SADRŽAJ
5
PROGLAS
7
IZ SVEG GLASA
• POSJETITI KARLOVAC + POSJETITI MUZEJ /Igor Čulig/
9
• MUZEJ KAO PARTNER LOKALNOJ ZAJEDNICI,ILI HOĆEMO LI NEŠTO NAUČITI IZ
PRIMJERA TURNJA? /Hrvojka Božić/
12
• MUZEJI I TURISTIČKE AGENCIJE – MODEL NOVOG PARTNERSTVA /Željko Trezner/
16
• SRETNI U MUZEJU /Vlasta Klarić/
18
• OSVRT NA RADIONICU ”ZA STARI GRAD DUBOVAC” /Tihana Bakarić/
21
• JOURNEYS OF EXPRESSION: CELEBRATING THORUGH TIMES OF CRISIS:
PROSPECTS AND POTENTIALS FOR TOURISM, FESTIVALS AND CULTURAL EVENTS
/Sanda Kočevar/
22
• POLJSKA U SRCU /Aleksandra Goreta/
26
GLASNO I JASNO
• DAVOR ŽILIĆ, OD HIPERREALIZMA DO POETSKOG REALIZMA /Aleksandra Goreta/
30
• 5. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA - SMOTRA NEPROFESIONALNIH LIKOVNIH
STVARATELJA /Aleksandra Goreta/
31
• STJEPAN ŠANDRK, ”IVANA” /Antonija Škrtić/
32
• IVANA BOŠNJAK & LEA VIDAKOVIĆ, ”POGLED U TAJNE LUTKARSKE ANIMACIJE”
Aleksandra Goreta/
34
• GORDAN OREŠIĆ - GENE, ”EGO LIMITED” /Aleksandra Goreta/
35
• KARLOVAČKI LIKOVNI SUSRETI 2011., IZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA
GRADA KARLOVCA /Antonija Škrtić/
37
• JORDAN – SLIKAR PROŠLOG I SVOJEG VREMENA /Milan Bešlić/
39
• NOVA ELEKTRONSKA IZDANJA KATALOGA ZBIRKI POVIJESNOG ODJELA
/Sanda Kočevar/
2 GLAS
40
• PREZENTACIJE ZBIRKI ODJELA DOMOVINSKOG RATA /Ružica Stjepanović/
43
• NOVO NA TURNJU - SOKOL 1 /Ružica Stjepanović/
SUGLASJA
45
• NOĆ MUZEJA 2011. U KARLOVCU /Ružica Stjepanović/
S RAZGLASA
48
• MUZEJSKA PITALICA /Lana Bede/
50
GLASONOŠA
52
GLASPAPIR
54
OGLASI PRODAJE
GLAS 3
GLAS
Godina X, broj 8, 2011.
Izdavač:
Gradski muzej Karlovac
Za izdavača:
Hrvojka Božić
Glavna i odgovorna urednica:
Aleksandra Goreta
Uredništvo:
Lana Bede, Lazo Čučković, Igor Ćulig, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar, Višnja Lasić, Jana
Mihalić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić
Lektura:
Draženka Polović
Grafičko oblikovanje i tisak:
Tiskara ”Pečarić & Radočaj”, Karlovac
Naklada:
600 primjeraka
Suradnici u ovom broju:
Tihana Bakarić, Vlasta Klarić, Željko Trezner, Nikola Albaneže, Milan Bešlić
Fotografije:
Denis Stošić, Dinko Neskusil;
Fototeke: Gradski muzej Karlovac, Karlovac
Fotoarhiva: Tiskara Pečarić&Radočaj, Karlovac
Adresa uredništva:
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac
tel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981
e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr
Časopis izlazi jednom godišnje. Časopis je besplatan.
Tekstovi se ne honoriraju.
Ovaj broj časopisa zaključen je 6. prosinca 2011. godine.
Izdavanje časopisa potpomogao je Grad Karlovac.
ISSN 1333-879X
4 GLAS
PROGLAS
Dragi čitatelji,
U ovogodišnjem broju „Glasa“ pokušali smo potaknuti
teme važne za svaki muzej kao ustanovu. Kako živimo u financijski teškim vremenima, za kulturu je sve
manje novca. Posljedica toga je da projekti u kulturi
uglavnom stagniraju. Lokalne zajednice često ne prihvaćaju kulturne ustanove kao partnere, već ih promatraju kao puke potrošače proračuna.
Sigurno je da dolaze vremena kada će se to promijeniti. Upravo stoga tema ovogodišnjeg, osmog broja
„Glasa“ - glasi Muzej i turizam. Naš je cilj ukazati na
mogući partnerski odnos između lokalne uprave, kulturnih ustanova i turističkih zajednica. Kao temelj ovog
partnerskog odnosa prepoznajemo zajedničke ciljeve
i perspektive. Iz tih razloga u „Glasu“ donosimo tekstove koji govore o promjenama koje moramo učiniti
kako bismo sutra, svi zajedno, postigli ono što želimo.
Perspektive naše sredine nisu dovoljno prepoznate,
a kamoli iskorištene. Iskorištavanje perspektiva o kojima govorimo zasigurno bi stvorilo nove okolnosti i
nove odnose u kojima bi kultura bila partner, a ne teret
društvu.
Kako bismo vas uveli u problematiku, „Glas“ započinje tekstom kustosa Kulturno-povijesnog odjela Igora
Čuliga. Igor Čulig provodi vlastito istraživanje na webu
i utvrđuje kako je Karlovac skoro apstraktan u moru
kulturno-turističkih sadržaja. Željko Trezner piše o potrebi za promjenom u načinu rada i suradnje muzeja
i turističkih agencija, kako bi se postigao jedinstveni,
kvalitetni i vrhunski doživljaj. Ravnateljica Gradskog
muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić upućuje na pri-
GLAS 5
PROGLAS
mjer muzeja na Turnju. Prepoznat kao naša najveća
perspektiva, u ovom stanju donosi više tisuća posjetitelja godišnje, pa se autorica pita što bi bilo da je u
potpunosti završen? Ovakav bi muzej zasigurno bio
partner lokalnoj zajednici, a ne teret. Tekstom o održanoj radionici Turizam - povezivanje kultura ravnateljica
Turističke zajednice u Karlovcu Tihana Bakarić ukazuje
na važnost očuvanja kulturnog identiteta kao temelja
turističke ponude. Viša kustosica Gradskog muzeja
Karlovac Sanda Kočevar održala je predavanje na međunarodnom skupu na temu Sajam vlastelinstva. Moj
tekst u ovogodišnjem broju „Glasa“ kratka je priča o
putovanju u Poljsku, koja zapravo potvrđuje već obrađene teme.
U drugom dijelu muzejskog časopisa predstavljamo
našu redovnu djelatnost kroz raznovrsne projekte djelatnika. Želimo Vas podsjetiti na vrlo posjećene izložbe
6 GLAS
u ovoj i prošloj godini o kojima pišu voditeljica Galerije
Aleksandra Goreta i viša kustosica Antonija Škrtić kao
i vanjski suradnici angažirani na projektima. Kustosica
Odjela Domovinskog rata Ružica Stjepanović predstavlja nam proces pronalaženja i restauriranja „Sokola“
kao i novi katalog Zbirke oružja Domovinskog rata
i Zbirke odora i vojne opreme Domovinskog rata. Još
jedno atraktivno izdanje je DVD Iz starih albuma Povijesnog odjela Muzeja.
U Noći muzeja možete nas još jednom posjetiti i odigrati edukativnu pitalicu koju je za Vas pripremila muzejska pedagoginja Lana Bede.
Nadam se da ćete uživati u izabranim tekstovima. Želim Vam ugodno čitanje,
glavna urednica.
IZ SVEG GLASA
POSJETITI KARLOVAC + POSJETITI MUZEJ
IGOR ČULIG
Z
nači li posjetiti neki grad ujedno i posjetiti njegov
muzej? Ovom se pitanju može pristupiti i preko
analize internetskog položaja odgovarajućih pojmova, odnosno ključnih riječi. Njihovo usporedno (ne)
pojavljivanje odražava više činitelja: interese naručitelja, strukturu „templatea“ kojega koristi izrađivač
stranica…, ali svakako i interese korisnika. Premda ono što će pokazati
Googleova tražilica ne može posve
zamijeniti anketu, rezultati imaju
veću valjanost od pukih indicija. Naravno, pretraživanje na engleskom
primjereno ja međunarodnim obzorima interneta i turističke industrije:
ovom prilikom pregledano je prvih
30 učitavanja. Korišteni su pojmovi općeg značaja: Museum i Tourist
guide. Također, valja podsjetiti da
imati vlastite stranice (čemu treba
pribrojiti i muzeju po defaultu sklone stranice turističkih zajednica grada i županija) nije uvijek presudno
za povoljni internetski položaj.
do broja 30 Karlovac je imao još pet učitavanja (pozicije 14, 20, 21, 26, i 30). Od toga je broj 26 imao spomen
muzeja u povijesnoj jezgri i Dubovca (bez muzeja). U
prosjeku je Karlovcu posvećeno tri rečenice, najopsežniji spomen muzeja imao je dvije rečenice. (Croatia 30,
Karlovac 7, Museum 2, Dubovac 1)
Dana 22. kolovoza u prvih tri učitavanja za pojmove Travel guide + Croatia nije uopće bilo poveznica za pojam Karlovac. U četvrtom učitavanju
uz Karlovac se pojavio Dubovac, ali
nije spomenuto prisustvo muzeja, a
u petom se pojavio samo pojam Karlovac. Nakon još dva učitavanja bez
pojma Karlovca, napokon se na broju osam pojavljuje i Gradski muzej
Karlovac (stranice Virtual Tourist)…;
GLAS 7
IZ SVEG GLASA
Među 30 prvih učitavanja za Travel guide + Karlovac
Muzej se spominje pet puta (5, 6, 7, 18 i 19), prvi se na
broju 4 spominje Dubovac, ali bez muzeja. Prvi spomen Muzej zahvaljuje Croatia Travelleru. Čak tri sljedeća učitavanja imao je kod već spomenutog Virtual
Tourista, a potom su uslijedili citati iz pera uglednog
izdavača turističkih vodiča Frommer – citiran, ne na
vlastitim stranicama. (Karlovac 30, museum 5, Dubovac 2)
Zanimljivo je da je tek rezultat za Karlovac + museum
doveo do lokaliteta Turanj, koji se, dakle, još ne percipira kao povezan s Gradskim muzejom, niti mu se
učestalo pridodaje atribut muzeja. Privlačnost ovog
lokaliteta sa začecima muzealizacije povezana je, naravno, s nedavnim Domovinskim ratom. Spomeni Turnja povezeni su s komentarima uz fotografije: očito je
riječ o omiljenom motivu i Karlovčana i gostiju i jedini
je zastupljen na marketinški priželjkivanom trojstvu
Wikipedia – Facebook -Youtube. Veliki dio posla za muzej kao ustanovu, predstavljenu opisima i kontaktima,
napravili su Muzejsko dokumentacijski centar i Hrvatska turistička zajednica te njezini gradski i županijski
ogranci. Uočljiva je velika zastupljenost na stranicama
posvećenim fotografiji koje postavljaju izrađivači, ali i
korisnici (dakle na forumima): Webshots, Flicker, Destinacije…. Najbolji tekst koji nude turistički vodiči je
onaj Frommerov (vlastite stranice, učitavanje br. 16).
Nešto opsežnije tekstove nude Public images i A Croatian Attraction. Nažalost, to su i jedini opsežniji prikazi
od nezavisnih informatora. Kao i kod prethodnih učitavanja, barem petina rezultata je stanoviti nusprodukt
tražilice, koji zapravo ne govori o onom što se traži, a
kvaliteta tekstova je u pravilu upitna. (Turanj 15, Strossmayerov trg 12)
Ovo jednodnevno internetsko istraživanje ne treba
pretenciozni zaključak, radije treba izdvojiti nekoliko
opažanja koja bi trebalo uključiti u buduće muzejske
strategije:
- Karlovački Gradski muzej, koji djeluje u turistički nedovoljno razvijenom okolišu, nije posebno orijentiran
na turizam. Taj si cilj, dakle, mora svjesno postaviti,
poželjno u suradnji s drugim relevantnim akterima u
turizmu.
8 GLAS
- Percepcija muzeja kao ustanove nije dobro povezana
sa spomenicima Dubovac i Turanj, nema neke protežne snage brenda. Koja je najpoželjnija situacija, priželjkivani omjer povezanosti?
- Ako su u pitanje specijalizirani izrađivači stranica,
internetski template za prikaz neke sredine uglavnom
notira postojanje, odnosno nepostojanje muzeja kao
značajanog atributa grada, čak ako i nije istaknut kao
atrakcija. Postoji, dakle, značajna razina uvriježenih
navika među kulturnim turistima od koje se može početi razvijati koncepcija „neka Muzej predstavi Karlovac“ ili “posjetiti Karlovac znači posjetiti (i) Muzej.“
- Profesionalna fotografija, ali ne manje i mogućnost
pružena posjetiteljima da fotografiraju, osnova su najučestalijih pojavljivanja spomenika kulture, pa tako i
muzeja.
- Kvaliteta tekstova koji nisu napisani u muzeju je, što
se činjenica tiče, vrlo niska, a postoje i otvoreni pozivi na forumina da se „popuni praznina“! Tekstovi koji
dolaze iz muzeja uglavnom nisu prilagođeni mediju, a
pojavljuju se i preuzeti tekstovi bez navođenja izvora.
Postoji, dakle, određena praznina koja se može tumačiti i kao potražnja: prevođenje službenih stranica na
strane jezike, ali i pisanje posebnih, namjenskih tekstova vjerojatno bi utjecalo na tekstove u internetskom
okolišu, makar i bez navođenja izvora, tj. citiranja. No
poželjan je aktivni pristup internetskom okružju i prisustvu na društvenim mrežama.
- Poželjno je preispitati mogućnost muzeja da se predstavi na internetu; koliki može biti udio zaposlenika,
što se može učiniti glede poticanja doprinosa korisnika ili nekog novog naraštaja „prijatelja muzeja“ za
koje se virtualni prostor čini upravo idealnim…i, naposljetku, kolika je potreba za profesionalnim uslugama.
IZ SVEG GLASA
MUZEJ KAO PARTNER LOKALNOJ ZAJEDNICI,
ILI HOĆEMO LI NEŠTO NAUČITI IZ PRIMJERA
TURNJA?
HRVOJKA BOŽIĆ
M
ožemo li sliku muzeja kao potrošača nepotrebnog
lokalnoj zajednici promijeniti u doživljaj muzeja
kao partnera lokalnoj zajednici? Može li muzej
doprinijeti razvoju zajednice, ali i sam pritom financijski profitirati?
Dovoljno dugo su se ignorirali doprinosi muzeja ekonomskom razvoju određenog kraja i olako odbacivala
potencijalna dobrobit suradnje gospodarstva i muzeja, pa se, iako sramežljivo, sve češće postavljaju ovakva i slična pitanja.
U današnje vrijeme kad govorimo o povezanosti muzeja i lokalne zajednice obično govorimo u kontekstu
kulturnog turizma.
Prema definiciji ICOM-a kulturni turizam obuhvaća pokretnu, nepokretnu i duhovnu baštinu, ali i cjelokupni
kulturni život neke zemlje. Kulturni turizam uključuje
posjet institucijama kao što su muzeji, posjet spomenicima kulture i zaštićenim lokalitetima te posjet manifestacijama kao što su različiti festivali i izložbe. Ljudi
vole učiti o svojim korijenima, povijesti svoje obitelji,
zemlje ili nacije, ali isto žele i upoznati baštinu drugih
ljudi. U posljednjih desetak godina broj ljudi koji žele
upotpuniti svoje znanje o kulturi, uočljivo raste. Takvo
značajno povećanje broja posjetitelja ima evidentan
utjecaj na gospodarstvo određenog kraja.
Ekonomisti danas ističu kako turisti donose nov novac.
GLAS 9
IZ SVEG GLASA
To je novac koji potječe iz drugog područja te ima isti
učinak kao da smo sami nešto proizveli i onda prodali.
Turisti kupuju hranu, ulaznice, suvenire. Sredstva se
multipliciraju (Wireman,1997:18). Muzej kupuje lokalne proizvode i koristi usluge lokalnog gospodarstva.
Muzej tako pomaže lokalnoj zajednici, jer ako privuče
ljude iz druge zajednice i oni potroše novac, to je novi
novac u zajednici. Kada muzej troši taj novac on postaje dio izvozne industrije toga kraja.
šavaju biti poduzetniji i pronaći svoje mjesto u kuturno-turističkoj ponudi. Muzejska struka je u okviru
HMD-a osnovala Sekciju kulturnog turizma, a na intrenetu se već mogu naći specijalizirani portali za kulturni turizam.
U tom kontekstu valjalo bi progovoriti i o našem (muzejskom, karlovačkom...) projektu uređenja bivšeg vojnog kompleksa na Turnju, započetom još 2007. godine.
Značaj kulturnog turizma u Hrvatskoj potaknuo je i
osnivanje novih kolegija na fakultetima, primjerice Filozofski fakultet u Zagrebu – na diplomskom Studiju
informacijskih znanosti uveden je kolegij Kulturni turizam, Sveučilište Juraj Dobrila u Puli otvorilo je sveučilišni preddiplomski i interdisciplinarni studij Kultura i
turizam, Sveučilište u Zadru - Odjel za turizam i komunikacijske znanosti.
Povijesna slojevitost i izuzetna memorijska vrijednost
Turnja, koji od 1582. godine kada je podignuta drvena
stražarska kula „turan“ kao predstraža novoj tvrđavi,
pa sve do naših dana, predstavlja mjesto na kojem se
grad u prošlosti, ali i u nedavnom Domovinskom ratu
- branio. Atraktivnosti ove lokacije pridonosi i smještaj na južnom prilazu Karlovcu između rijeke Korane
na istoku i prometnice Karlovac - Plitvice sa sjeverne i
sjeveroistočne strane.
Važnost kulturnog turizma prepoznalo je i gospodarstvo pa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori djeluje Zajednica kulturnog turizma. Naravno, i muzeji suočeni
sa sve većim rezanjem proračunskih sredstava poku-
Muzej je započeo faznu realizaciju projekta na Turnju
čija je prva faza uređenje jedne zgrade, vanjskog prostora za izložbu krupnih sredstava vojne tehnike te
uređenje prilaza i okoliša.
10 GLAS
IZ SVEG GLASA
Napravljena je kompletna projektna dokumentacija
i muzeološka koncepcija za stalnu izložbu „Karlovac
1991.- 1995.“
Neki od značajnijih, no ne i jedini, razlozi za ubrzanu
realizaciju projekta jesu: Gradski muzej Karlovac posjeduje jednu od najvećih zbirki Domovinskog rata
koju ne možemo prezentirati javnosti niti imamo uvjete za njeno čuvanje. Karlovac, a posebno Turanj, zaslužuje adekvatnu komemoraciju Domovinskog rata. I
treće, ali ne manje važno, jest broj posjetitelja, odnosno činjenica da je veliki broj domaćih i stranih turista
prepoznao ovu lokaciju kao zanimljivu i vrijednu.
Obrađujući podatke o broju posjetitelja, jasno se nameće zaključak da je njihov broj, sastav i dob itekako
relevantan podatak za nastavak započetog projekta,
ali i za šire sagledavanje i promišljanje ove mikro destinacije.
Razvoj kulturno-turističke destinacije podrazumijeva
partnerstva, u našem je to slučaju resurs Turnja kao
materijalne baštine i muzeja kao institucije koja tim
resursom upravlja, lokalne zajednice (prvenstveno
Grada Karlovca) te turističkog sektora (turoperatora,
agencija, ugostiteljstva i sl.), a posebnu ulogu ima i
TZ grada Karlovca, koja je na mjestu Turnja i postavila
informativni TIC.
U razdoblju od 17. svibnja do 23. rujna 2010. u radno
vrijeme Turističko-informativnog centra zabilježeno je
ukupno 18.397 posjetitelja. Prevladavali su strani turisti, njih 13.425 (73%), dok je domaćih bilo 4.972 (27%).
Brojniji su bili individualni posjeti, iako je značajan
broj turista došao organiziran u grupe. Zabilježeno je
ukupno 610 grupa. Strani turisti došli su u 448 grupa, i
to najviše iz Španjolske (64), Njemačke (43), Italije (38)
i Slovenije (37). Izvan Europe najbrojniji su bili Izrael
(24), Japan (21), Kina (10) te Australija (8). Među individualnim posjetima (pojedinci, parovi i obitelji) najvećim dijelom su zastupljeni turisti iz eurposkih zemalja
(Njemačka, Italija, Francuska, Slovenija). Od domaćih
gostiju najbrojniji su, i grupno i individualno, posjetitelji iz Zagreba (51 grupa) i Karlovca (43 grupe), slijede
Rijeka, Čakovec, Varždin i Sisak. Gotovo isti omjer je i u
individualnim posjetima. Stranih posjetitelja je najviše
bilo u dobi od 18 do 50 godina (51,6%), dok je mlađih
od 18 i starijih od 50 godina bilo podjednako (mlađih
- 24,7%, a starijih od 50 godina - 23,7%). Što se tiče domaćih gostiju, situacija je gotovo identična, osim što je
broj mlađih od 18 godina veći u odnosu na goste starije
od 50 godina, i iznosi 32,8%.
Danas se sve češće govori o čvrstoj povezanosti između održivog turizma i moderne muzeologije ili, šire
gledano, heritologije. (Klarić, 2001) Oboje je usmjereno na korisnika i oboje imaju zaštitu kao misiju. I to,
održivi turizam zaštitu okoliša, a muzeologija zaštitu
i prezentaciju baštine. Njihova je međuzavisnost sve
očitija jer očuvana i dobro prezentirana baština pridonosi atraktivnosti određene destinacije, a turizam
dovodi velik dio gostiju i u muzeje. No, moramo biti
svjesni i njihove razlike, pa odnos između baštine i
turizma možemo promatrati kao debatu između tradicije i modernizma (Nuryanti,1996), jer baština sadržava povijesne vrijednosti, ona je dio kulturne tradicije
društva, a turizam označava modernitet i promjenu.
Najveći dio posjetitelja TIC-a je tražio informacije o
Zbirci oružja Domovinskog rata (preko 90%), ostali
su tražili informacije o gradu, servisne informacije i
slično.
I u tom duhu treba promatrati Turanj kao evidentni potencijal kulturnog turizma na kojem će paralelno trebati raditi, maksimalno poštujući pravila muzeološke,
turističke i gospodarske djelatnosti.
Do sada je suradnja bila stihijska, bez jasne koncepcije i strategije, odnosno definiranja međusobnih odnosa. Ona je bila nekoordinirana paralelna koegzistencija koju treba prekinuti i započeti sustavno zajednički
djelovati.
Pritom valja uvijek biti oprezan jer evidentno postoje
razlike u načinu djelovanja i ostvarivanju ciljeva između muzeologije i turizma.
Ovdje svakako treba napomenuti da je broj posjetitelja i veći, budući je lokacija otvorena i izvan radnog
vremana TIC-a.
GLAS 11
IZ SVEG GLASA
MUZEJI I TURISTIČKE AGENCIJE – MODEL
NOVOG PARTNERSTVA
ŽELJKO TREZNER
Uvod
U kontekstu razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj
stvara se jedna posve nova konceptualna mreža kulture i turizma. Reviziju međusobnih odnosa tako nisu
mogli izbjeći niti muzeji i turističke agencije. Staru paradigmu u kojoj je odnos muzeja i turističkih agencija
zadan najavom – popustom za grupe – računom uskoro će zasigurno zamijeniti model novog partnerstva
u stvaranju vrhunskog turističkog doživljaja. Naime,
dramatične promjene na turističkom tržištu u posljednjih dvadesetak godina uskoro će izbrisati i posljednje
turističke agencije koje misle da mogu preživjeti samo
od posredovanja, a bez stvaranja dodane vrijednosti
za korisnika. Što je turistička destinacija prometno
nedostupnija i manje poznata turističkoj potražnji, što
je putovanje rizičnije i složenije, to je veće značenje
turističkih agencija i turoperatora, te je i izraženiji udio
organiziranih putovanja u odnosu prema individualnim turističkim putovanjima. Stoga je kreiranje kompleksnih turističkih proizvoda, za geografski ili kulturološki udaljena tržišta, novi koncept kojeg moraju
prihvatiti naše receptivne turističke agencije. U potrazi
za razlozima dolaska turista u Hrvatsku mnoge su turističke agencije ponovno otkrile baštinu sačuvanu u
našim muzejima, a čini se da razdoblje velikih otkrića
tek dolazi. Napuštajući stare koncepte u upravljanju
muzejima i radu turističkih agencija, smjeli profesionalci s obje strane morat će stvarati posve novi model
partnerstva i utvrditi neka nova načela suradnje. Na
panel raspravi, koju je tijekom Dana hrvatskog turizma 2011. u Šibeniku organizirala Hrvatska gospodarska komora, pokazalo se da već postoji suglasje kuda
moramo zajedno ići u budućnosti. O ključnim načeli12 GLAS
ma te suradnje otvoreno su govorili predstavnici muzeja, turističkih agencija i hotelijera: Goranka Horjan,
Suzana Marković, Josipa Jutt Ferlan, Andro Krstulović
Opara, Grgur Ivanković i Slaven Reljić. Kao skroman
pokušaj daljeg širenja ideja iznijetih na spomenutoj
raspravi nastao je i ovaj tekst.
Novi razlozi dolaska turista u Hrvatsku
Raznolikost i bogatstvo baštine u hrvatskim muzejima
atrakcijska je osnova koju u kreiranju turističke ponude nitko ne može zanemariti. Međutim, postavlja se pitanje koliko se upravo to blago koristi kao pravi razlog
dolaska turista u Hrvatsku, a koliko su aktualne postave hrvatskih muzeja samo usputni sadržaj turistima
koji su u Hrvatsku došli radi nekih drugih aktivnosti.
U suvremenom turizmu, kao i u kulturi, nije nužno biti
veći, važniji ili poznatiji nego jednostavno drugačiji. A
koječega u čemu smo drugačiji od ostatka svijeta imamo svakako napretek. Za turiste koje motivira otkrivanje drugačijeg i novog čak nisu potrebni novi postavi
niti muzejske zgrade: za njih samo treba otvoriti depoe i u strogo kontroliranim uvjetima kreirati doživljaj
otkrića. Razmišljamo li uopće o izložbama koji će biti
razlog dolaska i boravka u Hrvatskoj? Razmišljamo li
o održavanju tematskih skupova i konferencija u kojima muzeji i galerije neće biti samo prostor u kojem se
skup održava nego glavni nositelj teme okupljanja? Za
koliko se samo struka koje su prisutne u svakodnevnom životu hrvatskih muzeja mogu organizirati ovakvi
skupovi? Istovremeno, turističke agencije traže nove
IZ SVEG GLASA
razloge dolazaka u Hrvatsku i potencijalne partnere
za razvoj novih turističkih proizvoda. Projekt „Upoznaj
Hrvatsku“ Ministarstva turizma Republike Hrvatske
pokazao je da se bez suradnje baštinskih institucija,
ali i njihovih brojnih zaposlenika, ne mogu razvijati
novi tematski turistički proizvodi vezani uz interpretaciju prirodne i kulturne baštine. Jednako kao što se
novi turistički paketi i ture za strane turiste ne mogu
razvijati bez hrvatskih receptivnih turističkih agencija. Zajedno, muzeji i turističke agencije mogu postati
generator razvoja novih oblika turističkih aktivnosti u
kojima Hrvatska kao destinacija značajno zaostaje. To
su svakako arheološki turizam, geoturizam, turizam
kulture života i rada, promatranja biljnog i životinjskog
svijeta, kreativni turizam i mnogi drugi.
Uz jedinstvenu baštinu primjeren je
samo vrhunski doživljaj
Istraživanja koja pokazuju pojavu tzv. kulturnih kreativaca upućuju na mogućnosti posve novog pristupa
segmentiranju turističkih potrošača. Svi do sada postavljeni modeli po dobi, socijalnom ili spolnom kriteriju postaju manje važni. Skupina osviještenih, aktivnih i kreativnih ljudi u potrazi za novim doživljajima
ne prati više ustaljene obrasce ponašanja potrošača,
već postavlja nove standarde. U zadovoljavanju visoko izražene potrebe za eksploracijom traže jedinstvene i originalne doživljaje. Svako profaniranje baštine
pod krinkom zadovoljavanja zahtjeva turista, za njih
je najgori oblik zlouporabe kulturnog identiteta. Oni
su odavno prezreli diznifikaciju doživljaja i zadovo-
GLAS 13
IZ SVEG GLASA
ljavaju se samo istinskim sudjelovanjem domaćina.
Oni ne razmjenjuju novac za uslugu, nego razmjenjuju
vrijednosti. Prepoznajemo li i među nama osobe koje
dijele spomenute vrijednosti kao dokaz da takvi turisti
zaista postoje? Mnoge hrvatske turističke agencije još
nisu spremne za ovakve goste, ali to ne znači da nam
oni već sami ne dolaze. Hoćemo li se konačno pobrinuti da ih sustavno dovodimo? Zato na jedinstvenom
doživljaju moramo raditi zajedno. Svaki segment doživljaja koji nudimo mora biti vrhunske kvalitete po
novim kriterijima: mora biti ispunjen zajedničkim univerzalnim vrijednostima i brigom za baštinu. Nije zato
bitno tko će prvi postaviti te nove kriterije, turističke
agencije zato što to od njih traže klijenti, ili muzeji zato
što većina njihovih zaposlenih i jesu kulturni kreativci.
Zajedno, muzeji i turističke agencije mogu postati ge-
14 GLAS
nerator privlačenja pažnje posve novih skupina turista
koji ne dolaze samo zbog sunca i mora tijekom ljetne
sezone. To svakako može promijeniti ne samo sliku o
hrvatskom turizmu nego i sliku o hrvatskoj kulturi na
pragu prelaska u transmoderno društvo.
Razumijevanje i uvažavanje kao
osnova suradnje
Povijest prebacivanja krivnje na onog tko je trebao napraviti prvi korak stara je kao i rasprava o tome je li
prije nastala kokoš ili jaje. U svjetlu istinskog razumijevanja i uvažavanja ovo je pitanje zaista nepotrebno.
Bit će i nadalje pogrešno organiziranih muzeja i nerazumnih turističkih agencija. Međutim, oni koji znaju i
žele ne smiju više loše primjere koristiti kao alibi za
IZ SVEG GLASA
vlastitu neaktivnost i zatvorenost. Kada predstavnici muzeja počnu uvjeravati turističke agencije da se
muzeji mogu otvoriti i izvan radnog vremena i kada
turističke agencije počnu uvjeravati muzeje da čuvaju
vrijednosti koje turisti žele vidjeti, otvorit će se posve
novi pristup komuniciranju. Umjesto da popodne skrate ispijanjem kava, na skupu malobrojnih predstavnika muzeja i turističkih agencija u Šibeniku, kišnog petka 21. 10. 2011, to se upravo i dogodilo. Na kraju žustre
rasprave pokazalo se da spremnosti za drugačiju suradnju ima s obje strane. Pokazalo se da pragmatična
pitanja o odobravanju provizija turističkim agencijama
na grupne cijene ulaznica i priznavanju troškova muzejima za aktivnosti izvan radnog vremena, za posjetitelje zapravo više nisu izazov. Potreba za postizanje
nove razine uvažavanja i razumijevanja pokazala je
postojanje obostrane odgovornosti za proaktivno djelovanje i razmjenu najbolje prakse. Muzeji i turističke
agencije mogu jedni drugima prenositi dosegnute najbolje standarde suradnje. Zašto muzeji ne bi podučili
turističke agencije što su naučili od njihovih najboljih
kolega, i zašto turističke agencije ne bi prenijele hrvatskim muzejima što su vidjele kao najbolje primjere
svjetske prakse? Zajedno, muzeji i turističke agencije
mogu postati generator posve novog odnosa suradnje
i njegovog ubrzanog širenja. To svakako može promijeniti ne samo dosadašnji model suradnje nego i stvoriti
sasvim jedinstvene prilike za razvoj obje djelatnosti.
Zaključak koji je vjerojatno suvišan
Zajedno, muzeji i turističke agencije mogu sigurno učiniti i puno više, a ovo sigurno nije bila prva niti zadnja
rasprava na sličnu temu. Vidjet ćemo je li ovaj puta svima konačno dojadilo samo raspravljati. Za svaki slučaj, moderator spomenute panel rasprave odlučio je
napisati tekst, a ako ovo čitate, onda je očito i da ga je
urednik odlučio objaviti. Za svaki slučaj, da ostane zabilježeno kada je ideja o novom partnerstvu nastala...
GLAS 15
IZ SVEG GLASA
SRETNI U MUZEJU
VLASTA KLARIĆ
M
uzeji s nadahnućem, muzeji s ulogom preispitivanja vrijednosti i odgovornosti u hektičnom vremenu globalnih promjena, migracija, putovanja, preplitanja identiteta, hiperpotrošnje i hiperosjetljivosti
korisnika žarište su interesa ne samo domaće publike
već i stranih posjetitelja, odnosno turista.
Promatrajući muzeje izvana, ne samo kao predmet vlastitog interesa već i kao potencijalnu atrakciju za turističke korisnike, uvijek smo se pitali:
Jesu li posjetitelji u muzeju sretni?
Kada su u muzeju sretni?
Zašto su u muzeju sretni?
Kako posjetitelje inspirirati?
To su pitanja koja su nas potaknula na inicijativu za
pokretanje dvaju projekata na temu „Muzeji i turizam“,
koji su ostvareni uz potporu Ministarstva turizma, a
u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti i turističke
agencije Event Globtour.
U timu stručnjaka iz područja muzeologije i turizma
ostvarena su dva priručnika čiji je cilj bio pružiti podršku muzejskim institucijama za proširenje kulturnoturističke ponude Hrvatske, ali i zadovoljiti interes muzejskih i baštinskih stručnjaka o potrebama korisnika,
o potrebama turističkog sektora, novim vidovima turizma i razvoju, odnosno super-segmentaciji turističkog
tržišta, te o posebnim potrebama stranih posjetitelja,
ovisno od odredišta s kojeg dolaze, njihovom sociodemografskom statusu i ostalim osobinama.
Hrvatske muzeje posjetilo je 2010. godine oko 2,7 milijuna korisnika od čega 1,2 milijuna stranih. Muzeji su
dakle važan dio kulturne ponude, a time i nezaobilazni
dio kulturnog turizma. Blago muzeja Hrvatske istraži16 GLAS
vano je i čuvano kako bi svojom ljepotom i značenjem
upravo posjetiteljima prenijelo poruku općih ljudskih
vrijednosti kroz povijest.
Naravno, svaki je posjetitelj bitan pa tako i strani, ali
baš taj strani gost zahtijeva i malo više truda i pozornosti. Upravo zato osmišljena su dva priručnika. Prvi,
Turistički posjeti - upravljanje muzejskim/baštinskim
posjetiteljima ukazuje na smjernice za rješavanje pitanja koja mogu utjecati na kvalitetu iskustva stranih
turista, ali i kvalitetu doživljaja domaćih posjetitelja,
te ujedno i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Zamišljen je kao praktični vodič za planiranje upravljanja
posjetiteljima za one koji rade u muzejskim institucijama, pa i turističkom gospodarstvu, te posebice za one
koji su odgovorni za oblikovanje doživljaja muzejske/
baštinske institucije kao destinacije. Stvara moguć-
kulturno-povijesno
kulturno-povijesno
okruženje
okruženje
eno-gastronomija
eno-gastronomija
i ugostiteljstvo
i ugostiteljstvo
smještajni
smještajni
objekti
objekti
događanja
događanja
MUZEJ
MUZEJ
prometna
prometna
dostupnost
dostupnost
i parkirališta
i parkirališta
signalizacija
signalizacija
ii
informacije
informacije
turoperatori
turoperatori
i turističke
i turističke
agencije
agencije
znanstvena
znanstvena
podrška
podrškai i
institucije
institucije
igrališta,
igrališta,
šetnice
šetnicei mjesta
i mjesta
zazapiknik
piknik
Slika 8. Muzej i nužni komplementarni sadržaji
IZ SVEG GLASA
nost da se turizmu otvore i destinacije u turistički manje razvijenim područjima gdje upravo kulturna raznolikost predstavlja ključnu atrakcijsku osnovicu.
Svjesni smo da hrvatski muzeji čuvaju i komuniciraju
kulturnu baštinu i time tvore i promoviraju identitet
grada, regije i zemlje. U tom djelovanju trebaju svekoliku podršku, kako bi sačuvali bogatstvo svojih zbirki
za buduće generacije, ali ujedno ga učinili dostupnim
i poznatim sadašnjim posjetiteljima, kako domicilnim
tako i stranim. Pri upravljanju muzejima unutar turističkih destinacija nije jednostavno održati ravnotežu
između osnovnih zadaća muzeja uzimajući ujedno u
obzir zahtjeve i složenost turističkog okruženja.
Upravo zato drugi priručnik Djelovanje muzeja kao dionika (kulturnog) turizma otvara mogućnost za efikasnu
simbiozu turističke djelatnosti i muzejskih institucija,
odnosno resursa kulturne baštine, uz transparentnu i
jednakopravnu participaciju svih uključenih sektora.
U tom smislu priručnik je podloga za stvaranje kulturno-turističkog partnerstva unutar destinacije. Upravo
partnerstvo i sustavna suradnja podići će kvalitetu turističkih usluga, osigurati nove sadržaje i autentičnost
proizvoda koji se nude posjetiteljima. Priručnik ima za
cilj olakšati povezivanje muzejskih institucija s drugim
nositeljima i kreatorima kulturno-turističke ponude
destinacije, te biti poticaj za suradnju svih činitelja
destinacije uključenih u turističko korištenje resursa
muzejske baštine: turističkih agencija, turističkih zajednica, ostalih turističkih subjekata, baštinskih institucija i institucija iz kulture.
Hrvatski muzeji predstavljaju jedinstveni potencijal
hrvatskog turizma, nezaobilazan su dio kulturne ponude, a time i okosnica kulturnog turizma, te bi upravo
zato svim našim domaćim i stranim posjetiteljima trebali biti nadahnuće!
Priručnike su osmislili i realizirali autori: mr. sc. Snježana Pitarić, Renata Nevidal, Želimir Laszlo, Ana Gajski i mr. sc. Vlasta Klarić
GLAS 17
IZ SVEG GLASA
OSVRT NA RADIONICU
”ZA STARI GRAD DUBOVAC”
TIHANA BAKARIĆ
T
uristička zajednica grada Karlovca organizirala je
povodom Svjetskog dana turizma – 27. rujna, radionicu pod nazivom „Za stari grad Dubovac“. Svjetski
dan turizma obilježava se od 1979. godine, a datum je
odabran jer je na taj dan donešen Statut Svjetske turističke organizacije. Obilježava se putem raznih događanja, prigodnih manifestacija i priredbi, kako bi unutar međunarodne zajednice jačala svijest o turizmu i
njegovom gospodarskom, sociološkom, kulturnom i
političkom značaju.
Ove godine određena je tema “Turizam - povezivanje
kultura”. Željelo se ukazati na važnost očuvanja kulturnog identiteta, odnosno kulturne baštine. Cilj je također bio i privlačenje pozornosti na važnost očuvanja i
promicanja svjetskih kultura u svim njihovim oblicima.
Kultura je i važno oruđe za razvoj i održivost turističkog
sektora te se njome stoga mora promišljeno upravljati i štititi je, baš kao što je to navedeno u Globalnom
etičkom kodeksu
za turizam: »Turističke se politike i aktivnosti moraju
provoditi s poštovanjem za umjetničku, arheološku i
kulturnu baštinu, koje treba zaštititi i ostaviti sljedećim generacijama.«
Stari grad Dubovac jedna je od najvažnijih kulturnih i
turističkih točaka grada Karlovca te je mjesto brojnih
događanja od travnja do listopada. Turisti i izletnici
posjećuju ga individualno i grupno, a u Branič kuli Staroga grada nudi se stalni postav karlovačkog Gradskog
muzeja, s vidikovcem, odnosno prekrasnim pogledom
na cijeli grad i okolicu.
Turistička zajednica grada Karlovca organizirala je radionicu s htijenjem da se ukaže na trenutnu problematiku upravljanja objektom u vlasništu Grada Karlovca,
18 GLAS
te na potrebu postizanja određenih ciljeva: uspostaviti sustav upravljanja objektom, izraditi plan korištenja
prostora kroz godinu, podržati priredbe koje se održavaju na Starome gradu, osigurati adekvatno održavanje unutrašnjeg prostora, definirati uvjete korištenja
prostora za civilni sektor, odrediti koordinatora koji će
imati sve informacije o korisnicima prostora, odnosno
terminima, odrediti aktivnosti i nositelje promocije
Starog grada Dubovca.
Na radionici je predstavljen dokument „Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac“, tj. prisutni su se podsjetili na postojanje dokumenta koji je donijet 2009. godine. Govorilo se
o potrebi analiziranja dokumenta, odnosno potrebi
eventualnog ažuriranja sadržaja i potrebi usvajanja
dokumenta od strane Gradskog vijeća grada Karlovca, implementaciji studije u Gradsku razvojnu strategiju te Strategiju razvoja turizma, oba dokumenta
čija izrada je u tijeku. Također, istaknuta je potreba
za definiranjem prioritetnih projekata iz Studije,
određivanjem nositelja projekata te provedbom, naravno, uz prethodan proces pronalaženja natječaja
i prijave, kako bi se osigurala potrebna financijska
sredstva za provedbu projekata. „Studiju održivog
razvoja kulturnog turizma za Stari grad Dubovac“,
izradila je zagrebačka tvrtka Muze d.o.o. za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu, uz
sudjelovanje Radne grupe sastavljene od predstavnika lokalne zajednice.
Prezentaciju o aktivnostima Grada Karlovca na uređenju i održavanju Starog grada Dubovca održala je Andreja Navijalić, pročelnica UO za društvene djelatnosti
u Gradu Karlovcu, te su sudionici dobili informacije
o ulaganjima Grada Karlovca, Karlovačke županije i
IZ SVEG GLASA
Ministarstva kulture na obnovi krovišta Starog grada
Dubovca u posljednje 3 godine. Prezentacijom „Branič kula živi dio Starog grada Dubovca“, ravnateljica
Gradskog muzeja Karlovac mr. sc. Hrvojka Božić upoznala je prisutne s aktivnostima uređenja prostora „tamnice“ za potrebe buduće suvenirnice i informativnog
centra, te sa osnovnim elementima muzejskog postava u Branič kuli.
Drugi dio radionice bio je posvećen civilnom sektoru,
odnosno naporima i inicijativama karlovačkih udruga
u organizaciji raznovrsnih događanja na Starom gradu
za publiku različitih uzrasta i interesa. Predsjednica
udruge Bratstvo sv. Mihovila, Aleksandra Podrebarac,
dala je presjek organizacije Sajma vlastelinstva Dubo-
vac u razdoblju od 2005. do 2011. godine te je govorila
o brojnim organizacijskim problemima i poteškoćama
sa zatvaranjem proračuna projekta.
Predsjednik udruge Dubovački streličari govorio je
o iskustvima udruge, odnosno o sudjelovanju na
brojnim turističkim i povijesnim manifestacijama u
Hrvatskoj i široj regiji, a predsjednik udruge Poluga,
Domagoj Šavor, prezentirao je programe za mlade
u organizaciji udruge na Starom gradu Dubovcu od
2010. godine. Alma Dubravčić, predsjednica udruge
HistoriKA, govorila je o planovima udruge za provedbu
serije edukativnih radionica na Starom gradu pod nazivom „I-radionice“, koje bi bile namijenjene grupama
djece i odraslih.
GLAS 19
IZ SVEG GLASA
Pregled aktivnosti karlovačkih udruga na Starom gradu začinilo je Planinarsko društvo Dubovac s prezentacijom projekta „Voćka poslije kiše (Put ing. Zlatka
Satlera)“, o čemu su govorili predsjednik društva Vitomir Murganić i članica Mira Valio. Zaključci radionice donešeni su još za vrijeme trajanja radionice te su
naknadno proslijeđeni svim sudionicima radionice,
gradskoj upravi, Gradskom muzeju Karlovac, Turističkoj zajednici Karlovačke županije i Gradskoj četvrti
Dubovac, odnosno najvažnijim dionicima projekta za
Stari grad Dubovac.
20 GLAS
Organizator radionice nastavit će sa zakonski zadanim
aktivnostima poticanja koordinacije i suradnje javnog,
civilnog i privatnog sektora na provođenju svih potrebnih aktivnosti za boljitak Starog grada Dubovca kao
ponosa građana Karlovca i potencijalne značajne turističke atrakcije budućeg turizma grada. Turistička zajednica grada Karlovca već je započela s provođenjem
zaključaka te je u Program rada za 2012. godinu uvršten plan promocije Starog grada Dubovca, odnosno
aktivnost koordinacije i planiranja svih događanja na
Starom gradu tijekom cijele godine.
IZ SVEG GLASA
JOURNEYS OF EXPRESSION: CELEBRATING THORUGH
TIMES OF CRISIS: PROSPECTS AND POTENTIALS FOR
TOURISM, FESTIVALS AND CULTURAL EVENTS
SANDA KOČEVAR
U
Kopenhagenu, Danska početkom rujna 2010. godine održala se konferencija Celebrating through
Times of Crisis: Prospects and Potentials for Tourism, Festivals and Cultural Events kao 8. izdanje serijala konferencija pod nazivom „Journeys of Expression“
koje Centar za turizam i kulturnu promjenu (CTCC) organizira s partnerima od 2002. Ovom prilikom partneri su bili Udruga međunarodnih festivala i događanja
(IFEA) i Centar za turizam i management u kulturi (Copenhagen Business School)
Konferencija se bavila složenim implikacijama globalnog ekonomskog pada u odnosima turizma, festivala
i kulturnih događanja, a na njoj su sudjelovali djelatnici i istraživači s područja turizma (dva sektora koja
u razvoju kulturnog turizma trebaju blisko surađivati)
te stvaratelji kulturnih politika. Rasprava se vodila o
prijeporima među organizatorima i političkim strukturama što se tiče razvoja, upravljanja i vrednovanja
festivala i kulturnih događanja, o uspostavi i održavanju ravnoteže između društvenih, umjetničkih i komercijalnih aspekata festivala u kriznim vremenima
te kako festivali i kulturna događanja i njihova privlačnost turistima, mogu doprinijeti rješavanju krize
na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
razini.
Na konferenciji je sudjelovala i viša kustosica Gradskog muzeja Karlovac s predavanjem o Sajmu vlastelinstva na Dubovcu (Medieval Festivals in Croatia;
Manor Fair in Dubovac, Karlovac – Pitfalls and Possibilities in Need of Re-structuring and Re-gaining the
Image). Rasprava se dotakla globalnih pitanja, koja ni
Sajam vlastelinstva nije izbjegao, poput autentičnosti, menadžmenta te neophodnog vrednovanja samog
projekta u svrhu njegova unapređivanja.
GLAS 21
IZ SVEG GLASA
POLJSKA U SRCU
ALEKSANDRA GORETA
P
rošle godine ukazala mi se prilika da posjetim
Krakow u Poljskoj. Naravno, takva se prilika ne
odbija. Nekoliko dana prije polaska ozbiljno sam
se pripremila i na internetu proučila znamenitosti koje
bih tamo mogla vidjeti. Ovaj put u inozemstvo bila je
odlična prilika za analizu i povlačenje paralela između
hrvatskog i poljskog pristupa u promoviranju vlastite
baštine i kulture, budući da se radi o državama koje
dijele socijalističko nasljeđe.
22 GLAS
Poljska se može pohvaliti sa značajnim gospodarskim
rastom unutar Europske Unije. Zemlja je to pojednostavljene birokratske procedure, što sam na nizu primjera tamo i vidjela. Registrirati automobil u Poljskoj
je 35% jeftinije nego u Hrvatskoj. Automehaničari u
manjim seoskim sredinama imaju licence za obavljanje tehničkog pregleda automobila. Promet se obavlja
mrežom brzih cesta za motorna vozila, a naplata cestarina je ukinuta. Hrana je 30% jeftinija. Država posje-
IZ SVEG GLASA
duje oko dvadesetak vlastitih pivovara koje proizvode
i na tržište plasiraju velike količine kvalitetnog piva.
Otvaranje obrta obavlja se u roku nekoliko dana, ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti. Rabljeni zapadnoeuropski
automobil više klase jeftiniji je 40% nego u Hrvatskoj.
Odjeća i obuća vlastite proizvodnje jeftinija je nego u
hrvatskoj za 20%. Poljska je žitnica s nepreglednim
poljima pšenice. Kamate na kredit za kupnju stana
manje su, a prosječna plaća je slična kao naša. Naravno, ima i određenih minusa. Poljska nema Jadrana već
hladni Baltik, dok je kontinent sličan našem. Kako ne
bi umislili da tamo teče med i mlijeko, moramo zaključiti da se jednako naporno radi kako bi običan čovjek
uspio urediti vlastiti život.
Kada sam pitala Gregorza zašto nije ostao u Poljskoj
i tu kreirao svoj život, odgovorio mi je da za njega
tamo posla nema. Moj prijatelj magistar je restauracije i konzervacije. Stanje kulturne baštine u Poljskoj
je zadivljujuće. Nema ruševnih zdanja, nedovršenih
muzeja, crkava koje popravljaju „maleri“. Jednostavno je sve sređeno i periodički se održava. Upravo je
to razlog da je svoju restauratorsku karijeru započeo u
Hrvatskoj prije desetak godina. Hrvatska opustošena
ratom, devastirano crkveno blago i zidovi, prava je prigoda za stručan rad moga prijatelja Poljaka.
No, vratimo se u Poljsku. Veliki dio prihoda lokalnih
zajednica dolazi od turizma, a zapravo je to novac koji
ostaje muzejima, crkvama i galerijama. Panoramom
Krakova dominira kraljevski dvorac Wawel. Put do njega vodi kroz pješačku zonu, a moguće je platiti vožnju
fijakerom kao u stara vremena. Na ulazu vas dočekuje
osoblje koje vas upućuje na kupnju ulaznice i u suve-
GLAS 23
IZ SVEG GLASA
nirnicu. Legenda kaže kako je u špilji pod Wawelom
živio zmaj. Stoga je ovdje sve u znaku zmaja. Plišani
zmajevi namijenjeni djeci nisu me zanimali, pa sam
se odlučila za odličnu keramičku šalicu s izvedenim reljefom zmaja (cijena šalice 60 kuna, a ulaznice oko 80
kuna). Prodavačica, inače studentica kroatistike, obratila nam se na odličnom hrvatskom jeziku. Bilo je to
veliko i ugodno iznenađenje. Prilikom posjeta dvorcu
možete birati između pet izložbi u pet različitih postava. Za svaku se izložbu posebno plaća ulaz. Ruksaci
i fotoaparati ostaju u garderobi te se prolazi kroz detektor metala. Mi smo izabrali oružarnicu kraljevskog
dvorca koja čuva fantastičnu zbirku oklopa, hladnog i
vatrenog oružja svih vrsta, konjaničke opreme i bojnih
barjaka. Samo za ovu zbirku potrebno je utrošiti cijelo
dopodne, a možda i dan, ukoliko pozorno želite pro-
24 GLAS
učiti izloženo. U svakom slučaju, plaćena ulaznica se
svakako isplati.
Kako je u neposrednoj blizini Crkva sv. Stanislava s
kriptom u kojoj su pokopani poljski kraljevi, uglednici i
tragično preminuli poljski predsjednik Lech Kaczynski,
nisam mogla odoljeti da ne posjetim kriptu poljskog
kralja Jana III. Sobieskog, koji je spasio Beč od najezde
Turaka. Kada smo izašli na trg pred crkvu, ugledali smo
veliki plakat koji je najavljivao spektakl oživljene povijesti na temu 600 godina bitke europskih i poljskih vitezova kod Grunwalda. Ambijent oko dvorca upotpunili su benediktinci čiji je samostan u blizini. Pjevanjem
gregorijanskih korala stvorili su ugođaj nekih davnih i
prošlih vremena. U centru grada izvrsna kombinacija
moderne i zaštićene arhitekture. Ništa ne smeta niti
IZ SVEG GLASA
ometa, sve u skladu sa strukom, brzo i učinkovito. Na
trgu izložba fotografija na otvorenom. Radi se o fotonatječaju „Sony“ velikog formata postavljenog na skele. Odlična koncepcija i oživljavanje velikog prostora.
Sutradan smo obišli židovski geto Kazimierz, koji je na
mene ostavio poseban dojam. Vrijeme kao da je stalo
jer mnoge ruine nemaju vlasnike. Ostaci zida koji je
okruživao krakovski geto još su vidljivi. Na glavnom
trgu snimana je „Schindlerova lista“, a još kao da čujete žamor postrojenih ljudi koji će se spasiti u tvornici
emajliranog posuđa. Kavana u židovskom getu smještena je u prostor nekadašnje židovske manufakture
čija su obilježja vidljiva po netaknutim zidovima i svodovima. Namještaj od drveta iz tog je vremena i svaki
je stolac drugačiji. Konobar vas neće poslužiti već se
služite sami. Zanimljivo, zar ne? Kazimierz je mjesto
odakle su ljudi odlazili na put bez povratka prema
Oswiecimu (njem. Auschwitzu) koji je od Krakova udaljen nešto više od 100 kilometara.
Oswiecim je prazan, tu i tamo netko na cesti, a skoro
nitko tu ne živi. Nacisti su Poljake iselili kako bi svjedoka bilo što manje. Na ulazu ogroman parking na kojem čekaju bezbrojni autobusi, automobili i motocikli.
Na jednoj je strani kompleks koncentracionog logora,
dok je preko puta lanac brzih restorana za osvježenje
posjetitelja. Izvorno su ljudi bili dovoženi u Birkenau.
Tamo je bila vršena selekcija i eksterminacija, dok su
samo izabrani dospjeli u kompleks Auschwitza. Tu su
obavljali razvrstavanje robe i dragocjenosti oduzete vlasnicima. Recikliralo se sve pa čak i ljudska kosa
koja je služila za punjenje madraca. Na ulazu se čeka
formiranje grupe oko pola sata. Vodstvo je na pet stranih jezika. Dobivate slušalice i mali radioprijemnik te
nakon ugađanja frekvencije čujete riječi kustosa na
engleskom jeziku: „Da li se svi čujemo? Da. Sve vas
srdačno pozdravljam. Prije nego krenemo želio bih vas
upozoriti da se ponašate primjereno. Fotoaparate možete koristiti ali vas upozoravam da je ovo muzej, ali i
groblje.“ Tako počinje obilazak nekadašnjeg kompleksa vojarni poljske vojske koji traje više od tri sata. Ulazimo kroz zloglasnu rampu na kojoj piše da rad oslobađa, obilazimo zgrade i etaže unutar njih. Razvija se
priča koja iz drame prelazi u tragediju. Ispred vitrine
prepune dječjih cipela neki plaču. Dokumentirana je
sva bijeda, zlo i izopačenost ljudskog uma. Postaje mi
jasno zašto je svijet ovakav kakav je. Osjećam tugu.
Tri sata kasnije, preko puta popravljamo raspoloženje
coca colom, kečapom, hot dogom i hamburgerima.
Već nakon nekoliko slasnih zalogaja uživamo u miru,
cvrkutu ptica, suncu koje grije, čistom zraku koji nam
pomaže da se nakon viđenih šokova povratimo u ravnotežu svakodnevice. Moramo krenuti jer sutra idem
kući u Hrvatsku.
Kada se u Hrvatskoj pronalaze rješenja za izlazak iz
krize, uglavnom se teoretizira o stranim ulagačima i
nekim fantomskim tvornicama koje će se otvoriti. Turizam je također naše veliko očekivanje. No nitko ne
govori o turizmu koji traje cijelu godinu, već samo slušamo pojam „sezona“. Kod turizma kao privredne grane treba razlikovati običan turizam i kulturni turizam.
Sve je više turista koji će doći tijekom cijele godine,
ali ih zanima kulturni turizam. Što je to kulturni turizam? Kulturni turizam je oblik turizma koji je motiviran interesom za nasljeđe i kulturom. Muzeji, galerije,
memorijalni centri, kuće, lokaliteti mjesta su čuvanja i
obrađivanja kulturne baštine koja je baza kulturnog turizma. Kulturni turizam nije prihodovno vezan samo za
kulturne ustanove, on jednako puni blagajne državnih,
lokalnih, poduzetničkih i obrtničkih proračuna. Vrijeme je da se u kulturu uloži više nego do sada, jer će se
uloženo sigurno vratiti.
GLAS 25
GLASNO I JASNO
DAVOR ŽILIĆ,
Od hiperrealizma do poetskog realizma
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
svibanj 2010.
ALEKSANDRA GORETA
R
ealizam, ili još čvršći pojam – hiperrealizam, naziv
je za tehnički zahtjevna i virtuozno izvedena djela
koja precizno simuliraju stvarnost. Svijet slika Davora Žilića je predivan, miran i idiličan. One kao da su
iz neke druge dimenzije u kojoj nema ničeg ružnog,
lošeg i mračnog. Ovaj optimizam i idealizam proizlazi iz autorove duše. Ona kao da je filtrirala nesklade,
kontraste i suprotnosti materijalnog svijeta. Zato se
nekim kritičarima ove slike mogu činiti neprirodno lijepe i umjetne. Ako znamo da je ljepota u oku promatrača, onda je Žilić, za razliku od ostalih, onaj koji zapaža
samo lijepo. Žilić je kompletan umjetnik. On posjeduje
izraženu senzibilnost, vješto crta, odlično slika, bira
lijepe motive i na kraju pozna sredstva kojima spomenuto materijalizira. Za njega ne postoji likovni problem
koje nema odgovor i rješenje. Stoga, počevši predgovor o hiperrealistima, zaključujem: „Žilić je hiperrealist, poetski realist. I na kraju, on je umjetnik – virtuoz.“
26 GLAS
IZLOŽBE
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
5. HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
srpanj 2010.
SVJEŽINA IZVORA, USTAJALOST BARE
Zapažam da likovnjaci koji nerijetko nastoje izraziti i
mračna raspoloženja, težinu bitka i bivanja, ne pribjegavaju za tu svrhu akvarelu. Doduše, on može poslužiti kao posredovatelj nostalgije i melankolije, ali nikako
i za patologiju čovjekovih stanja. Destruktivne metode
– grebanje, trganje, svako poništavanje – u akvarelu
nemaju smisla, a kada su i primijenjene, ne ostavljaju
dojam egzistencijalne težine.
Predgovarajući prošlom trijenalnom sazivu hrvatskih
akvarelista, nastojao sam ocrtati značajke ove tehnike
i pružiti pogled na njenu povijest i potencijale koji izviru iz svojstava. A ona nisu takva da bi pripadala samo
aktualnosti suvremenoga trenutka, onoga hektičnoga
njegova dijela koji je u stalnoj potrazi za novim, već
svojom neaktualnošću premošćuju vrijeme te čine
akvarel trajno suprisutnim u svakome razdoblju. Upravo zato sada apstrahiram povijesnost akvarela i nastojim istaći ono bezvremeno što nam donosi. Dakako da
u konkretnoj realizaciji ne možemo izbjeći kategoriju
vremena, ona je uvijek prisutna, već i u trošnosti materijala – najočitije je vidimo u žutim mrljama na papiru,
kao i drugim znacima propadljivosti.
Međutim, u našemu duhu – koji stvara svoje ‘’imaginarne muzeje’’ – sublimiramo predodžbe, pročišćujemo ih od nečistoća i mrvica koje iritiraju oko te nam
preostaje plemeniti i kristalni ton iz vode iscijeđenoga
sunčanoga spektra.
Ako vam ovaj opis dobivanja akvarelnoga kolorita
previše nalikuje na alkemijski postupak ekstrakcije,
sličnost je potpuno namjerna, ali i sasvim neuvjetova-
5
H RVAT S KI
TRI
TR
RI ENNALE
EN
N NALL E
A KV
K V AR
AR E LA
srijeda, 7. srpnja 2010. u 19.00 sati
Galerija ”Vjekoslav Karas”, Lj. ŠestiÊa 3, Karlovac
Izložba ostaje otvorena do 1. rujna 2010. godine
GLAS 27
GLASNO I JASNO
na. Svrha joj je, kao što rekoh maloprije, izdvojiti ono
svojstvo ove likovne tehnike – dakle akvarelni kolorit
- kojim je ne samo trajno obilježena, nego zadobiva i
nešto od nepromjenjivosti koju ne nalazimo kod drugih disciplina. Naime, za razliku od crteža čija struktura odmah razotkriva svoje vrijeme, ili teksture i fakture
slikarskih ostvarenja koja isto tako pripadaju jedino
i isključivo razdoblju svoga nastanka, akvarel čuva u
svojoj esenciji nešto nadkronološko. Najkrhkije poka-
28 GLAS
IZLOŽBE
zuje se, uz pomoć imaginacije, najtrajnijim. Neuhvatljiva voda naplavila je srž obojanoga svjetla. Međutim,
hoće li djelo zadržati svježinu izvora ili će prijeći u
ustajalost bare, ovisi isključivo o ruci koja povlači kist.
Pred nama je 5. trijenale hrvatskoga akvarela i novi izazovi zahtjevnome pogledu.
Nikola Albaneže
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
KAIROSOVI ZAPISI S OBOJANIM NAGLASCIMA NA
5. HRVATSKOM TRIENNALU AKVARELA
Ovdje se iščitavaju i brojne autorske osobnosti u širokom rasponu stvaralačkih interesa, kao i u stupnjevanoj likovnoj vještini izraženoj u lepezi inačica: od
majstorskih poteza kista do onih čiji su tragovi drugačije sačuvani, tako i od klasičnih akvarela na papiru do
onih rađenih na drugim podlogama, otkrivajući nove
mogućnosti stare tehnike i proširujući shvaćanje akvarela na više razina, napose pojmovnoj i izvedbenoj,
oslobađajući golemu stvaralačku energiju što 5. hrvatskom triennalu akvarela i daje jedno od temeljnih obilježja, determinirajući upravo otvorenost kao njegovu
specifičnu vrijednost.
Stvaralačko bogatstvo iščitava se u širokoj lepezi autorskih osobnosti što se u dinamičnom ritmu njihovih
različitih poetika provlači kroz izložbu ilustrirajući likovnu raznovrsnost kao svoju temeljnu značajku.
Dakle, od autora kao što su, primjerice: Josip Diminić,
Predrag Gol, Jasna Maretić, Daniel Butala, Ratko Janjić
- Jobo, Srećko Planinić, Dino Trtovac, Josip Škerlj i drugi, čiji su prilozi suvremenoj umjetnosti i u akvarelu
već dobro znani, do onih koji su je počeli svojim radovima obogaćivati: Anton Vrlić, Dražen Trogrlić, Petar
Dolić, Jagor Bućan, Dubravka Kanjski…
Raznovrsnost autora nije samo u njihovoj generacijskoj razdiobi već i u tematskoj i stilskoj, što 5. triennalu hrvatskog akvarela dodatno povećava značaj
i u njegovoj dokumentarnoj komponenti, jer sabire i
sagledava taj segment stvaralaštva na dinamičnoj suvremenoj likovnoj sceni i u ovom mediju.
A jednako tako i zato što, zagovarajući ovaj tradicionalni medij u njegovoj izvornosti, nije zatvorila vrata
silovitim i inventivnim prodorima novoga i drukčijega
u istom mediju. Upravo se u toj raznovrsnosti iščitava
njegova polivalentna struktura iz koje je razvidno da ju
je stvarao, ako nije paradoksalno reći, kroz multimedijalnost jednog medija, onaj isti zanos koji je proširio
prostor akvarela u njegovim bezbrojnim mogućnostima, a u kojima, kao što pokazuje izložba, Kairos nije
ostavio raznobojne tragove samo na papiru.
Milan Bešlić
GLAS 29
GLASNO I JASNO
26. SMOTRA NEPROFESIONALNIH
LIKOVNIH STVARATELJA
rujan, 2010.
ALEKSANDRA GORETA
H
rvatski sabor kulture krovna je udruga amatera Hrvatske te uz edukacije i stimuliranje stvaralaštva
priređuje smotre ili susrete na nivou Republike Hrvatske. Prošle godine domaćin smotre bila je Galerija
„Vjekoslav Karas“ iz Karlovca. Na natječaj objavljen od
strane Hrvatskog sabora kulture prijavilo se 20 likovnih udruga sa 253 rada. Pristigle likovne radove vrednovali su Stanko Špoljarić, viši kustos Umjetničkog
paviljona, Zoran Homen, ravnatelj Gradskog muzeja
Križevci i u ime domaćina Aleksandra Goreta, voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“. Prosudbena komisija
izabrala je 117 radova za izložbeni postav smotre.
30 GLAS
IZLOŽBE
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
STJEPAN ŠANDRK, ”Ivana”
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
10. studenog - 30. studenog 2010.
ANTONIJA ŠKRTIĆ
A
kademskog slikara Stjepana Šandrka (1983.) likovna kritika
ocijenjuje najdosljednijim i najboljim fotorealističkim slikarem u Hrvatskoj. On se karlovačkoj likovnoj publici po prvi put
predstavio hiperrealističkim slikarskim ciklusom Ivana. Ciklus je
premijerno bio predstavljen tijekom ljeta 2010. godine u Galeriji
Kontura u Zagrebu. Triptih Ivana iz ovog cklusa je nagrađen na 20.
slavonskom biennalu u Osijeku u siječnju 2011. godine.
Konstanta Šandrkovog opusa je hiperrealizam shvaćen kao slikarsko prikazivanje fotografije, no u idejnom smislu u ciklusu
Ivana prisutan je pomak od ranijih pomalo herojski shvaćenih
portreta Šandrkovih kolega iz klase postavljenih pred poznata djela suvremenih slikara iz najranijeg ciklusa (Current news,
2006.), preko ciklusa Glumice (2007.) i ciklusa Estrada a Barcelona (2008.) koji se sastoje od privlačnih portreta najatraktivnijih
američkih glumica koje odišu nimalo romantičnom, veoma bučnom estetikom velikih plakata do ciklusa Ivana, koji pokazuje
svu težinu i zrelost Šandrkove umjetničke osobnosti.
Ciklus slika Ivana rezultat je obuhvatnog umjetničkog projekta
koji se sastojao od fotografskog snimanja modela u morskom
plićaku u Vodicama, odabira fotografija koje će poslužiti kao slikarski predložak te samog preslikavanja odabranih fotografija
na platno. Ljepota i mladost modela su potpunim ili djelomičnim
uronjavanjem u vodu transformirani, postali su nejasni, dezintegrirani i uzbudljivi. Šandrkov hiperrealizam je izravan i snažan
odgovor na stanje svekolike pretrpanosti informacijama u kojem
živimo. Odabirući slikanje „slike“ Šandrk slika ono što nas okružuje i preokupira te na taj način kritički ukazuje na sve (ne)mogućnosti koje rađaju prekobrojne frustracije.
Stjepan Šandrk je za Zbirku modernog i suvremenog slikarstva
Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac darovao jednu sliku. Katalog izložbe sadrži predgovor izložbi autorice Antonije
Škrtić, reprodukcije u boji svih izloženih djela i umjetnikov životopis.
Stjepan Šandrk: Ivana XII., 2010.
GLAS 31
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
IVANA BOŠNJAK & LEA VIDAKOVIĆ,
”Pogled u tajne lutkarske animacije”
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
ožujak 2011.
ALEKSANDRA GORETA
N
e vjerujem da postoji osoba koja nije odrastala uz
animirane filmove. Mnogobrojni maštoviti likovi
bili su naši obožavani junaci. Njihove fizionomije
crtali smo po školskim klupama ili u spomenarima na-
32 GLAS
ših prijatelja. Bili su tako popularni da smo ih nosili na
odjevnim predmetima i torbama; gledali su nas s plakata. Neki od nas, koji su bili vješti crtači, crtali su ih
na kutovima knjiga. Brzim listanjem debelih, dosadnih
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
čitanki nijemi su crteži skakali, plesali i živjeli. Premda
više nisam dijete, još volim gledati animirane filmove.
Riječ „crtić“ vraća me u djetinstvo.
Nastanak animiranog filma inspiriran je pričom. Priča
oblikuje radnju, likove i ambijent. Priča oko koje se
kreiraju likovi animiranog filma Crossed sild (Prekrižene haringe) govori o kolotečini života koja poput vira
uvlači žrtve sve dublje i dublje. Priča je prepoznatljiva u svačijoj svakodnevici. Svi smo žrtve kolotečina,
uvriježenih obrazaca i stalno maštamo o velikim životnim promjenamaa. Uglavnom, za maštane promjene nemamo hrabrosti tako da nas vlastiti obrasci na
kraju uguše. Priča o Prekriženim haringama govori o
ljudskim sudbinama i smislu postojanja, zato je ona
vječno aktualna.
GLAS 33
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
GORDAN OREŠIĆ - GENE, ”Ego Limited”
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
svibanj 2011.
ALEKSANDRA GORETA
U
razgovoru s „Geneom“ otkrivamo da je „Graffiti
writing“ (crtanje graffita) specifična urbana likovna
umjetnost koja se bavi imenom autora kao temom,
a kreativnost i stil vidljivi su u modificiranju slova kojima je ime prikazano. Graffiter reklamira samog sebe.
Pitanje je kome? Ne nama, već ostatku scene koja jako
dobro barata i razumije stroga pravila ove likovne problematike. Da bi običan promatrač prepoznao i ocijenio kvalitetu nečijeg rada, potrebno je dobro poznavanje ovog kompleksnog likovnog stila. Pri osmišljavanju
koncepcije ove izložbe „Gene“ se nije poveo osnovnim
pravilom writinga gdje bi u izloženim „Piecevima“ (komadima) promovirao svoj nick (skraćenica za ime), već
je odlučio nešto posve drukčije. Na dvanaest platna
izveo je likovne posvete drugim graffiti writerima. Radi
se o imenima onih koji su ga zadužili u nekim trenutcima njegova života. Posvećene graffite izveo je na svoj
način, ali se u detaljima, kompozicijama, slovima, koloritima i likovima povezao s posvećenima. Ovakvim
nesebičnim konceptom akademski slikar Gordan Orešić donosi nam vlastitu ekspresiju hrvatske graffiti
scene i mi indirektno preko njega upoznajemo druge
majstore. Autor nam
tumači da nema
boljega nego kada
on napravi djelo s
imenom cijenjenog
kolege. Upravo se
zato izložba naziva
„Ego Limited“. Lišen
vlastitog ega Gordan nam direktno
sa zidova, vlakova
i velikih površina u
34 GLAS
ograničen galerijski prostor donosi izvorni duh graffiti
writinga u dvanaest fragmenata. Javni karakter graffita
kao likovnog djela može probuditi u nama razmišljanje o javnom životu umjetničkih djela kao takvih. Ako
umjetničko djelo nema javni život, ono kao da ne postoji, jer ga nitko nije vidio i u njemu uživao.
Respect to Gene the best Zgb-Cro graffiti Writer!
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
KARLOVAČKI LIKOVNI SUSRETI 2011.
IZLOŽBA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA GRADA KARLOVCA
Galerija ”Vjekoslav Karas”, 6. srpnja – 31. kolovoza 2011.
ANTONIJA ŠKRTIĆ
I
zložbena manifestacija Karlovački likovni susreti i u
ovogodišnjem izdanju donosi tijekom proteklih godina već uvriježenu i prokušanu koncepciju kojoj je
osnovni cilj reprezentativno i redovito objelodanjivati
kreativne potencijale karlovačkih likovnih autora rođenjem i/ili karijerom vezanih za grad Karlovac i okolicu.
Ova koncepcija nastavlja nastojanje koje je od 1976.
do 1989. godine Gradski muzej Karlovac sustavno provodio u okviru izložbene manifestacije održavane pod
nazivom Karlovačka likovna jesen, te ga revitalizirao
1996. godine pod novim nazivom i u novom terminu
unutar galerijske izložbene sezone vežući Karlovačke
likovne susrete uz obilježavanje Dana grada Karlovca.
Temeljna odrednica ovogodišnjeg izdanja Karlovačkih likovnih susreta je revijalnost u smislu uvažavanja
najrazličitijih likovnih osobnosti bez obzira na njihovu
stručnu kvalifikaciju i umjetničke domete u cilju predstavljanja recentnih radova karlovačke provenijencije
pristiglih na javni poziv organizatora. Žiri izložbe u sastavu: Antonija Škrtić, Igor Čulig (Gradski muzej Karlovac) i Mišo Pakši (predstavnik Udruženje likovnih
autora Karlovac) ove godine je razmotrio 62 autorske
prijave s ukupno 140 likovna rada. Za izlaganje su odabrani svi prijavljeni autori s ukupno 123 rada. Ukupno
6 autora je po prvi put sudjelovalo na ovoj izložbenoj
manifestaciji. Žiri je posebno pohvalio uspjele portre-
Ivana Jandri: Putovanje, 2010.
GLAS 35
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
Miran Križanić: Rast, 2011.
Stevan Živanov: Dino, 2011.
te Dina i Ive kojima je postignuto autentično ozračje
krhkog mladenaštva autora Stevana Živanova, složenu
likovnu kompoziciju Rast koja plijeni pažnju ozračjem
lakoće i nesputanom radošću stvaranja Mirana Križanića, te odlično komponiranu fotografiju Putovanje
Ivane Jandri. Katalog izložbe na 32 stranice donosi
uvodni tekst osvrta na izložbu kustosice izložbe i urednice kataloga Antonije Škrtić, te sažetim biografskim
podacima i reprodukcijom po jednog izloženog rada
predstavlja svakog izlagača. Realizaciju kataloga izložbe su sponzorstvom pomogli fotograf Goran Vranić i Tiskara ”Pečarić i Radočaj”.
Na ovogodišnji veliki odaziv likovnih autora utjecala je
činjenica da je između ovogodišnje i prethodne izložbe
dvogodišnji razmak koji za karlovačke likovne autore
nije bio razdoblje apstinencije, nego kreativno vrijeme
vrlo velike aktivnosti i likovnih istraživanja što govori
36 GLAS
u prilog prijedloga da se u budućnosti zadrži ovakav
bienalni ritam. Entuzijazam svih sudionika te ozbiljnost kojom su pristupili osmišljavanju prezentacije
svoga recentnog rada, jest nezaobilazna i obvezujuća
činjenica koju će organizator ove manifestacije pri planiranju i definiranju njezine budućnosti imati u vidu.
Uvažavajući spomenuto, u cilju unaprijeđenja kvalitete izložbe i ostvarivanja želje organizatora da vrijeme
i mjesto trajanja Karlovačkih likovnih susreta postane
promocija umjetničke izvrsnosti koja će djelatno pridonositi stvaranju nove vrijednosti u i izvan okvira lokalne likovne scene u narednom razdoblju, planira se
redefinirati izložbenu manifestaciju Karlovački likovni
susreti u smislu kako bi se ovakav revijalni tip izložbe
svake druge godine izmjenjivao s kustoski koncipiranom izložbom jednog ili više pozvanih likovnih autora.
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
JORDAN – SLIKAR PROŠLOG I SVOJEG VREMENA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
listopad 2011.
MILAN BEŠLIĆ
J
ordanova slikarska realizacija osjetilnog i memorijskog pretpostavlja dinamičan duhovni proces ”obrade” podataka iz vlastite ”arhive” kao aktivan stvaralački čin.
To ”sređivanje građe” postupkom redukcije,teži sažimanju i sintezi minulih trenutaka u likovnu činjenicu
djela, snažno ga određujući temporalnom komponentom višeslojnih simboličkih konotacija. Rast slikareve
duhovne okomice dolazi iz dubine njegova bića, iz
njegove elementarne prirode sazdane od čistih počela
ljudske biti; iz osjetilnog doživljaja svijeta i fascinacije
njegovom vizualnom stvarnošću, iz dalekog djetinjstva
i unutrašnjih prostora vlastitog bića, podsvjesnog i iracionalnog, iz obiteljskog stabla i njegova grananja kroz
naraštaje, u tragovima ljudskog postojanja u vremenu
i prostoru, u fotografi jama iz obiteljskog albuma kao
i onima iz zajedničke povijesti, izblijedjelim pismima i
bilješkama, predmetima,stvarima i drugim drugačijim
”medijima”.
Međutim, valja nam i ovom prigodom naglasiti da se
Jordanovo slikarstvo uputilo u traženju smisla ljudskog postojanja kroz stvarni, a ne izmišljeni svijet,
kroz činjenice koje su sazdale njegovo biće i oblikovale njegovu duhovnost; od tjelesne krhkosti i fi zičke smrtnosti, od intelektualne radoznalosti i duševne
besmrtnosti, od dvojbi i neizvjesnosti, slutnji i straha,
snova i čežnji, problematizirajući te činjenice kroz svoje velike tematske cikluse. A upravo su te činjenice i
učvrstile Jordanovo uvjerenje da je ”zemaljska hrana”
duhovna stvarnost djela, i da je ta zemaljska komponentna memorirana u pigmentu, u pamćenju materije,
u metafi zici slikarstva.
UNUTARNJI PROSTOR, 2009/10
GLAS 37
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
SUSRET, 2010.
UNUTARNJI PROSTOR, 2008.
PREDGRAĐE, 2004.
FINIS TERRAE, 2006.
38 GLAS
PREZENTACIJE
GLASNO I JASNO
NOVA ELEKTRONSKA IZDANJA KATALOGA ZBIRKI
POVIJESNOG ODJELA
SANDA KOČEVAR
T
ijekom jeseni 2010. godine Povijesni odjel Gradskog
muzeja Karlovac objavio je DVD Zbirke razglednica
i čestitki i CD dijela Zbirke fotografija, fotografske
opreme i pribora pod nazivom „Iz starih albuma 2:
Fotografije (1860-1957) iz fundusa Gradskog muzeja
Karlovac“. Izuzetna privlačnost razglednica i fotografija kao dokumenta određenog razdoblja s mogućnošću
višestrukog iščitavanja nametnula je, prvenstveno iz
razloga zaštite, potrebu njihove digitalne obrade.
Sam projekt nastavak je multimedijalne prezentacije
zbirke koja je od kraja 2009. godine bila predstavljena
putem touch screena u izlogu knjižare Školske knjige
u Radićevoj ulici. Zbirka razglednica i čestitki Gradskog muzeja Karlovac sadržana na ovom DVD-u broji
nešto više od 1 000 primjeraka i obuhvaća razdoblje
od 1894. do 1969. godine. Odnosi se većim dijelom na
područje Karlovačke županije. Osim želje za prezentacijom ove izuzetno vrijedne zbirke koja poput kolačića
madeleine budi sjećanja Karlovčana na vizure kojih
više nema, jedan od razloga bio je zaštiti zbirku od
oštećenja od strane korisnika, ali istovremeno ponuditi i turistima dvojezični (hrvatsko-engleski) suvenir
koji bi ih upoznao za kulturnom i prirodnom baštinom
grada i okolice.
poklonom ili otkupom ušli u fundus Gradskog muzeja
Karlovac.
Fotografija je relativno kasni plod civilizacije. U početku se od nje očekivalo da odgovori nekim zahtjevima
koji su se inače postavljali slikarstvu, no povijest joj
je namijenila drugu ulogu. Na prvom mjestu trebala je
zadovoljiti taštinu naručilaca, zatim registratora povijesne memorije, a nerijetko sluškinje političke propagande. Ova tvorevina duha uvjetovana je ne samo
individualnim senzibilitetom fotografa već i kulturnim
ozračjem u kojem djeluje. Glavna karakteristika joj je
dovršenost, odnosno vremenska i prostorna ograničenost.
Autorica DVD-a i CD-a je mr. sc. Sanda Kočevar, prof.
viši kustos Povijesnog odjela, a oblikovanje i tisak ovih
izdanja povjeren je tvrtki Va-copy d.o.o., a tiskani su u
300 primjeraka.
I drugo dvojezično elektronsko izdanje Povijesnog
odjela, CD „Iz starih albuma 2: Fotografije (1860-1957)
iz fundusa Gradskog muzeja Karlovac“ je također nastavak projekta iz 2002. godine, odnosno ovo je drugi
dio trilogije predstavljanja Zbirke fotografija, fotografske opreme i pribora. Dok je prvi dio predstavio fotografe karlovačke provenijencije, ovaj CD upoznaje nas
s oko 600 fotografija nastalih od 1860. do 1957. godine domaćih (78) i stranih autora (184), čiji su radovi
GLAS 39
PREZENTACIJE
GLASNO I JASNO
Novi projekti Odjela Domovinskog rata
PREZENTACIJE ZBIRKI ODJELA
DOMOVINSKOG RATA
RUŽICA STJEPANOVIĆ
O
djel Domovinskog rata realizirao je u 2010.
godini dva značajna i međusobno povezana
projekta: objavljen je Katalog Zbirke oružja
Domovinskog rata i Zbirke odora i vojne opreme Domovinskog rata, koji je poslužio kao stručna podloga
za izložbu Izbor iz zbirki oružja odora i vojne opreme
Domovinskog rata.
Katalog je najnovije u slijedu kataloških izdanja edicije Gradskog muzeja Karlovac Katalozi i monografije. Katalogom su predstavljene dvije od četiri zbirke
Odjela Domovinskog rata, zbirka oružja i vojnih vozila
i zbirka odora i vojne opreme. U uvodnom dijelu kataloga su tekstovi koji korisnicima omogućavaju bolje
razumijevanja povijesnih okolnosti nastanka zbirki i
njihove vrijednosti. Zatim je detaljno predstavljena
zbirka oružja Domovinskog rata. Opisane su karakteristike svake od podzbirki unutar zbirke, pištolji, puške, puškostrojnice, strojnice, ručni bacači, topništvo,
oklopna bojna sredstva, zrakoplovi. Kataloški dio obuhvaća kataloške jedinice, proširene opisom koji dodatno osvjetljava svaki predmet. Uz opis predmeta navedeni su podaci o pripadnost zbirci, priča o povijesti
uporabe predmetu, vrsta predmeta, naslov, dimenzije.
Uz predmete ove zbirke navedeni su i taktičko-tehnički podaci kao njihove najznačajnije odrednice. Ostali
podaci, mjesto nastanka/nalaza, vrijeme nastanka/
nalaza, materijal, tehnika navedeni su, ukoliko se to
moglo sa sigurnošću utvrditi. U kataloškom dijelu zbirke oružja obrađene su 152 jedinice. U cjelini o zbirci
odora i vojne opreme nakon uvodnog teksta kataloški
su obrađene 163 jedinice ove najbrojnije zbirke odjela
Domovinskog rata. Katalog je dvojezičan (hrvatsko –
engleski) i bogato opremljen fotografijama. Za bolje
razumijevanje teksta u katalogu su navedeni popis
40 GLAS
literature, objašnjenje skraćenica, kazalo osobnih
imena i kazalo zemljopisnih pojmova. Foto- naslovnica kataloga (ima tiskara). Katalog je promoviran 29.
srpnja u Maloj dvorani Gradskog muzeja Karlovac čime
je Muzej prigodno obilježio Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. O katalogu i u
Catalogues
PREZENTACIJE
GLASNO I JASNO
njemu predstavljenim zbirkama govorili su Dubravko
Halovanić, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske i autorica i urednica kataloga Ružica Stjepanović, kustosica
odjela Domovinskog rata.
Katalog čini stručnu podlogu izložbe Izbor iz zbirki
oružja odora i vojne opreme Domovinskog rata koja je
otvorena 17. studenoga 2010. u Gradskom muzeju Karlovac i mogla se pogledati do 4. veljače 2011. godine.
Izložbom se posjetiteljima željela zorno dočarati specifičnost i raznovrsnost zbirki i naglasiti kompleksna
vrijednost u njima sačuvanih predmeta. Zamišljena je
kao ambijentalni povratak u vrijeme borbe za slobodnu Hrvatsku, u Karlovac ratne 1991. godine.
Multimedija, interpretativne legende, fotografije, muzejski predmeti poslužili su da priča o početku Domo-
GLAS 41
GLASNO I JASNO
vinskog rata u Karlovcu bude prezentirana što upečatljivije.
Izložba je podijeljena u četiri tematske cjeline. U prvoj je predstavljena situacija u gradu u ljeto 1991.
kada velika opasnost prijeti iz brojnih vojarni i vojnih
objekata JNA unutar grada. Uvećana fotografija vojarne Robert Domani u Luščiću u Karlovcu čije su cijevi
uperene prema središtu grada, odore i naoružanje JNA
i srpskih paravojnih postrojbi, svjedočili su o agresorskom snagama. Vrećama s pijeskom simbolično je
odvojena druga cjelina u kojoj su predstavljeni grad i
branitelji. Fotografije razrušenog grada, foto instalacija kratera granate na podu, odore branitelja, ručno
rađeno oružje na daskama kakvim su se štitili objekti
u gradu vratili su Karlovčane u jesen 1991. Poseban doživljaj upotpunio je dokumentarni filmski zapis o Karlovcu 1991. koji je od brojnih snimaka sastavio Zdenko Barjaković i koji čini treću tematsku cjelinu. Film
je istovremeno projiciran na više strana i na taj način
je stvoren dojam sudjelovanja u aktualnom događaju.
„Ratnu“ atmosferu pojačali su glazba, zvukovi ratnih
razaranja (topovska paljba, fijukanje metaka, i sl.). U
četvrtoj cjelini multimedijalno su predstavljena krupna sredstva borbene tehnike koja zbog veličine nisu
mogla biti prezentirana u prostoru a koja su korištena u borbama 1991. godine na karlovačkoj bojišnici.
Izložba temeljena na vlastitom fundusu prilagođena
je vrlo širokom rasponu korisnika od učenika do šireg
građanstva. Autorica koncepcije i kustosica izložbe je
Ružica Stjepanović, kustos Odjela Domovinskog rata,
na izložbi su korištene ratne fotografije karlovačkog
fotografa Dinka Neskusila, a likovno oblikovanje izložbe napravio je AB studio design Barjaković.
Oba projekta su realizirana sredstvima Ministarstva
kulture Republike Hrvatske i Grada Karlovca.
42 GLAS
PREZENTACIJE
PREZENTACIJE
GLASNO I JASNO
NOVO NA TURNJU SOKOL 1
RUŽICA STJEPANOVIĆ
O
djel Domovinskog rata nastavio je i tijekom
2011. godine intenzivno prikupljanje građe.
Prikupljanje građe povezano je s brojnim teškoćama, mnogi dragocjeni i važni predmeti teško su
oštećeni ili uništeni u ratnim razaranjima. Neki su za
zbirku zanimljivi upravo takvi, predstavljaju svjedočanstvo ratnog uništenja, ali većina zahtijeva temeljitu
obnovu. Najnoviji predmet u zbirci oružja i vojnih vozila je oklopni transporter iz Domovinskog rata Sokol
1, pronađen u Pokupskom, obnovljen i zatim izložen
na Turnju.
Sokol 1 pripada skupini improviziranih borbenih oklopnih vozila koja su stvarana u Hrvatskoj na početku Domovinskog rata, a počela su se izrađivati već od svibnja
1991. godine. Do prosinca ih je izrađeno više od 250.
Konstruirana su na najrazličitijim podvozjima, od osobnih automobila i traktora do teretnjaka, lokomotive i
vagona. Način izrade i borbena vrijednost ovih vozila
su različiti, od vrlo grube izrade do tehnički veoma dotjeranih. Borbena vrijednost kretala se od vozila kojima
je jedina vrijednost bila podizanje morala do učinkovitih borbenih vozila. Većina je osmišljena i izrađena kao
borbeni transporteri za siguran prijevoz vojnika i ranjenika te snabdijevanje. Korištenje ovih vozila prestalo je
nakon što je Hrvatska vojska došla u posjed namjenski
konstruiranih borbenih oklopnih vozila.
Lasinja. Ovaj oklopnjak za prijevoz pješaštva nastao
je preradom teretnjaka Zastava 640 iz voznog parka
tvrtke Jamnica. Prerađen je u Autoservisu Borongaj u
Zagrebu i predan pripadnicima Borbene grupe Lasinja,
koji su ga koristili za logistiku i prijevoz ljudi. Nije poznato što se dogodilo sa Sokolom nakon što su u Lasinju 8. listopada 1991. ušle neprijateljske snage.
Za pokupsko bojište u Autoservis Borongaj su u rujnu i
početkom listopada 1991. prerađena još tri teretnjaka
koja je iz svojeg voznog parka izdvojila Jamnica. Nazvani su Sokol 1, 2 i 3. Prerađena su na način da je na
vozila postavljen vanjski oklop od pancirnog čeličnog
Različita po načinu izrade i namjeni, improvizirana
borbena oklopna vozila dio su povijesti stvaranja slobodne, neovisne Republike Hrvatske, svjedoci snage i
želje hrvatskog čovjeka, njegove domišljatosti i odlučnosti da obrani domovinu.
Prvi oklopni transporter nazvan Sokol izrađen je u rujnu 1991. godine za potrebe logistike Borbene grupe
GLAS 43
GLASNO I JASNO
PREZENTACIJE
lima ispod kojega je postavljena gumena traka i unutarnji oklop od čeličnog lima. U usporedbi s prvim Sokolom, koji je djelovao dosta grubo, znatno su dorađena. Ploče oklopa su jače nakošene kako bi se smanjio
kut upada projektila i tako smanjila probojnost. Čeona
ploča je izrazito nagnuta prema nazad. Izrađena je od
dva dijela, spojena tako da u osi vozila čini hrbat, zbog
čega je sjedalo vozača pomaknuto unazad.
Na krov transportera montirana je strojnica M53 kalibra 7,9 mm u nepokretnoj konstrukciji. Na bočnim
stranama su izrađene puškarnice, na lijevoj dvije, na
desnoj tri i jedna na stražnjim vratima. Puškarnice su
se mogle zatvoriti s unutarnje strane kliznim čeličnim
pločama. Prozori vozača i suvozača zaštićeni su kapcima od čeličnog lima. Ukupna težina vozila nakon nadogradnje je 4 500 kg, sama nadogradnja teška je 3
300 kg. Vozila su mogla postići brzinu 60 – 80 km/h.
Posadu je uz vozača činilo deset ljudi.
Prva borbena akcija u kojoj je korišten Sokol 1 je izvlačenje trojice boraca izvidničko-diverzantske skupine Hrvatske vojske iz tvornice u Jamničkoj Kiselici, 11.
listopada 1991. godine, a zatim se do kraja studenoga
1991. godine upotrebljavao za prijevoz vojnika na dijelovima bojišnice uz rijeku Kupu između Lijevog Sredičkog i kanala Kupa – Kupa.
Nakon završetka Domovinskog rata Sokol 1 je ostao
odbačen kod Lovačkog doma u Pokupskom, gdje su
ga uočili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada
Karlovca. Bio je u vrlo lošem stanju, motor i dio oklopnih ploča je nedostajao, korozija je uništila većinu
dijelova, unutrašnjost je potpuno devastirana. Velikim angažmanom zapovjednika postrojbe Miroslava
Rade, Ivana Stepića, zapovjednika osiguranja Jamnice
1991. godine i umirovljenog brigadira HV-a Dubravka
Halovanića vozilo je izvučeno je iz blata i prevezeno
u radionicu karlovačkih vatrogasaca koji su napravili
zahtjevni posao obnove i postavljanja na Turnju.
Predstavljanjem obnovljenog Sokola 6. listopada iskazana je zahvalnost svim suradnicima koji su svojim
nastojanjem doprinijeli da ovo jedinstveno borbeno
oklopno vozilo postane predmetom zbirke i odjela Domovinskog rata Gradskog muzeja Karlovac, te svima
koji su sudjelovali u restauriranju Sokola 1, koji će sa44 GLAS
svim sigurno imati istaknuto mjesto u budućem stalnom postavu.
Osobito zadovoljstvo bilo je pozdraviti neke od branitelja koji su prije dvadeset godina sudjelovali u izradi
Sokola ili bili dio njegove posade i koji su prigodom
predstavljanja vozila podijelili s posjetiteljima svoja
sjećanja, zapovjednike Borbene grupe Lasinja Josipa
Tomačića i Zdravka Katića, članove posade Sokola Ivana Paveka, Juru Britveca i Josipa Markulina, te Zdravka
Barača zapovjednika pričuvnog sastava policije Lasinja 1991. godine.
Gradski muzej Karlovac ovoga ljeta postavio je na Turnju informacijski pano s kratkom kronologijom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj i gradu Karlovcu.
Dio je to nastojanja da se brojnim posjetiteljima pruži
informacija o borbi za slobodnu, suverenu Hrvatsku u
Domovinskom ratu 1991 – 1995. godine. Uz ranije postavljenu informacijsku ploču o samom prostoru Turnja i postavljenim predmetima, te dvojezični depilijan
(hrvatsko – engleski) s osnovnim informacijama o izloženim predmetima, posjetitelji koji prvi put dolaze u
Karlovac dobit će sažeti pregled o borbi za slobodnu
Republiku Hrvatsku.
SUGLASJA
NOĆ MUZEJA 2011. U KARLOVCU
Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7
petak, 28. siječnja 2011.
RUŽICA STJEPANOVIĆ
G
radski muzej Karlovac se i ove godine uključio u
tradicionalnu akciju Hrvatskog muzejskog društva Noć muzeja. Bogat, raznolik i vrlo kvalitetan
program zainteresirao je veliki broj naših sugrađana
i njihovih gostiju. U zgradi muzeja na Strossmayerom
trgu pored razgledavanja Stalnog postava uz stručno
vodstvo kustosa, najmlađi posjetitelji uživali su u nastupu Tomislava Kozarčanina - Tontorina, žonglera i zabavljača koji im je poželio dobrodošlicu u Noć muzeja.
Etnografski odjel je i ove godine pripremio zanimljiv i
edukativan program. Članice KUD-a Ključ iz Trga kod
Ozlja posjetiteljima su prezentirale Pletenje jalbe na
lucanj. Predavanja o povijesti i sadašnjosti čipke, njenom značenju kao materijalnom i nematerijalnom kulturnom dobru održale su profesorice Branka Stergar i
Jana Mihalić.
Do otprilike pedesetih godina dvadesetoga stoljeće u
selima uz Kupu između Ozlja i Karlovca, te na brežuljcima oko Ozlja udane žene nosile su končane kapice (jalbe) kao dio svoje svakodnevne i blagdanske narodne
nošnje. U ranijem razdoblju, do početka Prvoga svjetskog rata, izrađivale su ih na napravi zvanoj lucanj,
u staroj tehnici izrade koja u stručnoj literaturi nema
hrvatski naziv, pa se koristi narodni - pletenje jalbe na
lucanj. Radi se o jednostavnom drvenom pomagalu od
ljeskove šibe savijene u luk i usađene u dužu daščicu. Stranice luka drže dvije poprečne uzice oko kojih
se s vanjske strane ovija konac, tako da se dobije niz
dvostrukih niti (osnove) u željenoj širini. Potke nema.
Tkanina nastaje međusobnim preplitanjem, odnosno
zaplitanjem niti osnove u šupljikasto tkivo s uzorcima.
S obzirom na navedenu činjenicu tj. da nema potke,
mnogi tu tehniku smatraju pretečom tkanja nastalom
HRVATSKO MUZEJSKO DRUŠTVO
PETAK, 28. sijeËnja
od 18.00 do 01.00 h
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7
Galerija ”Vjekoslav Karas”
Ljudevita ŠestiÊa 3
18.00 - 01.00 razgled Stalnog postava, ulaz slobodan
18.00 - 01.00 izložba ”Ledeno doba?!”
18.30 - 19.00 Tomislav KozarËanin - Tontorino, žongler/zabavljaË,
program dobrodošlice
18.00, 20.00, 22.00 i 00.00 struËno vodstvo u
društvu kostimiranih ledenodobnih lovaca.
19.00 i 22.00 struËno vodstvo po Stalnom postavu
18.00 - 23.00 ”Igrajmo se praËovjeka” - promocija
Ëarobne edukativne kutije
18.00 - 01.00 izložba: ”Izbor iz zbirki oružja, odora i vojne opreme
Domovinskog rata”, svaki sat od 18.30 struËno vodstvo
po izložbi
19.00 - 23.00
Tijekom noÊi Medvjee πape i sok od πumskih bobica
e-pozdrav: ”Karlovac 1991. - NoÊ muzeja 2011.”,
moguÊnost slanja personalizirane e-razglednice s
izložbe
18.30 - 23.00 prezentacija ”Pletenje jalbe na lucanj”, Ëlanice KUD-a
”KljuË” iz Trga kod Ozlja
20.00
predavanje ”Pletenje Ëipke na lucnju u selu Trg ”,
Branka Stergar, prof. i Jana MihaliÊ, prof.
21.00
predavanje ”O karlovaËkom graditelju Nikoli MariÊu”,
Igor »ulig, prof.
Tijekom noÊi Glazbeni sastav KUD-a ”KljuË“ iz Trga kod Ozlja
Kuhano vino i toplo pecivo
ulaz slobodan
u davnim pretpovijesnim vremenima. U selu Trg zadržala se u živoj tradiciji do 1958. godine, kada je umrla
posljednja žena koja je delala jalbe na lucanj. Danas je
izrada stare čipke obnovljena, ponovo se plete u selu
Trg i drugdje, ali joj je uloga prenamijenjena.
GLAS 45
SUGLASJA
46 GLAS
SUGLASJA
Predavanje O karlovačkom graditelju Nikoli Mariću
održao je Igor Čulig, prof. Karlovački graditelj Nikola
Marić (1886.-1981.) školovao se, poput mnogih drugih
aktera hrvatske moderne, na tehničkoj visokoj školi u
Pragu. Premda naobrazbom građevinar a ne arhitekt,
stvorio je značajan opus na području stambene i javne izgradnje, a također i industrijske i infrastrukturne.
Prikaz zbirke (614 nacrta na paus-papiru) i referentnog
građevinskog fonda osnova su izložbe najavljene za
listopad 2011. godine.
U izložbenom prostoru na tavanu Muzeja veliko zanimanje posjetitelja izazvala je izložba Izbor iz zbirki
oružja, odora vojne opreme Domovinskog rata. Uz
stručno vodstvo po izložbi, posjetiteljima je pružena
mogućnost slanja personalizirane e- razglednice s
izložbe Karlovac 1991. – Noć muzeja 2011.
U zabavnom dijelu programa posjetitelje je zabavio
KUD Ključ uz tradicionalnu okrjepu, kuhano vino i toplo pecivo.
GLAS 47
SRAZGLASA
48 GLAS
SRAZGLASA
GLAS 49
GLASONOŠA
50 GLAS
GLASONOŠA
GLAS 51
GL
GLASPAPIR
52 GLAS
GLASPAPIR
GLAS
G
53
OGLASI PRODAJE
2.
1.
3.
GRUPA AUTORA
JAKOV ŠAŠEL
4.
ŠK, GMK, GK ”IGK”
1832-1903
MONOGRAFIJA
2008.
678 STR., U BOJI
CIJENA: 495,00 KN
GMK, 2007.
152 STR., U BOJI
CIJENA: 200,00 KN
5.
ŠKRTIĆ, A.
KOREN, F
1929-1983
KATALOG
GMK, 2008.
116 STR., U BOJI
CIJENA: 100,00 KN
54 GLAS
GRUPA AUTORA
KARLOVAČKI LEKSIKON
6.
MIHALIĆ, J.
GLAVNI RUBAC ZAGONETNO
POKRIVALO
U TRADICIJSKOM
ŽENSKOM OGLAVLJU
GMK, 2009.
136 STR., U BOJI
DVOJEZIČNO
CIJENA: 200,00 KN
OGLASI PRODAJE
7.
ČULIG, I.
LONČARIĆ S.
MORSAN B.
STERGARŠEK S.
STUBIČAR S.
KARLOVAC I IDEALNI
9.
POGLEDALOVE KRONIKE
EPIZODA: IZGUBLJENO ŽEZLO
GMK, 2010.
64 STR., U BOJI
CIJENA: 20,00 KN
GRADOVI RENESANSE
PLAKAT
GMK, 2009.
DVOJEZIČNO
CIJENA: 25,00 KN
10.
GORETA, A.
5. HRVATSKO TRIENNALE
AKVARELA
KATALOG IZLOŽBE
GMK, 2011.
80 STR., U BOJI
CIJENA: 50,00 KN
5
BITNEC, L.
MIHAJLOVIĆ CETINJANIN, P.
11.
Crossed Sild
Pogled u tajne lutkarske animacije
Ivana Boπnjak
&
Lea VidakoviÊ
GORETA, A.
IVANA BOŠNJAK I
LEA VIDAKOVIĆ
CROSSED SILD
KATALOG IZLOŽBE
ANIMACIJA
GMK, 2011.
16 STR., U BOJI
CIJENA: 10,00 KN
H RVAT S KI
TRI ENNALE
A KV AR E L A
Galerija Vjekoslav Karas, Karlovac
23. oæujka - 30. travnja 2011.
12.
BEDE L., L. ČUČKOVIĆ
LEDENO DOBA
KATALOG IZLOŽBE
GMK, 2011.
40 STR., U BOJI
CIJENA: 25,00 KN
13.
GORETA, A.
GORDAN OREŠIĆ
EGO LTD
KATALOG IZLOŽBE
GRAFITA
GMK, 2011.
12 STR., U BOJI
CIJENA: 10,00 KN
GLAS 55
KARLOVAČKI LIKOVNI SUSRETI 2011.
14.
SUSRETI 2011.
KATALOG IZLOŽBE
GMK, 2011.
32 STR., U BOJI
CIJENA: 40,00 KN
15.
16.
Jordan
GORETA, A.
KARLOVAČKI LIKOVNI
GORETA, A.
VASILIJE JORDAN
BEDE, L.
FOTOSOFIJA
DAMIR HOYKA
KATALOG IZLOŽBE
GMK, 2011.
36 STR., U BOJI
CIJENA: 20,00 KN
KATALOG IZLOŽBE
GMK, 2011.
24 STR., U BOJI
CIJENA: 30,00 KN
Ove, kao i brojne druge tiskovine čiji je izdavač Gradski muzej Karlovac mogu se kupiti u uredovno
vrijeme Gradskog muzeja.
56 GLAS
POSJET MUZEJU
Radno vrijeme
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7
Utorak, četvrtak, petak 8 - 16
Srijedom 8 -19
Subotom i nedjeljom 10 - 12
Galerija ”Vjekoslav Karas”
Lj. Šestića 3
Radnim danom 8 - 16
Za trajanja izložbe srijedom i petkom od 17 - 19
Subotom i nedjeljom 10 - 12
Stari grad Dubovac
Od 1. travnja do 1. listopada
Radnim danima i nedjeljom 14 - 18
Subotom 10 - 18
Cijena ulaznica:
Odrasli: 10,00 kn
Djeca, učenici, studenti, umirovljenici i grupe: 5,00 kn
U istome danu ulaznica vrijedi za sva tri objekta.
Stručno vodstvo najaviti dva dana ranije na
tel.: 047/615-980 ili e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr
Stručno vodstvo: na hrvatskom jeziku 50,00 kn,
na engleskom jeziku 150,00 kn

Mladost d.o.o. Rakovac 1 Karlovac Objavljuje Javni natječaj za

Prijava original - pdf

VODIČ OBILAZNICE 4 RIJEKE (PDF download) - HPD

GLAS br. 11 god. XIII_2014

GLAS br. 10 god. XII_2013

Dražen Cukina: Prvi rezultati popisa stanovništva 2011. godine

ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA JEDNOKRATNU

ovdje - Zajednica udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a

Nema toga na čemu se ne može zaraditi

Aktiviraj Karlovac

Opći uvjeti za sudjelovanje

[PDF - 2 MB]

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu

Glasnik Hrvatskog filatelističkog saveza br. 4/10

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020

Studija održivog razvoja kulturnog turizma za Stari grad

ovdje - Kameleon

Međunarodne organizacije u turizmu

Strategija razvoja turizma grada Karlovca 2012.-2020.

agroturizam u hrvatskoj