krapina, svatko neka
presudi sam.
No, oni koji smatraju da su možda
zaobiđeni, mogu se javiti u Turističku zajednicu Grada Krapine. Njihove
okućnice, balkoni ili poslovni prostori
mogu još uvijek kandidirati za neku od
nagrada koje će se dodjeljivati, već tradicionalno, kako nam je rekla Nedjeljka
Vodolšak, direktorica gradske Turističke zajednice, prilikom obilježavanja
dana grada Krapine. (D. K.)
71
01. SRPNJA 2011.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
m
o
n
d
e
j
Bilo
Davno, davno prije dolaska neandertalca u novu postojbinu podno Hušnjakova, vrhovi današnjih zagorskih gora izvirivali su iz prostranstva Panonskog mora. Dokaz su tome fosilni ostaci i
nalazi širom Zagorja. Do sad najbogatije otkriveno nalazište fosilne flore i faune je lokalitet Plavinka, u prošlom stoljeću kop pijeska, u Humu Zaboèkom, s najbrojnijom zajednicom školjkaša
i preko 50 vrsta i podvrsta puževa. Èesti su i ostaci rakova - ostrakoda, doduše mikroskopskih
dimenzija, ali evidentni. Najznaèajniji fosilni školjkaš naðen na Plavinki svakako je Congeria
rhomboidea alata - živući prije 6 milijuna godina na pješèanom dnu priobalja Panonskog mora.
U istoj zajednici živjeli su još mnogi školjkaši i brojni puževi, izumrli nestankom Panonskog
mora, a njihovi srodnici danas žive u slatkovodnim i boèatim jezerima.
Više o tome moglo se saznati na
zanimljivom predavanju doc. dr. sc.
Marijana Kovačića s Mineraloškopetrografskog zavoda i dr. sc. Davora Vrsaljka, kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, uoči terenske
radionice na lokalitetu Plavinka gdje
su učenici osnovne škole iz Zaboka
istraživali fosile. Tog, zadnjeg dana
svibnja, u sklopu projekta prezentacije geološki vrijednih lokaliteta
KZŽ, u organizaciji Javne ustanove
za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima Krapinsko-zagorske
županije, predstavljena je edukativno-informativna tabla Fosili Panonskog mora u Humu Zabočkom, kao
rezultat suradnje i zajedničkog projekta Javne ustanove i Mineraloškopetrografskog zavoda Geološkog
odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Tabla je
ilustrirana najznačajnijim fosilnim
nalazima, s dvojezičnim opisom, na
hrvatskom i engleskom jeziku. To je
još jedna u nizu edukativno-infor-
Kao što i priliči sadržaju događanja i vremenu štednje zemnog blaga, župan je na
manifestaciju stigao najekološkijim vozilom - biciklom i sa zanimanjem proučio
sadržaj table koja će postati odredište školskih izleta i svojevrsna turistička atrakcija.
mativnih tabli
s ciljem valorizacije prirodnih
i geoloških vrijednosti Zagorja
postavljenih u
kratkom vremenu djelovanja
Javne ustanove.
Projekt je predstavio ravnatelj
Javne ustanove Ivan Ištok, a
tablu je otkrio
župan Krapins ko - z a g o r s ke
županije Siniša
Hajdaš Dončić,
uz prigodni program zabočkih i
radobojskih ku- Mladi biolozi OŠ iz Zaboka na državnim natjecanjima iz biologije
osvajaju najbolja mjesta, a prvi su i kad treba kopati. Njihovi nalazi
buraša.
Lokalitet Plavin- školjkaša: Congeria balathonica, croatica, zagrabiense, gnezdai,
Lymnocardium zagrabiense…, te puževa Melanopsis
ka prethodno triangularis,
decolata, Lymnyea sp.… izazvali su oduševljenje sudionika radionice
su zajedničkim i voditeljice, prof. biologije, Božene Dragčević. Brojne generacije
snagama uredili zabočkih osnovnoškolaca pamtit će nastavu biologije u prirodi s
kuburaši zaboč- prof. Dragčević, zaljubljene u svoj životni poziv i prirodu.
kog društva Grof
Kulmer, Javna
ustanova i Komunalno poduzeće Pla- može poslužiti školarcima za zanivinka iz Zaboka. Govoreći o vrijed- mljive sate izvan razredne nastave,
nosti nalaza, lokalitet treba navesti i napomenuo je gradonačelnik Zabokao turističku atrakciju, a osim toga, ka Ivan Hanžek.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. SRPNJA 2011.
e
r
o
m
o
jedn
Sufinanciranje energetski
učinkovite stolarije
Život je kao vrt – lijep
je koliko ga njeguješ
Koliko zbilje ima u tome, mogla
bi pričati obitelj Vrančić Danice i
Mladena iz Jakuševca. Vrt odaje
brižne ruke, razumijevanje potreba svake biljke, primjenu iskustva naslijeđenog generacijama.
U dnu vrta grm kopriva, za čaj i
zaštitu biljaka: nema tu kemije,
osim biljnih pripravaka. U vrtu i
voćnjaku vlada sklad suživota. Uz
gredice pune zdravog povrća nepotreban je odlazak u trgovinu,
ostane dovoljno i za zimnicu, a
podijeli se i sa susjedima. Zemlja
vraća uložen trud, ali taj trud
gospođi Danici ne predstavlja
zamor, ona to voli. Voli iz dana u
dan zamijetiti promjenu u rastu
svojih biljaka, a to je, kaže, očigledno. Zemlja vraća, ne samo plodovima, već i zdravljem, zadovoljstvom
i mirom, dobrim vibracijama, u vrtu
i pod krovom doma skladne obitelji
Vrančić. (D. H.)
Župan krapinsko-zagorski
Siniša Hajdaš Dončić, uručio je 14 vrijednosnih kupona korisnicima sredstava
za sufinanciranje mjera
energetske učinkovitosti na
stambenim objektima u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Tim kuponima domaćinstva
ostvaruju pravo do 12 tisuća
kuna za sufinanciranje troškova izgradnje, odnosno
sanaciju vanjske ovojnice
objekata s energetski učinkovitijim
rješenjem. Jednako tako potiče
se ugradnju energetski učinkovite
vanjske stolarije do 6 tisuća kuna
po kućanstvu.
Odaziv na ovaj natječaj govori da su
građani prepoznali napore Županije
u ovom području. No, zahtjevi iz tri
jedinice lokalne samouprave, koje
se nisu uključile u sufinanciranje
ovog projekta morali su biti odbijeni, a čime im je, nažalost, onemogućeno dobivanje županijske subvencije, rečeno je prilikom javnog
uručivanja kupona onima koji su
ispunili uvjete natječaja. (D. K.)
Potraga za zlatovranom
Iako popraćena visokom nagradom,
potjernica za zlatovranom u Zagorju
nema uspješnog ishoda. Kako bi pomogli u traganju, članovi prijateljske
udruge Zlatovrana iz austrijske pokrajine Štajerske,
pomažu zagorskim ekolozima
informacijama
o
kretanju.
Naime, formirana je mreža
udruga u svim
zemljama u kojima ta lijepa
ptica još obitava, prate se njene migracije, od Crnomorskih obala, preko
Rumunjske, Mađarske, Slovenije do
Austrije, tako da se skoro svakodnevno zna o njenom napredovanju pre-
ma sjevernim ljetnim obitavalištima.
Sredinom travnja zlatovrane su bile u
preletu najsjevernijeg dijela Zagorja,
a tih dana registriran je i njihov dolazak u Prekmurje. U Štajersku ih je stiglo svega 12, gdje
su odmah zaposjele prošlogodišnje
kućice. Prema riječima predsjednika
austrijske udruge
mr. Bernarda Wiesera, ovih dana
su maksimalno zaposlene brigom o
mladuncima, manje na oprezu - i sad
je najbolje vrijeme za hvatanje objektivom. Možda ova fotografija ipak
nekog podsjeti da je vidio ptičicu baš
takvih boja!
IZ DRUGOG KUTA
01. SRPNJA 2011.
Jedanput je Miroslav Krleža napisao
da je čovjek uznemiren trajno. Štošta
ga može iznevjeriti, onemoćati, napustiti. Zašto je tako teško u ljudskom
životu (iz)naći mir? Naime, svugdje
nam neprestano pada iz ruku kao beznačajni komad tkanine iz starinskog
ormara. Od riječi mira počesto (čim
posegnemo za zahrđalim bravama),
ostaje samo neki prigušeni odjek,
kojega blijedo prepoznajemo u kuloarima naše svijesti. Urbana džungla
(riječima Vjekoslava Bajsića), razjarena svita, bjesomučna jaguarska borba
za kojom kovanicom više u džepu, na
nekom skrivenom računu… To je, nažalost, identitet našeg razvodnjenog
vremena. Zbunjeni čovjek u takvom
kaotičnom univerzumu, pristaje biti
slijepi poslušnik, tek još jedna suluda
odabrana žrtva gutačima krhkih ljudskih duša. Ima li lijeka u ovome danu
takvim tegobama? Kako se othrvati
takvim pogubnim procesima za zdravi
dive Boke nostre, tankoćutno biće koje
sebedarno otvara svoja ticala duše (E.
Pound, Poklonstvo Sekstu Properciju),
može upiti neizbrisive metahistorijske
grumene nerijetko prešućivane velebne bokeljske povijesti. Mada svjedoci
izrađenih bokeljskih ruku, koje svakodnevno nabasali prolaznik može nehotice susresti, naposljetku prepoznati u
svakome procijepu zidina, svakome naizgled prepoznatljivom zvoniku, blagim
sunčevim oblicima rozetama, pokojim
preostalim raznobojnim vitrajima, polupraznim bocunima grimizne kapljice
pitka vina… Upravo sam tražeći izdan-
nešto vrijedno od oltara svojih predaka. Potom, povrh sv. Ilije, niukoliko se
ne smije zametnuti ni ušutjeli stražar
sa svojim istaknutim mjestom ponad
modrog mora Boke - sv. Vid na 400tinjak metara, gdje također postoji
lijepi urezani križ u stijenama iz nekih
drugih prijašnjih vremena. Zavazda je
naš čovjek ostavljao zapise o svojoj
prisutnosti, pa se tako ta neumoljiva
snažna poruka može iščitati iz komada
hrapave stijene, iz neuglednog bisera
Hrvatskog pletera… Potom, mogu se
razuvidjeti na Gospi od Anđela iz 16.
st. na njenim anđeoskim verigama,
jući svoje davno položene pomorske
zavjete, prestravljena srca na palubama daleko prekooceanskih plovidbi…
Mada dok god postoji živa riječ nekog
sumanuta pera, ijedno pohabano slikarsko platno, plave cantate bokeljskih noćiju… ijedno lastvansko čeljade
koje zbori riječima svojih bogdašićkih
majki i otaca… Nepokolebani duh Croata i njihova tisućljetna svetišta i sada
uznosito kao bedemi čuvari bokeljskog
naroda nikada neće niti napuštena,
pripuštena zubu vremena, vandalskim
hordama iz nekih neznanih krajeva…
Nađoh svoj kutak mirnoće u jednoj
U lepetanskim
verigama Boke Nostre
povodom (raz)otkrivanja križa iz VI. stoljeća,
(iz)nalaska komada hrvatskog pletera iz IX. stoljeća., mjesto Lepetani, općina Tivat, Boka kotorska
smisao svojih nezaustavljivo protječućih rijeka života…
No, pokatkada se može pronaći oaza
mira u srcu. U crkvama naših pređašnjih graditelja - ljude koje nazivamo našim vrlim precima, u njihovim zaustavljenim brojčanicima vremenita usuda,
samozatajno prebivaju iskre svjetlosti,
nenadani trenutci smiraja. Na mnogim mističnim mjestima (bez prava
zaboravljena Edena), naše čudesne
74
ke čarobne ljepote (su)sreo na Vrmcu
nedirnuto carstvo pitome vojske žutih
travki, isprepletenih gorskih stabala
koje se nježno prožimlju sa starima
austro-ugarskim utvrdama… Nadalje,
čuvši za staru (porušenu) crkvicu sv. Ilije krenuo sam put prema Većem brdu,
ne bi li ponekako razotkrio dječačke
slutnje o nekim već stoljećima ljudskim
zjenicama skrivenim mjestašcima, gdje
su nekoć obitavale dobrohotne ljudske
duše. I upravo tamo negdje penjući
se s Draganom Bažigetijem (svojim
vjernim poznavateljem svih tajni ovih
gurnutih u zaborav konačišta), hotimično tražeći tek jednu u tome trenutku neprocjenjivu čašu izvorske vode
- valjda opet slučajno pognuvši pogled
- zagledah se u neki od oka bezlični komad kamena - Hrvatski pleter iz prve
četvrtine devetog stoljeća… Ono što je
grandiozni san svakog znatiželjnog arheloga, dopade mi neprikosnoveno zadovoljstvo koje se ovakvome slučajno
nabasanom putniku nadaje - sačuvati
dviju nekoć zajedničkim bićem Croata
spojenim (danas, nažalost, razdijeljenim) obalama, neki drevni brojevi… i
sada tek netom usplamtjele svijeće u
središnjoj crkvici u
prisjećanja na pomorske duše Stoliva, Perasta, Kotora,
Prčnja… Špiljara….
Slijedeći zapodjenutu misao, uznastojao sam tihom
mišlju i otvorenim
srcem, raskriljenom
dušom i zemljanim
tijelom kročiti zaraslim stjenovitim stazama, uskim tjesnacima kotorsko-risanskog zaliva, tek
onako u svome prigradskom neznanju
zagrebačkih Ilica - slijediti Verige svojih
pređašnjih Očeva, malčice sakupiti u
jedan nerijetko nezamjetljivi dio sebe,
ono što se ne smije zaboraviti… kao
što su danas, primjerice, mnogi zaboravili Gospu od Oriza, time zaboravlja-
GLAS ZAGORJA
Piše
Dražen Zetić
drazen_zetic@net.hr
pomorskoj crkvici sv. Antuna iz 1760.
godine, boraveći u kanonici ispunjenoj
dahom starosti, zelenih škura, okružen
grobovima davno izbrisanih imena,
gledah noću odsjaje bokeljska mjeseca
na licima latica legija probuđenih oleandara. Zaista, zaboravljeni raj Boka je
mjesto gdje čovjek može susresti sama
Sebe. Gdje može izliječiti svoje usplamtjelo srce… za ponadati se da će biti još
zvonara koji će zvoniti… momaka, djeva
koji će ponosno nositi bokeljsku nošnju
svojih pređašnjih Croata…