Kraj alibi menadžmenta

ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 191
12/2012
Istraživanje:
ICT tržište RH
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Četvrta
godina
pada
Računalstvo u oblaku:
Aplikacije samo
za velike?
Kriptografija:
Znanost skrivanja
podataka
Pravna zaštita softvera:
S developerima
- oprezno
Upravljanje poslovnim procesima:
Kraj alibi
menadžmenta
PRILOG
INTERVJU
Ivo Josipović
predsjednik Republike
Hrvatske
Program
poslovnih
prilika
Međunarodne
poslovne konferencije
financial indusTrY arena, croaTia – 26./27. 2. 2013.; serBia – 22./23. 5. 2013.
2nd supplY cHain ManaGeMenT arena, croaTia – 13./14. 3. 2013.
9th TelecoM arena, croaTia – 21./22. 3. 2013.; serBia – 12./13. 6. 2013.
4th fMcG arena, serBia – 27./28. 3. 2013.; croaTia – 13./14. 11. 2013.
Hr arena, serBia – 9./10. 4. 2013.; croaTia – 25./26. 9. 2013.
clean WaTer arena, croaTia – 16./17. 4. 2013.; serBia – 22./23. 10. 2013.
2nd HealTH care Business arena, croaTia – 23./24. 4. 2013.
Organizator
YOur business intelligence
and netwOrk partner
www.infoarena.biz | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr
UVODNIK<
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 191
12/2012
Istraživanje:
ICT tržište RH
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Četvrta
godina
pada
Snimio:
Dražen
Lapić
Računalstvo u oblaku:
Aplikacije samo
za velike?
Kriptografija:
Znanost skrivanja
podataka
Pravna zaštita softvera:
S developerima
- oprezno
PRILOG
Upravljanje poslovnim procesima:
Kraj alibi
menadžmenta
INTERVJU
Ivo Josipović
predsjednik Republike
Hrvatske
Program
poslovnih
prilika
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i
informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593
e-pošta: infotrend@teledom.hr
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: redakcije@trend.hr
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Lidija Orešković
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: ana.misic@infotrend.hr
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Zina d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,
no nakladnik ne može odgovarati za posljedice
njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora
i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije
unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez
pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.
KRIZA JE,
ne čekajte, djelujte, imajući u
vidu da ništa neće biti kao prije...
KRIZA JE, SOCIOLOŠKA, KULTUROLOŠKA, EKOLOŠKA, a posljedično svemu tome i ekonomska. Dugoročna je,
duboka i puna nepredvidivih događaja. U takvim uvjetima
poduzetništvo treba definirati dobre strategije za uspješan i
održiv dugoročan razvoj (u krizi prevedeno preživljavanje)
te ih potom PROVESTI, što je izniman izazov. Upravljanje
promjenama, inovativnost, operativna i poslovna izvrsnost,
kontroling, minuciozno proučavanje i iskorištenje intelektualnoga kapitala, organizacijsko učenje; sve su to sustavi, procesi i modeli koji kroz primjenu neupitno mogu ponuditi
odgovor na pitanje kako do uspjeha.
Sukladno složenosti navedenih izazova, razmijevajući
prigode i prijetnje koje proizlaze iz pristupanja EU-u, pred
znatnim brojem poduzetničkih organizacija iz ICT MSE
(mikro i mali) sektora obveza je da se koristeći tržišni zastoj
FOKUSIRAJU na organizacijski razvoj, zajedničko učenje
i definiranje novih strateških smjernica primjerenih novoj
ekonomiji. Oni koji to ne prihvate kao domaću zadaću ili
Nikola Nikšić
ne uspiju realizirati na brisanom prostoru EU-a, uz globalne
igrače gladne prihoda, zahtjevne i ulagački limitirane kupce, mogu očekivati mnoge materijalne i komercijalne neugodnosti izazvane međusobnim
nerazumijevanjem, razočaranjima zbog neispunjenih obećanja (dobavljača)
ili neostvarenih očekivanja (kupaca).
U takvim okolnostima mikro i mala poduzeća zbog svoje veličine potencijalni nositelji certifikata fleksisigurnosti mogu bolje djelovati u cilju preživljavanja. Da bi fleksibilnost bila iskorištena u funkciji sigurnosti, kao prvi
korak nužno je osigurati točan i aktualan odgovor na sljedeće pitanje:
„Čime nas kupac prvenstveno vrednuje? Kvalitetom, cijenama, komercijalnim politikama, razvijenim osobnim odnosima ili nečim drugim...?“
U drugom koraku, primjereno dobivenom odgovoru, bitno je definirati
strategiju uvažavajući neke od sljedećih preporuka:
Ulagati u razvoj i primjenu šireg raspona menadžerskih znanja i vještina
na dvije razine - individualno i timski, tako da se stvori ambijent timova u
kojemu će se specijalci ugodno osjećati i davati maksimum baš u onomu u
čemu su najbolji.
Razvijati specijalistička, vertikalna rješenja po djelatnostima/veličinama
umjesto prečesto ponavljane ofucane uniseks komercijalne poruke: „Imamo i
nudimo rješenja za velike, srednje ili male, za ustanove i gospodarstvo, za sve
i sva...“
Zamijeniti kratkoročno koncipirani odnos ponudi-prodaj-kupi u dugoročno partnerstvo korisnika i njegovog multifunkcionalnog ICT servisa.
Umrežavati se sa savjetodavcima i dijagnostičarima, računovođama,
pravnicima, marketingašima, učilištima i drugim B4B igračima u svrhu
isporuke cjelovitih rješenja.
I tada, ne preostaje ništa drugo negoli samo provesti odluke u koje iskreno
vjerujemo da su najbolje za sve naše dionike, a potom i za nas same. Možda čudno ali istinito, upravo tim redoslijedom kako bismo na kraju priče
povratno dobili najviše.
Nikola Nikšić
POGRIJEŠILI SMO:
Članak „Na vlastitu odgovornost“ objavljen u prošlom
broju na 40. stranici, napisao je g. Mate Strgačić a ne g. Toni
Podmanicki, autor prethodnog članka u istom broju. Ispričavamo se čitateljima i autorima zbog pogrešne informacije.
191/12/2012 infoTrend 3
>U OVOM BROJU
37
6 INTERVJU
Kriptografija:
Nema sigurnog
rješenja
Demokracija
bez posrednika
Predsjednik Republike dr. Ivo Josipović govori za čitatelje InfoTrenda
o prilagođavanju brzim tehnološkim
promjenama, o demokratskoj razmjeni stavova građana i političara putem
Interneta, o pokušajima nadzora nad
slobodnom internetskom komunikacijom, o potrebi ulaganja u znanost i
informatizaciju te o drugim problemima utjecaja tehnoloških promjena na
život i ponašanje pojedinca i društva.
- Upravljanje
18 BPM
poslovnim procesima
8 NAJAVA
WinDays13
WinDays13 bit će i sljedeće godine
vodeća ICT konferencija na domaćem
kalendaru te među ključnim događanjima u regiji. Očekuje se više od
1500 sudionika koji će imati priliku
sudjelovati na više od 120 predavanja,
radionica i okruglih stolova.
performansi organizacije. Bilo je niz
razloga zbog čega poduzetnici nisu
dosad iskoristili mogućnosti koje
nude nove tehnologije, temeljene na
uređenim i standardiziranim poslovnim procesima, a što valja promatrati
kao imovinu svake kompanije.
BPM - Putokaz u
poboljšanje
2012. - četvrta
godina pada
Stanje i perspektiva hrvatskog
INFORMATIČKOG tržišta: Vrijednost
hrvatskog IT tržišta pada četvrtu
godinu zaredom i to po prosječnoj
godišnjoj stopi od 7,4 posto. U 2012.
IT potrošnja opada najmanje za daljnjih 6 posto. TELEKOMUNIKACIJE na
granici stagnacije i negativnog rasta.
Poslovni procesi se istražuju i modeliraju kako bi se sistematiziralo znanje
organizacije o načinu rada, omogućilo
njihovo kontinuirano unapređivanje i
poboljšavanje te učinkovitije izvođenje, ili najkraće: zbog unapređenja
poslovanja.
22 BPC2012
BPM - Kraj alibi
menadžmenta?
17 OSVRT
Dan integracije
2012
Poslovna sofisticiranost nekog gospodarstva mjeri se njegovom spremnošću da upravlja rizicima i poslovanjem
na sofisticirani način, dakle znanjem i
sposobnostima! To znači da gospodarstvo ima takav menadžment koji je u
stanju učinkovito upravljati poslovnim
procesima.
Riječ je o stručnoj konferenciji
namijenjenoj IT menadžerima i IT
profesionalcima odgovornima za
nadzor i upravljanje informacijskokomunikacijskim sustavima u svojim
organizacijama.
18 KONFERENCIJA BPC2012
BPM Upravljanje
poslovnim
procesima
Osnovni smisao upravljanja poslovnim procesima jest poboljšanje
4 infoTrend 191/12/2012
26 BPC2012
20 BPC2012
10 ISTRAŽIVANJE
25
zatore, pokrovitelje, partnere i sponzore ulazi u trideset i šestu godinu
održavanja što je rijetkost i u svjetskim
relacijama. MIPRO 2013 održat će se
u Opatiji od 20. do 24. svibnja iduće
godine.
NAJAVA
MIPRO
2013
Vodeći međunarodni ICT skup
u Jugoistočnoj
Europi koji organizira hrvatska ICT udruga MIPRO, uz
brojne domaće i inozemne suorgani-
BPM – ERP +
Uz rješenja koja nude vodeći svjetski
proizvođači ERP sustava, značajni su
inovativni doprinosi hrvatskih informatičara na integraciji PDM-ERP, CAD/
CAM-ERP, Planning-ERP i Excel-ERP
ostvareni u poduzećima Hrvatske,
Bosne i Hercegovine i Austrije.
30 POSLOVNA INTELIGENCIJA
To BI or not to BI
Najveće vrijednosti neke tvrtke nisu ni
njene nekretnine ni njen vozni park.
Faktor koji će tvrtki generirati dodatnu
vrijednost i profit su njeni zaposlenici,
a njihova će pak produktivnost biti
proporcionalna kvaliteti informacija
kojima raspolaže upravljački kadar.
33 ICT I PRAVNA PRAKSA
Zaštita domena
Zanimljive odluke arbitraže u pogledu
domaćih .hr domenskih imena
34 STUDIJA SLUČAJA
Veliki korak
preko granice
Zagrebačka tvrtka Serengeti d.o.o. izvrsno posluje bez obzira na privrednu
recesiju. Uspješno djeluje na inozemnom tržištu, ne zanemarujući pritom
ni domaće, a sve zahvaljujući visokom
10
U OVOM BROJU<
PRILOG
Istraživanje:
2012. četvrta
godina
pada
1 Milijuni eura za
inovacije
gdje će mobilno rješenje donijeti
najveću korist daje veću vjerojatnost
za uspjeh.
stupnju profesionalizma u odnosu
na kvalitetu proizvoda i odnose s
korisnicima.
37 KRIPTOGRAFIJA
Nema sigurnog
rješenja
46 ZAŠTITA PRIVATNOSTI
Zamke radnog
mjesta
Kriptografija je znanstvena disciplina skrivanja podataka. Iako postoje
kvalitetni široko prihvaćeni proizvodi
koji daju odlične rezultate, nikako ne
možemo tvrditi da su uporabom tih
alata naši podaci potpuno zaštićeni.
U vezi s elektroničkim praćenjem
aktivnosti zaposlenika Europski sud za
ljudska prava donio je brojne presude
protiv država potpisnica. Problem
dobiva sve veću važnost s obzirom na
nagli razvoj tehnologije koja omogućuje nedozvoljeni nadzor privatnog i
javnog života svakog pojedinca.
40 ICT I PRAVNA PRAKSA
Pravna zaštita
softvera
Odlazak developera iz tvrtke usred
razvojnog ciklusa novog softvera ili
provedbe nekog projekta nije rijedak
slučaj. Mnogi od njih ionako svoj kruh
zarađuju vani, bilo da su emigrirali ili
su još u Hrvatskoj, ali surađuju sa stranim tvrtkama. Pametan IT poduzetnik
o takvim rizicima treba razmišljati
unaprijed.
42
MOBILNOST
... i
radne
navike
Uvođenje mobilnog rješenja nije
jednostavan potez
za tvrtku i zahtijeva
specijalizirane stručnjake posebno u području planiranja,
pripreme i vođenja same implementacije. Analiza potencijalnih područja
RAČUNALSTVO U OBLAKU
Samo za velike?
Iako su razvijeni izvrsni alati za računalstvo u oblacima, prikladni ne samo
za velike već i za srednje i male tvrtke,
troškovi njihova korištenja dosad su
za ove potonje bili previsoki. Mijenja
li se takvo stanje najnovijim razvojem
tehnologije?
54
ICT vijesti iz Srbije 55
ICT vijesti iz BiH
57 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Govorništvo
Ako zbog prirode posla morate brzo
ovladati govorničkom vještinom, ne
možete sami prevladati tremu ili želite
steći dodatne kompetencije zatražite
stručnu pomoć uz koju ćete svladati
tremu i postati dobar govornik. Govorništvo se uči, s njim se ne rađa. Nije
lako, ali se može.
EU programom ICT PSP financiraju
se tehnološke i netehnološke inovacije za koje je obavljeno istraživanje
po fazama. Sam Program ICT PSP
ne podržava istraživačke aktivnosti,
no kad treba može pokriti područje
tehničke prilagodbe i integracije
inovacija. Program nudi takve mogućnosti malim i srednjim inovativnim poduzetnicima u ICT sektoru te
malim i srednjim poduzećima kako
bi poboljšala korištenje ICT-a zbog
povećanja kvalitete vlastitih proizvoda, usluga i poslovnih procesa.
U 2013. godini sudionicima u Programu ICT PSP bit će na raspolaganju oko 154 milijuna eura, od čega
samo za projekte u pet tematskih
područja oko 124,2 milijuna eura
4 Podrška za uspjeh
Državno tijelo zaduženo za nadzor
provedbe ICT PSP programa u RH je
Ministarstvo uprave iz čijeg se proračuna financira godišnja članarina
za sudjelovanje u tom programu
Europske unije.
Prijedlozi projekata podnose se
temeljem otvorenih poziva pri
čemu se razlikuje nekoliko vrsti
financijskih instrumenata, odnosno
projekata. Pritom godišnji Program
rada unaprijed definira vrst projekta
kroz koji će se financirati svaka pojedina tema i cilj, broj projekata te
njihovu vrijednost. Implementacija
aktivnosti Programa provodi se kroz
tri osnovne vrste projekata:
projekte većeg opsega,
projekte manjeg opsega te kroz
tematske mreže
6 Sve na jednom
mjestu
Dostupnost elektroničkih javnih
usluga na Internetu u Europskoj
uniji u 2012. godini - Istraživanjem
dostupnosti javnih usluga na Internetu prati se napredak u području
razvoja elektroničkih usluga, čime
se stvara podloga i za nesmetani
razvoj elektroničke javne uprave
(e-uprave) jednog od osnovnih stupova Digitalnog plana za Europu.
191/12/2012 infoTrend 5
>INTERVJU
Predsjednik Republike o društvu, informatici i mreži
Demokracija bez
posrednika
Članovi redakcije InfoTrenda još pamte
vremena kada su se u Hannoveru, na
CeBIT-u mimoilazili s visokim njemačkim
državnim dužnosnicima, ministrima
pa i kancelarom, a istodobno se na
zagrebačkim sajmovima informatike tada
najznačajnijima u široj regiji ne bi pojavio
ni općinski političar. Da su se vremena
promijenila, a s njima naš društveni i
politički okoliš, odnos prema demokraciji i
komunikaciji, znanosti i tehnologiji, govori
naš susret s predsjednikom Republike
Ivom Josipovićem na upravo održanom
zagrebačkom sajmu Info. Mnogo govori
već i sama činjenica da je posjetio Sajam,
a kad smo ga zamolili da za InfoTrend
progovori o svom odnosu prema
dostignućima suvremene tehnologije
i posljedicama koje donosi za društvo i
pojedinca, odazvao se bez oklijevanja.
RAZGOVARALA ANA MIŠIĆ
P
oštovani gospodine Predsjedniče, kada ste među prvima otvorili svoju novu privatnu web-stranicu na
domeni from.hr time ste dali snažan poticaj svim
građanima Hrvatske kao državnik, ali i kao iskusan
sudionik u internetskoj komunikaciji. Kako procjenjujete utjecaj tehnoloških promjena na život i ponašanje pojedinca i društva u cjelini?
Taj je utjecaj vrlo velik, ne samo u našem društvu, nego,
rekao bih i globalno. Zbog permanentnog tehnološkog razvoja, mnogo toga što nam ranije nije bilo dostupno sad
je postalo dostupno. Zahvaljujući tehnologiji danas možemo gotovo besplatno komunicirati s udaljenim krajevima
svijeta, možemo sklapati poslove unutar virtualnog svijeta,
6 infoTrend 191/12/2012
trgovati, transferirati novac s jednog dijela svijeta na drugi
i sl. Živimo u jednom globaliziranom okviru, tako da nam
je doista svijet došao na doseg ruke (ili na klik miša). Pristup internetu omogućava ljudima – i to ne samo elitama,
nego većini ljudi u našem društvu – da se sami predstave sa
svojim idejama, da budu sami svoji „izdavači“. U tom smislu, povećava i demokratičnost društva te potiče aktivno
građanstvo. Suvremena tehnologija nam olakšava svakodnevni život, ali sa sobom nosi i određene nove rizike. Primjerice, povećava se cyber kriminal, atakira se na privatnost, dovode se u pitanje tradicionalne forme društvenosti,
a često nam se događa da bolje „poznajemo“ nekog koga
nikad fizički nismo vidjeli ali s njim komuniciramo e-mailom, nego svog prvog susjeda. Dakle, rekao bih da zbog
svega toga živimo u jednom novom svijetu, koji je u smislu
vremena ubrzan, a u smislu osjećaja prostora smanjen.
Jeste li svojim primjerom željeli dati poticaj i svim ostalim
političarima da se putem Interneta uključe u demokratsku razmjenu mišljenja i stavova s građanima Hrvatske? Smatrate li
da bi na taj način građani mogli izravno sudjelovati u političkom odlučivanju?
Da, kao što sam rekao – lakše je izraziti svoje mišljenje
ako imate pristup internetu. Nije vam potreban posrednik,
i nema vremenskog odmaka. Ne morate više čekati da se
vaš članak ili izjava otisne u tiskovini, pa čak ni da dođu
snimatelji. Poruke na društvenim mrežama, pa i e-mailom imaju trenutni učinak. I doista, potičem građane da
na taj način sudjeluju u procesu društvenog razmatranja i
odlučivanja. No, istodobno, volio bih da u tome sudjeluju
odgovorno, sa svojim imenom i prezimenom, kako bi se
izbjegle neprimjerene pojave koje omogućuje anonimnost
internetske komunikacije. Pritom prije svega mislim na
vulgarne i destruktivne, a ponekad i uvredljive i potpuno
neprihvatljive poruke koje se pojavljuju, npr. u komentarima članaka na internetskim forumima i sl. No, nadam se
da će s vremenom i toga biti sve manje.
Tehnološki napredak je golem i sve se više ubrzava. Može li
baš to biti najveća prepreka brzom prilagođavanju pojedinaca i
društva suvremenim komunikacijskim kanalima?
Ne vjerujem da će to biti prepreka. Nove generacije su
vrlo vješte u prihvaćanju tehnoloških inovacija. A kako
nužnost stvara običaje, tako se, vidim, i starije generacije,
također, prilagođavaju – naročito ako im se time olakšava
obavljanje poslova. Mnogi su ljudi vidjeli da im tehnologija
191/12/2012 infoTrend 7
>INTERVJU
štedi vrijeme, pa ako su isprva bili skeptični, sad više nisu.
Recimo, ljudi su odlično prihvatili to što liječnički nalazi i
recepti putuju „elektronski“ od laboratorija do liječnika, i
od liječnika do ljekarnika. Vide da im je to pojednostavilo
život.
Kakav je Vaš stav kad je u pitanju psihološki utjecaj Interneta? S jedne strane to je neviđen demokratski, informatizacijski
i edukativni potencijal, a s druge se nekontrolirano iskorištava
za ekonomsku, političku i svaku drugu pa i negativnu promociju? Smatrate li da pozitivna komponenta nadmašuje negativne
učinke?
Da, mislim da pozitivni aspekti nadmašuju negativne, ali
treba biti oprezan kako ne bismo upropastili jedan odličan medij. Možda ponekad treba poslušati i ljude iz struka
koje su skeptičnije po tom pitanju. Znam da već imamo i
određenih poremećaja ili čak i bolesti za koje se tvrdi da
su u izravnoj vezi s pretjeranim „življenjem“ u virtualnom
svijetu, ili čak i zbog fizičke neaktivnosti povezane s korištenjem kompjutora općenito. Pretpostavljam da će se s
vremenom pokušati naći i neki društveni „lijek“ za te nove
probleme.
Kao umjetnik i stručnjak za autorska prava, kako gledate
na pokušaje svođenja objave na Internetu u neke pravne okvire? Postoji bojazan da će se legitiman zahtjev za sprečavanje
nedozvoljene objave tuđih autorskih djela pretvoriti u polugu
vlasti za nedemokratski nadzor nad cjelokupnom internetskom
komunikacijom.
Kao i u drugim situacijama, i ovdje treba pronaći neku
ravnotežu između – s jedne strane, zaštite prava autora, a
s druge zaštite prava korisnika. Protiv sam nedemokratskog nadzora u bilo kojem obliku. Istodobno, ne mislim
da je dobra politika ona koja bi oštećivala kreativne snage
u društvu, odnosno – autore, stvaratelje. Siguran sam da je
moguće naći neko rješenje koje bi zadovoljilo sve strane. Hrvatska je nekad bila u samom vrhu tehnološkog razvoja
šire regije, a posljednjih godina sve više zaostaje. Po ulaganju u
znanost sa samo 0,76 posto BDP-a na samom smo dnu Europe.
Kako postići ravnotežu između potrebe za ulaganjem u daljnju
informatizaciju društva i financijskih ograničenja koje nam postavlja ekonomska kriza?
Zagovornik sam povećanja izdvajanja za znanost, i to
ne samo za nju – nego i za obrazovanje općenito, za kulturu i sve druge oblike kreativnosti. Znanost, obrazovanje
i kultura su značajan stvaratelj vrijednosti, i to ne samo
kulturnih nego i sasvim materijalnih. Pogledajte samo koliko industrija obrazovanja, ako mogu koristiti taj pojam,
donosi nacionalnim gospodarstvima razvijenih zemalja.
Koliko novca se slijeva u prihode jedne Austrije, Mađarske, da ne govorim o većim zemljama kao što su Njemačka, Britanija i SAD, od inozemnih studenata koji dolaze
studirati na sveučilišta u tim zemljama? Koliko dobiti za
nacionalna gospodarstva stvaraju, primjerice, znanstveni
instituti u farmaceutskoj grani, ili u automobilskoj industriji, ili u istraživanjima energetskih resursa, u razvijenim
zemljama? Treba, dakle, shvatiti da je ulaganje u te grane
i te kako isplativo i sa sasvim financijske točke – a da ne
govorim o važnosti za razvijenost društva i za odgovorno
odlučivanje u našoj zemlji.
8 infoTrend 191/12/2012
NAJAVA
OČEKIVANJE S RAZLOGOM:
>1500 SUDIONIKA NA >120
PREDAVANJA, RADIONICA I
OKRUGLIH STOLOVA
WinDays13
KRAJEM STUDENOGA, Microsoft Hrvatska još je jednom podsjetio na dobar poslovni običaj kojega se u Hrvatskoj malo tko
drži – planirati važna javna i stručna događanja dovoljno rano
da svi zainteresirani mogu tome prilagoditi svoje planove. Direktor Microsofta Ivan Vidaković najavio je na press-konferenciji inspirativnim uvodom još mjesecima udaljenu poslovnotehnološku konferenciju WinDays (22. - 26. travnja 2013.). Tom
prigodom zamolili smo direktoricu WinDaysa13 Dubravku
Salopek i direktora sadržaja tehnološke konferencije Tomislava
Tipurića za odgovore na nekoliko pitanja vezana uz daljnji razvoj WinDays koncepta.
Dubravka Salopek,
direktorica konferencije
WinDays13
P: Gospođo Salopek, kao direktorica konferencije WinDays 2013 osjećate
li potrebu ili pritisak pripremiti veću i
bolju konferenciju od prethodne? Je li to
realno u sve težim gospodarskim uvjetima?
O: WinDaysi iz godine u godinu rastu i
svake godine nastojimo napraviti još bolju
i kvalitetniju konferenciju od prethodne.
Dakle, nema pritisaka, samo velika želja
WinDays tima da iduća konferencija bude
još uspješnija. A kako smo u razdoblju
predstavljanja niza novih Microsoftovih
proizvoda, rješenja i uređaja, sigurna sam
da će WinDays13 biti vrlo atraktivna i vrijedna konferencija za sve sudionike.
P: Vidite li u nekim tehnološkim priredbama koje su se posljednjih godina
učvrstile na hrvatskom konferencijskom
kalendaru opasnost da WD izgubi epitet
najveće i najbolje?
O: WinDaysi su, s presjekom ključnih
tehnoloških i gospodarstvenih tema, vodeća konferencija na domaćem kalendaru
te među ključnim događanjima u regiji. I
na WinDays13 konferenciji očekujemo
sudjelovanje više od 1500 sudionika koji
će imati prilike nazočiti na više od 120
predavanja, radionica i okruglih stolova.
Ivan Vidaković, Dubravka Salopek i Tomislav Tipurić najavljuju WinDays13
P: Zamijetili smo da je prošlogodišnja
poslovna konferencija tematski propustila istražiti suovisnost gospodarskog razvoja i primjene ICT-a tako da se mogla
mirne duše održati u sklopu nekih turističkih, poljoprivrednih ili drugih dana.
Hoće li to biti slučaj i na WD 2013?
O: Informacijske su tehnologije jedan
od pokretača gospodarstva, kroz nova
rješenja koja vode smanjenju kapitalnih
investicija i operativnih troškova i kroz
stvaranje novih poslovnih prilika za domaće stručnjake. Ključne su pretpostavke,
na kojima gradimo teme poslovnog smjera konferencije, primjena novih tehnologija u poslovanju, kreiranje proizvoda i
usluga visoke tehnološke vrijednosti te
činjenica da budućnost donosi nove industrije i načine proizvodnje, što će nužno
tražiti nove profile stručnjaka i veću kvalitetu radne snage.
P: Iako iznos kotizacija nije porastao
čak od 2011. godine ne čini li Vam se da
je odnos izrazito nepovoljan za pristup
tehnološkom sektoru? Tu nije riječ o odnosu pružene vrijednosti već o potrebi
da se na tehnološki dio privuče mlađa,
talentirana i vrlo zainteresirana publika
nesrazmjerno manjih financijskih mogućnosti od sudionika iz poslovnih krugova?
O: Cilj WinDaysa nije profit već želja da
na jednom mjestu u isto vrijeme privučemo što više talentiranih stručnjaka svih
dobnih skupina i pružimo im atraktivan i
relevantan sadržaj. Kako bismo što širem
krugu zainteresiranih omogućili sudjelovanje na konferenciji uveli smo i kategoriju kotizacija za studente s popustom od
40%. Također, do 3. III. 2013. traje razdoblje early bird prijava po povoljnijim kotizacijama.
Tomislav Tipurić,
direktor sadržaja
tehnološke
konferencije
WinDays13
P: Nakon prve najave sljedećih WinDaysa, možete
li nam dati nešto više konkretnih obavijesti o naglascima i temama tehnološke
konferencije?
O: Tehnološki smjer WinDaysa bit će
kao i uvijek prilika za upoznavanje razvojne zajednice s novostima u tehnologiji i
poslovanju te s novim poslovnim prilikama, a bit će predstavljene i domaće implementacije te studije slučaja primjene rješenja kao što su Windows 8 platforma, SQL
Server, obitelj rješenja Dynamics (AX,
CRM i NAV) i još mnogih novih funkcionalnosti Windows Azurea. Nominacije za
tehnološka predavanja su u tijeku.
P: Gospodine Tipurić, Vi ste i na prošlogodišnjim WD bili urednik sadržaja
tehnološke konferencije. Neki komentatori zamjerili su da je Vaše programsko
usmjerenje bilo previše izražajno te da su
izostala dubinska razmatranja novijih sistemskih rješenja (što je na ranijim WD
bio traženi sadržaj). Slažete li se s takvom
ocjenom? Hoće li se takav pristup i zašto,
ponoviti i na WD 2013?
O: Na sadržaju WinDays konferencije
radi urednički tim sačinjen od vrhunskih
stručnjaka iz svih područja IT-a. Prošlogodišnja je konferencija bila u finoj ravnoteži
između developerskih predavanja i predavanja za IT profesionalce (što mogu potvrditi i brojke), a bit ću slobodan reći da je to
bio slučaj i s uvodnim predavanjima na
WinDays12 Technology, koja su dobro „pokrila“ oba svijeta. Treba spomenuti i činjenicu da se u mnogim
temama te dvije skupine inženjera
počinju preklapati, tako da je sve teže
zamisliti sistemskog inženjera koji ne
zna pisati PowerShell skripte ili pak
razvojnog inženjera bez dubljeg znanja o sustavu na kojemu će se pokretati njegova aplikacija.
P: Najavljeni su vodeći domaći
i strani IT stručnjaci s kojima će
sudionici imati prilike izmijeniti
iskustva. Koga biste od njih željeli
vidjeti na tehnološkoj konferenciji, a tko je već potvrdio dolazak?
O: Kako bismo pripremili što
kvalitetniju konferenciju, ove smo
godine još ranije krenuli s pripremom koja uključuje i prijavu predavača i predavanja. WinDaysi su
oduvijek bili mjesto na kojemu se moglo
čuti predavanja vodećih domaćih i stranih
IT stručnjaka i svojevrstan su inkubator
dobrih ideja. Kako nam se konferencija
bude približavala, objavljivat ćemo više
informacija vezanih uz vrhunske predavače putem naših službenih stranica kao i na
društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Vjerujem da ćete biti zadovoljni.
P: Molim Vas da nam date svoje viđenje zadataka i smisla održavanja WinDaysa u bližoj budućnosti.
O: WinDaysi su već dugi niz godina
mjesto susreta, mjesto razmjene znanja
na kojemu se sklapaju brojna nova partnerstva. Po tome su WinDaysi veći i od
samog Microsofta te imaju značaj za IT
industriju cijele regije. U skladu s tim
imamo odgovornost pružati i stvarati relevantan sadržaj te obrađivati teme koje su u
žiži tehnoloških zbivanja u regiji i svijetu.
Najnovije tehnologije i podrška poslovanju, otvaranje novih prilika za IT profesionalce u Hrvatskoj, više od 120 predavanja i radionica kao i prilika za druženje te
razmjenu znanja i iskustava glavna su nit
vodilja svih dosadašnjih, ovih pa i svakih
sljedećih WinDaysa, o čijoj vrijednosti
svjedoče i izrazito pozitivne povratne informacije sudionika.
191/12/2012 infoTrend 9
>ISTRAŽIVANJE
STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG INFORMATIČKOG TRŽIŠTA
2012.
četvrta godina pada
tečaja kune koja je presudno erodirala cjenovnu konkurentnost hrvatskog izvoza povezano s pogoršanom
konjunkturom u Europskoj uniji predstavlja uspješnu
prepreku izvozu, a potiče uvoz koji razara domaću
proizvodnju.
U takvim okvirima tvrtkama su zamrznuti ili smanjeni IT budžeti, država i javna poduzeća pritisnuta
budžetskim ograničenjima ograničavaju potražnju
dok kućanstva u uvjetima padajućeg dohotka takoU 2011. opseg isporuke informatičke opreme, pađer smanjuju sklonost informatičkoj potrošnji.
kiranog softvera i pruženih IT usluga krajnjim koriNa sve to u 2011. dovezali su se i parlamentarni izsnicima iznosio je 1,13 milijardi dolara (6,04 milijardi
bori koji tradicionalno sa sobom nose
kuna) što predstavlja pad od 0,6 posto u odpad IT potražnje barem pola godine
nosu na godinu prije. Time je IT potrošnja u
nakon izbora, dok nova administracija
zemlji, pribrojivši i pad od 17,5 posto u 2009.
ne pohvata konce i dok se ne uhoda.
te 4,6 posto u 2010. vraćena na razinu 2006. Pravi oporavak
Potražnja za IT proizvodima i uslugodine.
IT potrošnje
gama u 2011. posebno je izražena kod
Takva kretanja odraz su recesije hrvatdržavne i javne potrošnje, u telekom
skog gospodarstva i državnih proračunskih i povratak
sektoru i kućanstvima dok su nešto
problema. Bruto društveni proizvod u 2011. na poželjne,
dinamičnije IT nabavke financijskog
stagnira, nakon pada od 6,0 posto u 2009. i relativno
sektora ipak malo ublažile taj pad.
1,2 posto u 2010. Poslovnu klimu obilježava visoke stope
Gledano prema tehnologiji, u 2011. je
povećana neizvjesnost, negativna poslovna predviđamo
u odnosu na godinu ranije neznatno
očekivanja i smanjeno povjerenje potrošača.
porasla jedino isporuka pakiranog sofZbog toga se smanjuje sklonost investiranju za 2014.
tvera. Ukupno PC tržište, uključujući
i povećava sklonost razduživanju. Smanjenje
i tablete palo je na prosjeku ukupnog tržišta unatoč
domaće potražnje iz javnih izvora, privrede, i kućantome što je prodaja tableta eksplozivno povećana (s
stava smanjuje prihode i dobit gospodarstva, a povemale baze). Prodaja mrežne oprema također je opala,
ćava se nezaposlenost i širi nelikvidnost.
a isto tako i ukupno tržište mobilnih telefona i opet
Istodobno, dugogodišnja aprecijacija efektivnog
AUTOR BORIS ŽITNIK, IDC ADRIATICS/DIREKTOR
2011.
10 infoTrend 191/12/2012
Vrijednost hrvatskog IT
tržišta pada četvrtu godinu
zaredom i to po prosječnoj
godišnjoj stopi od 7,4 posto.
U 2012. IT potrošnja opada
najmanje za daljnjih 6 posto.
unatoč solidnom rastu prodaje pametnih telefona.
Kako je ove godine izostalo podrobnije istraživanje
dinamike financijskih rezultata i značajki kretanja IT
industrije u zemlji, mogući su samo opći dojmovi koji
se mogu izvući iz analogije s kretanjima tržišta, a koje
redovito pratimo kvartalnim i godišnjim izvještajima.
Dakle, ovo je razdoblje bolne prilagodbe na sužavanje domaće IT potražnje, koje traje već četvrtu godinu. Na djelu je dominacija tržišta kupca i krajnje
zaoštrena konkurentska, katkad i nelojalna utakmica
koja ruši cijene, a broj zaposlenih u IT poduzećima
stagnira pa i opada. Sve je to snažno isprepleteno s
revolucionarnim promjenama u tehnologiji - ulaskom
u treću platformu razvitka informatike, čije su sastavnice:
• računalstvo u oblaku, revolucionarno novi
obrazac isporuke informatičkih usluga;
• mobilno poslovanje i komuniciranje i uz
to vezane rastuće potrebe za mrežnom
infrastrukturom i broadbandom;
• big-data kako kolokvijalno nazivamo sve
širu uporabu rješenja za procesiranje i analizu
golemog broja strukturiranih i nestrukturiranih
podataka i
• novi komunikacijski alati - društvene mreže.
Spletom smanjene lokalne potražnje i dalekosežnim tehnološkim promjenama, pojedina poduzeća
nose se individualno kako žele, znaju i umiju. Svjedo-
IT tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća
po ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini
Rang
unutar
Top
1000
Ukupni
prihod
2011 (kn)
Rast
ukupnog
prihoda
2011/10
Broj
zaposlenih
Rast broja
zaposlenih
2011/10
1
53
M San Grupa
1,516,510,954
-10.4%
112
1.8%
2
176
Combis
475,952,794
36.3%
267
3.4%
3
234
King ICT
340,975,251
-25.6%
180
-4.2%
4
240
Recro
334,501,859
-9.0%
72
0.0%
5
301
Eurotrade
259,723,076
-3.6%
125
-1.6%
6
303
S&T Hrvatska
258,779,965
1.0%
146
-8.8%
7
331
Apis IT
238,682,469
30.4%
382
5.2%
8
360
Microline
222,480,753
17.9%
47
4.4%
9
397
IBM Hrvatska
201,923,351
9.9%
189
0.0%
10
515
Asbis-CR
160,038,919
-1.6%
45
9.8%
11
584
CompING
142,963,025
9.5%
60
0.0%
12
607
Makromikro
138,514,748
24.2%
83
2.5%
13
659
HP
127,653,521
-5.7%
103
0.0%
14
699
Asseco SEE
120,687,110
11.5%
152
2.7%
15
721
Verso
117,316,393
169.2%
26
0.0%
16
737
Megatrend
115,518,193
-12.5%
26
-29.7%
17
804
In 2
104,805,795
21.8%
241
26.2%
18
806
Oracle Hrvatska
104,540,726
22.7%
49
2.1%
19
816
mStart
telekomunikacije
103,041,249
190.7%
98
3.2%
20
820
Recro net
102,588,317
-16.8%
78
4.0%
21
827
CS Computer
Systems
102,155,725
-2.2%
76
8.6%
22
892
Links
93,916,280
12.1%
72
12.5%
Izvor: Lider, Fina, 2012
191/12/2012 infoTrend 11
>ISTRAŽIVANJE
Hrvatsko IT tržište; stope rasta 2007-2013
ostalih distributera pad prometa je zabilježio i Recro
- za 9 posto te Megatrend za 12,5 posto. Istodobno,
Microline je zabilježio impresivni rezultat rasta prometa od 18 posto, dok je prihod Asbis CR-a stagnirao.
Eurotrade, vodeći kod trgovaca IT opremom na malo
zabilježio je manji pad prometa od 3,6 posto, dok su
Makromikro i Links ostvarili rast od 24 posto odnosno 12 posto, očito preuzimajući dio prometa od
posrnulih tvrtki HG Spot, Renoprom i Vemil koje su
bile godinama perjanice informatičke maloprodaje.
U kategoriji klasičnih istinskih informatičkih poduzeća neka su doista ostvarila impresivni rast, posebno Verso od čak 169 posto, temeljen na izvozu i
mStart telekomunikacije brzorastuća prije dvije godine osnovana tvrtka koja utjelovljuje izdvojenu IT
funkciju Agrokora. Visokih 30 posto rasta ukupnog
prihoda Apis IT-a, outsourcing tvrtke Ministarstva
financija i Grada Zagreba (također u javnom vlasnišci smo divnih primjera prilagodbi u inoviranju proitvu) s obzirom na okolnosti može začuditi zbog recezvodnog portfelja, stjecanju novih znanja i vještina,
sijskih uvjeta i štednje u proračunu, ali može i ohrapoboljšanih poslovnih procesa, prodoru na strana trbrivati ako se informatika shvati kao antirecesijska
žišta, rastu broja radnika, konačno i rastu
mjera. Jasno, ostaje pitanje jesu li i neoprihoda i dobiti, ali i onih suprotnih koje
visne informatičke tvrtke zabilježile ugoipak pretežu.
du tako visokog rasta potražnje na račun
Pogledajmo sad kakva je 2011. godina
države. Svakako treba istaknuti izuzetan
Parlamentarni
bila za vodeće IT kuće u Hrvatskoj. Kakvi
rezultat Combisa koji je u 2011. povećao
su bili njihovi poslovni rezultati u prošloj izbori
prihod za 36 posto, na 476 milijun kuna,
godini?
tradicionalno
pri čemu je tvrtka učetverostručila izvoz,
Poslužit ćemo se za to financijskim po- sa sobom nose
ali i realizaciju na domaćem tržištu za 24
dacima IT poduzeća koja su bila zastu- pad IT potražnje posto. Postala je isporučitelj oblak-rješepljena u pregledu 1000 najvećih tvrtki
nja i očito iskoristila potencijale uključivau zemlji po ukupnom prihodu u 2011. barem pola
nja u sustav HT Telekoma. Također treba
godini, a koje su zajednički objavili Lider godine nakon
naglasiti i kontinuirani rast hrvatske sofi Fina. Među 1000 najvećih poduzeća u izbora dok nova tverske perjanice In2, tvrtke koja je ostvaHrvatskoj po ukupnom prihodu našle su administracija
rila visoki rast prihoda od 22 posto, od
svoje mjesto 22 IT tvrtke. Ta 22 IT šam- „pohvata
čega na domaćem tržištu 19 posto.
piona zajedno su ostvarila 5,38 milijardi
Jedina svjetla točka je povećanje izvoza
konce“.
prihoda i zapošljavala 2629 radnika. U
IT usluga za 15%. I to ne samo na dosad
2011. njihov ukupan prihod u odnosu na
prirodnom tržištu Adriatic regije nego i
prethodnu godinu porastao je za 1,2 posto pri čemu
zapadnoeuropskim zemljama. Pokazalo se da nekoje njihov lokalni promet opao je za 0,8 posto (što
licina IT poduzeća koja imaju odgovarajuću eksperkorespondira s dinamikom kretanja hrvatskog IT trtizu i vještine mogu konkurirati s manjim projektima
žišta), dok je izvoz porastao za 13,1 posto i pridonio
i u specijaliziranim nišama, jer razlike u plaćama
bržem rastu domaće IT industrije od rasta lokalne IT
između naših i zapadnih poduzeća omogućavaju
potrošnje.
našima konkurentan nastup dok u kvaliteti nema
Usput treba napomenuti da prihod 22 IT poduzerazlike ili su naši čak i u prednosti. No, ovdje treba
ća predstavlja tek 1,2 posto od zbrojenog ukupnog
napomenuti da su postignuća u apsolutnom obliprihoda najvećih 1000 poduzeća i tek 0,7 posto od
njihovog ukupnog broja zaposlenih. To ukazuje na
relativno skromni udjel IT industrije u lokalnom gospodarstvu, pri čemu se ne smije zanemariti i činjeIT POTROŠNJA PER CAPITA U HRVATSKOJ
nica da su mnogi naši IT profesionalci tradicionalno
U 2011. IZNOSILA JE 255 DOLARA, odnozaposleni u neinformatičkim kućama tj. u poduzećisno 27 posto od prosječne IT potrošnje po
ma korisnicima.
stanovniku u EU 27. Kako bi se u srednjem
Osvrnimo se sada na rang i rezultate ta 22
roku približili cilju od recimo 50 ili 75 posto
predvodnika IT industrije uvrštena u spisak
prosjeka IT potrošnje po stanovniku u EU 27
1000 najvećih tvrtki po ukupnom prihodu u
($956), IT potrošnja u zemlji trebala bi rasti
Hrvatskoj u 2011.
po prosječnoj godišnjoj stopi od 12 do 15 poListu kao i niz prethodnih godina predvodi M San
sto. No, umjesto takvog rasta i približavanja
Grupa, distributer informatičkih proizvoda i potroeuropskom prosjeku Hrvatska već četvrtu
šačke elektronike koja je rangirana kao 53. najveće
godinu zaredom bilježi pad potrošnje. Razlipoduzeće u zemlji. Prošle godine M San je ostvario
ka između poželjne i stvarne IT potrošnje je
1,52 milijarde kuna prihoda, desetak posto manje
negdje oko 3,8 milijardi dolara ili oko vrijednegoli godinu prije. Inače M San Grupa predvodi i
nosti 3,5 godišnjih izgubljenih IT tržišta.
na popisu najvećih IT poduzeća u Adriatic regiji. Od
12 infoTrend 191/12/2012
ku vrlo skromna, riječ je o izvozu IT usluga od oko
70-ak milijuna dolara i u makroekonomskom smislu
ne znače mnogo. Prisjetimo se samo koliko IT usluga
izvoze Izrael, Danska, Finska i još neke zemlje po gabaritima usporedive s Hrvatskom.
Hrvatsko IT tržište; struktura prema tehnologiji, 2011
2012.
Nova vlada je jasno naglasila čvrsto opredjeljenje
da zaustavi negativne trendove što se tiče povjerenja
investitora i očekivanja potrošača te da osigura blagi
rast društvenog proizvoda uvodeći kombinaciju mjera smanjenja državne potrošnje (restriktivni proračun
s predviđenim izdacima prvi put manjim negoli u
prethodnoj godini), prijenos dijela poreznog tereta s
gospodarskih subjekata na potrošače, smanjenje izdvajanja za zdravstvo za dva posto i povećanje poreza
na dodanu vrijednost također za dva posto (s 23% na
25%). Tomu treba dodati i smanjenje nekih parafiskalnim nameta, poduzimanje mjera za smanjenje nelikvidnosti, smanjenje porezne evazije, aktivnosti na
smanjenju barijera investicijama, bolji pristup jeftinijim kreditima i kratkoročni new deal javne investicije
za manje građevinske radove (obnova fasada u cilju
energetske učinkovitosti) i dugoročniji investicijski
ciklus u energetski sektor, infrastrukturu za navodnjavanje i željeznice.
Javne su investicije prema službenim projekcijama
trebale porasti za 7 posto u ovoj godini i predstavljati glavni pokretač rasta društvenog proizvoda projiciranog na 0,8 posto. No, glavno makroekonomsko
pitanje - erodirana izvozna konkurentnost vezana uz
precijenjeni tečaj kune, ostao je netaknut.
Međutim, sada pred kraj godine svjedoci smo da se
navedeni ciljevi ne ostvaruju. Kvartalni podaci govore
da je GDP i dalje na silaznoj putanji, za godinu kao
cjelinu ovisno o izvoru očekuje se pad između 1 i 2
posto tako da se u pogledu konjunkture u zemlji već
sada može konstatirati da depresija bolje označava
stanje ekonomije negoli recesija.
Gledajući okoliš informatičkog tržišta i industrije vezano uz državnu administraciju, početak je bio
obećavajući. Utemeljena je Komisija za koordinaciju
informatizacije javnog sektora, na čelu s potpredsjednicom vlade da ocijeni stanje i definira prioritete
razvitka informatike u državnoj upravi te pružanja
online usluga za gospodarstvo i građane.
U Upravi za eHrvatsku pri Ministarstvu uprave istaknuti su i glavni ciljevi operativnog tijela Komisije:
projektiranje i gradnja državne mreže na temeljima
optičke mreže javnih poduzeća u državnom vlasništvu (Odašiljači i veze, HEP, Hrvatske autoceste, Janaf,
Plinacro, Hrvatske željeznice) te povećanje stupnja
interoperabilnosti između golemog broja baza podataka u tijelima državne uprave putem osobnog identifikacijskog broja (OIB) čime se trebala omogućiti
komunikacija između baza i razvoj novih e-usluga za
gospodarstvo i građane.
Što se tiče konkretnih brojki o izdacima za IT ulaganja i tekuće održavanje iz javnih izvora, dostupni
podaci bili su skromni, uobičajeno, čak i nešto netransparentniji. IT industriji je poručeno da državni IT izdaci neće biti manji negoli prethodnih godina.
U takvim okvirima, na osnovi dostupnih kvartalnih
podataka i očekivanja da će izdaci za investicije iz javnih izvora: državne administracije i poduzeća u držav-
Total => $1,13 milijardi
Izvor: IDC Adriatics, 2012
nom vlasništvu najvjerojatnije biti znatno manji od
predviđenih (jer treba pokrpati tekuće proračunske
izdatke koji su probili planirane okvire) predviđamo
da će ukupna IT potrošnja u zemlji u 2012. pasti najmanje za daljnjih 6 posto.
Ipak, kao pozitivno kretanje vidimo vjerojatni nastavak rasta izvoza IT usluga, a uz to se poboljšava
klima i inicijative start-up okoline. Treba pozdraviti
desetak izuzetnih postignuća u pogledu razvoja, komercijalizacije i izvoza softverskih aplikacija, iako je
njihov broj i ukupni odraz u agregatnom stanju izvoza i zaposlenosti zasad simboličan.
2013.
Pod pretpostavkom da će u 2013. društveni bruto
proizvod minimalno rasti i da će Hrvatska od srpnja
biti 28. članica Europske unije, predviđamo povećanje IT potrošnje u zemlji od oko 2 posto. Pritom glavne pokretače vidimo u izdacima za softver i opremu
vezanu uz fiskalizaciju i investicije za prilagodbu ulaska u Europsku uniju.
Pravi oporavak IT potrošnje i povratak na (poželjne)
relativno visoke stope predviđamo za 2014, a glavne
determinantne tog rasta vidimo grupirane u tri glavna područja :
1.
promijenjeni institucionalni okviri (Zakon
o poticanju ulaganja i unapređenju investicijskog
okruženja, aktivnosti fondova za gospodarsku suradnju, nacionalna strategija inovacija, perspektivnija start-up okolina (Bicro, Crane, tehnološki
parkovi, CISex);
2.
tehnološki trendovi (oblak, mobilno poslovanje, big-data, društvene mreže) koji su sami po
sebi pokretač gospodarskog rasta, tehnološkog
razvoja, usvajanje inovacija i novih znanja i vještina te
3.
poslovanje u Europskoj uniji što znači usvajanje i implementaciju pravnih i institucionalnih
okvira koje imaju veliku informatičku pozadinu te
izravno i neizravno financiranje potražnje za informatičkim proizvodima i uslugama iz kohezijskih i
strukturnih fondova.
191/12/2012 infoTrend 13
>ISTRAŽIVANJE
STANJE I PERSPEKTIVA HRVATSKOG TELEKOM TRŽIŠTA
Na granici stagnacije
i negativnog rasta
AUTOR KREŠIMIR ALIĆ, VODITELJ ISTRAŽIVANJA
Iako se na prvi pogled čini
kako se telekomunikacijski
sektor u džungli loših
trendova snalazi bolje
od ostalih malo precizniji
uvid u stanje na terenu
otkriva iznenađujuću
činjenicu: stagnacijsko
gospodarsko okruženje
koje je uslijedilo nakon tri
teške recesijske godine
produbilo je probleme
s kojima se suočava i
taj dio gospodarstva.
Statističari, ekonomski analitičari pa čak i političari složit će se da je 2011. godina za hrvatsko gospodarstvo bila malo bolja od tri prethodne jer je oštre
stope pada BDP-a zamijenila pozitivna nula. Ipak, za
veliku većinu hrvatskih tvrtki to je još jedna godina
u nizu obilježena padom prihoda, porastom nelikvidnosti, povećanjem cijena energenata i smanjenjem kupovne moći korisnika njihovih proizvoda i
usluga.
Mada se činilo kako se telekomunikacijski sektor
snalazi bolje od ostalih precizniji uvid u stanje otkriva da je stagnacijsko gospodarsko okruženje nakon tri teške recesijske godine produbilo probleme
s kojima se taj sektor suočava. Najvjerojatniji uzrok
tome jest što je, za razliku od ostalih dijelova gospodarstva, telekomunikacijski segment nosio dodatni
uteg u obliku posebnog nameta od šest posto na
prihode od prodaje usluga mobilne glasovne i SMS
komunikacije.
Za recesijsko-stagnacijsko poslovno okruženje
karakteristični su procesi restrukturiranja, pojačani
konkurencijski pritisci, spajanja i preuzimanja te pad
i srednjim poduzećima s cijenama i do 30% nižim od
investicija. Nijedan od spomenutih trendova nije
konkurencije. Nakon tri mjeseca i H1 telekom je naprošle godine zaobišao ni hrvatski telekomunikacijjavio ulazak u segment mobilne telefonije.
ski sektor:
Spajanja i preuzimanja: S ciljem širenja posloRestrukturiranje: U okviru procesa restruktuvanja ili eliminiranja konkurencije velike ribe jedu
riranja započetog u svibnju, Vipnet je otpustio 130
male. Početkom lipnja Vipnet je uplatio 93 milijuna
zaposlenika, odnosno smanjio broj zaposlenih za
eura na račun austrijske tvrtke BEWAG i
približno 12%. Hrvatski Telekom
tako postao stopostotni vlasnik dionica
reorganizirao je svoje poslovanajvećeg hrvatskog kabelskog operatera,
nje godinu dana ranije, vrativši
tvrtke B.net. Time je drugi najveći mobilni
T-Mobile pod skute matične tvrt- Broj korisnika
ke. Slično kao Vipnet i HT je time telekomunikacijskih operater zaokružio svoju poslovnu ponudu te postao drugi najveći all-round
značajno uštedio na troškovima za
usluga raste, ali
igrač na hrvatskom telekomunikacijskom
zaposlene.
tržištu. U medijima su se potom pojavile
Jačanje konkurencije: Tijekom zbog istodobnog
brojne špekulacije o novim spajanjima
teških godina konkurencija među snižavanja cijena
i preuzimanjima koja su trebala vratiti
operaterima jača jer izazivači u pada prosječna
potrazi za novim izvorom prihoda potrošnja - telekom narušeni balans snaga na prvobitnu poziciju. Međutim, ništa od najavljivanog nije
počinju ulaziti u ono što se nekad
se realiziralo.
smatralo tuđim dvorištem. Tako je tržišta većine
Pad investicija: Tvrtke koje manje zau veljači Tele2 predstavio svoje prve razvijenih zemalja
pakete usluga namijenjenih malim polako se smanjuju. rađuju raspolažu manjim sredstvima za
14 infoTrend 191/12/2012
investiranje. Vrijednost kapitalne investicije najvećih
operatera ostvarenih tijekom 2011. smanjena je za
više od petine u usporedbi s prethodnom godinom.
Dio pada vezan je i uz nastavak sukoba HT-a i HAKOM-a oko izgradnje optičke mrežne infrastrukture,
odnosno uvjeta pod kojima bi taj operater trebao
ponuditi svoju mrežu na korištenje drugim operaterima.
Osim nabrojenih trendova taj dio hrvatskog gospodarstva svjedočio je i promjenama s kojima se
posljednjih godina suočavaju telekomunikacijske
industrije gotovo svih država svijeta. Naime, tehnološke inovacije dovode do kreiranja novih, kvalitetnijih i jeftinijih usluga, što uvjetuje konstantnu
migraciju korisnika. Tako, primjerice, korisnici tradicionalnih fiksnih glasovnih usluga prelaze na jeftinije i sve kvalitetnije VoIP
usluge ili odabiru mobilne
usluge koje karakterizira
Slično kao i
veća personalnost i dohvatljivost. Pristup Interprethodne
godine Hrvatski netu s mobilnih uređaja
postaje uspješna dopuna
Telekom je
fiksnom širokopojasnom
zaradio više
pristupu, a IP-VPN usluge
nego svi ostali
već su zamijenile najveći
dio ostalih standarda za
zajedno.
prijenos podataka. Dakle,
broj korisnika i prosječno korištenje telekomunikacijskih usluga raste, ali zbog istodobnog snižavanja
cijena pada prosječna potrošnja. Drugim riječima,
telekomunikacijska tržišta u većini razvijenih zemalja polako se smanjuju.
Ti trendovi nisu od jučer. Već godinama oblikuju
razvoj hrvatske telekomunikacijske industrije no,
kako nemaju drastični utjecaj, tijekom prošle godine struktura te industrije doživjela je tek kozmetičke
promjene. Ovaj segment hrvatskog gospodarstva i
dalje sačinjava tristotinjak tvrtki koje se bave pružanjem telekomunikacijskih usluga, proizvodnjom
opreme, distribucijom telekomunikacijskih proizvoda, implementiranjem telekomunikacijskih rješenja
Telekom tvrtke uvrštene u listu tisuću najvećih poduzeća po
ukupnom prihodu u Hrvatskoj u 2011. godini
Rang
unutar
Top
1000
Ukupni prihod
2011 (kn)
Rast
ukupnog
prihoda
2011/10
Broj
zaposlenih
5,666
-1.9%
Rast broja
zaposlenih
2011/10
1
4
HRVATSKI
TELEKOM D.D.
7,838,682,931
-5.8%
2
15
VIPNET D.O.O.
3,097,430,979
-9.9%
900
-6.3%
3
70
ERICSSON NIKOLA
TESLA D.D. ZAGREB
1,214,804,791
-4.8%
1,607
0.1%
4
77
TELE2 D.O.O.
1,076,289,616
8.0%
105
5.0%
5
170
OT-OPTIMA
TELEKOM D.D.
491,213,155
7.9%
214
11.5%
6
259
B.NET HRVATSKA
D.O.O.
302,526,112
23.8%
191
4.9%
7
300
NOKIA SIEMENS
NETWORKS
ZAGREB D.O.O.
260,505,439
-15.4%
126
5.0%
8
393
METRONET
TELEKOMUNIKACIJE
D.D.
203,151,620
-17.2%
217
0.9%
9
450
H1 TELEKOM D.D.
180,000,799
31.6%
142
6.8%
10
504
VIPNET USLUGE D.O.O
161,498,832
-4.6%
92
-7.1%
11
719
MOBIS-ELECTRONIC
D.O.O.
118,094,410
-37.1%
18
-30.8%
Izvor: Lider, Fina, 2012
te instaliranjem i servisiranjem telekomunikacijske
opreme.
Ukupan prihod koji su tijekom 2011. ostvarile hrvatske telekomunikacijske tvrtke iznosi 15,54
milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu
predstavlja pad od 4,9%. No, u usporedbi s godinom
ranije pad je dvaput manji što se može pripisati donekle poboljšanoj gospodarskoj klimi u državi.
Analiza strukture prihoda otkriva nastavak izrazite dominacije nekoliko najvećih tvrtki. Slično kao i
prethodne godine Hrvatski Telekom je zaradio više
negoli svi ostali zajedno, tri najveće tvrtke bile su
zaslužne za gotovo četiri petine ukupnog prihoda,
dok je pet najvećih generiralo gotovo 90% ukupnog
191/12/2012 infoTrend 15
>ISTRAŽIVANJE
telekomunikacijskog sektora među sto najvećih hrvatskih kompanija su Vipnet, Ericsson Nikola Tesla i
Tele2.
Malo toga se promijenilo u strukturi prihoda s obzirom na vrst telekomunikacijske djelatnosti uz pomoć koje je ostvaren. Dakle, nastavlja se izrazita dominacija operatera, čiji je udio u ukupnim prihodima
malo niži od 90%. Veliku većinu preostalog prihoda
ostvarili su proizvođači telekomunikacijske opreme.
Udio svakog od tri preostala segmenta - distributeri, implementatori i instalateri-serviseri - približno je
jednak - 1%.
Što očekivati od 2012. i malo dalje budućnosti?
Sredinom ove godine u Hrvatsku je iz Eurozone
uvezen novi udar krize. Nakon kratkotrajne stagnacije neoporavljeno gospodarstvo ponovno stenje
pod negativnim stopama rasta. Opet raste nezapoprihoda telekomunikacijskog sektora. Najbolja poslenost, cijene energenata i životni troškovi. Stopa
tvrda teze o izrazitoj koncentraciji tog sektora jest
inflacije doseže višegodišnje maksimume, a neako se iz kalkulacije ukupnog prihoda izuzmu dva
dostatak stranih investicija upozorava da ćemo na
najveća igrača. U tom bi slučaju ukupan prihod teoporavak morati pričekati još neko vrijelekomunikacijske industrije zabilježio
me. Pojačana porezna presija kao rezultat
rast od 0,4% na godišnjoj razini. Baš zato
mjera nove Vlade dodatno snižava već
što prihodi dvaju najvećih operatera
ozbiljno umanjenu kupovnu moć stanovposljednjih godina bilježe natprosječUdio najvećih
ništva.
ni pad, udio najvećih se malo pomalo
smanjuje. Mišljenja smo da je to u pr- se malo pomalo
Drastično pogoršanje gospodarske sivom redu posljedica liberalizacije tržišta smanjuje što
tuacije negativno će se odraziti i na poslotelekomunikacijskih usluga, zbog koje je u prvom
vanje telekomunikacijskih tvrtki do kraja
se u igru uključuju novi, sve uspješniji redu posljedica
ove godine i barem tijekom prve polovice
pružatelji.
liberalizacije
2013. Drugim riječima, padat će im priUkupna dobit telekomunikacijskih
hod, dobit i broj zaposlenih. U odnosu na
tvrtki pala je za 8,4% u odnosu na godi- tržišta.
stagnacijsku 2011. očekuje se značajniji
nu ranije, zaustavivši se na 2,40 milijarde
pad čemu u prilog govore i rezultati poslovanja HT-a
kuna. Ovogodišnja stopa pada manja je za više od
u prvih devet ovogodišnjih mjeseci koji u odnosu na
tri postotna poena od one zabilježene u prethodnoj
isto razdoblje prošle godine pokazuju pad prihoda
godini. Kad bismo u kalkulaciju uključili i prijavljene
od 7,1%, pad dobiti od 6,4% i smanjenje broja zapoiznose gubitka od poslovanja, ukupna dobit (minus
slenih od 5,6%.
gubitak) sektora za 2011. godinu pala bi na 1,92 miU beskrajnom crnilu ipak postoji i jedna svijetla
lijarde kuna. Prema istovrsnoj kalkulaciji, rezultat za
točka. Nakon niza političkih igara - ukidanja u li2010. bio bi 2,07 milijardi kuna. Broj gubitaša tek se
stopadu 2011. pa ponovnog nametanja u siječnju
neznatno promijenio u odnosu na prethodnu godiove godine - početkom srpnja konačno je ukinuta
nu, spustivši se sa 97 na 94.
naknada od 6% na prihod od usluga za glasovne i
Posljednjeg dana prošle godine hrvatske su teSMS usluge u pokretnim mrežama. To bi trebalo
lekomunikacijske tvrtke zapošljavale 10.283 djeznačajno poboljšati položaj operatera i osloboditi
latnika. U odnosu na godinu dana ranije to je pad
im prostor za ulaganja u optičku infrastrukturu i LTE
od 1,5%. Za razliku od prihoda i dobiti pri čemu je
mobilne mreže. Uz operatere, u kratkom roku živnuo
zabilježeno usporavanje negativnih trendova, stopa
bi i segment instalatera telekomunikacijske opreme,
pada zaposlenih povećana je za 0,3%. Najveći krivci
no ostale telekomunikacijske tvrtke ipak trebaju priza smanjenje broja zaposlenih opet su najveće komčekati kraj krize i oporavak kupovne moći.
panije - Hrvatski Telekom i Vipnet. Tele2, Optima
Hrvatskoj telekomunikacijskoj industriji predviđaTelekom, B.net, Metronet i H1 Telekom, najvažniji
mo ples na granici stagnacije i negativnog rasta kroz
izazivači spomenutog dvojca, odreda su u rubrici zaduži rok. Pod pretpostavkom polaganog gospodarposlenici povećali brojke. Drugim riječima - oni čiji
skog oporavka pad prihoda najvećih tvrtki trebao bi
je prihod rastao su zapošljavali, a oni čiji je padao
se postupno usporavati. Ipak, ukupan prihod operaotpuštali.
tera vjerojatno će ostati u negativnim okvirima zbog
Na popisu tisuću najvećih hrvatskih tvrtki po
jačanja konkurencije, regulatornih pritisaka, primjeosnovi prihoda ostvarenog tijekom 2011. godine je
ne novih tehnologija, zamjene skupljih usluga jeftii jedanaest telekomunikacijskih tvrtki - osam operanijima i novih načina prodaje telekomunikacijskih
tera, dva proizvođača i jedan distributer telekomuusluga. Kako operateri čine daleko najveći dio hrnikacijske opreme. Sve te tvrtke ostvarile su u 2011.
vatske telekomunikacijske industrije i pod pretpoprihod veći od 100 milijuna kuna. Najveći telekom
stavkom značajnijeg rasta ostalih segmenata, stope
operater Hrvatski Telekom prodao je usluga u vrijedrasta prihoda cjelokupnog sektora neće značajnije
nosti tek nešto manjoj od 8 milijardi kuna i ujedno
skočiti iznad nule.
je četvrta najveća tvrtka u državi. Ostali predstavnici
Prihod hrvatske telekom industrije; stope rasta 2007-2013
16 infoTrend 191/12/2012
EKSTERNALIZACIJA<
osvrt
Dan
integracije 2012
Riječ je o stručnoj konferenciji namijenjenoj
IT menadžerima i IT profesionalcima
odgovornima za nadzor i upravljanje
informacijsko-komunikacijskim sustavima
u svojim organizacijama. Konferencija je
održana u Splitu, sredinom prošlog mjeseca
KONFERENCIJI JE NAZOČILO pedesetak
voditelja i članova informatičkih odjela
tvrtki s područja Dalmacije. Osim u Splitu, konferencija se svake godine održava i
u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, a sveukupno
sudjeluje dvjestotinjak ljudi.
Prvo predavanje vezano za obitelj alata
System Center 2012 održao je Tomislav
Lepušić sistemski inženjer Integra grupe. Kroz predavanje je naglašeno kako
je riječ o cjelovitom rješenju namijenjenom nadzoru cjelokupnog informatičkog
okruženja. System Center 2012 postavlja
krajnjeg korisnika u središte, a implementira najsuvremenije premise kod nadzora
IT infrastrukture poput BYOD-a, Cloudcomputinga i zelenog IT-a.
Ivan Turk, također sistemski inženjer iz
Integre održao je predavanje pod nazivom
Bespućima backupa. Govoreći o važnosti
ispravne backup strategije naglasio je da
takva rutina mora biti što jednostavnija, a
centralizacija i deduplikacija su navedene
kao osobine koje bi morale biti imperativ dobrog backup alata. Predstavljeni su
i konkretni backup alati koje kod svojih
klijenata implementira Integra.
Najnoviju generaciju HP-ovih poslužitelja, HP ProLiant Gen8, predstavio je To-
mislav Lukačević iz hrvatske podružnice
Hewlett-Packarda. Tijekom predavanja
moglo se čuti kako je pri dizajniranju te
obitelji poslužitelja uzeto u obzir više od
100.000 korisničkih feedbackova, u istraživanje i razvoj uloženo je više od 300
milijuna dolara, a realizirano je više od 900 patenata i
150 dizajnerskih inovacija.
Osma generacija te poznate
obitelji poslužitelja donosi i
jednostavniji portfelj pa je tako informatičkim stručnjacima znatno lakše odabrati
pogodni poslužitelj za konkretnu zadaću.
Domagoj Pernar iz Microsofta Hrvatska predstavio je mogućnosti najnovijeg
poslužiteljskog operacijskog sustava Windows Servera 2012. Naglašeno je kako je
to zasigurno najambiciozniji Microsoftov
operacijski sustav jer je u istraživanje tržišta i predviđanje trendova koji će vladati
u IT svijetu tijekom sljedećih 7 do 8 godina utrošio gotovo dvije godine prije nego
što se uopće krenulo u njegov razvoj. Tijekom istraživanja, Microsoft je zaključio
da će tijekom tog razdoblja računalstvo
u oblaku zasigurno igrati veliku ulogu pa
sustav Windows Server 2012 nudi različite
mogućnosti integracije s platformama javnih oblaka i mogućnost kreiranja potpuno
zaokruženog privatnog oblaka. Kao i kod
HP ProLiant poslužitelja i Microsoft se odlučio za pojednostavljenje portfelja pa tako
novi server dolazi u samo dvije
edicije - Standard i Datacentr, a
jedina razlika među njima je u
mogućnostima virtualizacije odnosno broju virtualnih računala
koje podržavaju.
Konferencija je zaključena
predstavljanjem projekta implementacije PCI-DSS standarda
unutar Imex banke čije je poslovanje i osnovne podatke predstavio Damir Jurić - voditelj odjela
poslovanja s građanima.
PCI-DSS standard određuje
dvanaest sigurnosnih zahtjeva koje bi morao ispuniti svaki
sustav za kartično poslovanje.
Ivan Turk je predstavio i implementaciju Fortinet sigurnosne
infrastrukture unutar bančinog IT sustava. Kako je riječ o
banci sigurnost i tajnost su na
prvom mjestu pa se predavanje
više temeljilo na mogućnostima
Fortinet opreme negoli na konkretnim primjerima implementacije. (sm)
191/12/2012 infoTrend 17
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
>EKSTERNALIZACIJA
EUROPSKA KONFERENCIJA O POSLOVNIM PROCESIMA
BPC 2012
Za rast konkurentnosti cjelokupnog hrvatskog
gospodarstva važno je jačanje malih i srednjih
poduzeća. Bilo je niz razloga zbog čega poduzetnici
nisu dosad iskoristili mogućnosti koje nude
nove tehnologije, temeljene na uređenim i
standardiziranim poslovnim procesima, a što
valja promatrati kao imovinu svake kompanije.
PRIPREMIO HRVOJE SAGRAK
PRED PROGRAMSKIM ODBOROM JUBILARNE DESETE EUROPSKE KONFERENCIJE O POSLOVNIM PROCESIMA, BPC 2012, ključno
Hrvoje Sagrak
Član Programskog
odbora i direktor
BPC 2012
konferencije
18 infoTrend 191/12/2012
pitanje bilo je gdje je upravljanje poslovnim procesima danas? Jesmo li na početku kraja ili na kraju početka?
Zaključak je bio – ovo potonje.
Stoga smo gradeći koncepciju konferencije odlučili naglasiti važnost upravljanja poslovnim procesima u praksi
što je ključna poluga konkurentnosti,
imajući u vidu izazovan gospodarski
trenutak za cijelu zemlju koji dijele javni
sektor i gospodarstvo, a posebno male i
srednje tvrtke.
Teme konferencije ponudili smo u
programskim cjelinama - glavnu jutarnju s ključnim porukama i izazovima koje su poslijepodne bile odvojeno
okrenute javnom sektoru i gospodarstvu, konkretizirane širokim prikazima
praktičnih iskustava.
U glavnoj sekciji, uz stručne sugovornike aktivne u ekspertnim EU udruženjima bila su raspravljena ključna
pitanja o pravnoj interoperabilnosti i
europskim praksama u pogledu e-računa, zatim primjeri upravljanja interoperabilnošću kroz tzv. nacionalne biblioteke UN/CEFACT jezgrenih komponenti.
U tom kontekstu može se istaknuti i
rasprava na temu kako s ekonomskog
aspekta potaknuti projektnu suradnju
između javne uprave i gospodarstva korištenjem informacija iz javnog sektora,
sukladno EU direktivi Public Sector Information (EU PSI),
Panelom „U zrcalu WEF-ovog izvješća
o konkurentnosti 2012-2013“ s ekspertnim sudionicima iz EU-a, akademske
EKSTERNALIZACIJA<
zajednice, javnog sektora i poslodavaca, uključujući konzultante, željeli smo
iskoristiti trenutak za radikalno osvještenje kako nas ispravni koncepti o
upravljanju poslovnim procesima mogu
potaknuti na promjene i rješenja za izlazak iz krize. Upravo u tome ogleda se
odgovornost vlasnika pri vladanju poslovnim procesima – BPM Governance
i pripadajućim najboljim praksama uz
težnju prema izvrsnosti.
Pritom je rast konkurentnosti malih
i srednjih poduzeća (MISP) ključan za
snaženje konkurentnosti cijelog hrvatskog gospodarstva, ne samo zbog činjenice da taj sektor ima oko 65% od
ukupno zaposlenih danas već i zbog potencijala povećanja produktivnosti sutra. Bilo je niz razloga zbog čega mali i
srednji poduzetnici nisu dosad iskoristili
mogućnosti koje nude nove tehnologije,
temeljene na uređenim i standardiziranim poslovnim procesima, koje valja
Ispravni koncepti o upravljanju
poslovnim procesima mogu
potaknuti na promjene i
rješenja za izlazak iz krize
promatrati kao imovinu svake kompanije. Put prema većoj konkurentnosti
MISP-a jest da se u okviru vrijednosnog
lanca pozicioniraju što više – u smislu
isporuke veće dodane vrijednosti.
Da bi se to postiglo, nužno je imati
osviješteni koncept upravljanja poslovnim procesima i u tom kontekstu upravljanje znanjem. I to, ne samo pojedinaca
nego znanjem poduzeća, digitalizirati
ključne procese, crpiti iz njih znanje i
tako stvoriti pretpostavke za inovacije.
Umreženi MISP-ovi danas mogu implementirati informacijske tehnologije
kroz operativne troškove putem računalstva u oblaku, koristeći integrirana
rješenja kao servis za upravljanje procesima, radnim tokovima, dokumentacijom i znanjem. Ulaganje u obrazovanje i
menadžersko znanje može dati višestruke rezultate imajući na umu i pozitivan
domino efekt u okviru umreženog gospodarstva.
Naposljetku, želeći svima omogućiti
dostupnost vrijednostima Desete BPC
konferencije, na web-stranicama bpc.
infodom.hr mogu se naći prezentacije
stručnjaka i BPM deklaracija, sažetak i
skup vrijednosnih poruka o upravljanju
poslovnim procesima i stvaranju veće
Ulaganje u obrazovanje i
menadžersko znanje može
dati višestruke rezultate,
imajući na umu i pozitivan
domino efekt u okviru
umreženog gospodarstva
vrijednosti za poduzeća i pojedince. Tu
su i poruke o upravljanju poslovnim
procesima koje su proteklih deset godina vrsni sudionici naših deset međunarodnih konferencija upućivali hrvatskoj
poslovnoj javnosti.
Hrvatska je u razvoju konkurentnosti
još na tranzicijskom stupnju, na prijelazu iz društva pokretanog efikasnošću
u ono pokretano inovacijama. Stoga,
vrijednosti koje BPC konferencija podržava već puno desetljeće iznaći će nove,
aktualne teme i u budućnosti.
U nastavku čitajte kako su
predavači osvijetlili pojedine
aspekte BPM problematike
prezentirane sudionicima
konferencije
191/12/2012 infoTrend 19
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
>EKSTERNALIZACIJA
NIJE POSLOVNI PROCES SVAKI POSAO KOJI RADIMO VEĆ SAMO AKO JE REZULTAT TOG POSLA PROIZVOD
ILI USLUGA KOJI SU NEKOM POTREBNI
Putokaz u
Demingov krug
...koji se izvodi na vanjski poticaj...
Poduzeće ne radi niti troši neke resurse
ako za to nema zahtjeva ili poticaja od
nekog kupca ili korisnika. U proizvodDefinicija poslovnog procesa
nim tvrtkama taj poticaj je narudžba
Širi krug poslovnih stručnjaka može
kupca, premda potražnja ne mora uvijek
imati koristi od rasprave o poslovnim probiti neposredna već može biti i planirana
cesima samo ako se za početak svi složimo
(što ovisi o sustavu upravljanja proizvodoko definicije tog pojma. Kathy A. Long,
njom).
utemeljiteljica i konzultantica iz tvrtke
...specifični proizvodi ili usluge...
Innovative Process Consulting, odgovaSvaki izlazni rezultat izvođenja procerajući na pitanje što je poslovni proces,
sa mora biti pojedinačno prepoznatljiv
kaže: It’s everything we do! A nakon pa(odnosno, ne može ga dati nijedan drugi
žljive analize zaključuje: It’s HOW we do
proces) i mjerljiv. Naprimjer, nije proces
what we do! Ako se usmjerimo na suštinu
prodaja i marketing (to je skup procesa,
toga što i kako možemo ponuditi sažetu
ali i naziv organizacijske jedinice koja ih
definiciju: Poslovni proces je smišljeno
obavlja) već isporuka robe kupcu (jer je
povezan skup aktivnosti i odluka koji se
nakon izvođenja tog procesa kupac priizvodi na vanjski poticaj radi ostvarivamio proizvod koji mu je potreban).
nja nekog mjerljivog cilja organizacije,
...od značaja za kupca ili korisnika...
troši vrijeme i resurse te pretvara ulazne
Poduzeće koje bi postojalo samo za sebe
veličine u specifične proizvode ili usluge
ne bi imalo nikakvog smisla, ono postoznačajne za kupce ili korisnike. Nijedna
ji samo zbog kupaca ili korisnika
riječ u toj definiciji nije suvišna
njegovih proizvoda ili usluga. Meveć ima svoju težinu pa neće
đutim, u složenim poduzećima
biti potpuna ispusti li se bilo Osnovni smisao
čije je djelovanje organizirano po
koji njezin dio. Posebno treba upravljanja
načelu vrijednosnog lanca (value
obratiti pozornost na dio teksta poslovnim
chain) kupac ili korisnik ne mora
koji se u kolokvijalnom govoru procesima jest
uvijek biti vanjski, to mogu biti i
najčešće ispušta: nije poslovni poboljšanje
neki drugi interni procesi ili orproces svaki posao koji radimo performansi
ganizacijske jedinice iz vrijednoveć samo ako je rezultat tog organizacije
snog lanca.
posla proizvod ili usluga koji
Treba naglasiti da se ta definisu nekom potrebni!
cija poslovnog procesa nipošto ne smije
Analizirajmo značenje te definicije malo
shvatiti formalno. Može se modelirati i
detaljnije po dijelovima:
učinkovito upravljati samo onim radnim
...povezani skup aktivnosti i odlucjelinama koje udovoljavaju toj definiciji.
ka... Podrazumijeva se da je to smišljeno
povezan skup radnji i odluka (a ne konglomerat) koji vode postizanju ciljeva i Životni ciklus poslovnog
zadovoljenju nekih potreba kupca ili ko- procesa
Poslovni procesi se istražuju i modelirisnika. Ta se povezanost odnosi na sve
radnje (end to end) potrebne za izradu raju kako bi se sistematiziralo znanje poupotrebljivog proizvoda ili pružanja cje- duzeća o načinu rada, omogućilo njihovo
lovite usluge, bez obzira na organizacijske kontinuirano unapređivanje i poboljšavanje te učinkovitije izvođenje, ili najkraće:
jedinice u kojima se ti koraci izvode.
PRIPREMIO JOSIP BRUMEC
Josip Brumec
Sredinom listopada u
Zagrebu je održana
Deseta europska
konferencija o poslovnim
procesima. Značajna je
to obljetnica, osobito
kad se zna da je među
najstarijima u Europi.
Tragom te konferencije,
nemamo namjeru objaviti
prigodničarski tekst već
pokušati sistematizirati
neka suvremena znanja
o poslovnim procesima,
procijeniti koliko se
primjenjuju kod nas i
analizirati što smo u tom
području napravili dobro,
a što bi još trebalo učiniti
želimo li primjenom
tih znanja poboljšati
svoje poslovanje.
20 infoTrend 191/12/2012
EKSTERNALIZACIJA<
Uopćeni ciljevi da
će BPM dati jeftinije
procese koji se
odvijaju brže uz
veću kvalitetu nisu
dovoljan argument
za pokretanje
BPM-projekta
Pokrenuti. Izraditi procesno orijentirane aplikacije (POA) za potporu izvođenju procesa, temeljene
na servisno orijentiranoj
arhitekturi (SOA) i webtehnologijama te ih instalirati u radnoj okolini.
Izvoditi.
Operativno
Životni ciklus poslovnog procesa
provesti BPR i uvesti procesno orijentirane aplikacizbog unapređenja poslovanja. Taj skup je. Obrazovati sudionike za rad s poboljšaosmišljenih postupaka naziva se upravlja- nim procesima te izvoditi poslove na nov
nje poslovnim procesima (Business Proce- način.
ss Management - BPM) i najbolje se može
Nadzirati. Pratiti izvođenje aktivnosti
prikazati općim PDCA (Plan, Do, Check, (Business Activity Monitoring – BAM),
Act) modelom upravljanja W. E. Demin- utrošak resursa, trajanje i komunikaciju
ga. Prošireni Demingov krug, prilagođen među procesima. Mjeriti performanse noanalizi životnog ciklusa poslovnih proce- vih poslovnih procesa (KPI). BAM modul
sa, prikazan je na slici 1 te ima 8 faza:
treba biti sastavni dio POA aplikacije.
Prepoznati. Formirati stručni tim i
Analizirati. Uspoređivati stvarno pousuglasiti motive za unapređenje poslo- stignute performanse (KPI) novih procesa
vanja. Izraditi popis poslovnih procesa u s onima koje su prognozirane na temelju
tvrtki, uz strogo poštivanje definicije.
simulacije. Utvrditi točke u procesu na
Modelirati. Utvrditi aktivnosti, doga- kojima treba intervenirati da se postigne
đaje, poslovna pravila i način sadašnjeg očekivani učinak.
(As Is) načina izvođenja procesa i to doOptimirati. Preraspodijeliti raspoložive
kumentirati. Izraditi model uz korištenje resurse radi postizanja maksimalnih učinormirane metodologije BPMN.
naka. Za vanjske korisnike poslovnih proPoboljšati. Koncipirati unapređenje cesa to je kraće trajanje i poboljšanje kvauvođenjem novih ICT procesa i preustro- litete, a za tvrtku koja je vlasnik procesa to
jem procesa (BPR) te prikazati novo rje- je manji utrošak resursa. Dakle, osnovni
šenje modelom budućeg procesa (To Be). smisao upravljanja poslovnim procesima
Simulacijom na modelu provjeriti oče- jest poboljšanje performansi poduzeća.
kivane učinke unapređenja te izračunati Ako životni ciklus zastane na drugoj fazi
ROI. Prethodne točke ponavljati dok se (što se najčešće zbiva kod projekata pod
ne postigne suglasje o mogućnosti i ispla- radnim nazivom Izrada repozitorija potivosti provedbe.
slovnih procesa) onda je sav uloženi trud
beskoristan. Također, besmisleno je ulaziti
u projekt preustroja i unapređenja poslovnih procesa ako nema ekonomske opravPreustroj procesa u javnoj
danosti koja se može egzaktno izračunati
upravi mora biti usmjeren na
i dokazati. Uopćeni ciljevi da će BPM dati
smanjivanje ukupnog troška
jeftinije procese koji se odvijaju brže uz
ili na povećanje ukupne
veću kvalitetu nisu dovoljan argument za
koristi, dakle i kod pružatelja
pokretanje BPM-projekta. Atribute jefi kod korisnika usluge
tinije, brže i kvalitetnije treba potkrijepiti
računom pa se zato simulacija očekivanih
učinaka unapređenja na modelu procesa
(što je predviđeno u fazi Poboljšati) nikako ne smije zaobići. Međutim, pri vrednovanju učinaka unapređenja treba upozoriti na bitnu razliku između poslovnih
procesa u profitno orijentiranim tvrtkama
i procesa u uslužnim organizacijama (javne službe, državna administracija).
Profitna organizacija je vlasnik procesa (jer ga oblikuje i unapređuje) a istodobno je i korisnik procesa (jer koristi učinke
njegovog unapređenja).
Kod izračuna stope povrata investicije
(Return of Investment-ROI) prema izrazu:
ROI = (korist-trošak)/trošak
bolje vrijednosti svih triju atributa (jeftinije, brže i kvalitetnije) pridonose povećanju vrijednosti varijable korist za profitno orijentiranu tvrtku.
Kod uslužnih organizacija koje su
vlasnici procesa ali nisu njihovi jedini
korisnici, u račun ROI treba uključiti ne
samo korist i trošak za vlasnika procesa
koji pruža uslugu već i za korisnika usluge. Najkraće rečeno, mora se primjenjivati
načelo da se ROI u tom slučaju mora računati za složeni sustav koji čine i pružatelj i korisnik usluge. U protivnom, dobro
postavljen proces kod pružatelja usluga
ne mora ništa značiti za korisnika procesa. Nažalost, o tome se vodi vrlo malo (ili
nimalo) računa kod unapređenja procesa
(najčešće uvođenjem suvremenih tehnologija) u javnoj upravi koja pruža usluge
velikom broju korisnika.
Preustroj procesa u javnoj upravi mora
biti usmjeren na smanjivanje ukupnog troška ili na povećanje ukupne koristi, dakle i
kod pružatelja i kod korisnika usluge. Parcijalni pristup, usmjeren samo na poboljšavanje procesa kod pružatelja usluge nije
ekonomski razborit, a u slučaju javne uprave može biti protuzakonit, s obzirom na to
da u članku 10 Zakona o općem upravnom
postupku stoji: U upravnim stvarima postupa se što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova...
Više o modeliranju poslovnih procesa, o procjeni zrelosti procesa i razvoju procesno orijentiranih aplikacija pročitajte u cijelom članku koji
možete preuzeti sa stranica www.infotrend.hr ili www.koris.hr.
191/12/2012 infoTrend 21
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
>EKSTERNALIZACIJA
KAKO POVEĆATI KONKURENTNOST TVRTKE I DRŽAVE
Kraj ‚alibi
menadžmenta’
Upravljanje kompanijom više nije i nikad neće
biti onakvo kakvo je bilo dosad
PRIPREMIO NINO SIPINA
Nino Sipina radi
više od deset godina na poslovima
unapređenja poslovnih procesa i
osiguranju kvalitete u Hrvatskom Telekomu, a zadnjih
sedam godina bavi
se Managed Service i Shared Service
modelima i praktičnom implementacijom u ugovore HT-a s vanjskim
izvođačima. Rezultati i iskustva su
prezentirani na međunarodnim BPM
i Quality konferencijama gdje su bile
prisutne gotovo sve industrije s vrlo
pozitivnim povratnim informacijama.
Nino Sipina je predstavnik Hrvatskog Telekoma u TeleManagement
Forumu od 2002. godine gdje je
radio na razvoju procesnog okvira
eTOM. Član je Izvršnog odbora itSMF
Hrvatska (ITIL). Ima ITIL i Lean Six Sigma certifikat. Sudjelovao je kao govornik na više od 20 međunarodnih
konferencija u Europi.
22 infoTrend 191/12/2012
Poslovna sofisticiranost
Od menadžera, vlasnika i od državne
uprave traži se inovativnost u prilagođavanju tržištu posebice sada u krizi. No,
prema podacima propadaju i najveće tvrtke za koje nikada ne bismo rekli da će pokleknuti, javna poduzeća traže podizanje
cijena ili donacije od države da pokriju
gubitke koje na kraju plaćaju građani - porezni obveznici.
Povežemo li te dvije činjenice lako je zaključiti gdje treba tražiti uzrok takve situacije barem u Hrvatskoj. U praksi najčešće
čujemo menadžerske izjave poput: ...ti ne
razumiješ kako se kod nas radi... …a gdje
to još ima, tko je to uveo… ...oni to nisu
tako pa onda nećemo ni mi...
Umjesto inovativnosti primjenjuje se
duboko ukorijenjeni i kod nas jedino cijenjeni alibi menadžment ili u žargonu
copy-paste menadžment. Rezultati su vidljivi. Nasuprot tomu jedan od kriterija po
kojemu se ocjenjuje konkurentnost nekog
gospodarstva je poslovna sofisticiranost
koja mjeri inovativnost i sposobnost menadžera da donose kreativne odluke prilagođene novim i tržišnim trendovima.
Poslovna sofisticiranost nekog gospodarstva mjeri se njegovom spremnošću
da upravlja rizicima i poslovanjem na sofisticirani način, dakle znanjem i sposobnostima! To znači da gospodarstvo ima
takav menadžment koji je u stanju uspostaviti poslovno okruženje koje smanjuje
rizik poslovanja, povećava konkurentnost
i operativne kapacitete te osigurava razumnu operativnu marginu (u svijetu je
EBIT margina u prosjeku 7%). Hrvatska
ocjena konkurentnosti u poslovnoj sofisticiranosti i inovativnosti je 83 što najviše
kvari ukupni prosjek (mi smo 81. od 144
zemlje prema World Economic Forum:
Global Competitivness Report 2012-2013).
Poslovne odluke: Managed
Service ili Shared Service
Upravljačke odluke koje povećavaju
indeks poslovne sofisticiranosti su Managed Service ili Shared Service. Na hrvatskom bi to značilo: izdvajanje servisa iz
osnovnog poslovanja drugima koji to rade
za mene, ali bolje i jeftinije. Isto tako drugi
mogu meni dati na izvođenje svoje servise za koje sam specijaliziran i koje radim
za druge. U poslovnom svijetu izdvajanje
servisa ujedno znači izdvajanje dijela poslovnih procesa pa možemo reći da je:
Managed Service ili Shared Service =
Business Process Outsourcing
Međutim, nikako se ne smije poistovjetiti Business Process Outsourcing isključivo s outsourcingom zaposlenika. To sigurno uključuje i izdvajanje dijela skladišta,
rezervnih dijelova, potrošnog materijala,
strojeva i alata potrebnih za servisne usluge. Servis u tom kontekstu ima značenje
poluproizvoda koji uključuje cjelokupan
ljudski rad, materijal, strojeve i alate koji
sudjeluju u isporuci tog poluproizvoda.
Prema tome: servis = poluproizvod.
Kada donijeti odluku Managed
Service ili Shared Service
Kako bismo donijeli ispravnu odluku
na vrijeme treba pravilno i segmentirano
EKSTERNALIZACIJA<
EBIT – Financijsko mjerenje
učinkovitosti kompanije
Svaka tvrtka sukladno zakonu i računovodstvenim standardima prati svoje poslovanje i kreira izvješća na kojima temelji
daljnje poslovne odluke. Tu se postavlja
ključno pitanje znamo li kakva izvješća su
važna za donošenje ispravne upravljačke
odluke? Znamo da financijska izvješća
uvijek govore o prošlosti, a budućnost
određuju poslovne odluke i uvođenje promjena. Način financijskog mjerenja učinkovitosti kompanije koji se primjenjuje u
svijetu je EBIT (Earnings Before Interest
and Taxes) ili operativna neto dobit. Izražava se u apsolutnim vrijednostima, ali
uobičajeno i u operativnoj margini EBIT
margin.
Ulazni parametri odlučivanja
Unutar jedne godine tvrtka može donijeti različite odluke - dobre i loše. Može
se kreditno zadužiti, može zaposliti ljude
ili kupiti dugotrajnu imovinu. Pretpostavimo da je to napravila na temelju sklopljenih ugovora koji znatno premašuju
zaduženja.
Međutim, često se događa da menadžeri zaborave na rizike. Okvirni ugovori
kakvi se danas najčešće
sklapaju u poslovanju ne
obvezuju investitora da
naruči cjelokupnu ugovorenu vrijednost. Investitor sukladno potrebama
i stanju na tržištu može
iznenada prestati naručivati i eto problema.
Obveze odjednom naglo premaše prihode i
tvrtka postaje insolventna, nelikvidna i u najgorem slučaju bankrotira. Je
li se mogla spriječiti takva
situacija? Gdje se pogriješilo? Na slici je prikaz tipičnog scenarija hrvatske
tvrtke kojoj se upravo to
dogodilo.
Tipičan primjer rasta i pada jedne
hrvatske tvrtke
Prihod i trošak (Kn)
mjeriti rezultate poslovanja. Za ispravnu
odluku poželjno je i segmentirano uspoređivati rezultate s konkurencijom na tržištu na kojem nastupamo ili želimo nastupiti. Naprimjer, u IT industriji ti segmenti
ili servisi zovu se IaaS (Infrastructure as a
Service), PaaS (Platform as a Service), SaaS
(Software as a Service) i konačno BPaaS
(Business Process as a Service).
Kako smanjiti rizik poslovanja?
Koliko god budućnost izgledala optimistična (2007. godina) menadžer
mora procijeniti rizike prije bilo kakve daljnje odluke o ulaganju i proširenju
kapaciteta jer već 2008. godine EBIT margina pada na 4% iako prihod raste.
To znači da se već u prethodnim godinama tvrtka preinvestirala. Zato treba
znati kojim operativnim kapacitetima raspolaže, koje treba nadograditi i
kakav je trenutni EBIT.
Raspodjela rizika po servisima
Da bi isporučio ugovoreni konačni
proizvod izvođač mora razumjeti glavne
PROCESNE KORAKE koji ISPORUČUJU VRIJEDNOST (interni servis ili poluproizvod) kao dio konačnog proizvoda za
korisnika u traženom volumenu.
Dakle, servis predstavlja funkcionalnu
cjelinu (odgovara na pitanje ŠTO) koja s
drugim servisima čini konačni proizvod.
Proces opisuje odgovor na pitanje KAKO
se taj servis povezuje s drugim servisima
i isporučuje korisniku u obliku cjelovitog
proizvoda.
Kako bi tvrtka izvođač mogla isporučiti
traženu količinu proizvoda u jedinici vremena mora osigurati operativne kapacitete i procese da se svaki pojedini servis isporuči na vrijeme i traženom kvalitetom.
Tvrtka to može osigurati samostalno ili
Shared Service ugovorima sa svojim podizvođačima ili partnerima koji će osigurati
isporuku dijela servisa koji izvođač nije u
stanju isporučiti samostalno.
191/12/2012 infoTrend 23
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
Isto tako menadžer može procijeniti da
ulaganje u potrebne operativne kapacitete
za neki interni servis predstavlja ozbiljan
rizik za njegovu tvrtku (dosadašnji veliki
troškovi tog segmenta poslovanja, potrebna velika ulaganja zbog premalih kapaciteta...). Na temelju takvih rizika menadžer
tvrtke izvođača može odlučiti da svoje
postojeće kapacitete (ljudske i materijalne) prebaci partneru, specijaliziranom za
takvu vrst posla koji ima veće kapacitete i
s njim sklopiti Managed Service ugovor.
Tim ugovorom definira se dugoročna suradnja kojom će taj partner za izvođača
izvršavati ugovorni servis.
nadžer zbog smanjenog rizika poslovanja
neće dovesti tvrtku u tešku situaciju ni u
slučaju većih potresa na tržištu ili ako naručitelj odustane od narudžbi.
Što se događa s poslovnim
procesima tvrtke izvođača?
Primjenom tih metoda poslovni procesi
tvrtke izvođača postaju diskontinuirani u
odnosu na njega samog, a upravljanje takvim procesima postaje sofisticirano. U
takvom odnosu interni servisi postaju
proizvodi koje tvrtka izvođača kupuje na
tržištu od svojih partnera i podizvođača i
Poslovna sofisticiranost
nekog gospodarstva mjeri
se spremnošću upravljanja
rizicima i poslovanjem na
sofisticirani način - dakle
znanjem i sposobnostima!
vor između izvođača, njegovih podizvođača i partnera. Primarni cilj takvih ugovora
jest definirati rokove, kvalitetu i količine
tako da izvođač prema krajnjem naručitelju funkcionira kao jedinstvena tvrtka, odnosno da se diskontinuirani procesi tako integriraju
i usklade da izgledaju kao
kontinuirani.
Servisno
orijentirani dizajn
procesa
Upravljanje rizicima
Uvodeći ove modele izvođač upravlja rizicima tako da:
• Prihvaća rizik ulaganja u servise koji u sebi sadrže povećanje vrijednosti
dugotrajne imovine tvrtke s najmanjim troškom održavanja i najmanjim fiksnim troškom djelatnika
• Dijeli rizik (ne)isporuke naručenog volumena proizvoda od naručitelja u
roku tako što dio rizika prebacuje na podizvođače Shared Service.
• Prebacuje rizik ulaganja i isporuke (kvalitete) za pojedini poluproizvod ili
interni servis na partnera u obliku Managed Servicea gdje smanjuje trenutni
trošak poslovanja dugoročno i prebacuje ga na specijaliziranog partnera.
Takvim pristupom operativna margina
po jediničnom isporučenom proizvodu
može biti i manja, međutim u poslovnom
slučaju ROI (Return Of Investment) ili pozitivan povrat na ulaganja mjeren preko
NPV-a (Net Present Value) će ranije pokazati rezultate. U konačnici EBIT margina
može značajno porasti ako naručitelj potpuno konzumira okvirni ugovor.
Ne konzumira li naručitelj cjelokupni
ugovor iz bilo kojeg razloga, operativna
margina zbog smanjenog ulaganja može
ostati ista ili imati manji pad. Tako me24 infoTrend 191/12/2012
ugrađuje ih u vlastiti konačni proizvod.
Kad treba naručitelju isporučiti veliku
količinu proizvoda u jedinici vremena
upravljanje diskontinuiranim procesima
postavlja iznimno velike zahtjeve na ugoU Hrvatskoj su upravljačka (menadžerska)
iskustva u upravljanju takvim modelima
mala, znanja o procesnim metodologijama
i standardima loša, a praktična primjena
procesnih metodologija i standarda je nikakva.
Sposobnost integracije
proizvoda-servisa različitih izvođača (diskontinuirani proces) u konačni
proizvod krajnjem korisniku naziva se servisno
orijentirani dizajn procesa. Tim pristupom razina
operativnog upravljanja
poslovnim procesima podiže se na takvu razinu
apstrakcije koja odgovara jednom servisu
(ili poluproizvodu). Takav servis sadrži
procese i troškove cjelokupnog rada, materijala, strojeva, alata i drugih izravnih
i neizravnih troškova koji su potrebni za
njegovu isporuku.
Skup svih servisa koji su potrebni za isporuku konačnog proizvoda naručitelju
koje tvrtka izvođač isporučuje u okviru
jedinstvenog proizvoda naziva se servisni katalog. Servisi iz servisnog kataloga
se procesno ulančavaju (integriraju) u
vrijednosni lanac do krajnjeg korisnika.
Servisi u lancu su povezani paralelnim ili
serijskim procesima, čija definicija može
značajno povećati efikasnost isporuke
ukupnog volumena proizvoda i povećati
operativnu EBIT dobit tvrtke izvođača.
VAŽNO: Iz teksta je vidljivo da definicija servisa u kontekstu poslovnih procesa
nije ekonomska već operativno procesna
definicija. Servis u tom kontekstu predstavlja funkcionalnu cjelinu koju izvođač
MIPRO 2013
NAJAVA
Ususret 36. međunarodnom ICT skupu
Opatija, 20.-24. V. 2013.
koristeći poslovne procese isporučuje kao
dio konačnog proizvoda.
Međutim...
Gospodarstva kakvo je hrvatsko, zbog
malog investicijskog potencijala prisiljena
su koristiti sofisticirane metode upravljanja tvrtkama i njenim servisima. U tekstu
su predstavljene dvije metode - Shared
Service i Managed Service.
Međutim, povećanje konkurentnosti
u takvom diskontinuiranom poslovnom
okruženju može se postići jedino dobrom
definicijom ugovora između poslovnih
partnera kojim će diskontinuirani procesi prema krajnjem korisniku izgledati kao
kontinuirani (Lean Six Sigma metodologija).
Ti modeli daju dodatnu važnost upravljanju poslovnim procesima, a posebice
traže dodatna znanja, iskustvo i inovativnost upravljačkog i ekspertnog kadra. U
Hrvatskoj su upravljačka (menadžerska)
iskustva u upravljanju takvim modelima
mala, znanja o procesnim metodologijama i standardima loša, a praktična primjena procesnih metodologija i standarda je nikakva.
Država poduzima neke aktivnosti za
prezentaciju takvih modela (npr. klasteriranje), ali očito se ne postiže cilj. Uzroke
treba tražiti u neznanju odnosno nedostatku praktičnog iskustva onih koji educiraju
te u još većem neznanju menadžera koji bi
to trebali provesti u svojim tvrtkama. Međutim, nije problem neznanje. Znanje se
može steći kad bi postojalo zanimanje, a
mogu ga razviti znalci koji imaju iskustvo
i hrabrost. Jesmo li u stanju prepoznati takve osobe, dovesti na prave pozicije i platiti im da to provedu?
VODEĆI MEĐUNARODNI ICT SKUP u Jugoistočnoj Europi koji organizira hrvatska
ICT udruga MIPRO, uz brojne domaće i
strane suorganizatore, pokrovitelje, partnere i sponzore ulazi u trideset i šestu godinu održavanja što je rijetkost i u svjetskim relacijama. Iako mu je ICT temeljno
opredjeljenje i orijentacija, MIPRO u
prvom redu zastupa rastuće tehnologije pa se sve više i sve češće orijentira i k
obnovljivim izvorima energije, ekologiji,
nanotehnologiji, novim materijalima. Sve
novo naći će svoj odraz i u MIPRO-vom
zrcalu.
Nedavno je potencijalnim autorima
radova upućen poziv za prijavu radova
za deset konferencija/savjetovanja koje
definiraju uža područja MIPRO-vih interesa. To su telekomunikacije i informacije,
raspodijeljeni računarski i vizualizacijski
sustavi, računala u obrazovanju, digitalna
ekonomija, računala u tehničkim sustavima, inteligentni sustavi, sigurnost informacijskih sustava, uprava, lokalna uprava
i javni servisi, poslovni inteligentni sustavi,
mikroelektronika, elektronika i elektronička
tehnologija. Uz navedena seniorska savjetovanja tu je i sekcija studentskih radova
MIPRO Junior namijenjena preddiplomskim i diplomskim studentima sveučilišta
i veleučilišta.
Na svim savjetovanjima dobro su došli
i znanstveni i stručni radovi kao i prezentacije tehnologija, proizvoda i usluga. Primaju se radovi domaćih i stranih autora
na engleskom i hrvatskom jeziku. Pozitivno recenzirani radovi na engleskom jeziku bit će uvršteni u prestižne baze IEEE
Xplore i SCOPUS.
Na skupu MIPRO 2012 prvi put je uvedena nova sekcija MIPRO Inova – inovativni high-tech proizvodi, tehnologije
i usluge koja će se održati i na MIPRO-u
2013. Tu sekciju podupire udruga neovisnih izvoznika softvera CISEx i Udruga
inovatora Hrvatske koje promoviraju domaću inovativnu djelatnost. Svrha sekcije
jest da inovatori iz gospodarstva, ali i iz
istraživačkih ustanova, bez pisanja formalnih referata na jednostavan način prezentiraju svoja inovativna rješenja.
Uza savjetovanja i sekcije u programu
skupa su i seminari posvećeni ICT-u u
elektroprivrednoj djelatnosti (HEP seminar) i seminari posvećeni regulatornoj
politici u velikim tehnološkim sustavima
(IRP seminar), a organizirat će se i seminari o različitim projektantskim vještinama. Zahvaljujući vezivanju skupa MIPRO
s EU tendencijama organizirat će se i
prezentacija RIDE aktivnosti usmjerene
k infrastrukturnim projektima, posebno
u znanstvenoj sferi. Nastavit će se i aktivnost na razvoju MIPRO interaktivne
televizije koja je napravila prve korake na
skupu MIPRO 2012.
Ostali sadržaji skupa MIPRO 2013 još
su u fazi definiranja. Svečano otvaranje
skupa u srijedu 22. V. 2013. bit će vjerojatno popraćeno plenarnom temom o
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva,
o čemu će govoriti vodeći hrvatski menadžeri uz panel raspravu o aktualnim
mjerama izlaska iz krize u kontekstu punopravnog članstva u EU. Kao i obično,
očekujemo oko 400 pozitivno ocijenjenih
referata te oko tisuću sudionika iz 30 do
40 zemalja. Održat će se nekoliko okruglih stolova o aktualnim tehnološkim temama, a organizirat će se i drugi događaji
koje predlože i pripreme kompetentne
osobe. Vrata su širom otvorena. To treba
shvatiti kao poziv svima koji imaju dobru
ideju i žele je realizirati. MIPRO je idealan
za to. Javite se!
Više o skupu ćete naći na portalu www.
mipro.hr gdje možete čitati i kolumne Pogled iz kosa i opis značajnih MIPRO ličnosti pod naslovom MIPRO galaksija.
191/12/2012 infoTrend 25
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
>EKSTERNALIZACIJA
INOVACIJE U INTEGRACIJI ICT PROIZVODA I POSLOVNIH PROCESA KAO PRIPREMA ZA ULAZAK U INFORMACIJSKO DRUŠTVO EU
ERP +
Inovativnim rješenjima hrvatskih informatičara u
integraciji PDM-ERP, CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i
Excel-ERP uza znanstveni doprinos razvoju
ITC-a ostvarena je i praktična pomoć u pripremi
poduzeća koja nemaju ERP sustave navedenih
tvrtki, za konkurentan nastup na EU tržištu kao i za
mogućnost dvosmjernog komuniciranja u razmjeni
poslovnih, tehničkih i proizvodnih informacija
Toliko smo radikalno izmijenili svoju okolinu da
se moramo i sami promijeniti kako bismo u njoj,
takvoj novoj, opstali….
Norbert Wiener
PRIPREMIO NIKO MAJDANDŽIĆ
Autor prof. dr. sc.
Niko Majdandžić,
član Hrvatske akademije tehničkih
znanosti, razreda
za informacijske
sustave, radio je u
SOUR-u Đuro Đaković kao pogonski inženjer, upravnik proizvodnje,
kao direktor RO i potpredsjednik za
razvoj. U dva mandata bio je dekan
Strojarskog fakulteta, a predavao je
i na poslijediplomskim studijima na
Ekonomskom i Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, na Mašinskom fakultetu u Tuzli i Mašinskom fakultetu
u Zenici. Napisao je 12 knjiga i objavio 150 znanstvenih radova.
26 infoTrend 191/12/2012
PRATEĆI RASTUĆI UTJECAJ ITC-a na razvoj
gospodarstva i cjelokupnog društva, zemlje
EU definirale su svoje programe razvoja
ITC-a u cilju stvaranja zajedničkog informacijskog društva (e-2005, i-2010 i Digitalna agenda za Europu do 2020. godine).
Cilj inicijative Digitalna agenda za EU
definirane Strategijom Europa 2020. koja
treba omogućiti izlaz iz gospodarske krize
i pripremu EU za iduće desetljeće, sastoji
se u ostvarenju gospodarske i društvene
pogodnosti na jedinstvenom digitalnom
tržištu. Jedan od značajnijih ciljeva predstavlja ugradnja inovativnih rješenja integracije procesa pripreme i proizvodnje
u funkcioniranje ERP sustava.
U sadržaju su određeni i daljnji zadaci
na razvoju ERP sustava kao temeljne infrastrukture za funkcioniranje proizvodnih poduzeća i poduzeća za obavljanje
usluga u kojima značajno mjesto zauzimaju inovacije u integraciji različitih ITC
proizvoda i ERP sustava.
Uz rješenja koja nude vodeći svjetski
proizvođači ERP sustava, u ovom radu
opisani su i inovativni doprinosi hrvatskih
informatičara na integraciji PDM-ERP,
CAD/CAM-ERP, Planning-ERP i ExcelERP ostvareni u poduzećima Hrvatske,
Bosne i Hercegovine i Austrije.
Tako je uza znanstveni doprinos razvoju
ITC-a ostvarena i praktična pomoć u pripremi poduzeća koja nemaju ERP sustave
navedenih tvrtki, za konkurentan nastup
na tržištu EU kao i mogućnost dvosmjernog komuniciranja u razmjeni poslovnih,
tehničkih i proizvodnih informacija.
U razvoju ITC-a za informacijsko društvo postavljeni su sljedeći zadaci:
integracija MRPII, CAD/CAM u ERP
intenzivan razvoj mreža i komunikacija
novi podatkovni oblici (slika, zvuk, multimedija)
nova rješenja za upravljanje i praćenje radnih procesa
nove baze i skladišta podataka
novi protokoli i WWW
EKSTERNALIZACIJA<
zeću Končar mjerni transformatori d.d.
ostvarena je u sljedećim koracima uz izuzetni angažman uprave i voditelja razvoja
IT:
definiranje atributa njihovih oblika i formata za prijenos iz Windchilla u ERP
korištenje zajedničkih šifri iz šifarnika u ERP sustavu kao i dodjeljivanje novih šifri
priprema za prijenos uz dijagnostiku ispravnosti
dopuna atributima koji su potrebni za proizvodnju
(generiranje proizvodnje iz konstrukcijske sastavnice)
prijenos strukture i proizvodnih elemenata iz Windchilla u ERP.
Na slici 2 prikazan je dio sustava dijagnostike ispravnosti podataka pri obostranom prijenosu.
2
. Integracija CAD/CAM i
ERP
Slika 1 - Veza inovativnog rješenja proizvoda i njegove realizacije
nova grafička sučelja (računalstvo u oblacima) i operacijski sustavi
novi mrežni servisi
e-poslovanje u ERP.
Vodeći svjetski proizvođači ERP sustava
(SAP, Oracle, QAD, Lawson, PeopleSoft,
Mapics, Navision, Scala itd.) te su zahtjeve i zadatke već uvelike uključili u svoj
razvoj. Postavlja se pitanje kako se u taj
razvojni proces mogu uključiti tvrtke koje
već imaju ERP sustave ili visoku razinu
IIS-a (Internet Information System). Pogotovo ako je u njih ugrađen intelektualni
kapital tvrtke u rješenju automatizacije
nekih procesa koji su bez obzira na razinu
IT organiziranosti dali značajan rezultat u
smanjenju vremena pripreme ili protoka
kroz proizvodnju.
Na nekoliko primjera projekata ostvarenih u poduzećima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Austrije pokazat ćemo rezultate
u integraciji poznatih softverskih IT proizvoda i ERP sustava razvijenih u tvrtki
Informatički inženjering d.o.o.
1.
Integracija PDM I ERP
sustava
Sustav za upravljanje podacima o proizvodu (Product Data Management-PDM)
služi konstruktorima za upravljanje podacima (modelima, crtežima, dokumentima). Dio tehničke dokumentacije je i
sastavnica proizvoda
koja pokreće pripremu i proizvodnju.
Na slici 1 prikazana je ovisnost sustava
za razvoj proizvoda i
njegova realizacija u
pripremi i proizvodnji kroz ERP sustav.
Integracija PDM i
ERP sustava u podu-
U poduzećima gdje se proizvodi energetska i industrijska oprema značajnu
proizvodnu operaciju predstavlja rezanje
proizvodnih elemenata iz zajedničkog
polaznog materijala najčešće limenih ploča na računalom upravljanim strojevima
za plazma i plinsko rezanje kao i rezanje
proizvodnih elemenata iz raznih profilnih materijala (cijevi, šipkasti materijali,
plosnati materijali, U, L i ostali profili) na
strojnim rezačicama.
U poduzeću Končar metalne konstrukcije d.d. za optimiranje rasporeda proizvodnih elemenata na limenim pločama
primijenjen je sustav CAD/CAM Lantek.
Slika 2 - Primjer
dijagnostike u
komuniciranju
Windchill-ERP
191/12/2012 infoTrend 27
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
utrošeni materijal na sve proizvodne elemente u cilju obračuna troškova materijala na radnom nalogu.
3.
Integracija sustava
planiranja i terminiranja i ERP
Slika 3 - Shema modula integracije CAD/CAM Lantek i ERP sustava.
Na slici 3 prikazan je model za integraciju CAD/CAM Lantek i ERP sustava koji
istodobno omogućuje i prati i rezanje profilnih materijala.
Ovom integracijom ostvareno je sljedeće:
si se ukupno vrijeme u ERP sustav te se
raspodjeljuje prema masi pojedinih proizvodnih elemenata na proizvodne elemente kao trošak rada na radnom nalogu
nakon rezanja prenose se podaci o atestu i šarži materijala na sve izrezane proizvodne elemente te se iskorištena masa
polaznog materijala raspodjeljuje kao
izbor proizvodnih elemenata za rezanje
obavlja se prema prioritetu radnih naloga i podacima o kvaliteti
i debljini proizvodnih
elemenata u proizvodnoj
sastavnici, grupiranih po
terminiranim rokovima
početka prve operacije
(rezanje) na proizvodnim
elementima
izbor polaznih materijala obavlja se prema
stanju na skladištu i realizaciji za radne naloge
uz mogućnost promjene
rezervacija u slučajevima
radnih naloga velikog
prioriteta
nakon rasporeda u
CAD/CAM Lantek sustavu automatski se otvara
šifra ostatka ploče s prenijetim polaznim svojstvima (kvaliteta, debljina) te
dobivenim svojstvima nakon rezanja (širina i duljina) koja postaje kandidat
za novo raspoređivanje
nakon rezanja preno- Slika 4 - Shema višerazinskog planiranja i
terminiranja pripreme i proizvodnje
28 infoTrend 191/12/2012
Razvoj moderne proizvodnje zahtijeva
integrirani sustav planiranja i terminiranja, fleksibilan na promjene proizvodnog
programa i mogućnosti brze izrade rebalansa s očekivanim novim rokovima uzrokovanim kašnjenjem u procesima te minimalnim potrebnim vremenom za izrade
planova. Na slici 4 prikazan je sadržaj sustava višerazinskog planiranja razvijen na
temelju originalnih algoritama u tvrtki
Informatički inženjering - ININ d.d.
Na prvoj razini izrađuje se osnovni plan
- planovi odjela pripreme s određenim
zadacima po nositeljima (odjelima) i izvršiteljima (zaposlenicima u odjelima) uz
mogućnost dnevne ili tjedne prijave gotovosti planiranjem unatrag od roka na stavki ugovora ili narudžbe odnosno radnog
naloga. Izradom predložaka s unaprijed
definiranim aktivnostima može se brzo
izraditi novi plan uz prikaz zauzeća svakog izvršitelja na prethodnim već napravljenim osnovnim planovima. Posljednju
aktivnost u osnovnom planu predstavlja
proizvodnja, montaža i ispitivanje.
Pozivom plana za drugu razinu automatski se iz tehnologije montaže ili faza
proizvodnje izrađuje plan montaže, faza
ili terminski plan kapaciteta za montažne
operacije ili proizvodne faze.
Gotovost aktivnosti na drugoj razini
popunjava se automatski prema prijavama gotovosti montažnih operacija ili proizvodnih faza ili ako postoji terminski plan
kapaciteta iz prijava gotovosti operacija na
dijelovima, sklopovima i proizvodima.
Na trećoj razini terminira se izrada svih
dijelova i sklopova za montažu ili proizvodne faze.
U odnosu na vodeće sustave planiranja
(MS-Project, PRIMAVERA, Ganttproject,
Merlin..) sustav višerazinskog planiranja i
terminiranja ima sljedeće posebitosti:
model obuhvaća i terminiranje operacija na ručnim radnim mjestima (raspoređivanje i sati potrebnih i raspoloživih
radnika), višestruko posluživanje NC,
CNC, OC i automata (terminiranje podešivača i operatera), terminiranje različitih
vrijednosti raspoloživih kapaciteta (Nh,
Slika 5 - Dio plana radnih faza za radni nalog i za izabranu seriju na radnom nalogu
površina, volumen, maksimalna količina)
te rješenje terminiranja na kapacitetima s
posebnim zahtjevima (toplinska obrada, zavarivanje, peći za sušenje, peći za lijevanje,
kalupi, uređaji za ispitivanje proizvoda).
automatsko preuzimanje potrebnih
podataka za planiranje i terminiranje iz
ERP sustava (za osnovni plan nositelje,
izvršitelje, rok isporuke iz radnog naloga,
veze aktivnosti iz predloška za tu klasifi-
kacijsku grupu proizvoda; za plan montaže ili proizvodnih faza, rokovi početka iz
osnovnog plana uz prikaz eventualne nemogućnosti ispunjenja roka iz osnovnog
plana, operacije montaže ili proizvodne
faze iz tehnoloških podataka, potrebni
proizvodni elementi za sastav iz proizvodne sastavnice, potrebne grupe radnih
mjesta iz tehnologije, raspoloživost prema
radnom kalendaru i za potrebe terminiranja, raspoloživi proizvodni kapaciteti,
potencijalna mogućnost angažiranja ako
se ne mogu ispuniti rokovi iz nadređene
razine plana, varijante plana s planom
kapaciteta i provjera stanja materijala za
prve operacije terminskog plana).
potrebni rokovi prenose se iz nadređenog plana na podređeni, a gotovost se
računa prema prijavi gotovosti barkod čitačima ili RF terminalima prijavom gotovosti operacije na dijelovima, sklopovima
i proizvodima, za nadređene planove.
rebalansom plana računaju se novi
očekivani rokovi završetka aktivnosti i
planova prema trenutnom stanju gotovosti u odnosu na planiranu gotovost te se
ukazuje treba li dodatno angažirati izvršitelje (rad u neradne smjene, neradne
dane, praznike, kooperacija).
Na slici 5 prikazan je primjer terminskog plana faza po radnom nalogu.
Moguće je koristiti samo pojedine razine kao terminiranje proizvodnje ili
uredskog rada (Aluminijum d.d. Mostar,
Instrumentarija d.d., ĐĐ Strojna obrada
d.o.o., ĐĐ Energetska postrojenja d.d.).
4
. Nekoliko posebnih
primjera integracije
Slika 6 - Primjer primjene RF terminala pri prijemu i praćenju materijala po atestima i
šaržama tijekom proizvodnog procesa kao i kod praćenja gotovosti operacija u proizvodnji
Jedna od čestih integracija u suradnji
poduzeća je integracija ERP - EXCEL.
Za potrebe razvojnih ureda, inspektorske službe i kooperanata treba izlaz iz
ERP sustava (strukturna sastavnica, plan
zavarivanja, toplinska obrada i ispitivanje,
popis ugrađenih materijala s atestima i
šaržama, prijave odstupanja od kvalitete
uzrokovane kupcem) pripremiti u EXCEL
tablicama za naručitelja te automatski
preuzeti podatke iz EXCEL tablica od ureda i kooperanata te ih integrirati u ERP
sustav.
Uz ove softverske treba omogućiti i integriranje novih hardverskih komponenti
u ERP sustav (barkod čitači, RF terminali,
tablet računala, mobiteli).
191/12/2012 infoTrend 29
>POSLOVNA INTELIGENCIJA
MADA SU BI RJEŠENJA PRILIČNO SKUPA, PROPISNO IMPLEMENTIRANA IMAJU VISOK POVRAT ULAGANJA
To BI or not to BI
PIŠE MATE STRGAČIĆ
DANAS, U VRIJEME BRZIH INTERNETSKIH
VEZA, nije problem doći do određene in-
formacije. Problem je kako doći do kvalitetne informacije u pravo vrijeme i kad
je treba interpretirati na ispravan način.
Ako svojim menadžerima servirate preveliku količinu informacija među kojima
od šume neće vidjeti stablo (ili od stabala
šumu) napravili ste više štete nego koristi,
a kvaliteta njihovih odluka neće biti adekvatna količini informacija već će rezultat
biti dijametralno suprotan.
Svaki ozbiljniji poslovni sustav dnevno
generira golemu količinu „sirovih“ informacija. Takve informacije treba rafinirati
tj. obraditi uz pomoć odgovarajućeg softverskog rješenja tako da na kraju ostanu
samo oni podaci koji će pridonijeti brzom
donošenju ispravnih i u konačnici lukrativnih poslovnih poteza.
(Ne)poštena kompetitivna
prednost
Ovdje na scenu stupaju sustavi poslovne inteligencije (Business Inteligence - BI).
Poslovnu inteligenciju možemo najjednostavnije definirati kao sposobnost neke
tvrtke da skupi, katalogizira, održava,
interpretira te na koncu rukovodećem
kadru pravilno i pravodobno prezentira
određenu količinu informacija kako bi se
donosile što korektnije poslovne odluke.
Poslovna inteligencija svoje korijene
vuče još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a u svojim se počecima primarno
bavila traženjem odgovora na pitanje: Što
se događalo tijekom prethodnih godina i
kako bismo te trendove mogli iskoristiti u
svom poslovanju?
Današnji oblik i strukturu dobila je
početkom ovog stoljeća kada je definirano
da se BI sustav može raščlaniti na klijentsku, kompetitivnu i unutrašnju inteligenciju te na inteligenciju opskrbnog lanca.
Suvremeni BI sustavi više ne postavljaju
težište na prošle događaje već se od njih
30 infoTrend 191/12/2012
očekuje prediktivnost
(mogućnost predviđaZbog svoje
nja budućih događaprimarne
ja) i proaktivnost što
je zapravo priprema
zadaće
poslovna se poslovnih planova za
inteligencija predviđene događaje.
Ukratko, dobar BI sujoš naziva
stav trebao bi dati odi sustav za
govor na pitanje Što
potporu
učiniti ako se (kada se)
odlučivanju nešto dogodi?
Pri odabiru alata za
poslovnu inteligenciju tvrtke bi trebale
preferirati rješenja koja su: proširiva (kako
bi u budućnosti mogla podnijeti veći broj
korisnika), jednostavna za upotrebu, cjelovita (da pokrivaju široki krug poslovnih
aplikacija) i modularna (tako da se mogu
uklopiti u postojeće poslovne alate).
Zbog svoje se primarne zadaće poslovna
inteligencija još naziva i sustav za potporu odlučivanju. Podaci koji ulaze u jedan
ovakav sustav mogu biti interni (nastaju
realizacijom poslovnih procesa unutar
same tvrtke) i vanjski (dolaze s tržišta na
kojima tvrtka nastupa). U idealnim uvjetima BI može tvrtki osigurati kompetitivnu
prednost pred konkurencijom i višestruko uvećati njen profit, bilo smanjenjem
operativnih troškova, bilo povećanjem
prometa.
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Četvrta
godina
pada
eHrvatska
Računalstvo u oblaku:
Aplikacije samo
za velike?
Kriptografija:
Znanost skrivanja
podataka
Pravna zaštita softvera:
S developerima
- oprezno
Upravljanje poslovnim procesima:
Kraj alibi
menadžmenta
GOVERNMENT
Broj 191
12/2012
Istraživanje:
ICT tržište RH
PRILOG
INTERVJU
Ivo Josipović
predsjednik Republike
Hrvatske
Program
poslovnih
prilika
Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu
M€
za inovacije
PIŠE TOMISLAV VRAČIĆ
P
rogram ICT PSP podupire realizaciju europskih politika,
posebice Digitalne agende za
Europu s čijim je prioritetima i usklađen. Budući da je cilj programa ICT
PSP poticanje pametnog, održivog i
uključivog rasta treba proširiti i poboljšati korištenje inovativnih digitalnih tehnologija i građanima omogućiti pristup digitalnim sadržajima,
javnoj upravi i poduzećima.
U načelu, Programom ICT PSP financiraju se tehnološke i netehnološ-
191 InfoTrend
188
U 2013. godini
sudionicima u Programu
ICT PSP bit će na
raspolaganju oko 154
milijuna eura, od čega
za same projekte u pet
tematskih područja oko
124,2 milijuna eura
ke inovacije za koje je obavljeno istraživanje po fazama. Sam Program ICT
PSP ne podržava istraživačke aktivnosti, no kad treba može pokriti područje tehničke prilagodbe i integracije inovacija.
Program ICT PSP nudi takve mogućnosti malim i srednjim inovativnim poduzetnicima u ICT sektoru te
malim i srednjim poduzećima kako
bi poboljšala korištenje ICT-a zbog
povećanja kvalitete vlastitih proizvoda, usluga i poslovnih procesa.
eGOVERNMENT 1
GOVERNMENT
Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu
To omogućuje stvaranje boljih tržišnih prilika i kvalitetnijih usluga kao i
ostvarenje sljedećih ciljeva:
ubrzanje implementacije europskih usluga od javnog interesa koje
mogu izravno pomoći svim poduzetnicima, a posebno malim i srednjim
poduzećima, za poboljšanje i širenje
njihove radne okoline
podrška razvoju unutrašnjeg tržišta za inovativne ICT usluge i proizvode nužne za rast i razvoj malih
i srednjih inovativnih poduzeća koja
mogu imati koristi od povećanja tržišta za daljnje širenje svojih inovacija
financiranje sudjelovanja malih i
srednjih poduzeća koja nude inovativna ICT rješenja za pilot-projekte
kao i financiranje njihovog umrežavanja s glavnim korisnicima tih rješenja.
Kako bi se optimizirali učinci na
ostvarenju planiranih ciljeva, financiranje pomoću Programa ICT PSP
je zasnovano na određenim temama
izabranim na temelju sljedećih kriterija:
realizacija prioriteta EU politika,
posebno Digitalne agende za Europu;
poboljšanje inovacijskih kapaciteta EU-a i poticanje razvoja šireg EU
2 eGOVERNMENT
tržišta za inovativne ICT proizvode i
usluge te digitalne sadržaje;
jasna potreba za financijskom intervencijom na razini EU-a;
spremnost sudionika da mobiliziraju odgovarajuće financijske i ljudske resurse za provedbu ciljanih aktivnosti.
Na temelju tih kriterija i preporuka
Radni program za 2013. usredotočuje se na pet tema:
Oblak javnih službi i pametnih
gradova
Digitalni sadržaji, otvoreni podaci i kreativnost
ICT za zdravlje, dobro starenje i
uključivanje
Sigurne e-Usluge
Otvoreni ciljevi za inovacije i druge mjere.
Uz to podržat će se i pripreme za
poboljšanu dostupnost širokopojasnom pristupu.
Program će se realizirati kroz tematska područja, a zbog različite prirode pojedinih tematskih cjelina implementirat će se i 2013. godine putem
različitih instrumenata. Hrvatskim
sudionicima u dosadašnjim projektima već su poznati instrumenti: Pilot (tip A), Pilot (tip B) i Tematske
mreže o kojima možete naći detaljnije informacije i na stranicama Ministarstva uprave
(nadležnog tijela za provedbu Programa ICT PSP u Hrvatskoj): http://www.uprava.
hr/default.aspx?id=13592.
Osim tih već poznatih instrumenata Europska komisija je predložila i dva nova:
Mreža najbolje prakse (Best Practice Network
- BPN) - isključivo za provedbu projekata s temom
Digitalni sadržaji i širenje
dobre prakse te
Pilot javne nabave za
inovativna rješenja (Public
Procurement of Innovative
solutions - PPI) - podrška
provedbi javne nabave kao
pokretaču primjene inovativnih rješenja.
Nacrt sadržaja i planiranih
sredstava za provedbu
Radnog programa u 2013.
godini
Tema 1: Oblak javnih službi
i pametnih gradova - 32,5 M€
Oblak javnih usluga
Pilot B
18 M€
Pametna, održiva mobilnost
Pilot B
Tematska mreža
13,5 M€
Priprema pilota javne nabave
(PPI) za podatkovne centre koji efikasno koriste resurse za pametne
gradove
Tematska mreža
1 M€
Tema 2: Digitalni sadržaji, otvoreni podaci i kreativnost - 36 M€
Europeana i kreativnost (uključujući obogaćivanje i poboljšanje, koordinaciju i promociju primjene Europeane u kreativnoj industriji)
Mreža najbolje prakse
Pilot B
Tematska mreža
16 M€
Otvoreni podaci (uključujući inovativno iskorištavanje geografskih
informacija)
Pilot B
Tematska mreža
8 M€
ICT za učenje
Pilot B
6 M€
Poboljšanje Interneta za djecu digitalni sadržaji i tehnologije
Pilot B
3 M€
Usluge e-Arhiviranja
Pilot B
3 M€
Tema 3: ICT za zdravlje, dobro
starenje i uključivanje - 39 M€
Priprema široke primjene ciljanih usluga za podršku aktivnom i
InfoTrend 191
GOVERNMENT
zdravom starenju
Pilot A
Pilot B
14 M€
Podrška inovativnim rješenjima
u e-Zdravstvu, za potpomognuto
življenje i mobilnost (posebno kroz
PPI)
PPI Pilot
10 M€
Umrežavanje za zdravlje, dobro
starenje i uključivanje
Tematska mreža
3 M€
Sprečavanje padova i potpomognuta mobilnost-navigacija za starije korisnike
Pilot B
2 M€
Biofotonička rješenja za dijagnosticiranje, nadzor i tretman zaraza
Pilot B
10 M€
Tema 4: Sigurne e-Usluge - 7 M€
Zaštita internetskih stranica od
napada
Pilot B
2.5 M€
191 InfoTrend
Sigurnost mrežne infrastrukture
Pilot B
2 M€
Sigurno i povjerljivo izvještavanje
o malicioznom softveru i sumnji na
kibernetički kriminal
Pilot B
2.5 M€
Tema 5: Otvoreni ciljevi za inovacije i druge mjere - 10,2 M€
Otvoreni ciljevi za inovacije
Pilot B
10 M€
Višekorisničke platforme za naprednu korporativnu društvenu odgovornost
0,2 M€
Druge aktivnosti - 28-30 M€
Provođenje Poziva za nabavu i
mjera podrške
8-10 M€
Direktno provođenje određenih
projektnih aktivnosti
20 M€
Ukupno Radni program ICT
PSP 2013.
152-154 M€
Detaljnije informacije moći će se
pribaviti nakon službene objave Radnog programa što se očekuje početkom 2013. godine. Interes hrvatskih
subjekata za sudjelovanje u Programu ICT PSP značajan je svake godine (godine 2011. podnesena je 21, a
2012. 16 prijava), a posebno su korisna njihova iskustva iz kojih se može
naučiti kako pripremiti kvalitetan
projektni prijedlog i koje greške treba izbjeći.
Indikativni plan aktivnosti
Prosinac 2012. / Siječanj 2013.
Objava poziva na natječaj
Travanj / Svibanj 2013.
Zatvaranje natječaja
Lipanj 2013.
Ocjenjivanje projektnih ideja
Rujan 2013.
Početak pregovora
Prosinac 2013. / Početak 2014.
Završetak pregovora,
potpisivanje ugovora
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
Nacrt Radnog programa ICT PSP za 2013. godinu
Podrška za uspjeh
Program podrške politikama za primjenu
informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Program otvara široku lepezu novih poslovnih prilika, posebno za
inovativna mala i srednja poduzeća
koja pružaju nova ICT rješenja.
Program podrške politikama za
primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (The Information and Communication Technologies Policy Support Programme - ICT
PSP) pokrenut je u okviru Okvirnog
programa za konkurentnost i inovativnost (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP),
osnovanog Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća u listopadu 2006. godine.
ICT PSP program je usmjeren poticanju inovacija i konkurentnosti te ubrzavanju razvoja održivog,
konkurentnog, inovativnog i uključivog informacijskog društva. Također podupire aktivnosti na ubrzavanju inovacija, provedbe usluga i
sustava zasnovanih na informacijskoj
i komunikacijskoj tehnologiji putem šireg usvajanja i bolje primjene
informacijsko-komunikacijske tehnologije te digitalne usluge koje koriste građani, vlade i poslovni subjekti.
Trajanje ICT PSP programa predviđeno je od 2007. do 2013. godine, a
njegov ukupni proračun iznosi 730
milijuna eura.
Republika Hrvatska sklopila je 17.
listopada 2007. godine Memorandum o razumijevanju između EU i
RH o sudjelovanju Republike Hrvatske u ICT PSP programu. Sklopljeni sporazum stupio je na snagu 26.
svibnja 2008. godine čime je Hrvatska postala punopravna članica tog
programa.
Državno tijelo zaduženo za nadzor
provedbe Programa u RH je Mini-
4 eGOVERNMENT
starstvo uprave, iz čijeg se proračuna
financira godišnja članarina za sudjelovanje u ovom Programu Europske
unije.
Vrste projekata najčešća pitanja
Prijedlozi projekata podnose se temeljem otvorenih poziva pri čemu se
razlikuje nekoliko vrsti financijskih
instrumenata, odnosno projekata.
Pritom godišnji Program rada unaprijed definira vrst projekta kroz koji
će se financirati svaka pojedina tema
i cilj, broj projekata te njihovu vrijednost. Implementacija aktivnosti Programa provodi se kroz tri osnovne
vrste projekata:
od javnog interesa koje se temelje
na informacijsko-komunikacijskim
rješenjima, a mogu se primjenjivati
na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Nova rješenja trebala bi otvoriti veće
gospodarske mogućnosti i izravne
pogodnosti za malo i srednje poduzetništvo. U konzorciju koji prijavljuje projekt moraju sudjelovati najmanje četiri različite zemlje članice
ili pridružene zemlje. Trajanje projekta je od 24 do 36 mjeseci, od čega
najmanje 12 mjeseci razvijeni informacijski servis mora biti u funkciji.
Tematske mreže
Cilj je tematskih mreža povezati relevantne sudionike i stručnjake koji
će dati podršku razvoju informacijskog društva primjenom informacijsko-komunikacijske tehnologije. Rezultati tematskih mreža moraju biti
jasno definirani, mjerljivi i dostupni
javnosti. U konzorciju koji prijavljuje tematske mreže mora sudjelovati najmanje sedam različitih zemalja
članica ili pridruženih zemalja. Trajanje tematskih mreža je od 18 do 36
mjeseci.
projekte većeg opsega (projekti tipa A),
projekte manjeg opsega (projekti Tko može sudjelovati
tipa B) te kroz
Program je otvoren svim pravnim
tematske mreže:
osobama registriranima u zemljama
članicama Europske unije te pridruProjekti tipa A
ženim zemljama: Islandu, LiechenProjekti koji imaju za cilj uspo- steinu, Norveškoj, Hrvatskoj, Turskoj
staviti informacijski servis u nekoli- i Srbiji. Program je otvoren i trećim
ko zemalja članica Europske unije te zemljama, ali bez financijske potpore.
pridruženih zemalja. Informacijski Pritom u Programu podrške politikaservis razvijen ovim projektom tre- ma za primjenu informacijskih i koba biti otvoreno interoperabilno rje- munikacijskih tehnologija mogu sušenje dostupno svim zemljama čla- djelovati tvrtke, državne institucije,
nicama i pridruženim zemljama. U akademska zajednica, ali i sve pravne
projektu tipa A mogu sudjelovati dr- osobe čije su aktivnosti u skladu s akžavne upravne organizacije i agencije. tualnim ciljevima i aktivnostima goU konzorciju koji prijavljuje projekt dišnjih radnih programa ICT PSP.
mora sudjelovati najmanje šest razliKako pronaći partnere
čitih zemalja članica ili pridruženih
Jedna od specifičnosti Programa
zemalja. Trajanje projekta je 36 mjeseci, od čega najmanje 12 mjeseci in- podrške politikama za primjenu informacijski servis mora biti u funkciji. formacijskih i komunikacijskih tehnologija jest da prijedlog projekta
Projekti tipa B
podnosi projektni konzorcij koji se
Svrha projekata tipa B jest pota- sastoji od partnera iz nekoliko zemaknuti primjenu inovativnih usluga lja. Zbog toga je potraga za adekvat
InfoTrend 191
GOVERNMENT
nim partnerima jedan od ključnih
preduvjeta uspjeha.
U želji da svima zainteresiranima
za uključenje u ICT PSP program
olakša potragu za partnerima Europska komisija je osmislila nekoliko
mehanizama:
bazu partnera dostupnu putem
internetske stranice ICT PSP programa pomoću koje se mogu pronaći partneri ili se možete prijaviti kao
potencijalni partner
uslugu traženja partnera za ICT
PSP projekte putem internetske stranice projekta Ideal-ist te
mrežu Nacionalnih kontakt-točaka koje možete direktno kontaktirati i prijaviti se za traženje partnera.
Kako pripremiti
prijedlog projekta
Prvi korak pripreme uspješnog
projekta jest detaljno poznavanje
Radnog programa za tekuću godinu, Uputa za podnositelje projekata
i formata Ugovora o dodjeli bespo-
191 InfoTrend
vratnih sredstava. Svi ti dokumenti
dostupni su na internetskoj stranici
Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija nakon raspisivanja poziva za podnošenje projekata.
Pritom je neophodno da prijedlog
projekta ispuni sve formalne uvjete
navedene u Radnom programu: relevantnost projektne ideje u odnosu na navedene ciljeve, odgovarajuća
vrst projekta, tj. instrument financiranja, minimum uvjeta za broj i vrstu
partnera, europska dimenzija projekta, itd. Važno je skrenuti pozornost
kako se projektna ideja mora odnositi na samo jedan od navedenih ciljeva u okviru predviđenih tema.
Budući da je učenje iz tuđih iskustava uvijek korisno, savjetujemo pregledati bazu projekata koji su do danas odobreni za financiranje u okviru
Programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja je dostupna na
internetskoj stranici. Prijedlozi projekata predaju se isključivo u elektroničkom obliku preko usluge EPSS (Electronic Proposal
Submission Service), a sastoje od dva formulara: dio A
sastavljen je od administrativnih obrazaca, a u dio B
unosi se detaljan opis projekta. Ova usluga omogućava online ispunjavanje dijela A, dostupnost dijela B te
višekratno podnošenje prijedloga, odnosno izmjene
prijedloga projekta. Posebnu pozornost treba obratiti
na rokove za prijavu, budući
da EPSS usluga nakon isteka
roka prestaje biti dostupna.
Nakon isteka roka prijave
prijedlozi će se ocijeniti, a s
nositeljima odabranih projekata potpisuje se ugovor o
dodijeli bespovratnih sredstava.
Više informacija o prijavi
možete naći na internetskoj
stranici ICT PSP programa.
Nacionalna točka za kontakt
Nacionalna kontakt točka ima zadatak prenijeti informacije o ICT PSP
programu na nacionalnoj razini, predočiti uvjete za sudjelovanje, natjecanje i podnošenje prijedloga. Također
ostvaruje veze s ostalim članovima
ICT PSP-a glede suradnje i razmjene
iskustava.
Nacionalne kontakt točke u Republici Hrvatskoj:
Zlatko Čović
Ministarstvo uprave - Uprava za
e-Hrvatsku
Maksimirska 63, HR-10000 Zagreb
tel: 00385/1/2357-682
faks: 00385/1/2357-693
e-mail:zcovic@uprava.hr
Lada Justinijanović
Ministarstvo uprave - Uprava za
e-Hrvatsku
Maksimirska 63, HR-10000 Zagreb
tel: 00385/1/2357-573
faks: 00385/1/2357-693
e-mail: ljustinijanovic@uprava.hr
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u Europskoj uniji u 2012. godini
Sve na jednom mjestu
PRIPREMIO TOMISLAV VRAČIĆ
U
okviru inicijative Digitalni plan za Europu, jednako kao i prethodnih inicijativa (op.a. e-Europe, i2010), praćenje napretka razvoja informacijskog društva u Europskoj uniji, provodi se u pravilnim
vremenskim intervalima standardiziranom metodologijom. Rezultati ocjenjivanja prikazuju se odgovarajućim
pokazateljima koje objavljuje Eurostat ili se provode zasebna istraživanja kojima je cilj svojevrsno preispitivanje
uspješnosti provedbe europskih politika na nacionalnim
razinama.
Gledajući područje elektroničke uprave, posljednjih
desetak godina došlo je do razvoja pokazatelja čija je primjena omogućila definiranje zajedničkog skupa pravila prema kojima bi se trebale razvijati pojedine elektroničke usluge, u različitim tijelima državne uprave, kako
bi bile potpuno usmjerene i prilagođene potrebama krajnjih korisnika - građana i gospodarskih subjekata. Tako
je određeno 12 ključnih e-usluga za građane i 8 za poslovne subjekte, čija se informatizacija prati, a rezultati tih
istraživanja predstavljaju svojevrstan pregled postignuća
u razvoju elektroničke javne uprave na razini gotovo cijele Europe (op.a. 32 europske zemlje sudjeluju u istraživanju).
Građani
1. Porez na dohodak
2. Traženje posla
3. Socijalne naknade
4. Osobni dokumenti
5. Registracija vozila
6. Građevna dozvola
7. Prijave policiji
8. Javne knjižnice
9. Izvodi iz državnih matica
10. Upisi na studij
11. Boravište i prebivalište
12. Zdravstvene usluge
Poslovni subjekti
1. Socijalno osiguranje zaposlenika
2. Porez na dobit
3. Porez na dodanu vrijednost
4. Registracija poslovnog subjekta
5. Razvrstavanje poslovnih subjekata
6. Carinska prijava
7. Zaštita okoliša
8. Javna nabava
Istraživanjem dostupnosti javnih
usluga na Internetu prati se napredak
u području razvoja elektroničkih
usluga, čime se stvara podloga i za
nesmetani razvoj elektroničke javne
uprave (e-uprave) jednog od osnovnih
stupova Digitalnog plana za Europu
2. Jednosmjerna interakcija: Dostupnost formulara u
elektroničkom obliku za pohranjivanje na računalu. Prazne formulare moguće je i otisnuti na pisaču.
3. Dvosmjerna komunikacija: Interaktivno ispunjavanje formulara i prijava uz autentikaciju. Ispunjavanjem
formulara pokreće se pojedina usluga.
4. Transakcija: Cijela je usluga dostupna na Internetu,
pri čemu je omogućeno popunjavanje formulara, autentikacija, plaćanje i isporuka potvrda, narudžbe ili drugi
oblici potpune usluge putem Interneta.
5. Targetizacija: Javna proaktivna ili automatizirana
usluga bez potrebe da korisnici podnose zahtjev jer se potrebni podaci za realizaciju takve usluge prikupljaju po
službenoj dužnosti.
Tablica 1. Popis područja elektroničkih usluga
Za svaku od navedenih usluga definirane su različite razine informatiziranosti (na slici u nastavku) koje se
mjere na skali od 1 do 5, a značenje im je:
1. Informacija: Na Internetu je dostupna samo informacija o usluzi (npr. opis postupka)
6 eGOVERNMENT
Izvor: Method paper 2010, Preparing the 9th Benchmark
Measurement - June 2010, Prepared by: Capgemini, Rand
Europe, IDC, Sogeti And DTI for: European Commission,
Directorate General for Information Society and Media
InfoTrend 191
GOVERNMENT
prema tijelima državne vlasti (uglavnom poU analizi 20 osnovnih područja elektrorezi i socijalne naknade);
ničkih usluga naglasak je na sljedećim elePregled
Klaster registracija: usluge povezane s
mentima:
pohranjivanjem obveznih podataka građana
1. Online sofisticiranost: mjeri se razina europskih
ili poslovnih subjekata, primjerice osobni dou kojoj elektroničke usluge omogućuju inte- postignuća
kumenti;
rakciju i transakcije između uprave i građana u razvoju
Klaster povrata: javne usluge građanima
ili poslovnih subjekata. Ta se mjera primje- elektroničke
i poslovnim subjektima koje proizlaze iz planjuje na svih 20 osnovnih područja elektro- uprave na
ćanja poreza i socijalnih naknada;
ničkih usluga.
jednom mjestu.
Klaster dozvola: dokumenti koje izdaju
2. Potpuna online dostupnost: mjeri se
tijela državne vlasti, a odnose se na građevinje li omogućena potpuno automatizirana i
proaktivna isporuka elektroničkih usluga. I ta se mjera ske dozvole, dozvole osnivanja poslovnog subjekta, upiprimjenjuje na svih 20 osnovnih područja elektroničkih se na visokoškolske institucije, izdavanje potvrda o nekausluga. To je značajan pokazatelj jer predstavlja brzinu i žnjavanju.
opseg promjena koje su se događale u pojedinim europDostupnost elektroničkih
skim zemljama tijekom vremena.
3. Korisničko iskustvo u korištenju elektroničkih usluga u 2012. godini
usluga: mjeri se korisnička orijentiranost elektroničkih
Istraživanje za 2012. godinu (eGovernment Benchmarusluga i jednostavnost korištenja.
king 2012) je deseto po redu, a trajat će do početka 2013.
4. Sofisticiranost nacionalnih portala: mjeri se zre- godine kada se očekuje objava izvještaja. Hrvatska služlost, korisnička orijentiranost i mogućnost personalizaci- beno sudjeluje posljednje tri godine.
je portala koji pružaju izravan pristup u širokom rasponu
Kao što je uobičajeno, u svako novo istraživanje ugraprekograničnih elektroničkih usluga.
đuju se iskustva iz prethodnih, ali se i mijenjaju naglasPri prvom mjerenju informatiziranosti javnih usluga u ci s obzirom na aktualne europske politike i strategije.
Europskoj uniji uvedena su četiri klastera usluga: klaster Na europskoj razini, aktualna je strategija Europa 2020
stvaranja dohotka, klaster registracija, klaster dozvola i koja predstavlja viziju europske socijalne tržišne ekonoklaster povrata. Klasteri su definirani kako slijedi:
mije tijekom idućeg desetljeća te počiva na tri međuKlaster stvaranja dohotka: usluge u kojima se finan- sobno povezana područja prioriteta koja se međusobno
cijska sredstva kreću od građana i poslovnih subjekata podupiru:
191 InfoTrend
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
Dostupnost elektroničkih javnih usluga na Internetu u
Europskoj uniji u 2012. godini
Hrvatski rezultati sofisticiranosti
U svojim prethodnim izvještajima Europska komisija ističe kako Hrvatska
nadoknađuje relativno kasniji početak
razvoja elektroničke uprave te nam se
priznaje značajni napredak i povećanje
dostupnosti elektroničkih usluga. Tako
je Hrvatska, sukladno rezultatima devetog istraživanja objavljenog početkom 2011. godine, po kriteriju potpune
online dostupnosti imala rezultat 65%
u odnosu na prosjek Europske unije od
82%. To nas je svrstalo na 27. mjesto u
odnosu na 32 europske zemlje u kojima se provodilo istraživanje. Online sofisticiranost je drugi kriterij po kojemu
smo ostvarili malo bolje rezultate, ukupno 78% (europski prosjek je bio 90%)
od čega 93% za usluge namijenjene
poslovnom sektoru (europski prosjek
je bio 94%) te 68% za usluge namijenjene građanima (europski prosjek je
bio 87%).
Nadalje, po kriteriju korisničkog
iskustva pri korištenju elektroničkih
usluga Hrvatska je imala rezultat 90%,
a za zadovoljstvo korisnika elektroničkih uslugama ostvaren je rezultat 95%
(europski prosjeci su bili 79% i 80%).
Istraživanje posebno ističe dobre rezultate u području sofisticiranosti
nacionalnih portala. Tako je portal
mojauprava.hr, prema pokazateljima o
adekvatnosti dizajna portala ostvario
100%, a 92% prema načinu prezentacije javnih usluga (europski prosjeci su
bili 89% i 77%).
Izvor: Smarter,
Faster, Better
eGovernment,
8th Benchmark
Measurement,
November
2009, European
Commission
Directorate
General for
Information
Society and
Media
The “YOU-Centric” model
pametan rast (čime se potiče znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno društvo),
održiv razvoj (čime proizvodnja postaje učinkovitija
u iskorištavanju resursa uz istodobno povećanje konkurentnosti),
rast uključivosti (povećanje sudjelovanja na tržištu
rada, stjecanje vještina te borba protiv siromaštva) unutar
kojega se želi potaknuti rast i zapošljavanje.
Zbog tako određenih prioriteta u posljednje je vrijeme naglasak istraživanja na razvoju korisnički orijentira-
Europski prvaci
U području online sofisticiranosti prosjek na razini europskih zemalja iznosi 90%, a najbolje rezultate imale su Irska,
Malta, Austrija i Portugal - svi 100%. U području potpune
online dostupnosti prosjek na razini europskih zemalja
iznosio je 82%, a najbolje su rezultate imale zemlje: Italija,
Austrija, Portugal i Švedska, sve sa stopostotnom dostupnošću za svih 20 osnovnih usluga.
8 eGOVERNMENT
The “ME-Centric” model
nih usluga, to jest promatraju se područja unutar kojih se
elektroničke usluge razvijaju tako da pomognu građanima pri rješavanju pojedinih životnih situacija, kao što je:
1. osnivanje tvrtke i početak poslovnih aktivnosti
2. gubitak i traženje novog posla
3. studiranje.
Usluge orijentirane oko životnih situacija predstavljaju
skupove usluga koje obično pružaju razne javne institucije u nekom području, a da imaju smisla za korisnika. Takve se usluge realiziraju interoperabilnim povezivanjem
informacijskih sustava javnih institucija, a konačni cilj
jest pružati onakve usluge kakve odgovaraju stvarnim potrebama građana i gdje je korisnik u središtu pozornosti
(na slici u nastavku: The ME-Centric model) za razliku od
dosadašnjih modela gdje je u prvom planu bila administracija pa su korisnici zbog nepovezanih usluga bili prisiljeni na nebrojene korake u ostvarenju nekog prava (na
slici u nastavku: The YOU-Centric model).
Metodologija istraživanja za 2012. godinu (eGovernment Benchmarking 2012) dostupna je na ovoj stranici:
http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/pillar-7-ict-enabled-benefits-eu-society
InfoTrend 188
191
Najveće vrijednosti
neke tvrtke nisu ni
njene nekretnine ni
njen vozni park. Faktor
koji će tvrtki generirati
dodatnu vrijednost
i profit su njeni
zaposlenici, a njihova
će pak produktivnost
biti proporcionalna
kvaliteti informacija
kojima raspolaže
upravljački kadar.
Zbog netočnih informacija te nekorištenja BI procesa i BI alata, tijekom ove
godine više od 35% od 5000 svjetskih top
kompanija donijelo je pogrešne poslovne
odluke koje su im znatno smanjile godišnji profit.
Gartner
To BI or not to BI
Takav sustav tvrtke izbjegavaju implementirati iz nekoliko razloga. Kao prvi i
osnovni, većina tvrtki navodi cijenu.
Cijena za male i srednje velike tvrtke,
Poslovna Inteligencija i analitika
klasičnog BI sustava kao što je
radi bolje plaćeni posao. Isto
IBM Cognos Express, kreće se
tako, ako se rafinirani podaci
od 25.000 do 30.000 USD. U Po definiciji BI
ne koriste na ispravan način,
hrvatskim okvirima, malo će se sustav može
sva uložena sredstva padaju u
koja tvrtka iz SMB (Small and se raščlaniti
vodu.
Midsized Business) segmenta na klijentsku,
S druge strane, tvrtkama je
odlučiti za takvu investiciju kompetitivnu
implementacija takvih sustapogotovo ako unutar nje vlada i unutrašnju
va olakšana i činjenicom da se
općenito mišljenje da je kolek- inteligenciju te
sve mogućnosti BI softvera ne
tivna mudrost tvrtkinih zapo- na inteligenciju moraju implementirati odjedslenika i intuitivnost vodećeg
nom i da su suvremeni BI alati
opskrbnog
kadra dovoljna za uspješno doizuzetno user-friendly što zanošenje odluka te da investici- lanca
htijeva kraću (čitaj: jeftiniju)
ja u takav sustav jednostavno
obuku krajnjih korisnika.
nije opravdana jer neće uvelike pridonijeti
Objektivna potreba za implementacijom
kvaliteti poslovanja.
takvog rješenja te količina i kvaliteta podaJoš jedan razlog koji je vrlo često im- taka kojima tvrtka raspolaže i koje može
plementation blocker pri evaluaciji takvih „uliti“ u takav sustav izuzetno su važni, ali
sustava je pretpostavka njegove komplek- najbitniji čimbenik za uspješnu realizaciju
snosti. Ono što bi sve tvrtke ipak trebale BI procesa je podrška upravljačkog kadra
uzeti u obzir pri evaluaciji BI rješenja jest i široka prihvaćenost kod krajnjih kori- iako su prilično skupa, ako su propisno snika. Uspješna implementacija takvih
implementirana, u pravilu imaju visok sustava pretpostavlja dobro poznavanje
ROI (Return of Investment). ROI kod BI njegovih tehničkih karakteristika, ali trerješenja je vrlo vruća tema oko koje se ba jako dobro poznavati i poslovne prospore mnogi stručnjaci s tog područja. cese te specifičnosti određenog poslovnog
Većina ih se slaže da je izuzetno teško okruženja. Zato se najbolji rezultati posti(ako ne i nemoguće) precizno kvantifici- žu angažiranjem konzultanata za tvrtkino
rati benefite, a isplativost BI sustava vrlo specifično područje.
se često uspoređuje s isplativošću visokog
školovanja. Ako osoba nakon završenog
Ni taj segment nije
fakulteta nije sposobna pravilno upotrizaobišao trend račujebiti stečeno znanje, povrat uloženog bit
nalstva u oblaku pa
će znatno manji u odnosu na osobu koja Apsolutno
se tijekom sljedeće
zahvaljujući stečenom znanju stvarno i nužan
godine očekuje rast
profita Software as
čimbenik
a Service BI rješenja
za uspješnu
od 22%.
realizaciju
InfoWorld.com
BI procesa
Optimizacija
Što je najbolje što se može dogoditi
Prediktivno modeliranje
Što će se sljedeće dogoditi
Predviđanje/ekstrapolacija
Što ako se ovi trendovi nastave
Statistička analiza
Zašto se ovo događa
Upozorenja
Koje radnje su potrebne
Upiti/“drill down“
Gdje je točno problem
Ad Hoc reporti
Koliko mnogo, koliko često, gdje
Standardni reporti
Što se dogodilo
Konkurentska prednost
Analitika
Pristup i
izvješćivanje
Stupanj Poslovne Inteligencije
Opće je prihvaćena činjenica da većim stupnjem integracije BI tehnologije unutar poslovnog
procesa tvrtke raste i njezina kompetitivna prednost u odnosu na konkurenciju.
je podrška
upravljačkog
kadra i široka
prihvaćenost
kod krajnjih
korisnika
Područje trgovine je jedno od najperspektivnijih
za
primjenu
raznih
modela poslovne inteligencije pa se na
hrvatskom
tržištu
BI sustavima najviše služe veći trgovački
lanci koji uz njihovu pomoć zadržavaju
vjernost kupaca i povećavaju profit većom
prodajom robe s višim maržama. Uz ovaj
sektor poslovnu inteligenciju u većoj mjeri
primjenjuju telekomunikacijski operateri,
hotelski lanci i banke.
No, važno je naglasiti da nijedna tehnologija ne može zamijeniti ljude pa takvi
sustavi koriste isključivo kao pripomoć,
a nikako ne kao zamjena za kvalitetan
upravljački kadar.
191/12/2012 infoTrend 31
>POSLOVNA INTELIGENCIJA
STUDIJA SLUČAJA: BI u OTP banci
Korist je višestruka
i stalno raste
O rezultatima implementacije BI rješenja u praksi, razgovarali smo s višim projektantom u Data Warehouse timu OTP
banke, Joškom Šugarom. OTP banka pripada među deset
najvećih banaka u Hrvatskoj, a poznata je po tome da se u
svom poslovanju koristi najsuvremenijim IT rješenjima te da
vrlo često i kroz svoj portfelj proizvoda nudi najnaprednije
informatičke tehnologije iz bankarskog sektora. Posljednja u
nizu takvih tehnologija je i MasterCard PayPass debitna kartica koja osim za klasične transakcije služi i za znatno brže
beskontaktno plaćanje.
U OTP banci već niz godina koriste BI rješenje u svom internom poslovanju čime su značajno poboljšali unutrašnje
procese, a menadžmentu su pomogli u kvalitetnijem i bržem
donošenju odluka.
INFOTREND: Na tržištu postoji niz BI alata. Čije BI rješenje
koristi OTP banka i kako ste se odlučili za baš tog proizvođača?
JOŠKO ŠUGAR: Za naše BI rješenje koristimo Oracle Business Intelligence Enterprise Edition 10g. U početku je bio
planiran Oracle Discoverer, ali je netom prije početka našeg
projekta Oracle kupio tvrtku Siebel i uvrstio jedno njihovo
rješenje (tadašnji Siebel Analytics) u svoju paletu proizvoda.
Vanjski konzultanti su nam predložili da umjesto Discoverera uzmemo Oracle BI EE i drago mi je da jesmo. Korisnici se
na njega vrlo brzo privikavaju. Za rad je dovoljan internetski
pretraživač i ne treba nikakva dodatna instalacija.
INFOTREND: S obzirom na iznimne mogućnosti BI softvera, korisnici očekuju da se iza takvog sustava krije golema
infrastruktura. Koliku infrastrukturu zahtijeva vaš BI sustav?
JOŠKO ŠUGAR: Hardverski, cijeli sustav počiva na dva poslužitelja. Na jednome je baza, a na drugome sve ostalo
(web-server, repozitoriji...). Sve softverske komponente odabrane su iz palete Oracle proizvoda. Tu su, osim OBI EE, još i
Oracle Warehouse Builder, Oracle Workflow itd.
INFOTREND: Što je od BI sustava najčešće u upotrebi?
JOŠKO ŠUGAR: BI elementi koje nam donosi Oracle BI EE
10g: Ad-hoc analiza kroz tematske zone (Answers) i Interactive Dashboards. Pojedinci u svojim projektima rade i data
mining nad Data Warehouseom, ali samo za vrlo specifične segmente posla. Cjelovito rješenje za data mining tek je
u planu.
INFOTREND: Jeste li se pri implementaciji odlučili za vlastite snage ili ste angažirali vanjskog konzultanta?
JOŠKO ŠUGAR: OTP banka je svoja Warehouse i Business
Intelligence rješenja izradila kombinacijom vlastitih snaga i
vanjskih konzultanata. Konzultanti su dobro upoznati sa stanjem na tržištu takvih alata i njihovim mogućnostima, ali jedino interni zaposlenici dovoljno dobro poznaju sustav tako
da se najbolji rezultati ostvaruju zajedničkim djelovanjem.
INFOTREND: Koliko je dugo vaš BI sustav u upotrebi i jesu
li mjerljivi rezultati?
32 infoTrend 191/12/2012
JOŠKO ŠUGAR: Projekt smo započeli u proljeće 2007. godine, a s početkom 2008. već smo imali prve produkcijske
podatke. Sustav donosi višestruku korist koja s vremenom
samo raste. Ono što je odmah postalo očito je rasterećenje bančinog core-sustava. Reporting koji inače znatno opterećuje transakcijske sustave sada ima svoj dedicirani sustav
- BI-DW. S druge strane, naši analitičari kroz praksu sve bolje
upoznaju BI sustav, postavljaju sve više zahtjeve i izrađuju sve kvalitetnije ad-hoc analize. Time dobivaju kvalitetnija
rješenja i informacije unutar BI sustava. Sada imamo zaista
jako produktivne korisnike.
INFOTREND: Još jedan element koji se često zanemaruje
pri implementaciji takvih sustava je obuka krajnjih korisnika. Poznato je da dobro educirani korisnici generiraju znatno veći ROI za razliku od onih kojima je prepušteno da se
snalaze sami. Zahtijeva li vaš sustav obimniju obuku krajnjih
korisnika i administratora?
JOŠKO ŠUGAR: BI sustav OTP banke ima prilično strmu
krivulju učenja što se tiče korisničke strane. To prvenstveno možemo zahvaliti dobro obučenim administratorima
koji su krajnje korisnike dobro upoznali s mogućnostima
implementiranog BI sustava. Primjećujemo da novi korisnici vrlo brzo nauče koristiti standardne izvještaje, dok za
ad-hoc analizu treba malo više iskustva. Ad-hoc analiza se
dozvoljava samo malom broju korisnika zbog strogih pravila
oko dozvola pristupa podacima tako da ni taj dio nije problematičan. Što se tiče IT strane, sustav je zahtjevan i kompleksan. Postoje složene transformacije, zahtjevni izračuni,
dugotrajni dohvati, a Oracle BI EE 10g nije u stanju dobro
optimirati malo kreativnije upite. Zato je vrlo važna dobra
priprema podataka koji su BI sustavu izravno na dohvatu.
Bez prethodnog iskustva s Data Warehouseom i Business Intelligenceom novom informatičaru treba podosta vremena
da postane spreman za samostalan rad. Točno vrijeme ovisi
o predznanju, sposobnosti, motivaciji... malo više od godinu
dana, rekao bih.
ICT
I PRAVNA
PRAKSA
Zaštita domenskih imena /3
prošlom nastavku za- Zanimljive odluke
počeli smo prikaz arbitraže u pogledu
jednog od prvih arbitražnih postupaka u pogledu domaćih .hr
domenskih imena u domaćoj domenskih imena
.hr domeni. Jedan od prvih
slučajeva koji je došao pred
PRIPREMIO:
arbitražno tijelo vezan je uz
TIHOMIR
domensko ime posao.hr. PodKATULIĆ
nositelj zahtjeva bila je domaća
tvrtka Tau On-Line d.o.o., dok
je korisnik domene u pitanju
bila tvrtka Olympic International d.o.o., obje iz Zagreba.
Na temelju zahtjeva i dalj- da korisnik domene nema
njih podnesaka podnositelja
i korisnika domene arbitar je pravo ili legitiman interes za
u postupku utvrdio činjenice korištenje domene spornog
kako bi na temelju arbitražnih naziva i
- da je korisnik registrirao
pravila odlučilo u postupku.
Na korisnikov prigovor kako domenu ili je koristi suprotno
ne postoje pretpostavke za po- načelu savjesnosti i poštenja.
Po prvom kriteriju prema
kretanje arbitražnog postupka
jer nisu ispunjeni uvjeti iz čl. mišljenju arbitra tvrdnje pod1 Arbitražnih pravila arbitar je nositelja zahtjeva da su imena
ustanovio kako prigovor nije domena “moj-posao.hr” i “poosnovan jer jedini uvjet koji sao hr” zbunjujuće slična te da
treba biti ispunjen - da postoji se imenom domene “posao.hr”
osoba koja nije zadovoljna re- vrijeđa njegovo pravo na žig
gistracijom pojedine domene “Moj Posao” nisu osnovane.
Arbitar sma- potvrđuje podtra da je riječ
nositelj zahtjeva
posao
općeg
samim zahtjevom,
značenja i nitko
čime svjedoči o toj Borba za korisnike
ne može na nju
činjenici i ispunja- usluge legitiman
polagati pravo
va tu pretpostav- je interes svakog
tako da drugiku.
ma brani njenu
Kako smo već poduzetnika ako
uporabu. Nadaranije
istaknuli, njome pribavlja
lje, riječ posao
prema pravilima korist, čak i kad
nije prikladna
koja su vrijedila u nastane šteta
za zaštitu živrijeme nastanka za drugoga
gom - tek razlispora, kako bi uskovanjem koje
pio u zahtjevu za
oduzimanje prava, podnositelj omogućuje dodatak riječi moj
zahtjeva za uspjeh u arbitraži nastaje izraz koji se može zaštiu kojoj zahtijeva oduzimanje titi. Drugim riječima, premda
prava na korištenje domene korisnik domene ne može zamora dokazati kumulativno tri štititi riječ posao u okviru žiga
isto tako podnositelj zahtjeva
uvjeta:
- da je ime domene isto ili na temelju posjedovanja zaštizbunjujuće slično nekom ime- ćenog žiga moj posao ne može
nu na koje treća osoba ima polagati pravo na domenu posao.hr na temelju pozitivnih
pravo,
U
propisa o zaštiti žiga.
U pogledu drugog kriterija
koji traži da korisnik .hr domene nema pravo ili legitimni
interes za korištenje, arbitar je
našao da tvrdnja podnositelja
zahtjeva (da korisnik domene “posao.hr” nema pravo ni
legitimni interes za korištenje
sporne domene) također nije
osnovana. Pravo na korištenje
domene mogao bi osporiti kad
korisnik ne bi imao pravo baviti se određenom djelatnosti za
koju se koristi sporna domena,
a legitimni interes ako zlorabi
svoje pravo tj. ako bi se njome
koristio s jedinim ciljem da
podnositelju zahtjeva nanese
štetu. U pogledu definicije legitimnog interesa arbitar smatra kako je borba za korisnike
usluge legitiman interes svakog
poduzetnika, implicirajući da
je legitimni interes i kad u toj
borbi nastaje šteta za drugoga,
ako se njome pribavlja korist,
odnosno, ne bi bilo riječi o legitimnom interesu ako se time
ne bi stjecala neka korist za
pružatelja usluge.
Konačno, u pogledu trećeg
kriterija odnosno registracije
ili korištenja domene suprotno
načelu savjesnosti i poštenja,
podnositelj zahtjeva navodi da
je korisnik domene posao.hr
prekopirao kompletni sadržaj
njegove baze podataka. Po mišljenju arbitra korisnik domene
tu tvrdnju nije uvjerljivo pobio.
Arbitar je u odluci kazao kako
odlučivanje o tome je li korisnik domene prekopirao sadržaj baze podataka podnositelja
zahtjeva ili nije prelazi okvire
odlučivanja, a iz istog razloga
nije utvrđivao ni osnovanost
tvrdnje da je korisnik domene
posao.hr negativnom reklamom narušio poštenu tržišnu
utakmicu.
Konstatirajući kako i bez odluke u pogledu trećeg kriterija
podnositelj zahtjeva nije uspio
ispuniti prva dva kriterija, arbitar je donio odluku o odbijanju
zahtjeva da korisniku oduzme
pravo korištenja domene posao.hr.
U pogledu troškova postupka, korisnik domene zahtijevao
je nadoknadu troškova prouzročenih postupkom. Zahtjev
je arbitar odbio, budući da ga
stranke nisu ovlastile na odluku o troškovima putem posebne arbitražne klauzule, prema
odredbama čl.3. st.3 tada važećih Arbitražnih pravila, odnosno čl.34 st.2 i čl. 56 aktualnog
Pravilnika o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom.
191/12/2012 infoTrend 33
>STUDIJA SLUČAJA: EUROPA NAS CIJENI
PROFIL USPJEŠNOG IZVOZNIKA SOFTVERA
Veliki korak
preko granice
Zagrebačka tvrtka Serengeti d.o.o. uspješno
posluje bez obzira na privrednu recesiju.
Izvrsno djeluje na inozemnom tržištu, ne
zanemarujući pritom ni domaće, zahvaljujući
visokom stupnju profesionalizma u
odnosu na kvalitetu proizvoda i odnose s
korisnicima. Goran Kalanj, osnivač i vlasnik
tvrtke Serengeti, započeo je profesionalnu
karijeru u Siemensu, a zatim je stjecao
iskustva na položajima od prodajnog
predstavnika do voditelja odjela prodaje
u nekoliko vodećih hrvatskih sistemintegratorskih tvrtki koje su usmjerene na
velike korisnike u Hrvatskoj da bi se konačno
osamostalio i osnovao vlastitu tvrtku za
razvoj i održavanje informatičkih sustava.
PRIPREMLJENO U SURADNJI S TVRTKOM
Goran Kalanj o poduzetničkom iskoraku:
„Kad sam 2007. godine osnovao tvrtku Serengeti već sam imao
dugogodišnje iskustvo u prodaji, dizajnu i arhitekturi softverskih
poslovnih rješenja, a moja tvrtka se time i bavi. U ovom trenutku
imamo četrdesetak zaposlenih djelatnika, a osobno brinem o svim
aspektima daljnjeg razvoja tvrtke.“
Vizija kojom je Goran Kalanj krenuo u osnivanje tvrtke s manjim promjenama vrijedi i danas. Ideja mu je bila kroz nekoliko
godina stvoriti tvrtku koja će raditi na ambicioznim projektima
razvoja softvera u Hrvatskoj i u regiji te biti prepoznata po kvalitetnoj realizaciji složenih projekata razvoja poslovnih aplikacija. Za ostvarivanje tog cilja važno je bilo okupiti tim koji će
dati jamstvo da će posao biti kvalitetno obavljen. Krenulo se s
ponudom BEA middleware tehnologija i razvojem aplikacija po
narudžbi u Javi, za srednje velike i velike tvrtke u Hrvatskoj te
za tvrtke koje se bave razvojem gotovih softverskih produkata
za svoje korisnike.
34 infoTrend 191/12/2012
Goran Kalanj:
„...Middleware tehnologije kompanije BEA nisu jeftine i koriste se
najčešće na većim projektima pa naša tvrtka s nekoliko zaposlenih
u svojim počecima nije mogla samostalno ulaziti u velike poslove te smo u njima sudjelovati kao partneri. Od samih početaka,
2008. i 2009. godine surađivali smo s raznim velikim softverskim i
sistem-integratorskim tvrtkama koje su trebale posebne ekspertize
na velikim projektima razvoja softvera. Radili smo kvalitetno i bili
smo dugoročno orijentirani s ciljem da postanemo pouzdan partner
većim tvrtkama koje bi mogle računati na nas u velikim poslovima.
To su bili neki od najvećih projekata razvoja softvera u to vrijeme u
Hrvatskoj, vrijedni po nekoliko milijuna eura.“
Suradnja s velikim informatičkih tvrtkama i danas zauzima
veći dio Serengetijevog kapaciteta i za nas je jako važno da zadržimo kontinuitet takvog angažmana. Naš uspjeh na inozemnom
tržištu možemo u velikoj mjeri zahvaliti odličnoj suradnji s velikim hrvatskim informatičkim tvrtkama na čijim projektima
kontinuirano sudjelujemo. Teško je ostvariti uspjeh na stranim
tržištima ako tvrtka nije prepoznata i ako nije ostvarila uspjeh
i na domaćem tržištu. Serengeti kontinuirano zapošljava nove
Suprotno uvriježenom
mišljenju da je lakše prodavati
svoje usluge kod kuće, razvoj
aplikacija je moguće učinkovito
i kvalitetno raditi i za tržišta
Zapadne Europe i SAD-a
djelatnike. Zbog iznimnog rada i izazovnih projekata tvrtka je Oracle već 2008. godine angažirao naše ljude da drže tečajeve
upošljava veliki broj stručnjaka koji poznaju specifičnosti posla njihovim korisnicima izvan Hrvatske. Već tada smo imali ekipu
izuzetnih stručnjaka koji su mogli educirati klijente tako velikih
i rukovode se visokom radnom etikom.
Iako je Serengeti od samog početka neke poslove radio sa- brendova, čak u inozemstvu.
mostalno, zahvaljujući ugledu kvalitetnog dobavljača danas je
Danas je Serengeti jedna od malobrojnih hrvatskih informapostotak izravnih poslova daleko veći, više se poslova obavlja
tičkih tvrtki koja oko 70 posto svog prihoda ostvaruje u inoizravno s krajnjim korisnicima, od početnih pregovora do pizemstvu. Suprotno uvriježenom mišljenju da hrvatske tvrtke
sanja funkcijskih specifikacija i isporuke kompletnih rješenja.
mogu lakše prodavati svoje usluge kod kuće ili u regiji, pokazalo
Takvo širenje poslovanja zahtijeva i osobe specijalizirane za vose da je, uz ostvarivanje određenih pretpostavki, razvoj aplikađenje projekata, analizu, dizajn i prodaju.
cija moguće učinkovito i kvalitetno raditi i za tržišta Zapadne
Europe i SAD-a.
Goran Kalanj:
„Dosad sam ja prvenstveno obavljao poslove uspostave kontakta s Goran Kalanj:
klijentima, održavanje kvalitetnih odnosa i pronalaženje novih kli- Razvoj mobilnih aplikacija potaknuo nas je da potražimo klijenjenata, no kako je tvrtka u posljednje vrijeme narasla povećao se te u zapadnoeuropskim zemljama. I tu smo doživjeli prve uspjehe,
i broj poslova. Sad to područje želimo ojačati pa će vođenje nekih plasirali smo i naplatili prve aplikacije. Ti prvi realizirani projekti
ohrabrili su nas da ima smisla uložiti još više energije u izlazak na
ključnih kupaca uskoro preuzeti nove osobe.
U našem su poslu izuzetno važne prezentacijske vještine, sposob- inozemno tržište. Potom smo počeli nuditi naše usluge i na nekim
nost širenja svijesti o tome što tvrtka radi i za što je sposobna. Kod drugim područjima osim na području mobilnih aplikacija i uočili
razvoja poslovnog softvera bitne su reference i dosadašnje iskustvo smo još jedan vrlo traženi segment - razvoj embedded sustava. Dakorisnika. Klijenti od nas često traže da imamo iskustva baš u odre- kle low-level programiranje, što kod nas i nije toliko traženo, zbog
đenom tipu aplikacija i baš za određenu industriju pa je nužno da nedostatka industrijske proizvodnje, pa smo počeli i te usluge nuditi
Serengeti može prezentirati svoje prijašnje projekte tako da klijent na inozemnom tržištu. Time smo postigli značajan uspjeh te smo uz
mobilne aplikacije razvili kompetencije u nekoliko segmenata koji
stekne povjerenje, pogotovo u početku suradnje.“
se vani traže.
U današnje vrijeme svaka se investicija pažljivo razmatra i
Našavši se na stranom tržištu, Serengetijevi su predstavnici
ne ulazi se u projekte ako se jasno ne zna što se time dobiva.
bili
iznenađeni koliko su hrvatski stručnjaci visoko cijenjeni,
Zbog recesije, sad je to već otišlo u drugu krajnost pa
pogotovo u nekim segmentima tehničkih potvrtke ne kupuju ni ono što im stvarno treba. Investicijslova. Na konferencijama u Zapadnoj Europi
ska klima nije na visini. Stoga Serengeti nastoji pomoći
često su čuli pohvale na račun hrvatskih inžekao savjetnik koji izvrsno poznaje tehnologiju, što se s Uspjeh na
njera. Međutim, za plasman bilo kakve ozbiljne
njom i kako može postići da bi korisnik mogao oda- inozemnom
aplikacije nije dovoljno imati samo kvalitetne
brati ono što bi za njega bilo najbolje po pitanju cijene, tržištu možemo
programere i inženjere, to je samo jedan uvjet.
performansi, kvalitete i dugoročne perspektive. Kako zahvaliti i odličnoj
Puno je teže bilo uvjeriti ih da naša tvrtka može
bi to bilo moguće, Serengetijevi djelatnici neprekidno suradnji s velikim
kvalitetno voditi projekt, snimiti zahtjeve koridograđuju svoja znanja. Predstavlja li to velik trošak za hrvatskim
snika i razumjeti što točno traži te profesionaltvrtku?
informatičkim
no i ozbiljno obaviti svoj posao. Dakle, napraviti
Goran Kalanj:
tvrtkama na čijim točno kako je dogovoreno. I danas je to najveći
Mi smo zaključili od samog početka da se mora sustav- projektima stalno problem u pregovorima kad počinje suradnja s
no ulagati u djelatnike. A posljedica takvog stava jest da surađujemo
novim klijentom.
191/12/2012 infoTrend 35
>STUDIJA SLUČAJA: EUROPA NAS CIJENI
Goran Kalanj:
Goran Kalanj:
Stranci znaju da imamo dobre developere
„Planiramo podjednako razvijati i strai da se može napraviti ono što traže, ali
no i domaće, lokalno tržište. Nije riječ o
su u početku suradnje zabrinuti hoćemo
tomu da smo prebacili fokus sa stranog
li shvatiti što im točno treba i točno tako
tržišta na domaće nego želimo održati
napraviti aplikaciju u dogovorenim rokoravnotežu. Iako u Hrvatskoj ima mnovima.. Treba vremena da se razbije nepogo tvrtki koje rade sličan posao, uvjeren
vjerenje ili da se povjerenje stekne kroz
sam da imamo jedinstvenu konkurentneke manje projekte. Poslije suradnja ide
sku prednost jer je naš pristup izbrušen
Serengeti je samostalno osmislio i razvio
ChaseBuzz.com, centraliziranu online bazu
puno lakše.
radeći s klijentima u inozemstvu, gdje
studija slučajeva različitih tehnoloških
Reference u industriji potencijalnog kupca
se traži izuzetno visoka doza upornosti
kompanija. ChaseBuzz.com je osvojio zlatnu
i na njegovom lokalnom tržištu su velika
i profesionalnosti. U Hrvatskoj ima niz
nagradu Web strategije u kategoriji poslovnih
prednost u dobivanju posla. Ako tvrtka
izvrsnih softverskih tvrtki s kojima smo
web projekata za 2012. godinu.
može pokazati da je radila već slične poostvarili zanimljive projekte i koje su i
slove i ako to potencijalni kupac može provjeriti onda je naprav- nama puno pomogle nadopunjujući našu ponudu sa svojim usluljeno jako puno. Međutim treba imati uvijek na umu da je ugova- gama i proizvodima. Bez partnerskog odnosa naš rast bi sasvim
ranje novog projekta samo jedan dio posla. Iskustvo koje je kupac sigurno bio sporiji. Cijene naših usluga u inozemstvu su slične ciimao u tom prvom projektu je ključno za eventualno ostvarivanje jenama u Hrvatskoj jer klijent nas ne uspoređuje sa svojim ljudidaljnje suradnje.
ma tih kompetencija nego s ponudama iz ostalih istočnoeuropskih
Inozemni naručitelji bitno se razlikuju od domaćih iako se i zemalja. Primjerice, cijena koja se za istu uslugu može postići u
tu već stvari mijenjaju. Vani su, kao i kod nas, svjesni da tehno- Njemačkoj nije veća od one u Hrvatskoj. Stoga nećemo raditi velike
logija sama po sebi neće riješiti ništa već da sve treba popratiti prilagodbe za domaće tržište, radit ćemo svoj posao onako kako
organizacijski. Osim toga znaju da je za uspjeh projekta najbit- radimo i vani. “
Trenutno se oko 70% prihoda i ljudskog angažmana odnosi na
nija priprema i vođenje. Upravo u tome imaju puno negativnog
iskustva s azijskim zemljama. Tamo su dostupni odlični deve- projekte izvan Hrvatske, a ostatak je na domaćem tržištu. Serenloperi, ali ne zadovoljavaju uvjete vođenja projekta i komuni- geti ima poslovne odnose s partnerskim tvrtkama na lokalnom
kacije. Inozemni naručitelji su u startu spremni uložiti puno inozemnom tržištu, naši djelatnici iz Zagreba često odlaze na dovremena i energije da se stvari dobro definiraju te da se točno govore s klijentom, iako se konkretan posao razvoja i testiranja
zna kako će se voditi projekt i kako će se odvijati komunikacija. aplikacija obavlja ovdje u Hrvatskoj.
Raspon kompetencija je vrlo širok. SerenStranci nikad ne dozvoljavaju da se nešto
geti radi za naručitelje iz raznih industrija
rješava u hodu. To je zahtjevno, ali kad se
od telekomunikacijskih tvrtki do onih koje
jednom opravda njihovo povjerenje, nastase bave industrijskom informatikom, od
vak suradnje je siguran.
Mišljenje
embedded sustava do razvoja web aplikacija
Goran Kalanj:
po zahtjevima klijenata.
korisnika:
„Nikada nisam tražio kratkoročne probitke
Ante Martinić,
Goran Kalanj:
i rezultate. Sve sam gledao na duži rok iako
Rukovoditelj ICT
„Ubuduće ćemo se više angažirati na hrvatnam je, pogotovo u početku, bilo izuzetno
sektora,
skom tržištu i paralelno s time razvijati posao
potrebno što prije zatvoriti neke poslove.
Končar KET
u onim zapadnoeuropskim zemljama gdje
Oduvijek više gledamo na to što ćemo raditi
još nismo prisutni. Imamo ljude od projekza godinu dana, nastojimo da klijenti budu
Serengeti je naš dugoročni partner
s kojim surađujemo na više naših protnih menadžera do svih funkcija i uloga koji
zadovoljni jer će nam davati nove poslove.
jekata razvoja poslovnih aplikacija. U
mogu kvalitetno izvesti projekt od početne do
Taj nam je stav izuzetno pomogao kada smo
višegodišnjoj suradnji dokazali su se
završne faze. Naš tim razvojnih inženjera
počeli raditi s inozemnim klijetima jer oni to
profesionalnim pristupom, pouzdarazvijat ćemo i dalje shodno porastu poslovajako cijene i vrlo im je bitno naći tvrtku na
nošću i ekspertizom u području ranja. To je sada već respektabilna jezgra koja
koju se mogu dugoročno osloniti.
zvoja poslovnih aplikacija čime su se
može samostalno realizirati različite tipove
Takav je stav kod nas bio i prirodan način
nametnuli kao jedan od naših preferiprojekata.
rada. Kada krećemo u suradnju s nekim kliranih partnera u tom segmentu.
Dosad smo razvijali softver za druge tvrtke,
jentom, prvih nekoliko projekata radimo „s
a jedini koji smo razvili samostalno je online
nulom“, ne gledamo zaradu. To je više upoznavanje, neki testni razvoj, pilot-projekt i slično. Nastojimo za- servis chasebuzz.com. Radi se o inovativnom globalnom projektu
dovoljiti klijentove potrebe od samog početka i onda kroz nekih koji nam je ove godine donio zlatnu nagradu Web strategije u kagodinu dana dođu konkretni projekti gdje će se početi zarađivati. tegoriji poslovnih web projekata..
Nismo još imali ni u inozemstvu a ni u Hrvatskoj klijenta koji U budućnosti nećemo razvijati samo za druge klijente, razvit ćemo
je zbog nezadovoljstva prekinuo suradnju. I dalje surađujemo sa i naše vlastite proizvode s kojima ćemo se pojaviti na tržištu.“
svima s kojima smo radili u samom početku“.
SERENGETI d.o.o.
Črnomerec 31
Zanimljivo je pitanje zašto se jedna informatička tvrtka koja
10000Zagreb
ima dovoljno narudžbi i zadovoljne klijente na inozemnom trt: 01 3706 047
žištu, ponovno okrenula korisnicima u Hrvatskoj.
f: 01 3706 048
www.serengeti.hr
36 infoTrend 191/12/2012
KRIPTOGRAFIJA<
KRIPTOGRAFIJA – ZNANSTVENA DISCIPLINA SKRIVANJA PODATAKA
Nema sigurnog
rješenja
Autor mr. sc.
Zlatko
Lončar,
dipl. inf. zaposlen
je u HEP-ODS d.o.o.,
Elektra Požega u
Odjelu za poslovnu
informatiku. Magistrirao je na poslijediplomskom
znanstvenom studiju Informacijskih
znanosti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, gdje je prethodno diplomirao. Informatikom se
intenzivno bavi više od 20 godina,
a područja od posebnog interesa
su mu projektiranje informacijskih
sustava, baze podataka, interna revizija IS-a, sigurnost IS-a, elektronički
kanali za distribuciju informacija te
projektiranje i programiranje za web.
Sigurno znate da kriptografija nema veze s
planetom Kriptonom niti s kriptama već da je
riječ o šifriranju, odnosno skrivanju podataka.
A znate li kakve vrste kriptiranja postoje? Čemu
služe i što su tajni i javni ključevi? Kada se
primjenjuje? Kako radi i koliko je zaista sigurno?
PRIŠE ZLATKO LONČAR
KRIPTOGRAFIJA (izvedenica iz grčkog
pridjeva kriptós “skriven” i glagola gráfo
“pisati”), ponekad zvana i kriptologija, je
znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem metoda za slanje poruka u takvom
obliku da ih može pročitati samo onaj
kome su namijenjene. Taj proces pretvaranja izvorne poruke u poruku čitljivu samo
primatelju zovemo šifriranje, kriptiranje
ili zaštitno kodiranje.
Zaštitno kodiranje nikako ne treba miješati s pojmom sigurnosnog kodiranja.
Pod sigurnosnim kodiranjem podrazumijevamo nastojanje projektanta da poruka isporučena primatelju bude jednaka
izvornoj poruci, odnosno da se greške pri
isporuci svedu na minimum. Međutim,
zaštitnim se kodiranjem nastoji da poruka poslana određenom primatelju bude
čitljiva i razumljiva samo njemu te da bilo
tko drugi, ako slučajno ili namjerno dođe
191/12/2012 infoTrend 37
>KRIPTOGRAFIJA
do takve poruke ne može pročitati njen
sadržaj, odnosno da ga ne može razumjeti
(tablica 1).
Isti tajni ključ, kojeg smiju znati
samo pošiljatelj i primatelj
Prepoznavanje problema
Koji problem želimo riješiti? Pretpostavimo da dvoje ljudi želi razmjenjivati
važne informacije u obliku poruka (bez
obzira na kanal koji pritom koriste) tako
da ih nitko drugi ne može pročitati, odnosno da ih ne može razumjeti u slučaju da
dođe do njih.
Jedno od rješenja bi bilo da to dvoje ljudi govori jezik koji samo oni znaju. To ne
mora biti pravi jezik, dovoljno je da dogovore nekakva pravila koja će primjenjivati pri pisanju (kriptiranju) i čitanju (dekriptiranju) poruka. Za početak pravila
mogu biti jednostavna. Naprimjer, mogu
se dogovoriti da će umjesto petnaestog
slova abecede pisati peto, umjesto dvadesetosmog šesto itd. Dakako, što su pravila
složenija to će poruka biti bolje zaštićena.
Bez obzira na kompleksnost pravila se
uvijek svode na funkcije - jednu ili više
njih. Ako se takvom funkcijom kriptiraju podaci onda ona mora biti bijektivna,
tj. mora postojati inverzna funkcija koja
služi za dekripciju, odnosno dešifriranje.
Naprimjer, ako je pri pisanju poruke dvadesetosmo slovo abecede zamijenjeno šestim, onda pri čitanju moramo šesto slovo
zamijeniti dvadesetosmim kako bismo
došli do izvorne poruke.
Pošiljatelj poruke primjenjuje dogovorenu funkciju na skup podataka i dobiva
kriptirane podatke koje šalje primatelju. S
druge strane, primatelj na dobiveni kriptirani tekst primjenjuje inverziju dogovorene funkcije što rezultira početnim, originalnim skupom podataka.
Sustav kriptiranja tajnim
ključem (simetrično
kriptiranje)
Prethodno opisani način kriptiranja
nazivamo kriptiranje tajnim ključem ili
simetrično kriptiranje. Tajni ključ je upravo ona funkcija koja služi za kriptiranje,
a njen inverz za dekriptiranje. Grafički
Slika 1. Sustav kriptiranja tajnim ključem (simetrično)
Ivica koristi
Maričin javni ključ
da bi kriptirao
poruku prije slanja
Slika 2. Način rada sustava kriptiranja s javnim ključem (asimetrično)
prikaz sustava kriptiranja tajnim ključem
- slika 1.
Sve dok je moguće razmijeniti taj ključ u
tajnosti ovakav način kriptiranja je sasvim
dobar. Ako se k tomu pošiljatelj i primatelj mogu i fizički sresti da razmijene tajni
ključ, onda ovaj sustav gotovo da i nema
nedostataka. Međutim, u najvećem broju
slučajeva kad treba kriptirati podatke komunikacija se odvija elektronskim putem,
a osobe koje komuniciraju nalaze se na
Sigurnosno kodiranje
Zaštitno kodiranje
nastojanje da isporučena
poruka bude identična
poslanoj, tj. da greška bude
što je moguće manja
nastojanje da poruka bude
sasvim nerazumljiva bilo
kome drugome osim onome
kome je namijenjena
Tablica 1: Sigurnosno vs. zaštitno kodiranje
38 infoTrend 191/12/2012
Marica dekriptira
dobivenu poruku
pomoću svog
tajnog ključa
Iako su razrađeni mnogi
teorijski i praktični sustavi,
još se ne može reći da postoji
jedno rješenje koje rješava sve
probleme zaštite podataka
velikim udaljenostima. Mnogi se nikad
nisu ni sreli pa se u takvoj situaciji nameće problem kako razmijeniti tajni ključ jer
za to treba pronaći nekakav sigurni kanal,
a to je najveći nedostatak sustava kriptiranja s tajnim ključevima.
Zamislimo slučaj kad trebamo kriptirano komunicirati s nekoliko stotina ili tisuća osoba. Recimo, banka ima klijente s
kojima želi elektronski komunicirati na siguran način (naprimjer internet-bankarstvo). Čak i uz uvjet da možemo s njima
izračunati i kreirati tajni, barem ne u nekom razumnom vremenu.
Prednost postaje mana
Sigurnosno kodiranje
treba osigurati da poruka
isporučena primatelju bude
jednaka izvornoj poruci
u tajnosti razmijeniti tajne ključeve jako
bismo si zakomplicirati komunikaciju jer
bismo morali za svakoga od njih upotrijebiti drugi tajni ključ. U protivnom, kada
bi svi imali isti tajni ključ svi bi bančini
klijenti mogli čitati sve poruke, bez obzira
kojem klijentu su namijenjene, odnosno
koji ih je poslao. A to nikako ne želimo.
Upravo u tome se ogleda drugi nedostatak
simetričnog kriptiranja.
Ideja za rješenje tih problema jest izbjeći razmjenu tajnog ključa uvođenjem još
jednog ključa u sustav. Tada jedan od dva
ključa služi samo za kriptiranje, a drugi samo za dekriptiranje. Ključ koji služi
samo za kriptiranje može biti dostupan
svima. Čak štoviše, mora biti dostupan
svima koji žele slati kriptirane poruke jer
bez njega ih ne mogu kriptirati. Taj ključ
zovemo javni ključ.
Drugi ključ služi samo za dekriptiranje i
ne treba ga slati svakome jer ga ima samo
osoba kojoj su upućene kriptirane poruke.
Njega zovemo tajni ključ.
Sustav kriptiranja s javnim
ključem (asimetrično
kriptiranje)
metrično kriptiranje) i usporedimo ga sa
sustavom kriptiranja s tajnim ključem,
uočit ćemo da kod sustava s javnim ključem nije potreban sigurni kanal što je bio
najveći nedostatak sustava s tajnim ključem.
Ako Ivica želi poslati kriptiranu poruku
Marici mora imati njezin javni ključ. Mogao ga je dobiti direktno od nje jer ona želi
da joj šalje kriptirane poruke ili je jednostavno objavila svoj javni ključ (naprimjer
na Internet-stranici) i svatko tko želi može
doći do njega. Dakle, Ivica ima Maričin
javni ključ i kad joj napiše poruku kriptira je pomoću tog njenog javnog ključa i
pošalje bez potrebe za sigurnim kanalom.
S druge strane, kad Marica primi kriptiranu poruku i upotrijebi tajni ključ koji
ima samo ona, njime dekriptira poruku.
Rezultat je poruka čiji je sadržaj identičan
izvornoj poruci koju je napisao Ivica.
Ako pak Marica želi Ivici odgovoriti
kriptiranom porukom mora imati Ivičin
javni ključ kojim će kriptirati poruku prije slanja standardnim komunikacijskim
kanalom. Takvu će poruku na odredištu
Ivica dekriptirati svojim tajnim ključem.
Kako bi ovakvo zaštitno kodiranje bilo
održivo i imalo smisla nužno je da onaj
tko ima javni ključ ne može pomoću njega
Zaštitnim se kodiranjem nastoji
da poruka poslana određenom
primatelju bude čitljiva i
Ako razmotrimo sliku 2 koja prikazuje razumljiva samo njemu
sustav kriptiranja s javnim ključem (asi-
Nedostatak simetričnog kriptiranja s
tajnim ključem jest sigurni kanal kojim se
on prenosi između sudionika komunikacije. Taj problem uspješno rješava asimetrično kriptiranje s dva ključa - tajnim i
javnim.
Najveća prednost RSA kriptiranja koje
predstavlja asimetrično kriptiranje jest
što se primjenom velikih prostih brojeva
onemogućuje u razumnom roku izračunavanje tajnog ključa. Međutim, baš iz te
činjenice proizlazi i njegov najveći nedostatak. Zbog primjene velikih brojeva jako
je spor pa se brzina kriptiranja i dekriptiranja kreće između samo 103 i 105 bit/sek.
Zato RSA kriptiranje nije pogodno za rad
s većim količinama informacija.
Ideja hibridnog kriptiranja
Zbog problema s RSA algoritmom male
brzine kriptiranja taj se sustav praktički
ne koristi kao samostalan kriptosustav
pri kriptiranju većih količina informacija.
Ideja hibridnog kriptiranja jest spajanje
prednosti simetričnog kriptiranja tajnim
ključem s prednostima asimetričnog kriptiranja javnim ključem. Tako se zadržava
brzina algoritma što je prednost simetričnog kriptiranja i visoki stupanj zaštite
koju pruža asimetrični algoritam.
Spajanjem ta dva sustava dolazi se do
hibridnog kriptiranja. U tom slučaju asimetrično kriptiranje služi za kriptiranje
tajnog ključa kod simetričnog sustava.
Tako više nije potreban sigurni kanal, a
zadržava se brzina kriptiranja i dekriptiranja.
Dakle...
Nakon niz godina tijekom kojih su razrađeni teorijski i praktični sustavi koji bi
trebali riješiti problem zaštite podataka
još ne možemo reći da postoji jedno rješenje koje rješava sve takve probleme. Postoje odlični široko prihvaćeni proizvodi
koji daju odlične rezultate, ali nikako ne
možemo tvrditi da su uporabom tih alata
naši podaci zaštićeni. Treba imati na umu
da razvoj nije stao, dapače, tehnologija napreduje brže nego ikad, donosi nam nove
ideje, metode, algoritme i proizvode, ali
istodobno veće mogućnosti i onima koji
žele narušiti zaštitu naših podataka.
191/12/2012 infoTrend 39
ICT
I PRAVNA
PRAKSA
PRAVNA ZAŠTITA RAČUNALNIH PROGRAMA
S developerima oprezno
PIŠE TIHOMIR KATULIĆ
KVALITETNI PROGRAMERI TRAŽENI SU
STRUČNJACI na tržištu rada iako domaći
mediji pretjeruju s ocjenama o njihovoj
kvaliteti i brojnosti. Često se iznose nagađanja i teško provjerljive procjene iz kojih proizlazi da brojni domaći vrhunski
programeri i web-developeri besposleno
čekaju poslodavce, spremni raditi za prosječnu plaću. Tko se okušao u IT poduzetništvu zna koliko je teško osigurati
usluge kvalitetnog developera, osobito
ako se traže vještine izvan aktualnog tehnološkog mainstreama.
Aktualna gospodarska kriza koja je
snažno pogodila i domaći IT sektor nije
jamac da će tržište rada obilovati kvalitetnim programerima - oni najbolji zaposleni su i kad je najveća kriza. Mnogi od njih
ionako svoj kruh zarađuju vani, bilo da su
emigrirali ili su još u Hrvatskoj, ali surađuju sa stranim tvrtkama.
Međutim, kad poduzeće i uspije angažirati kvalitetnog developera ili više njih,
ostaje pitanje koliko će ti vrlo traženi
stručnjaci ostati lojalni poslodavcu tijekom trajanja projekta. Ako su prepoznani
na tržištu i kvalitetni u onomu što rade,
izvjesno je da će s vremena na vrijeme dobivati ponude za rad na atraktivnim projektima. Barem dio tih ponuda uključivat
će uvjete koji su bolji od onih koje ima
kod trenutnog poslodavca.
Dobar developer
uvijek ima plan b
U uvjetima aktualne recesije, poslodavci često upadaju u zamku razmišljanja
kako njihovi zaposlenici nemaju izbora,
odnosno da trebaju poslodavce više negoli oni njih. Takva je situacija osobito opasna u kontekstu razvoja softvera i drugih
IT projekata. Poslodavac ne bi trebao vje40 infoTrend 191/12/2012
Odlazak developera iz tvrtke usred
razvojnog ciklusa novog softvera ili
provedbe nekog projekta nije rijedak
slučaj. Pametan IT poduzetnik o
rizicima treba razmišljati unaprijed.
će ulagati stopostotni trud.
rovati na riječ da će zaposlenik Poslodavci pak nisu svjesni
kvalitetni developer ostati u tvrtki
kako izgledaju developertrajno ili barem do kraja ugovora Ponekad
ski prioriteti niti razumiju
ili završetka projekta. Naiđe li mu poslodavci
koliko je kvalitetan prograbolja ponuda, u okviru ugovora o nisu svjesni
merski kadar zaista tražen.
radu poslodavac može samo inzi- kako izgledaju
Tržište rada za sve prograstirati da odradi otkazni rok.
developerski
mere, pa tako i za one koji
U praksi se često događa da prioriteti niti
žive u Hrvatskoj, nije samo
programeri preuzmu više obveza razumiju koliko
nacionalno ili regionalno
nego što su u stanju ispuniti. Po- je kvalitetan
već svjetsko. Nije rijetkost
nekad uz redovan posao rade na
programerski
pronaći domaće develonekoliko honorarnih projekata.
pere koji zarađuju za život
Za te projekte često dobivaju ho- kadar zaista
odrađujući projekte za nanorare koji u kratkom razdoblju tražen
ručitelje iz SAD-a, Zapadvišestruko nadmašuju redovne
prihode koje ostvaruju kao zaposleni- ne Europe, ali i iz egzotičnijih zemalja poci u nekom poduzeću. Programeri često put Indije, Kine, Južne Amerike itd.
Drugi faktor koji treba uzeti u obzir jest
govore kako stalno zaposlenje odnosno
radni odnos promatraju kao svojevrsnu pravna regulacija računalnih programa.
sigurnosnu mrežu, a ne mjesto na kojem Prema odredbama hrvatskog Zakona o
Poslodavci
često upadaju u
zamku misleći
kako njihovi
zaposlenici
nemaju izbora,
odnosno
da trebaju
poslodavce
više negoli
poslodavci njih
autorskom pravu i srodnim
je isključivo ovlašten izvršapravima, aktualni pravni movati sva imovinska prava na
del zaštite računalnih programa Tržište rada za
tako stvorenom programu,
predviđa autorskopravnu zašti- sve programere, ako ugovorom nije drukčije
tu. Drugim riječima, računalni pa tako i one
određeno.
programi su autorsko djelo i koji žive u
Iz ove odredbe razvidno
uživaju autorskopravnu zaštitu
je
da imovinska prava na
Hrvatskoj,
poput drugih kategorija autorračunalnom programu koji
nije samo
skih djela.
programer razvije radeći kao
Hrvatski zakon za računalne nacionalno ili
zaposlenik za poslodavca u
programe, u skladu s međuna- regionalno već
okviru svojih obveza ili po
rodnim standardima, pred- svjetsko
nalogu poslodavca -pripadaviđa nekoliko odstupanja od
ju poslodavcu. Ta okolnost
standardnog modela zaštite.
motivira mnoge poslodavce
Član 108. hrvatskog Zakona odnosi se da programere zapošljavaju u pravnom
na regulaciju prava na računalnom pro- okviru redovnog radnog odnosa, temegramu stvorenom u radnom odnosu. Čla- ljem ugovora o radu. Međutim, trebalo bi
nak kaže: Ako je računalni program stvo- razmisliti o posljedicama takve odluke.
rio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza
Kao što smo već istaknuli, takav oblik
ili slijedeći upute poslodavca, poslodavac zapošljavanja programera može rezul-
tirati suboptimalnim pristupom radu.
Poslodavci se izlažu riziku da programer
napusti tvrtku kada dobije ponudu za
bolje plaćeni posao ili kad procijeni da
ga zahtjevi dnevnog rada previše opterećuju i otežavaju mu obavljanje onih bolje
plaćenih honorarnih projekata. Tada ga
neće zadržati ni bolja plaća već će potražiti drugu sigurnu okolinu kako bi mogao
na miru razvijati privatne projekte. Da
suzbiju krađu vremena, odnosno neovlašteno korištenje informacijskih resursa
poduzeća u privatne svrhe, poslodavci se
služe raznim tehničkim trikovima, ali i
internim pravilnicima o radu. No i to je
upitno, dijelom i zbog toga što su takvi zaposlenici tehnički obrazovaniji i umješniji
od onih koji bi ih trebali nadgledati.
Zbog toga poslodavci moraju odstupiti od svojih uhodanih obrazaca razmišljanja i poslovanja i prilagoditi se
uvjetima tog specifičnog tržišta rada.
U praksi, to znači oslanjati se na mehanizme ugovorne regulacije za svaki konkretni projekt.
Programere - autore računalnih programa i developere raznih web-portala
i usluga može se plaćati prema učinku
putem autorskih ugovora. Ako nema realne potrebe da programer svakodnevno
surađuje s poduzećem - ne treba sklapati ni ugovor o radu. Imovinsko pravo na
softver može se prenijeti i odredbama autorskog ugovora.
Ako poduzeće već zapošljava adekvatne programere može ih se dodatno
motivirati sklapanjem autorskih ugovora
prema potrebi. Primjerice, u slučaju novog poslovnog projekta poslodavac može
sa zaposlenikom ugovoriti izradu novog
softvera, web-stranica ili web-aplikacija
uz klauzulu o isplati nakon završenog razvoja. Time bi developeri bili motivirani
uložiti adekvatan trud i ostati do završetka posla kako bi bili plaćeni.
Poslodavac ugovorno može uvjetovati
faze izrade softvera i obvezu programera
da periodički dostavi aktualnu razvojnu
inačicu softvera uz obvezu izrade popratne dokumentacije i komentar izvornog
koda. Isplata honorara može, ali i ne treba
pratiti dinamiku izrade. U interesu developera jest zahtijevati obročnu isplatu, no
poslodavac može inzistirati na isplati punog iznosa tek nakon obavljenog posla.
Dakako, snagu pregovaračke pozicije
jedne i druge strane odredit će konkretni
tržišni uvjeti i poslovne okolnosti.
191/12/2012 infoTrend 41
>MOBILNOST I RADNE NAVIKE
MOBILNOST JE ZASIGURNO SVIJET BUDUĆNOSTI, OLAKŠAVA NAM PRISTUP INFORMACIJAMA ZA
POSLOVNE I PRIVATNE POTREBE, A UREĐAJI, APLIKACIJE I NAČIN PRIMJENE NEMAJU GRANICA
Zar samo
prednosti?
PIŠE ŽELJKA KNEZOVIĆ
Autorica Željka
Knezović zaposlena je u Agenciji
za odgoj i obrazovanje, na mjestu
više savjetnice za
računalstvo. Već
šestu godinu aktivno surađuje s
Microsoftom kroz
program Partners
in Learning, sudjeluje kao predavač
na konferencijama WinDays, Sinergija, Kulendeyz, Mobility Day i KOM.
Od travnja 2009. stekla je titulu Microsoft Most Valuable Professional
(MVP) za Lync.
Uvođenje mobilnog
rješenja nije jednostavan
potez za tvrtku i
zahtijeva specijalizirane
stručnjake posebno
u području planiranja,
pripreme i vođenja
same implementacije.
Analiza potencijalnih
područja gdje će mobilno
rješenje dovesti do
najveće koristi daje veću
vjerojatnost uspjeha.
42 infoTrend 191/12/2012
TiJEKOM POSLJEDNJIH NEKOLIKO GODINA
tvrtke sve više uviđaju prednost uvođenja
mobilnih uređaja u svakodnevno poslovanje, a svojim zaposlenicima nude klizno
radno vrijeme i sve bolju podršku za rad
izvan klasičnog ureda. Sve to omogućuje
mobilna tehnologija pa i obavljanje po-
slova i rješavanje ključnih poslovnih problema bez dolaska u ured. Pružajući takvu
fleksibilnost svojim djelatnicima tvrtke
očekuju da im budu na raspolaganju kad
god ih tvrtka zatreba - uvijek i svugdje.
Tablet uređaji i pametni telefoni sve
više postaju standardni dio cjelovitih
FOTO SHUTTERSTOCK
poslovnih rješenja, a sve manje luksuz.
Sukladno napretku tehnologije uočen je
i napredak u razvoju elementarnih korisničkih aplikacija koje se savršeno prilagođuju pametnim uređajima i čine život
svakog poslovnog čovjeka jednostavnijim.
Uvođenje mobilnih uređaja u poslovno
okruženje ima puno veću korist od sinkronizacije kontakata i pristupa e-mailu.
Pristup korporativnim podacima na terenu, optimizacija i smanjenje troškova poslovanja, zadovoljstvo djelatnika i korisnika, obavljanje svakodnevnog posla izvan
ureda – neki su od osnovnih razloga zašto
se tvrtke sve više odlučuju na uvođenje
pametnih uređaja.
Istraživanja pokazuju:
Dakle, 55% ispitanika, zaposlenika različitih tvrtki, smatra kako bi bili produktivniji kad bi mogli raditi izvan ureda. U
prosjeku, jedan od četiri poslodavca među
ispitanima potvrđuje taj statistički podatak. Ostali smatraju kako zaposlenici izvan
ureda rade manje, teže se usredotočuju na
svoj posao, imaju manju odgovornost, ne
mogu komunicirati licem u lice sa svojim
kolegama, nadređenima i slično.
IT u poslovnom Nadalje, 42% ispitanih zaposlenika smaokruženju
tra da će izvan ureda brže i bolje obaviti
Prvo što se očekivalo pri uvođenju mo- i uspješnije završiti svoj posao. Njih 40%
bilnih uređaja u poslovanje bilo je smanji- smatra kako rad izvan ureda omogućuje
vanje papirologije i prebacivanje papirna- odabir mirnijeg radnog mjesta, ugodniju
tih procesa u elektroničke. Time se dobio atmosferu i da je manji postotak onih koji
brži i učinkovitiji sustav,
ih ometaju tijekom rada što je
pogreške se svode samo
u uredu gotovo svakodnevna
na inicijalni upis podata- Dok 55% zaposlenika situacija.
ka, ukidaju se dvostruki različitih tvrtki
Čak 95% poslodavaca i 90%
poslovi. Uz točnost, jedzaposlenika smatra da je, nesmatra
kako
bi
bili
na od najvažnijih komovisno o tome gdje radite, jako
ponenti informacije je produktivniji kad bi
važno imati iste radne mogućpravodobnost, a raste i mogli raditi izvan
nosti - u uredu ili izvan njega.
zadovoljstvo korisnika. ureda s time se
Da bi to zaista bilo tako, naOvisno o poslovnim slaže samo jedan
predak tehnologije i softverska
potrebama, organizaci- od četiri anketirana
rješenja velikih proizvođača
ja odlučuje o korištenju
prilagođuju se korisnicima i
web-aplikacija ili kla- poslodavca
stvaraju baš takve mogućnosti
sičnih klijentskih windows-aplikacija na - vaš cijeli ured na dlanu, na vašem pametprijenosnim uređajima.
nom, prijenosnom uređaju. Ispravno odaOvisno o odabranoj platformi i shodno brana tehnologija uz adekvatna softvertome pripadajućim uređajima, djelatni- ska rješenja koja potpuno zadovoljavaju
cima bi trebao biti omogućen nesmetan potrebe tvrtke, omogućavaju povezivanje
rad. No, odabir je čisto poslovna odluka, mobilnih, udaljenih timova, stvaraju moć
out of office produktivnosti i efikasnosti te
zasnovana na nizu čimbenika.
Evo nekih pitanja na koja treba odgovo- povećavaju granice dostupnosti i uslužnosti krajnjim korisnicima i klijentima.
riti u trenutku odluke:
Način rada potpuno se promijenio.
- treba li prijenosni uređaj biti konRadimo
u avionu, u autobusu, tramvaju,
stantno povezan na središnji sustav bilo u
automobilu,
u restoranu, kod kuće… Dooblaku ili u uredu ili je dovoljno povezati
bar je osjećaj imati sve dostupno na jedse tek povremeno zbog razmjene podatanom mjestu, neovisno s kojeg se uređaja
ka,
spajate, na kojemu radite i razmjenjujete
- kolika je cijena spajanja, koju platfor- podatke te da u trenutku prelaska na neko
mu i koje uređaje odabrati,
drugo računalo na nekom drugom mjestu
- kakva je kvaliteta IT stručnjaka kojima imate mogućnost dohvaćanja svih kontatvrtka raspolaže, čemu su skloniji i kakva kata, dokumenata, razmjene, komunikaznanja trenutno imaju...
cije i suradnje.
- jesu li spremni udovoljiti zahtjevima i
potrebama ostalih korisnika unutar tvrtke Postojeća tehnologija i
jer sve više djelatnika iskazuje želju za ko- poslovna produktivnost
rištenje svojih mobilnih uređaja.
Na tržištu postoje mnogobrojna rješeTo su neka od osnovnih pitanja o ko- nja koja će zadovoljiti te nove potrebe. Iza
jima ovisi konačna odluka poslodavca. takvih rješenja stoje velika imena, a svako
Tehnologija je dostupna, a način primjene zasigurno ima dobrih i nešto manje doi vrst platforme ovise o situaciji i poslov- brih alata i platformi.
nim potrebama.
Microsoft je osluškivao što ljudima treba, usmjerio razvoj svojih aplikacija, plat191/12/2012 infoTrend 43
>MOBILNOST I RADNE NAVIKE
Mobilni trojac
Microsoftov paket uredskih alata Office gotovo da i nema ozbiljniju konkurenciju na tržištu. Tu su open source paketi
poput Apache Open Officea te Libre Office, ali ako pitate prosječnog uredskog
korisnika, Microsoft Office je jedini prihvatljivi paket alata za ured.
Računalstvo u oblaku je i na tom području ostavilo trag tako da se sve češće
koriste razne online verzije takvih alata.
Iako neprikosnoven na području klasičnih, lokalno instaliranih uredskih aplikacija, Microsoftov Office 365 u području
online aplikacija ima nekoliko (ozbiljnih)
konkurenata. Dva najozbiljnija su Google Apps i Zoho Docs pa pogledajmo
kako se oni mogu nositi s Office 365 platformom.
Prvo što će korisnici primijeniti kod
bilo kojeg alata je sučelje. Sučelja tih platformi se razlikuju, a baš
ona su najčešći faktor
pri odabiru odgovarajućeg seta alata jer
će se korisnici sigurno
protiviti pokušaju uvođenja aplikacija koje
imaju drukčije izbornike od onoga na što su
navikli. Većini je prva
dodirna točka s uredskim alatima bio upravo popularni Microsoft Office tako da na
tom području pobjedu zasigurno odnosi
Office 365 sa svojim Office Web Apps paketom i dobro poznatim sučeljem.
Korisnici od ovakvih alata najčešće
traže mogućnosti online pohrane i kolaboracije na dokumentu odnosno mogućnost da jedan dokument istodobno
editira nekoliko korisnika. Office 365 na
području online pohrane nudi SharePoint Online kao serversku i SharePoint
Workspace kao klijentsku komponentu.
Druga dva nemaju nativnu podršku za
online pohranu, ali tu su (uvjetno) besplatni servisi poput Dropboxa ili Boxa
uz pomoć kojih možemo kompenzirati
taj nedostatak.
Što se tiče kolaboracije Office 365 je
u donekle inferiornom položaju. Google
Apps i Zoho docs se tu mnogo bolje snalaze pa dok Office Web Apps (odnosno
SharePoint Online) daje tek rudimentarne mogućnosti online kolaboracije za
Excell i OneNote, za PowerPoint i Word
dokumente ta mogućnost ne postoji.
44 infoTrend 191/12/2012
Zoho docs još omogućuje da se korisnici
prijave (i da zajednički istodobno rade
na jednom dokumentu) uz pomoć korisničkih naloga Zoho, Facebook, Yahoo i
Google.
Koliko ste puta poslali kolegi neki dokument na uvid a da ga on zbog starije
verzije alata ne može otvoriti? Office je s
verzijom 2010 donio i novi XML format
(.docx, .xmlx, .pptx…) koji nije kompatibilan sa starijim verzijama Officea (2003
ili 2007).
Za razliku od Zoho documents alata
koji će uspješno otvoriti XML dokumente, Google Appsi to neće biti u stanju.
Osim toga, neki elementi teksta kao što
su tablice, slike, fusnote i slično koje kreiramo kroz Office Web Apps bit će nepravilno prikazani kad ih otvorimo s nekim
od ta druga dva alata.
Sve te aplikacije koristimo kroz internetski pretraživač. Jasno je da će alati
Office 365 platforme preferirati Internet
Explorer (i to najčešće zadnju verziju) na
Microsoftovoj mobilnoj platformi dok će
Google Apps preferirati Android platformu i (najčešće) Firefox kao internetski
pretraživač. Problemi nekompatibilnog
pretraživača najčešće se očituju nemogućnošću prijave na online aplikaciju i to
posebno u nekim naprednim autentifikacijskim scenarijima.
Ono što će nam najčešće biti prvo pitanje kod evaluacije različitih platformi jest
cijena. Kod osnovnih paketa ovih online
aplikacija cijene su vrlo slične i kreću se
od 4 do 6 američkih dolara po licenci
mjesečno.
Za kućne korisnike i male urede, sve
platforme nude i besplatne (okljaštrene)
varijante svojih paketa. Jako je teško uspoređivati cijene tih paketa jer dodatne
mogućnosti koje nisu kod svih ponuđača
iste, podižu cijenu licence pa tako Office
365 E4 licenca koja nam omogućuje i lokalnu instalaciju klasične Office Professional Plus inačice i izgradnju lokalne PBX
infrastrukture uz pomoć Lync alata, košta čak 22 dolara mjesečno, ali nam nudi
i iznimne mogućnosti.
Izbor bi se trebao zasnivati na mogućnostima pojedine platforme ovisno o
potrebama, a tek zatim na cijeni licence.
Korisničke preferencije trebale bi biti visoko na popisu postavljenih uvjeta koje
paket mora ispuniti jer će dodatna edukacija sasvim sigurno dodatno podići i
cijenu paketa. (sm)
Nastavak sa 43. stranice
formi i uređaja prema poslovnim korisnicima i ponudio mogućnosti primjene u
naprednom okruženju, ali nudi i rješenja
za manje korisnike s vrlo intuitivnim sučeljima za koja ne treba napredno poznavanje tehnologije. Prije pune dvije godine
Microsoft je izbacio na tržište svoje telefone Windows Phone. Iako su prve analize
predviđale sjajnu budućnost i sve veću
upotrebljivost za razliku od prijašnjih
Windows Mobile telefona, bilo je i skeptika. Sada nakon dvije godine istraživanja i
analize pokazuju kako su pozitivna predviđanja bila ispravna, a napredni poslovni
korisnici vrlo su se brzo priviknuli na ove
uređaje.
Alati integrirani s telefonima Windows
Phone poput Officea i Outlooka jednaki
su onima koje korisnici imaju na svojim
računalima pa ne postoji nikakva prepreka u njihovu korištenju. Ako još svoj
Windows Phone povežete sa servisima u
oblaku poput Share Pointa i Exchangea,
moći ćete putem bilo kojeg uređaja sve
svoje dokumente spremati automatski na
Share Point ili Sky Drive i svi će biti na
jednom mjestu neovisno o tome s kojeg
ste se pametnog uređaja povezali. Sinkro-
FOTO SHUTTERSTOCK
nizacija e-mailova, kontakata, događaja u Phone 8 platforma povezivat će Windows
kalendaru... jednaka je na svim uređajima, Phone s Windows 8 OS-om te svim alatitelefonu, tabletu ili PC-u i sve je dostupno ma u oblaku.
u svakom trenutku.
Jednako tako je važna mogućnost komunikacije i pristupa virtualnim sastanci- Poslovna vrijednost
ma u realnom vremenu pomoću mobilne
Uvođenjem pametnih uređaja - telefoaplikacije Lync. Stoga za sudjelovanje na na, tableta i td. - u korporativno okruženje
nekom važnom sastanku više ne morate dobivene su mnoge poslovne prednosti u
biti u svom uredu. Dointernom poslovanju, ali često i
voljno je primiti pozivpred konkurencijom. Ponekad se
nicu za sastanak putem Kod uvođenja
unutar tvrtke teško donose odluke
Outlooka, klikom na link
o prelasku na moderan način rada
mobilnih
u poveznici automatski
no vrlo brzo i menadžment i djeće se otvoriti Lync klijent rješenja jedno
latnici uviđaju prednosti uporabe
na vašem Windows Pho- od najvažnijih
suvremene tehnologije, pametnih
neu i vi ste na sastanku. pitanja je trenutak uređaja i ne razmišljaju o vraćaju
Svakodnevnim koriš- kada prestaje
na stari način rada. Poslovna vritenjem Windows Phonea posao i počinje
jednost se očituje na dva načina –
u poslovne svrhe i za rad
smanjenjem troškova poslovanja
privatni život
na terenu, u svakoj novoj
te proširenjem poslovanja i otvasituaciji javlja se potreba
ranjem novih poslovnih prilika.
za novim aplikacijama. Zato Marketplace Ta vrijednosna kombinacija je ključna
odnedavno i za hrvatsko tržište nudi više za menadžment pri donošenju odluke o
od 100.000 Windows Phone-aplikacija uvođenju pametnih uređaja u poslovno
koje će sigurno ispuniti i najspecifičnije okruženje.
potrebe. Pred vratima je i novi operacijJedna od ključnih prednosti mobilnih
ski sustav Windows 8, a nova Windows Windows uređaja jest mogućnost vrlo
dobre integracije u postojeće poslovne sustave. Postojeća tehnologija i razvojni alati
omogućuju jednostavnu transformaciju
podataka u postojećim poslovnim sustavima za pristup s pametnim mobilnim ili
prijenosnim uređajima. I dok su mobilni
uređaji potpuno prilagodljivi novijoj infrastrukturi, njihovo uvođenje u tvrtku
može biti i pogodan trenutak za stvaranje
još modernije infrastrukture.
Zadržavanje postojećeg i privlačenje
novog talentiranog kadra također je jedno
od područja gdje se opravdava ulaganje
u mobilna rješenja i tehnologiju. Praćenje svjetskih standarda i visoka kvaliteta
svakodnevnog poslovanja čini takvu radnu okolinu privlačnom za potencijalne
djelatnike, a oni postojeći neće odlaziti iz
tvrtke.
I na kraju ono najvažnije – zadovoljstvo korisnika. Kada su djelatnici tvrtke
dosljedni u svojim informacijama i kada
korisnik dobije istu informaciju bez obzira razgovara li s djelatnikom uživo, traži
li informaciju telefonom ili je provjerava
na Internetu, veća je vjerojatnost da će se
izgraditi povjerenje, negoli ako svaki put
dobije drukčiju ili nepotpunu informaciju. A baš tu je najveća snaga mobilnih
rješenja.
Ozbiljna odluka
Uvođenje mobilnog rješenja nije jednostavan potez za tvrtku i zahtijeva specijalizirane stručnjake posebno u području
planiranja, pripreme i vođenja same implementacije. Planiranje i detaljna analiza
poslovanja te potencijalnih područja gdje
će mobilno rješenje dovesti do najveće
koristi daje veću vjerojatnost uspjeha.
Mjerenje poslovnih rezultata prije i poslije uvođenja pametnih uređaja te fleksibilniji rad dat će stvarnu sliku uspješnosti
i učinkovitosti u usporedbi s očekivanim
rezultatima.
Danas više nije pitanje mogu li pametni
prijenosni uređaji obaviti određenu zadaću jer imaju svu funkcionalnost koja nam
treba. Uskoro će moći zamijeniti prijenosna i stolna računala, a način poslovanja
postat će drukčiji, fleksibilniji. Neovisno o
mjestu i uvjetima u kojima se posao obavlja ili o načinu povezivanja s pametnim
prijenosnim uređajima omogućen je rad
u realnom vremenu. Njihova vas funkcionalnost neće iznevjeriti, a što je najvažnije
prilagodljiva je, intuitivna i neovisna o informatičkoj pismenosti korisnika.
191/12/2012 infoTrend 45
>ZAŠTITA PRIVATNOSTI
ELEKTRONIČKO PRAĆENJE AKTIVNOSTI ZAPOSLENIKA – SMJERNICE EU
Zamke radnog mjesta
Zbog povrede prava na zaštitu privatnosti
zajamčene članom 8. europske konvencije
o ljudskim pravima, Europski sud za ljudska
prava donio je brojne presude protiv država
potpisnica. U tim presudama Sud navodi da
se: „koncept privatnog života proteže na sve
aspekte osobnog identiteta, kao što su ime ili
slika neke osobe”. Konvencija dobiva sve veću
važnost s obzirom na nagli razvoj tehnologije
koja omogućuje nedozvoljeni nadzor
privatnog i javnog života svakog pojedinca.
PIŠE HARIS HAMIDOVIĆ
ZAŠTITA PRIVATNOSTI, JEDNO OD OSNOV
NIH LJUDSKIH PRAVA, nužna je za pravil-
no funkcioniranje svakog demokratskog
društva. Osnovni standardi zaštite privatnosti već su definirani u Univerzalnoj
deklaraciji o ljudskim pravima UN-a te
Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda Vijeća Europe.
“Nitko ne smije biti izložen proizvoljnom
miješanju u privatni život, obitelj, stan ili
dopisivanje ni napadima na čast i ugled.
Svatko ima pravo na zakonsku zaštitu protiv takvog miješanja ili napada.” - navodi
se u Općoj deklaraciji UN-a o pravima
čovjeka.
Konvencija za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda Vijeća Europe u Članu
8. također ističe da:
1. Svatko ima pravo na poštovanje svog
privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.
2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom
ako je to u demokratskom društvu nužno
zbog interesa državne sigurnosti, javnog
reda i mira, gospodarske dobrobiti zemlje te
radi sprečavanja nereda ili zločina, zaštite
46 infoTrend 191/12/2012
načela zakonite obrade osobnih podataka
izvedenih iz Direktive 95/46/EC Europskoga parlamenta i Vijeća od 24. listopada
1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom
osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka, kao i nacionalnih zakona o zaštiti osobnih podataka.
Praćenje uposlenika
na radnom mjestu
Trenutno ne postoji EU direktiva koja
se izravno odnosi na elektroničko praćenje zaposlenika na radnom mjestu. Radna
skupina, uspostavljena na temelju člana 29
Direktive 95/46/EC, izdala je 2002. godine
radni dokument o nadzoru elektroničkih
komunikacija na radnom mjestu. Polazna
točka za razmatranje u tom dokumentu
bilo je mišljenje EU Opinion 8/2001 da
se Direktiva 95/46/EC odnosi na obradu
osobnih podataka u kontekstu radnih
zdravlja, morala ili zaštite prava i sloboda odnosa, kao i u bilo kojem drugom kondrugih.
tekstu. U radnom dokumentu 5401/01/
Zaposlenici također legitimno očekuju EN/Final WP 55 navodi se da je poslodaodređeni stupanj privatnosti na rad- včevo praćenje elektroničkih komunikacinom mjestu. Međutim, to pravo mora ja svojih zaposlenika, uključujući e-poštu
biti uravnoteženo s drugim legitimnim i pristup Internetu, moguće također propravima i interesima poslodavca, pose- matrati u kontekstu Direktive 95/46/EC i
bice s njegovim pravom na odgovarajuće 97/66/EC.
učinkovito vođenje poslovanja iznad svePostoje mnogi oblici nadzora zaposlega da se zaštiti od odgovornosti ili štete nika na radnom mjestu. Spomenuti radkoju mogu napraviti zaposleni dokument odnosi se
nici tijekom rada. Ta prava
na dva oblika praćenja na
i interesi predstavljaju legikoje se primjenjuju slična
Načelo nužnosti
timne osnove koje bi mogle
načela - praćenje elektroutvrđuje da
opravdati odgovarajuće mjere
ničke pošte i nadzor priposlodavac
može
ograničavanja prava radnika
stupa Internetu.
čuvati podatke
na privatnost.
samo koliko
Osnovna načela
Međutim,
prikupljanje
je
potrebno
osobnih podataka i drugih inEvo koja osnovna naza određenu
formacija putem elektroničkog
čela izvedena iz Direktive
svrhu praćenja
nadzora zaposlenika omo95/46/EC treba slijediti
gućuje poslodavcima profekako bi se elektroničko
aktivnosti
sionalno, intelektualno ili čak
praćenje aktivnosti zapopsihološko kreiranje profila
slenika moglo smatrati dovirtualnog zaposlenika, što je često izvan zvoljenim i opravdanim.
legitimne potrebe poslodavca. Kako bi se
Načelo nužnosti
elektroničko praćenje aktivnosti zaposleNačelo nužnosti znači da poslodavac
nika moglo dozvoliti i opravdati nužno je, mora provjeriti da li je bilo koji oblik elekmeđu ostalim, pridržavati se osnovnih troničkog praćenja apsolutno nužan za
navedenu svrhu prije negoli nastavi pratiti
te zaposlenikove aktivnosti. Tradicionalne metode nadzora, manje intruzivne za
privatnost pojedinaca, treba pažljivo razmotriti i po potrebi provesti ih prije bilo
kojeg oblika nadzora elektroničkih komunikacija. U pravilu, elektroničku poštu zaposlenika i njegov pristup Internetu treba
nadzirati samo u iznimnim okolnostima.
E-poštu treba pratiti samo zbog potvrde ili
dokaza njegovih kriminalnih aktivnosti,
ako je to nužno za obranu poslodavčevih
interesa u slučajevima kad je poslodavac
posredno odgovoran za aktivnosti radnika. To uključuje i otkrivanje virusa kao i
ostale aktivnosti koje provodi poslodavac
kako bi zajamčio sigurnost sustava.
Nekad je otvaranje elektroničke pošte
zaposlenika potrebno i iz drugih razloga.
Naprimjer, kako bi se održala poslovna
korespondencija u slučaju da zaposlenik
nije u uredu zbog bolesti ili odmora, a
korespodencija ne može biti zajamčena
drukčije (npr. putem automatskog odgovora ili automatskim prosljeđivanjem).
Načelo nužnosti također znači da poslodavac treba čuvati podatke samo koliko
je potrebno za navedenu svrhu praćenja
aktivnosti.
Načelo konačnosti
Načelo konačnosti znači da podaci moraju biti prikupljeni za određenu, izričitu i
legitimnu svrhu, te da neće biti dalje obrađivani na način nespojiv s tom svrhom.
U tom kontekstu, naprimjer, načelo sukladnosti znači - ako je obrada podataka
opravdana na temelju zaštite sigurnosti
va korištenje komunikacijskih sredstava
u izričito privatne svrhe, takva privatna
komunikacija može biti podvrgnuta nadzoru pod vrlo ograničenim okolnostima,
npr. kako bi se osigurala sigurnost informacijskih sustava (provjera virusa).
3. Pojedinosti o poduzetim nadzornim
mjerama, odnosno tko, što, kako i kada.
4. Pojedinosti o postupcima provođenja
disciplinskih postupaka, uz navod kako i
kada će zaposlenici biti obaviješteni o povredi unutrašnje politike te im omogućiti
da odgovore na svaku takvu tvrdnju protiv njih.
Konačno, načelo transparentnosti obvezuje poslodavce da omoguće zaposlenicima suštinski nesmetan pristup svojim
osobnim podacima kako bi se osigurala
njihova vjerodostojnost i, ako je potrebno,
da se isprave eventualne netočnosti.
Načelo zakonitosti
Načelo zakonitosti znači da se svaka
obrada
osobnih podataka mora obaviti na
sustava ti podaci ne mogu biti obrađivani
u druge svrhe, naprimjer zbog praćenja pravedan i zakonit način. Za to načelo posebno je važan član 7 (f) Direktive 95/46/
ponašanja radnika.
EC jer dozvoljava obradu podataka o upoNačelo transparentnosti
Načelo transparentnosti znači da poslo- slenicima ako je nužna za zaštitu zakonidavac mora biti jasan i otvoren. Naprimjer, tih prava i interesa poslodavca, ako nije u
ne smije tajno pratiti elektroničku poštu suprotnosti s pravom nositelja podataka
zaposlenika osim u slučajevima gdje to da zaštiti vlastiti privatni i osobni život.
To može biti legitimno kad poslodavac
dozvoljava zakon. Izuzeci su ako se ustanove određene kriminalne aktivnosti (pa želi zaštititi svoje poslovanje od značajnih
treba pribaviti dokaze, uz poštivanje za- prijetnji, kao što je sprečavanje prijenosa
konskih i proceduralnih pravila) ili u slu- povjerljivih informacija konkurenciji.
Načelo proporcionalnosti
čajevima kad državni zakon, pod uvjetom
Načelo proporcionalnosti zahtijeva da
da su ispunjene potrebne zaštitne mjere,
ovlasti poslodavca da otkrije nepravilnosti osobni podaci - pa i oni koji su uključeni u praćenje - moraju biti adekvatni,
na radnom mjestu.
Taj princip znači da poslodavac mora relevantni i ne prekomjerni s obzirom na
postizanje navedene svrhe
sa svojim zaposlenicima voobrade. Pritom politika
diti lako dostupnu, jasnu i
poduzeća treba biti izraAdministrator
točnu politiku u vezi e-maila
đena po mjeri, ovisno o
sustava
i
svatko
i Internet praćenja. Zaposlevrsti i stupnju rizika s kojinici moraju dobiti potpune
tko ima pristup
ma se određeno poduzeće
informacije o tome koje poosobnim
suočava. Načelo proporcisebne okolnosti opravdavaju
podacima o
onalnosti isključuje praviiznimne mjere, širinu i opseg
radnicima,
lo kontinuiranog praćenja
takvog praćenja. Elementi te
tijekom praćenja
individualnih e-mailova
informacije bi trebali biti:
treba biti
i pristupa Internetu svih
1. E-mail-Internet politika
pod
strogom
djelatnika, osim tamo gdje
unutar poduzeća koja jasno
obvezom
je to nužno zbog sigurnonavodi mjeru u kojoj sredstva
profesionalne
sti sustava. U situacijama
komunikacije u vlasništvu pogdje se identificirani cilj
tajne
duzeća mogu biti korištena za
može postići na manje
osobnu (privatnu) komunikaintruzivniji način poslociju zaposlenika - npr. ogranidavac mora uzeti u obzir tu opciju (načenje vremena i trajanja korištenja.
2. Razlozi i svrha zbog čega se nadzor primjer, trebao bi izbjegavati sustave koji
provodi. Tamo gdje poslodavac dozvolja- prate automatski i kontinuirano).
191/12/2012 infoTrend 47
>ZAŠTITA PRIVATNOSTI
>RAČUNALSTVO U OBLAKU
Praksa Europskog suda za ljudska prava
Zbog povrede prava na
zaštitu privatnosti koje se
jamči članom 8. europske
konvencije o ljudskim pravima, Europski sud za ljudska prava donio je brojne
presude protiv država potpisnica. U tim presudama
Sud navodi da se: „koncept
privatnog života proteže
na sve aspekte osobnog
identiteta, kao što su ime ili
slika neke osobe”. Dalje, po
mišljenju Suda privatni život uključuje fizički i psihički integritet. Namjera jamstva iz člana 8. konvencije
jest osigurati razvoj osobnosti svakog pojedinca u
odnosu s drugim ljudskim
bićima bez vanjskog utjecaja. S toga postoji interakcija pojedinca s drugima,
čak i u javnom kontekstu,
koja potpada pod pojam
privatnog života.
Najviše presuda tiče se
zloupotrebe podataka do
kojih su policijski organi
došli nezakonitim snimanjem-prislušk ivanjem,
pretresom ili čitanjem prepiske osumnjičenih osoba
i njihovih odvjetnika. Sudska praksa Europskog suda
za ljudska prava, tumačeći
član 8. europske konvencije o ljudskim pravima,
zahtijeva zakonsku shemu
koja će pružiti jamstva protiv samovoljnog korištenja
istražnog nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija, posebno u pogledu
pitanja: čiji se telefoni i druga komunikacijska sredstva mogu prisluškivati,
zbog kojih krivičnih djela i
koliko dugo, kako će se koristiti rezultati dobiveni tm
mjerama, kakva su prava
obrane da se upozna s tim
rezultatima, te što se zbiva
s prikupljenim materijalima
nakon završetka krivičnog
postupka.
Tako je npr. u predmetu
Malone protiv Velike Britanije (1984., Serija A br. 82)
Europski sud za ljudska
prava zaključio da zakon
mora vrlo precizno odrediti
Praćenje e-pošte treba ograničiti na podatke o prometu i vremenu komunikacije, a ne na sadržaj, ako je to dovoljno da
se ublaži zabrinutost poslodavca. Ako je
pristup sadržaju elektroničke pošte nužan,
treba voditi računa o privatnosti sudionika komunikacije izvan organizacije. U tom
slučaju poslodavac treba obavijestiti sudionike komunikacije izvan svog poduzeća da
se prati elektronička pošta. Može naprimjer
formulirati upozorenje da se sustav prati
koje se dodaje svim izlaznim porukama.
Načelo točnosti i zadržavanja
Načelo točnosti i zadržavanja zahtijeva
da svi podaci koje je poslodavac legitimno
pohranio (nakon razmatranja svih ostalih
prethodno navedenih načela), a sastoje se
od podataka iz e-pošte ili se odnose na epoštu zaposlenika ili na njihov pristup Internetu, moraju biti točni i zadržani u vremenskom razdoblju nužnom za ispunjenje
svrhe u koju su prikupljeni. Poslodavci
bi trebali odrediti razdoblje zadržavanja
e-mailova u središnjim poslužiteljima na
temelju poslovnih potreba.
Načelo sigurnosti
48 infoTrend 191/12/2012
opseg i način prisluškivanja
telefonskih razgovora, poštujući pritom legitimnost
cilja koji se mjerama želi
postići, tako da je pojedincu zajamčena odgovarajuća zaštita od samovolje.
U predmetu Copland
protiv Ujedinjenog Kraljevstva Sud je iznio mišljenje
da prikupljanje i pohranjivanje osobnih informacija
koje se odnose na telefonske pozive, e-poštu i
pristup Internetu njihove
zaposlenice bez njenog
znanja predstavlja miješanje u njeno pravo na poštivanje privatnog života
i komuniciranja u smislu
člana 8. europske konvencije o ljudskim pravima.
No, Sud ne isključuje da se
nadzor telefona, e-maila
ili Interneta zaposlenika
na radnom mjestu može
smatrati „potrebnim u demokratskom društvu” u
određenim situacijama poštujući pritom legitimnost
cilja.
Načelo sigurnosti obvezuje poslodavca
da implementira odgovarajuće tehničke
i organizacijske mjere kojima će zaštititi
osobne podatke koji su predmet obrade
kako bi se u svako doba osigurao njihov integritet, povjerljivost i dostupnost.
Mjere se formiraju ovisno o postojećem
riziku, mogućim posljedicama po nositelja
podataka, osjetljivosti osobnih podataka,
o trenutnom stanju i konteksta u kojem se
obrađuju, a gdje je potrebno i o obvezama
sadržanim u važećem državnom zakonodavstvu.
Uloga administratora sustava
EU radna skupina The Article 29 Working Party upozorava na ulogu administratora sustava, djelatnika koji ima važnu
odgovornost za zaštitu podataka. Od velike je važnosti da administrator i svatko tko
ima pristup osobnim podacima o radnicima tijekom praćenja, bude pod strogom
obvezom profesionalne tajne s obzirom na
to da ima pristup povjerljivim informacijama.
SharePoint je ultimativno
oružje velikih tvrtki.
Od pet stotina tvrtki
na popisu Fortune
500 sve se u većem ili
manjem opsegu služe
SharePointom, no sad
se situacija počinje
mijenjati i kod srednjih
i malih tvrtki gdje je
SharePoint tehnologija
manje zastupljena.
Da pojasnimo, što se
tiče krajnjih korisnika
oni je jednako dobro
prihvaćaju kako u velikim
korporacijama tako i
u malim tvrtkama s
dvoje-troje zaposlenih,
no dodatni posao koji
SharePoint instalacija
nosi sa sobom je ono
za što male i srednje
tvrtke nemaju resursa.
PIŠE ADIS JUGO
Adis Jugo je Microsoft
MVP za SharePoint Server i
software arhitekt s više od
dvadeset godina iskustva.
Radi kao tehnološki stručni savjetnik i menadžer
konzultant za tvrtku PlanB
sa sjedištem u Njemačkoj
i za njene tvrtke kćeri u BiH
i Bugarskoj. Kao konzultant i arhitekt
vodi SharePoint projekte u nekima od
najvećih njemačkih i europskih tvrtki.
Već gotovo deset godina predaje na
raznim Microsoftovim konferencijama
uključujući i Microsoft WinDays, Microsoft Network, Microsoft Sinergija,
ShareConf (Njemačka), CloudConf (Njemačka), Collaboration Days (Švicarska)
i mnoge druge. Adisov blog s temama
koje uključuju arhitekturu, razvoj, planiranje i upravljanje SharePoint rješenjima nalazi se na http://adis.jugo.ba
SHAREPOINT U OBLACIMA – KAKO GA KORISTITI BEZ I JEDNOG JEDINOG SERVERA
Samo za velike?
instalaciju. Uostalom, jedna edicija SharePointa (Foundation) je besplatna, no riječ
je o tomu da SharePoint zahtijeva školovane administratore i stručni tim za podršku
treće razine. Ako korisnički zahtjevi ili procesi unutar tvrtke nisu podržani standardnim mogućnostima SharePointa potrebni
Kada govorimo o SharePointu kao usluzi
u oblaku, cjelokupnu problematiku treba
promotriti iz raznih kutova koji korespondiraju s poznatim slojevima oblaka. U prvom redu treba nam infrastruktura na kojoj
će SharePoint u oblaku biti instaliran – IaaS
(Infrastructure as a Service). SharePoint
je zapravo .NET aplikacija pa je potreban
operativni sustav Windows Server i .NET
su i obrazovani SharePoint developeri. To
su, barem dosad, bile glavne prepreke značajnijem prihvaćanju SharePointa u srednjim i malim tvrtkama.
Microsoft je već godinama svjestan tog
problema pa je jedan od glavnih prioriteta u njihovoj SaaS strategiji (Software as a
Service) bilo upravo migriranje SharePointa u sve popularniji oblak i da se korisnicima ponudi u obliku usluge. To bi isključilo
komplicirani model licenciranja, dodatnu
infrastrukturu koja osigurava kvalitetno i
kontinuirano funkcioniranje SharePointa
i posebno školovane administratore. Dakle, baš ono što oblak obećava: smanjenje
troškova uz povećanu kvalitetu.
4.0 na kojemu će se pokretati. Nadalje, jedna SharePoint instalacija neće opsluživati
sve korisnike tog ciljnog oblaka - potrebna
je tehnologija i proces koji će omogućiti kreiranje odvojenih tennanta (naloga,
instalacija) na jednoj te istoj infrastrukturi.
U tom smislu govorimo o PaaS zahtjevima
(Platform as a Service) koje SharePoint postavlja u oblaku. Iako će se ponuditi u SaaS
obliku SharePoint zahtijeva SQL Server
kao SaaS uslugu jer zbog fizičkih ograničenja SharePointove baze podataka moraju
biti kreirane i konfigurirane dinamički na
osnovi trenutnih zahtjeva i potreba.
Iz ovoga je jasno - da bi SharePoint ponudili kao uslugu u Microsoftu su morali
POD RESURSIMA SE NE MISLI NA CIJENE LI
CENCI I DODATNOG HARDWAREA nužnog za
riješiti IaaS, PaaS i SaaS zahtjeve koje postavlja on sam, tj. uspostaviti svu nužnu
infrastrukturu i logistiku, što nije bilo
nimalo jednostavno. Dodatno, zbog popularnosti SharePointa kao platforme za
razvoj poslovnih rješenja ponuda u obliku
usluge povlači i pitanje mogućnosti instaliranja vlastitih rješenja na tu zajedničku
oblak-platformu. S obzirom na to da su sve
donedavno poslovna rješenja zasnovana
na SharePointu bila serverski orijentirana
(svako SharePoint rješenje bilo je dostupno
na cijeloj farmi, bez obzira na broj korisnika koji SharePoint farmu koriste) to je cijelu stvar dodatno zakompliciralo. SharePoint se nije smio ponuditi kao usluga bez
mogućnosti da korisnici na njega instaliraju vlastita poslovna rješenja, a takva otvorenost jednostavno ne bi bila prihvatljiva
poslovnim korisnicima.
Još kad se zna da je zbog zakonodavstva
u pojedinim zemljama i zakona o privatnosti podataka bilo niz ograničenja za fizičke lokacije data-centara, jasno je koliko
je kompleksna cijela problematika.
Prvi potez u smjeru ponude SharePointa kao usluge napravljen je 2008. godine
u sklopu BPOS paketa (Microsoft Business Productivity Online Services). To je
bio prvi korak pri seljenju Microsoftovih
poslovnih i serverskih rješenja u oblak
(Exchange Server, Communications Server, SharePoint Server). SharePoint Online
koji se nalazio u sklopu Microsoft BPOS-a
imao je jedan ključni limitirajući faktor: na
njemu su se mogla razvijati samo tzv. serverska rješenja na razini farme koja su duboko integrirana u sam SharePoint server.
S obzirom na to da BPOS infrastrukturu
dijeli mnoštvo korisnika, to je istodobno
značilo da su i rješenja koja je namjenski razvio jedan korisnik bila u određenoj
mjeri vidljiva i drugima. Zbog toga je Microsoft uveo rigorozan program provjere i
osiguranja kvalitete tih rješenja. Očito, kao
prvi korak pri seljenju SharePointa u oblak
BPOS je imao svoje dječje bolesti, ali je i
ukazao kojim će se pravcem stvari kretati
sljedećih godina.
191/12/2012 infoTrend 49
>RAČUNALSTVO U OBLAKU
Dobrodošao Office 365
SharePoint 2010 je donio jedan novi
model razvoja - Sandbox za koji je od početka bilo jasno da je usmjeren k oblaku.
Rješenja su se i dalje razvijala kao serverska, ali su administratori mogli ograničiti
resurse koje je sandbox rješenje moglo koristiti. Sandbox rješenja bila su izolirana
na razini site-kolekcije pa korisnici koji su
ih htjeli instalirati nisu ometali ostale niti
su ta rješenja bila vidljiva drugima.
I zaista, kad je u travnju 2011. Microsoft predstavio svoju novu SaaS platformu, nasljednika BPOS-a, pod nazivom
Office 365, Sandbox je postao jedini mogući način razvoja rješenja za Office 365 SharePoint online. Office 365 koji je osim
SharePoint Onlinea uključivao i Exchange
Online i Lync Online (nasljednik Communication Servera) brzo je stjecao popularnost.
Iako su se Sandbox rješenja pokazala
dobrima, upotrebljivima i primjenjivima
kako u SharePoint Online tako i u on-premise scenarijima ipak su pokazala i neke
nedostatke. Nije bio dostupan cjelokupni
SharePoint objektni model (API), a bilo je
zabranjeno korištenje bilo kakvih vanjskih
resursa, poput vanjskih baza podataka ili
web-servisa. Ako je neko Sandbox rješenje moralo koristiti web-servis jedina je
opcija bila da se razvije u Silverlightu (što
ga je tehnički činilo klijentskim rješenjem)
no to je za sobom povlačilo druge probleme. Silverlight nije bio svugdje dostupan,
a često čak nije bio dozvoljen ni pravilima
tvrtke. Praktički nije bilo moguće koristiti
eksterne baze podataka. Dakle, Sandbox
rješenja su bila ograničena isključivo na
SharePoint podatke unutar site-kolekcije
u kojoj takvo rješenje živi. To je bilo njihovo glavno ograničenje.
Sretna nova 2013...
Ovog ljeta, neposredno
pred izlazak nove verzije
SharePointa - SharePoint
Server 2013 - Microsoft je
poslao važnu poruku: sve
što je dostupno u SharePointu on-premise - instaliranom na infrastrukturi
korisnika - mora biti dostupno i u oblaku. Dalje, obje
platforme
SharePoint i
SharePoint Online razvijat
će se paralelno i istodobno
dobivati nove mogućnosti.
Zbog toga je napravljeno
50 infoTrend 191/12/2012
nekoliko radikalnih
rezova, kako u arhitekturi SharePointa
tako i u arhitekturi rješenja koja se
pišu za njega. Kako
je glavna prepreka
široj upotrebi SharePoint rješenja u
oblaku bila što ta
rješenja neminovno žive u samom
SharePointu (serverska
rješenja),
postalo je jasno da
ih treba preseliti
izvan SharePointa.
Tako bi se izbrisala razlika između
SharePoint Servera
(on-premise) i SharePoint
Onlinea
(Office 365) koji bi bili čisti SharePoint, a
rješenja bazirana na SharePoint podacima
preselila bi se negdje drugdje.
To je pak potaknulo nekoliko novih arhitektonskih izazova. Kako rješenja koja žive
na nekom drugom serveru instalirati unutar SharePointa? Kako će se autentificirati?
Tko će i kako izdavati dozvole za resurse
i podatke koje ta rješenja smiju koristiti?
Kako će se dograđivati nove verzije?
Odgovor je u modelu čiji naziv pomalo
zbunjuje - Apps. Apps za SharePoint nisu
Angry Birds, to su poslovna rješenja koncipirana i razvijana na poseban način. Ne
žive u SharePointu, no po potrebi se instaliraju u SharePoint site-kolekcije i obavljaju funkcije za koje su razvijene. Iz Microsofta rado priznaju da je glavni motiv
za kreiranje nove arhitekture i platforme
bio SharePoint Online mada je to - shodno motu da više nema razlike između online i on-premise - primjenjiv i preferirani
model i za razvoj on-premise rješenja.
SharePoint App Model
Odgovori na gore postavljena pitanja
nude se u Microsoft SharePoint Storeu i
korporativnom katalogu za distribuciju i licenciranje Appsa (rješenja), a u OAuth protokolu za autentificiranje i unaprijeđenim
CSOM i REST/OData API-jima za pristup
Appsa SharePoint podacima.
Microsoft SharePoint Store je središnje
mjesto za kupnju Appsa, kako u Officeu 365
tako i u SharePointu on-premise. Svi vendori mogu razvijati Apps i uključiti se u Store.
Dakako, proces odobravanja Appsa za Store je vrlo rigorozan i podliježe strogim Microsoftovim standardima, ali najpoznatiji
SharePoint vendori - uključujući AvePoint,
Nintex i ostale - već su postavili App-verzije svojih rješenja na Microsoft SharePoint
Store. Rješenja ponuđena na Storeu mogu
biti besplatna i komercijalna. Ako su komercijalna unutar SharePoint Online administracije imate mogućnost upravljanja
licencama i licencnim modelima
za sve kupljene aplikacije.
Microsoft SharePoint
Store s dostupnim
aplikacijama
U trenutku kad je aplikacija kupljena na Storeu, ovisno o
licencnom modelu, prebacuje
se u tzv. korporativni katalog i
može se koristiti unutar site-kolekcija. Korporativni katalog je
središnje mjesto unutar tvrtke
iz kojega se SharePoint Apps instaliraju u site-kolekcije.
Vlastita
aplikacija
instalirana u
korporativni
katalog
A što je ispod haube?
Spomenuto je da se
Appsi ne izvršavaju na
SharePoint serverima
nego na drugima posebno namijenjenima
za tu svrhu.
Ako smo SharePoint već preselili u
oblak pomoću Microsoftove Office 365
SaaS platforme, nije
li
kontradiktorno
postavljati
vlastitu
infrastrukturu i trošiti vlastite resurse za
Aplikacija kupljena ili preuzeta hostanje servera na kojem će biti aplikaciiz Microsoft SharePoint Storea je? Odgovor je potvrdan i, mada je to u
Tko može kupiti aplikacije ako koristi principu moguće, nije baš konzekventno.
SharePoint Online? To ovisi o poslovnom Za te scenarije Microsoft je predvidio poprocesu i pravilima unutar tvrtke. Možete seban tip Appsa nazvan - Azure Autoprodozvoliti voditeljima odjela pa čak i poje- visioned Apps. Vrijedi malo detaljnije anadincima da kupuju aplikacije, ali u tom lizirati taj naziv jer sam govori dosta toga.
slučaju treba voditi računa o upravljanju Azure označava da se takva rješenja hostalicencama i pravima korištenja. Češće se ju na Microsoftovoj Iaas i PaaS platformi
događa - a to je i najtraženija opcija u Sha- Windows Azure koja osim što pruža harrePoint Onlineu - da se SharePoint aplika- dversku infrastrukturu nudi i usluge platcije kupuju centralizirano s jednog mjesta forme poput korištenja procesa i servisa pa
u tvrtki s kojega se upravlja i licencama. čak i usluge iz SaaS segmenta kroz Azure
Tada voditelji odjela i krajnji korisnici SQL bazu podataka. Ovog ljeta, paralelno s
mogu slati zahtjeve za pojedinim aplika- izlaskom nove verzije SharePointa, u Wincijama, a s popisa - ako je zahtjev odobren dows Azure je dodana nova usluga Web
Sites koja omogućuje hostanje
– administratori mogu direktno
vlastitih web-stranica na Winprijeći na Store i kupiti traženu
dows Azure. Baš ta usluga doaplikaciju. Tako je uspostavljen
punjuje Office 365/SharePoint
kontroliran i jasan proces na- Sve što je
Online ponudu i nudi mogućbavke aplikacija iz Storea.
dostupno u
nost hostanja vlastitih ShaA što je sa samostalno razvija- SharePointu
nim rješenjima? Moraju li i ona instaliranom na rePoint rješenja na Windows
Azure web-sites, dakle odvoići preko Microsoft SharePoint
infrastrukturi
jeno od SharePoint Onlinea,
Storea? Ne moraju. Ako su rabaš onako kako zahtijeva Apps
zvijena po App-modelu mogu se mora biti
arhitektura. Dakle, SharePoint
direktno uključiti u korporativni dostupno i
Online je u Office u365, a aplikatalog i koristiti na site-kolek- u oblaku
kacije su u Windows Azureu.
cijama gdje je to potrebno. DaKako sve ne bi postalo previše komplikako, za vlastita rješenja koja ne dolaze sa
Storea nema Microsoftove provjere kvali- cirano, Microsoft je za Azure Autoprovisitete ni mogućnosti upravljanja licencama. oned Apps model omogućio automatsko
Ali, ako ugovor s vendorom uključuje toč- instaliranje Appsa na Windows Azure,
no određeni broj licenci, kroz monitoring direktno kroz Office 365/SharePoint Onliaplikacija može se saznati na koliko je si- ne okruženje. Zbog toga je tu i izraz Aute-kolekcija određena aplikacija instalira- toprovisioned što znači da se ne mora ručno instalirati u Azure. Pri instalaciji takve
na i korištena.
U NOVOJ ITERACIJI SHAREPOINT
PLATFORME, kodno nazvanoj Wave
15, Microsoft se u novoj verziji SharePoint Onlinea, koji dijeli platformu i kod
sa SharePoint 2013 paketom, značajno
primaknuo postavljenom cilju da ta dva
proizvoda imaju istu funkcionalnost i
nude iste mogućnosti. Razlike uvijek postoje prije svega u WCM (Web Content
Management) mogućnostima koje su
u on-premise verziji (SharePoint Server
2013) značajno naprednije negoli u online inačici. Dakako, na SharePoint Online
nećete moći instalirati serverski kod, ali
to je tehnologija od koje će se Microsoft
u budućnosti sve radikalnije odmicati, a
u on-premiseu zadržana je najviše zbog
kompatibilnosti s prethodnim verzijama,
kao i zbog specifičnih administrativnih
funkcija koje u online verziji nit su dostupne niti bi imale smisla (provisioning,
timer jobs i sl.). Za standardna poslovna
rješenja novi App-model, skup alata i protokola koji je isporučen uz njega nudi više
negoli dovoljno prostora i mogućnosti za
razvoj kvalitetnih rješenja. Kombinacija
Office 365 i Windows Azure platforme pokazala se dobrom jer su razvijena rješenja
performantna, skalabilna, i ne zahtijevaju
nikakvu vlastitu infrastrukturu.
aplikacije unutar neke site-kolekcije automatski se u pozadini kreira Azure web-site i po potrebi Azure SQL baza podataka
koji služe za spremanje poslovne logistike
i podataka. Zanimljivo je da korisnik Officea 365 ne mora sklapati poseban ugovor
za korištenje Windows Azure resursa jer
se uz SharePoint Online tennant (nalog) u
pozadini kreira i Windows Azure nalog. Po
Azure modelu licenciranja koji podrazumijeva plaćanje po korištenju, ako se taj nalog
ne iskoristi neće biti ni fakturiran. Ako ga
koristite u sklopu Office 365 računa, vidjet
ćete i stavku za Windows Azure na osnovi
utroška tih resursa. Zanimljivo je da se ovaj
specijalni Azure nalog ne može koristiti nikako drukčije već isključivo za SharePoint
Online rješenja jer ne postoji mogućnost
da se na njemu drži nešto drugo. Za njega
se ne dobiju čak ni pristupni podaci. Cijela je magija skrivena u pozadini i može se
koristiti jedino uz Office 365 i SharePoint
Online. Podaci u Azure nalogu uvijek su
smješteni u istom data-centru kao i vaši
Office 365 podaci. Ako niste specijalno podesili željeni centar to će biti onaj koji je
fizički najbliži adresi prijave. Za Hrvatsku
to je zapadnoeuropski data-centar u Republici Irskoj.
191/12/2012 infoTrend 51
>ICT SIGURNOST
SVAKA ČETVRTA KOMPANIJA U
SVIJETU JE BAREM JEDNOM BILA
ŽRTVA INDUSTRIJSKE ŠPIJUNAŽE
I KRAĐE INTELEKTUALNOG
VLASNIŠTVA. ŠTETE KOJE TAKO
NASTANU VEĆE SU OD 10
MILIJARDI EURA GODIŠNJE. NO,
S OBZIROM NA TO DA VEĆINA
TVRTKI TAKVE INCIDENTE NE
PRIJAVLJUJE PRETPOSTAVLJA SE
DA SU GUBICI VIŠESTRUKO VEĆI
Kineski sindrom
TIJEKOM OŽUJKA 2009. GODINE službenici FBI-a su potiho i bez velike pompe
obavijestili visoke dužnosnike tvrtke Coca
Cola da je njihov IT sustav kompromitiran i da im se svakodnevno kradu povjerljivi poslovni podaci. Krivce su pronašli u
kineskoj hakerskoj skupini poznatijoj pod
nazivima Comment odnosno Bryzantine
Candor. Pravi nalogodavac nikada nije
otkriven iako je Coca Cola u svojim internim izvještajima utvrdila da su upad
sponzorirale kineske tajne službe odnosno sama kineska država.
Vektor ulaska u tvrtkinu mrežu bio je
njen interni e-mail sustav, a meta osobno
računalo zamjenika direktora Coca Cole
za Pacifičku regiju, Paula Etchellsa. Problematični e-mail je upućen s lažirane e-mail
adrese Coca Colinog CEO-a, a sadržavao
je link koji je (kada je korisnik kliknuo
na njega) na računalo instalirao keylogger
aplikaciju koja je omogućila krađu lozinki
s tog računala. Jednom zaraženo računalo
hakerima je služilo kao relej za napade na
druga interna računala.
Incident je trajao najmanje mjesec dana,
a tijekom tog razdoblja hakeri su uspjeli
instalirati brojne malware i keylogger alate
na veći broj računala u internoj mreži uz
pomoć kojih su preuzimali dokumente i
krali lozinke s kojima su imali uvid u email komunikaciju najviših menadžera
unutar tvrtke.
52 infoTrend 191/12/2012
Kina se sa svojim godišnjim rastom BDP-a od 10%
tijekom zadnjih 30 godina pozicionirala u sam
vrh svjetske ekonomije. Svoj streloviti rast može
sasvim sigurno zahvaliti velikom broju (ima više
od 1,3 milijarde stanovnika) visoko educiranih i
discipliniranih radno sposobnih osoba, ali povremeno
do javnosti dođu i neki pothvati koji Kinu baš ne
predstavljaju u najljepšem svjetlu, a njen gospodarski
rast pripisuju i nekim manje poštenim aktivnostima.
Kompanije koje posluju na području
NR Kine ili se natječu protiv kineskih
tvrtki, mogu očekivati da će hakeri pokušati otuđiti njihove najpovjerljivije
dokumente
James Lewis,
USA Department of Commerce
Neslužbena verzija glasi da je razlog tog upada Coca Colin pokušaj preuzimanja kineske kompanije
China Huiyuan Juice Group. Riječ
je o vodećem kineskom proizvođaču
bezalkoholnih pića u privatnom vlasništvu. Cijela priča oko preuzimanja
počela je 2008. godine kad je Coca
Colina podružnica Atlantic Industries najavila preuzimanje China
Huiyuan Juice grupe za 2,3 milijarde
američkih dolara. Dogovor je na kraju propao jer je kinesko ministarstvo
trgovine odbilo ponudu na temelju
kineskog antimonopolskog zakona.
Činjenica da je u većini slučajeva iznimno teško pa i nemoguće utvrditi tko je
krajnji naručitelj takvih napada i kako se
otuđene informacije koriste, što znatno
otežava određivanje novčanog gubitka
koji je napadnuta tvrtka pretrpjela. Tvrtke čija je mreža kompromitirana žele to
grčevito zadržati za sebe ili pak prikazati
kao nešto benigno što nije imalo utjecaja
na eventualni novčani gubitak.
Prvi razlog je što u slučaju novčanog
gubitka tvrtke o tome moraju obavijestiti dioničare što bi moglo dovesti do pada
vrijednosti njihovih dionica dok je drugi
očita zaštita imidža tvrtke. Kod takvih
tipova industrijske špijunaže najčešće se
kradu informacije vezane uz razne na-
Uvidom u aktivnosti skupine Comment tijekom dvadesetak dana, bilo je očito da im
je za takve napade potrebna jaka logistička podrška, a indikativni su i ciljevi
mjere preuzimanja i udruživanja koje
kompromitiranu kompaniju dovode u neravnopravan položaj tijekom pregovora u
odnosu na kompaniju koja se služi takvim
metodama. S obzirom na to teško je procijeniti koliki je gubitak Coca Cola doživjela
ovim upadom, no da je preuzimanje prošlo to bi sigurno bilo drugo najveće preuzimanje u 122-godišnjoj povijesti Coca
Cole i najveće preuzimanje jedne kineske
kompanije od neke strane tvrtke.
Unatoč prošlogodišnjim investicijama
vrijednim 60 milijardi američkih dolara koliko su korporacije uložile u razne
oblike mrežne sigurnosti, hakeri ih i dalje uspješno zaobilaze te im pričinjavaju
znatne štete krađom tajnih informacija.
Unatoč
prošlogodišnjim
investicijama
vrijednim 60
milijardi američkih
dolara koliko su
korporacije uložile
u razne oblike
mrežne sigurnosti,
hakeri ih i dalje
uspješno zaobilaze
Neki u tom potezu
kineskog ministarstva
vide jasne znakove
protekcionizma
Neovlašteni transfer intelektualnog
vlasništva i poslovnih tajni predstavlja najveći transfer bogatstva u ljudskoj povijesti, a krađe takve imovine
i poslovnih tajni mogle bi dugoročno
utjecati na smjer razvoja globalne ekonomije.
Keith Alexander, NSA
The Comment Group
Coca Cola je tek jedna u nizu kompanija koje su postale žrtve hakerske skupine
poznate pod nazivima Bryzantine Candor ili Comment group. Naziv Comment
dobili su po tipu napada pri čemu žrtvino računalo preuzimaju uz pomoć skrivenog HTML koda (taga) poznatog kao
comment (komentar). Takve kodne linije
u principu nemaju nikakvu funkciju osim
što omogućuju razvojnom inženjeru da
pri kasnijem pregledu lakše utvrdi čemu
služi pojedina kodna linija. Do kompromitirane web-stranice najčešće vodi link
unutar e-maila čija je adresa pošiljatelja
najčešće falsificirana tako da sam mail ne
budi sumnju pa ni žrtva ne sumnja u njegov sadržaj.
Ono što karakterizira Comment hakere
je iznimna aktivnost i mete iz (uglavnom)
visokih političkih i korporativnih sfera.
Napadi te skupine često koincidiraju s nekim bitnim geopolitičkim i industrijskim
događajima pa je tako zabilježen njihov
upad u računalo predsjednika Europskog
vijeća Hermana Van Rompuya tijekom
pregovora o paketu pomoći Grčkoj. Taj je
napad trajao deset dana tijekom kojih su
hakeri u četiri navrata upadali u računalo i na koncu preuzeli sve e-mail poruke
s priloženim dokumentima vezanim za tu
temu. Baš ti ciljevi daju naslutiti da je riječ
o skupini koju sponzorira kineska vlada.
S obzirom na količinu otuđenih dokumenata i broj upada aktivnost te hakerske
skupine nije mogla dugo ostati skrivena pa su ih američke tajne službe počele
pratiti još tijekom 2008. godine. Jedan
neimenovani službenik koji je radio na
tom slučaju kaže: Količina podataka koja
je svakodnevno otuđivana je nevjerojatna.
Do javnosti dolaze samo vijesti o hakiranim LinkedIn računima i pokradenim brojevima kreditnih kartica, no to je samo vrh
ledenog brijega. Skupine kao Comment su
pravi strojevi za krađu intelektualnog vlasništva te povjerljivih industrijskih i državnih dokumenata.
Industrijska špijunaža
Svaka četvrta kompanija u svijetu barem je jednom bila žrtva industrijske špijunaže i krađe intelektualnog vlasništva, a
tako nastale štete veće su od 10 milijardi
eura godišnje. Do te se brojke došlo na temelju prijavljenih gubitaka, no s obzirom
na to da većina tvrtki takve incidente ne
prijavljuje pretpostavlja se da su višestruko veći.
Najčešće mete takve špijunaže su tehnološka i automobilska industrija, industrija
potrošačke elektronike, softvera i banke.
Banke su često meta napada jer čuvaju
najosjetljivije informacije o tim industrijskim tvrtkama kao svojim klijentima.
Tvrtke iz SMB (Small and Midsized Business ������������������������������������
- male i srednje velike tvrtke) segmenta najviše su izložene riziku jer tu se
generira najveći broj patenata, a najčešće
ne raspolažu s dovoljno novca da zaštite
svoje intelektualno vlasništvo. Više od
50% kompanija je napadnuto iznutra, a
podatke kradu njihovi vlastiti zaposlenici
koje vrbuje konkurencija. Najčešće mete
napada su memorijske kartice iz fotokopirnih uređaja koji bilježe sve kopirane
dokumente ili se zaraženi memorijski
stick ostavi na vidljivom mjestu i čeka da
ga žrtva umetne u svoje računalo kako bi
provjerila što je na njemu. Sve veća raširenost VoIP tehnologije nimalo ne pridonosi
sigurnosti jer je podložnija prisluškivanju
od klasične telefonije, a tu je i neizostavna
elektronička pošta koja je i najčešća meta
napada.
U kontekstu industrijske špijunaže najčešće se spominju Kina i Rusija koje navodno na taj način žele kompenzirati tehnološki zaostatak za zapadom. (sm)
191/12/2012 infoTrend 53
>ICT vijesti
>TELEKOMUNIKACIJE
Zastupljenost ICT-a
Raste primjena računala
i Interneta u Srbiji. Republič-
ki zavod za statistiku proveo je
sedmo istraživanje o upotrebi
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija koje je obuhvatilo
stanje na početku 2012. godine i sprovedeno je po Eurostat
metodologiji. U Srbiji 55,2% domaćinstava ima računalo i to je
povećanje za 3,1% u odnosu na
2011. godinu. Internet priključak
ima 47,5% domaćinstava i to je
povećanje za 6,3% u odnosu na
prošlu godinu. Širokopojasnu internet konekciju ima 38% domaćinstava što je povećanje za 7 %.
Svaki dan računalo koristi više
od 2.500.000 osoba, a 2.100.000
osoba koristi Internet gotovo
svaki dan. Rezultati istraživanja
pokazuju da 98,7% poduzeća
s više od 10 zaposlenih koristi
računalo u svom poslovanju što
je povećanje od 0,6% u odnosu
na prethodnu godinu. Internet
priključak ima 97,7 % poduzeća,
a 73,8% ima web-stranicu. Kao
što se vidi, rezultati istraživanja
pokazuju umjeren rast primjene računala i Interneta u Srbiji u
2012. godini.
Predsjednik
Prof. dr. Dejan Milojičić
izabran za predsjednika
Društva za računalne znanosti
(Computer Society). Društvo okuplja više od 100.000 vrhunskih
stručnjaka za računalstvo u
svijetu. Prof. dr. Dejan Milojičić
diplomirao je i magistrirao na
Elektrotehničkom fakultetu u
Beogradu. Izgradio je znanstvenu karijeru u SAD-u i sad radi
u kompaniji ”Hewlett-Packard“.
Profesor Milojičić radi na razvoju vrhunskih informatičkih
tehnologija i ima jedanaest priznatih patenata.
Ugrožena
privatnost
Privatnost građana je
ugrožena jer se pri korišćenju
interneta, društvenih mreža i
54 infoTrend 191/12/2012
mobilnih servisa na njima ostavlja veliki broj osobnih podataka
koji se poslije iskorištavaju u
razne svrhe. O ugroženoj privatnosti razgovaralo se za okruglim
stolom koji je organiziralo Društvo za informatiku Srbije i Udruženje informatičke djelatnosti
Privredne komore Srbije. Pošlo
se od toga da je privatnost pravo
građanina da čuva svoje osobne
podatke te da ne dozvoljava
njihovo iskorištavanje mimo
zakonskih ovlaštenja. Osnovni
problemi su: nepotpunost propisa, neadekvatno reagiranje
države te needukativnost građana, posebno mladih, o potrebi zaštite svoje privatnosti.
Roboti
nastupaju...
FOTO: MONDO.RS
Srbija
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
Suradnja s Amerikancima
Memorandum o suradnji u oblasti ICT-a između Srbije i SAD. Memorandum su u prostorijama kompanije ”Microsoft
software” u Beogradu potpisali potpredsjednik Vlade Republike
Srbije i ministar vanjske i unutrašnje trgovine i telekomunikacija
Rasim Ljajić te veleposlanik SAD-a u Srbiji Michael Kirby.
Predsjednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić prisustvovao je potpisivanju Memoranduma i
pritom napomenuo da učinkovitost državnih institucija i konkurentnost u gospodarstvu nameće potrebu
za bližom suradnjom u
oblasti informacijskih
tehnologija s SAD-om.
Potpredsjednik Vlade Ljajić rekao je da
spomenuti dokument
predstavlja i poziv
američkim kompanijama da ulažu u srpsko gospodarstvo u oblasti informacijskih tehnologija. Ambasador Kirby je istaknuo da je
zadovoljan time što su američke kompanije u Srbiji već proširile
svoje poslovanje, a neke to planiraju učiniti u budućnosti, a nada
se da će „kao i Microsoft zapošljavati više mladih ljudi nego što
je u početku planirano“.
rad Beogradske škole robotike
i akademika Miomira Vukobratovića koji je tu školu osnovao
osamdesetih godina prošlog
stoljeća i osmislio teoriju takozvane “točke nultog i momenta”.
Transformacija u
suvremeni IT
Otvorena manifestacija
”Dani budućnosti: Robotika”. U Beogradu je na ma-
nifestaciji ”Dani budućnosti:
Robotika” predstavljeno više
od 25 robota među kojima i najnapredniji humanoidni android
na svijetu ASIMO iz Japana koji
hoda, izvršava naredbe, priča...
ASIMO se publici se obratio na
engleskom jeziku, rekavši da je
prvi put u Srbiji i da mu je drago
što je tu. Pokazao je i svoja umijeća - da može naručiti piće, nositi poslužavnik, trčati, penjati se
uza stube, mahati rukama...
Predstavljen je i robot NAO
namijenjen istraživanjima koji
bi u budućnosti trebao biti servisni robot za pomoć starijima
i djeci te održavati red u kući i
radnim prostorima. Prof. dr. Veljko Potkonjak s Elektrotehničkog
fakulteta skrenuo je pažnju na
Kompanija “Coming” organizirala je “IT skup o cloud
computingu”. Generalni direktor
“Cominga” Drago Samardžić govorio je kako ih je na to potaknuo
uspjeh i zanimanje za virtualizaciju jer je to najpouzdaniji način
za smanjivanje operativnih IT
troškova u prosjeku za 50 posto.
Samardžić je naglasio kako bi
Srbija primjenom “cloud computinga” pri nabavi IT opreme
uštedjela oko 200 milijuna eura,
a uz to bi godišnje uštedjela još
250 milijuna eura na troškovima
električne energije za hlađenje
u data-centrima.
Povećanje
prihoda
Ukupni prihod IT kompanija povećan za 2,2 posto.
Sto najvećih IT kompanija po
prihodu u Adriatik regiji prošle
je godine ostvarilo ukupni prihod od 2,53 milijarde eura. Te
kompanije ukupno zapošljavaju
više od 13.000 radnika, a IDC
Adriatics objavljuje da je najveća kompanija po prihodu M San
Grupa iz Zagreba s ostvarenih
246 milijuna eura. Među prvih
pet su još Comtrade Grupa iz Beograda, slovenska Avtera, IBM i
regionalni sistem integrator S&T
Group. Kao pružatelji IT usluga i
proizvođači softvera vodeće tri
kompanije su: ComTrade Group, S&T Group i Asseco SEE, dok
je na četvrtom mjestu hrvatski
Combis. Među distributerima IT
opreme vodeća kompanija je M
San Grupa, a slijede je Avtera iz
Ljubljane i PiN Computers iz Novog Sada.
eGovernment
Održan skup XVI IS DOS
(eGovernment konferencija). U Beogradu je 9. listo-
pada održan skup XVI IS DOS
(eGovernment konferencija).
Među ostalima u radu skupa
sudjelovao je i Damir Baralić
direktor predstavništva kompanije InfoDom u Beogradu koji
je prezentirao sustave: podrška
radu organa uprave, planiranje
i nabava, eInspektor i eRačun.
Svi ti projekti već su uspješno
>ICT vijesti
BiH
primijenjeni u Hrvatskoj i BiH, a
kompanija InfoDom je vrlo zainteresirana da ih plasira i u Srbiji.
Procijenjeno je kako bi primjena eRačuna u Srbiji omogućila
uštedu od oko 110 milijuna eura
godišnje. Održana je i panel diskusija ”Što cloud computing donosi eGovernmentu”. Koristi od
clouda su višestruke jer se smanjuju troškovi za infrastrukturu i
operativni rad, a suradnja s data
centrom je fleksibilnija i bolja.
Primjena clouda nije prijetnja
nego šansa, iako je nužan oprez
što se tiče sigurnosti državnih
podataka.
e-trgovina
Državni tajnik, Vlajko Senić
Novi zakon o deviznom
poslovanju značajno će po-
spješiti elektroničku trgovinu
preko Interneta, najavio je državni tajnik u Ministarstvu finansija i privrede Vlajko Senić.
U novom zakonu bit će ukinute mnoge birokratske procedure. Predloženo je ukidanje
Deviznog inspektorata u Ministarstvu finansija i sve one
obveze koje su korisnici imali
prema deviznom inspektoratu,
objasnio je Senić i dodao da su
ostale jedino neke nadležnosti
Narodne banke Srbije kad je riječ o deviznom poslovanju.
Ugrožen srpski
jezik
U Beogradu je održan međunarodni skup “Dan jezičkih
tehnologija”. Domaći i inozemni
stručnjaci ukazali su na značaj
primjene jezičkih tehnologija
u digitalnom dobu. Na skupu su
predstavljeni rezultati primjene
projekata META-NET i CESAR.
META-NET je mreža izvrsnosti
za multijezičku ravnopravnost.
Kroz projekte META-NET i CE-
SAR analizira se kako na europske jezike utječe sve intenzivnija digitalizacija informacija,
znanja i svakodnevnog jezika.
Nedavna istraživanja na METANET-u pokazala su da je srpski
jezik ugrožen. Jezici za koje se
ne osigura strojno prevođenje
nemaju budućnost. Analiza je
pokazala da je 21 europski jezik
ugrožen i da postoji opasnost
da nestanu.
Anonimna
prijava
Softver “Perun” i prijava
korupcije ostaje anonimna. Dnevne Internet-novine
“Južne vesti” iz Niša, razvile su
softver “Perun” koji omogućuje da prijava korupcije ostane
anonimna. Na taj način prijavitelj ostaje potpuno anoniman.
“Perun” koristi i softver TOR
koji se slobodno skida s adrese
www.torprojects.com, a služi
da se svaki put mijenja trasa komuniciranja i tako osigura anonimnost osobe koja dostavlja
podatke o potencijalnoj korupciji. Kad se pokrene softer TOR
treba ići na web www.perun.
južnevesti.com i pratiti daljnje
upute. Time se osigurava potpuna anonimnost osobe koja
elektronički prijavljuje korupciju. Više podataka o tom softveru
može se naći na portalu www.
perun.rs.
Hitne mjere
Potrebne su hitne mjere
za razvoj informacijskog druš-
tva. Stefan Lazarević državni
tajnik za telekomunikacije, informacijsko društvo i poštanski
promet te mr. Nebojša Vasiljević pomoćnik ministra za informacijsko društvo razgovarali
su 30. listopada 2012. s predstavnicima Društva za informatiku Srbije o najaktualnijim
zadacima u daljnjem razvoju
informacijskog društva u Srbiji.
Predstavnici Društva za informatiku su na osnovi saznanja s niza
stručnih skupova iznijeli prijedloge za hitne mjere u poticanju
informatizacije u Srbiji. Rečeno
je da je stanje lošije od potreba
i stvarnih mogućnosti te da u
stručnoj javnosti postoji mišljenje kako se primjene ICT faktički
sve više pomiču prema periferiji
društvenih zbivanja u Srbiji. Vlada i javnost moraju se suočiti sa
stvarnim stanjem koje umjesto
općeg razvoja stagnira već četiri
godine. Sve to može imati još
teže posljedice na budući razvoj
zemlje. Stefan Lazarević i mr.
Nebojša Vasiljević zahvalili su se
na iznesenim ocjenama stanja i
predloženim mjerama te naveli
da i sami imaju slična saznanja
što ih je motiviralo na niz akcija
koje su već poduzeli za stvaranje
Akcijskog plana najhitnijih budućih aktivnosti, iniciranje formiranja Savjeta za informatiku
na razini Vlade i dr.
EMC
certifikat
Dobivanje EMC
certifikata je velik
uspjeh srpske IT
industrije. Kompa-
nija Asseco SEE iz
Srbije predstavila je u Beču novo rjеšenje ASEBA Banking
Process Suite (ASEBA BPS) koje je jedno od najopsežnijih sustavnih rješenja za upravljanje dokumentima u bankarstvu.
Naše softversko rješenje ASEBA Banking Process Suite, predstavljeno na prestižnoj svjetskoj konferenciji “IT tehnologie
- Momentum Vienna 12” koja je održana u Beču od 5. do
8. studenoga, dobilo je certifikat svjetskog IT lidera kompanije EMC kao jedno od prvih i najopsežnijih rješenja tog tipa za
bankarski sektor trenutno u svijetu.
Obuka za tržišne
inspektore
Business Software Alliance (BSA) u BiH u suradnji s
Inspektoratom bosansko-hercegovačkog entiteta Republike
Srpske organizirala je obuku
za tržišne inspektore na temu
zaštite autorskih prava, korištenja i prometa kompjutorskih
programa. Kontinuirani rad inspekcija
na području zaštite
autorskih prava, korištenja i prometa
kompjutorskih programa već je dao
rezultate ne samo Glavni republički
u smislu podizanja tržišni inspektor,
svijesti među po- Borka Surtov
slovnim subjektima i građanima
u Republici Srpskoj nego i pozitivnu ocjenu za napredak zaštite
autorskih prava u posljednjem
Izvještaju o napretku EU za BiH.
Borka Surtov, glavni tržišni
inspektor RS-a izjavila je: „Republička tržišna inspekcija je za
devet mjeseci ove godine obavila 71 kontrolu iz oblasti zaštite intelektualnog vlasništva. U
jedanaest slučajeva utvrđene
su nepravilnosti i subjektima
je izrečeno isto toliko upravnih
mjera zbog počinjenih prekršaja. Posjedovanje kompjutorskog
programa u komercijalne svrhe
u promatranom je razdoblju
provjeravano 30 puta i u sedam
slučajeva utvrđene su nepravilnosti pa su inspektori djelovali
preventivno i korektivno te rješenjem nalagali da se programi
uklone.“
Dynamics NAV
BBS d.o.o. Sarajevo u suradnji s uredom Microsofta
BiH, u Kantonalnoj privrednoj
komori Tuzla organizirao je
prezentaciju softverskog rješenja Microsoft Dynamics NAV
te iznio preporuke za ispravnu
legalizaciju softvera odnosno licenciranje Microsoft proizvoda.
Sudionici skupa imali su priliku
čuti sve o spomenutoj programskoj aplikaciji, o iskustvima pri
191/12/2012 infoTrend 55
>ICT vijesti
BiH
implementaciji u Bosni i Hercegovini te o mogućnostima kako
ti alati mogu pozitivno utjecati
na poslovanje poduzeća.
Sigurnost i
ograničavanje
individualnih
sloboda
U Banjoj Luci je u organizaciji
Internacionalne
asocijacije kriminalista 1.
i 2. studenoga 2012. godine
održana Međunarodna znanstveno-stručna konferencija na
temu „Kriminalističko-krivično
procesne karakteristike istrage
prema zakonu o krivičnom postupku u proteklom desetljeću”.
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija imala je vrlo
visoku znanstvenu i stručnu razinu, gdje su sudjelovali brojni
akademski stručnjaci iz oblasti
kriminoloških, kriminalističkih,
pravnih i tehničkih znanstvenih
disciplina iz Hrvatske, Srbije,
Rumunjske i BiH, koji su kroz
prezentaciju radova i tijekom
diskusije sagledavali primjenu
odredaba Zakona o krivičnom
postupku u proteklim godinama, od njegovog donošenja
2003. godine, do danas.
Mr. sc. Haris Hamidović, vještak informacijsko-komunikacijske struke ukazao je da se
već nekoliko godina u javnosti
govori o opasnosti primjene sigurnosnih mjera s izgovorom
da ograničavaju individualne
slobode, slobodu kretanja i pravo na privatnost. Rastući osjećaj
nesigurnosti u općoj populaciji postupno je povećao javno
prihvaćanje videonadzora kao
korisnog alata u kontekstu prevencije kriminala i otkrivanja
počinitelja kaznenih djela. No,
iako korištenje novih videonadzornih tehnologija postaje sve
učinkovitije u zaštiti javnog reda
i sigurnosti, treba istaknuti i mogućnost kolizije korištenja videonadzora s principima prava
pojedinaca na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Svatko tko
56 infoTrend 191/12/2012
PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ
planira instalirati videonadzor
mora imati jasnu sliku o tome
je li postavljanje tog sustava u
skladu sa zakonom. Organizacije moraju voditi računa da potencijalni dokazi koje prikupljaju
u formi videozapisa nisu pribavljeni povredama ljudskih prava
i sloboda propisanih ustavom i
međunarodnim ugovorima koje
je Bosna i Hercegovina ratificirala, s obzirom na to da prema Zakonu o krivičnom postupku sud
ne može zasnovati svoju odluku
na takvoj vrsti dokaza.
U slučajevima kad se digitalni videozapisi pohranjuju zbog
mogućeg korištenja u dokazne
svrhe, apsolutno je nužno da
menadžeri sigurnosti razmotre
jesu li njihovi sustavi u skladu
sa zahtjevima Zakona o zaštiti
osobnih podataka i s najboljim
industrijskim praksama informacijske sigurnosti, kako bi potencijalni dokazni videomaterijali bili prihvatljivi na sudu i kako
bi se povećala njihova dokazna
vrijednost.
BIHTEL 2012
U organizaciji Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu je održan IX. međunarodni
simpozij o telekomunikacijama
BIHTEL 2012. Simpozij se održava svake dvije godine i postao
je tradicija, a ovogodišnji, kako
je naglašeno, ima poseban rejting i pripremljen je na osnovi
iskustava stečenih tijekom organizacije nekoliko znanstvenih
skupova u 2011. i 2012. godini.
“Konferencija je prilika
da razmijenimo iskustva s
renomiranim
istraživačima
i znanstveniNarcis Behlilović, cima iz svijeta
predsjednik
u domeni teleorganizacijskog
komunikacija
odbora
i da vidimo zaostaje li BiH i koliko u odnosu na
razvijeni svijet. Ove godine skup
je organiziran na vrlo visokoj međunarodnoj razini tako da ima-
Don Grantham
Partner Dan
U Sarajevu je 30. listopada održan Microsoft partner dan
koji tradicionalno okuplja Microsoft partnere. Taj je događaj samo četiri dana nakon svjetske premijere - ujedno poslužio kao
odlična platforma za premijerno bosansko-hercegovačko
���������������������������
pred�����
stavljanje najnovijeg Microsoftovog operativnog sustava i sve što
nudi Windows 8. Nakon proglašenja Microsoft partnera godine
u BiH i uručenih priznanja kompanijama Sys Company, Combis,
QSS, Imtec, Genelec, Don Grantham, predsjednik Microsofta za
Srednjoistočnu Europu uručio im je nagrade i prezentirao Windows 8 Vision te tom prilikom naglasio: „... zapamtite, to je samo
početak jer sa sustavom Windows 8 namjeravamo na maštovit
način preokrenuti svijet.“
mo sudionike iz 19 država sa svih
kontinenata. Ovaj skup je dobra
prilika i za studente elektrotehnike”, izjavio je dekan Elektrotehničkog fakulteta i predsjednik
organizacijskog odbora Narcis
Behlilović. Objasnio je da neki
gosti iz svijeta nisu mogli doći
zbog problema s vizama pa će
se s njima komunicirati videolinkom.
Dekan smatra paradoksom da
oblast telekomunikacija nema
nikakvu podršku državnih institucija kada je riječ o domaćim
projektima. “Elektrotehnički fakultet u
Sarajevu nema nijedan potpisani projekt
za unutrašnje tržište, a ima potpisane
projekte sa zemljama EU. Žalosno je i da
mladi kadrovi odlaze iz BiH i zapošljavaju
se u najprestižnijim kompanijama i ustanovama u inozemstvu”.
Usluge za
građane
TeleGroup, IT kompanija
koja posluje na zapadnom
Balkanu prvi je put na tržištu bosansko-hercegovačkog entiteta
RS predstavila svoje mPayment
rješenje koje omogućuje građanima da brzo, lako i pouz-
Dragan Zlokapa, direktor
TeleGroupa Banja Luka
dano plaćaju račune mobilnim
telefonom. Predstavljene su i
cloud usluge namijenjene poduzećima i organizacijama - što
podrazumijeva iznajmljivanje
opreme, softvera i održavanje
cjelokupnog IT sustava čime se
poslovnim korisnicima omogućuje da preusmjere kapitalne
investicije u operativne troškove. Model poslovanja iz oblaka
-’plati koliko koristiš’ postaje
dominantan svugdje u svijetu
u novonastalim gospodarskim
uvjetima pa će sve više biti zastupljen i u BiH.
Kompanija TeleGroup nastavit
će pratiti i uvoditi inovativne IT
trendove koji mijenjaju navike
građana kao krajnjih korisnika
izjavio je Dragan Zlokapa, novi
direktor TeleGroupa Banja Luka.
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE<
GOVORNIŠTVO SE UČI, S NJIM SE NE RAĐA
Nije lako, ali
se isplati
PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER
NIJE TEŠKO RAZLIKOVATI DOBROG OD LOŠEG GOVORNIKA. Dobar govornik djeluje
prirodno, uvjerljivo i sigurno. Lako zadržava pažnju, govori glasno i razgovijetno,
ne ponavlja se, a misli iznosi razumljivo i
nedvosmisleno, logičnim redom.
Još donedavno očekivanja u tom smislu
od ljudi koji su obavljali različite poslove
bila su dobro definirana i ograničena: podrazumijevalo se da su sveučilišni profesori, svećenici ili odvjetnici ujedno i dobri
govornici dok se od ljudi nekih drugih
zanimanja, posebice tehničkog usmjerenja, to nije očekivalo. Danas, u doba brzih
promjena i užurbanog životnog ritma traži se od mnogih pojedinaca velika prilagodljivost i u tom pogledu.
Vjerojatno nema stručnjaka ni poslovnog čovjeka koji se nije našao u situaciji da
mora javno govoriti. Kad treba predstaviti
tvrtku, prezentirati neki proizvod, uručiti
ili primiti nagradu, na svečanostima pri
obilježavanju nekog važnog datuma, pri
gostovanju na tribinama ili u medijima pa
čak i na sprovodu, govore drže oni koji dobro poznaju određenu tematiku ili osobu.
No, nitko se ne rađa kao govornik. Govorništvo je vještina koja se može uvježbati kao i ostale, a više vježbe daje i bolji
rezultat. Za početak je korisno slušati svoj
glas u svakodnevnim razgovorima. Pazite
kako oblikujete misli da naučite govoriti
tečno, punim rečenicama, bez poštapalica i zamuckivanja. To nije teško, samo
zahtijeva dobru volju, malo truda i koncentracije. Ali, što učiniti ako negdje treba
održati pravi govor?
Bez dobre pripreme
nema dobrog govora
Rijetko kad se treba obratiti većem broju
ljudi bez pripreme. Govor se u pravilu priprema. Stoga je važno dobro se informira-
Malo je osoba kod kojih i sama pomisao na
obraćanje skupu ljudi ne izaziva nemir. Većina se
osjeća manje ili više nelagodno dok neki izbjegavaju
govore s najvećim užasom. Kako ćemo doživjeti
javni nastup, ovisi o brojnim čimbenicima, kao što
su vlastite osobine govornika (jedni su otvoreniji i
glasniji, drugi povučeni i sramežljivi, a neki pak skloni
anksioznosti) elokvencija, snalažljivost, ranija iskustva
i slično, ali i o samoj situaciji (brojnosti publike, jesu
li to ljudi koje poznajete ili ne, o okolnostima…)
ti što se od vas očekuje. Primjerice, jeste
li jedini govornik, koliko će govor trajati,
kakvo je slušateljstvo, koliki je i kakav prostor, postoji li mikrofon, je li predviđeno
postavljanje pitanja ili rasprava i sl.
Potom se treba posvetiti sadržaju. Možda vam je palo na pamet da zbog prezaposlenosti angažirate nekog suradnika da
vam malo pomogne? Čak i ako niste uspješni u pisanju, najlošije rješenje jest zadužiti
nekoga da vam osmisli govor. Bit će vam
teško iznositi misli koje nisu vaše, niti su
oblikovane na način svojstven vama. Osim
toga, takav govor ne može biti iskren.
Za pisanje govora ostavite si dovoljno
vremena jer to možete obaviti u zadnji
tren:
- važno je obratiti pažnju na pozdrav i
predstavljanje (ako je nužno)
- ako je to neka formalna prilika treba
pripaziti i na izraze uljudnosti (npr. Dame
i gospodo, dozvolite da vam se obratim…)
Nitko se ne rađa kao govornik,
govorništvo je vještina
koja se može uvježbati
- najprije se treba osvrnuti na povod
kojim držite govor, nakon toga na ono što
želite reći o određenoj temi, a potom rezimiranje najvažnijih misli i završetak (primjerice, zahvaljivanje na pozornosti).
Dobro je razmisliti što biste sve htjeli
reći pa se poslužite tehnikom brainstorminga - sve ideje i argumente treba staviti na papir, onako kako vam padaju na
pamet. Potom ih treba složiti određenim
redom i povezati u smislenu cjelinu pazeći
da bude efektan početak - zbog privlačenja pozornosti - i kraj zbog dojma koji na
slušateljstvo ostavlja završetak.
Pri pisanju govora treba upotrebljavati
svoj rječnik i strukturirati rečenice onako kako to obično činite. Bit će vam lakše
upamtiti i održati govor, ali i zvučat ćete
spontano. Upadnete li u zamku upotrebe
riječi koje nisu dio vašeg svakodnevnog
vokabulara i kompliciranih rečenica kako
biste ostavili dojam učene osobe, može
vam se dogoditi da zbog treme pogriješite
i ispadnete neznalica. Govor treba biti jednostavan bez nepotrebnih zastranjivanja.
Pazite da ne bude predugačak (primjerena
duljina, naravno, ovisi o situaciji) i da se
ne ponavljate (osnovnu ideju možete ista191/12/2012 infoTrend 57
Kod pripreme govora ne smijete
smetnuti s uma i neverbalnu
komunikaciju. Ruka u džepu
može se tumačiti kao znak
pomanjkanja iskrenosti ali i
kao nedostatak pristojnosti
knuti nekoliko puta, ali na različite načine), kako ne biste bili zamorni i dosadni.
Ako imate na raspolaganju određeno vrijeme ne smijete ga prekoračiti!
Svakako treba izbjegavati česte fraze
jer zvuče otrcano (to je korisno pri učenju stranih jezika, ali u govoru ih se treba
kloniti) i poštapalice kojih ćete se najlakše
riješiti ako slušate sami sebe u svakidašnjim situacijama ili zamolite svoje bližnje
da vas upozore na njih. Ako ih ni inače ne
upotrebljavate manja je vjerojatnost da će
njima vrvjeti vaš formalni govor.
Citati mogu obogatiti govor, ali treba
paziti da ne budu sami sebi svrha, nego
da potkrijepe osnovne ideje govora i da
ih ne bude previše. Ponekad je dobro pokazati emocije ili duhovitost, ali i humor
mora biti u funkciji naglašavanja poante
govora i ne smije biti uvredljiv ni za koga.
Humor treba iskoristi kao začin, u malim
dozama.
Kad napišete govor pročitajte ga nekoliko puta da se dobro uživite u njega i da što
više zapamtite. Tako ćete provjeriti i trajanje govora i eventualno ga skratiti ako je
predugačak ili detaljnije elaborirati neke
ideje ako vam se čini prekratkim. Važno
je dobro upamtiti ideje i njihov redoslijed. Neki se ljudi osjećaju sigurnije ako
cijeli govor nauče napamet, dok je drugima dovoljno zapamtiti ključne misli (ako
još nemate iskustva, bolje je naučiti cijeli
govor, za svaki slučaj). Govor nipošto ne
smijete čitati, ali možete zapisati nekoliko
najvažnijih ideja na papir manjeg formata
na koji ćete povremeno baciti pogled kako
ne biste nešto izostavili.
Što s tremom?
Tremu pred javni nastup osjećaju svi,
čak i oni kojima je javni nastup dio posla i svakodnevna rutina, poput glumaca,
pjevača i političara. Razlikujemo se samo
po tome što je kod nekih trema manja, a
kod drugih veća. Neki je prikrivaju bolje,
a drugi slabije. U svakom slučaju, trema
koju osjećate puno je veća od onoga što se
vidi sa strane. Stoga, koliko god jaku tremu osjećali slušatelji je neće doživjeti ni
58 infoTrend 191/12/2012
približno takvom.
Lagana ili umjerena trema nije neprijatelj, dapače, može
vam pomoći da date
sve od sebe i bolje reagirate u
određenoj situaciji. Jaka trema
vas može omesti ili čak blokirati. Trema se smanjuje s iskustvom pa je važno ne izbjegavati
situacije kad treba govoriti pred
većim brojem ljudi. I, treba što
više vježbati, makar to bile zdravice
u krugu obitelji i prijatelja. Dobra priprema također puno pomaže. Ne pripreme li
se i oni koji su inače elokventni vjerojatno će zamuckivati, ponavljati se, skretati s
teme, ubacivati nepotrebne fraze i služiti
se poštapalicama. Imate li tremu vježbajte govor pred ogledalom i ljudima koji su
vam bliski zamišljajući situaciju u kojoj
ćete nastupiti.
Prije samog govora dobro je lagano se
razgibati, pogotovo vratne mišiće i popiti
čašu vode da vam se zbog treme ne osuše
usta. Treba izbjegavati alkohol i gazirana
pića. Kava i pića koja sadrže kofein nisu
preporučljiva jer djeluju kao diuretik kao
i velike količine bilo koje tekućine. Sredstva za smirenje također treba izbjegavati
jer će vas omamiti. Bolje je suočiti se s
tremom negoli je liječiti medikamentima.
Nije dobro ponavljati govor neposredno
prije nastupa jer to će vam pojačati nervozu. Pokušajte se jednostavno opustiti.
Važno je da ne gledate na govor kao na
kazališni nastup već kao na komunikaciju sa slušateljima. Poruka koju prenosite
važnija je nego savršeno održan govor.
Neverbalne poruke
Kod pripreme govora obično se usredotočujemo na verbalne poruke, ali ne
smije se zanemariti ni neverbalna komunikacija. Treba voditi računa o izgledu.
Prije svega, važna je urednost i umjerenost. Dvojite li što odjenuti, nećete pogriješiti ako odaberete klasičnu i decentnu
odjeću, a žene i umjerenu šminku i nakit,
možda jedan efektni detalj. Valja pripaziti
Govor nipošto ne smijete čitati,
ali možete zapisati nekoliko
najvažnijih ideja na papir
manjeg formata na koji ćete
povremeno baciti pogled kako
ne biste nešto izostavili
ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Najlošije je rješenje zadužiti
nekoga da vam osmisli govor
jer teško je iznositi tuđe
misli koje nisu oblikovane
na vama svojstven način
da se u odjeći koju odaberete dobro osjećate i da nosite udobnu obuću. Pritom se,
dakako, ne misli na tenisice ili klompe, ali
nije dobro mučiti se u novim cipelama niti
spoticati se zbog previsokih potpetica.
Važno je da s publikom komunicirate
i pogledom. To je najteže u početku kad
je trema najjača jer se možete zbuniti ako
vam se pogled susretne s pogledom nekog
slušatelja. Zbog toga je na početku dobro
gledati ravno ispred sebe prema kraju prostorije, a kad sve dobro krene i trema se
smanji, može se pogledom šetati po publici i povremeno ga zaustaviti.
Ako je moguće, izaberite mjesto gdje
ćete se osjećati najugodnije. Dobro je i
Lagana ili umjerena trema
nije neprijatelj, dapače, može
vam pomoći da date sve
od sebe i bolje reagirate u
određenoj situaciji. Bolje je
suočiti se s tremom, negoli
je liječiti - sredstva za
smirenje će vas omamiti.
kretati se po prostoriji, ali polako, izbjegavajući hod po istoj liniji, kako ne biste
nalikovali profesoru Baltazaru. Ako je prikladno, možete se i nasmiještiti ne samo
zato što osmijeh pridonosi boljem izgledu
već i zato što ublažava stres.
Pripazite na držanje i gestikulaciju jer
time šaljemo puno više informacija nego
što smo svjesni. Treba se držati uspravno, a gestikulacija mora biti odmjerena,
što znači da nije dobro ukipiti se poput
kamene statue, ali ni izgledati poput dirigenta koji se zatekao na krivom mjestu. U
većem prostoru je dozvoljena i malo jača
gestikulacija.
U neverbalnoj komunikaciji postoji
jako puno znakova no oni nisu jednoznačni već ovise o kontekstu - situaciji,
verbalnim porukama, drugim neverbalnim znakovima i o kulturi. Navest ćemo
samo neke znakove i njihovo najčešće tumačenje. Primjerice, širok osmijeh i ruke
otvorene tako da se dlanovi mogu vidjeti
ukazuju na otvorenost i toplinu. Gledanje
slušatelja u oči i dodirivanje vrhova prstiju
lijeve i desne ruke znak je samopouzdanja.
Ruke na leđima su znak samodopadnosti
i prevelike sigurnosti. Mrštenje, osmijeh
stisnutih usnica, ruke prekrižene na prsima, koracanje unatrag, dodirivanje lica,
nagli pokreti, pogled usmjeren prema dolje, stisnute šake i gestikuliranje stisnutim
šakama te ispruženi kažiprst ukazuju na
agresivnost ili obrambeni stav i nepovjerljivost. Nepovjerenje i napetost pokazuje
se i prekriženim nogama pri stajanju. Poigravanje nakitom, prolaženje rukom kroz
kosu, dodirivanje ili prekrivanje dijela lica
rukom, nakašljavanje kako bismo pročistili grlo ukazuju na nervozu. Držanje
ruke u džepu može se tumačiti kao znak
pomanjkanja otvorenosti i iskrenosti, a
ukazuje i na nedostatak pristojnosti.
Neverbalnu komunikaciju je teško kontrolirati, osobito za javnog nastupa kad ste
usredotočeni na verbalni sadržaj, pogotovo ako inače ne obraćate pažnju na svoje
Upitnik koji smo pripremili može vam pomoći
pri procjeni vlastitih govorničkih sposobnosti.
Pročitajte pažljivo sljedeće tvrdnje i procijenite
odnose li se na vas:
1. Užasava me i sama pomisao na obraćanje auditoriju.
TOČNO NETOČNO
2. Često se za govor pripremam u zadnji tren.
3. Imam užasnu tremu.
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
4. Obeshrabruje me pogled na publiku.
TOČNO NETOČNO
5. Bojim se da će mi glas toliko drhtati da neću uspjeti izgovoriti ni riječ. TOČNO NETOČNO
6. Najradije bih prepustio(la) nekom drugom da mi napiše govor.
TOČNO NETOČNO
7. Izbjegavam govoriti kad god je prisutno mnogo ljudi.
8. Ponavljam govor u sebi do posljednjeg trenutka.
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
9. Kako bih smanjio(la) tremu popijem sredstvo za smirenje ili alkoholno piće. TOČNO NETOČNO
10. Služim se često poštapalicama.
TOČNO NETOČNO
11. Teško mi je usmjeriti pogled prema publici.
TOČNO NETOČNO
12. Kad govorim pred publikom nastojim djelovati prirodno i to mi uspijeva. TOČNO NETOČNO
13. Pazim da dužinom govora ne prekoračim vrijeme koje mi je na raspolaganju. TOČNO NETOČNO
14. Uspijevam govoriti dovoljno glasno da me svi čuju.
15. Dok govorim, stojim uspravno.
Rezultati: Za svaki odgovor NETOČNO uz tvrdnje
od 1. do 12. dobivate po
jedan bod. Svaki odgovor
TOČNO uz tvrdnje od 12.
do 15. donosi vam također
po jedan bod.
Od 0 do 5 bodova:
Kao što ste vjerojatno i
sami svjesni, govorenje u
javnosti jedna vam je od
najvećih noćnih mora. Ne
odustajte olako i ne dajte se
obeshrabriti. Sve se može
prevladati, barem do neke
mjere. U tome vam uvelike
TOČNO NETOČNO
mogu pomoći savjeti koje
donosimo u tekstu, puno
vježbe i, ako to posao koji
obavljate doista zahtijeva
govorničke vještine, kvalitetan tečaj govorništva.
Od 6 do 10 bodova:
Možda niste Ciceron, ali
uz dobru pripremu možete održati solidan govor.
Vjerojatno ste sami svjesni
nekih svojih pogrešaka pri
javnom nastupu, a bilo bi
dobro da zamolite suradnike u koje imate povjerenja za iskreno mišljenje. Uz
geste pa i tu vrijedi ono što je već nekoliko
puta rečeno - treba vježbati.
Bitno je govoriti razgovijetno i dovoljno glasno da vas slušatelji dobro čuju, a
da pritom ne vičete. Treba voditi računa
i o intonaciji. To je važno ne samo da se
izbjegne monotonija, nego i stoga što različita intonacija utječe na samu poruku.
Slušatelji će različito doživjeti jednu te istu
rečenicu izgovorenu na različite načine.
Ključne misli ističu se intenzitetom glasa.
Važne su i stanke, ne samo zbog uzimanja
zraka nego i zbog naglašavanja važnosti
onoga što slijedi ili boljeg razumijevanja
onoga što je rečeno.
Zbog treme se često govori brže pa govor
može biti teže razumljiv. Podrhtavanje gla-
TOČNO NETOČNO
malu pomoć naših savjeta
i vježbu lako ćete steći dodatnu sigurnost i postati
još bolji.
Od 11 do 15 bodova:
Sudeći prema rezultatima, javni nastup vam ne
predstavlja osobit problem
(što ne znači da smijete zanemariti pripremu i osloniti
se na sposobnost improvizacije). Sigurno već dovoljno znate o držanju govora,
a čitajući naš tekst osvježit
ćete svoje znanje ili možda
naučiti nešto novo.
sa znak je da treba usporiti i dublje disati.
Na kraju, koliko god vam bilo teško i nelagodno, svaku priliku kad govorite pred
većom skupinom ljudi treba doživjeti i
kao svojevrstan trening - što više vježbate,
bit ćete sve bolji.
Brže i lakše uz
stručnu pomoć
Ako zbog prirode posla morate brzo ovladati govorničkom vještinom, ne možete
sami prevladati tremu ili želite steći dodatne kompetencije lako ćete pronaći tečajeve
i škole govorništva na Internetu ako u tražilicu upišete ”Govorništvo”.
191/12/2012 infoTrend 59
+385
8805
8
123
456
FINA InfoBlokade
789
01
...nij
e blo
kiran
Više
.
o us
www luzi n
a
.fina
.hr
Informirajte se na vrijeme!
Provjerite jeste li vi ili poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi.
Jednostavno pošaljite SMS poruku.
Tražena informacija stiže brzo i jednostavno na zaslon vašeg mobitela.
24 sata dnevno, 7 dana u tjednu
Pošaljite SMS poruku sa OIB-om poslovnog subjekta za kojeg želite saznati je li u blokadi na broj 88058
Cijena jedne primljene poruke o statusu blokade je 12,50 kn (PDV uključen)
Cijena poslane poruke naplaćuje se prema cjeniku Vašeg mobilnog operatera.
Operator usluge s posebnom tarifom: I.P.T. d.o.o., Miramarska 24, 10 000 Zagreb
Davatelj usluge: Financijska agencija, Vrtni put 3, 10 000 Zagreb