Stjepan pl. Hadrović (1863.-1934.)

Stjepan pl. Hadrović (1863.-1934.) - uz 150. obljetnicu rođenja
«Nećete naći (u njegovoj kompoziciji) bogatstvo, savršenu, uzornu formu harmonije. Za tim nije išao… Ali
naći ćete pjesmu pobožnu, pjesmu svetu, liturgičnu pjesmu, pjesmu okupanu, protkanu odanošću, zanosom, hvalom Gospodinu Bogu.»
(Božidar Bralo, Sv. Cecilija 1932, str. 22)
Ove godine obilježavamo 150. obljetnicu rođenja Vrhbosanskog kanonika, velikog glazbenika i promicatelja
Cecilijanskog pokreta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
mons. Stjepana pl. Hadrovića. Rođen je 24. prosinca 1863.
u Vrbovcu kod Ozlja (Hrvatska). Vrlo rano pokazuje smisao i volju za glazbom. Prve pouke iz glazbe dobiva od
Luke Vranka, tadašnjeg učitelja glazbe u Jastrebarskom. U
četvrtom razredu pohađa Glazbeni zavod u Zagrebu gdje
mu je profesor Vatroslav Kolander, orguljaš zagrebačke
katedrale. U sedmom razredu prelazi u sjemenište. Kroz
sve godine svog teološkog studija vodio je crkveno pjevanje, svirao orgulje, te ravnao bogoslovskim zborom «Vijenac». Godine 1888. zaređen je za svećenika, a već u
prosincu 1891. na molbu Vrhbosanskog nadbiskupa dr. Josipa Stadlera, dolazi u Sarajevo, gdje preuzima orguljanje
i dirigiranje u sarajevskoj prvostolnici. 1893. imenovan je
Stadlerovim tajnikom; 1894. kanonikom Vrhbosanske nadbiskupije; 1904. imenovan je generalnim vikarom.
Iz Rima su mu isposlovane prvo prelatska, a zatim i protonotarska čast. Godine 1923. Sv. Stolica ga imenuje i prepoštom Vrhbosanskog kaptola. Zbog srčane bolesti zadnje
godine života bile su vezane uz sobu i krevet. Umro je u
Palama 7. listopada 1934. i sahranjen u kapelici - lijeva
strana arkada na groblju «Sv. Josip» u Sarajevu.
Kroz svoj dugogodišnji glazbeni rad uspio je kao rijetko tko u hrvatskoj glazbenoj prošlosti pa i sadašnjosti,
prirediti i izdati sljedeće zbirke i pjesmarice: Hosanna pjesmarica za puk (god. 1911. str.1131), a nešto kasnije i
Pratnja orgulja k crkvenoj pjesmarici «Hosanna» I. dio
(god. 1911.) i II. dio (god. 1913.) Hosanna je prva pjesmarica namijenjena puku od kada je izdana Cithara octochorda 1757. godine. Sastavljena je u duhu «Motu
propria» pape Pia X. iz 1903. godine. Pjesmarica je podijeljena u dva dijela: u prvom dijelu su popijevke na hrvatskom jeziku poredane po liturgijskoj godini; u drugom
dijelu su službene liturgijske popijevke na latinskom jeziku. Na samom početku je «Priprava» a svrha joj je kako
sam Hadrović kaže: «Poučiti narod u kajdi i pjevanju po
notama». Donosi također kratku teoriju glazbe. Milan Zjalić, urednik časopisa «Sv. Cecilija» za pjesmaricu «Hosanna» je rekao: «…da nije ništa drugo izdao osim ovog
djela, samim tim bi slovio kao jedan od prvih promicatelja cecilijanstva u Hrvatskoj.» Još je izdao zbirku Gospinih pjesama - Ave Maria;
Lauretanske litanije za dva četveroglasna muška zbora; Tebe
Boga hvalimo; Lauda Sion Salvatorem i Surexit pastor bonus
za četveroglasni muški zbor i orgulje… Osim toga izdao je po B.
Kotheu i F. Ks. Kuhaču Kratku
povijest glazbe 1911. god. «prvo
djelo te vrste u našoj glazbenoj
literaturi…» (Sv. Cecilija 1911.
str. 63).
«Još kao zborovođa «Vijenca»
slovio je kao vrstan dirigent. A
što istom u Sarajevu? Prije svojih 30 – 35 godina (oko 1900.)
kad je u ostalim našim metropolama kor bio rjeđe počašćen
kompozicijama «kneza muzike»
- Palestrine, Hadrović je osvajao
sarajevski svijet izvedbom njegovih misa, a da ne spominjemo
Witta, Piela, Orlanda di Lassa…
Gregorijanski koral zove svojim
ljubimcem.» (Božidar Bralo, Sv.
Cecilija 1932. str. 22).
Kroz pune 23 godine obavljao je službu katedralnog orguljaša i ravnatelja zbora prenoseći
svoje znanje na mlađe svećenike
i bogoslove kao što su: Božo
Šimleša, Božidar Bralo, Pero
Sušilović i drugi.
Kaptol Vrhbosanski oko 1900. Lijevo od Stadlera je Stjepan Hadrović
Marko Stanušić
_____________________________________ Magnificat - god. VII. br. 14 / 2013. ______________________________________
11

Download Report