Godina VIII. Broj 88 1. siječnja 2012.
Cijena 3 kn
REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN
Sretan Božić i blagoslovljena
nova 2012. godina!
PAHULJICE
Pahuljice padaju,
Ni ih niti ćut,
Da bu našem Božiću
Tih i mehek put.
Da mu v lugu kmičnomu
Cesta se sveti,
Kad bu nosil vnogomu,
Kaj si on želi.
Če bi rekel Božiću,
Kaj želim si ja,
Rekel bi, naj vsakomu
Puno srca da.
Da bu narod narodu
Kak i bratu brat,
I da zadovolen bu,
Jenput i Hrvat.
Dragutin Domjanić
ISSN 1848-0004
Mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački:
Uzrok svih kriza je u čovjeku koji
sebe stavlja na mjesto Boga
Sretan Božić i uspješnu novu 2012. godinu
Sretan Božić
i uspješnu novu 2012. godinu
želi vam
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Urednički kolegij:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika
Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec,
Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja
Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job,
Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica
12
• Vanjski suradnici:
Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj,
Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica,
Ana Kruhak
• Fotograf:
Dražen Zetić
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
Telefon: 049 370 190
E-mail: glas-zagorja@glas-zagorja.hr
• Nakladnik:
Glas Zagorja d.o.o.
Krapina, Ivana Rendića 15
• Direktor
SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ
Vlada Zorana Milanovića postavit će najkvalitetnije ljude
koje Hrvatska poznaje, a koji su, a što je iznimno važno, spremni i politički odgovarati hrvatskim građanima za rezultate
svoga rada.
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
ANĐELKO TOPOLOVEC
Ne želim biti saborski zastupnik koji će kad prođe naplatne
kućice u Zaprešiću zaboraviti od kud dolazi, te tko su ljudi
koji su mu dali svoje povjerenje da se izbori za njih.
DUPLERICA: Strahinjčica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34-35
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
UMJETNIČKA RADIONICA
Mirko Kolar - Denes ni na robiji nije tak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54-55
SPORT
Siniša Horvat - U društvu jastrebova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
ZANIMLJIVOSTI
FELJTON - Bitka za Antunovac 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59
ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Žučni kamenci . . . . . . . . . . . 61
KOZMETIKA - Niste zadovoljni svojim izgledom? . . . . . . . . . . . . . . . 61
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
TZ KRAPINA - Krapinske zelene oaze. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
48
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. VELJAČE
2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-47
INTERVJU:
Vid Balog - Nema Hrvatske bez Zagoraca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
IN MEMORIAM: Vera Hubicki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
U spomen na pokojnog župnika župe Jesenje vlč. Ivicu Košutića . . . 53
44
Branimir Gregurović
• Grafička priprema i tisak:
INTERVJU:
Vjekoslav Huzjak - Uzrok svih kriza je u čovjeku
koji sebe stavlja na mjesto Boga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
PORTRET GOSPODARSTVENIKA:
Zoran Horvat - Svježije od svježeg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA: Upravljanje projektnim
ciklusom - radionice za razvoj ljudskih potencijala . . . . . . . . . . . . . . 10
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
INTERVJU:
Siniša Hajdaš Dončić - U novu s planovima i optimizmom . . . . . . . . 12
Zdravko Mršić - Referendum . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
KULTURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46-47
• Marketing:
Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki
marketing@glas-zagorja.hr
AKTUALNO
ZELENA ŠKRINJA
VID BALOG
Pozicija Zagoraca – uspjeli su se izboriti za svoje postojanje.
Sigurno su Zagorci nešto bez čega Hrvatska ne postoji… Imamo jednu kvalitetu koju nam uporno podastiru kao manu,
a to je da se znamo zafrkavati na svoj račun. Taj život koji
imamo, a nije da imamo puno vremena, to trebamo proživjeti u veselju.
GLAS ZAGORJA
broj 88
Povratak Suncu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
I učiteljice trebaju učiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Pet godina Japice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Božić je... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Božikovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3
INTERVJU
01. SIJEČNJA 2012.
Mons. VJEKOSLAV HUZJAK,
biskup bjelovarsko-križevački
Uzrok svih kriza je
u čovjeku koji sebe
stavlja na mjesto Boga
Osobno me uvijek veseli kad mogu s ljudima uspostaviti normalan ljudski odnos i pokazati zapravo da je Crkva tu za čovjeka, da sam ja tu kao biskup došao ne radi sebe, nego radi ljudi i
naroda na teritoriju biskupije. To su stvari koje čovjeka uvijek vesele, a osobito me kao biskupa
veseli kad ljudi doživljavaju Crkvu kao dar njima i za njih.
4
GLAS ZAGORJA
broj 88
INTERVJU
Mons. Vjekoslav Huzjak, biskup
bjelovarsko-križevački, rođen je
25. veljače 1960. godine u Jalžabetu u Varaždinskoj biskupiji.
Nakon osnovne škole u Jalžabetu
odlazi u Zagreb gdje završava klasičnu gimnaziju u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje
svećenika 1979. godine. Godine
1980. stupa u Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište u Zagrebu i
upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1986. godine, po
rukama blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića. Do 1991. godine vrši službu kapelana u župi
i Hrvatskome nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, a od 1991. do 1993.
godine službu upravitelja župe
Savica-Šanci u Zagrebu. Godine
1993. odlazi na poslijediplomski
studij u Rim gdje je na Papinskome orijentalnom institutu 2002.
godine doktorirao tezom Teološko-duhovna vizija kulture u
naučavanju pape Ivana Pavla II.
koje se odnosi na kršćanski Istok.
Od 1999. godine vrši službu glavnog tajnika Hrvatske biskupske
konferencije sve do biskupskog
imenovanja 5. prosinca 2009.
godine.
Papa Benedikt XVI. bulom
De maiore spirituali bono,
od 5. prosinca 2009., uspostavio
je Bjelovarsko-križevačku biskupiju. Gospodine Biskupe, kako
ste doživjeli svoje imenovanje
biskupom te biskupije?
Prošle su dvije godine otkad je
Papa Benedikt VI. uspostavio
našu Bjelovarsko-križevačku biskupiju, odijelivši je od teritorija
Zagrebačke nadbiskupije. Svoje sam imenovanje doživio kao
jedno novo crkveno poslanje, u
01. SIJEČNJA 2012.
novoj biskupiji među narodom
Božjim koji vjeruje i koji se nada.
Organizirati biskupiju nije jednostavan izazov, jer premda već
postoji crkveni život organiziran
po župama, uspostavom nove biskupije dobiva se novo značenje,
novi ustroj, dakle sve ono što biskupija ima kao institucija. Radi se
o velikom novumu i za sam grad
Bjelovar koji postaje centrom
biskupije. Potrebno je na svim
razinama izgrađivat svijest ljudi
o tome da imaju biskupiju, da
je biskupija jedno novo crkveno
događanje, ali ne samo crkveno,
nego i puno šire, kulturno događanje. Iskustva s osnivanjem novih biskupija, poput Varaždinske,
pokazuju da se sa stvarnošću
biskupije događa novi zamah na
svim poljima društvenog života.
nije jednostavno ni lako. Nastojim poslanje koje sam primio od
Crkve izvršiti onako kako najbolje
mogu i znam.
Biskupija je ove godine
proslavila drugu godinu.
Kakva iskustva imate iz dosadašnje povijesti biskupije?
Kao biskup obišao sam u prvoj
godini cijelu biskupiju, sve župe
dijeleći sakrament krizme ili pak
prisutnošću, predvodeći mise,
proštenja ili neka druga slavlja.
Moje je iskustvo da su ljudi koji
su vjernici i blizu crkve, a takva
je većina ljudi na teritoriju biskupije, radosni i sretni što su dobili biskupiju. Svećenici također
stvaraju jedno novo zajedništvo,
svećeničko zajedništvo na teritoriju biskupije koji je puno manji
od Zagrebačke, ali to je na neki

acije pa sad donosimo rješenja
koja će u budućnosti značiti život
biskupije.


Budući da sam kao svećenik dolazio na ispomoć svom prijatelju
svećeniku u Bjelovar imao sam
prilike upoznati situaciju tako
da nisam došao u nepoznato,
no, kao što sam rekao, ovo je za
mene veliki izazov i zasigurno
način prednost zato jer se svi
međusobno dobro poznajemo
pa možemo rješavati pitanja i
zadatke puno izravnije, i puno
intimnije nego što je to u velikom sustavu. To stvara ponekad
poteškoće poput nedostatka
prostora. Sada živimo u prilično
skučenom župnom prostoru, no
s vremenom ćemo i to riješiti.
Ja ću učiniti koliko budem mogao, a tko dođe iza mene učinit
će dalje. Čovjek se ne treba opterećivati iznad svojih granica i
mogućnosti ili kao da bi on bio
jedini koji to može i mora. Moje
je iskustvo iz dosadašnje povijesti biskupije vrlo lijepo, a kao
što sam napomenuo, stvarnost
nove biskupije velika je pomoć i
samim vjernicima koji sad svoje
probleme mogu rješavati brže i
kvalitetnije. U ove dvije godine
kako sam biskup, upoznali smo
manje-više sva pitanja i sve situ-
GLAS ZAGORJA
broj 88
Odgoj djece i mladeži
osobito mi je na srcu
Zasigurno kao biskup imate veliku odgovornost,
ali i osobne želje što biste kao
biskup htjeli učiniti za vjernike
biskupije i samu biskupiju?
Puno ima stvari koje bi trebalo
učiniti, a s druge strane i samo
vrijeme u kojem živimo pred nas
stavlja velike zahtjeve. Ponajprije
mislim na ljude i mentalitet vremena u kojem živimo, a koji u
materijalnome vidi svrhu svega.
Takav mentalitet je pogrešan i
razara čovjeka. Bez materijalnoga se, istina, ne može živjeti, ali
ono ne može biti najbitnija stvar
u čovjekovu životu. U tom smislu
odgoj djece i mladeži osobito mi
je na srcu. Dakle, da se mladim
ljudima, mladim generacijama
nastoje usaditi one vrijednosti
koje su trajne i koje životu mogu
donijeti napredak. Da se pomogne mladim ljudima u razvoju
autentične ljudskosti i svih onih
darova i potencijala koje im je
dragi Bog dao kao darove koje
nose u sebi u svome životu. Obitelj je temeljna jedinica crkve i
društva, to je crkva u malom. Na
području obiteljskog pastorala,
naravno, treba učiniti puno da bi
obitelji bile stabilnije i da bi bile
otvorene onim vrijednostima
koje mogu i njima samima, dakle
i roditeljima i djeci omogućiti,
osigurati, jedan lijep bogat i dubok život u vjeri koji zapravo znači razvoj svega onog što čovjek
jest. Često se o toj problematici
govori kao da su rješenja koja Crkva nudi zastarjela, ali čovjek koliko god se mijenjao, njegova bit
5
INTERVJU
01. SIJEČNJA 2012.
ostaje nepromijenjena tako da
ono što Crkva naučava kao poruku čovjeku, a to je poruka Božjeg
silaska među ljude kako bi čovjek
sam postao Božjim, predstavlja
autentičnu sliku o čovjeku. Jer
čovjek je dijete Božje.
U tom smislu kada promatramo
situaciju u svijetu i u Hrvatskoj,
ne možemo ne zamijetiti koliko
je čovjek u opasnosti. Sjećam se
svoga profesora s fakulteta Vjekoslava Bajsića koji je jednom rekao: „Kad čovjek kaže da je svijet
loš, rekao je glupost, jer što je to
u svijetu loše? Loše ili dobro može
biti jedino čovjek.“ Dakle svijet i
čovjek su onoliko dobri koliko je
dobar čovjek, koliko je otvoren za
trajne vrijednosti, za ljubav, a ne
sebičnost. U tom smislu Crkva je
tu zbog čovjeka da mu pomogne
slijediti pravi put. S druge strane,
čovjek je i put Crkvi, što je naglasio
već i Drugi vatikanski sabor. Kao
što pjevamo u božićnoj pjesmi - S
neba siđe dolje radi čovjeka. Nije
Bog postao čovjekom da bi se kao
turist divio svojim kreacijama, već
zato da spasi čovjeka, istog tog čovjeka koga je stvorio i koga ljubi.
Što vas posebno veseli i
nadahnjuje u zasigurno
ponekad i teškim situacijama?
Ono što svećenika ili biskupa uvijek veseli jest da Crkva živi ispunjenim životom. To znači da Crkva
vrši dosljedno svoje poslanje u narodu i da vrši svoje poslanje u svijetu kojem je poslana. Kad vidim
da negdje župa živi intenzivnim i
iskrenim crkvenim životom, gdje
ljudi mole, primaju sakramente,
gdje je svećenik s ljudima blizak,
gdje su ljudi zadovoljni… mene
to veseli. Veseli me umjetnost,
veseli me kad nešto lijepo vidim,
pročitam, kad mogu učiniti nešto
dobra za svakoga čovjeka kojega
susretnem. Osobno me uvijek
veseli kad mogu s ljudima uspostaviti normalan ljudski odnos i
pokazati zapravo da je Crkva tu za
čovjeka, da sam ja tu zapravo kao
biskup došao ne radi sebe, nego
radi ljudi i naroda na teritoriju biskupije. To su stvari koje čovjeka
uvijek vesele, a osobito me kao
biskupa veseli kad ljudi doživljavaju Crkvu kao dar njima i za njih.
te krize koje opterećuju današnje društvo i koji su im uzroci?
Uzrok krize uvijek je u čovjeku.
Dakle, kriza nije uzrokovana nekim vanjskim elementom, jer
Bog kad je stvorio svijet dao ga
je čovjeku da ga podloži sebi, a
podložiti svijet sebi znači staviti
ga u funkciju čovjeka. No, kad
god stvari prevladaju nad čovjekom, svijet ulazi u krizu. U ovom
povijesnom trenutku društva,
novac je postao vredniji od čovjeka i zato i jest u prvom planu
financijska kriza. Kriza ne proizla-
Boga. Čovjekova želja da sam
sebe stavi na mjesto Boga. Bez
Boga čovjek ne može graditi
budućnost. Svojim svećenicima
znam puno puta reći, ljudi moji
naša sigurnost, moja sigurnost
kao biskupa, kao svećenika, ne
može biti u novcu. ona je u Bogu,
u Crkvi, svi mi zajedno jedni drugima jesmo sigurnost.
Nema izlaska iz krize bez liječenja tih dvaju glavnih uzroka. S
jedne strane moramo svi preispitati svoj odnos spram Boga
i vječnih vrijednosti, a s druge

Iz krize se uvijek izlazilo
radom koji čovjeka afirmira i
potvrđuje kao osobu

Kako ocjenjujete trenutačnu društvenu situaciju u
svijetu i Hrvatskoj? Kako vi vidi-
6
da je rad za uskrsnuće čovjeka,
dakle, ne samo za njegovu afirmaciju dok je na zemlji, nego za
njegovu vječnost. Radom čovjek
daje pečat, duhovni pečat svijetu u kojem jesmo, jer ako svijet
trpi od nedostatka duhovnih
vrijednosti, onda to znači da duhovne vrijednosti nisu ostvarene
u čovjeku. Tako da radom prije
svega čovjek pridonosi svijesti o
vlastitom dostojanstvu i mogućnostima.
Koje vas uspomene vežu
uz Zagorje, čega se rado
sjetite?
Bio sam pet godina kapelan u
Mariji Bistrici i taj boravak tamo
za mene je privilegirano vrijeme.
Biti tamo u našem nacionalnom
svetištu Majke Božje Bistričke,
svjedočiti događanjima i susretima između našega naroda i
Marije, naše Nebeske majke koju
slavimo kao kraljicu Hrvata, to
bogatstvo vjere koje sam tamo
doživio uz hodočasnike, ispovijedajući ih, slušajući ih, moleći i
pjevajući s njima, gledajući njihova lica ozarena nadom s pouzdanjem u Nebesku Majku Mariju,
to je nešto nezaboravno i doista
milosno. Zagorje sam u pet godina svog službovanja cijelo obišao. Zagorje je ponajprije lijepo.
To je kraj koji je, kako bi čovjek
rekao, duša našega naroda. Ima
ogromno blago, od prekasnih crkava do blagih i dobrih ljudi. Moj
boravak u Zagorju uvijek će ostati poseban, na neki način, prva
ljubav mojeg svećeničkog života.

Božić je blagdan nade, jer Bog
pokazuje čovjeku da nije sam
nego da je On s nama
Ono što svećenika ili biskupa uvijek veseli
jest da Crkva živi ispunjenim životom.
To znači da Crkva vrši dosljedno svoje
poslanje u narodu i da vrši svoje poslanje
u svijetu kojem je poslana.
zi sama iz sebe, nego iz čovjekova
srca, jer ako čovjek u svom životu
i svojim odnosima ne prepoznaje
drugoga čovjeka kao dar, nego
kao sredstvo koje može poslužiti u ostvarenju nekih sebičnih
ciljeva, onda to mora rezultirati
krizom.
S druge strane, kriza je uvijek
posljedica čovjekova bijega od
strane svi moramo prionuti radu,
ne gledajući samo sebično sebe
i svoje interese, nego gledajući
zajedničke interese. Uvijek se iz
krize izlazilo radom, rad čovjeka
afirmira i potvrđuje kao osobu,
potvrđuje njegovo dostojanstvo,
ponos koji mu je Bog dao. Jedan
poljski pisac napisao je pjesmu
posvećenu radu u kojoj se kaže
GLAS ZAGORJA
broj 88

Pred nama je Božić, blagdan koji je, možemo reći,
internacionalno prihvaćen kao
blagdan nade. Koje su glavne
poruke Božića čovjeku?
kad govorim ljudima o Božiću,
uvijek nastojim reći ono što je
bitno i najvažnije. Uz Božić vežemo puno lijepih običaja, prekrasne pjesme, kićenje crkvi, dakle
sve ono što zapravo čovjeka podsjeti na jednu toplinu i blizinu, ali
koga? Tko je taj koga slavimo i zašto to slavimo? Božić je ponajprije silazak Božji među nas ljude.
Bog dolazi po svome Sinu kako bi
svoje dijete čovjeka spasio i dao
mu život u izobilju, kako bi ga
vratio s putova na koje je zalutao.
Štalica ima svoju toplinu i, rekao
bi čovjek, svoju egzotiku, no ona
VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
nije tu radi zabave, nego kako bi
podsjetila na stvarnost čovjekovog života koji je često puta pun
neravnina, a s druge strane kako
bi pokazala da čovjek nije sam,
nego je uz njega Bog koji ga ljubi,
kao što otac ljubi svoje dijete. To
je ta najintimnija poruka Božića
i ako ga tako doživimo, onda on
ima smisla. U suprotnom, Božić
postaje samo još jedan dan za
šoping kako se Božić reklamira
u našem javnom prostoru. Božić
je blagdan nade, ali nade koja
proizlazi iz sigurnosti da je Bog
s nama, a ne neke nade koja bi
se temeljila na obilnom blagdanskom stolu i drugim materijalnim
sigurnostima.
Što za vas osobno znači
Božić i što biste poručili
našim čitateljima?
Božić je, u svjetlu svega ovoga što
sam rekao prije, blagdan Božjeg
silaska čovjeku. Božić je blagdan
radosti u kojem se obitelj nađe
na okupu, jer Bog se rodio u obitelji. Nije se rodio u nekoj osami,
nego okružen obitelji i onima
koji su ga prepoznali, pastirima i
mudracima. Tko nije prepoznao
Boga? Onaj tko je bio sam sebi
dosta i koji su bili u strahu da
će im netko nešto oduzeti. Kao i
tad, i danas ima mnogih koji se
boje Božića. Svijet se, nažalost,
nije umnogome promijenio. Mi
živimo u svijetu u kojemu ljudi
prepoznaju Boga, ili ga ne prepoznaju. Čovjek koji se zatvorio u
sebe, koji je sam sebi dostatan,
teško može prepoznati čovjeka,
a još manje Boga. Božić je blagdan koji budi nadu, ali i savjest,
propituje kakvi su naši odnosi s
Bogom i bližnjim? Poruka Božića
uvijek je poziv. Bog nas zove k
sebi da u svjetlu njegova silaska
vidimo sebe, ali da vidimo i čovjeka kraj sebe.
Za kraj, želim čestitati Božić svima onima do kojih će doprijeti
ova riječ i zaželjeti vam da Božić
doživite u ozračju mira, u ozračju
radosti, zajedništva i ljubavi. Želim vam da u ovom Božiću doživite Boga koji silazi k nama ljudima i koji nas želi dotaknuti kako
bismo živjeli dostojnije svojeg
poziva. Neka novorođeni Kralj,
svojim rođenjem, svakog čovjeka
ispuni milošću i jakošću kako bismo otvorena srca živjeli puninu,
prepoznajući se međusobno kao
djeca Božja, što i jesmo.

PAHULJICE
Pahuljice padaju, / Ni ih niti čut,
Da bu našem Božiću / Tih i mehek put.
Da mu v lugu kmičnomu / Cesta se
sveti,
Kad bu nosil vnogomu, / Kaj si on želi.
Če bi rekel Božiću, / Kaj želim si ja,
Rekel bi, naj vsakomu / Puno srca da.
Da bu narod narodu / Kak i bratu brat,
I da zadovolen bu, / Jenput i Hrvat.
Dragutin Domjanić
Dragi prijatelji!
riznajem da sam sanjar, romantičar, nostalgičar i da se počesto vraćam u prošlost na neke događaje koji
su je obilježili, kako bih u njima našao
utjehu, ili pak smjerokaz za put dalje.
Ponekad su to uspomene na drage ljude koji su se pojavili u mome životu i
P
znatu činjenicu da je u Zagorju uvijek
bilo srca i da su Zagorci ljudi srca.
esmo li kao narod zadovoljniji, pitanje je koje u mnogima danas,
nažalost, izaziva gorčinu. Odgovori
koje bismo pojedinačno mogli dati,
različiti su. Mnogi su izraz očaja, patnje, ali i nepokolebljive nade. Da. To
je isto odlika našeg zagorskog čovjeka
– Zagorci su ljudi nade. I u najtežim
trenucima kadri su zapjevati. Ako poslušate naše zagorske popevke, meni
su one hrana za srce i dušu, uvijek je
prisutna sjeta. Žal za prošlim cajtima
i izgubljenim ljubavima ili pak za trsjem i kleticama koje zaboravljene
odumiru zajedno s našim opustjelim
zagorskim bregima. No, unatoč tom
tugaljivom tonalitetu, ono što je u
svakoj zagorskoj popevki najjači ton,
J
01. SIJEČNJA 2012.
nemilosrdno gazi sve vrijednosti naći
svoje mjesto za osobno ostvarenje. U
tom smislu, čestitke i zahvala svim obnašateljima javnih službi na uspjesima
i žrtvama koje su ugradili kroz svoje
odgovorne službe u ostvarenje uvjeta
za školovanje mladih ljudi.
Želim svim obiteljima da im Novorođeni Kralj dadne snage da nadvladaju
sve sumnje i strahove koji prijete razaranju njihovih obitelji, te hrabrosti da i
dalje budu otvoreni životu i djeci. Bez
obitelji i djece, a popis stanovništva
nam pokazuje da nam Zagorje, nažalost, postaje sve pustije, nema budućnosti. I nije samo u pitanju pustoš prostora, nego pustoš srca, duše. Dijete, a
to zna svaki roditelj, najveći je dar koji
čovjek, muškarac, žena može primiti.
Dječji osmijeh je kadar odagnati sva-
Če bi rekel Božiću,
kaj želim si ja...
Zagorci su ljudi srca i nade. Nade koja se probija kroz
Piše
sve sumnje i boli iz prošlosti. Upravo to je, rekao bih,
Zvonko Franc
glavna odlika zagorskog čovjeka - da je čovjek bu- urednik@glas-zagorja.hr
dućnosti. Da se ne daje zarobiti od prošlosti, nego
da je kadar od nje, ma kako teška bila, učiti, ali je i nadići izgrađujući
svjetliju budućnost.
otišli iz njega. Često razmišljam koji je
smisao tih susreta. Naizgled mi se čini
da se radi o slučajnim doticajima, no
kako starim tako sam sve više siguran
da ništa u životu nije slučajno, da se
sve odvija po planu koji nam se ne otkriva odmah, a neke stvari, događaje i
ljude te njihovo značenje ne uspijemo
otkriti cijeloga života. Pišući uvodnik
ovog blagdanskog broja, prelistao sam
neke stare brojeve Glasa Zagorja. Zato
i ponavljam Domjanićevu pjesmu Pahuljice koju sam u uvodnik stavio i u
prošlogodišnji blagdanski broj.
azmišljam, što se to promijenilo?
Je li nam lanjski Božić donio više
srca? Jesmo li kao narod zadovoljniji?
Jesmo li kao narod poradili na našoj razjedinjenosti? Puno pitanja, ali i odgovora. Listajući stare brojeve Glasa Zagorja, i čitajući priče koje smo objavili,
ne mogu, a da u njima ne vidim tolike
riječi iz srca. Mnoge od objavljenih priča, vaše su djelo, vaše svjedočanstvo
o tome koliko je život velik, koliko nas
nadilazi i koliko je veličanstven ako ga
se stavi u službu dobra. Hvala vam na
tome! Mnogi nam pišete, podržavate
nas i vjerujete u viziju našeg Zagorja
kao mjesta dobrih ljudi za dobre ljude.
To zapravo potvrđuje već dobro po-
R
jest nada. Nada koja se probija kroz
sve sumnje i boli iz prošlosti. Upravo
to je, rekao bih, glavna odlika zagorskog čovjeka – da je čovjek budućnosti; da se ne daje zarobiti od prošlosti,
nego da je kadar od nje, ma kako teška bila, učiti, ali je i nadići izgrađujući
svjetliju budućnost.
pravo ta nada i sposobnost zagorskog čovjeka da nikad ne klone
duhom, daje mi za pravo vjerovati da
smo kadri nadići i sve podjele, oduprijeti se svemu i svakome onome
koji nas želi razjediniti, učiniti od nas
kmetove za svoje sebične interese. Takvih nastojanja je uvijek bilo. Ponekad
su ih svjesno poticali neki političari,
ponekad i mi sami, obični ljudi nasjedajući na razna obećanja. No, kao što
sam napisao, ja vjerujem u našeg zagorskog, hrvatskog čovjeka i znam da
ćemo uspjeti.
Na kraju, vraćam se Domjaniću i njegovoj pjesmi s početka. I ovog Božića
želim da nam svima Božić puno srca
da. Da u novoj 2012. godini nastavimo zajedničkim snagama graditi našu
sadašnjost i budućnost tako da one
budu mjesto dostojno življenja svakog
čovjeka. Da se naši mladi ljudi ne boje
budućnosti i hoće li moći u svijetu koji
U
GLAS ZAGORJA
broj 88
ku bol, svaki strah i dati snagu za svaki
izazov.
Želim vama dragi naši dedeki i babice
da vam Novorođeni Kralj ovog Božića
ispuni srca toplinom i zahvalnošću
vaših najbližih. Vi ste svojim žrtvama
omogućili našu sadašnjost i budućnost. Najmanje što vam mi mlađi možemo dati zauzvrat je zahvalnost. Nitko ne smije biti sam. Društvo koje na
svoje stare gleda kao na teret kojeg se
treba riješiti jer ne proizvodi, a velik je
trošak, bezdušno je društvo osuđeno
na propast.
ragi čitatelji Glasa Zagorja, poštovani podupiratelji, oglašivači, svi koji s
nama dijelite svagdanje životne priče i
omogućavate da se glas o lijepom našem Zagorju čuje, od srca vam hvala!
Svima u osobno i u ime svih koji stvaramo Glas Zagorja želim sretan Božić i
blagoslovljenu novu 2012. godinu!
D
Če bi rekel Božiću,
Kaj želim si ja,
Rekel bi, naj vsakomu
Puno srca da.
Da bu narod narodu
Kak i bratu brat,
I da zadovolen bu,
Jenput i Hrvat.
7
01. SIJEČNJA 2012.
8
PORTRET GOSPODARSTVENIKA
GLAS ZAGORJA
broj 88
PORTRET GOSPODARSTVENIKA
01. SIJEČNJA 2012.
ZORAN HORVAT, direktor i vlasnik tvrtke ZMH Horvat
Danas ima mnogo ljudi koji ne
očekuju dobro iz vremena koje
dolazi. Može biti razlog tome veliko razočaranje, preveliki umor,
ali i uskogrudnost i samodostatnost. I dok je one nepovjerljive
teško razočarati, jer su loše počeli prihvaćati kao normalno, one
druge lako je povrijediti pa prolaze i teške trenutke. Radost je susresti ljude koji se usprkos tome
ne daju obeshrabriti. Zoran Horvat neposredan je u kontaktima,
otvoren za suradnje, život mu je
protkan obavezama, ali i radošću
i onda kad je teško. Ova recesijska vremena nimalo nisu laka
za poduzetnika koji je preuzeo
odgovornost za gotovo 90 zaposlenika, samo upornošću i radom
povećava proizvodnju i bilježi dobre poslovne rezultate.
- ...nemate o meni puno pisati. Ja sam jedan od ljudi koji me
svakodnevno okružuju. Nisam ni
po čemu poseban. – rekao nam
je odmah na početku razgovora. Skromno priča o svojoj tvrtki
koju je ove godine proširio za
dodatnih 3000 m2 prostora i zaposlio još 30-tak djelatnika, pa
tako ZMH Horvat poduzeće za
proizvodnju i preradu smrznute
hrane danas djeluje na 5000 m2
proizvodno-skladišnog prostora.
Godišnje prerađuju 4000 tona
hrane, uglavnom ribe i morskih
Zoran Horvat neposredan je u kontaktima,
otvoreni za suradnje, život mu je protkan obavezama, ali i radošću… Ova recesijska vremena nimalo nisu laka za poduzetnika koji je preuzeo odgovornost za gotovo 90 zaposlenika,
samo upornošću i radom povećava proizvodnju i bilježi dobre poslovne rezultate.
plodova, potom različitog povrća,
a u novije vrijeme i njoka. Većina
proizvoda iz ovih pogona prodaje se pod vlastitom proizvodnom
markom, plasiranom pred pet
godine pod imenom Frozy.
Sve je počelo davno, otvaranjem
ribarnice u Konjščini. Nisu se baš
Zagorci 90-tih brinuli o zdravoj
prehrani, pa bi često nabavljenu
ribu poklanjali i tako spriječili
njeno propadanje. Zoran je tek
neke rezultate polučio nudeći
ribu i plodove mora ugostiteljima
i većim restoranima društvene
prehrane, no taj mali korak naprijed zaustavilo je ratno vrijeme.
Odlazi sa našom 103. brigadom u
obranu domovine.
Po povratku 1993. osniva tvrtku
ZMH Horvat, u privatnoj kuću u
Konjščini. Na današnjoj lokaciji
posluje od 2001., i od tada bilježi
još tri proširenja.
Nemaju ljudi danas vremena za
svakodnevne odlaske u trgovine
Riječ umjetnika
Snagom volje, poslovnom zaokupljenošću i pronicljivošću, odgovoriti na
upitnosti vremena, karakteristika je funkcioniranja gospodina Zorana Horvata u njegovom egzistencijalnom okruženju. Razina njegove zaokupljenosti uglavnom proizlazi iz doslovnosti skrbi o čovjeku. O čovjeku iz radnog okruženja, a pri tom ostavlja dojam zadovoljstva, što eto, baš on ima
tu sreću skrbnika. Gospodin Zoran Horvat gospodarstvenik je s vizijom,
što se očituje u dugim misaonim pogledima, čime prividno ulazi u prostor
izvanvremenskog. U kratkom kontaktu s njim, rekao bih da je radnim obvezama predan gotovo do pobožnosti, samozatajan, odgovoran, što priliči
samo poželjnim suradnicima.
Autor Stjepan Đukić Pišta
ili na tržnice kako bi kupili svježe
namjernice. – opravdava dobru
prihvaćenost smrznute hrane
kod potrošača gospodin Horvat.
Svježije od svježeg - zna reći - jer
često puta to je mnogo kvalitetnija hrana od one koja duže stoji
u skladištima ili na policama, a
i praktična je jer mnogo manje
vremena treba za pripremu obroka. U ovo zimsko vrijeme gotovo
i nema alternative. Iako još uvijek
ima onih koji su skeptični prema
Piše
Tanja Gregurović
skoj. Zadnjih par godina počeli su
s proizvodnjom njoka, a ostvare li
se planirani rezultati i za ovu proizvodnju dograditi će proizvodne
kapacitete… Najviše smrznutog
povrća proda se u ovo zimsko vrijeme, jer je izbor svježeg mnogo
manji i to uglavnom u velikim supermarketima gdje je izbor veći.
Potrošnja smrznute hrane svake
godine raste, samo u odnosu na
prošlu u ovoj je godini zabilježen
njen rast od 12% ili pretvoreno
u količine samo u Hrvatskoj prodano je 6 milijuna kg smrznute
hrane, i u tim brojkama pridodana je ova iz pogona u Konjščini.
Inače, ZMH Horvat 20% svoje
proizvodnje plasira na inozemno
tržište Europske unije ( Slovenija,
Španjolska, pregovara se s Italijom, te u Bosnu i Hercegovinu i
Srbiju ). Oko 20 milijuna kuna vrijednost je ove zadnje investicije,
Biografija
Zoran Horvat rođen je 1961. u Konjščini, gdje završava osnovnu i srednju
školu. Prvo zaposlenje je i Elektrodi Konjščina na poslovima održavanja,
potom u Elconu u Zlatar Bistrici 1988.
U sastavu Zagorske 103. Brigade Hrvatske vojske sudjeluje u domovinskom ratu.
1993. osniva tvrtku ZMH Horvat čiji je i danas direktor i vlasnik.
smrznutoj hrani i smatraju da se
ovim postupkom gube hranjivi
sastojci, dokazano je, a slažu se i
nutricionisti, smrznuta hrana vrijedan je izvor vitamina i mineral.
Važno je hranu brzo zamrznuti
– napominje naš sugovornik. U
pogonima ZMH Horvat ovisno o
vrsti i količini hrane za ovaj postupak potrebno je 15-ak minuta
što je neusporedivo manje nego
u kućnoj radinosti kad smrzavamo hranu u svojim škrinjama.
Dio poslova, primjerice čišćenje
lignji, radi se ručno. Upravo po
količinama proizvodnje smrznute
ribe i plodova mora ova se tvrtka
nalazi među vodećima u Hrvat-
GLAS ZAGORJA
broj 88
uglavnom su to kreditne opcije
u kojima se kao dobrom gospodarstveniku nude koji postotak
manja kamata, no najveći dio
morate odraditi. Ima posla, moglo bi se širiti poslovanje, no krizna su vremena. Hoće li se malo
više povesti brige o poduzetnicima? – pita se gospodin Horvat,
jer ponekad je teško naplatiti
svoja potraživanja, a zapne se i u
različitim administrativnim zavrzlamama. Ne bavi se politikom,
nema posebno vremena za neki
hobi jer posao koji radi zahtjeva
puno putovanja, dogovora… tek
nešto malo vremena ostaje za
obitelj i odmor.
9
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA
01. SIJEČNJA 2012.
Upravljanje projektnim ciklusom
– radionice za razvoj ljudskih potencijala
Pripremila
Helena Matuša
Timski rad te pregovaračke i komunikacijske vještine osnova su za učinkovit
proces upravljanja te pruža opći analitički okvir i okvir za odlučivanje koji se
mora dopuniti primjenom drugih specifičnih tehničkih i procesnih instrumenata.
Kako bi se pružila podrška trajnim poboljšanjima u kvaliteti razvojne pomoći
zainteresiranim dionicima u Krapinskozagorskoj županiji, Zagorska razvojna
agencija u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom, tijekom proteklih mjeseci provela je dvije edukacije na temu
Upravljanja projektnim ciklusom. Radionice su organizirane za sektor nevladinih
udruga – Udruga invalida Donja Stubica
Upravljanje projektnim ciklusom složen je i
kreativan proces – koliko umjetnost toliko i
znanost – koji uključuje pregovore o odlukama prihvatljivim skupinama glavnih dionika.
(Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom, 2008.)
i predstavnika udruga hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata s područja Krapinsko-zagorske županije.
Svrha radionica je podržavanje primjera
dobre prakse upravljanja i učinkovito
odlučivanje u cijelom ciklusu upravljanja projektima – od programiranja, preko identifikacije, formulacije, provedbe
i evaluacije. Cilj radionica je poboljšati
kvalitetu pojedinih projekata, a kvaliteta
se određuje u smislu relevantnosti, izvedivosti i učinkovitosti projekta, uključujući i koliko se kvalitetno njima upravlja.
Za predstavnike Udruge invalida Donja
Stubica, edukacije su održane u sklopu
projekta Zdrav život – osnaživanje osoba s invaliditetom, koji se provodi uz
potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Jedna od aktivnosti projekta
je i osnaživanje članova za upravljanje
razvojem i radom Udruge te razvojem
organizacijskih vještina. Stoga je ZARA
u suradnji s Udrugom, razvila program
temeljen na realnim potrebama Udruge
10
kako bi se odgovorne osobe i vodstvo
upoznalo s temeljnim principima koncepta projektnog ciklusa.
Radionicama Upravljanje projektnim
ciklusom – radionicama za poboljšanje znanja i vještina – prisustvovalo je
ukupno 15 članova Udruge. Trajale su 6
dana te su se obrađivale teme: Upute za
prijavu prijedloga projekta – pravila za
prijavu na poziv, prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti, troškovi, načini prijave;
Obrazac za prijavu prijedloga projekta
– sadržaj obrasca, povezanost s uputama za prijavu projekata, planiranje rada,
Relevantnost projekta, pozadina projekta – usklađenost s prioritetima poziva,
strategijska usklađenost, povezanost s
analizom problema; Analiza problema,
ciljevi, rezultati, evaluacija, održivost –
analiza problema, primjena statističkih
podataka, postavljanje ciljeva, aktivnosti, rezultati te evaluacija rezultata i planiranje održivosti;, Izrada projekta, provedba – praktičan rad, sinteza poglavlja,
povezivanje proračuna s aktivnostima;
Obrazac za izvještavanje – struktura
obrasca, povezanost s prijavom, način
izvještavanja, dokazi provedenih aktivnosti.
Druga u nizu radionica koje pridonose
razvoju ljudskih potencijala u sferi kvalitetnog upravljanja projektnim ciklusom
su edukacije održane za predstavnike
udruga hrvatskih branitelja iz Domovin-
povezivanje proračuna s aktivnostima.
Edukacije su završile 13. prosinca te je
tom prigodom zamjenica župana za
društvene djelatnosti gđa Sonja Borovčak prisutnima uručila potvrde o sudjelovanju. Naglasila je kako je ovim putem
Županija pružila potporu udrugama da
steknu uvid u teorijski dio i praktične
alate putem kojih će lakše iskoristiti dostupna sredstva. Također, istaknula je
skog rata s područja Krapinsko-zagorske
županije. Edukacije na temu Upravljanje
projektnim ciklusom organizirane su
kako bi se osposobilo voditelje i predstavnike udruga da kvalitetnije prijavljuju projekte iz svog sektora, a s ciljem boljeg iskorištenja dostupnih financijskih
potpora.
Teme koje su obrađivane su: uvod u
Upravljanje projektnim ciklusom – projekt, ciljevi, planiranje, faze projektnog
ciklusa, logički okvir kao pristup upravljanju projektima, analiza problema,
ciljevi, rezultati, evaluacija, održivost
– analiza problema, primjena statističkih podataka, postavljanje ciljeva, aktivnosti, rezultati te evaluacija rezultata i
planiranje, izrada projekta, provedba te
kako je važno da udruge djeluju zajedno
i sukladno principima partnerstva jer će
na taj način lakše postići ciljeve.
Zamjenica direktorice Zagorske razvojne
agencija, gđa Karolina Barilar, istaknula
je kako Zagorska razvojna agencija stoji
na raspolaganju za pomoć oko prijavljivanja projekata te se nada daljnjoj
uspješnoj suradnji u svrhu ostvarivanja
željenih rezultata na korist cjelokupne
Krapinsko-zagorske županije.
Krapinsko-zagorska županija i Zagorska
razvojna agencija i u idućoj godini planiraju nastaviti s edukacijama na ovu
temu upravo kako bi se razvila kvalitetna mreža suradnje među institucijama
odgovornim za prijavu i provedbu projekata.
GLAS ZAGORJA
broj 88
ODVOJENO MIŠLJENJE
D
o 1993. europska nadnacionalna struktura, koju je smislio
francuski ministar Robert Schuman
1950., nazivala se Europskom ekonomskom zajednicom. To je bila
zajednica naroda, koji su se kao
jednaki dogovarali o zajedničkim
poslovima. Zajednica nije stvarala
probleme, a nastale probleme je
dogovorom uklanjala. Nacionalno
pitanje se nije moglo pojaviti.
Godine 1993. EEZ pretvorena je u
unitarnu političku tvorevinu – Europsku uniju, koja nije suverena
država, ali koja je postupno, sustavno i nezaustavljivo krnjila suverenost svojih članica, a da sama
suverenost ne može steći.
01. SIJEČNJA 2012.
se od 27 sudaca i 8 tzv. pravobranitelja; (7) Europsku središnju
banku, koja vodi zajedničku monetarnu politiku 17 članica tzv.
Eurozone, koje imaju zajedničku
valutu euro, te (8) Revizijski sud,
koji nadzire financijsko poslovanje EU.
vadesetgodišnja praksa Unije
pokazuje da ona stvara probleme, koje njena središnja tijela
nisu u stanju ni ublažiti, a kamoli
ukloniti. U Uniji se nedavno pojavilo i nacionalno pitanje. Pod upravom svojih središnjih ustanova
podložna je sve većoj centralizaciji
i unitarizaciji. Središnje ustanove
vode brigu za slobodu svjetskog tr-
D
To je svakako dobar znak za moguću preobrazbu EU.
a dan pisanja osvrta činilo se
da bi se postignutom njemačko-francuskom dogovoru mogle
pridružiti još 23 članice, sve osim
Republike Češke i Velike Britanije. Dogovor predviđa ograničenje
prekoračenja proračunskih izdataka, kazne za prekršitelje, ali i uvođenje posebnog Tobinova ili Robin
Hoodova poreza na međunarodne
financijske transakcije. Britanija
neće pristupiti sporazumu pod izlikom zaštite interesa svoje financijske industrije i odbila je promjenu
Statuta Unije, koja bi omogućila
središnje reguliranje novog ure-
N
Vraća li se Unija
u zajednicu
Nije teško zaključiti da bi Hrvatima valjalo odgoditi pristup Uniji dok se ne uvjere čemu vodi
očekivani njemačko-francuski dogovor.
K
ao unitarna tvorevina EU je
izgradila niz središnjih ustanova: (1) Europski parlament,
koji sad ima 736 zastupnika, koji
se biraju u državama članicama
razmjernim izbornim sustavom,
ali koji nisu odgovorni narodima
koji su ih izabrali; (2) Europsko
vijeće, koje čine predsjednici
država ili vlada članica EU i koje
ima zadaću određivanja općih
političkih smjernica i prioriteta
te rješavanja složenih i osjetljivih
pitanja; (3) Predsjednika Europskog vijeća, koji predstavlja pola
milijarde stanovnika u međunarodnim odnosima, ali kojega ne
bira narod, nego ga postavljaju
članovi Europskog vijeća; (4) Vijeće EU ili Vijeće ministara, koje
kao izvršno tijelo EU, predlaže zakone i podnosi ih na prvo čitanje
Parlamentu; (5) Europsko povjerenstvo, koje se sastoji od 27 povjerenika imenovanih na razdoblje od 5 godina, a upošljava više
od 23.000 djelatnika i oko 10.000
vanjskih suradnika; (6) Europski
sud, koji ima bitnu ulogu u proširenju i jačanju nadnacionalne
vlasti Europske komisije, a sastoji
žišta, kojemu je Unija podružnica,
a interese ljudi i naroda sve više
zanemaruju.
Unija, kao ni RH ili SAD, nije u recesiji ili krizi. Nju je zahvatilo propadanje, koje je dosegnulo stupanj i
brzinu koji nameću potrebu novog
načina odlučivanja. U postupku
monotonog propadanja (bez ikakva uspona) iznenada je zaoštreno pitanje proračuna gotovo svih
članica Unije, koje je rasprsnućem
grčkog državnog proračuna buknulo u krizu eura, zajedničke valute
sedamnaest zemalja.
riza eura, čija bi propast mogla ne samo ugroziti zemlje
područja eura, nego i dovesti u
pitanje opstanak Unije kao unitarne tvorevine te unazaditi svjetsko
gospodarstvo, stvorila je potrebu
za novim načinom odlučivanja u
Uniji.
Ublaženje ili rješenje proračunske
krize prepušteno je Njemačkoj i
Francuskoj, koje su podnijele najveći teret u liječenju neizlječivog
grčkog proračuna. Dogovaranje
njemačke kancelarke i francuskog
predsjednika potpuno je zakočilo
djelovanje središnjih tijela Unije.
K
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
đenja proračunskih pitanja i otplate dosad nakupljenih dugova u
europskim proračunima. Stoga će
članice koje prihvate njemačkofrancusko rješenje pristupiti međuvladinim sporazumima, koje će
sve voljne članice bilateralno potpisati svaka sa svakom. Opet su zaobiđene središnje ustanove Unije,
koje su postale nemoćnima nositi
se s propadanjem.
roblem eura kao zajedničke
valute jednog broja članica
proizlazi iz nepostojanja europske
suverenosti. Članice Unije koje su
suverene države odrekle su se svoje valute, a ustanova koja bi trebala kovati novac nema suverenosti.
Europsko povjerenstvo s J. M.
Barrosom, poduprto financijerima
kao što je George Soros, predlagalo je da Europska središnja banka
prodaje obveznice za novac tiskan
bez pokrića u SAD-u, UK-u ili Kini,
ali da te obveznice iskupljuje zarađenim novcem, koji ima pokriće u
proizvodnji dobara i usluga.
Tiskanje eura bez pokrića nosi dva
problema. Prvi je to što Nijemci o
tome ne žele ni slušati, jer ih je povijest naučila što je inflacija. Nijem-
P
GLAS ZAGORJA
broj 88
ci vide ECB kao slijednicu Bundesbanke, koja od 1957. nije vjerovnik
posljednje instance koja je kreditirala države ili poslovne banke. Drugo, nema mjerila po kojima bi se
u nesuverenoj političkoj tvorevini
raspačavao tiskani novac: kućanstvima, proizvodnim poduzećima,
poslovnim bankama ili državama.
Za slučaj raspačavanja državama,
bili trebalo više eura udijeliti članicama-dužnicama ili članicama, koje
su marljivo radile i pomno štedjele.
o francusko-njemačkom rješenju suverene članice će se
solidarno i dogovorno sve manje
zaduživati, a dugove će do opravka ukupnog gospodarstva vraćati
od prihoda namaknutih posebnim
porezom na bankovne transakcije.
Banke su ionako iscrpile previše
vrijednosti stvorene radom, proizvodnjom i uporabom prirodnog
blaga. Banke trebaju uravnotežiti
svoje prihode i izdatke, a narodi i
države moraju se izbaviti iz dužničkog ropstva.
Međutim, proračunski manjkovi država nisu jedini problem EU. Unija
propada kao cjelina, koja ne radi dovoljno da bi se mogla sama hranit i
braniti. U Uniji kao i na cijelom Zapadu postoje mnogi gorući problemi,
kao što je neravnomjerna razdioba
dohotka, koja koče ukupan razvitak
društava ili visoka nezaposlenost,
posebice među mladim ljudima.
(Nedavno je BBC proveo anketu
među građanima 23 zemlje. U svakoj je rastuća nezaposlenost postavljana kao najprječi problem.)
Za rješavanje svih problema u Uniji nema unitarnog, jednoznačnog
rješenja, jer stanje nije jednako u
svim državama. Najteži problemi
će se morati rješavati zaštitom i
cijelog europskog tržišta, ali i zaštitom nacionalnih tržišta, koja su
specifična. I u tom postupku međudržavni sporazumi bit će korisniji od središnjih briselskih dekreta.
toga je logično pitati: hoće li
očekivanim
međudržavnim
sporazumom strategijski postupak unitarizacije Europe biti samo
taktički zaustavljen ili se tim sporazumom Unija možda počinje
prometati u zajednicu? Nije teško
zaključiti da bi Hrvatima valjalo odgoditi pristup Uniji dok se ne uvjere čemu vodi očekivani njemačkofrancuski dogovor.
Valja razmisliti o izjavi bivšeg francuskog ( Chiracovog ) premijera i
predsjedničkog kandidata Dominiquea de Vellepina, koji degolovski kaže da je Francuska ponižena
zakonima tržišta, koja ljudima nameću strogost i rezove.
P
S
11
INTERVJU
01. SIJEČNJA 2012.
Krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić na prošlim izborima bio
je prvi SDP-ovac na listi Kukuriku koalicije želeći tako pomoći stranačkim
kolegama u postizanju što boljeg rezultata. Rezultat nije izostao, a župan
je shodno svojim najavama mjesto
prepustio stranačkoj kolegici Dunji
Špoljar, kako bi odradio svoj mandat,
opravdao povjerenje koje su mu Zagorci dali i napose dovršio započete
poslove u Županiji.
U dvije i pol godine Siniša Hajdaš
Dončić dokazao se kao osoba koja
voli ljude poticati na promjene u razmišljanjima i konkretnim akcijama.
Iako je novaca malo i recesijska godina ostavlja bolne tragove, energiju
usmjerava na projekte kojima bi potakli investicije u županiji i brendirali
se kao destinacija hrvatskog kontinentalnog turizma.
Čestitamo vam, gospodine župane, na izbornim rezultatima.
I sami ste se trudili za uspjeh svoje
stranke, a sada, u vremenskom odmaku, što je tome presudilo? Neki,
misle da je HDZ iznevjerio vrijednosti važne biračima…, a također trenutno su manje u fokusu nacionalna
pitanja, a više socijalna…
Izborni rezultat i osobno me zadovoljava, jer je i svojevrsni pokazatelj mišljenja građana Krapinsko-zagorske
županije o načinu na koji upravljamo
Županijom. Koristim priliku da i putem Glasa Zagorja zahvalim na velikom povjerenju koje je SDP zajedno s
partnerima dobio u ovoj izbornoj jedinici. Za odgovor na drugi dio vašeg
pitanja morat ćete se obratiti kolegama iz HDZ-a, poznato je da nevoljko
komentiram zastrašujuće korupcijske
afere u kojima se ta stranka nalazi.
Ljudi naprosto žele bolje, veće
plaće, posao, mirovine, optimizam… Ima li Kukuriku koalicija
dovoljno stručnih kadrova za ključne
pozicije? Koliko treba vremena da

SINIŠA HAJDAŠ DONČIĆ,
župan
Krapinsko-zagorske
županije

Razgovarala
Tanja Gregurović
najavljene promjene pozitivno utječu na život građana?
Prvo što će Vlada Zorana Milanovića
napraviti jest snimiti situaciju i stvarno stanje državnih financija. Morat
će se provesti odlučne mjere za stabilizaciju državnih financija, polet
gospodarskih aktivnosti i privlačenje
stranih investicija. Kako će u budućoj
Vladi sjediti stručnjaci, bez obzira bili
oni pripadnici stranke ili ne, uvjeren
sam da ćemo osjetiti rezultate njihova
rada u najkraćem mogućem vremenu
s obzirom na nastale okolnosti.
Hoće li Vlada Zorana Milanovića napraviti presedan i na
važna mjesta staviti stručnjake bez
obzira na stranačku pripadnost?
Vlada Zorana Milanovića postavit će
najkvalitetnije ljude koje Hrvatska poznaje, a koji su, a što je iznimno važno, spremni i politički odgovarati hrvatskim građanima za rezultate svoga
rada. Ovakav pristup, i osobno sam
uvjeren u to, za Hrvatsku predstavlja
novitet, ali i civilizacijski iskorak već
poznat europskim demokracijama.
Apetiti HNS-a s obzirom na izborne rezultate. Hoće li to stvoriti sukobe u koaliciji?
Spomenuo sam da će se Vlada birati
po modelu stručnosti s naglašenim
smislom za političku odgovornost
nositelja javnih ovlasti, prije svega
ministara. Nema govora o nikakvim
sukobima. Kao i dosad, stranke koalicije, dakle i HNS i IDS i HSU, surađivat
će na način da se najbolja rješenja za
Hrvatsku prihvate i provedu u djelo,
tu politiziranju nema niti neće biti
mjesta.
Razvija li se Županija zadovoljavajućom dinamikom? Zalagali ste se za decentralizaciju smatrajući da više novaca treba ostati u



U novu s planovima
i optimizmom
Vlada Zorana Milanoviæa postavit æe najkvalitetnije ljude koje Hrvatska
poznaje, a koji su, a što je iznimno važno, spremni i politički odgovarati
hrvatskim građanima za rezultate svoga rada.
12
GLAS ZAGORJA
broj 88
županijama, za specifične projekte
pojedine županije i za sredstva iz
proračunskih fondova EU. Trenutna
situacija, što konkretno očekujete
da će se promijeniti?
I dalje se zalažem za decentralizaciju.
Smatram da ja kao župan i Županija
INTERVJU
kao institucija najbolje prepoznaju
potrebe svoje zajednice, bilo da je
riječ o školama, zdravstvu ili slično.
Naravno, ovakvo gledanje na stvari
podrazumijeva i gradove te općine.
U više navrata isticali ste kako
je KZ županija jedna od uspješnijih u dobivanju nepovratnih sredstava iz EU fondova. Koliko je realizirano?
To je točno! Proveli smo projekte u
vrijednosti petnaest milijuna kuna, a
vrijednost projekata koji su trenutno
u provedbi prelazi 35 milijuna kuna.
Ako uzmete u obzir da izvorni prihodi
županije iznose nešto više od 42 milijuna kuna, vrijednost EU projekata
u provedbi jasno pokazuje da smo u
samom hrvatskom vrhu.
Ulazak u EU tražit će dodatne
edukacije. Na tržištu koje nam
se otvara vrijede određena pravila.
Hoćemo li znati iskoristiti ponuđeno
sebi u korist?
To, naravno, ovisi o nama samima.
Zagorska razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija, s partnerima –
HGK, HOK, HZZ, odradili su već veliki
dio pripremnih radnji, a koje se tiču
edukacije o pisanju projektnih prijedloga i načinu povlačenja europskog
fondovskog novca. Bitno je da se znanje prenosi i da već sada imamo dovoljan broj ljudi koji će znati napisati
kvalitetan projekt, prema svim propozicijama bruxelleske administracije. Mi već sada znamo koji su nam
prioriteti, ako uspijemo, a vjerujem
da hoćemo, nametnuti ih i partnerima u Europi kao prioritete razvoja,
korist ćemo od toga imati u prvom
redu mi. Kada kažem mi, prvenstveno
mislim na Krapinsko-zagorsku županiju i interese Zagorja.
Prema nekim projekcijama,
iduća godina nije optimistična.
Ali, to se ne može reći za proračun
KZŽ za 2012. Planirani za iduću godinu veći je za 1,3%. Hoće li proračun
podmiriti sve obaveze?
Kao i svih prethodnih godina, hoće!
Iz situacije u koju je Hrvatska dovedena može nas izvući samo optimi-
01. SIJEČNJA 2012.



Iz situacije u koju je Hrvatska dovedena može nas
izvući samo optimizam – gospodarski, investicijski i
socijalni.
zam, gospodarski, investicijski i socijalni optimizam. Proračun je realan u
okvirima predloženog. S obzirom na
rast poreza na dohodak, ali i prodaje
županijskih udjela u tvrtkama koje u
ovom trenutku ne predstavljaju strateški interes za Krapinsko-zagorsku
županiju, vjerujem da ćemo zacrtano
ostvariti. Dakle, u sljedeću godinu
gledamo s realnim optimizmom.
Ima li dovoljno suradnje s
gradovima i općinama? Kako
spriječiti nadmetanje sredina? Primjerice, svi grade industrijske zone,
srednje škole, veleučilišta… Dupliciraju se kapaciteti, a natjecanje bez
kvalitete nije rješenje.
Zašto priječiti nadmetanja, ako su ona
razvojna i u konačnici izazivaju pozitivan ishod za građane? Ovo o čemu Vi
govorite je na dobrom tragu i s time
se slažem. Neke jedinice lokalne samouprave imaju komparativne pred-

nosti za razvoj određene gospodarske
grane, primjerice, turizma. Neke pak
razvoj obrazovnih ili pak znanstvenih
ustanova. Donoseći Mrežu srednjih
škola odlučili smo upravo uspostaviti
centre obrazovne izvrsnosti, tako će,
primjerice, u Pregradi biti primarni
razvoj zdravstvene struke, dok će u
Bedekovčini u prvom planu biti razvijanje poljoprivredne.
Prometna povezanost županije. Konačno je Zagorje ponovno ujedinjeno, pontonski most je
postavljen i problem u Mokricama
djelomično riješen. Intenzivno ste
poradili na rješavanju ovog problema, ali ste isto tako zahvalili i Hrvatskoj vojsci i predsjedniku Josipoviću.
Tko je odigrao koju ulogu, i u kojoj
mjeri?
Dakle, Hrvatske ceste su bez da su
osigurale alternativni pravac (kvalitetan) zatvorile most na državnoj cesti.
(U RH postoje državne, županijske i
lokalne ceste). O državnim cestama
brinu Hrvatske ceste (u daljnjem tekstu HC), koje su vrlo centralizirane,
a mi imamo još jedan problem, a to
je gospodin Andrić, kao namjesnik
istih, kojeg apsolutno ne zanimaju
zagorske ceste. Nakon zatvaranja
mosta (iako po slovu zakona, a ja sam
upravo pobornik poštivanja zakona,
ili pobliže rečeno, da institucije koje
rade svoj posao taj posao i rade, u
ovom slučaju HC, nemam, nažalost,
nikakvih ingerencija, kao što nemam
ni na Inspektoratu, poreznoj, policiji
i slično), reagirao sam, nazovimo to,

GLAS ZAGORJA
broj 88
politički. Zamolio sam osobno predsjednika RH, koji je ujedno i vrhovni
zapovjednik HV da nam pomogne.
Nakon što su Županija i ŽUC (županijske ceste) osigurali prijevoz za HV,
kao i sve dijelove koji su nedostajali
za postavljanje mosta (željeza, daske)
i HC su odlučile urediti pristupnu cestu. Dakle, ova priča koja je isključivo
trebala biti u nadležnosti HC, košta
županiju oko 100.000 kuna. Postavljam i ja pitanje zašto to nije napravio
HC. Moj odgovor je kao i za većinu
stvari u RH, da ne postoji planiranje.
Jedna nacija koja želi biti tehnološki
jaka (dakle proizvodnja proizvoda
ili usluga više dodane vrijednosti),
mora shvatiti da se tehnologija sastoji i od INOVACIJA koje čine – razvoj,
unapređenje, otkrivanje ili usvajanje
i komercijalizaciju novih procesa, novog proizvoda i novih organizacijskih
struktura i procedura. Dakle, pet kategorija. To su: inovacije proizvoda,
inovacije procesa, inovacije upravljanja ili managementa, logističke
inovacije i institucionalne inovacije.
Ponekad me to sve zajedno frustrira,
jer nema upravljačkih alata da neke
stvari popravim. Da budem jasan, tu
ne mislim na policiju, poreznike, inspektorat, sud. Ali mislim na ceste,
školstvo, zdravstvo, komunalnu infrastrukturu. No i tu su mi zbog sulude
centralizacije (koja je imala smisla
kada smo bili u ratu), u većini slučajeva ruke vezane. E sada ti objasni
građaninu, koji opravdano dolazi i
zvoni mi na vrata, da ima problem s
grabom na cesti koja prolazi i ispred
moje kuće jer je državna, a da ja operativno i u kratkom roku ne mogu
ništa poduzeti i riješiti taj operativni
problem.
Ceste su i dalje loše, cestarina
skupa, autobusni i željeznički
promet gotovo ne postoji. Ukidaju se
i dalje autobusne i željezničke linije...
Nažalost. SDP Krapinsko-zagorske županije je zauzeo prije nekoliko dana
stav koji će biti prezentiran Vladi Zorana Milanovića već s prvim danima
obnašanja čelne funkcije nove Vlade.
Riječ je o projektima od posebnog interesa za Zagorje – Brza cesta Zabok/
Oroslavje – Bedekovčina – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica, sa spojem na
Konjščinu, Hraščinu i Breznički Hum.
Zatim elektrifikacija zagorske pruge
kao i paralelna cesta prema Krapini.
Brojni projekti važni za Zagorje koji su
do sada stajali netaknuti u ladicama
ministarstva, počet će se realizirati,
ali u onoj mjeri koliko će biti moguće
s obzirom na teške okolnosti besparice u koju smo dovedeni.
Gotovo svi se zalažu za natalitetnu politiku, dodjeljuju se stipendije, pomaže u školovanju, ure-


13
INTERVJU
01. SIJEČNJA 2012.
đuju se škole… i sve je to pozitivno.
Ipak ne i dovoljno, mladi i školovani
odlaze u velike centre ili u inozemstvo kako bi si osigurali egzistenciju.
Otvaramo li mi dovoljno perspektive
mladim ljudima i visokoobrazovanim
kadrovima?
Prije dvije i pol godine glasno sam
progovorio kako se u našoj županiji
mora dodjeljivati više od tisuću stipendija. Danas ta brojka prelazi 1000
i to me raduje, uspjeli smo u zacrtanom. Ulaganjem u nove tehnologije
gradimo dodatnu vrijednost koja
će biti konkurentna na europskom i
svjetskom tržištu. To su prepoznale
mnoge zemlje, poput, primjerice,
Izraela koji se okrenuo razvoju upravo sofisticiranih grana industrije. S
mladim i učenim ljudima možemo
to postići, tome svjedoče i brojna
priznanja koja dobivaju učenici zagorskih i hrvatskih škola na brojnim međunarodnim natjecanjima. Potencijal
postoji, podrška kroz stipendije postoji, nedostaje nam radnih mjesta,
ali vjerujem da će se i to u dogledno
vrijeme promijeniti.
Zalažete se za energetsku učinkovitost javnog i privatnog sektora. Koje su rezultate polučili započeti projekti?
U ovom trenutku ulažemo više od 10
milijuna kuna u energetske projekte
u zagorskim školama. Solarni krovovi predstavljaju poseban vid brige o
okolišu, ali i znatno smanjuju troškove kućanstvima za potrošenu energiju. Projekt smo sustavno širili tako
da sada pokriva subvencije solarnokolektorskih sustava, geotermalnih
dizalica topline, kotlova na pelete i
pirolizu te fotonaponskih sustava.
Interes je velik i građani su pozdravili
subvencioniranje ugradnje spomenutih sustava, posebno imajući u vidu
da subvencije ponekad iznose i preko
50% vrijednosti investicije. Kako je riječ o vrlo kratkom povratu uloženog,
vjerujem da smo na pravom putu da
zagorske krovove uistinu pretvorimo
u prave proizvođače zelene energije.
Ponekad me to sve zajedno frustrira, jer nema upravljačkih alata da neke stvari popravim. Da budem jasan,
tu ne mislim na policiju, poreznike, inspektorat, sud. Ali
mislim na ceste, školstvo, zdravstvo, komunalnu infrastrukturu. No i tu su mi zbog sulude centralizacije (koja
je imala smisla kada smo bili u ratu), u većini slučajeva
ruke vezane. E sada ti objasni građaninu, koji opravdano dolazi i zvoni mi na vrata, da ima problem s grabom
na cesti koja prolazi i ispred moje kuće jer je državna.

Cijenimo Vašu naklonost projektima održivog razvoja,
prepoznali ste u tome i skroman
doprinos našeg magazina. Koliko
osobno pridonosite tome… hranite li se zdravo, potrošnja energije u
domaćinstvu, reciklira li se smeće u
vašoj obitelji…
brojne projekte poticanja ekološkog
razvoja u našoj županiji.
Zahvaljujući intenzivnoj ciljanoj
promociji turizma i ulaganjima
u brandiranje Zagorja kao ekskluzivne destinacije hrvatskog kontinentalnog turizma, kao Bajke na dlanu,
naša je regija već postala turistički

je u zagorski turizam pokazale su se
uspješnima i jamac su našeg daljnjeg
napredovanja. Bez snažne povezanosti Županije sa svim subjektima iz
turističkog sektora, ovakvi rezultati
ne bi bili ostvarivi. Koristim priliku da
na tome zahvalim svih kolegama koji
svakodnevno rade na unapređenju
turističke ponude i promocije Zagorja
– Bajke na dlanu.
Često smo svjedoci uvredljivih
tonova u komunikacijama između političara, pa i spram novinara. U
tome ste pozitivan primjer, no ipak
vas dopadne i pokoja uvreda. Imaju li
zagorski političari kodeks ponašanja?
Pisani kodeks ne postoji, ali vjerujem
da niti jedan napad, kako to nazivate,
nije samom sebi svrha već postoji i
neki razlog tome. Ne bavim se spletkarenjima i podmetanjima već se moj
politički rad bazira na projektima i
konkretnim radnjama – to su prepoznali i novinari i uvjeren sam da je
to glavni razlog zdrave komunikacije
mene kao župana i političara s kolegama, pripadnicima tzv. sedme sile.
Niste se odlučili za saborski
mandat, ipak očekujemo vašu
znatnu aktivnost u politici. Političke
ambicije i, naravno, planirane aktivnosti vas i vaših suradnika u godini
ispred nas?
Izašao sam s konkretnim programom
pred Zagorke i Zagorce. Taj program
provodim i njegov je rok trajanja
četiri godine. Kao što sam svaki put
dosad rekao, povjerenje mojih ljudi
neću iznevjeriti i mandat ću odraditi
do kraja. Što se tiče aktivnosti, planiramo dodatno osnažiti turističku
ponudu, prije svega kroz razvoj ciklo
(biciklizam) i konjičkog turizma u našoj županiji. Završit će se dvije fantastične investicije u naše terme, Tuhelj
i Jezerčicu. Borit ću se za izgradnju
prometnica i infrastrukturno povezivanje naše, dosad od Vlade, zapostavljene županije. Puno planova je
pred nama, godina neće biti laka, ali
onaj optimizam s početka ovog intervjua nas prati.



Tempo mi često ne dozvoljava da jedem pravilno, ali kad ulovim vremena važno mi je konzumirati zdravu,
domaću hranu. Volim reći za sebe
kako živim zeleno, u obitelji strogo
odvajamo otpad, a kuću maksimalno
pokušavam ugrijati na drveni ogrjev,
smatram ga najzdravijim i ekološki
prihvatljivim. Oduvijek mi je ekologija
predstavljala važan segment društvenog djelovanja, to je zasigurno bio važan razlog kod odluke da provodimo
prepoznatljiva. Jeste li zadovoljni realiziranim, što Bajka na dlanu donosi
u idućem razdoblju?
Našem uspjehu svjedoče i podaci
prema kojima smo na kontinentu
druga županija u broju ostvarenih
noćenja. Po dnevnim dolascima nalazimo se na samom vrhu. Porast od
12% noćenja u godini dana zasigurno
veseli, ali i pokazuje da smo uspjeli
u brendiranju Zagorja kojem sada
slijedi nadgradnja. Brojne investici-
Blagoslovljen Božić i uspješnu
novu 2012. godinu
Svim ljudima dobre volje.
14
GLAS ZAGORJA
broj 88
01. SIJEČNJA 2012.
H
rvati će za katolički Božić dobiti
i novu vlast, kojoj valja poželjeti samo to da ubrzo uvidi da će se uz
uspostavljeni politički sustav nastaviti
propadanje Hrvatske i sahranjenje hrvatskog naroda, a da za nedaće koje
će se nastaviti, produbiti i proširiti
ne baca krivnju na svoje neposredne
prethodnike, koje je narod na minulim
izborima temeljito ponizio.
Predsjednik SDP-a je i uoči i poslije
izbora naglašavao da želi obnoviti povjerenje građana u politiku, političke
stranke i političare, očito dajući građanima da naslute da će on osobno
te njegova stranka i njezina koalicija
svojim čednim ponašanjem obaviti
posao obnove uništenog povjerenja.
Međutim, povjerenje građana u politiku može se obnoviti samo političkim
ponašanjem ljudi vlasti, kojima je prijeka zadaća ne provoditi liberalističke
direktive Bruxellesa u RH, nego braniti
interese hrvatskog naroda, brinuti se
za namicanje dobrobiti i štititi hrvatsku
zemlju.
Hrvatske političke stranke nisu samo
iznevjerile narodno povjerenje, nego
su hrvatski narod ostavile na cjedilu
svjetskog tržišta. One sad sve odreda žele Hrvatsku prepustiti Europskoj
uniji, koja već uništava svoje narode.
Stranke su nas u presudnom, povijesnom, sudbinskom trenutku poredale
pred zid Europske unije da nas u žurbi
pokose Referendumom.
S obzirom na to da ni dosadašnje i ni
buduće vlasti nisu ni pomislile izraditi
poštenu i obuhvatnu studiju dobrobiti i pogibelji koje RH nosi pristupanje
EU, nebrojeni među nama vide da nas
političke stranke pokušavaju privesti
u tamnicu Europske unije kao guske
u maglu, kako je 1918. rekao Stjepan
Radić. Pristup Hrvatske Europskoj uniji
osim određenih prednosti donijet će
Hrvatima i veliko zlo. (Eurooptimizam
raste samo kod mladeži, koja smatra
da joj pristup EU pruža prigodu da
umakne iz RH.)
rvatska je zapala u velike nevolje
zbog ugađanja volji Europske komisije tijekom takozvanih prijepristupnih ugovora. Pregovori su bili diktat,
kojime su hrvatskim vlastima nametnuti unutarnja i vanjska politika, vođenje gospodarstva, pravosudna praksa
H
Referendum
Druge nedjelje Adventa Hrvati su od svega što
im je bilo ponuđeno izabrali stranke nove koalicije, da naprave novu vlast u političkom sustavu, koji se nijedna politička stranka ne ufa
promijeniti. Takav stav stranaka čista je opakost
ili oportunizam, iako je narodu jasno da se pod
sadašnjim anacionalnim političkim sustavom
Hrvatska ne može spasiti.
i sigurnosna politika, a narodu nametan tuđi liberalistički sustav uvjerenja,
kojime je zatirano hrvatsko narodno
životno zajedništvo. Posljedice tog postupka su:
- uvođenje nakaznog političkog sustava, koji sprječava da se vodi nacionalna
politika;
- povlačenje države iz gospodarstva
putem liberalizacije vanjske trgovine,
privatizacije državnih poduzeća i prirodnih izvora te putem odustajanja države od uređenja domaćih tržišta robe,
usluga, rada i novca;
- potpuna deindustrijalizacija Hrvatske, čime je spriječen rast gospodarstva, stvorena vojska nezaposlenih
ljudi, opao izvoz dobara i usluga te
osiromašen golem dio hrvatskog
pučanstva;
- odustajanje države od zaštite ljudi i
naroda, rada i vrijednosti rada, nacionalnog prostora i prirodnog blaga
te okoliša i klime;
- pravna nesigurnost građana te
izloženost političara i branitelja Domovinskog rata sudskom progonu
tuđih pravosudnih tijela;
- uništenje obrazovnog sustava i unakaženje nacionalne kulture;
- srozavanje razine fizičke sigurnosti
građana, obitelji i cijelog naroda;
- razaranje uvriježenog hrvatskog
sustava uvjerenja, koje uništava hrvatsko obiteljsko, zavičajno i narodno životno zajedništvo, bez kojega
nema opstanka naroda i njegova
ostanka na njegovoj zemlji.
Hrvati i Hrvatska sad vidno propadaju
pa Hrvati trebaju smjesta pružiti otpor
propadanju i za svoj spas skupno se
pokrenuti, kako bi svoj opstanak i svoju
budućnost zajamčili:
- preuzimanjem svoje države u svoje
ruke;
- izgradnjom vlastitog političkog sustava, koji će omogućiti državi da
promiče dobrobit naroda,
- vođenjem vlastite unutarnje i vanjske politike;
- ponovnom industrijalizacijom zemlje;
- vlastitim iskorištavanjem i iskorištenjem hrvatskog prirodnog blaga;
- zaštitom ljudi, naroda i države od
navale svjetskog tržišta i kapitala;
- obnovom i osuvremenjem obrazovnog sustava, kojime bi se u zemlju
vratili i stručno i integralno znanje;
- obnovom i promicanjem ljudskog
i narodnog životnog zajedništva te
obnovom i obranom uvriježenog
sustava uvjerenja, uz koji su Hrvati
stoljećima opstali i ostali na svojoj
zemlji.
Širenje Unije na istok ne služi stvaranju
europskog zajedništva, koje bi omogućilo stvaranje većeg bogatstva europskih naroda. Ono služi samo širenju
svjetskog tržišta na Europu te jačanju
političkog i gospodarskog utjecaja kapitala, jer se Unija od zajednice svojih
naroda pretvorila u agenta svjetskog
kapitala i liberalističke ideologije.
uropska Unija je karikatura Europske
ekonomske zajednice, za koju su se
Hrvati bili opredijelili 1990. EEZ bila je
sijelo zajedništva, suradnje i uzajamnosti naroda, koji su jamčili mir, sigurnost
i blagostanje. EU se pokušava iz siro-
E
GLAS ZAGORJA
broj 88
Piše
Zdravko Mršić
maštva izbaviti daljnjim zaduživanjem,
a ne radom. Europa je naglo počela
zaostajati za ostalim dijelovima svijeta,
koji je donedavno predvodila. Globalizacija uništava Uniju, ali i cijelu Europu,
kojom Unija pokušava gospodariti.
Svojom neeuropskom i protiveuropskom politikom Europska unija bi i Hrvatsku obvezala da trajno slijedi strategiju pretvaranja Europe u podružnicu
svjetskog tržišta, strogo je sprječavala
da izgradi primjeren nacionalni politički sustav i uporno onemogućivala da
politiku vodi u interesu svojeg naroda.
Europski narodi sve više uviđaju da bi
rasap Unije bio bolji od njihove propasti kao naroda i da bi taj rasap mogao
otvoriti put novom zajedništvu naroda
Europe, koje Unija sad priječi. Narodi Unije čekaju da se oslobode Unije,
kako bi postali slobodnima za uspostavu suradnje i zajedništva.
Hrvatski narod zna što bi trebalo poduzeti da zaustavi propadanje. Zna da se
treba okrenuti k sebi i posvetiti sebi,
kako bi razvio svoje mogućnosti, uporabio svoje znanje te iskoristio položaj
svoje zemlje i svoje prirodno blago. Međutim, ništa od toga neće biti moguće
izvesti nakon pristupa Uniji. Od Unije
sad strahuju i narodi koji su je utemeljili
ili koji su joj naknadno pristupili.
ristup Hrvatske Uniji nije jedini
hrvatski izbor. Nama je potrebna
sloboda, kako bismo izabrali prave
strategijske partnere u širokom svijetu. Unija nije dobar partner, nego zao
gospodar.
Balkan je nakon dosadašnjeg širenja
Unije postao strategijski najosjetljiviji
dijelom Europe. Zapad putem Unije
nastoji sačuvati politički utjecaj na Balkanu i zadržati ga za se. Za to im trebaju Hrvati kao Predziđe Zapada.
Ako na Referendumu odbijemo pristup
Uniji, ona će nas čekati da joj pristupimo. Nakon oporavka, ako Unija opstane,
možemo ponovno razmotriti pitanje pristupa. Unija nije za nas, a pokazala je da
više ne služi ni narodima svojih sadašnjih
članica. Referendum nam je prigoda da
spriječimo prodaju Hrvatske Uniji koju
kuju hrvatske političke stranke.
P
15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SIJEÈNJA 2012.
BLAGDAN SVETOG NIKOLE
Grad Krapina
proslavio svoj Dan
Sveèanom svetom misom u župnoj crkvi sv. Nikole,
prigodnom sveèanošæu u krapinskoj festivalskoj
dvorani i prigodnim programom, na blagdan Sv. Nikole
zaštitnika grada, proslavljen je Dan Grada i blagdan
župe svetog Nikole biskupa.
Kako je na središnjoj svečanosti istaknuo gradonačelnik Josip Horvat,
bez obzira na teška vremena, grad
Krapina može se pohvaliti brojnim investicijama u proteklih godinu dana.
Značajna su ulaganja u
školstvo i u vodoopskrbu. Radovi od važnog
značaja jesu na 700 m
ceste u Zoni, a ulagalo se proteklih godinu
dana i na rješavanje građevinske dozvole za produžetak ulice Frana Galovića. Između ostalog,
u planu je spajanje ulice
Frana Galovića na novu
cestu, kako bi se teretni
promet maknuo iz grada. Sam ulaz u grad je
nanovo asfaltiran, a uređeno je i odmorište kod
benzinske postaje. Sve
je to pridonijelo da Krapina bude još ugodnije
mjesto za život. Također
je istaknuo, Grad Krapina ima u planu realizirati
još projekata, za koje se
nada da će dobiti podršku i od nove
Vlade Republike Hrvatske.
S time se složio i jedan od brojnih
čestitara, saborski zastupnik Milivoj
Škvorc, koji je rekao da Krapina kao
Povelje i plakete Grada Krapine
Povelje su dodijeljene Gradskom društvu Crvenog križa Krapina – za iznimne uspjehe kroz 125 godina rada i djelovanja, Filipu Majiću – za osobiti
doprinos u promicanju planinarstva kod djece i mladih, Jeronimu Ferčeku
– za osobiti doprinos u radu i djelovanju Planinarskog društva Strahinjščica, Dubravku Sopeku – za osobiti doprinos u izgradnji civilnog društva Grada Krapine i Borisu Uherniku – za osobiti doprinos u razvoju i unapređenju
vatrogastva i zaštite od požara na području Grada Krapine. Plakete Grada
Krapine dodijeljene su Pučkom otvorenom učilištu Krapina – povodom
50. obljetnice rada i djelovanja na unapređenju kulturnog života Grada
Krapine, Udruzi umirovljenika Krapina – za doprinos u poboljšanju kvalitete života osoba treće životne dobi Grada Krapine, Mirku Majsecu – za
doprinos u unapređenju konjogojstva i za postignute uspjehe na izložbama i natjecanjima u zemlji i inozemstvu i Radovanu Cesarcu – za doprinos
u promicanju športa i zdravih stilova života kod djece i mladih.
U ime svih nagrađenih zahvalio je i obratio se okupljenima u festivalskoj
dvorani Boris Uhernik.
glavni grad Krapinsko-zagorske županije to svakako
i zaslužuje. Zamjenica Krapinsko-zagorskog župana
Sonja Borovčak također
se pridružila čestitkama
te je izrazila nadu da će
suradnja Županije i Grada Krapine i dalje biti
dobra.
Okupljenima su se
obratili rektor Marijabistričkog svetišta Zlatko
Koren i načelnik općine
Lobor Andrija Smetiško. U glazbenom programu sudjelovali su
zbor i orkestar KUD-a
Ilirci, KUD Krapina i
Viline.
Riječi pretvoriti u život
Sveti Nikola biskup nebeski je zaštitnik Grada Krapine. Svečano misno
slavlje u župnoj crkvi svetog Nikole predvodio je u zajedništvu svećenika
iz Krapinskog dekanata, župnik iz Velikog Trgovišća, vlč. Ivan Dužaić. Poručio je da iz blagdana Svetog Nikole moramo naučiti ono temeljno – ne
čekati samo što će nam tko dati, iz kojih će pričuva stići na naše adrese,
nego trebamo naučiti darivati. Sveti Nikola biskup plijenio je dobrotom,
neposrednošću i vjerodostojnošću i treba nam biti uzor kako riječi pretvoriti u život, kako činiti dobra djela. (N. V.)
Sretan i blagoslovljen Božić te uspješnu 2012. godinu
svim građanima grada Krapine
žele Gradsko vijeće i
gradonačelnik Grada Krapine
16
GLAS ZAGORJA
broj 88
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SIJEÈNJA 2012.
Piše
Tanja Gregurović
KULTURA
Monografija o crkvi
Majke Božje Jeruzalemske
Uz Dan grada Krapine promovirana je monografija
Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu izašla u
prigodi 250. obljetnice posvete hodoèasnièke crkve sv.
Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Monografiju je
uredio Andrija Lukinoviæ, a zajednièki su je izdali Župe
sv. Nikole iz Krapine i Glasa Koncila.
Poklonici kulture, posebice slikarstva, kiparstva i arhitekture sa
zanimanjem će pročitati promoviranu knjigu, renomiranih autora
koje je urednik Andrija Lukinović
okupio na zajedničkom zadatku
pisanja monografije o crkvi Majke
Božje Jeruzalemske. Odlučio se nakon pisanja istoimenog vodiča, no
ovaj su mu puta uz njegov prikaz
nastanka i razvoja prošteništa pomogle i tri vrsne autorice – Katarina Horvat-Levaj (arhitektura), Doris Baričević (kiparstvo) i Mirjana
Repanić-Braun (slikarstvo).
Na promociji o umjetničkim ljepotama te sakralne građevine
govorile su znanstvene savjetnice
dr. sc. Željka Čorak i dr. sc. Mirjana Repanić-Braun, uz moderatora,
krapinskog župnika Tomicu Šestaka. Svetište je do danas sačuvano
u gotovo izvornom obliku te je,
uz Mariju Bistricu, najposjećenija
hodočasnička crkva u Zagrebačkoj
nadbiskupiji – istaknuo je u toj prigodi krapinski gradonačelnik Josip
Horvat. Ovdje na Trškom Vrhu godinama se skupljaju Marijini štovatelji iz cijele sjeverozapadne Hrvatske. Napose ovu su kasnobaroknu
crkvu izgradili Krapinčani kao znak
zahvale Majci Božjoj
Jeruzalemskoj koja ih je
još 1743. zaštitila tijekom epidemije stočne
kuge. Crkvu je posvetio
zagrebački
pomoćni
biskup Stjepan Pucz 9.
kolovoza daleke 1761.,
a gradnja raskošno uređene crkve, s cintorom
i visokim zvonikom na
glavnom ulazu trajala je
10 godina. Pobožnost
Majci Božjoj na Trškom
Vrhu započela je od
1669., kada je, prema
predaji, franjevački brat fra Joakim
Balagović iz Jeruzalema donio kip
Majke Božje i poklonio ga svojem
bratu Nikoli. Nakon što mu je u
požaru izgorjela kuća, sačuvan je
ostao samo kip Majke Božje, pa su
vjernici počeli vjerovati u njegovu
čudotvornost i javno ga štovati.
U ime izdavača s osnovnim podacima o ovom izdanju prisutne je
upoznao v.d. direktora Glasa Koncila Stjepan Pogačić.
Monografija Majka Božja
Jeruzalemska na Trškom
Vrhu može se po cijeni od
160 kn naručiti putem interneta, telefonom na broj
01/4874 315, nabaviti u
Glasu Koncila na Kaptolu 8
u Zagrebu ili u bolje opskrbljenim knjižarama.
KULTURA
Izložba, monografija,
priznanja
Ove, kao i godinama unazad, èlanovi Likovnog
društva Ernest Tomaševiæ iz Krapine priredili su
povodom Dana grada izložbu likovnih radova
svojih èlanova. Svojoj 45. obljetnici pridodali su
monografiju, prvu u povijesti društva.
U ozračju 45. obljetnice izložba je
obuhvatila 27 radova, 15 autora i možete je pogledati do kraja ovog mjeseca. Likovno društvo Ernest Tomašević danas broji 25 aktivnih članova
od kojih su 14 akademski obrazovane osobe, troje imaju višu spremu,
a svi su slikari s velikim umjetničkim
stažem koji su svoje umijeće doveli
do savršenstva. Iznjedrili su i jednog
člana Akademije likovnih umjetnosti, Tomislava Hršaka, koji je u društvo došao sa 13 godina, a stalnim i
ustrajnim radom usavršavao svoj talent i redovno izlagao na izložbama
društva. Na prijemnom ispitu za upis
na Akademiju od velikog troznamen-
kastog broja kandidata zauzeo je
3 mjesto.
Nizali su se tijekom godina dobri
dani, možda posve neznatni u
očima drugih, ali dragocjeni našim stvaraocima, posebno duši
predsjednika Zlatka Kuhara. Iz
njegovih bilješki i sačuvanih uspomena nastala je monografija koja kronološki i dokumentirano govori o djelovanju društva tijekom 45 godina. A uz
niz različitih aktivnosti priređeno je
328 izložbi u Krapini i cijeloj Županiji,
sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zagrebu,
Osijeku, Karlovcu, Klagenfurtu i Münchenu i susjednoj Sloveniji. Od samog
početka društvo je s puno ljubavi i
GLAS ZAGORJA
broj 88
suradnje sudjelovalo u humanitarnim akcijama, pomagalo svima
koji su pomoći potrebiti. Monografiju
je uredio Zlatko Kuhar, koji je i autor
tekstova i ilustracija, recenzent je Rajko Fureš, a pripremu i tisak odradili su
u Gama Grafitu d.o.o. Krapina.
U nastavku programa, dodijeljena su
priznanja TZ grada Krapine u akciji
Volim Hrvatsku – Zeleni cvijet.
17
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SIJEÈNJA 2012.
UPRAVNI ODJEL
KULTURA
Gradonačelnik na primanju
kod Predsjednika
Anđeli Edite Glavurtić
Do kraja prosinca u Galeriji grada Krapine može se razgledati
izložba Anðeli, akademske slikarice Edite Glavurtiæ
Edita Glavurtić rođena je 1965.
u Splitu. Na Akademiji likovnih
umjetnosti diplomira slikarstvo
1988., u klasi prof. Đure Sedera.
Potom odlazi u Beč, gdje 1995. na
‘Schule für Angewandte Kunst’ dobiva titulu magistra.
Njena prva slika anđela nastaje
1997., i nakon toga anđeli su nepresušan izraz nadahnuća, kako u
Na prijemu za laureate – dobitnike
međunarodnih turističkih nagrada
2011. POVELJE F.E.S.T. i ZLATNOG
INTERSTASA dodijeljenih od strane
Vijeća INTERSTAS-a (Međunarodne
smotre turizma, filma i krajobraza)
te Europske federacije turističkih
novinara (FEST) najuspješnijim pojedincima, turističkim zajednicama,
gradovima i mjestima, predsjednik
Republike Hrvatske, Ivo Josipović
slikama, tako i u pjesmama, meditacijama, razmišljanjima. Nadahnuta anđelima, objavljuje zbirku
poezije Anđeli šapuću srcu.
Edita Glavurtić izlagala je svoje slike
na više od dvadesetak samostalnih
izložbi u Hrvatskoj i Austriji, a slike
njenih anđela nalaze se u brojnim
zbirkama u Europi, Americi i Aziji.
Živi u Zagrebu i Beču.
primio je i gradonačelnika Josipa
Horvata. Kako piše u obrazloženju,
krapinski je gradonačelnik dobitnik
ove iznimne nagrade zahvaljujući
vrlo zapaženim projektima i programima u funkciji razvoja turizma koji
se temelje na izuzetno atraktivnom
lokalitetu, resursnim potencijalima,
tradicijskim vrijednostima i kulturološko-povijesnom identitetu grada
Krapine. Čestitamo.
Krapinski medeni sejem
Drvorezbar iz
Lepoglave
Tradicionalno uz Dan Grada i blagdana Svetog Nikole održava se
Krapinski medeni sejem.
Na sajmu je bilo više od 30 izlagača iz Krapinsko-zagorske, Zagrebačke i Varaždinske
županije koji su na štandovima prodavali
razne sitnice za nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane, te prigodni nakit, medene proizvode i suvenire. Iznimnu pažnju
Krapinaca privukli su izlagači iz Lepoglave sa
svojim skulpturama od drveta i kamena.
18
Na krapinskom trgu održano je i natjecanje
u pripremanju kotlovine. Natjecalo se 14
ekipa od kojih je ekipa Gradskog društva Crvenog križa Krapina osvojila nagradu za Naj
ekipu za ukupni vizualni dojam u novčanoj
vrijednosti od 500 kn, a nagradu za Najbolju
kotlovinu osvojila je ekipa Mjesnog odbora
Krapina u novčanoj vrijednosti od 1000 kn.
GLAS ZAGORJA
broj 88
Ekipa CK
uspješna i
u kuhanju
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
ODGOJ
01. SIJEÈNJA 2012.
CRVENI KRIŽ
Darivanje
novorođenčadi
Obilježen Svjetski dan
borbe protiv AIDS-a
U suradnji s Udrugom studenata
medicine-CroMSIC iz Zagreba, te
Udrugom mladih SKA iz Krapine,
Gradsko društvo Crvenog križa Krapina, realizirajući Program suzbijanja bolesti ovisnosti i smanjenja
štete – Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi obilježilo je 1. prosinca Svjetski dan borbe protiv HIV/
AIDS-a.
AIDS je zarazna bolest koju uzrokuju virusi HIV-a, koji slabe imunološki
sustav organizma i tako smanjuju
sposobnost organizma u borbi protiv infekcija i drugih bolesti. Tri su
glavna puta prijenosa HIV-a: izravnim unosom krvi zaražene osobe u
organizam nezaražene osobe; neza-
Povodom obilježavanja Dana Grada
Krapine, uz mnogo smijeha i razdraganih dječjih lica, sv. Nikola uz svog
vjernog pratitelja Krampusa od jutra
je obilazio osnovne i područne škole
na području Grada Krapine.
Gradonačelnik Grada Krapine uputio
je prigodnu čestitku roditeljima 18
novorođenih stanovnika (7 djevojčica i 11 dječaka) grada Krapine, te
im uručio novčanu pomoć. Isplaćeno
je ovom prigodom 28.500 kn, dok je
trofičara
Aktivna Udruga dis
Črleni lajbeki
štićenim spolnim kontaktom sa zaraženom osobom; sa zaražene majke
na njezino dijete. S obzirom na to da
je HIV infekcija, odnosno AIDS, zarazna bolest, možemo se zaštititi preventivnim ponašanjem, prije svega
zaštićenim spolnim kontaktom.
Povodom tog dana u Maloj Ramoni
u Krapini održan je Stop AIDS party.
Članovi udruga CroMSIC iz Zagreba –
udruge studenata medicine i Udruge
mladih SKA iz Krapine dijelili su kondome i edukativne materijale o virusu HIV-a, uzročniku AIDS-a.
U Gradskom društvu Crvenog križa
Krapina možete se svakim radnim danom besplatno i anonimno testirati
na HIV/AIDS u vremenu od 7-15 sati.
sveukupno u ovoj godini za 73 novorođenih izdvojeno 109.500 kn.
Ove je godine 38 novorođenih manje
nego prošle godine, i to su podaci koji
zabrinjavaju gradonačelnika. Dodjelu
novčane pomoći i ovom su prigodom
pozdravili roditelji. – Vremena su teška, ali Grad će uvijek biti na pomoći
koliko je moguće i voditi računa o
najmlađima, istaknuo je na prijemu
gradonačelnik upoznavši roditelje s
raznim ulaganjima u školstvo. M. B.
Slastice
Hrvatske
žene
Osnovci na
sajmu meda
Ekipa Grada Krapine
GLAS ZAGORJA
broj 88
štandu
Nakit i čestitke na RO
M
ć
mo
po
za
tva
druš
19
01. SIJEÈNJA 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
KULTURA
Prepoznajmo osobe
iz povijesti našega grada
Gradska knjižnica Krapina uz Dan Grada pripremila
je prigodnu izložbu pod naslovom Grad i ljudi VI. –
Krapinèani na starim fotografijama.
Radi se o skupnim i portretnim fotografijama s kraja 19. st. i početka 20. st, a koje čine dio Zavičajne
zbirke. S obzirom na veliku starost
fotografija, u većini slučajeva nije
poznat identitet osoba. Stoga je i
izložba zamišljena na način da će
svaki posjetitelj imati mogućnost
zabilježiti svoja saznanja o prezentiranim osobama sa fotografije,
te u tako interaktivnom odnosu
pomoći Knjižnici u obogaćivanju
znanja o povijesti grada i njegovih
ljudi. Uz zamolbu Gradske knjižnice Krapina objavljujemo dvije slike.
Jednu s potpisima, a za drugu molimo vašu pomoć. Prepoznajmo lica
iz povijesti našega grada, slogan je
kojim vas potičemo na prisjećanje
i otkrivanje identiteta osoba na
fotografiji. Na vašem trudu javno
ćemo vam zahvaliti, u priči vaših
prisjećanja tih i ne tako davnih vremena.
Prepoznaj osobe s fotografije:
OBRTNO RADNIČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLAVULJ 1896. g.
Počevši od gornjeg reda: Ivan Flegar, Franjo Pažameta, Rudolf Lesac, Antun
Schuffman, Ante Debeljak, Petar Lamot, Hugo Raškaj, Žiga Rossbacher, Ivan
Löw, Antun Krleža, Gustav Florian, Slavko Berc, Stjepan Biffel, Pavao Rebić,
Martin Zubić.
Tko je na slici?
KULTURA
Krapinska božićna priča
Krapinski pjesnici, nakon netom održane prve pjesnièke
veèeri pripremili su novo druženje za poklonike poezije.
Pozivaju vas 30. prosinca u 19 sati u Krapinski župni dvor.
Nakon večernje mise očekuje vas
krapinska božićna priča. Stihove
Bernarde Despot, Dragice Ferjanić,
Marije Hlebec, Miljenka Hršaka,
Branke Jagić, Vladimira Majseca,
Davorke Plukavec, Slavice Sarkotić i
Željka Štefana interpretirat će Tajana
Tolić i Dario Kuhar. Bit će pročitana
i kratka priča Božene Kos, a u glazbenom programu sudjeluju Tajana
Tolić i Max Hozić uz pratnju Trnje live
acustica. (T. G.)
Doček Nove godine na
glavnom krapinskom trgu
I ove godine građani Grada Krapine moći će Novu godinu dočekati na
glavnom gradskom trgu gdje ih očekuje zabavno-glazbeni program i vatromet u organizaciji Grada Krapine i Turističke zajednice koji počinje u
22 sata. Sve prisutne zabavljat će sastav Fakini. Okupljeni će se moći,
osim uz tople glazbene ritmove, ugrijati i kuhanim vinom.
20
SPORT
Naj sportaš
Uz Dan grada na svečanosti u prostorijama Srednje škole, proglašeni su
najbolji sportaši i sportski djelatnici za
2011., koji djeluju na području grada
Krapine. Izabrala ih je komisija Krapinskog sportskog saveza, a nakon prispjelih kandidatura, izbor je sljedeći:
U seniorskoj konkurenciji: Krešimir
Maras (Stolnoteniski klub Zagorec) i
Jelena Krkalo (Ženski rukometni klub
Zagorec). Najbolji sportaš od 14 do
18 godina: Jurica Bigec (Košarkaški
klub Krapina). Najperspektivniji sportaši: Petar Bračević (Nogometni klub
Zagorec) i Barbara Krsnik (Sportski
plesački klub Habanera)
GLAS ZAGORJA
broj 88
Najperspektivnija ekipa od 14 godina: Momčad NK Zagorec
Nagrada za promociju sporta: Društvo sportskih igara učenika
Najbolji klubovi: Košarkaški klub Krapina (u muškoj konkurenciji) i Ženski
rukometni klub Zagorec (u ženskoj
konkurenciji).
Nagrada za životno djelo sportskog
djelatnika: Leopold Vincelj (Šahovski
klub Krapina).
Najbolji sportski djelatnik: Dražen
Križnik (Košarkaški klub Krapina).
Priznanje novinarima za praćenje
sporta na području grada Krapine: Tomislav Zrinšćak i Milorad Videković.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. SIJEÈNJA 2012.
OBRAZOVANJE
Šišmišeki
Poèetkom prosinca u Osnovnoj
školi Ljudevita Gaja Krapina
javno je prezentiran projekt
Šišmišeki koji je nastao
povodom
Meðunarodne
godine šišmiša.
Na projektu su radili učenici kojima je potrebna
pomoć u učenju (po prilagođenom programu) od
5. do 8. razreda, njih 12. Oni su prezentirali sve
ono što su istražili, saznali, naučili i izradili ostalim učenicima od 4. do 8. razreda i učiteljima u
školi. Voditelji projekta bile su knjižničarka Suzana Pracaić i defektologinja Aleksandra Podsečki.
Prezentaciji je prisustvovalo više od 150 učenika
te učitelji, razrednici, neki roditelji, ravnatelj i pedagoginja.
Projekt je započet još 24. listopada na Međunarodni dan školskih knjižnica koji se ove godine obilježavao pod sloganom Školske knjižnice
osnažuju učenike za život. Obrazovni proces sve
više podrazumijeva razvoj vještina i sposobnosti
kod učenika, a ne samo stjecanje znanja. Svako
dijete ima svoje misli, osjećaje, svoj način reagiranja, izražavanja, govora i djelovanja. Pravi odgoj otkriva talente u djetetu te mu pomaže da ih
ono samo otkrije, razvija i dovede do punine (T.
Ivančić). Školska knjižnica, kao i suvremena škola
žele isto – naučiti učenika kako pronaći ono što
mu treba i gdje se to nalazi tj. osposobiti učenike
za život. Mi ne možemo naučiti učenike sve i o
svemu što će im trebati u životu, ali ih možemo
naučiti kako učiti i svladati nova saznanja iz određenih područja znanosti. A još važnije – kako to
znanje prezentirati i primijeniti u životu – rekla
nam je knjižničarka Suzana Pracaić. Najznačajnije
je učenje kroz osobno iskustvo kada učenik aktivno sudjeluje u nastavnom procesu. Zato su u
sklopu projekta posjetili špilju Veternicu, obitavalište šišmiša. Projekt se održavao svakog ponedjeljka, tijekom listopada i studenog. Na taj način sudionici su jačali svoje samopouzdanje, učili
istraživati na nove načine te nam poručili da je
svatko važan i ima pravo na sudjelovanje i izbor
prema svojim potrebama.
$QœKÃPQPQXQIQFK˜PLK
MQPEGTVWFTWIC)TCFC-TCRKPG
5XKOPC<GONLK
RTQUKPECWUCVK
W(GUVKXCNUMQLFXQTCPK
KONCERT
Božićno-novogodišnji koncert
udruga Grada Krapine
U srijedu, 28. prosinca u 19,00 sati u Festivalskoj
dvorani Krapinčane i goste očekuje prava glazbena
poslastica – božićno-novogodišnji koncert gradskih udruga Svim na Zemlji. Na koncertu će nastupiti Gradski puhački orkestar Krapina, KUD Ilirci,
FS Viline i KUD Krapina, a osim božićnih pjesama
na repertoaru će se naći i filmske teme, zanimljive
obrade uz brojna druga iznenađenja. Besplatne
ulaznice mogu se podići od 19. do 27. prosinca na
blagajni Pučkog otvorenog učilišta radnim danom
od 14,00 do 16,00 sati i na dan koncerta sat vremena prije početka.
5WFLGNWLW
)TCFUMKRWJCÅMK
QTMGUVCT-TCRKPC
-7&+NKTEK
(58KNKPG
-7&-TCRKPC
$GURNCVPGWNC\PKEGOQIWUGRQFKÃKPCDNCICLPK2WÅMQIQVXQTGPQIWÅKNK˜VC-TCRKPC
QFRTQUKPECFQRTQUKPECTCFPKOFCPQOQFFQUCVK
KPCFCPMQPEGTVCUCVXTGOGPCRTKLGRQÅGVMC
GLAS ZAGORJA
broj 88
21
GRAD KLANJEC
01. SIJEČNJA 2012.
AKTUALNO
Uvjerljivom pobjedom u treæoj izbornoj jedinici Kukuriku koalicija osvojila je 10 mandata, a s visokog šestog mjesta na listi u Sabor ulazi klanjeèki gradonaèelnik Željko Kolar. Za njega su se neposrednim izborima
odluèili graðani Klanjca i 2009., raèunajuæi na njegovo
struèno i predano voðenje Grada. Željka Kolara kao
novog saborskog zastupnika zamolili smo za prve komentare.
Što će vam biti primarna ambicija na novom poslu sabor
skog zastupnika?
Primarna ambicija bit će mi zastupati interese KZŽ i sjeverozapadne
Hrvatske u Saboru. Ovaj dio Hrvatske najviše radi, a najmanje se
u njega investira s razine državne
vlasti. To se mora promijeniti.
telj i ne priznajem nikome da voli
Hrvatsku više od mene samo zato
što je desničar.
Vlada Ivice Račana pokazala je
da se otvaranjem prema svijetu i
stvaranjem boljih uvjeta za život
svih njenih građana najbolje brane nacionalni interesi, a uvjeren
sam da će to pokazati i vlada Zo-
Razgovarala
Tanja Gregurović
Gradonačelnik Kolar u Saboru
Dugo ste u politici, kao geodeta što vas je usmjerilo na

taj put?
Struka tu nije bitna. Kao vrlo mlad
čovjek bio sam zainteresiran da
sudjelujem u razvoju svoga grada
i imam utjecaja na isti, a u to vrijeme to se moglo isključivo kroz
politiku.
Znači li pobjeda ljevice odmak od tradicionalnog prema
modernom? Stranke u koaliciji
nemaju izražen nacionalni predznak i više su okrenute socijalnim
interesima.
I da i ne. Tradiciju moramo čuvati
da bi ulaskom u EU sačuvali svoj
nacionalni identitet, a društvo
moramo modernizirati kako bi
mogli pratiti svjetske trendove i
nastavili se razvijati. Bez ulaganja
u moderne tehnologije i obrazovanje nema napretka. Floskula
je da samo desnica može braniti
i zastupati nacionalne interese.
Pa u Domovinskom ratu sudjelovali su pripadnici svih političkih
stranaka i opcija, a najviše onih
građana koji nisu bili stranački
opredijeljeni. I ja sam bio brani-

rana Milanovića. Ne možeš se zaklinjati u ljubav prema domovini i
besramno je krasti.
Rezultati ovih parlamentarnih izbora pokazali su da
građani Hrvatske žele promjene.
Klanjec pa i cijela naša Županija
zaostaje u odnosu na susjedne
sredine. Može li se to uskoro promijeniti?
Može i mora. Osnovni zadatak nas
zagorskih saborskih zastupnika je
da se zajedno sa županom Sinišom
Hajdašem Dončićem izborimo za
financiranje kapitalnih projekata
u Zagorju iz državnog proračuna.
Prioritet će biti ulaganje u cestovnu infrastrukturu (brza cesta
Mokrice – Bračak – Bedekovčina
– Zlatar Bistrica – Marija Bistrica
– Popovec sa spojem na Breznički
Hum, spojna cesta Zabok Krapina,
program Betrment), željeznice
(elektrifikacija pruge Zagreb – Zabok, stavljanje u funkciju pruge
Savski Marof – Kumrovec), odvodnju i kanalizaciju te zbrinjavanje
otpada.
Kako ćete komunicirati sa
svojim biračima? Hoćete li


biti dostupni, spremni saslušati
i pomoći riješiti probleme građana?
Kao što je poznato, kao gradonačelnik Klanjca svaki četvrtak
poslije podne primam građane
na razgovor. Uvijek sam spreman
saslušati i pomoći u okvirima svojih mogućnosti i ovlasti. Dunja
Špoljar, Anđelko Topolovec i ja
sigurno ćemo imati uredovni dan
za građane, no s obzirom na to da
se Sabor još nije konstituirao, ne
mogu za sada reći kako će to funkcionirati, no građani će o tome biti
pravovremeno obaviješteni.
Kao gradonačelnik Klanjca
jeste li ove godine sa svojim
timom uspjeli realizirati zacrtane
planove?
Manje-više jesmo. Uspjeli smo
u poslovnu zonu dovesti vodu i
plin. Izmijenili smo prostorni plan
i ishodili potvrdu na Glavni projekt
za izgradnju niskoenergetskog vrtića te za njegovu izgradnju kupili
zemljište, izgradili tri dječja igrališta, nastavili s izgradnjom javne
rasvjete, asfaltirali nekoliko dioni-

ca nerazvrstanih cesta te sanirali
dva velika klizišta. U suradnji sa
županijom promijenjeno je krovište i napravljena toplinska fasada
na osnovnoj školi Antuna Mihanovića. Uredili smo spomen-park
Antuna Mihanovića i ponosni smo
što ga je na obilježavanju sto pedesete godišnjice pjesnikove smrti
otvorio predsjednik Republike Ivo
Josipović.
Što Gradu Klanjcu neophodno treba i hoće li vaša nova
pozicija pomoći u rješavanju tog
problema?
Klanjec je prometno izoliran i to je
trenutačno najveći problem. Pod
hitno bi trebalo sanirati državnu
cestu D-205 od Zaboka do graničnog prijelaza u Razvoru, te izgraditi novi ulaz u Klanjec. Tim projektom i stavljanjem u funkciju pruge
Savski Marof – Kumrovec stvorili
bi se uvjeti za razvoj gospodarske
zone Lepoglavec i otvaranje novih
radnih mjesta. Pozicija saborskog
zastupnika sigurno neće biti odlučujući faktor koji će odlučivati kada
će te investicije ići u realizaciju.

Blagoslovljen i srećom ispunjen Božić,
te uspješnu novu poslovnu godinu 2012.,
želi vam Gradsko vijeće, gradonačelnik,
i djelatnici Gradske uprave grada Klanjca
22
GLAS ZAGORJA
broj 88
GRAD KLANJEC
01. SIJEČNJA 2012.
OBRAZOVANJE
Učeničke i studentske pomoći
Na prigodnoj svečanosti u prostoru
Klanječke pelnice i prisutnosti svojih
roditelja i predstavnika Grada, potpisali su ugovore učenici i studenti kojima je odobrena financijska
potpora iz gradskog proračuna kao
pomoć u školovanju u ovoj školskoj,
odnosno akademskoj godini.
Povjerenstvo za dodjelu učeničkih
i studentskih pomoći, prema kriterijima iz Pravilnika utvrdilo je listu
učenika i studenata koji su ostvarili
pravo na pomoć prema socijalnom
statusu obitelji ili prema uspjehu u
dosadašnjem školovanju, a u ime
Povjerenstva njegov je rad obrazložio Dalibor Šoban.
Iznos od 250 kuna mjesečno prema
kriteriju socijalnog statusa dobivat
će srednjoškolci Ivan Sušec, Matija
Skrbeta, Josip Horvat, Kristijan Gajšak, Luka Burazer, Željka Sušec, Mihael Babić i Tena Cvek, a pravo na
pomoć prema kriteriju uspjeha u do-
OBLJETNICE
Narodno sveučilište
promotor kulture
sadašnjem školovanju od učenika su ostvarile
Anita Pongrac i
Marija Vlahović.
Studentice Nikolina Gašpar,
Nikolina Žigman,
Adrijana Čelec i
Gabrijela Lončar
pravo na pomoć ostvarile su prema socijalnom
statusu, a prema uspjehu Bruno
Novosel i Lucija Knezić. Studentska
pomoć iznosi 500 kuna mjesečno.
Na potpisivanju ugovora okupljenim
učenicima i studentima te njihovim
roditeljima obratio se gradonačelnik
Grada Klanjca Željko Kolar, istaknuvši kako je Povjerenstvo svoj posao
radilo neovisno i isključivo prema
kriterijima iz Pravilnika, te kako će
sljedeće godine Grad Klanjec raspisati natječaj i za stipendiranje
učenika i studenata i to u skladu s
iskazanim potrebama ustanova i trgovačkih društava s područja grada.
Potpisivanju ugovora, uz gradonačelnika, prisustvovali su i njegov zamjenik Zlatko Brlek, te predsjednik
Gradskog vijeća Mirko Lunko.
CRVENI KRIŽ
89 dobrovoljnih darivatelja krvi
Prigodni program kojim je obilježena četrdeseta godišnjica osnivanja
Narodnog sveučilišta u Klanjcu održan je u četvrtak, 8. prosinca 2011. u
klanječkoj kino dvorani. Priredio ga
je Kulturni centar Klanjec, slijednik
nekadašnjeg Narodnog sveučilišta,
uz svesrdnu pomoć nekadašnjih zaposlenika i bivše direktorice Brankice Greblički.
Na najznačajnije trenutke u radu
ovog poduzeća, a danas ustanove u
kulturi čiji je osnivač Grad Klanjec,
podsjetila je ravnateljica Kulturnog
centra Snježana Ricijaš. Narodno
sveučilište osnovano je u ožujku
1971. odlukom tadašnje Skupštine
Općine Klanjec. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća intenzivno se bavilo obrazovanjem odraslih, a kasnije
sve više kulturnom i informativnom
djelatnošću. Objedinjavalo je tako
rad kina, auto škole i tiskare. Devedesete godine ostale su zapamćene
po značajnim investicijama. Preuređena je kino dvorana s kafićem kao
čekaonicom kina, nabavljena nova
kino oprema i oprema za tiskaru te
otvorena opremljena knjižnica u
zgradi stare pošte koja je kupljena
upravo za tu namjenu. Prezentacija
praćena dostupnim fotografijama iz
prošlih razdoblja prizvala je sjećanja
i osmjeh kod bivših zaposlenika, ali
i onih Klanjčana koji su u Sveučilištu
stekli svoje srednjoškolsko obrazovanje, različite kvalifikacije, prošli
tečajeve, položili vozački ispit ili pak
bili vjerni posjetitelji mnogobrojnih
kulturnih manifestacija i programa.
Predstavljen je i današnji rad Kulturnog centra koji svojom djelatnošću
nastoji Klanjec afirmirati kao grad
kulture. Vitomir Zamuda riječju i slikom predstavio je brojne aktivnosti
na zaštiti kulturne baštine, od višegodišnjeg rada na uređenju prostora
Zavičajne zbirke i obradi građe, restauraciji sarkofaga obitelji Erdödy,
sanacije kapelice sv. Florijana do
pokrenutih arheoloških istraživanja
cesargradske utvrde.
Okupljenim bivšim zaposlenicima
i Klanjčanima obratili su se bivši direktori Damir Matković, danas predsjednik Hrvatske zajednice pučkih
otvorenih učilišta, Brankica Greblički, aktivna umirovljenica i tajnica
Ogranka Matice hrvatske Klanjec i
gradonačelnik Klanjca Željko Kolar.
U umjetničkom dijelu programa
svoje kajkavske stihove čitali su Vladimir Šenjug i Vladimir Šuk, dok je
za glazbeni dio večeri bio zadužen
Tamburaški sastav Zelenjak koji je s
Narodnim sveučilištem podijelio gotovo sve važne događaje u proteklih
četrdeset godina.
U četvrtoj ovogodišnjoj akciji darivanja krvi održanoj početkom prosinca u Velikoj dvorani grada Klanjca,
odazvalo se 89 dobrovoljnih darivatelja. Krv je darivalo njih 85, od toga
76 muškaraca i 9 žena dok ih je 4 odbijeno iz zdravstvenih razloga.
Prvi put krv su darivali: Petar Blažičko iz Ravnog Brezja, Ivica Horvatin iz
Dubravice, Tomislav Poslek iz Gredica i Sonja Špiljar iz Donjeg Škrnika.
Darivatelji s najviše davanja: Nikola
Ohnjec – 101, Branko Ulama – 94,
Božo Hrbud – 92. (M. B.)
SUSRETI
Sveti Nikola dobroj
djeci grada Klanjca
U srijedu 7. prosinca u Velikoj dvorani Grada Klanjca i ove je godine svojim dolaskom i malim slatkim darom,
klanječke mališane razveselio sv. Nikola. Njegov dolazak pripremili su
Društvo Naša djeca i Gradska knjižnica Antun Mihanović Klanjec. Događaj koji i djeca i roditelji s veseljem
iščekuju, ove je godine bio popraćen
veselom predstavom punom pjesme,
Zimska priča mele Jele – jedne zime
bijele, koju je izveo Šareni svijet.
Nakon predstave svako je dijete dobilo poklon, uz mogućnost fotogra-
GLAS ZAGORJA
broj 88
firanja sa sv. Nikolom ili likovima iz
predstave.
23
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SIJEČNJA 2012.
OBRAZOVANJE
Pripremila
Monika Briševac
Eko integrirani dan u
OŠ Viktora Kovačića
U OŠ Viktora Kovaèiæa 7. prosinca održan je EKO – integrirani dan na temu prometa. Tog dana nije se održavala nastava veæ su bile organizirane razne radionice.
Dan je započeo uvodnim prezentacijama. Promet i njegov utjecaj na
okoliš putem koje je učitelj Robert
upoznao učenike i učitelje s vrstama
prometa i podsjetio na ekološki prihvatljivije načine putovanja. Učiteljica Maja je prezentacijom Moja škola
je EKO – škola učenicima detaljnije
prezentirala eko akcije koje se provode u školi od početka školske godine,
te ih podsjetila na njihove obaveze i
zadaće u EKO – dežurstvima. Na kraju je psihologinja Marijana prikazala
rezultate ankete o prometnim navikama u njihovim obiteljima, koja
je bila provedena među učenicima.
Zaključak je bio sljedeći – mali broj
učenika koristi se biciklom kao prijevoznim sredstvom.
Učenici su potom sudjelovali u radionicama (Povijest željeznice u RH
– Bogdanka Šolman, VII.b; Ispušni
plinovi – Zdravka Cesarec, VIII.a; Promet u književnosti, Zvukovi prometnih sredstava – glazbena radionica
– Anica Flegar, Katarina Rihtar, VI.b;
Oprema Bicikla – Branko Flegar, V.a;
Promet i turizam – Branimir Boršić,
Vesna Kunštek, V.b; Strip o onečišćenju od prometa – Mirjana Petrak,
VII.a; Alternativna goriva – Robert
Borovečki, VIII.b; Djeco, oprez u pro-
metu (EJ, NJ, HJ) – Katica Kunštek,
Maja Šamec, VI.a). Toga dana škola je
bila prepuna prometnih znakova, razlog tome je bila i eko igra Prometne
vratolomije uz poštivanje ekologije,
gdje su učenici svakog razreda tražili
prema uputama pojmove koji su im
bili potrebni za slaganje eko poruke.
Zadnji sat održane su prezentacije
radova učenika napravljenih u radionicama, te su učenici morali reći
svoju eko poruku kako bi na kraju iz
svih poruka dobili moto EKO – integriranog dana, koji je glasio: Spriječimo zagađenje i prometnu gužvu, želimo alternativu, zdravlje, čist okoliš,
pješačke i biciklističke zone. Promet
kao tema EKO – integriranog dana se
pokazao vrlo uspješnim i zanimljivim
učenicima, a i učiteljima. Naučilo se
mnogo o negativnim stranama prometa u odnosu na ekologiju.
ODGOJ
Sv. Nikola u Dječjem
vrtiću Balončica
Prosinac – najljepši mjesec u godini s radošæu su doèekali mališani humskog Djeèjeg vrtiæa Balonèica.
Vrtić su posjetili i općinski načelnik
Zvonko Jutriša i službenica Paulina
Bogović. Djecu su darivali prigodnim
poklonima. U znak zahvalnosti djeca
su veselo zapjevala, i tako su pokazala koliko su sretna, a sretni su bili
i odrasli, koji su
im uspjeli dočarati posebno lijepe
trenutke u ovo
predblagdansko
vrijeme i uljepšati
im dan.
Iduće godine djecu će razveseliti
proširenje vrtića, a
dodajmo da sv. Nikola svake godine
posjeti Balončicu s
prigodnim poklonima.
OPĆINSKA UPRAVA
Božićnice umirovljenicima
Kao i svake godine, čelni ljudi Općine
Hum na Sutli misle i na svoje najstarije
sumještane, pa će povodom nadolazećih
božićnih blagdana svim umirovljenicima
s područja Općine čija mirovina iznosi
manje od 2.100 kn podijeliti božićnice u
iznosu od 150 kn. Visinu mirovine umirovljenici će dokazati odreskom od mirovine.
Božićnice dijele Udruga umirovljenika općine H/S od 16. prosinca u prostorijama
Općine, a oni koji ju još nisu primili, mogu
to učiniti u četvrtak, 29. prosinca od 9 do
12 sati, te u petak, 30. prosinca od 9 do
12 sati, uz poruku da Općina Hum na Sutli
svim građanima želi čestit Božić i sretnu
novu 2012.
Čestit Božić i uspješnu novu 2012. godinu
svim žiteljima Općine Hum na Sutli
želi općinski načelnik Zvonko Jutriša,
zamjenik Milan Brezinšćak
i članovi Općinskog vijeća Huma na Sutli
24
GLAS ZAGORJA
broj 88
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. SIJEČNJA 2012.
KULTURA
UPRAVNI ODJEL
Advent u Zagorju
Zadovoljni učinjenim
Na kraju još jedne kalendarske godine, u Općini Hum na Sutli mogu
se pohvaliti uspješnim rezultatima
i projektima. Svakako je najveći –
Uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda, te spojni kolektor. Od ostalih
projekata izgrađeni su nogostupi
novih cesta, proširene su i održavane općinske i županijske ceste,
radovi na vodoopskrbi, nova javna
rasvjeta, uređenje vrtića, a izgrađen
je i projekt za rekonstrukciju općinske zgrade.
Što se tiče planova za iduću godinu,
nastavit će se s izgradnjom kanalizacijskog sustava Donji Hum, a u
funkciju će se pustiti Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Na radost
mališana i roditelja, iduće godine
kreće se u dogradnju Dječjeg vrtića.
KULTURA
Sutla nas veže i spaja
Tradicionalno, na prvu adventsku
nedjelju, u prepunoj kino-dvorani
u Humu na Sutli u organizaciji Turističke zajednice Općine Hum na
Sutli, a pod pokroviteljstvom Siniše
Hajdaša Dončića, župana Krapinsko-zagorske županije, započela je
tradicionalna županijska manifestacija pod nazivom Advent u Zagorju.
Obred paljenja prve adventske svijeće započeo je vlč. Vlado Mikšić,
župnik župe Prišlin, dok je samu svijeću zamjenica župana Sonja Borovčak upalila zajedno s predstavnicima
Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama Krapinsko-zagorske
županije, te im uručila novčani prilog
od 2.000 kuna za rad Udruge. S nekoliko prigodnih riječi dobrodošlice
nazočnima se obratio Zvonko Jutriša,
načelnik Općine Hum na Sutli.
Program se nastavio koncertom na
kojem su nastupili: Udruga Grofovija Konjskih, Siniša Miklaužić, Dino
i Karla Miklaužić, Glazbena škola
Pregrada, ŽVA Sotelia, Mješoviti
zbor KUD-a Rikard Jorgovanić, Ivica
Pepelko i Gordana Ivanjek. Zvijezde
večeri bili su opet najmlađi, Dino i
Karla Miklaužić, koji su svojim izvedbama izmamili gromoglasni pljesak
publike. Zamjenica župana Sonja
Borovčak predala je adventski vijenac djeci iz Dječjeg vrtića Naša radost iz Pregrade. Pod dirigentskom
kuhačom Zvonka Čoha za nazočnu
publiku i izvođače, na platou ispred
kino-dvorane organiziran je prigodni domjenak, za piće se pobrinula
Udruga vinogradara i podrumara
Humska kapljica, dok su glazbeni štimung odradili Bratići Papeši.
GOSPODARSTVO
Vetropack Straža - sklopljen
kolektivni ugovor
Predstavnici poslodavca i sindikata Vetropack Straže potpisali su sredinom
prosinca novi kolektivni ugovor o plaćama i ostalim materijalnim pravima
zaposlenika. I ovoga je puta kolektivni
ugovor sklopljen na 5 godina. Pregovarački timovi poslodavca i sindikata
dogovorili su da se sva prava iz dosadašnjeg kolektivnog ugovora prenesu
u novi ugovor. Plaće će svake godine i
Narodna knjižnica Hum na Sutli u
suradnji sa Hrvatskozagorskim književnim društvom već petu godinu
zaredom organizira književnu manifestaciju kao program međunarodne hrvatsko-slovenske kulturne
suradnje pod nazivom Sutla nas veže
i spaja.
Hum na Sutli kao pogranični kraj oduvijek je bilo područje prožimanja kulturnih utjecaja s jedne i druge strane
Sutle. Stoga je i ta manifestacija osmišljena sa ciljem promoviranja kulturnog stvaralaštva ovog dijela Županije
izvan njezinih granica, razvijanje i
unapređenje kulturološke osobitosti
ovoga kraja, te obogaćivanje cjelokupne ponude kulture u regijama Hrvatskog zagorja i Štajerske.
Na ovogodišnjoj manifestaciji sudjelovali su pjesnici: članovi Mariborske literarne družbe: Željko Perović, Slavko
Rečnik, Nataša Švikart-Žumer, Danijel
Premzl i Vladimir Vekić, te članovi Hrvatskozagorskog književnog društva:
Darko Raškaj Jalšovec, Marija Hlebec
i Nadica Jačmenica.
Koliki su međusobni utjecaji, ali i
posebnosti u pograničnom kraju uz
Sutlu dočarali su nam učenici Vzgojno izobraževalnog zavoda OŠ Roga-
Piše
Narcisa Brezinščak
tec, te učenici OŠ Viktora Kovačića
iz Huma na Sutli koji su programe
predstavili na izvornim dijalektima
svoje sredine.
Folklorna skupina iz OŠ Rogatec s
mentoricom Natašom Novak, prikazala je dio dječjih igara i narodnih plesova; dok je drugi dio učenika s mentoricom Lidijom Zalezina kroz scenski
prikaz dočarao detalje iz života u svojem kraju te običaj kolinja – furežije.
Učenici OŠ Viktora Kovačića pripremili su glazbenu točku s mentoricom
Katarinom Rihtar, a na izvornom
humskom dijalektu izveli su recitaciju
Kožuhanje; s mentoricom Sandrom
Kovačić pripremili su scenske prikaze običaja kožuhanja i dio svadbenih
običaja ovoga kraja. U glazbenom
dijelu programa sudjelovali su Manuel Firšt – harmonika, Dino Miklaužić
solist uz pratnju na harmonici Rade
Miklaužića.
Manifestacija Sutla nas veže i spaja
realizirana je uz potporu Ministarstva
kulture RH i Krapinsko-zagorske županije.
dalje rasti za postotak rasta troškova
života + 1,25%. U Vetropack Straži su
svjesni da su najveći kapital svake tvrtke zadovoljni i motivirani ljudi. Potpisivanju kolektivnog ugovora je nazočio
i Ivan Tomac, predsjednik granskog
sindikata EKN-a, koji Vetropack Stražu
uvijek spominje kao pozitivan primjer
hrvatske privatizacije i korektne suradnje poslodavca i sindikata.
GLAS ZAGORJA
broj 88
25
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. SIJEČNJA 2012.
ODGOJ
Kinč moje babice
Poèetkom prosinca u Muzeju Žitnica, u organizaciji Društva Naša djeca Sveti Križ Zaèretje, održana je 6. radionica tradicijskih vještina, veæ popularan Kinè moje babice.
Već šestu godinu Nevenka Sinković
predsjednica DND-a Sveti Križ Začretje i njene suradnice domišljaju i
realiziraju zanimljive etno radionice.
Na najbolji mogući način, učeći uraditi nešto, na generacije koje dolaze
prenosi se kulturna tradicija. Ovim
sadržajima, u svoje slobodno vrijeme, svojim spretnim rukama, djeca
usvajaju nove kompetencije, vještine izrađivanja predmeta i ukrasa.
Predsjednica Nevenka Sinković pozdravila je sve sudionike i ukratko
objasnila cilj radionice, a dobrodošlicu su pjesmom poželjele i djevojčice
iz zbora Cvrkutići. Djeca često ne vjeruju da će naučiti nešto sami izraditi,
jer današnje generacije spretno surfaju internetom i igraju play station,
a, nažalost, zaboravlja ih se poučavati
nekim drugim vještinama. Spretni prstići, zaključili su mnogi, mogu čuda.
Mališani sudionici Kinča, ponosni na
svoje uratke zajedno su okitili bor.
Dobili su zahvalnice i družili se na zasluženom ručku. Svojim su kućama
otišli bogatiji za jednu novu vještinu,
noseći lijepe sličice iz Začretja i želju
da se iduće godine ponovno nađu na
novoj radionici i nauče još neku vještinu iz prošlosti našeg Zagorja.
Kinč moje babice već tradicionalno
financijski podržava Krapinsko-za-
gorska županija, a svoj doprinos daju
i MIT – STUDIO iz Sv. Križa Začretja
izradom zahvalnica za sudionike,
općina Sveti Križ Začretje ustupajući
prostor i Franjo Kučko, ravnatelj općinske knjižnice pomažući u pripremi
prostora. (N. S.)
Gumb od preje u
modernom brošu
Na ovogodišnjem Kinču, sudionici
(djeca od 10 do 15 godina iz DND-a
iz cijele Krapinsko-zagorske županije) su pod vodstvom osposobljenih
volonterki i gospođe Ane Čižmek
naučili kako se nekad u vrijeme baki
i prabaki izrađivao gumb od preje.
Izrađujući na isti način gumbe od
raznobojnih pamučnih konaca, djeca su pokazala zavidnu kreativnost u
izrađivanju modernih broševa koje
mogu kao ukrase nositi na odjeći,
torbama, remenima i sl., a neke
su se djevojčice spretno domislile i
izradile zanimljive naušnice.
Iz dvanaest DND-a ukupno je u Začretje došlo 50-ero djece i trinaest
voditelja, koje je umijeću izrade
etno gumba i nakita podučavalo devet demonstratorica. (N. S.)
IZ RADA ŽUPE
Bor
Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju za svetkovinu Božića.
Vrijeme došašća obilježeno je radosnim i povjerljivim očekivanjem. Svake godine na Trgu hrvatske kraljice
Jelene ispred crkve Uzvišenja Svetog
Križa postavlja se i ukrašava bor.
Ove godine bor je postavljen zahvaljujući obitelji Juraja Celjaka iz Donje
Pačetine 83b, koji je poklonio prekrasan bor. Ovim putem mu u ime
župljana i općine Sveti Križ Začretje
od srca zahvaljujemo!
U iščekivanju pravih pahulja na svetokriškom trgu postavljene su
ukrasne. Donose blagdansko ozračje protkano vedrinom i nadom.
Blagoslovljene božićne blagdane, sretnu i uspješnu 2012. godinu
žele vam
članovi Općinskog vijeća
i načelnik Općine
Sveti Križ Začretje
26
GLAS ZAGORJA
broj 88
OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
01. SIJEČNJA 2012.
KULTURA
Piše
Dunja Horvatin
25 godina kontinuiteta
Sudeæi po broju èlanova i dugogodišnjoj tradiciji, Sveti Križ Zaèretje je najraspjevanije zagorsko
mjesto. Pjevanje se kao školski predmet spominje
u programu rada Puèke škole, osnovane 1838., a
danas iz gotovo svakog svetokriškog kuæanstva
bar jedan èlan pjeva – u Cvrkutiæima, u mješovitom ili crkvenom zboru.
Prvi muški pjevački zbor osnovao je
mjesni učitelj Oskar Woelfl 1931.; za
vrijeme II. svjetskog rata bez prekida
djeluje crkveni pjevački zbor, danas
pod imenom tadašnjeg župnika Ivana Bradice. Iz tog vremena stariji
Svetokrišćani pamte solo pjevačicu Maricu Vrček, Milicu Lovrenčić i
Zdenku Vorih, danas još vitalnu devedesetogodišnju sugrađanku. U njihovom društvu propjevala je 1949.
tada dvanaestogodišnja djevojčica
Elza, koja i danas pjeva u crkvenom
i mješovitom zboru. Za života s Rudijem u Svetom Križu, u zboru je pjevala i njegova supruga Katica Stipković.
U oživljavanju rada zbora spominju
se domaća imena: Juraj Merkaš, sin
magistra farmacije, mjesni učitelj
Ivek Zvonimir koji je 1961. osnovao
mješoviti pjevački zbor, Cecilija Japec, nastavnica muzičkog odgoja, Tatović Lutvo, Marjan Kopjar, Ljudevit
Geček, Juraj Ivandić – do sadašnjeg
stručnog i predanog voditelja, prof.
Olivera Beloševića.
U proteklih 25 godina kontinuiranog djelovanja, mješoviti pjevački
zbor Sveti Križ Začretje nastupao
je na svim mjesnim događanjima,
proslavama, akademijama, kulturnim događanjima, sudjelovao je na
Smotri prigorskih zborova u Lisinskom, na gostovanjima u Hrvatskom
primorju, Slavoniji, Austriji, Italiji i
Sloveniji. Tradicionalni su i godišnji
nastupi Svetokrišćani Zagrepčanima,
u Zagrebačkom kazalištu lutaka, što
je ustvari prigoda za susret Svetokrišćana, domaćih, zagrebačkih i njihovih prijatelja.
Uz bogati repertoar domaćih i stranih
skladbi, zbor je najviše uspjeha postigao kompozicijama prof. Antuna Ćelara, velikog prijatelja Svetokrišćana,
i upravo izvedbom njegove skladbe
Slikica, počeo je u Žitnici slavljenički
program uz obilježavanje 25. obljetnice djelovanja mješovitog zbora,
ujedno i Božićni koncert. Simbolične
KULTURA
KULTURA
Pijanistička radionica
U
organizaciji
Općinske knjižnice i čitaonice,
prosinac je započeo Pijanističkom
umjetničkom
radionicom
u
Muzeju Žitnica.
Nastupili su Eva
Motušić,Tomislav
Štimac, Karla Ujević, Nika Štimac,
Vjekoslav Drvar,
Paula Lovreković,
Olja Bošnjak, Ana Gutić, Kristina Ivić,
Marina Alvir, Lovro Žagar i Helena Be-
zahvale svim dosadašnjim dirigentima uručio je predsjednik zbora
Tomislav Smolić, na povijesne dane
osvrnuo se svetokriški kroničar Antun
Kučko, izvedeno je nekoliko prigodnih
recitacija domaćih pjesnika: Benedikta Tumpe, Verice Jačmenice-Jazbec
i Nadice Vukić-Budić. Uz gostujući
tamburaški sastav Kontra-band svi su
zapjevali Brajde, a zvucima Tihe noći
poželjeli jedni drugima sretne i blagoslovljene blagdane, dok je s turma
otkucavao kasni sat nad usnulim svetokriškim krovovima.
Pjesnik među
pijanistima
U Dvorcu Sveti Križ Zaèretje koncert je održao pijanist
Željko Vlahoviæ. Izvodio je djela Dore Pejaèeviæ, Franza
Liszta, Frederycka Chopina i Ludwiga van Beethovena.
ljan. Voditeljice
radionice bile
su prof. S. Buklijaš i prof. M.
Mikulić Štimac,
a posjetitelji su
mogli uživati u
izvedbi mladih
učenika klavira
koji su svirali
djela poznatih
umjetnika: L.
van Beethovena, W. A. Mozarta, J.
Handela, D. Scarlattija i dr.
Nastavak je to kulturnih događanja koja se tijekom cijele godine
održavaju u Dvorcu, zahvaljujući
upornosti gospođe Mirne Flögel
Mršić, koja je svoju ljubav prema
umjetnosti prenijela sada već na
brojne glazbene poklonike.
Željko Vlahović, hrvatski pijanist,
rođen je u Zagrebu. Već u dobi
od 22 godine završava Muzičku
akademiju u klasi prof. Zvjezdane Bašić, a da bi samo godinu
kasnije završio i Hochschule für
Musik und darstellende Kunst u
Grazu, klasa prof. Thomasa Duisa, koju je pohađao paralelno.
Obje Akademije završava s najvišim ocjenama. Još u to vrijeme njegova koncertna aktivnost
bila je vrlo značajna, svirajući i
GLAS ZAGORJA
broj 88
nastupajući diljem Hrvatske i
u inozemstvu. Njegov tadašnji
rad bio je, između ostalog, dva
puta nagrađivan Rektorovom
nagradom. Postdiplomski studij
završava 2002. na Hochschule
für Musik und darsetellende
Kunst u Frankfurtu na Majni u
klasi prof. Catherine Vickers.
Kao plod dugogodišnjeg rada i
intenzivnog bavljenja glazbom
Franza Liszta 2004. snima svoj
prvi CD pod nazivom Zeljko Vlahovic Piano Franz Liszt koji je
izašao u Berlinu. Njemačka kritika, oduševljena njegovim glazbenim izrazom i pijanističkim
mogućnostima, prozvala ga je
Virtuozom poezije i Pjesnikom
među pijanistima. (T. G.)
27
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. SIJEČNJA 2012.
INFRASTRUKTURA
Piše
Elvis Lacković
U iščekivanju početka radova
U Općini Marija Bistrica održan je sastanak na temu sanacije dviju važnih
prometnica, kojima su Marija Bistrica, pa i cijeli istočni dio KZŽ povezani
sa Zagrebom. Riječ je o cesti D-29
preko Laza, koja ima nekoliko kritičnih točaka, a posebno klizište na
Lazu Bistričkom, kao i o cesti Marija
Bistrica – Moravče, koja je i zatvorena zbog klizišta, odnosno radova,
koji su trenutno u zastoju. Sastanku
su nazočili predstavnici Hrvatskih
cesta, Cesta grada Zagreba, ŽUC-a
Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, izvođači radova i kao domaćin, načelnik Općine Marija Bistrica
Stjepan Muhek.
Upravo bistrički načelnik već duže
vrijeme upozorava na neodrživost
trenutne situacije, jer ove dvije prometnice koristi veliki broj ljudi koji
svakodnevno putuju prema Zagrebu.
Što se tiče ceste D-29, već dugo vremena se spominje njena obnova, u
okviru projekta Betterment, a načelnik Muhek napominje da se konačno
nazire rješenje problema. Osigurana
su sredstva, određen je izvođač i počele su pripremne radnje. No, cesta
je na nekoliko mjesta u katastrofalnom stanju, s nekoliko klizišta, a
najveće i najsloženije je klizište na
Lazu, koje zahvaća D-29 na dva mjesta – istaknuo je Muhek i dodao da
je zbog ovakve situacije državna inspekcija u travnju uputila Hrvatskim
cestama zahtjev za sanacijom pa čak
i za zatvaranjem prometnice, ako se
uskoro ne pristupi sanaciji.
Zatvaranje D-29
preko Laza katastrofa
– Zatvaranje D-29 preko Laza, u
trenutku dok je zatvorena i cesta
OBRAZOVANJE
problema izvođača), kako bi u što
skorijem roku i završili. Jer, upravo
će cesta Marija Bistrica – Moravče
poslužiti kao alternativa u vrijeme
zatvaranja D-29. – Neke stvari su
se počele odvijati i nadam se da će
prvi kvartal sljedeće godine donijeti rješenje ovog velikog prometnog
problema ovog dijela Zagorja – zaključio je Muhek.
UDRUGE
Radionica o Javnoj
nabavi i integritetu
U Mariji Bistrici je održana zanimljiva radionica Postupak revizije integriteta u općinama Republike Hrvatske. Riječ je o radionici u sklopu
EU projekta Antikorupcijske mjere
u provedbi politika javne nabave –
PROJEKT ACRIP. Voditelj projekta je
Partnerstvo za društveni razvoj iz
Zagreba, a partneri u projektu su Za-
Marija Bistrica –
Moravče bilo bi
katastrofalno za
mnoge svakodnevne putnike
prema Zagrebu, pa je na sastanku iznesen
prijedlog da će
se na manje
kompliciranijim
mjestima raditi
bez zatvaranja. Kada će se sanirati najveće klizište, za koje još ne
postoji ni konačna dokumentacija, promet će se morati zatvoriti,
pa je iznimno važno da se do tada
završe radovi na cesti Marija Bistrica – Moravče – istaknuo je bistrički
načelnik. Na sastanku je također
rečeno da će se radovi na toj cesti
hitno nastaviti (prekinuti su zbog
KLA Bistrina obilježili mjesec
borbe protiv ovisnosti
klada Nicolas Witsen iz Nizozemske i
Udruga općina u Republici Hrvatskoj,
čiji je dopredsjednik Stjepan Muhek,
načelnik Općine Marija Bistrica.
O javnoj nabavi i posebno o novom zakonu, koji stupa na snagu
1. siječnja 2012. govorio je Munir
Podumljak, a o Reviziji integriteta
predavanje su održali i Harrie van
Boxmeer i Reijer Sytse
Gaasterland, iz nizozemske zaklade Nicolas
Witsen. Radionici su
prisustvovali načelnici
općina: Marije Bistrice
Stjepan Muhek, Bedekovčine Rajko Vidiček,
Svetog Križa Začretja
Ivan Kranjčić, Hrašćine
Branko Tukač, te pročelnici iz spomenutih
općina, te iz Gornje
Stubice, Lobora i Grada
Zlatara. (E. L.)
Klub liječenih alkoholičara Bistrina
Marija Bistrica, sudjelovao je na
Adventskom sajmu, koji se na središnjem bistričkom trgu održavao u
sklopu manifestacije Advent u Mariji Bistrici.
Članovi KLA Bistrina, treće nedjelje došašća dijelili su promotivne
materijale i poklone. Ovom akcijom u bistričkom klubu aktivno su
sudjelovali u obilježavanju mjeseca
borbe protiv ovisnosti, a ujedno su
i promovirali rad kluba, koji djeluje
dvije godine. Trenutno KLA Bistrina
ima 9 članova, o kojima brigu vodi
stručni terapeut dr. Anita Sabolek,
a kako ističu, svojim djelovanjem
žele utjecati na širu zajednicu i dokazati da su borci protiv alkohola i
ovisnosti. Sudjelovanje u ovoj akciju upravo je jedan od načina realizacije planova. (E. L.)
Sretan i blagoslovljen Božić te puno lijepih trenutaka
i novih radosti u novoj 2012. godini
žele vam načelnik Stjepan Muhek
i članovi Vijeća Općine Marija Bistrica
28
GLAS ZAGORJA
broj 88
SV. MISE U SVETIŠTU
kroz tjedan u 10,30 i 18 sati
nedjeljom 6:30, 9, 11 i 16 sati
ISPOVIJED u DOŠAŠĆU
svakodnevno prije sv. misa
24. XII. 2011. BADNJAK
sv. mise u 6 i 10:30 h
polnoćke u 20, 22 i 24 h
sv. mise 25. i 26. XII. 2011.
01. SIJEČNJA 2012.
BOŽIĆ, Sv. Stjepan
7:30; 9; 11 i 16 sati
TEČAJ PRIPRAVE ZA BRAK U
2012. godini
31. XII. zahvalnica u 18 sati
I. turnus:
11. II. 18-20h; 12. II. 11-13.30h;
19. II. 14-18h;25. II. 18-20h i 26. II. 11-13.30h
Nova godina 1. I. 2012.
sv. mise 7:30; 9; 11 i 16 sati
(blagoslov malene djece u 16 sati)
5. I. 2011. blagoslov vode u 18 sati
Tri kralja 6. I. 2012.
sv. mise 7:30; 9; 11 i 16 sati
(kod svih sv. misa blagoslov tamjana i zlata)
II. turnus:
12. i 13. V. 18-20h; 20. V. 16-20h;
26. i 27. V. 18-20h
III. turnus:
13. i 14. X. 18-20h; 21. X. 16-20h;
27. i 28. X. 18-20h
FOTO: Zvonimir Atletić
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE
OPÆINA ÐURMANEC
01. SIJEČNJA 2012.
UPRAVNI ODJEL
KULTURA
Proračun 8 i pol
milijuna kuna
Članovi Općinskog vijeća Općine
Đurmanec na svojoj sjednici donijeli su proračun Općine za iduću godinu. Planirani prihodi su u iznosu
od 8,464.600 kuna, od čega izvorni
prihodi čine 7,279.600 kuna. Oko
2,900.000 kuna, što čini 35% prora-
Oduševile Buhice
čuna, predviđeno je za održavanje i
izgradnju komunalne infrastrukture.
Za izgradnju školske sportske dvorane planirano je 1,600.000 kuna,
a 30.000 kuna za izradu projektne
dokumentacije za izgradnju dječjeg
vrtića. (N. V.)
UPRAVNI ODJEL
Izgradnja sportske
dvorane
Intenzivno su u tijeku radovi na izgradnji školske sportske dvorane u
Đurmancu. Ovo neuobičajeno dobro
vrijeme za ovo doba godine, omogućilo je, između ostalog, postavljanje
armirano-betonske skeletne konstrukcije, čime je dvorana počela poprimati svoje završne konture.
Podsjetimo, radove izvodi tvrtka MBTRANSGRADNJA iz Krapine, a rok
za završetak radova 2. etape iznosi
180 dana i obuhvaća građevinskoobrtničke radove, zidarske radove,
radove izrade i montaže skeletne
AB konstrukcije, radove odvodnje i
izrade drenaža, te ostale manje radove vezane uz spomenute. Radovi
su započeli krajem srpnja i kontinu-
U organizaciji Kulturno-umjetnièkog društva Ðurmanec i ove je godine u prostorijama Osnovne škole u
Ðurmancu organiziran božiæno-novogodišnji koncert.
Pred mnoštvom posjetitelja koji su
svojim
pljeskanjem
nagrađivali prikazani
program, u pozitivnoj
i toploj atmosferi članovi KUD-a pokazali
su okosnicu svog
ovogodišnjeg rada.
Raznovrstan program svih sekcija,
od šestogodišnjih
mališana do sedamdesetogodišnjih baka, učinio je
svečanost vrlo zanimljivom. Posebno je nagrađena
pljeskom najmlađa folklorna skupina Buhice (djeca od 6 do 9 god.),
te Đurđice (djevojčice od 10 do 12
god.), pod pratnjom mladih tamburaša. Folklorne koreografije odraslih
plesača (Zagorje, Greštaljka, Međimurje) nadopunjavane su izvornim
napjevima ženske vokalne
irano su izvođeni. Predstoji još
betoniranje druge ploče, za koju
su već dopremljeni i montirani
elementi betonske AB konstrukcije
(nosivi stupovi, krovne grede, nosači tribine i sl.), što je praktički i bio
najvažniji segment 2. etape radova
na izgradnji dvorane. Ostali radovi 2.
etape, većinom zidarski, završavat će
se ovisno o vremenskim prilikama.
Općini Đurmanec predstoji osigurati
financijsku konstrukciju za sljedeću
3. etapu, koja je financijski najzahtjevnija i u kojoj se očekuje ozbiljnija
pomoć Krapinsko-zagorske županije
i konkretno sudjelovanje države u
sufinanciranju ovog kapitalnog projekta.
skupine. Poseban blagdanski ugođaj stvorili su instrumentali tamburaške sekcije
pod vodstvom Siniše Miklaužića.
Scenografija plesnih točaka obogaćena je novim dječjim nošnjama,
te međimurskim nošnjama starijih
plesača. Kao goste programa, KUD
Đurmanec pozvao je Crkveni zbor
Sveti Juraj kojeg
vodi Mirko Klasić.
Svečanost je završila uz domaće
kolače koje su
ispekli roditelji,
članice zbora i
KUD-a Đurmanec.
(Marija Klasić)
Blagoslovljen Božić te mirnu, radosnu i uspješnu 2012. godinu
svim mještanima, prijateljima i poslovnim partnerima Općine Đurmanec
želi načelnik i članovi Općinskog vijeća Općine Đurmanec
30
GLAS ZAGORJA
broj 88
OPÆINA JESENJE
01. SIJEČNJA 2012.
UPRAVNI ODJEL
Pomoć socijalno ugroženim mještanima
Dolaze nam božićni blagdani, po nekima najljepši dani u godini. Vrijeme je
to radosti, mira, nade, darivanja. Kako
bi te dane proveli u što ljepšem ozračju, Općina Jesenje je za svoje mještane
slabijeg imovinskog stanja pripremila
pakete u naravi. Pakete sa živežnim
namirnicama i higijenskim potrepština-
ma u vrijednosti oko 300 kn primit će
60 mještana. Za umirovljenike čija su
mjesečna primanja manja od 1.500 kn,
Općina je osigurala jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 kn. Time se
nastoji pomoći ljudima koji su unatoč
svom pošteno odrađenom radnom vijeku ostali sa niskim primanjima. (IH)
IZ RADA ŽUPE
15 minuta za obitelj
Ove godine 4. i 5. lipnja papa Benedikt
XVI. posjetio je našu domovinu. Došao
je s nama proslaviti prvi Nacionalni
dan hrvatskih katoličkih obitelji. Kao
jedno od nastojanja da se Papina poruka o važnosti obitelji naglasi i provede u praksu, u župi Gornje Jesenje
organizirana su mjesečna predavanja
15 minuta za obitelj.
Predavanja su ostvarena u suradnji s
Obiteljskim centrom Krapinsko-zagorske županije, od rujna do prosinca održana su četiri, s ciljem pomoći i podrške kvalitetnijem obiteljskom životu.
Prvo je održala dr. Marina Stanković
Gjuretek, djelatnica Zavoda za javno
zdravstvo KZŽ, a prisutne je upoznala
s nekim zdravstvenim poteškoćama,
te kako upoznavanjem problema
mogu pravovremeno zatražiti zdravstvenu pomoć. Drugo predavanje
na temu Obitelj i zakon o socijalnoj
skrbi održala je Nataša Koražija iz
Centra za socijalnu skrb. Mnogi, a
posebno stariji, rijetko čitaju i ne poznaju svoja zakonska prava, bila je to
prigoda upoznavanja s nekim zakonima važnim za obitelj i socijalnu skrb.
Treće predavanje na temu Utjecaj
alkoholizma na obitelj održala je ravnateljica Obiteljskog centra KZŽ Gordana Maligec. Svoju pripadnost župi
i rad u Obiteljskom centru u Krapini
uspješno je povezala kroz akciju 15
minuta za obitelj. Na zadnjem predavanju govorio je policijski djelatnik
M. Mužar na temu Mir i dobro – obitelj
pred blagdanima, i upozorio na opasnosti kojima su izložena upravo djeca
i obitelji za vrijeme blagdana. U te se
dane događaju mnoge ozljede djece
zbog korištenja pirotehničkih sredstava.
Dužnost je roditelja pripaziti na svoju
djecu. Nažalost, u blagdanskim danima
često dolazi do povećane konzumacije
alkohola, a zatim često do obiteljskog
nasilja ili do nesreća na cestama. Predavanja su održana u župnoj crkvi sv.
Ivana Kristitelja, a odazvao se veći broj
vjernika. (Josip Krčmar, župnik)
Poštovani mještani!
Pred nama su blagdani mira i zajedništva, u kojima
se na poseban način radujemo Kristovom rođenju,
rađanju novog života. U vrijeme ovog velikog
katoličkog blagdana, preispitujemo i postignuto u
godini na izmaku, vjerujem da vas nismo razočarali.
Dragi sumještani, pozivam vas da Božić i novu 2012. dočekamo s nadom i vjerom da ćemo zajedničkim marljivim radom, znanjem i samopouzdanjem stvoriti preduvjete za bolji život u našoj općini i cijeloj
domovini. Kao vaš načelnik mogu obećati, u svoje ime i u ime svojih
suradnika, da ćemo svojim radom pridonijeti ostvarivanju zacrtanih
programa razvoja, kako u oblasti komunalne infrastrukture i razvoju
gospodarskih potencijala tako i u skrbi za naše najmlađe i najstarije
sumještane. U ime Općine Jesenje, svih mojih suradnika i u svoje osobno, svim mještankama i mještanima želim;
- malenima sretno i bezbrižno djetinjstvo, mladima upornost i vjeru da
se ustrajnim radom dolazi do uspjeha, a odraslima, starima, bolesnima i nemoćnima da ohrabreni snagom kršćanskog blagdana, simbola
novog života, pronađu vjeru za izazove koji su pred svima nama.
Čestit i blagoslovljen Božić i nova 2012. godina!
Ivan Maligec, načelnik općine
Osvrt načelnika na 2011.
Zbog općeg stanja u državi, složenih ekonomskih prilika i gospodarskih kretanja,
zacrtane planove i želje često puta teško
je u potpunosti ostvariti. U ovoj godini u
usporedbi s prošlom bilježimo pad prihoda proračuna. Ne prozivam, niti ne tražim
opravdanje za ono što nije odrađeno, ali navedene činjenice su realnost i imaju veliki
utjecaj na uspješnost rada jedinica lokalne
samouprave.
Uspjeli smo završiti jedan od najvećih projekata od postojanja naše Općine. Završena
je sportska dvorana i svečano otvorena u
siječnju, a nazočio je predsjednik Ivo Josi-
INFRASTRUKTURA
Završavaju se radovi
Nadolazećim zimskim danima i primicanjem kraju godine intenziviraju se
započeti radovi na izgradnji komunalne infrastrukture na području Općine
Jesenje. Nakon provedenog natječaja
i odabira najpovoljnijeg ponuđača MB
Transgradnja iz Krapine, ovih je dana
završeno asfaltiranje nerazvrstanih cesta
koje su planom asfaltiranja predviđene
u ovoj godini. Novim asfaltnim slojem izgrađeno je dodatnih 600 m prometnica,
uključujući rekonstrukciju ceste prema
Donjem Jesenju u dužini 600 m. Ove godine ukupno je izgrađeno i modernizirano 1200 m prometnica. Sva sredstva za
radove osigurana su iz općinskog proračuna općine Jesenje. Za sanaciju klizišta
u zaselku Osredečki proveden je natječaj, izabran je najpovoljniji izvođač, ali će
prema svemu sudeći zbog vremenskih
prilika i zahvatu koji je potreban, radovi
biti odgođeni za sljedeću godinu. (I. H.)
pović.
Sljedeći projekt po važnosti u ovoj godini
bila je rekonstrukcija ceste V. Selo – Sitari
koja povezuje Donje Jesenje s centrom
općine. Tim projektom obuhvaćeno je proširenje ceste na svim dijelovima trase gdje
god je tehnički bilo moguće. Usporedno s
proširenjem ceste izgrađena je nova mreža
oborinske i fekalne odvodnje, ugradili smo
vodovodnu cijev s izvodima za kućne priključke i hidrantsku mrežu. Ukupna vrijednost svih ovdje spomenutih radova iznosila
je oko 1,700.000 kuna. Završen je Društveni
dom u Donjem Jesenju. Uspjeli smo sa HEPom dogovoriti rekonstrukciju niskonaponske mreže u zaselcima Žutnički, Prdešaki,
i Predjarek sve do Jezeriških u Gornjem
Jesenju, te u Gornjim Lužanima, paralelno
s rekonstrukcijom mreže izgrađena je i postavljena javna rasvjeta. Te radove općina
GLAS ZAGORJA
broj 88
je HEP-u sufinancirala sa 100.000 kuna, te
kupila lampe s ekološkim štednim žaruljama. Radilo se i na poboljšanju cestovne
infrastrukture; uz pomoć ŽUC-a sanirano je
klizište Peki u Velikom Selu…
Osim toga, nastavili smo sve već uhodane
programe ulaganja u predškolski i školski
odgoj, srednje i visoko obrazovanje, promicanje kulture i športa, socijalne zaštite, boravak djece u dječjim vrtićima, subvencionirali
autobusni i željeznički prijevoz srednjoškolcima i osnovnoškolcima koji su prema novom
zakonu izgubili pravo na besplatni prijevoz.
Osigurali smo 10 učeničkih stipendija i 37 stipendija za sve redovite studente s područja
Općine, provodimo Program pomoći u kući
starijim i bolesnim osobama, pomažemo rad
udruga u Općini i Županiji, subvencioniramo
kamate poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, osiguravamo pomoć roditeljima
novorođene djece, zadržali smo poticaje u
poljoprivredi, izvršili sve zakonske obveze i
uredno i kvalitetno sukladno mogućnostima
izvršavali obveze na održavanju komunalne
infrastrukture.
Takvim sustavnim radom vjerujem da smo
uspjeli podići kvalitetu života naših mještana na zadovoljavajuću razinu. Općina
Jesenje, nažalost, bilježi značajan pad broja stanovnika, pa su stoga naše aktivnosti
maksimalno usmjerene na stvaranje što
boljih životnih uvjeta i brigu za svakog čovjeka.
Dosadašnji stupanj razvijenosti postigli smo
velikim dijelom zahvaljujući prihodima zbog
statusa brdsko-planinskog područja. No, još
uvijek su prisutne potrebe za izgradnjom
ili uređenjem svih oblika infrastrukture na
našem području. Smatram da je potrebna
jača decentralizacija novčanih sredstava
u vremenu koje je pred nama kako bi se
omogućio snažniji razvoj kako Općine Jesenje, tako i svih ostalih jedinica lokalne
samouprave. Smatram također da pitanje
postojanja Općine Jesenje u nekom novom
teritorijalnom ustroju nije upitno, jer naša
Općina je doista opravdala svoje postojanje. S malim brojem zaposlenih i malim
troškovima Upravnog odjela Općine postigli
smo zavidne rezultate.
31
OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE
01. SIJEČNJA 2012.
OBRTNICI
DONACIJA
Večer obrtnika
Početkom prosinca održana je već
tradicionalna Večer obrtnika općine
Krapinske Toplice. Dobrodošlicu je
okupljenim obrtnicima i dragim gostima poželio predsjednik Udruženja
obrtnika Krapinske Toplice Zdravko
Krušec.
Potom su se nazočnima obratili
Ivan Štahan, predsjednik Udruženja
obrtnika Zlatara, ujedno član Skupštine Hrvatske obrtničke komore,
Stjepan Mužek, predsjednik Udru-
ženja obrtnika Krapina, te načelnik
općine Krapinske Toplice, Vladimir
Huzak, osvrnuvši se na prošlu poslovnu godinu. Također, čestitali su
i dobitnicima priznanja Obrtničke
komore Krapinsko-zagorske županije na jubilarnim godinama aktivnog
rada u obrtništvu: Željku Bednjancu
za 20 godina, Ivanu Krištofiću i Željku
Tomašinjaku za 25 godina te Josipu
Vdoviću i Verici Špoljar za 30 godina
rada u obrtništvu.
Dunapack donirao
uređaj za rehabilitaciju
DRUŽENJA
U društvu Relje Bašića
Za vrijeme rehabilitacije i oporavka u
bolnici u Krapinskim Toplicama, veteran hrvatskog glumišta, kazališni,
filmski i televizijski glumac i redatelj,
prvi zagrebački student u klasi dr.
Branka Gavelle i originalni domaći
dandy, Relja Bašić, sprijateljio se s
autoricom stihova poznatih zagorskih popevki, Snježanom Šoštarko.
Relja Bašić je diplomirao glumu u
klasi dr. Branka Gavelle. Od 1955.,
još kao student, do 1967., bio je
član ansambla zagrebačkog HNK.
Otad samostalni umjetnik. S grupom uvaženih kolega, osniva Teatar
u gostima 1974., u kojem glumi i
režira do 2004., kad je isti ugašen.
Teatar u gostima je u 30 godina
izveo 4213 predstava u 340 mjesta i
gradova Hrvatske, Jugoslavije i inozemstva.
Bašićeva filmska karijera broji 56 domaćih i čak 71 inozemnu ulogu, koje je
dao na njemačkom, slovenskom, francuskom, talijanskom i engleskom
jeziku. Najslavnija
njegova domaća uloga je ona
gospona Fulira u
filmskom klasiku
Kreše Golika Tko
pjeva zlo ne misli
iz 1970. Njome je,
što se kaže, osigurao svoje mjesto u
vječnosti. – Iako
je Relja Bašić sada
teže pokretan jer
je operirao kuk,
mogu potvrditi da
ga nije napustio
njegov vedar duh
i profinjeni šarm
g. Fulira, ističe
Snježana za Glas
Zagorja. (M. B.)
Maleni pacijent topličke bolnice s doniranim uređajem, te donatori
predsjednik Uprave Valovitog papira Dunapack d.o.o. Zabok Zvonimir Čuljak
i prokuristica Tatjana Pršle
Tvrtka Valoviti papir Dunapack iz Zaboka, nastavlja i ove godine tradiciju
doniranja zagorskim bolnicama. Ove
godine sredstva su donirana Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabi-
litaciju Krapinske Toplice, za nabavu
medicinske opreme – uređaja za
rehabilitaciju neuroloških bolesnika
dječjeg uzrasta. Donacija je svečano
uručena u topličkoj bolnici. (M. B.)
OBRAZOVANJE
Božićna radionica
Na ovogodišnjem Božićnom sajmu u
Krapinskim Toplicama svoje su radove prodavali i učenici OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju. Uradili su ih sa svojim roditeljima i
učiteljicama na Božićnoj radionici. Uz
razgovor i druženje nastajali su ukrasi za bor od starog kruha, kuglice od
vune… Zahvalni svima koji im pomažu, ovim su svojim aktivnostima pokazali svoju humanost i spremnost na
zajedništvo. (gz)
ODGOJ
Božićna čarolija u Maslačku
U Dječjem vrtiću Maslačak i ove je
godine formiran tradicionalni Kutić
darivanja u kojem se tijekom prosinca i trajanja adventa sakupljaju odjeća, slatkiši i igračke za obitelji u potrebi u općini Krapinske Toplice. Vrtić
već nekoliko godina sakuplja odjeću
za obitelji s puno djece i obitelji koje
se nađu u teškoćama. Sve sakupljeno djeca će zapakirati i darovati pred
Božić za obitelj sa sedmero djece, i
prijatelja iz predškole koji je ostao
bez jednog roditelja.
Djeca, odgojitelji i roditelji izradili su
i ukrase za prodaju na Božićnom sajmu u Krapinskim Toplicama. Prikupljen novac utrošit će se za nabavu
didaktičkih igračaka. Djeca se tako
vlastitim radom i prodajom od malih
nogu uče poduzetništvu, a roditelji
aktivno sudjeluju u programu i druže
se kroz radionice. (gz)
Sretne božićne blagdane protkane mirom, srećom i
obiteljskim zajedništvom, žiteljima Općine Krapinske
Toplice, kao i svim građanima naše županije želi načelnik
Vladimir Huzak i članovi Vijeća općine Krapinske Toplice
32
GLAS ZAGORJA
broj 88
OPĆINA MAČE
01. SIJEČNJA 2012.
ŽUPA
Proslava Dana župe
Na svetkovinu Bezgrešnog Začeća
BDM, 8. prosinca, župa Mače proslavila je svoj župni blagdan i Dan župe.
Proslava župnog blagdana započela
je manifestacijom Dani župe Mače u
utorak 29. studenog kada su župljani
zajedno sa svećenicima zlatarskobelečkog dekanata slavili svetu misu
zadušnicu za pokojnog dugogodišnjeg župnika Ljubomira Hađinu koji
je prije tri mjeseca iznenada umro.
Dani župe nastavljeni su u petak 2.
prosinca kada je župna zajednica
kroz duhovno-meditativni program
molila za nove đakone Zagrebačke
nadbiskupije. Intenzivan dio pripra-
ve za župni blagdan bila je duhovna
obnova koju je kroz tri večeri predvodio vlč. Dražen Radigović.
Na sam župni blagdan bila je župna
predbožićna ispovijed, te svečana
misa koju je predvodio preč. Ivan
Mikec, dekan zlatarsko-belečkog
dekanata; homiliju je izrekao preč.
Josip Čukman, župnik u Zlataru. U
koncelebraciji su bili vlč. Ivica Šestak,
župnik u Orehovici, vlč. Željko Horvat,
upravitelj župe Zajezda, vlč. Domagoj
Vuletić, upravitelj župe Mihovljan,
te privremeni upravitelj župe Mače,
preč. Zaltko Koren. Večernje misno
slavlje predvodio je vlč. Damir Bačun,
upravitelj župe Lug Samoborski, inače
svećenik rodom iz župe Mače.
Misno slavlje uz župni zbor na večernjoj misi animirala je ženska vokalna grupa Kjada iz Mača. Dani župe
Mače završili su misnim slavljem u
subotu 11. prosinca u 11 sati na kojem su se okupili stariji župljani, za
koje je nakon mise bilo organizirano
druženje. (L. S.)
KULTURA
Božićni koncert Kajda
Tradicionalni božićni koncert Vrijeme
Božića ženske vokalne skupine Kajda
održat će se u Domu kulture u Maču,
26. prosinca s početkom u 18 sati. Uz
Kajde, nastupit će i TO Gaj Zaprešić/
Mače, ŽVA Sotelia, Branko Mutak &
Kajde. Kajda ili djevojke iz Mača prepoznatljive su po svojem karakterističnom
folklornom a capella načinu pjevanja
kojim rado uljepšavaju razne događaje
u općini, županiji i šire… Okušale su se
one i u tamburaškoj glazbi i prošle godine izdale svoj album prvijenac Golubek
moj beli, koji je zaslužilo nominaciju za
Hrvatsku diskografsku nagradu Porin u
kategoriji najbolji album folklorne glaz-
KONCERT
Vu Betlemu svetla
luč gori
Kulturno umjetničko društvo Lj. Gaj
Mače održalo je tradicionalni Božićni
koncert Vu Betlemu svetla luč gori. Na koncertu su nastupile sve sekcije Društva: stariji folklorni ansambl,
tamburaški orkestar, mlađi folklorni
ansambl, dječji folklorni ansambl,
predškolska folklorna sekcija i dječja tamburaška sekcija. Na koncertu,
KUD Lj. Gaj prikazao je zagorske božićne običaje, pa je tako cijeli koncert
bio obilježen zagorskim pjesmama
i plesovima. U tome su im pomogli
gosti, članovi KUD- a Zabok.
be. Djevojke puno rade cijelu godinu,
ali najviše na kraju kada pripremaju svoj
tradicionalni božićni koncert.
– Već 8. godinu za redom, sa zadovoljstvom poklanjamo koncert domaćoj
publici u Maču. Svake godine na isti
datum u isto vrijeme, sat i pol dobre
glazbe, uz prekrasan prizor prepune
dvorane u Maču. Ovaj koncert je zapravo točka na i na kraju svake radne
godine, i moram priznati da ga pripremamo s posebnom pažnjom i s puno
volje, jer je to jedini cjelovečernji koncert koji održavamo na domaćem terenu. Trudimo se svake godine publici
ponuditi nešto novo, drugačije, što nikako nije lako jer se na koncertu izvodi isključivo božićni repertoar – rekla
nam je Ana Čehulić. Kajde svoje početke bilježe još od 2004., kad se ova skupina djevojaka odvojila od KUD-a Gaj.
Kajde su Diana Bezak, Iva Culi, Martina
Cerčić, Ana Čehulić, Martina Čehulić,
Marina Marković i Željkica Mrkoci. Do
sada su pozornicom u Maču uz Kajde
prošetali TZ Gaj Zaprešić, TO KUD-a
Mihovljan, Branko Mutak, Renata Kos,
Gordana Ivanjek, Mirela Marković,
Zlatne žice, Savski valovi, Kavaliri, Klapa Bistrica, Etno udruga Vuge, Little
Back Dress. Koncert je često upotpunjen i božićnim recitacijama, a u tome
im pomaže njihova stalna potpora Ivica Pepelko, Matija Novački, te članovi
dječje sekcije KUD-a Mače.
Ovaj koncert ime Vrijeme Božića dobio
je 2008. Naime, to je autorska pjesma
Branka Mutaka, koju su te godine prvi
put izveli na koncertu, a početkom
ovog mjeseca i snimili spot. – Branko je
naš dugogodišnji prijatelj i tradicionalni
gost svakog našeg koncerta. S njim uz
gitaru pjevamo moderne božićne pjesme, i tako je te 2008., zbog nedostatka
ideje slučajno nastala ova pjesma koju
smo svi zavoljeli, koja ima posebno
mjesto na koncertu, ali i u našim srcima
– završava priču o predstojećem koncertu Ana. Nek vam bude Božić najljepši, bijeli, prekrasni...
Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu godinu
svim žiteljima općine Mače žele
članovi Općinskog vijeća i
načelnik Općine Mače Stjepan Sokolić
GLAS ZAGORJA
broj 88
33
Trgovačko poduzeće Strahinjčica u Svetom
Križu Začretju, u ulici Ivana Kukuljevića Sakcinskog, otvorilo je svoj najveći prodajni centar. Direktor Miljenko Goluban istaknuo je da
je ovo bio glavni projekt Strahinjčice u 2011.,
od kojeg se očekuje da će tvrtki tijekom iduće
godine donijeti ukupan rast prihoda od 10%.
Novosagrađeni prodajni centar Strahinjčice u
Sv. Križu Začretju radi svakog dana od 6 do 20
sati, a nedjeljom i praznikom od 7 do 12 sati.
Trgovačko poduzeće Strahinjčica osnovano je
1991., no trgovinom kao glavnom djelatnošću,
počelo se baviti 2003. Početkom 2004. ima 17
prodavaonica s veleprodajnim skladištem, te
zapošljava devedeset radnika. U iduće tri godine, točnije do kraja 2006., Strahinjčica posluje
u ukupno 25 trgovačkih objekata na području
Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije sa
oko 120 zaposlenih.
Kvalitetom, stalnim akcijama i povoljnim maloprodajnim cijenama pristupačni su brojnim kupcima.
Strahinjčica i Glas Zagorja nagrađuju
Čitatelje koji se prepoznaju u označenim krugovima
očekuju poklon paketi Strahinjčice u novoj trgovini
u Svetom Križu Začretju. Potrebno je samo predočiti
Glas Zagorja br. 88, sa slikom na kojoj se prepoznajete na blagajni trgovine.
Sretan Božić i
Novu godinu
od srca vam žele Strahinjčica
i Glas Zagorja
OPĆINA LOBOR
01. SIJEČNJA 2012.
DAN INVALIDA
Još ima ljudi koji se ne
boje činiti dobro
U organizaciji Udruge Sveta Ana u Društvenom
domu u Loboru, početkom prosinca održan je humanitarni koncert kojim su prikupljana sredstva
za rad udruge, te je obilježen Međunarodni dan
invalida.
Dobrovoljnim prilozima posjetitelja i donatora prikupljeno je 7.200
kuna, a novac je namijenjen za rad
Dobrovoljni prilozi prikupljali su
se na prodajnom štandu Udruge.
Posebnim poklonom razveselio ih
Radio Zlataru i voditeljima Barbari
Kulfa i Matiji Novačkom.
Također Udruga upućuje zahvalu izvođačima i posjetiteljima, a
nadasve prijateljima djece koji su
svojim dolaskom, kroz pjesmu i
druženje, pokazali djeci i njihovim
roditeljima da nisu sami i da ima
onih koji brinu i ne boje se činiti
dobro.
UDRUGE
Osnovan LAG Srce Zagorja
U zlatarskoj gradskoj vijećnici održana je Osnivačka
sjednica Skupštine udruge – Lokalne akcijske grupe Srce Zagorja. Sjednici su nazočila 26 izaslanika
Grada Zlatara te općina Lobor, Mače, Mihovljan i
Novi Golubovec, koji su ujedno i osnivači LAG-a.
Sve odluke donesene su jednoglasno.
logopeda, koji će biti dostupan
za svu djecu s govornim poteškoćama. Uz grupni rad s defektologom koji se u Udruzi već provodi,
uključivanje logopeda omogućit će
djeci i individualnu terapiju, kako
bi poboljšali svoje komunikacijske
vještine.
Doprinos uspješnom koncertu dali
su svojim nastupom članovi KUD-a
Mače, Vokalna skupina Kajda,
Tamburaši viteškog društva Lobor,
Tihomir Kožina Tihi, Sportski plesni
klub Apeks iz Zagreba, zatim Zbor
mladih župe Lobor i Mali župni
zbor, u kojem su nastupila i djeca
članovi Udruge, te solist na klaviru
Matija Pogorić iz Mihovljana, kojeg
je uvježbala prof. Josipa Hopek.
je predsjednik NK Lobor Damir Levanić, podijelivši dresove kluba, s
imenima članova udruge. Na druženje su se odazvali i predstavnici
prijateljske Udruge invalida Bedekovčina.
Iz Udruge Sveta Ana uputili su zahvalu donatorima: restoran Zlatni
Lampaš Marijana Jembriha, pekarnici Tuš, obitelji Dragutina Ivanuša
i disko klubu Luna, Ivici Bingula,
volonterkama Mateji Svetec, Karolini Ščapec, Sunčici Hitrec, Patriciji
Jajtić, obitelji Marijana Novačkog,
Zdenku Vidoviću, gospodinu Jakši,
tiskari iz Začretja, dekanu prečasnom Ivanu Mikecu, loborskom
đakonu Damiru Ivaneku, Općini
Lobor i načelniku Andriji Smetišku,
U Upravni odbor izabrani su Miroslav
Kopjar (predsjednik), Andrija Smetiško (tajnik), Stjepan Sokolić, Boris Tušek i Zlatko Bartolić (potpredsjednici), Jelena Galic (blagajnica), Zdenka
Rogina, Marija Bužić, Miroslav Smetiško i Petar Culjak (članovi).
Sjedište udruge je u Zlataru. Udruga
djeluje na području Krapinsko-zagorske županije i pokriva područje grada Zlatara, te općina Lobor, Mače,
Mihovljan i Novi Golubovec.
LAG djeluje sa svrhom osiguravanja
protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog
gospodarstva i lokalne zajednice;
razvijanja sinergije i umrežavanja
između svih dionika kojima je u interesu pridonijeti razvoju ruralnih
područja; višedioničkog planiranja
ukupnog razvoja LAG područja;
iskorištavanja i razvijanja posto-
jećih potencijala za ruralni razvoj;
dugoročnog ostvarivanja održivog
razvoja; pripreme LAG područja za
korištenje strukturnih fondova EU;
brige o infrastrukturnom, ekološkosocijalnom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom razvoju u
širem ruralnom području; ojačavanja gospodarskog okružja, kako bi se
pridonijelo stvaranju radnih mjesta;
zaštite i unapređenja prirodnog i kulturnog naslijeđa; jačanju kapaciteta
zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja broja radnih mjesta
unutar svojih zajednica; poticanje
društvenog razvoja unutar ruralnih
zajednica.
Nakon registracije udruge, izrade pečata i otvaranja žiro računa, Srce Zagorja počinje s radom i u svoje okrilje prima sve ideje i prijedloge koji će
omogućiti boljitak cijelog kraja.
Sretan i blagoslovljen Božić, puno zdravlja i obilja u 2012.
mještanima Općine Lobor i svim žiteljima
Krapinsko-zagorske županije žele
načelnik Andrija Smetiško i
članovi Općinskog vijeća Općine Lobor
36
GLAS ZAGORJA
broj 88
OPĆINA LOBOR
01. SIJEČNJA 2012.
LOBORSKI BOŽIĆNI SAJAM
OBRAZOVANJE
Nikolinje u Loboru
Veselo i blagdanski
U nedjelju 18. prosinca održan
je 2. loborski božićni sajam u Loborskom društvenom domu i oko
njega. Sajam je komercijalno-kulturno-zabavnog karaktera te su
se mogli kupiti borovi, božićni
nakit, prehrambeni proizvodi,
pića, odjeća, bačvarski proizvodi
uz istodobno uživanje u zabavnokulturnim sadržajima.
Na sajmu su izlagala obiteljska
poljoprivredna gospodarstva:
Hubak, Kuprešanin, Culi, Hanžek, Vlahek, Bingula i Raškaj;
Udruge: Sveta Ana, Udruga
žena Lobor, Kliet, Udruženje povrćara, Loborske mažoretkinje,
Loborska humanitarna udruga;
bačvarija Petek iz Đurmanca;
Zavod Loborgrad. Za zabavni
program se pobrinuo Puhački
orkestar DVD-a Lobor, te tamburaški orkestar Viteškog društva Svetog Križa.
Nikola je posjetio male Zagorce i obradovao ih poklonima. Kako je dočekan u Loboru doznajemo iz
sastavka Nikol Kostanjevečki, učenice 7. razreda
Osnovne škole Franje Horvata Kiša iz Lobora.
Svi mi znamo za jednog sjedokosog
starca duge brade i velikog srca. To je
naš dragi sv. Nikola. On nas svake godine razveseljava svojim darovima. I
ove godine mu je to uspjelo.
Sa svojim pomoćnikom, Krampusom,
stigao je u Lobor. Osnovna škola je,
njemu u čast, priredila priredbu. Čim
je stigao, svima su se usne razvukle
u širok osmijeh. Uspio je unijeti radost i toplinu u naša srca. Kasnije
je podijelio darove kojima su se svi
obradovali.
Prije dolaska u Lobor, Nikola i Krampus posjetili su Dom za psihički
bolesne osobe Lobor-grad. Svi ko-
risnici i zaposlenici ustanove srdačno su ih dočekali. Dobrom ozračju
je dodatno pridonio školski zbor te
dramska skupina. Svi prisutni su bili
oduševljeni. Dragi naš Niko obišao
je sve sobe i bolesnima podijelio
slatkiše.
Nakon obilaska soba i dvorca, Nikin
i Krampusov posjet je završio. Svim
prisutnim bilo je drago što su ga
vidjeli, zaželjeli su mu sve najbolje
te su ga pozvali da dođe i sljedeće
godine. Dakako, Nikoli je bilo jako
drago što ih je usrećio. Sav radostan
obećao je da će on i Krampus zasigurno doći i sljedeće godine!
DOM LOBORGRAD
Božićna priča
U prosincu se posebnim svečanostima i priredbama
tradicionalno u Domu Loborgrad obilježavaju nadolazeći blagdani.
Korisnike doma tako su i ove godine
razveselili svojim nastupima mališani zlatarskog dječjeg vrtića, posjetile
su ih članice Hrvatske udruge medicinskih sestara, koncert su održali
članovi crkvenog zbora iz Lobora,
priredbu će imati i sami korisnici, za
koje će biti organiziran i posjet obiteljskom imanju Salaj u Čazmi, na
božićnu priču s milijun blagdanskih
lampica. Također, za korisnike doma
koji u prosincu imaju rođendane,
priprema se zajednička proslava, a
sva događanja počinju od Nikolinja.
GLAS ZAGORJA
broj 88
37
OPĆINA PETROVSKO
01. SIJEČNJA 2012.
OBRAZOVANJE
Druženje s vatrogascima
Učenici 2.a razreda Oš Antuna Mihanovića Petrovsko zajedno sa svojim učiteljem Željkom Tihava družili
su se s članovima DVD-a Petrovsko.
Saznali su sve o radu DVD-a, naučili
kako se čuvati od požara i upoznali
prostorije društva.
Najzanimljiviji dio svakako je bio
praktični rad – pokazna vježba gašenja požara u kojoj su sudjelovali
i sami učenici. Nakon uzbuđenja s
gašenjem vatre slijedilo je druženje uz grickalice na kojem su učenici postavljali pitanja prisutnim
vatro gas ci ma.
Kao iznenađenje
na kraju, vatrogasci su odvezli
učenike vatrogasnim vozilima do
škole. (J. M.)
OBRAZOVANJE
Darovi za najmlađe
OBRAZOVANJE
Stipendije đacima i studentima
U općini Petrovsko ovih su dana
potpisani ugovori o stipendiranju
učenika i studenata za školsku, odnosno akademsku godinu 2011./12.
Dodijeljeno je 7 učeničkih stipendija
u iznosu od po 300 kn, te 6 studentskih stipendija u iznosu od po 500
kn. U proračunu je za tu namjenu
predviđeno 60 tisuća kuna.
Vrijedi napomenuti da Općina Petrovsko za te i slične vidove pomoći
izdvaja značajna sredstva – za sufinanciranje smještaja djece u dječjim
vrtićima 100 tisuća kuna, za malu
školu 60 tisuća kuna, za subvencije
troškova prijevoza srednjoškolaca
130 tisuća kuna.
Prema riječima načelnika općine
Ivana Šanjuga, ukupno je to iznos od
350 tisuća kuna, što je u visini oko
25% izvornih prihoda općinskog proračuna. (n. v.)
Nikolinje na Petrovskom prošlo je
prigodnom proslavom i podjelom
darova koje je uz pomoć roditelja i
općine osigurao župnik župe
Petrovsko, velečasni Anđelko
Horvatić. Sveti Nikola stigao je
u crkvu na vatrogasnim kolima
i tako razveselio svu prisutnu djecu i njihove roditelje.
U crkvi je izveden prigodni
Blagoslovljen Božić i sve najbolje u novoj godini
stanovnicima Općine Petrovsko i naše županije
želi načelnik Ivan Šanjug,
predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Mužek,
te vijećnici Općine Petrovsko
38
GLAS ZAGORJA
broj 88
program koji su pripremili učenici i
učitelji razredne nastave OŠ Antuna
Mihanovića Petrovsko. (J. M.)
OPĆINA RADOBOJ
01. SIJEČNJA 2012.
AKTUALNO
OBRAZOVANJE
Općina s najviše
zastupnika u Saboru
U III. Izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor s liste SDP, HNS,
IDS, HSU izabrano je 10 zastupnika.
Među njima su i Anđelko Topolovec i
Dunja špoljar iz Radoboja.
Anđelko je izabran izravno jer je u Sabor ušao kao 10. na listi dok je mjesto
u saborskim klupama Dunja dobila
zahvaljujući odluci župana krapinskozagorskog Siniše Hajdaša Dončića, koji
će svoj mandat staviti u mirovanje, jer
želi ostati na čelu Županije.
Radoboj tako prvi put u povijesti dobiva dva saborska zastupnika u jednom
mandatu i prvi put jednu ženu. Dokaz
je to dosadašnjih aktivnosti Radobojčana u političkim strankama i javnom
životu. Anđelko Toplovec, naime, uz
dužnost općinskog načelnika obavlja i
funkciju predsjednika Županijske organizacije HNS-a, a Dunja Špoljar je aktivna u Socijaldemokratskom forumu
žena Hrvatske, gdje obavlja dužnost
predsjednice Glavnog odbora.
Naša djeca zaslužuju bolje
obrazovanje
Dunja Špoljar nije po rođenju Radobojka. No, korijeni su joj u Radoboju.
Njezin djed Andrija Došen bio je cije-
njen i utjecajan stanovnik Radoboja.
Kao trgovac razvijao je Poljoprivrednu zadrugu u Radoboju, a bio je i prvi
predsjednik Mjesne zajednice Radoboj
u vrijeme kada je započeo ubrzani razvoj ovog kraja. Mnogi stariji stanovnici pamte ga kao uglednog i poštenog
sumještanina, koji je kao predsjednik
nekadašnjeg mirovnog vijeća mnoge
Radobojčane pomirio i odvratio od
dugotrajnog sudskog sporenja, često
zbog nevažnih stvari.
Otac Dunje, Ivan Cerovec rano je
ostao bez oca koji je poginuo u golubovečkom ugljenokopu, ali je završio
učiteljsku akademiju i cijeli život posvetio odgoju mladih Zagoraca. Radeći
u školama i usavršavajući svoje znanje
uznapredovao je do mjesta ravnatelja
Osnovne škole. Majka Nena Došen,
svoj je radni vijek provela u zdravstvu.
Dunja se nakon završetka školovanja i
bogatog radnog iskustva vratila radobojskim korijenima. Doselila se u kuću
svojeg djeda i bake i uz obaveze u školi,
razvija obiteljski biznis. Uzgaja cvijeće
i sadnice što sa zadovoljstvom koriste
mnoge radobojske i domaćice iz drugih sredina.
Uspješni informatičari
Ove godine učenici članovi informatičke skupine Oš Side Košutić Radoboj
sudjelovali su u natjecanju Skockajte
web! 2011. (CARNetov CMS-u) i osvojili
peto mjesto. U natjecanju su sudjelovale 123 škole, 84 osnovne i 39 srednjih.
Ocjenjivački sud odabrao je one čiji su
web-ovi u najvećoj mjeri pokazali poštivanje pravila za izradu dobrog weba, te
ostavili dojam ažurnosti, angažiranosti,
timskog promišljanja, vizualne privlačnosti i svih ostalih kriterija. Među škole
koje su ušle u finale ovogodišnjeg natjecanja u kategoriji osnovnih škola je i
OŠ Side Košutić Radoboj.
Posjetite njihovu stranicu http://www.
os-skosutic-radoboj.skole.hr i svojim
prijedlozima, primjedbama, pohvalama, kritikama pridonesite njenom boljem rezultatu jer već se pripremaju za
prijavu Skockajte web! 2012.
Za peto mjesto zaslužni su svi učenici
i učitelji čijim radovima popunjavamo
našu stranicu, a među najzaslužnijima
su naši web masteri: David Vuzem, 7.b,
Anamarija Žun, 7.b, Lucija Kunštek,
7.b, Tamara Leško, 7.a, Filip Haldek,
8.a, Suzana Rihtar, 8.a, Barbara Ivanković, 8.a, Nikola Topolovec, 6.a, Jelena
Sajko, 6.a. (I. Š.)
OBRAZOVANJE
Dvoje
Kristina oduševila...
Pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i uz pomoć
Ureda za kulturu, obrazovanje i šport
grada Zagreba te Zagrebačke županije,
u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održan je XVIII. Hrvatski dječji festival na kojem je pjesnički
uspjeh zabilježila Kristina Košutić.
Trinaestu godinu za redom manifestacija kao ravnopravni dio ima likovni i
literarni izričaj. Tako je na njega do sad
pristiglo 5577 radova (3177 literarnih
radova) iz cijele Hrvatske, što je dovoljan argument za primjećivanje dječjeg
stvaralaštva i nadarenosti. Među najboljih 20 svoje je mjesto našla i pjesma
Kristine Košutić Dvoje.
Radi se o pjesmi sa zadanom tematikom (Djeca nose svjetove na dlanu).
Za mlade literate organiziran je okrugli
stol. Moderator tog stola bila je poznata spisateljica i glavna urednica Modre
laste Željka Horvat-Vukelja. Kako je
naglasila, ocjenjivački sud u sastavu:
Zorica Klinžić, Dubravko Jelačić Bužimski, Sanja Pilić, Mirela Barbaroša-Šikić i
Margarita Vrbanović je imao veliku odgovornost. Među tako kvalitetnim radovima nije bilo lako odabrati 20 najposebnijih. Nagrađeni učenici trebali
su čitati svoju pjesmu, a nakon toga
je uslijedila dodjela diploma i podjela
Zbornika likovnih i literarnih radova.
Prva koja je probila led bila je upravo
Kristina. Nakon čitanja pjesme, Željka
Horvat-Vukelja otkrila je da joj je lakše
pisati pjesme na standardnom jeziku,
nego na kajkavskom narječju. Kristina
Djevojčica i dječak
Ruku pod ruku,
Na mekoj travi stoje.
Gledaju zvijezde,
Dive se mjesecu,
U očima dječjim cijelo je nebo.
Razmišljaju o tami,
Razmišljaju o svjetlu,
Pričaju o budućnosti.
Govore si tajne,
Govore iz srca,
Daju si savjete
I pokoji zagrljaj.
Pitaju se znače li oni nešto;
Znače li oni nešto budućnosti,
Hoće li oni promijeniti svijet?
Kristina Košutić, 8. b
se još jednom dokazala da je među
elitom hrvatskog dječjeg stvaralaštva.
Time je proslavila sebe, mentoricu Ivanu Čavužić, školu, ali i Radoboj. (I. Č.)
Sretan i blagoslovljen Božić i novu godinu 2012.,
punu mira i spokoja žele vam
članovi Općinskog vijeća, predsjednik Alojz Sajko
i Anđelko Topolovec, načelnik općine Radoboj
GLAS ZAGORJA
broj 88
39
OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. SIJEČNJA 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Uspješno realizirani svi planovi
U I. fazi izgradnje obuhvaćena je dionica od spoja na glavni kolektor Gornja Stubica – Zabok do ulaza u Dječji
vrtić Zvirek u Mlinarskoj ulici, gdje
započinje II. faza koja završava na
lokaciji iza Mjesnog doma u naselju
Strmec Stubički. Realizacijom ovog
trenutno najvećeg investicijskog
projekta spriječeno je ispuštanje
otpadnih voda u prirodni vodotok
potoka Vidak kao i drugih vodotoka
U prošlom polugodišnjem razdoblju uspješno je realiziran veliki investicijski projekt ekološkog značaja
za prostor Stubičkih Toplica – izgradnja kolektora
fekalne kanalizacije u I. i II. fazi.
na području općine. Pored ovog projekta, zastupljeno je niz komunalnih
projekata usmjerenih na unapređenje životnog okruženja mještana.
Provodeći jasno definiranu misiju,
Općina Stubičke Toplice uspješno je
izgradila svoju ekološku prepoznatljivost, a u prilog tome govori i prestižno priznanje Zeleni cvijet, šestu
godinu u kontinuitetu. Nadalje, prva
Pripremila
Monika Briševac
je u županiji pokrenula ekološki projekt razvrstavanja otpada. Pored investicijskih ulaganja, Općina je kvalitetna potpora odgoju i obrazovanju
odnosno Osnovnoj školi i Dječjem
vrtiću Zvirek, koji bilježe niz zapaženih uspjeha i vrijedni su promotori
svojeg mjesta. Niz društvenih, kulturnih, sportskih sadržaja kreirala je i
ove godine Turistička zajednica u koordinaciji s nizom aktivnih udruga.
Dodjela priznanja u akciji Volim Hrvatsku
U prigodnom programu sudjelovali
su polaznici Dječjeg vrtića Zvirek,
učenici Osnovne škole, folklorna
skupina Društva Naša djeca, tamburaški sastav Šarmeri i članice Udruge
hrvatska žena (priprema koktela),
svi iz Stubičke Toplica. Akciju kontinuirano provodi Turistička zajednica
Općine Stubičke Toplice u projektu
ekološko-edukativne akcije Hrvatske
turističke zajednice Volim Hrvatsku,
Završna svečanost dodjele priznanja u ekološkoedukativnoj akciji Volim Hrvatsku – Cvijet u cvijeæu
2011., održana je ovog mjeseca u hotelu Matija
Gubec u Stubičkim Toplicama, pod generalnim pokroviteljstvom Općine.
uz suradnji s Radnim tijelom za ekologiju i kulturu. Ista je vrlo važan čimbenik u hortikulturi našeg prostora i
daljnjeg razvoja zelenih Stubaka. Cilj
je obuhvatiti sve čimbenike koji sudjeluju u stvaranju slike Općine kao
ekološki orijentirane, naviknute na
suživot s prirodom, razviti svijest ljudi da svojim marljivim radom mogu
utjecati na prihvaćanje svoje Općine
kao uvažavanog turističkog odredišta u Krapinsko-zagorskoj županiji,
ali i Republici Hrvatskoj. Nagrada je
to svim mještanima koji se kontinuirano trude u uljepšavanju i ocvjećivanju svojih
okućnica, okoliša
i balkona, čime
unapređuju cjelokupni životni
prostor Stubaka.
Potrebno je i
napomenuti da
je marljivo kontinuirano održavanje cvjetnih i
zelenih površina
rezultiralo i vrijednim priznanjima Hrvatske
turističke zajednice Općini Stu-
bičke Toplice. Prema
odluci Povjerenstva,
akcije Zeleni cvijet
2011., u kategoriji
mjesta kontinentalne Hrvatske do 5000
stanovnika, Stubičke
Toplice osvojile su
treće mjesto, odnosno priznanje Zeleni
cvijet s brončanim
znakom. Ovo je šesti Zeleni cvijet koji
Stubičke
Toplice
osvajaju u kontinuitetu, budući da
su 2006., 2007., 2008. i 2009. bile
dobitnici prestižnog priznanja za
osvojeno prvo mjesto – Zelenog cvijeta sa zlatnim znakom, a 2010. do-
bitnici Zelenog cvijeta s brončanim
znakom.
Ukupno je dodijeljeno dvjestotinjak
priznanja u 15 kategorija s naglaskom na očuvanje tradicije. Izdvojit
ćemo neke – Dragica Breber – Najljepši cvjetni balkon, Anita i Damir
Dragićević – Najljepši cvjetni prozor,
Slavko
Vrban –
Novoformirana
kategorija vodeni vrt,
Sanja i
Dubravko Ćuk
– Najljepša
okućnica, Marina Mamuča
– Priznanje za dugogodišnja postignuća u oblikovanju hortikulturnog
prostora, Ivanka i Vladimir Vrban –
Priznanje izvan kategorije za formiranje cvjetne površine u Pili.
Najljepše čestitke uz božićne blagdane,
te da vas sreća prati tijekom 2011.
želi vam
načelnik Općine Stubičke Toplice
i Općinsko vijeće Općine Stubičke Toplice
40
GLAS ZAGORJA
broj 88
OPĆINA TUHELJ
01. SIJEČNJA 2012.
UPRAVNI ODJEL
OBRAZOVANJE
Nikola dobroj djeci Tuhlja
Božićni paketi
Povodom božićnih blagdana u Općini Tuhelj i ove su godine podijeljeni
paketi socijalno ugroženim, staračkim i samačkim domaćinstvima. Sastoje se od osnovnih prehrambenih
namirnica i higijenskih potrepština,
a primilo ih je 70 mještana.
U vatrogasnom domu Tuhelj svima
pozvanima obratio se načelnik, gospodin Armando Slaviček. Potom su
zajedno uživali u predstavi školskog
folklora i recitacijama mališana.
I ove godine načelnik je sve prisutne
počastio porcijom graha s kobasicama koji kuha naša kuharica Milena
Poljanec i čašom vina koje je donirao
općinski vijećnik Ivan Burić. Druženje
se nastavilo u opuštenoj atmosferi i
često je upravo ovaj razgovor potrebniji od same materijalne pomoći.
Povodom blagdana Svetog Nikole u OŠ Lijepa naša Tuhelj organizirano je druženje
sa svetim Nikolom i Krampusom, a u organizaciji Etno udruge Kolovrat, OŠ Lijepa
naša Tuhelj i Općine Tuhelj. Tako je općina
Tuhelj nabavila i donirala poklone za svu
školsku djecu, a gospodin Ruda Žlender,
predsjednik Etno udruge Kolovrat na najuvjerljiviji način dočarao je djeci Svetog
Nikolu. Pokloni su na Nikolinje podijeljeni
svoj školskoj djeci, a za one najmanje organizirano je posebno zajedničko druženje.
KULTURA
Večernji razgovori s Ivanom Amos
OBRAZOVANJE
Božićno-novogodišnji koncert
Tradicionalno svake godine u Tuhlju
se održava Božićno-novogodišnji
koncert. Ovogodišnji će biti 28. prosinca (srijeda) u prostorima školske
sportske dvorane u Tuhlju. Sudionici
koncerta članovi su KUD-a Klanjec,
Kumrovec, Tuhelj, Puhački orkestar
Lipa Tuhelj i gosti. Pozivamo vas da u
božićnom ugođaju odvojite vremena
za opuštanje uz kvalitetan glazbenoscenski program koji će nam prikazati izvođači i sudionici ovog koncerta.
AKCIJE
Uređenje okoliša
kapelice sv. Margarete
Ovih dana u zajedničkoj suradnji vlč.
Vladimira Trkmića, mještana Lenišća,
te Općine Tuhelj uređuje se okoliš crkve svete Margarete.
Okoliš je zarastao žbunjem i raslinjem i zaista će biti lijepo ogledati
se u uređenom okolišu ove male, ali
vrlo stare kapele. Radove na čišćenju
izvodili su sami mještani i djelatnici
općine uz koje i zaposleni preko javnih radova. Ovo je pokazatelj da zajedničkim snagama uvijek možemo
učiniti više, na dobrobit svog mjesta
i cijele zajednice.
Ova knjiga je teološko-pastoralni iskorak, jer nije lako biti svećenik, a Vlado
ne nudi gotova rješenja, već nas ohrabruje da nam vođa bude Krist. To je
mali pastoralno-teološki leksikon koji
bi dobro došao svakom svećeniku (vlč.
Franjo Ćuk).
U ispunjenom predvorju OŠ Lijepa Naša
predstavljena je treća knjiga tuheljskog
župnika vlč. Vladimira Trkmića Večernji
razgovori s Ivanom Amos. O knjizi su govorili Josip Brkić, novinar, publicist i prevoditelj, vlč. Franjo Ćuk, župnik u Donjoj
Kupčini i Šišljaviću i školski kolega vlč.
Vlade te sam autor vlč. Vladimir Trkmić.
U kulturno-umjetničkom dijelu promocije sudjelovali su mješoviti pjevački zbor
KUD-a Naša lipa Tuhelj s dirigentom Armandom Slavičekom, te mladi harmonikaši Stjepan Horvat i Marko Zgorelec.
Gospodin Josip Brkić je istaknuo da je poticaj za večernji razgovor bila molitva izrečena u propovijedi 26. studenoga 2006. u
Brdovcu: Budi, Isuse, kralj mojega života,
mojih misli i osjećaja, mojih nakana, planova, mojih dana i godina. Neka nas kuš-
nje kroz koje prolazimo ne obeshrabre. Iz
toga je izašla spremnost da se odgovori
na postavljena pitanja, i staru grčku izreku: Upoznaj samoga sebe.
Vlč. Franjo Ćuk je spomenuo da je Vladek
bio bolji đak i student od njega, odgovorniji, a kolege su ga prozvali Kritičar. Ova
knjiga je teološko-pastoralni iskorak, jer
nije lako biti svećenik, a Vlado ne nudi
gotova rješenja, već nas ohrabruje da
nam vođa bude Krist. Svoje poteze vuče
osluškujući bilo naroda. U svim župama
je znao odabrati suradnike i koordinirati
akcije. Knjiga daje smjer i ispunjena je
nadom i kritičnošću – iz ljubavi, a ne kritiziranjem. To je mali pastoralno-teološki
leksikon koji bi dobro došao svakom svećeniku.
Ivana Amos je pseudonim vjernice iz Brdovca, jer bitna je poruka knjige, a ne tko
je postavljao pitanja, kazao je vlč. Vladimir Trkmić. Danas ima premalo komunikacije u Crkvi i u obitelji, i na tome treba raditi. Za župnike kao i političare isto
vrijedi: To je velika čast i velika sramota.
(Danijel Herceg)
Blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu 2012. godinu,
žiteljima Općine Tuhelj kao i svim ljudima dobre volje
upućuje načelnik Općine Armando Slaviček i
članovi Vijeća Općine Tuhelj
GLAS ZAGORJA
broj 88
41
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. SIJEČNJA 2012.
GODIšNJICA
Sjećanje na prvog predsjednika
Povodom obilježavanja 12. godišnjice smrti prvog predsjednika
Republike Hrvatske i utemeljitelja
Hrvatske demokratske zajednice
dr. Franje Tuđmana, izaslanstvo
HDZ-a Krapinsko-zagorske županije
predvođeno Ivanom Jarnjakom kod
njegove rodne kuće u Velikom Trgovišću položilo je vijence.
Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo
Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u
Velikom Trgovišću. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a srednju u
Zagrebu. U Zagrebu Tuđman osniva
Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.
UPRAVNI ODBOR
S planovima u 2012.
Planirani prihodi proračuna općine Veliko Trgovišće za iduću godinu
iznose 8,700.000 kuna, doznajemo
od načelnika općine Zdravka Vutmeja. Želja nam je nastaviti brojne započete radove prema već donesenim
programima i planovima i pridodati
nove ako će to mogućnosti dopusti-
ODGOJ
Advent u Rožici
U, za djecu najdražem mjesecu u godini, puno se
aktivnosti i sadržaja događalo u Dječjem vrtiću Rožica u Velikom Trgovišću.
Kitimo jelku u
ambulanti
Koncert na novoj pozornici
Tradicionalni Božićni koncert održat će se 23. prosinca od 18 sati na
novouređenoj pozornici Doma kulture u Velikom Trgovišću.
Proteklih mjesec dana bilo je dovoljno za ovaj obiman zahvat, za koji
je utrošeno gotovo 90.000 kuna,
uglavnom sredstva Ministarstva
kulture Republike Hrvatske. Sve radove izvodili su obrtnici i gospodarstvenici Općine, a urađeno je doista
mnogo – sa zadovoljstvom ističe načelnik općine Zdravko Vutmej. Nova
pozornica znatno je veća, prethodili
Djeca uče važan broj 112
zne zanimljive ukrase za božićnu jelku koju su
djeca iz vrtića Rožica već sljedećeg dana ukrasila u mjesnoj ambulanti. Osim druženja, poklanjanja i igre, djeca iz Rožice su i učila u mjesecu adventa, i to o ljubavi i vjernosti gledajući
predstavu kazališta Čarobna škrinja o malom
psiću Dašenki, ali i o tome kako jedni drugima
pomoći u slučaju nekih vremenskih nepogoda.
U ovom posljednjem pomogli su nam kroz kratku edukativnu prezentaciju djelatnici Ureda za
službu i spašavanje.
GLAS ZAGORJA
broj 88
su tome brojni građevinski radovi – betoniranje ploče, postavljanje
vertikalnih nosača, izolacije…, postavljene su i neklizajuće ploče za
sigurnost budućih plesača, bojanje,
dekoracija…
Prvi izvođači bit će sudionici upravo
Božićnog koncerta: djeca iz Dječjeg
vrtića Rožica, Osnovne škole Veliko
Trgovišće, mažoretkinje iz Dubrovčana, Članovi KUD-a Sloga iz Velikog
Trgovišća, Limena glazba Zvona iz
Družilovca i Puhački orkestar Mrzlo
Polje.
Sveti Nikola je opet s nama
Evo Dašenke
Blagoslovljen i čestit Božić te uspješnu i radosnu
2012. godinu, svim žiteljima i prijateljima
općine Veliko Trgovišće želi općinski načelnik
Zdravko Vutmej, zamjenik općinskog načelnika
te članovi Općinskog vijeća
42
vog predsjednika dr. Franje Tuđmana,
koji je umro nakon dugotrajnih pokušaja liječenja.
KULTURA
ti. Tako ćemo nastaviti izgradnju vodovodne mreže u pravcu Klanječko
Jezero i Mrzlo Polje, javne rasvjete u
Zelengaju, Dubrovčanu i Družilovcu,
asfaltirati ceste u selima (Jalšje, Zelengaj, Domahovo), a planira se započeti gradnja mrtvačnice u Velikoj
Erpenji. (T. G.)
Najprije ih je u organizaciji Društva Naša djeca,
posjetio sveti Nikola. Darivao je djecu predškolske i školske dobi okupljene na poslijepodnevnom
druženju s dragim svecem. Potom je održana i
adventska radionica Društva Naša djeca, na samu
Svetu Luciju, u kojoj su djeca i odrasli izrađivali ra-
Bori se za samostalnost i međunarodno
priznanje
hrvatske
države, vodi sve važnije akcije u domovinskome obrambenom
ratu, te u oslobađanju
i reintegraciji hrvatskih
područja. Utemeljitelj je nove hrvatske države. Hrvatska se 10. prosinca
1999. godine oprostila od svoga pr-
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
01. SIJEČNJA 2012.
ODGOJ
Igračke vrtiću Zlatni dani
Pareja, generalni direktor
Robert Bosch d.o.o., a uručenju donacije nazočni su bili
izvršni predsjednik CK Hrvatske Nenad Javornik, načelnik
Zlatar Bistrice Žarko Miholić
i drugi.
Ravnateljica vrtića Beatrica
Kunić zahvalila je hrvatskom
CK što je uključio zlatarbistrički vrtić u ovu donaciju,
a mališani su u znak zahvale
izveli i kratki program.
Zlatarbistrički vrtić Zlatni dani preko Hrvatskog Crvenog križa dobio je vrijednu donaciju kompanije
Bosch.
Riječ je o igračkama, mini kopijama uređaja koje proizvodi ova
tvrtka, kao što su tosteri, usisa-
vači, alat i slično, a nove igračke
oduševile su mališane. Poklon
vrtiću uručio je Javier Gonzales
UPRAVNI ODJEL
Uskoro knjižnica
KULTURA
Poziv na božićnonovogodišnji koncert
Da su knjige rado čitane u Zlatar Bistrici potvrđuje
inicijativa otvaranja knjižnice Općine Zlatar Bistrica
i tamošnje Osnovne škole. Ovim će zajedničkim
projektom obogatiti školsku knjižnicu novim izdanjima i istovremeno knjigu učiniti dostupnom svim
stanovnicima.
Iduće će godine stanovnici općine Zlatar Bistrica moći posuđivati
knjige iz knjižnice, za koju će se
prilagoditi u postojećoj školskoj
knjižnici zlatarbistričke Osnovne
škole.
Općina Zlatar Bistrica poziva
sve koji se žele uključiti u projekt da doniraju knjige ili struč-
nu literaturu za srednjoškolce i
studente, a knjige se mogu donijeti radnim danom u općinski
upravni odjel.
Primljena je i prva donacija knjiga za potrebe knjižnice – vlč.
Josip Komorčec Pepek, župnik iz
Bedekovčine donirao je 150 knjiga domaćih i stranih autora. (gz)
Tradiconalni božićno-novogodišnji koncert KUD-a
Kaj iz Zlatar Bistrice održat će se u Domu kulture u
Zlatar Bistrici na Štefanje, 26. prosinca s početkom
u 18 sati.
Svojim bogatim repertoarom, koji
su marljivo vježbali tijekom godine
predstavit će se sve sekcije KUD-a.
U goste su ovaj puta pozvali članice
Ženske vokalne skupine Kušlec. Bit
će to još jedno ugodno druženje
protkano glazbom i pjesmom, uvod
za bolji početak iduće godine.
Svim ljudima dobre volje
sretan i blagoslovljen Božić, uz obilje zdravlja,
uspjeha, radosti i mira u novoj 2012.,
želi načelnik Žarko Mihalić i članovi Općinskog
vijeća Općine Zlatar Bistrica
GLAS ZAGORJA
broj 88
43
ZAGORJE INFO
01. SIJEČNJA 2012.
AKTUALNO
Andelko Topolovec, saborski zastupnik
Ne želim biti saborski zastupnik koji će kad prođe
naplatne kućice u Zaprešiću zaboraviti od kud dolazi, te tko su ljudi koji su mu dali svoje povjerenje da
se izbori za njih.
U novom sazivu Hrvatskog sabora naći
će se puno novih lica, a jedno od njih bit
će i načelnik Anđelko Topolovec, inženjer
prometa iz Radoboja. Iako po godinama
mlad (38), Topolovec iza sebe ima višegodišnje političko iskustvo. Na političkoj
sceni u Radoboju pojavio se na lokalnim
izborima 2003. kada kao neovisan kandi-
di na to da se ovdje završi srednja škola,
a visoko obrazovanje u Zagrebu, Varaždinu ili negdje drugdje u Hrvatskoj, a u
zadnje vrijeme sve više i u Sloveniji, a tek
se neznatan broj vraća u Zagorje. Takva
depopulacija prostora i odljev mozgova
onemogućuju razvoj i pridonose daljnjem osiromašenju. Krapinsko-zagorska
Zagorje je mjesto pametnih
i radišnih ljudi
dat na listi DC-a postaje načelnik Općine
Radoboj. U HNS djeluje od 2006., a 2007.
izabran je i za predsjednika Županijske
organizacije HNS-a Krapinsko-zagorske
županije. Postaje prvi neposredno izabrani načelnik Radoboja, 2009.
Ovaj kontinuirani rad nije ostao nezapažen u njegovoj stranci te se na ovogodišnjim parlamentarnim izborima našao
na desetom mjestu, u trećoj izbornoj
jedinici.
Mnogi su se veselili vašem izboru
vidjevši pri tome čovjeka iz naše
sredine koji dobro poznaje problematiku Zagorja. Koji će Vam biti primarni
ciljevi?
Meni, a i mojim ostalim kolegama iz Krapinsko-zagorske županije primarni ciljevi
bit će oni koje smo navodili i isticali u
pretkampanji i tijekom kampanje.
Jedna od glavnih odrednica Plana 21 je
obrazovanje. Sukladno tome naš cilj za
KZŽ je osigurati besplatan prijevoz srednjoškolaca. Mi smatramo da je u današnje vrijeme stvarno obavezno srednjoškolsko obrazovanje i zbog toga ćemo se
zalagati za financiranje prijevoza srednjoškolaca s državne razine. Također,
svjesni smo da se bez visoko obrazovanih
ne možemo nastaviti penjati na ljestvici
konkurentnosti županija, jer je industrija
koja donosi stvaranje nove vrijednosti
usko vezana s postotkom obrazovanog
stanovništva. Županija godinama školuje
ljude za druge razvijene dijelove države,
ali i za zemlje Europe i svijeta. Sve se svo-

44
županija ne može graditi strategiju razvoja visokog školstva, a time i gospodarstva, na višim školama i fakultetima
čija su sjedišta u drugim županijama, što
znači da se moramo zalagati da imamo
sjedište fakulteta u našoj županiji.
Mislimo i javno privatnim partnerstvom,
a po provjerenom modelu Varaždinske
županije, izgraditi potrebne dvorane,
te izgraditi i nadograditi škole za jednosmjensku nastavu s mogućnošću cjelodnevnog boravka, što je danas potreba
modernih obitelji, a i sva istraživanja
ukazuju da djeca koja polaze takve škole
ostvaruju puno bolje rezultate.
Jako je važna i energetska učinkovitost.
Županija je već krenula s projektom
energetske učinkovitosti u školama, ali
Vlada Sanader-Kosor nije prepoznala
važnost tih projekata, pa se županija da
bi to odradila, morala zadužiti 10 milijuna kuna. Uz pomoć Europske investicijske banke i Fonda za energetsku učinkovitost požarno se djelovalo zamjenom
stolarije i toplinskih ovojnica u školama,
a mi smatramo da bi sve javne zgrade
(pogotovo škole) trebale biti što više
energetski učinkovite.
Jedan od najvećih problema Zagorja je
i prometna infrastruktura. Izgradnjom
cestovne i željezničke infrastrukture
stvaraju se preduvjeti za razvoj gospodarstva. Važnost izgradnje i modernizacije cestovne infrastrukture za Zagorje je
od posebne važnosti s obzirom na stanje samih kolnika. Prioritet za izgradnju
svakako je brza cesta Popovec - Marija
Bistrica - Zlatar Bistrica - Zabok. Prva dionica brze ceste od čvora Oroslavlje do
Andraševca trebala je biti završena do
2009., a cijela dionica do Popovca do
2015. Izgradnjom spojne ceste Zabok Krapina uvelike bi se riješio problem protočnosti koji je nastao izgradnjom autoceste Zagreb - Macelj. S rekonstrukcijom
državnih cesta uvelike se kasni (pritom
imajući u vidu investicije po programu
BETTERMENT II za D1 stara zagorska,
D29 Marija Bistrica - Kašina, D205 Risvica - Dubrovčan , D206 Valentinovo Krapina i D35 Šemnica - Švaljkovec (D1)).
Stanje preostalih državnih cesta također
nije sjajno, D29 Novi Golubovec - Mače
- Zlatar - Zlatar Bistrica - Marija Bistrica
i D307 Mokrice - D. Stubica - G. Stubica
- Marija Bistrica, nažalost, nalaze se u
jako lošem stanju i zahtijevaju hitnu sanaciju. Potrebno je i značajnije ulaganje
u županijske ceste kako bi se izjednačio
standard s istim rangom cesta, primjerice, u Zadarskoj, Ličko-senjskoj ili Splitsko
-dalmatinskoj županiji.
Važna nam je i radno-intenzivna industrija. Krapinsko-zagorska županija,
mjerena iznosom BDP-a po stanovniku, spada među gospodarski srednje
razvijena područja u Republici Hrvatskoj. Od 21 jedinice regionalne samouprave KZŽ zauzima 11. mjesto. Što se
tiče same strukture gospodarstva Krapinsko-zagorske županije, najveći udio
GLAS ZAGORJA
broj 88
pripada prerađivačkoj industriji, zatim
trgovini pa graditeljstvu. Upravo takva
struktura gospodarstva, koju s jedne
strane karakterizira visok intenzitet
rada, a s druge strane nizak dohodak,
uvjetuje i stupanj razvoja Krapinskozagorske županije. Dominira malo i
srednje poduzetništvo (gotovo 97%
registriranih subjekata). Međutim, financijska i gospodarska snaga nalazi se
kod velikih poduzeća koja su generator
razvoja, tako da samo deset najvećih
tvrtki u KZŽ ostvaruje 1/5 ukupnih prihoda. Na području Županije aktivno
je 14 poslovnih zona. Po udjelu izvoza u ukupnim prihodima KZŽ je jedna
od uspješnijih županija na državnoj
razni. Naime, na nivou države udio
izvoza iznosi oko 13% te bilježi pad
uz negativan vanjskotrgovinski saldo.
Gospodarstvo Republike Hrvatske pa
tako i KZŽ opterećeno je sve izrazitijom nelikvidnošću. Tvrtke postaju
insolventne, obveze rastu brže od potraživanja, tako da je veliki broj žiroračuna poslovnih subjekata u blokadi,
u ukupnom iznosu od nekoliko stotina
milijuna kuna. Mislim da je upravo to
ono na što se treba fokusirati – smanjiti rokove plaćanja, smanjiti ukupna
potraživanja, te osloboditi tvrtke od
nepotrebnih nameta (visokih poreza i
carina na novu opremu). Teško je biti
konkurentan sa zastarjelom tehnologijom. Mislim da je osnovni cilj stvoriti
ZAGORJE INFO
konkurentnost naših tvrtki na tržištu,
a to onda povlači sve za sobom – od
investiranja do novih radnih mjesta,
većih i redovitih plaća.
Također da spomenem i značenje Piškornice za sve županije pa tako i za KZŽ.
Konačno će se dobiti jedno moderno i
ekološki prihvatljivo odlagalište otpada.
Važan nam je i ruralni razvoj koji ima
za cilj zadržati stanovništvo u ruralnim
područjima, izjednačiti kvalitetu života
u ruralnim i urbanim područjima, omogućiti povratak stanovništva iz urbanih
u ruralna podru­čja, povećati konkurentnost proizvodnje i time stvoriti veći
dohodak poljoprivrednih proizvođača.
Ruralni razvoj je od velike važnosti za
Hrvatsko zagorje, budući da je prema
OECD klasifikaciji Zagorje 100% ruralno
područje.
Znam da je to ogroman zadatak koji smo
stavili ispred sebe, ali vjerujem da je sve
to moguće odraditi i da će se to i primijetiti na standardu i raspoloženju naših
Zagoraca, te da ćemo svi mi zajedno živjeti puno bolje od našeg rada.
Velika je čast i uspjeh biti u Hrvatskom parlamentu. što želite i što
mislite da možete učiniti za Zagorce,
posebno iz naše Županije?
Pored svega navedenog u ranijem pitanju, moja želja je da Zagorje više ne
bude izolirano, te da ga se ne zaobilazi
kod realizacije projekata koji su bitni za
gospodarsko i infrastrukturno jačanje
županije. Ne želim biti saborski zastupnik koji će kad prođe naplatne kućice u
Zaprešiću zaboraviti od kud dolazi, te tko
su ljudi koji su mu dali svoje povjerenje
da se izbori za njih. Ne mislim zaboraviti
na naše glasače u razdoblju od 4 godine
i nakon toga se za 4 godine sjetiti da ih
ponovno trebam.
Jedan od meni najvažnijih ciljeva je promovirati Zagorje kao mjesto pametnih,
sposobnih i radišnih ljudi koji žive u najljepšem dijelu Lijepe naše.
Što je najviše pridonijelo dobrom izbornom rezultatu Kukuriku koalicije? Glasovi birača koji su u
vašem programu prepoznali kvalitetu
ili onih koje su druge političke opcije
iznevjerile? Posebno dobar rezultat
bilježe vaši kandidati, kako to objašnjavate?
Dobrom izbornom rezultatu Kukuriku
koalicije pridonijela je kombinacija svih
navedenih čimbenika. Dosadašnja Vlada Sanader – Kosor i njihova politika je
masovno iznevjerila građane i dovela ih
u jednu poprilično nezavidnu situaciju.
Građani naše županije su tim više razočarani, što se Zagorje sve ove godine
na neki način zaobilazilo i sve važnije
investicije odlazile su u dalmatinske županije. Banalan primjer s kojim se svi mi
susrećemo svakodnevno je prometna
infrastruktura. Kada usporedite ceste u
KZŽ i ceste iz Zadarske županije, razlika
je i više nego vidljiva.
Na cjelokupnu tu lošu situaciju došao je
Plan 21 Kukuriku koalicije, za koji smatram da je dobar i realan i građani su to


01. SIJEČNJA 2012.
prepoznali i zbog toga su nam povjerili
svoje povjerenje.
Kandidati koji ulaze u Sabor iz Krapinskozagorske županije su vrijedni i uporni
ljudi koji su se već i dokazali u svojoj lokalnoj zajednici i zbog toga bilježe dobar
rezultat. Ja duboko vjerujem u to da će
ova ekipa puno toga učiniti za Zagorje
i pomaknuti nas, naravno, u suradnji s
Krapinsko-zagorskom županijom još i
dalje na ljestvici konkurentnosti, te znatno pomoći u izgradnji neophodne infrastrukture.
Isticali ste – jakom lokalnom samoupravom možemo osigurati
gospodarski razvoj. Hoćete li se u Saboru zalagati za jačanje lokalne samouprave?
Jačanje lokalne samouprave bit će moj
glavni zadatak kada uđem u saborsku
klupu. Pošto sam i sam već 8 godina načelnik općine Radoboj, znam jako dobro
koji su problemi jedinica lokalne samouprave i koliko je bitaka trebalo proći ako
se htjelo unaprijediti općinu u jednu od
boljih i infrastrukturno najuređenijih općina županije. Zbog toga želim svim sadašnjim, a i budućim gradonačelnicima i
načelnicima barem malo olakšati posao,
a to je izvedivo samo putem povećanja
izvornih prihoda gradova i općina – odnosno povećanjem decentraliziranih
sredstava.
U javnosti je stvorena loša slika
o saborskim zastupnicima, prije
svega zbog često praznih stolaca u Sabornici, potom privilegija, saborske mirovine. Imaju li ove teze osnove?
Isto kao i sve u životu, stvar je u osobi.
Mene osobno žalosti što su se politika,
a i političari općenito kao i saborski zastupnici iz redova dosadašnjih vladajućih stranaka zdušno trudili da stvore loš
imidž ovog poziva političara kroz razne
korupcijske afere i bezobrazluk, te nezainteresiranost za donošenje odluka –
pune klupe u Hrvatskom saboru bile su
jedino na dan glasanja.
Nadam se da ćemo kroz ovaj mandat
vratili povjerenje u politiku i političare,
prije svega kod mladih ljudi. I ujedno
im na taj način dati poticaj i volju da se
uključe u politiku, jer politika je u svim
porama ljudskog života. Odgovornim
pristupom politike i političara većina
problema već u startu mogu biti dobrim
dijelom riješeni.
U Planu 21 jasno je rečeno da će se ukinuti povlaštene saborske mirovine, te
mirovine članova Vlade, a to je prvi korak prema vraćanju povjerenja.
Kako ćete komunicirati sa svojim
biračima, hoće li vas moći osobno
kontaktirati?
Sa svojim biračima komunicirat ću na isti
način kao i dosad i svatko će me moći
osobno kontaktirati. Trudit ću se pratiti
društvene mreže na kojima sam aktivan,
te odgovarati na mailove koliko god će
mi slobodno vrijeme to dozvoljavati. Također, kada neću biti u Saboru, moći će
me se naći u Općini jer ja i dalje ostajem
načelnik Općine Radoboj.

RADOBOJ
Kruškina duša
U Dvorcu Mihanović sredinom prosinca među
brojnim uglednicima i uzvanicima promovirana je
viljamovka Kruškina duša OPG-a Ferek Jambrek,
koja je ponos vlasnika voćnjaka i vodstva Poljoprivredne zadruge i Općine Radoboj.
U Radoboju se u posljednje vrijeme sve više pažnje poklanja upravo
kruškama viljamovkama, a snažan
poticaj sadnji kraljice voća dalo je
osnivanje Poljoprivredne zadruge
Radoboj 2005. U ugodnom ambijentu hotela Termi Tuhelj prikazana je
prezentacija Kruškine duše, odigrana je nagradna igra, a da je ovo bio
jedinstveni događaj za poljoprivrednike, vlasnike restorana, načelnike i
gradonačelnike i ostale uglednike,
svjedoči činjenica da su se nazočnima obratili direktorica Termi Ivana
Kolar, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, jedan od vlasnika
spomenutog OPG-a, Branko Ferek
KONJŠĆINA


Jambrek i zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić.
Više o Kruškinoj duši možete saznati
na www.kruskinadusa.com.
Izložba SŠ Konjšćina
Barok u Belcu
U Srednjoj školi Konjšćina danas se
otvara izložba pod nazivom “Barok
u Belcu”, koju su pripremili nastavnici i učenici škole. Izložbom se žele
prikazati znamenitosti crkve Marije
Snježne u Belcu, a bit će prikazane
reprodukcije slika iz belečke crkve, te
fotografije s opisima znamenitosti.
Na otvorenju izložbe o karakteristikama baroka govorit će srednjoškolci, a također bit će prikazana i odjeća
iz tog razdoblja, koju će prezentirati
članice Udruge Grofovija Konjski.
Otvorenje izložbe je u 13 sati u predvorju Srednje škole Konjšćina, a moći
će se razgledati do kraja prosinca.
Svim članovima i simpatizerima HNS-a
kao i svim stanovnicima naše županije
želimo blagoslovljen Božić i
sretnu novu 2012. godinu
GLAS ZAGORJA
broj 88
HRVATSKA NARODNA STRANKA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
45
ZAGORJE INFO
01. SIJEČNJA 2012.
KRAPINA
– Usklađivanje tehničkih standarda
bit će skupo za mnoge obrtnike, te
ćemo stoga koristiti svaku priliku, kao
strukama, u ovom slučaju obrtnicima
i poduzetnicima koji rade na obnovljivim izvorima energije – rekao je uz
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, direktor
Agencije za razvoj Varaždinske županije Josip Borak,
direktor Međimurske energetske agencije Mladen
Boršić, Ivana Kabaj u ime Ženskog poduzetničkog
centra Samobor, direktorica Ekonomskog instituta
Maribor Viljenka Godina, predsjednik Območne
obrtne zbornice Šmarje pri Jelšah Darko Stojnšek
i predstavnik TECHPO – Tehnološki centar Posavja
d.o.o, Franc Češnovar u Krapini su potpisali partnerski sporazum projekta Inovativna prekogranična regija obnovljivih izvora energije (IROVE).
Potpisan partnerski Sporazum IROVE
što je s ovim projektom, da se kroz
pogranično i međunarodno tehnološko umrežavanje pomogne pojedinim
ostalo prigodom potpisivanja ovog
Sporazuma predsjednik HOK-a, Dragutin Ranogajec. Projekt je usmjeren
KRAPINA
46
energije. Projektni partneri s hrvatske
i slovenske strane pozdravili su potpisivanje ovog Sporazuma. (N. V.)
PREGRADA
Prijave za rad u
Njemačkoj
Hrvatski zavod za zapošljavanje u
suradnji sa Središnjom službom za
posredovanje u Bonnu raspisao je
natječaj za zapošljavanje studenata
tijekom ljetnih praznika u Njemačkoj, na najmanje dva do najviše 3
mjeseca.
Natječaj je otvoren do 31. siječnja
2012., a sudjelovati mogu redovni
studenti, koji dobro poznaju njemački jezik, te su raspoloživi za rad u Nje-
i na poboljšanje interakcije poduzeća
i institucija znanja, koje razvijaju tehnološka rješenja za obnovljive izvore
Manji proračun ŽUC-a u
idućoj godini
mačkoj najmanje 2 mjeseca tijekom
ljetnih praznika i spremni prihvatiti
različiti posao, u bilo kojoj pokrajini
ili gradu.
Dokumentacija za natječaj se može
predati do kraja siječnja u PS Krapina
i ispostavama Zabok, Pregrada, Klanjec, Donja Stubica i Zlatar Bistrica
svaki radni dan od 7-15 sati, gdje se
mogu dobiti sve informacije i potrebni obrasci. (gz)
Proračun Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije za 2012. iznosit će oko 40 milijuna kuna,
što je u odnosu na ovu godinu manje za milijun kuna.
Unatoč smanjenju sredstava, to neće
znatno utjecati na rad, jer od siječnja
iduće godine oko 33 km županijskih
cesta prelazi u nadležnost Grada
Krapine, pa će se smanjiti troškovi
održavanja. Ravnatelj ŽUC-a Jasmin
GLAS ZAGORJA
broj 88
Krizmanić istaknuo je da će u idućoj
godini biti napravljeno oko 120 tisuća
kvadrata novog asfaltnog sloja, što
je na razini ove godine. Osim toga, u
planu je i saniranje 10 klizišta, kojih
inače u Zagorju ima preko 400. (gz)
ZAGORJE INFO
REČ ZAGORSKOG MUŽA
ZAGORSKA SELA
Obilježen dan sv. Ambrozija
Povodom dana sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, u organizaciji općine i Pčelarskog društva Kvirin Broz
Klanjec, održana je proslava Svetog
Ambrozija. Program je održan u Sta-
roj školi u Zagorskim Selima, a dipl.
ing. agr. Ivanka Kuščar, inače tajnica
županijskog pčelarskog Saveza, održala je predavanje za građanstvo na
temu Pčele i poljoprivreda.
BEDEKOVČINA
Priznanje obrtnicima
Na sjednici skupštine Udruženja
obrtnika Bedekovčine, kojoj je nazočio i Davor Pleško, predsjednik
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, donesen je, između
ostaloga, program rada i financijski
proračun za iduću godinu i usvojen
pravilnik o materijalno-financijskom
poslovanju udruženja.
U nastavku na svečanom dijelu
skupštine podijeljena su priznanja
Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije obrtnicima Udruženja
obrtnika Bedekovčina za 20 godina
uspješnog rada u obrtništvu: Vesni
Mitrečić, Katici Kvež, Ivanu Čehuliću,
Josipu Novoselcu, Emilu Miholiću i
Draženu Papigi.
KLANJEC
Bogati Advent Zagorske
lige protiv raka
Humanitarnim aktivnostima bogata godina Zagorske lige protiv raka
(ZLPR) nastavljena je i u predblagdansko vrijeme, podvlačenja crte
pod učinjeno i dobrih želja. Zdravlje
je prva od svih želja u čestitkama, no,
bolest ne pita. Svojim aktivnostima
članovi ZLPR upućuju na prevenciju,
prikupljaju sredstva za nabavu aparata za rano dijagnosticiranje bolesti
u zagorskim bolnicama.
U ovoj smo godini odradili niz tribina zdravstvenog prosvjećivanja te
humanitarnih koncerata, a prodavali
smo narcise i uskrsne čestitke. Krajem
godine sistematizirali smo naš fundus
likovnih radova koje smo fotografirali, te napravili CD koji se kao katalog
može ponuditi potencijalnim kupcima u osobnom ili internetskom kontaktu. Ovog Adventa organizirali smo
već tradicionalnu prodaju božićne
tombole, te ušli i u novi izdavački projekt: idejom nakladnika, gospodina
Marijana Tenšeka, odlučili smo tiskati
dvanaestlistni kalendar za 2012. Iz
spoznaje da je cilj naše Lige pomoći u
prevenciji te ranom otkrivanju i liječenju malignih bolesti, proizlazi važnost
faktora VREMENA. Stoga smo mišljenja kako je kalendar vrlo primjerena
tiskovina koja nas potiče i pomaže da
budemo točniji i redovitiji na preventivnim akcijama, kontrolnim pregledima, terapiji. Kako već i sama pomisao
na bilo koju, a napose malignu bolest
čovjeka ispunja strahom i tjeskobom
s čestim potonućima u depresiju, odlučili smo da motivi kalendara budu
cvjetni. Takvi, naime, po spoznajama
psihološke struke i našim osobnim
iskustvima, zavode naše misli i osjećaje i bolesničke bitke čine podnošljivijima – rekla je dr. Nada Jačmenica,
dopredsjednica ZLPR, neumorna aktivistica, humanist i borac za ljudska
prava, na predstavljanju kalendara u
Gradskoj knjižnici u Klanjcu.
Tom prilikom zanimljivo predavanje
o prevenciji malignih bolesti održala je dr. Gmajnički, uz upečatljivo
svjedočenje jedne mještanke koja je
samopregledom i brzom intervencijom uspjela pobijediti rak dojke.
Uz prodaju kalendara i tombolu,
proglašeni su i najaktivniji aktivisti
Lige, upućena zahvala sponzorima
koji su omogućili tisak kalendara. To
su: Specijalna bolnica za medicinsku
rehabilitaciju Krapinske Toplice, Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju Akromion, Roses outlet
Sveti Križ Začretje, City Center one iz
Zagreba, Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Elektra Zabok, Restoran
Stara škola iz Mirkovca i Općina Krapinske Toplice.
Cjelokupni iznos prikupljen prodajom ovog Adventa namijenjen je
nabavi ultrazvučnog aparata i pripadajućih sondi za OB Zabok i Specijalnu bolnicu u Krapinskim Toplicama.
Nastojanje je aktivista Lige probuditi
duh humanosti i održati ga budnim.
Koliko je dragocjena i najmanja pomoć, čovjek shvati tek u nevolji i bolesti. Pomoći može svatko i obogatiti
se plemenitim osjećajem korisnosti i
davanja potrebitima. A dobro se uvijek dobrim vraća. (D. Horvatin)
Unak kak
jedine i
zname!
Kak življenje porihtati trieba je, kak
se z življenjem spominati vsaki med
nami bi štel – te je jedne a kak bu se
vse te skup praf za praf i pripetile - te
je une kaj nekaj čist druge je. Navek
se nie bile moči spominati i obračati praf unak kak šteli bi a i kak triebale vsemi bi. Ali i h une najtežejše
čase ljudi su živeli. Nekteri su živeli
kak ljudi i pajdaši, a nekteri su praf
i krajili. Navada kak navada, negde
su meli ju a negde i niesu. Dobre je
poznate da mnogi je pajdaš navuka
se reštantskoga nahčil, a same zate
kaj si je male spil i kaj si je popevkicu
dragu zapopeval. Iste tak je i poznate
da te mu nie nihči stranjski priskrbel,
nek njegov prvi, domači, najdrajši
pajdaš, pajdaš teri je iste tak ž njem
rad pil i popeval, pak ga je unda iste
tak vriedne hpičil, gda se tomu najmenj bile je za nadati. Za nagradicu
su tie dragi pajdaši mam prek noči
na položajeke prave došli, mam su
diku i gizdu dobili, same zate kaj
svoje su pajdaše tak vriedne hkanili i
prepovedali. E su se ljudi kaj zmenili
od te dobe i e se kaj zmenile tuj od
une dobe gda Najvekši po svietu hodil je - te mnogi šteli bi zeznati, a pak
same jedne na tu pitanje se odgovoriti more. Odgovor je tie i poveda da
čist nič se zmenile nie, jer kak nas bi
čuditi te mogle kaj pajdaš pajdaša
prodati za nič more, gda su iste tak
za svekli gumbek i Jezušeka najmilejšoga „pajdaši“ njegvi prodali.
Navek človek se vsega toga spamtiti trieba, navek te spozabiti mu
se nesme, jer kak god da štel bi ili
kak god da se vsaki spamtiti trieba,
nigdar nie same tak moči zmeniti
une kaj nie ljehke i kaj se zmeknuti
nemre i neda. Da trieba se je vsega
toga spamtiti te se razme, da trieba
se je obrnuti i zgruntati si o vsemu
kaj nam poljek je. Te tak trieba je, i
zate da nebi se preobrnuli od onud
gde se nie triebale te nigdar spelati.
Da vuči nas vse te skup otom da navek dobre trieba nam je gledeti, te
tak zaistinu i je, iste kak i navuk kaj
poveda nam da vse se praf posložiti
trieba, iste kak i te da se senje z štrikeca pustiti nesme. A ak bume navek
GLAS ZAGORJA
broj 88
01. SIJEČNJA 2012.
Piše
Rajko Fureš
čakali i fljetne se postavili čem nam
nekaj nie po volje a pred očmi nam
se kazati počne, kak te je i kam te pe,
vse te skup unda nemre na dobre se
spelati, unda nam niti nie za nadati
nič pametnejšoga. I kaj pametne poklje i povedati, nek te kak nie hvredu
da se h zemljicu zakopame i da nikomu nedame bliže. Jer kak god da god
negdar i zgledi, a zgledeti more tak
kak da pajdašeh nie i da pajdaše nemreš meti, te tak nie. Pajdaše je, pajdaše navek bu, same po druge strani
vsaki ti niti pajdaš biti nemre a niti se
pajdaš vsaki dnev rodi iste kak ga se
ni nemre vsaki čas ni najti.
Pajdaš je une najvrednejše, navek i
vse za pajdaša i pajdaštve, te su reči
kaj vsemi bi pred očmi iste kak i na
pameti biti bi triebale. Vsaki med
nami došel je do toga da poznati
more une kaj su mu jake dobri same
unda dok nekaj triebaju. Oko vsagoga med nami tie pajdaši najdrajši
hutu dobu skačeju, jake vse nas skup
faliju - dok ne dobiju une kaj su šteli.
Čem dobiju une kaj su šteli mam te
več ne poznaju, mam bežiju od tebe,
jer niti drugač mislili ni niesu si. Gda
se spremišljavaš otom kaj se splati i
e bi sim ili tam – mam si sam sebe
povedal da praf ti iti mogle ni nebu.
Vsaki med nami hlovil se je da si je
gruntal otom e nekaj spelal je unak
kak morti i triebal nie, i kak god da
gruntaš si da drugač vse te skup nam
je mogle, zdaj nam je tak kak je. Za
vse te največ put same sme si sami
krivi, nihči drugi. Kakvoga cilja pred sobu mame, e tuj
su nam penezeki h kolubareku, e te
ljetričica najčrnejša je, e te nam je hižica najvekša ili pajdašic pet na vsake
strane svieta, vse nam te povedale
bu največ o nami. Jedine kaj se z vsega toga nahčiti more, te je gdo sme
je iste kak i te gdo poljek nas je. I kak
god da god te negdar nečeme si priznati, nemre nam nič druge zameniti
une kaj najvrtednejše je – pajdaštve,
jer bez pajdaštva se živeti nemre a ni
nesme. Zate nam je trieba pajdaštve
živeti i pajdaš pajdašem biti, jer niti
nemreš drugač ni ti pajdaše meti, jer
bez pajdaše i pajdaštva življenja nie.
47
KULTURA
01. SIJEČNJA 2012.
INTERVJU – VID BALOG glumac...
Razgovarala
Monika Briševac
Nema Hrvatske bez Zagoraca
On je glumac, pjevač i književnik te
poklonik kajkavskog jezika. On je Vid
Balog, po mišljenju mnogih, jedan
od najboljih hrvatskih komičara, rođen u Koprivnici. Već dugo godina
živi u Zagrebu i radi u Kazalištu Komedija. Okušao se kao pisac dramskih tekstova i kao redatelj, bavi
se glazbom te proučava kajkavsku
književnost i folklor, doktorirat će
kajkavski jezik. To je samo dio njegove svakodnevice… Prvo pitanje koje
smo uputili Vidu Balogu bila je promocija kajkavskog narječja.
Koliko ste u tome uspješni, jeste li zadovoljni s
rezultatima? Vaša ocjena, je li kajkavski jezik u
krizi ili procvatu?
Doktoriral budem znanost koja postoji samo
u znanosti radi sebe. to
je antropologija. uz ove
studije u kojima sam ja
vezan je filologija. Sad,
antropologija bi bila
znanost o čovjeku i razvoju čovjeka, a filologija bi bila ljubav prema
znanosti odnosno jezična ljubav prema znanosti, kad se kompariraju
ti naši razni izričaji u indoeuropskom okviru.
Od nekih pravremena
do danas mi imamo to
veselje kaj se pajdašimo s našim jezikom.
Je li kajkavski u krizi ili
je u procvatu prav da
vam rečem ne znam,
znam da se ljudi jako
trsiju na sve strane, pogotovo u
ovim našim krajevima da bi očuvali
ovu našu riječ. Nikad u povijesti nije
toliko knjiga izlazilo na kajkavskom,
nikad toliko problematike kajkavskoga nije spomenuto. Jednaka je
situacija s čakavskim jezikom, da
takav broj pjesmi izlazi na čakavskom, onda vam se događa to da
se javljaju pojedinci koji su pomalo
suludi i ne znaju da mi delamo zato
jer volimo svoju domovinu i svaki
hrvatski identitet koji postoji, to su
sigurno i ikavica, čakavski i kajkavski,
pa onda mi hodamo tak s tim jezikima, imamo to na plećima i furt na
pameti, jer majkica je tak rekla, a
valda majkica zna, valjda su nas one
uputile na pravu stezu pak onda mi
po toj stezi po malo hodamo, a ako
nešće ima nekaj protiv toga, danes

48
Pozicija Zagoraca – uspjeli su se izboriti za
svoje postojanje. Sigurno su Zagorci nešto bez
čega Hrvatska ne postoji… Imamo jednu kvalitetu koju nam uporno podastiru kao manu,
a to je da se znamo zafrkavati na svoj račun.
Taj život koji imamo, a nije da imamo puno
vremena, to trebamo proživjeti u veselju.
je kakti demokracija pa nek svatko
veli kaj mu je na pameti i na srcu.
Ja se više s nikim ne spominam, nek
upravo tak, vjerujem da su me ljudi
sanja tih raznih dokumenata, knjiga
koje su se objavljivale i svega toga
do sredine 19. st. je bila književnost
koja je mogla stajati i parirati uz bok
prihvatili, izabrali da zastupam naše
ideale, kaj god to bilo, mi ne znamo
kaj su naši ideali, al smo za to jako.
Kak bi narod rekel – mi ne znamo kaj
očemo, al to hočemo mam. Kajkavski jezik bil bu procvat kad bu svaki
kajkavac svestan da to vredi čuvati,
da se toga ne smemo sramiti jer na
to moramo biti ponosni. Mi smo
samo nasljednici te velike i bogate
hrvatske tradicije.
Kao mali dečec počeli ste govoriti kajkavski. Tradicija i
bogatstvo kajkavske književnosti,
nažalost, vrlo se malo proučava u
službenim institucijama. Kakva je
uopće po vama pozicija kajkavskog
jezika u modernom hrvatskom
društvu?
Kajkavska književnost i cijela ta priča
od prilike kad je počela u 16 st. pi-
Europi, u bilo kojem književnom
pravcu koji se u to vrijeme događao u Španjolskoj preko Njemačke,
Francuske, Italije, to su stvari koje je
kajkavska književnost pratila. I tada
se dogodilo to što svi znamo, da su
naši Ilirci zaključili da nije pametno
za Hrvatsku da govori hrvatski i sad
su napravili to kaj imamo. Činjenice
govore da je to tak.
Imali smo epove, spjevove, romane,
književnost, pravna djela, pjesmarice, teološka djela, propovjedi – to je
bila ta velika, bogata, raskošna barokna kajkavska riječ. Na ostanjkima
te velike bogate kajkavske riječi mi
i dan danas živimo, svi ti kajkavski
festivali, sva ta naša zlatarska sprehajanja leže na tom ogromnom korijenu, ni jedna hrvatska književnost
ne može se usporediti s kajkavskom,

GLAS ZAGORJA
broj 88
kako god to bilo, pa ni dubrovačka,
splitska, slavonska, ikavska i čakavska, ona je u jednom trenutku ipak
bila jedini službeni jezik banovine
Hrvatske, jedina se oduprla turskoj
sili, navali, jedina se oduprla mletačkoj vlasti. Ta kajkavska riječ bila
je službeni književni jezik hrvatskog
naroda koji je preostao u granicama
barem te nekakve samouprave koja
je sadržava Hrvatski sabor i tu bansku Hrvatsku. danas nam se dogodila situacija da nam ljudi objašnjavaju da to nije tak.
Imamo li sistem
kojim bi unaprijedili kajkavski?
Muži zagorskog srca
potegnuli su inicijativu
da bi djeca učila pravopis na materinskom jeziku, sad je pitanje koji
kajkavski jer kak nam je
nestala književna grana
kajkavskoga... naime,
ona je cijelo vrijeme u
nama, ali tako hrvatska
akademija znanosti i
umjetnosti zove rječnik
hrvatskog kajkavskog
književnog jezika, nekaj kaj upotpunjuje i
Međimurce, Podravce,
Zagorce, Prigorce, Turopoljce, Moslavce, pa
čak i Gorane. Od toga
se na neki način na ime
dijalektologije, na ime
narječja odustalo pa se
govori uvijek o pojedinom narječju, no međutim, kaj nas sjedinjuje to je doista ta književna kajkavska
riječ, tekstovi poput Domjanića, pa
čak poput Krležinih tekstova, to je
otprilike jezik s kojim bi se mogli sad
tu spominjati i koji bi svi kajkavci trebali razumjeti.
Nemamo se čega sramiti, s tim
moramo biti ponosni. Mene bi bilo
sram da moram svoju materinsku
reč zatajiti. Nitko načelno nema niš
protiv uvođenja kajkavskog u škole,
podržavaju našu inicijativu. Veselim
se danu kad se bu to dogodilo. Znam
da i neke škole to forsiraju, recimo
škola u Zelini, recital kajkavske dječje poezije koji vodim već 15. godinu
za redom. I škola u Začretju, Zlataru,
Bedekovčini, Zaprešiću, Brdovcu,
eto po malo, ima lijepih pomaka.
Predstavljana je vaša knjiga
Hrvatska bajoslovlja. Opsežan


KULTURA
rukopis ponajprije svjedoči o neočekivano živim i brojnim predodžbama o mitskim i nadnaravnim bićima Vidova zavičaja. Više o knjizi,
njome se predstavljate kao ozbiljni
sakupljač narodnog blaga? Prijevod Novog zavjeta na kajkavski?
Meni je žal kaj još nisam stigao
objaviti Novi zavjet na kajkavski, ali
budem. Sad su mi izašla Hrvatska
bajoslovlja. Ja sam sad, na žalost,
prisiljen ugovorom i obavezama
objaviti Hrvatska bajoslovlja 2. Sakupljač narodnog blaga i jedan od
najboljih komičara, nekak mislim
da je jedno s drugim zvuzlano, sakupljanje narodnog blaga ili rješavanje filološke zagonetke, jezične
zagonetke ili zganjke, oduševljenje
s baroknim freskama, Rangerovim
ili u Martinšćini nepoznatim gotičkim ili romaničkim freskama se
veže uz tu ljubav prema domovini.
Najvažnije je predstaviti svoju reč ili
svoj kraj preko svih tih segmenata,
ako moj puk prihvaća da ja budem
klaun ili komičar ili glumac i ako to
najlakše prihvaćaju na tom našem
kajkavskom, pa ja bum kožu potrošil
i cipele zdrapal da im bum tak prezentiral.
Puno se stvari mora dogoditi
da bi predstava bila stvarno
pravi događaj. Slažete se s tim?
Najvažnije za predstavu je da je
publika prepozna. Bilo da publika
plače ili plješće, nema veze, samo je
važno da je prepozna. Mali čovjek
je ono kaj drži, sve počiva na malom čovjeku. Nije stvar da li bu mali
čovjek postal nekaj, nek je važno
da na onoj poziciji koju mu je Bog
dal, obavi kak treba. Posebno mi je
drago priznanje 1993. na recitalu
u Zelini za nagradu za najbolju kaj-

01. SIJEČNJA 2012.
kavsku pjesmu urbanog sadržaja. To
mi je prva nagrada u životu. I na tu
nagradu sam najponosniji. Hrvatska
kazališna scena se baš i nije promijenila, ne smijemo zaboraviti da je
akademija za glumu i kazalište jedina institucija gdje se uči i kajkavski
i čakavski.
Kazalište ima predstava koje su kvalitetnije i manje kvalitetne, a filmovi
su takvi kakvi jesu jer nema mnogo
ljudi i sretni smo ako film kupe u Sarajevu i Somboru.
Nove predstave izlaze svaki mjesec
i ovise o publici kolko će se gledati, neke se izvode po 60-ak puta, a
neke samo par puta. Sve ovisi o ljudima. Budući projekti, Histrioni, na
kajkavskom festivalu bude premijera Diogeneša, mislim da to bude
onak kak Bog zapoveda. To bude
već na GFUK-u, nakon toga Cabare strahotno ubojstvo u Koturaškoj
ulici, to bu nekaj jako smiješno, pa
predstava Dragecova teca, pa onda
izlazi knjiga Hrvatsko bajoslovlje 2,
bit će toga.
Teatar može jačati svijest o problemima današnjice, u djelu Hamlet,
recimo, gluma mora davati otisak
i lik vijeku u kojemu živimo, teatar
služi tome da se nasmijemo svojim
manama. A mi Zagorci imamo tu
kvalitetu da se smijemo sami sebi,
to čovjeka opušta.
Koji Vam je bio najveći izazov
u karijeri?
Najvekši izazov mi je bil posel na
predstavi Švejk koju je veliki ansambl kazališta Komedija s dvadesetak glumaca pred dvije sezone postavil na pozornicu. Bila je potrebna
silna koncentracija da bi tak veliko
djelo koje traje tri vure priredili kaj
bi se dopalo i publiki i kritiki... šest

meseci smo imali naporne probe i
kaj reči – uspelo je! Za Švejka smo
dobili najznačajnije glumačke nagrade koje postoje u Hrvatskoj.
Izbori su iza nas, a mnogi vaši
kolege našli su se na listama
političkih stranaka. Jeste li ikad
razmišljali o političkoj karijeri?
Jesam, razmišljao sam o ulasku u
politiku jer sam tako smatrao da nekaj mogu promijeniti, moji dragocjeni prijatelji nalaze se na listama
jer misle da nekaj trebaju napraviti
za svoje. Politika nije samo htijenje
da se nekaj za sebe napravi, nego
postoje i neki koji bi htjeli pomoći
svom kraju i za to sam odmah.
Pozicija Zagoraca – uspjeli su se iz-

GLAS ZAGORJA
broj 88
boriti za svoje postojanje. Sigurno
su Zagorci nešto bez čega Hrvatska
ne postoji, a s druge strane bi se tim
istim ljudima mogli narugati. Imamo jednu kvalitetu koju nam uporno podastiru kao manu, a to je da se
znamo zafrkavati na svoj račun. Taj
život koji imamo, a nije da imamo
puno vremena, to trebamo proživjeti u veselju.
Koje vrijednosti čovjek nikako
ne bi smio izgubiti u životu?
Iskrenost i veselje. Treba biti iskren
prema sebi i znati svoje mane i
prednosti, i iskren prema drugima
– pak svoje mane pošteno priznati,
tak se izbegnu ogovaranja, veselje
onda dojde samo po sebi!

49
KULTURA
01. SIJEČNJA 2012.
MAČE
krapina
U društvu svetog Nikole Špilja Veternica
Društvo Naša djeca
Mače organiziralo je
druženje sa svetim Nikolom za djecu predškolske dobi s područja
općine Mače. U programu su sudjelovali
polaznici
igraonice
Društva Naša djeca i
mali folklor KUD-a Ljudevit Gaj.
MARIJA BISTRICA
Predstavljanje zbirke
Tajna života Tatjane Hikec
U crkvi sv. Jurja u Gornjoj
Stubici u nedjelju 11. prosinca predstavljena je zbirka
pjesama Tajna života, autorice Tatjane Hikec. Riječ je
o prvoj zbirci pjesama ove
autorice, koju su predstavili
Štefanija Roškar i mr. sc. vlč.
Dubravko Škrlin Hren. – Jednostavno i pristupačno ovom
zbirkom Tatjana s nama dijeli
svoje male ljudske radosti i
zapažanja svakodnevnosti –
istaknula je Štefanija Roškar,
dok je vlč. Dubravko Škrlin
Hren u svom predstavljanju
istaknuo: – Čovjeku je vrlo
malo potrebno da bude sretan, a čudno je kako mu baš
to malo uvijek nedostaje.
Uvjeren sam da ovim djelom Tatjana nudi mlađem i starijem čitatelju
baš to malo kako bi pronašao sreću,
radost, zadovoljstvo i smislenost postojanja.
U prigodnom programu nastupili su:
ŽVA Fiola, TS Zvirek veselja, Stjepan
Novina na orguljama, te učenici OŠ
Matija Gubec iz Gornje Stubice. Na
kraju predstavljanja autorica je svima zahvalila, a posebno onima koji
su financijski potpomogli tiskanje
50
Izložba Špilja Veternica, o razgranatom špiljskom kompleksu koji
se nalazi na jugozapadnom dijelu
Medvednice, organizirana je u suradnji s Javnom ustanovom Park
prirode Medvednica, Zavodom za
paleontologiju i geologiju kvartala HAZU, te Mineraloško-petrografskim odjelom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu,
a može se razgledati u prostoru
starog Muzeja Hušnjakovo do 29.
veljače 2012. Autori postava izložbe su muzejska savjetnica mr. sc.
Vlasta Krklec i kustos geolog Eduard Vasiljević.
Izložba predstavlja kratki osvrt na
bogatu paleontološku, geološku
i arheološku građu, a zanimljivi ostatci kamenodobne kulture
špilju Veternicu svrstavaju uz najpoznatija nalazišta te vrste u Hrvatskoj i ovom prostoru Europe.
Geološke osobitosti ove podzemne
medvedničke ljepotice uprizorene
zbirke: Krapinsko-zagorskoj županiji,
Općini Gornja Stubica, Županijskim
cestama, Perfi – Bio iz Donje Stubice,
Očnoj optici Miro iz Klanjca te svim
sponzorima i pokroviteljima. – Neka
moje riječi zapisane u Tajni života
u vašim srcima urode veseljem dok
promatrate život oko sebe – poruka
je autorice, čija se Tajna života može
kupiti u knjižarama i prodavaonicama Trgostila po promotivnoj cijeni.
(E. L.)
GLAS ZAGORJA
broj 88
su filmom i izvanrednim fotografijama te mineralima, a o tragovima
života u špilji svjedoče izložene
originalne fosilne kosti životinja,
te artefakti pretpovijesnih lovaca –
neandertalaca.
Tako posjetitelji uz stalni postav
Muzeja krapinskih neandertalaca i
nalazište Hušnjakovo imaju priliku
upoznati još jedno značajno paleolitičko nalazište, te doznati o tajnama života neandertalaca, poput
kulta špiljskog medvjeda koji se
veže upravo uz špilju Veternicu.
Uz izložbu je tiskan i dvojezični katalog, a za djecu su pripremljeni
ilustrirani edukativni radni listovi
koji će im omogućiti lakše snalaženje u postavu izložbe. Poseban
ugođaj pretpovijesnog vremena
na otvorenju izložbe dočarala je i
radionica izrade kamenih alatki. Uz
trajanje ove izložbe, muzej će organizirati i zanimljiva stručna predavanja. (gz)
GLAS SRCA
KULTURA
ZABOK
U svakodnevnom
životu pronaći Njega
Tekst i foto:
Darko Fiket
Voditelj predstavljanja knjige vlč. Marijana
Culjaka Susret s prijateljem dr. Ivica Balagović
najavio je knjigu kao interesantnu široj publici,
te pohvalio autora koji nije ostavio pero, već
nastavio zapisivati svoje velike i mudre misli.
Zatim je najavio gospođu Veru Grgac, književnicu
našega kraja koja je interpretirala lijepim i jasnim
tonom (kajkavskim) ono što je autor zapisao, te
oduševljenju nije bilo kraja cijelu večer.
O autoru je biranim riječima progovorio dekan Krapinskog dekanata vlč. Dražen Karačić koji je kolegi,
dragom prijatelju, poželio da i nadalje bude vjeran pastir svoga stada
i istaknuo važnost ovih književnih
zapisa koji su nastali, jer se približio
svakom čovjeku u ovom užurbanom
vremenu u kojem živimo.
Osvrt na književnu tematiku dala je
prof. Nevenka Miškulin koja je istaknula da autor raste u svojem stvaralaštvu u tematskom, stilskom i žanrovskom obliku. Gradeći svoj poetski
svijet autor je napisao svojevrsnu
autobiografiju u stihovima i prozi.
Recenzent knjige mons. Valentin
Pozaić kaže da je Za susret s Prijateljem autor proveo svoje srce kroz
sklad ljepote boja, kroz stihove i zapise, kroz mozaike školjki i slike. U
udobnom društvu Božjih stvorenja –
zemlja i more, ribe i školjke, livade i
pesek upotpunjuju cjelinu ugođaja.
I na kraju, sa svom slobodom, Učitelju povjerava svoju ruku – da On
piše. Kao: moja ruka u ruci Prijatelja
je najsigurnija. I tako u bezbrižnosti
sna nada se novim nadahnućima –
što će opet biti novi dar prijateljima
ljudima. Prijatelji to radosno i s lju-
bavlju očekuju, na kraju poručuje
mons. Pozaić.
U svojem obraćanju prisutnima,
vlč. Culjak kaže da je dobro zaviriti
na stranice ove knjižice, opustiti se,
otići mislima do morskog plavetnila, promotriti buđenje jutra, malo
zaviriti u djetinjstvo i pronaći Njega u svakodnevnom životu. Onda
život dobiva novi zamah i čovjek se
osjeća ponovno probuđenim iz mrtvila svakodnevice. Zatim je opisao
sve strahove, ufanja i nade svakog
umjetnika te zahvalio svim dragim
prijateljima, svima onima koji ga podržavaju u svemu što čini, te najavio
neke nove uratke, što pisane, što
umjetničke.
Knjiga je obogaćena fotografijama
likovnih uradaka samog autora, koji
niz godina izrađuje slike od školjaka,
ali i fotografijama Hrvatskog zagorja, zabočke župe i drugih prigoda iz
njegova pastoralnog djelovanja.
Za glazbeni dio pobrinuo se zbor
mladih župe Zabok. U sklopu predstavljanja zbirke pjesama, prisutni
su mogli razgledati i izložbu slika
vlč. Culjaka izrađenu od školjaka, a
sav prihod od susreta namijenjen je
Caritasu.
01. SIJEČNJA 2012.
Otvorimo srce
Gospodinu
Upravo po tome koliko ljubiPiše
mo druge kao samoga sebe,
Stjepan Kralj
te činimo dobra djela iskreno i
javno, mi kršćani dajemo primjer svima onima
koji još nisu nastanili Boga u svoja srca.
Ljudsko srce je vitalni organ koji
bez prestanka kuca cijeli naš
život, s funkcijom da tjera krv
koja kola u venama. Protok krvi
u nama je nužan jer upravo ona
opskrbljuje ostale organe potrebnim sastojcima. Dragi Bog je
to tako savršeno stvorio da nikad
neće prestati čuđenje medicinskih, i ostalih znanstvenika, kako
je moguće jednom tako malom
ljudskom organu raditi bez prestanka i po nekoliko desetljeća.
Bogu je sve moguće, ne trebamo sumnjati u to. Iako mnoga
savršenstva, koja je stvorila sveta Božja ruka, nikad nećemo ni
shvatiti kako i zašto su takva, to
nam nije ni potrebno. Dovoljno
nam je držati se svetih Božjih
zapovijedi i Evanđelja Isusa Krista, da bismo lijepo živjeli. Stoga
nam je važnije ljudsko srce gledati kao dar Božji u kojemu je
nastanjena ljubav, odnosno sam
Bog, jer Bog jest ljubav. Kada
gledamo na srce s takvog stajališta prvo nam padne na um srce
Isusa Krista, koje je probodeno
na križu upravo za naše spasenje. Zatim se sjetimo svetog srca
Njegove Majke Marije, koje je
prepuno ljubavi za sve nas, više
ili manje grešne ljude. Srce Nebeske Majke mora nam biti uzor
kako bismo i mi nastanili u svoja
srca Gospodina, te ljubav koju
primismo, darovali bližnjima u
potrebi. Upravo po tome koliko
ljubimo druge kao samoga sebe,
te činimo dobra djela iskreno i
javno, mi kršćani dajemo primjer
svima onima koji još nisu nastanili Boga u svoja srca. Načini
obraćenja, odnosno duhovnog
posvješćivanja su individualni
kod svakog čovjeka, ali cilj je svima isti: postati dio stada našega
Pastira. Stoga navodim svoj pri-
GLAS ZAGORJA
broj 88
mjer kako sam postao Božja ovčica. Bilo je to prije dva desetljeća.
Za mene sasvim običan dan, koji
je zbog jednog čina postao moj
duhovni rođendan. Kao vjernik,
odgajan u katoličkoj obitelji, u
kršćanskom duhu, do tada sam
živio svoju vjeru blijedo i površno. Ali, odluka koju sam donio
toga dana da posjetim Majku
Božju Bistričku u našem najvećem nacionalnom svetištu, i to
sam, da nitko ne zna, a s namjerom da Joj se poklonim na oltaru
najiskrenije i najvjernije, promijenila je moj život. Dragi čitatelji,
moram priznati, kada sam ušao
u baziliku svetišta, da sam se
osvrtao lijevo i desno, gledajući
ima li nekog poznatog, jer sam se
sramio svoje namjere. Međutim,
prilazeći bliže oltaru, pogledom
usmjerenim prema Majčici, nisam više osjećao nelagodu, nego
neopisivu ugodu u cijelom svom
biću. Onako lijepa, crna u bijeloj
haljini odmaknula je sve zapreke
i barijere u mojoj glavi. Tada sam
u velikom ushićenju od sreće
kleknuo na oltaru, a suze radosnice su se slijevale niz moj, prvi
put u životu ponosni obraz. Ne
sjećam se u potpunosti razgovora s mojom Nebeskom Majkom,
ali to i nije toliko važno. Najvažnije je da sam shvatio da je Njezino krilo najtoplije, najmilije i
najsigurnije za mene. Sjećam se
samo da su se sve moje molbe
i prošnje ostvarile u narednom
razdoblju. Ovim svjedočanstvom
želim potaknuti sve one koji još
nisu, da učine isto ili slično, kako
bi osjetili veliku ljubav naše Nebeske Majke. Početak ove 2012.
Gospodnje neka bude i početak
javnog iskazivanja katoličke vjere
i odanosti Bogu Ocu svih nas koji
smo otvorili srce Gospodinu.
51
01. SIJEČNJA 2012.
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
VLADIMIR GUDEL, književni
povjesničar; rođen: 2. siječnja
1869. u Krapini; umro: 20.
studenoga 1942. u Zagrebu
MARCEL DAVILA, muzealac;
rođen: 10. siječnja 1906. u
Krapini; umro: 29. listopada
1969. u Zagrebu
U Zagrebu je maturirao, završio slavistički studij te doktorirao 1894. Bio je
učitelj u Zagrebu, Bjelovaru i na Sušaku, a potom gimnazijski profesor u
Zagrebu. Pisao je književnopovijesne
studije, prikaze i članke te istraživao
povijest hrvatskog kazališta i dramske
književnosti. Svojim prilozima surađivao je u Viencu, Životu, Savremeniku,
Obzoru, Jutarnjem listu… Temeljno
područje njegove znanstvene djelatnosti bila je kajkavska književnost i
književnost hrvatskog preporoda. Bavio se i komparativnim istraživanjima,
a posebno je zapažena njegova studija
o njemačkom utjecaju na hrvatske preporodne pjesnike.
Završivši Trgovačku akademiju u Zagrebu, studirao je etnologiju i povijest na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od
1939. radio je kao preparator, kustos i
knjižničar u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Njegova uža specijalizacija bila
je lončarstvo, pa ga M. Gavazzi smatra
najboljim poznavateljem seljačkog lončarstva u nas. Sa V. Tkalčićem bavio se
proučavanjem proizvodnje kamenine
u Krapini. Za Etnografski muzej skupio
je veliku zbirku seljačke keramike, a
kao vrstan fotograf ostavio je vrijednu
fototeku, uglavnom keramičkih proizvoda. Davilin nedovršeni rad govori o
tradicijskom ispiranju zlata u Podravini
i Međimurju.
STJEPAN ŠKOF, profesor, ravnatelj
i osnivač srednje škole u Zlataru;
rođen: 14. rujna 1945. u Gornjoj
Batini; umro: 3. siječnja 2011. u
Zlataru
IVAN GALJUF, jezikoslovac i
pisac, rođen: 19. siječnja 1710.
u Cesargradu; umro: 17. veljače
1770. u Varaždinu
Nakon osnovne škole u Zlataru, te
Gimnazije u Krapini, na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu 1969. završava
studij jugoslavenskih jezika i književnosti s njemačkim jezikom. Potom radi
u Narodnom sveučilištu Zlatar kao voditelj Centra za obrazovanje. Od 1972.
zaposlen je u Srednjoj školi Bedekovčina, od 1981. radi u OŠ Zlatar, a zatim
kao inokorespondent i prevodilac u
tvornici Elcon Zlatar Bistrica.
Jedan je od osnivatelja prve organizacije HDZ-a u KZ županiji. Nakon demokratskih izbora 1990. bio je prvi načelnik tadašnje Skupštine općine Zlatar
Bistrica, od 1993. i prvi gradonačelnik
Zlatara. Za njegova je mandata otvorena Srednja škola u Zlataru, u kojoj je
radio kao profesor hrvatskoga jezika,
a od studenoga 2000. do kraja života
bio je njen ravnatelj. Za zasluge u vremenu Domovinskog rata predsjednik
Tuđman odlikovao ga je Spomenicom
Domovinskog rata i Redom hrvatskog
trolista. Godine 2008. odlikovan je
Plaketom Grada Zlatara za uspjehe u
Srednjoj školi Zlatar.
JOSIP SEISSEL, arhitekt, urbanist
i slikar; rođen: 10. siječnja 1904.
u Krapini; umro: 19. veljače 1987.
u Zagrebu
Arhitekt urbanist i slikar. Diplomirao je
arhitekturu u Zagrebu, bio je sveučilišni profesor. Sa suradnicima je radio na
izradi urbanističkih planova pojedinih
dijelova Zagreba, studijske regije Makarske, Baškoga Polja, Šibenika i Mljeta,
te direktivne planove Osijeka, Čakovca
i Topuskog. Njegovi eksperimenti s geometrijskim oblicima i bojama, ubrajaju se među prve pojave apstrakcije u
hrvatskom slikarstvu. Slikarstvom se
bavio od 1921. pod pseudonimom Jo
Klek. Pripadao je avangardnoj skupini
oko časopisa Zenit, a nakon prekida
s grupom 30-ih godina približava se
nadrealizmu. Samostalno je izlagao u
Zagrebu i Beogradu.
52
U Isusovački red ulazi sa 15 godina starosti. Filozofiju i teologiju uči u Grazu,
književnost usavršava u Leobenu, a
matematiku u Beču. Filozofiju je predavao u Ljubljani, a filozofiju, teologiju i kanonsko pravo u Zagrebu. Bio je
rektor zagrebačkog i požeškog kolegija
i ravnatelj konvikta u Varaždinu. Napisao je dramu u stihovima o junačkim
djelima pripadnika velikaške obitelji
Erdödy Croatia theatrum virtutis Erdödianae koju su njegovi učenici prikazali
1733. u Zagrebu. Pripremio je hrvatska
izdanja školskih udžbenika. Kao rektor
u Požegi osnovao je 1759. osnovne
škole na isusovačkim imanjima Kutjevu i Sesvetama. U Zagrebu je utemeljio
tiskaru i knjižaru u kojima su se tiskale
tj. prodavale školske knjige.
LADISLAV ŽIMBREK, pjesnik,
esejist, književnik, kazališni
kritičar i prevoditelj; rođen: 21.
siječnja 1901. u Bednji, umro: 9.
travnja 1972. u Bednji
Osnovnu školu i gimnaziju pohađao
je u Krapini i Varaždinu. Diplomirao je
književnost na Filozofskom fakultetu u
Zagrebu. Radio je kao srednjoškolski
profesor, uređivao je časopis Književni horizonti (1934. – 1939.), a 1945.
postaje ravnateljem drame Varaždin,
urednik književnog lista Polet te urednik u izdavačkoj kući Zora. Objavljuje
knjige, drame, eseje te više napisa o
Bednji i Trakošćanu. Izdaje djela: Noćna posjeta, Razgovori o književnosti,
zbirku poezije i poezije u prozi Svjetla.
RUDI STIPKOVIĆ, karikaturist;
rođen: 24. siječnja 1939. u
Svetom Križu Začretju; umro: 30.
kolovoza 2004. u Zaboku
Od 1953. u dnevnim i tjednim izdanjima novinske kuće Vjesnik sažetim i
stiliziranim crtežom objavljivao je karikature osoba iz društvenog, kulturnog,
estradnog, sportskog i političkog života Hrvatske. Godine 1991. objavio je
knjigu svojih karikatura.
Branko Kraševac Kraš
Pripremila Tanja Gregurović
Treba mi
ljubaf tvoja
Nedavno sam sasvim slučajno
među obiteljskim knjigama naišla
na ovu zbirku poezije Branka Kraševca. Dopala mi se, već u nekoliko
prvih pročitanih pjesama i ta pouzdana odanost ljubavi potakla me
na čitanje, što i vama toplo preporučujem.
Uvijek nam treba mnogo ljubavi,
kako bi jedni druge mogli mnogočim lijepim darivati. Branko Kraševac u svojim stihovima upućuje
stu
Gda vura odbamba dvanae
ju,
spi
i si vu selu več
oči
meni još senje ne zapiraju
iju.
diš
i
las
ji
tvo
jer mi
stu,
Gda vura odbamba dvanae
u,
sob
vu
tli
svie
mi
a mesec
srce mi tuče kak steklo,
ljubljena moja za tobu.
,
Čez oblok zviezdice brojim
,
ura
kot
se
mi
ve
v gla
e,
a vanjkuš stiščem kak teb
vura.
ba
am
gda dvanaestu odb
Jedna pahuljica
biela
na vusnicu je m
oju sela.
Tak je mehko m
i opala
kak da kušlec m
i je
dala.
Pa si mislim
koliko ih treba
malih, niežnih,
da opadne z ne
ba
pahuljica sniežn
ih,
da bi kraj naš ci
eli
bil kak v bajke
bieli, bieli.
Gda se ves bi zb
ojil
gdo bi se ih zbro
jil.
Saka suza z mojeg oka
kaplje za te.
Saka misel z moje glave
misli na te.
Saki derhtaj serca moga
deršče radi tela tvoga.
ni
Radi tvojeg oka bol je v me
.
tulike gliboka
Vu glibini duše moje
se su misli samo tvoje.
GLAS ZAGORJA
broj 88
nas na bezuvjetnu ljubav, napose
onom do koga nam je životno stalo
ni nećemo darivati manje od toga.
Saka misel z moje glave/misli na
te./Saki derhtaj serca moga/deršče radi tela tvoga. – bez voljenog
bića ne možemo prepoznati ni
sami sebe. Prihvaćamo ga sa svime
što želimo i volimo, ali uz to ide i
sve što iz toga slijedi. Istom snagom Branko voli svoj zavičaj, svoj
kaj i sve drage ljude koji tome pripadaju.
Nikada nemojte odustati od ljubavi, osobito ne sada u ovo božićno
vrijeme. Ljubav nas ohrabruje za
novi život, posebno s voljenima.
Ti si kak cvet
ek vu polju
dišeći i krasni
.
Vbral bi te z vo
lju,
ali ne bum.
Znam kaj se do
gaja
kad cvetek se
vbere
i vu vazu dene
.
Brze dojde m
u kraja.
I hvehne.
Zato bum rajš
e
trpel svoj bete
g.
Vu polju bum
sedel
nem trgal cvet
ek.
Bum dišal i gl
edel.
Cirkus
Najljepše je bilo vrieme
od gda sam se ja rodil,
gda me japa kak šmrkljivca
cirkus gledet vodil.
Lieta sm natukel
pameti baš ne,
više ja ne hodim
gledat cirkuse.
Klauni su okol mene
nemrem ih se ja riešiti.
Zakaj cirkus več ne krene,
kaj ne mora dalje iti.
Ipak sam na kraju skužil
poantu v priči toj.
klauni su ljudi moji,
a cirkus je cieli život moj.
IN MEMORIAM
01. SIJEČNJA 2012.
Vera Hubicki
(Marija Bistrica, 15. lipnja 1930. –
Marija Bistrica, 30. studeni 2011.)
Hvala Vam, draga Vera
Licitarska srca sjećaju nas davnih dana, simpatičnog običaja
darivanja uz ljubavne stihove,
kada su ih sa čežnjom priželjkivale mlade djevojke, ali i
djeca. Običaj darivanja licitara
kojima se iskazuje privrženost
i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradicijskoj
kulturi. Dio te kulture gospođa Vera postala je marljivim i
predanim radom i odavno je
postala simbolom promicanja
ovog istinskog hrvatskog spomenka, simbolom nesebične
i velike ljubavi za svoj kraj, za
svoju Mariju Bistricu, kojoj je
podarila najljepše i najplodnije dane života.
Vera i licitari proputovali su
zajedno gotovo cijeli svijet.
Svetom Ocu Ivanu Pavlu II.
osobno je uručila licitarsko
srce i to one godine kad je Republika Hrvatska došla na red
da daruje jelku Svetom Ocu.
Upoznala je i Doris Parker, prvog predsjednika Lijepe Naše
dr. Franju Tuđmana, a jednom
nam je rekla – mislim da je
srce Zozolly stiglo i u ruke obitelji Kennedy.
U Zagrebu je završila školu, zajedno sa suprugom doselila se
k roditeljima u Mariju Bistricu
1974., gdje nastavlja obiteljski
obrt medičarstva i svjećarstva
(utemeljen 1882. godine).
U Mariji Bistrici su zapravo
mnogi učili taj zanat upravo u
radionici Zozolly. Ostvarila je
dugogodišnji uspješan rad u
svojoj struci, ističući se kreativnošću i kvalitetom u izradi
autohtonih medičarsko-svjećarskih proizvoda.
Dobila je brojne nagrade i priznanja. Hrvatska obrtnička komora dodijelila joj je priznanje
Zlatne ruke, za dugogodišnji
doprinos u organizaciji stru-
kovno-cehovskog rada, ispred
Obrtničke komore Krapinskozagorske županije dodijeljeno
joj je priznanje Zlatna plaketa,
Hrvatska gospodarska komora
dodjeljuje joj priznanje Izvorno hrvatsko…
I na našim su se priredbama
crvenila Verina srca. Ostvarivali smo iskrenu i prijateljsku suradnju i sigurni smo da će njeni
licitari i dalje doticati srca svih
koji cijene hrvatsku tradiciju i
umjetnost. Gospođa Vera bila
joj je beskompromisni čuvar,
stvaratelj, promicatelj.
Hvala Bogu što postoje riječi
jer kako bismo bez njih izrekli
da nam je suradnja s gospođom Verom bila izuzetna čast
i zadovoljstvo, da ćemo zauvijek pamtiti njenu dobrotu i
čovječnost.
Iskreno i s mnogo poštovanja,
suradnici i djelatnici
Radija Hrvatsko zagorje
Krapina i
Glasa Zagorja
U spomen na pokojnog župnika
župe Jesenje vlč. Ivicu Košutića
Prošla je godina dana od
kada nas je napustio naš dugogodišnji svećenik i upravitelj župe Jesenje vlč. Ivica Košutić. U svećeničkom
domu u Varaždinu 18. prosinca prošle godine shrvan
teškom bolešću, ali s vjerom
u Boga koja ga je nosila kroz
njegove najteže dane ovozemaljskog života preminuo je
vlč. Ivan Košutić. Najveći dio
svojeg svećeničkog poslanja
bio je u župi Jesenje. Radost
svog svećeničkog poziva crpio je u vjeri, svojim vedrim
duhom nastojao je Boga
približiti vjernicima na sebi
svojstven način. Često puta
pomalo teško shvaćen nastojao je živjeti život svećenika,
ali i običnog čovjeka u zajed-
ništvu sa svojim vjernicima.
Uz pastoralnu skrb brinuo se
za materijalna crkvena dobra
koja je uz pomoć Općine i
župljana uređivao kako bi ih
ostavio budućim naraštajima
u nasljeđe.
Za svoj rad kojim je pridonio
promicanju moralnih i duhovnih vrijednosti, napretka i kvalitete života u našem
GLAS ZAGORJA
broj 88
mjestu, za Dan općine posthumno mu je dodijeljena
plaketa Općine Jesenje koju
je primio njegov nasljednik
pater Josip Krčmar.
Vlč. Ivica Košutić ostat će u
sjećanju svih koji su ga poznavali kao svećenika i čovjeka
iz kojeg je zračila neizmjerna
dobrota i ljubav prema svim
ljudima.
53
UMJETNIČKA RADIONICA
01. SIJEČNJA 2012.
E
JI NESTAJ
SVIJET KO
Piše Dunja Horvatin
MIRKO KOLAR, rudar ugljenokopa Dubrava
Denes ni na robiji
nije tak
Nema više tko otresti čađ sa
stare karabiterice kako bi rasvijetlila ne tako davni, ali za
mnoge zagorske obitelji za
opstanak presudan komadić
povijesti. Otišli su kopači, zeceri, mineri, odstreljači, zgrtači, pumperi, lauferi, otfućkala
cug-mašina.
– Potkraj 1967. došla je naredba o zatvaranju ugljenokopa,
svih u Hrvatskoj, osim onoga
u Raši. U prisutnosti organa
SUP-a miniran je ulaz u našu
jamu. Pratili smo to sa suzama
u očima. Bil je to kraj našega
rudarstva – prisjeća se Mirko
Kolar, rudar u ugljenokopu Dubrava, jedan od malobrojnih
živućih zagorskih rudara koje
bi se moglo pobrojiti na prste
jedne ruke…
Pitomi zagorski kraj èuva u svojim njedrima mnogo
toga iskonskoga, prazagorskoga: svjedoèanstva bogate prošlosti kovali su za ovu sadašnjost naši djedovi, kmeti i muži, ne žaleæi ruku, znoja i krvi. U grubom
žrvnju preživljavanja otela se poneka kletva, èašica
više, ali i pjesma, osjeæajna i topla, odajuæi dušu.
Rudarsku himnu veæ odavno ne pjeva nitko, zamrla
je pjesma na stazama prema rudarskim oknima: …
nek rudare uvijek prati slava, poziv taj je ponos sviju
nas...
– Ipak, niko nije ostal na cesti. Svi koji su imali 15 godina
staža u jami, mogli su prejti
v penziju, a drugima su bila
osigurana radna mesta v industrijskim pogonima. Uglje-
nokop Špičkovina otvoren je
1942., spadal je pod Konjščinske ugljenokope, a oni pod
Društvo iz Trbovlja. Bilo je v
Zagorju 12 pogona: Konjščina,
Gornja i Donja, Maretić, Bukovec, Zajezda, Batina, Gornja i
Donja, Sušobreg, Poljanica,
Vučak i Špičkovina. Rudnik
Dubrava otvoren je 1954.,
njegov glavni rov bil je dužine
420 metara, a hodniki, lijevo
i desno krilo, bili su još 550 i
270 metara, ispod naselja Trgovci i Martinići. Duž glavnog
rova bila je uskotračna pruga
kojom su mlađi, fizički jači
radnici, gurali vagonete pune
ugljena. Slojevi ugljena, lignita, bili su različite debljine, od
1,50 do 1,80 m, a bila su tu i
tri ventilacijska otvora. Kad se
Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice
Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje,
Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje,
Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice)
SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8 10430 Samobor
Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr
54
GLAS ZAGORJA
broj 88
UMJETNIČKA RADIONICA
ulazilo u jamu bila je redovna
prozivka, isto i po izlazu. Bil je
to ulaz na cjelodnevni boravak, a sobom se nosilo jelo, u
pocinčanim kanticama s poklopcima, ispod njih bažulj-šalata, koje kuhano jajce i rjeđe
malo suhog mesa ili kobasica.
Pauza je trajala pol vure, nekima i manje, jer ili nisu imali
toliko za jesti ili su žurili odraditi normu. Jelo se na brzaka,
na kakvoj drvenoj kvrgi ili stoječki. Nosila se i pitka voda, alkohol je bil strogo zabranjen.
Obično se kod novih, mlađih
jamskih radnika, javljal u početku panični strah od zatvorenog prostora. Čovek je prevrnul oči i zrušil se! Onda smo
ga brzo nosili pod ventilacijski
otvor, da si predahne i zeme
malo friškoga zraka – jasno se
sjeća svakog detalja g. Kolar,
na pragu svojih osamdesetih.
Bila je to česta tema jamskih
zafrkancija, ali povezani teškim radom i stalnom opasnošću, rudari su bili jedna velika
složna obitelj.
– Znalo se dogoditi da je v jami
bil tak gusti zrak da su nam
se gasile karabiterice! Dim od
miniranja bil je gorji od ugljene prašine. Kak se šparalo na
drvu, bile su podgrade rjeđe
nek bi trebale, pak nas je zasipaval i sitni pijesak… – prisjeća
se g. Kolar dugih mračnih dana
pod zemljom. – Bilo je opasno
delati v rudniku, ali onda na to
nije niko mislil. Događale su se
i nesreće, bilo je i smrti…, poginul je Joža Cesarec… No, to je
bil dosta dobro plaćeni posel.
Ko je išel delat v rudnik, nije
išel v rat. Dolazili su sim ljudi iz
drugih krajeva, spali su v barakama v Špičkovini. Bilo je posla
za sve – kopače, zgrtače, pumpere (jame je često zalijevala
podzemna voda), transportne
radnike, minere. Kakve-takve,
plaće su bile sigurne i od njih
se dalo živeti.
Vani, pred rudarskim oknom
radili su nadzemni koji su, za
razliku od jamskih radnika na
normi, bili plaćeni po vremenu. Njihov je rad bio nešto
ugodniji, koliko je to moglo
biti na kiši, snijegu i sunčevoj
pripeki, ali i manje plaćen. Tu,
na separaciji radile su i žene,
istovarivale su pretovarene
vagonete, odvajale krupne
01. SIJEČNJA 2012.
komade ugljena od jalovine i
prašine. U odvojenoj jalovini
mogao se naći poneki komadić za ponijeti sobom doma,
a sve je dobro došlo. Prisjeća
se Imbrek, kako su ga od milja zvali prijatelji, i ljepše strane. Bilo je i vedrijih trenutaka, bilo je pjesme i ispraćaja
u vojsku, proslava rođenja
djeteta, vjenčanja. Slavilo se
i tugovalo zajedno.
Kao 17-godišnjak tu je Mirko
sreo svoju buduću suprugu
Šteficu, u svibnju 1949. Vjenčanje je uslijedilo tri godine
kasnije, po navršenoj punoljetnosti njih oboje. – Po odsluženju dvije godine vojnog
roka, 1954. čekalo me je radno mesto v jami – i moja pucica je rođena dok sam bil h
vojski! Onda sam ju prvi put
videl!
– Onda su potrebe za lignitom
bile velike: trebala ga je željeznica, industrija i maloprodaja,
za domaćinstva. To je bil lignit
vrste komada, dok je sitni trošila Termoelektrana Jertovec
– više od sto vagona dnevno!
Svi rudari su bili mlađe životne
dobi, do 35-36 godina, žilavi,
marljivi i druželjubivi, a ona
druga strana – rado su pili i
grdo kleli – smije se Mirko.
Za posebne prilike, godišnje
skupštine, sprovode poginu-
lim rudarima i za dugogodišnju
tradiciju proslave dana Svete Barbare, zaštitnice rudara,
oblačili su svečane crne uniforme sa zlatnim gumbima. No,
ne baš čisto zlatnim. Pjevalo se
u koloni prema crkvi sv. Barbare, a svi v selu su znali da ideju
rudari!
U uvjetima u kakvima se radilo
onda, danas ne bi radio nitko.
– Danas ni na robiji nije tak!
Danas se živi lakše, puno lakše.
I fala Bogu da je tak!
Topli dom, iz pećnice mirisi
kuruznog kruha iz domaćeg
brašna, supruga, dobre kćeri
i zetovi, unuci i praunuci, neprocjenjiv su nadomjestak godinama teškog rada žuljavih
ruku s dobrom dozom reume.
GLAS ZAGORJA
broj 88
Nađe se prilike za susret s
jamskim drugarom, Matijom
Hranićem iz Bedekovčine i priču o zajedničkoj ljubavi: vinogradu. – Mama je kopala v trsju i bežala doma kad je došel
čas da se rodim! Valjda zato
nemrem bez trsja, bez svoje
grude i kapljice! – šali se Mirko, sa suzom u kutu oka.
Slika iz tih vremena nema. Nije
bilo fotoaparata, možda jedandva u cijelom kotaru. No slike
u sjećanju ostat će žive i upečatljive, sve dok se ne umire
ruke navikle na teški rad. Njihovim odlaskom dio zagorske
stvarnosti odlazi u tamno okno
povijesti, zauvijek nestaje svijet zagorskih ugljenokopa i rudara.
55
SPORT INTERVJU
01. SIJEČNJA 2012.
Siniša Horvat, paraglajder
Piše
Dunja Horvatin
a
v
o
b
e
r
t
s
a
j
u
v
t
š
u
r
Ud
Oduvijek, davno prije legendarnog
Ikara, ljudi su upirali poglede u nebo.
Tko nije pratio svadbene krugove para
jastrebova, let lastavice tik nad vodenom površinom, ili poželio s Malim
princom odletjeti na njegov planet?
Poslije naučne teorije o padobranstvu
i letenju, Leonarda da Vinčija, Fausta
Vrančića, trebalo je proći još pet-šest
stoljeća da možemo poletjeti i u zbilji.
Imamo i prvi zagorski aerodrom, no,
letača je bilo i ranije.
Krajem 2001. 15 entuzijasta, zaljubljenika u letenje registrirali su Zrakoplovni klub Ikarus Pregrada. Lete
parajedrilicom, poznatijom pod nazivom paraglider, a predsjednik kluba,
zaljubljenik u letenje, ovisnik o termici, je Siniša Horvat, mladić, s nepunih
30.
Kada ste prvi put zakoračili u
prazno?
Još kao mali dječak volio sam gledati
filmove u kojima je bilo aviona ili svemirskih letjelica i moglo bi se reći da
su ti filmovi u meni probudili želju za
letenjem. Tako sam odlučio da želim
postati vojni pilot. Upisao sam četverogodišnju srednju školu i uoči završetka prijavio se na natječaj RH za vojnog pilota. Nažalost, iako sam probao
dva puta, nisam prošao na svim testiranjima i tu je bio kraj mojim snovima
o letenju vojnim avionima. Odustao
sam od fakulteta, zaposlio se i živio

56
Ljudi često pokušavaju proživjeti svoj život naopačke: nastoje imati što više stvari, više novca, a propuštaju ono što zaista žele od života.
Svi nekud jure i žure: za poslom, iz posla, za
stotinama, u životu tako nevažnih stvari. Rijetko hrabri usude se iskočiti iz korita svakidašnjice, sagledati život iz nekog drugog kuta,
spoznati sebe do u zadnji zakutak, staviti na
kušnju sva svoja osjetila, prkositi zakonima fizike i gravitacije. Takvi su letači.
neki normalni prosječni život kakvim
živi većina ljudi, da bih nakon dvije
godine, sasvim slučajno, upoznao
čovjeka koji leti paragliderom. To je
bila onda novost u Pregradi, i Zrakoplovni klub Ikarus bio je star tek 2-3
mjeseca. On me obavijestio o tome
da se uskoro organizira tečaj letenja
paragliderom u susjednoj Sloveniji.
Naravno, ja sam pristupio tom tečajuobučavanju, a ostalo je povijest.
Za razliku od zmaja gdje je krilo učvršćeno okvirom, parajedrilica je najopasnija letjelica, jer je zbog mekog
krila podložna udarima vjetra.
Upravo u tome je čar letenja s takvim
krilom, bez motora, bez ičije pomoći.
Otisneš se pod nebo i dalje je sve u
tvojim rukama. Rizik po vlastitom iz-
boru: procjena termike, jačine vjetra,
visina... Tu nema krivnje kontrolora
letenja ili nekog drugog. Sve ovisi o
tebi samom.
Je li vas je ikada bilo strah?
Hmmm... pa moram reći da me
je uvijek bilo više strah za druge,

nego za sebe. Događale su se opasne situacije, pogotovo kada smo
bili početnici i s premalo iskustva
previše smo željeli. Srećom, nije bilo
nekih ozbiljnijih incidenata, sve je
uglavnom završavalo sretno.
Naravno da je i mene bilo ponekad
strah, trema pred sam start ili neka
neugodna situacija u zraku, ali sam
uvijek uspio ostati pribran i koncentriran na rješavanje problema. Strah
je u biti pozitivan osjećaj, čovjek je
onda oprezniji. Međutim, u zraku
nema mjesta panici, treba ostati
hladan bez obzira na situaciju, treba
zadržati kontrolu nad sobom. Ako ste
skloni panici, letenje paragliderom
nije za vas.
Tko može postati letač i kako?
Tko god ima želju, uz određene
psiho-fizičke predispozicije. Nema
dobnih granica. Imamo početnika i
s 50 godina. Važno je kod Hrvatskog

Ako kad poželite uživati u zdravoj duhovitosti, ako želite o najzapletenijim
životnim situacijama slušati jednostavnim jezikom logike, potražite društvo
letača. Njihov kut gledanja na život bitno se razlikuje od ostalih smrtnika. To
su sretni ljudi; sretni u zraku, pod krilom paraglidera i sretni kad ponovno
dotaknu zemlju. Svim letačima, bilo paragliderima, padobrancima, jedriličarima, pilotima, zajedničko je jedno: svi s vremenom postanu neizlječivi
ovisnici o nebu. O vidicima, ljepotama krajolika ispod svojih nogu, ne pričaju. Jednostavno uživaju: u paranju zraka, šuštanju vjetra u krilu, natjecanju s
jastrebovima, doticanju oblaka i čovjeku najdragocjenijeg osjećaja slobode.
Ljepoti samo njima znanoj. Kako reče mudra lisica: čovjek samo srcem dobro vidi, bitno je očima nevidljivo. Možda su zato tako malobrojni.
GLAS ZAGORJA
broj 88
SPORT INTERVJU
zrakoplovnog saveza, u središtima
za obuku pilota, položiti ispit koji
obuhvaća određene sate teorije i
prakse.
U teoriji je obavezan predmet meteorologija, zatim osnove letenja,
dosta fizike, a sve je povezano u
satima praktične nastave gdje do
izražaja dolazi fizička kondicija. Tu
su prve selekcije i odustajanja.
Održavaju se i natjecanja paraglidera…
Discipline u kojima se natječu paraglideri su akrobatsko letenje, uz
izvođenje određenih figura i vještina
u zraku, precizno slijetanje u krug,
rječnikom letača – na palačinku, i
prelet, što znači letenje od jedne do
druge udaljenosti, uz poštivanje kontrolnih točaka. Imamo, srećom, jedno
od najljepših uzletišta u Hrvatskoj,
zahvaljujući Hrvatskim šumama koje
su nam otpustite taj teren. Mi smo
ga očistili i sad ga održavamo. Livada
ispod planinarskog doma na Kunagori idealno je položena za uzlijetanje.
Prije rata su tu dolazili zmajari iz Slovenije i održavali školovanja. Sad dolaze paraglajderi i iz Slovenije i cijele

01. SIJEČNJA 2012.
Hrvatske. Kod nas je 2002. održano
međunarodno natjecanje: para-triatlon. Discipline su bile trčanje – do
doma na Kunagori, brdski biciklizam i
precizno slijetanje na točku.
Vaš najveći uspjeh.
Moj najveći uspjeh? Najveća
visina do koje sam se popeo bila je
3150 metara (nadmorska), najdulji
prelet oko 70 km i imam osvojena
dva prva mjesta na natjecanjima u
preciznom slijetanju iz ranijih dana,
dok se zadnjih nekoliko godina više
posvećujem preletima. Ove sam godine osvojio 3. mjesto u internom natjecanju Paragliding kluba Jastreb u
XC preletima, sudjelovao sam u utrci
na Kalniku gdje sam osvojio 4. mjesto
ukupno, 2. u klasi 2-3, i pobjednik sam
neformalne zagorske lige u utrkama
koje su ove godine počele u suradnji
nekoliko zagorskih klubova. Napomenuo bih da ti uspjesi i nisu neka velika
dostignuća kada bismo ih usporedili s
uspjesima nekih drugih pilota, ali za
mene su ipak lijepe uspomene.
Htio bih još dodati da najveći uspjesi
ili dostignuća nisu ili ne moraju biti
onda kad se obaraju rekordi. Pone-
Pogled na Krapinu iz ptičje perspektive

Pogled na Pregradu
kad je teže ostati samo 10 minuta u
zraku nego sutradan odletjeti 50 km
i biti u zraku 4 sata i zato ponekad letovi koji na papiru ne izgledaju nešto
posebno, mogu izazvati veću osobnu
satisfakciju nego neki bolji letovi – jer
si bio primoran uložiti više truda i napora da bi ostvario taj rezultat. I to je
po mom mišljenju najvažnije, osobno zadovoljstvo, jer u prvom redu ja
letim za sebe i svoj gušt, a pozitivan
natjecateljski duh s drugim pilotima
važan je za osobni napredak.
Povrede i nesreće su uključene
u paketu?
Jasno da rizik uvijek postoji, ali u zraku nitko ne misli na najgore. Meni se
na 500-600 metara visine dogodilo
da mi je nagli bočni udar vjetra izbio
konce iz ruku, zapetljali su se. Na trenutak sam izgubio kontrolu i visinu.
Na 150 metara nad zemljom sam uspio ovladati krilom. Cijelo to vrijeme,
a radilo se o sekundama, mirno sam
otpetljavao stvar i istovremeno gledao koliko mi je još ostalo do zemlje…
Tek na večer, kad sam analizirao dan,
shvatio sam koliko je bilo blizu! Ne-

LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
sreće ne treba zvati. Događaju se i na
cestama. Svakodnevno. Ipak, svaki od
nas većinu svog slobodnog vremena
provodi gore…
Prometna pravila?
Postoje. Kao i u cestovnom prometu. Samo tu imamo pravilo gornjeg, pravilo donjeg… S razlikom da
se za lošeg vremena ne leti. A koliko
je vrijeme loše, koliko je vjetar jak –
procjena je i rizik svakog pojedinca.
Gore nema ni kontrolora leta, ni prometnika, no, letači se rado ogledavaju
za instruktorima – jastrebovima koji
obično koriste uzlazne zračne struje
i u kružnom letu brzo postižu visinu
s koje se bez treptanja krilima spuštaju na velike udaljenosti ili pak do
drugog termičkog stupa. Na taj način
se može postići i udaljenost i visina.
Možemo loviti i oblake, ali to je zabranjeno. Zbog male vidljivosti.
Što biste željeli dobiti pod bor?
Ha, ha, Swing Stratus 8 do 110 kg
nosivosti! Svim ljudima želim sretnu
Novu godinu, a letačima obilje termike, povoljnih vjetrova, puno dobrih
letova i osobnog zadovoljstva.


Blagoslovljen Božić i ostvarenje
svih želja u novoj 2012.
žiteljima naše županije želi
Županijska uprava za ceste
Krapinsko-zagorske županije
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
GLAS ZAGORJA
broj 88
Vozačima sretan
put i ugodno
putovanje
57
FELJTON
01. SIJEČNJA 2012.
Zagorci u Domovinskom ratu
Piše prof. Mladen
Ptičar, dipl. ing.
Bitka za Antunovac 2
Naši rovovi
su prazni
Krenusmo dalje prema našim
položajima. Idemo pješice sve se
više udaljivši od Antunovca, znamo da idemo prema neprijatelju,
ali ne znamo ima li u našim rovovima naših ili nema.
Ta neizvjesnost nas uznemirava
i stvara nam dodatnu nelagodu.
Posebno sam se plašio da ne padnemo u klopku pa da nas zarobe.
Čuli smo već ranije u Zagorju
kako prolaze gardisti koje četnici
zarobe. Ja sam polako počeo gubiti snagu, a s njom i onaj ostatak
hrabrosti koji je ostao. Hodam
kao ovca ne znajući kamo idem,
ne poznavajući teren, razmišljajući, ne daj Bože, da se moram
sam vraćati nazad. Polako sam
izgubio orijentaciju, ne znajući
gdje je Antunovac, gdje je Seleš.
Povremeno smo šapatom razmijenili koju riječ, mi koji smo se otpije poznavali. Meni je posebno
bilo teško jer nisam još navikao
na takve situacije. U jednom sam
trenutku sam sebe uvjeravao da
to možda sanjam, da je to sve
san, da ću se probuditi, onda
sam se počeo tješiti da je to tako,
da su to takve situacije u kojim je
bitno da si na oprezu i da se ne
izlažeš, i da nije baš tako opasno.
U takvim mislima primakli smo
se samim rovovima, odnosno ka-
58
nalima u kojima smo jučer držali svoj položaj i u kojima imamo
iskopane grudobrane.
Stanemo vrlo blizu tih rovova i
osluškujemo ima li kakve reakcije od naših koji bi trebali čuvati
položaje. Čekamo sekundu-dvije,
minutu, možda sat, ne znam, to
čekanje mi je izgledalo jako, jako
dugo, strah mi se uvukao u kosti,
nisam se usudio više ni okrenuti.
Da je netko zapucao ili samo viknuo, počeo bih bjesomučno pucati ili bih možda počeo bježati.
Čekajući neki znak, počela me
hvatati lagana panika. Nitko ništa
ne govori, nitko ne daje nikakve
znakove, svi gledamo naprijed
prema rovu koji je udaljen tridesetak metara. Tako osluškujući
prođe nepoznato puno ili malo
vremena i zapovjednik se odvaži
krenuti prema rovu. Zadnjih desetak metara je otpuzao. Ostali
smo grčevito stiskali kundake ili
drške automatskih pušaka napetih živaca do krajnosti. Dopuzavši do ivice rova, zapovjednik se
umiri i jedno vrijeme osluškuje i
najednom nam rukom mahne da
krenemo prema njemu. Vrlo brzim korakom dotrčimo do njega
i primijetimo da su naši rovovi
prazni. Nema naših, nema niti
njihovih, nema nikoga.
Polako se prebacujemo u rovove
i zauzimamo položaje. Nigdje ni
žive duše, nikoga. Ostajemo u
rovovima do jutra, ujutro bi trebali doći drugi da nas zamijene.
U međuvremenu dođe i ostatak
satnije, s njima i Marjan Pleteš.
Granatiranje se u međuvremenu
proširilo i po našim položajima,
što je bilo i utješno jer su rekli
iskusni branitelji da ako padaju
granate po našem položaju, znači da nema srbočetnika ispred
nas u kukuruzovini.
Počinje svitanje, nema oblaka,
polako se diže sunce. Granatiranje se polako smanjuje da bi
skoro prestalo. Meni je laknulo,
strah polagano izlazi iz mene, s
pojavom dnevne svjetlosti, napose sunca, počeo sam biti čvršći.
Pogledam ostale branitelje i primijetim da oni počinju biti sve
nervozniji, pitam se što im je.
Nešto ne štima – kažem u sebi.
Počinje komešanje među nama.
Ja ostajem s jednim braniteljem
iz Pregrada na jednom grudobranu. Počinju neki čudni zvukovi
u daljini. Kao da je netko upalio građevinske strojeve. Među
braniteljima počinje komešanje
i pregrupiranje, pitam nekoga
što se događa, kaže: Upalili su
tenkove, onakvu grdosiju kakvu
smo mi imali, ali naš je onesposobljen. Ležimo tako u rovovima
u iščekivanju i dolazi od čovjeka
do čovjeka naš Deda i govori da
moramo ostati ovdje tako raspoređeni jer nema smjene.
Naglo počinje intenzivniji zvuk
motora kakav nisam do tada
čuo, zvuk motora izrazito velike
snage. Počinje granatiranje i intenzivna pucnjava iz pješadijskog
oružja. Nije mi trebalo objašnjavati da nas napadaju s ciljem da
nas istjeraju od tuda. Počelo se
obostrano pucati iz raznih oružja, počinjem i ja pucati makar nisam nikoga vidio, ali jednostavno
iz straha sam pucao u smjeru tih
neugodnih zvukova. To je trajalo
nekih pola sata kada je naš topnik na malom bestrzajnom topu
primijetio tenk.
Opalio je odmah nakon što ga je
primijetio, i pogodio. Bilo je to
valjda trenutak našeg spasa jer
GLAS ZAGORJA
broj 88
su četnici zaustavili kretanje, počeli su jače granatiranje i pucanje
iz tenkovskih topova i mitraljeza.
Zviždalo je na sve strane. Posebno je bio čudan zvuk kada je
metak prolazio kroz kukuruzište i
sjekao stabljike kukuruza.
Ustaše, predajte se,
nećemo vam ništa
Osokoljeni padom Vukovara i
ojačani postrojbama koje su sudjelovale u okupiranju Vukovara, četnici su nastavili kretanje
pri čemu su najveći intenzitet
usmjerili prema našem položaju
s bestrzajnim topom. Jednom
zgodom su pogodili naš bestrzajni top, branitelji s ručnim bacačem pokušavali su pogoditi
tenk jer su već bili vidljivi, ali bez
uspjeha. Radilo se o tenkovima
M-84, koji imaju toplinski ciljnik
pa su mogli prilično točno usmjeriti vatru prema nama.
Naša obrana se polako počela
raspadati. Počela nas je hvatati panika. Posebno mi se sledila
krv u žilama kad sam čuo preko
megafona – Ustaše, predajte se,
nećemo vam ništa. Udaljenost
izvora zvuka je mogla biti negdje
oko 100 metara.
To je toliko djelovalo na većinu
nas da smo se počeli bez neke
posebne zapovjedi ili upute povlačiti.
Ja sam s braniteljem iz Pregrade bio blizu jedne gospodarske
zgrade, povlačimo se zajedno do
te zgrade i razmijenimo nekoliko
riječi. Kaže mi – Ja, idem. Pitam
ga – Kuda? – U povlačenje – odgovori. Nisam u tom trenutku
primijetio ostale, svi su bili nekako sakriveni. U meni strah i
panika, gledam iza sebe, pored
zgrade je cesta, cesta je najopasnija, toliko sam znao. Neću po
cesti niti uz cestu – kažem u sebi.
Moram po kanalima, ali kamo
koji vodi, tu sam tek tri dana,
ne znam niti jedan kanal – razmišljam tako u strahu i panici i
zaboravim na branitelja iz Pregrade. U jednom trenutku sam
se našao sasvim sam. Pogledam
lijevo, pogledam desno, nema
nikoga.
FELJTON
Odlučim krenuti kroz kukuruzište, skočim od zgrade do kukuruzišta i krenem po kukuruzištu.
Fijukali su meci, padale su granate, na početku sam razmišljao o
smjeru kretanja, nisam se previše obazirao na metke jer sam već
navikao. Ako je fijuk granate bio
sumnjiv, bacio sam se po kukuruzištu i primio za glavu. Granata
je pala, ništa ne osjetim, idem
dalje.
Krećem se polutrčećim korakom
po kukuruzištu, a zvuci tenkova i
pucnjave se ne smanjuju. Imam
osjećaj kao da se uopće ne udaljavam od četnika.
Počeo sam gubiti snagu i dah, nemam kondicije, sav sam mokar,
što od vrućine, što od straha. Ne
znam više da li idem u pravom
smjeru.
Usred minskog polja
Idem i samo idem, a sve okolo
kukuruz. Stanem na trenutak, pogledam gdje sam, ništa ne vidim
osim kukuruza. Instinktivno krenem u istom smjeru iako nisam
znao koji je to smjer. Najednom
ugledam bijeli konac.
Konac koji je bio isprepleten od
stabljike do stabljike. Počele su
01. SIJEČNJA 2012.
mi se noge tresti. Pa ovo je minsko polje – pomislim. Stojim tako
neko vrijeme, ne mogu od straha procijeniti koliko, opet čujem
onaj zvuk motora tenka, kao da
me prati. Mislim, ako je suđeno,
suđeno je, toliko me bilo strah da
sam se jednostavno pomirio da
se neću izvući te krenem preko
tih špaga i konaca.
Krenem dalje i ništa, idem dalje jedno vrijeme čak žmireći da
ne gledam kuda idem, prođem
tako jedno vrijeme i ništa se ne
dogodi. Pomislim, na sreću, naši
mineri ipak nisu tako dobri. Pojavila se nada u meni, strah se
polako smanjivao i zamjenjivao
ga razum.
Stanem i počinjem razmišljati
kuda dalje, gdje sam, pogledam
jasnije oko sebe i opet primijetim
bijeli konac odnosno špagu. Pogledam malo bolje i vidim da su
na tu špagu obješene limenke.
Gledam tako i ugledam najednom vrh tornja crkve. Znao sam
da to mora biti toranj crkve u
Antunovcu. Bio sam u pravom
smjeru, sada znam pravi smjer.
Krećem prema tornju crkve i ubrzo stižem pred Antunovac.
Tamo su bili drugi branitelji koji
su zauzeli položaj pred Antunovcem u nadi da obrane samo mjesto. Kad sam ugledao naše bilo
mi je lakše, iako sam na trenutak
pomislio da možda niti nisu naši,
ali prepoznao sam takozvane
istočno njemačke uniforme. Prepoznao sam neke moje prijatelje.
Raspitujemo se na brzinu jedni
za drugi. Saznajem da je Marjan
Pleteš ostao bez jednog stopala
i da je ostao iza nas. Kasnije su
ga zarobili i ubili. Bio je to čovjek
koji je putovao s kamionom iz
Huma na Sutli.
Tako je počeo moj boravak u Slavoniji, ubrzo su pucnjava i granatiranje bili normalna pojava…
NARUDŽBENICA
Dolazi u Vaš dom!
KAKO?
datum _____________
Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog
mjesečnika - GLAS ZAGORJA
 Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune
 Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune
za tvrtku:
Naziv tvrtke: ________________________________________________
OIB: ______________________________________________________
Za osobu:__________________________________________________
za fizičke osobe:
Ime i prezime: ______________________________________________
Adresa: ___________________________________________________
Telefon: ___________________________________________________
Fax: ______________________________________________________
E-Mail: ____________________________________________________
Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj
pretplati poslat ćemo Vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA
Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina
e-mail: marketing@glas-zagorja.hr
GLAS ZAGORJA
broj 88
59
01. SIJEČNJA 2012.
ZAGORSKI hit godine
ZAGORSKI TOP 10
Hit godine, Top-liste emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje
Krapina je pjesma Kaj ti stvarno nije žal Željka Kokorića i Podvinčana
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Između 10 pjesama, slušatelji
RHZK-a, izabrali su Zagorski HIT
2011., emisije Nek tambura svira. To
je pjesma Kaj ti stvarno nije žal, koju
su izveli Podvinčani i Željko Kokorić
na ZGF Krijesnica u listopadu 2010.
Nadamo se da vam nije žal ak je vaš
favorit ispal, jer je pobjednička pje 1. Željko Kokorić i Podvinčani
Kaj ti stvarno nije žal
Kaj ti stvarno nije žal? – to obično izađe iz nas nakon
što nam neka draga osoba učini nešto neočekivano
i ostavi u nama razočaravajući osjećaj. Baš o tome
govori pjesma za koju ste možda i Vi glasovali, i koja
je zahvaljujući dodijeljenim glasovima, postala zagorski hit 2011. godine. Hvala Vam svima od srca!
Tekst: Ž. Kokorić, glazba: Ž.Kokorić, arr: gao otići i uživati u onome što ga je zaoD. Totović
kupljalo. Dobar posao donosi i popularMožda je baš dragi Bogo želio da tako nost, i izobilje… U takvom izobilju obično
bude, i da preko Vas dodijeli pjesmi naj- se ne sjetimo Boga, a u nedostatku
više glasova i tako meni kao autoru pruži njegove prisutnosti, vrag koristi priliku i
priliku da kroz prepričavanje pjesme nudi nam svoje zamke.
poklonim svima jednu duhovnu misao. Baš tako se događalo i glavnom liku
Odat ću vam da je pjesma nastala na isti- u našoj pjesmi – ponuđeno vražje zanitom događaju i nije povezana s auto- branjeno voće, bilo je u obliku zgodne
rom teksta i glazbe, nego s nekim možda crne ženske osobe, pune ljubavi i stravama znanim i zato će ostati tajna.
sti… Uz nju je zanos rastao i sve više
Eh, ta ljubav, što je ljudsko biće sve u osljepljivao našeg glavnog lika, da bi se
stanju učiniti i pretrpjeti da bi je barem nakon totalnog gubljenja razuma, umimalo osjetio ili pokušao sačuvati… Rad- ješao dragi Bogo i vratio sve u stvarnja iz pjesme se odigravala unazad neko- nost – odnosno ponudio otrežnjenje
liko godina…
kroz njegovo razočarenje u ono, u što
Svi su primijetili da se glavni lik pjesme ponekad slijepo vjerujemo, a zapravo
promijenio, oglas_fasade.pdf
postao nekako
drugačiji.
je vradžbina.
12/20/2011
3:28:13 PM
Uvijek je za prijatelje i drage osobe imao Kada nam Bogo uzima nešto dobro, ne
neke izmišljene obveze samo da bi mo- znači da nas time kažnjava, već nam pruža mogućnost da izaberemo još bolje!
Svi znamo da je zabranjeno voće najslađe, ali i to, da njegove slasti nisu za
navek.
Kao siže navedenog, postavimo si dva
pitanja!
Je li malo vražje zabave vrjednije od puno
neprospavanih noći i želučanih tegoba?
Je li malo vražje zabave vrjednije od našeg ponosa, kojeg se moramo odreći i
nakon svega pogledati u lice svima onima
koje godinama nismo primjećivali, a bili
su uz nas i brinuli – naša obitelj!
Kada pogriješimo – priznajmo to i ne zaboravimo da je obitelj najveće bogatstvo
i snaga, i da je treba čuvati!
Sretan i blagoslovljen Božić!
mr. sc. Željko Kokorić
60
sma sakupila u 2 mjeseca glasovanja 751 glas. Autor glazbe i teksta je
upravo Željko Kokorić, dok je za aranžman zaslužan Davor Totović.
Čestitke svima!
Pobjednici su za nagradu osvojili gratis snimanje pjesme za ZGF Krijesnicu 2012.
Kaj ti stvarno nije žal
751 glas
2. Siniša Miklaužić i Ausswinkl muzikanti Muzikanti vu turizmu
618 glasova
3. Andrija Kos
Pomalu, pomalu
611 glasova
4. Savski valovi
Babica Jagica
503 glasa
5. Branko i Tomislav Greblički
Zbog tebe sam lud
493 glasa
6. Klapa Bistrica
Tam gde zora zori
421 glas
7. Kavaliri
Copernico
405 glasova
8. Sotelija
Denes
400 glasova
9. Gazde
Zagorska
366 glasova
10. Begini
Da si kraj mene
305 glasova
Kako ste glasovali
Jeff Elam
Hallo Croatia!
I vote for Song of the Year. Podvincani
5 votes, Beginii 2 votes, Gasde 1 vote,
Best regards
Elam JJ
Društvo iz garaže!!!
Željko i PODVINČANI 5 bodova, Gazde –
Zagorska 4 boda, Andrija Kos – Pomalu
pomalu 3 boda, Siniša i Ausswinkl – Muzikanti vu turizmu 2 boda, Kavaliri – Copernico 1 bod
Želkec ak pobediš javi braci nek priprema janjca i to največeg. Bumo ga zmazali u garaži.
Stjepan Golub
Odličan 5 za našeg favorita – Željko Kokorić i Podvinčani! Ne znam kolko smem
glasova, ak može 10 onda 10!!!! Stvarno je pesma dobra, onak muška – rajše
GLAS ZAGORJA
broj 88
mrem neg te molim… Jen gemišt za njih
- ŽIVELI!
Matko
Bok, osim što bum dal čistu glasovnu 10ku mom favoritu Željku Kokorić i Podvinčanima, imam i jedan predlog – da ih sve
redom pozivete u emisiju “Nek tambura
svira” i da ih malo čujemo u živo. Sećam
se noći muzeja kad se sviralo uživo – tak
ste svi bili živi i super! Pozz …
Glasanje se zahuktava,
počela je borba prava.
Kao u predizbornoj kampanji,
glasačima su živci tanji.
Pišu se mail-ovi, šalju poruke,
do 20.12. traju glasačke muke.
Nude se janjci i pečenja ispod peke,
čak i izleti u krajeve daleke.
Pobjedniku unaprijed RHZK čestita,
a drugima za utjehu – tak su hit do hita!
Želimo vas potaknuti na razmišljanje
Žučni kamenci
Žučni kamenci postaju učestala suvremena bolest. Osobito pogađa žene.
Javlja se već i u dječjoj dobi. Žučni
kamenci često izazivaju osjećaj težine
u predjelu jetre, tj. ispod desnog rebrenog luka ili pak jake, nagle, grčevite
bolove. Ako ih želite spriječiti, pridržavajte se preporučene dijetalne ishrane. Ako već imate kamence, liječnik će
vam reći možete li se liječiti lijekovima
ili se morate podvrgnuti operaciji. Uz
neke jednostavne promjene prehrambenih navika, sa žučnim kamencima se
može živjeti i bez operativnog zahvata.
Jelovnik bogat namirnicama koje sadržavaju značajne količine prehrambenih
vlakana, svježe voće i povrće, cjelovite
žitarice, hrana siromašna mastima,
pomoći će vam kod ove tegobe.
Nekoliko jednostavnih postupaka
može vam pomoći da smanjite unos
masti:
1. Pijte nemasno mlijeko (do 1% mliječne masti) i jedite mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne
masti
2. Crveno meso u svome jelovniku
zamijenite bijelim (piletinom, puretinom) i ribom
3. Kada pripremate meso, radije ga
kuhajte nego pržite
4. Jaja jedite samo jednom tjedno
5. Vaša prehrana neka se uglavnom
sastoji od svježe, sirove i neprerađene hrane. Jedite cjelovite žitarice.
01. SIJEČNJA 2012.
Piše
Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.,
specijalist za dječje bolesti
verica.jacmenica@ck.t-com.hr
Istraživači su dokazali da žučne kamence
rjeđe imaju ljudi koji žive uz more gdje je
konzumacija maslinovog ulja česta.
Praktičan savjet: svake večeri prije
spavanja i ujutro nakon buđenja popijte jednu žlicu maslinovog ulja sa sokom od limuna ili grejpa. To će pomoći
Jelovnik bogat namirnicama koje sadržavaju značajne količine prehrambenih vlakana, svježe voće i povrće, cjelovite
žitarice, hrana siromašna mastima, pomoći će vam kod
ove tegobe.
6. Uključite mnogo voća, povrća i sokova u prehranu
7. Izbjegavajte šećer i slatkiše, te kofein i čokoladu
8. Pijte preko dana dosta čaja od kamilice
9. Izbjegavajte mahunarke i sva jela
koja vas nadimaju
10. Izbjegavajte nagle promjene tjelesne težine.
Istraživanja pokazuju da umjereno
uzimanje maslinovog ulja (oko 2 žlice
dnevno) može smanjiti rizik od nastanka
žučnih kamenaca. Jedan sastojak maslinovog ulja pomaže smanjenju razine
kolesterola u krvi ili u žučnom mjehuru.
vašem organizmu da dobro probavi
masti. Na taj način preduhitrit ćete
daljnje stvaranje žučnih kamenaca.
To također može pomoći u uklanjanju
masti iz tijela te na taj način spriječiti
začepljenje kanala i osloboditi vas od
mogućeg bolnog žučnog napada.
Još jedna važna uputa: ukoliko su vam
operativnim zahvatom uklonjeni žučni kamenci, uz pomoć ovih nekoliko
postupaka možete spriječiti njihov
ponovni nastanak. Nakon operativnog
zahvata javlja se problem viška žuči
koja otječe u crijeva.
To u nekih ljudi može izazvati proljev.
Kako više nema koncentrirane žuči iz
žučnog mjehura, nego u tanko crijevo
pristiže nekoncentrirana žuč izravno
iz jetre, mnogi bolesnici dugo nakon
operacije ne podnose mast.
1. Stoga pazite na tjelesnu težinu.
Osobe s prekomjernom tjelesnom
težinom izložene su većoj opasnosti od stvaranja žučnih kamenaca.
2. Smanjite unos kolesterola prehranom.
Prehrana koja je siromašna kolesterolom može uvelike pridonijeti da
što duže razdoblje budete sigurni da
se kamenci neće ponovno vratiti.
3. Jedite hranu raspoređenu u pet
manjih obroka tijekom dana.
Ovo će uvelike pomoći vašem žučnom
mjehuru da se stalno prazni te će se na
taj način spriječiti stvaranje kamenaca.
Zapamtite: hrana bogata prehrambenim vlaknima, s dovoljno voća i povrća, pročišćava probavni sustav te također
onemogućuje stvaranje kamenaca. Osluškujte svoj organizam – tako ćete najbolje zaključiti koja vam hrana odgovara, a
koju ne podnosite.
Niste zadovoljni svojim izgledom? Ne osjećate
se poželjno, maštate o dugim trepavicama...
Uz salon ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost…
sije i prestanka rasta folikule (katagen), razdoblje mirovanja (telogen)
i napose odbacivanja stare trepavice
(exogen). Jedan kompletni ciklus rasta trepavica traje pet do šest mjeseci. Anagena faza traje oko 90 dana
(60-80% svih trepavica). Karagena
faza traje do 21 dan, a talogena faza
koja označava kraj rasta vlasi traje 60
dana. Jedna potpuno razvijena izrasla trepavica ostaje otprilike 2 mjeseca u folikuli vlasi.
Ciklus rasta trepavice
Kozmetički salon Kompa u Krapini
nudi novo iskustvo, tzv. semipermanentnu pojedinačnu ekstenziju
trepavica. Trepavice imaju jednaku
formu i luk kao i prirodne trepavice,
a jedinstvena metoda jamči trepavicama izvanredno visoki sjaj tijekom
nošenja. Također, sintetičke
trepavice (proizvode se u duljinama od 6 - 14 mm) ne opterećuju prirodne trepavice i ne
uzrokuju njihovo prijevremeno ispadanje.
Manje je poznat ciklus rasta trepavica. Kao vaši nokti i kosa, tako i
trepavice rastu i različite su duljine.
Ciklus rasta trepavice prolazi razdoblje njenog aktivnog rasta (anagen),
potom prijelazno razdoblje regre-
ljamo sporadično ili samo na krajeve
oka. Sve što se stavlja na naše trepavice su provjereni oku ne štetni materijali, a za samo lijepljenje se koristi
specijalno medicinsko ljepilo. Osobe
s lećama će biti zamoljene da ih izvade kod samog stavljanja, a nakon
tretmana trepavice ne osjećate kao
nešto strano ili teško na oku.
KUPON
Glas Zagorja
broj 88
Umjetne trepavice
%
0

Očni kapak i trepavica štite oko od
vjetra, sunčevih zraka, prašine...
Unutarnji dio kapka prevučen je sluznicom koju nazivamo konjunktiva i
vrlo je osjetljiva na kemikalije i strana tijela.
Trepavice su jedna vrsta dlaka koja
raste iz očnog kapka i poput mreže
štiti oko. San svake žene je imati lijepe duge trepavice, doduše često
zbog ljepšeg izgleda jer poznato je,
one pogled čine dramatičnim i izražajnim.
Prije tretmana zajedno odabirete njihovu debljinu, dužinu, boju...
Trajnost takvih trepavica je neograničena pod uvjetom da ih redovito
održavamo, što znači nadopuna svaka otprilike tri tjedna. Sam tretman
stavljanja trepavica traje oko dva
sata ako smo se odlučili za puni set,
a znatno manje ako trepavice stav-
Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će Vašem ljepšem izgledu.
Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na
tretman semipermanentnu pojedinačnu ekstenziju trepavica.
Salon Kompa,
Magistratska 46,
Krapina 049 371 549.
GLAS ZAGORJA
broj 88
1
61
ZANIMLJIVOSTI
01. SIJEČNJA 2012.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
62
GLAS ZAGORJA
broj 88
TZ KRAPINA
01. SIJEČNJA 2012.
Krapinske zelene oaze
Uvijek će među nama biti ljudi koji
će svojim samozatajnim radom pridonositi uređenju mjesta na poseban način. Naoko sitni detalj u vlastitom vrtu neće se nekima učiniti
važan. Ipak, u ovom našem svijetu
neće se ništa izmijeniti ako mi to
sami ne učinimo. I zato je svaki taj
mali doprinos uređenju našeg grada neizmjerno dragocjen.
Znaju to u Turističkoj zajednici grada Krapine pa zdušno podržavaju
akciju Hrvatske Turističke zajednice Volim Hrvatsku. Ovogodišnja
komisija u sastavu Snježana Pelin,
Branko Krkalo i Jasna Buconjić obišla je sve ulice i naselja i izdvojila po-
sebno uređene okućnice. Konačna
namjera ove akcije, pored samog
uređenja okućnica i parkova je podizanje kvalitete života u urbanim
sredinama i populariziranje navike
korištenja i gradskih parkova za odmor, razonodu i uživanje u prirodi.
Mnogi su krapinski vrtovi doista
jedinstveni. Svi mi potajno želimo
neki svoj mirni kutak, nešto lijepo
u svojoj blizini, pa otud i toliko ideja i promišljanja. Ukrasno drveće,
ukrasni grmovi, penjačice, ruže,
trajnice, jednogodišnje i dvogodišnje biljke, lukovičaste biljke, kaktusi i ostali sukulenti, vodeno bilje.
Sve u različitim kombinacijama
Ovogodišnji izabranici, mogli bismo slobodno reći laureati jer ove
su zelene kreacije prava umjetnička djela, su: obitelj Krog - Tituša Brezovačkog bb, Obitelj Brna - Magistratska 11, Siniša Laginja
- Uska 3, Obitelj Tušek - Mihaljekov Jarek 34 b, Obitelj Kovačec
- Živka Vukasovića 36, Hlebec Mira - Bana Josipa Jelačića 2, Herceg Alojzija - P. Zrinskog i K. Frankopana 11, Obitelj Petrović - K.
Strahinje 38, Obitelj Zaplatić – Polje Krapinsko 146, Obitelj Kunštek
– V. Ves 128, Obitelj Novak - V. Ves 126 C, Obitelj Zajec V. Ves 80,
Obitelj Rinkovec - Trški Vrh 72 c, Obitelj Toldy - Sidonije Košutić 7,
Obitelj Kozina - Bregovita 20, Caffe bar J&G - Gajeva 19 i Galerija
Grada Krapine – Magistratska 25. Svima čestitamo.
FOTO STUDIO FRK
skladno biranih boja
i oblika. Komisiji su
se posebno dojmili
uređeni balkoni.
Oni su naprosto
krapinski cvjetni
biseri. Posebno su
izražajni i privlače
poglede Krapinaca, ali i sve većeg
broja turista koji
nas posjećuju.
(T. G.)
FOTO STUDIO FRK
GLAS ZAGORJA
broj 88
63
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. SIJEČNJA 2012.
Da se sunčeve zrake mogu upotrijebiti kao oružje, već bi
odavno imali energetiku na bazi Sunca…
(Porter)
Ovakvim riječima molitve prije više tisuća godina Egipćani su se obraćali Suncu. Na vječno plavom nebu doline Nila
vladao je taj izvor topline i svjetla pod
čijim je zrakama nicalo žito. Kult sunca
javio se u svim velikim civilizacijama
koje su nastale u plodnim dolinama rijeka od Nila do Inda, od Eufrata i Tigrisa
do Žute rijeke. Javio se u doba povijesti
čovječanstva, početka sjedilačkog načina života.
Sunce su obožavali i Sumerani. U Hamurabijevom zakoniku upravo je Šamaš
(bog Sunca) taj koji određuje zakone.
Među Sumeranima je Sunce bilo simbol reda, dobre društvene organizacije,
održavanja nasipa oko rijeka, uvođenje
reda u društvu itd.
U Egiptu, koji je živio mirnim životom
okružen pustinjama, u Egiptu koji nije
poznavao opasnost, pljačke i razaranja,
jedina je opasnost bio Nil. Zato je u Egiptu Sunce simboliziralo upravljanje prirodom, bilo je simbol ritma u prirodi, čak
liječnik žutice novorođene djece, Sunce
bilo je simbol reda od kojeg se živi.
No čovjek je tijekom stoljeća sve više
razvijao, a time komplicirao društvenu
hijerarhiju. Postaju sve kompliciraniji
međuljudski odnosi ili kako bi to danas
nazvali, politika. U religiji se to vidi na taj
Moćan je Ra, veliki Ra. Ti izlaziš na istoku,
plamtiš i penješ se k vrhuncu neba, bogovi i
ljudi kliču Ti od radosti. Ti si stvorio Zemlju,
ljudi su nikli iz Tvojih očiju. Pozdravljamo Te,
hvalimo Te jer boraviš meðu nama, blagoslovljen si od svih stvorenja,obožavan si od
svih živih, bogova, ljudi, biljaka i životinja. Ti
si poglavica bogova.
teljem Zemlje. Danas kad pogledamo
prema Suncu shvaćamo da iz te blještave pločice izlazi ogromna energija
Bogom dana čovjeku, a koju je čovjek
u svojoj gluposti zanemario. Sve donedavno energija Sunca zanimala je
samo astronome, a indirektno i klimatologe ili poljoprivrednike i hotelijere. Sva sreća da u posljednje vrijeme
čovjek počinje otkrivati da bi Sunce
moglo postati zalog njegove bezbrižne
i ekološki čiste energetske budućnosti.
Poput probuđenog suncokreta konačno smo se počeli okretati Suncu. Sve
je više knjiga i projekata o korištenju
sunčeve energije, a sve su brojnija i
praktičnija rješenja.
Jednom davno Arhimed, najveći fizičar i
matematičar antičkog doba, iskoristio je
pomoću ogledala Sunce kao vatreni bič
za borbu protiv rimske flote u Sirakuzi.
Posljednjih godina i mi prizivamo u pomoć Sunce u obrani od energetskih
bedema potrošačke civilizacije koja je
nastala na ugljeno-naftnim temeljima,
a koji se sada tope i nestaju. Sada, kada
slatki život na temeljima nafte nestaje,
ponovno se okrećemo Suncu i njegovoj
bezgraničnoj energiji. – Da su se sunčeve
zrake mogle upotrijebiti kao oružje već
bismo davno imali energetiku na bazi
Povratak Sunc
u
Piše Krešimir Horvatić
način jer sve više gube na važnosti prirodna božanstva, (a Sunce je bilo uvijek
najvažnije). Čovjek postaje sve ovisniji
o svojim sunarodnjacima i strancima.
Dolaze nove religije (monoteističke) i
čovjek se povlači sve više u meditacije
ta roža,
Sunce naše, zla ,
om
Ti si dobro vsak
šu
ta
ga
bo
Ti svetiš i
.
om
ak
om
sir
i
Kak
življenja
Vsakomu ti daš
u,
Na širokom svet
selja
ve
š
da
ti
Vsakomu
u.
et
cv
i
ku
Čove
da rodiju
Grej nam brege,
e,
Gusto vse goric vna polja
ra
Grej nam dalka,
.
ce
ni
še
st
do
Da bu
s bogce,
Kruha daj i za na
.
Kak za bogataše ata,
vr
Sveti i pred naša
.
še
na
ce
sr
Zgrej i
n drugog
Da bu čovek jede
a,
Imal rad kak brat cveeti,
rko
Cveti nam ti, ža
zlata.
Sunce naše, roža
D. Domjanić
o dobru i zlu, istražuje svoju dušu, javlja
se pojam grijeha, a priroda zajedno sa
Suncem ostaje nekako po strani, zaboravljena, nevažna.
U srednjovjekovnoj Europi koja je u božjem sinu (Kristu) našla sponu između
društvene hijerarhije i jedinog Stvoritelja, prirodne pojave postaju sve manje
važne, jer sve se rješavalo na relaciji
čovjek – bogočovjek. Prirodni zakoni
postaju Božja volja. Čovjek zanemaruje
istraživanja i posvećuje se sve više metafizici, značenju Boga i zaborava iako je
upravo Isus vraćao ljude prirodi.
Tako je Sunce, obožavano u svim kolijevkama drevne civilizacije, zaboravlja
se Sunce za koje su stari narodi intuitivno zaključili da je izvor života na Zemlji, premda to znanstvenici nisu znali,
skinuto s prijestolja stvoritelja. Od tada
Sunce se sve rjeđe pojavljuje u misaonom životu ljudi i zaboravlja na one riječi Neka bude svjetlo i degradirano je
na obično danje svjetlo, na pločicu na
nebu o kojoj ovisi dan i noć. Generacije
su preživjele na Zemlji, a da velik postotak ljudi uopće nije pogledao na Sunce
jer je prihvaćao samo ritam tame i noći.
Samo su se pojedinci zapitali koje je pravo značenje tog izvora topline. Obično bi
govorili danas je sunčan dan. U našem
pravopisu npr. samo razlikujemo sunce
pisano malim s u smislu danjeg svjetla,
te Sunce pisano velikim S ako mislimo
na nebesko tijelo, ili ime centralne zvijezde Sunčevog sistema.
Koliko je to daleko od one molitve Egipćanina s početka teksta. Te su riječi najljepše što su se izrekle u slavu i hvalu
zvijezde Stvoritelja koju nam je podario
da bi nam bilo bolje, ljepše i da se osjećamo kao djeca svjetla. Dok mi znamo
za riječ “Sunce” Egipćani su za to sveprisutno sunce imali bezbroj imena. Kad
bliješti u zenitu zove se Ra, ali kad je u
zalazu zove se Atum. Kad se diže s istoka
zove se Kepi. Kad je malo više zove se
Aton, zovu ga još i Horus. Prikazuju ga
kao jaje, simbol života pa ga nazivaju još
i Hotor. U životu Arijaca oko rijeke Inda,
Suncu se pridaje dvanaest imena i za
njih Sunce nije samo simbol života nego
i spoznaje. Jedna od najpoznatijih knjiga
iz tog doba se zove Spoznaja sunca.
A danas, što je Sunce čovjeku danas?
Astronomija je donekle rehabilitirala Sunce, izvukla ga iz anonimnosti u
koje su ga bacile ljudske gluposti. Nitko ne misli da bismo se trebali klanjati
Suncu kao Egipćani, ali spoznali smo
da ono postaje sve važnije za čovjeka.
Mi danas znamo da je Sunce golemo
nebesko tijelo, da je ono naša zvijezda, nama najbliža, i stari narodi su
imali pravo kad su ga smatrali stvori-
Sunca – izjavio je nobelovac George Porter aludirajući na nuklearnu energiju.
Po svemu sudeći iduća će desetljeća
proteći u znaku otkrivanja Sunca poput
onog Egipćanina koji je u njemu vidio
blagoslov, a ne samo opasnost. Novo,
trinaesto ime arijevskog Sunca zove se
energija. U tome se vidi nova kvaliteta
čovjeka i prirode, čovjeka i svemira i
zajedničko prožimanje onog što nam je
Bog podario ili prasak za one koji su nevjerni Tome. Nadajmo se da će jednog
dana solarne elektrane podariti energiju
Zemlji kao što danas razni sunčevi kolektori daruju energiju nekim kućanstvima.
Gdje smo tu mi koji još razmišljamo o
gradnji centrala na ugljen. Razmislimo i
primimo se konačnog konkretnog posla
umjesto politikanstva.
Želimo Vam miran
i blagoslovljen Božić,
u novoj godini sunca na
Vašem prozorčiću, topline
u srcu i suosjećajnosti za
svijet oko nas
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
01. SIJEČNJA 2012.
Dubrava Zabočka
I učiteljice trebaju učiti
Stručni aktiv zabočkih učiteljica nižih razreda OŠ Ksavera Šandora Gjalskog i područnih
škola Martinišće i Špičkovina okupio se na
radnom dogovoru programa uoči božićnih
blagdana. Sažeto, konkretno i brzo privela
je kraju prvi dio radnog okupljanja pedagoginja Ružica Kotarski i prepustila vodstvo
Anici Pavetić, mještanki zlatnih ruku i dobrog sjećanja na stare običaje i načine izrade božićnih ukrasa iz krep-papira, komušine
i drugih prirodnih materijala. Instruktorica
Anica bila je zadovoljna svojim učenicama –
učiteljicama, a one novostečenim znanjem
koje će prenijeti mališanima u svojim razredima.
Pet godina Japice
Jedna radna akcija, predah i okupljanje uz
kavu grupice entuzijasta, zaljubljenika u
prirodu i svoj grad, prije pet godina, bio je
povod za osnivanje ekološke udruge Japica. Odabran je logo, cvijet hrvatske perunike, samonikle na Cesarskoj gori, izabrana
predsjednica, prof. Mirjana Štih. Početak
aktivnosti bilo je ureðenje eko-staze po
Cesarskoj gori, rad učenika OŠ Antuna
Mihanovića, pod vodstvom prof. biologije
Mirjane Štih.
Zaredale su akcije uređenja, predavanja, kvizovi znanja za osnovnoškolce, apeli za uređenje divljih
odlagališta, protiv nekontrolirane
sječe šuma, kampanje za suzbijanje ambrozije, trka za financijskim
potporama. Uslijedili su rezultati,
eko-staza je markirana, postavljeni
putokazi, edukativne table, poklon
Javne ustanove, pomoć grada, članova Motokluba Sokol, Gradske
knjižnice, Društva Naša djeca, komunalnog pogona Grada Klanjca,
planinara i građana.
Inicijativom Brankice Greblički, potpredsjednice pune ideja i entuzijazma, zaživjela je sekcija Pinklec na
rame i put pod noge, čiji članovi pozivaju na nedjeljne šetnje okolicom
Klanjca: uz zdravo kretanje uočavaju crne točke u okolišu, mjesta koja
bi trebalo urediti, posaditi stablo,
živicu, cvijet… Članovi eko-udruge
redovito sudjeluju u akcijama uređenja cvjetnih otoka, u suradnji s
Turističkom zajednicom i Društvom
za poljepšanje Grada Klanjca, sudjeluju u organizaciji Proljetnih
susreta u organizaciji Akademije
medicinskih znanosti, Kulturnog
centra Klanjec i Grada Klanjca, surađuju s udrugom Korak po korak
do zdravlja, Planinarskim društvom
Cesargrad. Od 2011. predsjednica
društva je Željka Kramarić. Cesargradska priča se nastavlja, kreće inicijativa za zaštitu ruševina drevnog
Cesargrada, za uređenje Brozovog
brijega. Velika podrška aktivnostima udruge je gradonačelnik Željko
Kolar, čija strategija razvoja se temelji na održivom razvoju. Među
rijetkima u RH, grad Klanjec je upisan na UNEP-ovu listu u kampanji
Sat za planet u kojoj je spomenik
himni u Zelenjaku, uz najpoznatije
svjetske građevine, na sat vremena
utonuo u mrak. Grad Klanjec, osim
što je romantični grad povijesti i
kulture, jedan je od rijetkih gdje
priča o zaštiti okoliša živi u stvarnosti svagdašnjice.
KLANJEC
Špičkovina
Božić je…
U Područnoj školi Špičkovina, OŠ
K. Š. Gjalski, Zabok, učenici 1. – 4.
razreda, uz pomoć učiteljica uredili
su oba razreda, čak i hodnik miriše
na Božić. Njihove aktivnosti, školske
i izvanškolske isprepletene su eko
i etno pričama: od prebrojavanja
lastavica, piljaka, kockavica, izrade
pisanica, kinča za bor, do izrade čestitki iz prirodnih materijala. Raduju
se Božiću, raduju se zimi i dolasku
proljeća, ne sluteći da će možda njihovim odlaskom razredi u potkrovlju stare zgrade ostati prazni.
IZ DRUGOG KUTA
01. SIJEČNJA 2012.
S
vaki trenutak u čovjeku nosi
pomalo osjećaja bola, beznađa i patnje. Teško je pronaći kutak
spokojne tišine. Jedan mali pedalj,
gdje bi se sklonili. Gdje nas svijet
ne bi primjećivao. Mada je sam
čovjek svijet, jer je sam svijet čovjek. Sve što proživljavamo svojim
vlastitim bićem, nosi u sebi jednu
klicu nade. Nade da ima nešto kao
čarolija, kao jedno obećanje da
izlazak zore sivilo ljudskih lica neće
obeshrabriti.
Mučenja. To su samo svakodnevni prizori naših ulica. Jedva da se
nekada netko nasmije. Primijeti
zaigranu djecu oko sebe. Zašto
čovjek uvijek uzima svježinu danu,
iscrpljujući ga do kraja. Siromašni
su dani naših života. Siromašni su
ljudi naših vremena…
što se tu može? Upregnuti se.
Čuti. Ni to se nekada ne može.
Mada su to vazda riječi koje su potrebne našemu vremenu, našim
ljudima. Kako pronaći taj izgubljeni mir? Kako se oduprijeti velikim
obećanjima kulture, ima li načina,
recite mi… Snagom misli, atletskom voljom, tišinom molitve. Treba li odustati? Možda i treba, ali i
to treba znati! Zar ne! Maknuti se?
Okrenuti glavu. Uzeti jednosmjernu kartu. Otputovati. Ponekada
mi se čini da čitav život nekamo
A
polazimo. Kao da smo uvijek zatečeni u onome konfuznome stavu
odlaženja. Ma, čovjek bi nekada
i negdje pošao, samo nebrojeno
biva problem kamo se vratiti… Ne,
toliko kome, negoli gdje! Kada su
mnogi životi porušeni, ulice postale previše pune obijesnih ljudi,
koji vječno nekamo trče: bilo da je
tu riječ o najobičnijom jutarnjoj
kavi, bonu za mobitel, kupnju najobičnijega spreja za žohare… oni
naprosto uvijek negdje svojim tjelesima razgrće one ljude skromnije ljude dolje u pothodniku kod
glavnoga kolodvora. Čudno!? Da
se pokorimo. Da pognemo glave,
da šutke prođemo. Kao da nikada
nismo ni bili. Da im se sklonimo s
puta. Mi idemo samo malim koracima. Kako bi se mi, mogli mjeriti
s takvima. Naši koraci su i previše
mali da bi s uspjeli i šetati, a kamoli otići na jutarnju kavu, možda
doći do prvih dnevnih novina ili
staviti ključ u nečiju bravu. Ne. Oni
su najbrži…
Mladost nije samo jedno živo
razdoblje ljudskoga života, ona
je uvijek mladost ljudskoga duha.
Ja nisam
odavde
N
Piše
Dražen Zetić
“Vi ljubite krepost vašu kao majka svoje dijete, ali tko
je čuo da je neka majka htjela plaću za svoju ljubav?”
Nietzsche
Disidenti. Pokret otpora. Sve je
nekako sada neka žurnalistička
priča zapisana na starim arcima
papira. Kao da je svijet umuknuo,
i mi s njim. Kao da smo odriješili
sve što se odriješilo dalo, i pustili.
Pustili da plove stare jedrenjaci
bez kompasa, iskusnih kapetana…
zar je tako malo mjesta na velikim
jedrenjacima života?
judi se broje. Označavaju. Datiraju. Ali ne i doživljavaju. Mi živimo u vremenu kada smo prestali
jedni druge živjeti. Živimo životom
prašnjavih gramofona u starim zagrebačkim podrumima. U muku.
Melodije ne sviraju više. Ima li
nade… tko će staviti ploče? Gdje su
ljudi… Zar je vrijeme ispred ljudi?
Postajemo skitnice. Ljudi bez
smjera. Razloga. Istinu govorimo
tek za dvadeset-trideset godina. I
to onako potiho, kao da pričamo
o intimnom životu nekom novinaru iz žutoga tiska. Došlo je vrijeme onih Ljudi koji su postali ljudi
svijeta… bića vremena. Hoće li se
naći ijedan hrabar čovjek? Ili je to
samo opet neki marketinški trik iz
akcijskih američkih filmova? Što je
se dogodilo s našim gradovima?
Zašto su se opustošili? Premrli.
Zar i ovdje vlada kuga… sva sreća:
L
66
Ja nisam odavde. Tako bi rekao
neki prolaznik. Stranac. Lutalica.
Ali ne… opet me nešto progoni,
tek nekoliko riječi: Ne, ja! Ja, to ne
mogu reći… s nekim svojim samo
meni znanim razlogom.
igdje nema mjesta. Tiskamo se
na trgovima. Sastajemo na istim
mjestima. U nama samo još nešto
odjekuje. Bruji. Čuju se neki nejasni
glasovi, kao da nam žele nešto reći.
Pokazati. Čiji li su to glasovi? I otkuda
su u nama? Lakše je ne pitati se. Prekriti plahtom. Usnuti u sekundama.
Ali što će biti s onima koji ne mogu
GLAS ZAGORJA
broj 88
drazen_zetic@net.hr
prespavati takve noći. Koje danonoćno opsjeda briga. Sućut. Što će biti s
njima kada ponestane šalice kave,
oči posustanu… hoće li i onda bdjeti.
Ne. Neće. San… Svaka jednostavna
riječ ima tako veliko značenje. Sve
ono što prožima ljudske živote: san,
sreća, ljubav, radost, tuga… Svaka riječ je tako velika u svojoj pojavi, da
ne može proći tek tako kroz ljudskoj
uho. Zašto takve riječi danas ne čujemo više…
Zgražamo se sami nad sobom. Trgamo sve ono što se otrgnuti dade.
Rijetko kada nam nije svejedno.
Bešćutnost je najmanja briga suvremenoga čovjeka. Čisto srce,
ruke, obraz. Samo tek arhaičniji
pojmovi nekoga nama danas nepoznatoga jezika. Vrijeme koje ne
nosi u sebi osjećaj za brigu, sućut…
ne nosi u sebi ni muku i patnju zaboravljenog čovjeka. Zašto se bojimo skrbiti, tko je podbacio….
onestaje daha. Istina ostaje duboko u nama. Još postoji dašak
nade? Još nismo svi obukli svoja
runa… još nas ima koji idemo nagi
manikiranim svijetom. Otvorena
srca. Bez zadrške. Neskrivenih njedara… U takvima je budućnost i
svjetlost svijeta. Ali, kao što rekoh:
Ja nisam odavde!
P
Kotka konfekcija Krapina
želi građanima Krapine,
svojim kupcima
i svim ljudima dobre volje
sretan Božić i Novu godinu!
ELEGANT-CLASSIC-VISION-MARTY-CEREMONIA-SMOKING
Svim stanovnicima naše županije najljepše želje za Božić i
nadolazeće blagdane uz svako dobro u novoj godini želi
Zagorski vodovod d.o.o.
Svim čitateljima Glasa Zagorja,
sretan Božić i uspješnu novu godinu
želi Turistička zajednica
Grada Krapine
STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita
Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko,
Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog
16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC
Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj
8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja,
Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c.
TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca
67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića
52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg
hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31,
Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65.
TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5,
Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA
Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički
Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69,
Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA
Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA,
Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29.
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br.
8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, , Krapina PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića.
SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ, Jesenje, B. A.M.T. Mače, Poljoprivredna zadruga Tuhelj.

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

NIKOLA Br 8(373).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

ovdje - zagorje-international.hr.

Tko je sve iz Zagorja bio na Markovu trgu - zagorje

Lokalna Hrvatska

Ovdje - besplatne digitalne novine

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Lokalna Hrvatska

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Zagreb, katedrala, 24. prosinca 2014.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.