GEOD. LIST GOD. 68 (91) 3 S. 173–251 ZAGREB, RUJAN 2014. SADRŽAJ Prethodno priopćenje Varga: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske ............................ 173 Pregledni znanstveni članak Lapaine, Tutek, Triplat Horvat: Točnost presjeka naprijed ........................................ 185 Izlaganje sa znanstvenog i stručnog skupa Salopek, Ambroš: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju imovinskopravnih odnosa za potrebe elektroničke komunikacijske infrastrukture ......................... 203 Terminologija ...................................................................................................................... 217 Vijesti ................................................................................................................................. 220 Pregled stručnog tiska i softvera ......................................................................................... 241 Predstojeći događaji ............................................................................................................. 251 CONTENTS Preliminary note Varga: Geomagnetic Anomalies over the Territory of the Republic of Croatia......... 173 Review Lapaine, Tutek, Triplat Horvat: Accuracy of Forward Intersection ........................... 185 Conference paper Salopek, Ambroš: The Experience of Croatian Telecom Inc. in Defining Property Relations needed for Electronic Communication Infrastructure ........................ 203 Terminology ........................................................................................................................ 217 News .................................................................................................................................. 220 Publications and Software review ........................................................................................ 241 Forthcoming events ............................................................................................................. 251 Naslovna stranica: Prikaz razlika anomalija totalnog intenziteta geomagnetskog polja (autor: Matej Varga). INHALT Vorherige Mitteilung Varga: Geomagnetische Anomalien auf dem Gebiet der Republik Kroatien ............. 173 Wissenschaftliche Übersichtsartikel Lapaine, Tutek, Triplat Horvat: Genauigkeit des Querschnitts vorne....................... 185 Wissenschaftliche Konferenzvorträge Salopek, Ambroš: Erfahrung der Hrvatski Telekom d. d. bei der Regelung der vermögensrechtlichen Verhältnisse für Bedarfszwecke der elektronischen Kommunikationsinfrastruktur ............................................................................... 203 Terminologie ....................................................................................................................... 217 Nachrichten ........................................................................................................................ 220 Bücher- und Softwareschau ................................................................................................. 241 Termine .............................................................................................................................. 251 SOMMAIRE Note préliminaire Varga: Les anomalies géodésiques sur le territoire de la République de Croatie ..... 173 Contribution sciéntifique synoptique Lapaine, Tutek, Triplat Horvat: L’exactitude de la section avant.............................. 185 Explication d’ assemblee scientifique Salopek, Ambroš: L’expérience de Hrvatski Telekom d. d. dans l’arrangement des droits de propriété pour les besoins de l’infrastructure des communications électroniques ......................................................................... 203 Terminologie ....................................................................................................................... 217 Actualités............................................................................................................................ 220 Revue de la littérature professionnelle et du software .......................................................... 241 Evénements precedents ....................................................................................................... 251 СОДЕРЖАНИЕ Предварительное сообщение Варга: Геомагнетические аномалии на территории Республики Хорватии .......... 173 Обзорная научная статья Лапаине, Тутек, Триплат Хорват: Точность сечения вперед .............................. 185 Изложение с научного собрания Салопек, Амброш: Опыт Хорватского Телекома д. д. по регулированию имущественно-правовых отношений для нужд электронной коммуникационной инфраструктуры .................................................................. 203 Терминология .................................................................................................................... 217 Новости .............................................................................................................................. 220 Обзор специальной печати и программного обеспечения ................................................... 241 Предстоящие события ........................................................................................................ 251 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 173 UDK 550.384.3(497.5):537.67:528.024 Prethodno priopćenje Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske Matej VARGA – Zagreb1 SAŽETAK. Prikazano je geomagnetsko, normalno i anomalno polje na sekularnim točkama u razdoblju od 2004. do 2010. godine za deklinaciju, inklinaciju i totalni intenzitet. Uspoređene su godišnje promjene reduciranih vrijednosti geomagnetskih elemenata, normalnog polja i IGRF-11 modela. Za isto su razdoblje izračunate anomalije i godišnje promjene anomalija geomagnetskog polja dobivene pomoću normalnog polja i IGRF-11 modela. Geomagnetski elementi i anomalije te njihove promjene uspoređene su s vrijednostima geomagnetskih opservatorija koji se nalaze u okruženju Republike Hrvatske. Izrađene su karte anomalija deklinacije, inklinacije i totalnog intenziteta geomagnetskog polja za epohu 2009.5. Ključne riječi: Hrvatska geomagnetska sekularna mreža, Hrvatsko geomagnetsko normalno referentno polje, anomalija geomagnetskog polja, karte anomalija. 1. Uvod Geomagnetskim izmjerama u razdoblju od 2004. do 2010. godine uspostavljena je Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske (OGMRH), koja se sastoji od Hrvatske geomagnetske sekularne mreže (HGSM) i Hrvatske geomagnetske mreže za kartiranje polja (HGMKP) (vidi Narodne novine 2009). Osnovno o geomagnetizmu vidi npr. u (Lanza i Meloni 2006) ili (Newitt i dr. 1996), a o povijesti i obnovi geomagnetizma u Hrvatskoj u (Jungwirth i Markovinović 2013). Pri uspostavi OGMRH izbjegavani su poznati izvori anomalija; sve lokacije OGMRH zadovoljavaju uvjete malih ili zanemarivih gradijenata, tj. pripovršinskih lokalnih anomalija, s iznimkom točke na vrhu Jabuke (Brkić i dr. 2012a). Međutim, dosadašnji radovi (Brkić i dr. 2013a, Brkić i dr. 2012b, Csontos i dr. 2012, Brkić i dr. 2013b) indiciraju da su točke OGMRH smještene na većim prostornim anomalijama ili u njihovoj blizini. Primjene anomalija geomagnetskog polja mnogobrojne su, ponajprije pri istraživanjima mineralnih, rudnih, naftnih i plinskih depozita u Zemljinoj kori (vidi npr. Milsom 2003), pri procjeni geomagnetskih elemenata u razdoblju bez geomagnetske izmjere (vidi npr. Brkić i dr. 2012c), itd. 1 Matej Varga, mag. ing. geod. et geoinf., Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: mvarga@geof.hr. 174 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 Karte geomagnetskog polja (deklinacije D, inklinacije I i totalnog intenziteta F), kao primjerice (Brkić 2013a), uključuju doprinos glavnog polja (normalno polje koje uz Zemljinu jezgru uključuje i doprinose donje kore) te anomalno magnetsko polje Zemljine kore. Glavno magnetsko polje na globalnoj prostornoj skali reprezentira se npr. modelom International Geomagnetic Reference Field IGRF-11 (URL 1). Za manja područja, poput Hrvatske, normalno polje opisano je polinomom II. reda po geografskoj širini i dužini [vidi npr. Brkić i dr. 2012b, izrazi (5) – (7)]. Pregledi redukcija modela normalnog polja i karata geomagnetskog polja za epohu 2009.5 izračunatih iz reduciranih geomagnetskih mjerenja publicirani su u (Vujić i dr. 2013, Brkić i dr. 2013a). 1.1. Ciljevi rada Vremenski kontinuitet izmjere sekularnih točaka na području Republike Hrvatske (HGSM), od 2004. do 2010. godine, omogućuje procjenu promjene geomagnetskih elemenata, normalnog i anomalnog polja za epohe 2004.5, 2007.5, 2008.5, 2009.5, 2010.5. Razlikom pojedinih elemenata između slijednih epoha (npr. 2007.5 – 2008.5) definirane su pripadne godišnje promjene (oznaka: GP, engl. annual change). Reducirane vrijednosti geomagnetskih elemenata te koeficijenti normalnih polja za razmatrane epohe preuzeti su iz (Vujić i dr. 2013, tablica 3.1 i tablica 3.2). Anomalije geomagnetskog polja na točkama HGSM-a za svaku pojedinu epohu određene su diferencijom reduciranih vrijednosti geomagnetskih elemenata (D, I, F) od Hrvatskoga geomagnetskog normalnog polja (HGNRP) odnosno IGRF-11 modela. Za anomalije definirane pomoću HGNRP-a i IGRF-11 modela uvode se oznake HGNRP anomalija i IGRF-11 anomalija. Anomalije su određene na točkama HGSM-a: Baranja (BARA), Konavle (KONA), Krbavsko polje (KRBP), Mali Lošinj (LOSI), Međimurje (MEDJ), Palagruža (PALA), Pokupsko (POKU), Ponte Porton (PONP), Račinovci (RACI) i Sinjsko polje (SINP). Osim na točkama HGSM-a, zbog usporedbe s reprezentativnim vrijednostima, uključeni su i geomagnetski opservatoriji koji se nalaze u okruženju: Fürstenfeldbruck (FUR, Njemačka), Grocka (GCK, Srbija), L’Aquila (AQU, Italija), Panagyurishte (PAG, Bugarska) i Tihany (THY, Mađarska). Pomoću HGNRP i IGRF-11 anomalija izrađene su karte anomalija za epohu 2009.5 za geomagnetske elemente D, I i F. 2. Vremenska promjena geomagnetskog polja 2004.5 – 2010.5 Na svim točkama HGSM-a od epohe 2004.5 do 2010.5 vidljiv je porast reduciranih vrijednosti deklinacije i totalnog intenziteta, dok je inklinacija približno konstantna (slika 1, gore). Godišnje su promjene deklinacije od minimalno 5´/god. do maksimalno 7´/god., inklinacije manje od 1´/god., a totalnog intenziteta približno 30 nT/god. (slika 1, dolje). Geomagnetski elementi na točkama HGSM-a u skladu su s istima na opservatorijima. Odstupanje godišnje promjene od ponašanja ostalih točaka postoji na točkama: MEDJ (D i F, u razdoblju 2008.5–2009.5; I, u razdoblju 2007.5–2008.5), PALA i RACI (F, u svim razdobljima) te opservatoriju AQU (za I, u razdoblju 2008.5–2009.5) (slika 1). Slika 1. Geomagnetski elementi (gore) i godišnje promjene geomagnetskih elemenata (dolje) na točkama HGSM-a i opservatorijima. Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 175 176 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 2.1. Usporedba HGNRP-a i IGRF-11 modela U svim razmatranim epohama (od 2004.5 do 2010.5) i za sve elemente (D, I i F) ovisnost između HGNRP-a i IGRF-11 modela te reduciranih geomagnetskih elementa vrlo je jaka (koef. korel. > 0,99). Kao i kod geomagnetskih elemenata, deklinacija normalnog polja i IGRF-11 raste od 5´/god. do 7´/god., inklinacija normalnog polja ne mijenja se znatno (manje od 1´/god.), dok se totalni intenzitet povećava oko 30 nT/god. Razlika HGNRP-a i IGRF-11 modela u istim epohama u točkama HGSM-a pokazuje nezanemarive vrijednosti (slika 2, gore), stoga nije svejedno koji će se model izabrati za procjenu anomalija. Promatraju li se sve epohe, srednja vrijednost razlika za deklinacije iznosi od –6´ do –2´, za inklinacije od 2´ do 5´ i za totalni intenzitet od 7 nT do 24 nT. Iz toga slijedi kako je, u razmatranom razdoblju, deklinacija HGNRP-a manjih vrijednosti, a inklinacija i totalni intenzitet većih vrijednosti u odnosu na IGRF-11 model, i to ukazuje na pomak sustavnoga karaktera između ta dva modela. Najveće razlike između HGNRP-a i IGRF-11 prisutne su na točkama KONA (osobito D i I), PONP (osobito D i F) te BARA (osobito F). Ako se promatraju sva razdoblja, razlike godišnjih promjena HGNRP-a i IGRF-11 iznose za deklinaciju najviše 5´/god., za inklinaciju 6´/god., a za totalni intenzitet do 60 nT/god. (slika 2, dolje). Razlike su povezane s godišnjim promjenama HGNRP-a (koef. korel. 1). Velike razlike između sukcesivnih epoha HGNRP-a 2007.5–2008.5 te 2009.5–2010.5 prisutne su jer je HGNRP u različitim epohama računat s različitim brojem i rasporedom raspoloživih točaka (Vujić i dr. 2013). 3. Anomalije HGNRP-a i IGRF-11 u vremenu Promjena anomalija HNRP-a i IGRF-11 u razdoblju od 2004.5 do 2010.5 prikazana je na slici 3. HGNRP anomalije deklinacije za sve epohe kreću se od –10´do 10´, inklinacije od –5´ do 15´ i za totalni intenzitet od –140 nT do 130 nT. Anomalije IGRF-11 kreću se za deklinaciju od –15´ do 9´, za inklinaciju od –3´ do 20´, za totalni intenzitet od –140 nT do 113 nT. Srednje vrijednosti HGNRP anomalija deklinacije i inklinacije u svim epohama iznose približno 0´, a za totalni intenzitet do 4 nT. Anomalije IGRF-11 ovisno o epohi imaju srednje vrijednosti deklinacije oko –4´, inklinacije oko 4´ i totalnog intenziteta oko –20 nT. Prema kriteriju manje apsolutne srednje vrijednosti anomalija, model HGNRP-a primjereniji je od IGRF-11 modela. To je očekivano, s obzirom na to da je HGNRP izveden iz terestričkih podataka HGSM-a, koje IGRF-11 model ne uzima u obzir. Osim toga, IGRF-11 definiran je sfernim harmonicima do 13. stupnja, dok je HGNRP ekvivalentan razvoju u red po sfernim harmonicima do 92. stupnja (vidi npr. Brkić i dr. 2012b). Najveći iznosi anomalija svih geomagnetskih elemenata su na točki LOSI (u oba slučaja anomalija). Velike iznose anomalija deklinacije i inklinacije pokazuju točke SINP i RACI. Anomaliju totalnog intenziteta u svim epohama pokazuje točka KRBP (po apsolutnoj vrijednosti maksimalno 150 nT). Vrijednosti anomalija IGRF-11 na opservatorijima u skladu su s anomalijama IGRF-11 na točkama HGSM-a, izuzev za opservatorij PAG (slika 3, dolje). Slika 2. Razlika HGNRP-a i IGRF-11 (gore) i razlike godišnjih promjena HGNRP-a i IGRF-11 modela (dolje) na točkama HGSM-a. Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 177 Slika 3. Anomalije HGNRP-a na točkama HGSM-a (gore) i anomalije IGRF-11 (dolje) na točkama HGSM-a i opservatorijima. 178 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 179 Očekivano, razlike anomalija HGNRP-a i IGRF-11 jako su korelirane s razlikama samih modela HGNRP-a i IGRF-11 (koef. korel. veći od 0,9). Za točke HGSM-a na kojima su veće razlike između tih modela i razlike anomalija većih su iznosa. U svim epohama, srednja vrijednost razlika HGNRP i IGRF-11 anomalija deklinacije kreće se oko 4´, inklinacije oko –4´, a totalnog intenziteta od 10 do 30 nT. Promatraju li se razlike anomalija u točkama HGSM-a, maksimalne razlike anomalija HGNRP-a i IGRF-11 u identičnim epohama za deklinaciju su 12´ (u epohi 2007.5), inklinaciju –8´ (u tri epohe 2004.5, 2008.5 i 2009.5), a za totalni intenzitet do 50 nT. 3.1. Godišnje promjene anomalija Razlike anomalija u sukcesivnim godinama, ovdje nazvane godišnje promjene anomalija (GPA), određene su za anomalije HGNRP-a i IGRF-11 (slika 4). GPA HGNRP-a i IGRF-11 na točkama HGSM-a malih su iznosa. Srednja vrijednost GPA (i HGNRP-a i IGRF-11) deklinacije i inklinacije u svim je epohama manja od 1´/god., a za totalni intenzitet manja od 1 nT/god. Veći raspon vrijednosti GPA HGNRP-a prisutan je u razdoblju 2007.5–2008.5 i 2009.5–2010.5 zbog, već spomenutoga, HGNRP-a definiranog različitim brojem i rasporedom za danu epohu raspoloživih točaka i opservatorija. Promjena anomalija u vremenu poprilično je stabilna. Ponašanje GPA (i HGNRP-a i IGRF-11) na točkama HGSM-a slijedi uzorak godišnjih promjena anomalija na opservatorijima (slika 4, dolje). GPA HGNRP-a za sve elemente jako je koreliran s godišnjim promjenama HGNRP-a (koef. korel. 0,8–1,0), a GPA IGRF-11 koreliran je s godišnjim promjenama IGRF-a (koef. korel. 0,5–0,6). GPA HGNRP-a za deklinaciju i inklinaciju umjereno je koreliran s godišnjim promjenama reduciranih vrijednosti elemenata deklinacije i inklinacije (slika 4, gore) (koef. korel. za D 0,4, a za I 0,6), ali godišnja promjena anomalija totalnog intenziteta nije korelirana s godišnjom promjenom totalnog intenziteta (koef. korel. 0,0). Godišnje promjene anomalija IGRF-11 jako su korelirane s reduciranim vrijednostima geomagnetskih elemenata (slika 4, dolje) (koef. korel. veći od 0,9). Srednje vrijednosti razlika između GPA HGNRP-a i IGRF-a u identičnim epohama iznose oko 1´/god. za deklinaciju i inklinaciju te oko 1 nT/god. za totalni intenzitet. Najveće su razlike GPA za razbolje 2007.5–2008.5, i to za sva tri elementa. 3.2. Karte anomalija geomagnetskog polja za epohu 2009.5 Za izradu karata anomalija unutar Hrvatske korišteno je 10 točaka HGSM-a i 88 točaka iz HGMKP-a. Karte anomalija geomagnetskog polja izrađene su na dva načina; HGNRP anomalije oduzimanjem HGNRP-a, a IGRF-11 anomalije oduzimanjem IGRF-11 modela od reduciranih vrijednosti elemenata na epohu 2009.5 (slika 5). Uključivanjem mjerenja izvan područja Republike Hrvatske povećana je pouzdanost karata i eliminirani su rubni efekti pri izradi mreže iz točkastih podataka. Uključena su mjerenja 12 opservatorija, 47 talijanskih, 12 mađarskih i 14 bugarskih sekularnih točaka i 71 točke iz EMM modela (engl. Enhanced Magnetic Model, URL 2). Ta su mjerenja, i za karte anomalija HGNRP-a i IGRF-11, reducirana pomoću IGRF-11 modela. Karte su izrađene za područje 12,9° < < 19,5° i 41,3° < < 46,6°, uz inkrement mreže = = 0,01°. Karte anomalija Slika 4. Godišnje promjene anomalija HGNRP-a na točkama HGSM-a (gore) i godišnje promjene anomalija IGRF-11 na točkama HGSM-a i opservatorijima (dolje). 180 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 181 Slika 5. Karte anomalija HGNRP-a (gore) i IGRF-11 (dolje) za epohu 2009.5 na području Republike Hrvatske. Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 HGNRP-a podudarne su kartama anomalija za epohu 2008.5 iz (Brkić i dr. 2012b). Na području dinarske regije evidentne su anomalije deklinacije i totalnog intenziteta negativnih iznosa, te inklinacije pozitivnih iznosa. Po iznosima najveće anomalije prisutne su u području Velebita, Dalmacije, srednjeg Jadrana, te na krajnjem istoku Republike Hrvatske (slika 5). Karte anomalija HGNRP-a i IGRF-a vizualno su slične na najvećem dijelu područja Republike Hrvatske, iako njihova međusobna razlika u identičnim točkama mreže potvrđuje pomak sustavnoga karaktera IGRF modela u odnosu na HGNRP. Karte anomalija HGNRP-a uspoređene su s kartama anomalija dobivenim kao razlika modela EMM-a i WMM-a (engl. World Magnetic Model), koji su dobiveni iz mje- 182 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 renja satelitskim metodama. Razlike modela HGNRP anomalija i EMM-WMM anomalija najveće su u područjima velikih prostornih anomalija. Primjerice, u području Velebita i srednjeg Jadrana razlike anomalija za deklinaciju i inklinaciju kreću se do 30´, za totalni intenzitet do 100 nT. Na najvećem dijelu Hrvatske razlike anomalija kreću se za deklinaciju i inklinaciju od –5´ do 5´, a za totalni intenzitet do 100 nT. Razlike IGRF-11 anomalija i EMM-WMM anomalija u odnosu na HGNRP anomalije ukazuju na nužnost određivanja normalnog polja pomoću terestričkih mjerenja. 4. Zaključak Prikazane su vremenske promjene geomagnetskog, normalnog i anomalnog polja na točkama HGSM-a od 2004. do 2010. godine, te karte anomalija dobivene pomoću HGNRP-a i IGRF-11 modela za epohu 2009.5. U razmatranom razdoblju geomagnetski elementi pokazuju porast vrijednosti, osobito deklinacije i totalnog intenziteta, što se podudara s ponašanjem geomagnetskih elemenata na opservatorijima. Razlika HGNRP-a i IGRF-11 modela u identičnim epohama pokazuje međusobnu sličnost modela; za deklinaciju su najveće razlike 10´, za inklinaciju 8´, a za totalni intenzitet 77 nT. Srednje vrijednosti razlika između HGNRP-a i IGRF-11 modela ukazuju na postojanje odstupanja sustavnoga karaktera koji za deklinaciju iznosi od –6´ do –2´, za inklinaciju od 2´ do 5´, a za totalni intenzitet od 2 nT do 5 nT. Zbog nekonzistentnosti između rješenja HGNRP-a, gdje za računanje u različitim epohama nisu korištene iste točke, godišnje promjene HGNRP-a u različitim epohama nisu međusobno usporedive, osobito za razdoblje 2007.5–2008.5 i 2009.5–2010.5. Promatraju li se sve epohe, anomalije HGNRP-a i IGRF-11 na točkama HGSM-a ukazuju na postojanje anomalija deklinacije od –15´ do 10´, inklinacije od –6´ do 20´ i totalnog intenziteta od –150 do 120 nT. Najveće anomalije prisutne su na točkama LOSI, SINP, RACI i KRBP. Iako su im rasponi približno jednaki, srednje vrijednosti HGNRP anomalija na točkama HGSM-a u svim su razdobljima manjih iznosa od IGRF-11 anomalija. Stoga je za određivanje anomalija na području Hrvatske, prema izloženim rezultatima, primjerenije korištenje normalnog polja te ujedno prilikom računanja normalnog polja osobitu pozornost treba posvetiti rasporedu i broju točaka. U promatranom razdoblju godišnje promjene anomalija na točkama HGSM-a poprimaju vrlo male iznose (za D i I srednja vrijednost manja od 1´, a za F srednja vrijednost manja od 2 nT). Za detaljniju analizu promjena anomalija potreban je vremenski duži niz mjerenja. Prema izrađenim kartama anomalija, većina točaka HGSM-a smještene su u blizini velikih prostornih anomalija, stoga će za određivanje normalnog polja biti potrebno redefinirati do sada korišteni skup točaka. Valja spomenuti i mogućnost određivanja normalnog polja ASHA metodom (vidi npr. Kovács i dr. 2011), što se planira napraviti u nadolazećem razdoblju. Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 183 ZAHVALA. Autor se zahvaljuje Institutu za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane, Državnoj geodetskoj upravi i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske na financiranju projekata u sklopu kojih su izvedena istraživanja. Osim toga, zahvaljuje se i prof. dr. sc. Mariu Brkiću, s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na konstruktivnim i plodonosnim diskusijama i savjetima prilikom izrade rada. Literatura Brkić, M., Špoljarić, D., Markovinović, D. (2012a): Geomagnetska i GNSS izmjera vrha otočića Jabuka, Geodetski list, Vol. 65 (88), No. 3, 195–204. Brkić, M., Šugar, D., Pavasović, M., Vujić, E., Jungwirth, E. (2012b): Croatian Geomagnetic Field Maps for 2008.5 Epoch, Annals of Geophysics, 55, 6, 1061–1069, doi: 10.4401/ag-5395. Brkić, M., Jungwirth, E., Matika, D., Bačić, Ž. (2012c): Geomagnetska informacija i sigurnost, 3. konferencija Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa, Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Brkić, M., Varga, M., Poslončec-Petrić, V. (2013a): Geomagnetsko polje za epohu 2009.5, poglavlje u znanstvenoj knjizi „Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske 2004 – 2012, s kartama geomagnetskog polja za epohu 2009.5“, ur. M. Brkić, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb. Brkić, M., Markovinović, D., Jungwirth, E. (2013b): Model geomagnetske informacije za 2013. godinu, Kartografija i geoinformacije, Vol. 11, No. 18, 202–203. Csontos, A., Šugar, D., Brkić, M., Kovács, P., Hegymegi, L. (2012): How to control a temporary dIdD based observatory in the field?, Annals of Geophysics, Vol. 55, No. 6, 5th European Repeat Station (MagNetE) Workshop Rome, Italy 2011, doi: 10.4401/ag-5447. Jungwirth, E., Markovinović, D. (2013): O povijesti i obnovi geomagnetizma u Hrvatskoj, poglavlje u znanstvenoj knjizi „Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske 2004 – 2012, s kartama geomagnetskog polja za epohu 2009.5“, ur. M. Brkić, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb. Kovács, P., Vujić, E., Csontos, A., Brkić, M., Heilig, B., Koppán, A. (2011): Regional magnetic field model for Croatia and Hungary, Abstracts of the 6th Congress of Balkan Geophysical Society, Budapest, Hungary, 3–6 October 2011. Lanza, R., Meloni, A. (2006): The Earth’s Magnetism, An Introduction for Geologists, xi, Springer-Verlag, Berlin, Heidelberg, New York, doi: 10.1017/S0016756807003238, 278. Milsom, J. (2003): Field Geophysics, John Wiley & Sons Ltd. Narodne novine (2009): Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova, 87/09, Zagreb. Newitt, L. R., Barton, C. E., Bitterly, J. (1996): Guide For Magnetic Repeat Station Surveys, AGA, Boulder, USA. Vujić, E., Brkić, M., Bjelotomić, O. (2013): Redukcije izmjera, normalna polja i godišnje promjene 2004.–2012., poglavlje u znanstvenoj knjizi „Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske 2004–2012, s kartama geomagnetskog polja za epohu 2009.5“, ur. M. Brkić, Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb, 21–32. 184 Varga, M.: Geomagnetske anomalije na području Republike Hrvatske, Geod. list 2014, 3, 173–184 Mrežne adrese URL 1: International Geomagnetic Reference Model, http://www.ngdc.noaa.gov/IAGA/vmod/igrf.html, (25. 1. 2014.). URL 2: Enchanced Magnetic Model, http://www.ngdc.noaa.gov/, (20. 1. 2014.). Geomagnetic Anomalies over the Territory of the Republic of Croatia ABSTRACT. From 2004-2010 geomagnetic, normal and anomalous field on secular points for the declination, inclination and total intensity was presented. A comparison between the annual changes of reduced values of the geomagnetic field, normal field and IGRF-11 model was made. For the same period anomalies and annual changes of the anomalies of the geomagnetic field were calculated using normal field and IGRF-11 model. All variables were compared with values at observatories in the Croatian environment. Anomaly maps of the geomagnetic field for epoch 2009.5 were created. Keywords: Croatian Geomagnetic Repeat Station Network, Geomagnetic Normal Reference Field, geomagnetic anomaly, anomaly maps. Primljeno: 2014-03-20 Prihvaćeno: 2014-05-15 185 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 UDK 528.061:528.28 Pregledni znanstveni članak Točnost presjeka naprijed Miljenko LAPAINE, Željka TUTEK, Martina TRIPLAT HORVAT – Zagreb1 SAŽETAK. Dan je pregled određivanja točnosti položaja točke određene presijecanjem naprijed uz pretpostavku da su poznate i bez pogrešaka određene dvije točke u kojima su mjereni kutovi prema nepoznatoj točki. Procjena točnosti presijecanja naprijed može se naći u literaturi, no izvodi odgovarajućih formula katkad su pogrešni. U nekim slučajevima izvodi su korektni, ali izvedeni zaključci nisu. Nadalje, mogu se naći izvodi koji su korektni, ali nepotpuni. U ovome se radu ukazuje na uočene propuste u literaturi i upotpunjuje jedan od nepotpunih izvoda. Dolazi se do zaključka da se točka s najmanjom položajnom pogreškom ne nalazi na presjecištu međusobno okomitih pravaca. Ključne riječi: presjek naprijed, procjena točnosti, presjek meridijana u projekciji. 1. Uvod Bit presijecanja sastoji se u sljedećem: ako pretpostavimo da su zadane dvije točke A i B, i da su izmjereni kutovi i koje s dužinom AB zatvaraju pravci prema traženoj točki T, onda se točka T može odrediti presjekom pravaca AT i BT (slika 1). Nadalje, točka T može se odrediti presjekom opažanih pravaca i u slučaju kad se točke A i B međusobno ne dogledaju, ali su izmjereni kutovi i koje zatvaraju pravci prema traženoj točki T sa stranicama AC i BD, pretpostavljajući da su A, B, C i D poznate, odnosno već određene točke (slika 2). Poznato je da je pravac u ravnini određen tek onda ako su određene dvije točke toga pravca ili ako je određena jedna točka i kut koji taj pravac zatvara s nekim drugim već određenim pravcem. Pri presijecanju obično su pravci orijentirani – određeni točkom i kutom što ga zatvara paralela s pozitivnim smjerom koordinatne osi x i pravac. 1 prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: mlapaine@geof.hr, mr. sc. Željka Tutek, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: zeljkat@geof.hr, dr. sc. Martina Triplat Horvat, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: mthorvat@geof.hr. 186 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 Slika 1. Presjek naprijed. Slika 2. Presjek naprijed kad se točke A i B međusobno ne dogledaju. Formule po kojima se može odrediti položaj presjecišta pravaca mogu se naći u gotovo svakom udžbeniku niže, praktične ili inženjerske geodezije (npr. Kostić i Svečnikov 1932, Macarol 1968, Cvetković 1970, Mihailović 1981, Janković 1981). Manje pozornosti u literaturi posvećeno je procjeni točnosti tako dobivenog presjecišta. Neki od pristupa su pogrešni, a neki završavaju pogrešnim zaključcima. U ovome preglednom radu dat ćemo nekoliko izvoda izraza za točnost presjeka naprijed i komentirati ih, odnosno upotpuniti. 2. Točnost presijecanja (Mihailović, 1981, str. 10–12) Neka su zadane dvije točke A i B i dva pravca od kojih jedan prolazi točkom A i s paralelom s pozitivnim smjerom koordinatne osi x zatvara kut A , a drugi prolazi točkom B i s paralelom s pozitivnim smjerom koordinatne osi x zatvara kut B . U presjeku tih dvaju pravaca nalazi se točka T (slika 3). Ako je smjer pojedinog pravca određen s točnošću m , položajna pogreška M može se odrediti iz trokuta BTT ' (slika 4): M a a sin m m . sin sin Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 187 Slika 3. Točka T kao presjek pravaca koji prolaze točkama A i B (prema Mihailoviću, 1981, str. 11). Slika 4. M je položajna pogreška presijecanja (prema Mihailoviću, 1981, str. 11). 188 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 Mihailović (1981, str. 11) objašnjava da taj izvod nije sasvim korektan jer su smjerovi obaju pravaca podložni pogreškama, ali unatoč tome zaključuje kako ta formula omogućuje definiranje pravila: • ako je 90 , onda je Mmin am • ako je 30 , onda je M 2 Mmin • ako je 0 , onda je M . Mihailović to opisuje ovako: točka će biti najbolje određena ako se pravci sijeku pod kutom od 90° jer je onda položajna pogreška najmanja. Kad se pravci sijeku pod kutom od 30° onda je položajna pogreška dva puta veća. To je granična vrijednost položajne pogreške koja se može tolerirati. Dakle, zaključuje Mihailović, dva pravca ne smiju se sjeći pod kutom manjim od 30° ili većim od 150° (slika 5). Slika 5. Dopušteni smjerovi za presijecanje (prema Mihailoviću, 1981, str. 12). Začuđuje takav Mihailovićev zaključak za koji i sam autor navodi da proizlazi iz nekorektnog izvoda formule, tim više što se u istom udžbeniku (Mihailović 1981) na str. 268–272 mogu naći dva izvoda koji daju drukčiju formulu za procjenu položajne točnosti presjeka i, naravno, drukčiji zaključak. 3. Točnost presijecanja (Kostić i Svečnikov, 1932, str. 26–30) Pretpostavimo da su izmjereni kutovi i (slika 6) te da je dužina AB = c apsolutno točna po svojem položaju i duljini. Zbog pogrešaka m i m kutova i , dužina b imat će pogrešku mb , a zbog pogreške kuta točka T će odstupati za iznos bm . Ukupno linearno odstupanje M točke T možemo izraziti kao duljinu hipotenuze pravokutnog trokuta s katetama mb i bm , tj. M 2 mb2 b2 m2 (1) Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 189 Slika 6. Odstupanje presjeka pravaca zbog pogrešaka u mjerenim podacima (prema Kostiću i Svečnikovu, 1932). Da bismo odredili srednju pogrešku mb postupit ćemo na sljedeći način. Prema sinusnom poučku odredit ćemo stranicu b iz trokuta ATB uzimajući kut kao dopunu kutova i do 180°, tj. 180 ( ) . Prema tome moramo kut smatrati funkcijom mjerenih kutova i . Budući da je b c sin sin( ) (2) a u logaritamskom obliku log b log c log sin log sin( ) (3) log b log c F , (4) F F ( , ) log sin log sin( ) , (5) ili gdje je 190 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 na temelju poznate formule imamo: mb2 b2 F 2 2 F 2 2 m m . c2 mc2 (6) Po pretpostavci je mc 0 , a parcijalne su derivacije F cot( ) , F cos cos( ) cot cot( ) sin sin( ) cos sin( ) sin cos( ) sin . sin sin( ) sin sin( ) (7) Uvrstimo li parcijalne derivacije (7) u (6), dobit ćemo 2 2 sin cot 2 ( )m2 m . 2 sin sin( ) b mb2 Odatle je (8) 2 2 sin mb2 b2 cot 2 ( )m2 m sin sin( ) 2 2 2 sin 2 sin 2 c cot ( )m m sin( ) sin sin( ) c2 sin 2 cos 2 ( )m2 sin 2 m2 . sin ( ) 4 (9) Prema tome M 2 mb2 b2 m2 2 c2 sin 2 cos 2 ( )m2 sin 2 m2 c2 sin m2 2 sin ( ) sin ( ) 4 c2 sin 2 m2 sin 2 m2 , sin 4 ( ) odnosno Mc sin 2 m2 sin 2 m2 sin 2 . Ako u izraz (10) stavimo c sin sin b, c a i sin( ) sin sin( ) sin( ) (10) Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 191 imamo konačno M2 b2 a2 2 m m2 . sin 2 sin 2 (11) Iz tog se izraza jasno vidi, kažu Kostić i Svečnikov (1932, str. 30): 1) da se pogreška M smanjuje ako se smanjuju duljine stranica, odnosno pravaca b i a, pod pretpostavkom da pogreške m i m ostaju iste 2) pogreška M imat će najmanju vrijednost (ako ovisi o kutu ) kad sin ima najveću, a to će biti kad je = 90° 3) da bi linearna pogreška M u različitim redovima trigonometrijske mreže ostala ista (što se obično i traži) mora se točnost mjerenja kutova povećavati s duljinama stranica, tj. ako su stranice dulje moraju se s većom točnošću mjeriti kutovi, odnosno pravci. Međutim, to što se Kostiću i Svečnikovu učinilo da se jasno vidi nije sasvim točno i može se krivo interpretirati. Naime, u izrazu za pogrešku M pojavljuju se stranice a i b koje također ovise o kutu . Drugim riječima, iako je izvod izraza (11) ispravan, u njemu nije moguće a i b smatrati konstantama pa je zaključak Kostića i Svečnikova da će M imati najmanju vrijednost kad sin ima najveću, a to će biti kad je = 90°, netočan. 4. Točnost presijecanja (Čubranić, 1954, str. 118–131) U poglavlju o uvrštenim mrežama Čubranić (1954) objašnjava metode presijecanja pravaca i slikom ilustrira položajnu pogrešku (slika 7). Slika 7. Položajna pogreška presijecanja (Čubranić, 1954, str. 122). 192 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 S točaka A i B određuju se točke I, II i III presjekom pravaca. Uz istu pogrešku m mjerenih pravaca možemo očekivati pogreške u položaju traženih točaka u veličinama 12, 34 i 56. Očito je da je položaj točke III kao i točke I dosta nesiguran (kod točke I na relativno kratku dužinu IA i IB dobivamo razmjerno veliku pogrešku). Pogreške mjerenja najmanje će se očitovati u položaju točke II. Zatim se Čubranić poziva na “Geodeziju” Kostića i Svečnikova, gdje je na str. 28–30 izvedena najpovoljnija veličina kuta presjeka i gdje je dobiveno da je najpovoljniji kut presjeka 90°. Dakle, Čubranić (1954, str. 122) nekritički preuzima zaključak Kostića i Svečnikova (1932), koji je pogrešan, kao što smo objasnili u prethodnom poglavlju. 5. Točnost presijecanja (Mihailović, 1981, str. 268–272) Slika 8. Presjek naprijed (prema Mihailoviću, 1981, str. 268). Na slici 8 jasno se vidi da se koordinate točke T mogu izračunati po ovim formulama: c ccot xT , yT xT cot . (12) cot cot cot cot Pretpostavimo li da su koordinate točaka A i B bespogrešne, točnost određivanja položaja točke T ovisit će o točnosti kutova i . Kvadrati srednjih pogrešaka mx i my koordinata točke T bit će: x 2 x 2 y 2 y 2 2 2 2 2 2 T T T T m m m , my m m , 2 x gdje su xT 1 sin 2 c c (cot cot)2 sin 2 sin 2 (13) 193 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 xT c 1 sin 2 c (cot cot)2 sin 2 sin 2 yT 1 sin cos ccot c (cot cot)2 sin 2 sin 2 yT 1 sin cos ccot c , (cot cot)2 sin 2 sin 2 (14) jer je cot cot sin( ) sin , sin sin sin sin a označili smo 180 ( ) . Primjećujemo da je Mihailović (1981, str. 269) ispustio predznak – u trećoj formuli u (14), međutim to ne utječe na daljnji izvod jer se pri kvadriranju utjecaj tog predznaka izgubi. Uvrstimo li (14) u (13), dobit ćemo 2 x m c 2 y m c 2 2 sin 4 m2 sin 4 m2 sin 4 , sin 2 cos 2 m2 sin 2 cos 2 m2 sin 4 , (15) , (16) i odatle M 2 mx2 m2y c2 sin 2 m2 sin 2 m2 sin 4 odnosno sin 2 m2 sin 2 m2 Mc sin 2 . (17) Do iste su formule došli Kostić i Svečnikov (1932) na drugi način (vidi poglavlje 3 u ovome radu). Pretpostavimo li nadalje da je m m (18) dobit ćemo M c sin 2 sin 2 sin m . (19) 194 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 Nadalje, ako je (20) onda je 90 2 pa se izraz (19) može napisati u obliku 2 Mc 2 m . sin 2 cos (21) Da bismo odredili kut za koji je vrijednost funkcije M M( ), (0,180) najmanja, odredimo derivaciju funkcije M i izjednačimo je s nulom: dM 0 . d Posljednji izraz ekvivalentan je jednadžbi sin sin 4 cos cos 0 2 2 (22) čije rješenje za kut (0,180) glasi tan 2 , 2 (23) tj. 10928 ' , 3516 ' . Mihailović (1981) na temelju prikazanoga izvoda zaključuje da će srednja pogreška M biti najmanja, odnosno točnost određivanja točaka najveća kad se pravci sijeku pod kutom 10928 ' . Zanimljivo je da se, doduše bez izvoda i dokaza, može naći vrijednost kuta 109 u priručniku i udžbeniku Hartnera, Wastlera i Doležala izdanom prije više od sto godina (Hartner i dr. 1910). U kratkom objašnjenju uz tu vrijednost kuta stoji da je taj rezultat dobiven primjenom stroge teorije. U prethodnom izvodu mogu se uočiti dva nedostatka. Prvo se postavlja pitanje zbog čega je dovoljno tražiti minimum funkcije M za . Funkcija M M( , ) je simetrična, no to nije dovoljan razlog da bi se njezine ekstremne vrijednosti postigle za . Drugo je pitanje dovoljnosti uvjeta postavljenog na prvu derivaciju, odnosno na temelju čega se samo iz prve derivacije funkcije može zaključiti da je riječ o minimumu, a ne možda o maksimumu. U nastavku ćemo odgovoriti na oba postavljena pitanja. Najprije uočimo da je riječ o funkciji (19) koju zapisujemo ovako kako bismo naglasili da je riječ o funkciji dviju varijabli: M M( , ) c sin 2 sin 2 sin 2 ( ) m . (24) Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 195 Uočimo da ta funkcija nije definirana za sin( ) 0 . Da bismo malo pojednostavnili računanje uočimo najprije da umjesto istraživanja ekstrema funkcije M možemo istraživati ekstreme funkcije M2. Naime, budući da je M 2 M 2M M 2 M 0 0 jer M 0 ne dolazi u obzir. Analogno zaključiva nje vrijedi za parcijalnu derivaciju po . Dakle, imamo redom to će biti M 2 M 2 ( , ) c2 sin 2 sin 2 2 m sin 4 ( ) (25) c2 m2 M 2 2 2 sin 2 sin( ) 4(sin sin )cos( ) 0 sin 5 ( ) (26) c2 m2 M 2 2 2 sin 2 sin( ) 4(sin sin )cos( ) 0 . sin 5 ( ) (27) Oduzmemo li (27) od (26), dobit ćemo jednadžbu c2 m2 sin 4 ( ) (sin 2 sin 2 ) 0 i dalje cos( )sin( ) 0 . (28) Razlikujemo dva slučaja: a) cos( ) 0 Tada je sin( ) 1 ili sin( ) 1 pa iz (26) ili (27) slijedi da mora biti sin 2 0 i sin 2 0 , što pri presijecanju naprijed nema smisla. b) sin( ) 0 Tada je ili se ta dva kuta razlikuju za višekratnik ispruženoga kuta. Ta druga teorijska mogućnost nema smisla pri presijecanju naprijed. Prema tome stacionarna točka funkcije M2 ima svojstvo . (29) Uzevši u obzir (29), obje jednadžbe (26) i (27) su međusobno jednake i nakon manjeg sređivanja slijedi da je sin 2 (3 sin 2 1) 0 . (30) Rješenje 0 ili višekratnik ispruženoga kuta pri presijecanju naprijed nema smisla. Preostaje rješenje 3 sin . (31) 3 196 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 Za kut (0,180) je sin 0 pa nalazimo za sva tri kuta u trokutu: sin sin 3 2 2 , sin sin( ) sin 2 3 3 (32) 3516 ' , 10928 ' . (33) Dobiveni je rezultat u skladu s onim iz izraza (23). U stacionarnoj točki je M2 27 2 2 c m , 32 (34) odnosno M 3 3 4 2 cm . (35) Ostaje još pitanje na koje treba odgovoriti: ima li u izračunanoj stacionarnoj točki funkcija M zaista minimum? Budući da je riječ o funkciji dviju varijabli M 2 M 2 ( , ) , potrebno je odrediti druge parcijalne derivacije i njihove vrijednosti u stacionarnoj točki. Deriviranjem i sređivanjem može se dobiti: 2 M 2 2 3 4 sin 2 ( ) c2 m2 cos 2 2 M 2 sin 2 ( ) 2 sin 4 ( ) (36) 2 2 3 4 sin 2 ( ) c2 m2 cos 2 2 M 2 sin 2 ( ) sin 4 ( ) 2 (37) 2 M 2 2 M 2 4 M2 2 . 2 3 4 sin ( ) sin ( ) (38) Ako u (36), (37) i (38) uvrstimo vrijednosti koje odgovaraju stacionarnoj točki (32) ili (33) i (34), dobit ćemo 2 M 2 2 M 2 189 2 2 c m 64 2 2 2 M 2 2 M 2 135 2 2 c m . 64 2 M 2 2 M 2 2 M 2 2 M 2 2 M 2 0 i 0 , možemo zaključiti da je u 2 2 2 stacionarnoj točki zaista minimum funkcije M, tj. možemo napisati Budući da je Mmin 3 3 4 2 cm 0,91856 cm . (39) Za 45 , 90 M cm Mmin . (40) 197 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 6. Točnost presijecanja (Čebotarev i dr., 1962, str. 313–315) Kad se mjere kutovi u dvije čvrste točke, tada imamo dvije jednadžbe pogrešaka (Čebotarev i dr. 1962): a1 dx b1 dy l1 v1 a2 dx b2 dy l2 v2 , (41) gdje su a1 sin TA b , b1 cos TA b , a2 sin TB a , b2 cos TB a , (42) TA , TB ... odgovarajući smjerni kutovi a, b ... stranice trokuta ABT. Sastavimo sustav normalnih jednadžbi aa dx ab dy al 0 ab dx bb dy bl 0 . Pri tome je 2 2 2 2 aa a1 a2 , ab a1 b1 a2 b2 , bb b1 b2 . Težine nepoznanica određuju se po formulama 2 2 D D aa bb ab a1 b2 a2 b1 . Py , Px , D aa bb (43) Uvrstimo li odgovarajuće vrijednosti (42) u (43), možemo dobiti aa sin 2 TA b2 sin 2 TB a2 bb , cos 2 TA b2 cos 2 TB a2 . (44) Čebotarev i dr. (1962) imaju pogrešnu formulu za aa , no to je pogreška koja se lako može uočiti i popraviti, kao što smo to učinili u (44). Nadalje, D sin 2 TA TB a 2 b2 , (45) no budući da je TA TB , to je D sin 2 . a 2 b2 (46) 198 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 Prema tome imamo a2 cos 2 TB b2 cos 2 TB a2 sin 2 TB b2 sin 2 TB 1 1 , . Px Py sin 2 sin 2 (47) Ako je m srednja kvadratna pogreška mjerenja kuta, tada je mx i prema tome 1 1 m , my m Px Py 1 1 2 M 2 mx2 m2y P P m , x y (48) gdje je M srednja kvadratna pogreška položaja točke T koja se određuje. Uvrstivši u (48) vrijednosti recipročnih težina koordinata, nakon nekoliko transformacija možemo dobiti M sin 2 sin 2 a 2 b2 m c m , sin sin 2 (49) što je poznata formula iz prethodnih poglavlja. Iz te formule slijedi da je uz zadanu točnost mjerenja kutova točka presjeka to točnija što je kut presjeka bliži 90°, zaključuju Čebotarev i dr. (1962). Međutim, dodaju isti autori, uz konstantnu vrijednost kuta kutovi i mogu se mijenjati u većim granicama. Istražimo sljedeći izraz y sin 2 sin 2 . Budući da je 180 y sin 2 sin 2 ( ) . Imamo dy 2 sin cos 2 sin( )cos( ) 0 d i sin 2 sin 2( ) 0 , odnosno sin 2 sin 2 0 i odatle . Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 199 Prema tome, uz zadanu vrijednost veličine kuta najpovoljniji presjek bit će onda kad je tražena točka jednako udaljena od zadanih točaka. U poglavlju o točnosti računanja elemenata trokuta Čebotarev i dr. (1962, str. 576–577) zaključuju da formula (49) u posebnom slučaju kad je poprima oblik sin Mc 2 m (50) sin 2 2 te se uz takvu pretpostavku postavlja pitanje: za koju vrijednost kuta će veličina M biti najmanja? Riječ je o minimumu funkcije y sin . sin 2 2 (51) Imamo dy cos sin 2 2 4 sin 2 cos 2 sin 0 . d sin 4 2 (52) Budući da kut ne može poprimiti vrijednosti 0° ili 90°, to se pitanje rješava jednadžbom cos sin 2 4 cos 2 sin 0 . (53) Nakon manjih transformacija jednadžba (53) prelazi u 2 3 cos 2 0 (54) i odatle cos 2 , 3 čemu odgovara 3516 ' . Odatle slijedi 10928 ' . To su vrijednosti poznate iz poglavlja 5 u ovome radu. Dakle, kad je kut presjeka 109°28’, srednja pogreška položaja tražene točke je najmanja. Međutim, u poglavlju o presjecima Čebotarev i dr. (1962, str. 606–607) ponovno se vraćaju na jednostavan presjek naprijed i formulu (vidi izraz (49) u ovome radu): M a 2 b2 m . sin (55) Stavimo li u formulu (55) a b s , imat ćemo za jednakokračni trokut M 2 s m . sin Iz te formule slijedi da je relativna pogreška položaja točke najmanja M min s (56) 200 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 onda kad je 90 , a to znači za 45 . Prema tome, presjek pod pravim kutom je najpogodniji u smislu relativne točnosti rezultata, zaključuju Čebotarev i dr. (1962). To pak znači da je za kutove između 45° i 35°16’ presjek naprijed općenito najpovoljniji. Povećavanjem ili smanjivanjem kuta u odnosu na pravi kut smanjuje se nazivnik u formuli (56). U skladu s tim M se povećava, najprije polako, a zatim sve više i više. Međutim, navedeni zaključak Čebotareva i dr. nije ispravan jer se temelji na formuli (56) u kojoj veličina s nije ni konstantna ni bespogrešna, već je funkcija mjerenih kutova i . 7. Primjer Pri istraživanju kartografske projekcije u kojoj je izrađena Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico Ch. Mairea i J. R. Boškovića, objavljena uz njihovu monografiju (Maire i Boscovich 1755), trebalo je odrediti točku u kojoj se sijeku meridijani nacrtani na karti. Uzmimo najzapadniji meridijan nacrtan na karti i njemu simetričan u odnosnu na srednji meridijan. Dvije najjužnije točke na tim meridijanima neka određuju osnovicu c čija duljina iznosi 600 mm. Kutovi između tih meridijana i osnovice iznose približno = = 89°05’. Pretpostavimo li da je m m 4 ' , srednja pogreška položaja presjecišta tih dvaju meridijana bit će M 964,5 mm. Uzmemo li dva meridijana nacrtana na karti koji su najbliži srednjem meridijanu, dvije najjužnije točke na tim meridijanima definirat će c čija duljina iznosi 150 mm. Kutovi između tih meridijana i osnovice iznose = = 89°46’. Pretpostavimo li ponovno da je m m 4 ' , srednja pogreška položaja presjecišta tih dvaju meridijana bit će M 3721 mm. 8. Zaključak U ovome radu istraženo je nekoliko pristupa procjeni položajne točnosti određivanja točke metodom presijecanja naprijed. Uočeno je da se u literaturi mogu naći odgovarajuće formule, no njihovi izvodi su katkad pogrešni, a ako su izvodi korektni, tada izvedeni zaključci katkad nisu takvi. Nadalje, mogu se naći izvodi koji su korektni, ali nepotpuni. U ovome je radu ukazano na uočene propuste u literaturi i upotpunjen je jedan od nepotpunih izvoda. Za razliku od uobičajenih, ali ne provjerenih mišljenja, dolazi se do zaključka da se optimalan položaj točke određene presijecanjem naprijed ne nalazi na presjecištu međusobno okomitih pravaca. U svim prethodno opisanim izvodima pretpostavlja se da je duljina zadane stranice po položaju i duljini bespogrešna. Međutim, to ne mora uvijek biti tako pa bi u tom smislu trebalo razmotriti odgovarajuću literaturu (npr. Cvetković 1970, Janković 1981 i dr.). Također, bilo bi zanimljivo istražiti: • raspodjelu točnosti položaja točke određene presijecanjem naprijed Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 201 • odgovarajuće relacije za procjenu točnosti položaja točke određene presijecanjem naprijed koje je određeno pravcima koji nisu zadani jednom točkom i kutom, nego dvjema točkama • vezu između procjene točnosti položaja točke određene presijecanjem naprijed i određene lučnim presjekom. ZAHVALA. Autori zahvaljuju prof. dr. sc. Miljenku Solariću, prof. dr. sc. Zdravku Kapoviću, prof. dr. sc. Gorani Novaković, prof. dr. sc. Đuri Barkoviću i doc. dr. sc. Mladenu Zrinjskome s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Branku Meštriću, voditelju knjižnice Hrvatskoga šumarskog društva, na vrijednim diskusijama i pomoći oko literature. Literatura Cvetković, Č. (1970): Primena geodezije u inženjerstvu, Građevinska knjiga, Beograd. Čebotarev, A. S., Selihanovič, V. G., Sokolov, M. N. (1962): Geodezija, čast vtoraja, Izdateljstvo geodezičeskoj literatury, Moskva. Čubranić, N. (1954): Viša geodezija, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, str. 118–131. Hartner, F., Wastler, J., Doležal, E. (1910): Hand– und Lehrbuch der Niederen Geodäsie, I. Band, 1. Hälfte, Zehnte Auflage, Verlag W. Seidel & Sohn, Wien. Janković, M. (1981): Inženjerska geodezija II, 2., dopunjeno izdanje, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. Kostić, A. L., Svečnikov, N. S. (1932): Geodezija, Trigonometrijska, poligona i linijska mreža, Beograd, str. 26–30. Macarol, S. (1968): Praktična geodezija, 2. izdanje, Tehnička knjiga, Zagreb. Maire, Ch., Boscovich, R. J. (1755): De litteraria expeditione per pontificiam ditionem ad dimetiendos duos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, Typographio Palladis, Romae. Mihailović, K. (1981): Geodezija II, I deo, Građevinska knjiga, Beograd, str. 10–12, 268–272. 202 Lapaine, M. i dr.: Točnost presjeka naprijed, Geod. list 2014, 3, 185–202 Accuracy of Forward Intersection ABSTRACT. An overview is given of determining position of a point determined by forward intersection on the condition that two given points in which angles are measure toward an unknown point are known and error-free. Accuracy estimation of forward intersection can be found in references, but derivations of corresponding formulas are sometimes erroneous. In some cases, derivations are correct, but conclusions are not. Furthermore, there are some correct but incomplete derived formulas. This paper emphasizes observed shortcomings and completes one of the incomplete derivations. The conclusion is that the optimal position of a point determined by forward intersection is not at an intersection of perpendicular straight lines. Keywords: forward intersection, accuracy estimation, intersection of the meridians in the projection. Primljeno: 2014-04-17 Prihvaćeno: 2014-08-25 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 203 UDK 651.4:347.235:528.44:004.3/4 Izlaganje sa znanstvenog i stručnog skupa Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju imovinskopravnih odnosa za potrebe elektroničke komunikacijske infrastrukture* Dražen SALOPEK – Zagreb1, Franjo AMBROŠ – Osijek2 SAŽETAK. Hrvatski Telekom d. d. jedna je od trideset i šest telekomunikacijskih kompanija u Hrvatskoj. U pretežnom je vlasništvu društva Deutsche Telekom AG. Pruža usluge na cijelom području Hrvatske u fiksnoj i mobilnoj mreži. Djelatnost koju obavlja, sukladno članku 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama, od interesa je za Republiku Hrvatsku. Kontrolu te djelatnosti u Hrvatskoj obavlja Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Problem telekomunikacija prepoznat je u državi i odmah nakon Domovinskog rata započela je ubrzana izgradnja i modernizacija sustava. Elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena je na parcelama u vlasništvu različitih privatnih i pravnih subjekata. Uređenje imovinskopravnih odnosa počelo je tijekom izrade projektne dokumentacije i nastavilo se tijekom izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture. Nesređene javne evidencije i tadašnja regulativa bile su poticaj da se taj problem riješi u potpunosti. U Hrvatskom Telekomu d. d. donesena je poslovna odluka da se riješe imovinskopravni odnosi s vlasnicima koje pravni prednici (PTT, HPT) nisu uredili. Analizom poslovne dokumentacije uočen je znatan broj obostrano potpisanih ugovora o služnosti koji nisu provedeni u zemljišnoj knjizi. Kompanija je provela i istraživanje upisanih služnosti u zemljišnoj knjizi. U radu pokušavamo prikazati napor koji kompanija ulaže u rješavanju tog problema. Ključne riječi: imovinskopravno uređenje, elektronička komunikacijska infrastruktura, katastar vodova, zemljišna knjiga. 1. Uvod Saniranje dosadašnjeg stanja društvenog vlasništva u području nekretnina na kojima je izgrađena infrastruktura podrazumijeva usklađenje svih upisanih prava u katastru i gruntovnici sa stvarnim stanjem. Iza nas je dugo razdoblje u kojem se * Međunarodni simpozij o inženjerskoj geodeziji, Slavonski Brod, Croatia, 29–30. svibnja 2012. Dražen Salopek, dipl. ing. el., Hrvatski Telekom d. d., Savska cesta 32, HR-10000 Zagreb, Croatia, e-mail: drazen.salopek@t.ht.hr, 2 mr. sc. Franjo Ambroš, dipl. ing. geod., GEOprem d.o.o. Osijek, Trg Lava Mirskog 1, HR-31000 Osijek, Croatia, e-mail: franjo.ambros@geoprem.hr. 1 204 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 stanje imovinskopravnih odnosa na koridorima sustavno zanemarivalo. Korištenje postojeće infrastrukture apsolviranjem zatečenih prava pomalo postaje upitno. Budući da je za razvoj određenog područja potrebna tehnološka modernizacija i nova izgradnja infrastrukture, nužno je razmotriti imovinskopravno stanje na koridorima, kako bismo osigurali pretpostavke za ubrzano investiranje u to područje. Sredstva za modernizaciju i razvoj Europska unija planira putem svojih fondova iz kojih se znatnim bespovratnim iznosima financira infrastruktura, posebno u ruralnim područjima. Procedure korištenja tih fondova nalažu da se investicije provode sukladno zakonima. Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) predstavlja „žilu kucavicu“ za gospodarstvo. Upravo ona ima najveću dinamiku tehnološkog razvoja. Nažalost, i ta infrastruktura ima gotovo iste probleme čiji je temeljni uzrok neusklađenost javnih evidencija s faktičnim stanjem u infrastrukturnim koridorima. Vlada je potkraj prošle godine donijela dokumente „Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine“ i „Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013.“ (Narodne novine 2011d), koji je bio povodom da se taj problem posebno istakne te inicira aktivnost na otklanjanju prepreka za investiranje u infrastrukturu u Hrvatskoj. Hrvatski Telekom d. d. započeo je sustavno imovinskopravno uređenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture na području cijele države. Tomu je prethodilo geodetsko snimanje za potrebe katastra vodova koje kompanija sustavno provodi od donošenja Zakona o katastru vodova (Narodne novine 1973) te digitalizacija katastarskih planova koju je provela Državna geodetska uprava. Uz pomoć katastra vodova te digitalizacijom zemljišnih knjiga i pisanog dijela katastarskog operata uspostavljene su informatičke veze različitih baza podataka koje su omogućile detekciju vlasnika nekretnine te dužine i površine zauzetosti neke nekretnine elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom. 2. Katastar vodova Pravilnik o metodama i načinu rada pri premjeru podzemnih instalacija i objekata (Službeni list SFRJ 1969) prvi je službeni dokument kojim se evidentiranje položaja u prostoru promovira kao „geodetski posao“. Nakon prvobitnog iskustva proizašli su zakoni, koje je svaka republika bivše SFRJ donijela za sebe. Hrvatska je prva od svih republika i autonomnih pokrajina donijela Zakon o katastru vodova. U to vrijeme u Hrvatskoj je postojalo trinaest poduzeća koja su bila teritorijalno ustrojena. Visok stupanj autonomije svakog poduzeća rezultirao je različitom praksom u primjeni zakona. U objedinjenu kompaniju, nakon osamostaljenja, ušli smo s različitim stupnjem evidencije o vodovima. Izjednačavanje stanja evidencije provodi se već više od dvadeset godina. Danas je ona na približno istom stupnju gotovosti na cijelom području Hrvatske. Moramo naglasiti da i danas kompanija provodi evidentiranje svojih vodova, sukladno zakonu, i na taj način sanira propuste iz prošlosti. Evidentiranje novih vodova u prostoru provodi se sukladno Pravilniku o katastru vodova (Narodne novine 2008). Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 205 3. Od tehničke do pravne evidencije U prošlosti je telekomunikacijska djelatnost bila monopol države. Razvijala se u više segmenata. Tako osim javnih telekomunikacija imamo i funkcionalne sustave veza, od kojih su najvažniji željeznica, elektroprivreda, vodoprivreda, vojska te veća poduzeća. U bivšoj Jugoslaviji bilo je više od dvije tisuće imatelja funkcionalnih sustava veza. Svi su funkcionalni sustavi veza imali priključne točke na javne telekomunikacije. To je posebno važno za sustav veza vojske, koja je zbog veza s javnom mrežom proglasila tajnost javnih telekomunikacija, što je u početnoj fazi primjene Zakona o katastru vodova izazvalo dosta nedoumica u smislu smiju li telekomunikacijski vodovi biti predmet javne evidencije. Rješenje je pronađeno u odvajanju eksploatacijskih podataka od prostornih podataka. Utjecaj razvijenosti telekomunikacijskih usluga na nekom području u uskoj je korelaciji s prosperitetom okolice. To su brzo uočili i građani koristeći se blagodatima međusobnoga komuniciranja te su bili spremni uložiti znatna sredstva u svoj telekomunikacijski priključak. Razvoj telekomunikacija zahtijevao je i prostorne resurse koji su bili u društvenom ili privatnom vlasništvu. U to vrijeme privatni posjed bio je na oko 70% područja države. Zbog osobnog interesa i solidarnosti sa zajednicom građani su dopuštali korištenje svojih nekretnina za razvoj telekomunikacija. Obično se suglasnost davala kolektivno na skupovima, ili su se davale pisane izjave koje su imale radni karakter kako bi se u slučaju osporavanja privole ipak moglo dokazati da je vlasnik dopustio korištenje svoje nekretnine. Potreba za arhiviranjem izjava prestala je okončanjem izgradnje. Sljedeća faza uređenja imovinskopravnih odnosa nastupila je promjenom društveno-političkog sustava nakon osamostaljenja Hrvatske. Privatno vlasništvo dolazi u prvi plan, što je formalizirano 1996. godine Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 1996a). Uredi zaduženi za izdavanje građevinskih dozvola više ne dopuštaju izgradnju bez ugovora s vlasnikom. Zbog važnosti telekomunikacija za obranu države, značajna je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena samo na usmeni pristanak vlasnika ili bez pristanka ako vlasnik nije bio dostupan. Neusklađenost stvarnog stanja, katastra i zemljišne knjige bili su alibi da se taj problem odgodi za „neka bolja vremena“. U područjima u kojima je bilo mogućnosti da se suglasnost vlasnika u obliku ugovora o služnosti formalizira, ti su ugovori uknjiženi u zemljišnoj knjizi (slike 2 i 3). Smatramo da je njihov pravni status neupitan. Postoje područja na kojima je taj posao obavljen polovično. Sklopljeni su ugovori, ali nije podnesen prijedlog za uknjižbu. Dio ugovora u kojima je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na javnom dobru nije mogao biti uknjižen zbog tada važećih zakonskih odredbi. Hrvatski Telekom d. d. u posjedu je takvih ugovora i oni dokazuju da je kompanija težila javnim evidencijama pravno urediti svoju djelatnost (slika 1). 206 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 Slika 1. Ugovor. Slika 2. Uknjižba – ZK izvadak s upisanom služnosti. Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 207 Slika 3. Pregled parcela na katastarskom planu za koje je uknjižba provedena. 4. Reguliranje imovinskopravnih odnosa s vlasnikom Slijedi komentar nekih zakona koji su osnova za konačno uređenje imovinskopravnih odnosa. 4.1. Zakon o izvlaštenju Korištenje nekretnina za potrebe izgradnje infrastrukture može se ostvariti uz suglasnost vlasnika ili bez njegove volje, sukladno Zakonu o izvlaštenju (Narodne novine 1994). Zakon razlikuje potpuno i nepotpuno izvlaštenje. Za vodove se primjenjuje postupak nepotpunog izvlaštenja, rezultat je upis služnosti (vlasnik zadržava vlasništvo, ali mu se ograničavaju prava na nekretnini). Kako se stvarna i zakonska prava na zemljištu, sukladno članku 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 1996b), upisuju u zemljišnu knjigu tek na temelju pisanog dokumenta (ugovor s vlasnikom čiji je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili pravomoćno rješenje o izvlaštenju), potrebno je provesti sve formalne i zakonske procedure. Kumulativni uvjeti za provođenje postupka prema Zakonu o izvlaštenju: 1. mora postojati opći interes RH – Zakon ili Odluka vlade 2. mora postojati pokušaj nagodbe 208 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 3. mora postojati pravomoćna lokacijska dozvola 4. mora postojati procjena sudskog vještaka (umanjenje tržišne vrijednosti zemljišta) 5. mora postojati dokaz da su deponirana sredstva za provođenje izvlaštenja. Nakon provedenog postupka, zainteresirana stranka podnosi prijedlog za uknjižbu. 4.2. Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina U srpnju 2011. godine stupio je na snagu Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine 2011a), temeljem kojeg „osobe javnog prava“ stječu stvarna prava temeljem ugovora, bez naknade, odnosno međusobnog plaćanja. Zbog značaja ovog Zakona u pojednostavnjenju procedura navodimo prva tri članka. Članak 1. (1) Ovim se Zakonom, u cilju osiguravanja pretpostavki za učinkovitije provođenje projekata vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, radi uspješnijeg sudjelovanja u Kohezijskoj politici Europske unije i u korištenju sredstava iz fondova Europske unije, uređuje rješavanje imovinskopravnih odnosa i oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i vlasništvu jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. (2) Ovim se Zakonom uređuje i rješavanje imovinskopravnih odnosa i oslobođenje od plaćanja naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja, na zemljištu kojega je vlasnik ili kojim upravlja pravna osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravna osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska te na zemljištu kojega je vlasnik pravna osoba u vlasništvu ili čiji je osnivač, odnosno čiji su osnivači jedinice lokalne, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave. Članak 2. Ovaj se Zakon primjenjuje na međusobne imovinskopravne odnose i pitanje naknada za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti i prava građenja osoba javnog prava iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona, kada se ta prava stječu radi izgradnje infrastrukturnih građevina. Članak 3. (1) Infrastrukturne građevine, u smislu ovoga Zakona, jesu građevine prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, za čiju izgradnju je utvrđen interes Republike Hrvatske prema Zakonu o izvlaštenju ili prema posebnom zakonu, kao što su ceste, vodne građevine, komunalni objekti, željeznička infrastruktura i slično. Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 209 (2) Osoba javnog prava, u smislu ovoga Zakona, jest Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona. Nažalost zakon se ne odnosi na Hrvatski Telekom d. d. 4.3. Zakon o elektroničkim komunikacijama i Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta Zakonom o elektroničkim komunikacijama uvodi se u naš pravni sustav 2008. godine Pravo puta kao institut reguliranja imovinskopravnih odnosa za linijsku elektroničku infrastrukturu i drugu povezanu opremu. Ovo pravo odnosi se samo na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Procedure oko primjene tog prava pobliže su opisane u Pravilniku o potvrdi i naknadi za pravo puta (Narodne novine 2011e). Manjkavost tog propisa proizlazi iz propusta da se to pravo publicira (uknjiži) u zemljišnoj knjizi. Naime, da je u temeljnom Zakonu o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine 1988) navedeno da se to pravo uknjižuje, stekli bi se uvjeti za uknjižbu, sukladno članku 3. Zakona o zemljišnim knjigama. Osim toga, izrada elaborata za pravo puta vrlo je kompleksna i iziskuje velik broj dokumenata i opsežan stručni rad. 4.4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Još jedno pravo u korist elektroničke komunikacijske infrastrukture doneseno je 2008. godine. Kako se ne može dobiti 100%-tna suglasnost vlasnika u višestambenim zgradama za montažu elektroničke komunikacijske infrastrukture, ti su poslovi svrstani u redovite poslove zgrade, za što je potrebna 51%-tna suglasnost vlasnika. U Zakonu o vlasništvu i dugim stvarnim pravima (Narodne novine 1996a), dopune (Narodne novine 2008) navodi se kako slijedi. Poslovi redovite uprave Članak 86. Poslovi redovite uprave cijelom nekretninom su osobito: – redovito održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevne promjene nužne radi održavanja, – stvaranje primjerene zajedničke pričuve za predvidive buduće troškove, – uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni pričuvom, a potrebni su za obavljanje poslova urednoga održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine, – primjereno osiguranje nekretnine, – imenovanje i opoziv zajedničkoga upravitelja, 210 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 – određivanje i promjene kućnog reda, – iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine glede kojih nije uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela, s tim da je dopušteno otkazati najam mjesta u zajedničkoj garaži ili zajedničkom parkiralištu čim nastane potreba bilo kojega suvlasnika za tim mjestom, a uz rok od tri mjeseca, pa makar bilo i što drugo ugovoreno ili zakonom određeno. – iznajmljivanje i davanje u zakup zajedničkih dijelova zgrade, odnosno zasnivanje drugih pravnih odnosa vezanih za postavljanje, održavanje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i plaćanje naknade vlasnicima u skladu s posebnim propisima. Valja napomenuti da je elektronička komunikacijska infrastruktura temeljitije pravno regulirana od ostale infrastrukture. Problem imovinskopravnog uređenja infrastrukture nije rezultat nedovoljnog normiranja nego proizlazi iz nesređenih javnih evidencija, katastra i zemljišne knjige. Veličina problema proizlazi iz samog karaktera infrastrukture. Zbog svog linijskog protezanja infrastruktura prolazi preko velikog broja parcela, a neuređeno imovinskopravno stanje samo jedne parcele onemogućit će dobivanje potvrde glavnog projekta. 5. Predradnje za realizaciju zacrtanih ciljeva Cilj je imovinskopravnog uređenja stvoriti pravni okvir za legalnu infrastrukturu, što podrazumijeva i uređene odnose između vlasnika infrastrukture i vlasnika zemljišta na kojem je ta infrastruktura izgrađena. U realizaciji tog cilja određeni su prioriteti proizašli iz potencijalne ugroženosti pojedinih trasa ili važnosti pojedinih objekata. Potencijalno najugroženije područje u kojem su moguća kidanja kabela jesu ulice, a po važnosti objekata to su svjetlovodni kabeli i kabelska ili distributivno kabelska kanalizacija. Ako analiziramo područja na kojima prioritetno treba urediti imovinskopravne odnose i vlasništvo ili upravljanje tim područjem, dolazimo do zaključka da su gradovi i lokalna samouprava prvenstveni titulari s kojima treba urediti odnose, potom slijede javne ceste te privatne i pravne osobe i država. Prednici Hrvatskog Telekoma d. d. (PTT, HPT i dr.) su imovinskopravne odnose tijekom izgradnje rješavali s manje ili više uspjeha. Ono za što je bilo pisanog traga trebalo je uvažiti. To su prije svega uknjižbe služnosti koje ukazuju na prava na čestici ili sklopljeni ugovori temeljem kojih je izrađena elektronička komunikacijska infrastruktura. Katastar vodova kao prostorna evidencija ukazao je na zauzetost prostora. Analizom funkcioniranja sustava i evidencije katastra vodova uočene su „rupe“ koje nisu geodetski snimljene te je za imovinskopravne odnose trebalo prethodno izraditi elaborate za katastar vodova. Iz iznesenoga može se uočiti da je paralelno trebalo raditi na više „kolosijeka“. Stanje javnih evidencija o nekretninama i njihova usklađenost sa stvarnim stanjem također je zahtijevalo studiozniju analizu. Sve je to rađeno radi automatizacije i informatizacije procesa kako bi se u kratkom roku mogli pripremiti podatci za uknjižbu s pojedinim titularom. Zadatak je bio da se iz evidencije katastra zemljišta koja se vodi po katastarskim općinama, poštivajući teritorijalni ustroj Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 211 lokalne zajednice, selektiraju nekretnine istog vlasnika radi sklapanja jednog ugovora o ustanovljivanju prava služnosti. Pretpostavke za takav pristup postupno su se ostvarivale. To je informatizacija pisanog dijela katastarskog operata, informatizacija zemljišnih knjiga, digitalizacija katastarskih planova te na kraju dostupna SW rješenja s mogućnošću prilagodbe kako bi se ekonomično riješio problem. Višegodišnji sustavni rad na katastru vodova koji je Hrvatski Telekom njegovao od početka donošenja propisa iz te oblasti ukomponiran je u konačan proizvod, elaborat izvlaštenja. U slučaju različitih brojeva parcela u katastru i gruntovnici, potrebna je identifikacija, u slučaju različitih oblika parcela identifikacija vlasnika s kojim će se sklopiti provediv ugovor u zemljišnoj knjizi. 6. Realizacija Elaborat za osnivanje prava služnosti, odnosno Elaborat djelomičnog izvlaštenja, zamišljen je kao dokument koji ima analognu i digitalnu verziju. Čine ga tablice s podatcima o katastarskoj čestici, posjedniku (podatci iz posjedovnog lista), vlasniku (podatci iz zemljišne knjige) te dužini kabela na pojedinoj katastarskoj čestici. Prilažu se i posjedovni listovi i ZK izvadci. Grafički dio elaborata sadrži kopiju plana s ucrtanim položajem voda na parceli i markaciju istih titulara kako bi se lakše uočile katastarske čestice istog vlasnika. Analogni primjerak zamišljen je kao prilog ugovoru o ustanovljivanju služnosti koji bi trebao biti arhiviran u zbirci isprava zemljišnoknjižnog odjela općinskih sudova. Pritom se vodilo računa da veličina dokumenta ne prelazi format A4. Digitalna verzija elaborata izvlaštenja po izgledu se ne razlikuje od analogne verzije, osim što je omogućeno pretraživanje tablica po ključnim riječima te informatičko povezivanje s izgledom ZK izvatka. To je napravljeno zato da se pri sklapanju ugovora može provjeriti postojeći upis kako bi se izbjegle zamke neprovedivosti ugovora. Listanje po elaboratu radi pronalaženja ZK izvatka tako je izbjegnuto, a proces pisanja ugovora ubrzan. Grafički dio elaborata u digitalnom obliku nudi preglednost i cjelovitost na cijeloj katastarskoj općini. Također su na raspolaganju izvorni alati odabranog programa. Programsko rješenje primijenjeno pri toj realizaciji je skup programskih alata: Excel, AutoCAD Map i vlastita programska rješenja za formiranje baze te povezivanje tablica i grafike. Za realizaciju takvih poslova presudan je ljudski faktor jer se moraju analizirati postojeće baze (katastar vodova, posjedovno i vlasničko stanje, aktualnost digitalnoga katastarskog plana i dr.), donijeti odluke o zaobilaženju uočenih pogrešaka u javnim bazama (dvostruki brojevi, nelogični upisi, matematičke pogreške i sl.). Pri izradbi takvih elaborata težimo 100%-tnoj ispravnosti. Bez primjene informatičkih rješenja prijepis podataka rezultirao bi pogrješkama koje bi znatno ugrozile vjerodostojnost takvih elaborata. Grafički dio elaborata ujedno služi za pojednostavnjivanje opisa služnosti, jer se položaj vidi na kopiji plana. 212 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 Nesređene javne evidencije o nekretninama otežavaju i kompliciraju odnose. Suvlasništvo kao oblik vlasništva također jako komplicira odnose bilo u evidenciji ili određivanju naknade za služnost. Nepotrebno se povećava broj sudionika u uređivanju imovinskopravnih odnosa. Tek uređivanjem zemljišnoknjižnog stanja na području cijele Republike Hrvatske elaborati će imati pravu vrijednost. Određenih pomaka ima na područjima pojedinih jedinica lokalne i regionalne samouprave te kod pojedinih upravitelja javnih cesta. Nadamo se da bi znatne pomake trebao donijeti novi Zakon o cestama (Narodne novine 2011b). Za sada se pri potpisivanju ugovora rabe nazivi ulica, trgova ili brojevi javnih cesta, no takvi ugovori nisu provedivi u zemljišnim knjigama, ali pobliže označavaju o kojim je nekretninama riječ. 7. Korištenje elaborata izvlaštenja u održavanju Elaborat izvlaštenja dopunjuje katastar vodova i daje mu pravnu i ekonomsku dimenziju. Pravna dimenzija omogućava da se u slučaju zahtjeva za izmještanje trase osigurava naknada za takav zahvat. Sporna je i primjena članka 216. Kaznenog zakona (Narodne novine 2011c) koji regulira odgovornost za poremećaj u redovitom životu stanovništva ako se pokida nelegalan kabel (nije evidentiran u katastru vodova). U slučaju održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture upisana služnost trebala bi onemogućiti vlasnikovo protivljenje dolasku na njegovu parcelu radi otklanjanja kvara. Ekonomska dimenzija reguliranih odnosa osigurava vlasniku trajni prihod od korištenja njegove nekretnine za telekomunikacijsku djelatnost. Iako je ona po parceli mala zbog usitnjenosti parcela (obračunava se po m2; širina trase EKI 0,5 m; širina trase kabelske kanalizacije 1 m), financijska obveza telekomunikacijskih kompanija je velika. Od sedamnaest milijuna parcela u Hrvatskoj na 10% parcela položena je elektronička komunikacijska infrastruktura. Hrvatska regulatorna agencija za područje telekomunikacija HAKOM također inzistira na uređenju imovinskopravnih odnosa sukladno pravilima Europske unije. Interes od pravnog uređenja imaju i telekomunikacijski operateri i vlasnici zemljišnoknjižnih čestica na kojima su položeni kabeli. 8. Web prikaz evidencije elektroničke komunikacijske infrastrukture s pravnim i ekonomskim parametrima Nakon izradbe elaborata za više od tisuću kilometara trasa uočili smo da se količina dokumentacije naglo povećava te da je otežano njezino korištenje. Sam upis služnosti jednokratan je posao i ne zahtijeva brzi pristup podatcima o pravnom statusu. Uostalom, to se lako kontrolira uvidom u E-zemljišnu knjigu jer kontroliramo parcelu po parcelu. Ekipi na održavanju potreban je brz podatak u bilo kojem vremenu. Menadžment, također, ima potrebu za brzim pregledom stanja Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 213 legalnosti na nekom području. Zajedničkim radom naručitelja, izvršitelja i partnera polako se modelirao proizvod koji zadovoljava sve postavljene kriterije: • Kao osnova za tematsku bazu trebaju poslužiti postojeće javne baze: katastar vodova, pisani i grafički dio katastra, glavna knjiga ZK suda • Osigurati dostupnost bazi 24 sata, 365 dana • Dati informaciju sa slobodnim pristupom zainteresiranim izvođačima kako bi se kidanje kabela reduciralo i na taj način postigle uštede i povećala sigurnost sustava • Vizualizirati problem tako da se izrade tematski kartografski prikazi koji imaju ugrađene GIS alate • Markirati kategorije vlasništva po grupama • Kontrola stanja na cijelom prostoru pri čemu za lociranje koristiti koordinate, pretraživač broja katastarske čestice ili vizualno snalaženje prepoznavanjem detalja na karti • Nadogradivost prikaza podatcima iz prostornog plana • Nadogradivost drugim georeferenciranim bazama • Brza izgradivost i brza izmjenjivost sadržaja. Danas smo u prilici konstatirati da smo postavljene ciljeve ostvarili sinergijom triju tvrtki. Na osmišljavanju, testiranju i provjeri cijelo se vrijeme radilo uzajamno. Osmišljavanje i realizaciju radile su tvrtke Zeljko d. o. o. iz Zagreba i GEOprem d. o. o. iz Osijeka. Djelatnici Hrvatskog Telekoma d. d. iz Zagreba sugestijama, prijedlozima i kritikama pomogli su da se proizvod približi potencijalnim korisnicima. Evo nekoliko koraka kroz web rješenje (slike 4–8, URL 1). Slika 4. Područje na kojem su izrađeni elaborati izvlaštenja. Legenda: crveno – područje gradova za koje su izrađeni elaborati izvlaštenja; plavo (šrafirano) – područje županije za koje su izrađeni elaborati izvlaštenja za javne ceste. 214 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 Slika 5. Obojene su katastarske čestice na kojima je izgrađena EKI. Slika 6. Tematski sloj vrsta EKI-a uključen. Slika 7. Tematski sloj ugovorena i uknjižena prava uključen. Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 215 Slika 8. Analiza pojedinačne čestice. 9. Zaključak Prvobitna zamisao da načinimo proizvod koji će pomoći upravljanju telekomunikacijskom infrastrukturom pomalo je premašio naše početne ambicije. Nesvjesno smo načinili analitički alat preko kojeg smo mogli prikazati svu dramatičnost neusklađenog stanja na nekretninama u Hrvatskoj. Ta je dramatičnost potencirana saznanjem da je pred nama značajan investicijski ciklus u toj oblasti, koji će biti znatno usporen zbog neusklađenog stvarnog stanja i neusklađenih javnih evidencija katastra i gruntovnice. Odgađanje uređenja imovinskopravnih odnosa na infrastrukturnim koridorima onemogućit će korištenje sredstava iz fondova EU za potrebe obnove postojeće i izgradnju nove infrastrukture. Kako je uloga elektroničke komunikacijske infrastrukture za razvoj gospodarstva presudna, nameće se potreba da se, u skladu sa Strategijom, osiguraju pretpostavke za novi investicijski ciklus u to područje. Imovinskopravno uređenje koridora svakako je prioritet. Literatura Narodne novine (1973): Zakon o katastru vodova, 44/73, Zagreb. Narodne novine (1988): Zakon o elektroničkim komunikacijama, 73/88, 90/11, Zagreb. Narodne novine (1994): Zakon o izvlaštenju, 9/94, 35/94, 114/01, 79/06, 45/11, 34/12, Zagreb. Narodne novine (1996a): Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, Zagreb. Narodne novine (1996b): Zakon o zemljišnim knjigama, 91/96, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, Zagreb. Narodne novine (2008): Pravilnik o katastru vodova, 71/08, 148/09, Zagreb. Narodne novine (2011a): Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, 80/11, Zagreb. 216 Salopek, D. i Ambroš, F.: Iskustvo Hrvatskog Telekoma d. d. u uređenju…, Geod. list 2014, 3, 203–216 Narodne novine (2011b): Zakon o cestama, 84/11, Zagreb. Narodne novine (2011c): Kazneni zakon, 125/11, Zagreb. Narodne novine (2011d): Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine i Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013., 144/11, Zagreb. Narodne novine (2011e): Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta, 152/11, Zagreb. Službeni list SFRJ (1969): Pravilnik o metodama i načinu rada pri premjeru podzemnih instalacija i objekata, 49/69, Beograd. Mrežne adrese URL 1: GEOprem d.o.o.; HT – EKI, http://www.zeljko-gis.com/geoprem/, (20. 5. 2012.). The Experience of Croatian Telecom Inc. in Defining Property Relations needed for Electronic Communication Infrastructure ABSTRACT. Croatian Telecom Inc. is one of thirty six telecommunication companies in Croatia. It is mostly owned by the company Deutsche Telekom AG. It provides services at the whole territory of Croatia in fixed and mobile networks. Its activities in accordance with the article 3. of the Law on electronic telecommunications is of interest for the Republic of Croatia. This activity is controlled by the Croatian Regulatory Authority for Network Industries (HAKOM). The problem of telecommunications has been recognised in the state, and immediately after the Homeland War, the system started to be developed and modernised. The electronic communication infrastructure was built on the parcels owned by various private and legal subjects. The definition of property relations started during the time when the project documentation was in the process of preparation and continued during the construction of electronic communication infrastructure. The public records that are not settled and the regulations at that time triggered the process of settling the problem completely. Croatian Telecom Inc. decided to settle the property relations with the owners that have not been defined by legal predecessors (PTT, HPT). The analysis of business documentation showed a significant number of signed easement agreements that were not entered in land registry. The paper illustrates the efforts invested by the company to solve the problem. Keywords: defining of property relations, electronic communication infrastructure, utility cadastre, land registry. Primljeno: 2012-06-27 Prihvaćeno: 2014-04-29 Geod. list 2014, 3 TERMINOLOGIJA 217 WEB-MERCATOROVA PROJEKCIJA Sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća Google je stavio na internet karte svijeta s mogućnošću zumiranja do najkrupnijih mjerila na kojima su u naseljima vidljive ulice i pojedine zgrade. Za izradu bilo koje karte, pa tako i spomenutih karata poznatih pod nazivom Google Maps, potrebno je točke s plohe rotacijskog elipsoida, kojima se u geodeziji i kartografiji aproksimira nepravilna Zemljina ploha, preslikati u ravninu primjenom neke od mnogobrojnih kartografskih projekcija. Google je u tu svrhu izabrao uspravnu Mercatorovu projekciju. Međutim, pri preslikavanju primijenjen je neuobičajen postupak. Umjesto formula Mercatorove projekcije predviđenih za preslikavanje rotacijskog elipsoida primijenjene su formule za preslikavanje sfere. Za polumjer sfere uzeta je velika poluos elipsoida WGS84 koji danas ima široku primjenu širom svijeta. Glavni razlog Googleove primjene takvog postupka jesu jednostavnije formule za preslikavanje sfere te stoga i pet puta brže računanje nego po formulama za preslikavanje elipsoida (Zinn 2010). Opisanim postupkom preslikavanja dobivena je nova kartografska projekcija bliska Mercatorovoj, ali bez svih svojstava Mercatorove projekcije. Stoga je ta projekcija poznata u literaturi kao web-Mercatorova projekcija, na engleskom Web Mercator projection ili kraće Web Mercator. Web-Mercatorova projekcija je, kao i Mercatorova, uspravna cilindrična projekcija, tj. meridijani se u njoj preslikavaju kao paralelni pravci, a paralele također kao paralelni pravci okomiti na meridijane. Razmaci između meridijana u obje su projekcije isti, a razmaci između paralela se razlikuju. Udaljavanjem od ekvatora razmaci između paralela u obje projekcije se povećavaju i pri tome su paralele u web-Mercatorovoj projekciji udaljenije od ekvatora nego paralele u Mercatorovoj projekciji. Razmak između paralela u obje projekcije npr. na paraleli s geografskom širinom = 10° iznosi 7,4 km, a 37 km na paraleli sa širinom = 60°. Te razlike u obliku mreže nisu primjetljive na kartama cijeloga svijeta, a na kartama kontinenata jedva su zamjetljive. Međutim, na karti npr. Velike Britanije u približnom mjerilu 1 : 10 milijuna jasno su uočljive jer je obalna linija na karti u web-Mercatorovoj projekciji oko 2 mm sjevernije od obalne linije u Mercatorovoj projekciji (NGA Office of Geomatics 2014). Bitna razlika između obje projekcije je u tome što web-Mercatorova projekcija nije konformna poput Mercatorove projekcije. To znači da linearno mjerilo u web-Mercatorovoj projekciji nije u danoj točki u svim smjerovima jednako kao u svim konformnim projekcijama. Nadalje, loksodroma se u web-Mercatorovoj projekciji ne preslikava u pravac kao u uspravnoj Mercatorovoj projekciji. Nakon Googlea i mnogi drugi su za izradu karata na webu primijenili web-Mercatorovu projekciju, npr. Microsoft na kartama Bing Maps, a ista je projekcija primijenjena i za izradu karata u projektu OpenStreetMap. Korisnicima koji se navedenim kartama služe samo za vizualizaciju određenog područja, razlike između Mercatorove i web-Mercatorove projekcije nisu bitne. I korisnici koji žele dopuniti npr. OpenStreetMap vlastitim podatcima snimljenim GPS uređajima ne moraju voditi računa o projekciji jer konverziju geografskih koordinata u projekcijske obavlja automatski OSM softver. Da web-Mercatorova projekcija nije mnogima dovoljno poznata, svjedoči i članak „Mercatorova projekcija“ u hrvatskoj verziji Wikipedije u kojem piše da su Google Maps izrađene u Mercatorovoj projekciji (http://hr.wikipedia.org/wiki/Mercatorova_projekcija). U engleskoj verziji Wikipedije te pogreške nema. Tamo piše da su navedene karte izrađene u varijanti Mercatorove projekcije koja je približno konformna. Spomenimo još da Googleova tražilica ne pronalazi ni jednu natuknicu za upisano „web-Mercatorova projekcija“. 218 Terminologija, Geod. list 2014, 3 Literatura Zinn, N. (2010): Web Mercator: Non-Conformal, Non-Mercator, http://www.hydrometronics.com/downloads/Web%20Mercator%20-%20Non-Conformal,%20Non-Mercator%20(notes).pdf. NGA Office of Geomatics (2014): WGS 84 and the Web Mercator Projection, http://earth-info.nga.mil/GandG/wgs84/web_mercator/(U)%20NGA%20WGS%2084%20 and%20the%20Web%20Mercator%20Projection.pdf. Nedjeljko Frančula DOBROVOLJNO KARTIRANJE M. F. Goodchild, ugledni znanstvenik iz područja geoinformacijskih znanosti, ukazuje u svom članku objavljenom 2007. na značajan fenomen koji se upravo u to vrijeme sve više širi. Riječ je o angažmanu velikog broja građana, često s vrlo malo formalnih kvalifikacija, u stvaranju geografskih informacija, djelatnost koja je stoljećima bila rezervirana za službene agencije. Oni to gotovo uvijek rade dobrovoljno, a rezultati mogu, ali i ne moraju biti točni. To je dramatična inovacija koja će imati duboke učinke na geoinformacijske sustave i općenito na geografiju i njezin odnos prema javnosti. Za taj fenomen upotrijebio je naziv volunteered geographic information (VGI) (Goodchild 2007). Hrvatski ekvivalent tom terminu mogao bi biti dobrovoljne geoinformacije. Kao primjere Goodchild navodi Wikimapiu, Flickr, OpenStreetMap. Dodaje da su Google Earth i Google Map popularizirali pojam mush-up koji omogućuje da različite geoinformacije dostupne na webu, a koje su često stvorili amateri, stavljamo jedne preko drugih. Osim termina VGI predloženi su, za iste ili srodne aktivnosti, i mnogi drugi termini, npr. crowdsourcing (množinsko skupljanje podataka). To je širi pojam od VGI-ja jer uključuje skupljanje svih vrsta podataka, a najpoznatiji primjer za tu vrstu aktivnosti je Wikipedija. Ako se radi o skupljanju prostornih podataka, tada bi to trebalo naglasiti, npr. crowdsourcing spatial data ili crowdsourced spatial data (Mooney i Corcoran 2014). See i dr. (2013) služe se terminom collaborative mapping (suradničko ili skupno kartiranje) opisujući aktivnu ulogu građana dobrovoljaca u kartiranju različitih objekata na Zemljinoj površini i to provodeći opažanja na terenu ili preuzimajući podatke s aero ili satelitskih snimaka. Kada se radi o aktivnostima građana na izradi slobodne karte svijeta, tada je po mojoj ocjeni, najprikladniji termin voluntary mapping (dobrovoljno kartiranje). Smatram da je upravo dobrovoljnost glavni atribut OpenStreetMapa. Upravo zbog toga što tu kartu rade dobrovoljci, ona je i svima slobodno dostupna. Za termin voluntary mapping Google Scholar pronalazi u stručnoj literaturi 25 potvrda, npr. (Dodge i Kitchin 2013). Kartiranje se definira kao točna grafička konstrukcija i dosljedan grafički prikaz izmjerenih ili na drugi način određenih objekata pomoću kartografskih znakova (Frančula i Lapaine 2008). Međutim, u prošlosti se kartiranje definiralo na drugačiji način pa je postojala potreba i za terminom kartografiranje. Prema Lovriću (1988) kartiranje je nanošenje točaka u određenom mjerilu i na prikladnom nosiocu crteža te njihovo spajanje u linije. Kartografiranje je pridruživanje kartiranim točkama, linijama i površinama odgovarajućih točkastih, linijskih i površinskih signatura i prikladnog opisa objekata. Automatizacija u kartografiji spojila je ta dva procesa pa danas pojam kartiranje uključuje i kartografiranje. Budući da je ovo terminološki prikaz u kojem se za engleske termine predlažu hrvatski ekvivalenti, to sam predložene hrvatske termine stavio u zagrade. U hrvatskoj stručnoj li- Terminologija, Geod. list 2014, 3 219 teraturi mora biti upravo obrnuto. Treba se služiti hrvatskim terminima, a samo kada se neki termin prvi puta spomene treba u zagrade staviti termin na engleskom. Literatura Dodge, M., Kitchin, R. (2013). Crowdsourced cartography: mapping experience and knowledge, Environment and Planning A, 1, 19-36, http://eprints.nuim.ie/4862/1/RK_Crowdsourced_Cartography_EPA.pdf. Frančula, N., Lapaine, M. (priređivači): Geodetsko-geoinformatički rječnik, Državna geodetska uprava, Zagreb, 2008. Goodchild, M. F. (2007): Citizens as sensors: the world of volunteered geography, GeoJournal, 4, 211-221, http://kfrichter.org/crowdsourcing-material/day1/goodchild07.pdf. Lovrić, P. (1988): Opća kartografija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. Mooney, P., Corcoran, P. (2014): Has OpenStreetMap a role in Digital Earth applications?, International Journal of Digital Earth, 7, 534-553, http://www.cs.nuim.ie/~pmooney/websitePapers/V3_IJDE_2012_MooneyCorcoran-CORRECTED_1.pdf. See, L., Fritz, S., de Leeuw, J. (2013): The Rise of Collaborative Mapping: Trends and Future Directions, ISPRS International Journal of Geo-Information, 4, 955-958, http://www.mdpi.com/2220-9964/2/4/955. Nedjeljko Frančula 220 VIJESTI Geod. list 2014, 3 ZNANSTVENI KOLOKVIJ „ASTRONOMSKE, SATELITSKE I TERESTRIČKE METODE U GEODEZIJI“ POVODOM 80-OG ROÐENDANA PROFESORA EMERITUSA NIKOLE SOLARIĆA I PROFESORA MILJENKA SOLARIĆA U svečanom ozračju dana 17. rujna 2014. godine održan je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Znanstveni kolokvij „Astronomske, satelitske i terestričke metode u geodeziji“, koji su povodom 80-og rođendana profesora emeritusa Nikole Solarića i profesora Miljenka Solarića (slika 1) organizirali djelatnici Katedre za satelitsku geodeziju profesori Željko Bačić i Drago Špoljarić u suradnji s kolegama s Katedre za zemljomjerstvo profesorom Đurom Barkovićem i docentom Mladenom Zrinjskim te docentom Milanom Rezom, predsjednikom Hrvatskoga geodetskog društva. Slika 1. Profesor emeritus Nikola Solarić i profesor Miljenko Solarić. Pred stotinjak uzvanika, kolega i studenata (slika 2) profesora Nikole i Miljenka Solarića koji su došli iz svih krajeva Hrvatske i svijeta, od kojih su mnogi među njima diplomirali upravo kod slavljenika, iste su pozdravili dekan Geodetskog fakulteta profesor Miodrag Roić, predsjednik Hrvatskoga geodetskog društva docent Milan Rezo i dopredsjednik pokrovitelja skupa Akademije tehničkih znanosti Hrvatske profesor Zdravko Terze. U znanstvenom dijelu ovog kolokvija pozvana predavanja održali su profesor Asim Bilajbegović (slika 3) s TU Dresden, profesor Vedran Mudronja (slika 4) s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te doktor znanosti Dražen Švehla (slika 5) iz Europske svemirske agencije, prezentirajući najnovija dostignuća u primijenjenoj, satelitskoj i svemirskoj geodeziji. 221 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Slika 2. Radni dio Znanstvenog kolokvija. Slika 3. Predavanje profesora Asima Bilajbegovića. 222 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Slika 4. Predavanje profesora Vedrana Mudronje. Slika 5. Predavanje doktora znanosti Dražena Švehle. 223 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Pozvana predavanja: • Asim Bilajbegović: Istraživanja točnosti i pouzdanosti INS/GNSS sustava iTraceRT-F200-E za navigaciju u tunelima • Vedran Mudronja: Laboratorij za precizna mjerenja dužina • Dražen Švehla: Geometrijske metode satelitske geodezije i trasiranje puta prema planetarnoj geodeziji. Prezentacije održanih predavanja mogu se pogledati na: http://www.satgeo.geof.unizg.hr/prezentacije.html. U drugom dijelu Znanstvenog kolokvija profesori Drago Špoljarić i Đuro Barković opisali su biranim riječima životni put i djelo profesora emeritusa Nikole Solarića, a o životu i djelu profesora Miljenka Solarića iz osobnog kuta gledanja govorio je profesor Željko Bačić. Profesorima Nikoli i Miljenku Solariću uručeni su i prigodni pokloni, knjige, od kojih je enciklopedija „Znanost“ i više nego simbolična, jer su naši uvaženi profesori cijeli svoj život posvetili znanosti, promicanju geodezije i Geodetskog fakulteta. Zahvalili smo i suprugama obojice profesora gđi. Ankici Solarić i gđi. Branki Capek, koje su uvijek bile velika podrška profesorima u njihovu radu. Pored profesora Nikole i Miljenka Solarića koji su svima najljepše zahvalili na pažnji koja im je posvećena, na kraju skupa više kolegica i kolega iskoristilo je prigodu i dirljivo su se obratili našim slavljenicima i zahvalili im na njihovu samoprijegornom radu, znanstvenim postignućima i brizi za studente te im zaželjeli još puno zdravlja i vedrih trenutaka. Iako nije bilo milenijskog fotografa Šime Strikomana, tu je ulogu hrabro preuzeo docent Robert Župan i fakultetski fotograf Krunoslav Šoštarić te se pored priložene zajedničke fotografije (slika 6) mogu pogledati i ostale fotografije sa znanstvenog kolokvija na: http://www.satgeo.geof.unizg.hr/fotogalerija.html. Slika 6. Sudionici Znanstvenog kolokvija. 224 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Organizaciju znanstvenog kolokvija je, pored predavača koji su se rado odazvali našem pozivu, omogućilo i nekoliko geodetskih tvrtki, odnosno kolega i prijatelja kojima također srdačno zahvaljujemo. Riječ je o g. Ivi Vojnoviću iz tvrtke Geoprojekt d.o.o. iz Zagreba, cijelom timu na čelu s g. Darijom Jakašom iz tvrtke Geodata d.o.o. iz Splita, g. Franji Ambrošu iz tvrtke Geoprem d.o.o. iz Osijeka, g. Damiru Pahiću iz Zavoda za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, g. Robertu Klojčniku iz Geodetskog zavoda Split d.d. iz Splita te g. Nenadu Smolčaku iz tvrtke Geomatika-Smolčak d.o.o. iz Gornjeg Stupnika. Pri završetku je izrada znanstvene monografije o životu i djelu profesora emeritusa Nikole Solarića i profesora Miljenka Solarića, koju će dobiti svi sudionici Znanstvenog kolokvija. Poštovanim profesorima Nikoli i Miljenku Solariću iskreno zahvaljujemo na svemu što su učinili za mnoge generacije studenata, geodetsku struku i Geodetski fakultet te im od srca čestitamo 80-i rođendan! Željko Bačić, Drago Špoljarić, Đuro Barković i Mladen Zrinjski ESRI I EUROPEAN SCHOOLNET PARTNERI U ŠIRENJU GEOGRAFSKOG ZNANJA European Schoolnet je mreža 31 europskog ministarstva obrazovanja. To je neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu koja nastoji uvoditi inovacije svojim ključnim sudionicima: ministarstvima obrazovanja, školama, nastavnicima, istraživačima i poslovnim partnerima. Od svih država Europe jedino Albanija, Ukrajina, Bjelorusija, države s područja bivše Jugoslavije i nekoliko najmanjih država nisu članice European Schoolneta (slika 1). Gruzija, Latvija i Rumunjska su u procesu primanja, a Bugarska ima status promatrača. Slika 1. Članice European Schoolneta. 225 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Budući da su Esri i European Schoolnet potpisali memorandum o razumijevanju, to će školski sustavi u Europi uskoro imati pristup vodećem svjetskom sustavu za mrežno (online) kartografiranje. Spomenimo da se Esrijevim softverom koristi više od 7000 fakulteta i sveučilišta širom svijeta. Memorandum je potpisan na tri godine. Tijekom tog vremena Esri će savjetovati timove sudionika projekta u primjeni mrežnog ArcGIS-a – Esrijeve platforme zasnovane na računalstvu u oblaku i pomoći im da razviju s tim povezane nastavne planove. Više o European Schoolnetu dostupno je na njihovim mrežnim stranicama (http://www.eun.org/home). S obzirom na aktivnosti European Schoolneta treba poželjeti da Hrvatska što prije postane njihova članica. Izvor Esri (2014): Esri and European Schoolnet Partners to Deliver Geographic Education Internationally, Sensors & Systems Weekly Newsletter, Vol. 8, Issue 30, July 29, 2014, http://www.sensorsandsystems.com/news/top-stories/corporate-news/34440-esri-andeuropean-schoolnet-partner-to-deliver-geographic-education-internationally.html. Nedjeljko Frančula VI. MEÐUNARODNA KONFERENCIJA O INŽENJERSKOJ GEODEZIJI, Prag, Češka, 3–4. travanj 2014. U Pragu je od 3. do 4. travnja 2014. održana VI. Međunarodna konferencija o Inženjerskoj geodeziji. Konferencija je održana u kongresnoj sali hotela “Masarykova kolej” (slika 1). Organizatori konferencije bili su Zavod za Geodeziju Građevinskog fakulteta Slovačkog Tehničkog Sveučilišta u Bratislavi i Građevinski fakultet Češkog Tehničkog Sveučilišta u Pragu, u suradnji s FIG-ovom Komisijom 6. Službeni jezik konferencije bio je engleski. Slika 1. Hotel “Masarykova kolej”. 226 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Na konferenciji je sudjelovalo je 70-ak sudionika, iz 10-ak zemalja (Hrvatska, Slovenija, Srbija, Austrija, Njemačka, Belgija, Francuska, Estonija, Madžarska, Grčka, Češka, Slovačka). Na svečanosti otvaranja okupljene su pozdravili predsjednik znanstvenog odbora prof. dr. sc. Alojz Kopáčik, predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. sc. Martin Štroner i prof. dr. sc. Wolfgang Niemeier (slika 2). Slika 2. Otvaranje konferencije. Stručni dio konferencije sastojao se od prezentacija 30 radova i 11 postera. Prezentirani radovi i posteri pokrivali su sljedeće teme: • trendovi u metodologiji i razvoju tehnologije • postupci inženjerske geodezije u industriji (elektrane, nuklearna postrojenja, itd.) • industrijsko mjeriteljstvo u proizvodnji, sastavljanje i dorade, in-situ kalibracije korištenih tehnologija • laseri i mjerni sustavi, s posebnim naglaskom na zemaljsko lasersko skeniranje • nove tehnologije za mjerenje deformacija • navigacija u zatvorenim prostorima • lokalni informacijski sustavi za gradove i industrijske primjene. Prezentacije su bile podijeljene u 8 sesija: • 1. sesija – matematičko modeliranje, obrada podataka i analize (mathematical modelling, data processing, numerical analysis) • 2. sesija – mreže i primjena GNSS-a (networks and GNSS application) • 3. sesija – terestričko lasersko skeniranje (terrestrial laser scanning) • 4. sesija – prezentacije postera (poster presentation) • 5. sesija – mjerenje deformacija (deformation measurement) • 6. sesija – nove tehnologije u inženjerskoj geodeziji (new technology in engineering surveying) • 7. sesija – praćenje građevina (monitoring of structures) • 8. sesija – mjeriteljstvo, testiranja, kalibracija (metrology, testing and calibration). 227 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Aktivni sudionici Konferencije s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bili su: prof. dr. sc. Miodrag Roić (voditelj sesije), prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić (voditelj sesije), prof. dr. sc. Gorana Novaković, prof. dr. sc. Vlado Cetl (voditelj sesije), doc. dr. sc. Rinaldo Paar (voditelj sesije), dr. sc. Hrvoje Tomić, dr. sc. Loris Redovniković, dr. sc. Baldo Stančić, dr. sc. Mario Mađer, Iva Ališić, dipl. ing. geod. i Saša Vranić, dipl. ing. geod.. Neki od njih bili su voditelji sesija, a neki su prezentirali radove koje su izradili u koautorstvu sa svojim kolegama s fakulteta. Prezentirali su sljedeće radove: • Marendić, A. (prezentacija), Paar, R., Duvnjak, I., Buterin, A.: Determination of dynamic displacements of the roof of sports hall Arena Zagreb • Novaković, G., Marendić, A. (prezentacija), Orešković, V.: Quality control of the reference network of the tunnel Mala Kapela using the standards for expressing geospatial positional accuracy • Paar, R. (prezentacija), Novaković, G., Kolovrat, D.: Vertical component quality comparison of GPS RTK method in combination with laser system vs. conventional methods for height determination • Ališić, I. (prezentacija), Mastelić Ivić, S., Tomić, H., Tomljenović, M.: From decision support system to urban land readjustment • Vranić, S. (prezentacija), Jurakić, G., Matijević, H.: Modelling and dissemination of land survey data • Stančić, B. (prezentacija), Roić, M., Mađer, M., Vidović, A.: Building information management based on total station measurements and laser scanning • Redovniković, L. (prezentacija), Ivković, I., Cetl, V., Sambunjak, I.: Testing DistoX device for measuring in the unfavourable conditions. Svi radovi dostupni su u objavljenom zborniku radova kao i u digitalnom formatu (CD-u). Isto tako, svi radovi i prezentacije bit će objavljeni i u FIG-ovoj knjižnici na web adresi: http://www.fig.net/srl/, te na web adresi konferencije: http://www.svf.stuba.sk/generate_page. php?page_id=5061. Opće je mišljenje da je kvaliteta prezentiranih radova bila viša nego što je bila na prijašnjim konferencijama, što i dokazuju riječi pohvale uvaženih sudionika konferencije, u prvom redu prof. dr. sc. Thomas A. Wunderlicha s TU München i prof. dr. sc. Alojz Kopáčika sa STU Bratislava te prof. dr. sc. Miodraga Roića s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Oni su naglasili da je ostvaren značajan korak naprijed u kvaliteti izrade radova i prezentacija mladih znanstvenika. Zaključili su da bi trebalo intenzivirati konferencije i seminare na kojima sudjeluju mladi znanstvenici koji rade na izradi disertacija, kako bi se pospješila suradnja između njih te širila nova znanja iz svih područja struke. Osim prisustvovanja stručnom dijelu konferencije, djelatnici fakulteta uživali su i u ljepotama Praga danju i noću, gdje treba izdvojiti i noćnu vožnju brodom po rijeci Vltavi (slika 3) i posjet regionalnom podzemnom istraživačkom centru Štola Josef (prije rudnik zlata) uda- Slika 3. Noćna vožnja brodom po rijeci Vltavi. 228 Vijesti, Geod. list 2014, 3 ljenom 50 km od Praga (slika 4). Posjet Češkoj završio je jednodnevnim posjetom Češkim Budojevicama i Češkom Krumlovu, gradu čije je povijesno središte 1992. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi (slika 5). Slika 4. Podzemni istraživački centar Štola Josef. Slika 5. Češke Budojevice i Češki Krumlov. Iz svega navedenog može se zaključiti da je VI. Međunarodna konferencija o inženjerskoj geodeziji bila iznimno uspješna. Prezentirani radovi djelatnika Geodetskog fakulteta pokazali su i dokazali širok djelokrug rada fakulteta, kako na znanstvenom, tako i na stručnom polju. Rinaldo Paar DANIJEL ŠUGAR, doktor tehničkih znanosti Mr. sc. Danijel Šugar, dipl. ing. geodezije, obranio je 24. rujna 2014. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorski rad pod naslovom Modeliranje redukcije geomagnetskih elemenata za teritorij Republike Hrvatske. Mentor je bio prof. dr. sc. Mario Brkić, a članovi Povjerenstva za obranu rada bili su prof. dr. sc. Tomislav Bašić, prof. dr. sc. Mario Brkić i doc. dr. sc. Željko Hećimović. Danijel Šugar rođen je u Puli 15. kolovoza 1975. godine. Nakon završene osnovne škole upisuje Opću gimnaziju u Puli gdje je maturirao 1994. godine s izvrsnim uspjehom. Iste godine upisuje se na dodiplomski studij na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija obavlja demonstrature iz kolegija Vijesti, Geod. list 2014, 3 229 Nacrtna geometrija I i II, Matematika, Praktična geodezija II i III, Viša geodezija, kao i iz kolegija Geodezija na Građevinskom fakultetu. Diplomirao je 20. travnja 2001. s izvrsnim uspjehom izradivši rad naslovljen Ispitivanje modela obrade vektora u programskom paketu GPSurvey pod mentorstvom prof. dr. sc. Željka Bačića. U lipnju 2001. godine zapošljava se na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao stručni suradnik u Zavodu za geomatiku na projektima čiji je voditelj prof. dr. sc. Tomislav Bašić. Poslijediplomski znanstveni studij, smjer „Satelitska i fizikalna geodezija“ upisuje na Geodetskom fakultetu ak. god. 2001/2002. Početkom veljače 2002. godine odlazi u Italiju kao dobitnik istraživačke stipendije dodijeljene od strane Sveučilišta u Udinama u sklopu Rektorske konferencije Radne zajednice Alpe-Jadran. Odmah po povratku na Geodetski fakultet početkom svibnja 2003. godine odlazi na izobrazbu na geomagnetski opservatorij Fürstenfeldbruck u Njemačkoj. Kao stručni suradnik sudjeluje u nastavi kroz izvođenje vježbi iz kolegija: Geoinformatika III, Viša geodezija, Satelitska geodezija i Geomagnetizam, a od uvođenja nastave sukladno bolonjskom procesu izvodi vježbe iz kolegija Geodetski referentni okviri, Državna izmjera i Satelitsko pozicioniranje. Magistarski rad naslova Hrvatska geomagnetska sekularna mreža – uspostava, izmjera i redukcija izradio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Maria Brkića te obranio 18. siječnja 2008. Dana 30. svibnja 2008. godine izabran je u suradničko zvanje asistent na Katedri za satelitsku geodeziju gdje održava vježbe iz kolegija Satelitsko pozicioniranje i Navigacija, a sudjeluje u nastavi i iz kolegija Geomagnetska izmjera. Sudjelovao je u brojnim znanstveno-stručnim projektima: Gravimetrijska mreža I reda RH, Geodinamička mreža Grada Zagreb, Osnovna geomagnetska mreža RH – za potrebe službene kartografije (DGU), Obnova geomagnetske informacije (IROS MORH) te u bilateralnom projektu Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey and Joint Geomagnetic Field Model. Od 2003. godine uključen je u aktivnosti projektiranja, uspostave i izmjere Osnovne geomagnetske mreže RH. U koautorstvu je objavio osamnaest znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima te zbornicima radova kao i jedno poglavlje u knjizi. Održao je dva izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima te tri izlaganja na domaćim skupovima. Član je Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i Hrvatskoga geodetskog društva. Doktorski rad sadrži 169 stranica formata A4, popis literature sa 66 naslova i 23 URL-a, 55 tablica, 62 slike, popis kratica, sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te životopis autora. Rad je podijeljen u sljedeća osnovna poglavlja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Uvod Zemljino magnetsko polje Geomagnetski instrumenti Geomagnetske mreže Redukcija opažanja Variometarska izmjera 2010. godine Slaganje opažanja F s podacima opservatorija Redukcija apsolutnih opažanja korištenjem podataka opservatorija Redukcija korištenjem variometra na susjednoj sekularnoj točki Određivanje i analiza vrijednosti azimuta Zaključak. U uvodnom dijelu doktorskog rada ističu se prednosti geomagnetskih izmjera korištenjem terenskog variometra kao i primjeri takvih izmjera u svijetu. Navode se hipoteze postavljene prije samih istraživanja te se konstatira da su sve hipoteze po provedenim istraživanjima dobile svoju potvrdu. U drugom poglavlju prikazani su geomagnetski elementi, izvori Zemljina magnetskog polja kao i vremenske promjene geomagnetskog polja. Vremenske su promjene podijeljene na promjene unutarnjeg izvora gdje se ističe sekularna varijacija te na promjene vanjskih izvora gdje su istaknute pravilne varijacije (dnevna varijacija) i nepravilne varijacije (magnetske oluje). 230 Vijesti, Geod. list 2014, 3 U trećem poglavlju dana je podjela geomagnetskih elemenata u tri kategorije: variometre, apsolutne instrumente te semi-apsolutne instrumente. Također, dana je podjela na apsolutne i relativne kao i podjela na skalarne i vektorske instrumente. Od skalarnih instrumenata istaknut je protonsko precesijski magnetometar (PPM) za određivanje totalnog intenziteta F, a od vektorskih deklinacijsko-inklinacijski magnetometar (DIM) za određivanje deklinacije D i inklinacije I. Objašnjena je nul-metoda određivanja deklinacije i inklinacije kao i s njom povezane pogreške mjerenja. Posebno potpoglavlje posvećeno je variometru delta inklinacija/delta deklinacija (dIdD) koji je korišten pri prvoj variometarskoj izmjeri u Republici Hrvatskoj. Nakon navedenoga povijesnog razvoja instrumenta i osnovnih principa njegova rada, istaknute su opažane veličine, prostorni odnosi osi zavojnica te su navedene osnovne karakteristike sustava. U potpoglavljima koja slijede prikazano je računanje komponenata magnetskog polja u referentnom okviru dIdD-a, ortogonalizacija komponenata magnetskog polja te s njom povezano određivanje neortogonalnosti osi zavojnica. Transformacijom komponenata magnetskog polja iz referentnog okvira dIdD-a u apsolutni koordinatni sustav te računanjem kalibracijskih parametara i definitivnih baznih linija dIdD-a završava treće poglavlje doktorskog rada. U četvrtom poglavlju prikazana je osnovna podjela geomagnetskih točaka na sekularne točke i točke površinske vektorske izmjere. Nakon razrade kriterija mreža sekularnih točaka, prikazana je Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske (OGMRH) koja se sastoji od dviju podmreža: Hrvatske geomagnetske sekularne mreže (HGSM) i Hrvatske geomagnetske mreže za kartiranje polja (HGMKP). Peto poglavlje posvećeno je redukcijama opažanja koje se razlikuju u ovisnosti o tome koriste li se podaci referentnih opservatorija ili se redukcija provodi korištenjem podataka lokalnog (terenskog) variometra. Najprije je prikazana redukcija korištenjem podataka referentnog opservatorija te s time povezani modeli redukcije koji se razliku po tome uzima li se o obzir vremenski interval između epohe izmjere i epohe sredine godine (MODEL II) ili se taj vremenski interval ne uzima u obzir (MODEL I). Reprezentativnu reduciranu vrijednost nekog geomagnetskog elemenata dobivenu korištenjem više referentnih opservatorija moguće je dati težinskom sredinom gdje se težine modeliraju pomoću standardne devijacije ili rasapa definiranog kao najveća apsolutna vrijednost razlika između pojedine reducirane vrijednosti i njihove aritmetičke sredine. S obzirom da ja za kvalitetu redukcije geomagnetskih elemenata na sekularnoj točki koristeći podatke referentnog opservatorija važno njihovo dobro međusobno slaganje, zaključci o tome kako su varijacije geomagnetskog elementa aproksimirane varijacijama na referentnim opservatorijima dani su multilinearnom regresijom, a vremensko slaganje između opažanja na sekularnoj točki i referentnom opservatoriju prikazano je kros-korelacijom. Vezano za redukciju metodom referentnog opservatorija prikazane se pripadajuće pogreške, a prikazane su i pogreške na godišnji srednjak. Pri redukciji korištenjem lokalnog variometra postoji nekoliko pristupa u ovisnosti o filozofiji opažača, blizini opservatorija i dostupnosti njihovih podataka. Posebno je razrađena metoda redukcije na mirnu noćnu razinu, a razrađena je i redukcija korištenjem variometra na susjednoj sekularnoj točki. Pogreške prilikom redukcije primjenom lokalnog variometra i pogreške vezane za induktivne efekte Zemljine kore dane su na kraju petoga poglavlja. Nakon prvih pet pretežno teorijskih poglavlja, u šestom je poglavlju prikazana variometarska izmjera provedena na sekularnim točkama Krbavsko polje (KRBP), Sinjsko polje (SINP) i Palagruža (PALA) u drugoj polovici srpnja 2010. godine. Variometarska izmjera provedena je u sklopu bilateralnog projekta Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic Repeat Station Survey and Joint Geomagnetic Field Model korištenjem terenskog variometra dIdD. Prikazane su aktivnosti vezane za odabir stajališta variometra (VAR), postavljanje uređaja i orijentacije osi zavojnica te početak prikupljanja opažanja. Dan je prikaz opažanja dIdD-a kao i postupak filtriranja podataka te dobivanja srednjih minutnih vrijednosti. U cilju određivanja pogreške ortogonalnosti osi i ortogonalizacije komponenata magnetskog polja, provedena su opažanja sukladno zasebnom postupku. U cilju određivanja i praćenja baznih linija dIdD-a, na sekularnim su točkama izvođene uglavnom ranojutarnje i kasnoposlijepodnevne sesije apsolutnih opažanja deklinacije i inklinacije. Simultano s opažanjima na sekularnoj Vijesti, Geod. list 2014, 3 231 točki, opažanja totalnog intenziteta F izvođena su na obližnjoj pomoćnoj točki (POM). Pomoću određenih preliminarnih baznih linija pristupilo se računanju kalibracijskih parametara dIdD-a za što su korištene dvije neovisne metode: funkcija fsolve i tzv. iterativna metoda, obje izvedene u sklopu programskog okruženja MATLAB. Po računanju kalibracijskih parametara, izračunane su definitivne bazne linije nakon čega je izvedena prostorna redukcija geomagnetskih elemenata sa stajališta variometra (VAR) na stajalište sekularna točke (SV). Za redukciju metodom referentnog opservatorija, ali i za određivanje mirne noćne razine geomagnetskog polja korišteni su podaci referentnih geomagnetskih opservatorija u okruženju: Castello Tesino (CTS) u Italiji, Fürstenfeldbruck (FUR) u Njemačkoj, Grocka (GCK) u Srbiji, Panagjurishte (PAG) u Bugarskoj te Tihany (THY) u Mađarskoj. U nastavku su prikazane izmjere i redukcije na sekularnim točkama KRBP, SINP i PALA. Na svim su točkama uočene vremenske promjene razlika totalnih intenziteta F između sekularne točke i stajališta variometra. Također, na svim su točkama uočene vremenske promjene baznih linija, tj. razlika geomagnetskih elemenata X, Y, Z između sekularne točke i stajališta variometra. Jedno od mogućih objašnjenja navedene pojave je značajniji kontrast vodljivosti podpovršine između Jadranskog mora i kopna koji uzrokuje varijacije magnetskog polja na malim prostornim i vremenskim skalama, čak i na velikim udaljenostima. Mirna noćna razina određena je iz kliznih prozora širine 60 minuta gdje je postavljen uvjet da standardna devijacija razlika svih geomagnetskih elemenata između sekularne točke i opservatorija THY bude istovremeno <0,3 nT. Analize su pokazale da se najmirnije razlike geomagnetskih polja između sekularne točke i referentnog opservatorija događaju tijekom noći. U cilju izbjegavanja potrebe uvođenja modela težina, mirna noćna razina određena je korištenjem svih pet referentnih opservatorija istovremeno pri čemu je uočen značajniji pad broja centralnih minuta koje udovoljavaju postavljenom kriteriju s povećanjem zbroja udaljenosti pojedine sekularne točke od referentnih opservatorija. Nakon određenih mirnih noćnih razlika geomagnetskih elemenata izračunane su reprezentativne vrijednosti reduciranih geomagnetskih elemenata koje su pokazale vrlo dobre pokazatelje ocjena točnosti. Na sekularnoj točki PALA provedena su opažanja vertikalnih gradijenata F iznad pomoćne točke (POM) koja su pokazala njihovu vremensku promjenjivost. Poglavlje završava kontinuiranim grafičkim prikazima deklinacije, inklinacije i totalnog intenziteta tijekom zaposjedanja sekularnih točaka KRBP, SINP i PALA čime je pokazano da su spomenute točke tijekom variometarske izmjere funkcionirale kao privremeni geomagnetski opservatoriji. U sedmom poglavlju prikazano je slaganje kontinuiranih opažanja F na točkama HGSM i referentnim opservatorijima tijekom geomagnetske mjerne kampanje 2010. godine. Primjenom multilinearne regresije izračunani su maksimalni reziduali F za sve referentne opservatorije i svakog pojedinačno. Pokazano je da se, općenito, najmanje maksimalne apsolutne vrijednosti reziduala dobivaju na osnovi rješenja koja uključuju sve referentne opservatorije što je upućivalo na zaključak da u redukciju treba uključiti više referentnih opservatorija. Rezultati provedene kros-korelacije ukazali su na najveće vrijednosti koeficijenta korelacije i najmanje vremenske pomake za opažanja provedena tijekom optimalnih vremenskih prozora od sat vremena nakon izlaska Sunca te dva sata prije njegova zalaska. U osmom poglavlju prikazana je redukcija apsolutnih opažanja korištenjem podataka opservatorija primjenom MODELA I i MODELA II. Reprezentativne vrijednosti reduciranih geomagnetskih elemenata dane su težinskom sredinom uz uvođenje težina temeljenih na standardnim devijacijama, odnosno rasapima. Razrađen je postupak redukcije kako slijedi. Nakon preliminarne redukcije obavljene s obzirom na podatke najbližeg referentnog opservatorija, identificirana su opažanja vjerojatno opterećena grubim pogreškama opažanja i/ili redukcije. Po isključenju označenih opažanja, provedeno je ponovno računanje sredina (aritmetičke i težinskih temeljenih na standardnim devijacijama i rasapima) te njihovih statističkih pokazatelja. Postupak je provođen dok nisu postignute međusobno usklađene vrijednosti sredina (aritmetičkih i težinskih) uz istovremeno uravnotežene i niske vrijednosti pripadajućih rasapa, nakon čega su tako dobivene reducirane vrijednosti smatrane pouzdanima. Kao definitivne reprezentativne reducirane vrijednosti geomagnetskih elemenata na pojedinoj sekularnoj točki uzimane su težinske sredine (s težinama definiranima na osnovi rasapa) koje su, općenito, pokazivale najmanje vrijednosti rasapa. Rezultati redukcije su- 232 Vijesti, Geod. list 2014, 3 kladno MODELU II uspoređeni su s vrijednostima izračunanima iz globalnih modela IGRF11 (International Geomagnetic Reference Field) i EMM2010 (Enhanced Magnetic Model). Sukladno očekivanom, utvrđene su manje razlike u odnosu na rezultate iz EMM2010 nego one o odnosu na IGRF11. Budući da su istovremeno s variometarskim izmjerama na KRBP i SINP provedene i klasične geomagnetske izmjere na sekularnim točkama Pokupsko (POKU) i Konavle (KONA), u devetom je poglavlju prikazana redukcija korištenjem variometra na susjednoj sekularnoj točki. Određivanje i analiza vrijednosti azimuta na točkama HGSM-a dani su u desetom poglavlju. Od uspostave točaka HGSM-a 2004. godine, preko njezina proširenja 2008. do održavanja 2009. godine mijenjale su se metodologije GPS (GNSS) opažanja i određivanja koordinata, a došlo je i do realizacije CROPOS-a i implementacije novog referentnog okvira. Zbog navedenih razloga, u sklopu mjerne kampanje 2010. godine provedena su statička GNSS opažanja na gotovo svim sekularnim i orijentacijskim točkama. Nakon računanja vektora i izjednačenja mreže dobivene su elipsoidne koordinate (GRS80) u referentnom okviru ETRF2000. Iz koordinata točaka izračunani su elipsoidni azimuti sa sekularne prema pripadajućim orijentacijskim točkama. Azimuti su izračunani i iz koordinata točaka transformiranih u lokalni HDKS te je provedena analiza njihovih vrijednosti. Vrijednosti azimuta koje su izračunane u razdoblju 2004–2009, a odnose se na elipsoid Bessel 1841 te su kao takve korištene pri geomagnetskim izmjerama u navedenom razdoblju, uspoređene su s referentnim vrijednostima (GRS80) te su nastavno dane korekcije za prijelaz sa ‘’starih’’ na ‘’nove’’ vrijednosti azimuta. U jedanaestom poglavlju pristupnik sažima glavne zaključke istraživanja koje je poduzeo u okviru svoga doktorskog rada. Istaknuto je da je prvom variometarskom izmjerom u Republici Hrvatskoj ostvaren bolji uvid u složenu strukturu geomagnetskog polja na pojedinoj lokaciji sekularne točke, što klasičnom geomagnetskom izmjerom ne bi bilo moguće. Iz brojnih apsolutnih nizova opažanja utvrđena je vremenska promjenjivost razlika geomagnetskih elemenata između sekularne točke i stajališta variometra. Usprkos vremenskoj promjenjivosti baznih linija, kalibracijski su parametri dIdD-a izračunani primjenom dviju metoda koje su dale slične rezultate. Pomoću tako izračunanih kalibracijskih parametara izračune su definitivne bazne linije koje su zadovoljile kriterije točnosti IAGA-e. Mirna razina magnetskog polja na sekularnoj točki, odnosno mirna razina razlike između sekularne točke i referentnih opservatorija u okruženju (CTS, FUR, GCK, PAG i THY) određena je sukladno kriteriju da je istovremeno standardna devijacija razlika geomagnetskih elemenata X, Y, Z i F između sekularne točke i pojedinog opservatorija <0,3 nT. Računanjem mirne razine na način da je postavljeni kriterij zadovoljen za sve referentne opservatorije istovremeno, uočen je značajniji pad broja centralnih minuta s povećanjem zbroja udaljenosti između pojedine sekularne točke i referentnih opservatorija. Rezultati multilinearne regresije pokazali su da se najmanje maksimalne apsolutne vrijednosti reziduala pojavljuju kada se u obzir uzimaju svi referentni opservatoriji, što je upućivalo na zaključak da vremensku redukciju opažanja treba provesti korištenjem podataka referentnih opservatorija u okruženju. Kros-korelacija je, s druge strane, istaknula da se najbolja slaganja varijacija polja na sekularnoj točki i referentnom opservatoriju postižu tijekom mirnih uvjeta te unutar optimalnih vremenskih prozora opažanja. Ovime je dodatno naglašena potreba provođenja opažanja tijekom ranije utvrđenih optimalnih vremenskih prozora od dva sata prije zalaska te sat vremena nakon izlaska Sunca na lokaciji sekularne točke. Vremenska redukcija apsolutnih nizova opažanja D, I i F provedena je sukladno dvama modelima: MODELU I i MODELU II. Ukoliko su vremenska razdoblja između epohe izmjere i epohe sredine godine mala te razlike sekularnih varijacija geomagnetskih elemenata između sekularne točke i referentnog opservatorija male, tada su i razlike rezultata redukcije sukladno dvama modelima zanemarive. Dodatno, u redukciju su uvedeni modeli težina temeljeni na standardnoj devijaciji, odnosno rasapu reduciranih vrijednosti po pojedinom opservatoriju. Na taj su se način u reprezentativnom rješenju (težinska sredina) reduciranog elementa favorizirali podaci onog opservatorija koji su pokazivali bolju konzistentnost, tj. manji rasap. U cilju postizanja 233 Vijesti, Geod. list 2014, 3 pouzdanih rezultata, razrađen je postupak redukcije. Za definitivne reprezentativne vrijednosti reduciranog geomagnetskog elemenata na sekularnim točkama na epohu 2010.5 uzimane su težinske sredine (težine definirane na osnovi rasapa) jer su, općenito, pokazivale najmanje rasape. Istaknuto je da geomagnetske izmjere treba provoditi oko epohe sredine godine (poželjno u razdoblju lipanj–srpanj), a za redukciju treba koristiti referentne opservatorije u okruženju. U tom smislu očekuje se poboljšanje rezultata redukcije budućih geomagnetskih izmjera korištenjem podataka hrvatskog geomagnetskog opservatorija Lonjsko polje (LOP). Sva dosadašnja istraživanja i analize upućuju da je za postizanje točnih i pouzdanih rezultata redukcije važno provesti kvalitetna i pouzdana opažanja apsolutnih nizova na sekularnim točkama. Zadovoljavanjem tog uvjeta, uz postojanje uspostavljene infrastrukture (OGMRH, opservatorij LOP), moguće je u budućnosti na području Republike Hrvatske osigurati pouzdano praćenje geomagnetskog polja te nastavno očekivati dobivanje pouzdanih reduciranih vrijednosti geomagnetskih elemenata. Doktorski rad završava popisom literature, popisom tablica, slika i kratica te životopisom pristupnika. Povjerenstvo za ocjenu doktorskog rada zaključilo je da su ostvareni postavljeni ciljevi istraživanja, tj. unaprijeđena je metoda redukcije u uvjetima bez nacionalnog opservatorija, istaknuta je važnost uspostave nacionalnog opservatorija i posljedice koje će to imati na buduće mjerne kampanje, postignuto je poboljšanje kvalitete i pouzdanosti redukcije korištenjem podataka lokalnog variometra, ostvaren je transfer znanja vezano za korištenje terenskog variometra, izvedena je redukcija mjerenja koristeći podatke opažanja na susjednoj sekularnoj točki te je postignuto povećanje pouzdanosti definitivnih reduciranih geomagnetskih elemenata primjenom modela težina. Nadalje, Povjerenstvo smatra da je ostvarenim rezultatima i provedenim istraživanjima pristupnik dao izvoran znanstveni doprinos osnovnim geodetskim radovima određivanja Zemljina magnetskog polja, a najveći doprinos vezan je uz primjenu variometra dIdD pri geomagnetskim izmjerama, obradu mjerenja te nastavno uz redukciju opažanih geomagnetskih elemenata u Republici Hrvatskoj. Mario Brkić DOBITNICI REKTOROVE NAGRADE ZA AK. GOD. 2013./2014. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš dodijelio je 102 Rektorove nagrade za najbolje studentske radove (od 265 prijavljenih radova) i 18 posebnih Rektorovih nagrada za iznimna studentska ostvarenja (od 49 prijedloga) za ak. god. 2013./2014. Dobitnici Rektorove nagrade za najbolji studentski rad s Geodetskog fakulteta su: • Tomislav Šimunović i Filip Todić (slika 1) za rad pod naslovom ‘’Geostatistička analiza prostorne distribucije prometnih nesreća na području Grada Zagreba u razdoblju od 2010. do 2013. godine’’. Rad je nastao pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Damira Medaka • Gordan Horvat i Matjaž Štanfel (slika 2) za rad pod naslovom ‘’Analiza kontinuiranih mjerenja na odabranim točkama Europske permanentne mreže’’. Rad je nastao pod vodstvom mentora izv. prof. dr. sc. Željka Hećimovića. Sažetak rada ‘’Geostatistička analiza prostorne distribucije prometnih nesreća na području Grada Zagreba u razdoblju od 2010. do 2013. godine’’: Prometne nesreće su jedan od svakodnevnih problema suvremenog društva. Identifikacija žarišta prometnih nesreća je ključna pri provođenju učinkovitih strategija smanjenja područja s visokom gustoćom prometnih nesreća. U radu su obrađene prometne nesreće na području Grada Zagreba za razdoblje od 2010. do 2013. godine. Prometna mreža je preuzeta sa slobodne karte svijeta OpenStreetMap, a podaci iz zapisnika prometnih nesreća su obrađeni u programskom jeziku Python. Posebna pozornost je posvećena provjeri kvalitete dostupnih prostornih podataka te otkrivanju i uklanjanju pogrešaka. Obrađeni su podaci uneseni u sustav za upravljanje objek- 234 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Slika 1. Dobitnici Rektorove nagrade Tomislav Šimunović (desno) i Filip Todić (lijevo). tno-relacijskim bazama podataka PostgreSQL koji uključuje proširenje za geoprostorne podatke i operacije – PostGIS. Nakon provjere točnosti dostupnih podataka testirane su tri najčešće korištene statističke metode za ovu vrstu opažanja: hi-kvadrat test, normalizacija i Kernel Density Estimation. U radu se detaljno obrađuju prednosti i nedostaci svake od metoda i predlaže model geostatističke analize prometnih nesreća. Za područje Grada Zagreba precizno su određena kritična mjesta na kojima je u predmetnom razdoblju najčešće dolazilo do nesreća s teškim posljedicama, s naglaskom na posebno ugrožene sudionike u prometu – pješake i bicikliste. Model će poslužiti kao temelj za daljnja istraživanja i kao primjer Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske za identifikaciju žarišta prometnih nesreća s ciljem provođenja kvalitetnijih protumjera. Sažetak rada ‘’Analiza kontinuiranih mjerenja na odabranim točkama Europske permanentne mreže’’: Na odabranim permanentnim GPS stanicama Europske permanentne mreže (EPN), u tjednim rješenjima pojavljuju se sustavne pogreške koje nisu posljedica konstantnog pomicanja tektonskih ploča u odnosu na prostorno fiksni referentni okvir ITRF2005. Analizom „sirovih“ SINEX podataka u Kartezijevom pravokutnom koordinatnom sustavu (X,Y,Z os), određeni su koeficijenti korelacije pogrešaka koji poprimaju iznose i do 0,91 i time 235 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Slika 2. Dobitnici Rektorove nagrade Gordan Horvat (desno) i Matjaž Štenfel (lijevo). potvrđuju tezu da su pomaci u tjednim rješenjima koordinata stanica međusobno korelirane. Nadalje, definirani su funkcijski modeli sustavnih pogrešaka određivanjem polinoma devetog stupnja izjednačenog po metodi najmanjih kvadrata, godišnje brzine pomaka stanica po svim osima koordinatnog okvira, ubrzanja stanica na tjednoj razini te nakon uklanjanja sustavnih pogrešaka iz podataka mjerenja ispitano je postojanje korelacije u šumu na sezonskoj razini. Svečana podjela Rektorovih nagrada održana je 17. lipnja 2014. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Prigodom svečane dodjele nagrada bila je organizirana i izložba postera na kojima su studenti predstavili svoje nagrađene radove. Izložba nagrađenih radova bila je otvorena od 17. do 24. lipnja 2014. godine. Čestitamo studentima na osvojenoj Rektorovoj nagradi i njihovima mentorima. Mladen Zrinjski 236 Vijesti, Geod. list 2014, 3 DOBITNICI NAGRADE GEODETSKOG FAKULTETA ZA AK. GOD. 2013./2014. Svečana podjela Nagrade Geodetskog fakulteta najboljim studentima za postignuti odličan uspjeh održana je 26. rujna 2014. na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća, a koja je održana povodom obilježavanja Dana Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnici Nagrade Geodetskog fakulteta za ak. god. 2013./2014. su: Sveučilišni preddiplomski studij geodezije i geoinformatike • I. godina studija: Arijan Kosumi Kovačević – prosjek ocjena: 4,541 • II. godina studija: Andrej Jertec – prosjek ocjena: 4,385 • III. godina studija: Ines Pavičić – prosjek ocjena: 4,818. Sveučilišni diplomski studij geodezije i geoinformatike Usmjerenje: Geodezija • I. godina studija: Šime Skočić – prosjek ocjena: 4,900 • II. godina studija: Doris Pivac – prosjek ocjena: 4,950 i Ivana Puklavec – prosjek ocjena: 4,950. Usmjerenje: Geoinformatika • I. godina studija: Ružica Kozić – prosjek ocjena: 4,909 • II. godina studija: Nikolina Vidonis – prosjek ocjena: 4,900, Iva Željeznjak – prosjek ocjena: 4,900 i Marko Milin – prosjek ocjena: 4,900. Nagradu je studentima uručio prodekan za nastavu i studente doc. dr. sc. Dražen Tutić. Čestitamo studentima na osvojenoj Nagradi Geodetskog fakulteta. Mladen Zrinjski DOBITNICI NAGRADE DEKANA GEODETSKOG FAKULTETA ZA AK. GOD. 2013./2014. Dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miodrag Roić dodijelio je tri Nagrade dekana studentima za najbolji studentski rad u ak. god. 2013./2014. Dobitnici Nagrade dekana su: • Marko Radanović i Dino Železnjak za rad pod naslovom ‘’Analiza funkcionalnosti i kvalitete Hrvatskog transformacijskog modela visina’’. Rad je nastao pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Nevia Rožića. • Katarina Župan za rad pod naslovom ‘’Prijedlog novog modela korisničkog sučelja položajno-vezanih aplikacija na dlanovnicima’’. Rad je nastao pod vodstvom mentora doc. dr. sc. Roberta Župana. • Filip Kovačić za rad pod naslovom ‘’Urbani toplinski otoci Grada Zagreba’’. Rad je nastao pod vodstvom mentora izv. prof. dr. sc. Željka Hećimovića. Svečana podjela Nagrade dekana održana je 26. rujna 2014. na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća, koja je održana povodom obilježavanja Dana Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nagradu je studentima uručio dekan prof. dr. sc. Miodrag Roić. Čestitamo studentima na osvojenoj Nagradi dekana i njihovim mentorima. Mladen Zrinjski 237 Vijesti, Geod. list 2014, 3 PRIZNANJA ZAPOSLENICIMA GEODETSKOG FAKULTETA ZA AK. GOD. 2013./2014. Dekan Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miodrag Roić dodijelio je tri Priznanja zaposlenicima Fakulteta za ak. god. 2013./2014. Dobitnici Priznanja su: • prof. dr. sc. Miljenko Lapaine – za dugogodišnji predan rad na Fakultetu i zasluge u razvoju znanstvenoistraživačkog rada • izv. prof. dr. sc. Zlatko Lasić – za dugogodišnji predan rad na Fakultetu i zasluge u razvoju nastave • Ana Sušec i Nikša Novak – za dugogodišnji predan rad na Fakultetu. Svečana podjela Priznanja zaposlenicima Fakulteta održana je 26. rujna 2014. na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća, a koja je održana povodom obilježavanja Dana Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Priznanja je zaposlenicima uručio prodekan za financije i poslovanje prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić. Čestitamo zaposlenicima na dobivenim Priznanjima Fakulteta. Mladen Zrinjski SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNICI (BACCALAUREUSI) INŽENJERI GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dana 7. srpnja i 18. srpnja 2014. godine, završni ispit položilo je ukupno 47 pristupnika i time stekli akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer geodezije i geoinformatike, odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka geodezije i geoinformatike. Pregled prvostupnika inženjera geodezije i geoinformatike na preddiplomskom studiju: 7. srpanj 2014. • Luka Alaupović • Anastazija Bakran • Franko Buča • Lucija Čupić • Mate Dželalija • Tin Đanić • Petar Đivanović • Nikolina Ernečić • Mihael Jakoubek • Luka Jurjević • Ivan Kolar • • • • • • • • • • • Jelena Marković Leona Menalo Marija Milovac Marija Mišković Mateja Moslavac Tomislav Opačak Tomica Pamučar Ines Pavičić Mile Prša Igor Rajić Jakov Šercer • • • • • • • • • Lovro Šlabek Karlo Tkalec Antonio Tupek Ivana Vidić Vedran Vladić Jelena Vrgoč Sandra Vrgoč Sara Vučković Marinela Zgrablić 18. srpanj 2014. • Ivana Bevanda • Vjekoslav Biluš • Ana Bodrožić • Lovorka Bošković • Mario Grabovac • Ivana Kirinčić • • • • • • Marin Leontenko Bruno Marđetko Vicko Mikulić Filip Mudronja Filip Pavelić Valentino Radak • • • • Ružica Šiško Katija Špika Dario Turković Ina Zlojutro. Kratica za ovaj akademski naziv je: univ. bacc. ing. geod. et geoinf. Čestitamo novim sveučilišnim prvostupnicima inženjerima geodezije i geoinformatike. Mladen Zrinjski 238 Vijesti, Geod. list 2014, 3 MAGISTRI INŽENJERI GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dana 27. lipnja, 30. lipnja i 11. srpnja 2014. godine, na sveučilišnome diplomskom studiju geodezije i geoinformatike diplomiralo je ukupno 49 pristupnika i time stekli akademski naziv magistra inženjerka geodezije i geoinformatike, odnosno magistar inženjer geodezije i geoinformatike. Pregled magistara inženjera geodezije i geoinformatike: Pristupnik Naslov diplomskog rada Gordan Horvat “Analiza softverskog paketa za obradu integriranih INS/GNSS navigacijskih podataka i primjena sustava” Ivan Jurina “Utjecaj korekcija mjerila i normalnih ortometrijskih korekcija visinskih razlika na kvalitetu Hrvatskog visinskog referentnog sustava” Kristina Luketić “Hidrografska izmjera jezera Sabljaci uz preljevnu branu” Stjepan Miletić “GIS izvora voda na području Papuka” Ivan Pašić “Web GIS planinarskih kuća i domova uHrvatskoj” Doris Pivac “GIS rijeka Hrvatske” Barbara Plavčić “Razvoj komponenti algoritma za cestovnu navigaciju” Nikolina Romančuk “Koncept i razvoj satelitskog sustava BeiDou” Luka Rumora “Terestričko lasersko skeniranje crkve sv. Marije u Osoru” Neven Ružić “Laboratorijski postupak ispitivanja ručnih laserskih daljinomjera” Marina Savi “Izrada geodetskih elaborata na području grada Pakraca” Anita Stepić “Izrada geodetskog elaborata za potrebe legalizacije objekata na području Karlovačke županije” Filipa Šola “Geodetski radovi pri izmjeri kanalizacije za potrebe katastra vodova” Datum obrane, mentor 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Željko Bačić 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Nevio Rožić 27. 6. 2014., doc. dr. sc. Almin Đapo 27. 6. 2014., izv. prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Drago Špoljarić 27. 6. 2014., izv. prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Željko Bačić 27. 6. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski 27. 6. 2014., doc. dr. sc. Almin Đapo 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Đuro Barković 27. 6. 2014., izv. prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić 27. 6. 2014., izv. prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Đuro Barković 239 Vijesti, Geod. list 2014, 3 Matjaž Štanfel “Obrada LIDAR podataka” Ema Višak “GIS ugroženosti od poplava” Iva Željeznjak “Geodetski i katastarski poslovi pri mikrotuneliranju” Mihaela Krmek “Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka” Ana Rumora “Upravljanje hitnim situacijama u vatrogastvu” Anita Antolković “3D skeniranje arheoloških artefakata” Antonio Antunović “3D lasersko skeniranje, izrada modela i određivanje deformacija pumpe za vodu u RN Sisak” Sara Baraba “Lokalni transformacijski modeli visina na gradskim područjima” Zoran Božičković “Izrada interaktivne karte Republike Hrvatske u StatPlanet Plusu” Miše Bugarin “3D lasersko skeniranje i izrada modela industrijskih postrojenja, blok stanica Lučko” Dominik Čunović “Odabir optimalnih lokacija domova za umirovljenike” Maja Horvat “Postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade u Krapinsko-zagorskoj županiji” Ivan Hržić “Pregled uspostave INSPIRE-a” Ivan Janković “Fotogrametrijska izmjera dvorišne kule starog grada Gvozdansko” Kristina Jezdić “Izrada karte opasnosti” Tamara Juretić “Utjecaj različitih modela težina mjerenja na kvalitetu visinskog referentnog sustava Republika Hrvatske” Genoveva Jurjević “Koncept i modernizacija GLONASS-a” Danijel Karas “Koncept i razvoj IRNSS-a” Ivan Knez “Otkrivanje novih pješčanih odnosno biciklističkih ruta upotrebom GIS-a” 27. 6. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 27. 6. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 27. 6. 2014., prof. dr. sc. Miodrag Roić 30. 6. 2014., izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl 30. 6. 2014., izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Almin Đapo 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Nevio Rožić 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Ivka Kljajić 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Boško Pribičević 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski 11. 7. 2014., izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Nevio Rožić 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Dubravko Gajski 240 Vijesti, Geod. list 2014, 3 11. 7. 2014., izv. prof. dr. sc. Brankica Helena Lisak Cigrovski-Detelić “Izrada geodetskih elaborata na području grada Zadra” 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski Josipa Maleš “Postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade u Zagrebačkoj županiji” 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Almin Đapo Tena Mamula “Hidrografsko snimanje multibeam echosounderom i izrada 3D modela korita rijeke Neretve” Alenka Mikolić 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Dražen Tutić “Edukativna web-karta za osnovnoškolski uzrast” 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski Antonija Močić “Postupak upisa objekta u katastar i zemljišnu knjigu” Tomislav Novosel 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski “Koncept i modernizacija GPS-a” 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Gorana Anja Opačak Novaković “Optimiranje plana mjerenja pomaka hidroelektrane” Domagoj Pavlik 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Željko Bačić “Ispitivanje pogrešaka mjerenja modernih GNSS prijemnika testom nulte bazne linije” Ivana Puklavec 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski “Softverska podrška za obradu geodetskih mjerenja” 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski Ivan Radan “Izrada geodetskog projekta u Primorsko-goranskoj županiji” 11. 7. 2014., izv. prof. dr. sc. Brankica Simon Rončević Cigrovski-Detelić “Geodetski radovi u postupku ozakonjenja nezakonito izrađenih zgrada na području Opatije” Dragan Tasić 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Damir Medak “Primjena GIS-a u akcijama potraga i spašavanja” 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Siniša Mastelić Marko Tomljenović Ivić “Utjecaj realizacije infrastrukture na vrijednost nekretnina” Karlo Vinski 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Miodrag Roić “Homogenizacija katastarskog plana k.o. Mahično” 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Mladen Zrinjski Fabjan Vrgoč “Geodetski radovi pri izmjeri DTK za potrebe katastra vodova u Splitsko-dalmatinskoj županiji” Ante Zrinušić 11. 7. 2014., doc. dr. sc. Rinaldo Paar “Primjena i mogućnosti robotizirane mjerne stanice LEICA TPS 1201 u inženjerskim zadacima” Andrej Žiška 11. 7. 2014., prof. dr. sc. Đuro Barković “Terenski postupak ispitivanja geodetskih mjernih stanica prema ISO 17123-4” Kratica za ovaj akademski naziv je: mag. ing. geod. et geoinf. Čestitamo novim magistrima inženjerima geodezije i geoinformatike. Mladen Zrinjski Geod. list 2014, 3 PREGLED STRUČNOG TISKA I SOFTVERA 241 RADIONICA O AKCIJI I INTERAKCIJI U DOBROVOLJNIM GEOINFORMACIJAMA Radionica je održana u sklopu konferencije 16th Annual Association of Geographic Information Laboratories in Europe u svibnju 2013. u Leuvenu, Belgija. Neka od pitanja koja su se razmatrala na radionici jesu: • kako se razvija zajednica dobrovoljnih geoinformacija (volunteered geographic information – VGI) • koji su tipovi i obrasci doprinosa projektima VGI-a • gdje, kada i kako se generira VGI • što znamo o stvarnim suradnicima na projektima VGI-a • za koje vrste aplikacija i upotreba je VGI koristan. U ovom sažetom prikazu članka o radu te radionice osvrnut ćemo se samo na neka od navedenih pitanja. Takvo je npr. i pitanje zašto tako mnogo ljudi aktivno surađuje na projektima VGI-a bez ikakve financijske naknade. Neki su od motivirajućih čimbenika: altruizam, profesionalni ili osobni interes, intelektualna stimulacija, društveno priznanje, isticanje mjesta u kojem se živi, povećan osobni ugled i prilika za kreativno i neovisno samoizražavanje. Analizom doprinosa suradnika u cjelokupnoj povijesti OpenStreetMapa (OSM) neki su autori pokušali definirati osobne profile suradnika. Uočeni su ovi profili: • • • • • • uglavnom stvaraju podatke uglavnom osuvremenjuju podatke uglavnom brišu podatke stvorili su veliki broj podataka tijekom dugoga vremenskog razdoblja stvorili su podatke u bazi podataka, ali su osim toga malo uradili rade na svim aktivnostima: osuvremenjuju, brišu, stvaraju i uređuju. Anketom među suradnicima OSM-a utvrđeno je da su to pretežno dobro obrazovani i tehnološki snalažljivi muškarci. Vrijedna je spomena i igra za pametne telefone (MapSigns) radi poticanja građana na prikupljanje informacija o prometnim znakovima, klupama u parkovima, kantama za smeće, pješačkim prijelazima i sličnim „manje zanimljivim“ podatcima. Nekoliko radova na radionici posvećeno je istraživanju kvalitete podataka VGI-a. Kvaliteta prostornih podataka uključuje geometrijsku i semantičku točnost, topološku ispravnost i vremensku valjanost. Većina dosadašnjih istraživanja posvećena je ocjeni geometrijske točnosti podataka OSM-a. Međutim, nužno je istražiti i tematsku i vremensku točnost podataka te njihovu konzistentnost i potpunost. VGI nesumnjivo pruža bogat izvor podataka za akademske istraživačke aktivnosti, ali je važno razmotriti i mogućnost integriranja podataka VGI-a sa službenim skupovima podataka. U raspravi i diskusiji na radionici razmatrana su mnoga važna pitanja. Jedno od njih je važnost pasivnoga množinskog skupljanja podataka koje omogućuju pametni telefoni. Predstavnik Googlea je istaknuo da je skup o brzini prometa dobiven s mobilnih telefona jedan od najvećih njihovih skupova prostornih podataka. Prikupljanje tih podataka je pozadinska aktivnost koje korisnici pametnih telefona nisu ni svjesni. Duga diskusija se vodila i o nesigurnosti podataka i informacija VGI-a koja proizlazi iz točnosti opreme koju upotrebljavaju korisnici, različitih razina njihove stručnosti, itd. Zaključak je da će množinski skupljeni geopodatci uvijek imati visoki stupanj nesigurnosti pa je nužno da znanstvenici to imaju u vidu u svim mogućim primjenama tih podataka. 242 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 Izvor Mooney, P., Rehrlb, K., Hochmair, H.: Action and interaction in volunteered geographic information: a workshop review, Journal of Location Based Services, 2013, 4, http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/17489725.2013.859310. Nedjeljko Frančula KOLEKTIVNO KARTIRANJE U ERI DRUŠTVENH MEDIJA S. Caquard u citiranom članku piše o tome kako društveni mediji mijenjaju način kolektivnog kartiranja svijeta. Istražuje nove oblike kolektivne kartografske prakse omogućene društvenim medijima. Prvo navodi primjere kartiranja zajednica (community mapping), posebno autohtone kartografije (indigenous cartographies). Potom se osvrće na suradničko kartiranje (collaborative mapping) i množinsko sakupljanje podataka (crowdsourcing) s naglaskom na kartiranje u kriznim situacijama. Na kraju piše o tome kako kolektivno kartiranje mijenja odnos između države, njezinih građana i privatnog sektora. Povijesno gledano jedan od glavnih oblika kartiranja zajednica je autohtona kartografija. Od 60-ih godina 20. stoljeća autohtone skupine iskoristile su i kartografiju nastojeći ostvariti suverenitet na vlastitu teritoriju i povratak dostojanstva u sukobu s vlastima. Od 90-ih godina 20. stoljeća na autohtone kartografske procese i praksu utječu i digitalni mediji, o čemu svjedoči sve veća primjena GIS-a uz sudjelovanje javnosti (participatory GIS – PGIS) u sjevernoameričkim starosjedilačkim zajednicama. Neke autohtone zajednice u Kanadi otišle su i korak dalje surađujući s istraživačkim institucijama u razvijanju mrežnih kartografskih aplikacija. Ti hibridni kartografski procesi pomažu u razvijanju međusobnog razumijevanja pod uvjetom da se poštuje ravnoteža između zapadne znanosti i autohtonog znanja. S geodruštvenim medijima (geosocial media), tj. društvenim medijima s geokodiranim podatcima sve više građana pridonosi kolektivnoj proizvodnji znanja o prostoru. To množinsko sakupljanje geopodataka (geo-crowdsourcing) građani rade dobrovoljno (volunteered geographic information – VGI) ili nenamjerno (involunteered geographic information – iVGI) kada se njihova lokacija ili aktivnost registrira osobnim mobilnim uređajima (npr. mobitelima) i vanjskim uređajima (npr. satelitima). Iako se malo zna o tome zašto građani dobrovoljno unose geopodatke, neki autori objašnjavaju taj sve veći angažman različitim osobnim motivima poput idealizma ili lokalnih potreba. Tvrtke, poput Googlea, potiču dobrovoljce na sudjelovanje u svojim korporativnim projektima. Npr. pomoću aplikacije Google Map Maker može svaki registrirani pojedinac poboljšati ili osuvremeniti Google Maps. Jedna od važnih primjena dobrovoljnog kartiranja jesu krizne situacije. Kao jedan od prvih primjera navode se kartografski umetci (map mash-ups) koje su dobrovoljci kreirali na Googleovim kartama u kolovozu 2005. dijeleći informacije sa svojim sugrađanima u New Orleansu poslije uragana Katrina. Kartiranje u kriznim situacijama postavlja različite kartografske izazove, npr. kako u situacijama koje se brzo mijenjaju osigurati jasne i nedvosmislene kartografske prikaze na malim ekranima uređaja kojima se služe korisnici. Ili kako pomoći korisnicima u razlikovanju podrijetla i kvalitete podataka, npr. jesu li podatci službeni ili ne, jesu li pouzdani ili ne. Provjera valjanosti podataka je ključ uspjeha svakoga suradničkoga kartografskog projekta o čemu svjedoče mnoga istraživanja podataka OpenStreetMapa (OSM). Međutim, profesionalizacija i komercijalizacija OSM-a ukazuje na promjene koje se zbivaju u kartografiji u eri Weba 2.0. Iako su državne ustanove poput Ordnance Surveya u Velikoj Britaniji, IGN-a u Francuskoj i USGS-a u SAD-u i nadalje mjerodavne za kartografske podatke, povećano sudjelovanje građana i privatnog sektora u skupljanju i širenju geoinformacija signalizira da državna tijela neće više biti jedini izvor pouzdanih geoinformacija. Analiza 243 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 oko stotine VGI inicijativa pokazuje da ih oko dvije trećine sponzoriraju profitne organizacije, a samo 7% vladine institucije. Iz državne perspektive te veze između građana i privatnih korporacija imaju nekoliko prednosti. Mogu poslužiti u promicanju aktivnog sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka i poboljšati učinkovitost vlade. No, mogu također poslužiti u vladinoj strategiji odvraćanja građana od drugih oblika demokratskog sudjelovanja. Ali mogu se sagledati i kao nesposobnost države da građanima pruži relevantne geopodatke i njezinu nevoljkost da svi podatci budu javno dostupni. Stoga privatna poduzeća i građani preuzimaju neke od tih odgovornosti. U zaključku se ističe da su kolektivno proizvedeni kartografski sadržaji rezultat djelovanja ipak relativno malog broja tehnološki vještih suradnika. Iako sve navedene promjene mogu imati pozitivne praktične primjene za široki spektar građana, ukazuju i na pojavu novog oblika korporativne tehnokracije. Izvor S. Caquard: Cartography II: Collective cartographies in the social media era, Progress in Human Geography, 2014, 1. Nedjeljko Frančula DOBROVOLJNO KARTIRANJE ILEGALNIH ODLAGALIŠTA OTPADA U ČEŠKOJ Ilegalno odlaganje otpada je ozbiljan problem u mnogim zemljama svijeta. Takva odlagališta ugrožavaju zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, tj. smanjuju kvalitetu života. Procjenjuje se da trenutno postoji oko sto milijuna tona ilegalno odbačenog otpada širom svijeta. Stoga ljudi ne bi trebali biti indiferentni prama takvim odlagalištima i ako na njih naiđu šetajući livadama ili šumama trebali bi o tome odmah obavijestiti nadležne ustanove. Napredak informacijske i komunikacijske tehnologije omogućio je da se i geoinformacijski sustavi (GIS) uspješno primjenjuju u zaštiti okoliša u mnogim zemljama. Vrlo uspješan projekt pokrenut je 2008. u Estoniji gdje je 40 000 dobrovoljaca subotom čistilo teritorij svoje zemlje. Koristili su se Google Earthom i softverom za mobitele i mobitele s GPS-om za fotografiranje i kartiranje ilegalnih odlagališta. Inspirirana estonskim primjerom skupina slovenskih dobrovoljaca pokrenula je u travnju 2010. projekt „Očistimo Slovenijo“ i ponovila ga u ožujku 2012. Divlja odlagališta otpada ozbiljan su problem i u Češkoj. Npr. 2010. registrirano je 830 takvih odlagališta u njihovim šumama, površine oko 5,4 ha s 280 tona otpada. Još je gora situacija s ilegalnim odlagalištima u mnogim gradskim područjima. Npr. u 2011. na takva područja ilegalno je odbačeno 130 tisuća tona otpada. Osim toga, pretpostavlja se da mnoga ilegalna odlagališta nisu ni otkrivena zbog nedovoljne kontrole. Stoga je u Češkoj sredinom 2011. pokrenut projekt ZmapujTo.cz za kartiranje ilegalnih deponija. Mrežna stranica projekta (http://www.ZmapujTo.cz) puštena je u rad u ljeto 2012. Početni cilj projekta bio je motivirati građane da počnu kartirati ilegalna odlagališta u svojoj okolini. Aktivno uključivanje lokalnih vlasti u projekt ima mnogo prednosti. Pravodobno otkrivanje novog odlagališta smanjuje naknadne troškove njegovog zbrinjavanja. Primijenjena GIS aplikacija omogućuje jednostavan nadzor divljih odlagališta, a općinska vlast dobiva pravodobnu informaciju bez izlaska na teren. Kako bi se dobio detaljan uvid u prijavljena divlja odlagališta u projekt je uključeno i nekoliko naprednih geoinformacijskih tehnologija. Google Street View omogućuje detaljan uvid u divlje odlagalište i njegovu okolinu, a Panoramio omogućuje umetanje geokodiranih fotografija. Omogućena je i integracija katastarskog plana pa općinski službenik može kontaktirati vlasnika zemljišta. 244 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 Primarni način slanja izvještaja o otkrivenom divljem odlagalištu je pomoću aplikacije za mobitele ZmapjuTo. Ta se aplikacija na operativnim sustavima Android i iPhone može skinuti s mrežne stranice projekta. Izvještaji su anonimni, ali korisnik može umetnuti komentar ili podatke za kontakt. Nakon provjere podataka svi dobiveni podatci prikazuju se na interaktivnoj karti. Alternativno, korisnik može divlje odlagalište prijaviti i pomoću interaktivnog obrasca sa svojeg računala kod kuće. Obrazac je dostupan preko većine današnjih web-preglednika na mrežnim stranicama projekta. Na ovom projektu do sada je kartirano više od 1740 ilegalnih odlagališta otpada u Češkoj, a zbrinuto ih je 641. Projekt je još uvijek u fazi testiranja, ali broj prijavljenih odlagališta je dovoljan da se može reći da je projekt koristan i da su građani spremni prijavljivati ilegalna odlagališta. Na temelju dosadašnjeg iskustva planira se sljedeća inačica projekta koja će omogućiti veću interaktivnost između vlade, aktivista i građana. Izvor M. Kubásek, J. Hřebiček: Crowdsource approach for mapping of illegal dumps in the Czech Republic, International Journal of Spatial Data Infrastructures Research, Vol. 8, 2013, file:///C:/Users/franc/Downloads/335-1652-3-PB%20(1).pdf. Nedjeljko Frančula OpenStreetMap – DISTRIBUCIJA DOBROVOLJACA PO DRŽAVAMA Projekt OpenStreetMap (OSM) razvio se posljednjih godina u jedan od najvećih izvora dobrovoljnih geoinformacija. U prosincu 2011. bilo je oko 505 000 registriranih korisnika, a u kolovozu 2014. već ih je oko 1 700 000. Međutim, krajem 2011. od ukupnog broja registriranih korisnika samo ih je 38% (193 000) uredilo (kreiralo, modificiralo ili izbrisalo) bar jedan tip podataka (čvor, put, relacija) (Neis i Zipf 2012). Budući da je kvaliteta baze podataka OSM-a usko povezana s brojem članova dobrovoljaca na području ili državi gdje su dodali ili poboljšali podatke, to su u citiranom istraživanju, uz brojne druge podatke o aktivnostima dobrovoljaca, odredili i lokaciju članova prema državama. Prema tim podatcima sastavljena je tablica 1. Tablica 1. Postotak dobrovoljaca po državama. Država Njemačka Sjedinjene Američke Države Rusija Ujedinjeno Kraljevstvo Francuska Italija Austrija Španjolska Australija Nizozemska Kanada Švicarska Poljska Belgija Ostali % 26 9 7 7 5 3 3 2 2 2 2 2 2 1 27 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 245 Većina dobrovoljaca nalazi se u Europi (72%). Preostalih 28% razmješteno je ovako: Sjeverna Amerika (12%), Azija (8%), Južna Amerika (3%), Australija (2%), Afrika (2%) i Oceanija (1%). Kvaliteta i potpunost podataka OSM-a varira od države do države. Za urbana područja u Europi, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj podatci OSM-a imaju sličnu potpunost kao i podatci komercijalnih i vladinih baza podataka. Međutim, u ruralnim područjima OSM ima manju potpunost podataka, osim u SAD-u gdje je upravo obrnuto. Tamo su u OSM-u ruralna područja bolje pokrivena nego urbana područja. Chilton (2009) ističe da u mnogim dijelovima svijeta OpenStreetMap ima detaljnije karte od karata što ih nude tradicionalni kartografski izdavači. Kao primjer navodi i da je OpenStreetMap imao prvi, i to na dan službenog otvaranja, detaljnu kartu novog Terminala 5 londonskog aerodroma Heathrow te prilazne ceste i željezničku prugu do njega. Literatura Chilton, S. (2009): Crowdsourcing is radically changing the geodata landscape: case study of OpenStreetMap, Proceedings of the 24th International Cartographic Conference (Santiago de Chile, 15-21 November 2009), http://icaci.org/files/documents/ICC_proceedings/ICC2009/html/nonref/22_6.pdf. Neis, P., Zipf, A. (2012): Analyzing the Contributor Activity of a Volunteered Geographic Information Project – The Case of OpenStreetMap, ISPRS International Journal of Geo-Information, 2, 146-165, http://www.mdpi.com/2220-9964/1/2/146. Nedjeljko Frančula Časopis Future Internet Časopis Future Internet je znanstveni časopis otvorenog pristupa namijenjen objavljivanju rezultata znanstvenih istraživanja vezanih uz internetske tehnologije i informacijsko društvo. Objavljuje izvorne i pregledne znanstvene radove te kratka priopćenja. Cilj je časopisa potaknuti znanstvenike da rezultate svojih teorijskih i eksperimentalnih istraživanja objave sa što više detalja. Stoga, ne postoje ograničenja u broju stranica članka ni primjeni slika u boji. Članak mora biti objavljen sa svim potrebnim detaljima tako da se rezultati eksperimenta mogu ponoviti. Za članke prihvaćene za objavljivanje treba platiti 500 CHF. Dodatnih 250 CHF treba platiti ako članak zahtijeva dodatni trud na uređivanju i oblikovanju i/ili dotjerivanju engleskog jezika. Izdavač časopisa je Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI) kojem je sjedište u Baselu, Švicarska. Objavljuje više od 120 elektroničkih časopisa u otvorenom pristupu. Future Internet izlazi od 2009. u četiri broja godišnje, a neke rezultate svojih istraživanja objavili su u tom časopisu i geodeti i kartografi. Navodimo neke od tih članaka objavljenih od 2012. do danas (kolovoz 2014.) (http://www.mdpi.com/journal/futureinternet/apc): P. Neis, D. Zielstra, A. Zipf: The Street Network Evolution of Crowdsourced Maps: OpenStreetMap in Germany 2007–2011, 2012, 1, 1-21. S. Roche, B. Mericskay, W. Batita, M. Bach and M. Rondeau: WikiGIS Basic Concepts: Web 2.0 for Geospatial Collaboration, 2012, 1, 265-284. 246 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 P. Mooney, P. Corcoran: Characteristics of Heavily Edited Objects in OpenStreetMap, 2012, 1, 285-305. M. Pollino, G. Fattoruso, L. La Porta, A. B. Della Rocca and V. James: Collaborative Open Source Geospatial Tools and Maps Supporting the Response Planning to Disastrous Earthquake Events, 2012, 2, 451-468. M. Goetz: Using Crowdsourced Indoor Geodata for the Creation of a Three-Dimensional Indoor Routing Web Application, 2012, 2, 575-591. P. Neis, D. Zielstra and A. Zipf: Comparison of Volunteered Geographic Information Data Contributions and Community Development for Selected World Regions, 2013, 2, 282-300. P. Neis, and D. Zielstra: Recent Developments and Future Trends in Volunteered Geographic Information Research: The Case of OpenStreetMap, 2014, 1, 76-106. Nedjeljko Frančula NOVI BROJ ČASOPISA ISTARSKI GEODET U nakladi Udruge geodeta Istarske županije izašao je novi broj časopisa Istarski geodet, glasila istarskih geodeta. Glavni urednik časopisa je dr. sc. Aldo Sošić. Ovaj broj časopisa posvećen je dvadesetoj obljetnici osnutka Udruge geodeta Istarske županije. S ponosom se još uvijek prisjećamo 6. prosinca 1993. godine kada je u Spomen domu u Pazinu, u prisustvu više od 200 sudionika, osnovana naša Udruga. U ovome su broju objavljeni sljedeći radovi: • Vesna Poslončec-Petrić, Talita Peruško, Stanislav Frangeš: Tematske karte u okviru GIS-a Istarske županije. U radu je prikazana izrada tematskih karata iz slojeva GIS-a Istarske županije, kako bi se jasnije prikazale spoznaje do kojih se došlo. Svi su prostorni podaci obrađeni u programskom paketu ArcGIS 10.1 tvrtke ESRI te naposljetku vizualizirani. • Dušan Petrovič: Izrada topografskih karata na području Istre iz LIDAR-skih podataka. U radu su prikazane mogućnosti dobivanja topografskih podataka iz LIDAR-skih snimaka i brze izrade topografskih karata na njihovoj osnovi na obalnom području sjevernog dijela Istre, na Debelom Rtiču. • Boris Blagonić, Daniel Vuković: Lokalna infrastruktura prostornih podataka. Ovaj rad definira pojam, strukturu i primjenu lokalnih infrastruktura prostornih podataka te daje preporuke njihova razvoja u budućnosti. • Aldo Sošić: Priobalje, otoci i akvatorij Istre na pomorskim kartama od kraja 18. do prve polovice 19. stoljeća. U radu se daje prikaz značajnijih pomorskih karata u navedenom razdoblju s prikazom autora i institucija koje su ih izradile. • Danijel Šugar, Mladen Zrinjski, Milan Rezo: Pulski bazis i bazisna mreža. U radu je dan pregled aktivnosti provedenih tijekom uspostave i opažanja na pulskom bazisu i pripadajućoj bazisnoj mreži krajem 50-ih godina 20. stoljeća. Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 247 • Dubravko Čanić: Geodetska osnova pri rekonstrukciji mosta na rijeci Lici. Autor opisuje geodetske radove pri uspostavi geodetske osnove kao podloge za obnovu i rekonstrukciju mosta na rijeci Lici u Ostrovici kraj Gospića. • Mario Božić, Vedran Stojnović, Zlatko Lasić: Usporedba visina dobivenih geometrijskim i trigonometrijskim nivelmanom suvremenim instrumentima. Opisane su metode geometrijskog i trigonometrijskog nivelmana, zajedno s najbitnijim utjecajima na mjerenja. Navedenim metodama određene su visinske razlike između 3 točke u Klaićevoj ulici u Zagrebu, nakon čega su uspoređeni dobiveni podatci. • Dubravko Čanić: Geodetski radovi pri uspostavi plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države za područje općine Lovinac. • Giulia Codacci-Terlević: Projekt i izložba ‘’Stopama rimskih agrimensora’’. Arheologinja Arheološkog muzeja Istre upoznaje nas s vrijednim tragovima rimske centurijacije u Istri, prvenstveno onima koji se odnose na područje Pule, jer su upravo u njenoj okolici tragovi sustavno provedene izmjere i podjele zemljišta iz rimskoga doba među najbolje očuvanima. • Marija Brajković: Izvješće o četverogodišnjem radu Udruge geodeta Istarske županije. Aldo Sošić 248 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 IZ STRANIH ČASOPISA Acta Geodaetica et Geophysica Hungarica, Vol. 49, No. 2., 2014. • On the relative importance of global and squirt flow in cracked porous media. Aamir Ali, Morten Jakobsen. 105.-123. • Stress state of the earth’s crust and seismicity in a potassium salt mining region of Belarus. A. G. Aronov, Sh. A. Mukhamediyev, T. I. Aronova. 125.-134. • Thermodynamic aspects of rock friction. N. Mitsui, P. Ván. 135.-146. • Analysis of co-located measurements made with a LaCoste&Romberg Graviton-EG gravimeter and two superconducting gravimeters at Strasbourg (France) and Yebes (Spain). Arnoso, U. Riccardi, J. Hinderer, B. Córdoba. 147.-160. • Outlier detection efficiency in the high precision geodetic network adjustment. Pavel Třasák, Martin Štroner. 161.-175. • A comparative study of zenith tropospheric delay and precipitable water vapor estimates using scientific GPS processing software and web based automated PPP service. C. Pikridas, S. Katsougiannopoulos, N. Zinas. 177.-188. • A total least squares solution for geodetic datum transformations. Xing Fang. 189.-207. • Statistical properties of seismic noise measured in underground spaces during seismic swarm. A. A. Lyubushin, Z. Kaláb, M. Lednická. 209.-224. • The sensitivity analysis of different induced polarization models used in magnetotelluric method. Rui Tang, Peng Yu, Yang Xiang, Xu Zhang. 225.-233. Allgemeine Vermessungs-Nachrichten, Vol. 121, No. 5., 2014. • Vom selbstzielenden Theodolit zur Image Assisted Total Station. Andreas Wagner, Peter Wasmeier, Thomas Wunderlich, Hilmar Ingensand. • Terrestrisches Laserscanning mit Midrange-Scannern – Entwicklungstendenzen und Probleme. Wolffried Wehmann. • Sensoren für kinematische Anwendungen. Lasse Klingbeil, Heiner Kuhlmann. • Fusion von Time-of-Flight-Entfernungsdaten und thermalen IR-Bildern. Ludwig Hoegner, Lukas Roth, Martin Weinmann, Boris Jutzi, Stefan Hinz, Uwe Stilla. • Wissenschaftlich-technische Innovationen müssen neue Produkte liefern – Abläufe gezeigt am Beispiel von Geländemodellen. Hans-Peter Bähr. Geoinformatica, Vol. 18, No. 3., 2014. • Compression of trajectory data: a comprehensive evaluation and new approach. Jonathan Muckell, Paul W. Olsen Jr., Jeong-Hyon Hwang. 435.-460. • TARS: traffic-aware route search. Roy Levin, Yaron Kanza. 461.-500. • On detecting spatial categorical outliers. Xutong Liu, Feng Chen, Chang-Tien Lu. 501.536. • An assisting, constrained 3D navigation technique for multiscale virtual 3D city models. Dieter Hildebrandt, Robert Timm. 537.-567. Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 249 • A polygon-based clustering and analysis framework for mining spatial datasets. Sujing Wang, Christoph F. Eick. 569.-594. • Comparing G-maps with other topological data structures Patrick Erik Bradley, Norbert Paul. 595.-620. • Estimation of an unknown cartographic projection and its parameters from the map. Tomas Bayer. 621.-669. Geomatics Info Magazine (GIM International), Vol. 28, No. 7., 2014. • Future-proof Data Storage: File and Database Storage Methods for Huge Point Clouds. Lomme Devriendt. Martin Kodde. • 3D Modelling of Shukhov Tower: Using Laser Scanning to Model a Russian Radio Tower. Mikhail Anikushkin and Andrey Leonov. • Point Clouds (2): Survey of Processing Software. Mathias Lemmens. • Road Maintenance with an MMS: Accurate and Detailed 3D Models Using Mobile Laser Scanning. Friederike Schwarzbach. Journal of Geodesy, Vol. 88, No. 8., 2014. • Variance components in errors-in-variables models: estimability, stability and bias analysis. Peiliang Xu, Jingnan Liu. 719.-734. • Self-consistent treatment of tidal variations in the geocenter for precise orbit determination. Shailen D. Desai, Willy Bertiger, Bruce J. Haines. 735.-747. • Robust estimation of deformation from observation differences for free control networks. Krzysztof Nowel, Waldemar Kamiński. 749.-764. • Slope correction for ocean radar altimetry. David T. Sandwell, Walter H. F. Smith. 765.771. • Vertical displacement rates in the Upper Rhine Graben area derived from precise leveling. Thomas Fuhrmann, Malte Westerhaus, Karl Zippelt, Bernhard Heck. 773.-787. • Contribution of Starlette, Stella, and AJISAI to the SLR-derived global reference frame. Krzysztof Sośnica, Adrian Jäggi, Daniela Thaller, Gerhard Beutler. 789-804. • On non-combinatorial weighted total least squares with inequality constraints. Xing Fang. 805.-816. • IAG Newsletter. Gyula Tóth. 817.-820. Survey Review, Vol. 46, No. 337, 2014. • Rectification of position data of Scotland in Ptolemy’s Geographike Hyphegesis. C. Marx. 231.-244. • First astronomical reference meridian in Norway. B. R. Pettersen. 245.-254. • Method of recovering municipal boundary lines in Province of Valencia (Spain) by means of historical cadastral maps. C. Femenia-Ribera, E. Benitez-Aguado, G. Mora-Navarro, J. Martinez-Llario. 255.-266. • Galileo IOV RTK positioning: standalone and combined with GPS. D. Odijk, P. J. G. Teunissen, A. Khodabandeh. 267.-277. 250 Pregled stručnog tiska i softvera, Geod. list 2014, 3 • Accuracy of single receiver static GNSS measurements under conditions of limited satellite availability. K. Dawidowicz and G. Krzan. 278.-287. • Triple carrier precise point positioning (PPP) using GPS L5. J. Tegedor and O. Øvstedal. 288.-297. • Gauss–Jacobi combinatorial adjustment and its modification. S. Q. Xue,Y. X. Yang. 298.304. Zeitschrift fur Geodasie, Geoinformation und Landmanagement, Vol. 139, No. 3., 2014. • Aspekte zum Landmanagement in den Nachbarstaaten der Bundesrepublik Deutschland – eine Einführung. Joachim Thomas. • Landmanagement in Österreich. Walter Seher, Reinfried Mansberger. • Stand der Grundstückszusammenlegung und Perspektiven für eine Landentwicklung in der Republik Polen. Gustaw Korta, Jerzy Kozłowski, Jacek M. Pijanowski, Stanisław Sorys. • Land Development in Flanders in a Changing Perspective. Frans Pauwels. • Land Development in The Netherlands. Henk Leenen. • Surveyors’ Role in Danish Land Management from the 1980s. Erik Stubkjær, Line Træholt Hvingel, Hanne Brande-Lavridsen. • LANDNET and Land Market Issues in Europe. Frank van Holst, Richard Eberlin, Francisco Onega Lopez. • Effektivität der Waldflurbereinigung. Silvia Arabella Hinz. • Christian Marx. Lokalisierung von Pytheas’ und Ptolemaios’ Thule. Vlado Cetl PREDSTOJEĆI DOGAĐAJI Geod. list 2014, 3 LISTOPAD Global Environment, Stakeholder’s Profile and Corporate Governance in Geodesy Zagreb, Croatia, 3.-5. 10. Web: http://www.dionici.geof.unizg.hr/ AutoCarto 2014 Pittsburgh, Pennsylvania, USA, 6.-8. 10. Web: http://www.cartogis.org/autocarto.php E-mail: allordgreg@gmail.com INTERGEO Berlin, Germany, 7.-9. 10. Web: http://www.intergeo.de/intergeo-en/index.php E-mail: info@hinte-messe.de GeoCongres 2014 Quebec City, Canada, 7.-11. 10. Web: http://www.geocongres2014.ca/ E-mail: info@geocongres2014.ca 2nd EUROGI imaGIne-conference 2014 Berlin, Germany, 8.-9. 10. Web: http://www.imagine2014.eu/ E-mail: imagine2014@eurogi.org 10th Jubilee International Conference Cartography and Geoinformation Zagreb, Croatia, 10.-12. 10. Web: http://www.kartografija.hr/home-384.hr/ language/hr.html E-mail: mlapaine@geof.hr Esri European User Conference Split, Croatia, 13.-15. 10. Web: http://www.esri.com/events/euc E-mail: info.zagreb@gdi.net IAG Commission 1 Symposium 2014: Reference Frames for Applications in Geosciences (REFAG2014) Kirchberg, Luxembourg, 13.-17. 10. Web: http://iag.uni.lu/index.php?id=189 E-mail: tonie.vandam@uni.lu 16th IAMG 2014 Conference New Delhi, India, 17.-20. 10. Web: http://www.jnu.ac.in/conference/iamg2014 E-mail: iamg14@yahoo.com ICEC 2014 World Congress Milano, Italy, 20.-22. 10. Web: http://www.icec2014.it/ E-mail: icec2014@aice-it.org 7. simpozij ovlaštenih inženjera geodezije Opatija, Hrvatska, 24.-26. 10. Web: http://www.hkoig.hr/ E-mail: hkoig@hkoig.hr 251 STUDENI 5 Digital Earth Summit 2014 Nagoya, Japan, 9.-11. 11. Web: http://gis.chubu.ac.jp/summit2014/ E-mail: gis@office.chubu.ac.jp th 4th International FIG 3D Cadastre Workshop Dubai, United Arab Emirates, 9.-11. 11. Web: http://www.gdmc.nl/3DCadastres/ workshop2014/ E-mail: P.J.M.vanOosterom@tudelft.nl 9th International 3DGeoInfo 2014 Dubai, United Arab Emirates, 11.-13. 11. Web: http://3dgeoinfo2014.org/ E-mail: engineering@aud.edu INTERPRAEVENT 2014 Nara, Japan, 25.-28. 11. Web: http://interpraevent2014.com/ E-mail: info@interpraevent2014.com 11th International Symposium on Location-Based Services Vienna, Austria, 26.-28. 11. Web: http://www.lbs2014.org/ E-mail: info@lbs2014.org 2015 36 International Symposium on Remote Sensing of Environment Berlin, Germany, 11.-15. 5. Web: http://www.isrse36.org/ E-mail: isrse36@dlr.de th FIG Working Week 2015 Sofia, Bulgaria, 17.-21. 5. Web: http://www.fig.net/fig2015/ E-mail: kamara@kig-bg.org ICGIS 2015 – International Conference on Geographic Information Systems Paris, France, 18.-19. 5. Web: https://www.waset.org/conference/2015/05/ Paris/ICGIS ICC 2015 – 27th International Cartographic Conference Rio de Janeiro, Brazil, 23.-28. 8. Web: http://www.icc2015.org/ E-mail: info@icc2015.org 2016 XXIII ISPRS Congress Prague, Czech Republic, 12.-19. 7. Web: http://www.isprs2016-prague.com/ E-mail: info@isprs2016-prague.com rd Mladen Zrinjski
© Copyright 2024 Paperzz
