Prezentacija - Zaklada Hanns Seidel

KAKO RASTU
MALA PODUZEĆA?
Autor treninga za Zakladu Hanns-Seidel-Stiftung:
Tomislav Pinter, dipl. oec.
Predavanje u sklopu programa:
Mogućnosti samozapošljavanja, registracija obrta, poslovna
ideja i izrada poslovnog plana
četvrtak i petak, 14. i 15.02.2013.
Gradska vijećnica Dugog Sela
Josipa Zorića 1, Dugo Selo
dipl. oec.




Rođen 1974. godine
Diplomirao ekonomiju
Pohađao razne seminare u zemlji i inozemstvu na temu
prodaje i razvoja poduzetništva
Dosadašnji poslovi:




Tomislav Pinter
Voditelj prodaje K-Kan
Savjetnik i regionalni direktor u Wüstenrot stambenoj
štedionici
Savjetnik u HBOR-u
Sadašnji poslovi:


Trener: Valzor, Futura edukacija
certificirani konzultant HAMAG-a
2
Sadržaj






Uvod i slike o poduzetništvu
Definiranje poduzetništva
Poslovno planiranje
Tips&Tricks funkcioniranja
konkurentog i uspješnog malog poduzeća
Marketing malih poduzeća
Financiranje poduzetništva
3
Poduzetništvo
Uvod: slike o poduzetništvu
5
Pitanja za raspravu
Što (ili tko) je poduzetnik?
 Koja je razlika između poduzetništva i
menadžmenta?
 Koje su ključne osobine uspješnih
poduzetnika?
 Koji društveni uvjeti pridonose razvoju
poduzetništva?
 Koje su nagrade i rizici bavljenja
poduzetništvom?

6
Pitanja za raspravu
Što se pitaju poduzetnici “početnici”?
 Što se pitaju “zreli” poduzetnici?

7
Poduzetnički ciklus
HRABROST
IDEJA
NOVAC
8
Osobine poduzetnike
INOVATIVNOST




najupečatljivija
značajka poduzetnika
raditi stvari na novi
način
nude rješenja, a ne
izgovore
inovacija postaje
poduzetničkom samo
ako se oživi
proizvodnjom
9
Osobine poduzetnike
RAZUMNO
PREUZIMANJE
RIZIKA


poduzetnik u pravilu
odabire zonu većeg
rizika (većeg užitka
u uspjehu!)
poduzetnik će radije
sam učiniti neke
stvari nego dopustiti
da mu se dogode
10
Osobine poduzetnike
SAMOUVJERENOST


poduzetnik vjeruje u
sebe
ne prihvaća
status quo
11
Osobine poduzetnike
POSTAVLJANJE CILJEVA


proces postavljanja i
postizanja ciljeva kod
poduzetnika se stalno
ponavlja
zadovoljstvo se ostvaruje
stremljenjem cilju
12
Osobine poduzetnike
ODGOVORNOST




poduzetnik želi puno
priznanje za svoj uspjeh
poduzetnik je spreman
preuzeti krivnju na sebe
mjerljiva naknada za
odgovornost koju ulaže u
svoj pothvat je povrat u
obliku profita
profit je nagrada za
uspješno preuzimanje
rizika
13
Poslovno planiranje
Svrha planiranja

PLANIRANJE je proces izbora:


ciljeva organizacije,
ciljeva organizacijskih dijelova i
pojedinaca


strategije za ostvarivanje planiranih
ciljeva
PLANIRANJE mora dati odgovor na tri
temeljna pitanja:



Gdje se organizacija trenutno nalazi?
Gdje se organizacija želi naći u
budućnosti?
Kako stići u željeno stanje?
15
Planiranje kao temelj upravljanja

ORGANIZIRANJE





selekcija
orijentacija
osposobljavanje
usavršavanje
Promocija
KONTROLIRANJE



organizacijska struktura
sustav upravljanja
ekonomski odnosi
UPRAVLJANJE LJUDSKIM
POTENCIJALIMA







standardi
komparativno mjerenje
korektivne akcije
PLANIRANJE




ciljevi i strategije
što ?
kako ?
kada ?
VOĐENJE



motiviranje
stil vođenja
komuniciranje
16
Planiranje kao temelj upravljanja
17
Misija i vizija poduzeća


Misija predstavlja svrhu
poduzeća i ono što
poduzeće pokušava
danas postići (načela
djelovanja)
Vizija nudi pogled na ono
što bi poduzeće moglo
postati (poželjna
budućnost)
18
Dimenzije misije
Čime se poduzeće bavi?
Zašto poduzeće
postoji?
Koje su osnovne
vrijednosti poduzeća?
Čije interese i zahtjeve
poduzeće ispunjava?
19
Vizija poduzeća

Vizija je poželjna slika
budućnosti poduzeća
koja se može ostvariti
uspješnom
strategijom
20
Uloga vizije
Strateško
usmjerenje
VIZIJA
Komunikacija s
interesno-utjecajnim
skupinama
Motivacija
osoblja
21
Vizija poduzeća







Koji trendovi, inovacije i dinamika mjenjaju tržište?
Što očekuju kupci od poduzeća?
Što očekuju vlasnici?
Što očekuju zaposlenici?
Što su najbolje karakteristike poduzeća i konkurentske
prednosti?
Koje konkurentske prednosti može poduzeće ostvariti u
budućnosti?
Koja obilježja i prednosti poduzeće neće moći održati u
budućnosti?
22
Što nije vizija/misija?
Detaljni opis poslova koje radimo
 Puna lažnih izjava u koje ne vjerujemo
 Nije ugrađena u cjelokupno poslovanje

 dugačka
 dosadna
23
Strategija




Bavi se pitanjima koja obuhvaćaju poduzeće kao
cjelinu
Osnova joj je ostvarivanje uspjeha poduzeća na
dugi rok
Usmjerena je istraživanju, pronalaženju,
otkrivanju i iskorištavanju novih mogućnosti i
izazova
Nije detaljna ali je objedinjujuća!
24
Strategija

Gdje smo mi danas?
 Analiza

Gdje želimo biti?
 Vizija

postojećeg stanja
(snovi, realnost, mogućnosti, poticaji...)
Kako ćemo stići tamo?
 Strateški,
taktički i operativni planovi, politike
25
SWOT analiza





SWOT je akronim za:
S – strength (snage,
prednosti)
W – weakness (slabosti,
nedostaci)
O – opportunities
(prilike)
T – threaths (prijetnje)
26
Osnova uspješne strategije

Iskoristiti snagu i
prilike (onoga što
nam ide u prilog)

Minimizirati slabosti
i prijetnje (onoga što
nam prestavlja
opasnost)
27
Swot analiza konkurencije
Sadašnje stanje
konkurencije
Ciljevi
konkurenata
KONKURENTI
Pretpostavke
konkurenata
Sposobnost
konkurenata
28
Tips&Tricks funkcioniranja
konkurentnog i uspješnog
poduzeća
Ključni faktori za opstanak i razvoj
poduzeća







Ljudi
Ljudi
.....
Ljudi
Ljudski resursi u
praksi
Motivacija
Vodstvo
30
Ljudi: Scenarij X

“Oh, danas kao i svakog dana moram
provesti osam sati s idiotima koji su moji
suradnici i s kojima sam uglavnom u svađi,
sa šefom koji je kreten jer ne prepoznaje
moje vrline nego me maltretira nesuvislim
zapovijedima i iživljava se na nama, na
poslu koji je dosadan....”
31
Ljudi: Scenarij Y

“Jedva čekam svakog jutra doći među
ljude koji me vole i cijene, na poslu koji je
zanimljiv i izazovan, uz šefa koji
prepoznaje i cijeni moje vrline, koji mi
omogućava da se stalno razvijam i
napredujem, koji me pohvali kad god
uradim nešto dobro...radni dan mi
naprosto proleti...”
32
Scenarij Y je moguć
Besplatan je!
 Ovisi o organizaciji i menadžerskom stilu!
 Zaposleniku treba “samo” dobar
menadžer!
 Za menadžera profesionalca radit ću
razumom, za menadžera koji mi je poput
roditelja, radit ću srcem.”

V.Srića “Inventivni menadžer”
33
Voditi motivaciju – razumjeti potrebe
SAMOOSTVARENJE
PRIPADANJE
PLAĆA, PREPOZNAVANJE
DOKAZ DA VRIJEDI
PODRŠKA GRUPE
ČLANOVA TIMA
SIGURNOST
ZA ONE KOJI SE OSJEĆAJU NESIGURNO
OSNOVNE
POTREBE
HRANA, SKLONIŠTE, VODA, SPOLNOST
Primarne
(Maslow)
ZADOVOLJSTVO DOBRO OBAVLJENOG
Sekundarne
OSOBNO
ISPUNJENJE
34
34
Isticanje sposobnosti


Ne košta ništa
Motivira suradnike
35
Izgradnja povjerenja

Vjerujujete li da ljudi mogu obaviti posao?

Da li pokazujete da vjerujete ljudima?

Delegirate li?

Jeste li povjerljiva osoba?

Vjerujete li vi u organizaciju gdje radite?

Držite li se obećanja?
36
Posvećenost poslu
Ljudi uče iz onog što vide!
 Ljudima možete pomoći tako da:

 Širite
raspon poslova i smanjite monotoniju
 Dajete različite ciljeve
 Očekujete stalne prijedloge za poboljšanje
učinkovitosti
37
Prilagodba pristupu vođenja

Teorija X po
MacGregoru:
 Usredotočiti
se na
zadatak
 Posao je neugodan i
bezličan
 Ljudi će ga pokušati
izbjeći
“Ljudi ništa ne valjaju.”
38
Prilagodba pristupu vođenja

Teorija Y po
MacGregoru:
 Fokusirati
se na odnos
 Posao je ugodan i
usrećuje
 Ljudi će dati sve od
sebe
“Ljudi su divni.”
39
Prilagodba pristupu vođenja
Teorija X i Teorija Y:


Obje su ispravne
zajedno
Odvojeno one postaju
samoispunjujuće
40
Zašto zaposlenici napuštaju
poslove?
Više je nego očito
jasno da zaposlenici
napuštaju poslove zbog:
nezadovoljstva sa šefom
 nedostatka izazova
 nemogućnosti napredovanja

41
Regrutiranje i selekcija
Pronaći i zaposliti najbolje koje si možete
priuštiti!
 Imati plan zapošljavanja
 Odabrati kanale regrutacije
ili
 Prepustiti posao stručnjacima

42
Marketing u
poduzetništvu
Potrebe klijenta
Vrijednost
Sigurnost
Prilagođenost
Ugodnost
Marka / brand
Praktičnost
Stalnost
Red
Usluga
44
Prepoznati i ispuniti potrebe klijenta
Vrijednost
Ime, titula, ja sam
vrijedan, posebna roba..
Extra zbog mene...
Sigurnost
Povjerenje, garancija,
iskustvo, certificiranost
Oblikovanje
Međusobno usklađeni
produkti i dugotrajno
zadovoljstvo s time!
Ugodnost
Lagano razumijevanje,
olakšava život, moći
pokazati i preporučiti
drugima
Marka / dizajn
Iskustvo, prestiž, vrijednost
Trend, cool, kultno
Praktičnost
Služi osnovnoj svrsi a
razotkriva i brojne druge
koristi (npr. kartica sredstvo
plaćanja – ugoda korištenja
proizvoda koji smo kupili)
Stalnost
Parnter na kojeg se
mogu pozdati, banka je
velika i pouzdana
Red
Mi smo organizirana
kompanija s poznatim
procedurama u odnosima s
kupcima radi vaše
ugodnosti!
Usluga
Ne morati se brinuti oko
toga, moći se pouzdati,
profesionalci na djelu....
45
Marketing malog poduzeća
Marketing je prodaja onoga što kupac želi
u količinama i po cijeni koja osigurava
dobit.
 Provođenje marketinga sastoji se od
brojnih aktivnosti.
 Razmjena je prijenos vlasništva nad
dobrima, uslugama i idejama.

46
Što je marketing?
Da bi se provela razmjena moraju biti
ispunjena 4 uvjeta:
 minimalno 2 subjekta
 svaka strana mora imati za ponuditi nešto
vrijedno i što druga strana želi
 svaka strana mora biti voljna odreći se
onoga vrijednoga što ima i primiti
vrijednost koju druga strana posjeduje
 strane moraju međusobno komunicirati
47
Što je marketing?
 prepoznajte
želje i nastojte ih ispuniti
 ne pokušavajte prodavati ono što možete
proizvesti
 pokušajte proizvoditi ono što ćete moći
prodavati
 u kupčevu novčanicu zamotajte punu
vrijednost, kvalitetu i zadovoljstvo
48
Marketinški miks/splet
 proizvod
ili usluga
 cijena
 prodaja
i distribucija
 promocija – promidžba
Uz pomoć marketinga na tržištu se djeluje uz znatno
smanjeni rizik, poduzetnici prate i istražuju tržište,
odabiru prikladnu tržišnu strategiju, planiraju svoj
nastup i nadziru tržišne učinke.
49
Marketinška pravila
 cijene
su sukladne tržišnim mogućnostima
 imidž čuvaju svi zaposlenici i zastupljen je u svim
materijalima
 kupčeve se pritužbe odmah istražuju i rješavaju
 marketinški se plan redovito pregledava i aktualizira
 marketinški plan uključuje precizan budžet
 menadžment svakodnevno kontaktira kupce
 prodajni se ciljevi postavljaju godišnje, a kontroliraju
mjesečno
 prodajni su ciljevi realni
50
Marketinška pravila
 prodajno
je osoblje prijateljsko, stručno, uslužno i
pristojno
 prodajno osoblje osluškuje klijenta prije nego što
pokuša prodati
 promocijski su mediji primjereni tvrtki i proizvodu
 redovito se pronalaze nova tržišta
 svi zaposlenici znaju da je prodaja njihova temeljna
funkcija
 tržišni se trendovi prate i istražuju mjesečno
 tvrtka je pristupačna svojim potrošačima
51
Marketinški program
Marketinški program dio je Poslovnog plana. To
je popis svih marketinških aktivnosti, a osobito:
 praćenje
i istraživanje ciljnog tržišta
 razvoj proizvoda, robe ili usluga
 formiranje i politika cijena
 nabavni kanali, fizička distribucija i zalihe
 prodajni kanali, fizička distribucija i zalihe
 komuniciranje s tržištem (promocija – promidžbeni
program)
52
Proizvod (roba) ili usluga
Proizvod je svako proizvedeno materijalno
dobro kojim se može zadovoljiti neka
ljudska potreba.
 Usluga je svaka neopipljiva stvar koja
zadovoljava neku ljudsku potrebu i na
tržištu se može kupiti za novac.

53
Životni vijek proizvoda


Životni vijek (ili ciklus) proizvoda je različit od
proizvoda do proizvoda (neki „plešu samo jedno
ljeto“, a neki desetljećima – Vegeta, Coca Cola
itd.)
Svaki proizvod prolazi nekoliko karakterističnih
razdoblja:
uvođenje
 rast
 zrelost
 starost
 umiranje

54
4 pitanja traže odgovore
kada? – termiranje pravodobnog ulaska na
tržište
 gdje? – identifikacija ciljnih tržišta
 komu? – identifikacija potencijalnih kupaca
 kako? – promišljanje strategije uvođenja na
tržište

55
Konkurencijska klima




konkurenti – istovrsni proizvodi
komplementari – uzajamno nadopunjavanje
supstituti – zamjenski proizvod
surogati – kopije
56
IDENTIFIKACIJA PODUZETNIKA I
PRODAVAČA
Identifikacija sa samim
sobom
kao prodavačem
Pozitivan stav prema imidžu
prodavača

Identifikacija s proizvodom
koji prodajem

Poznavanje proizvoda

Sigurnost i samouvjerenost

Sposobnost logične
argumentacije

Organizacijske sposobnosti

Korist za kupce

Spremnost na edukaciju

Poznavanje prodajnih vještina
Identifikacija s tvrtkom koju
zastupam
Poznavanje i prihvaćanje
imidža tvrtke


Sigurnost i pouzdanost tvrtke
Želja da se pomogne kupcu u
ostvarenju ciljeva

Određivanje prodajne cijene


bitna odrednica realnosti poduzetničkog
pothvata jer su pogreške lako vidljive i mogu
zatvoriti vrata potencijalnih financijera i za
pothvat mogu biti kobne
Ako na tržište izlazite s novim proizvodom ili
uslugom onda nema većih problema s
određivanjem cijena i možete birati između:


Strategije obiranja vrhnja
Strategija penetracijske cijene
58
Metode određivanja cijena






cijene na temelju troškova uvećanih za
dobit
cijene na temelju ponude i potražnje
cijene na temelju percipirane vrijednosti
cijene na temelju praćenja lidera
cijene na temelju cijena konkurenata
cijene na temelju psiholoških čimbenika
59
Cijena






Cijene kod nas su neto-cijene
Postoje samo dobre cijene...
Što dobivam za svoj novac?
Što je u tome uključeno?
Prvo reći korist, a tek onda cijenu!
Sendvič metoda:
KORIST
CIJENA
PROIZVOD
60
Cijena
Nije pametno platiti previše,
Još je gore platiti premalo,
Kad platite previše,
Gubite nešto novca i to je sve.
Kad naprotiv platite premalo,
Ponekad gubite sve
Jer kupljeni predmet
Ne može ispuniti svoju predviđenu ulogu.
Zakon ekonomije brani
Da se dobije velika vrijednost za malo novca.
Ako prihvatite najnižu ponudu,
Morate nešto uračunati
I za rizik u koji ulazite.
Ako to napravite, imate dovoljno novca
Da biste platili i nešto bolje !
(John Ruskin)
61
Distribucija
Francuska poslovica kaže da nije dostatno samo
prodati, robu valja i isporučiti.
Proizvodi osobne potrošnje se mogu distribuirati
u 4 moguće varijante:
 proizvođač
– potrošači
 proizvođač – malotrgovci – potrošači
 proizvođač – veletrgovci – malotrgovci – potrošači
 proizvođač – agenti ili brokeri – veletrgovci –
malotrgovci – potrošači
62
Promocija - promidžba
miks aktivnosti usmjerenih na promicanje
tvrtke i njezinih proizvoda ili usluga radi
postizanja što boljih prodajnih i sveukupnih
rezultata.
 Ako želiš prodati mjeru šećerne repe,
moraš je zasladiti mjericom slatkih riječi.

63
Pet stožernih promocijskih
aktivnosti





ekonomska propaganda
pospješenje prodaje
osobna prodaja
ekonomski publicitet
odnosi s javnošću
64
Propagandne konstante
 naziv
tvrtke
 zaštitni znak
 ime ili marka
 kućna boja
 propagandni stil
65
Promidžba malog poduzeća


mali poduzetnici pretendiraju na relativno
ograničena tržišta i potrošačke segmente, pa
treba inzistirati na različitim osobno-prodajnim i
usmenim oblicima promidžbe na ciljanome
tržištu
poduzetnici se trebaju redovito konzultirati sa
znalcima u ovome segmentu
66
Promidžba malog poduzeća

Koliko novca odvojiti za promidžbu? Najčešći
kriteriji su:
 raspoloživi
novac
 postotak od prodaje
 kopiranje konkurencije


rijetko se planira na temelju postavljenih
promidžbenih ciljeva, promidžbenih programa i
akcija
Ni najbolji se proizvod ili usluga ne mogu prodati
bez dobre promidžbene potpore!
67
Financiranje
poduzetništva
Financiranje poduzetničkih
pothvata
Potreba za
novcem
Za osnivanje tvrtke
Za tekuće
financiranje
Za financiranje
razvoja tvrtke
69
Potrebe financiranja

Početna faza
 Osnivački
kapital
 Sredstva za rad
 Radna snaga
 Najam
 Porezi
70
Potrebe financiranja

Razvojna faza
 Obrtna
imovina/kratkotrajna imovina
 Dobavljači
 Doprinosi državi
 Obveze za plaće
71
Elementi bilance i njihova
povezanost
Imovina (sredstvo) je resurs pod kontrolom
poduzeća koji proizlazi iz prošlih događaja
 Obveza je postojeći dug poduzeća

Kapital (glavnica) je ostatak imovine nakon
odbitka svih obveza
 Imovina je zbroj kapitala i obveza

72
Financiranje
Proces nabave kapitala za podmirivanje
obveza koje nastaju u procesu realizacije
poduzetničke ideje, njegovo ulaganje i
uvećano vraćanje
 Financiranjem se novac pretvara u drugu
imovinu, a vraća se uvećan za zaradu

73
Potrebe financiranja

Faza rasta
 Istraživanje
i razvoj
 Tržišna utakmica
 Povećanje obujma i/ili promjena proizvoda i
usluga
74
Izvori kapitala







Vlastita sredstva
Bankarski zajam
Bankarski zajam sa hipotekom na nekretninu
Leasing
Specijalizirane bankarske institucije
Garancijske agencije
Državna, županijska ili lokalna uprava
75
Izvori kapitala






Vaši dobavljači
Postojeći i budući kupci proizvoda i usluga
Kooperanti i ostali sudionici u kanalima prodaje
i nabave
Zajednička ulaganja s partnerima od interesa
Kupnja licence, franšize
Privatna pozjamica
76
Vrste financiranja

Prema vremenu raspoloživosti izvora
Kratkoročno (obveze do jedne godine: robni,
novčani krediti)
 Srednjoročno (obveze od jedne do pet
godina)
 Dugoročno (dugoročni robni i novčani
krediti, emisije vrijednosnica i sl.)
 Trajni izvori (vlastiti kapital ili glavnica)

77
Vrste financiranja

Prema podrijetlu izvora:
Vanjsko (krediti, emisija vrijednosnica)
Unutrašnje (dobit, amortizacija, brzo unovčiva
imovina, surogati novca – mjenice, čekovi,
sredstva pričuve)
78
Vrste financiranja

Prema vlasništvu izvora
 Tuđi
izvori – imaju obvezu vraćanja u
određenom roku
 Vlastiti – bez obveze vraćanja
79
Vlastiti izvori
80
Financiranje iz vlastitih izvora

Upisani temeljni kapital
 moguć
upis od strane vlasnika, suvlasnika,
partnera, ortaka koji zajednički mogu
podnositi rizik
 kreditna sredstva

Spontano financiranje
 odluke
o zadržavanju dobiti
81
Financiranje iz vlastitih izvora

Emisija dionica
 nije uobičajna za male i srednje tvrtke u RH zbog
nesavršena funkcioniranja tržišta
 propisana zakonom o izadavanju i prometu vrijednosim
papirima
 zahtijeva pripremne radnje, objavu prospekta za upis i
plasman dionica
 poslovanje se obavlja posredno preko specijaliziranih
posrednika investicijskih bankara
82
Financiranje iz vlastitih izbora

Amortizacija
 predstavlja trošak, ali nije izdatak jer nema odljeva
sredstava sa žiro računa
 protuvrijednost toga troška trebala bi se pojaviti na žiro
računu poduzeća i vremenski formirati kao akomulacija

Posjedovanje brzo unovčive imovine
 svaka imovina koja ne donosi prihod je luksuz

Posjedovanje različitih vrijednosnih papira
 dionice (donose dividendu), obveznice (donose periodično
kamatu i glavnicu o dospijeću, zadužnice, komercijalni
zapisi, blagajnički zapisi, trezorski zapisi)
83
Kratkoročno financiranje iz
tuđih izvora
krediti uzeti od banaka ili poslovnih
partnera koji imaju viškove
 komercijalni zapisi (karakteristično samo
za velike korporacije)
 ne daje pravo upravljanja poduzećem niti
mogućnost sudjelovanja u ekstra profitu
 oblici: trgovački krediti, bankarski krediti,
komercijalni papiri, faktoring

84
Trgovački kredit

financiranje iz redovitih poslovnih
transakcija (sa mogućim oportunitetnim
troškovima kroz dane rabate i popuste ili
kao naplatni trgovački kredit koji ima
uračunat trošak plaćanja iznad uobičajnog
roka)
85
Kratkoročni bankarski krediti

rokovi naplate do jedne godine, po fleksibilnosti dijele se na:

revolving kredite: automatski se obnavljaju uz uvjet uredne
otplate i urednog pravdanja, odobrava se u maksimalnu
iznosu za razdolje trajanja, a povlačiti se može više puta kao i
vraćati
fiksne kredite: odobravaju se i puštaju u tečaj u ukupnome
iznosu
okvirne kredite: odobrava se do određena iznosa i pušta
sukladno potrebama poduzeća, vraća se odjednom ili u
ratama
 uobičajni kolaterali: zalog robe i potraživanja, obveza
držanja određenih sredstava na računu (tzv.
kompenzirajući saldo)


86
Važno
Kratkoročni kredit uzima se za
premošćenje trenutne nelikvidnosti, a
stupanj vjerojatnosti da će planirani priljev
sredstava iz poslovanja ipak stići mora biti
takav da opravda uzimanje kredita.
Obračunata kamata morala bi biti manja ili
jednaka očekivanoj zaradi od naplate.
87
Što se pitati prilikom
uzimanja kredita?
Postoji li potreba za kreditom?
 Na koji rok?
 Koja je kamata prihvatljiva?

88
Prilikom uzimanja kredita
treba težiti
dobiti kredit u većem iznosu
 na što duži rok
 uz što manju kamatu
 za poznatu namjenu sa izračunatim
omjerom zarade iz posla i troška kredita

89
Dugoročno financiranje iz tuđih
izvora






dugoročni krediti od banaka ili poslovni partnera
odnosi se na financiranje ulaganja u gradnju ili
nabavu dugotrajne imovine koja se efektuira
kroz duži niz godina
važnost povjerenja zajmoprimatelja i
zajmodavatelja
osiguranje povrata kredita složenije
očekuje se vlastito sudjelovanje poduzetnika u
financiranju
često se ugovara razdoblje odgode otplate
(grace period)
90
Pravila financiranja
Dugoročne potrebe financirati dugoročnim
izvorima!
 Kratkoročne potrebe financirati
kratkoročnim izvorima!
 Sve dok je stopa profitabilnosti veća od
kamatne stope kredita (troška kapitala)
valja koristiti tuđe izvore financiranja.

91
Financiranje poduzetnika bankarsko stajalište

Banka je mjesto gdje ti posude kišobran po
lijepom vremenu i traže ga natrag kada počne
kišiti.
Robert Frost
92
Odobravanje kredita
Cilj obrade kreditnog zahtjeva za banku je
analizirati i provjeriti klijentovu sposobnost
i voljnost za otplatu uzajmljenih iznosa u
skladu s dogovorenim rokovima i
načinima.
93
Procjena primarnog izvora otplate
Sažetak
primarnog rizika
Primarni izvor
otplate
Analiza klijenta
Analiza
transakcije
94
Procjena sekundarnog izvora
otplate
Sažetak procjene
rizika
Sažetak
primarnog rizika
Primarni izvor
otplate
Analiza klijenta
Analiza kolaterala/
garancije
Sekundarni
izvor otplate
Analiza
transakcije
95
Ključni elementi analize klijenta
Kvantitativna analiza
Analiza sposobnosti tvrtke da tijekom
vremena generira adekvatnu gotovinu za
servisiranje duga i nadoknadu rizičnog
kapitala,
uz
istodobno
održavanje
uravnotežene strukture glavnice / financijske
strukture i zadovoljavajuće razine zarade
IZVOR OTPLATE
KLIJENT
Kvalitativna analiza
Procjena poduzetničke i menedžerske
sposobnosti
za
vođenje
poslovanja,
usvajanjem strategija prikladnih uvjetima koji
vladaju na tržištu i stanju referentnog sektora
96
Prikaz analize kredita
SUSTAV INFORMACIJA
MAKROEKONOMSKI PODACI
INTERNI
IZVJEŠTAJ
INFORMACIJE
O MENEDŽMENTU
SEKTORSKA
ANALIZA
INFORMACIJE
DOBIVENE
UŽIVO
KVALITATIVNA
ANALIZA
KVANTITATIVNA
ANALIZA
KREDITNI
BIRO
FINANCIJSKI
IZVJEŠTAJ
PROCJENA KREDITNE
SPOSOBNOSTI
97
Kvalitativna analiza
Istraživanje kvalitativnih svojstava tvrtke i ekonomskog sektora
DEFINICIJA
POSLOVANJE
POZICIJA TVRTKE
MJERA PRIVLAČNOSTI:
• potencijal rasta potražnje
• faza razvoja
• konkurencija
• uvjeti ekoloških rizika
ANALIZA:
• ključne varijable
• raspoloživi resursi
• kompetencije po kojima se razlikuje
od ostalih
98
Cilj analize
Steći informacije o uvjetima u kojima tvrtka posluje
Procijeniti stabilnost poslovanja tvrtke
 Analiza djelatnosti
…
 Analiza tržišta
Kupci
Dobavljači
Konkurencija
 Analiza managementa/vlasnika
99
Dokumentacija za identifikaciju
klijenta
STATUSNA DOKUMENTACIJA:
 Trgovačka društva







Izvadak iz trgovačkog suda ne stariji od 30 dana
Obavijest o razvrstavanju izdana od Zavoda za statistiku
Akt o osnivanju
Izjava o stvarnom vlasniku društva
Preslike osobnih iskaznica osoba ovlaštenih za zastupanje i vlasnika
Potpisni karton
Obrtnici





Rješenje o osnivanju obrta, Rješenje o usklađenju sa Zakonom o obrtu
Izvadak iz obrtnog registra, obrazac RL-1 I RL-3
Preslika obrtnice
Preslika osobne iskaznice vlasnika
Potpisni karton
100
Dokumentacija za kvalitativnu
analizu
ZAHTJEV KLIJENTA:
 Osnovne informacije o poslovnom subjektu (naziv, adresa, matični broj, kontakt
informacije, računi i sl.)
 Osnovne informacije o traženom plasmanu (iznos i vrsta kredita, namjena, način i
dinamika korištenja, dinamika otplate, realna procjena visine potrebnih kreditnih
sredstava)
 Osnovne informacije o poslovanju:
 dosadašnje i planirano poslovanje poduzetnika,
 opis proizvoda ili usluga s udjelima u prihodu,
 opis ciklusa,
 lokacija obavljanja djelatnosti – vlasništvo ili najam
 najvažniji kupci i dobavljači (odnosi, rokovi plaćanja i naplate, ugovori, udjeli u
prihodima ili rashodima)
 konkurencija
101
Kvantitativna analiza
Analiza sposobnosti tvrtke da tijekom vremena generira
adekvatnu gotovinu za servisiranje duga uz istodobno
održavanje uravnotežene financijske strukture i zadovoljavajuće
razine zarade.
Cilj analize je izraziti procjenu o trendu poslovanja tvrtke.
Procjena se temelji na brojkama iskazanim u financijskim
izvješćima na određeni dan ili period te dinamičkim brojkama.




analiza bilance
analiza računa dobiti i gubitka
analiza pokazatelja
dokumentacija za kvantitativnu
analizu
102
Državne potpore i olakšice
Ministarstvo poduzetništva i obrta
 Hrvatska banka za obnovu i razvitak
 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
 Razvojne agencije

103
Ministarstvo poduzetništva i
obrta

Poduzetnički impuls 2013
 Subvencije
za malo i srednje poduzetništvo
 730 mil. kuna predviđenih sredstava
 Prosjek potpora : 36.000 kn 2011
68.000 kn 2012
150.000 kn plan za 2013
104
Poduzetnički impuls 2013




Mjera A – Razvoj mikropoduzetništva i obrta
Mjera B – Jačanje poslovne konkurentnosti
poduzetnika i obrtnika
Mjera C – Razvoj poduzetničke infrastrukture i
poslovnog okruženja
Mjera D – Obrazovanje za poduzetništvo i obrte
te očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta
105
Poduzetnički impuls 2013 Mikropoduzetništvo, mladi, početnici, kreativne
industrije










1) Ulaganja u unaprjeđenje poslovanja
2) Ulaganja u unaprjeđenje proizvodnje/usluga,
3) Ulaganja u razvoj novih proizvoda/usluga
4) Prilagodba, uređenje i poboljšanje poslovnog/proizvodnog
prostora/radionice
5) Upravljanje i zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva
6) Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom, normi i znakova
kvalitete
7) Sufinanciranje troškova plaća kao zavisnog troška projekta
8) Marketinške aktivnosti i ulaganja za izlazak na nova tržišta,
9) Stručno osposobljavanje i obrazovanje
10) Sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama
106
Poduzetnički impuls 2013 prijava


Prijavni obrazac s projektnim prijedlogom izrađenim po
svim obveznim točkama sadržajnoga dijela i tablicom
proračuna te traženom dokumentacijom podnosi se u
dva uvezena primjerka (jedan izvornik i jedna preslika,
unutar jedne omotnice), poštom ili osobno u pisarnicu
MINISTARSTVA PODUZETNIŠTVA I OBRTA
Dokumentacija: www.minpo.hr /Poduzetnicki impuls
107
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR
razvojna i izvozna banka Republike
Hrvatske čija je osnovna zadaća poticanje
razvitka hrvatskog gospodarstva
 zadaća HBOR-a: kreditiranje, osiguranje
izvoza od političkih i komercijalnih rizika,
izdavanje garancija i poslovno
savjetovanje

108
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Kreditni programi za financiranje










Izvoza
Turizma
Poljoprivrede
Gospodarstva
Malog i srednjeg poduzetništva
Zaštite okoliša i održivog razvitka
Infrastukture
Početnika
Financijsko restrukturiranje
Obrtnih sredstava
109
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Kreditiranje poduzetnika početnika






po prvi put osnivaju obrt ili trgovačko društvo,
imaju registriranu djelatnost,
nakon realizacije ulaganja, u osnovanom trgovačkom društvu ili
obrtu će biti aktivno i stalno zaposleni na odgovornom radnom
mjestu,
mlađi od 55 godina,
Nisu vlasnici drugog trgovačkog društava ili obrta,
nisu suvlasnici u drugom trgovačkom društvu ili obrtu s udjelom
većim od 30%
110
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Namjena programa kreditiranja
poduzetnika početnika
 osnivačka
ulaganja,
 zemljište, građevinski objekti,
 oprema i uređaji,
 osnovno stado i podizanje dugogodišnjih nasada
111
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Kreditiranje početnika
 Iznos
kredita: 80.000,00 do 1.800.000,00 kn
 HBOR kreditira do 85% predračunske vrijednosti
investicije bez PDV-a
 Rok korištenja do 12 mjeseci
 Poček do 3 godine (do 5 g nasadi)
 Rok otplate do 14 godina
 Kamata 4% (privremeno snižena 1% za nove inv.
projekte)
112
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Kreditiranje ženskog poduzetništva
 koji
imaju registriranu djelatnost u RH
 u kojima 1 ili više žena posjeduje najmanje
51% kapitala u društvu ili su žene registrirane
vlasnice
i
 čiju upravu vodi žena
113
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Kreditiranje ženskog poduzetništva
 Najviši
iznos 700.000,00 kn
 Do 100% predračunske vrijednosti investicije
bez pdv-a
 Rok korištenja do 12 mjeseci
 Poček do 2 godine (do 5 g nasadi)
 Rok otplate do 12 godina
 Kamata 4%
114
Hrvatska banka za obnovu i
razvitak - HBOR

Instrumenti osiguranja:
 mjenice
i zadužnice,
 zalog ili fiducijarni prijenos vlasništva na imovini uz
policu osiguranja imovine vinkuliranu u korist HBORa.
 bankarska jamstva,
 Jamstvo HAMAG INVEST-a,
 za kredite do visine 100.000,00 kuna dva kreditno
sposobna jamca i
 druge uobičajene instrumente osiguranja u
bankarskom poslovanju
115
Hrvatska agencija za malo
gospodarstvo HAMAG INVEST
Agencija Vlade RH
 Zadaće HAMAG INVEST-a

 jamstva
za poduzetničke kredite
 bespovratna financijska sredstva
 izobrazba i razvoj mreže konzultanata za
malo gospodarstvo
116
Hrvatska agencija za malo
gospodarstvo HAMAG INVEST

Jamstveni programi HAMAG INVEST-a
 Novi
poduzetnici
 Poljopoprivrednici
 Likvidnost
 Rast
 Financijski leasing
 Inovacije
 Činidbena jamstva
117
Hrvatska agencija za malo
gospodarstvo HAMAG INVEST

Jamstveni program NOVI PODUZETNICI
 pokriće dijela glavnice kredita subjektima malog
gospodarstva koji posluju do 24 mjeseca
 financiranje dugotrajne imovine i kratkotrajne (do
30%)
 najviši iznos jamstva u visini 80% glavnice kredita,
najviše do 1.500.000,00 HRK
 najniži postotak jamstva koje izdaje HAMAG INVEST
iznosi 10% glavnice kredita
 mogućnost izdavanja pisma namjere prije podnošenja
zahtjeva za kredit
118
Pitanja za ideje i raspravu




Objasnite zašto je poslovni plan važan u
procjenjivanju potreba za novcem za nove
poslove?
Kako biste kao poduzetnik nastojali procijeniti
koliko je novca potrebno za pokretanje vašeg
posla?
Koji je pojedinačni iznos u pripremi novčanog
proračuna navažnije procijeniti? Zašto?
Objasnite razliku između vlastitog i tuđeg
kapitala? Koji je poželjnji i zašto?
119
Kontakt i daljnje informacije

www.tomislavpinter.wordpress.com

www.valzor.hr

091 25 31 296 / tpinter.educa@gmail.com

www.hanns-seidel-stiftung.com.hr
120
Hvala na pažnji i
sretno u
poduzetničkim
vodama!
121