Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE KOTOR Januar 2013. 2012 - 60 godina Muzeja Pregled naših aktivnosti u prošloj godini na stranama 5, 6, 7 i 8 U SUSRET JUBILEJU POMORSKOG MUZEJA U KOTORU 31. JANUARA ODRŽANA PROMOCIJA ROMANA DR RADOSLAVA ROTKOVIĆA „JA, TOLSTOJ I HITLER“ KNJIGA POEZIJE PREDRAGA PREĐA VUŠOVIĆA PROMOVISANA U NAŠEM POMORSKOM MUZEJU U 60 GODINA U O A # $- U SKLOPU JUBILEJA 60. GODINA RADA NAŠEG POMORSKOG MUZEJA OBILJEŽENA SVJETSKA MANIFESTACIJA NOĆ MUZEJA OBILJEŽAVANJE JUBILEJA 60. GODINA RADA NAŠEG POMORSKOG MUZEJA U DANILOVGRADU OBILJEŽAVANJE JUBILEJA 60. GODINA RADA NAŠEG POMORSKOG MUZEJA U SKLOPU JUBILEJA 60. GODINA RADA POMORSKOG MUZEJA PUBLICI PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA JEDRA BOKE 79)- 0/%(256 079,.% %<:<>?8<: :AE27A 6 <B2 4<16;2 =>64<1;< 72 </6972M2;. ?B72@?8. :.;632?@.067. #<N :AE27. (.8< ?2 ;.K "AE27 =>61>AM6< ?B2 /><7;67<7 E.721;606 :AE27. A ?B672@A 8<76 721;< B2P2 A 4<16;6 K6><: <@B.>.7A ?B<7. B>.@. =<9.E2N6 <1 61272 1. 8A9@A>;2 B>6721;<?@6 8<72 /.K@6;2 @>2/. 1. /A1A 1<?@A=;672 ;.7K6><7 7.B;<?@6 $B2 4<16;2 </6972M.B.;72 @2 :.;632?@.0672 6?@<B>672:2;< 72 6 16< ?B2A8A=;2 =><?9.B2 7A/6927. 4<16;. %<:<>?8<4 :AE27. >;2 <>2 ".;632?@.067A 72 <@B<>69. $4,1$ 7/28,@ 16>28@<>60. "AE6P82 K8<92 $ A =>6? A?@BA 4>.1<;.P29;602 <@<>. $4,-( ?$628,@ =>21?721;68. '8A=K@6;2 <=K@6;2 <@<> '4 ,.2/( 21-(8,@$ 42;2>.9;<4 8<;EA9. &2=A/9682 '>/672 A 2>024 #<B<: $4,1( 28,@(8,@ 8<;EA9. &2=A/9682 >B.@?82 A <@<>A 2>$ !2'23,-( @2 1>A465 =>21?@.B;68. 9<8.9;2 ?.:<A=>.B2 6 /><7;65 EB.;60. 6 =<?72@69.0. I)9<4. %<:<>?8<4 :AE27. <1 B2968<4 72 E;.P.7. E. <PAB.;72 =<:<>?82 @>.160672 <82 <@<>?82 A 07296;6 =>21?@.B97. 8ANA ?72N.;7. 6 A?:2;2 @>.160672 8<7. 72 ;2>.?8616B 16< 8A9@A>;2 /.K@6;2 . :6 N2:< B2P2>.? =<8AK.@6 1. 6;@24>6K2:< :AE68A 6 8A9@A>;< ;.?972Q2G 8.E.9. 72 ".>6;. A9<B6N %<:<>?86 :AE27 72 K6><: <@B<>6< ?B<7. B>.@. =<?72 @6<06:. 1< 1A4< A ;<N ) :AE6P8<: 16729A =><4>.:. AP2?@B<B.96 ?A AP2;606 8<@<>?82 K8<92 $ F 1</6@;606 >.E96P6@65 =>6E;.;7. ;. 1<:.N6: 6 6;<?@>.;6: @.8:6P2;76:. #.?@A=696 ?A =67.;6?@6 1$ $-,@ $6,$5 $%,$1 0$ !$/'(* 4,56,1$ $0(1$428,@ 89.B6>?86 1A< $-$ ?$628,@ 821$ 4$128,@ 1A< 28$1$ 4=7/-$ )/$76$ : $74$ $8/,B(8,@ 89.B6> $4$ 3,B$128,@ B6<96;. 8<>2=2@6@<> =><3 ,1$ !7/(.28,@ ,/2= (.7/,@ @>A/. 46@.>6?@6 2%(46 28$B 6 24,5 $-,@ @2 /(.5$1'$4 $1,@,-(8,@ :9.16 @2;<> A 89.B6>?8<7 =>.@;76 =><3 7=,&( ?(6.28,@ 72B<7P60. !-(4$ $'7/28,@ >206@<B.9. 72 8>.@8A 6EB21/A ;. 6@.967.;?8<: 72E68A #.8<; @<4. :9.16 B<16P6 ;765 721.;.2?@<>< AE>.?@. <1 =>B<4 1< 12B2@<4 >.E>21. <?;<B;2 K8<92 =>21?@.B696 ?A /><7;6: =<?72@6<06:. B>6721;2 A:72@;6P82 6?@<>67?82 6 8A9@A>;2 =>21:2@2 8<76 ?2 PAB.7A A =.9.@6 >4A>6;. "69<K '28A96N AP2;68 P2@B>@<4 >.E>21. <?;<B;2 K8<92 B2N 1B672 4<16;2 >.16 8.< 172P76 :AE27?86 B<16P 6729. 4>A=. <1./>.;2 17202 6:.9. 72 ?B<72 B<16P2 E.=<?92;2 A %<:<>?8<: :AE27A <1 8<765 ?A AP696 K@. 1. 4<B<>2 8.8< 1. ?2 8>2NA 6E9<M/2;6: =><?@<><: <1 =>6E2:97. 1< 1>A4<4 ?=>.@. =.9.@2 " %" . "69<K 72 6:.< @A ?>2NA 1. :A B<16P =<>21 B<16@29782 :.;632?@.0672 2/24(5 $%,$1 /A12 6 ;724<B. :.78. $1'4$ (.7/,@ U U U U B2 4<16;2 %<:<>?86 :AE27 >;2 <>2 A <@<>A ?9.B6 B29686 7A/6927 4<16;. =<?@<7.;7. "AE27 72 ;.? @.< 6E E/6>82 />.@<BK@6;2 <8297?82 :<>;.>602 4 ) =>.B6 :AE27 4 8.1. 72 A =>2>.?@.< 72 =.9.@6 >4A>6;. 1</6< ?B<72 :72?@< -. ?B<72 =>24.9.K@B< "AE27 72 1< /6< B6K2 =>6E;.;7. . =<?921;76 72 "2QA;.><1;<4 ?.7:. #.4>.1. @A>6E:. A #<B<: '.1A 8.< ;.7/<97. 8A9@A>;. 6;?@6@A067. A =>AM.;7A @A>6 ?@6P82 A?9A42 A >;<7 <>6 L296:< 1. 7A/6927 1<?@<7;< </69 72M6:< %><4>.:6 8<72 ?:< <?:6?9696 E. ?B.86 :72?20 =<1672972;6 A @>6 ?24:2;@. %>B6 ?24:2;@ ?A :2QA ;.><1;2 6E9<M/2 8<76:. M296:< 1. A4<?@6:< 1>.42 ?.>.1;682 6 =>67.@29 72 ?. =><?@<>. /6BK2 A4<?9.B672 >A46 ?24:2@ ?2 ?.?@<76 <1 <>4. ;6E<B.;7. 6E9<M/6 6E ;.K24 6 3A;1A?. ?><1;65 6;?@6@A067. E1B.7.:< 6E9<M/A 8<7A N2:< <>4.;6E<B.@6 ;. 1.; ;.K24 ><Q2;1.;. ?2=@2:/>. -.B72@;6 1.><B6 8<@<>?82 6?8A=672 <1 ,* 1< ,, B6728. #.K. :6?67. 72 1. =><:<B6K2:< ?B2 <;< K@< 72 B2E.;< E. "AE27 6 97A12 8<76 ?A <1 =2>. 6 E;.;7. 6 E.@< 72 8<;02=@ @>2N24 ?24:2;@. =6?.;. >672P %>B6 =A@ A 6?@<>676 :AE2<9<4672 /6 N2 =<@=6?.;. 6 =<B297. < />.@6: 972;7A 1B. :AE27. >672P8<4 6 8<@<> ?8<4 :AE27. O O O #G $ " !% ! "# %( " " !D #-8;-5*)9 # O ,587,M4 @K0>94.4 :J4 8@D05, ! " $F #& 1 U PRESTONICI ANDALUZIJE 11. OKTOBRA OTVORENA IZLOŽBA BLAGO CRNE GORE – ZAVJETI IZ GOSPE OD ŠKRPJELA I BOKE Blago Boke u Sevilji U ;. <C<: =?<@A<?B 8.< 6 =<@2/;2 =</<N;<@A6 =?2:. 72C606 ".?676 ;.?<Q6A< 8<1 =<:<?.0. G9<N/2;B =<@A.C8B Q6;6 @?2/?;65 G.C72A;65 =9<Q60. 6G 2=<52 /.?<8. 8<72 @2 QBC.7B B 0?8C.:. <@=2 <1 K8?=729. 6 B <4<?< 16Q6;<: 5?.:B ;. %?Q.;7B G9<N2;2 @?2/?;2 G.C72A;2 =9<Q602 @B 1.? /?<7;65 42;2?.067. 0?8C.:. =<@C2O2;6: <4<?<1606 B <86 6 <;2 @B N6C< @C721<Q.;@AC< 6;A2;G6A2A. C72?2 6 8B9AB?2 8?<G C728<C2 G9<N/B 72 <?4.;6G<C.9. :/.@.1. ?;2 <?2 =?6 'C2A<7 'A< 9606 6 ".9A2L8<: &21B B @.?.1;76 =<?21 ;.L24 :BG27. @. "6;6 @A.?@AC<: 8B9AB?2 ?;2 <?2 6@8B=67<: <A<? $=LA6;<: <A<? 6 (B?6@A6Q8<: <?4.;6G.067<: <A<?. BA<? 6G9<N/2 72 B4921;6 @ABQ ;7.8 G. G9.A.?@AC< 6 =?6:672;72;B B:72A;<@A 6G *2;20672 /+75 ')/ %.GG6 . 721.; <1 49.C;65 =?<:<A2?. 6 <?4.;6G.A<?. =<@A.C82 B K=.;676 /6< 72 *54 4954 +2'4 42;2?.9;6 C68.? <A<?@82 /6@8B =672 9.B?2.A ;.4?.12 4'89';'1 4' 897'4'3' / 6G9<N/2;<: =?<@A<?B ?.972C@8<4 1C<?0. &2.9 90.G.? B '2 C6976 =?2@A<;606 L=.;@82 =<8?.76;2 ;1.9BG672 <8A</?. <AC<?2;. 72 C2<:. G.=.N2;. 6G9<N/. $ ' )& ') 0 -" +! !/ '*( ' 1#)(" $ ! '# *2968. ;.: 72 Q.@A 1. 72 B ;72;<7 =?6=?2:6 BQ2@AC<C<C.< 6 ;.L %<:<?@86 :BG27 7;7/9).12) 9,)9 !)4);) 9/<916) < 67F1 897:4)=- 1><>-;67/ 2<*14-2) !7579:37/ 5<>-2) !<*413) <4)>1 < <>-2 6) 7;=)9)62- 1>47D*- 1&!/*% -+1% +/+-.'! %.'0,%&! * '%/ % )! (&! %3 ,!-%+ + + 1%&!' 6)376 B;7 2- < +93=1 #= <0) 7,9D)6 897/9)5 +)+-.'% )03!& '-+3 1%&!)! # !# Veze bokeljskih kapetana sa Srbijom U 54 4954 +2'4 ,)42- 6) :;9)6)5) &) 8>.6+*: -.,.6+*: @9:=>B >?=5?/;/ >?=@:/C3 /</ =>LA7<3 !=A=? 7 =07:83N/C/< 8/ 5=27</ >=@A=8/<8/ &=;=?@9=5 ;BG38/ ?<3 =?3 B != A=?B <=C3;0?/ 83 =AC=?3</ ;3TB</?=2</ 7G:=N0/ ,! / *% -%&!' % )+- 9=8/ 83 A=9=; 2C783 <3283:83 A?/8/<8/ >=@83A7=17 ;/ <B27:/ =25=C=? </ >7A/<83 9/9C3 C3G3 0=93:8@97 9/>3A/<7 7;/8B @/ (?078=; %?5/<7G/A=?7 @B </ BC72 >=<B27:7 832<B =2 </8 <=C7876 ;BG38@976 G07?97 @/ 39@>=</A/ 9=8B 83 4=?;7?/:/ /BA=? 7G:=N03 8:-*7* *:8>2E ;BG38@97 @/C83A<79 #BG38/ </B93 7 A36<793 9B@A=@ G07?93 ?783R<=5 0?=2/?@AC/ B 3=5?/2B 0 7464 5?-4705 9,H02 4 ;<450 =@02, 6:>:<=6:2 #:8:<=6:2 8?C05, <90 :<0 2:/49, ;:=>: 5,95, 4 <,/, = ;:9:=:8 =8: ;<:=7,@474 =0;>08-<, !,5;<450 50 :/<J,9 =@0N,94 ;<:2<,8 +)+-.'% )03!& '-+3 1-%&!)! ? :6@4<? 6:2, 50 /4<06>:<4., ?C05, 59 14-=) !-2)37=1F &<27B-=1F 2:@:<47, : 49=>4>?.454 9, N4508 =0 N07? 9,7,C4 76 6;76< -4)6< ?<?N09, 50 9,5@4H, 9,2<,/, 9,H02 8?C05, !-%/+ 1 (% , C,>48 =? 906:74.494 ;:50/49,., 6:54 =? /,74 ;:=0-,9 /:;<49:= <,C@:5? ?C05, /:/507509, =;0.45,79, ;<4C9,95, ?-47,<94 ;<:2<,8 50 9,=>,@7509 ? ;,7,>4 <2?<49, :>@,<,9508 4C7:J-0 1&!/*% -+1% +/+-.'! %.'0,%&! * '%/ % )! (&! %3 ,!-%+ + + 1%&!' "@? 4C7:J-? :<2,94C:@,74 =8: C,3@,75?5?L4 @0746:5 75?-,C9:=>4 :>:<=60 -4=6?;450 6:5, 9,8 50 ;<4@<0809: ?=>?;47, 4C?C0>9: @<4 50/90 06=;:9,>0 4C 9509:2 -:2,>:2 1?9/?=, V 595-7',/0' O "! !#$ ! MUZEJ NAUKE I TEHNIKE BEOGRAD, GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE SRBIJE I POMORSKI MUZEJ CRNE GORE, ORGANIZOVALI IZLOŽBU KAPETANI RIJEKA I MORA 589';1' /=25B(+ 51+20815- (2'-' : /=25B(+453 8'54: !'2>4 *+2 6+' *+75 7'20+;815*;57)' : !+;/20/ U "& !%!# 195('7 U OKVIRU JUBILEJA 60. GODINA RADA POMORSKOG MUZEJA PREDSTAVILI SMO NOVU KNJIGU PROF. DR ANTONA SBUTEGE G:=N0B @B =?5/<7G=C/:7 #B G38 </B93 7 A36<793 B 3=5 ?/2B 3<3?/:<7 9=<GB:/A '3 >B0:793 (?0783 @/ @8327LA3; B 3?135 $=C=; 7 </L &=;=? @97 ;BG38 ?<3 =?3 !=A=? *>?7:7R3</ 83 9/= 2=>?7<=@ =07:83N/C/<8/ 5=27</ =2 B@>=@A/C:8/<8/ ?783R<=5 0?=2/?@AC/ B (?0787 5=27<3 /:7 7 =07:83N/C/<8B 8B07:38/ 5=27</ >=@A=8/< 8/ &=;=?@9=5 ;BG38/ B != A=?B =L <783 >?79/G/</ B (?0787 / >?783 !=A=?/ 07:/ 83 >?7?3T3</ B 3?135 $=C=; 7 B )7CAB $/9=< </L35 5?/2/ B>?7:7R3</ 83 7 B B2C7 G:=N0B 83 =AC=?7:/ 5=@>=T/ *:27* 8>2E.>2E 53<3?/:<7 9=<GB: '3>B0:793 (?0783 B 3?135 $=C=; &?3;/ <83<7; ?783R7;/ ?3/: 7G/178/ =C=5 G/6A83C<=5 >?=839A/ 9 3&/'41/*2 )9-9 2*B9)6?&:3* 7&6&)3/* =;=5BP3</ 83 =@7; G/@:B5=; #BG38/ </B93 7 A36<793 7G 3=5?/2/ 9=87 83 7G:=N0B >?7>?3;7= 7 :8B0/G<=LPB 9=:35/ 7G #7<7 @A/?@AC/ 9B:AB?3 7 7<4=?;7@/<8/ '3>B0:793 (?0783 9=83 83 2/:= 47</< @78@9B >=2?L9B #.>* 4) ,4).39 )&3& 4) 0&)& 7* 64).1& .)*/& )& *59'1.0& 6'./& )456.3*7* 4'.1/*?&:&3/9 9'.1*/& ,4).3& 4) 473.:&3/& 4246704, 29;*/& 63* 46* 9 48469 :*A*6&7 .2&2 547*'39 A&78 )& 48 :46.2 .;14?'9 4 0&5*8&3. 2& :/*A34/ 8*2. 40* 4 84670* ?39:/ 83 5=@>=T/ =C7P3C7P 7 2=2/:/ 2/ P3 =C/ 7G:=N0/ >=@83A7=13 >?=C3@A7 9?=G 7@A=?78B C3G/ 7G;3TB (?0783 7 =93 !=A=?@93 #*A*6&7 @* :&2 '.8. .756. A&3& 56.A& 4 0&5*8&3& '40*1/& 04/. 79 7:4/ 6&)3. :./*0 . )4'&6 ).4 7:4, ?.: 4834, :./*0& 564:*1. 514:*@. 3& 76570.2 6*A3.2 '64)4:. 2& :& .;14?'& /* 956.1. A*3& . 9 A&78 4'*1*?&:&3/& ,4).3& 4) 975478&:1/&3/& 6*A34, '64)&678:& 9 6'./. ,4).3* 0&)& /* 56:. )6?&:3. 5&64'64) 03*?*:.3* 6'./* 54) ;&54:*)3.>8:42 54246704, 0&5*8&3& +8 +*;%: .; 4'648* 93&:42 )4514:.4 9 6'./9 #*69/*2 )& @*8* 064; 4:9 .;14?'9 754;3&8. 34:* A.3/*3.(* 4 :&>.2 793&64)3.(.2& ?39:/ 83 5=@>=T/ =C7P3C7P 8<8 $ *+278>2E *:27* 8>2E.>2E 0.7.:*572 487?=5 #.9=+524. $:+23. = .:,.0 8>86 8<>*:* 2?58C+= ,!/ *% -%&!' % )+- $/ >=R3A9B 13?3;=<783 =AC/?/<8/ 5=@A3 83 >=G2?/C7:/ 27?39A=?7 1/ </L35 ;BG38/ 6: 25.>* ".3*48>2E '=38A.>2E 9=8/ 83 A=; >?7 :79=; 7G?/G7:/ G/2=C=:8@AC= =?5/<7G/178=; 7G:=N03 &=@30<= @3 G/ 6C/:7:/ 27?39A=?717 #BG38/ </B93 7 A36<793 *32 )268732E 9=8/ 83 @/ @C=87; A7;=; =;=5BP7:/ 2/ C727;= 7 2=N7C7;= =CB 7G:=N0B %&)4:41/78:4 >84 3&7 54:*;9/9 0&5*8&3. 04/. 3./*79 '.1. 54;3&8. 7&24 54 514:.)'. 246.2& :*@ . 54 6./*0&2& ?39:/ 83 &38/9=C7P +B8=L3C7P </5:/@7CL7 2/ 83 .;14?'& :*1.0. )456.347 /9'.1*/9 ,4). 3& 54784/&3/& @A/9/CL7 2/ 83 >?C/ @/?/2<8/ &=;=?@9=5 ;BG38/ @/ 03=5?/2 @97; #BG38=; </B93 7 A36<793 5=@>=T/ .7;=<87P 83 7G?/G7:/ G/2= C=:8@AC= LA= P3 @3 =</ </@A/C7A7 7G:=N0=; 9=8/ P3 07A7 =?5/<7G=C/</ B />?7:B =C3 5=27<3 B 3=5?/2B )/9=T3 @3 G/6C/:7:/ &=;=?@9=; ;BG38B 9/= 7 /BA=?97 7G:=N03 =?2/<7 !/?=C7P * ;BG7R9=; 2783:B >?=5?/;/ </@AB>7:7 @B @=>?/< 48>2E 7 :*0*7* :08>2E >?/A<8/ </ 9:/C7?B 252,* )-:*> =2/A/9 7G:=N03 07:= 83 >?32/C/<83 = A3;7 9=83 83 B &=;=?@9=; ;BG38B <=C3;0?/ =2?N/:/ /BA=?9/ 7G:=N03 =?2/</ !/?=C7P =5/T/8B @B >?7@B@AC=C/:3 5=@>=T3 #/?7</ =C7P3C7P 53<3?/:<7 9=<GB: (?0783 7 ;? #7:3C/ &38/9=C7P +B8=L3C7P 27?39A=?71/ </L35 &=;=?@9=5 ;BG38/ 7*;<*>*4 7* ;<:*7*6* 2 Jedra Boke POSJETE MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA SVJETSKE ORGANIZACIJE GRADOVA OBIŠAO POMORSKI MUZEJ Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Januar 2013. godine Prof. dr Kvak Jang Hun u palati Grgurina Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e-mail: pom.muzej.dir@t-com.me Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada. Pomorski muzej je institucija kulture Republike Crne Gore. Hol Pomorskog muzeja: direktorica mr Mileva Pejaković Vujošević dočekuje prof. dr Kvak Jang Huna; Na maloj fotografiji dr Kvak sa Marijom Ćatović 2 Jedra Boke - januar/2013. Foto: S. Dabinović Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar omorski muzej u Kotoru 26. januara ugostio je profesora dr Kvak Jang Huna (Kwaak Young Hoon) predsjednika Upravnog odbora Svjetske organizacije gradova, koji je takođe i predsjednik Upravnog odbora Asocijacije gradova puteva svile, kao i Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija. Pofesor dr Kvak je u palatu Grgurina došao u pratnji Branke Todorović, savjetnice za međunarodnu saradnju gradonačelnice Kotora Marije Ćatović. Sa bogatom kulturnom baštinom i istorijom pomorstva u Boki uvaženog gosta upoznala je direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Gost je bio impresioniran pomorskim nasljeđem Boke kojeg čuva ova značajna kulturna institucija, a posebno je njegovu pažnju privukla informacija da se u Kotoru početkom 18. vijeka gajila svilena buba radi proizvodnje svile. Profesor Kvak je izrazio želju da na Forumu gradonačelnika gradova putevima svile, koji će se 2015. godine održati u Kotoru direktorica Muzeja izloži rad na temu proizvodnje svile u Boki. Dr Kvak smatra da je pomorski put svile za Kotor veoma značajan i da tu postoji jedan potencijal za razvoj saradnje Kotora i ostalih gradova koji se nalaze na putu svile. Asocijaciji gradova putevima svile učlanjuje 5 hiljada gradova, među kojima i Kotor. Dr Kvak je postigao velike uspjehe u različitim oblastima u Južnoj Koreji, gdje je i jedan od cijenjenih profesora na državnom Univerzitetu Jeju, Ujedinjenim nacijama i ostalim djelovima Azije, Bliskog istoka i Africi. Kao profesor arhiteture u oblasti urbanog planiranja radio je na Univerzitetu u Hong Kongu, Južnoj Koreji i državnom Univerzitetu u Seulu. Bio je zadužen za Master plan izrade Olimpijskog parka 1988. godine. Radio je dva značajna projekta za UNDP, a učestvovao je na brojnim projektima širom svijeta, na Filipinima, Egiptu, Nigeriji itd. U nešem gradu prof. dr Kvak je boravio 25. i 26. januara na poziv kotorske gradonačelnice Marije Ćatović. Poslije Pomorskog muzeja posjetio je Stari grad Kotor, katedralu Svetog Tripuna, tvrđavu Sveti Ivan i Perast. Kako je kazao za kotorski Skala radio, tvrđava Sv. Ivan ga je „u potpunosti ostavila bez daha i još jednom uvjerila u nevjerovatan spoj prirode, kulture i arhitekture koji se vidi sa tvrđave, što nikoga ne može ostaviti ravnodušnim“. Smatra da Kotor ima izuzetan potencijal i da ima čime da doprinose cjelokupnoj zajednici čovječanstva. Kvak je inače ujak poznatog Park Jae-Sang (PSY), muzičara koji obara sve rekorde sa 1.2 biliona posjeta na MTV za pjesmu Gangnam stajl (Gangnam Style). P Foto: Skala radio Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Milja Radulović mr Stevan Kordić Don Anton Belan Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš AKTIVNOSTI Cetiri naša projekta u Programu zaštite i ocuvanja kulturne baštine inistarstvo kulture Crne Gore ove godine će kroz republički Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2013. godinu finansijski podržati sva četiri projekta Pomorskog muzeja u Kotoru koja smo kandidovali u pripremi navedenog programa. Naš muzej će za ove projekte dobiti 3.500 eura. Za realizaciju svih 59 projekata koji su uključeni u Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara odobreno je više od 900 hiljada eura. Program je usvojila Vlada Crne Gore. M Od četiri projekta našeg muzeja tri su iz oblasti sprovođenja konzervatorskih mjera na muzejskim predmetima, a jedan je iz tematske grupe Popularizacija i prezentacija kulturne baštine. Za tri konzervatorska projekta Pomorskog muzeja, od ukupno 10 uključenih u taj dio Programa, Ministarstvo je odobrilo 1.500 eura. Riječ je o projektima sprovođenja konzervatorskih mjera na svilenoj zastavi Bokeljske mornarice, Sekreteru i na modelu parobroda Kralj Aleksandar I. Iz oblasti Popularizacija i prezentacija kulturne baštine Muzeju je dodjeljeno 2.000 eura za pripremu i održavanje izložbe Bitve, mandraći i tiraduri u Boki kotorskoj. Realizacija navedene izložbe, podrazumijeva terensko istraživanje elemenata iz pomorske tradicije Boke, izradu fotodokumentacije, inventarisanje elemenata nematerijalne i materijalne tradicije, kroz intervjue sa građanima, nosiocima tradicije. Cilj Projekta je dokumentovanje dijela kulturne baštine koja nestaje, koji je vezan za pomorsko privređivanje i način života. Krajnji rezultat istraživanja i obrade sakupljene dokumentacije prezentovaćemo kroz muzejsku izložbu, štampanje pratećeg kataloga i tekstove u mjesečni časopis Jedra Boke. Ovim dijelom Programa na republičkom nivou je obuhvaćeno 13 projekata u okviru kojih će se organizovati nacionalne i međunarodne manifestacije, prirediti i izdati publikacije, održati okrugli stolovi, prirediti izložbe i slično. Fotografije: D. Brdar Sekreter (fotografija gore) je veoma rijedak primjerak baroknog namještaja iz 18. vijeka. Njegove dimenzije su 245x148 cm. Maketa parobroda Kralj Aleksandar I urađena je u prvoj polovini XX vijeka od drveta, metala i plastike. Dimenzije modela su 178x 28 cm. Nešto više o ovom parobrodu sa originalnom fotografijom objavljujemo na strani 10. UKRATKO KONZERVATORSKE LICENCE: Pomorski muzej je 29. januara poslao dopis Ministarstvu kulture Crne Gore za dodjelu dvije konzervatorske licence našim stručnim saradnicama – Smiljki Strunjaš i Milici Vujović. Konzervatorska licenca je dokaz o stručnim referencama pravnog i fizičkog lica za izradu studije zaštite i konzervatorskog projekta i za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima. Ministarstvu je 31. januara poslat dopis u vezi prostora za obavljanje konzervatorske djelatnosti. RADIONICA: Direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i konzervator-restaurator Muzeja Smiljka Strunjaš učestvovale su 24. i 25. januara na radionici sa temom Upravljanje muzejima i galerijama i ostvarivanje međunarodne saradnje. Dvodnevna radionica održana je u prostorijama galerije Miodrag Dado Đurić na Cetinju. Gosti radionice su bili istoričarka umjetnosti Kejt Brindli (Kate Brindley) i umjetnik Mark Stin (Marc Steen), oboje iz Velike Britanije. JADRAN: U Tivtu je 30. januara osnovan Organizacioni odbor za proslavu 80. godišnjice školskog broda Jadran. U radu ovog odbora učestvovaće kao njegov član i direktorica našeg muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. OBEZBJEĐENJE: Sa predstavnicima jedne sigurnosne firme iz Herceg Novog 28. ja- nuara obavljen je dogovor radi potpisivanja ugovora o obezbjeđivanju Pomorskog muzeja u službi zaštite. PRIPRAVNICA: Od 15. januara u našem muzeju radi pripravnica Marina Jovanović. Pripravnički staž Marini traje do 15. septembra. Obavili smo popis ovog januara uspješno smo obavili godišnji popis imovine, obaveza i potraživanja Pomorskog muzeja. Popisom su opet bili obuhvaćeni eksponati u upotrebi, eksponati van upotrebe, osnovna sredstava i sitni inventar, muzejski Godišnjaci. Takođe je izvršen popis i blokova ulaznica, blagajne, kao i obaveze i potraživanje. Popis je izvršen sa stanjem na dan 31. decembra 2012. godine. Popis je verifikovala Centralna popisna komisija u sastavu: Jelena Karadžić, predsjednik, Renata Pejaković, član, i Maja Đurković, član. Popisi je obavljen na osnovu člana 4. i člana 6. Zakona o računovodstvu i reviziji, SL. Republike Crne Gore, broj 69/05, i u skladu sa Statutom Pomorskog muzeja Crne Gore. Odluku o popisu donijela je 20. novembra 2012. g. direktorica , mr Mileva Pejaković Vujošević. Fotografije: D. Brdar I Fotografija lijevo: Radojka Abramović (lijevo) i Sandra Sekulić (desno)ss popisuju eksponate u upotrebi; Fotografija desno: Milica Vujović popisuje muzejske Godišnjake Jedra Boke - januar/2013. 3 MUZEJ U 2012. Jubilarna godina u palati Grgurina rotekla, 2012. godina za Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru bila je jubilarna jer smo u njoj slavili 60 godina njegovog rada i postojanja. Ponosni smo na sve što su generacije zaposlenih u Muzeju, uključujući i ovu sadašnju, uradile za to vrijeme, ispunjavajući misiju Pomorskog muzeja: da baštini kulturno i istorijsko nasljeđe koje su stvarali ljudi na prostorima Boke Kotorske, a posebno ono što su Bokelji kroz vjekove gradili i ostavljali djelujući vezano za more i pomorstvo. Obavezni smo i posvećeni tome i u odnosu na budućnost i buduće generacije. Programom obilježavanja jubileja ambiciozno smo predvidjeli da svakog mjeseca tokom godine po jednu manifestaciju posvetimo značajnoj godišnjici. Zbog obimnosti posla i malo drugih, objektivnih razloga plan nijesmo sasvim ostvarili. Ali, uvjereni smo da je urađeno najviše što se moglo, a isto tako da je jubilej obilježen dostojno i na način kako zaslužuje institucija koja je postepeno nastajala od 1880. godine razvojem iz prvobitne zbirke Bratovštine Bokeljske mornarice. P Januar prvom mjesecu godine jubileja promovisali smo roman Ja, Tolstoj i Hitler, djelo dr Radoslava Rotkovića poznatog crnogorskog istoričara i lingviste i predsjednika Upravnog odbora kotorskog Pomorskog muzeja. Roman je istinita priča o Ljubu fon Henčelu, potomku Stefana Mitrova Ljubiše, koji je, uprkos antiratnim uvjerenjima, učestvovao u dva svjetska rata. Osim autora, o romanu su, veoma nadahnuto govorili književnik Miraš Martinović i recenzent dr Čedomir Bogićević, sudija Vrhovnog suda. Odlomke je čitala Dolores Fabijan, a kako to dolikuje, skup je otvorila direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Muzički dio programa ispunile su učenice kotorske Muzičke škole Vida Matjan: mlada flautistkinja Jovana Radoman uz klavirsku pratnju Ane Mihaljević. U Februar astavljajući program obilježavanja 60-te godišnjice svog postojanja i rada Pomorski muzej Crne Gore Kotor je u saradnji sa Maticom Hrvatskom – ogranak Dubrovnik – 8. februara u lijepoj palati Grgurina organizovao promociju knjige poezije Slušaj srce pjesnika i glumca Predraga Pređa Vušovića. Ova čudesna mala crna knjiga iz štampe je izašla posebnim trudom Luke Paljetka i Pređove sestre Jasne Vušović. U njegovom rodnom Kotoru, zbirku pjesama predstavili su akademik Luko Paljetak, predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Burđelez, te Jasna Vušović, a stihove je kazivao glumac Slobodan Marunović. Zbirka Slušaj srce sadrži pjesme iz Vušovićeve rukopisne ostavštine. N 4 Jedra Boke - januar/2013. U posljednjoj nedjelji februara u Pomorskom muzeju okrečeno je nekoliko muzejskih prostorija, a uz to su obavljeni i određeni farbarski radovi. Ove radove smo preduzeli da bi spoljna stolarija bila bolje zaštićena od vremenskih uticaja, te da bi palata Grgurina u kojoj je smješten Muzej zablistala punim sjajem u godini u kojoj obilježavamo i slavimo 60 godina rada. M a rt reći mjesec obilježavanja 60 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore u palati Grgurina protekao je u znaku dva događaja: izložbe slika ljekarke Vesne Oborine Otvaranje izložbe Most duginih boja i predstavlja„Most duginih boja“ nja knjige Antički natpisi u Crnoj Gori, autora mr Jovana Martinovića. Izložbu slika Vesne Oborine otvorili smo 24. marta. Ta izložba je organizovana zalaganjem i posredovanjem Vesne Mačić, doktorke pedijatrije Promocija knjige „Antički natpisi u Crnoj Gori“ iz Kotora, koja je izložbu i otvorila. Knjigu Antički natpisi u Crnoj Gori mr Jovana Martinovića predstavili smo u petak 30. marta. O knjizi su govorili arheolozi dr Čedomir Marković, mr Vilma Kovačević i Slavko Mandić predsjednik kotorskog ogranka Matice crnogorske koja je i izdavač ovog vrijednog djela. Muzej je 30. marta posjetio Hui Liangyu, zamjenik premijera Kine, odakle je našoj državi nešto prije ove posjete nedavno isporučen prvi od dva broda za obnovu njene trgovačke pomorske flote. Prema odluci Vlade Crne Gore, u februaru su obavljene i određene promjene u statusu Muzeja. T April zahvaljujući izuzetno prijateljskoj saradnji sa Maticom Crnogorskom – Ogranak Danilovgrad Pomorski muzej je u tom gradu u aprilu organizovao izložbu Nakit i(li) ukras nošnje u Boki kotorskoj. Izložba je priređena u Galeriji umjetničke kolonije na obali Zete. Velikom broju posjetilaca prisutnih na otva- Z ranju obratio se u ime domaćina predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Danilovgradu književnik Žarko Mališić, a izložbu su otvorili i goste pozdravili gradonačelnica Kotora Marija Ćatović i predsjednik opštine Danilovgrad Branislav Đuranović. Za izložbu su izabrani nakit i ukrasi iskovani u Kotoru. Željeli smo da pokažemo da Kotor nije samo grad pomoraca i trgovaca, već i grad zanata. Nekoliko dana u aprilu, počev od 11. aprila, u Muzeju je boravila revizorska ekipa Ministarstva kulture Crne Gore da bi obavila kontrolu rada naše javne ustanove u odnosu na vršenje muzejske djelatnosti. Nalaz revizora govori o dobrom postupanju u našem muzeju. 12. aprila održana je četvrta sjednica Savjeta Muzeja. Maj prošle godine u maju prigodno je obilježena svjetska manifestacija Noć muzeja. Obilježavanje te manifestacije istovremeno je i bio dio sveukupne proslave jubileja 60 godina pomorskog muzeja Crne Gore. Manifestaciju je otvorila Marina Dulović, direktorica Muzičke škole Vida Matjan. Događaju su prisustvovali gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, tadašnji predsjednik Skupštine opštine Kotor dr Nikola Konjević, generalni konzul Republike Srbije u Herceg Novom Marina Jovićević, tadašnji konzul Republike Hrvatske u Kotoru Božo Vodopija, te drugi predstavnici lokalne samouprave i brojni zvanici i posjetioci. U muzičkom dijelu programa učestvovali su učenici kotorske škole Vida Matjan – dobitnici različitih priznanja na domaćim i inostranim takmičenjima. Nakon muzičkog dijela, mladi vodiči, njih 11, uzrasta od prvog do devetog razreda osnovne škole, predstavili su posjetiocima vrijedne umjetničke, istorijske i kulturne predmete koji se čuvaju u palati Grgurina. I Jun iroj kotorskoj publici i prijateljima Muzeja 20. juna predstavili smo našu mjesečnu publikaciju (newsletter) Jedra Boke. Pošto je publikacija dostupna samo u elektronskoj formi i distribuira se na ograničen broj e-mail adresa za mnoge u publici to je bila prilika da prvi put vide ovaj naš izdavački produkt. O Jedrima Boke u esejističkom duhu i vrlo nadahnuto govorila je spoljni saradnik našeg muzeja i njegov veliki prijatelj prof. dr Gracijela Čulić, a nakon nje je o motivima za pokretanje publikacije i konkretnim detaljima njenog izdavanja govorio bibliotekar Muzeja Slavko Dabinović. Poruka ovih jedara je jasna i bez dilema - treba htjeti i znati i mora se ploviti, kazala je profesorica Čulić. Na ovogodišnjem Jadranskom sajmu u Budvi naš muzej je 22. juna održao prezentaciju pod nazivom Pomorski muzej Crne Gore kroz vrijeme – 60 godina postojanja. Povodom jubileja Muzeja 8. juna dali smo Svetu misu u katedrali Sv. Tripuna za porodicu Grgurina (Gregorina), u čijoj baroknoj palati je Muzej smješten. Misa je data u znak zahvalnosti i poštovanja prema porodici i kotorskom biskupu dr Marku Antonu Gregorini koji je palatu ostavio testamentom gradu Kotoru. Misa zadušnica je održana na dan smrti biskupa Marka, a služio je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan. Plemićka porodica Grgurina se krajem XVII vijeka doselila u Kotor iz Kopra u Istri. Dala je značajne ličnosti Gradu među kojima je i konte Marko, poznati trgovac i pomorac koji je oko 1700. godine sagradio palatu. Muzej je 15. juna posjetio vrhovni javni tužilac Republike Mađarske Tibor Navracsics, a 18. juna u Muzeju su bili američki lobisti Michael S. Sitrict, Nancy Sitrict, Bogdan Guzina, H. Steven Blum, James Conlon i Lauce Ignom. U knjizi utisaka ostao je njihov zapis: Za bolju budućnost. Sve najbolje. Savjet Muzeja održao je 11. juna petu sjednicu a 27. šestu . Š Jul aš muzej je 22. jula imao veliku čast da ga posjeti generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Ban Ki Mun. U prostorije Muzeja visokog gosta je zajedno sa njegovom suprugom Ju Sun Taek i pratnjom dovela gradonačelnica Kotora Marija Ćatović. Tom prigodom ona je generalnom sekretaru UN u ime grada domaćina uručila na poklon reprint srednjovjekovnog Statuta grada Kotora. U knjigu utisaka Muzeja Ban Ki Mun je, između ostalog, zapisao i ovo: Duboko sam impresioniran ovim pomorskim muzejem. Tokom dvodnevnog boravka u Crnoj Gori. Muzej je 6. jula posjetio i vicekancelar i ministar spoljnih poslova Austrije Mihael Špindeleger. On je obećao pomoć oko restauracije i konzervacije zastave Merito Navali, kojom je austrijski car prije 150 godina darivao kapetana Iva Visina... (nastavk na strani 6) N Kolektiv našeg Muzeja 4. maja posjetili su ugledni slovenački antropolozi, supružnici Irena Weber, docent za kulturnu antropologiju Fakulteta za turističke studije Portorož – Univerzitet (Univerza) na Primorskem, i dr. Bojan Baskar, redovni profesor socijalne antropologije i mediteranskih studija Filozofskog fakulteta – Univerzitet (Univerza) u Ljubljani. U maju je održan i radni sastanak sa trojnom grupom stručnjaka Muzeja nauke i tehnike iz Beograda radi zajedničke organizacije izložbe radnog naslova Voda nas spaja. Treća redovna sjednica redakcije Godišnjaka, publikacije naše muzejske institucije, održana je 11. maja. Članovi redakcije odredili su recenzente za 21 prispjeli rad. Zbog obimnosti i značaja dogovoreno je da se izda dvobroj Godišnjaka i to u dva toma koji će sadržati oko 30 stručnih radova. Našem dragom kolegi i prijatelju, Petru Palavršiću, kustosu Pomorskog muzeja 8. maja priredili smo malu feštu povodom odlaska u zasluženu penziju. Jedra Boke - njanuar/2013. 5 MUZEJ U 2012. Septembar Jul (nastavak sa strane 5) ... prvog Slovena i građanina Austrougarske monarhije koji je jedrenjakom oplovio svijet. Palatu Grgrina 9. jula posjetila je i Helen Šnajder (Helene Schneider), gradonačelnica Grada Santa Barbara na pacifičkoj obali SAD. Muzej je Helen Šnajder (druga s lijeva) 18. jula posjetio i Miša Majski, prvi violončelista svijeta, zajedno sa Ministrom kulture Crne Gore Branislavom Mićunovićem. Minitar Mićunović je prvom violončelisti svijeta dariMiša Majski (lijevo) i ministar Mićunović vao monografiju o Crnoj Gori a direktorica Muzeja - monografiju Prčanj, osavremenjenu verziju djela don Nika Lukovića u izdanju našeg muzeja. Početkom jula u Muzej je stigao izuzetno vrijedan poklon iz daleke Australije - 50 predmeta umjetničke ili antikvitetske vrijednosti koje je našem muzeju i svom zavičaju darivala gospođa Nada Radimir, potomak poznatog bratstva Radimir i nekadašnji žitelj našeg grada. Kao i nekoliko minulih ljeta i proteklog jula terasa našeg Pomorskog muzeja bila je pozornica raznovrsnih događanja, a prije svega onih povezanih sa održavanjem Kotor Arta, ljetnjeg kotorskog umjetničkog festivala. Avgust lavni događaj za naš muzej Dr Sbutega govori o svojoj knjizi u avgustu bilo je predstavljanje knjige pod nazivom Ljudi iz Boke, autora prof. dr Antuna Sbutege, ambasadora Crne Gore u Vatikanu, velikog i dragog prijatelja našeg Muzeja. Zajednički izdavači ove knjige su Pomorski muzej Crne Gore i Ekumenski centar Don Branko Sbutega koji su istovremeno bili i organizatori izuzetno posjećene promocije koja je održana 24. avgusta u crkvi Svetog Nikole na Prčanju, takođe kao dio cjelogodišnje proslave 60. godišnjice postojanja Pomorskog muzeja. Dijelo, koje je prof. dr Antun Sbutega posvetio roditeljima Krstu i Olgi, opisuje ličnosti iz različitih epoha, koje su na njegovo sazrijevanje, ostavile naročiti ustisak. Knjiga ima 364 stranice, sa preko 30 fotografija autora mr Stevana Kordića. Muzej 13. avgusta je posjetila grupa od desetoro djece iz japanskog grada Šičigame, koji su 2011. godine pogodili razorni zemljotres i cunami. 29. avgusta je Muzej je obišla delegacija Evropskog jevrejskog parlamenta iz Brisela, Evropske jevrejske unije iz Londona sa Vadimom Rabinovičem, Joelom Rubinfeldom, Tomerom Ornijem i Olegom Rabinovičem. I avgustu smo na terasi našeg muzeja pružili gostoprimstvo organizatorima Kotor Arta za njihove potrebe, uglavnom za održavanje konferencija za novinare. G 6 Jedra Boke - januar/2013. eliki jubilej kotorskog Pomorskog muzeja Crne Gore - 60 godina postojanja i rada - s ponosom smo proslavili 17. septembra. Najprije je održan svečani program Pomorski muzej kroz vrijeme u okviru koga je direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević govorila o instituciji na čijem se čelu nalazi. Don Antonu Belanu uručila je najvišu nagradu našeg muzeja Merito Navali, a nekolicini pojedinaca Centralna svečanost u crkvi Sv. Duha koji su dali poseban doprinos razvoju Muzeja dodjeljena su specijalna priznanja. Nagrade su dobili: Prof. Branislavu Mićunović, ministar kulture u Vladi Crne Gore, prof. dr Andrija Lompar, tadašnji ministar pomorstva i saobraćaja u Vladi Crne Gore, Marija Maja Ćatović, gradonačelni- Uručenje nagrade don Anton Belanu ca Kotora, prof. dr Anton Sbutega, tadašnji ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici, prof. dr Gracijela Čulić, prof. Marina Dulović, direktorica Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje (ŠOSMO) Vida Matjan, i Ministar Mićunović otvara izložbu Zoran Radimir, kolekcionar starina iz Dobrote. Proslava je počela crnogorskom himnom u izvođenju hora učenika kotorske muzičke škole Vida Matjan. Svečanost u crkvi Sv. Duha pjesmom je pratila kotorska klapa Bokeljski mornari. Primjerci izloženog nakita Program je nastavljen u palati Grgurina otvaranjem izložbe Zavjetni darovi Kotorske biskupije, nakit i medalje iz perioda od XVI do XX vijeka. Izložbu, koju smo organizovali zahvaljujući velikoj ljubaznosti Kotorske biskupije koja nam je privremeno ustupila izuzetno vrijedne eksponate iz njenog bogatog fundusa, otvorio je ministar kulture Republike Crne Gore Branislav Mićunović. Ovom izložbom je prvi put u Kotoru predstavljen omanji odabir nakita i medalja iz bogatog fundusa Kotorske biskupije. Posjetiocima izložbe predstavili smo 120 primjeraka rijetkog nakita nastalog u navedenom periodu. Taj nakit svjedoči o ukusu, ekonomskoj moći imalaca i povezanosti ovih prostora sa zlatarskim radionicama ne samo jadranske i mediteranske, već i srednjoevropske regije. Za istu izložbu kotorskom Pomorskom muzeju je 27. septembra dodijeljena velika zlatna medalja i diploma ovogodišnjeg, 45. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu. Nagradu je u Srpskom narodnom pozorištu primila direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. V Oktobar oktobru smo imali veliku čast da zajedno sa Kotorskom biskupijom pripremimo i organizujemo izložbu u Kraljevskom dvorcu (Real Alcazar) u Sevilji, prestonici španske pokrajine Andaluzije. IzTekst o izložbi u seviljskom dnevniku ABC ložba pod nazivom Blago Crne Gore – Zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Boke otvorena je 11. oktobra. Organizatori izložbe su bili: Ambasada Crne Gore pri Svetoj Stolici i Malteškom Redu u saradnji, Ministarstvo kulture Crne Gore, Opština Kotor i Turistička organizacija Kotora. Autor izložbe je ugledni stučnjak za zlatarstvo i primijenjenu umjetnost iz Venecije Piero Paci (Pazzi), a jedan od glavnih promotera i organizatora postavke u Španiji bio je don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije. To je bila prva značajna kulturna manifestacija koju je Crna Gora organizovala u Španiji. Izložba je otvorena u prisustvu oko 200 ljudi među kojima je bilo uglednih predstavnika političkog, vjerskog i kulturnog života Sevilje. Izložbenu postavku činilo je 800 srebrnih zavjetnih pločica iz epohe baroka koje se čuvaju u crkvama Gospe od Škrpjela i u Bogorodičinom hramu na Prčanju. Srebrne zavjetne pločice su dar brojnih generacija crkvama posvećenim Bogorodici u Boki i one su živo svjedočanstvo intenziteta vjere i kulture kroz vjekove na ovom prostoru, kao i posebne pobožnosti prema Djevici Mariji, naročito kod pomoraca. Na svečanom otvaranju izložbe govorili su Ambasador pri Svetoj Stolici prof. dr Antun Sbutega, Biskup kotorski Monsinjor Ilija Janjić, Jacinto Perez Elliot, direktor Kraljevskog dvorca, Javier Landa, te autor Piero Paci. Sa Centrom za kulturu Grada Krka 22. oktobra u palati Grgurina organizovali smo manifestaciju Komunicirajmo baštinu, čiji je kreator i priređivač krčki Centra za kulturu. To je bio dio projekta međunarodne kulturne saradnje Hrvatske i Crne Gore. U projektu Komunicirajmo baštinu bile su objedinjene četiri različite, ali ipak međusobno povezane izložbe: Ploviti se mora autora Željka Skomeršića, Visinske tišine Saše Lončarića, Zlatne i srebrne tačke Sabine Barbiš i Marija Depicolzuanea, te Roršaš i nova pornografija Igora Gržetića. Autori su kroz različite medije stvorili jedinstveni krčki kvadriptih prema motivima istorije i tradicijske baštine tog ostrva. U Novembar alata Grgurina 23. novembra bila je mjesto u kome je otvorena međunarodna izložba Kapetani rijeka i mora koja je tokom dvije nedjelje trajanja posjetiocima nudila odgovor na pitanje kakve veze bokeljski kapetani imaju sa Srbijom. Organizatori su na uvid ponudili jednu od najnovijih muzejskih zbirki sa 77 eksponata koju je formirala autor izložbe Gordana Karović, muzejski savjetnik i kustos zbirke riječnog brodarstva beogradskog Muzeja nauke i tehnike, koji je bio i glavni organizator izložbe. U tome su još učestvovali Generalni konzulat Republike Srbije sa sjedištem u Herceg Novom i naš muzej. Dodatak izložbe bilo je predavanje o temi izložbe, koje je u Pomorskom muzeju, 27. novembra, održala autorka Gordana Karović. Kroz oba događaja ispričana je priča o 43 kapetana, sa ovih prostora, koji su svoj radni vijek i dobar dio svog životnog vijeka proveli ploveći na srpskim riječnim brodovima. Pomorski muzej, Opština Kotor i Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor zajedno su izdali monografiju Graditeljstvo Kotora čiji je autor arhitekta Svetislav Vučenović. Knjiga ima više od 500 strana sa preko 100 crno-bijelih fotografija i velikim brojem kolor fotografija, autentičnih dokumenata, kao i re-zime na engleskom jeziku. Vrijedno djelo je 26. novembra promovisano u crkvi Svetog duha u Starom gradu. P Decembar španskom gradu Sevilji 9. decembra je zatvorena izložba Blago Crne gore – zavjeti iz Gospe od Škrpjela i Boke u čijoj je organizaciji učestvovao i Pomorski muzej. Svećenicima Kotorske biskupije – kotorskom biskupu Iliji Janjić, don Antun Belanu, monsinjoru Srećku Majiću i don Antu Dragobratoviću – 21. decembra dodijelili smo kopije slika jedrenjaka kao zahvalnoat za uspješnu saradnju. Uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, 20. decembra, u holu palate Grgurina okupili su se mali i veliki, bebe, predškolci i školarci, njihovi roditelji, cijeli kolektiv našeg Muzeja na svečanosti u kojoj je Djed Mraz djeci dijelio poklone. Ulogu Djeda Mraza igrao je glumac Dejan Đonović. Naš kustos istorisjko-umjetničke zbirke Radojka Abramović 3. decembra je u crkvi Sv. Duha promovisala svoj roman prvijenac - Bokeljske bure, juga i bonace. U Pomorstvo u Kotoru danas Kotorsku luku je tokom januarski dana, uglavnom mirnih, posjećivao samo manji putnički kruzer (1206 BRT) - Athena. Na fotografiji je zabilježen njegov boravak u Luci 4. januara. Brod plovi pod malteškom zastavom. U Luci je u januaru stalno boravilo više jahti na zimskom mirovanju. Minule, 2012. godine Luka je prihvatila 343 broda sa preko 245.000 putnika. To je više 26 brodova i oko 50.000 putnika nego u 2011. Jedra Boke - januar/2013. 7 Škrinja sastavni dio enterijera od srednjeg vijeka do današnjih dana Melisa Niketić (tekst objavljujemo u nešto skraćenoj verziji ) U nesigurnim vremenima srednjeg vijeka kada su ljudi živjeli veoma siromašno i često mijenjali mjesto boravka, nisu postojali uslovi za razvitak različitih tipova namještaja. Prostorije nisu imale određenu namjenu, već se dom obično sastojao iz jedne velike odaje koja je po potrebi mijenjala svoju funkciju. Ulogu podele prostora u enterijeru imali su zastori od tkanine koji su mogli lako da se postave i uklone. Ovim zastorima je najčešće bio odvojen dio sa posteljom i to samo tokom noći. Postelja se nalazila u niši (tj. u udubljenju) u jednoj velikoj prostoriji. Za vrijeme objeda koristio se veliki drveni sto, a udobna stolica sa naslonom i rukohvatima bila je predviđena samo za domaćina i počasnog gosta, dok su ostali članovi domaćinstva sjedjeli na neudobnim tronišcima i klupama. Namještaj je uglavnom pravljen od grubo obrađenih drvenih dasaka a spojevi su bili jednostavni, takođe istesani u drvetu, dok su se klinovi od ručno kovanog gvožđa rijetko koristili kako bi se komad namještaja još bolje učvrstio. Jedina zastupljena tehnika dekoracije kućnog namještaja bila je rezbarija i njome je bio ukrašavan samo namještaj izvandredne vrijednosti i posebne namjene (npr. stolica za vlastelina). Crkveni namještaj je izrađivan od nešto kvalitetnijeg drveta i bio je ukrašen sa više rezbarene dekoracije. Posuđe, tkanine i odjeća su se čuvali u drvenim škrinjama koje su sa bočnih strana imale ručke i koje su bile relativno malih dimenzija tako da su lako mogle da se prenose sa jednog mjesta na drugo. Dukati i ostali vrijedni predmeti su se čuvali u kovčezima sa metalnim okovima od gvožđa. Ovi kovčezi ili kase su bili dodatno osigurani bravama sa složenim mehanizmima. Do danas je sačuvano veoma malo primjeraka sredjevjekovnog namještaja koji je bio u svakodnevnoj upotrebi u domaćinstvu. Jedan od rijetkih tipova srednjevjekovnog namještaja koji je ostao u upotrebi i nakon završetka ovog perioda je škrinja. U vrijeme renesanse kao i u narednim epohama, zaključno sa barokom, ona je nastavila svoj stilski razvitak. Već u 14. vijeku u Italiji počinje da se javlja nov način poimanja svijeta i čovjeka u njemu. Oko 1500. godine javlja se nov pokret u umjetnosti i kulturi uopšte, to su bili renesansa i humanizam. Izraz renesansa (rinascimento) odnosi se na preporod odnosno obnavljanje prehrišćanske antičke kulture starih Grka i starih Rmljana. U odnosu na srednji vijek kada je u centru čovjekovog poimanja svijeta bio Bog i vjerovanje da je ovozemaljski život prolazan u doba renesanse čovjek i njegov ovozemaljski život ponovo postaju glavna polazna tačka poimanja čitavog svijeta i prirode. Vjera u Boga je i dalje bila prisutna ali bio je izražen i uticaj prehiršćanske – mnogobožačke religije starih Grka i Rimljina. U 15. vijeku Italija je bila podijeljena na veliki broj malih gradova – državica i u svakom od njih je vladala druga porodica iz redova visokog plemstva. Njen geografski položaj je bio veoma povoljan za Škrinja iz razvoj trgovine i ti gradovi su se srednjeg vijebrzo bogatili i razvijali. Ovaj proka; Francuska, 13. vijek speritet je uticao i na razvoj litera- 8 Jedra Boke - jamuar/2013. ture, umjetnosti i nauke, a članovi bogatih porodica postaju važni poručioci umjetničkih djela - mecene. Jedan od najznačajnijih političkih i kulturnih centara u tom periodu bila je Firenca. Odatle su se nove ideje širile ka ostalim italijanskim gradovima – državicama i dalje ka Evropi. Bogat i prosperitetan grad u ovom periodu bila je i Venecija, tadašnja Mletačka republika. Dodir sa sa zemljama Mediterana i sa još daljim krajevima svijeta na Bliskom Istoku koji je bio ostvaren pomorskom trgovinom, doprinio je ponovnom otkrivanju antičke kulture starih Grka. Uzimajući u obzir da se na italijanskom tlu nalazi viševjekovna prestonica starog Rimskog carstva, razumljivo je zašto je veza sa antičkom kulutrom i umjetnošću na ovom području bila tako snažna, kao i želja za njenim obnavljanjem. Glavni izvor inspiracije je bio čovjek kao i direktno ugledanje na prirodu, i to je suštinska veza perioda renesanse sa periodom antičke grčke i rimske umjetnosti i kulture. Tada dolazi i do znatnog razvoja različitih primjenjenih umjetnosti: izrađivali su se raskošni predmeti od srebra i zlata, damski nakit i toaleta su bili posebno raskošni, ukrašeni raznobojnim draguljima, biserima i živopisnim vezom. Skupocjene tkanine u širokoj paleti sjajnih boja su se uvozile sa Orijenta. Arhitektura je bila zasnovana na načelima antičke arhitekture, a osim crkava podizale su se i raskošne palate u kojima je živjelo plemstvo ali i imućni trgovci koji su se obogatili zahvaljujući prekomorskoj razmjeni dobara. Domovi građana italijanskih gradova – republika su bili znatno udobniji od srednjevjekovnih zamkova, a odaje su bile raskošno uređene. Doba renesanse je bilo inovativno i po pitanju stilskog razvoja škrinje. Ona je i ranije bila korišćena kao klupa, ali sada se javlja tip škrinje sa naslonom i rukohŠkrinja vatima tako da je sjedenje iz Firence; poslije 1461. na njoj bilo znatno udobniSlika na prednjem panelu: je. U renesansnim palatama Marco del Buono Giamberti je svaki sprat kao i svaka prostorija, imao određenu namjenu. Na prvom spratu je obično bila velika trpezarija, a na drugom su bile spavaće sobe i privatne prostorije ukućana. Od posebne važnosti bio je radni kabinet, jer su se svi plemići i imućniji građni bavili naukom, ekonomijom, literaturom ili proučavanjem različitih oblasti ljudskog stvaralaštva. Radni kabinet u tipičnoj firentinskoj renesansnoj palati bio je potpuno obložen drvenim panelima koji su bili dekorisani tehnikom intarzije. Ova tehnika je doživjela takav razvoj da su ovi paneli izgledali kao „slike od drveta“ sa izraženom perspektivom – dubinom prostora. Omiljene teme bile su vezane za personifikaciju različitih oblasti nauke i umjetnosti. U doba renesanse razne dotadašnje tehnike dekoracije razvijene su do savršenstva. Pored intarzije koja je bila najzahtjevnija i jedna od najskupljih tehnika, namještaj (uključujući i škrinju), mogao je biti izrezbaren u plitkom ili dubokom reljefu, oslikan ili pozlaćen. Pozlata je takođe bila veoma zahtjevna i skupa tehnika jer su za nju korišćeni tanki listići od pravog zlata a drvena podloga je morala biti pripremljena na određeni način. Podloga za pozlatu i višebojnu slikanu dekoraciju uopšte, pravila se od mješavine gipsa i lijepka životinjskog porijekla, i poznata je pod nazivom gesso. Pošto se ova smjesa nanoslila u više slojeva na površinu drveta, razvila se i tehnika oblikovanja gipsa pomoću kalupa (pastiglia) ili urezivanja dekorativnih motiva u osušenu – tvrdu gipsanu podlogu (sgraffito). Tehnika izlivanja gipsa u kalup je omogućavala izradu narativnih kompozicija sa mnoštvom ljudskih figura i ostalih detalja i to je bila jedna od omiljenih tehnika za ukrašavanje renesansnih škrinja. Škrinja za čuvanje miraza, 1480-95.g; Firenca ili Luka; Dimenzije: 97,8 x 204,5 x 82,5 cm Škrinja je imala različite funkcije od kojih je najvažnija bila čuvanje mladinog miraza. Na dan svadbe, svadbena povorka prenosila je škrinju iz mladine kuće u mladoženjinu. Zbog toga je izgled ovog tipa namještaja bio veoma važan, jer je on svjedočio o bogatstvu mladine porodice. Italijanske škrinje korišćene u tu svrhu bile su najčešće dekorisane tehnikom pastiglia jer je ona omogućavala prikazivanje složenih kompozicija sa ljudskim figurama koje su išle u povorci i koje su predstavljale svatove, odnosno članove porodica mladenaca. Na ovakvim škrinjama bili su često naslikani grbovi obije porodice, a pored različitih boja bila je korišćena i pozlata zlatnim listićima. Škrinja je dakle bila simbol bogatsva i plemenitog roda porodice kojoj je pripadala. Međutim u doba renesanse došlo je do takvog procvata privatnog pokroviteljstva umjetnosti, da su i sami umjetnici kao i zanatlije bili u mogućnosti da steknu znatni imetak. Ovi renesansni majstori bili su pripadnici različitih esnafa (guilde), a svaki od njih imao je svoj amblem koji se takođe može sresti kao vid dekoracije na pojedinim škrinjama. Van Firence, posebno na sjeveru Italije bila je više zastupljena tehnika rezbarenja drveta, tako da su škrinje sa ovog područja bile bogato ukrašene rezbarenim ljudskim i životinjskim figurama, floralnim motivima ili drugim motivima inspirisanim klasičnom antičkom umjetnošću. Rezbarene figure bile su u dubokom reljefu, što podrazumijeva da su oblikovane poput skulptura koje stoje slobodno u prostoru, ali su svojim zadnjim dijelom bile vezane sa drvenu podlogu. Ove škrinje su često imale stope rezbarene u obliku realistično prikazanih lavljih šapa. Među popularnim dekorativnim motivima bili su: krilati zmajevi, maske, različito isprepletane trake, nizovi kuglica i slično. I na škrinjama ovog tipa može se često vidjeti na prednjoj strani izrezbaren porodični grb. S obzirirom na to da je spavaća soba postojala kao zasebna odaja u palati, bio je običaj da postelja bude sa tri strane okružena škrinjama. Tu se držala odjeća i čaršavi a one su imale i ulogu klupe. Škrinje sa dekoracijom u vidu inkrustacije – koja podrazumijeva umetanje različitih materijala kao što su kost, sedef i kockice drveta različitih vrsta odnosno boja, bila je karakteristična za južni dio Italije. Napulj i Sicilija su bili u dodiru sa kulturom i umjetnošću srednjeg istoka, a i uticaji mavarske umjetnosti su ovde lakše dopirali preko Španije. Tehnika slična inkrustaciji je od davnina postojala na Orijentu. Područje Boke Kotorske je s obzirom na svoj geografski položaj i istorijske okolnosti oduvijek bilo otvorenije za primanje uticaja iz zapadne Evrope nego što je to bio slučaj sa ostalim dijelovima Balkanskog poluostva. Na ovom području ljudi su se bavili pomorstvom i trgovinom, tako da su bili u kontaktu sa različitim kulturama i modnim trendovima. Tradicija upotrebljavanja škrinje kao dijela pokućstva bila je prisutna i na Balkanu. U priobalnom području škrinja je pored svoje uloge čuvanja mladinog miraza imala i ulogu putnog kovčega za moreplovce. Zbog toga se ovdje razlikuju dva tipa ove vrste namještaja: škrinja za miraz i mornarska škrinja. Najuobičajenija tehnika dekoracije na ovim prostorima bila je rezbarija. Dekoracija je zauzimala prednju stranu škrinje, sa bočnih strana su se najčešće nalazile metalne ručke u vidu alki, a zadnja strana predviđena da stoji prislonjena uza zid nikada nije bila dekorisana. Što se tiče unutrašnjosti, sa desne strane se obično nalazila mala pregrada koja je mogla imati svoj zasebni poklopac. Škrinja je sa unutrašnje strane mogla biti obojena a na poklopcu se na unutrašnjoj strani nalazila slikana dekoracija sa motivma cvijeća, i ptica. Na unutrašnjoj strani poklopca mogli su biti ispisani i inicijali ili godina udaje mlade. Škrinje koje su bile namenjene za držanje miraza bile su izrezbarene motivima kao što su čempresi, ptice i cvijeće. Rezbarija je bila u plitkom reljefu. Za izradu ovog tipa namještaja koristile su se lokalne vrste drveta, kao što su: čamovina, javor, čempres i orah. Škrinja je mogla da ima podupirače, kako bi bila malo odvojena od poda, a najljepši primjerci su imali stope rezbarene u obliku lavljih šapa. Zbog osjetljivosti ovog dijela namještaja danas su najrjeđi primjerci sa originalnim stopama u vidu lavljih šapa. U kolekciji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru nalazi se upravo takav primjerak škrinje manjih dimenzija. Ova lijepa škrinja ukrašena je reljefnom dekoracijom sa svoje prednje strane i to karakterističnim motivima za ovo područje: čempresima i ptičicama, a njene originalne stope su u obliku lavljih šapa. Ova škrinja je neobična i zbog toga što su na njenoj spoljašnjoj strani očuvani tragovi boje kojom je bila obojena rezbarija. To su crvena boja pozadine i zelena boja pojedinih detalja. Različite boje nisu često bile korišćene za dekoraciju spoljašnjih djelova škrinje, i do danas je sačuvano veoma malo primjeraka sa vidljivim originalnim bojama na rezbarenoj dekoraciji. Mornarska škrinja je bila jednostavnija od one korišćene za mladin miraz. Ovaj tip škrinje rijetko ima spoljašnju rezbarenu dekoraciju, jer je ona veoma lako mogla da se ošteti prilikom čestog transporta kovčega. Ovakve škrinje su bile solidne izrade, i mogle su biti ojačane okovima od kovanog gvožđa. Poklopac je mogao biti ravan ili blago zaobljen. U unutrašnjem dijelu mornarske škrinje, uz bočnu i uz zadnju stranu, nalazila se mala pregrada sa svojim poklopcem. Tu su se držale vrijednije stvari ili neophodni predmeti koji bi trebalo uvjek da budu „pri ruci“. Mornarski kovčeg je mogao da bude oslikan sa unutrašnje strane, a slikana dekoracija se nalazila na unutrašnjoj strani poklopca. Dekoracija se najčešće sastojala od motiva koji su podsjećali moreplovca na dom, tako da i tu srećemo čemprese, ptice i trake sa ispisanim datumima ili inicijalima. U kolekciji Pomorskog muzeja Crne Gore nalazi se nekoliko lijepih primjeraka bokeljskih mornarskih škrinja. U 17. vijeku škrinja polako počinje da gubi svoju dotadašnju važnost, jer se stil života u Evropi znatno promijenio i uvedeni su novi običaji. Tada dolazi do razvoja novih tipova namještaja, kao što su komoda sa fijokama, dvokrilni orman, kredenac iz dva dijla i slično. Namještaj za sjedenje postaje mnogo udobniji. Sjedišta, rukohvati i nasloni bili su bogato tapacirani i škrinja nije više imala ulogu klupe. Ipak škrinja za nevjestinski miraz je i dalje imala posebnu sentimentalnu vrijednost, i ona se čuvala u porodici kao važan dio pokućstva tokom više generacija. U ruralnim sredinama škrinja je ostala u svakodnevnoj upotrebi duže nego što je to bio slučaj sa razvijenijim gradskim sredinama. Škrinja je jedan od rijetkih tipova namještaja koji se nije proizvodio isključivo u kraljevskim radionicama u kojima su bili zaposleni samo vrhunski stolari, zanatlije i umjetnici, ona je bila veoma popularna i u seoskim sredinama gdje su namještaj izrađivale lokalne zanatlije. Ovaj tip škrinje se može definisati kao namještaj u rustičnom stilu i on je ostao u upotrebi u planinskim krajevima i na kopnenim dijelovima Balkana do kraja 19. vijeka. Škrinja iz fonda Pomorskog muzeja u Kotoru Jedra Boke - januar/2013. 9 TRADICIJA o r s m t v o o P Riječnik LODE I PRIJEM MALIH ADMIRALA BOKELJSKE MORNARICE Izgovaranjem Loda - pohvala u čast Sv. Tripunu - u Kotorskoj biskupiji su 27. januara započele Tripundanske svečanosti. Na trgu ispred katedrale-bazilike Svetog Tripuna Lode je izgovorio ovogodišnji mali admiral Bokeljske mornarice, Slavko N. Vukasović iz Đurića. Nakon izgovaranja Loda u čast Sv. u Domu pomoraca je na prigodnoj svečanosti Viceadmiral Bokeljske mornarice Ilija Radović primio Male admirale, prošlogodišnjeg Josipa N. Petkovića i ovogodišnjeg Slavka M. Vukasovića i tom prigodom uručio im dokumenta koji potvrđuju obavljanje funkcije Malog admirala Bokeljske mornarice. Za uspješno obavljenu funkciju uz riječi zahvalnosti prošlogodišnjem malom admiralu pripao je sat sa posvetom i knjiga Zbornik radova na temu XII. vjekova Bokeljske mornarice. Svečanosti su uz mornare Bokeljske mornarice prisustvovali kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić i predsjednik Skupštine opštine Kotor Nikola Bukilica. Ovo je bio 1204. put da smo čuli sa naše katedrale predstavljanje loda ili laudis latinski, što znači pohvale, koje su svojom tradicijom od rimskog vremena preko Vizantije došle i u naše krajeve i normalno bile njegovane u crkvama, da kažem, jadranskim katedralama, od Zadra, Šibenika, Splita, Dubrovnika do Kotora. Do danas su se jedino sačuvale u Kotoru, isto kao što se Mornarica kao institucija sačuvala u našem gradu, mada je u srednjem vijeku bilo 23 takve organizacije na Mediteranu. Znači, to smo mi sačuvali samo velikom željom, voljom i ljubavlju prema nečemu što je sveto, što nas predstavlja, nešto što je iskonsko, što treba da traje. Vjerujemo da će i ovi mladi ljudi koji su s nama danas ovdje shvatiti da ovo što radimo je pozitivno, da treba da se slavi i da neki način predstavlja našu Boku, naš Kotor i cijeli živalj sa ovih naših prostora pa i šire, rekao je Ilija Radović. RIMSKI TRGOVAČKI BRODOVI - Rimljani su brodograditeljsku i pomorsku vještinu preuzeli od Grka. Nisu stvorili nove tipove, nego su poboljšavali već dosta dobre grčke uzorke. Čini se da su Rimljani ipak uveli tri novosti: kosnik (ispod njega se nalazilo razapeto malo križno jedro), ubralje (užad koja skupljaju jedra i dižu ih do križa) na glavnom jedru i malo trouglasto vršno jedro na vrhu jarbola. Trup se njihovih brodova postepeno mijenjao i povećavao, a oko početka 1. vijeka na pramcu i na krmi svršavao je ponekad oštrim visokim produžecima. Krma je uvijek viša od pramca, krajevi trupa se posebno ističu. Veliki trgovački brodovi su u to doba izuzetak; na dugim i opasnim putovanjima robu su prevozili ratni brodovi. Naoružani su se brodovi mogli lakše braniti, pljačkati ili potopiti konkurenta. Kasnije, kad su Rimljani pacifikovali porobljene narode, trgovačke poslove obavljali su okrugli trgovački brodovi (naves rotundae) i na udaljenim rutama. Kao teretni brod posebno se isticala corbita. Ime je dobila po kosari (corbis) koju je nosila na vrhu jarbola kao znak teretnog broda, za razliku od ratnih i prijevoznih brodova za vojsku i putnike. Rimljani su je hvalili kao veoma brz teretni brod i stalan za krmenih talasa, a ti su talasi bili najopasniji starim brodovima, koji su jedrili uvijek niz vjetar. Stalnost joj je pružala visoka, zaobljena i zatvorena krma. Izvrsna se slika corbite našla na jednom reljefu u Ostiji koji prikazuje kako brod privezan uz obalu ukrcava vreće žita. Okruglih trgovačkih brodova svake vrste i veličine imali su Rimljani u obilju. Danas im se ne mogu ustanoviti nazivi, jer su ih u svakom zaljevu drugačije zvali. Manje su obalne brodove nazivali scaphae; njih ima sva-kovrsnih na slikama, reljefima i bronzanim Rimski trgovački kopčama. brod iz 100g. Parobrod Kralj Aleksandar Prvi Kralj Aleksandar I. bio je jedan od najsavrijemenijih jugoslavenskih putničkih parobroda između dva rata. Porinut je 1932. g. u Lithgows Ltd., Glazgov, za Dubrovačku parobrodsku plovidbu A.D. U to vrijeme sa 2.463 BRT bio je izvan konkurencije u jugoslavenskim okvirima, a odabirom imena akcionari su vidjeli ulog za nove probitačnije poslove. Po kapitulaciji Italijani mu daju ime RE Alessandro i mobiliziraju u svoju ratnu mornaricu. Nakon kapitulacije Italije Nijemci ga zatiču u Zakintosu i uključuju u svoju flotu. Poslije samo mjesec dana brod je naletjeo na minu i nasukao se kod Patrasa. Izrezan na mjestu nasukavanja 1946. godine.
© Copyright 2024 Paperzz