Jedra Boke 2013 MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JANUAR 2014 MUZEJ PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA SVJETSKE ORGANIZACIJE GRADOVA OBIŠAO POMORSKI MUZEJ P U GALERIJI NAUKE I TEHNIKE SRPSKE AKADEMIJE NAUKA I UMJETNOSTI OD 15. DO 27. APRILA ODRŽANA U PALATI GRGURINA PRIREDILI SMO RETROSPEKTIVNU IZLOŽBU DJELA SLAVNOG KOTORANINA , VELIKOG UMJETNIKA GODINE PRIČA O REVITALIZACIJI STARE MAKETE U NEŠEM MUZEJU DOBILA INTERESANTAN NASTAVAK NA ZATVARANJU IZLOŽBE NAŠEG POZNATOG SUGRAĐANINA U PALATI GRGURINA ODRŽAN OKRUGLI STO SA TEMOM U GLAVNOM GRADU HRVATSKE 4. MARTA ODRŽANA PREZENTACIJA NAŠE INSTITUCIJE Vasko Lipovac i njegovo doba NA ŠKOLSKOM BRODU JADRAN 5. JUNA ODRŽANA PROMOCIJOM KNJIGE POMORSKA LICA BOKE KOTORSKE 20. SEPTEMBRA Poštovani pretplatnici i korisnici, u ovom broju našeg biltena na stranama od 4 do 11 objavljujemo besjede mr Jovana Martinovića i Radojke Abramović, kustoskinje Pomorskog muzeja, na Okruglom stolu pod nazivom Vasko Lipovac i njegovo doba. Okrugli sto posvećen velikom bokeljskodalmatinskom slikaru, skulptoru i umjetniku održan je 10. juna u Palati Grgurina, poslijednjeg dana održavanja izložbe Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma koju je vidjelo oko 15.000 ljudi. Besjede hrvatskog akademika Tonka Maroevića, doc. Ljubljanskog univerziteta Tadeja Glažara, splitskog književnika Anta Tomića i Vaskovog sina Maria Lipovca objavili smo u junskom broju Jedara Boke. I OVE GODINE U OKTOBRU ZAJEDNIČKO SJEĆANJE GRADOVA KRK I KOTOR NA LEPANTSKU BITKU I NJENE ZAVIČAJNE UČESNIKE POSLJEDNJU IZLOŽBU OVOGODIŠNJE SEZONE POSVETILI SMO STARIM POMORSKIM OBILJEŽJIMA NAŠEG KRAJA U PUNOJ DVORANI KINA BOKA PROMOVISAN I NAŠ PROJEKAT IN MEMORIAM (Više na stranama 4 , 5, 6 i 7) Jedra Boke NAGRADE MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE DIREKTORICA POMORSKOG MUZEJA DOBITNICA JUBILARNE SPOMEN MEDALJE SV. TRIPUNA 809-2009. Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Januar 2014. godine Priznanje Kotorske biskupije mr Milevi Pejaković Vujošević Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Milja Radulović mr Stevan Kordić Don Anton Belan Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar ospođa mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore – Kotor, dobitnica je značajnog priznanja Kotorske biskupije – jubilarne spomen medalje Sv. Tripuna 809-2009. Uz nagradu gospođi Pejaković Vujošević, Kotorska biskupija je u izraz zahvalnosti uključila i cijeli kolektiv Pomorskog muzeja. G Uključivanje gospođe Pejaković Vujošević u laureate ovog visokog priznanja rezultat je uvažavanja i visoke ocjene dugogodišnje saradnje Pomorskog muzeja i Ordinarijata Kotorske biskupije. Kako se navodi u obrazloženju Odluke o dodijeli medalje, Biskupski ordinarijat je cijenio prevashodno to što je uz njeno vođstvo Pomorski muzej već dugi niz godina organizovao vrlo uspješne izložbe kod nas i u svijetu iz fundusa sakralne umjetnosti Kotorske biskupije. Spomen medalju Sv. Tripuna mr Milevi Pejaković Vujošević 16. januara je u Ordinarijatu Biskupije uručio biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić. Po želji gospođe Pejaković Vujošević, svečnosti su prisustvovali, osim predstavnika crkve, samo članovi kolektiva Muzeja i najuži krug prijatelja. Mons. Janjić je zahvalio dobitnici značajnog priznanja na njenom ukupnom doprinosu razvoju saradnje sa Kotorskom biskupijom i uloženom trudu, rekavši da je to u Biskupiji viđeno kao savremeni vid evangelizacije. Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e-mail: pom.muzej.dir@t-com.me Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. Mr Mileva Pejaković Vujošević prima medalju od mons. Ilije Janjića Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada. Pomorski muzej je institucija kulture Republike Crne Gore. Sa mons. Ilijom Janjićem, don Antonom Belanom i članovima kolektiva Pomorskog muzeja 2 Jedra Boke - januar/2014. NAŠ KANTUN Vi ste prepoznali da je sakralna umjetnost značajan dio, ako ne i najvažniji, sveukupne umjetnosti, rekao je mons. Janjić. Zahvaljujući se najprije Kotorskoj biskupiji na dodijeljenoj nagradi i lično mons. Janjiću, mr Mileva Pejaković Vujošević je rekla da to nije samo nagrada njoj, već i cijlom kolektivu Pomorskog muzeja bez čijeg doprinosa ne bi bilo moguće realizovati tako plodnu saradnju sa Biskupijom. Ona se posebno zahvalila don Antonu Belanu, vikaru Kotorske biskupije, zbog njegove otvorenosti za saradnju i zato što je davao ideje i sugestije za organizovanje pojedinih manifestacija. Takođe se zahvalila i mons. Srećku Majiću, don Antu Dragobratoviću i don Ivu Ćoriću, sveštenicima Biskupije koji su aktivno doprinosili da se ostvaruje tako plodna saradnja i koji su ustupali sakralne predmete za izlaganje. Posebnu zahvalnost uputila je kolektivu Pomorskog muzeja na saradnji i prisutnosi na svečanosti dodijele medalje. Ovo veliko priznaje nastojaću da opravdam budućim radom na polju kulture jer je kultura prostor gdje svi mogu da se nađu i u njoj uživaju, istakla je gospođa Pejaković Vujošević. Spomen medalja Sv. Tripun 8092009. urađena je povodom 1.200 godina prisutnosti moćiju Sv. Tripuna. Rad je jednog od najpozantijih hrvatskih skulptora, prof. Kuzme Kovačića. Izliveno je 10 medalja u srebru i 100 u bronzi. Mr Pejaković Vujošević je dobitnik bronzane medalje koji nosi broj 37. Istu nagradu je prethodno, u novembru, dobio ministar kulture Branislav Mićunović. Među dobitnicima su ličnosti iz redova crkve, zatim premjeri, ministri, gradonačelnici i drugi. Nakon održane ceremonije i fotografisanja, gospođa Pejaković Vujošević je u Pomorskom muzeju priredila prigodni koktel. Obavili smo popis U Popisivači na djelu: Tomislav Bonić i Slavko Dabinović januaru smo u Pomorskom muzeju uspješno obavili godišnji popis. Kao i prethodnih godina, popisom su bili obuhvaćeni eksponati u upotrebi, eksponati van upotrebe, osnovna sredstava i sitni inventar, muzejska publikacija Godišnjak. Takođe je izvršen popis i blokova ulaznica, blagajne, kao i obaveze i potraživanje. Popis je izvršen sa stanjem na dan 31. decembra 2013. godine. Rezultate popisa je verifikovala Centralna popisna komisija u sastavu: Jelena Karadžić, predsjednik, Sandra Sekulić, član, i Marica Đurković, član. Odluku o popisu donijela je 20. decembra 2013. g. direktorica, mr Mileva Pejaković Vujošević. Potvrda imenovanja Savjeta i direktorice Muzeja omorski muzej je od Ministarstva kulture Crne Gore 14. januara dobio zvaničnu potvrdu imenovanja Savjeta i direktorice ove javne ustanove sa rješenjima koje je Vlada usvojila 18. decembra. Kao što smo već objavili u decembarskom izdanju ovog biltena, za predsjednika Savjeta imenovana je Ljiljana Zeković, dipl. istoričarka umjetnosti, muzejski savjetnik u Narodnom muzeju Crne Gore, a za članove su imenovani mr Milena Martinović, dipl. konzervator i restaurator, savjetnik konzervator u Narodnom muzeju Crne Gore, prof. dr Marija Radulović, pravnik, profesor na Fakultetu za pomorstvo i Fakultetu za turizam u Kotoru, Maja Ćetković, dipl. istoričarka umjetnosti, rukovodilac Centra za dokumentaciju i istraživanja i Slavko Dabinović, bibliotekar u Pomorskom muzeju, predstavnik zaposlenih u ovoj javnoj instituciji. Vlada je za direktoricu Pomorskog muzeja imenovala mr Milevu Pejaković Vujošević, diplomiranog etnologa, dosadašnju direktoricu ove javne ustanove. Rješenja su donjeta na predlog republičkog Ministarstva kulture i vladine Komisija za kadrovska i administrativna pitanja. P Dogovor u okviru ICOM-a irektorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Mileva Pejaković Vujošević sastala se u Beogradu 22. januaru sa prof. dr Milom Popović Živančević, predsjednicom Regionalne alijanse ICOM SEE (International Council of Museum za jugoistočnu Evropu). Sa gospođom Popović Živančević direktorica našeg muzeja, koja je istovremeno i predsjednica Nacionoalnog odbora (NC) ICOM Crne Gore, razgovarala je o toku pripremama za organizovanje predstojećeg sastanka borda direktora ICOM D SEE. Ovaj sastank trebalo bi da se održi krajem marta u Celju (Slovenija). Dogovoreno je takođe da jedan od narednih sastanaka ovog tijela, planiranih da se održi u ovoj godini, bude u Kotoru. Na sastanku se razgovaralo i o organizaciji promocije knjige dr Mile Popović Živančević – Integrativna zaštita baštine sa metodologijom preventivne konzervacije (izdanje Centralni institut za konzervaciju u Beogradu) – u Pomorskom muzeju u Kotoru, tokom aprila ove godine. Jedra Boke - januar/2014. 3 MUZEJ U 2013. Još jedna godina značajnih aktivnosti rotekla, 2013. godina za Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru bila je ispunjena značajnim aktivnostima, baš kao i prethodna u kojoj smo slavili 60. godina postojanja naše institucije. Godinu je, rekli bismo, obilježila izložba Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma, a onda i okrugli sto Vasko Lipovac i njegovo doba, obje realizovane sa Udrugom Vasko Lipovac. Ovo su bile naše najvažnije djelatnosti tokom prošle godine: P IZLOŽBE: Osim izložbe Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma, koja je priređena u našem muzeju, na Krku smo, zajedno sa Kotorskom biskupijom upriličili izložbu srebrnih zavjetnih pločica Ex voto – zavjetni darovi bokeljskih pomoraca. U Beogradu u Galeriji nauke i tehnike SANU priredili smo izložbu Slavni kapetani Boke Kotorske. Kotorska publika mogla je u našem Muzeju da vidi divne fotografije školskog broda Jadran, djelo Stevana Kordića, vrsnog umjetničkog fotografa. IZDAVAČKI PODUHVATI: Knjiga Graditeljstvo Kotora, autora Svetislava Vučenovića, promovisana je u Kotoru i u Zagrebu na Kaptolu. Osim Pomorskog muzeja, izdavač ovog djela koje predstavlja jednu od najcjelovitijih urbanih studija istorijskih gradova na jadranskoj obali je i Opština Kotor. Knjiga Pisma iz Rima, autora dr Antuna Sbutege, donedavno ambasadora Crne Gore u Vatikanu i velikog prijatelja nešeg muzeja. PROMOCIJE: U našem prostoru promovisano je nekoliko knjiga drugih izdavača. To su: kapitalno djelo Pomorska lica Boke Kotorske, autora Siniše Lukovića, Antički gradovi, snovi i sudbine, autora Miraša Martinovića, Kiši li neprekidno nad Kotorom, autorke dr Lidije Vukčević i knjiga Zbirka oružja Muzeja grada Splita, autora Gorana Borčića. DRUGE AKCIJE: Nacionalni jubilej 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša obilježen je tokom Noći mu-z zeja programom naslovljenim Muzej, mladost, muzika i nakon toga aukcijom slika, oružja, numizmatike, knjiga, nakita i nošnji iz Njegoševog doba. Muzej je, u saradnji sa Turističkom organizacijom Kotor i Lukom Kotor učestvovao u pravljenju filma Kotor za sva vremena. DONACIJE: Tokom 2013. Muzej dobio nekoliko vrijednih donacija – gospođe Lidije Laforest, gospodina Anta Verone, Milana Sbutege, Bojana Bernarda, Branimira Karanovića i Darija Vasilića, gradonačelnika grada Krka, kojima se i ovim putem zahvaljujemo. Uz ove donacije, Muzej krasi donacija gospođe Nade Radimir koja je prošle godine i na naš predlog dobila nagradu Iskra za filantropiju. Jan u a r Februar prvom mjesecu 2013. godine u Pomorskom muzeju nije bilo javnih akcija, poput izložbi ili prezentacija novih knjiga u našem izdanju. U zimskom miru i zatišju poslije dinamičnog obilježavanja jubilarne 60-te godišnjice Dr Kvak Jang Hun u holu Pomorskog muzeja Muzeja u prethodnim mjesecima, obavili smo neke sezonske poslove, poput popisa dobara koje čuva Muzej i slično. Muzej je 26. januara ugostio profesora dr Kvak Jang Huna (Kwaak Young Hoon) predsjednika Upravnog odbora Svjetske organizacije gradova, koji je takođe i predsjednik Upravnog odbora Asocijacije gradova puteva svile, kao i Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija. U januaru smo počeli i pripreme za aktivnosti koje smo planirali za naredna 3-4 mjeseca. Republičko Ministarstvo kulture nas je obavjestilo da će u sklopu Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2013. godinu finansijski biti podržana sva četiri projekta Pomorskog muzeja u Kotoru koja smo kandidovali u pripremi navedenog programa. Mi smo 29. januara Ministarstvu poslali predlog za dodjelu dvije konzervatorske licence našim stručnim saradnicama – Smiljki Strunjaš i Milici Vujović. aša namjera da sprovodemo konzervatorske mjere na modelu parobroda Kralj Aleksandar I, u februaru je dobila zanimljiv dodatak otkrićem da otac direktorice Centra za kulturu grada Krka Maje Mitja Drobnič u holu Pomorskog muzeja Parentić u svom porodičnom domu ima sliku ovog broda koju je 1939. godine naslikao austrijski slikar Johan (Johann) Seits. Saznali smo i kako je ta slika došla u porodični dom Parentićevih. Savjet Pomorskog muzeja 22. februara jednoglasno je prihvatio Izvještaj o radu Muzeja za 2012. godinu i Program rada za 2013. godinu koji je posvećen jubileju 200-te godišnjice Njegoševog rođenja. Jednoglasno je prihvaćen i muzejski finansijski izvještaj. Muzej je 28. februara posjetio šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, ambasador Mitja Drobnič. Gospodin Ante Verona 4. februara je Muzeju poklonio kopiju dokumenta privilegija koju je u Kotoru, 1797. godine izdao mletački providur Lorenco Soranco za porodicu Verona. Na prostoru ispred terase Muzeja 5. februara snimane su pojedine scene filma i TV serije Montevideo, Bog te video. Ekipa Radio televizije Crne Gore je 8. februara u Pomorskom muzeju snimala emisiju Crna Gora na starim mapama. U 4 Jedra Boke - januar/2014. N Ma rt ajedno sa Hrvatskom bratovštinom Bokeljska mornarica 809 iz Zagreba u ponedjeljak 4. marta u glavnom gradu Hrvatske organizovali smo veoma uspjelo veče pod nazivom 60 godina PomorPrezentacija u sali Tribine grada Zagreba skog muzeja u Kotoru. Događaju je prisustvovalo oko 70 prijatelja i poštovalaca našeg muzeja, privrženika Kotoru i Boki, te drugi zainteresovani. U Zagrebu smo imali susret sa gospođom Lidijom Laforest Čukvas, posljednjim potomkom poznate fotografske porodice Laforest, koja je donator i prijatelj našeg muzeja. Istom prilikom ostvarili smo susret i sa dr Koraljka Kuzman Šlogar, voditeljicom arhiva Instituta za arheologiju i folkloristiku u Zagrebu, koja je pripremala virtuelnu izložbu bokeljskih nošnji na fotografijama Franca Laforesta. Promociju knjige Antički gradovi, snovi i sudbine organizovali smo12. marta. Djelo književnika Miraša Martinovića u izdanju Nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj predstavljeno je po prvi put ne samo kotorskoj publici već i u ovom djelu Crne Gore. U martu smo počeli pripreme za održavanje izložbe pod nazivom Slavni kapetani Boke Kotorske zbog čega je direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević 14. marta boravila u Beogradu. Izložba je održana u aprilu u saradnji sa beogradskim Muzejom nauke i tehnike. U Beogradu je dogovorena realizacije zajedničkog izdavačkog poduhvata Pomorskog muzeja i beogradske izdavačke kuće Magelan press - kapitalnog djela, magistarskog rada, našeg sugrađanina, nekadašnjeg direktora Pomorskog muzeja i doajena crnogorske arheologije mr Jovice Martinovića. Z April Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) od 15. do 27. aprila priredili smo izložbu Slavni kapetani Boke Kotorske. Na izložbi smo predstavili portrete uglednih boOtvaranje izložbe u Galeriji nauke i tehhnike SANU keljskih kapetana, slike slavnih bitaka na moru, navigacione instrumente na jedrenjacima iz 17. 18. i 19. vijeka, te stara pomorska dokumenta, geografske karte i atlase. Postavku su osmislile Radojka Abramović i mr Mileva Pejaković Vujošević. Suorganizatori izložbe su bili još i Muzej nauke i tehnike u Beogradu i Galerija nauke i tehnike SANU. Izložbu, koju je vidjelo oko 15.000 posjetilaca, otvorio je tadašnji ambasador Crne Gore u Srbiji Igor Jovović. Knjigu Kiši li neprekidno nad Kotorom? crnogorske spisateljice rođene Zagrepčanke, Lidije Vukčević promovisali smo u prostoru Muzeja 10. aprila. O knjizi su kotorskoj čitalačkoj U publici govorili književnik i pjesnik Bogić Rakočević, novinar i pisac Miraš Martinović i autorka. Knjigu su poznavaoci označili kao intimni muzej antikviteta. Ekipa našeg muzeja je, 21. i 22. aprila, posjetila Split radi pripreme izložbe pod nazivom Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac vraća se doma. Čuveni umjetnik, rođeni Kotoranin, živio je i radio u Splitu od 1967. sve do svoje smrti 2006. godine. 5. aprila održana je sjednica Savjeta Godišnjaka Pomorskog muzeja na kojoj je razmotren tok priprema za štampanje Godišnjaka, posla čije okončanje kasnilo zbog neplanirano velikog povećanja broja tekstova, kao i zbog problema u finansiranju tog poduhvata. Muzej je 11. aprila posjetila predsjednica Parlamenta Islanda Aste Johanesdotir (Johannesdottir). Maj rostor prvog sprata Palate Grgurina tokom cijele druge polovine maja, prepustili smo Vasku Lipovcu – velikom umjetniku, akademskom slikaru i skulptoru, rođenom KotoOtvaranje izložbe raninu koji je 1967. godine djela Vaska Lipovca otišao u Split i tamo živio sve do svoje smrti 4. jula 2006. godine. Njegova odabrana djela – sedam slika velikoga formata sa motivima Boke, Kotora i mora, te 11 prepoznatljivih autorovih skulptura – zaokružila su koncept izložbene postavke koju smo metaforički nazvali Vasko Lipovac vraća se doma. Izložbu, kojom je naša kuća Kotoru priredila jedan od najznačajnijih likovnih događaja sezone, 15. maja otvorila je pomoćnica ministrice kulture Republike Hrvatske mr. sci Vesna Jurić Bulatović, a govorio je i Vaskov sin Mario. Time smo se ujedno uključili u manifestaciju Noć muzeja. Tročlana ekipa filma u nastajanju – Kotor za sva doba koju je vodio režiser tog fima Dušan Vuleković boravila je u Palati Grgurina – 27. maja. U Muzeju su snimali kadrove koji će predstaviti dio kulturne baštine Boke Kotorske. U Palati Grgurina 5. maja su bili vlasnici nekoliko stranih turističkih agencija koji su u Crnu Goru došli preko agencije MTS iz Podgorice, dok je 6. maja ekipa TV Arte iz Strazbura snimala prilog o Muzeju. Četiri bivša poslanika u Italijanskom parlamentu u penziji, na čelu sa mr Albertom Maritatijem, obišla je palatu Grgurina 7. maja na svom điru po Mediteranu. Gospodin Maritati vodi dnevnik koji objavljuju u novinama Gazzetta del Mezzogiorno. Delegacija broda Mornarice Republike Turske TCG Erdemili razgledala je Muzej 23. maja. Grupa profesora Sveučičišta u Splitu posjetila je Muzej 25. maja. P Jun osljednjeg dana trajanja izložbe Akademski slikar i skulptor Vasko Lipovac se vraća doma, 10. P Jedra Boke - januar/2014. 5 MUZEJ U 2013. Jun juna, u Palati Grgurina je održan Okrugli sto pod nazivom Vasko Lipovac i njegovo doba. Skup su organizovali naš Pomorski muzej i udruženje Vasko Lipovac – VAL iz Splita. O velikom vajaru, slikaru i grafičaru, jednom od najvećih bokeljsko-dalmatinskih umjetnika na skupu su govorili akademik Tonko Maroević, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, likovni i književni kritičar, doc. Tadej Glažar sa Fakulteta za arhitekturu u Ljubljani, književnik iz Splita Ante Tomić, Tijana Čađenović, sekretarka za kulturu Opštine Kotor, Vaskov prijatelj mr Jovan Martinović, Mario Lipovac, sin Vaska Lipovca, istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, te direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, 24. juna je u Palati Grgurina održana je filmska promocija knjige Zbirka oružja Muzeja grada Splita, autora Gorana Borčića, savjetnika splitskog muFilmska promocija knjige Gorana Borčića zeja. Posjetioci ove virtualne izložbe kroz film, koji traje nešto više od sat vremena, mogli su vidjeti istoriju i upotrebu eksponata. Osim Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, organizator promocije knjige, koja sadrži preko 1.300 fotografija oko 400 eksponata, bilo je i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore. Pomorski muzej 19. juna posjetio je Princ Albert II od Monaka, vladar Kneževine Monako. U lijepo zdanje Palate Grgurina princ Albert II je došao u pratnji princa Nikole Petrovića, gradonačelnice Kotora Princ Albert (u sredini) razgleda muzejske eksponate Marije Ćatović, Irene Radović, ambasadorke Crne Gore u Parizu, Bernara Fotrijea, potpredsjednika i generalnog direktora Fondacije Princ Albert II od Monaka, Tanjom Turken Spičanović, potpredsjednicom Fondacije Petrović Njegoš, i drugih zvanica. Jul an državnosti, 13. jula, u punoj dvorani kotorskog kina Boka premijerno je prikazan promotivno-turistički film režisera Dušana Vulekovića − Kotor za sva doba − koji su zajednički realizovali Sa prikazivanja filma Kotor za sva doba Pomorski muzej Crne Gore, Turistička organizacija (TO) Kotora i Luka Kotor AD. Film ima za cilj promociju i afirmaciju tradicije, vrijednosti i ljepote našeg drevnog grada, a njegova osmominutna projekcija izazvala je oduševljenje prisutnih. Pomorski muzej je 5. jula učestvovao na humanitarnoj aukcija slika u namjeri da tako pomogne dnevni Centar za djecu sa posebnim potrebama u Tivtu. Aukcija je održana na školskom brodu Jadran a iznos prikupljen prodajom slika dostigao je 5.650 eura. Slike su nastale krajem maja i D 6 Jedra Boke - januar/2014. početkom juna na likovnoj koloniji na ovom lijepom brodu. Naš muzej je za učešće na ovoj aukciji izdvojio 200 eura ali sa tim iznosom nismo uspjeli konkurisati za kupovinu nijedne slike. Pomorski muzej u Kotoru 1. jula je posjetila delegacija Ministarstva odbrane Slovenije na čelu sa ministrom Romanom Jakičem. Na terasi Pomorskog muzeja 12. jula od 10 sati održana je konferencija za novinare na kojoj su organizatori Kotor Arta najavaili početak te manifestacije. Programskom sklopu IV Festivala gudača u Kotoru u utorak 2. jula je na terasi Palate Grgurina održan koncert mlade flautistkinje Ivanke Muhadinović koju je na kalviru pratio poznati ukrajinski pijanista Aleksej Molčanov. Avgust omorski muzej Crne Gore u avgustu je izdao knjigu Pisma iz Rima velikog prijatelja našeg muzeja, prof.dr Antuna Sbutege, donedavno ambasadora Crne Gore pri Svetoj stoliPromocija knjige Pisma iz Italije ci. Promociju knjige organizovali smo 23. avgusta u Bogorodičinom hramu na Prčanju. Knjiga se odnosi na razne teme − od istorije, preko umjetnosti i kulture, do religije i diplomatije − a nastajala je punih 14 godina od tekstova koje je autor objavljivao u crnogorskim novinama i časopisima, najčešće u Pobjedi. U posjeti nam je 28. avgusta bio bračni par Hošek, Česi koji žive u Pragu. Riječ je o donatorima koji su našem muzeju prije skoro tri decenije, 1985. godine, poklonili mornarsku uniformu, orden i diplomu Ondreja Hošeka, učesnika poznate mornarske pobune u Boki iz 1918. godine. P Septembar aš izuzetni prijatelj i predsjednik Savjeta Pomorskog muzeja Crne Gore − akademik dr Radoslav Rotković preminuo je 7. septembra. Imali smo izuzetnu čast da sarađujemo i družimo se sa jednim od najznačajnijih crnogorskih naučnika, filologa, istoričara, književnika, koji je tokom šest decenija svog rada, u raznim oblastima stvaralaštva, napisao preko četrdeset literarnih i naučnih djela i koji će u istoriji Crne Gore ostati zapamćen kao izuzetni borac za njeno dostojanstvo. Šezdeset i prvu godišnjicu osnivanja Muzeja obilježili smo uveče 20. septembra promocijom knjige Pomorska lica Boke Kotorske, novinara i publiciste Siniše Lukovića. Djelo Promocija knjige Pomorska lica Boke Kotorske na 392 stranice, kroz 33 poglavlja i uz 470 fotografija oslikava nedovoljno osvijetljeni dio bogate istorije Boke, period od sredine 18. vijeka do kraja Drugog svijetskog rata, odnosno vrijeme druge uprave Austro-Ugarske nad Bokom, zatim doba Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pa Kraljevine Jugoslavije. Izdavač knjige je knjižara So iz Herceg Novog. N Kao naš doprinos proslavi 200 godina Njegoševog rođenja 3. septembra sa početkom u 20 sati priredili smo aukcijsku prodaju vrijednih predmeta vezanih za kulturno-istorijDušan Stanković (NVO Antika) vodi aukciju sku prošlost Crne Gore. Aukciju smo organizovali zajedno sa nevladinom organizacijom (NVO) Antika. Aukciju je vodio Dušan Stanković, direktor NVO Antika, a njenu pripremu pomogla je kustoskinja našeg muzeja Radojka Abramović. Prodat je veći broj predmeta manje pojedinačne vrijednosti u ukupnom iznosu od oko 1.500 eura. Cijeli septembar je za stručni sastav našeg muzeja protekao u radu na pripremi izložbe Zavjetni darovi sa pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji koja je upriličena u oktobru na ostrvu Krku (Hrvatska). Donator Pomorskog muzeja i naša sugrađanka Nada Radimir posjetila nas je 10. i 11. septembra u društvu sa svojim rođakom Zoranom Radimirom i njegovom suprugom Marijom. Gospođa Radimir potpisala je dokument o donaciji u kome se konkretno navodi koje je predmete poklonila Muzeju. Naš dragi prijatelj i saradnik iz Zagreba, prim. dr Josip Gjurović, predsjednik organizacije Bokeljska mornarica 809 u Zagrebu, bio je u Pomorskom muzeju 5. septembra da bismo razgovarali o pripremi manifestacije Lučindanski susreti u Zagrebu. 8. septembra Muzej je posjetio predsjednik Senata Kanade Noel Kinsela (Kinsella) u pratnji supruge En (Ann) i više članova delegacije Senata. Oktobar a našim prijateljima sa hr- Svatskog ostrva Krka početkom oktobra organizovali smo zajedničko sjećanje na čuvenu bitku kod Lepanta, i njene tragične sudionike, posade dviju Otvaranje izložbe na Krku galija – Sveti Tripun Kotorski iz Kotora i Cristo Ressussitato sa Krka. U sklopu manifestacije pod nazivom Štorija o galiji Cristo Ressussitato, naš muzej i Kotorska biskupija su, priredili izložbu pod nazivom Zavjetni darovi sa pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji. Izložba je održana od 5. oktobra do 5. novembra u romaničkom zdanju crkve Sv. Kvirina. Kroz izložbenu postavku predstavljena je 441 zavjetna pločica (ex -voto), tematski uglavnom vezanih uz brodove i Bogorodicu. Autori izložbe su italijanski stručnjak za mletačko zlatarstvo Pjero Paci (Piero Pazzi), generalni vikar Kotorske biskupije Mons. Anton Belan, direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević, kustosi Muzeja Radojka Abramović i Ilija Mlinarević, te naši restauratori Milica Vujović i Smiljka Strunjaš. U Zagrebu je 29. oktobra održana petnaesta po redu manifestacija Lučindanski susreti Crnogoraca na kojoj je predstavljen Kotor. Program je jedinstvenošću i ljepotom oduševio mnogobrojnu publiku. Glavno mjesto u programu imao je naš muzej i njegovi predstavnici mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja i Ilija Mlinarević, kustos. Njih dvoje su posjetili Lidiju Laforest, unuku jednog od utemeljivača fotografije u Boki Franca Tiarda de Laforesta i kćerku takođe poznatog fotografa Feliksa Laforesta. Susret je upriličen u Galeriji Karas gdje je održavana retrospektivna izložba djela ove priznate grafičke dizajnerice i fotografske umjetnice. Tu su bile i advokatica gospođe Laforest mr Lana Srkoč, te dr Koraljka Kuzman Šlogar, voditeljica dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Novembar d 19. do 30. novembra u Muzeju je održavana izložba dvadeset fotografija velikog formata mr Stevana Kordića posvećena školskom brodu Jadran. Povod za njeno organiOtvaranje izložbe fotografija broda Jadran zovanje bio je 19. novembar – dan Fakulteta za pomorstvo Kotor i 80. godišnjica Jadrana. Izložbenu postavku činile su fotografije nastale tokom Plovidbe 2012. i 2013. specijalnog vida praktične obuke studenata Fakulteta za pomorstvo na školskom brodu Jadran. Zbog detaljnijeg dogovora o organizaciji izložbe Krk – otok vila u gostima Muzeju su od 12. do 15. novembra bili naši prijatelji sa Krka Maja Parentić, direktorica Centra za kulturu grada Krka, i njen saradnik Saša Lončarić, . O Decembar d 20. do 27. decembra u Pomorskom muzeju priredili smo izložbu fotografija pod nazivom Bitve, tiraduri i mandraći. Želja nam je bila da sistematično prikažemo dio Sa otvaranje izložbe Bitve,tiraduri i mandraći Bokeljske arhitekture po kojoj je Boka Kotorska poznata, ali kojoj se i sada i ubuduće mora posvećivati mnogo više pažnje. Bitve, mandraći i tiraduri prikazani su na ukupno 82 fotografije koje smo izložili na 14 panoa. Koautori izložbe su dvojica naših članova Slavko Dabinović i Ilija Mlinarević – bibliotekar i kustos. Izložbu je otvorio Andro Radulović, direktor Javne ustanove Muzeji. Vlada Crne Gore je 18. decembra ponovo imenovala Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore – Kotor i direktora ove javne ustanove. Za predsjednika Savjeta imenovana je Ljiljana Zeković, dipl. istoričarka umjetnosti, a za članove su imenovani mr Milena Martinović, dipl. konzervator i restaurator, prof. dr Marija Radulović, pravnik, Maja Ćetković, dipl. istoričarka umjetnosti, i Slavko Dabinović, bibliotekar u Pomorskom muzeju. Na istoj sjednici Vlada je za direktoricu Pomorskog muzeja imenovala mr Milevu Pejaković Vujošević, diplomiranog etnologa, dosadašnju direktoricu ove javne ustanove. Kapetan Milan Sbutega 2. decambra je Muzeju poklonio brodsku doglasnu cijev koja potiče iz prve polovine 20. vijeka. Sredinom decembra Muzej je od gospodina Vladimira Perovića iz Kotora otkupio kružet (ječerma, jelek) dio dobrotske muške narodne nošnje. Krajem mjeseca priključili smo se humanitarnoj akciji za pomoć Đorđu Lubardi, maturantu Pomorske škole oboljelom od leukemije, tako što smo novac predviđen za praznične čestitke uplatili za njegovo liječenje u Njemačkoj. O Jedra Boke - januar/2014. 7 Bitve, mandraći i tiraduri Slavko Dabinović (U ovom broju Jedara Boke objavljujemo dijelove rada našeg bibliotekara koje smo, zbog nedostatka prostora, izostavili u prethodnom broju) prkos teškim političkim previranjima krajem XVIII i XIX vijeka koja su zadala težak udarac bokeljskom trgovačkom pomorstvu, prouzročivši iseljavanje, propast i nestajanje određenog broja pomorskih bratstava, nastanjenih u unutrašnjem dijelu Zaliva, ta dva vijeka mogu se smatrati najsjajnijim razdobljem bokeljskog pomorstva. I pored teških prilika, pojedina pomorska bratstva uspjela su prebroditi krizu i postati još moćnija u svojim pomorskotrgovačkim poslovima. U Pomenuta dva vijeka možemo slobodno smatrati vremenom nastanka izgrađenih mula-pristaništa za jedrenjake, a naravno i ugradnji na njima kamenih bitvi. Da bismo bolje razumjeli smisao i svrhu ugradnje ovih impozantnih kamenih bitvi, na mulima duž Zaliva, kao privezištima jedrenjaka, moramo iznijeti neke statističke podatake o pomorstvu i trgovini brodovlasnika i trgovaca, Kotorskog zaliva, kraja XVII, cijelog XVIII, i prve polovine XIX vijeka. U XVIII vijeku zabilježen je veliki broj jedrenjaka koji dolaze u Boku sa raznom robom, a isto tako i izvozi se raznovrsna roba. Krajem prve polovine XIX vijeka zabilježen je sve manji dolazak jedrenjaka u kapetanska mjesta Kotorskog zaliva, tako da se gro trgovine obavljao preko kotorske luke. Podaci koje iznosimo upućuju na zaključak da je u svakom većem mjestu ovog Zaliva tokom XVIII vijeka trgovina bila veoma intenzivna. U periodu od 1710 -1730. godine bokeljski pomorci posjedovali su 702 jedrenjaka (19 raznih tipova). U Boki se npr. mnogo proizvodilo maslinovo ulje, oko 10.000 barila (600.000 litara, bario = 66 litara vina, a 60 litara ulja). Potrebe stanovništva su bile oko 4.000 barila (240.000 litara), ostalo se izvozilo. Ipak izvjesne količine maslinovog ulja su se i uvozile iz razloga slabog uroda u nekim nerodnim godinama. Takođe se uvozilo vino u prosjeku 15.000 barila godišnje (900.000 litara), a po nekim izvorima i 30.000 barila (1.980.000 litara). Količine proizvedenog vina u Boki nisu zadovoljavale velike potrebe stanovništva za tim artiklom, pa su se velike količine uvozile sa dalmatinskih otoka. Kotoranin, dr Luka Valeri, pravnik, u svom izvještaju datom 1802. godine austrijskoj vladi, navodi kako se u Boku, uvozilo 50.000 mletačkih stara žita /star je 62,946 kg/, izvozio se kamen iz Lepetana i Đurića u Mletke i u novije doba u Južnu Rusiju. Godišnje se izvozilo iz Risna i Kotora oko 500.000 funti slanog sira (40 vagona) i isto toliko kaštradine. Preko Boke se izvozilo iz Skadarskog jezera godišnje do 100.000 funti suhe ribe (8 vagona). Slanog sira izvozilo se godišnje preko 500.000 funti, a lojanih svijeća 400.000 funti. Dalje navodi kako se u Krtolima i Dobroti, na lokalitetu Plagenti od najstarijih vremena pravio crijep. Nakon ovih kratkih, generalnih podataka za cijelu Boku, iznijet ćemo ukratko najznačajne podatke o pomorstvu i pomorskoj trgovini u XVIII i XIX vijeku, posebno za grad Kotor i za svako pomorsko mjesto Kotorskog zaliva. 8 Jedra Boke - jamuar/2014. K O T O R Pomorstvo i pomorska trgovina grada Kotora počela je da slabi tokom XVI, XVII vijeka. Kotor je u prvoj deceniji XVIII vijeka imao oko 40 patruna, nešto kasnije (17101712) ima ih 25. Nikola Šipčić, admiral kotorske luke i zaliva – daje podatke mletačkom Magistratu 9. aprila 1729. da Kotor ima svega 7 jedrenjaka i to 4 tartane i 3 manje tartane, jedna tartana ima 500 stara i ostale tri manje imaju po 400 stara. (nešto preko 25 tona svaka). Kotor je u ovom periodu najviše trgovao sa Italijom, Dalmacijom, Venecijom i Albanijom. Prvenstveno se uvozilo, vino i riba, a iz Albanije su se uvozile uglavnom žitarice. Što se tiče izvoza, izvozile su se velike količine mesa, kože i lojanica. Kotorski plemić Ivan Bolica uvozio je sa Hvara i do 190 bačava vina. Najveći potrošač vina bila je vojska, a prodavalo se i u zaleđu Boke. Treba napomenuti da je u Kotoru, prema zvaničnoj statistici od 8. novembra1717. godine bilo 1.062 vojnika koliko je skoro i bilo stanovnika u gradu. Polovinom XVIII vijeka, tačnije prema popisu generalnog providura u Zadru 1748. godine, grad Kotor ima samo jedan jedrenjak, dok su sva mjesta u ovom dijelu Zaliva imala znatno više brodova na jedra. Statistika iz 1807. godine govori da je Kotor zajedno sa Mulom u tom periodu imao samo 6 jedrenjaka i to: 3 brika, 2 pjelega i 1 polaku. Kad govorimo o obavljanju pomorske trgovine pred zidinama grada Kotora, moramo priznati da nam u potpunosti nije poznato preko kojeg dijela obale se ona obavljala prije XIX vijeka. Izgrađeno pristanište-riva sa većom mogućnošću istovara i utovara robe, izgrađena je tek u XIX st. Naravno sva ova trgovačka djelatnost podrazumijevala je stabilne političke prilike za grad Kotor, s obzirom da je bilo dugih nemirnih razdoblja tj. ratnih vremena kada se ova trgovina skoro i nije mogla obavljati s mora a ponekad ni sa kopna. P E R A S T U Perastu je sigurno postojalo mnogo privezišta za jedrenjake tokom vijekâ, što svjedoči veoma bogata arhivska dokumentacija o peraškoj trgovini. Ona se obavljala baš pred samim gradom Perastom. Specifičnost Peraške trgovine bila je, tranzitna trgovina, zatim nešto i uvozna, dok je izvozna bila relativno malo zastupljena . Polovinom XVIII st., Perast je imao značajno prvenstvo u trgovačkom prometu od svih pomorskih naselja Boke. Perast je od 1691. do 1740. godine izgubio u borbama sa piratima 100 brodova od kojih 34 tartane, 28 fregaduna, 17 gripova, 13 vašela i nešto manje drugih tipova. Prema izvještaju koji je podnio mletačkim vlastima, kap. Andrija Šilopi 25. marta 1729. god. Perast posjeduje: 5 nava (od oko 5.000 stara), samo jednu tartanu od 7.000 stara, 4 fregaduna (sa oko 1.000 stara), 13 tartana (sa 5001.000 stara), 12 malih tartana (sa 150-400 stara) i 1 trabakul (400 stara), 1 peotina (200 stara) i 1 feluka (150 stara). Ovdje ćemo dati ukratko osnovne karakteristike fregaduna, koje je Perast izgubio u gore navedenom periodu (28), kao i gripa, kojih je izgubio 17. S obzirom da su peraški brodovlasnici izgubili na moru najviše tartana, a ovu vrstu jedrenjaka najviše su posjedovali dobrotski brodvlasnici njene karakteristike dat ćemo nešto kasnije. Fregadun je bio jedrenjak nosivosti do 15 vagona. Trup mu je bio tupog oblika sa tri jarbola. Prednji jarbol je bio postavljen na vrhu pramca, koso prema napred iz razloga stabilnosti kursa. Imao je jedno ili dva križna jedra. Srednji jarbol (glavni), postavljen je u sredini broda okomito, nastavljen košnim nastavkom a bio je opremljen sa dva križna jedra. Krmeni jarbol bio je skroman i postavljen okomito u sredinu krme, opremljen latinskim jedrom. Vjerovatno da nije imao posrtno jedro. Imao je gajetu sa 8 vesala za tegljenje ili prevoženje tereta u plitkim vodama. Još je imao i jedan mali čamac sa četiri vesla. U toku XVIII vijeka brodovlasnici Perasta imali su u posjedu ove tipove jedrenjaka: najviše pjelega, polaka, kekija, vašela i trabakula. U navedenom periodu u Perastu je bilo aktivno mnogo magazina za smještaj robe. Na području Peraške komune, 1748. godine bilo je 8 mlinova za žitarice i 10 za ulje. U prvoj polovini XVIII vijeka srijeće se 260 imena pomorskih trgovaca u Perastu, koji su, patruni ili kapetani, bili sposobni da organizuju i izvedu 680 pomorsko-trgovačkih putovanja. Početkom osamnaestog vijeka Perast je nabavljao 30 stara soli (skoro dvije tone), za soljenje ribe i sira. Prema statističkim podacima iz 1807. godine Perast je posjedovao 11 jedrenjaka slijedećih tipova: 6 brikova, 2 nave, 2 pjelega i 1 brigantin. P R Č A N J Pomorstvo Prčanja može se pratiti još od kraja XVI vijeka. Mletački providur Tiepolo 1593. godine tvrdi kako Prčanjani svojim brzim fustama na vesla i jedra pretiču mletačke ratne galije. Početkom XVII vijeka Mlečani su prčanjskim pomorcima povjerili nošenje državne pošte između gradova, Krfa, Kotora, Zadra i Venecije, pa i sa dobijenom dozvolom vlasti prevozili su i privatnu poštu. Tu povlasticu Prčanjani su zadržali sve do pada Mletačke republike pa i za vrijeme prve austrijske vladavine. Kapetan Ivan (Zuane) Luković 26. aprila 1729. god. daje podatke mletačkim vlastima, da prčanjski brodovlasnici posjeduju ukupno 22 broda i to: 3 tartane, 6 malih tartana, 6 trabakula, 4 gaete, 2 peote i 1 barka. Grip je bio jedrenjak sa dva jarbola, oba sa latinskim jedrima. Prednji jarbol je bio veliki, veći od krmenog (kod brigantina obrnuto). Brzi brod poput brigantina, a konstrukcijski se može svrstati u jedrenjake elegantnog oblika. Manji gripovi su bili sa jednim jarbolom opremljenim latinski jedrom a kosnik opremljen sa posrtnim jedrom. Gripovi su imali i vesla i jedan čamac. U arhivu Prčanjske općine iz XVIII vijeka, od 1764 – 1797. čuva se vrlo rijetka knjiga, u rukopisu, sa naslovom Registro delle Patente di Naviganti di Questa Communità, gdje se navodi oko 100 prčanjskih trgovačkih brodova svih tadašnjih tipova: bracera, bracerota, gaeta, feluka, pjelega, galiona, trabakula, šambeka, tartana, tartanela, kekija, vašela, polaka, gondoleta, nava, brikova i brigantina. U tom razdoblju najveći broj tipova jedrenjaka u posjedu prčanjskih brodovlasnika bili su: pjelezi, polake i kekije. Na kraju knjige su zabilježena putovanja općinskih gaeta (dvaput mjesečno) sa državnom poštom u Veneciju, Zadar, Split, Albaniju i Krf. Takođe u ovom vijeku, spominje se i izvjesni Ivan Maras iz Prčanja kao izvoznik slanih sardela, za sajam u Sinigaliju. Prčanj je u pomenutom razdoblju imao 40 pjelega, 23 trabakule, 5 tartana, 5 šambeka, 6 polaka, 1 galion, 2 kekije, 5 bracera, 1 brigantin, 1 brik, 1 navu, 1 gondulet, 6 gaeta i desetak velikih baraka na vesla, koje su plovile do Trašta, Budve i Dubrovnika. Istovremeno je imao 35 patentiranih brodova (duge plovidbe). S obzirom da su Prčanjani bili u posjedu 40 pjelega dajemo kratak opis ovog jedrenjaka XVIII vijeka. Bratstvo pomoraca Martinovića imalo je oko 1730. godine 40 brodova na jedra i čak jedno malo brodogradilište u blizini svoje kuće. Peraški brodovlasnici, prema statistici iz 1756. godine, posjedovali su 44 broda uračunavši tu i gaete. U statistici za 1758. godinu koju je dao generalni providur za Dalmaciju Francesco Grimani sam grad Perast imao je 36 brodova, a okolna mjesta 8. Jedra Boke - januar/2014. 9 Pjeleg je jedrenjak prosječne veličine, dugačak od 1128 m, širine do 6 m, visina trupa do 2,5 m, gaz do 1,8 m i nosivost od 20-50 tona, broj posade od tri do osam članova. U izvještaju od 20. jula 1748. godine, koji podnosi generalni providur u Zadru, mletačkom duždu Francescu Grimani, kaže se da Prčanjski brodovlasnici posjeduju 35 brodova zajedno sa gaetama. Prčanjski brodovlasnici i trgovci XVIII vijeka, uglavnom su izvozili maslinovo ulje, suhe smokve, suho grožđe, sir, suhu ribu (ukljeve-škorance iz Skadarskog jezera), suho meso (kaštradinu), kožu, vunu i žito. Trgovci ovog mjesta godišnje su izvozili 60.000 funti lojanih svijeća, rađenih u domaćoj, kućnoj industriji, dok je cijela Boka izvozila u Veneciju 400.000 funti tih svijeća. Kako su u XVIII vijeku prčanjski brodovlasnici i trgovci vrlo često obavljali trgovačke poslove ukrcaja i iskrcaja robe u svom mjestu, potrebno je dati podatke o broju jedrenjaka koji su bili u posjedu najjačih prčanjskih pomorskotrgovačkih obitelji i to: Đurovići su imali u razdoblju 17031800. god. 3 tartane, 2 male tartane, 3 trabakule, 5 pjelega, 1 šambek, 1 navu, 1 kekiju i 1 brigantin, ukupno 17 brodova, Florio su u razdoblju 1719-1797. god. posjedovali 2 tartane, 1 trabakulu, 8 pjelega i 1 brigantin, ukupno 12 brodova, Verone su 1708-1799. imali 1 grip, 1 fregatu, 2 tartane, 1 trabakul, 6 pjelega i 3 polake, ukupno 14 brodova, Lazari su bili vlasnici 1713-1797. g. 1 feluke, 1 tartanele, 3 tartane, 8 pjelega, 3 trabakule, 2 polake i 1 kekije, ukupno 21 brod, Sbutege su posjedovali 1728-1797. god. 2 male trabakule, 2 bracere, 3 trabakule, 12 pjelega, 1 šambek i 1 polaku, ukupno 22 broda i na kraju, najjače bratstvo Luković je u periodu 1695-1799. g. imalo ukupno 46 brodova, od toga, 3 fregaduna, 1 feluku, 1 grip, 3 tartanele, 8 trabakula, 10 tartana, 2 nave, 10 pjelega, 6 polaka, 1šambek i 1 brigantin. Prema izvještaju Lučke kapetanije Rose od 16. oktobra 1807. godine datom francuskom divizijskom generalu Clouzelu, zapovjedniku Dubrovnika i Boke Kotorske, Prčanjski su brovlasnici tada posjedovali 24 jedrenjaka i to: 13 pjelega, 7 brikova, 3 tartane i 1 polaku. U XIX vijeku, prema statistici iz 1844. godine, Prčanjski brodovlasnici su obnovili svoju flotu i posjedovali 42 jedrenjaka duge plovidbe i 9 jedrenjaka male obalne plovidbe. Najveći broj tipova jedrenjaka duge plovidbe su brigantini, a male obalne plovidbe – trabakule. Prema podacima iz Annuario marittimo (službeni austrijski statistički godišnjak za oblast pomorstva), od 18511890. god. Prčanj je imao 90 brodova duge plovidbe. D O B R O T A Terminacijom generalnog providura Angela Ema od 20. januara 1717. godine, Dobroti se dodjeljuje status Opštine. U istoj terminaciji se navodi kako Dobrota posjeduje veće i manje brodove, pa se navode čak i tipovi kao, grip, mala tartana, martigaja, gaeta, barka, fregadun. U ovom periodu druge decenije XVIII st., dobrotski brodovlasnici dobijaju 36 dozvola za trgovačka putovanja, uglavnom za Veneciju i nešto manje za Albaniju i Dalmaciju. U prvoj polovini XVIII st. Dobrota je imala 105 pomorskih privrednika. U tom periodu izvozna trgovina bila je jako razvijena, tako da se izvoze ogromne količine mesa i lojanica. Kako se već od početka XVIII st. pomorska trgovina počela naglo razvijati, u tom razdoblju zapažena je izgradnja većih obiteljskih kuća, za čiju gradnju i ukrašavanje je bio neophodan kvalitetan kamen, a on se mogao 10 Jedra Boke - januar/2014 kupiti na Korčuli. Time raste i uvozna trgovina ovog artikla pa i pored uvoza nekih prehrambenih artikala, uvoz kamena je bio veoma značajan. Prema podacima iz izvještaja koji je podnio mletačkom Magistratu od 5 savjetnika, 27. III 1729. godine, kapetan Tomo Radimir, Dobrota je imala 21 jedrenjak i to: 12 tartana od 200- 400 stara nosivosti, 3 trabakule od oko 150 stara, 1 fregadun od 2500 stara, 1 braceru od 120 stara, jednu malu tartanu od 120 stara, 2 barke od 60 i 80 stara i 1 gaetu od 80 stara. 1748. godine, generalni providur u Zadru podnosi izvještaj mletačkom duždu Francescu Grimani, 20. jula 1748. godine, u kome se navodi da dobrotski brodovlasnici posjeduju 45 brodova-jedrenjaka uključujući tu i gaete. Slijedeći statistički podatak o broju brodova Dobrote nalazi se u izvještaju Lučke kapetanije Rose od 16. X 1807. francuskom divizijskom generalu Clouselu zapovjedniku Dubrovnika i Boke Kotorske, gdje se navodi spisak od 35 patentiranih jedrenjaka i to 14 tartana, 5 polaka, 5 brigantina, 1 karlanginč, 3 trabakule i 7 pjelega. Nekoliko godina kasnije, tačnije 1809. godine, francuski vladin delegat Luigi Paulucci, podnosi izvještaj glavnom upravniku Dubrovnika i Kotora Dominiku Garanjinu u kojem se kaže da Dobrota ima 33 broda duge plovidbe i 24 manja broda obalne plovidbe. Trgovala je velikim brodovima sa Carigradom, Smirnom, Aleksandrijom i sa lukama na Sredozemnom moru sve do Gibraltara, a malim brodovima sa Mlecima i svim lukama Jadranskog mora. Kako je tartana najviše zastupljen jedrenjak u vlasništvu dobrotskih pomorskih privrednika, dajemo neke osnovne karakteristike ovog tipa jedrenjaka kao i njen grafički prikaz iz XVIII st. Tartana je brod na jedra Sredozemnog mora, kojeg su Bokelji koristili u XVII i sve do kraja XVIII st. Presjek trupa (glavna vodena linija) je eliptičan, malog gaza, opremljena sa tri jarbola. U XVII st. i početkom XVIII st. koristile su se manje, poznate kao tartanele, sa dva jarbola, nosivosti do 300 stara (25 tona). Tokom XVIII vijeka tartane su postajale sve veće i do 4000 stara nosivosti (336 t.). Sva tri jarbola opremljena su sa latinskim jedrima. Kod povoljnog vjetra na srednjem jarbolu podizala su se dva križna jedra. Pramčani jarbol bio je vrlo blizu pramčane statve i jako nagnut naprijed. Krmeni jarbol je bio mnogo manji i blago nagnut ka krmi. Srednji jarbol je bio najveći i vertikalno postavljen. Maksimalna dužina trupa je do 19 metara iširina 7 m. Unutrašnja visina je oko 3,5 m. Bile su redovno naoružane sa 4–12 topova i imale su na palubi ili u teglju gaetu sa 8 vesala. Broj posade se kretao od 8 do 12 članova. Veći broj posade uzimao se kada se plovilo ka zoni ugroženoj od gusara. Početkom XIX vijeka jarboli i jedra tartane preuređeni su kao kod polaka i brigantina koji su ih kasnije potpuno potisnuli. U dokumentima arhiva Dobrotske općine postoji spisak dobrotskih jedrenjaka iz 1823. godine sa 53 veća i manja broda i to: 14 brigantina, 9 polaka, 2 škunera, 2 trabakule, 1 pink i 25 pjelega da bi u drugom spisku iz 1829. godine imala 49 brodova od toga: 24 brigantina, 6 polaka, 3 škunera, 1 pink, 1 goletu i 14 pjelega. Dobrota je u XIX vijeku ukupno imala 226 brodova i to: 95 brigantina, 26 barkova, 15 tartana, 10 polaka, 4 škunera, 5 trabakula, 1 pink, 1 goletu i 69 pjelega. 1900. godine Dobrota posjeduje samo jedan jedrenjak duge plovidbe Nemirna od 607 tona, koji je i posljednji bokeljski brod na jedra. Iako nemamo arhivskih dokumenata o vremenu izgradnje mula u Dobroti i ugradnje na njima kamenih bitvi, ipak posredno možemo donijeti zaključak da je većina njih izgrađena u toku XVIII vijeka, iz tog razloga što se baš u tom vijeku veoma razvijena pomorska trgovina uvoza i izvoza razne robe obavljala sa ovih mula, u čijoj su se neposrednoj blizini nalazili kapetanski palaci i kuće, čija su prizemlja bila adaptirana za magazine za skladištenje razne robe namijenjene trgovini (u XVIII vijeku znalo se naći u magazinima Dobrote i Prčanja oko 130 miljara /61.997 kg/ grčkog i crnogorskog sira spremnog za izvoz) . Takva trgovina se još održala i u prvom desetljeću XIX vijeka. Kasnije zapažamo minimalan dolazak jedrenjaka na dobrotska mula iz razloga što se skoro sav promet robe obavljao preko kotorske luke. Ovdje svakako moramo napomenuti broj jedrenjaka koje su dobrotska bratstva posjedovala u toku XVIII st. Sigurni smo da je veći dio ovih tipova jedrenjaka, koje ćemo navesti, dolazilo u Dobrotu radi vršenja trgovačkih poslova, kako ukrcaja ili iskrcaja razne robe. Bratstvo Ivanović u periodu 1724-1797. posjedovalo je najmanje četiri tartane, jedan pjeleg i jednu fregatu. Iako su posjedovali samo 6 brodova, njihovu roba je često prevožena i od drugih brodovlasnika, s obzirom da su bili veliki trgovci. Bratstvo Ivanović-Moro, posjedovalo je 2 tartane, 5 trabakula, 1 polaku, 1 kekiju što čini 10 brodova u razdoblju 1724–1786. g. Bratstvo Radimir je bilo u posjedu 18 tartana, 4 male tartane, 2 martigaje, 1 feluku, 6 trabakula, 17 pjelega, 1 kekiju, 5 polaka, sveukupno 54 broda za koje raspolažemo padacima o imenu broda, patruna ili kapetana u razdoblju 1707-1799. g. Bratstvo Kamenarović je 1701-1798. g. posjedovalo 9 tartana, 7 malih tartana, 3 gripa, 4 trabakule, 4 pjelega, 4 polake, ukupno 31 brod. Bratsvo Tripković je u razdoblju 1716– 1798. g. posjedovalo 1 fregadun, 8 tartana, 6 trabakula, 9 pjelega i 1 pink, ukupno 25 brodova. Bratstvo Dabinović bilo je u posjedu 13 pjelega, 7 tartana, 2 polake, 1 feluke, 6 trabakula, 2 tartanele i 1 bracere, u razdoblju od 1716. do 1802. godine, što čini ukupno 32 broda. Što se tiče pomorstva ostalih naselja Kotorskog zaliva moramo napomenuti da je početkom XVIII st., Stoliv posjedovao 4 fregate od 50-150 stara nosivosti i jednu tartanu od 500 stara. Već 1710-1730. Stolivski brodovlasnici imaju 46 gaeta i više manjih tipova jedrenjaka kao i baraka na vesla. Prema popisu generalnog providura u Zadru od 20. jula 1748. g. koji je predat mletačkom duždu Francescu Grimani, Stoliv posjeduje 25 brodova uključujući i gaete. Muljanski brodovlasnici su prema ovom izvještaju iz 1748. g. posjedovali 14 brodova sa gaetama, a Škaljari 1 brod. Muljani su sa svojim barkama tokom XVIII i XIX st. prevozili putnike po cijelom Zalivu. Tako da im je ovo bilo pored ribarstva glavno zanimanje. Za vrijeme ruske uprave Bokom oni su obavili 400 prevoza barkama. Ostala mjesta Kotorsko-Risanskog zaliva kao što su Morinj, Kostanjica, Lipci i Strp u XVIII st. imaju 4 tartane, po jednu polaku, vašel, pjeleg i feluku kao i 8 brodova bez oznake tipa. Već u XIX st. ova mjesta posjeduju 41 brod duge plovidbe, 30 u potpunom vlasništvu, a 11 u suvlasništvu, 25 brodova velike i male obalne plovidbe od kojih 22 u potpunom vlasništvu, a 3 u suvlasništvu. Početkom XVIII st., 1710. godine rišnjanski brodovlasnici posjeduju jedan brod tipa fregadun, da bi tokom XVIII st. posjedovali 30 brodova tipova: 1 bark, 3 fregaduna, 5 gripova, 4 pulake, 9 tartana i bez oznake tipa 7, ovdje nisu uračunate gaete. Orahovčani u XVIII posjeduju 4-5 brodova obalne plovidbe da bi u XIX st. od 1830-1880. g. posjedovali 28 brodova duge i velike obalne plovidbe u punom vlasništvu i 13 brodova u suvlasništvu. M od er ni jed r enja ci Moderni jedrenjak Wind Surf 9. maja 2013. priprema se vezivanje u Luci Kotor Jedra Boke - januar/2014. 11 TRADICIJA MARIN MILOŠEVIĆ MALI ADMIRAL BOKELJSKE MORNARICE ZA 2014. GODINU Ovogodišnji je Mali admiral Bokeljske mornarice je Marin Dragana Milošević iz Kotora, star osam godina i učenik je trećeg razreda kotorske osnovne škole Njegoš. Za Malog admirala on je izabran 13. januara na svečanoj zajedničkoj sjednici Admiraliteta i Upravnog odbora Bokeljske mornarice 809. Tačno u podne 27. januara Mali Admiral je tradicionalno sa lođe katedrale-bazilike Sv. Tripuna u Kotoru, govorio Lode pohvale patronu grada Kotora. Običaj da Lode izgovara Mali admiral potiče od XVI. vijeka kada je Mornarica preuzela Vanjsku proslavu Sv. Tripuna, te se izgovaraju prije izvijanja gradske zastave. Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prijevodu znači pohvale i predstavlja dio brevijara, molitvenika koji se moli u zoru. Osim toga laudes – pohvale mogu biti i niz poklika (acclamationes) u čast Bogu, Bogorodici, svecima mučenicima, zaštitnicima gradova, crkvenim i političkim dostojanstvenicima. I ove svečanosti Kotor povezuju s gradovima istočno-jadranske obale istim kulturnim, civilizacijskim i vjerskim miljeom, koji odražava utjecaje Istoka i Zapada. Pohvale su se u Kotoru, u novije vrijeme, izgovarale prema tekstu kojega je obnovio biskup Marin II. Drago u drugoj polovini XVII. vijeka. Današnji tekst Pohvala potiče iz 1800. godine. Do godine 1871. izgovarale su se na italijanskom jeziku, od tada se Lode izgovaraju na hrvatskom jeziku. Njih je 1848. godine s talijanskog preveo don Mihovil Florio, svećenik s Prčanja. Istog dana kada je obavljen izbot Malog odmirala u Kotoru je proslavljen prijenos relikvija sv. Tripuna iz Carigrada u naš grad, što je poznato kao Karike. Naziv Karike potječe od talijanske riječi incaricare što znači zadužiti, jer na taj dan Bokeljska mornarica bira Malog admirala koji 27. januara izgovara Lode – Pohvale u čast Sv. Tripunu. Svečanu sv. Misu u katedrali-bazilici Sv. Tripuna predstavio je župnik peraški i opat sv. Jurja msgr. Srećko Majić, uz koncelebraciju generalnog vikara Kotorske biskupije msgr. Antona Belana i fra Filipa Karadže. r o s m t vo o P Rječnik DIJELOVI BRODA – ELEMENTI: Elementi na brodu služe za postizanje nepropusnosti i čvrstoće, pa se uglavnom dijele na elemente uzdužne i poprečne čvrstoće. Svi moraju biti pravilno dimenzionisani i međusobno povezani, kako bi se dobila potrebna čvrstoća broda uz što manju težinu trupa. Elementi se na drvenim brodovima međusobno povezuju vijcima i čavlima, a na čeličnim brodovima zakivanjem i, u novije doba, električnim zavarivanjem. Elementi čeličnih brodova su: kobilica, rebro, proturebro, rebrenjača, pasmo, dvodno i njegovi posebni dijelovi (npr. hrptenjača, završna ploča, lepeza i uzvojna koIjena), oplata, sponje, paluba, podvežje, podspone, upore, pregrade i statve. Stari bokeljski jedrenjaci Brigantin Il Vigore, zapovijednik kap. Bogdan Radimir, našao se 15. marta 1824. pred obalom Sicilije zahvaćen snažnom burom, spasio se zazvavši Blaženu Djevicu (Mariju)
© Copyright 2024 Paperzz
