Gradskog muzeja Karlovac 11. god. XIII, prosinac 2014. GLAS Godina XIII., broj 11, prosinac 2014. Izdavač: Gradski muzej Karlovac Za izdavača: Hrvojka Božić Glavni i odgovorni urednici: Hrvojka Božić, Igor Čulig Uredništvo: Hrvojka Božić, Lazo Čučković, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Višnja Lasić, Jana Mihalić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić Lektura: Draženka Polović Grafičko oblikovanje i tisak: Tiskara Pečarić i Radočaj, Karlovac Naklada: 300 primjeraka Suradnici u ovom broju: Nikola Albaneže, Hrvojka Božić, Lazo Čučković, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Tatjana Horvatić, Sanda Kočevar, Marijana Krmpotić, Višnja Lasić, Jana Mihalić, Antun Milinković, Jelena Mužar, Marinko Pleskina, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić Fotografije: Oliver Budimir, Goran Vranić, Mirko Martinić, Zvonimir Gerber, GMK Adresa uredništva: Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac tel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981 e.mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr Časopis izlazi jedanput godišnje. Tekstovi se ne honoriraju. Ovaj broj časopisa zaključen je 15. studenoga 2014. godine. SADRŽAJ 5 • 110 GODINA OD ODLUKE O OSNIVANJU MUZEJA / Hrvojka Božić 11 13 U SPOMEN • U SPOMEN NA IVANU FADEJEV VRBANIĆ / Hrvojka Božić • U SPOMEN NA JOSIPA ŽUNCA / Igor Čulig 14 PROGLAS 15 18 21 24 26 28 31 33 34 37 38 40 42 43 44 45 47 2 GLAS IZ SVEG GLASA • MUZEJSKA ZBIRKA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA / Igor Čulig • DIJECEZANSKI MUZEJ ZAGREB - ODJEL U DUBOVCU / Jelena Mužar • ZBIRKA GIMNAZIJE KARLOVAC I RAZMIŠLJANJA O BUDUĆIM MUZEJSKIM SADRŽAJIMA / Luka Čorak i Antun Milinković • ZILIK - ZBIRKA U DOMU BEZ DOMA / Marinko Pleskina • MUZEJ KARLOVAČKOG VATROGASTVA 1871. / Marinko Pleskina • STALNA IZLOŽBA STROJARNICE KOMPLEKSA VODOCRPILIŠTA BORLIN U KARLOVCU / Tatjana Horvatić • NESUĐENI ŽELJEZNIČKI MUZEJ U KARLOVCU / Igor Čulig GLASNO I JASNO IZLOŽBE • LEVITACIJA U 3D KOMPJUTORSKOJ GRAFICI – izložba radova Vjeke Matića / Aleksandra Goreta • JOSIP VANIŠTA ISHODIŠTA - izložba crteža, slika, kolaža i projekata / Antonija Škrtić • DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA 07-13 - izložba radova studenata Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije iz Splita / Igor Čulig • DONACIJA JOSIPA ŠTIMCA ZA ZBIRKU ŽELJEZNICE / Igor Čulig • DANIEL BUTALA – RETROSPEKTIVA 1970. - 2014. / Antonija Škrtić • SKROMNOST I RASKOŠ NA UNIVERZALNOJ POTKI - UZ IZLOŽBU ŽELJKA LOLIĆA / Nikola Albaneže • PUTUJUĆA IZLOŽBA NEMIRNO ZATIŠJE PRED BURU - VRIJEME PRIJE 1914. GODINE / Sanda Kočevar • IZLOŽBA ODABRANIH UMJETNIČKIH DJELA IZ ZBIRKE UDRUGE PRIPADNIKA 110. BRIGADE ZNG – HV / Antonija Škrtić • IZLOŽBA STARI GRAD BARILOVIĆ – 10 GODINA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA / Marijana Krmpotić • DIMITRIJE POPOVIĆ U KARLOVCU / Aleksandra Goreta DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE 48 53 • N OVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA - OBNOVA PLETENJA NA LUČNOM OKVIRU U SELU TRG KRAJ OZLJA / Hrvojka Božić • NOĆ MUZEJA 2014. / Ružica Stjepanović • OBJAVLJIVANJE TISKANOG VODIČA ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE TE AUDIOVODIČA O KARLOVAČKOJ ZVIJEZDI / Igor Čulig • PREDAVANJA U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC U SKLOPU JAVNIH RASPRAVA 55 MUZEJSKA PEDAGOGIJA • PEDAGOŠKI RAD OD PROSINCA 2013. DO LISTOPADA 2014. GODINE / Matea Galetić 49 51 59 SUGLASJA • MEĐUNARODNA KONFERENCIJA THE GREAT WAR: ANALYSIS AND INTERPRETATION / Sanda Kočevar • GOSTOVANJE IZLOŽBE PORTRET GRADA ZVIJEZDE U GORIŠKOM MUZEJU U NOVOJ GORICI / Antonija Škrtić • ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ARHITEKTURI BORISA MAGAŠA / Igor Čulig 60 S RAZGLASA NAGRADA HRVATSKOG MUZEJSKOG DRUŠTVA 61 62 GLASONOŠA • Iz knjige dojmova • Iz medija 57 58 GLAS 3 Najstarija poznata fotografija palače u kojoj je danas Muzej (1914.). Preuzeto iz knjige N. Perića ”Pozdrav iz Karlovca” 4 GLAS UVODNIK 110 GODINA OD ODLUKE O OSNIVANJU MUZEJA HRVOJKA BOŽIĆ P regnantno govoriti o povijesti jedne ustanove izazov je i velika obaveza kako se ne bi zaboravio rad svih onih, prvenstveno prvih, muzejskih entuzijasta, ali i svih kolega i suradnika koji su kroz ovo razdoblje razvijali Gradski muzej Karlovac s velikom ljubavlju prema gradu, njegovim ljudima i prošlosti, stvarajući sadašnji muzej jasne vizije: Biti izvrsna, vodeća ustanova u kulturi grada Karlovca koja će temeljem rezultata dosljednog stručnog muzejskog rada pridonijeti stvaranju kvalitetnijeg društvenog i kulturnog ozračja u gradu Karlovcu te snažno obilježiti identitet grada i okolice. Ove godine navršava se 110 godina od odluke Gradskog zastupstva o osnivanju Muzeja, 18. prosinca 1904., (…) da se pristupi osnutku gradskog muzeja Slobodnog i kr. grada Karlovca. Tijekom rasprave o proračunu za 1905. godinu osigurana su i prva sredstva od 500 kruna. Jasne namjere gradske uprave i nastojanja uglednih građana za osnivanjem muzeja, imali su veliku podršku tadašnjih karlovačkih medija, prvenstveno Svjetla i Narodnog glasa pa su oni i danas glavno vrelo za proučavanje povijesti našeg muzeja. Svjetlo je, štoviše, i prije ove službene inicijative Gradskog zastupstva uputilo apel o potrebi osnivanja muzeja u Karlovcu. Lopašić već iste godine u Svjetlu, ne skrivajući oduševljenje, pozdravlja odluku o osnivanju muzeja: Danas nema vani grada bez knjižnice, bez muzeja – hvala Bogu da i mi poput djeteta pokušavamo prvi-korak (Svjetlo 51, 1904). Hvaleći inicijativu, ironično je napomenuo kako su sredstva ipak nedovoljna za ozbiljniji rad (...) od te svote neće moći niti ormare nabaviti, što se pokazalo točnim, jer je na prve konkretnije aktivnosti trebalo čekati punih sedam godina. Pri osnivanju i poticanju rada muzeja bilo je očito otpora u javnosti, pa mediji detaljno obrazlažu opravdanost muzeja i njegov značaj za lokalnu povijest. Neke definicije potpuno su prihvatljive i današnjoj muzeologiji. Bit će naš trajni i vidni učitelj prošlosti našega grada ... dok je historija tek teorija ... gradski muzej će biti praksa. Vidjet ćemo što smo negda bili i – možda će nas to povesti na bolji put. (Lopašić, Svjetlo 52, 1904.) Od prvog javnog spominjanja do danas karlovački muzej je prolazio kroz različite razvojne stupnjeve. Pored subjektivnih problema, značajni su bili i objektivni, posebice požar 1907. koji je loše utjecao na daljnji razvoj muzeja budući su, prema tadašnjim izvješćima, izgorjeli gradski spisi i vrijedni muzejski predmeti. Konkretniji zamašnjak u njegovu razvoju dogodio se 1911. kada je konstituiran Muzealni odbor na prijedlog tadašnjeg načelnika dr. Bože Vinkovića. Tom prigodom u Proračunu je za muzej osiguran II. obrok od 500 K (ukupan proračun je bio 118 311 K, a za kulturne svrhe osigurano je 5360 K !). Zanimljivo je da članovi odbora predstavljaju savršen presjek tadašnjeg građanskog Karlovca: Absac Josip, ravnatelj grad. Pisarne; Balaš Mijo, posjednik; Gašparović Đuro, posjednik; Frkić Stjepan, nadšumarnik slunjske imovne općine; Eisenhut Ljudevit, kr. tehnički savjetnik; O. Horvat Klaro, gvardijan; Lukšić Hugo, trgovac; Lukšić Melkior, posjednik; Modrušan Gustav, gradski podnačelnik; Ravnikar Dragutin, trgovac; dr. Reiner Vatroslav, odvjetnik; dr. Šašel Dragan, gradski vijećnik; Schneider Josip, ravnatelj škole; dr. Vinski Izidor, gradski fizik; Vukić Milan, profesor; Žepić Milan, ravnatelj Gimnazije i Živojnović Mladen, predsjednik srpsko-pravoslavne crkvene općine u Karlovcu. GLAS 5 UVODNIK Odbor je odgovorno započeo s radom, što je vidljivo iz njegovog izvješća gradskoj upravi; konstituirao se, za pročelnika je izabran Melkior Lukšić, a Đuro Gašparović i dr. Dragan Šašel za zamjenike; dobio je i prostor za rad. Ubrzo je, na traženje dijela članova Odbora, iz Muzeja grada Beča stigla Odredba o vođenju kataloškog popisa muzejskog inventara, što potvrđuje da je započet ili je namjera bila započeti i stručni muzejski rad. Detaljne upute na 20 stranica i danas se čuvaju u GMK-u kao dio Zbirke dokumentarne građe. Aktivnosti oko prikupljanja predmeta su intenzivirane, o čemu uglavnom izvještava Narodni glas (1911. i 1912.) navodeći darovatelje i nove muzejske predme- te. Osobito je zanimljiv navod da su predmeti izloženi u Muzeju ?! (vjerojatno na tavanu vijećnice). Da su predmeti doista i prikupljeni, potvrđuje Popis predmeta iz 30. rujna 1919. i 12. svibnja 1920. pronađen nakon I. svjetskog rata. Iz popisa je vidljivo da su predmeti, njih ukupno 82, smješteni u prostorima na drugom katu gradske vijećnice (soba 32), metlarnice i tavanu gradske kuće, tj. u za to posebno sagrađenoj šupi. Bilo je tu već dosta vrijedne građe, doduše neprecizno determinirane: veća količina novca (srebrni, bakreni), slike, fotografije, predmeti iz Afrike, namještaj, nešto časopisa, pučki list, cehovski predmeti. Iz popisa saznajemo da je o predmetima vodio brigu Fotodokumentacija velosipeda poklonjenog 1911. 6 GLAS UVODNIK skladištar Ivan Nolli, a oba popisa sačinio je gradski oficijal Vilko Baretinčić po nalogu gr. inž. Franje Šolka. Na Popisu je zabilježeno i da je Vladin povjerenik Petrik 15. svibnja 1920. naredio Gradskom građevnom odjelu gradskog poglavarstva: ... da se stvari koje spadaju u muzej nikamo ne prenaša, već ih točno popiše i ostavi na njihovom mjestu pošto će uslijediti odredba kada i kamo se te stvari imaju smjestiti… ... ključevi muzeja (3) neka se predaju građevinskom uredu. Nažalost, na odredbu kamo će se predmeti smjestiti, čekalo se jako dugo. Slijedio je niz nerealiziranih ideja koje su pokušavale riješiti pitanje smještaja i prezentacije muzejskih predmeta, primjerice prijedlozi o izgradnji zajedničke zgrade za knjižnicu, muzej i arhiv, ili pak smještaj muzeja na Stari grad Dubovac. Aktivnosti na sakupljanju predmeta zamiru tijekom I. svjetskog rata i obnavljaju se tek nakon II. svjetskog rata. Jedini dokaz ikakve aktivnosti vezane uz muzejski rad je Oglas iz 1942. godine o mogućnosti poklanjanja predmeta za potrebe muzeja, koji je objavio gradonačelnik dr. Franjo Deak, u kojem je, doduše, Inventarna kartica velosipeda poklonjenog 1911. prikupljanje tek posljedica potrebe da se očiste tavani kao potencijalno opasna mjesta na kojima može izbiti požar prilikom bombardiranja. Tijekom dvaju svjetskih ratova ne samo da su prestale muzejske aktivnosti nego je i uništen i otuđen veći broj predmeta. Prijelomna točka u povijesti karlovačke muzeologije je zapošljavanje prve stručne osobe 1952. godine - profesorice Ivane Vrbanić. U uredu veličine 2,2 x 2,5 m na tavanu gradske vijećnice, u blizini muzejskog spremišta, započela je sustavan muzejski rad. Diplomirana povjesničarka umjetnosti s već stečenim iskustvom stručnog rada u Muzeju za umjetnost i obrt i Konzervatorskom zavodu u Zagrebu, bila je zamašnjak struke koji je cijelo vrijeme nedostajao karlovačkom muzeju. Već iduće godine 1953. Muzeju je dodijeljen jedan od najstarijih sačuvanih objekata barokne stambene arhitekture iz prve polovine 17. st., zaštićeni spomenik kulture u kojem je i danas sjedište Gradskog muzeja Karlovac. Prema zapisima gđe Vrbanić krajem godine preseljen je sav do tada skupljeni i sačuvani inventar, stručna biblioteka i arhivska građa iz prostora gradske uprave u zgradu Muzeja. Gradski muzej Karlovac se ubrzo i službeno spojio s Galerijom slika grada Karlovca. Uslijedila je prva retrospektivna izložba Vjekoslava Karasa kojom je muzej započeo izlagačku djelatnost. Niz potom realiziranih tematskih izložbi bio je put profiliranja stalnog postava i muzejskih zbirki. Zgrada muzeja je adaptirana 1955. godine, a 1956. otvoren je javnosti Odjel flore i faune karlovačkog kraja i Odjel Narodnooslobodilačke revolucije Karlovca i okolice, oba odjela su suvremeno prezentirana u šest prostorija u muzejskom prizemlju. Zanimljivo je da je već tada dio postava organiziran ambijentalno. Neumornim radom i velikom profesionalnošću ravnateljice Vrbanić, 1957. godine Kulturno-povijesni odjel predstavljen je izložbom Karlovac i Karlovčani u 19. st., gotovo istovremeno prezentiran je i Etnografski odjel. U karlovačkoj javnosti nekoliko je puta potaknuta rasprava je li Muzej osnovan 1904. godine ili je to bila samo prva konkretna inicijativa. Činjenica je da se 1904. godina u osnivačkom aktu GMK-a vodi kao početna, kao i da ju odluka od 30. lipnja 1960., kada je muzej proglašen samostalnom ustanovom, akceptira kao godinu osnivanja: GLAS 7 UVODNIK Gradski muzej Karlovac, osnovan je od Gradskog zastupstva grada Karlovca 1904. godine rješenjem br. 12236/1904 i Galerija slika osnovana po Narodnom odboru grada Karlovca 1946. godine pripojena muzeju kao Odjel 1954., proglašuje se samostalnom ustanovom. U svakom slučaju, potreba muzejskog djelovanja, i pored organizacijskih i prostornih ograničenja i idejnih nedorečenosti, pronalazila je uvijek iznova put do konačnog formiranja muzejske ustanove. Prva ravnateljica Fadejev Vrbanić službeno je prvi put slavila i neku obljetnicu muzeja i to 60 godina Gradskog muzeja Karlovac, kojom prigodom je pokrenula i zavidnu izdavačku djelatnost. Postav izložbe ”Karlovac u 19. st.” (1957.) Fotodokumentacija izložbe ”Rukotvorstva i obrti” (1964.) 8 GLAS UVODNIK Nakon gotovo pedeset godina borbe za opstanak Gradski muzej u Karlovcu posljednjih desetak godina uspio je upornim i neumornim radom zauzeti i u gradu i izvan njega mjesto koje mu s obzirom na značenje grada Karlovca u našoj historiji i pripada. Kako bi proslava 60-godišnjice od osnutka ove ustanove ostala trajno zabilježena, zaključeno je da Muzej proširi svoju dosadašnju djelatnost i izdavanjem Zbornika…(Ivana Vrbanić, predgovor Zborniku, 1964.) Sva ta borba za opstanak ili teški počeci koji su potrajali pedesetak godina ne čine karlovački muzej izdvojenim slučajem u općoj povijesti muzeja. U novije vrijeme sve se više govori u povijesti muzeologije o počecima muzejskog rada koje je, kako u svijetu tako i u nas, često teško precizno odrediti jer je to određeni prirodni tijek pretvaranja privatnih, radnih ili pak crkvenih prostora u kojima su po obavezi, a ne muzejskoj ideji čuvani određeni predmeti, u prostore namijenjene sakupljanju, čuvanju, a potom i prezentiranju tih predmeta. Put od zatvorene, tihe prostorije, nerijetko skladišta, do javne institucije kod nas je zasigurno potrajao duže od onoga što je javnost željela i očekivala. Uslijedio je razvoj muzeja u kojem je prikupljena, obrađena i restaurirana vrijedna građa, provedena brojna istraživanja, priređene kompleksne izložbe i objavljene opsežne monografije i katalozi s temama iz gradske povijesti. Zaposleni su stručnjaci različitih profila. Muzejski fundus broji više od 450.000 različitih predmeta, prikupljen je iz različitih izvora i organiziran u sedam odjela: Arheološki, Povijesni, Kulturno-povijesni, Prirodoslovni, Etnografski, Galerijski i Odjel suvremene povijesti. U današnjem stalnom postavu pažljivim je odabirom prezentiran vremenski raspon od najstarijih geoloških razdoblja do naših dana. Stalni postav svojevrsni je portret Karlovca i okolice, kronološki koncipiran, a organiziran na temelju izbora najrecentnijih predmeta. Sadašnji postav otvoren je 1997. i djelomično je izmijenjen u odnosu na postav koji je 1990. sklonjen zbog početka Domovinskog rata. Tijekom Domovinskog rata Muzej je nastavio svoju aktivnu kulturnu ulogu, urbocidu i kulturocidu usprkos. Danas Gradski muzej Karlovac djeluje kao kompleksna muzejska ustanova na više lokacija čuvajući i istražuju- Odredba o vođenju kataloškog popisa muzejskog inventara povijesnog muzeja u Beču - prijepis poslan u Karlovac 1911. GLAS 9 UVODNIK ći kulturne i prirodne artefakte, aktivno ih interpretirajući i prenoseći njihove poruke. Djelujući u lokalnoj zajednici provodimo odgovornu kulturnu politiku, nastojeći bez inzularne samozadovoljnosti razvijati stručni rad i istovremeno odgovoriti na suvremene izazove koje nameću gospodarski i korisnički zahtjevi. Popis muzejske građe iz 1919. 10 GLAS U SPOMEN U SPOMEN NA IVANU FADEJEV VRBANIĆ HRVOJKA BOŽIĆ O ve godine u Zagrebu je preminula naša dugogodišnja ravnateljica Ivana Fadejev Vrbanić. Rođena je u Zagrebu 1925. godine gdje je završila osnovnu školu, te srednju Žensku realnu gimnaziju sestara milosrdnica s pravom javnosti. Diplomirala je Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već kao studentica počela je raditi u muzejskoj struci – u Muzeju za umjetnost i obrt, a potom u Konzervatorskom zavodu Zagreb na evidentiranju pokretnih kulturno-povijesnih spomenika. U Gradskom muzeju Karlovac zaposlila se 1952. godine te je sve do umirovljenja 1973. godine radila kao ravnateljica i viša kustosica. Iako je još 1904. godine Gradsko zastupstvo donijelo odluku o osnivanju muzeja, pozvalo građane da doniraju predmete i osiguralo inicijala sredstva, muzej je sve do dolaska gospođe Vrbanić bio u nekoj nedorečenoj fazi. Njenim dolaskom započeo je sustavan muzejski rad na prikupljanju, čuvanju, dokumentiranju predmeta baštine i njihovoj prezentaciji. Treba istaknuti da je Ivana Fadejev Vrbanić, osim što je organizirala rad ustanove i vodila sanaciju zgrade, samostalno odradila i stručni dio posla oko stalnog postava i izrade scenarija, što izaziva veliko divljenje. Tom prilikom Savez muzejskih radnika je prihvatio u potpunosti i pohvalio koncepciju postava Zavičajnog muzeja u Karlovcu. A uslijedila su i priznanja stranih stručnjaka koji su tadašnji postav karlovačkog muzeja ocijenili kao najsuvremeniji u RH. Ivana Vrbanić je u nekoliko navrata duže boravila u Beču provodeći istraživanja u Ratnom arhivu, proučavajući materijale iz Vojne krajine; osobito utvrđene gradove na području Kotara Karlovac, a prikupljenu građu mikrofilmirala je za Savezni institut za zaštitu spomenika kulture. Posebnu pažnju u svom stručnom radu posvetila je umjetničkim spomenicima u Vojnoj krajini. Sudjelovala je u obnovi Starog grada Dubovca i uređenju Spomen parka na Petrovoj gori. Govorila je njemački jezik i bavila se prevođenjem. Pokrenula je i izdavačku djelatnost Gradskog muzeja Karlovac. Radni vijek provela je vodeći brigu o organizaciji ustanove, ali i vršeći stručni nadzor na čitavim poslovanjem GLAS 11 U SPOMEN kao ravnateljica i viša kustosica s položenim stručnim ispitom za zvanje restauratora, konzervatora i kustosa muzeja i galerija. Za rad u GMK-u ocjenjivana je iznimno visokim ocjenama, što se vidi iz arhive gradske uprave – Odjela za kulturu, pri čemu je uz kvalitetno vođenje ustanove posebno istican njezin rad izvan muzeja, tj. u kulturnom životu grada. Obnašala je dužnost povjerenika za Kotar Karlovac za zaštitu spomenika kulture, bila je član brojnih gradskih i republičkih komisija i savjeta za kulturu. Bila je aktivna u strukovnim muzejskim udruženjima. Dobila je Nagradu grada Karlovca 1965. godine, te Povelju za izuzetne uspjehe u muzejskoj struci Saveza društva muzejskih radnika Jugoslavije. U uspješnom radu vodila ju je prvenstveno predanost muzejskoj struci, ali i posebni senzibilitet za karlovački kraj. Ljubav prema Karlovcu i njegovoj prošlosti možemo pored profesionalne etike i stručne zanesenosti, pripi- 12 GLAS sati i karlovačkom porijeklu gđe Vrbanić kao potomku ugledne obitelji Turković. Ivana Fadejev Vrbanić unuka je Jelke Turković udate Winkler, kćeri Vjenceslava Turkovića - uglednog Karlovčanina, veleposjednika, poduzetnika i brodograditelja, te istaknutog kulturnog djelatnika, zastupnika u gradskom magistratu i Hrvatskom saboru koji je pokopan u obiteljskoj grobnici na Dubovcu . U ovogodišnjoj proslavi 110. obljetnice osnivanja GMKa, osobito poštovanje i divljenje zaslužuje prvi profesionalni djelatnik našeg muzeja – njegova prva ravnateljica i kustosica, koja je utemeljila ovu karlovačku baštinsku ustanovu. Gospođa Fadejev Vrbanić ostavila je snažan pečat u našoj ustanovi kao i općenito u muzejskoj struci, pa za nju s pravom možemo reći da je sustavnim radom, stručnim znanjem i osjećajem za karlovačke vrijednosti, uz neprekidno praćenje suvremenih trendova, formirala karlovačku muzeologiju. U SPOMEN U SPOMEN NA JOSIPA ŽUNCA IGOR ČULIG O vog je ljeta u 69. godini života umro Josip Žunac. Radio je kao muzejski domar 14 godina. Kroz njegove ruke prolazile su brojne izložbe, dočekivao je i ispraćao zaposlenike i posjetitelje Gradskog muzeja Karlovac. Na svojoj očevini u Rečici prikupljao je i izlagao predmete iz narodnog života. Okupljao je ljude, osobito mladež, i upućivao ih u narodne običaje i umijeća. Ove Cvjetnice je, kao i u prethodnih 16 godina, prire- dio izložbu rečičkih vezova i pisanica, a tom prigodom mu je uručeno i javno priznanje Karlovačke županije. Po naobrazbi kemijski tehničar, Josip Žunac je njegovao tehniku slikanja na koži kazeinskim bojama. Priređivao je izložbe, a njegovi krajolici i prizori iz seoskog života krase mnoge domove. Za sobom ostavlja svoje slike, etnogaleriju ”Žunac”, zbirku etnoloških predmeta i, iznad svega, drago sjećanje na duh zajedništva i dobre volje. GLAS 13 PROGLAS O vogodišnja tema časopisa Glas Gradskog muzeja Karlovac je Muzeji unutar organizacija, što se može smatrati i nadopunom prošlogodišnje teme koja je glasila Skriveni potencijali malih muzeja. Trend osnivanja muzeja unutar različitih organizacija (crkvenih, školskih, komunalnih…) vrlo je raširen u Karlovcu; najčešće mu prethodi višegodišnja praksa prikupljanja i čuvanja dokumenata i artefakata koji svjedoče o važnosti tih organizacija za identitet i život grada. Premda je u većini slučajeva za muzejsku djelatnost izdvojen i poseban prostor te uložen značajni rad unutarnjih i vanjskih stručnjaka (u većem broju slučajeva zgrade i zbirke su registrirane kao kulturno 14 GLAS dobro zahvaljujući djelatnicima konzervatorskog odjela), još mnogo toga nedostaje za ostvarivanje javnog djelovanja. Daljnji razvoj tih muzeja ovisit će o podršci javnosti, ali i njihovoj međusobnoj suradnji. Stoga neka ovaj broj časopisa Gradskog muzeja Karlovac bude i njegova prva gesta prepoznavanja najvažnijih dionika u muzejskoj panorami Karlovca, kao i njihovog predstavljanja javnosti, to jest, upoznavanje čitatelja s historijatom osnivačkih inicijativa, poslanjima, zgradama i fundusima te vizijama javnog djelovanja. U kolikoj mjeri to djelovanje može biti zajedničko, zapravo je pitanje rasprave koja će biti plodonosna u onoj mjeri u kojoj se dionici međusobno poznaju. IZ SVEG GLASA MUZEJSKA ZBIRKA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA IGOR ČULIG U više od 350 godina prisutnosti u Karlovcufranjevački red je obnašao crkvenu i školsku službu te skrbio za siromašne u okolnostima neskladne dvojezičnosti, promjenjivih granica svoje provincije te podređenosti vojnim, crkvenim i civilnim vlastima. Njihov samostan s crkvom Presvetog Trojstva dio je panorame karlovačkog glavnog trga koji čuva svoju formu baroknog Paradeplatza iz druge polovine 18. stoljeća. Gotovo je nepotrebno spominjati da su, u povijesnom vremenu obilježenom smjenama političkih sustava i urušavanjem institucija, franjevci organizacija s najduljim kontinuitetom u Karlovcu, te su kao takvi itekako pozvani da svjedoče o sebi i svojemu gradu, a podulji historijat ima već i njihov muzej koji se nalazi u prostoru nekadašnje škole u sklopu samostana. Jedna od autorica koncepcije stalnog postava, konzervatorica-savjetnica Marinka Mužar, pisala je za Glas 2008. godine, ocrtavši također u glavnim crtama historijat muzejske inicijative koja datira još od 1979. godine, a na čijem razvoju je radio niz stručnjaka iz redova franjevaca (dr. sc. fra Vatroslav GLAS 15 IZ SVEG GLASA Frkin i fra Paškval Cvekan), kao i stručnjaka iz nekoliko znanstvenih i kulturnih ustanova (dr. sc. Đurđica Cvitanović, dr. sc. Doris Baričević, dr. sc. Ivo Lentić, dr. sc. Milan Kruhek). Zahvaljujući konzervatorskoj službi, i uz značajno financiranje Republike Hrvatske i Grada Karlovca, stvoreni su dobri uvjeti za rad muzeja glede uređivanja prostora i zaštite umjetnina. Kao što je objavljeno na mrežnim stranicama Muzejsko-dokumentacijskog centra, muzejska zbirka franjevačkog samostana pristupačna je posjetiteljima prema dogovoru. Čini se da u ovom trenutku muzeju najviše nedostaju stalno prisutni stručni djelatnici koji bi omogućili da muzej bude redovno otvoren i koji bi organizirali odgovarajući kalendar aktivnosti. Za daljnju zaštitu i obradu građe te pripremu izložbi i dalje će biti 16 GLAS IZ SVEG GLASA važni vanjski stručnjaci, no svejedno bi bio potreban stalno zaposleni kustos koji bi imao cjeloviti uvid u poduzete mjere zaštite i stanje istraživačkog rada, te vodio dokumentaciju prema muzejskim standardima. Naposljetku valja postaviti i pitanje o poslanju muzeja koje je ovdje, zbog duboke ukorijenjenosti franjevaca u kulturnu panoramu Karlovca, prihvaćeno intuitivno kao dio katoličkog miljea i sustava vrijednosti. Hoće li se franjevački muzej obraćati i Karlovčanima izvan tog miljea, kao i strancima koji posjećuju Karlovac? GLAS 17 IZ SVEG GLASA DIJECEZANSKI MUZEJ ZAGREB - ODJEL U DUBOVCU JELENA MUŽAR HISTORIJAT OSNIVANJA Prikupljanje predmeta je započelo 1978. godine kada je Jozefina Crnobrat oporučno ostavila Župi Majke Božje Snježne svu svoju pokretnu imovinu (s obzirom na manjak pisane dokumentacije, a oslanjajući se na popis dr. Đurđice Cvitanović iz iste godine, može se pretpostaviti da su tako u zbirku ušle slike, predmeti umjetničkog obrta i namještaj s kraja XIX. i početka XX. stoljeća). Svoju pokretnu imovinu Župi Dubovac je, također oporučno, 1978. godine ostavila i Oliva Dominković, čime je u zbirku ušlo nekoliko kvalitetnih portreta nepoznatih autora. Sakupljanje predmeta dovršila je dr. Đurđica Cvitanović terenskim prikupljanjem sakralnih slika i skulptura iz župa u Karlovcu i oko njega. Muzej je otvoren 1980. godine s privremenim postavom i bio je otvoren do 1990. godine, tj. do početka Domovinskoga rata. U ratno vrijeme u muzej su evakuirani predmeti iz stradalih crkvi, a ondje su odlagani i neki isluženi predmeti iz Župe. POSLANJE Zbog nedavnih ratnih okolnosti djelovanje muzeja je svedeno na funkciju čuvanja predmeta koji su pristizali u muzej, bilo nakon povlačenja iz kućne i liturgijske uporabe ili zbog ugroženosti u ratnim okolnostima. Za razvoj rada muzeja potrebno je definirati njegovo poslanje. Jasno je, ipak, da bi muzej u prvom redu nudio pregled sakralne umjetnosti karlovačkog kraja u kojemu su zastupljeni tirolski majstori, pučka umjetnost, kao i amaterski i akademski umjetnici. Trebalo bi razmotriti primjerice što znači ”otvaranje” 18 GLAS Šporerova kurija crkvene umjetnosti javnosti u muzejskom, umjesto u crkvenom prostoru. Umjetnine su dostupnije širem krugu ljudi, ali izvan konteksta za koji su stvorene! U kakvom su odnosu muzealizacija i desakralizacija? PROSTOR I FUNDUS Muzej je smješten na 1. katu starog župnog dvora, poznatog i pod nazivom ”Šporerova kurija”, a koji uglavnom čuva oblik kojeg je dobio dogradnjom oko 1818. godine. Predmeti zbirke raspoređeni su u šest prostorija (u dvjema su nepregledani i nepopisani predmeti, a u četiri se nalaze obrađeni predmeti). Fundus obuhvaća namještaj, slike, fotografije i albume fotografija, skulpture, liturgijsko ruho i liturgijsko posuđe. U zbirci se nalazi oko 150 predmeta. IZ SVEG GLASA Restaurirane slike Osim što su deset godina činili stalnu muzejsku izložbu dvije slike su bile uključene u izložbu Gradskog muzeja Slikarstvo u Karlovcu 19. stoljeća (1978.). Nekoliko vrednijih slika je već restaurirano 2013., a na nekoliko njih postupak je još u tijeku. U Registar kulturnih dobara RH pojedinačno su upisane četiri slike, ali ne i zbirka kao cjelina. Umjetnine su pod nadzorom Župe Dubovac i gradskog Konzervatorskog odjela. Odnos prema javnosti u ovom trenutku ne postoji, no u budućnosti (naravno, uz konzerviranje i restauriranje umjetnina i izradu prijedloga muzejskog postava) to bi se moglo i moralo promijeniti. UOČLJIVI PROBLEMI Kao posebno zanimljive predmete u zbirci treba izdvojiti slike Bogorodica Žalosna (Sućutna) nepoznatog autora (polovica XVIII. st.?), Bogorodica s Djetetom: Majka Božja Snježna nepoznatog autora (1801.), Sveta Barbara koja je najvjerojatnije djelo Andreasa Herrleina (kraj XVII./ XVIII. st.?), Mali Isus i Ivan Krstitelj u igri nepoznatog autora (XIX. st.?), Obiteljski portret: Trenutno, predmeti su izloženi nametnicima, glodavcima, plijesni, gljivicama, vlazi i prašini. Prostor prvoga kata ili prizemlja starog župnog dvora bili bi zadovoljavajući za izložbenu funkciju, no zgradu bi trebalo temeljito obnoviti i pripremiti za novu ulogu kako bi se zaštitili i predmeti i posjetitelji. MUZEJSKI PREDMETI OD VEĆEG ZNAČENJA: GLAS 19 IZ SVEG GLASA bračni pār Crnobrat (polovica XIX. st.?) nepoznatog autora, Portret muškarca (portret mladog prof. Franje Dominkovića) nepoznatog autora (prva desetljeća XX. stoljeća), te skulpture Anđeo lučonoša, najvjerojatnije rad Ivana Komersteinera (oko 1687?), Sveti Stjepan Kralj (1739.?) nepoznatog autora i dvije skulpture pučkog izraza i manirističkih rješenja iz kapele svete Margarete na Brdu, Sveti Antun Padovanski i Sveta Ana Trojna (XVII. st.?). Skulpture sklonjene od ratnih stradanja 20 GLAS IZ SVEG GLASA ZBIRKA GIMNAZIJE KARLOVAC I RAZMIŠLJANJA O BUDUĆIM MUZEJSKIM SADRŽAJIMA LUKA ČORAK I ANTUN MILINKOVIĆ P rirodoslovne zbirke danas imaju višenamjensku ulogu i mogu se sagledati s nekoliko strana. One su prozori u prošlost koji nam omogućuju uvid u razvoj stručne svijesti i odnosa prema prirodi te načinu na koji je bioraznolikost bila prezentirana, posebice u školskom kontekstu. Veliki dio artefakata i preparata koji su nastali prije sto, dvjesto ili više godina napravljeni su tehnikama koje se danas više ne koriste te možemo reći da predstavljaju prava mala remek-djela iz povijesti prirodoslovlja. S druge strane, prirodoslovne zbirke i muzeji predstavljaju ex situ mjesta gdje su pohranjena svjedočanstva o bioraznolikosti određenog područja u vremenu, pa stoga imaju veliku važnost za znanstvena i stručna istraživanja. Može se, dakle, uspoređivati prošlost i sadašnjost nekog područja, vršiti istraživanja u evoluciji i adaptaciji vrsta, migraciji populacija, njihovoj genetici. Znanstvenici mogu dobiti ogromnu količinu podataka za istraživanje bez dugotrajnog terenskog prikupljanja uzoraka. Kriteriji za valorizaciju zbirki u prirodoslovlju bi se mogli navesti kao znanstveni, stručni, obrazovni i povijesni, s time da najveću težinu daju znanstveni i stručni. Aktivnosti vezane za osnivanje muzeja Gimnazije započele su nakon obnavljanja prirodoslovnih kabineta 2005. godine. Prilikom izmještanja inventara ukazala se potreba za čuvanjem velikog broja različitih predmeta koji se više ne koriste u nastavi, a imaju značajnu obrazovno-povijesnu, odnosno kulturnu vrijednost. Fundus budućeg muzeja obuhvaćao bi, osim prirodoslovnih, didaktička pomagala za druge predmete, a osim pogleda u 250-godišnju prošlost Gimnazije, unutar muzejskih prostora bile bi omogućene i druge prikladne edukacijske aktivnosti u sklopu nastave svih predmeta. Naime, Gimnazija Karlovac pripada među osam najstarijih gimnazija u Republici Hrvatskoj, a pohađali su je intelektualci od kojih su mnogi dali velik doprinos znanosti, umjetnosti, društveno-političkom i kulturnom razvoju Hrvatske. Muzej bi, dakle, čuvao didaktička pomagala važna za njihovu naobrazbu, stvarajući poticajno okružje i za izobrazbu suvremenih Litografija s prikazom kukaca GLAS 21 IZ SVEG GLASA i budućih naraštaja. Nalazio bi se u dijelu prizemlja gdje je nekada bio stan ravnatelja (tri velike prostorije i dvije manje s velikim predsobljem i zasebnim ulazom), što bi olakšalo stvaranje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta te dostupnost za razgledavanje i proučavanje izložaka. Fundus bi brojio otprilike 3000 predmeta. Najveći broj predmeta je s područja prirodoslovlja, a bogatstvo tog segmenta je rezultat kompleksnih povijesnih okolnosti, odnosno vojnog i civilnog načina upravljanja gradskim područjem. Naime, u drugoj polovini 19. st. na području današnjeg grada Karlovca djelovale su tri značajne srednjoškolske ustanove: Kraljevska gimna- Gipsani model krednjaka 22 GLAS zija u Karlovcu, Carska i kraljevska kadetska škola u Karlovcu i Carska i kraljevska velika realka u Rakovcu. Realka i kadetska škola, za razliku od Gimnazije, bile su iznimno bogato opremljene za izvođenje nastave prirodopisa, a nakon ujedinjenja Gimnazije i Realke u Realnu gimnaziju također su ujedinjene i njihove zbirke, a 1918. godine velik dio prirodoslovne zbirke Kadetske škole poklonjen je Gimnaziji. Ovakav slijed zbivanja pretvorio je Gimnaziju u jednu od najopremljenijih škola u Hrvatskoj za područje prirodoslovlja. Dugotrajna upotreba, vrijeme nastanka, kao i mnogobrojna zbivanja u reformama školstva, društveno-politička događanja i premještanja zbirki utjecala su na stanje predmeta. Stoga je u školskoj godini 2013./14. provedena temeljita obrada i inventarizacija zbirke. Broj različitih primjeraka predmeta iznosi 1153, a oko 90 % ih zahtijeva restauratorsko-konzervatorske zahvate kako bi se očuvali od daljnjeg propadanja. Svaki od obrađenih eksponata, nastalih u otprilike 200-godišnjem razdoblju, svrstan je u odgovarajuću zbirku: algološka, antropološka, botanička, geografsko-gospodarska, geološko-mineraloška, malakološka, mikološka, mikrobiološka, zoološka i zbirka opreme. Značaj zbirke je prvenstveno obrazovno-povijesni, a omogućava uvid u obrazovanje karlovačkih građana i časnika svjedočeći veliku zastupljenost prirodoslovlja u odnosu na ostala obrazovna područja, a isto tako svjedoči i o popriličnoj količini novčanih sredstava koja je bila usmjerena u formiranje zbirke. Pojedine litografije se ističu ljepotom i djelo su vrhunskih umjetnika-ilustratora. Među najvrednijima su preparati i gipsani modeli izuzetnog preparatora Václava (Wenzela) Friča, koji svjedoče o velikom trudu posvećenom vjernom prikazu prirode s ciljem što temeljitijeg obrazovanja. Ipak valja istaknuti da, iako vrlo značajna s kulturnog stajališta, zbirka nema gotovo nikakve stručne i znanstvene temelje te se ne može koristiti u istraživanjima tog tipa, te zbog malenog broja pouzdanih podataka ne može poslužiti kao referenca za bilo kakve stručne i znanstvene rasprave ili predavanja. Za osnivanje muzeja u Gimnaziji potrebno je premostiti određene teškoće, a postoje i izvjesni negativni aspekti tog prijedloga s obzirom na opterećenje postojećih materijalnih i ljudskih resursa. Naime, postoji opravdana sumnja u opstanak zbirke zbog trenutno IZ SVEG GLASA nepoznatih uvjeta mikroklime te zbog dotrajalosti i oštećenosti predmeta. Stanje zbirke zahtijeva hitnu reakciju, a stvaranje muzeja u okviru škole je vjerojatno najbolje rješenje za njezino zbrinjavanje. Nadalje, potrebna je opsežna stručna pomoć za njezino održavanje i restaVáclav Frič uraciju kako bi se postiglo prihvatljivo i prezentabilno stanje. Posebno osjetljivi predmeti zahtijevaju stabilne i nepromjenjive uvjete, a za takav način pohrane su potrebne posebne čuvaonice, koje Gimnazija trenutno nema. Osim toga, zbirka algološka prirodni preparati modeli nastavne slike na papiru potreban je stalni angažman stručnog osoblja koje bi brinulo za zbirku. Osnivanje gimnazijskog muzeja bi bilo osnova za daljnju suradnju s Gradskim muzejom, koji bi svoje napore posvetio stvaranju znanstveno-referentnih zbirki, dok bi gimnazijske zbirke prezentirale povijest struke, odnosno stručnog obrazovanja. Tako bi se svim zainteresiranima moglo prikazati kompletno prirodoslovlje karlovačkog kraja sa znanstvenog, stručnog, kulturnog i povijesnog stajališta. Uskoro će Gimnazija Karlovac proslaviti 250 godina kontinuiranog rada i pred njom i njezinim suradnicima je velika zadaća da daju svoj doprinos u ostvarenju ovog muzejskog projekta. U najtežim razdobljima i krizama Gimnazija se održavala zahvaljujući odricanjima profesora, nesebičnim donatorima i zakladama. Svi koji su pohađali ovu uglednu školu postigli su uspjeh temeljnim znanjima koja su usvojili u vrijeme gimnazijskog školovanja i svaki stručnjak kroz svoje područje rada ili novčana sredstva mogao bi doprinijeti ovom cilju. nastavne slike na platnu knjige, atlasi, udžbenici nastavne kutije ostala nastavna sredstva ukupno 79 - - 2 - - - 81 4 18 2 9 - - - 33 18 11 122 12 32 2 - 197 geografskogospodarska - - 20 1 - - - 21 geološkomineraloška 21 - - 4 1 - - 26 malakološka 184 - - - - - - 184 mikološka 2 30 7 3 - - - 42 mikrobiološka 9 - - - - - 8 17 316 41 83 95 9 - - 544 oprema - - - - - - 8 8 ukupno 635 100 233 126 42 2 16 1153 antropološka botanička zoološka GLAS 23 IZ SVEG GLASA ZILIK - ZBIRKA U DOMU BEZ DOMA MARINKO PLESKINA Z ILIK je tradicionalna Zimska likovna kolonija, sporedna, ali izuzetno vrijedna i značajna djelatnost Doma za djecu ”Vladimir Nazor” na kojoj se okupljaju mnogobrojni umjetnici i prijatelji djece. Kolonija traje pet dana u mjesecu siječnju, a svakoga dana akademski likovni umjetnici vode radionice različitih tehnika. Na radionicama tako nastaju ne samo umjetnička djela likovnih umjetnika već i krea- tivna djela djece i mladih. Ova manifestacija je već više od četrdeset godina značajan kulturni događaj grada Karlovca, Karlovačke županije, a neki je opisuju i kao jednu od najznačajnijih likovnih kolonija suvremene hrvatske umjetnosti. Djela koja nastanu za vrijeme trajanja Kolonije prolaze selekciju Umjetničkog savjeta i ona najuspješnija se upisuju u fundus ZILIK-a. Na taj način i uz brojne Umjetnine u Domu za djecu ”Vladimir Nazor” 24 GLAS IZ SVEG GLASA donacije stvorena je zbirka od preko tisuću skulptura i slika najrazličitijih tehnika, veličina i tema. Imena umjetnika koja se mogu naći u toj zbirci variraju od vrlo dobro poznatih (Rabuzin, Murtić...), do umjetnika nepoznatih široj javnosti koji su za vrijeme trajanja Kolonije ostvarili svoja najznačajnija djela. Upravo je raznovrsnost najveća karakteristika ove zbirke, kako u pogledu umjetnika tako i u pogledu djela koje veže jedino mjesto njihova nastanka. Ova zbirka je na neki način zatvorena za javnost, iako smo svi gotovo sigurno razgledali barem njezin dio. Naime, mnoge slike iz fundusa su na posudbi u mno- gim ustanovama grada Karlovca, ali i šire. Tako slike iz fundusa oplemenjuju hodnike Grada Karlovca, urede u zgradi Karlovačke županije, ali možemo ih naći i u uredima i hodnicima Ministarstva financija u Zagrebu. Zbirka koju veže jedino mjesto nastanka, tako se našla raspršena na više od devedeset lokacija ustanova i tvrtki koje su svojim djelovanjem i donacijama pomogli rad Doma. Fundus ZILIK-a ne doživljava se kao muzejska zbirka. Više je razloga za to. ZILIK je usputna djelatnost Doma i kao takav se vrlo rijetko nađe u žarištu interesa osnivača. U sistematizaciji poslova Doma ne postoji mjesto zaposlenika (npr. kustosa) koji bi se brinuo samo o ZILIK-u i fundusu, već je taj posao uklopljen u tekuću problematiku računovodstvene djelatnosti Doma. Tako nastajanje, očuvanje i briga o zbirci ovisi o (velikom) entuzijazmu ravnateljice Doma dr. sc. Maje Vučinić - Knežević, kao i o interesima pojedinih zaposlenika. Prostor u kojem se zbirka čuva je neadekvatan i ne poštuje većinu preporuka preventivne zaštite. Ne prate se mikrobiološki uvjeti ni vlažnost zraka, zbirka nije zaštićena od poplave te je fizička pohrana djela u potpunosti neadekvatna. Stoga je posudba djela u ovom trenutku jedino rješenje za zbirku, jer se na taj način djela čuvaju i barem su djelomično dostupna javnosti. Fundus zahtijeva veći i adekvatno opremljen depo za pohranu, kao i galerijski prostor u kojem bi bilo moguće organizirati stalni postav djela te povremene tematske izložbe. Prostor Galerije ZILIK u Radićevoj ulici, koji se sada koristi, premalen je za takvo što, ali se povremenim izložbama iz njega izvlači maksimum. Galerija ZILIK je na temelju izvješća o radu koje je sastavio Umjetnički savjet i Upravni odbor ULUPUH-a, stavljena na popis relevantnih galerija i izložbenih prostora u RH (za razdoblje od 1. 1. 2012. do 31. 12. 2015.) Budućnost fundusa ZILIK-a podrazumijeva registriranje zbirke pri Ministarstvu kulture, rješavanje pitanja adekvatnog prostora kao i zapošljavanje stručne osobe koja bi o zbirci vodila brigu puno radno vrijeme. Sve su to problemi koji zahtijevaju financijska sredstva do kojih je u današnje vrijeme gotovo nemoguće doći. Stoga će ZILIK biti primoran živjeti na mnogobrojnim lokacijama, dok se ne nađe adekvatan dom za zbirku iz Doma. GLAS 25 IZ SVEG GLASA MUZEJ KARLOVAČKOG VATROGASTVA 1871. MARINKO PLESKINA I deja o Muzeju karlovačkog vatrogastva javlja se od 2000. godine, a na intenzivnom i organiziranom sakupljanju građe radi se od 2005. Muzej je otvoren povodom rođendana grada Karlovca 2009. godine i predstavlja povijest Dobrovoljnog vatrogasnog društava u Karlovcu, koje je osnovano 5. svibnja 1871., a dao ga je osnovati tadašnji gradonačelnik dr. Ivan Šimunić. Ukupni troškovi za pokretanje Muzeja su iznosili oko 100.000 kn, a na sakupljanju građe je sudjelovalo oko pedesetak entuzijasta. Muzej je smješten na Gažanskom trgu, u povijesnoj zgradi sagrađenoj 1873. na prostoru glasije oko povijesne jezgre, nekadašnjoj streljani, koju vatrogasci preuzimaju 1911. Postav je organiziran u dvije prostorije. Prva, veća, sadržava povijesni razvoj vatrogasnih pumpi na našem području. Tako se posjetitelji upoznaju s ručnim, parnim i motornim pumpama koje su restaurirane i spremne za upotrebu. Najstarija pumpa u kolekciji je iz 1865. godine. U drugoj prostoriji su izloženi dokumenti, plakati i povelje vezane uz osnivanje i djelovanje Vatrogasnog društva. Uz Statut Društva iz 1871. napisan na njemačkom jeziku, knjige zapisnika od početaka Društva, plakata koji pozivaju na vatrogasne zabave te fotoalbum Hinka Krapeka, nalaze se i reprodukcije Ernesta Mühlbauera, J. J. Strossmayera, dr. Ivana Šimunića i ostalih ljudi koji su obilježili nastanak vatrogastva na karlovačkom području. U vitrinama također možemo vidjeti vatrogasne ručne alate i primjere vatrogasnih kaciga. Najčešći posjetitelji Muzeja su djeca školskog uzrasta koji u sklopu školskih aktivnosti dolaze i educiraju se o vatrogastvu, ali i o načinu života Karlovčana kroz prošlost. Postav i priča koju Muzej nudi našla je svoje 26 GLAS Nekadašnja streljana, najstarija sportska zgrada u Karlovcu u kojoj se nalazi muzej karlovačkih vatrogasaca Ing. Ivan Bajić IZ SVEG GLASA mjesto u javnosti, o čemu svjedoči i podatak da u Noći muzeja kroz postav prođe preko tisuću posjetitelja. Muzej se po eksponatima i građi može usporediti s Muzejom hrvatskog vatrogastva u Varaždinu, no osnivači nemaju ambicija podići Muzej na nacionalnu razinu. Muzej je financiran većinom kroz djelovanje Vatrogasnog društva. Za višu razinu djelovanja potrebno je registrirati zbirku, zaposliti stručnu osobu koja bi brinula o preventivnoj zaštiti građe, te aplicirati na gradski, županijski i nacionalni fond za fi- Iako je osnivanje i vođenje Muzeja karlovačkog vatrogastva hvale vrijedno te svjedoči o višegenarcijskom čuvanju dokumentacije o radu vatrogasaca i marljivom održavanju stare opreme, odnosno o visokoj svijesti o njezinoj (potencijalnoj) muzealnosti, pa tako predstavlja jedan vrlo ozbiljan poduhvat u očuvanju kulturne i društvene baštine 19. i 20. st., s ovom zbirkom potrebno je napraviti još nekoliko stručnih koraka kako bi budućnost građe i Muzeja bila neupitna. Svejedno, posjetitelji mogu uživati u vrlo zanimljivim i vrijednim Priznanje Karlovčanima kao europskim prvacima 1961. u Bad Godesbergu Stalni postav nanciranje programa i potreba u kulturi. Poštivanjem pravila struke izbjeglo bi se oštećenje dokumenata od izlaganja svjetlosti, vitrine bi slijedile mikroklimatske uvjete, a na taj način bi se produžio životni vijek izloženih predmeta, tj. pronašao bi se kompromis između izlaganja i očuvanja artefakata. predmetima među kojima, prema izboru ing. Ivana Bajića, idejnog začetnika Muzeja, izdvajamo portret dr. Ivana Šimunića, pumpu iz 1877. godine, dokument koji svjedoči o osnivanju DVD-a Karlovac iz 1872., povelju koju svjedoči o osvajanju Europskog prvenstva za vatrogasce iz 1961., te urešenu časničku kacigu. GLAS 27 IZ SVEG GLASA STALNA IZLOŽBA STROJARNICE KOMPLEKSA VODOCRPILIŠTA BORLIN U KARLOVCU TATJANA HORVATIĆ K ompleks vodocrpilišta Borlin sagrađen je 1914. godine na vrelu Borlin, nakon što je Gradsko poglavarstvo raspisalo natječaj za gradnju vodovoda, a 1912. od pet prispjelih ponuda iz Beča, Zagreba i Karlovca kao najpovoljniji prihvatilo projekt tvrtke A. Peyer i drug iz Karlovca te Flegel, Karl & Stark iz Beča. Suradnik na projektu bio je opunomoćenik Strojarnica na Borlinu 28 GLAS austrijske tvrtke, karlovački ovlašteni civilni inženjer Valerij Rieszner. Gradnji vodovoda prethodila su istraživanja u kojima je sudjelovao Dragutin Gorjanović Kramberger, a 1918. područje je istraživao i Ljudevit Rossi, te ga valorizirao kao vrijedan biološki i geološki prostor. Kompleks sadrži bunare, vodospreme i strojarnicu, građevine izrazito dekorativnih pročelja IZ SVEG GLASA eklekticističkog oblikovanja s elementima secesije. Zbog cjelovitosti izvornih oblikovnih i konstruktivnih karakteristika, kontinuiteta namjene kao i kulturnopovijesne vrijednosti kroz svjedočanstvo kulturne tradicije i razvoja grada, kompleks vodocrpilišta je zaštićen kao kulturno dobro i upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U cilju obilježavanja 100. obljetnice vlasnik kompleksa, tvrtka Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac 2012. godine pokrenula je obnovu kompleksa, postavljanje interpretacijske ploče, te izvedbu stalne izložbe. Osim obilježavanja važne obljetnice, osnovni cilj izložbe bio je i edukacija javnosti o povijesti karlovačkog vodovoda, vrijednosti povijesnog kompleksa, poslovanju tvrtke, ali i poruka da je Karlovac već 100 godina grad kvalitetne vode koja se doprema kroz sustav koji se kontinuirano nadograđuje i poboljšava. Strojarnica na Borlinu Sačuvana arhivska građa, među kojom se ističe originalna kolorirana nacrtna dokumentacija, koja je zbog izrazite secesijske dekorativnosti i dokumentarnosti dovoljno atraktivna za prezentaciju i izlaganje, dobra istraženost povijesti vodovoda i reprezentativnost kompleksa utvrdili su osnovna polazišta formiranja izložbe. Zgrada strojarnice odabrana je za smještaj izložbe kao primjeren prostor iz nekoliko razloga. Samostojeća građevina lako je dostupna jer se nalazi uz prometni- cu, u neposrednoj blizini uređenog parkirališta, ogradom izdvojena od preostalog kompleksa. Sama zgrada atraktivna je u svojoj vanjštini i unutrašnjosti, gdje su osim tlocrtne dispozicije i rasporeda sačuvani i osnovni elementi uređenja kao što su originalne zidne pločice izrađene u znamenitoj tvornici Armina Schreinera, raščlamba zidnog platna lučnim prozorskim otvorima i raster metalnih prozorskih okvira. Zgrada je obnovljena i u dobrom je stanju, a usklađenost nove muzealne i izvorne strojarske namjene ni u jednom segmentu nije u koliziji, s obzirom da zgrada ne ulazi u područje strogo zaštićene i posjetiteljima ograničene zone. Kako je zgrada dio kompleksa, ostvaruje se direktan kontakt s izvornim ambijentom i izložbom. Skromna veličina glavne prostorije od 42 m² dopustila je muzeografsko rješenje koje je već u svom polazištu bilo sukus htijenja, potreba i financijskih mogućnosti, što se očitovalo kao nemogućnost postavljanja interaktivnih, IT i multimedijalnih instalacija. Budući da je izložba u zgradi koja je zaštićena kao kulturno dobro, izbor načina postavljanja panoa i predmeta bio je ograničen potrebom za očuvanjem sačuvane izvorne građevne strukture i oblikovanja, odnosno razgraničavanja izloženog od originalnog. Stoga su info-panoi instalirani na sajle pričvršćene na strop, a kao postament za artefakte iskorištena je betonska baza nekadašnje pumpe. Tematske cjeline organizirane su nizanjem panoa u smjeru kretanja posjetitelja. Izloženo je ukupno osam panoa s naslovima: Dobava gorske vode, Od bunara do slavine, Cijev do cijevi mreža, Karlovačka voda, Projekt karlovačkog vodovoda, Izvedba projekta, Način funkcioniranja vodocrpilišta, Stoljeće karlovačkog vodovoda. Izložena građa obuhvatila je pisane, fotografske i arhivske priloge, povijesne podatke o kronologiji nastanka vodovoda, podatke o recentnoj povijesti tvrtke, korisne podatke o načinu dopreme vode i funkcioniranju sustava, kartografske priloge s prikazima izvorne trase u komparaciji s današnjom. Postolje s artefaktima smješteno je u jugoistočnom dijelu prostorije. Izloženi su svi predmeti koji su čuvani u prostorijama tvrtke, a za koje je utvrđeno da kvalitetno prezentiraju neki od segmenata rada vodovoda kroz GLAS 29 IZ SVEG GLASA povijest. U nedostatku više originalnih predmeta izloženo ih je deset, dok je za drvene hrastove cijevi prvog karlovačkog vodovoda koje su iskopane 1965. godine izrađena replika, kako bi posjetitelji dobili vjeran uvid u presjek svih vrsta korištenih vodovodnih cijevi. Artefakti su prezentirani sa svojom patinom, prema konzervatorskim i muzeološkim načelima. U nekoliko plastičnih džepova koji su montirani na zid, predviđeno je ulaganje deplijana i tekstova panoa prevedenih na engleski jezik, te po potrebi ostalog propagandnog materijala. Za izvedeno rješenje korištena su standardna muzeografska pomagala prilagođena posjetiteljima različitih interesa i dobnih skupina, znanja, predznanja i interesa. S druge strane, stalnom izložbom u strojarnici kompleksa vodocrpilišta Borlin izvršena je revalorizacija kulturnog dobra u smislu potvrde njegove vrijednosti. Čuvanje izabranih izložaka i panoa ne zahtijeva posebne mikroklimatske uvjeta prostorije, što pojednostavljuje održavanje postava. Muzealizacijom strojarnice vodocrpilišta Borlin ostvarena je specifična i specijalizirana izložba koja predstavlja pozitivan pomak u kulturnoj ponudi grada Karlovca. Specifikum grada okruženog vodom nameće ideju širenja muzejskog postava na temu vode koja bi nadišla lokalne okvire prezentacije, koja predočava teritorijalno ciljani i ograničeni lokalitet. Stalnu izložbu je izvela tvrtka Krear iz Zagreba. Zdenac na Borlinu 30 GLAS IZ SVEG GLASA NESUĐENI ŽELJEZNIČKI MUZEJ U KARLOVCU IGOR ČULIG K ao što to prenosi Karlovački tjednik, u srpnju 1994. godine kompleks željezničkog kolodvora preventivno je zaštićen kao kulturno dobro, a iste godine u Karlovcu je osnovan Aktiv za muzejsku djelatnost čiji predsjednik je bio Neven Miličević, djelatnik Hrvatskih željeznica. Prepoznata je vrijednost ne samo kolodvorske zgrade što ju je prije 110 godina za Mađarsku kraljevsku državnu željeznicu projektirao Ferenz Pfaff, već i servisnih građevina koje su, po svojem opstanku i očuvanosti, poprilična rijetkost. Čini se da je ovaj službeni akt (upis u Registar kulturne baštine RH proveden je 2013.) bio i dobrodošli poticaj djelatnicima Hrvatskih željeznica da, kao što se saznaje iz razgovora s gospodinom Miličevićem, artikuliraju svoje višegodišnje težnje da sačuvaju i pokažu baštinu koja je bila dio njihove profesionalne svakodnevice na isti način kao što su to vidjeli posjećujući neke europske željezničke muzeje. Još jedan član muzejskog aktiva, inženjer prometa Josip Štimac, osvrće se na proteklo razdoblje u godini kada odlazi u mirovinu (2014.), prethodno ostavivši svoju zbirku željezničkih dokumenata i naprava Gradskom muzeju Karlovac: ”Nažalost, naša očekivanja o željezničkom muzeju u Karlovcu nisu se ispunila. Pripremio sam podrobni troškovnik za obnovu lokomotive iz serije 51 koja je prometovala na relacijama Karlovac - Ozalj - Bubnjarci i Karlovac - Sisak. Bila je vrlo praktična i, rekao bih, atraktivna. Nažalost, više nije u Karlovcu. Nije bilo sluha, kao se to kaže, ”na vrhu”. Tako je, naposljetku, i ekovlak Karlek (od 1996.) krenuo u prilično suvremenom izdanju, premda se ispočetka o turističkom vlaku razmišljalo puno drukčije.” ”Karlovački tjednik”, svibanj 1994 GLAS 31 IZ SVEG GLASA Pečat Aktiva Karlovac, sada dio Zbirke željeznice GMK-a Donacija gospodina Štimca postala je osnovom za osnivanje zbirke željeznice pri Gradskom muzeju Karlovac (trenutno u postupku), pa je na taj način povećan i interes Gradskog muzeja Karlovac za daljnjom obradom, odnosno kontekstualizacijom građe. Što se pak tiče lokacije nesuđenog muzeja, kolodvor, stara ložionica, vodotoranj, alatnica i okretište, bili su zakratko ponovno u središtu pažnje u listopadu 2013., vezano uz 140. obljetnicu pruge Karlovac –Rijeka, kada su HŽ Infrastruktura, Hrvatski željeznički muzej i HŽ Putnički 32 GLAS prijevoz d.o.o. priredili njihov obilazak. Inače je ovaj spomenički kompleks predstavljen kratkim tekstom na mrežnim stranicama Hrvatskog željezničkog muzeja i u prošlogodišnjem Glasu. Može li se, u vremenima koja nalažu dosezanje europskih standarda u željeznički prijevoz, ali i daljnji razvoj domaćeg turizma, obnoviti i interes za željeznički muzej u Karlovcu? Može li se računati na isti stupanj dobre volje pojedinaca unutar željezničke(ih) organizacije(a) kao i prije dva desetljeća? Što se pak tiče načina djelovanja željezničkih muzeja u okviru nacionalnog prostora, oni mogu biti vrlo različiti; na popisu austrijskih željezničkih muzeja je čak njih 24, dok su u Mađarskoj svega dva. Hrvatski željeznički muzej, osnovan 1991. godine, zasad je prisutan u Zagrebu i Vinkovcima, no njegove prostorne potrebe ni u kojem slučaju nisu zadovoljene. Mora li se razvoj ovog muzeja nužno usmjeriti (samo) na Zagreb, ili je to prilika i da Karlovac bude obogaćen jednim novim sadržajem, i to ne samo s lokalnim opsegom prezentacije? GLASNO I JASNO IZLOŽBE LEVITACIJA U 3D KOMPJUTORSKOJ GRAFICI IZLOŽBA RADOVA VJEKE MATIĆA GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 19. VELJAČE 2014. - 19. OŽUJKA 2014. ALEKSANDRA GORETA S uvremeni likovni umjetnici imaju različite načine izražavanja. Pojavom kompjutora i grafičkih programa otvara se potpuno novi svijet nazvan kompjutorska grafika ili virtualna grafika. Budući da se bavi grafikom, slikarstvom, dizajnom, kompjutorskom grafikom, animacijom, fotografijom, glazbom i scenografijom Vjeko Matić je primjer svestranog umjetnika. Upravo se na njegovom primjeru vidi prožetost svih umjetnosti. Izražavajući se u navedenim umjetnostima, Vjeko prepoznaje različitost kao umjetnički izazov i hrabro se upušta u eksperimente. Ovom prigodom, za svoje prvo predstavljanje u Karlovcu, odabrao je najnoviji ciklus radova na temelju kojih priprema doktorat na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radovi su izvedeni u tehnici kompjutorske 3D grafike na podlogama od kapafixa. Tema radova Vjeke Matića je levitacija izvedena kroz projekcije antigravitacijske skulpture. Uspješnim manipuliranjem s 3D kompjutorskim elementima, autor stvara prostorne iluzije apstraktnih karakteristika na 2D formatu. Kompjutor omogućuje autoru potpunu kreativnost kao i spontanost koja nastaje eksperimentom i slučajem. Završene radove prilagođava likovnoj publici kroz klasičnu 2D sliku, a svoju umjetnost svodi na galerijski nazivnik. Ovaj je pristup izvrstan, jer omogućuje promatranje, valoriziranje i uživanje u kreativnom svijetu Vjeke Matića. Bez ove karakteristike autorov bi rad bio lišen kritike publike, pa bi vrijednost djela bila samo hrpa jedinica i nula pospremljena na neki ”hard”. Galerijskim pristupom autor se jasno pozicionira i postaje prepoznatljiv te spojiv s ovakvim likovnim izričajem na svjetskoj i nacionalnoj likovnoj sceni. Vjeko Matić S otvaranja GLAS 33 GLASNO I JASNO IZLOŽBE JOSIP VANIŠTA ISHODIŠTA - IZLOŽBA CRTEŽA, SLIKA, KOLAŽA I PROJEKATA GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 26. TRAVNJA - 15. LIPNJA 2014. ANTONIJA ŠKRTIĆ G radski muzej Karlovac u proljeće 2014. godine organizirao je iznimno uspješnu izložbu crteža, slika, kolaža i projekata jednog od najznačajnijih hrvatskih suvremenih slikara, akademika Josipa Vanište. Izložba Josip Vaništa Ishodišta uslijedila je nakon retrospektivne izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti (2013.), izložbe kolaža iz devedesetih godina u Ludwig Múseumu u Budimpešti te izložbe Rukovet u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Karlovačkom izložbom Josip Vaništa je predstavljen izabranim kolažima, crtežima, slikama, projektima i dokumentacijom kojima se jedno od ishodišta nalazi Postav izložbe, foto: Mirko Martinić 34 GLAS u dojmovima i sjećanjima na djetinjstvo i mladenaštvo provedeno u Karlovcu. Naglasak na prijateljevanjima i duhovnim sponama s pjesnicima i slikarima vezanim uz grad na rijekama te sjećanja na karlovačke lokalitete, Vaniština su posveta rodnom gradu i ljudima koje voli i cijeni. Kolažima sastavljenim od teksta i fotografije ili reprodukcije prisjeća se Vjekoslava Karasa i Korane, Ivana Gorana Kovačića, Ljudevita Šestića, Marijana Detonija i Gimnazije na Rakovcu, Ota Šolca i Višnje Ercegović te odaje počast djedu Josipu Vaništi i majčinom bratu Hinku, stradalima u Prvom svjetskom ratu. Vaništin likovni i književni opus često se dotiče prisjećanja i hrani promišljanjima o djetinjstvu i mlade- IZLOŽBE naštvu. Svijest o malome provincijskom gradu odakle je otišao u svijet da bi se ostvario umjetnik i osoba, u njegovom likovnom i književnom opusu opredmećena je kratkim, zaokruženim zapisima iznimne ljepote. Ali i odabirom izloženih djela i njihovim postavom ostvareno je ozračje rafiniranog, meditativnog karaktera. Veličina izložbenog prostora nametnula je vrlo strogi sustav kriterija selekcije djela. Izložbom je pružen uvid u Josip Vaništa, foto: Goran Vranić Vaništin opus od najranijih dana, a načinom prezentacije podcrtana je jedinstvenost umjetničkog pristupa, dosljednost pogleda na svijet i evidentna stvaralačka svježina majstora. Navedene marginalizirane umjetničke opuse i sudbine njihovih protagonista čvrsta su uporišta kulturne baštine i identiteta grada Karlovca. Josip Vaništa rođen je 17. svibnja 1924. u Karlovcu. Maturirao je 1943. na karlovačkoj Gimnaziji. Iste godine upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, no ubrzo, zbog ratne neizvjesnosti, privremeno prekida studij. Diplomirao je 1950. u klasi profesora Marina Tartaglie. Od 1951. profesor je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Prvi put izlaže 1952. s Miljenkom Stančićem. Začetnik je i član grupe Gorgona (1959. - 1966.), na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni prepoznatoj kao vrlo rani iskaz konceptualne umjetnosti. U tom kontekstu od 1965. do 1967. prekida crtačku i slikarsku aktivnost. Posebno njeguje dopisi- GLASNO I JASNO vanje kao način komunikacije, prijateljuje s mnogim hrvatskim intelektualcima i umjetnicima. Od 1994. godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Od 1997. do 2004. godine voditelj je Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Izložbom Vaniština poputbina (2007.) predstavljena su djela hrvatske i svjetske moderne umjetnosti koja je sakupio. Opus Josipa Vanište je više puta monografski predstavljan. U organizaciji Gradskog muzeja do sada se karlovačkoj publici predstavio 1980., 1994. i 2000. godine. Autobiografske zabilješke objavio je u knjigama Zapisi (1988.), Knjiga zapisa (2001.), Novi zapisi (2007.) i Skizzenbuch 1932. - 2010. (2010.). Budući da se velike i značajne likovne izložbe u Hrvatskoj organiziraju uglavnom u Zagrebu, Gradski muzej Karlovac je realizacijom Vaništine izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas pred širom publikom na najbolji mogući način pokazao svoj veliki muzejsko-galerijski potencijal. U temelju uspjeha ove izložbe je beskompromisna realizacija izložbe i to od samosvojne izložbene koncepcije, preko izvrsne produkcije do obuhvatnog i dinamičnog edukativnog programa. Autorica i kustosica izložbe, edukativnog programa te urednica kataloga je viša kustosica Antonija Škrtić. Autor likovnog postava izložbe je arhitekt Nenad Fabijanić koji se već niz godina bavi prezentacijom Vaniština djela. Autori tekstova u katalogu su spisateljica Irena Lukšić, akademik Tonko Maroević i književnik i urednik Milan Mirića. Fotografsko snimanje djela za potrebe reproduciranja u katalogu izveo je fotograf Goran Vranić, a oblikovanje kataloga i ostalih pratećih tiskanih materijala i suvenira izložPredsjednik HAZU, akademik be potpisuje dizajnerica Zvonko Kusić na otvaranju foto: Goran Vranić Sandra Bolfek. GLAS 35 GLASNO I JASNO IZLOŽBE PRATEĆI PROGRAMI Edukativni program bio je namijenjen predškolcima, učenicima osnovnih i srednjih škola, mladeži te ostalim zainteresiranim skupinama. Program su činile likovne radionice pod vodstvom likovnih pedagoginja Dijane Nazor o portretu i Ivane Maradin o mrtvoj prirodi, nagradna fotografsko-književna radionica u suradnji s Gimnazijom Karlovac pod vodstvom Ilone Janči, Marine Kubure, Nataše Pavlović i Marinka Pleskine u kojoj su sudjelovali učenici 2.F i 2.D razreda te radionica pisanja pisma i dopisnice pod vodstvom Matee Galetić. Dopisnice za potrebe promocije izložbe i radionice je darovala Hrvatska pošta d.o.o. Srijedom u podne organizirano je besplatno vodstvo po izložbi. Za mlađe posjetitelje priređen je radni listić kao pomoć u razgledavanju izložbe. U brojnim radionicama sudjelovalo je petstotinjak učenika OŠ Grabrik, Braća Seljan, Banija, Dubovac, Švarča, Cetingrad te Gimnazije Karlovac, Mješovite industrijsko – obrtničke škole Karlovac, Turističko – ugostiteljske škole Karlovac i Srednje škole Duga Resa. Za građanstvo su upriličene i vrlo posjećene projekcije dokumentarnih filmova posvećenih Josipu Vaništi autora Željka Senečića (Prokura) i grupi Gorgona autorice Ane Marije Habjan (HRT), performans multimedijalne art grupe Gorgona Nova iz Zagreba u sastavu Igor Arlović na gitari, Rista Ibrića na violini i vokala Branka Kostelnika. Prigodom izlaganja arhitekta Nenada Fabijanića o ulozi arhitekta u arhitektonskom i likovnom postavu umjetničke izložbe premijerno je prikazan film posvećen izložbenom postavu izložbe Josip Vaništa Is- S otvaranja 36 GLAS hodišta, u produkciji Miroslava Požara, Gama Studio. Izložbu je posjetilo 1296 posjetitelja. Izložba i prateći programi su realizirani sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture RH. Predavanje arhitekta Nenada Fabijanića GLASNO I JASNO IZLOŽBE DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA 07-13 - IZLOŽBA RADOVA STUDENATA ODSJEKA ZA DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA UMJETNIČKE AKADEMIJE IZ SPLITA ORGANIZATOR: UDRUGA ZA DRUŠTVENI RAZVOJ KA-MATRIX GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 7. - 30. SVIBNJA 2014. IGOR ČULIG K ako se stanovnici gradova nose s rastućim protokom podataka u urbanom okružju? Od 2007. godine splitski Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija redovito održava međunarodne radionice na kojima se, između ostalog, nude odgovori na ovo pitanje. Na karlovačkoj izložbi predstavljen je izbor studentskih radova nastalih od 2007. do danas. Koncepcija izložbe odražava edukacijski proces, odnosno sve faze koje studenti savladavaju kako bi postali dizajneri vi- zualnih komunikacija. Za posjetitelje je ova izložba nadasve edukativna i senzibilizirajuća, jer pomaže da se kritički sagleda jedna važna dimenzija svakodnevice, a zacijelo će privući i mladež koja tek bira što studirati. Izložba je dio programa Nova kultura – Hibridni grad 014 i programa Urbanistička početnica, a ostvarena je zahvaljujući potporama Zaklade Kultura Nova, Karlovačke pivovare, Ministarstva kulture RH, Grada Karlovca i Karlovačke županije. Otvoranje izložbe GLAS 37 GLASNO I JASNO IZLOŽBE DONACIJA JOSIPA ŠTIMCA ZA ZBIRKU ŽELJEZNICE ORGANIZATORI: GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, HŽ INFRASTRUKTURA, HRVATSKI ŽELJEZNIČKI MUZEJ ŽELJEZNIČKI KOLODVOR KARLOVAC, BANIJA; POKRETNI IZLOŽBENI VAGON IZ FUNDUSA HRVATSKOG ŽELJEZNIČKOG MUZEJA, 16. - 30. SVIBNJA IGOR ČULIG N akon 45 godina službe na željeznici inženjer prometa Josip Štimac poklonio je svoju zbirku željezničke opreme i dokumentacije Gradskom muzeju Karlovac. Izložba njegove donacije uvrštena je u nacionalni pregled zbivanja na Međunarodni dan muzeja 2014. čiji slogan je bio: Sakupljači pokažite svoje zbirke! Darovanih predmeta je više od 500. U tehničku opremu ubraja se telegrafski aparat (Morseov patent), upravljač skretnice, prskalica za dezinfekciju putničkih vagona, kliješta za bušenje voznih karti, brojne svjetiljke. Obilježja nastala u različitim sustavima skinuta su sa lokomotiva i vagona, prisutna na značkama i dugmadi za manšete te pečatnjacima i dijelovima uniformi. Sačuvani su nacrti željezničkih postaja, profila tračnica, brošure s uputama od kojih su one najstarije na mađarskom; pisana dokumentacija povezena s područjima okupiranim u Domovinskim ratu. Brojne su i fotografije i službeni identifikacijski dokumenti djelatnika, dijelovi uniformi različitih službi, plakete i diplome. Zahvaljujući suradnji s Hrvatskim željezničkim muzejom i Hrvatskim željeznicama Infrastruktura, te susretljivošću karlovačkih željezničkih djelatnika, posebice šefa kolodvora Željka Baršića, postav izložbe je koncipiran kao ”isječak stvarnosti” u kojem se susreću 110-godišnji kolodvorski kompleks, 51-godišnji poštanski vagon i inventar zbirke čiji najstariji primjerci imaju više od 100 godina. Glavno sredstvo interpretacije na ovoj izložbi je živa riječ sakupljača i darovatelja Josipa Štimca, autora i kustosa izložbe Igora Čuliga te još nekih djelatnika željeznice. 38 GLAS Izložbeni vagon na karlovačkom kolodvoru Ipak, nije izostao ni katalog donacije (s vrlo zanimljivim grafičkim oblikovanjem Dejana Dragosavca Rute), a susretljivošću HRT-a, prikazivan je i film Mladena Ćapina Svi naši vlakovi. Također, je prikazivan i video u produkciji Hrvatskog željezničarskog muzeja posvećen prošlogodišnjem obilježavanju 140. obljetnicu pruge Karlovac – Rijeka i 110. obljetnici kolodvorske zgrade u Karlovcu, kada je organiziran obilazak kolodvora i ložionice u Karlovcu. Poseban prilog bila je i mala digitalna ”izložba u izložbi” Ante Klečina, fotografa, čija važna inspiracija je i željeznica, IZLOŽBE GLASNO I JASNO Postav izložbe u vagonu iz fundusa HŽM-a a koji je pokazao odabir iz svojih ciklusa Detalji, Putnici, Željeznobrazi i Obrisi virtualne civilizacije. Osima toga, Karlovačka udruga za društveni razvoj ”KA-matrix” je na svoj način uspostavila dijalog s izložbom i zbivanjima na karlovačkom kolodvoru. Naime, u kolodvorskoj učionici organizirano je predavanja dr. sc. Darka Babića (Filozofski fakultet u Zagrebu) pod nazivom Društveno odgovorno upravljanje baštinom: Željeznički kolodvor Karlovac. GLAS 39 GLASNO I JASNO IZLOŽBE DANIEL BUTALA - RETROSPEKTIVA (1970. - 2014.) GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 9. SRPNJA - 31. KOLOVOZA 2014. ANTONIJA ŠKRTIĆ G radski muzej Karlovac je u Galeriji ”Vjekoslav Karas” povodom obilježavanja Dana grada Karlovca organizirao retrospektivnu izložbu priznatog i nagrađivanog karlovačkog akademskog slikara Daniela Butale (1943.). Izložbom je, dvije godine nakon objavljivanja monografije Butala (2012.) autora Milana Bešlića u ediciji Postav izložbe 40 GLAS Katalozi i monografije Gradskog muzeja Karlovac, zaokružena prezentacija opusa Daniela Butale. Autor koncepcije izložbe, likovni kritičar Milan Bešlić istaknuo je da izložba kronološki pokazuje Butaline stvaralačke mijene u autorskoj prepoznatljivosti i u punini likovne izražajnosti, čiji kontinuitet kreće od crteža datiranih u razdoblje 1970-ih, pa do djela potpisanih IZLOŽBE u ovoj godini. Naglasio je Butalino iznimno crtačko umijeće, čvrstu strukturu i stilsku koherentnost. Tijekom trajanja izložbe Luka Čorak, voditelj Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja Karlovac održao je popularno-znanstveno predavanje o osnovama entomologije te iznio brojna opća i zanimljiva saznanja o kukcima. Na kraju predavanja je kukce s crteža i slika GLASNO I JASNO Daniela Butale identificirao sa skupinama kukaca u prirodi. Za osnovnoškolce su organizirane dvije zabavno-kreativne radionice nadahnute Butalinim ciklusima crteža posvećenim mitskom nebeskom letaču Ikaru te kukcima. Radionice je osmislila i ostvarila muzejska pedagoginja na zamijeni, Matea Galetić. Pri oblikovanju vizuala izložbenih publikacija dizajner Saša Stubičar koristio je crtež Veliki ratnik (2000.) iz vlasništva Gradskog muzeja Karlovac za koji je Daniel Butala 2000. godine nagrađen Velikom nagradom Međunarodne izložbe suvremene umjetnosti u Firenzi. Izložbu prati dvojezični katalog (hrv./ engl.) na 32 stranice. Izložba je realizirana sredstvima Grada Karlovca, Ministarstva kulture RH i gospodina Želimira Feitla. Gradonačelnik Damir Jelić na otvaranju izložbe GLAS 41 GLASNO I JASNO IZLOŽBE Uz izložbu Željka Lolića SKROMNOST I RASKOŠ NA UNIVERZALNOJ POTKI GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 10. – 30. RUJNA 2014. NIKOLA ALBANEŽE E stetska značajka, zajedno s ornamentalnošću, na ovim dinamički uravnoteženim i nutarnjom kohezijom prožetim Lolićevim radovima, njihovo je prevladavajuće svojstvo. Pa ipak, do neke mjere možemo doživjeti i ekspresionističke vrijednosti, a asocijativnim potencijalom prožete slike uspostavljaju neporecivu relaciju prema motivima koji nas okružuju u prirodi (od autorove strane potvrđenu i naslovima samih djela). Premda su umjetnička ostvarenja s odlikama koje posjeduju i Lolićevi radovi, na svjetskoj pozornici bila najaktualnija još sredinom prošloga stoljeća, u današnje vrijeme konstantnoga propitivanja povijesnih realizacija te neograničene pluralnosti izričaja, i ustrajnost našega autora – u čiju se likovnu pismenost, ili drugim riječima kvalitetu, lako možemo uvjeriti – zavrjeđuje našu Akrilik na kartonu pozornost. Prisjećam se, i prilikom prvoga susreta s Lolićevim djelom (prije nekih osam godina), uočio sam kako ono ”raste s onu stranu figurativnoapstraktnih podjela (…), no ipak svojom plodonosnom asocijativnošću povezuje uopćenu misaonost sa zornošću konkretnoga. Kamo, dakle, usmjerava naš 42 GLAS opažaj promjenjivosti istoga?” Odgovor ne bi trebao iznenaditi: njegovi su radovi motivski vezani za našu neposrednu okolinu, ali usmjereni su univerzalnosti kojoj je zajedničko polje svemir. GLASNO I JASNO IZLOŽBE PUTUJUĆA IZLOŽBA NEMIRNO ZATIŠJE PRED BURU - VRIJEME PRIJE 1914. GODINE ORGANIZATORI: AUSTRIJSKI KULTURNI FORUM I GRADSKI MUZEJ KARLOVAC GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 12. RUJNA - 12. LISTOPADA 2014. SANDA KOČEVAR N akon gostovanja na Sveučilištima u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru putujuća izložba Austrijskog kulturnog foruma Nemirno zatišje pred buru - vrijeme prije 1914. godine, kustosa Manfreda Thumbergera i Stefana Kutzenbergera, kojom AKF obilježava 100. obljetnicu početka Prvog svjetskog rata, trajala je od 12. rujna do 12. listopada 2014. u izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja u Karlovcu. Izložba je na 11 dvojezičnih panoa ukazala na burnu fazu na svim područjima ljudskog djelovanja u Austriji uoči početka rata: Freud istražuje podsvijest ljudske egzistencije, žene se počinju emancipirati, slikarstvo se oslobađa konkretnosti, a glazba napušta temelje harmonije. O izložbi je na otvorenju govorio direktor Austrijskog kulturnog foruma gosp. Georg Christian Lack, a izložbu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Andreja Navijalić, dok su posjetitelje u izložbu uveli profesori karlovačke Glazbene škole Boris Kolarić i Ivor Reljić skladbom engleskog skladatelja Richarda Rodneya Benneta Razgovor za dva saksofona. Direktor Austrijskog kulturnog foruma Georg Christian Lack i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Andreja Navijalić Detalj s izložbe GLAS 43 GLASNO I JASNO IZLOŽBE IZLOŽBA ODABRANIH UMJETNIČKIH DJELA IZ ZBIRKE UDRUGE PRIPADNIKA 110. BRIGADE ZNG - HV ORGANIZATORI: UDRUGA 110. BRIGADE I GRADSKI MUZEJ KARLOVAC IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC, 15. LISTOPADA - 16. STUDENOGA 2014. ANTONIJA ŠKRTIĆ U druga pripadnika 110. brigade ZNG – HV i Gradski muzej Karlovac organizirali su izložbu odabranih umjetničkih djela iz zbirke slika i skulptura Udruge, koja broji šezdesetak djela. Zbirka je sakupljena zahvaljujući darovanjima trideset i devetero likovnih umjetnika, slikara i kipara, u teško vrijeme Domovinskog rata, koji su nastojanja i ciljeve djelovanja 110. brigade prepoznali kao svoje vlastite te darovanjem svojih radova pokazali zahvalnost i podršku brigadi. Izložbe o kojima se može čitati u suvremenom karlovačkom dnevnom tisku i kojih su se prilikom otvorenja i ove izložbe živo sjetili i likovni autori i publika, bile su iskaz nepristajanja uz zlo i dokaz su da među oružjem muze ne šute. Snažno osobno iskustvo ratnog košmara i snova o miru i slobodi utjecalo je na likovne autore i na različite načine i u različitoj mjeri izmijenilo njihove osobnosti i umjetnički izraz. Umjetnička djela nastala u strašnim povijesnim trenucima svjedočanstva su i vapaji, vječite optužbe i upozorenja za budućnost. U tom smislu treba razumjeti i zbirku 110. brigade čiji je likovni profil heterogen kvalitetom i u autorskim pristupima. Izložbeni izbor od dvadeset i devet djela, dvadeset i četvero autora, u osnovi odražava spomenutu heterogenost. Iako u zbirci prevladavaju umjetnici biografski vezani uz Karlovac, zahvaljujući karlovačkim vezama i prijateljstvima, zastupljeni su i Dubravka Babić, Josip Biffel, Nikola Koydl, Edo Murtić i Hrvoje Šercar. Djela su darovali i Josip Falica, Siniša Keser, Martina Mehkek, Tomislav Petranović – Rvat, Vito Sabljarić, B. Gombač i Nikola Tržok. S djelima 44 GLAS S otvaranje izložbe Vladimira Bašića – Šote, Željka Božića, Albina Buića, Daniela Butale, Igora Cikuše, Petra Grgeca, Zdenka Grgeljca, Vjekoslava Humića, Zvonka Kermca, Damira Kocanjera, Vanje Krmpotić, Miroslava Krnića, Alfreda Krupe, Alfreda Freddyija Krupe, Andrije Kusanića, Lidije Maček Stanić, Željka Marekovića, Boška Nikolića, Katice Parać – Vojković, Predraga Šimića, Miroslava Šipeka i Ivice Škrtića, karlovačka dionica zbirke sažeti je presjek likovnog stvaralaštva prve polovice devedesetih godina. Izložba je svojevrsna zahvala Udruge pripadnika 110. brigade autorima – darovateljima umjetničkih djela, te prilika mlađoj karlovačkoj publici za upoznavanje s radom karlovačkih likovnih autora iz vremena Domovinskog rata. GLASNO I JASNO IZLOŽBE IZLOŽBA STARI GRAD BARILOVIĆ – 10 GODINA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 7. LISTOPADA - 17. STUDENOGA 2014. MARIJANA KRMPOTIĆ I zložba Stari grad Barilović – 10 godina arheoloških istraživanja u organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i Gradskog muzeja Karlovac predstavlja rezultate višegodišnjih arheoloških istraživanja na kasnosrednjovjekovnom Starom gradu Barilović. Interpretiranjem pokretnih nalaza i odnosa građevnih struktura dobiveni su vrijedni podaci za rekonstrukciju građevnih faza grada i života u njemu. Stari se grad Barilović donedavno smatrao primjerom krajiške utvrde 16. stoljeća. Istraživanjima praćenim zaštitnim radovima koje Hrvatski restauratorski zavod kontinuirano provodi od 1998. godine utvrđeno je kako je grad izgrađen sredinom 15. stoljeća. Izdvojene su tri faze ži- Uvodni plakat izložbe GLAS 45 GLASNO I JASNO IZLOŽBE vota u gradu određene njegovim funkcijama: feudalna utvrda (15. - 16. st.)., vojna utvrda (17. - 18. st.) i grad pod civilnom upravom (od 1871.). Također, Stari je grad Barilović na temelju rezultata arheoloških istraživanja prvi put upisan na kartu prapovijesnih nalazišta. Zami- jećena su dva horizonta naseljavanja: eneolitički (lasinjska kultura) te kasnobrončanodobni. Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca. S otvaranja 46 GLAS GLASNO I JASNO IZLOŽBE DIMITRIJE POPOVIĆ U KARLOVCU GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 22. LISTOPADA - 30. PROSINCA 2014. ALEKSANDA GORETA I zložba u Galeriji ”Vjekoslav Karas” je prvo predstavljanje radova Dimitrija Popovića u Karlovcu. U tu svrhu napravljen je odabir od dvanaest cjelina koje predstavljaju presjek radova od studentskih dana pa sve do danas. U cjelinama su zastupljene različite teme: Freud, Kafka, Dante, Krist, misterije i alegorije. Nasuprot tome su žene: Magdalena, Saloma, Merlinka, i na kraju Eros i Tanatos. U 38 odabranih radova najviše su zastupljene kombinirane tehnike na različitim podlogama. Ipak, crtež prevladava kao glavni interpretator gore navedenih tema. Proučavajući ga, možemo reći da umjetnik crpi inspiraciju u renesansnim uzorima. S otvaranja izložbe Dimitrije Popović Dimitrije Popović oscilira između realnog, nadrealnog i apstraktnog svijeta. Izuzetna likovna kreativnost i osobnost odvele su ga u mnoge galerije širom svijeta. On je dobitnik mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih likovnih nagrada. O njemu govore i pišu ugledni umjetnički časopisi. Objavivši niz knjiga, nije ostao nezapažen niti u svijetu književnosti. Trenutno piše nadahnut Preobrazbom Franza Kafke. Dimitrije razmatra kako je došlo do toga da Gregor postane kukac? Razgovarajući, oboje zaključujemo da je postati besmisleni kukac zapravo objektivna opasnost koja prijeti svima nama. GLAS 47 GLASNO I JASNO DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA - OBNOVA PLETENJA NA LUČNOM OKVIRU U SELU TRG KRAJ OZLJA HRVOJKA BOŽIĆ P ovodom Dana muzeja predstavljena je nova knjiga u ediciji Katalozi i monografije Gradskog muzeja Karlovac Novi život drevnog umijeća – obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja, autorice više kustosice Jane Mihalić. U monografiji nas autorica upoznaje s tradicionalnim tekstilnim rukotvorstvom, poznatom u našim krajevima kao jalba. Kod nas je jalba ženska kapica koju su nosile udane žene u selu Trg kraj Ozlja, a plete se iz elastičnog materijala šupljikave strukture koji se dobiva međusobnim prepletanjem niti. Monografija je svojevrsna sinteza znanja o jalbi kao arhaičnom načinu izrade elastičnog materijala, šupljikave strukture (tkanja) poznatom već u starom Egiptu, a koji od srednjeg vijeka sve do 20. st. nalazimo u skandinavskim zemljama kao i kod većine slavenskih naroda. To tekstilno umijeće, gotovo zaboravljeno, rekonstruirano je zahvaljujući interesu, prvenstveno lokalne zajednice koja je time vidjeNOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA la mogućnost da zaObnova pletenja na lučnom okviru boravu otrgne jedan u selu Trg kraj Ozlja element tradicije te ujedno dobije suvremenu primjenu kao potencijal oživljavanja kulturne i turističke ponude. Brzo prihvaćen od najmlađih članova zajednice – Trških vezilja, učenica Područne škole Trg, 48 GLAS možda je na najboljem putu opstanka. Učenjem i vježbanjem pojedinci stječu znanje i razvijaju vještine čime se postiže sve veća kreativnost što omogućuje primjenu na različite predmete suvremene upotrebe. Stoga će održivost jalbe ovisiti prvenstveno o tome hoćemo li adekvatno odgovoriti izazovima novog vremena. Uloga nas u muzeju, pri tom je, da budemo spona između kulturne tradicije i gospodarstva kao nositelja razvoja lokalne zajednice. Kao baštinska ustanova trebamo biti mjesto znanja o elementima baštine koje će omogućiti i pružiti znanje o brizi za zaštitu, očuvanje i prezentaciju kulturnog nasljeđa kao temelja očuvanja kulturne specifičnosti i lokalnog identiteta. Edukacijska uloga muzeja je važna za razvoj svijesti i prezentiranje važnosti očuvanja tradicijskih vještina, što predstavlja kontinuiranu aktivnost velikog broja dionika. Jedna od aktivnosti je i ova monografija koja, stručno i sistematično priređena, skreće pažnju na jedan element vrijednosti regionalne baštine kao i na potrebu i mogućnost njegovog očuvanja u sadašnjem trenutku. DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO NOĆ MUZEJA 2014. RUŽICA STJEPANOVIĆ P osljednji petak u siječnju i ove godine obilježila je Noć muzeja, koja je već tradicionalno privukla u Muzej brojne posjetitelje. Središnji događaj ovogodišnje Noći muzeja u Karlovcu bilo je otvorenje izložbe Dva desetljeća hrvatske kune, Izložba natječajnih radova za idejno rješenje kovanog novca 1993. godine. Gostovanje izložbe ostvareno je u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Hrvatskom narodnom bankom. Dvadesetu obljetnicu provedbe natječaja za idejno likovno rješenje kovanog novca, trajne novčane jedinice Republike Hrvatske - kune/lipe - Arheološki muzej u Zagrebu obilježio je izložbom natječajnih modela, pristiglih na natječaj u proljeće 1993. godine. Radovi sedmorice eminentnih hrvatskih kipara tada su prvi put prikazani hrvatskoj javnosti. Na izložbi u našem Muzeju posjetitelji su mogli vidjeti svih 109 modela pristiglih na natječaj. Karlovački postav izložbe osmislila je kustosica Ružica Stjepanović, a u tehničkoj izvedbi edukativnog dijela izložbe su sudjelovali mladi članovi Zajednice tehničke kulture Karlovac s voditeljicom Suzanom Šnajder. Izložba je postavljena u izložbenom pro- Na izložbi storu u potkrovlju Muzeja i mogla se pogledati do 31. ožujka. Tomislav Bilić, kustos Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu i jedan od autora izložbe, održao je u Noći muzeja zanimljivo predavanje: Natječaj za idejno likovno rješenje kovanog novca novčane jedinice Republike Hrvatske 1993. godine. Prvi dio Noći muzeja očekivano je privukao obitelji s djecom. U maloj dvorani za njih je priređena lutkarska predstava Legenda o kuni, o nastanku slavonskog banovca na čijem se naličju nalazio lik kune. Autorica predstave je kustosica Matea Galetić, a izveli su je Muzeografsko pomagalo koje su izradili Una Šnajdar i Josip Cvitešić iz Zajednice tehničke kulture GLAS 49 GLASNO I JASNO DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE učenici 3. razreda Osnovne škole Švarča. Lutkice i scenografiju izradili su korisnici i djelatnici Udruge ”Rajska ptica”. Tijekom noći organizirano je stručno vodstvo po stalnom postavu Muzeja, igraonica edukativne igre na ploči U vrtlogu boje za djecu od 7 do 15 godina te povoljna kupnja muzejskih publikacija. U Galeriji ”Vjekoslav Karas” posjetitelji su uživali u samostalnoj izložbi akademskog slikara Marka Šošića Svijet snova, performansu učenika Srednje škole Duga Resa, a u glazbenom programu zabavio ih je karlovački bend Downcast Art. U opuštenom ozračju i dobroj atmosferi, uz bogat sadržaj, u Noći muzeja uživalo je 1870 posjetitelja. Performans učenika Srednje škole Duga Resa Izvođači predstave 50 GLAS DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO OBJAVLJIVANJE TISKANOG VODIČA ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE TE AUDIOVODIČA O KARLOVAČKOJ ZVIJEZDI GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 30. TRAVNJA 2014. IGOR ČULIG U dosadašnjoj praksi Gradskog muzeja Karlovac nedostajala su muzeografska pomagala namijenjena osobama s posebnim potrebama, načinjena za prevladavanje ograničenja u pokretljivosti, percepciji i kognitivnim funkcijama. Stoga je 2013./2014. godine za potrebe slijepih i slabovidnih osoba otisnut posebni vodič te izrađen dvojezični audiovodič, dostupan na MP3 uređaju i kao telefonska aplikacija na Wi-Fi mreži Muzeja. Naravno, audiovodič je namijenjen svim posjetiteljima, osobito onim mlađima, te onima iz inozemstva. Ova nova pomagala ugrađena su u već postojeće sadržaje u matičnoj zgradi Muzeja na Strossmayerovom trgu, točnije u prizemlju, gdje nema većih poteškoća u pristupu za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Za djelatnike Muzeja ovo je bio svojevrsni pilot-projekt na području posebne pedagogije, odnosno muzeografije, kao i muzeografije novih medija, a proveli su ga uz konzultacije s kolegama iz Tiflološkog muzeja u Zagrebu, posebice muzejskom savjetnicom dr. sc. Moranom Vouk, te odabirom renomiranih i na tome području već dokazanih izvršitelja: tiskarom REM-B i izrađivačem multimedijskih pomagala Astarta plus, oboje iz Zagreba. Za koncepciju problema i izradu nominacije posebno je zaslužan muzejski pedagog Marinko Pleskina, a za pisanje i uređivanje sadržaja kustos Kulturno-povijesnog odjela Igor Čulig. Može se tvrditi da je kroz ovaj projekt povećana kompetencija muzejskih djelatnika za daljnju izradu sličnih sadržaja, a povećana je i tehnička opremljenost Muzeja. I izbor tematskog sadržaja usko je povezan sa širom problematikom posjeta Muzeju i njegovom okružju. Naime, tematski sadržaj oba segmenta projekta je karlovačka Zvijezda kao središnja vrijednost povijesno-graditeljske baštine. Osim što je Muzej smješten na najživljem trgu u Zvijezdi, pa je na taj način usko povezan s posjetom čitavoj povijesnoj jezgri, Muzej GLAS 51 GLASNO I JASNO je također i interpretator Zvijezde u kontekstu svojega stalnog postava i izložbe Stella Problematica, a aktivan je i unutar školskog programa Zvijezda u školi. U kontekstu posebnih potreba, riječ je o znanjima koja pomažu kako konkretnoj orijentaciju u fizičkom prostoru, tako i društvenoj uključenosti na temelju informiranja o važnoj temi, ne samo lokalne već i svjetske baštine. Vodič za slijepe i slabovidne otisnut je krupnim crnim tiskom i taktilnim Brailleovim pismom u nakladi od 300 primjeraka. Pomoću reljefnog crteža omogućava usporedbu prvog povijesnog tlocrta Karlovca (1579.) sa sadašnjom urbanističkom situacijom. Audiovodič je dostupan na 20 MP3 uređaja i na Wi-Fi mreži ograničenog dosega (u prizemlju Muzeja), dakle pomoću tzv. smartphone uređaja. Sadržaj ima dijalošku strukturu, pa u više od 20 minuta odgovara na šest pitanja o muzejskoj zgradi, njezinim vlasnicima, karlovačkoj Zvijezdi, bastionskom sustavu, a preveden je i na engleski jezik. DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE Promocija, odnosno demonstracija vodiča priređena je 30. 4. 2014. u Gradskom muzeju Karlovac, uz prisutnost prethodno imenovanih djelatnika, savjetnika i izvršitelja, te karlovačke Udruge slijepih i slabovidnih osoba. Odaziv novinara bio je vrlo dobar, a reportaže vrlo povoljne. Gradski muzej Karlovac pa, s obzirom na temu, i sam grad Karlovac je trenutno jedan od malobrojnih hrvatskih muzeja, odnosno gradova, koji imaju slične sadržaje. S predstavljanja vodiča 52 GLAS GLASNO I JASNO DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE PREDAVANJA U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC U SKLOPU JAVNIH RASPRAVA G rad Karlovac je ove godine pokrenuo javne rasprave u kontekstu izrade strategije kulturnog razvoja do 2023. godine i izrade urbanističkog plana uređenja Zvijezde. Osim što su predstavnici Muzeja sudjelovali u radnim tijelima, priređeno je i nekoliko predavanja kako bi se izravno informiralo javnost o najvažnijim vrijednostima baštine koja bi trebala biti izražena kroz strateške dokumente. 9. travnja 2014. Kustos Arheološkog odjela Lazo Čučković je pod naslovom Dubovac jučer, danas, a sutra? ponudio sveobuhvatni pregled spomeničkih vrijednosti Staroga grada, obuhvaćajući razvojne faze od kamenog doba nadalje te predstavljajući nove C14 datacije ključnih slojeva. Iz šireg konteksta spomeničkih vrijednosti proizlazi i adekvatno vrednovanje Dubovca, a pogled u njegovu budućnost povezan je s pokušajem afirmacije održivog programa revitalizacije spomeničke cjeline, popraćen primjerima dobre prakse i osvrtom na propuste koji su se pokazali ključnim za današnje stanje. 30. lipnja 2014. Na jednom od bastiona karlovačke Zvijezde je 1955. godine izgrađen spomenik antifašizmu kipara Vanje Radauša i arhitekta Drage Iblera. Nakon što je spomenik miniran 1990-ih, pitanje njegove obnove pokrenuto je u više navrata, a rasprava je redovito bila obilježena ideološkim i političkim motivima. Gradski muzej se uključio u raspravu u sklopu partnerskog projekta Naslijeđe borbe, čija tema je očuvanje i obnova komemorativne funkcije i mogućnost javnog korištenja spomenika antifašističke borbe, a kojeg provode udruge Lazo Čučković Ka-Matrix iz Karlovca, Škatula iz Rijeke, Monteparadiso iz Pule i Info-zona iz Splita. Budući da je u dosadašnjim raspravama izostalo vrednovanje spomenika sa stajališta likovne kritike i povijesti umjetnosti, kustos Igor Čulig je na raspravu pozvao jednog od najboljih stručnjaka za Vanju Radauša, višeg kustosa galerije Antuna Augustinčića Davora Vujčića. Posjetitelji su upoznati s nekoliko inačica karlovačkog projekta dokumentiranih na dosad neobjavljenim nacrtima koji se čuvaju u Hrvatskom muzeju arhitekture. U obimnom Radauševu opusu prepoznata je kiparska poetika koja se kontinuirano razvijala bez obzira na političke promjene, često odolijevajući pritiscima ideologije. GLAS 53 GLASNO I JASNO DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE 23. rujna 2014. Povodom Međunarodnog dana kulturne baštine i Dana europske baštine, Zlatko Uzelac s Instituta za povijest umjetnosti održao je predavanje pod nazivom Tko je prvi projektant Karlovca? Odgovor na dosad neodgovoreno pitanje vodi do supraintendanta hrvatske i slavonske granice Giovannia Sallustia Peruzzia, sina slavnog sienskog arhitekta i slikara Baldassarrea, koji je pak učio na samom izvorištu renesansnih ideja o poligonalnim utvrdama, kod sienskog slikara, kipara i arhitekta Francesca di Giorgia Martinia… Ako Karlovcu pripada istaknuto mjesto u kronologiji razvoja renesansnih gradova poligonalnog tlocrta, kako treba urediti karlovačku Zvijezdu, posebice njezin perimetar, to jest, ostatke bastionskog sustava, gdje je izvorna forma postala gotovo neprepoznatljiva? Zlatko Uzelac 54 GLAS MUZEJSKA PEDAGOGIJA GLASNO I JASNO PEDAGOŠKI RAD OD PROSINCA 2013. DO LISTOPADA 2014. GODINE MATEA GALETIĆ B ogatu muzejsko-galerijsku djelatnost Gradskog muzeja Karlovac u 2014. godini pratio je sadržajan pedagoški program ispunjen brojnim edukativnim radionicama i igraonicama. Kraj kalendarske godine, točnije 18. prosinac, tradicionalno je posvećen obilježavanju dana Gradskog muzeja Karlovac. Također, u tradiciju se upisala i dodjela nagrada za sudjelovanje u Muzejskoj pitalici. Promocija Glasa i dodjela nagrada za Muzejsku pitalicu okupili su 18. prosinca 2013. godine brojne velike i male ljubitelje našeg Muzeja. Jedan dio najmlađih posjetitelja uživao je u radionici origami ptica od papira, dok je drugi dio provodio vrijeme u razgledavanju stalnog postava. Nakon dodjele nagrada učenicama osnovnih škola Dragojle Jarnević, Braće Seljan i Banija, slavlje se nastavilo, na oduševljenje najmlađih, uz čokoladnu tortu i slatkiše. Od 18. travnja do 18. svibnja Gradski muzej se uključio u obilježavanje 19. Edukativne muzejske akcije povodom Međunarodnog dana i noći muzeja 2014. godine, u organizaciji Pedagoške sekcije Hrvatskog muzejskog društva. Ovogodišnja akcija, jednostavnog naziva (BEZ) VEZE, skrivala je u sebi kompleksnu problematiku kako povezati muzejske predmete i zbirke s najmlađim ljubiteljima muzeja i svega što se skriva u njemu. Pedagoški program Gradskog muzeja Karlovac nazvan je Pronađi me, poveži me i imao je cilj zainteresirati djecu i odrasle za muzej, njegove zbirke i predmete u njima. Od ukupno tri održane radionice, prva (na dan početka akcije 18. travnja) je osmišljena kao potraga za muzejskim predmetima. Akciji se odazvao dječji vrtić ”Park”. Predmeti su bili premješteni po prostorijama, u vremenu i prostoru kojemu vidno ne pripadaju. Djeca su imala zadatak uočiti te predmete, pročitati Dodjela nagrada na Dan muzeja U posjeti Udruzi ”Rajska ptica” GLAS 55 GLASNO I JASNO kratke tekstove o njima (prilagođene dječjem uzrastu) i pronaći mjesto na kojemu ti predmeti izvorno stoje. U drugoj radionici, naziva Mali kustosi, sudjelovali su učenici Osnovne škole Švarča, koji su saznali što znači pojam kustos te kako postati ‘’mali kustosi’’. Radeći u paru, dobili su veliku kartonsku kutiju sa zadatkom da izrade vlastite muzeje. Bojicama su crtali muzejske predmete, neki su kopirali predmete viđene u Gradskom muzeju, a neki su osmislili svoje imaginarne predmete. Cilj radionice bio je kroz zabavu i igru naučiti što rade kustosi, kako povezati boje i oponašati izgled muzejskih predmeta te razvijati maštu i kreativnost kroz crtanje izmišljenih stvari. Posljednja radionica, naziva Muzej, predmet, zbirka, kustos, naučila je učenike Osnovne škole Turanj što zapravo znače navedeni pojmovi, odnosno tko su ljudi koji rade u muzeju te na koji način i zašto sakupljaju i čuvaju muzejske predmete. Nakon spomenutog kratkog uvodnog dijela, dobili su zadatak da s ‘’kutija-muzeja’’ (nastalih na prethodnoj radionici) prepoznaju predmete i napišu kratki izvještaj o njima. Slučajnim odabirom, među sudionicima smo izabrali nekoliko djece kojima smo poklonili besplatan ulaz u Gradski muzej Karlovac do kraja 2014. godine, a drugi dio djece prijavili smo u Hrvatsko muzejsko društvo, koje je nekolicinu naših sudionika nagradilo vrijednim nagradama. Listopad je obilježila manifestacija Dječji tjedan 2014. Pod geslom Ljubav djeci prije svega i Gradski muzej Karlovac se uključio u ovu pohvalnu akciju koja promiče zdravo i sretno djetinjstvo ispunjeno dječjim smijehom i zabavom. Muzej je organizirao dvije radionice-igraonice s ciljem učenja i slobodnog izražavanja dječjih emocija. Prva radionica ‘’Zapamti muzejske predmete’’ održana je 9. listopada u prostoru Gradskog muzeja. Osmišljena je na principu poznate društvene igre Memory. Na karticama, koje je trebalo prepoznati i zapamtiti, nalazili su se predmeti stalnog postava Gradskog muzeja te prepoznatljivi simboli kao što su 56 GLAS MUZEJSKA PEDAGOGIJA Radionica ”Mali kustosi” zgrada Gradskog muzeja, Stari grad Dubovac i Turanj. U edukativnoj igraonici sudjelovali su učenici osnovnih škola Dragojle Jarnević i Banija. Druga radionica održana je 10. listopada u Galeriji ‘’Vjekoslav Karas’’. Nazvana je Crtajmo s ljubavlju. U njoj su sudjelovale učenice Osnovne škole Turanj, koje su dobile zadatak nacrtati nekoga koga vole. Sve su se odlučile za svoju obitelj i kućne ljubimce. Pokraj crteža morale su osmisliti svoju poruku ljubavi za koju su slova izrezivale iz novina. Rezultat radionice bio je spoj crteža i teksta koji je iz njih izvukao ono najiskrenije što djeca mogu pokloniti odraslima, a to je ljubav. Bogatim pedagoškim programima i nizom radionica produbili smo kontakte s gotovo svim osnovnim škola grada Karlovca te stekli nova prijateljstva i suradnje sa Srednjom školom Duga Resa. Naročito nam je drago zbog suradnje s Udrugom ‘’Rajska ptica’’, čime smo u kulturni život grada Karlovca u 2014. godini uključili i osobe s posebnim potrebama. Radionica ”Crtajmo s ljubavlju” MUZEJSKA PEDAGOGIJA SUGLASJA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA THE GREAT WAR: ANALYSIS AND INTERPRETATION ORGANIZACIJA: CEMAS (CENTER OF COOPERATION WITH EURASIA, MEDITERRANEAN AND AFRICA SUB SAHARAN), BAU UNIVERSITY, CENTAR ”GEOPOLITICA.INFO” I SVEUČILIŠTE SAPIENZA. RIM, 19. - 20. LIPNJA 2014. SANDA KOČEVAR V iša kustosica Gradskog muzeja Karlovac mr. sc. Sanda Kočevar, prof. održala je predavanje Za kralja i dom: Karlovački građani pomažu potrebitima na međunarodnoj konferenciji posvećenoj obilježavanju stogodišnjice početka Prvoga svjetskoga rata – The Great War: analysis and interpretation, koja je od 19. do 20. lipnja 2014. održana u Rimu. Konferenciju je organizirao CEMAS (Center of Cooperation with Eurasia, Mediterranean and Africa Sub Saharan), BAU University, centar ”Geopolitica. info” i Sveučilište Sapienza. Cilj konferencije bio je potaknuti nove rasprave o teorijama i preispitati tradicionalne akademske klišeje, s osvrtom na manje proučavane teme vezane uz Veliki rat, kako se Prvi svjetski rat do izbijanja Drugog svjetskog rata nazivao. Više od stotinu sudionika tijekom dva dana Konferencije sudjelovalo je u radu osam sekcija interdisciplinarno pristupajući na novi način temama vezanim uz Prvi svjetski rat, kako bi se ratu pristupilo sa što više različitih aspekata, među kojima osobito treba istaknuti teme komunikacije i propagande, života u rovovima, uloge žena i intelektualaca tijekom Prvoga svjetskoga rata. U tijeku je tiskanje zbornika s radovima predstavljenim na Konferenciji. GLAS 57 SUGLASJA MUZEJSKA PEDAGOGIJA GOSTOVANJE IZLOŽBE PORTRET GRADA ZVIJEZDE U GORIŠKOM MUZEJU U NOVOJ GORICI GRAD KROMBERK, 12. SRPNJA - 31. KOLOVOZA 2014. ANTONIJA ŠKRTIĆ I zložba fotografija Gorana Vranića Portret grada Zvijezde posvećena detaljima arhitekture karlovačke Zvijezde tijekom ljeta 2014. godine gostovala je u gradu Kromberku u Novoj Gorici. Izložba je premijerno bila postavljena u Galeriji ”Vjekoslav Karas” u Karlovcu prigodom obilježavanja Dana grada Karlovca 2012. godine, a potom je u okviru programa Noć muzeja 2013. godine gostovala u Muzeju Mimara u Zagrebu kada ju je pogledalo 6000 posjetitelja. Autorski opus Gorana Vranića obilježen je radom fotografa specijaliziranog za predmete pokretne i nepokretne materijalne kulturne baštine i suvremene likovne umjetnosti. Goran Vranić iz profesionalnih razloga neprestano krstari Hrvatskom, pronalazeći ljepotu u raznolikim tragovima ljudske prisutnosti i djelovanja u prostoru i vremenu. Bavljenju detaljima pročelja u karlovačkoj Zvijezdi i oko nje prethodile su interpretacije detalja arhitekture i urbanizma grada Zagreba (1994.), Pakraca i Lipika (1996.), Koprivnice (2007.) i Dubrovnika (2008.). Postav 58 GLAS Ulaz na izložbu Fotografski ciklus Portret grada Zvijezde prezentira oblikovno bogatstvo sačuvano na obrazima karlovačkih kuća, a rasvjetljava i sadašnjost koju grad živi te upečatljivo pokazuje neraskidivost prostora, vremena i života. Dio izložbe je i projekcija videozapisa plovidbe čamcem Kupom i Koranom, s upečatljivim zvukovima i šumovima koje stvara život nad površinom rijeke i na njenim obalama. Za gostovanje izložbe priređen je katalog izložbe s predgovorom gradonačelnika Grada Karlovca Damira Jelića i uvodom u izložbu kustosice Antonije Škrtić na slovenskom jeziku. Gostovanje izložbe u Sloveniji realizirano je zahvaljujući potpori Ministarstva kulture RH te dobroj suradnji Gradskog muzeja Karlovac i Goriškog muzeja iz Nove Gorice. SUGLASJA MUZEJSKA PEDAGOGIJA ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ARHITEKTURI BORISA MAGAŠA ORGANIZACIJA: UDRUGA ZA ZAŠTITU I RAZVOJ KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE KARLOVCA, ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI, INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI U ZAGREBU POD POKROVITELJSTVOM HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI I GRADA KARLOVCA VELIKA VIJEĆNICA GRADA KARLOVCA, 25. LISTOPADA OD 10 DO 18 SATI IGOR ČULIG P remda je Karlovac rodni grad jednog od najboljih hrvatskih arhitekata, akademika Borisa Magaša (Karlovac, 1930. – Zagreb, 2013.), nažalost se ne može podičiti niti jednom njegovom zgradom. Zahvaljujući karlovačkim organizatorima, a ponajprije dr. sc. Borisu Morsanu, ovdje je održan prvi znanstveni skup na kojem je u četiri serije referata Magaš pred- Mr. sc. Olga Magaš stavljen kao arhitekt, urbanist, teoretičar i pedagog. Impresivnu listu sudionika čine: dr. sc. Borka Bobovec, Stijepo Butijer, d.i.a., dr. sc. Nenad Fabijanić, dr. sc. Željka Čorak, mr. sc. Igor Gojnik, dr. sc. Ivan Juras, dr. sc. Zlatko Jurić, dr. sc. Darko Kahle, dr. sc. Zlatko Karač, Helena Knifić Scharps d.i.a., mr. sc. Boris Kožnjak, mr. sc. Olga Magaš, Blaž Maričić, d.i.a, mr. sc. Leo Modrčin, dr. sc. Boris Morsan, akademik Andrija Mutnjaković, Davor Podbregar d.i.a., Jerko Rošin d.i.a., dr. sc. Zoran Sokol - Gojnik, dr. sc. Ariana Štulhofer i Alen Žunić, mag. ing. arh. Deplijan simpozija GLAS 59 SRAZGLASA NAGRADA HRVATSKOG MUZEJSKOG DRUŠTVA H rvatsko muzejsko društvo za izuzetna ostvarenja u muzejskoj struci dodjeljuje godišnje nagrade i priznanja s ciljem poticanja stručno-znanstvenog rada muzeja i muzejskih djelatnika. Nagrade se dodjeljuju na temelju javnog natječaja po odluci Ocjenjivačkog suda HMD-a sastavljenog od pet članova koje imenuje Skupština HMD-a u skladu s odredbama Pravilnika o dodjeli nagrada. Ove godine posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva za ukupan doprinos podizanju razine znanja o karlovačkim putnicima i istraživačima Afrike, ali i Karlovcu tog doba na lokalnoj i nacionalnoj razini, 60 GLAS dobila je izložba Gradskog muzeja Karlovac, AfriKA – Karlovčani u Africi u drugoj polovini 19. i početkom 20. st. autorice više kustosice Gradskog muzeja Karlovac mr. sc. Sande Kočevar koja je održana u Galeriji Vjekoslav Karas od 25. 1. do 30. 4. 2013. godine. Priznanje je autorici uručeno na svečanoj dodjeli nagrada 10. listopada u Opatiji na III. kongresu muzealaca Hrvatske. Priznanje struke poticaj je i autorici i Muzeju da ustraju na putu izvrsnosti u promicanju muzejskih vrijednosti, unaprjeđenju stručnog rada i komunikacije s posjetiteljima. GLASONOŠA GLAS 61 GLASONOŠA 62 GLAS GLASONOŠA GLAS 63 OGLASI PRODAJE NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA Obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja 64 GLAS EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE JANA MIHALIĆ NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA – OBNOVA PLETENJA NA LUČNOM OKVIRU U SELU TRG KRAJ OZLJA 2013. 88 STRANICA, U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 9) CIJENA: 100,00 KN RUŽICA STJEPANOVIĆ KATALOG ZBIRKE ORUŽJA DOMOVINSKOG RATA I ZBIRKE ODORA I VOJNE OPREME DOMOVINSKOG RATA 2010. 144 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 6) CIJENA: 60,00 KN IGOR ČULIG NACRTI IZMODERNOG KARLOVCA: OSTAVŠTINA GRAĐEVINSKE TVRTKE NIKOLE MARIĆA U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC KAO OSNOVA ZA POGLED U MODERNISTIČKU IZGRADNJU OD 1923. DO 1946. GODINE 2012. 324 STR., C/B, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 8) CIJENA: 100,00 KN JANA MIHALIĆ GLAVNI RUBAC, ZAGONETNO POKRIVALO U TRADICIJSKOM ŽENSKOM OGLAVLJU 2009. 136 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./NJEM.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 5) CIJENA: 60,00 KN MILAN BEŠLIĆ BUTALA 2012. 238 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 7) CIJENA: 150,00 KN ANTONIJA ŠKRTIĆ FRANJO KOREN (1929. - 1983.) 2009. 116 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 4) CIJENA: 50,00 KN OGLASI PRODAJE EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE GRUPA AUTORA KARLOVAČKI LEKSIKON ŠK, GMK, GK ”IGK” 2008. 678 STR., U BOJI CIJENA: 495,00 KN SANDA KOČEVAR JAKOV ŠAŠEL : 1832-1903. 2007. 152 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 3) CIJENA: 100,00 KN GORAN VRANIĆ I ANTONIJA ŠKRTIĆ PORTRET GRADA ZVIJEZDE 2012. 64 STRANICE U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV/ENGL) KATALOG IZLOŽBE CIJENA: 50 KUNA Portret grada Zvijezde Portrait of the Star City Portret grada Zvijezde / Portrait of the Star City JANA MIHALIĆ NARODNA NOŠNJA U OKOLICI KARLOVCA 2003. 56 STR. U BOJI (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 2) CIJENA: 50,00 KN Goran Vranić Goran Vranić naslovna_hrbat_9mm.indd 1 3.7.2012. 09:37 SANDA KOČEVAR IZ STARIH ALBUMA: KARLOVAČKI FOTOGRAFI (1850. - 1940.) IZ FUNDUSA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC 2002. 157 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.) (KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 1) CIJENA: 40,00 KN GLAS 65 OGLASI PRODAJE ALEKSANDRA GORETA VJEKO MATIĆ: LEVITACIJA U 3D KOMPJUTORSKOJ GRAFICI KATALOG IZLOŽBE 22 STR. U BOJI CIJENA: 30 KN ANTONIJA ŠKRTIĆ TONKO MAROEVIĆ IRENA LUKŠIĆ MILAN MIRIĆ JOSIP VANIŠTA: VAN ISHODIŠTA KATALOG IZLOŽBE 52 STR. U BOJI CIJENA: 50 KN IGOR ČULIG KARLOVAČKA ZVIJEZDA VODIČ ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE 4. STR., BRAILLEOVO PISMO, RELJEFNI TISAK CIJENA: 15 KN 66 GLAS RUŽICA STJEPANOVIĆ VOJNI KOMPLEKS TURANJ KARLOVAC VODIČ HRV, ENG, NJEM ARAK NA PRESAVIJANJE, U BOJI CIJENA: 10 KN IGOR ČULIG DONACIJA JOSIPA ŠTIMCA ZA ZBIRKU ŽELJEZNICE KATALOG DONACIJE 64 STR. U BOJI CIJENA: 25 KN MILAN BEŠLIĆ DANIEL BUTALA RETROSPEKTIVA KATALOG IZLOŽBE 38 STR. U BOJI CIJENA: 50 KN OGLASI PRODAJE ALEKSANDRA GORETA DIMITRIJE POPOVIĆ, 12 CIKLUSA KATALOG IZLOŽBE 20 STR. U BOJI CIJENA: 50 KN Publikacije Gradskog muzeja Karlovac moguće je kupiti u Gradskom muzeju Karlovac i Galeriji ”Vjekoslav Karas”. GLAS 67 ISPOD GLASA 68 GLAS RADNO VRIJEME Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7, Karlovac Stalni postav i povremene izložbe: Utorkom, četvrtkom, petkom: 8 – 16 sati Srijedom: 8 – 19 sati Subotom, nedjeljom; 10 – 12 sati Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana prije na mob. 098 957 1425 ili tel. 047 615 980. Stari grad Dubovac, Branič kula Radno vrijeme od 1. travnja do 1. listopada Radnim danom: 16 – 20 sati Subotom: 10 – 18 sati Nedjeljom: 16 – 19 sati Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno Grupni posjet moguć radnim danima od 8 do 16 sati uz prethodnu najavu u Gradskom muzeju Karlovac. U drugim terminima (od 1. listopada do 1. travnja) posjet je moguć samo uz najavu u Gradskom muzeju Karlovac. Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana ranije na mob. 098 957 1425 ili tel. 047 615 980. Galerija Vjekoslav Karas Ljudevita Šestića 3, Karlovac Tijekom trajanja izložbe: Radnim danom: 8 – 16 sati Srijedom i petkom: 17 – 19 sati (osim u srpnju i kolovozu) Subotom, nedjeljom: 10 – 12 sati Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana prije na mob. 098 957 1425 ili tel. 047 615 980. CIJENA ULAZNICA I STRUČNOG VODSTVA Odrasli: 10 kuna Učenici, studenti, umirovljenici: 5 kuna Ulaznica vrijedi za sve izložbene programe Gradskog muzeja Karlovac. Predškolskoj djeci i invalidima ulaz besplatan Stručno vodstvo na hrvatskom jeziku: 50 kuna Stručno vodstvo na engleskom jeziku: 100 kuna Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana prije na mob. 098 957 1425 (muzejski pedagog) ili tel. 047 615 980. Najave grupnih posjeta i ostale informacije: Tel. 385 47 615 980 Fax. 385 47 615 981 e.mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr www.gmk.hr ISSN 1333-879X
© Copyright 2024 Paperzz
