9/2015
4. ožujka 2015.
Otvoren postupak za proglašenje blaženim o. Ante
Gabriæa
Sveèano euharistijsko slavlje u bazilici Srca Isusova u
Zagrebu na Gabriæev stoti roðendan predvodio
kardinal Josip Bozaniæ
Europski susret nacionalnih ravnatelja Papinskih
misijskih djela
Tijekom èetverodnevnog boravka u Hrvatskoj
analizirano današnje stanje evangelizacije svijeta u
povodu 50. obljetnice Dekreta o misijskoj djelatnosti
Crkve
"Pastoral braka i obitelji s posebnim osvrtom na
pastoral zaruèništva"
IV. pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike u
Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu
okupio gotovo 150 sveæenika iz svih (nad)biskupija
Moæi sv. Terezije Avilske u Hrvatskoj
U Godini sv. Terezije Avilske, u prigodi njezina 500.
roðendana, relikvijar svetièina desnog stopala obilazi
svetišta diljem svijeta, a za hrvatske karmele to je prvi i
jedinstveni dogaðaj u njihovoj povijesti
"Blago èistima srcem: oni æe Boga gledati!" (Mt 5, 8)
Objavljujemo cjeloviti tekst poruke pape Franje za 30.
svjetski dan mladih 2015.
Domovinske vijesti
Apostolski nuncij posjetio Sveuèilište u Zagrebu
Sjednica Južnoslavenske konferencije provincijalnih ministara OFM
10. obljetnica smrti mons. Luigija Giussanija i 60. obljetnica pokreta
Comunione e liberazione
Alojzije Stepinac – svjetionik svoga vremena
"Kava s duhovnikom biskupom Uziniæem"
Teološki èetvrtak s temom "Nasilje uime Boga?!"
Zagreb: Struèni skup za vjerouèitelje
15. biblijsko bdjenje u Velikoj Gorici
Završene Franjevaèke puèke misije u Bjelovaru
Relikvija bl. Marije Propetoga Isusa Petkoviæ u trajnom vlasništvu
župe u Trnovèici
Hrvatsko društvo vapi za boljitkom
Crkva u Hrvata
XIV. godišnja skupština Nacionalnog vijeæa PMD BiH
Kardinal Puljiæ slavio misu uz moæi svete Terezije Avilske
Duhovne vježbe za hrvatske sveæenike iz Zapadne Europe
Vlè. Antun Japundžiæ novi doktor teologije
Deveto europsko prvenstvo sveæenika u malom nogometu
Poljsko izaslanstvo u posjetu Banjoluèkoj biskupiji
Inozemne vijesti
Caritas: Svakom èetvrtom Europljaninu prijeti siromaštvo
Meðunarodna konferencija o islamu i borbi protiv terorizma
Papa završio korizmene duhovne vježbe
Prilog dokumenti
Hoditi zajedno
Isus se objavljuje kao savršena slika Oca
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Mons. Batelja u Ludbregu na tribini o blaženiku Stepincu
Ludbreg, 22.2.2015.
(IKA) - U Pastoralnom centru
Varaždinske biskupije u Ludbregu u nedjelju 22. veljaèe
održana je tribina na kojoj je o temi "Alojzije Stepinac –
bogoljublje, èovjekoljublje, domoljublje" govorio postulator
kauze za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca
mons. Juraj Batelja.
Nakon pozdrava okupljenim vjernicima i gostima tribine iz
Ludbrega te bliže i dalje okolice, ludbreški župnik mons.
Josip Ðurkan istaknuo je kako je tribina, organizirana kao
govor o blaženom Alojziju, želja za govorom ponajprije o
njegovoj duhovnoj ostavštini, a zatim i svim onim
muèenicima, sveæenicima i laicima, što su vjerno svjedoèili
svoju vjeru bez obzira pod kojim se politièkim režimom
nalazili, kao što je to bio i vlè. Matija Crnkoviæ, sveæenik
rodom iz Ludbrega kojem se još uvijek ne zna za grob.
U uvodnom dijelu predavanja mons. Batelja rekao je kako je
Ludbreg u Stepinèevu srcu imao posebno mjesto. Naime,
pridavao mu je znaèenje one toèke na duhovnoj karti svakog
vjernika koja omoguæuje èišæenje duše te sigurnost na putu
prema nebeskoj Domovini. Mons. Batelja osvrnuo se na
duboku vezanost blaženika za zemlju i ljude meðu kojima se
rodio i s kojima je živio. Od samoga poèetka, veæ u okrilju
obitelji, upio je u svoj duh i dušu svu radost i svu težinu
života jednog Hrvata – od odrastanja u težaèkoj, vrijednoj
obitelji, odlaska na ratišta te kroz duhovnu odluku o
neulaženju u bogoslovno sjemenište kada je rekao: "Bolje ne
biti sveæenik, nego biti loš sveæenik ili sveæenik koji æe
sablažnjavati". Djevojka s kojom je veæ bio zaruèen ipak je
otkazala vjenèanje s buduæim blaženikom pišuæi mu pismo
rijeèima: "Zamamna si partija, i ja bolju neæu naæi u svojemu
životu. Ali Lojz, letiš previsoko i ja sam se umorila leteæi za
tobom". Posljednje pismo koje joj Stepinac šalje u travnju
1922. godine, u dobi od 25 godina, sadrži rijeèi koje æe
oznaèiti ostatak njegova života: "A ja odsada i zadnju kap
svoje krvi dajem za domovinu moju Hrvatsku koja poèinje
izdisati pred naletom bezbožnog materijalizma".
Mons. Batelja u nastavku predavanja navodio je više ili
manje poznate èinjenice iz života mladog sveæenika, kasnije
nadbiskupa Stepinca, èinjenice o životu jednog sveca koji je,
bez obzira na politièke opcije u kojima je Crkva tada bila
okružena, narod vodio prema Kristu. Batelja je tako
istaknuo: "Stepinac je istinski rodoljub! On zna osjeæaj i živi
ispravan odnos prema narodu iz kojega je nikao i prema
Crkvi koja je u tom narodu i nastavlja djelo Kristova
otkupljenja. Zbog principijelnosti te zastupanja istine i
pravde, narod ga je poštivao, volio i slijedio".
Predavanje, koje se u cijelosti može poslušati na mrežnim
stranicama svetišta Krvi Kristove u Ludbregu, mons. Batelja
završio je rijeèima iz dodatka oporuke kardinala Alojzija
Stepinca: "Hrvatskom narodu, iz kojega sam nikao, nastojao
sam koristiti koliko sam mogao, stavljam ponovno na srce da
ostane uvijek èvrst u svetoj vjeri katolièkoj i vjeran svetoj
apostolskoj Stolici Petrovoj". Postulator kauze poruèio je:
"Sveci su zadatak. Oni su na svoj naèin ljubili Isusa i kroz
njihovo lice i život približava nam se Božji duh. Želio bih da
od toga duha i vi malo uzmete i da na vas siðe".
Nakon izlaganja uslijedila je kraæa rasprava. S nekoliko
pjesama skladanih u èast blaženog Alojzija predavanje je
zaokružio župni zbor.
Susret slavonskih zajednica braènih susreta
Ðakovo, 22.2.2015. (IKA/TU) - U kuæi Betanija sestara sv.
Križa u Ðakovu od petka 20. do nedjelje 22. veljaèe održan
je susret braènih parova na kojem je sudjelovalo 14 novih
parova.
Tim-parovi voditelji Braènog susreta bili su: Ivanka i Milan
Došlin iz Matulja, Danica i Marinko Mlinko iz Subotice te
Ivanka i Nenad Zovak iz Vinkovaca, a sveæenik voditelj bio
je ðakovaèki župnik Tomislav Æorluka. Aktivni èlanovi
Hrvatske zajednice braènih susreta s podruèja Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije pobrinuli su se za svu logistiku kako bi
se parovi osjeæali ugodno, sigurno i opušteno. U nedjelju
poslije podne, na kraju braènog susreta, slavljena je misa na
koju su došli rodbina i prijatelji novih parova, kao i mnogi
drugi parovi, èlanovi HZBS-a, koji su na taj naèin novim
parovima izrazili podršku i ohrabrenje.
Misu je predvodio vlè. Æorluka, a propovijedao je vlè. Ivica
Martiæ, župnik župe sv. Josipa Radnika u Osijeku. Prije
poèetka mise sve nazoène pozdravio je nadbiskup Ðuro
Hraniæ. Èestitao je novim parovima izrazivši svoje
zadovoljstvo što su se odluèili doæi na Braèni susret i
pokloniti vrijeme jedno drugomu i sebi kao paru. Pjevanje je
animirala molitvena zajednica Stado malo.
Moæi sv. Terezije Avilske u Karmelu Brezovici
U Godini sv. Terezije Avilske, u prigodi 500. svetièina
roðendana, relikvijar njezina desnog stopala obilazi svetišta
diljem svijeta, a za hrvatske karmele to je prvi i jedinstveni
dogaðaj u njihovoj povijesti
Brezovica, 22.2.2015.
(IKA) - Na svom svjetskom,
hodoèasnièkom putovanju moæi sv. Terezije Avilske donijeli
su u nedjelju 22. veljaèe u Karmel u Brezovici o. Sreæko
Rimac, OCD, provincijal HKP sv. Oca Josipa, i o. Drago
Mariæ, OCD.
Za hrvatske karmele to je prvi i jedinstveni dogaðaj u
njihovoj povijesti. Naime, u Godini sv. Terezije Avilske, u
prigodi 500. svetièina roðendana, relikvijar njezina desnog
stopala obilazi njezina svetišta diljem svijeta.
Karmeliæanke su relikvije doèekale pjesmom mo Ljubomira
Galetiæa: "Terezijo, ti Serafe, ti Majko naša sveta, tvoj
pogled bio uprt je u Krista Razapeta", te su u tišini svoje
klauzure i u intimi svoga srca, s njom provele dva dana
najsnažnije duhovne obnove, osobne i zajednièke, koju je
inicirala njihova sadašnja è. majka Terezija Viktorija Shtufi.
Druženje sa sv. Majkom Terezijom oèitovalo se kroz
trenutke motrilaèke šutnje, kroz prigodnu meditaciju
nadahnutu na katehezi pape emeritusa Benedikta XVI., kroz
meditativnu krunicu protkanu tekstovima svetièinih djela,
kao i kroz molitvu Jubileja, te kroz Veèernje pohvale i noænu
Službu èitanja, kao i kroz pobožnost zajednièkoga križnoga
puta s tekstovima Svetice.
Kæeri Svetice iz Avile od svoje Majke oprostile su se
pjesmom "Uèi nas ljubit, sveta Terezijo, žarom nek plamti
nada i vjera...", do ponovnog susreta 19. i 20. ožujka kad æe
ih sv. Majka u hodu "Put svjetla" ponovno posjetiti
relikvijom svoga stopala i štapa.
.
2
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
Predstavljene aktivnosti Udruge "Veronikin rubac" u
2014. godini
Osijek, 23.2.2015. (IKA) - Katolièka udruga "Veronikin
rubac" za pomoæ starijim i nemoænim osobama tijekom
2014. godine, u osmoj godini rada u Osijeku i okolici,
darovala je najpotrebitijima 3246 volonterskih sati
požrtvovnoga rada. Od osamdesetak volontera, polovina
najaktivnijih, predvoðenih predsjednicom Marijom Šešom
na razlièite naèine pomaže nemoænima, bolesnima i starijim
osobama kojima su volonteri èesto i jedini èlanovi obitelji
spremni za pružanje trajne potpore ili povremene usluge.
Posve besplatno odraðeno je 4579 usluga.
"Od osnutka 2006. godine usluge naših volontera primilo je
279 korisnika, a danas stalnu skrb kroz naše djelatnosti
koriste 142 osobe. Tijekom 2014. godine, buduæi da skrbimo
o izrazito zdravstveno i godinama bremenitim korisnicima,
nažalost, morali smo se oprostiti od njih 16. Dakle, neke od
korisnika gubimo njihovom smræu, neke smještanjem u
ustanovu koja može cjelodnevno brinuti o njihovim
potrebama, a manjinu zbog poboljšanja stanja i prestanka
potrebe za našim ukljuèivanjem", rekla je Šešo izvješæujuæi
o radu Veronikina rupca na izvještajnoj i izbornoj skupštini
održanoj 23. veljaèe u Franjevaèkom samostanu Sv. Križa u
Osijeku, ujedno sjedištu Veronikina rupca (Trg Vatroslava
Lisinskog 3), gdje je dobrodošlicu izrazio fra Zoltan Dukai,
predvodeæi zajednièku zahvalnu molitvu.
Istaknuto je kako "problem starijeg puèanstva u
humanitarnom smislu zahtijeva veæu angažiranost svih, a
posebice volontera spremnih pomoæi potrebitima u situaciji
financijske krize i siromaštva u kojem živimo". "Ponekad je
usluga koju mi pružamo dostatna da se osobe starije životne
dobi osjete prihvaæene, zbrinute i imaju osjeæaj sigurnosti da
æe ih netko posjetiti, poprièati s njima, pomoæi pri
održavanju higijene prostora i osobne higijene i slièno se
vraæaju u život s ruba oèaja i beznaða. Treba istaknuti da kao
Udruga možemo svojim uslugama premostiti vrijeme od
evidentirane potrebe do društveno organizirane zdravstvene
skrbi ili smještaja u socijalnoj zaštitnoj potrebi. Kako mi
pružamo besplatne usluge, dobro suraðujemo sa Gradskim
društvom Crvenog križa u Osijeku, Centrom za socijalnu
skrb, Patronažnom službom, Caritasom, Humanitarnom
udrugom "Rijeka ljubavi", HZZO-om, Palijativnim centrom
Osijek i sliènim udrugama u svrhu što boljeg zbrinjavanja
naših korisnika", rekla je Šešo, pojasnivši kako uspješnost
djelovanja "Veronikin rubac" ima zahvaliti i donatorima koji
na razne naèine podupiru rad, a meðu njima su Glas
Slavonije, Elektromodul Osijek i Osjeèko-baranjska županija
koja je darovala 3000 kuna za kupnju invalidskih i dvije
toaletne pokretne stolice. Od èak 3246 sati (za 4579 usluga),
najviše je utrošeno za pomoæ pri održavanju osobne higijene
(568 sati), posjete i druženje (420), nabavu potrepština za
kuæanstvo (230), za sezonsko spremanje (204), za pratnju k
obiteljskom lijeèniku (180) i na specijalistièke zdravstvene
preglede (174), a darovane su i usluge prijevoza (132 sata)
šišanja (92), dok su primjerice za ishoðenje prava iz
zdravstva i socijalne skrbi utrošena 152 sata, pomagano je u
nabavci lijekova, glaèanju, pripremanju za poèinak,
kuhanju... U Udruzi se dežuralo 402 sata kada se primani
telefonski pozivi od ponedjeljka do petka, od 10 do 12 sati
na broj telefona 031/214-044 zbog savjeta ili potrebe za
pomoæi. Veronikin rubac sastaje se posljednjeg ponedjeljka
u mjesecu kako bi volonteri evidentirali i zajednièki rješavali
probleme s kojima se susreæu u radu te utvrðuju mjere
kojima unaprjeðuju sustav vlastite edukacije, primjerice
2014. posebni naglasak stavljen je na novi Zakon socijalne
skrbi RH, Zakon o zaštiti prava pacijenata i Pravilnik o
korištenju ortopedskih pomagala. Udruga trenutaèno
Domovinske vijesti
raspolaže pomagalima koji su na posudbi korisnicima bez
naknade (13 bolesnièkih kreveta, 7 kolica sa kotaèima, po 10
hodalica i pokretnih toaleta tzv. princeza, 13 invalidska
kolica i 4 toaletne stolice). Rad Udruge, zahvaljujuæi
volonteru Slavenu Marodtu, vidljiv je na web stranici:
veronikin-rubac.hr.
Buduæi je skupština pod predsjedanjem Katice Štark bila
izborna, izabran je Upravni i Nadzorni odbor. U sveèanom
dijelu "Veronikin rubac" pozdravili su Marko Ðukiæ
(Gradsko društvo Crvenog križa Osijek), mr. Romano
Kristiæ (Grad Osijek) i Štefica Èuèak, predsjednica "Rijeke
ljubavi", koja je uruèila zahvalnicu Mariji Šešo,
zakljuèujuæi: "Vi ste anðeli ovoga grada!"
"U želji da našim korisnicima pružimo što kvalitetniju
uslugu u suradnji s Udrugom "Vaga" prijavili smo se na
natjeèaj EU za "Dnevni boravak starijih osoba u Osijeku",
rekla je Marija Šešo.
Korizmena duhovna obnova sveæenika Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije
Ðakovo, 23.2.2015.
(IKA/TU) - Korizmena duhovna
obnova za sveæenike i ðakone Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije održana je 23. veljaèe u Metodovoj dvorani
Sveæenièkog doma u Ðakovu. Voditelj obnove, na kojoj se
okupilo više od stotinu sveæenika i ðakona, bio je dr. Darko
Tepert, profesor biblijskih znanosti na KBF-u u Zagrebu,
koji je kroz prizmu ovogodišnjih korizmenih nedjelja želio
svima približiti važnost "osobne korizme" te svega onoga što
ona sa sobom nosi.
Kroz pojam saveza koji je nit vodilja nedjeljnih èitanja u
korizmi, voditelj je posvijestio da kao Noa, Abraham ili
Mojsije, svaki od njih ima svoj savez s Bogom koji treba
razvijati te se truditi prepoznati znakove Božje prisutnosti u
vlastitom savezu s njim. Naravno, treba svakodnevno
izražavati i zahvalnost za sve ono što je Bog uèinio u životu
svakoga od njih te se povremeno sjetiti saveza koji su
slobodno prihvatili.
Dr. Tepert okupljenima je rekao da moraju žrtvovati svoju
sliku saveza i napose svoju sliku sveæenièkog služenja koji
èesto u sebi sadržava komotnost, lagodnost i lakoæu te
prihvatiti onu sliku služenja na koju ih Bog poziva:
"Potrebni smo Božjeg vodstva, napuštanja svojih šablona te
onome kome je stalo do mene dati svoje vrijeme, volju i
poslušnost. Poput Mojsija, potrebno je upoznati Boga kako
bismo mogli vršiti ono što nam On, naš saveznik kaže."
Istaknuo je kako svaki savez može doživjeti krizu te rekao:
"Tako i naš savez s Bogom može doživjeti krizu kada
oèekujemo instant rješenja ili plodove vlastitog rada. Kada ti
plodovi nisu oèiti, u nama se javlja kriza, tragedija prividnog
raskida saveza s Bogom pri èemu Bog ostaje vjeran, a mi
bivamo ti koji raskidaju savez. Pozvani smo vjerovati Bogu,
pozvani smo onoga Boga koji vjeruje u nas i koji nas traži,
onoga Boga koji nam je najbliži kada griješimo, ponovno
prihvatiti i spremno odgovoriti na njegov poziv. Prihvaæajuæi
njegov poziv, prihvaæajuæi savez unatoè krizama te bivajuæi
zahvalan za sve ono što nam Bog daje u našem vlastitom
životu, lakše možemo shvatiti Veliki petak i zašto je Isus
umro na križu – za nas."
Nakon razmatranja, sveæenici i ðakoni su imali priliku za
ispovijed, kao i za sudjelovanje na zajednièkom prigodnom
križnom putu koji je bio u prostorima Bogoslovnog
sjemeništa. Sve je završilo druženjem za zajednièkim
stolom, gdje je nadbiskup Ðuro Hraniæ zahvalio svima,
napose voditelju duhovnih vježbi dr. Darku Tepertu.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
3
Domovinske vijesti
Spomen na žrtve totalitarnih režima u Poreèkoj i Pulskoj
biskupiji
Žminj, 23.2.2015. (IKA) - Spomen na žrtve totalitarnih
režima, nacizma, fašizma i komunizma, u Poreèkoj i Pulskoj
biskupiji obilježen je sveèanim koncelebriranim misnim
slavljem u ponedjeljak 23. veljaèe u crkvi Sveta Marija
Svetomore nedaleko Žminja. Misno slavlje predvodio je
poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša uz koncelebraciju
tridesetak sveæenika. Kratko izlaganje o 15 sveæenika i
trojici bogoslova èija su imena zapisana na spomeniku
ispred crkve, te o žrtvama totalitarnih režima opæenito,
održao je dijecezanski povjerenik za žrtve rata i poraæa vlè.
mr. Ilija Jakovljeviæ.
Spomen na žrtve totalitarnih režima: nacizma, fašizma i
komunizma, obilježava se na poticaj Vijeæa Europe koje je
1996. godine izdalo prvu rezoluciju, a 2006. godine drugu,
èime se istaknulo kako do pomirenja može doæi jedino preko
Istine, istaknuo je biskup u uvodnom obraæanju. Mi smo
ovdje danas došli moliti za sve žrtve, ne razlikujuæi èije su
bile, ne optužujuæi nikoga. Došli smo s dušom koja želi
oprostiti svakome. No cilj je, napose kroz zalaganje biskupa
Mile Bogoviæa, koji potièe na popisivanje žrtava, i da se vidi
koji od tih ubijenih mogu biti proglašeni blaženim ili svetim
muèenicima. Naša je dužnost da ih se sjeæamo, a ono
najmanje što možemo uèiniti jest da znamo njihova imena, i
da se za njih molimo.
U homiliji biskup je istaknuo da se tim spomenom na žrtve
totalitarnih režima moli i za sve one koji su na nepravedan
naèin kao žrtve napustili ovaj svijet. Bl. Miroslav Bulešiæ i
Francesco Bonifacio dobili su od Crkve privilegirani status
koji ne postižu mnogi, status muèenika blaženika koji je
ideal za svakoga èovjeka. Prvotno znaèenje rijeèi martir na
grèkom jeziku je svjedok. Razmišljajuæi o kršæanskim
muèenicima zapitat æemo se zašto uvijek u povijesti ima
progona onih koji vjeruju, zašto su kršæani bili progonjeni
bilo u rimsko doba, bilo u vrijeme Francuske revolucije, ili u
vrijeme fašizma? Zato jer su, živeæi svoju vjeru, samim
svojim stavom bili smetnja onima koji ne žive kršæanski. To
i danas možemo vidjeti, kada jedan vjernik doista živi
kršæanske vrednote mnogima smeta, jer je razlièit od onih
koji si dopuštaju sve. On je razlièit jer se boji Boga, poštuje
Božje zakone i moralne principe, ima u centru Boga koji mu
je stožer orijentacije i zato mu se želi što više približiti.
Iznoseæi svoje mišljenje vjernik mnogim sustavima smeta,
kroz sve povijesne epohe. Vlasti veæinom žele da im se
podilazi i povlaðuje, tko im se usprotivi tada je neprijatelj
države, neprijatelj sustava, i sve ono što smo doživljavali u
povijesti Crkve i hrvatskog naroda. Kakav je odgovor
vjernika kršæanina? To ne smije biti terorizam, napadi i
borba protiv progonitelja. Kršæani nikada nisu uzvraæali, niti
su se, oni koji bi preživjeli, osveæivali. Njihova osveta, kako
reèe bl. Miroslav Bulešiæ, jest oprost. Oni svojim životom
pokazuju i pravog vjernika, kršæanina. Njihovo
svjedoèanstvo jest ono što Crkva traži da bi se nekoga
proglasilo blaženikom. Ako nije imao ljubavi i oproštenja
prema svojim progoniteljima ne može biti proglašen
blaženim. Svaki vjernik mora znati obrazložiti svoju nadu i
svoju vjeru. Ako je èovjek uvjeren u ono što vjeruje, tada mu
ni smrt ni progoni ne mogu ništa. Zašto je netko tko je
progonjen blaženik? Isus kaže da su blaženi oni koje se
progoni i ubija u ime vjere. Progonjeni su oni koji imaju
svoje stavove, a takvi ljudi smetaju svakom sustavu, jer nisu
oni koji se privijaju i ne govore što drugi žele èuti. Oni su
velikani i govore kao vjernici ono što treba reæi, a ne ono što
drugi žele èuti. Progon im je svojevrsni kompliment da su
zaslužni vjernici i zaslužni kršæani. Oni koji nisu na toj
razini neæe nikada biti progonjeni. Muèenici su znali
4
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
iskoristiti priliku koja im je dana, u pravo vrijeme su
posvjedoèili za Isusa Krista i nisu ga zanijekali. I ovdje u
Istri mnogi su sveæenici, redovnici i vjernici laici dali svoj
život za vjeru, i zato Crkva želi da se ispita svaki sluèaj, da
im se oda dužno poštovanje i hvala za njihovu žrtvu i
svjedoèanstvo.
Biskup je potaknuo sve okupljene da se zapitaju jesu li,
svaki u svojoj ulozi, kao sveæenici, vjernici - laici uèinili išta
za te žrtve, ili se boje možebitnih reakcija politike i društva.
Ti muèenici nisu tako gledali, oni su gledali što je Božje. I
mi možemo uèiniti male stvari, barem ih popisati, i moliti se
za njihove duše, a sve ostalo prepustimo Bogu i sudu
povijesti. Za neke su poèinitelji otkriveni i sankcionirani,
dok mnoge žrtve još uvijek pokriva veo tajnovitosti, pa se ni
nakon sedamdeset godina ne želi o tome govoriti. Nacisti su
došli i ubijali tuðe, a crveni su došli i ubijali svoje, citirao je
biskup poznatu frazu. Mi danas trebamo dati vjerodostojnu
hvalu i iskazati poštovanje tim nedužnim žrtvama. Na
prijedlog sveæenika odreðeno je da se toga dana, svake
godine na drugom mjestu gdje su stradali vjernici i
sveæenici, obilježava spomen na te žrtve, da se moli i da se
budi svijest kod sveæenika i kod vjernika, da se ne stide tih
žrtava, jer svaka žrtva pred Bogom jest ista. Mi kao vjernici
svakome opraštamo, ali i želimo da se shvati velièina toga
muèeništva, a agresori neka se obrate ako su živi i neka
shvate težinu svoga djela.
Mi nikoga ne želimo suditi jer jedini sudac je Otac nebeski,
mi se molimo i to je jedino što možemo uèiniti spominjuæi se
tih žrtava. Bilo da je ubijena od nacista, komunista ili fašista
svaka žrtva pred Bogom je ista. U tome duhu opraštanja i
pomirenja ali i traženja istine, trebamo dalje nastaviti jedan
normalni suživot sa svima, no znajuæi poštivati i priznavati
ono što je vrijedno.
U nastavku je vlè. Ilija Jakovljeviæ održao kratko izlaganje o
ubijenim istarskim sveæenicima te o radu za popis žrtava II.
svjetskog rata i poraæa. Od 1941. do 1949. godine u Istri je
stradalo 15 sveæenika i tri bogoslova. Biskup je napose
pozvao sveæenike na raspoloživost i suradnju sa vlè.
Jakovljeviæem u radu na popisu žrtava kako bi što veæi broj
žrtava bio evidentiran i uspomena na njih saèuvana s
poštovanjem i zahvalnošæu, ali i kao opomena buduænosti.
Biskup Štambuk: Neka nas korizma potakne na jaèu
zauzetost
Hvar, 24.2.2015. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk u preporuci koju je uz korizmu poslao
sveæenicima mjesne Crkve potièe svoje najbliže suradnike
na njegovanje korizmenih pobožnosti. Posebno ih potièe na
njegovanje križnoga puta, zatim krunice, pozivajuæi župnike
da se zauzmu kako bi se te pobožnosti ostvarile u njihovim
župnim zajednicama. "Mali broj vjernika neka nas ne
obeshrabri. Isus je govorio o 'malom stadu' kojemu treba dati
pozornost i koje treba 'na pašu izvoditi' i na svoja 'ramena'
staviti. Mali broj vjernika je karakteristièan za naše tzv. male
župe, a kojih u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji ima na
pretek", istaknuo je biskup Štambuk, podsjetivši sveæenike
na rijeèi sv. Franje Saleškoga koji je "znao reæi da je 'svaka
duša dovoljno velika biskupija'". Biskup je primijetio kako
meðu vjernicima postoji "umor materijala", ali i meðu
ljudima koji su pozvani na rad u "vinogradu Gospodnjemu".
"Neka nas korizma potakne na jaèu zauzetost. 'Ti izvrši djelo
navjestitelja'! Broj pomaže, broj onih kojima navješæujemo
Evanðelje nije nevažna pojedinost", podsjetio je mjesni
biskup. Pozvao je biskupijski kler da u korizmu unesu bolje
spremanje propovijedi i budu na raspolaganju vjernicima u
ispovjedaonici.
ika
Apostolski nuncij posjetio Sveuèilište u Zagrebu
Nadbiskup D'Errico iznio je svoje viðenje uloge sveuèilišta,
osobito Sveuèilišta u Zagrebu, u izgradnji hrvatskoga
društva i kulture
Zagreb, 24.2.2015. (IKA) - Sveuèilište u Zagrebu posjetio je
u utorak 24. veljaèe apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
mons. Alessandro D'Errico. U Rektoratu ga je primio rektor
prof. dr. Damir Boras sa svojim suradnicima: prorektoricom
za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. Ivanom
Èukoviæ-Bagiæ, prorektorom za znanost, meðuinstitucijsku i
meðunarodnu suradnju prof. dr. Milošem Judašem i
prorektorom za umjetnièko podruèje i meðunarodni položaj
Sveuèilišta red. prof. art. Mladenom Janjaninom te prof. dr.
Tonèijem Matuliæem, dekanom Katolièkoga bogoslovnoga
fakulteta, posebnim savjetnikom za meðukulturnu razmjenu
i dijalog, i izv. prof. dr. Damirom Knjazom, dekanom
Kineziološkoga fakulteta, posebnim savjetnikom za
društvene komunikacije i sport, objavljeno je na mrežnoj
stranici Sveuèilišta u Zagrebu.
Nakon kurtoaznih pozdravnih rijeèi i razmjene prigodnih
darova, susret se nastavio u srdaènom i prijateljskom
razgovoru. Nuncij D'Errico uvodno je iznio svoje viðenje
uloge sveuèilišta, osobito Sveuèilišta u Zagrebu, u izgradnji
hrvatskoga društva i kulture. Zahvalio je na njegovanju
dobrih unutarsveuèilišnih odnosa, napose s Katolièkim
bogoslovnim fakultetom i s mjesnom Crkvom. Istaknuo je
da meðu kljuènim zadaæama Sveuèilišta, osim opæepoznatih
istraživaèkih i nastavnih, svakako treba njegovati promicanje
dijaloga, snošljivosti, pluralizma i otvorenosti kao važnih
vrijednosnih elemenata kulturne formacije buduæih
završenih struènjaka.
Na njegove je idejne poticaje rektor Boras iznio svoje
viðenje koje se u odnosu na ulogu Sveuèilišta u Zagrebu,
kao najstarijega, najveæega i najproduktivnijega hrvatskoga
visokog uèilišta, sasvim podudara s iznijetim pogledima i
oèekivanjima.
Nakon što su i drugi sudionici susreta iznijeli svoja osobna i
profesionalna zapažanja, u razgovoru su se otvorila mnoga
važna pitanja za hrvatsko društvo koja u sadašnjemu
povijesnomu trenutku zahtijevaju odgovarajuæe odgovore. U
traženju takvih odgovora nezamjenjivu ulogu ima
akademska zajednica, koja se treba istaknuti i na planu
zauzimanja i promicanja autentiènih humanih vrijednosti. U
tome od Crkve može oèekivati bezuvjetnu potporu i pomoæ.
Na kraju razgovora, osim zahvala za posjet i gostoprimstvo,
obostrano je iskazana dobra volja za novim susretima i
razgovorima.
Dan obitelji u Novoj Mokošici
Slavlje u župi Svete obitelji predvodio generalni vikar
Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ
Dubrovnik, 24.2.2015. (IKA) - Dan obitelji u župi Svete
obitelji u Novoj Mokošici proslavljen je u utorak 24. veljaèe
misnim slavljem koje je predvodio generalni vikar
Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ. Naveo je kako
je na jednoj misi s obiteljima papa Franjo u propovijedi
govorio o tri temeljne znaèajke kršæanske obitelji, a to su:
obitelj koja moli, obitelj koja èuva vjeru i obitelj koja živi
radost. Zapitavši sve okupljene koliko se u našim obiteljima
moli te pronalazimo li za molitvu prikladno vrijeme, mons.
Paliæ ustvrdio je da, ukoliko želimo imati kršæanske obitelj,
moramo uz osobnu molitvu, a što je èesto jako teško, pronaæi
neki oblik zajednièke molitve i molitve jednih za druge u
obitelji. To je jamac blagoslova i lakšeg podnošenja svih
križeva i iskušenja suvremenih obitelji.
Obitelj koja èuva vjeru je izazov suvremene hrvatske
Domovinske vijesti
obitelji. Jesmo li obitelji koje ljubomorno èuvaju tradiciju i
svoju vjeru povezujemo samo sa steèenim od roditelja i
predaka naslijeðenim predanjima ili smo oni koji razvijamo i
širimo svoju vjeru prema svojim potomcima i novim
generacijama? Vjeru trebamo svjedoèiti životom ugledajuæi
se u svetog Pavla koji je na kraju ustvrdio da je "dobar boj
bio, vjeru saèuvao, trku završio..." te svoju "trku života"
okruniti predanjem osvjedoèene vjere ne tražeæi èuda nego
prihvaæajuæi volju Gospodinovu i živeæi od te vjere èiniti
svakodnevna èuda kroz ljubav prema èlanovima obitelji,
Crkvi i društvu.
Obitelj koja živi radost za sve je kršæanske obitelji ideal koji
je dohvatljiv samo ako se ozbiljno ostvaruju dvije prethodne
pretpostavke. Biti radostan u svim trenucima obiteljskog
života nije lako, ali je moguæe ako se živi ljubav koja je
nesebièna, ljubav koja se ne zarobljava materijalnim
ciljevima i ne postavlja uvjete. Obiteljski život ima
blagoslov da bude izvor radosti, ali ako u njemu nema
Gospodina ili se stavlja na posljednje mjesto, tada
prevladava individualizam i neminovno dolazi do
raslojavanja i gubitka one izvorne radosti koja je svojstvena
obitelji. Ako pak obitelj živi radost vjere, biva sol zemlje i
svjetlo svijeta i kvasac društva.
Na kraju mise mons. Paliæ udijelio je poseban blagoslov
svima okupljenima: blagoslov Marije Pomoænice koji se u
svim salezijanskim župama udjeljuje svakog 24. dana u
mjesecu. Župnik don Ivo Zeèeviæ zahvalio je predvoditelju
slavlja te pozvao župljane na sudjelovanje u pastoralnim
projektima s ciljem oživljavanja pastorala obitelji. Don Ivo
je napomenuo takoðer da æe svakoga 24. u mjesecu biti
prikazana misa i odreðene pobožnosti po nakani za obitelj.
Nakon pobožnosti slijedilo je druženje u zajedništvu uz
prigodan program.
Dan obitelji svakog 24. u mjesecu je dio župnog pastoralnog
plana u Godini obitelji koja je proglašena na sam blagdan
Svete obitelji, 27. prosinca 2014. godine.
Sjednica Južnoslavenske konferencije provincijalnih
ministara OFM
Split, 24.2.2015.
(IKA) - Sjednica Južnoslavenske
konferencije provincijalnih ministara OFM održana je u
franjevaèkom samostanu u Splitu na Trsteniku u utorak 24.
veljaèe pod predsjedanjem fra Lovre Gavrana.
Na sjednici su sudjelovali fra Andrija Bilokapiæ, fra Marjan
Èuden, fra Lovro Gavran, fra Joško Kodžoman, fra Miljenko
Šteko, fra Ilija Vrdoljak, fra Nikola Vukoja i fra Ernest
Siekierka. Na poèetku sjednice molitvu je predmolio
predsjednik fra Lovro Gavran koji je zatim pozdravio
èlanove Konferencije i generalnog definitora fra Ernesta
Siekierku.
Radni dio sastanka poèeo je izviješæem generalnog
definitora fra Ernesta Siekierke koji se osvrnuo na pripreme
Generalnog kapitula koji æe se održati od 10. svibnja do 7.
lipnja. Uslijedila su izviješæa povjerenstava: fra Joško
Kodžoman (povjerenik za odgoj i izobrazbu), fra Ilija
Vrdoljak (povjerenik za PMOS), fra Lovro Gavran
(povjerenik za misije i evangelizaciju), fra Marjan Èuden
(povjerenik za pastoral zvanja), fra Andrija Bilokapiæ
(povjerenik za OFS i FRAMA-u), fra Miljenko Šteko o
pripremi za zasjedanje UFME u Dubrovniku od 19. do 24.
listopada. Jedna od toèaka dnevnog reda bila je priprema
meðukonferencijskog Kongresa na temu "Franjevci i
evangelizacija u slavenskim zemljama nakon pada
komunizma". Èlanovi JKPMOFM posebno se osvrnuli na
nacionalni susret posveæenih osoba koji æe se održati u
Mariji Bistrici 14. ožujka.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
5
Domovinske vijesti
Duhovne vježbe za sveæenike Požeške biskupije
Pod geslom "Bit æete mi svjedoci" o. Mihaly Szentmartoni
govorio o mnogim praktiènim pitanjima sveæenièke
duhovnosti, iznoseæi iz svojega bogatog sveæenièkog,
profesorskog i duhovnièkog iskustva konkretne primjere koji
osvjetljuju sveæenièki lik u suvremenom svijetu
Velika, 25.2.2015. (IKA) - U Domu sv. Augustina u Velikoj
od 22. do 25. veljaèe održane su duhovne vježbe za
èetrdesetak veæinom mladih sveæenika Požeške biskupije.
Duhovne vježbe predvodio je duhovnik u Papinskome
hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu i profesor na
Papinskome sveuèilištu Gregoriana isusovac o. Mihaly
Szentmartoni. Pod geslom "Bit æete mi svjedoci" o.
Szentmartoni je u razmatranjima, utemeljenima na
svetopisamskim tekstovima govorio o mnogim praktiènim
pitanjima sveæenièke duhovnosti, iznoseæi iz svojega
bogatog sveæenièkog, profesorskog i duhovnièkog iskustva
konkretne primjere koji osvjetljuju sveæenièki lik u
suvremenom svijetu.
Posljednjeg dana duhovnih vježbi požeški biskup Antun
Škvorèeviæ je u župnoj crkvi Sv. Augustina predvodio misu
u zajedništvu s voditeljem i sudionicima duhovnih vježbi.
Uvodeæi u slavlje biskup je rekao sveæenicima da je došao
zajedno s njima zahvaliti Bogu za dar njihova života,
duhovnog poziva, sveæenièkog služenja kao i za sve ono što
je Bog unio u svakoga pojedinoga od njih tijekom duhovnih
vježbi te moliti da Božje svjetlo bude trajno snažno prisutno
u njihovu sveæenièkom životu i djelovanju.
U homiliji biskup je podsjetio sveæenike na potrebu slušanja
i gledanja vijesti "koje nas na svoj naèin smještaju u svijet
oko nas te mi u odnosu prema njima prepoznajemo tko smo
u svojoj posebnosti". Istaknuo je potom dragocjenost
svakodnevnog slušanja Božje Rijeèi i razmatranja dogaðaja
iz povijesti spasenja "koji nas smještaju u Božji svijet te mi
znademo tko smo po Bogu". Rekao je da i proèitani ulomak
iz Knjige proroka Jone "pomaže da kao sveæenici bolje
razumijemo svoje mjesto u Božjem naumu i poslanje u
konkretnim hrvatskim okolnostima". Protumaèio je kako se
Jona opire Božjem pozivu da stanovnicima tuðinskog i
neprijateljskog grada Ninive otiðe propovijedati obraæenje.
Prisiljen da to uèini, iznenadio se kad su na njegovu rijeè svi
povjerovali Bogu, oèitovali djela obraæenja i zapoèeli novi
život zajedništva s Bogom. Biskup je rekao sveæenicima da
se slièno dogaða i sa svakim od njih, da ljudski gledano stoje
pred nepremostivo teškim stanjem suvremenog društva
kojemu kao da ne treba Bog te se u njima može pojaviti
Jonin otpor, ali da i njih pokatkad Bog prisilno dovede u
situaciju da ne navještaju svoju smišljenu, prilagoðenu rijeè
nego golu, zahtjevnu, nepatvorenu njegovu rijeè, koja ima
moæ na iznenaðujuæi naèin pokrenuti novi život. Biskup je
istaknuo kako su i duhovne vježbe bile svojevrsno Božje
nastojanje da pristupi njihovu srcu i pomogne im u njegovu
svjetlu provjeriti sebe, svoje postojanje, dar sveæeništva i
ostvarivanju njegova poslanja u sadašnjem hrvatskom
trenutku te im pruži ohrabrenje. Spomenuo je kako Isus u
naviještenom ulomku iz Lukina evanðelja proglašava Jonu
za znak koji ima svoje ostvarenje u njegovoj osobi, veæoj od
Jone i od Salomona. Podsjetio je sveæenike da je èovjek
odnosno biæe i da oni samo u najdubljoj povezanosti s
Isusom Kristom, po razmatranju Božje Rijeèi, molitvi i
sakramentima crpe snagu za uspješno vršenje svoga
poslanja.
Pri kraju misnog slavlja sveæenici su uputili molitvu sv.
Tereziji Avilskoj da ih ona u godini njoj posveæenoj prati u
nastojanju oko vjernosti Isusu Kristu. Potom je biskup
zahvalio sveæenicima na sudjelovanju u duhovnim
vježbama, potaknuvši ih da nikada ne dopuste biti duhovno
6
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
zapuštenim ljudima. Zahvalio je o. Szentmartoniju za
njegovo služenje u duhovnim vježbama, poželjevši da još
koji puta svojim iskustvom i znanjem obogati sveæenike
Požeške biskupije.
10. obljetnica smrti mons. Luigija Giussanija i 60.
obljetnica pokreta Comunione e liberazione
Potrebni su nam novi naraštaji vjernika koji se ne
ustruèavaju biti poduzetnici, gospodarstvenici, znanstvenici,
umjetnici, medijski djelatnici, politièari, ljudi širine
kršæanske kulture koji poznaju i slijede nauk Crkve,
zauzimaju se za potrebne, koji promièu karitativni rad i
dobroèinstva; oni koji znaju da je veliko ono djelo koje je
nastalo iz slobode u Kristu i iz zajedništva ljubavi
Zagreb, 25.2.2015. (IKA) – Euharistijskim slavljem koje je
u zagrebaèkoj prvostolnici u srijedu 25. veljaèe predvodio
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško obilježena je 10.
obljetnica smrti mons. Luigija Giussanija (22. veljaèe
2005.), utemeljitelja pokreta Comunione e liberazione, i 60.
obljetnica djelovanja pokreta te 33. obljetnica Papinskoga
priznanja bratstva. U koncelebraciji bili su kanonik
Prvostolnog kaptola zagrebaèkog dr. Alojzije Hoblaj i rektor
katedrale mr. Josip Kuhtiæ. Prije poèetka mise Iva Bošnjak
kratko je predstavila pokret Comunione e liberazione –
Zajedništvo i osloboðenje.
Govoreæi o životu don Giussanija i o šezdeset godina
djelovanja pokreta Zajedništvo i osloboðenje, biskup Šaško
u homiliji je istaknuo kako je taj revni sveæenik ušao u srž
ljudskih pitanja. Gospodin ga je postavio u podruèje odgoja,
gdje i danas osjeæamo sliène poteškoæe, nastale iz
nepoštovanja otajstva, rekao je biskup te se osvrnuo na sam
naziv Pokreta. Podsjetio je kako je to bilo vrijeme
revolucionarnih previranja šezdesetih godina protekloga
stoljeæa.
Tada izvikivane parole i težnja za slobodom pokazivala je
nutarnju ljudsku èežnju, ali putovi i sadržaji koji su se nudili
doživjeli su u našim danima tolika opovrgnuæa.
Proklamirana sloboda, napredak, oduševljenje, bolji svijet
našao se pred još veæim pitanjima o smislu života, o
moguænosti napretka, o zaštiti sloboda, o novim
ideologijama. Na taj zov revolucije, don Giussani je
odgovarao temeljnim vrijednostima kršæanstva. Iz pitanja o
slobodi roðeno je i ime pokreta: zajedništvo i osloboðenje:
Kristova sloboda; sloboda u Kristu stvara kršæansko
zajedništvo i ponuðena je kao životna sloboda. Bilo je to
vrijeme kada se glasno izvikivalo, a odjek te parole je još i
danas èujan ili ga se pokušava pojaèati; parole: Isus da –
Crkva ne! Don Luigi Giussani je dobro znao da taj slogan u
konaènici vodi i do treæega koraka koji ne nijeèe samo
Crkvu, nego i Isusa. Don Luigi je volio Crkvu, uoèio njezinu
ljepotu, upoznavao slabosti i grijehe èlanova Crkve,
"ljudskost Crkve", da bi mogao jasnije vidjeti put obraæenja,
kao i obnovu Crkve, osobito po novim naraštajima, rekao je
biskup, te podsjetio kako je smjerao na ljudskost, da bi bio
jasniji govor o božanskome; dobro je poznavao ljudsko
iskustvo, da bi mogao upozoravati da je religioznost stožer
ljudske osobe.
Baš zato što je bio duboko uronjen u otajstvo Krista veæ je
tada naslutio i na stanovit naèin predvidio ono što se danas
dogaða na podruèju razgradnje ljudskosti, humanosti; drama
koju živi suvremena Europa, odvajajuæi život èovjeka i
društva od Boga i vjere. No, baš tako kao što je vidio
razgradnju, Kristov mu je križ pomogao da vidi put
oporavka: Isusov put koji je po ljudskoj slabosti donio
spasenje. Put obnove èovjeka je put poniznoga priznavanja
vlastite slabosti èovjeka. Oholost ne obnavlja ni ne odgaja.
ika
Za svaki odgoj i obnovu traži se malenost, prihvaæanje
vlastitih granica i pouzdanje, rekao je biskup. Don Giussani
volio je èovjeka, jer je primjeæivao Kristovu prisutnost u
svim životnim okolnostima. To je ostavio kao baštinu i
nama, osobito èlanovima pokreta koji i danas govori da
nema slobode bez Boga, da nema boljitka bez Kristova
zajedništva, rekao je biskup te poruèio kako se na tim dvama
nosivim stupovima treba razvijati djelovanje vjernika i –
osobito – Crkve u društvu.
Don Giussani je iz ljubavi ostavio snažan trag u ljudima koji
žive zrelu vjeru, u jednostavnosti koja ne znaèi površnost, u
poniznosti koja ne znaèi nevidljivost. Potrebni su nam novi
naraštaji vjernika koji se ne ustruèavaju biti poduzetnici,
gospodarstvenici,
znanstvenici,
umjetnici,
medijski
djelatnici, politièari, ljudi širine kršæanske kulture koji
poznaju i slijede nauk Crkve, zauzimaju se za potrebne, koji
promièu karitativni rad i dobroèinstva; oni koji znaju da je
veliko ono djelo koje je nastalo iz slobode u Kristu i iz
zajedništva ljubavi. Revolucije su za sobom ostavile zgarišta
i ponajprije pustoš srca, a Kristov je križ u svjetlu uskrsnuæa
ostao znakom nade, rekao je biskup Šaško te posebno uputio
na znakovitost proslave obljetnica "u godini u kojoj molimo
poseban zagovor blaženoga Alojzija Stepinca".
Naš blaženik i don Giussani nose isto ime, a pokret je
zaživio 10. veljaèe 1955., toèno pet godina prije blaženikove
smrti, na dan koji slavimo kao njegov spomendan. I takve
poveznice mogu nam biti poticaj da svoje dane živimo u
Božjoj mudrosti, kao Crkva koja se raduje i zahvaljuje.
Poseban blagoslov neka prati èlanove pokreta Comunione e
liberazione koji nastoje i u našoj Crkvi i u hrvatskoj
domovini življenjem evanðelja biti prisutni na putovima
utjelovljenoga Krista, koji je došao radi nas, radi svakoga
èovjeka, rekao je biskup Šaško.
Imenovano Nadbiskupijsko povjerenstvo za pastoral
osoba s invaliditetom i èlanova njihovih obitelji
Ðakovo, 25.2.2015.
(IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ imenovao je 25. veljaèe èlanove
Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral osoba s
invaliditetom i èlanova njihovih obitelji. Èlanovima
Nadbiskupijskog povjerenstva od 1. ožujka 2015., na mandat
od tri godine, imenovani su: vlè. Alojz Kovaèek, Tonka
Odobašiæ, vlè. Krešimir Jukiæ, Ivanka Vukojeviæ, s. Zdenka
Andriæ, s. Marija Klara Klariæ, Ružica Primorac, fra Ilija
Jerkoviæ, OFM, vlè. Mato Matasoviæ, vlè. Jakob Šunjara, s.
Marija Zovkiæ, Robert Èabraja, Jasmina Lovakoviæ,
Tomislav Vuko, Vesna Klir, Tihomila Viljetiæ, Marija
Ferbežar, gða Lidija Martinkoviæ, gða Ivanka Barbir-Matiæ,
gða Martina Pandža, Vesna Krtaliæ, Jadranka Ivkiæ,
Dubravka Beblje, Katica Margiæ, Ivica Šarèeviæ, Zdenka
Turalija, Anica Zrna te Jasmina Cveniæ.
Zadaæe Nadbiskupijskog povjerenstva za pastoral osoba s
invaliditetom i njihovih obitelji su promišljanje i promicanje
sustavne i trajne pastoralne skrbi za osobe s invaliditetom i
njihovim obiteljima u župnim zajednicama, na razini
dekanata i u èitavoj nadbiskupiji, prilagoðene potrebama
takvih osoba i njihovih obitelji; stvaranje mreže suradnika za
sustavnu, što je moguæe prilagoðeniju te struèniju pastoralnu
skrb tih osoba; briga za oživotvorenje sinodskih izjava i
odluka s obzirom na pastoral posebnih skupina; promicanje
suradnje pastoralnih djelatnika i župnih zajednica s
društvenim ustanovama koje skrbe za osobe s invaliditetom i
njihovim obiteljima; pružanje podrške i suradnja s crkvenim
udrugama osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, kao i
drugi poslovi i zadaæe u skladu s Nadbiskupovim
smjernicama.
Domovinske vijesti
Biskup Uziniæ veèerao s radnicima koji se brinu za
èistoæu Dubrovnika
Dubrovnik, 25.2.2015. (IKA) - Prvi put prireðena je veèera
dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa i njegovih suradnika s
osobama koje se brinu za èistoæu Dubrovnika i onima koji
svojom specifiènom djelatnošæu - prijevozom robe kariæima olakšavaju život preostalim stanovnicima Grada u zidinama.
U dubrovaèkom sjemeništu 25. veljaèe predstavnici Crkve
zahvalili su im za ono što svojim svakodnevnim radom èine
za život svih stanovnika Dubrovnika, a što se èesto ne vidi,
previdi ili uzima zdravo za gotovo. "Ovaj naš susret je i naše
priznanje za sve što èinite", kazao im je biskup, "ali je i
priznanje i zahvala za sve što ste uèinili tijekom Susreta
hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku." Pritom se
prisjetio èišæenja prostora u Gruškoj luci gdje je bilo
središnje misno slavlje, a koje je nakon toga trebalo oèistiti
za sutrašnju jutarnju misu. "Bez velikih problema vi i vaša
uprava priskoèili ste u pomoæ i premda to nije bila vaša
dužnost i podruèje djelovanja, taj prostor se ponovno
pretvorio u mjesto na kojemu možemo slaviti euharistiju."
Obraæajuæi se zaposlenicima "Èistoæe" biskup je kazao kako
je korizma vrijeme èišæenje u kojem su vjernici pozvani i u
sakramentu ispovijedi proèistiti svoju nutrinu te je to
povezao sa svakodnevnim èišæenjem Grada za što se oni
brinu. "Èesto èujem da je naš Grad mnogo uredniji od puno
drugih gradova, a to je zahvaljujuæi vama. Kada ne bi bilo
vas i vaše službe koju mi èesto ne primjeæujemo, naš Grad,
kojim se ponosimo uopæe ne bi bio ovako lijep, za par dana
bi se pretvorio u strašilo od Grada."
"Kariæarima" je kazao kako su kršæani u korizmi pozvani
nositi terete jedni drugima odnosno pomagati jedni drugima,
pokazujuæi tako bratsku ljubav. A vozaèi kariæa to u
doslovnom smislu svakodnevno èine, nose terete drugih ljudi
i poslužuju im. "Ovaj naš veèerašnji susret želi biti naš
izrièaj zahvalnosti za ono što vi èinite. Ne možemo mi
ponijeti sve vaše terete ali želimo ovaj bratski stol podijeliti s
vama, i neka to bude znak naše želje da ovo korizmeno
vrijeme pretvorimo u vrijeme bratske ljubavi. Želimo ovdje
veèeras svi biti braæa, kako bi smo i sutra ponovno na ulici
takoðer mogli to biti."
Zahvaljujuæi i jednima i drugima dubrovaèki biskup je
zakljuèio kako oni svojim službama, uz to što se brinu za
egzistenciju svojih obitelji, takoðer s ljubavlju pomažu
stanovnicima Grada, a to se može primijetiti. "Svaki posao
se može raditi na razlièite naèine, može se èiniti onako èisto
da ga se izvrši, a može se u njega i unijeti ljubav. Mi
prepoznajemo da vi u vaš posao unosite ljubav."
Veèera s biskupom održana je na inicijativu katedralnog
župnika dr. don Stanka Lasiæa i uz suradnju rektora
Sjemeništa don Marina Luèiæa. Kao priznanje i izraz
zahvalnosti gostima su podijeljene zahvalnice s likom pape
Franje, koji sam daje primjer i potièe u Crkvi sliène susrete,
te kip sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika o èijoj èistoæi brinu,
ali i èijim, èesto starijim i nemoænim osobama, oni na svoj
naèin pomažu. Zahvalu uime èetrdesetak gostiju izrekao je
Tonèi Jonjiæ, djelatnik Èistoæe i èlan katedralnog bratstva
Presvetog Sakramenta.
Direktor Èistoæe Pero Kaciga takoðer je zahvalio na pozivu
na veèeru, te pozvao stanovnike Dubrovnika da pripomognu
njihovim djelatnicima tako što æe se i sami bolje pridržavati
komunalnog reda.
Neka ovaj Grad bude èist i uredan, privlaèan i
Dubrovèanima i gostima i neka se uvijek možemo dièiti da u
njemu ima ljudi koji se odluèuju raditi u ovim službama koje
trebaju biti cijenjene i poštovane, i na èemu svi trebamo biti
zahvalni, poruèio je katedralni župnik.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
7
Domovinske vijesti
Alojzije Stepinac – svjetionik svoga vremena
Na drugoj tribini "Zajednièki vidici" govorili dr. Juraj
Batelja i dr. Stjepan Razum
Zagreb, 25.2.2015.
(IKA) – Druga u nizu tribina
"Zajednièki vidici" u organizaciji Ureda Zagrebaèke
nadbiskupije za vjeronauk u školi koje ove godine imaju
zajednièku temu "Blaženi Alojzije Stepinac 'Znak osporavan'
(Lk 2,34)" održana je u srijedu 25. veljaèe u dvorani
"Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Tema tribine bila je "Alojzije Stepinac - svjetionik svog
vremena", a kao uvodnièari su govorili mons. dr. Juraj
Batelja i dr. Stjepan Razum.
Dobrodošlicu je svima zaželjela idejna zaèetnica i
moderatorica tribina dr. s. Valentina Blaženka Mandariæ.
O blaženom Alojziju Stepincu pod nazivnikom "Svjetionik
svoga vremena" govorio je najprije povjesnièar dr. Stjepan
Razum, koji je stavio naglasak na karitativan rad kardinala
Stepinca, osobito u njegovu odnosu prema pravoslavnima
(Srbima). Iz široke lepeze Stepinèeva kršæanskodobrotvornog rada predavaè je izdvojio spašavanje
napuštene kozaraèke djece, koja su se u tom stanju zatekla
kao ratna siroèad, odvojena od svojih roditelja koji su ili
ubijeni ili otpremljeni u logore i na rad u Njemaèku.
Prihvatilišta za tu djecu osnivana su nesebiènom pomoæi
kardinala Stepinca, o èemu svjedoèe mnogi svjedoci izravno
ukljuèeni u spašavanje desetak tisuæa djece (od kojih je oko
dvije tisuæe umrlo). Kardinal je osobno djelovao na tome da
djecu "kolonizira" u domove diljem svoje nadbiskupije,
govoreæi da je to "naša dužnost, a ne samo milosrðe" te je
seljaèkim obiteljima preko Caritasa nadoknaðivao i dio
troškova. U to vrijeme sloboda je bila mnogima zanijekana
te su mnogi bježali pred politièkim progonima, a Stepinac se
svestrano zauzimao i zalagao za stradalnike svih ratnih
godina. "Svim izbjeglicama, bez obzira na rasu, vjeru i
narodnost, pružao je novèanu i moralnu pomoæ, lijeènièku
njegu, poduku u jeziku, te im je priskrbio dozvolu boravka i
podmirio troškove daljnjega putovanja", istaknuo je dr.
Razum, što svjedoèi o zauzetoj kršæanskoj ljubavi bez
razlike i pristranosti.
Postulator Stepinèeve kauze dr. Batelja aktualizirao je
Stepinèev lik, nazvavši ga svjetionikom ne samo njegova,
nego i našega vremena, preporuèivši njegove katehetske
propovjedi o temeljima kršæanske vjere, koje ni danas ne
gube svoju svježinu, a u kojima se išèitava i Stepinèev èvrsti
stav kojim nastupa u svome vremenu. Zbog svoje
vjerodostojnosti i beskompromisnosti, smatra mons. Batelja,
Stepinac je bio pod prijetnjama i prije rata. Predavaè je, kao
postulator kauze, iz prve ruke mogao preprièati i neka od
zapisanih svjedoèanstava o blaženom Alojziju. U kratkim
crtama oslikao je i sudski proces pod vidom svjedoka koji su
izuzeti iz sudskog postupka uz napomenu kako ne mogu
promijeniti optužnicu. Veæ se iz toga, smatra predavaè, dade
zakljuèiti kako je sudski proces bio montiran te je samim
time i presuda veæ zacijelo bila poznata. Nasuprot takvom
politièkom okviru, blaženikovo je pak djelovanje bilo
neoptereæeno politièkim ozraèjem. Svojim je djelovanjem na
dobro svakog èovjeka on demistificirao taj politièki sustav i
zadržao osobnu slobodu do svoje smrti, što i predstavlja
njegovu konaènu pobjedu.
U raspravi se moglo èuti nekoliko osobnih svjedoèanstava o
politièkome ozraèju Stepinèeva vremena, èime je mlaðim
slušaèima dodatno pojašnjen kontekst blaženikova života i
djelovanja.
Sljedeæa tribina održat æe se 25. ožujka, a na temu "Alojzije
Stepinac – èovjek savjesti" govorit æe dr. Tonèi Matuliæ i dr.
Ivan Dodlek.
8
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
"Kava s duhovnikom biskupom Uziniæem"
Dubrovaèki biskup mladima skuhao i poslužio kavu, uz koju
su zajednièki razgovarali o temi ljubavi
Dubrovnik, 25.2.2015. (IKA) - U organizaciji dubrovaèkoga
Studentskog katolièkog centra svakog mjeseca održavaju se
"Kave s duhovnikom" u samostanu Sv. Klare u Dubrovniku,
a ovog mjeseca u utorak 25. veljaèe, duhovnik je bio
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je mladima uistinu
skuhao i poslužio kavu, uz koju su zajednièki razgovarali o
temi ljubavi. Biskup je na poèetku rekao da je ljubav uvijek
dobra tema, no da ljudi nažalost èesto iskrivljuju tu rijeè. U
uvodnom dijelu izlaganja biskup Uziniæ naveo je neke misli
iz prve enciklike pape Benedikta XVI. "Bog je ljubav" (Deus
caritas est), kao i njegove socijalne enciklike "Ljubav u
istini" (Caritas in veritate). Meðu njima su i misli da je
"ljubav izvanredna snaga koja potièe osobe da se
velikodušno založe oko pravednosti i mira", kao i da ona
oživotvoruje osobni odnos s Bogom i bližnjima, no da ona
nije naèelo odnosa samo meðu prijateljima, nego i naèelo
društvenih, politièkih i ekonomskih odnosa. Ljubav je nešto
što povezuje naše male zajednice, ali je i dio širih odnosa,
rekao je biskup, parafrazirajuæi Papine rijeèi i dodao da je
uzrok suvremene ekonomske krize zapravo u nedostatku
ljubavi. Nakon opæenitog govora o ljubavi, posebno se
osvrnuo na ljubav izmeðu žene i muškarca te razliku izmeðu
pojmova "eros" i "agape". Pojasnio je da su te obje
dimenzije ljubavi sa svojih razlièitih aspekata nužne
sastavnice kompletne ljubavi, jer premda je eros u poèetku
oznaèen požudom, u približavanju drugomu æe se sve više
postati agape, a jednako tako agape sam po sebi je siromašan
bez erosa. Rekao je i da rast u ljubavi prema višim razinama
traži konaèni oblik u smislu iskljuèivosti (ljubavi prema
jednoj osobi) i u smislu trajnosti.
Istaknuo je da je važno da sve ljubavi "imaju svoj temelj u
onome koga mi definiramo kao Ljubav, a to je Bog", jer
"Bog sam je pokazao ljubav i svaka naša ljubav mora se
mjeriti prema Božjoj. Bog od nas oèekuje da mu uzvraæamo
ljubav, ali i da ta ljubav prema njemu prožima sve naše
odnose".
Osvrnuo se i na pitanja koja se nameæu mladima, posebno
kad su u pitanju moralni principi koje propovijeda Crkva, a
koji se mladima mogu èiniti kao neka zabrana. Rekao je da
su takva pitanja legitimna, ali da ne vide stvarnost onakvu
kakva jest, priznavši da je uzrok tome i što ponekad "mi koji
iznosimo moralne principe i stavove Crkve o življenju
seksualnosti, nastupamo previše s pozicija zabrana. Trebali
bismo, a to je put kako bi se u buduænosti trebalo iæi,
govoriti više s pozitivnoga aspekta". Rekao je da svojim
iznošenjem moralnih principa, Crkva nikome ništa ne želi
zabraniti, veæ pomoæi da ljubav žive na pravi naèin, da
ljubav doista bude izvor istinske sreæe i da ona dovede do
onoga koji je Ljubav, a da ne budu zavedeni onim što se
naziva ljubav, a što je zapravo uzrokom degradacije ljubavi
kao takve.
Mladi su postavljali i brojna pitanja te se zajednièko
promišljanje nastavilo u opuštenoj atmosferi i ugodnom
druženju biskupa Uziniæa i mladih, gdje su raspravljali o
zaljubljenosti, življenju celibata, nezrelom stupanju u brak s
potpuno pogrešnim razlozima za tu važnu odluku, prelaska
iz zaljubljenosti u obiènu navezanost koja nije ljubav,
potrebi rada na izgradnji zrele ljubavi, predbraènim
odnosima i nesavršenosti ljubavi prisutne u njima te mnogim
drugim temama koje su zanimale mlade.
"Kava s duhovnikom" dio je SKAC-ovog programa
mjeseène formacije u sklopu kojeg se svakog mjeseca na
razlièite naèine obraðuje neka tema. Tema mjeseca veljaèe je
"4D ljubav".
Domovinske vijesti
ika
Vepric: Korizmena duhovna obnova sveæenika Splitskomakarske nadbiskupije
Vepric, 25.2.2015. (IKA) - Korizmena duhovna obnova za
sveæenike Splitsko-makarske nadbiskupije 25. veljaèe u
marijanskom svetištu u Vepricu okupila je više od stotinu
sveæenika. Susret je poèeo pokornièkim bogoslužjem koje je
predvodio don Tomislav Èubeliæ, župnik splitske katedrale.
U razmatranju don Tomislav osvrnuo se na Gospodinovu
prispodobu o farizeju i cariniku koji mole u hramu. "Jesmo li
poput farizeja, slijepi i ispunjeni sobom, ili smo poput
carinika skrušeno priznali svoju grešnost i iskusili Božju
ljubav?", potaknuo je u svom nagovoru na razmišljanje don
Tomislav.
Slijedilo je vrijeme za sakrament pomirenja te euharistijsko
slavlje koje je u koncelebraciji s okupljenim sveæenicima
predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. U
homiliji nadbiskup se osvrnuo na primjer proroka Jone
kojemu dolazi Božja Rijeè, no od koje on bježi, ali se ipak
obraæa i dolazi Ninivljanima. "Jona postaje znak Božjeg
milosrða onima kojima je poslan. To se milosrðe oèitovalo u
punini u Isusu Kristu. Mnogi æe vjernici vidjeti da su bježali
od Rijeèi Božje, te kada se obrate, potražit æe Jonu,
sveæenika. Na poseban se naèin to dogaða u sakramentu
pomirenja", istaknuo je nadbiskup. U nastavku posebno je
preporuèio svim sveæenicima da proèitaju dvije enciklike sv.
Ivana Pavla II.: "Redemptor hominis" (Otkupitelj èovjeka) i
"Dives in misericordia" (Bogat milosrðem), jer one izvrstan
naèin govore upravo o Božjem milosrðu.
Nakon euharistijskog slavlja sveæenici su imali kratku stanku
i priliku za druženje, a potom je uslijedio drugi dio programa
èiji se radni dio sastojao od dva predavanja i kratkog
obraæanja, na temu "Razlièiti su darovi a jedan je Duh",
povodom Godine posveæenog života.
Prvo predavanje održao je don Mihovil Kurkut, SDB, koji je
svjedoèio o svom pozivu, te govorio o redovnièkim
karizmama i potrebi njihovog autentiènog življenja danas.
Drugo predavanje je pripremila s. Natanaela Radinoviæ, koja
ga zbog bolesti nije mogla osobno održati. U tom predavanju
predstavila je svoju zajednicu Školskih sestara franjevki u
Splitu, te iznijela sažeti prikaz njihove povijesti i djelovanja.
Generalni vikar don Miroslav Vidoviæ priopæio je zatim
obavijesti o nadolazeæim dogaðanjima. Na kraju je
nadbiskup uputio zakljuènu rijeè te zahvalio svima koji su
organizirali i sudjelovali u toj rekolekciji. Susret je završio
zajednièkim ruèkom u blagovalištu svetišta.
Tribina: Obiteljski i društveni problem novih oblika
ovisnosti
Na korizmenoj tribini u Požegi govorila voditeljica
"Zajednice Susret" Bernardica Juretiæ
Požega, 26.2.2015.
(IKA) - U organizaciji Požeške
biskupije 26. veljaèe u Dvorani sv. Terezije Avilske održana
je druga korizmena tribina na kojoj je nastupila voditeljica
"Zajednice Susret" Bernardica Juretiæ. Na poèetku sve je
pozdravio voditelj Odgojno-obrazovnog centra Požeške
biskupije Ivica Žuljeviæ, zaželjevši brojnim nazoènima da im
sadržaj tribine bude zanimljiv i koristan. Potom je profesor
Katolièke gimnazije u Požegi Ivan Bedenièiæ kratko
predstavio predavaèicu Bernardicu Juretiæ, iznoseæi podatke
o njezinu životu i djelovanju.
Iz višegodišnjeg iskustva i rada s ovisnicima u kojem se
susretala s razlièitim teškim životnim situacijama i
ranjenostima pojedinaca, Juretiæ je govorila o aktualnosti
problema ovisnosti. Prikazala je ponajprije ovisnosti o
drogama, bilo prirodnim ili sintetièkim, a potom suvremene
oblike ovisnosti poput interneta i sliènog. Njezino izlaganje
bilo je usmjereno na prevenciju, na pomoæ koju roditelji
trebaju pružiti svojoj djeci i korake koje trebaju poduzimati
u odgoju, ne dopuštajuæi da ona ostanu sama u kriznim
godinama svojega života. Istaknula je kako je silno važno ne
prepustiti djeci neogranièen pristup raèunalu te tako na
neizravan naèin predati drugima da odgajaju njihovu djecu i
izgraðuju stavove. Juretiæ je, izmeðu ostalog rekla kako je
ponekad vrlo teško prepoznati ovisnost, ali da je osnovno
obilježje promjena ponašanja, koje nije u skladu s
temperamentom pojedinca.
Nakon izlaganja Juretiæ, svoje životno svjedoèanstvo izrekao
je Dušan, rodom iz Požege, koji je i sam bio teški ovisnik o
heroinu te je prikazao svoju životnu prièu od ulaska u pakao
droge pa sve do dolaska u "Zajednicu Susret" u Ivanovcu,
koja mu je pomogla da se othrva od droge, i kako on kaže,
nauèi ponovno živjeti. Dušan je posvjedoèio kako kroz
godine borbe s drogom nije samo patio on nego i njemu
najbliže osobe, njegova obitelj, supruga i djeca te se i sam
èudi kako su uspjeli ostati uz njega. U tom smislu ustvrdio je
kako je napose u fazi odvikavanja od velika važnost blizina
obitelji i njezina potpora da ne izgubi povjerenje u samoga
sebe. Veoma emotivno svjedoèanstvo okupljeni su nekoliko
puta prekidali pljeskom podrške i ohrabrenja.
Potom su nazoèni mogli postavljati pitanja te na taj naèin
produbiti poznavanje problema ovisnosti i moguænosti
njegova lijeèenja.
Knjiga o stradanjima Like i Podgorja
Komunistièki sustav iznosio je proizvoljne podatke a upravio
Komisija za martirologij nastoji iznijeti podatke o
komunistièkim žrtvama rata i poraæa, istaknuo biskup
Bogoviæ na predstavljanju knjige Ivana Vukiæa
Ogulin, 26.2.2015. (IKA) - U pastoralnoj dvorani župe sv.
Križa u Ogulinu održano je 26. veljaèe predstavljanje knjige
Ivana Vukiæa "Lika i Podgorje na braniku Doma i naroda".
Nakon pozdrava domaæina ogulinskog župnika i dekana
preè. Roberta Zuboviæa, knjigu su predstavili urednik
naklade Branimir Petener, gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ i sam autor, dok je predstavljanje moderirao
predsjednik Katedre èakavskog sabora Modruše Zvonko
Trdiæ.
Biskup Bogoviæ ukazao je na smislenost popisivanja žrtava
jer naš naraštaj ne smije preko toga prijeæi mirno. Od
vremena Francuske revolucije pa do II. svjetskog rata i
poraæa totalitarni sustavi oduzimali su živote politièkim
neistomišljenicima. Ivan Vukiæ dobio je bitku spašavanja
nekih vrijednosti tražeæi dokumente i iznoseæi èinjenice.
Komunistièki sustav iznosio je proizvoljne podatke a
upravio Komisija za martirologij nastoji iznijeti podatke o
komunistièkim žrtvama rata i poraæa.
Autor Ivan Vukiæ istaknuo je da je naša povijest zamuæena a
na nama je da ju osvijetlimo novom generacijom
intelektualaca bez primjesa ilirizma i jugoslavenstva.
Zvonko Trdiæ izrazio je zadovoljstvo što hrvatski narod
konaèno ima državu koja je jamstvo temeljnih vrijednosti
svakog naroda i ispunjenja njegovih interesa, dok je urednik
Petener iznio podatak da od 1493. godine do danas niti jedan
naraštaj Like i Podgorja nije bio bez žrtava.
.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
9
Domovinske vijesti
Teološki èetvrtak s temom "Nasilje uime Boga?!"
O temi govorili biblièar sa zagrebaèkog KBF-a dr. fra
Darko Tepert, glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet
Izrael dr. Kotel Da-Don i imam mr. Mirza Mešiæ
Zagreb, 26.2.2015. (IKA) – Prva ovogodišnja mjeseèna
tribina "Teološki èetvrtak" u organizaciji Kršæanske
sadašnjosti održana je u èetvrtak 26. veljaèe u
Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu s temom
"Nasilje uime Boga?!" Uvodeæi u temu, voditelj tribine prof.
Anton Šuljiæ rekao je kako se "neki koji èine nasilje, pa i ono
najteže ubijanje pozivaju na Boga". U svetim knjigama Tori,
Bibliji i Kuranu imamo mjesta gdje se govori o nasilju,
ubojstvima, stoga je ovo prigoda posvijestiti kako mi te retke
razumijevamo, te uopæe kako dati osvrt na nasilje kroz
povijest triju velikih monoteistièkih religija, rekao je prof.
Šuljiæ.
Biblièar s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu dr. Darko Tepert, OFM, rekao je kako Stari zavjet,
tj. neke njegove dijelove današnji kršæani èitaju s nelagodom
jer u njima ima previše nasilja, i tu se najviše može misliti na
ubojstva, ratove, pa i one svete koji su opisani u tim
tekstovima. Tako je spomenuo kako se u Starom zavjetu na
hebrejskom rijeè rat pojavljuje 319 puta, a rijeè mir 267. U
grèkoj inaèici Staroga zavjeta rijeè rat spominje se 380 puta,
mir samo 275 puta. Najgore što ti ratovi nisu uvijek osuðeni
u Bibliji, a ponekad su prikazani kao volja Božja, a Bog se
na više mjesta naziva Gospodin Bog Sabaot. Takoðer je
uputio i na psalme, osobito onaj 110.
Govoreæi o Novom zavjetu, dr. Tepert istaknuo je kako se tu
nalazi nalog o ljubavi koje Isus preuzima iz Starog zavjeta.
Bog svoju ljubav prema èovjeku pokazuje tako što šalje
svoga jedinoroðeno Sina koji umire na križu. Je li to nasilje
Božja volja, upitao je, te istaknuo i dijelove evanðelja u
kojima vidimo nasilje i u Isusovu djelovanju. Poput
prevrtanja stolova prodavaèima i mjenjaèima u hramu, a Isus
èak izraðuje i biè od užeta i istjeruje ih. A i Isusove rasprave
s farizejima nisu lišene nasilja. Stoga se postavlja pitanje
"Kako onda kršæanin treba èitati ove tekstove?" Vjerujemo
da je Sveto pismo nastajalo kroz vrlo dugo povijesno
razdoblje u kojemu je Bog postupno odgajao ljude da bi ih
doveo do punine u Isusu Kristu. Vjerujemo da je na taj naèin
postupio baš zato što nije htio vršiti nasilje nad èovjekom,
htio mu je omoguæiti da se slobodno opredijeli. Pritom ih je
nadahnjivao, a ljudi su pisali o svom iskustvu Boga iz svoga
ljudskog iskustva. I od toga možemo razumjeti nasilje.
Nasilje nije Božja volja, nego naèin kako su ljudi
protumaèili Božju volju. Èovjek o Bogu ionako može
govoriti tek koristeæi analogiju. Zato bismo se više trebali
zadržavati na onim zapovijedima, na onim opisima koje
nalazimo u Svetom pismu koji se ne mogu protumaèiti
ljudskom logikom, ljudskim naèinom razmišljanja, i tu æemo
naæi božansku logiku, rekao je dr. Tepert te istaknuo
zapovijed ljubavi ili odgovor Petru o opraštanju. I u jednom i
drugom sluèaju vidimo da nema ogranièenja, rekao je.
Ono što u povijesnom razvoju od Isusa do danas raduje
svakako je razvoj misli unutar Katolièke Crkve, od crkvenih
sabora koji su kroz povijest osuðivali došli smo do Drugoga
vatikanskog sabora na kojemu je izreèena samo jedna
anatema, a to je osuda totalnih ratova. Tu je i govor o
smrtnoj kazni. Danas je Sveta Stolica prepoznata kao jedan
od glavnih promicatelja ukidanja smrtne kazne u cijelome
svijetu, pojasnio je dr. Tepert.
Uputio je i na papu Franju te istaknuo kako kod njega
nailazimo na pokušavanje izostavljanja nasilja nad
savjestima ljudi. On pokušava osloboditi od nasilja nad
savjestima koja mogu vršiti institucije, pa i institucija Crkve.
Kršæanin se nalazi pred pitanjima, npr. što kad smo suoèeni s
10
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
nasiljem u obitelji, nasiljem u školi, na poslu, u državi
korupcija, razlièiti interesi, nasilje u svijetu, ratovi i
ekonomski, kako reagirati na to: okreæuæi drugi obraz ili
odgovarajuæi nekom vrstom nasilja. Isusovi uèenici ne èine
nasilje, oni u Isusovo ime lijeèe, izgone zloduhe i èine èuda,
oslobaðaju èovjeka. Pohvaljen je u evanðelju onaj koji èini
dobro, to je ono što kršæanin treba èiniti uime Boga,
zakljuèio je dr. Tepert.
Glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Izrael dr. Kotel
Da-Don izlaganje je zapoèeo osvrtom na jednu od Deset
zapovijedi, "Ne ubij!" te istaknuo kako je ona sveobuhvatna.
Govorio je i o ubojstvima koja su "dopuštena". Govoreæi
posebno o samoobrani, istaknuo je kako se to ne tièe samo
pojedinca, nego i država, npr. kad jedna država osjeæa da ju
druga misli napasti, može pokrenuti tzv. preventivni rat.
Predstavnik Islamske zajednice u RH imam mr. Mirza Mešiæ
rekao je da poput Staroga i Novoga zavjeta, i Kuran ima
dijelova koji govore o nasilju.
Upozorio je kako su lošem imidžu islama meðu
nemuslimanima dobrano pridonijeli i pojedini muslimani
svojim pogrešnim tumaèenjima islama, privatnim ratovima i
lošom neislamskom praksom. Osvrnuo se i na pojam džihad
te upozorio i na njegovo pogrešno tumaèenje. Naime,
najèešæi prijevod je "sveti rat", no ta kovanica ne postoji u
Kuranu. Taj pojam znaèi nastojanje, trud da živim u skladu s
Božjom rijeèju. To nije objava rata drugim religijama, a
osobito ne Židovima i kršæanima, pojasnio je.
Nadalje je istaknuo kako muslimanski teolozi govoreæi o
vrijednostima koje èovjek ima na prvo mjesto stavljaju
vjeru, život, èast, dostojanstvo, imetak.
Èesto se tumaèeæi pogrešno kuranske ajete, ili trgajuæi iz
konteksta zlonamjerno donose zakljuèci kako Kuran promièe
i zagovara neprijateljstvo, pa èak i dopušta neopravdano
ubojstvo za sljedbenike drugih religija. Bespravno
oduzimanje života po islamu je neoprostivi grijeh, i obveza
je islamske vlasti da kazni poèinitelja ma o kome se radilo.
Stoga islam poznaje smrtnu kaznu, rekao je, te pojasnio kako
je svetost života islamom zajamèena za svakoga bez obzira
na vjeroispovijest, ili nacionalnu pripadnost. Tu su iskljuèeni
zloèinci, za koje je zakon predvidio stroge kazne. Èesto se
kroz povijest, pa i danas optužuje islam kao vjera i
muslimani da ne poštuju svetost života nemuslimana s èime
se mi ne možemo složiti. Islam je na izvjestan naèin
"ozakonio" i "ogranièio" rat, jer ga naprosto nije mogao
zanemariti. Židovska i kršæanska povijest, kao i povijest
drugih vjera nisu ništa manje ratnièke nego li je bila
islamska. Štoviše ideja totalnih ili svjetskih ratova ne dolazi
iz islamskom svijeta, nego iz onoga dijela planeta koji se u
geografskom svjetonazoru imenuje kao zapadni svijet.
Nikada muslimani svoje pohode nisu imenovali islamski
ratovi, niti su ideologije poput fašizma, nacizma,
komunizma, kolonijalizma, imperijalizma koje su odnijele
stotine milijuna nevinih života nastale meðu muslimanima i
unutar islamskoga svijeta. No to uopæe ne opravdava
pojedine muslimane i muslimanske grupe koje vode svoje
ratove protiv nemuslimana i ubijajuæi nevine ljude donose
više štete, nego koristi ukupnoj muslimanskoj zajednici.
Djelovanje odreðenih militantnih skupina ne može se
dovoditi u vezu sa svakom islamskom skupinom i
zajednicom u svijetu. Velika veæina muslimana želi miran
suživot sa svojim susjedima i to stalno moraju dokazivati i
moraju se stalno opravdavati, zakljuèio je Mešiæ.
U brojnoj publici bili su kršæani, muslimani i Židovi, a meðu
njima je bio i umirovljeni muftija Ševko Omerbašiæ.
ika
Relikvije sv. Terezije Avilske u Splitu
Split, 27.2.2015. (IKA) - U župu Kamen su 26. i 27. veljaèe
došle relikvije sv. Terezije Avilske u sklopu 500. obljetnice
njezina roðenja i Godine posveæenog života. Tom je
prigodom splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ,
zajedno s generalnim vikarom don Miroslavom Vidoviæem,
u petak 27. veljaèe posjetio župu Kamen i sudjelovao u
molitvi pred svetièinim relikvijama svetice. Nadbiskup je
kratko pozdravio okupljene vjernike, te istaknuo važnost sv.
Terezije kao svetice koja je nadišla svoje ogranièenost,
sumnje, svoju noæ i koja je imala duboko iskustvo Boga,
što i svjedoèi njezin usklik: "Samo Bog dostaje!"
"Otkriti to bogatstvo u Bogu znaèi otkriti sebe i zato je
èovjek velik ako otkrije sebe u ovom svjetlu koje Bog ima o
njemu. I kada èovjek uspije to izgovoriti poput sv. Terezije
Avilske, uvijek na ogranièen naèin otkrivajuæi svoju velièinu
otkriva i velièinu bližnjega, svoga poziva, otkriva velièinu
Crkve našega vremena u kojem smo pozvani svjedoèiti". U
nastavku nadbiskup je iskazao zadovoljstvo što su svetièine
relikvije došle u Split u vrijeme korizme, "kada je svatko
pozvan na svoj naèin vidjeti tko je i što je, kad je svatko
pozvan proèistiti sebe i vidjeti ono što mu je previše i što ga
guši i ogranièava u životu i kada bi trebalo dati više prostora
Bogu i njegovoj rijeèi". Dodao je kako je dolazak svetièinih
relikvija ohrabrenje i poziv svima da bi svatko od nas mogao
reæi u svome hodu kroz svoje tame kako je samo Bog
dovoljan. Napomenuo je kako ima razloga da je sv. Terezija
Avilska došla u Split i u ovu župu. "Jedan od tih razloga je
taj što èetiri njezine kæeri, sestre Gabrijela, Mihaela i Estera
Mladineo i Edita Majiæ potjeèu iz našega Splita i nalaze se u
Avili", istaknuo je nadbiskup i dodao kako se ove godine
organizira hodoèašæe Splitsko-makarske nadbiskupije u
Španjolsku, gdje æe se posjetiti mjesto svetièina roðenja,
Avila, te samostan sv. Josipa koji je svetica osnovala, a u
kojemu se nalaze èetiri djevojke iz Splita.
Na kraju nadbiskup je poželio: "Neka nas sv. Terezija prati
na našem putu, hodu, hodoèašæu kroz korizmu do našeg
Uskrsa kojega æemo proslaviti na plodan naèin poslije
korizme i kako bi mogli reæi: 'koga ja imam Gospodine osim
tebe?"
Molitveni program nastavio je župnik o. Anto Kneževiæ, a
relikvije su istog dana, popodne, nastavile put prema
Karmelu sv. Ilije.
Zagreb: Struèni skup za vjerouèitelje
Tema skupa za vjerouèitelje osnovnih i srednjih škola
Zagrebaèke nadbiskupije i Bjelovarsko-križevaèke biskupije
bila je "Sakramenti u vjeronauènoj nastavi"
Zagreb, 28.2.2015. (IKA) - "Sakramenti u vjeronauènoj
nastavi" bila je tema struènog skupa koji je 28. veljaèe
okupio 150 vjerouèiteljica i vjerouèitelja osnovnih i srednjih
škola Zagrebaèke nadbiskupije i Bjelovarsko-križevaèke
biskupije u prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog
instituta u Zagrebu. Broj sudionika je ogranièen zbog
kvalitetnijeg sudjelovanja u predavanjima i radionicama, a
isti æe se skup ponoviti još triput kako bi svi vjerouèitelji
imali priliku sudjelovati. Struèni skup osmišljen je kroz
predavaèki dio koji nudi teorijski okvir za promišljanje teme,
dok se u radionièkom dijelu nude konkretni naèini rada kao
pomoæ u svakodnevnom vjerouèiteljskom radu s djecom i
mladima.
U prvom predavanju zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško
govorio je o temi "Odgajanje obredom". Polazište
promišljanja je odgojni model kojem je temelj odreðena
slika èovjeka. "Vrijednosti su te koje odgajaju", istaknuo je
predavaè, "bez njih ni institucije ne mogu djelovati
Domovinske vijesti
odgojno". Èovjekovu cjelovitost pak kršæanstvo nalazi i
ostvaruje u obrednosti. "Ne vjerovati u životnost kršæanskih
obreda znaèi ne vjerovati u Duha Svetoga", istaknuo je
biskup Šaško. Polazište prenošenja sadržaja kroz kršæanske
obrede je biblijski tekst. Forma je tu iznimno važna upravo
zbog ljudske tjelesnosti, a to je razlog što obredima treba
povjeriti kršæansku formaciju. Sakramentalizacija stoga
znaèi upravo i evangelizaciju. Forma je ta koja komunicira
sadržaj, a sadržaj nas oblikuje te tako obredi mogu
preodgojiti èitav naš život ako im dopustimo. Obred,
nadalje, razvija ironijski odnos sa stvarnošæu u smislu da
redimenzionira privid stvarnosti. Obrede uvijek slavimo,
premda su neki (poput sprovoda) prepuni boli. Tako
relativiziraju našu stvarnost i ukljuèuju nas nadom koja vidi i
ono nevidljivo. U tom se smislu dogaða pastoralno
obraæenje, smatra biskup. Liturgijska obnova koju je donio
Drugi vatikanski sabor stoga nije sama sebi cilj, nego je
sredstvo za ostvarivanje tog sudjelovanja, što ukljuèuje i
participaciju, udioništvo u obredu. Sudjelovanjem, naime,
bolje razumijevamo otajstvo. Biskup je naveo èetiri forme
obreda koje su u suvremenom svijetu izgubile svoje
znaèenje: odijevanje krsne haljine, obred pokore u
sakramentu ispovijedi, prièest i lomljenje kruha u
sakramentu euharistije – to su postali obredi koji, nažalost,
više èovjeku ne govore. Da bismo odgojili za ono što je veæe
(maius) treba krenuti s manjim, malim koracima i
stupnjevito se ukljuèivati u elemente obreda. Odgajati za
znaèenje znaèi odgajati za znakovit èin, a odgajati za
euharistiju znaèi ponovno vratiti cjelinu u artikulaciju
kršæanske inicijacije, zakljuèio je biskup.
Dr. Anton Tamarut održao je predavanje "Crkvenost
sakramenata". Istaknuo je kako Crkva iz sakramenata izvire i
trajno se njima obnavlja upravo jer su oni Božji darovi Crkvi
te produžuju u povijesti Kristovu spasenjsku tjelesnosimbolièku djelatnost. Po Duhu Svetom koji Crkvu upuæuje
u cijelu istinu Crkva je spoznavala to blago te pobliže
odredila podjeljivanje sakramenata s uvijek jasnom sviješæu:
u sakramentima nas dotièe sam Krist. Upuæujuæi na
sakramentalnu strukturu objave, u analognom je smislu
pojašnjeno kako je Krist prasakrament, nakon èega su
sakramenti predstavljeni kao slavlja Crkve (celebrationes
Ecclesiae). Upravo "slavlje" jest pojam pod vidom kojega
Drugi vatikanski sabor promatra svetu liturgiju Crkve,
aktivno ukljuèujuæi i vjernike u same sakramente. Dr.
Tamarut osobito je istaknuo kako se kroz slavlje
sakramenata konstituira zajednica kao plod crkvene
povijesti, ali u anticipaciji nade jer simbolièno predstavlja
novi život. Rekao je kako slavlje dijeli zajednièke elemente i
s kategorijom igre, a to je da nema utilitaristièkog cilja,
otvara širi obzor i nadilazi trenutaènu situaciju. Istaknuta je
zajednica kao subjekt slavlja te nada koja kroz kategoriju
radosti ili nade ulazi u trenutak slavlja. "Sakramenti djeluju
tako da jaèaju zalaganje za bolji svijet na naèin da pomažu
vjeri u smisao malih koraka", rekao je dr. Tamarut.
U radionièkom dijelu skupa kroz èetiri pedagoške radionice
predstavljeni su konkretni modeli i metode za rad. Radionice
su osmislile i vodile vjerouèiteljice u osnovnim i srednjim
školama, u organizaciji više savjetnice za vjeronauk mr.
Gordane Barudžija. Mr. Barudžija vodila je radionicu
"Ishodi uèenja u obradi sakramenata kršæanske inicijacije s
obzirom na razvojnu dob uèenika" s ciljem utvrðivanja
razine postignuæa s obzirom na razvojnu dob uèenika te
sukladno tome postavljanje primjerenih zadataka za provjeru
ishoda uèenja. Petra Pintar osmislila je radionicu "Iskustveni
pristup obradi sakramentalnih tema u srednjoškolskom
vjeronauku". Polazište radionice jest sakrament kao susret
Boga i èovjeka te se stoga radilo na naèinima na koje se
4. ožujka 2015. broj 9/2015
11
Domovinske vijesti
uèenike može motivirati za taj susret te tako temu
aktualizirati. Ilijana Julariæ je u radionici "Razlièite nastavne
metode u obradi sakramenata" prikazala nekoliko metoda
koje vjerouèiteljima mogu pomoæi u nastavi, a radionicu
"Znakovi i simboli u sakramentima – vidljivo u
nevidljivome" vodila je Katarina Puèar. Ona je kroz analizu
radnih listova za uèenike tražila argumente za njihovu
iskoristivost u nastavi vjeronauka, s naglaskom na
samostalnoj izradi radnih listova.
Na kraju je predstojnica Ureda za vjeronauk Zagrebaèke
nadbiskupije dr. s. Valentina Mandariæ iznijela važne
informacije o nadolazeæim struènim skupovima i
aktivnostima Ureda te pozvala vjerouèitelje na suradnju oko
ureðenja web-stranice Ureda.
Isti struèni skup održat æe se i 14. ožujka, 18. travnja i 9.
svibnja.
Otvoren postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega
o. Ante Gabriæa
Zagreb, 28.2.2015. (IKA) - "Sve vas radosno pozdravljam
na ovom sveèanom crkvenom èinu", kazao je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ otvarajuæi u subotu 28.
veljaèe u Zagrebu biskupijski postupak za proglašenje
blaženim sluge Božjega o. Ante Gabriæa, DI, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
U prigodnom je govoru kardinal podsjetio na rijeèi bl. Majke
Terezije, koje je godine 1978. izrekla u Metkoviæu, rodnome
gradu o. Gabriæa. Tada je kazala kako su ljudi u Bengaliji u
o. Gabriæu dobili Isusa. Preko njega i od njega doznali su da
ih dragi Bog ljubi. Oni su doznali da su naša braæa i sestre –
citirao je bl. Majku Tereziju kardinal Bozaniæ. Grob o. Ante
Gabriæa uz župnu crkvu u Maria Polliju, nastavio je, postao
je mjesto molitve i hodoèašæa. "Postoje i pisana
svjedoèanstva o njegovu svetom životu i plodnom
apostolskom djelovanju, kako za njegova života, tako i
poslije smrti", zakljuèio je kardinal Bozaniæ, dodavši da je
glas o svetosti o. Gabriæa raširen u objema njegovim
domovinama – Hrvatskoj i Indiji.
Vicepostulator u biskupijskom postupku za proglašenje
blaženim sluge Božjega o. Ante Gabriæa o. Antun Volenik,
nakon što je svoj dekret i potvrdu imenovanja
vicepostulatorom predao kardinalu na provjeru, predstavio je
životopis o. Ante Gabriæa. Kancelar Nadbiskupskoga
duhovnog stola mons. Stjepan Veèkoviæ proèitao je
kardinalovu Odluku o otvaranju procesa i Odluku o
uspostavi suda i imenovanju èlanova, koji su položili prisegu
o naèinu vršenja povjerene im službe.
Nadbiskupskim delegatom imenovan je pomoæni zagrebaèki
biskup Valentin Pozaiæ, koji je je na kraju sjednice kazao da
je to povijesni dan za Crkvu u Hrvata i Družbu Isusovu kojoj
je pripadao o. Ante Gabriæ. "Odsad se u javnosti o. Ante
Gabriæa može nazivati sluga Božji", istaknuo je biskup
Pozaiæ, te zakljuèio kako tim èinom otvaramo novo široko
podruèje djelovanja u kojem svatko od nas može uèiniti sve i
ono malo više da èast koju o. Gabriæ uživa u vjernièkom
narodu bude potvrðena u Crkvi i èašæu oltara.
Promicateljem pravde u biskupijskom postupku za
proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante Gabriæa
imenovan je preè. dr. Josip Šalkoviæ, a Bilježnikom vlè. mr.
Mladen Škvorc. Na sjednici su bili prisutni i generalni
postulator Družbe Isusove u Rimu o. Anton Witwer, te
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, mjesni ordinarij
crkvene pokrajine odakle je o. Gabriæ.
Sljedeæa sjednica predviðena je 4. svibnja na kojoj æe se
ispitati svjedoci u postupku kauze.
12
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
XIX. godišnja skupština Hrvatske katolièke udruge
medicinskih sestara i tehnièara u Požeškoj biskupiji
Požega, 28.2.2015. (IKA) - U Dvorani bl. Alojzija Stepinca
Biskupskog doma u Požegi 28. veljaèe održana je XIX.
godišnja skupština Hrvatske katolièke udruge medicinskih
sestara i tehnièara u Požeškoj biskupiji. Nakon pozdrava
predsjednice Udruge Mire Iliæ, prisutnima se obratio biskup
Antun Škvorèeviæ koji je meðu ostalim istaknuo kako se
život sastoji od malih koraka po kojima se ostvaruju velike
stvari, te je ustvrdio da je u tom smislu svako i najmanje
dobro koje se uèini zajednièki mnogo jaèe od pojedinaènog
te da to vrijedi i za dobro organizirano u Udrugu
medicinskih sestara. Biskup se osvrnuo i na probleme kojih
ne manjka ni u jednoj životnoj situaciji pa tako ni u Udruzi,
rekavši da je važno znati s njima se hvatati u koštac te da je i
ova godišnja skupština prilika zajednièki doæi do rješenja
nekih organizacijskih pitanja u skladu s novim državnim
zakonima i stanjem u pojedinim ograncima. Zahvalio je
èlanicama Udruge na èelu s predsjednicom za organiziranje
hodoèašæa zdravstvenih djelatnika u Voæin, i za sve ono što
èine kako bi se meðusobno podupirale u nastojanju oko
svjedoèenja kršæanskog poštivanja života od njegova
naravnog zaèeæa do prirodne smrti. Biskup je ustvrdio kako
Bog u sadašnjem trenutku nema drugih osim nas te nam
valja na njegova oèekivanja odgovoriti suradnièkom
vjernošæu u ostvarivanju poslanja koje nam je povjerio. U
tom smislu zaželio je svima okupljenima blagoslovljen rad
godišnje skupštine. Potom je održan tehnièki dio godišnje
skupštine na kojoj su usvojene i promjene Statuta u skladu sa
zahtjevima državnih zakona o neprofitnim organizacijama.
Progovorio je zatim duhovni asistent Podružnice Našice,
gvardijan i župnik našièke župe sv. Antuna Padovanskog fra
Zoran Bibiæ i održao izlaganje na temu "Vjernici laici u
Crkvi" te pomogao medicinskim sestrama da shvate svoje
mjesto u Crkvi i odvažno vrše svoje poslanje u svijetu.
Vrhunac godišnje skupštine Udruge medicinskih sestara i
tehnièara u Požegi bilo je euharistijsko slavlje koje je u crkvi
Sv. Lovre predvodio biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu
s fra Zoranom Bibiæem, biskupijskim kancelarom Goranom
Lukiæem
te
požeškim
bolnièkim
dušobrižnikom
Dragoslavom Koziæem. Uvodeæi u misno slavlje biskup je
rekao kako su po medicinskim sestrama na ovom slavlju
prisutne patnje i tereti bolesnika kojima one služe te da sve
to kao i njihovu žrtvu kojom im služe želi povjeriti Isusu
Kristu i njegovu spasonosnom trpljenju.
Zapoèinjuæi homiliju, biskup je spomenuo kako je ponešto
znatiželjan s obzirom na dogovore koje su medicinske sestre
napravile na svojoj današnjoj godišnjoj skupštini o
odreðenim pitanjima njihova što uspješnijeg djelovanja.
Istaknuo je da su dogovori na razlièitim razinama ljudskoga
života i vjernost dogovorenom vrlo važni, jer bez njih
obiteljska i društvena svakodnevica ne bi funkcionirala.
Upozorio je kako naviješteni ulomak iz knjige Ponovljenog
Zakona svjedoèi da i Bog traži dogovor sa svojim narodom,
obeæava mu biti vjeran i oèekuje od njega isti odgovor
vjernosti, uspostavlja savez izmeðu sebe i naroda, dajuæi mu
dostojanstvo i jedinstvenost. Biskup je podsjetio kako je
povijesna drama židovskog naroda uvijek bila u nevjernosti
Bogu saveza i da je ona razriješena u Isusu Kristu, Bogu
vjernom èovjeku dokraja do u smrt, i èovjeku vjernom Bogu
dokraja do u smrt. Istaknuo je da svi koji su kršteni postaju
dionicima toga novoga i vjeènoga saveza ostvarenog u
Isusovoj krvi i njegovoj bezuvjetnoj ljubavi na križu za
svakog èovjeka kojem služi Crkva u snazi Duha Svetoga.
Kazao je medicinskim sestrama da je i njihovo služenje
bolesnima iz te svijesti Isusove saveznièke ljubavi za svakog
èovjeka sasvim posebno poslanje po kojem Bog ostvaruje
ika
svoj naum meðu nama u Hrvatskoj. Potaknuo ih je da
svakodnevno žive duboku povezanost s Isusom Kristom
kako bi u njem bile moæne onom ljubavlju koja pobjeðuje i
smrt.
Pri svršetku euharistijskog slavlja medicinske sestre su svoj
život i rad povjerile sv. Tereziji Avilskoj, upuæujuæi joj svoju
molitvu. Biskup im je na kraju kazao kako vjeruje da je
njihov susret u Požegi bio svojevrsno ohrabrenje za poslanje
koje imaju u Crkvi i društvu te je na njihovo djelovanje
zazvao Božji blagoslov.
Dan Majke Marije Krucifikse Kozuliæ
Rijeka, 28.2.2015. (IKA) - Potrebno je èešæe doæi u kuæu u
kojoj je živjela službenica Božja Marija Krucifiksa Kozuliæ i
u toj kuæi slušati Rijeè Božju koju je ona s lakoæom
provodila u djela, rekao je rektor Bogoslovnog sjemeništa
"Ivan Pavao II." u Rijeci mons. Sanjin Francetiæ predvodeæi
u subotu 28. veljaèe misno slavlje u kapeli Družbe sestara
Presvetog Srca Isusova na Pomeriju u povodu Dana Majke
Marije Krucifikse Kozuliæ. Suslavili su vicerektor
Bogoslovnog sjemeništa vlè. Marko Stipetiæ i duhovnik o.
Vatroslav Halambek, dok su liturgijsko pjevanje animirali
bogoslovi.
U povijesti Crkve prvi kršæani govorili su da su sveti
ukazujuæi nam tako da smo svi pozvani na svetost, poruèio
je propovjednik. Bog od nas traži da u životu nešto
napravimo, da se ne štedimo u molitvi. Kao primjer naveo je
službenicu Božju Mariju Krucifiksu Kozuliæ koja je u
obitelji nauèila moliti, a u svom apostolatu rada s djecom i
osnivanju Družbe imala je duhovnu podršku. I mi danas
možemo puno toga uèiniti. U tome nam mogu pomoæi
liturgijske molitve u kojima nas sveci zagovaraju, poruèio je.
Govoreæi o nedostatku duhovnih zvanja istaknuo je kako
mnogi kao krivca navode nedovoljno angažiranog župnika u
radu sa župljanima, umjesto u vremenu koje jako puno
optereæuje mlade. "Nakon svih optereæenja, školovanja,
nerijetko mladi tek kada se zaposle shvate da to nije ono na
što su pozvani. Primjer su neki bogoslovi koji su nakon
zasnivanja radnog odnosa èuli Božji poziv. To je znak
kojega ne smijemo predvidjeti. Takoðer, nisu u pravu oni
koji kažu da su mladi pokvareni. Ima meðu njima puno
èestitih osoba koje traže sreæu, traže Boga."
U Godini posveæenog života, koja je u tijeku, pozvao je sve
na molitvu za nova redovnièka zvanja. Na osobit naèin
zahvalio je Bogu za Družbu koju je osnovala službenica
Božja Marija Krucifiksa Kozuliæ rekavši kako su sestre
Družbe angažirane u rijeèkoj Bogosloviji na èemu im se
osobito zahvalio. "Bogu smo zahvalni na ženama koje su
svoj život stavile na raspolaganje drugima, a sve u
poslušnosti. Danas je poslušnost mnogima problem, osobito
poslušnost prema Bogu, a onda i prema poglavarima."
Zakljuèujuæi propovijed istaknuo je kako je Majka Marija
Krucifiksa Kozuliæ život temeljila kroz tri slike: Isusa u
jaslicama, odnosno blagog Isusa - djeteta, Isusa na križu i
Euharistiji. Za vrijeme njenog života u gradu Rijeci postojale
su puèke misije u kojima su se župljani okupljali na molitvu.
Te molitve za plod su imale duhovna zvanja, rekao je mons.
Francetiæ. Stoga je okupljene potaknuo na zauzetiju molitvu
za nova sveæenièka i redovnièka zvanja.
Nakon mise bogoslovi Bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao
II." sa sestrama Družbe Presvetog Srca Isusova predvodili su
klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Dan
Majke Marije Krucifikse Kozuliæ zakljuèen je obilaskom
prostora u kojima je živjela i djelovala utemeljiteljica
Družbe. Bogoslove je tom prigodom sa životom buduæe
blaženice upoznala postulatorica kauze s. Dobroslava Mlakiæ.
Domovinske vijesti
Euharistijsko slavlje u povodu službenog otvaranja
postupka za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante
Gabriæa
Zagreb, 28.2.2015. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje u
povodu službenog otvaranja postupka za proglašenje
blaženim sluge Božjega o. Ante Gabriæa na njegov stoti
roðendan u bazilici Srca Isusova u Zagrebu u subotu, 28.
veljaèe predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ. U koncelebraciji su bili i splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ, zagrebaèki pomoæni biskup
Valentin Pozaiæ, postulator svih isusovaèkih kandidata za
proglašenje blaženima i svetima iz Rima o. Anton Witwer,
provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Ante
Tustonjiæ, kao i provincijali drugih redovnièkih zajednica,
više sveæenika, meðu kojima i vicepostulator u biskupijskom
postupku za proglašenje blaženim sluge Božjega o. Ante
Gabriæa o. Antun Volenik. Misi je nazoèila i rodbina o.
Gabriæa.
U pozdravnom govoru, superior o. Mirko Nikoliæ podsjetio
je na povezanost bl. Majke Terezije i sluge Božjega o. Ante
Gabriæa, te sve potaknuo na zahvalu Bogu za njegov plodan
misionarski život.
Uvodeæi u euharistijsko slavlje, kardinal Bozaniæ je
podsjetio kako sluga Božji govori o stalnom pogledu na
Isusa u svim kušnjama života, "slijediti Isusa, zbog Isusa s
Isusom". On je iza sebe ostavio veliko svjedoèenje i života i
djela. Zato danas, dok slavimo ovu euharistiju zahvalimo
Bogu za dar svjedoèenja p. Gabriæa i molimo da njegov
uzor, njegovo predanje i hod za Isusom u svim kušnjama
života, rekao je kardinal.
U homiliji o. Antun Volenik je podsjetio na svetaèki lik o.
Gabriæa. Istaknuo je, kako je on ozbiljno shvaæao svoje
redovnièke zavjete, osobito siromaštvo, dok je sam misijski
zavjet uèinio još puno prije. Tako je propovjednik podsjetio
na zgodu u travnièkom sjemeništu pri odlasku u Indiju o.
Vizjaka, kada je mali Ante obeæao da æe i on njegovim
putem.
Danas kada zahvaljujemo Bogu da ga je dao prvo njegovoj
obitelji, rodu Gabriæa, potom isusovaèkom redu i njegovim
dvjema domovinama Hrvatskoj i Indiji, može nam se èiniti
da mu je sve bilo "med i mlijeko". No, puno puta i on je s
psalmistom morao ponavljati "ja vjerujem i kada kažem
nesretan sam veoma", ali ne bi on bio on, kada ne bi iz takve
situacije okrenuo na dobro, na sreæu i zahvaljivanje. Poseban
je osjeæaj imao prema malenima jer je i sam saèuvao dušu
djeteta, upravo onakvu dušu bez koje nema ulaska u
kraljevstvo Božje. Tisuæe i tisuæe naše hrvatske djece preko
MAK-a pomoglo je djecu u njegovim misijskim postajama.
A o. Ante ni njih nije ostavio anonimnim, dapaèe dovoljno
se sjetiti dogodovština njegovog malog ministranta koje su
se mogle pratiti iz broja u broj, za što je osobito zaslužan
Gabriæev svojevrsni životopisac i suradnik vlè. Luka Depola,
podsjetio je propovjednik.
Referirajuæi se na psalam 116, Volenik je istaknuo kako tu
nalazimo opis istine koja se obistinila i u životu o. Gabriæa.
"Dragocjena je u oèima Gospodinovim smrt pobožnika
njegovih". U tom je kontekstu podsjetio na duhovni
testament koji je 28. listopada 1976. na kraju oproštajne
propovijedi u bazilici Srca Isusova izrekao o. Ante "I kad
èujete da je o. Ante tamo pao, zadnji dah dao Isusu i dušama
recite molitvu 'Isuse milostiv budi njegovoj duši'".
Rijeèi s njegove oproštajne propovijedi pokazuju koliko je
ponizno mišljenje imao o sebi. No, oni koji su ga poznavali i
pratili bili su odmah nakon njegove smrti sigurni u njegovu
nebesku proslavu.
Bl. Majka Terezija rekla je nakon njegove smrti: "sva misao
i sve želje srca bile su mu samo za Isusa. On je sigurno u
4. ožujka 2015. broj 9/2015
13
Domovinske vijesti
nebu". Danas takoðer Sluga Božji kardinal Franjo Kuhariæ
svjedoèio je "da je o. Gabriæ bio na èast Crkvi u Hrvata.
Neka ga Božja providnost okruni i èašæu oltara".
Svi znamo i u smrti je povezao svoje dvije domovine, kao
što je to èinio za života. U njegov grob u misiji Maria Polli
koje je danas mjesto hodoèašæa i uslišanja, stavljena je gruda
hrvatske zemlje i boèice vode iz Jadranskoga mora, dodao je
Volenik, te homiliju zakljuèio molitvom koju je napisao o.
Ante: "Isus ima za tebe svjetlo za svaku sjenu, plan za svako
sutra, kljuè za svaki problem, melem za svaku bolest".
Vjerujem da sve ove rijeèi mogu svima nama upravo kako je
u svojoj korizmenoj poslanici poruèio papa Franjo "uèvrstiti
srca na sliku Srca Isusova". Ova stogodišnjica sigurno bi bila
prazna da svi mi ne uèvrstimo svoja srca u ovom svetištu
Srca Isusova upravo po zagovoru Sluge Božjega o. Ante
Gabriæa, i uèvršæena srca krenemo biti svjedoci Krista
kojega je on tako žarko ljubio i za njega izgorio u dalekoj
Indiji, rekao je o. Volenik.
Nakon poprièesne molitve o. Volenik proèitao je "Proglas
kauze beatifikacije o. Ante Gabriæa, misionara u Indiji, èlana
Družbe Isusove" koji je potpisao zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ.
Završetak èitanja proglasa vjernici su pozdravili
gromoglasnim pljeskom.
Prije blagoslova kardinal Bozaniæ istaknuo je kako je kao
mladi sveæenik susreo o. Antun Gabriæa 1976. u Malom
Lošinju. Duboko su mi se utisnuli u sjeæanje oni prizori kada
se narod oko njega okupljao. Svi su mu se htjeli približiti,
dotaknuti ga. To govori kako su sveci nama potrebni. Onaj
tko je blizu Bogu, bliz je i èovjeku. Nama vjernicima su
potrebni ti ljudi Božje blizine. Stoga vas pozivam da se
molite, da tražite u molitvi zagovor o. Gabriæa, on æe vam
sigurno pomoæi, rekao je na kraju mise kardinal Bozaniæ.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao Akademski zbor
bazilike Srca Isusova "Palma", a u prigodnom programu
nakon mise sudjelovala je klapa Slaviæ.
Po završetku mise prikazan je dokumentarni film "Tamo
gdje palme cvatu" novinarke Ljiljane Bunjevac – Filipoviæ u
produkciji HRT, te predstavljena knjige Ivana Juriæa "Pisma
o. Ante Gabriæa rodbini u Metkoviæu".
Križevaèki vladika predvodio bogoslužje za pokojne
Zagreb, 28.2.2015. (IKA) - Grkokatolièka župa sv. Æirila i
Metoda na zagrebaèkom Gornjem gradu obilježila je 28.
veljaèe, na drugu zadušnu subotu, dan kada se vjernici
spominju svojih pokojnika. Bogoslužje za pokojne parastos, predvodio je križevaèki vladika Nikola Kekiæ uz
susluženje zagrebaèkoga župnog vikara o. Danijela
Hraniloviæa. "Molitva za pokojne ne bi smjela biti tek
sentimentalno sjeæanje i nostalgija, veæ naša konkretna i
djelotvorna pomoæ umrlima. Ona je, prije svega, izraz vjere
u Uskrsnuæe i Život vjeèni, ali i izraz naše ljubavi prema
njima, znak poštovanja i zahvalnosti za sve èime su nas oni
zadužili u životu. Krist je svojim Uskrsnuæem svima pružio
moguænost ulaska u raj, no kako kaže molitva 'nema èovjeka
koji živi a da ne griješi', ljudi zbog svojih grijeha i slabosti
nisu u moguænosti odmah nakon prijelaza iz ovozemnog
života uæi u to stanje sreæe i blaženstva u zajedništvu s
Bogom i svetima. Potrebno je vrijeme èišæenja kako bi duša
sveta i èista mogla uæi u zajedništvo s Bogom. Božja je
ljubav ta koja omoguæuje da mi živi svojom molitvom
možemo skratiti muke i patnje, èežnju preminulih duša za
vjeèni Život u Bogu. Stoga, one vape za našom pomoæi",
poruèio je o. Hraniloviæ okupljenim vjernicima, pozivajuæi
ih da to Bogu ugodno djelo prenesu i na mlaðe naraštaje.
14
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
15. biblijsko bdjenje u Velikoj Gorici
Velika Gorica, 28.2.2015. (IKA) - Sveèanim euharistijskim
slavljem koje je 28. veljaèe predslavio dr. Božo Lujiæ,
profesor na KBF-u u Zagrebu, završeno je ovogodišnje
jubilarno 15. biblijsko bdjenje u župi Navještenja Blažene
Djevice Marije u Velikoj Gorici. Neprekidno danonoæno
èitanje Biblije, tijekom kojeg je dva puta proèitana Biblija od
korica do korica, ove je godine trajalo deset dana. Zapoèelo
je na Pepelnicu, 18. veljaèe, veèernjim misnim slavljem koje
je u prepunoj župnoj crkvi predvodio župnik Norbert Ivan
Koprivec. Posljednje retke Svetog pisma iz Knjige
Otkrivenja, proèitao je u petak 27. veljaèe nakon veèernje
Euharistije vlè. Ivan Torbar, župnik župe Donja Lomnica.
Èitanje Biblije odvijalo se uz zapaljenu uskrsnu svijeæu, a u
èitanju su sudjelovali vjernici iz župe Navještenja i drugih
župa Velikogorièko-odranskoga dekanata. Svi èitaèi Svetog
pisma, njih oko pet stotina, bili su obilježeni vanjskim
znakom, šalom koji su za vrijeme polusatnog èitanja nosili
oko vrata. Bdjenje je prekidano misnim slavljima tijekom
kojih su, uz domaæe sveæenike, homilije o snazi Božje Rijeèi
vjernicima uputili mons. Ivan Mikleniæ, urednik Glasa
Koncila, vlè. Ivica Cujzek, odgojitelj u Nadbiskupskom
bogoslovnom sjemeništu, vlè. Vlado Razum, duhovnik
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa, vlè. Josip Ðurin,
odgojitelj u Meðubiskupijskom sjemeništu, dr. Dario Tokiæ,
profesor na KBF-u, i vlè. Ivan Kljuniæ, župnik župe
Kravarsko. "Biblija je knjiga o životu", istaknuo je u homiliji
završne euharistije dr. Lujiæ, dodajuæi: "Biblija nam stavlja
pred oèi da u životu nema èistih ljudi. Najveæi likovi Biblije
imaju svjetlo i sjene. Jedini bijeli lik bez sjene je Isus. Svi
drugi – od Mojsija koji nije uveo narod u obeæanu zemlju jer
je posumnjao, preko Jeremije i kralja Davida, do Petra u
Novom zavjetu koji je zanijekao Isusa i dvojice Zebedejevih
sinova koji traže vlast – svi oni nisu u potpunosti bijeli.
Biblija je knjiga koja nije osloboðena od ljudskih slabosti.
Ona ne uljepšava život. Postoji i druga odrednica Biblije i
ona govori o životu kakav bi trebao biti. Treæa odrednica
Biblije je da nam ona daje snagu prema tom životu, prema
svjetlosti kojoj idemo." Osvræuæi se na subotnje Evanðelje, u
kojem je opisana grešnica, neudata žena, doktor Lujiæ
pojasnio je kako je ta žena bila odbaèena zbog nemoralnog
ponašanja. "Èula je za Isusa koji nikog ne odbacuje i prezire
i bacila se do njegovih nogu. Kroz ta tri lika u Evanðelju,
Šimuna domaæina, Isusa i ženu grešnicu, išèitavamo poruku
za nas. Šimun smatra da je on dobar i posumnjao je u Isusa
jer kad bi Isus znao kakva je ona žena ne bi dozvolio da mu
pomaže noge. Isus u Božje ime ženi oprašta. Isus daje
prispodobu o vjerovnicima kojima gospodar oprašta. I tu se
postavljaju tri pitanja: koliko kome oprašta, koliko treba
oprostiti i koliko treba biti zahvalan za oprost. Opraštanje
pretpostavlja ljubav. Ljubav je u odnosu prema opraštanju
komplementarna. Samo onaj koji oprašta ljubi. Naglasak je
na maloj rijeèi koja znaèi puno, a to je rijeè 'više'. U toj rijeèi
sadržana je kršæanska ljubav. Živimo u postmodernom
svijetu, svijetu zatvorenih osamljenih pojedinaca, bez
zajedništva u obiteljima, župama. Trebamo izgraðivati
dublje odnose od onoga 'nemoj ti mene dirati i neæu ja tebe
dirati'. U obitelji život nosi više ona osoba koja više daje. U
jednoj tvrtki više daju oni koji se više žrtvuju. U župi nose
više oni koji više rade. Biblija nam pokazuje da nema èistih
ljudi ni meðu nekršæanima ni meðu kršæanima. No, kršæani
trebaju biti svjesni svoje grešnosti pred Bogom i ljudima i
pozvani su da uvijek iznova izlaze iz situacije grijeha, hodeæi
u vjeri i nadi prema boljem i pravednijem životu. Neka tako i
vi èinite èitajuæi Bibliju. Život kakav jest brzo proðe i èovjek
se u svojoj konaènici uvijek naðe pred sobom i pred Bogom.
Najljepše u životu je ako èovjek nikome nije prodao dušu
ika
veæ ju je saèuvao, a Biblija nas upravo na to upozorava. Zato
pazimo na svoju dušu!" zakljuèio je propovijed doktor Lujiæ.
Na kraju misnog slavlja župnik Koprivec zahvalio je svima
koji su sudjelovali u organizaciji i danonoænom èitanju
Biblije. XV. jubilarno Bdjenje ovjekovjeèeno je
zajednièkom fotografijom sudionika misnog slavlja, nakon
èega je uslijedio blagoslov Biblija koje su vjernici donijeli sa
sobom. Druženje se kao kršæanski agape nastavilo nakon
mise u župno pastoralnom centru Nazaret. U toplom
zajedništvu prisutni su iznijeli doživljaje i odjeke jubilarnoga
Biblijskoga bdjenja, te podijelili iskustva i svjedoèanstva
kako Božju rijeè slušamo i po njoj živimo u našoj
svakodnevnici. Svi oni koji su èitali Sveto pismo tijekom
Biblijskoga bdjenja imali su se priliku upisati i u knjigu
dojmova. Euharistijsko slavlje i agape uzvelièali su pjesmom
zbor mladih Navještenje i muška klapa župe. Ovogodišnje
Biblijsko bdjenje imalo je za cilj, ne samo da se Biblija dva
puta proèita, veæ je to bio korizmeni poticaj da Sveto pismo
iz skrivenih polica doðe na najsvetije mjesto u kuæi, da bude
blizu oku, a na taj naèin i blizu srcu i da èovjek poène živjeti
sa sadržajem Biblije.
Završene Franjevaèke puèke misije u Bjelovaru
Bjelovar, 1.3.2015. (IKA) - Sveèanom euharistijom u
nedjelju 1. ožujka u župi sv. Antuna Padovanskoga u
Bjelovaru završene su Franjevaèke puèke misije. Misije su
poèele u nedjelju 22. veljaèe veèernjIm euharistijskim
slavljem koju je predslavio bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak u prisutnosti franjevaca misionara i
domaæih franjevaca na službi u toj župi.
Glavna tema Franjevaèkih puèkih misija bila je: "Danas mi
je boraviti u tvojoj kuæi" (Lk 19,5), a teme koje su
razmatrane svaki dan bile su: Poziv i poslanje, Zajedništvo,
Svjedoèanstvo, Euharistija, Milosrðe, Blažena Djevica
Marija i Dan zajedništva, zahvale i poslanja.
U tjedan dana u Franjevaèkim puèkim misijama sudjelovala
su desetorica franjevaca misionara: fra Goran Malenica, fra
Franjo Glasnoviæ, fra Zdravko Èukelj, fra Grgur Blaževiæ,
fra Krunoslav Albert, fra Rozo Brkiæ, fra Robert Æibariæ, fra
Klaudio Milohanoviæ, fra Igor Andrijeviæ i fra Ivan Matiæ,
koordinator Franjevaèkih puèkih misija.
Za vrijeme misija došli su takoðer i franjevaèki bogoslovi iz
Zagreba i posvjedoèili o svome pozivu, a na kraju Misija
došli su u posjet mladi framaši zajedno sa školskim sestrama
franjevkama iz Kloštra Ivaniæa. U subotu naveèer u Domu
kulture Bjelovara zbor mladih "Mlado Stado" iz Koprivnice
izveli su mjuzikal "Sa svetim Franjom - Zajedno". Svako
jutro franjevci su molili jutarnju molitvu s narodom, pred
izloženim Presvetim Oltarskim Sakramentom u crkvi.
Presveto je bilo izloženo do podne, a tijekom cijelog dana
misionari su bili na raspolaganju ljudima koji su željeli
ispovijed ili duhovni razgovor.
Franjevci misionari imali su razlièite susrete: s mladima u
Srednjoškolskom centru i u IV. osnovnoj školi, s
prvoprièesnicima i krizmanicima u crkvi, sa zatvorenicima u
bjelovarskom zatvoru, sa starijim osobama u Domu za starije
i nemoæne, s osobama s intelektualnim poteškoæama, s
hrvatskim braniteljima, susrete po obiteljima… Za vrijeme
Misija naroèito su se dojmila osobna svjedoèanstva braæe
franjevaca, a isto tako svjedoèanstvo koje su podijelili s
vjernicima braèni par Ljerka i Nino Majer iz Maloga Lošinja
koji su èlanovi Franjevaèkoga svjetovnog reda.
Završnu misu predvodio je mons. Stjepan Ptièek, generalni
vikar Bjelovarsko-križevaèke biskupije i župnik bjelovarske
župe sv. Terezije Avilske.
Domovinske vijesti
Nuncij D'Errico pohodio crkvu i samostan sv. Franje u
Zagrebu na Kaptolu
Zagreb, 1.3.2015. (IKA) - Apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj Alessandro D'Errico pohodio je u nedjelju 1.
ožujka crkvu i samostan Sv. Franje u Zagrebu na Kaptolu i
predvodio veèernju misu. Rijeèi dobrodošlice na poèetku
mise uputio mu je fra Ilija Vrdoljak, provincijalni ministar.
Nuncij je zahvalio na pozivu da posjeti taj samostan koji je
važan za provinciju Manje braæe u Hrvatskoj, ali i za èitavu
Crkvu u Hrvatskoj. Pozdravio je svu braæu, te kotorskoga
biskupa Iliju Janjiæa. Nuncij je na dijaloški naèin u homiliji
govorio o svetom vremenu korizme koje je prevažno vrijeme
za Crkvu. Pozvao je vjernike da stave Isusa u središte
svojega života i da ga slušaju te da to javno potvrde
zajednièkim rijeèima. Na kraju mise apostolskom nunciju
zahvalio je fra Zdravko Laziæ, gvardijan. Apostolski nuncij
zahvalio je braæi franjevcima i svima koji se okupljaju u
crkvi Sv. Franje. U završnom govoru u crkvi prenio je
poruku pape Franje da svi idemo po svijetu, da idemo svima,
osobito siromašnima, bolesnima, slabima i onima koji ne
vjeruju. Na kraju je svima udijelio apostolski blagoslov
Svetoga Oca. U druženju s braæom franjevcima u
blagovaonici gvardijan fra Zdravko Laziæ predstavio je
apostolskom nunciju život i djelovanje braæe franjevaca u
crkvi i samostanu Sv. Franje u Zagrebu na Kaptolu.
U samostanu žive èetrdeset i dvojica braæe. Od toga je 12
sveæenika, sedmorica èasne braæe i 23 juniora te osam
sjemeništaraca. Dvije sestre iz družbe kæeri Božje ljubavi
vode domaæinstvo, a pomažu im i vjernici laici. Iz samostana
trojica braæe, fra Mario Cifrak, fra Darko Tepert i fra Danijel
Patafta, predaju na KBF-u Sveuèilišta u Zagrebu. Fra
Bonaventura Duda je umirovljeni profesor KBF-a
Sveuèilišta u Zagrebu. Apostolski nuncij zahvalio je braæi
franjevcima za bogato služenje Crkvi. "Središte Papine
poruke bi vama zbog vaše duhovnosti trebalo biti blizu. Papa
nastoji ponuditi svježinu evanðelja, želi da se vratimo na
korijene. Papa želi da Crkva živi jednostavnost i zbog toga
se nazvao Franjo… Postoji taj stalni poziv da treba iæi. Idite
ljudima. Lijeènik dolazi zbog bolesnih, ne zbog zdravih.
Papa kaže da sanja misionarsku Crkvu, Crkvu koja ne govori
"Uvijek se radilo tako", Crkvu koja ima otvorena vrata i
Crkvu koja se ne zatvara djelovanju Duha Svetoga. To je
Papin san. Crkva u Hrvatskoj ima posebnu karakteristiku, a
to je vjernost Apostolskoj Stolici. Nastavite tu tradiciju
vjernosti", zakljuèio je nuncij.
Provincijal Vrdoljak u znak zahvalnosti darovao je nunciju
medalju Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda,
monografiju o stotoj obljetnici Provincije, knjigu o
baroknom slikarstvu u Provinciji te knjigu o vukovarskim
franjevcima u Domovinskom ratu.
Relikvija bl. Marije Propetoga Isusa Petkoviæ u trajnom
vlasništvu župe u Trnovèici
Zagreb, 1.3.2015. (IKA) - Župu BDM Majke Crkve i sv.
Maksimilijana Kolbea u zagrebaèkoj Trnovèici u drugu
korizmenu nedjelju, 1. ožujka, pohodile su redovnice Družbe
kæeri milosrða, TSR, i tako odgovorile na poziv župnika o.
Andrzeja Woska, SCJ i vjernika župe da ponovno posjete
Trnovèicu, ovaj put s relikvijama svoje utemeljiteljice,
hrvatske blaženice Marije Propetoga Isusa Petkoviæ. Naime,
kKæeri milosrða prvi put su posjetile Trnovèicu 28. rujna
2014., kada je u župnoj crkviblagoslovljen reljef njihove
utemeljiteljice, rad akademskog kipara Ivana Ivoša.
S. Jasminka Gašparoviæ upoznala je vjernike na sve èetiri
nedjeljne mise sa svetaèkim životom bl. Marije Propetoga
4. ožujka 2015. broj 9/2015
15
Domovinske vijesti
Isusa, njenim nesebiènim djelovanjem punim ljubavi i
milosrða prema bližnjima. U kratkim crtama isprièala je njen
životni put i istaknula ljubav prema Nebeskom Ocu koja se u
njoj rodila zahvaljujuæi uzornom i svetaèkom životu
zemaljskog joj oca, osluškivanje Božjega glasa koji ju je veæ
u mladosti pozivao u posveæen život, poslušnost duhovniku,
dr. Josipu Marèeliæu, dubrovaèkom biskupu koji joj ukazuje
na potrebe vremena u kojem je živjela: siromaštvo,
materijalnu i duhovnu zapuštenost i nevolje u Blatu.
Spomenula je 1920. kao godinu utemeljenja ove izvorno
hrvatske družbe koja je svoje prve misije otvorila u
Argentini 1936., kamo je èetiri godine kasnije otišla i sama
te ondje ostala punih 12 godina. Vratila se u Europu, ali u
Rim gdje je otvorila generalnu kuæu u kojoj je 1966. i umrla
na glasu svetosti. Èudo spašavanja 20 mornara u utrobi
potopljene peruanske ratne podmornice, 1988., èime su bili
ispunjeni uvjeti za njezino proglašenje blaženom, a što se
ostvarilo 6. lipnja 2003. u Dubrovniku, o treæem pohodu
pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, doista svjedoèi o snazi njena
zagovora.
Te je godine i u župi u Trnovèici zapoèelo širenje štovanja te
blaženice, prvo po njenoj slici koju je, 2014., zamijenio
reljef, a sada i po relikviji koja, zahvaljujuæi dobroti
redovnica Družbe kæeri milosrða, ostaje u trajnom vlasništvu
župe. Valja spomenuti i veliku povezanost mladih župe,
Hrvatske dehonijanske mladeži s blaženicom koji su se s
njom napose upoznali 2012. sudjelujuæi u duhovnim
vježbama u Prižbi na Korèuli u samostanu Družbe kæeri
milosrða. Tom su prilikom otkrili ovo neizmjerno blago koje
Crkva u Hrvata po toj blaženici ima moænu zagovornicu,
primjer radosnog svjedoèenja Krista i svetog življenja po
služenju bližnjima.
Križni put na Gornjem Kamenjaku
Pula, 1.3.2015. (IKA) - Druge korizmene nedjelje, 1.
ožujka, održana je pobožnost križnog puta duž pet
kilometara duge staze na Gornjem Kamenjaku, dijelu parka
prirode nadomak najjužnije toèke istarskog poluotoka, rta
Kamenjak.
Procesija, u kojoj je sudjelovalo oko dvjesto i dvadeset
vjernika, krenula je od kamenog križa na ulazu u
Premanturu, nastavivši stazom duž obale i kroz šumu,
netaknutom prirodom Gornjeg Kamenjaka te završivši hod
molitvom i pjesmom u crkvi Majke Božje u Volmama.
Nekolicina se prikljuèila na lakšem dijelu staze, nakon
sedme postaje. Staza veæim dijelom prati liniju kamene ceste
ureðene za vrijeme austro-ugarske vladavine koja je služila
za povezivanje vojnih obrambenih utvrda na tom dijelu
obale. Pobožnost je predvodio župnik domaæin vlè. Joel
Cattary, a nazoèili su i drugi sveæenici: generalni vikar
biskupije mons. Vilim Grbac, kapelan katedralne župe vlè.
Roko Smokroviæ i nekadašnji župnik Premanture vlè. Milan
Milovan koji je ondje bio župnik 17 godina, te bogoslovi iz
Biskupijskog misijskog sjemeništa Redemptoris Mater u
Puli. U razmatranja tijekom pobožnosti bile su ukljuèene
mnoge aktualne problematike osobne i društvene naravi.
Vjernici koji su se okupili iz svih dijelova Pulskoga
dekanata, izmjenjivali su se u èitanju razmatranja,
predvoðenju desetica krunice, nošenju križa, a sve je
popraæeno prigodnim korizmenim napjevima.
Vjernici Premanture, Banjola, Pomera i okolnih župa veæ
nekoliko godina poèetkom korizme, na Veliki petak te uoèi
Velike Gospe mole tom stazom križni put na otvorenom.
Tako se na poticaj župnika Cattaryja rodila ideja o
postavljanju postaja križnog puta, a suradnjom župe i Opæine
Medulin ideja je urodila plodom. Realizacija je povjerena
16
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
Kiparskoj Udruzi Cavae Romanae 95 pod vodstvom kipara
Šime Vidulina, koji je ujedno bio i umjetnièki voditelj
projekta. Autori postaja su kipari Jelena Šimunoviæ, Ivan
Briski, Ljubo de Karina, Eros Èakiæ, Denis Sardoz, Tihomir
Hodak, Janko Mošnja, Ðildo Bonaca, Karlos Monge,
Vincent Di Vincenzo, Marèelo Starèiæ i Iva Fonoviæ. Šime
Vidulin autor je velebnog petmetarskog križa, urešenog
isklesanim pleterom koji je postavljen na pola puta izmeðu
Premanture i Volma na brdo s kojeg se vide sva mjesta i
zvonici Opæine Medulin. Figure na temu postaja križnog
puta klesane su u tehnici reljefa na kamenim blokovima
velièine oko metar kubni, a svaka skulptura teži izmeðu
dvije i tri tone.
Postaje križnoga puta sveèano je blagoslovio poreèki i pulski
ordinarij Dražen Kutleša 14. kolovoza 2013.
Rijeka: Hodoèašæe vjernika Prvostolnoga dekanata
Èudotvornom raspelu
Rijeka, 1.3.2015. (IKA) - Vjernici Prvostolnoga dekanata
Rijeèke nadbiskupije hodoèastili su u nedjelju 1. ožujka
Èudotvornom raspelu u katedralu Sv. Vida. Sveèano misno
slavlje predvodio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ.
Tradicionalno, program je poèeo kratkim pokornièkim
bogoslužjem s moguænošæu za ispovijed i križnim putem.
Hodoèašæe su pjesmom animirali župni zborovi župe sv.
Ivana Kristitelja sa Škurinja. Pokornièko bogoslužje
predvodio je vikar župe sv. Ivana Krstitelja vlè. Pero
Marijanoviæ, a križni put dekan prvostolnog dekanata vlè.
Kristijan Zeba. Govoreæi o poruci Lukina evanðelja o Zakeju
i Isusu koji mu je rekao: "Danas mi je proboraviti u tvojoj
kuæi" (Lk 19, 46), vlè. Marijanoviæ kazao je da je potrebno
dopustiti da milost doðe u naša srca, preko sveæenika kojima
je Isus dao vlast otpuštanja grijeha. Veæim ili manjim
grijesima nismo Bogu dopustili da mu bude ugodno u našoj
"kuæi" i stoga je ispovijed važna za svakog vjernika, poruèio
je. Križni put predvodio je dekan Prvostolnoga dekanata vlè.
Kristijan Zeba, dok su razmatranja uz postaje èitali župljani
župa koje pripadaju Prvostolnom dekanatu. Korizma je
vrijeme kada trebamo obnoviti sebe i naš život, osobito u
vremenu pripreme za Drugi nacionalni susret hrvatskih
katolièkih obitelji, rekao je nadbiskup Devèiæ predvodeæi
misno slavlje. Dodao je kako trebamo otvoriti svoja i vrata
svojih domova kako bismo ugostili obitelji iz drugih dijelova
Hrvatske. Dodao je da ne smijemo biti škrti kada nas Bog
poziva na darivanje. Trebamo, poput Abrahama, biti
velikodušni i prihvatiti Božju volju kao blagoslov. Bog vidi i
èuje sve naše potrebe. Budimo poput Marije i Josipa i
darujmo mu se u cijelosti. Ne bojte se u potpunosti otvoriti i
odreæi svjetovnog, rekao je nadbiskup. U nastavku je
potaknuo vjernike da u korizmi zajedno s Isusom poðu na
brdo na kojemu æe spoznati kako sve u životu ima smisao.
Popnimo se na visinu vjere koje æe našim životnim
tegobama dati smisao. Ponekad je to i brdo samoæe, ali ne
brinimo, jer to nas krijepi i jaèa u borbi protiv naših strahova
i izgubljenosti, rekao je nadbiskup. Dodao je kako sa svakog
brda na koje se penjemo sja svijetlo uskrslog Isusa. Ono nas
podsjeæa na duhovnu bjelinu koju smo stekli na krštenju, a
korizma nas poziva da se operemo dobrim djelima,
ispovijedi i molitvama te tako vratim bjelinu, poruèio je.
Zakljuèujuæi propovijed vjernike je potaknuo na molitvu za
obitelji kako bi ponovo zraèile sakramentom ženidbe i
èistoæe, kako bi veza muža i žene ponovo bila èista. Po
završetku misnog slavlja, predvoðeni nadbiskupom
Devèiæem, vjernici su se poklonili Èudotvornom raspelu i
napravili ophod oko oltara.
ika
Otvoreno savjetovalište u sklopu župnog Caritasa župe
sv. Josipa u Vela Luci
Vela Luka, 2.3.2015. (IKA) - Od ponedjeljka 2. ožujka u
sklopu župnog Caritasa župe sv. Josipa u Vela Luci s radom
zapoèinje savjetovalište, kao poseban oblik karitativne
ljubavi prema potrebnima takve pomoæi. U savjetovalištu æe
volontirati Nikolina Žuvela, dipl. socijalni radnik, Vinka
Prizmiæ, dipl. psiholog, i Nina Andreis, mag. socijalnog
rada, a bit æe otvoreno ponedjeljkom od 16 do 17 sati,
srijedom od 18 do 19 sati, te subotom od 11 do 12 sati. Sve
potrebne informacije mogu se dobiti na telefon: 020/812-213
ili e-mail: savjetovaliste.velaluka@gmail.com. O razlozima
za osnivanje savjetovališta župnik don Ante Buriæ kaže:
"Polazeæi od radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi našega
vremena, osobito siromašnih i svih koji trpe (GS 1), te
pokušavajuæi u praksi ostvariti trajni evanðeoski poziv biti
dobar Samarijanac koji pere, èisti i podiže svoga brata (papa
Franjo) u rujnu 2014. godine osnovali smo župni caritas, a
sada njegovo djelovanje želimo proširiti i na savjetovalište."
Savjetovalište koje je smješteno u prostorijama Bratovštine
sv. Josipa namijenjeno je svima onima koji u ovim
vremenima duhovne i materijalne krize osjeæaju da im je
potrebna pomoæ. Namijenjeno je i svima onima koji su
zapali u bilo koju vrstu ovisnosti, a htjeli bi promijeniti svoj
život, kao i svima onima koji se traže te propitkuju kojim se
životnim putem zaputiti. Ukratko, namijenjeno je svima koji
osjeæaju da su na svom životnom putu zapali u odreðene
poteškoæe ili se nalaze pred odreðenim životnim raskrižjem,
te im je potreban savjet i pomoæ kako bi dalje nastavili svoj
životni hod. Župnik poziva sve koji smatraju da im je
potrebna neka vrsta pomoæi, pa bio to i samo razgovor, da se
ne oklijevaju obratiti. Premda æe djelovati u okviru župnog
Caritasa Vela Luke, savjetovalište je otvoreno za sve
stanovnike ne samo Vela Luke nego i cijele Korèule, kao i
susjednog Lastova. "Èesto se zna èuti prigovor kako su oni
koji su u bilo kojoj vrsti životnih nedaæa i problema
prepušteni samima sebi. Pokretanjem ovog savjetovališta
želimo konkretno pridonijeti promjeni takvog naèina
razmišljanja. Želimo vrlo jasno poruèiti svima onima koji na
razlièite naèine trpe, koji su zapali u razlièite životne
probleme, poèevši od ovisnosti pa do siromaštva, da nisu
sami. Tu smo zbog vas i za vas. Nadamo se kako æe nam i
ovo savjetovalište poslužiti da budemo zajednica sretnijih i
duhom bogatijih ljudi", istièe župnik Buriæ.
Uz savjetodavni dio rada, savjetovalište æe u buduænosti
pokušati organizirati i razlièite radionice i tribine.
Korizmena obnova sveæenika Varaždinske biskupije
Varaždin, 2.3.2015. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije, ovaj put posveæen
korizmenoj duhovnoj obnovi, održan je u ponedjeljak 2.
ožujka u dvorani Biskupskog ordinarijata u Varaždinu.
Korizmeno promišljanje iznio je varaždinski biskup Josip
Mrzljak koji je u zajedništvu s ostalim sveæenicima susret
zakljuèio misnim slavljem u katedrali Uznesenja BDM.
Biskup Mrzljak u izlaganju se osvrnuo na promišljanja pape
Franje koja je potkraj protekle godine iznio u svom govoru
na susretu s èlanovima Rimske kurije za koju je rekao kako
je zamišlja kao mali model Crkve i kao živo i dinamièno
tijelo koje je, kao i svako ljudsko tijelo, izloženo bolestima i
nemoæima. Spomenuvši neke od tih bolesti i boljki Kurije,
papa Franjo istaknuo je da one slabe njihovo služenje
Gospodinu. Biskup Mrzljak podsjetio je na svaku od tih 15
spomenutih bolesti i nemoæi, dodavši da Papa svojim
stavovima otvara jedan prostor živog dijaloga unutar Crkve
te su njegove misli sigurno dobar poticaj za unutarnje
Domovinske vijesti
vlastito preispitivanje savjesti. Meðu bolestima nalaze se
osjeæaj besmrtnosti i narcizma, mentalna i duhovna
okamenjenost, pretjerano planiranje i funkcionalizam,
"duhovni Alzheimer" kao opadanje duhovnih sposobnosti,
egzistencijalna shizofrenija, suparništvo, ogovaranje,
dodvoravanje, ravnodušnost prema drugima, manjak radosti,
zgrtanje dobara, zatvorenost u grupu te težnja za svjetovnom
dobiti i vlašæu. Nakon izlaganja sveæenici su imali prigodu
za sakrament pomirenja te su s biskupom Mrzljakom u
katedrali proslavili misu. Biskup je na poèetku mise
napomenuo kako su u poniznosti stali pred Onoga koji ih
najbolje poznaje, pred kojim ne mogu ništa sakriti i kojem je
sve poznato. Pozvao je sveæenike na molitvu Gospodinu za
oproštenje i milosrðe za sve njihove grijehe, slabosti i
propuste te da ga zamole da gleda njihovu vjeru.
Na susretu sveæenika ujedno je najavljen 15. jubilarni
biskupijski križni put mladih 22. ožujka te su župnici
pozvani da potaknu sudjelovanje vjernika Varaždinske
biskupije na Nacionalnom danu obitelji na Trsatu te na
susretu s papom Franjom u Sarajevu.
Poèeo susret europskih nacionalnih ravnatelja Papinskih
misijskih djela
Zagreb, 2.3.2015. (IKA) - U Duhovno-edukativnom centru
Marijin Dvor u Lužnici kraj Zagreba poèeo je 1. ožujka
Europski susret nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih
djela. Osim nacionalnih ravnatelja iz 22 zemlje na susretu
sudjeluju generalni tajnik Papinskoga misijskog djela za
širenje vjere o. Ryszard Szmydki, hvarsko-braèko-viški
biskup Slobodan Štambuk, predsjednik Vijeæa za misije
HBK, i vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšiæ. Svima je
srdaènu dobrodošlicu izrazio domaæin susreta vlè. Antun
Štefan, nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u
Hrvatskoj.
Misu kojom je susret zapoèeo predvodio je o. Ryszard
Szmydki. Obraæajuæi se sudionicima, o. Ryszard istaknuo je
kako je "cilj našeg kršæanskog života da budemo dio
pashalnog misterija, a upravo misionari i nacionalni
ravnatelji Papinskih misijskih djela trebaju taj pashalni
misterij donositi svim ljudima. Taj misterij je upravo Božja
ljubav koja daje svoga Sina Jedinca za nas. Poslani smo biti
misionari - da budemo svjedoci te Radosne vijesti da je
Kraljevstvo Božje veæ ovdje, u nama kada živimo za misije,
trpimo za misije i kada služimo bližnjima." Molitvu vjernika
molili su mladi misijski animatori Zagrebaèke nadbiskupije
na nekoliko jezika - engleskom, talijanskom, njemaèkom,
francuskom, poljskom i hrvatskom.
Drugoga dana, u ponedjeljak 2. ožujka, susret je otvorio
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ, istaknuvši: "Neka ovaj europski
susret nacionalnih ravnatelja PMD-a probudi u svima nama
svijest o tom misijskom poslanju Crkve." Uvodno
predavanje "'Ad gentes' – 50 godina kasnije" održao je
biskup Vukšiæ. Predavanje je zakljuèio odlomkom iz tog
dokumenta kako "evangelizacijsko djelovanje Crkve nikada
ne može nestati, jer nikada neæe prestati prisutnost
Gospodina Isusa u snazi Duha Svetoga, prema samom
obeæanju: 'Ja sam s vama u sve dane, do svršetka svijeta' (Mt
28, 20)".
U poslijepodnevnom dijelu sudionici su razgledali Zagreb i
upoznali njegovu bogatu povijest i povijest Katolièke Crkve
u Hrvatskoj. Nakon razgledavanja katedrale i molitve na
grobu bl. Alojzija Stepinca, nacionalne ravnatelje primio je
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.
Pozdravljajuæi kardinala uime okupljenih, vlè. Štefan
istaknuo je kako su misije posebna pastoralna knjiga svake
4. ožujka 2015. broj 9/2015
17
Domovinske vijesti
Crkve koja nastoji živjeti prema Evanðelju. U obraæanju na
talijanskom jeziku kardinal Bozaniæ izrazio je radost što je
upravo Zagreb izabran kao grad domaæin Europskog susreta
nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela. Rekavši im
kako se nalaze u domu bl. Alojzija Stepinca, ukratko je
predstavio blaženikov život, te naglasio da svi željno
išèekujemo dan kada æe on biti proglašen svetim. Podsjetio
je na misionarsku narav Crkve, pojasnivši da je Crkva ili
misionarska ili uopæe nije Crkva. Kardinal je zatim
odgovarao na pitanja vezana uz život Zagrebaèke
nadbiskupije i Crkve u Hrvatskoj koja su mu postavljali
sudionici susreta.
Drugi dan susreta završio je euharistijskim slavljem koje je u
župi blaženog Alojzija Stepinca u Velikoj Gorici predvodio
biskup Štambuk u koncelebraciji s biskupom Vukšiæem.
Okupljene vjernike i sudionike susreta biskup Štambuk
pozvao je da vole misije i misionare, rekavši da "treba ljubiti
Boga i sve što je on stvorio". Boga se ljubi bilo kroz
sveæenièko ili redovnièko zvanje, bilo kroz misijsko zvanje.
Ali i kroz obitelj. Treba èuvati naše obitelji i biti otvoren
životu jer i mnogi naši hrvatski sveci i blaženici dolazili su
iz brojnih obitelji, istaknuo je u propovijedi biskup Štambuk.
Misu je pjevanjem animirao zbor Emanuel iz Velike Gorice.
Zapoèeo pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike
Tema dvodnevnog kolokvija je "Pastoral braka i obitelji s
posebnim osvrtom na pastoral zaruèništva"
Zagreb, 3.3.2015. (IKA) – U organizaciji Vijeæa za kler,
Vijeæa za katehizaciju i novu evangelizaciju i Ureda za život
i
obitelj
Hrvatske
biskupske
konferencije
u
Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu u utorak
3. ožujka zapoèeo je IV. pastoralno–katehetski kolokvij za
sveæenike. Tema dvodnevnoga kolokvija je "Pastoral braka i
obitelji s posebnim osvrtom na pastoral zaruèništva". Uz
gotovo 150 sveæenika iz svih (nad)biskupija, otvorenju
kolokvija nazoèili su zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ, predsjednik Vijeæa HBK za katehizaciju i novu
evangelizaciju ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ,
predsjednik Vijeæa HBK za kler bjelovarsko-križevaèki
biskup Vjekoslav Huzjak, vojni biskup u BiH Tomo Vukšiæ,
kao i generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis. Nakon
molitve Srednjega èasa koju je predvodio ravnatelj NPI dr.
Josip Šimunoviæ, kolokvij je otvorio predsjednik HBK
nadbiskup Puljiæ. Istièuèi važnost teme kolokvija, nadbiskup
Puljiæ parafrazirao je pismo koje je uputio jednom mladom
paru o njihovu vjenèanju. Govoreæi im o "velikom otajstvu"
uz osnovne misli iz Svetoga pisma, gdje je brak opisan kao
jedinstvena i nerazrješiva stvarnost kojoj su temelji graðeni
na ljubavi koja ne zavidi i ne traži svoje, nego se dariva,
izrekao je i nekoliko opisnih detalja koje ta sveta stvarnost
predstavlja.
Nadbiskup Puljiæ istaknuo im je brak kao savez koji Bog
sklapa s èovjekom, a obilježja saveza su stabilnost i vjernost.
Ovim trima rijeèima, saveza, vjernosti i stabilnosti dodao je i
rijeè '"hod'".
Jer, brak je stabilni savez vjernosti u hodu. Njega se, naime,
živi i stvara svakodnevno i u svakom trenutku. A njegov
uspjeh i blagoslov nisu unaprijed u zvijezdama zapisani,
nego su darovani slobodi i ljubavi dvoje supružnika.
Bezuvjetni, dakle, dar u neuvjetovanoj slobodi, dodao je, te
podsjetio i na važnost molitve, jer "zajednièka molitva,
hodoèašæe i zajednièko pohaðanje crkve izvrsna su i
privilegirana mjesta uèvršæenja braènog saveza. Uz molitvu
tu su i zajednièke odluke gledom na rad, zaposlenje, odgoj
djece i mjesto boravka, kao i neke teme i stvari oko kojih se
18
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
braèni parovi teže slažu". "Neka nam ovo studijsko druženje
pomogne da budemo sve više svjesni tog velikog Božjeg
plana s ljudima. A u nama, navjestiteljima toga otajstva,
neka ojaèa i probudi revnost da u hodu pratimo naše obitelji
kako bi Božji savez sklopljen u sakramentu ženidbe ostvario
višestruke plodove stabilnosti i vjernosti. Dok vas još
jednom od srca pozdravljam, želim iskreno bratsko druženje
i plodno zborovanje na ovom IV. pastoralno-katehetskom
kolokviju za sveæenike", poruèio je sudionicima skupa
nadbiskup Puljiæ.
Uvodne misli u rad Kolokvija dao je nadbiskup Hraniæ.
Istaknuo je kako se tema kolokvija logièkim slijedom
nadovezuje na dosadašnje kolokvije održane u organizaciji
Vijeæa HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju, te Vijeæa
za kler, a ovoga puta pridružio se i Ured HBK za život i
obitelj. "Nadam se da æe i ovaj naš kolokvij dati odreðeni
doprinos našem unutarcrkvenom promišljanju koje je u
tijeku na razini sveopæe Crkve do sredine travnja i èiji æe
rezultati poslužiti u pripremi Instrumentum laboris. Takoðer
nadam se da æe ovaj kolokvij pridonijeti i kvalitetnijoj
pripremi naše domovinske Crkve i ozraèja u njoj za Sinodu
biskupa", rekao je nadbiskup Hraniæ te posjetio kako se naša
Crkva u promišljanje te promicanje poziva i poslanja obitelji
u kontekstu nove evangelizacije ukljuèuje na sasvim osobit
naèin i to 2. nacionalnim susretom hrvatskih katolièkih
obitelji na Trsatu. Izrazio je nadu "da æe i našu društvenu
stvarnost taj dogaðaj podsjetiti i osnažiti u uvjerenju o
važnosti braka i obitelji". Nadalje je istaknuo kako je tema
pastorala braka i obitelji tako široka da ju nije moguæe
obraditi na jednoj Sinodi biskupa te su tome posveæene dvije
sinode. Takoðer kad su dva vijeæa HBK poèela promišljati
temu ovoga kolokvija došlo se do zakljuèka da se tema ne
može obraditi na jednom kolokviju, veæ je odluèeno da se
podijeli. Stoga je ovaj kolokvij dobio podnaslov "s posebnim
osvrtom na pastoral zaruèništva". U tom vidu pred sudionike
je nadbiskup Hraniæ stavio nekoliko toèaka koje su vodile i
organizatore kolokvija.
Na prvom mjestu je istaknuo "ljubav koja je sposobna
prihvatiti drugoga u njegovoj istini", jer ništa tako kao ljubav
nije upuæeno ka uvijek novom pronalaženju duboke istine, i
obrnuto ništa nije tako pozvano kao istina oèitovati se u
ljubavi. "U suvremenom kontekstu mi sveæenici i pastiri
postali smo i sve više postajemo odvjetnici ljubavi u istini
koju smo dužni iznova otkrivati u njezinoj punini te ju
takvom zaruènicima i onima koji se pripremaju na put braka
i obitelji uvijek iznova otkrivati i pružati kao miraz za
njihovu braènu buduænost, ali i za buduænost Crkve i našega
naroda. Stoga, prije nego promislimo o pastoralu zaruènika
valja nam promisliti i tražiti odgovor na pitanje "kako
pripomoæi zaruènicima sazrijevati u ljubavi koja se
manifestira u istini, i to onoj istini koja je spremna prihvatiti
drugoga onakvim kakav on je", istaknuo je nadbiskup
Hraniæ. Potom je podsjetio kako su prireðivaèi kolokvija
imali na umu "da" Crkve braku i obitelji, a taj "da" Crkve je
"istodobno i obveza koja od nas kao Crkve traži kvalitetniji
pastoral braka i obitelji". Istaknuo je i važnost promišljanja
kako je pastoral braka i obitelji i pastoral sakramenta
ženidbe. Meðu mnogim razmišljanjima koje možemo
pronaæi u Relatio synodi Treæe izvanredne sinode biskupe
veoma je jasno da pripravu na brak i vjenèanje te pastoral
braka i obitelji treba nasloniti na pastoral sakramenata
inicijacije. No, doista je èinjenica da angažman mnogih
naših sveæenika i pastoralnih suradnika u pastoralu
sakramenata inicijacije kao da mijenja i smanjuje intenzitet
kad je rijeè o pastoralu zaruènika. Stoga je važna ova tema
kolokvija, rekao je nadbiskup Hraniæ.
ika
Predavanje kardinala Bozaniæa na Pastoralnokatehetskom kolokviju za sveæenike
Zagreb, 3.3.2015. (IKA) - Prvo predavanje s temom
"Evanðelje obitelji. Temeljna polazišta Izvanredne opæe
sinode biskupa (2014.)" na IV. pastoralno-katehetskom
kolokviju za sveæenike u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta u utorak 3. ožujka održao je zagrebaèki
nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozaniæ. Posebna
vrijednost ovoga predavanja je u tome što je kardinal
Bozaniæ bio aktivni sudionik Izvanredne sinode o obitelji
koja je u listopadu protekle godine održana u Vatikanu.
Uvodno je istaknuo kako "Crkva braku i obitelji posveæuje
dva sinodska zasjedanja, jer u vremenu u kojem živimo
sveprisutna društvena i duhovna kriza postaje pastoralni
izazov i potièe Crkvu da se u svom evangelizacijskom
poslanju okrene obitelji, toj živoj jezgri društva i crkvene
zajednice. U tom okruženju i takvim okolnostima prijeko je
potrebno promicati evanðelje obitelji".
Nadalje je dao kratak osvrt na odvijanje Sinode, a potom
stavio naglasak na neke teme koje su bile posebno istaknute
na sinodi i oko sinode. Podsjetio je kako je Izvanredna
sinoda imala zadatak analizirati odgovore na upitnik i
prikupiti svjedoèanstva i prijedloge biskupa iz èitavoga
svijeta kako bi se Evanðelje obitelji uvjerljivije naviještalo i
živjelo, dok æe XIV. opæe zasjedanje u listopadu o. g. imati
temu "Poziv i poslanje obitelji u Crkvi i suvremenom
svijetu". Ta sinoda ima za cilj iznaæi operativne smjernice za
pastoral braka i obitelji, a samo æe se zasjedanje održati o 50.
obljetnici završetka Drugoga vatikanskog koncila.
Govoreæi o pripremi za Izvanrednu sinodu, podsjetio je kako
je upitnik inicirao opæu konzultaciju u èitavoj Crkvi. U
prvom redu o slici u obitelji. Taj upitnik bio je pomoæ
krajovnim Crkvama da aktivno sudjeluju u pripremi
Izvanredne sinode. Podsjetio je kako je taj upitnik izazvao
nemalu raspravu, kao i poneku kritiku i u crkvenoj, i u široj
javnosti. HBK je objedinila prispjele odgovore naših
nadbiskupija i biskupija te relativno opširno odgovorila na
pitanja.
U osvrtu na sam rad izvanrednog zasjedanja, kardinal
Bozaniæ predstavio je i svoj redovni intervent koji je imao
drugoga dana zasjedanja te slobodni intervent èetvrtoga
dana. Kardinal Bozaniæ govorio je o potrebi da priprema
zaruènika za sakrament ženidbe kandidatima uèvrsti
spoznaju o njihovom specifiènom kršæanskom pozivu koji
bitno odreðuje ljudski i vjernièki život supružnika, istaknuo
je važnost solidne pripreme za brak koja treba poèeti ranije,
koja treba biti sustavnija, i ne bi se trebala svesti samo na
neposredno vrijeme prije vjenèanja. Predložio je i da brak
kao životni poziv bude bolje istaknut i u samom obredu
sakramenta ženidbe. Zauzeo se i za pojednostavljenje
postupka utvrðivanja nevaljanosti ženidbe te da se u tom
procesu veæe ovlasti daju mjesnim Crkvama i biskupskim
konferencijama, a istaknuo je da upravo danas Crkva mora
proroèki naviještati nauk o nerazrješivosti ženidbe, jer time
ostvaruje i osobito služenje dobru ljudi u suvremenom
društvu. Istaknuo je da svi vjernici ne uspijevaju slijediti
radikalnost Isusovih zapovijedi. Uzroci mogu biti razlièiti,
zbog osobnog ili društvenog grijeha te zbog velikih
društvenih promjena. U rijeèi o završnom dokumentu
izvanrednoga zasjedanja, Relatio synodi istaknuo je kako je
on plod dijaloga koji se na sinodi vodio u velikoj slobodi i
uzajamnom slušanju,u njemu su postavljena pitanja i
naznaèeni pogledi namijenjeni sazrijevanju i preciziranju u
razmišljanjima mjesnih Crkava tijekom ove godine.
Upozorio je kako Relatio synodi u prvom redu ne donosi
odluke, veæ otvara perspektive koje u mnogim sluèajevima
nisu lake. "Ipak se nadamo da æe kolegijalni hod biskupa i
Domovinske vijesti
ukljuèivanje Božjega naroda po djelovanju Duha Svetoga
moæi Crkvu voditi u pronalaženju putova istine i milosrða za
sve", dodao je.
U završnom dijelu izlaganja kardinal Bozaniæ je na pitanje
"koja je poruka i poziv Sinode o obitelji u pastoralnom
radu", istaknuo kako posveæujuæi dva sinodska zasjedanja
braku i obitelji Crkva želi staviti naglasak na obitelj u svom
pastoralnom djelovanju.
Izvanredna sinoda o obitelji govori nam i o metodi našeg
pastoralnog djelovanja, o naèinu našeg pastorala o obitelji,
potrebno je približiti se, slušati, upoznati razlièite prilike
života u kojima žive suvremene obitelji, njihove radosti,
teškoæe, nade. Metodološki je važno u suoèavanju s
problemom ne zapoèeti s nauèenim, doktrinarnim stavovima,
sa stavom bez prethodnog saslušanja i pokušaja
razumijevanja konkretne situacije, rekao je.
Istièuæi izazove s kojima se u suvremenom svijetu na
podruèju pastorala obitelji susreæe Crkva, kardinal je
istaknuo potrebu pastoralnog "obraæenja".
Trebamo poèeti drugaèije pastoralno gledati, drugaèije
pastoralno pristupati razlièitim životnim situacijama ljudi,
biti u prvom redu oni koji su svjesni, kako istièe i papa
Franjo, da su putovi Božjega milosrða u svim okolnostima
života. Dakle, trebamo poèeti od sebe, drugaèije pastoralno
vrednovanje, drukèiji pastoralni pristup i to je èini mi se
najveæa novost netom završene Treæe izvanredne sinode
biskupa, zakljuèio je kardinal Bozaniæ.
Hrvatsko društvo vapi za boljitkom
Predstavljen zbornik "Kultura rada u Hrvatskoj. Peti
hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 21.-23. listopada 2011."
Zagreb, 3.3.2015. (IKA) - "Kultura rada u Hrvatskoj. Peti
hrvatski socijalni tjedan, Zagreb, 21.-23. listopada 2011."
naziv je zbornika koji je u organizaciji Centra za promicanje
socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije i
Kršæanske sadašnjosti predstavljen u utorak 3. ožujka u
dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.
Uvodnu rijeè na predstavljanju uputio je zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. "Radostan sam jer smo
dobili ovu knjigu koja nudi toliko dobrog i korisnog sadržaja
za hrvatsko društvo, a žalostan zbog toga što dok je èovjek
èita vidi da se stvari nisu pomakle", istaknuo je kardinal.
Ukazao je na svakodnevna zbivanja koja govore o visokoj
stopi nezaposlenosti, radnicima koji ne primaju plaæu, o
mladima kojima se ne otvaraju nove perspektive, ili pak
poduzeæima i institucijama koja propadaju.
"Pita se èovjek što tu rade državne institucije, što rade
sindikati koji ostavljaju da su toliki bez plaæe", upitao je
kardinal, te dodao da su takvom stanju u društvu pozvani
pridonijeti i laici aktivni u Crkvi. U tom procesu prvi potez
ne povlaèi kler jer je on zadužen za pouèavanje i
produbljivanje socijalnog nauka Crkve, veæ laici koji æe
probuditi nove inicijative. "Neka ovo predstavljanje bude
znak u kretanju nabolje u našem hrvatskom društvu jer
situacija vapi i zove", zakljuèio je kardinal Bozaniæ.
Rijeè su uputili i predsjednik HBK zadarski nadbiskup
Želimir Puljiæ, te sisaèki biskup Vlado Košiæ. O Zborniku su
govorili dr. Stjepan Baloban, profesor na Katolièkom
bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu i urednik
Zbornika, dr. Drago Èengiæ s Instituta društvenih znanosti
"Ivo Pilar", predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
Krešimir Sever i Petar Lovriæ iz Udruge malih i srednjih
poduzetnika, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Zbornik su uz dr. Stjepana Balobana uredili dr. Gordan
Èrpiæ i dr. Dubravka Petroviæ Štefanac.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
XIV. godišnja skupština Nacionalnog vijeæa PMD BiH
Banja Luka, 24.2.2015. (IKA) - Veèernjom misom u
ponedjeljak 23. veljaèe u katedrali Sv. Bonaventure u Banjoj
Luci poèela je XIV. godišnja skupština Papinskih misijskih
djela Bosne i Hercegovine. Misu je, uime odsutnih biskupa,
predvodio kancelar Banjoluèke biskupije i rektor katedrale
preè. Pero Ivan Grgiæ. Koncelebrirali su nacionalni ravnatelji
PMD RH i BiH: don Antun Štefan i don Ivan Štironja, te
dijecezanski ravnatelji PMD: mons. Vlado Lukenda, don
Pavo Šekerija, don Tomislav Ljuban, don Josip Tadiæ, te
nekoliko sveæenika Banjoluèke biskupije. Uz sveæenike, koji
su na misi molili za uspjeh misijskog poslanja Crkve, za
misionare, dobroèinitelje i prijatelje misija, sudjelovalo je i
desetak redovnica iz zajednica Misionarki ljubavi,
Klanjateljica Krvi Kristove i milosrdnica sv. Vinka
Paulskog, koje su predvodile liturgijsko pjevanje, te
tridesetak vjernika Banje Luke.
Nakon mise uprilièen je susret s ravnateljima PMD u
dvorani Biskupskog ordinarijata. Nazoène je pozdravio
nacionalni ravnatelj PMD BiH, zahvalio sveæenstvu,
redovništvu i svim vjernicima Banjoluèke biskupije na èelu s
biskupima za sve što èine za Papinska misijska djela, za
misije i misionare. Kratko je predstavio programe èetiriju
PMD: Djela za širenje vjere, Djela svetog Djetinjstva, Djela
sv. Petra apostola te Misijske zajednice. Naglasio je da to
nisu samo papinska misijska djela nego misijska djela svih
vjernika. Potom je prikazan kratki film o djelovanju
misionara u DR Kongu što je bio uvod za daljnji razgovor o
misijskom poslanju Crkve. Bila je to prigoda da i vjernici
postave svoja pitanja o misijskom djelovanju Crkve.
Radni dio Skupštine poèeo je u utorak 24. veljaèe molitvom
a potom pozdravima koje je uputio nacionalni ravnatelj
Štironja. Izrazio je radost što se XIV. godišnja skupština
održava u Banjoj Luci, središtu biskupije, u znak misijske
suradnje i približavanja vjernicima Banjoluèke biskupije
koji, unatoè svojim potrebama, ne zaboravljaju potrebe braæe
i sestara u dalekim misijskim krajevima. Posebno je
pozdravio pomoænog biskupa Marka Semrena, zahvalio
biskupu ordinariju Franji Komarici i njihovim suradnicima u
Ordinarijatu što su otvorili vrata svoga doma i ugostili
èlanove skupštine PMD BiH. Svoje je pozdrave uputio i
biskup Semren uime odsutnog biskupa Komarice, izrazio
dobrodošlicu i radost zbog susreta u Banjoj Luci.
Nacionalni ravnatelj PMD RH zahvalio je na gostoprimstvu,
pozdravio prisutne uime svojih suradnika i dijecezanskih
ravnatelja, izvijestio ih o susretu nacionalnih ravnatelja PMD
Europe koji se poèetkom ožujka održava u Zagrebu, pozvao
na susret misionara poèetkom srpnja u Sisku te zaželio
uspješan rad Skupštine.
Nakon što je nacionalni ravnatelj PMD podnio svoje
pastoralno-financijsko izvješæe, redali su se dijecezanski
ravnatelji sa svojim izvješæima. Izvješæa su poslužila i kao
temelj za plodnu diskusiju i izradu animacijskog plana s
naglaskom širenja svijesti o važnosti misijskoga pastorala i
osnivanja misijskih zajednica po župama. Dan je završio
veèernjom misom koju je u banjoluèkoj katedrali predvodio
nacionalni ravnatelj PMD RH.
Pri završetku XIV. godišnje skupštine PMD BiH ravnatelji
su u srijedu 25. veljaèe posjetili sestre Majke Terezije –
Misionarke ljubavi, koje djeluju u samom centru Banje Luke
gdje se brinu za siromašne i beskuænike. Svaki dan sestre
kuhaju za šezdesetak osoba i to ono što im providnost
dodijeli, tj. ono što im dobri ljudi donesu i podare njima i
20
4. ožujka 2015. broj 9/2015
njihovim siromasima.
Ravnatelji su zatim posjetili dugogodišnjeg misionara fra
Rafaela Lipovca u Caritasovom staraèkom Domu na
Petriæevcu, èestitali mu 90. roðendan koji æe uskoro navršiti,
zajedno se prisjetili misionara i misionarki, te se za njih
zajednièki pomolili. Bilo mu je drago ponovno vidjeti i
susresti se s vlè. Antunom Štefanom s kojim se više puta
susreo u Africi.
U sklopu svoje trodnevne skupštine, ravnatelji su posjetili i
Trapistièki samostan Marija Zvijezda, farmu gdje se
proizvodi sir trapist te Centar za odvikavanje od ovisnosti
Marijanovac u Aleksandrovcu, nadomak Banje Luke, koji
vode klanjateljice Krvi Kristove.
Kardinal Puljiæ slavio misu uz moæi svete Terezije Avilske
Sarajevo, 25.2.2015. (IKA/KTA) – Vrhbosanski nadbiskup i
metropolit kardinal Vinko Puljiæ slavio je 24. veljaèe misu u
samostanskoj crkvi Bezgrešne Kraljice Karmela u Sarajevu
u povodu dolaska moæi stopala svete Terezije od Isusa
Avilske. Koncelebriralo je 19 sveæenika meðu kojima su bili
i karmeliæani iz samostana u Zagrebu o. Anðelko Joziæ i o.
Drago Mariæ. Na misi je, osim sestarske karmelske zajednice
i župljana sarajevske župe Stup i drugih župa, sudjelovao i
veæi broj redovnica raznih družbi te vrhbosanska bogoslovna
zajednica sa svojim poglavarima. Moæi svete Terezije
Avilske, prve nauèiteljice Crkve, bile su postavljene ispred
oltara zajedno sa svetièinom slikom, a u sarajevski Karmel
bosonogih karmeliæanki stigle su posredovanjem Hrvatske
karmelske provincije sv. Oca Josipa u povodu 500 obljetnice
svetièina roðenja. Misa je izravno prenošena na valovima
Radio Marije.
U propovijedi kardinal Puljiæ kazao je kako je "ovaj dan pun
sadržaja" te podsjetio da su karmeliæani proglasili Godinu
svete Terezije u povodu petstote obljetnice njezina roðenja.
"Za tu prigodu njezine moæi obilaze sve karmelske
zajednice. Simbolièno je da se kao relikvija nosi njezino
stopalo. Obnavljajuæi karmelski red ova redovnica je jako
puno putovala i to pješice posebno pred kraj svoga života",
kazao je kardinal Puljiæ.
Osvræuæi se na život sv. Terezije, kardinal Puljiæ kazao je da
je, prema pisanju, bila lijepa djevojka koja se planirala udati
te da je sve radila promišljeno i temeljito. Istaknuo je da je i
njezina odluka – poæi u samostan, takoðer bila promišljena i
temeljita. "Zanimljivo je da ona piše kako æe taj dan
zapamtiti kao jedan od najbolnijih trenutaka umiranja
svijetu. Ipak je odluèila i pošla u samostan. To je nešto što se
ne može razumjeti ovozemaljski nego samo iz vjere", kazao
je kardinal Puljiæ, napominjuæi da Terezija nije odmah
postala svetom nego da je neko vrijeme živjela osrednjim
životom dok nije doživjela posebno nadahnuæe Duha.
"Posljednje 22 godine svoga života išla je putem posveæenja
mistiènog života. Obnavljala je samostane jer je uvidjela
koje je zlo živjeti osrednje. Osrednjost je otrov i neprijatelj
duhovnosti. Ona je to shvatila. Zato je krenula u reformu",
kazao je kardinal Puljiæ, dodajuæi da je ona obnavljala
ženski, a sveti Ivan muški karmelski red. Istaknuo je da je
takvim životom postala toliko ugledna i u Španjolskoj i u
Francuskoj da je èak i sam kralj jednom zatražio njezino
mišljenje. Dodao je da su iz njezine duhovnosti iznikle vrlo
lijepe knjige.
"Zato je papa Pavao VI. svetu Tereziju, kao prvu ženu,
proglasio crkvenom nauèiteljicom. Danas su njezine moæi
ika
meðu nama. Želja je da se probudi ta terezijanska duhovnost
i u ovom samostanu, ali ne samo u samostanu nego i u nama.
Njezine moæi govore nam da sveci ne umiru. Oni i danas
žive, i danas govore. Njezina prisutnost poruèuje nam da se
trebamo otrgnuti od osrednjosti. Na koji naèin? Sveta
Terezija je stavila Boga na prvo mjesto. Kad je što trebalo
uraditi, njezino osnovno pitanje bilo je: je li to po Božjem?
Kako doæi do toga nutarnjeg spoznanja? Najprije treba znati
slušati Božju rijeè. Ne samo èitati Božju rijeè nego èuti je.
Božja rijeè je uvijek životna, izazovna i djelotvorna ako
padne na plodno tlo. Prevažno je svoje srce uèiniti plodnim
tlom", kazao je kardinal Puljiæ koji je podsjetio da rijeè
karmel znaèi vrt i to vrt u kojem treba uzgajati kreposti.
"Korizma je vrijeme kada na osobit naèin treba uzgajati
kreposti. Odrièemo se raznih stvari i èinimo pokoru kako bi
stekli sposobnost kreposnog življenja i odricanja zlih
sklonosti i navika. Tad èovjek pripravlja plodno tlo da èuje
Božju rijeè koja pokreæe i trgne èovjeka iz osrednjosti,
mlitavosti i mlakosti", kazao je kardinal Puljiæ, istièuæi da je
korizma divno vrijeme za obraðivanje vrta svoje duše gdje
Bog treba posaditi svoje kreposti. Naglasio je važnost
molitve i to molitve koja neæe biti "blebetanje" nego molitva
u Isusovu duhu.
Nakon mise kardinal Puljiæ, sveæenici, redovnice, bogoslovi
i svi vjernici prilazili su moæima sv. Terezije Avilske te ih
dodirnuli i kratko se pred njima molili, iznoseæi svoje nakane.
Priorica samostana karmeliæanki s. Lucija Peša nije krila
radost cijele sestarske zajednice zbog dolaska moæi sv.
Terezije Avilske istièuæi da osjeæaju kako je na taj naèin
meðu njih došla njihova majka sveta Terezija. Istaknula je
želju svih sestara da nasljeduju svetu Tereziju u ovom
vremenu zahvalne za Božji poziv i Božju blizinu.
U samostanu Bezgrešne Kraljice Karmela u Sarajevu (Stup)
svetièine moæi bile su izložene 24. i 25. veljaèe.
Duhovne vježbe za hrvatske sveæenike iz Zapadne Europe
Leitershofen, 26.2.2015.
(IKA) - Duhovne vježbe za
hrvatske sveæenike iz Zapadne Europe održane su od 23. do
26. veljaèe u Kuæi za duhovne vježbe Sv. Pavla Biskupije
Augsburg – u Leitershofenu nedaleko Augsburga, u
organizaciji Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurta
na Majni. Na duhovnim vježbama o temi "Radosno èekamo
vazmene blagdane" - Predslovlje korizmeno I., koje je vodio
brat Jozo Milanoviæ, benediktinac u benediktinskom
samostanu Sv. Kuzme i Dajana u Æokovcu na Pašmanu,
okupilo se više od pedeset sudionika.
Duhovne vježbe zapoèele su jutarnjom molitvom, a
Milanoviæ je održao pet prigodnih razmatranja - Èekanje u
Pustinji, Èekanje na Gori, Èekanje u Hramu, Èekanje pod
Križem i Èekanje kod Groba. Sve je na poèetku uime
organizatora pozdravio delegat za hrvatsku pastvu u
Njemaèkoj Ivica Komadina koji je sudionicima zaželio da
duhovne vježbe svima budu obogaæenje u tim danima
zajedništva. Na duhovnim vježbama sudjelovao je i ravnatelj
dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markiæ,
koji je rekao kako duhovno, a tome idu u prilog i te duhovne
vježbe, treba biti temelj svih pastoralnih nastojanja i
djelovanja. Sudionike je pozdravio i mons. Wolfgang
Miehle, referent Biskupije Augsburg za dušobrižništvo
katolika drugih materinskih jezika u toj biskupiji. Na
duhovnim vježbama bili su i delegati za skandinavske zemlje
mons. Stjepan Biletiæ i delegat za Francusku, Veliku
Britaniju i zemlje Beneluxa vlè. Stjepan Èukman.
Središnji dogaðaj duhovnih vježbi bila su misna slavlja koja
je predvodio o. Milanoviæ.
Crkva u Hrvata
Vlè. Antun Japundžiæ novi doktor teologije
Tema doktorskoga rada "Ekleziološka vizija srpskopravoslavnog teologa oca Justina Popoviæa (1894-1979)"
Rim, 27.2.2015. (IKA) - Sveæenik Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije Antun Japundžiæ, obranio je u petak 27. veljaèe
na Fakultetu Istoènih crkvenih znanosti na Papinskome
istoènom institutu u Rimu, doktorsku disertaciju iz teologije
pod naslovom La visione ecclesiologica del teologo serboortodosso padre Justin Popoviæ (1894-1979) (Ekleziološka
vizija srpsko-pravoslavnog teologa oca Justina Popoviæa
(1894-1979), izraðenu pod vodstvom profesora Germana
Marania, DI. Ispitno povjerenstvo osim mentora saèinjavali
su profesori: Edward Farrugia, DI, (drugi relator), Jakov
Kuliè, DI, (èlan ispitnog povjerenstva) i James McCann, DI,
(predsjednik povjerenstva i rektor Papinskoga istoènog
instituta), izvijestio je Radio Vatikan.
Sveèanom akademskom èinu, uz doktorandove roditelje,
brata s obitelji i roðake, nazoèili su mons. Jure Bogdan,
rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, zajedno sa
sveæenicima studentima spomenutog Zavoda; vlè. George
Hayes, vicerektor Papinskog irskog zavoda u kojem je
Japundžiæ boravio tijekom svoga studija u Rimu i sveæenici
studenti Irskoga zavoda te drugi prijatelji i poznanici.
Japundžiæ u pet poglavlja doktorske disertacije obraðuje
ekleziologiju oca Justina Popoviæa (1894.-1979.), jednoga
od najistaknutijih i najznaèajnijih teologa Srpske
pravoslavne Crkve u 20. st., koji je mnogo utjecao na razvoj
srpsko-pravoslavne teološke misli. Ne ulazeæi u nacionalne,
povijesne i politièke hrvatsko-srpske odnose, autor
disertacije usmjeren je na Popoviæevu ekleziologiju,
analizira njegovu misao, iznosi njegovu viziju Crkve.
U prvom poglavlju radnje Japundžiæ predstavlja život i
formaciju Popoviæa u kontekstu srpske pravoslavne
teologije. Obraðuje i prati tijek oblikovanja i razvoj
Popoviæeve duhovno-teološke i ekleziološke misli,
evidentira susrete, pisma i utjecaje koji su ga pratili. Popoviæ
temelji svoju misao na teologiji crkvenih otaca. Studirajuæi
izvan Srbije preuzeo je razlièite ruske i grèke elemente koji
su prepoznatljivi u njegovoj teološkoj i ekleziološkoj misli.
Dakako, neizbježan je i utjecaj srpskog povijesnog,
kulturnog i teološkog ambijenta. Zasigurno jedan od
najdubljih elemenata srpske duhovne teologije je svetosavlje
koje ni Popoviæ nije uspio u potpunosti nadiæi. U njegovu
opsežnom djelu Dogmatika Pravoslavne Crkve, vidljiva je
nakana da izbjegne taj utjecaj.
Kljuèna pitanja koja proizlaze iz Popoviæeve misli i dolaze
do izražaja su: "Tko je èovjek?" i "Tko je Bog?", a na njih
Popoviæ daje teo-antropološki odgovor. Stoga drugo
poglavlje istražuje ulogu èovjeka u Crkvi i razmatra èovjeka,
stvorena na sliku Božju kao èlana Crkve koji je tražitelj
Istine koju je moguæe spoznati jedino u zajednici, odnosno u
okrilju Crkve.
Treæe poglavlje obraðuje kristološko-ekleziološki karakter
Crkve predstavljajuæi na poseban naèin teandrièku dimenziju
Crkve. U njegovoj ekleziologiji na najdublji i najjasniji
naèin manifestiran je kristološko-ekleziološki karakter Crkve
koji je povezan s njegovom ekumenskom koncepcijom. Antidijaloška i anti-ekumenska vizija toga srpskog teologa èesto
se nalazi u mislima i anti-ekumenskim stavovima njegovih
sljedbenika, napose kod onih, u narodu poznatih kao
justinovci.
Buduæi da Popoviæ od teandrocentriène ekleziologije dolazi
do
ekleziologije
popraæene
èvrstim
soteriološkim
konotacijama, èetvrto poglavlje se bavi opisom soteriološkoekleziološke dimenzije Crkve. Soteriološka dimenzija u
teološkoj misli Justina Popoviæa, uvijek se javlja u
eklezijalnom kontekstu: spasenje je uvijek prisutno u Crkvi i
4. ožujka 2015. broj 9/2015
21
Crkva u Hrvata
nikad izvan Crkve. Sakramenti (tajne) prisutni u Crkvi sa
soteriološkim karakterom i vrijednošæu pokazuju èovjeku
put spasenja od grijeha i smrti.
Završno poglavlje donosi neke specifiènosti Popoviæeve
ekleziologije u kojoj se on kreæe unutar srpsko-pravoslavnog
tradicionalizma, obogaæenog razlièitim utjecajima koji
dolaze izvana. Kroz kristološku i trinitarnu sliku Crkve
Popoviæ pokazuje soteriološko-ekleziološki cilj èovjeka, a
nalazeæi se na liniji svetosavlja potvrðuje vlastiti srpskopravoslavni identitet i pripadnost srpskome narodu.
Antun Japundžiæ, iz Grgureviæa, župa sv. Filipa i Jakova,
apostola – Odvorci, roðen je 8. lipnja 1981. g. u Slavonskom
Brodu. Nakon Nadbiskupske klasiène gimnazije u Zagrebu
upisuje se na Teologiju u Ðakovu, gdje je i diplomirao 2005.
Za sveæenika je zareðen 29. lipnja 2006. Iste godine
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ poslao ga je na
poslijediplomski studij na Papinski Istoèni institut u Rimu.
Magistrirao je radnjom "Il dialogo ecumenico tra Cattolici e
Ortodossi nell'insegnamento di Giovanni Paolo II durante il
suo pontificato (1978-2005)" ("Ekumenski dijalog izmeðu
katolika i pravoslavaca u uèenju Ivana Pavla II. tijekom
njegova pontifikata (1978-2005)"). Od 1. listopada 2009.
radi kao asistent na katedri ekumenske teologije na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Ðakovu Sveuèilišta J.
J. Strossmayera u Osijeku. U listopadu 2013. g. imenovan je
nadbiskupijskim
voditeljem
Ureda
za
promicanje
ekumenizma u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, a u
studenome iste godine izabran je za predsjednika
Ekumenske koordinacije Osjeèke regije. Od 20. kolovoza
2014. obnaša i službu vicerektora u Bogoslovnom
sjemeništu u Ðakovu. Od sijeènja 2015. èlan je Vijeæa
Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog.
Deveto europsko prvenstvo sveæenika u malom nogometu
Prvo mjesto osvojio je Portugal, drugo Poljska a treæe
Bosna i Hercegovina
St. Pölten, 27.2.2015. (IKA) - U gradu St. Pölten u Austriji
od 23. do 27. veljaèe održano je deveto europsko prvenstvo
sveæenika u malom nogometu. Prvenstvo je održano pod
pokroviteljstvom
pokrajine
Donje
Austrije
(Land
Niederosterreich), grada St. Pöltena te Povjerenstva za
pastoral sporta Austrijske biskupske konferencije.
Prvenstvo je otvoreno zajednièkom euharistijom u katedrali
koju je predvodio biskup dr. Klaus Küng. Izrazio je
zadovoljstvo što Austrija ponovno može, nakon 2004.
godine, biti domaæinom tako velikog dogaðaja koji je okupio
220 sveæenika iz 16 zemalja. Izmeðu ostalog rekao je kako
sport i rekreacija doprinose ljudskom zdravlju što se takoðer
odnosi i na sveæenike. Osim što bavljenje sportom i
rekreacijom uopæe pomaže sveæenicima da mogu lakše
ispunjavati dušobrižnièke zadaæe, ono izgraðuje zajedništvo
i nova prijateljstva koja nadilaze i državne granice.
Dr. Franz Lackner, nadbiskup Salzburga i biskup zadužen za
sport u Austriji, u svojem je pismu istaknuo kako su u
crkvenoj zajednici itekako potrebne vrline sporta, napose
momèadskog, kao što su zajedništvo, požrtvovnost,
samokontrola i fair play. Rekao je takoðer da je ponosan što
æe sveæenici te vrline o kojima propovijedaju pokazati na
djelu.
U završnici prvenstva Portugal je bio bolji od Poljaka i
osvojio svoje drugo zlato. Sveæenici iz Bosne i Hercegovine
pobjedili su na penale Hrvatsku u borbi za treæe mjesto. Na
petom mjestu je sveæenièka reprezentacija iz Slovaèke, na
šestom iz Maðarske, na sedmom Rumunjske, na osmom iz
Crne Gore. Deveto mjesto zauzela je reprezentacija
Ukrajine, deseto Bjelorusije, jedanaesto Slovenije, dvanaesto
22
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
Italije,
trinaesto
Austrije,
èetrnaesto
Kazahstana.
Pretposljednja petnaesta bila je reprezentacija Albanije dok
je posljednja šesnaesta bila reprezentacija Njemaèke.
Reprezentacije Albanije i Njemaèke nastupile su po prvi put.
Domaæin 10. europskog prvenstva sveæenika u malom
nogometu 2016. godine bit æe Slovaèka, a organizirati æe se
u nadbiskupiji Košice s kojom nas povezuje naš hrvatski
muèenik sv. Marko Križevèanin, treæi hrvatski svetac koji je
svoje muèeništvo podnio upravo u Košicama 7. rujna 1619.
Za Hrvatsku su nastupili sveæenici: Marinko Jeleèeviæ, Ivica
Maðer, Josip Starèeviæ, Josip Horvat, Tomislav Karavidoviæ,
Josip Matas, Goran Antunoviæ, Alojz Æubeliæ, Kristijan
Stojko, Josip Blažon, Davor Tomiæ i Dražen Dukiæ.
Reprezentaciju su vodili Krešimir Žiniæ, Žarko Relota i
Darko Banfiæ.
Poljsko izaslanstvo u posjetu Banjoluèkoj biskupiji
Banja Luka, 2.3.2015. (IKA/TABB) - Na poziv banjoluèkog
biskupa dr. Franje Komarice u posjetu Banjoluèkoj biskupiji
od 26. veljaèe do 2. ožujka boravilo je izaslanstvo iz Poljske,
predvoðeno naèelnikom sreza Boleslawiec Dariuszom
Kwasniewskim. Jedan od èlanova izaslanstva roðen je u
jednom od sela u opæini Laktaši, a jedan ima svoje korijene u
opæini Prnjavor. Susreli su se s Udrugama Poljaka iz Banje
Luke, Prnjavora i Dervente.
U pratnji biskupa Komarice i njegovih suradnika gosti iz
Poljske imali su službene razgovore s opæinskim
dužnosnicima iz Prnjavora, Gradiške i Laktaša. Na podruèju
tih opæina bila je veæina Poljaka koji su na temelju
meðunarodnog ugovora izmeðu FNRJ i Republike Poljske
1946. godine reemigrirali u Poljsku i uglavnom se svi nalaze
na podruèju šest opæina sreza Boleslawiec, u pokrajini
Šljonsk u jugoistoènoj Poljskoj. Naèelnik Kwasniewski je
opæinskim vlastima Prnjavora, Gradiške i Laktaša uruèio
pismo namjere o buduæoj suradnji izmeðu sreza Boleslawiec
i njihovih opæina u kojem predlaže razmjenu mladih, te
kulturnu i ekonomsku suradnju. Izrazio je nadu da æe
njegova ponuda biti i prihvaæena na obostranu korist.
Zamolio je predstavnike opæina da pomognu ureðenju
groblja u kojima su ukopani nekadašnji stanovnici poljskog
porijekla, a što su ovi i obeæali. U opæini Gradiška posebno
se govorilo o pomoæi poljskoj manjini u selu Èelinovac.
Èlanovi izaslanstva s biskupom i župnikom posjetili su i
poljsko selo Èelinovac u župi Nova Topola, gdje su se
susreli s 40-ak domaæih mještana – Poljaka koji su ostali na
svojim ognjištima. Bio je to vrlo dirljiv susret, na kojem je
bilo i suza i pjesme i zajednièkog objeda koji su domaæi
pripremili. Žitelji su iznijeli naèelniku i svoje probleme i
molbe.
Takoðer su posjetili groblje poljskih žitelja u Èelinovcu, te u
nekadašnjim poljskim župama Gumjera, Rakovac, Devetina
i Kunova te crkvu u Trošeljima u župi Nova Topola, koja je
u fazi obnove, kao i župne crkve u Novoj Topoli i Prnjavoru.
U svim razgovorima bilo je rijeèi o potrebi veæe povezanosti
s korijenima u Bosni poljskih graðana, koji s velikom
ljubavlju gaje uspomene na svoju "bosansku" prošlost, kao i
o veæoj povezanosti poljske nacionalne manjine s Poljskom.
Dogovoreno je da æe se zamoliti i poljsko veleposlanstvo u
Sarajevu, da se i ono više ukljuèi oko pomoæi ovdašnjim
Poljacima, osobito u selu Èelinovac, te oko zaštite groblja i
nekoliko preostalih crkvenih objekata, koje su gradili poljski
žitelji.
Naèelnik Kwasniewski pozvao je i biskupa Komaricu i
dužnosnike opæina da posjete Boleslawiec i njegove opæine u
kojima se nalazi veliki broj nekadašnjih "bosanskih" Poljaka
i njihovih potomaka.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Caritas: Svakom èetvrtom Europljaninu prijeti
siromaštvo
Udio je nešto smanjen, ali materijalno stanje za milijune
ljudi "dramatièno se pogoršalo" od izbijanja financijske i
valutne krize u 2008. godini
Rim, 25.2.2015. (IKA) – Svakom èetvrtom Europljaninu
(24,5 posto), prema procjenama Europskog Caritasa, prijeti
opasnost od siromaštva ili od socijalne iskljuèenosti. Godine
2013. siromaštvom je bilo pogoðeno gotovo 123 milijuna
graðana EU-a, navodi se u ovogodišnjem izvješæu, koje je
krovna organizacija europskih Caritasa predstavila 19.
veljaèe u Rimu.
Premda je navedena brojka nešto niža u odnosu na 2012.
godinu, u cjelini se materijalna situacija za milijune ljudi
dramatièno pogoršala od izbijanja financijske i valutne krize
u godini 2008., istièu Caritasovi struènjaci.
U godini 2013. najviše su siromaštvom i socijalnom
iskljuèenošæu bili pogoðeni stanovnici Rumunjske - s 40,4
posto i Grèke - s 35,1 posto, dok je europski prosjek bio 16,7
posto. Gotovo svaki deseti stanovnik Europe, prema
izvješæu, živi u potpunom siromaštvu. U èak 14 europskih
zemalja porastao je broj siromašnih meðu mladima i djecom.
Caritas u izvješæu žali zbog nedostatne politike
zapošljavanja, a problem velike nezaposlenosti najviše
pogaða mlade.
Meðunarodna konferencija o islamu i borbi protiv
terorizma
Meka, 25.2.2015. (IKA) - Na meðunarodnoj konferenciji o
islamu i borbi protiv terorizma, održanoj u Meki, u
Saudijskoj Arabiji, sudionici su 25. veljaèe usvojenoj Izjavi
preložili niz društvenih, odgojnih i upravnih reformi. U
Izjavi islamski pravnici, teolozi i struènjaci podsjeæaju na
naèela i na islamske vrijednosti zahtijevajuæi poštovanje
ljudskog dostojanstva, zaštitu ljudskih prava i obveza kao i
muslimanskoga jedinstva.
Osim toga, sudionici su pozvali na borbu protiv korupcije,
nezaposlenosti i siromaštva, kao i na preispitivanje odgojnih
programa, a muslimansku su inteligenciju potaknuli na
zauzimanje u promicanju istinskoga islama, na odbacivanje
zabluda i na promicanje vrijednosti.
Tijekom konferencije, koju je organizirala saudijska
nevladina organizacija "Savez islamskoga svijeta",
raspravljalo se o definiciji terorizma prema šerijatu te o
meðunarodnom shvaæanju terorizma kao i o zloporabi
religije u terorizmu. Analizirajuæi uzroke terorizma, govorilo
se o površnom poznavanju šerijata, o vjerskom fanatizmu, o
društveno-gospodarskim
problemima,
odgoju,
zakonodavstvu te slabim stranama graðanskoga društva.
U dokumentu se potièu mladi da vjeruju ulemama, da od
njih traže savjete; da izbjegavaju one koji tvrde da poznaju
islam, te da se ne prepuštaju da ih zavode krilatice koji
nemaju ništa s Kuranom i šerijatskim pravom. Mladima koji
traže promjene preporuèeno je da vode raèuna o islamskom
nauku, da poštuju zakon i izvuku pouke iz prošlosti.
U Izjavi je istaknuto da je ekstremizam svjetska pojava, da
terorizam nije ni religija ni nacija, te da nije pravedno
optuživati islam zbog terorizma koji Kuran odbacuje. Borba
protiv terorizma nije borba protiv islama, stoga tu borbu
valja voditi u suradnji s islamskim državama, istaknuto je u
Izjavi a prenosi Radio Vatikan.
19 milijuna ljudi prati Papu na Twitteru
U porastu broj poljskih pretplatnika uoèi Svjetskoga dana
mladih
Vatikan, 27.2.2015. (IKA) - Èak 19 milijuna ljudi u svijetu
redovito dobiva kratke poruke pape Franje poslane preko
njegova Twitter raèuna @pontifex. Taj je broj premašen u
ponedjeljak 23. veljaèe, kako je priopæilo Papinsko vijeæe za
sredstva društvenih komunikacija. Posebno je uoèen i snažan
rast poljskih pretplatnika. Zbog poveæanog interesa uoèi
Svjetskog dana mladih 2016. u Krakovu, govorno podruèje
poljskog jezika izbilo je na peto mjesto na Papinu Twitter
profilu.
Najviše je pretplatnika na Papine Twitter poruke na
španjolskom jeziku - 9. veljaèe broj sljeditelja premašio je 8
milijuna, slijedi engleski jezik s 5,59 milijuna, zatim
talijanski (2,5 milijuna) i portugalski (1,3 milijuna).
Papa završio korizmene duhovne vježbe
Moliti za kršæane progonjene u Siriji, Iraku i cijelom svijetu
– s tom je nakanom papa Franjo služio misu u mjestu
Ariccia kojom je završio tjedan proveden u razmatranju o
životu proroka Ilije
Vatikan, 27.2.2015. (IKA) - Moliti za kršæane progonjene u
Siriji, Iraku i cijelom svijetu – s tom je nakanom papa Franjo
27. veljaèe, na dan kada su završile korizmene duhovne
vježbe, služio misu u mjestu Ariccia. Papa se kasno
prijepodne vratio u Vatikan, nakon što je protekli tjedan
proveo u razmišljanju, zajedno sa svojim suradnicima u
Kuriji, slušajuæi razmišljanja karmeliæanina o. Bruna
Secondina.
I u oazi uma i duše, kakvi mogu biti dani provedeni na
duhovnim vježbama, drame muèenih i ubijenih kršæana,
ponajviše na sirijsko-iraèkom podruèju, veliki su teret na
srcu pape Franje. Spomenuo ih se svih na misi kojom je
završio tjedan proveden u razmatranju o životu proroka Ilije.
Ilijina je prièa bila "nova tema" u duhovnim vježbama za
Kuriju, zbog toga sam ju izabrao – objasnio je o. Bruno
Secondin te dodao da je Ilija prorok koji je u pokretu; ide do
Sinaja i do Libanona, zato mu se èinio prigodan za ovaj naš
trenutak i za ovo papinstvo. Prizori iz Ilijina života pokazuju
što znaèi za neku osobu susresti Boga i potpuno preokrenuti
vlastiti naèin shvaæanja života, dodao je karmeliæanin.
Ilija se nalazi u situacijama u kojima treba štititi siromašne
od profitera. Po srcu koje mu je Bog preobrazio, postao je
spreman na solidarnost, na zauzimanje za pravednost,
napomenuo je o. Bruno. U posljednjem ga prizoru vidimo
okruženoga skupinama uèenika koji se nazivaju "djecom
proroka", a on – hrabar, ali osoran èovjek – sada je uronjen u
ozraèje bratstva. Uzlazeæi na nebo, Ilija baca svoj plašt na
uèenika Elizeja, koji se vraæa ostalim uèenicima. Oni u
njemu prepoznaju duh proroka Ilije; zbog toga se ne može
dopustiti da plašt padne; uvijek ga valja podiæi, otvoriti nove
putove, staviti se ispred istine o nama samima i o Bogu, pred
izazove nepravednih manipulacija i tereta siromašnih, kako
bismo ponovno stvarali putove bratstva, istaknuo je
Secondin. Poziv je to koji je papa Franjo prihvatio, poput
plašta, zahvaljujuæi karmeliæaninu.
Neka Gospodin dade da raste sjeme koje si nam dao; osim
toga, svima želim da odemo odavde s komadiæem Ilijina
plašta, u ruci i u srcu, rekao je papa Franjo.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
23
Inozemne vijesti
Lombardi o napisima talijanskog tjednika
Vatikan, 27.2.2015. (IKA) - Talijanski tjednik L'Espresso
objavio je 27. veljaèe neke èlanke o navodnim borbama u
Vatikanu zbog gospodarskih pitanja. Na èlanke se u
priopæenju osvrnuo o.
Federico Lombardi, ravnatelj
Tiskovnoga ureda Svete Stolice i Vatikanskoga radija.
Glede prijepodne objavljenih èlanaka, želim se ogranièiti na
tri vrlo jednostavne primjedbe: Davanje tiskovinama
povjerljivih dokumenata radi izazivanja polemika ili
poticanja sporenja nije nešto novo, ali to uvijek treba
odluèno osuditi jer je nezakonito. Èinjenicu da se o složenim
gospodarskim ili pravnim problemima raspravlja te da ima
raznih viðenja treba smatrati potpuno normalnom, kazao je
Lombardi.
U svjetlu oèitovanih mišljenja Papa odreðuje smjernice koje
slijede svi odgovorni. Èlanak s osobnim napadima valja
smatrati sramotnim i smiješnim. Nije istina da Tajništvo za
gospodarstvo ne obavlja ustrajno i uèinkovito svoj posao, a
dokaz je to što Tajništvo predviða u sljedeæim mjesecima
objaviti bilance 2014. godine te preventivne proraèune 2015.
godine za sve ustanove Svete Stolice, ukljuèujuæi Tajništvo,
zakljuèio je Lombardi a prenosi Radio Vatikan.
Ljudi trebaju biti u središtu gospodarstva
Papa o pravima radnika i prednosti ljudskoga dostojanstva
pred kapitalom
Vatikan, 28.2.2015. (IKA) - Ako novac postane idol,
upravlja èovjekovim odlukama; danas je, naprotiv, potrebna
nova kvaliteta gospodarstva, koja zna uèiniti to da se ljudi
razvijaju u svim svojim moguænostima, istaknuo je papa
Franjo, susrevši se 28. veljaèe u Dvorani Pavao VI. s oko
7000 predstavnika Konfederacije talijanskih zadruga.
Papa je odmah na poèetku istaknuo da je za cjeloviti
napredak osobe zacijelo potreban prihod, ali ne samo prihod,
te podsjetio na povijest udruga, s poljoprivrednim i
kreditnim udrugama koje su još u XIX. stoljeæu osnivali
sveæenici i župnici. Pritom je spomenuo kako su i njegovi
prethodnici prepoznali njihovu važnost.
Kada novac postane idol, on tada odreðuje èovjekove
odluke, i tako uništava èovjeka i osuðuje ga na ropstvo,
istaknuo je Papa te dodao da novcem koji je u službi života
može ispravno raspolagati udruga, ako je rijeè o istinskoj,
pravoj udruzi u kojoj kapital nema vlast nad ljudima, veæ
ljudi nad kapitalom. Spomenuvši potom rad na crno u
današnjem svijetu, Sveti Otac upitao je, kako prenosi Radio
Vatikan, koliko muškaraca i žena koji rade kao poslužno
osoblje u domaæinstvima imaju mirovinsko osiguranje? Glad
je ta zbog koje smo spremni prihvatiti sve što nam se nudi,
pa i rad na crno – napomenuo je Papa te potaknuo da se
pronaðu oblici, metode, ponašanje i sredstva, kako bi se
suzbila "kultura odbacivanja" potaknuta moæima koje
upravljaju
gospodarsko-financijskim
politikama
globaliziranoga svijeta. Globalizirati solidarnost danas znaèi
misliti na nezaposlene, na siromašne, na ljudski razvoj,
istaknuo je papa Franjo te dodao: Mislimo na potrebe
zdravlja, koje tradicionalni socijalni sustavi više ne
uspijevaju zadovoljiti, mislimo na hitne potrebe solidarnosti,
ponovno stavljajuæi u središte svjetskoga gospodarstva
dostojanstvo ljudskoga biæa. Osim zauzimanja u
poljodjelstvu, graðevinarstvu, industriji, na podruèju
kreditiranja i opæenito usluga, gdje se metoda udruga
pokazala dragocjenom, Sveti Otac potaknuo ih je da i dalje
budu pokretaèi koji potièu i razvijaju najslabiji dio lokalnih
zajednica i graðanskoga društva, stvarajuæi nove moguænosti
za rad kojih danas nedostaje.
Papa se potom spomenuo mladih, zatim žena i nezaposlenih
24
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
odraslih osoba, novih poduzeæa i onih u nevolji, kao i onih
koja bi mogla oživjeti kao "spašena poduzeæa", za koje Papa
"navija". Potom je potaknuo na ostvarivanje novih rješenja
socijalne politike, posebice na podruèju zdravstva, koje je
osjetljivo podruèje na kojemu mnogo siromašnih ljudi više
ne dobiva odgovarajuæi odgovor na svoje potrebe, i na
kojemu se, uz "dar" milosrða koji nije samo jednostavna
gesta kako bismo umirili srce, može uæi u kuæu onoga koji
trpi.
Kako bi bilo lijepo kad bi se, poèevši od Rima, meðu
udrugama, župama i bolnicama, uspostavila djelotvorna
mreža pomoæi i solidarnosti, i kada bi ljudi, poèevši od
najpotrebitijih, bili stavljeni u središte cijelog tog solidarnog
kretanja: ljudi u središtu, najpotrebitiji u središtu, ponovio je
papa Franjo.
Meðutim, ljudi trebaju biti i u središtu gospodarstva. Može
se dogoditi da se zavaravamo da se èini dobro dok se,
nažalost,i dalje samo istièe marketing, ne izlazeæi iz
fatalnoga kruga samoljublja pojedinaca i poduzeæa kojima je
u središtu bog-novac. Naprotiv, znamo da se, ostvarujuæi
novu kvalitetu gospodarstva, stvara sposobnost za poticanje
rasta ljudi u svim njihovim moguænostima, napomenuo je
papa Franjo.
Primijetivši da se u društvu koje stari gospodarstvo ne
obnavlja, Sveti Otac napomenuo je da udruženi pokret može
stoga imati vrlo važnu ulogu u potpori, olakšavanju i
poticanju života obiteljî. To se, prema Papinim rijeèima,
može, primjerice, uèiniti pomažuæi ženama da se potpuno
ostvare u svojemu pozivu i ulože svoje talente kako bi
donijeli plod, tako da one uvijek budu protagonisti i u
poduzeæima, i u obiteljima. Udruge se, osim toga, brinu i za
djecu i starije osobe, jer opæa dobra ne smiju biti samo
vlasništvo malog broja osoba, i ne smiju težiti špekulativnoj
svrsi. Stoga je važno dobro ulaganje, primijetio je Papa.
Odluèno ujedinite dobra sredstva kako biste ostvarili dobra
djela. Više suraðujte meðu bankarskim udrugama i
poduzeæima, organizirajte sredstva kako bi obitelji živjele
dostojanstveno i mirno; dajte radnicima pravednu plaæu,
ulažuæi prije svega u pothvate koji su doista potrebni –
potaknuo je Sveti Otac te napomenuo da dobro èine udruge
koje se bore protiv onih lažnih, koje prostituiraju ime udruge
kako bi prevarile ljude u svrhu dobiti.
Dobro èinite jer, na podruèju na kojem djelujete, èasno
izgledati, i istodobno težiti sramotnim i nemoralnim
ciljevima, koji su èesto usmjereni na iskorištavanje rada, ili
na manipulacije tržišta, i èak na skandaloznu korupciju,
sramotna je i velika laž koja se nikako ne može prihvatiti.
Borite se protiv toga, potaknuo je Sveti Otac te napomenuo
da stoga valja promicati gospodarstvo poštenja, utemeljeno
na opæem dobru.
Tamo gdje su stare i nove životne periferije, gdje su ljudi u
nevolji, gdje su osamljene i odbaèene osobe, gdje su osobe
lišene poštovanja, pružite im ruku! Suraðujte meðu sobom,
poštujuæi identitet poziva svakoga od vas, i držeæi se za ruke,
potaknuo je na kraju papa Franjo.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Poruka pape Franje za 30. svjetski dan mladih
"Blago èistima srcem: oni æe Boga gledati!" (Mt 5, 8)
Dragi mladi,
nastavljamo naše duhovno hodoèašæe prema Krakovu, gdje
æe se u srpnju 2016. održati iduæi Svjetski dan mladih.
Odluèili smo na tome putu voditi se blaženstvima. Prošle
godine smo razmišljali o blaženstvu siromašnih duhom,
ukljuèenom u širi kontekst "govora na gori". Zajedno smo
otkrili revolucionarni znaèaj blaženstava i Isusov snažni
poziv da se hrabro upustimo u avanturu potrage za sreæom.
Ove godine æemo razmišljati o šestom blaženstvu: "Blago
èistima srcem: oni æe Boga gledati!" (Mt 5, 8).
1. Želja za sreæom
Izraz blaženi odnosno sretni javlja se devet puta u ovoj prvoj
velikoj Isusovoj propovijedi (usp. Mt 5, 1-12). To je kao
refren koji nas podsjeæa na Gospodinov poziv da zajedno s
njim kroèimo putem koji, unatoè svim izazovima, je put koji
vodi do istinske sreæe.
Da, dragi mladi, potraga za sreæom je zajednièka svim
ljudima svih vremena i svih životnih dobi. Bog je stavio u
srce svakog muškarca i svake žene nezatomljivu želju za
sreæom i ispunjenjem. Zar ne osjeæate da su vaša srca
nemirna i neprestano tragaju za dobrom koje može utažiti
njihovu žeð za beskonaènim?
Prva poglavlja Knjige Postanka nam pokazuju divno
blaženstvo na koje smo pozvani. Ono se sastoji u savršenom
zajedništvu s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samim
sobom. Slobodni pristup Bogu, njegovoj intimi i gledanju
bio je prisutan u Božjem planu za nas od samih poèetaka;
njegovo božansko svjetlo proželo je sve ljudske odnose
istinom i jasnoæom. U tome stanju izvorne èistoæe nisu
postojale maske, varke, razlozi da se jedni skrivaju od
drugih. Sve je bilo jasno i èisto.
Kad su Adam i Eva podlegli napasti i prekinuli taj odnos
povjerljivog zajedništva s Bogom, grijeh je ušao u ljudsku
povijest (usp. Post 3). Posljedice su odmah bile vidljive
takoðer u njihovim odnosima s njima samima, u njihovu
meðusobnom odnosu kao i u odnosu s prirodom. A kako su
samo dramatiène te posljedice! Izvorna èistoæa je okaljana.
Od tog trenutka nije više moguæ izravni pristup Božjoj
nazoènosti. Javlja se težnja za skrivanjem, muškarac i žena
moraju sakriti svoju golotinju. Lišeni svjetla koje dolazi od
gledanja Gospodina, promatraju stvarnost koja ih okružuje
na izoblièen, kratkovidan naèin. Unutarnji "kompas" koji ih
je vodio u traženju sreæe gubi svoje uporište, a zamamnost
moæi, bogatstva, blaga i želje za užitkom pod svaku cijenu ih
je dovela do ponora tuge i tjeskobe.
U psalmima nalazimo vapaj koji èovjek upuæuje Bogu iz
dubine duše: "Tko æe nam pokazati sreæu? Obasjaj nas,
Jahve, svjetlom svoga lica!" (Ps 4,7). Na èovjekov vapaj
Bog, u svojoj beskrajnoj dobroti, odgovara tako da šalje
svojega Sina. U Kristu Bog dobiva ljudsko lice. Svojim
utjelovljenjem, životom, smræu i uskrsnuæem on nas
otkupljuje od grijeha i otvara nam nove, do tada nezamislive
obzore.
I tako, u Kristu, dragi mladi, nalazi se puno ispunjenje vaših
snova o dobroti i sreæi. Samo on može zadovoljiti vaša
oèekivanja, koja su èesto iznevjerena lažnim svjetovnim
obeæanjima. Kao što je rekao sveti Ivan Pavao II.: "On je
ljepota koja vas tako privlaèi; on je onaj koji vas izaziva
onom žeði za radikalnošæu koja vam ne dopušta da pristajete
na kompromis; on je taj koji vas poziva da skinete sa sebe
maske koje život èine lažnim; on je taj koji èita u vašim
srcima prave izbore koje bi drugi htjeli ugušiti. Isus je taj
koji budi u vama želju da uèinite nešto veliko od svojega
života" (Molitveno bdjenje u Tor Vergati, 19. kolovoza
2000.: Insegnamenti XXIII/2, [2000], 212).
2. Blago èistima srcem
Pokušajmo sada dublje shvatiti kako je to blaženstvo duboko
povezano sa èistoæom srca. Prije svega, moramo razumjeti
biblijsko znaèenje rijeèi srce. Za hebrejsku kulturu srce je
središte èovjekovih osjeæaja, mislî i namjera. Buduæi da nas
Biblija uèi da Bog ne gleda ono izvanjsko, veæ srce (usp. 1
Sam 16, 7), možemo takoðer reæi da iz srca možemo vidjeti
Boga. To je zato što je u srcu zgusnuto ljudsko biæe u svom
totalitetu kao jedinstvo tijela i duše, u njegovoj sposobnosti
da ljubi i bude ljubljeno.
Što se pak tièe definicije izraza èist, grèka rijeè koju koristi
evanðelist Matej je katharos i u osnovi znaèi èist, jasan, lišen
onoga što bi moglo okaljati. U Evanðelju vidimo da Isus
odbacuje odreðeno shvaæanje ritualne èistoæe vezane uz
izvanjske èine, koje zabranjuje svaki doticaj sa stvarima i
osobama (ukljuèujuæi gubavce i strance), koje se smatra
neèistima. Farizejima koji, kao i mnogi Židovi toga doba,
nisu jeli ništa prije obrednog pranja i koji su obdržavali
mnoge obièaje vezane uz pranje predmeta, Isus kategorièki
poruèuje: "Ništa što izvana ulazi u èovjeka ne može ga
oneèistiti, nego što iz èovjeka izlazi – to ga oneèišæuje. Ta
iznutra, iz srca èovjeèjega, izlaze zle namisli, bludništva,
kraðe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara,
razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje" (Mk 7,
15.21-22).
U èemu se dakle sastoji sreæa koja izvire iz èistoga srca? Iz
Isusova popisa zala koje èovjeka èine neèistim vidimo da je
to pitanje povezano prije svega s podruèjem naših odnosa.
Svaki od nas mora nauèiti prepoznati ono što može
"oneèistiti" njegovo srce, oblikovati ispravnu i osjetljivu
savjest, tako da ona bude sposobna "razabirati što je volja
Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno" (Rim 12, 2).
Ako moramo pokazati zdravu brigu za oèuvanje stvorenog
svijeta, za èistoæu zraka, vode i hrane, koliko više trebamo
oèuvati èistoæu onoga što je najdragocjenije od svega: našeg
srca i naših odnosa. Ova "ljudska ekologija" æe nam pomoæi
udisati èisti zrak koji dolazi iz ljepote, istinske ljubavi i
svetosti.
Jednom sam vam prigodom postavio pitanje: "Gdje vam je
blago? Na kojem blagu vam poèiva srce?" (usp. Intervju s
mladima iz Belgije, 31. ožujka 2014. godine). Naša srca se
mogu privezati uz istinita ili lažna bogatstva, mogu naæi
pravi odmor ili se uspavati, postati lijena i zapasti u mrtvilo.
Najdragocjenije dobro koje možemo imati u životu je naš
odnos s Bogom. Jeste li uvjereni u to? Znate li da ste u
Božjim oèima od neprocjenjive vrijednosti? Znate li da vas
on voli i prihvaæa bezuvjetno, takve kakvi jeste? Izgubi li se
taj osjeæaj, èovjek postaje nerazumljiva zagonetka, jer
upravo spoznaja i svijest da nas Bog bezuvjetno ljubi daje
smisao našim životima. Sjeæate li se Isusova razgovora s
bogatim mladiæem (Mk 10, 17-22)? Evanðelist Marko
primjeæuje da ga Gospodin pogleda i zavoli (usp. r. 21), te ga
pozva da ga slijedi i tako pronaðe pravo bogatstvo. Želim
vam, dragi mladi, da vas taj Kristov pogled pun ljubavi prati
kroz èitav život.
4. ožujka 2015. broj 9/2015
25
Prilog dokumenti
Mladost je životno doba u kojem se javlja veliko afektivno
bogatstvo prisutno u vašim srcima, duboka želja za
istinskom, lijepom i velikom ljubavlju. Koliko je snage u toj
sposobnosti da se ljubi i da se bude ljubljen! Ne dopustite da
ta dragocjena vrijednost bude patvorena, uništena ili
izoblièena. To se dogaða onda kada u naše odnose prodre
instrumentalizacija bližnjih za svoje sebiène ciljeve, ponekad
kao puki predmet užitka. Srce ostaje ranjeno i tužno nakon
tih negativnih iskustava. Molim vas, ne bojte se prave
ljubavi, one kojoj nas Isus uèi a koju sveti Pavao ovako
opisuje: "Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne
zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne
traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se
nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu
se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje" (1 Kor 13, 48).
Pozivajuæi vas da ponovno otkrijete ljepotu èovjekova
poziva na ljubav, potièem vas da se pobunite protiv raširene
težnje banaliziranja ljubavi, posebno kada je se pokušava
svesti iskljuèivo na aspekt spolnosti, lišavajuæi je tako bitnih
karakteristika ljepote, zajedništva, vjernosti i odgovornosti.
Dragi mladi "u kulturi prolaznog, relativnog, mnogi
propovijedaju da je važno 'uživati' trenutak, da se ne vrijedi
vezati za èitav život, donositi konaène odluke, 'zauvijek', jer
se ne zna što donosi sutra. Ja, naprotiv, od vas tražim da
budete revolucionari, da idete protiv struje. Molim vas da se
u tome pobunite protiv te kulture prolaznog, koja, u osnovi,
smatra da niste kadri preuzeti na sebe odgovornost, da niste
u stanju istinski voljeti. Imam povjerenje u vas, mladi, i
molim za vas. Imajte hrabrosti 'iæi protiv struje'. I imajte
hrabrosti takoðer biti sretni" (Susret s volonterima SDM u
Riju, 28. srpnja 2013.).
Vi ste, mladi, izvrsni istraživaèi! Ako se upustite u
otkrivanje bogatog uèenja Crkve na ovom polju, otkrit æete
da se kršæanstvo ne sastoji od niza zabrana koje guše naše
želje za sreæom, veæ je to plan za život kadar oèarati naša
srca.
3. …oni æe Boga gledati!
U srcu svakog muškarca i svake žene neprestano odzvanja
Gospodinov poziv: "Traži lice njegovo!" (Ps 27, 8).
Istodobno moramo uvijek imati na umu da smo siromašni
grešnici. To je ono što èitamo primjerice u Psalmima: "Tko
æe uziæi na goru Gospodnju, tko æe stajati na svetom mjestu
njegovu? Onaj u koga su ruke èiste i srce nedužno" (Ps 24, 34). No, ne smijemo se bojati ili obeshrabriti: u Bibliji i
povijesti svakog od nas vidimo da je uvijek Bog taj koji èini
prvi korak. On nas èisti da možemo biti pripušteni u njegovu
prisutnost.
Kada je primio Gospodinov poziv da govori u njegovo ime,
prorok Izaija se uplašio i zavapio: "Jao meni, propadoh, jer
èovjek sam neèistih usana" (Iz 6, 5). No Gospodin ga je
oèistio, poslavši mu jednog anðela koji se dotaèe njegovih
usta i reèe mu: "krivica ti je skinuta i grijeh oprošten" (r. 7).
U Novom zavjetu, kada je na Genezaretskom jezeru Isus
pozvao svoje uèenike i uèinio èudo èudesnog ribolova,
Šimun Petar pade do njegovih nogu govoreæi: "Idi od mene!
Grešan sam èovjek, Gospodine!" (Lk 5, 8). Odgovor je
neoèekivan: "Ne boj se! Odsada æeš loviti ljude!" (r. 10). A
kada ga je jedan od uèenika tražio: "Gospodine, pokaži nam
Oca i dosta nam je!", Uèitelj je odgovorio: "Tko je vidio
mene, vidio je i Oca" (Iv 14, 8-9).
Gospodinov poziv na susret s njim je upuæen dakle svakom
od vas, u kojem god mjestu i situaciji da se nalazili.
Dovoljno je "da donesu odluku da æe… dopustiti njemu da
se susretne s njima, da æe ga tražiti svakoga dana bez
26
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika
prestanka. Neka nitko ne misli da se taj poziv ne odnosi na
njega" (Apost. pob. Evangelii gaudium, 3). Svi smo mi
grešnici, potrebiti Gospodinova oèišæenja. No dovoljan je
mali korak prema Isusu da se otkrije kako nas on uvijek èeka
raširenih ruku, osobito u sakramentu pomirenja, toj
povlaštenoj prigodi za susret s Božjim milosrðem koje èisti i
obnavlja naša srca.
Da, dragi mladi, Gospodin se želi susresti s nama, želi nam
dopustiti da ga "vidimo". "A kako?" - mogli biste me pitati. I
sveta Terezija Avilska, roðena u Španjolskoj prije toèno 500
godina, veæ je od malih nogu govorila svojim roditeljima:
"Želim vidjeti Boga". Zatim je otkrila put molitve kao
"duboki odnos prijateljstva s Onim koji nam daje da se
osjeæamo ljubljenima" (Knjiga života, 8,5). Zato vas pitam:
"Molite li?". Znate li da možete razgovarati s Isusom, s
Ocem, s Duhom Svetim, kao što se razgovara s prijateljem? I
to ne s bilo kojim prijateljem, veæ s najveæim i
najpouzdanijim prijateljem! Pokušajte to uèiniti, s
jednostavnošæu. Otkrit æete ono što je jedan seljak rekao
Arškom župniku: kada molim pred svetohraništem, "ja
gledam njega i on gleda mene" (Katekizam Katolièke Crkve,
2715).
Još vas jednom pozivam na susret s Gospodinom èestim
èitanjem Svetoga pisma. Ako još nemate tu naviku, poènite
od evanðelja. Proèitajte svaki dan jedan odlomak. Pustite da
Božja rijeè progovori vašem srcu i bude svjetlo na vašem
putu (usp. Ps 119, 105). Otkrit æete da se Boga može
"vidjeti" takoðer u licu braæe i sestara, posebno onih koji su
zaboravljeni: siromašni, gladni, žedni, stranci, bolesnici,
zatvorenici (Mt 25, 31-46). Jeste li veæ imali to iskustvo?
Dragi mladi, da bi se ušlo u logiku Božjeg kraljevstva treba
se prepoznati siromašnim sa siromašnima. Èisto srce je
nužno takoðer srce "na dlanu", koje se zna prignuti i
podijeliti svoj život s najpotrebitijima.
Susret s Bogom u molitvi, kroz èitanje Biblije i u bratskom
životu æe vam pomoæi da bolje upoznate Gospodina i sebe
same. Kao što se dogodilo uèenicima na putu u Emaus (usp.
Lk 24, 13-35), Gospodinov glas uèinit æe da vaša srca gore.
On æe vam otvoriti oèi da prepoznate njegovu prisutnost i
tako otkrijete plan ljubavi koji on ima za vaš život.
Neki od vas osjeæaju ili æe osjetiti Gospodinov poziv na
brak, na zasnivanje obitelji. Mnogi danas misle da je ovaj
poziv "ispao iz mode", ali to nije toèno! Upravo iz toga
razloga cijela crkvena zajednica prolazi kroz posebno
razdoblje razmišljanja o pozivu i poslanju obitelji u Crkvi i
suvremenom svijetu. Pozivam vas, nadalje, da razmislite
jeste li pozvani na redovnièki život i sveæeništvo. Kako je
lijepo vidjeti mlade ljude koji su prigrlili poziv da se
potpuno posvete Kristu i služenju njegovoj Crkvi!
Preispitajte se èista srca i ne bojte se onoga što Bog od vas
traži! Polazeæi od vašega "da" na Gospodinov poziv postat
æete novo sjeme nade u Crkvi i društvu. Ne zaboravite:
Božja je volja da budemo sretni!
4. Na putu prema Krakovu
"Blago èistima srcem: oni æe Boga gledati!" (Mt 5, 8). Dragi
mladiæi i djevojke, kao što vidite, to blaženstvo izbliza
dotièe vaš život i jamstvo je vaše sreæe. Zato vas još jednom
pozivam: imajte hrabrosti da budete sretni!
Ovogodišnji Svjetski dan mladih vodi prema posljednjoj
etapi priprave za veliki skup mladih iz cijelog svijeta u
Krakovu 2016. Prije trideset godina sveti Ivan Pavao II.
utemeljio je Svjetski dan mladih u Crkvi. To hodoèašæe
mladih po svim kontinentima pod vodstvom Petrova
nasljednika doista je bila providonosna i proroèka inicijativa.
Zahvalimo zajedno Gospodinu za dragocjene plodove koje
Prilog dokumenti
ika
su ti svjetski dani mladih donijeli u životu mnogih mladih u
svim dijelovima svijeta! Do koliko se samo važnih otkriæa
kroz to vrijeme došlo, a u prvom redu do otkriæa da je Krist
Put, Istina i Život a Crkva velika i gostoljubiva obitelj!
Koliko obraæenja, kolika su zvanja proizašla s tih skupova!
Neka sveti papa, zaštitnik Svjetskog dana mladih, moli za
naše hodoèašæe prema njegovu voljenom Krakovu. I neka
nas majèinski pogled Blažene Djevice Marije, pune milosti,
koja je sva lijepa i èista, prati na svakom koraku na tom
našem putu.
Iz Vatikana, spomendan svetog Ivana Bosca, 31. sijeènja
2015.
Franjo
Hoditi zajedno
Poruka predsjednika Hrvatskog Caritasa biskupa Josipa
Mrzljaka za Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i
ljudima u Bosni i Hercegovini 2015. godine
Dragi vjernici, veæ devetu godinu zaredom, odlukom
biskupa Hrvatske biskupske konferencije, provodimo akciju
"Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u
Bosni i Hercegovini". Nositelj akcije je Hrvatski Caritas u
suradnji s Caritasom Bosne i Hercegovine. Tako æemo i ove
godine treæe korizmene nedjelje, 8. ožujka, na svim našim
župama zajedno moliti i dati novèani prilog za potrebe
Crkve i Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Koristimo ovu prigodu i zahvaljujemo svima koji su se
prošle godine odazvali pozivu da preko Hrvatskog Caritasa
pomognu obiteljima stradalim u poplavama, ne samo u
Hrvatskoj veæ i u susjednoj Bosni i Hercegovini i Srbiji,
posvjedoèivši tako da se ljubav umnožava dijeljenjem i da za
nas kršæane nema izvrsnijeg naèina svjedoèenja vjere u
živog Krista od konkretnih djela ljubavi. Na taj smo naèin
posvjedoèili i da je Crkva autentièna u svom govoru o Bogu
samo onda kada govori, misli i djeluje za konkretnog
èovjeka u njegovim potrebama, materijalnim i duhovnim.
Stoga vam još jednom velika hvala na svim molitvama i
darovima koji su našoj braæi i sestrama pomogli ublažiti
tegobnu svakodnevicu koju su živjeli i još uvijek žive nakon
razornih poplava.
Bog koji nam se oèitovao kao Ljubav, koji je dio naše
ljudske povijesti, u koju je na poseban naèin ušao Kristovim
roðenjem, svakodnevno
i neumorno poziva nas da
povjerujemo kako je Boga – Ljubav moguæe susresti u
svakodnevnim stvarnostima koje nas okružuju. Da bismo se
otvorili za tu moguænost, moramo najprije nadvladati
ravnodušnost srca, izaæi iz sebe i otvoriti se drugima, i
postati aktivnim sudionicima društvenog života, Crkve i
zajednica u kojima živimo - a na osobit smo naèin pozvani
to èiniti prema siromašnima. Da bismo to mogli, potrebno je
prihvatiti vlastita ogranièenja, otvoriti se Božjoj milosti te se
vježbati u odgoju srca.
Kada molimo Gospodina "uèini srce moje po srcu svome",
tražimo milost da nam srce bude snažno i milosrdno, budno i
velikodušno, tražimo da nam dade srce koje se ne zatvara u
sebe i ne pada u zamke „globalizacije ravnodušnosti", kako
nas u svojoj ovogodišnoj korizmenoj poruci poziva i papa
Franjo. Drago nam je bilo ovih dana èuti vijest da æe i sam
papa Franjo doæi ove godine u Sarajevo i pokazati svoju
solidarnost i blizinu.
Želeæi produbiti razumijevanje važnosti odgovora na taj
poziv na otvorenost srca, a misleæi na Crkvu i našu braæu i
sestre u vjeri u Bosni i Hercegovini, ove smo godine za
nacionalnu korizmenu akciju odabrali moto "Hoditi zajedno".
Zajedništvo za nas vjernike prije svega znaèi biti uz drugoga,
biti s drugim, u molitvi i djelima koja svjedoèe prihvaæanje
drugoga, znaèi vjerovati zajedno, podnositi patnje i dijeliti
radost, meðusobno se poštivati, moliti jedni za druge,
zajedno slušati Rijeè Božju i slaviti Euharistiju – drugim
rijeèima: zajedno živjeti iskustvo Boga kako bi Crkva u
svijetu na vidljiv naèin posvjedoèila da su vrata koja
povezuju Boga i èovjeka otvorena.
Pozivam vas stoga da u Godini posveæenoga života osobito
molite za sva duhovna zvanja kojima je Crkva u Bosni i
Hercegovini obogatila i nas u Hrvatskoj, da se prema svojim
moguænostima odazovete pozivu hrvatskih biskupa i svojim
darom doprinesete svim onim projektima kojima æemo
putem Caritasa pomoæi da naša braæa i sestre žive životom
dostojnim èovjeka u svojoj Bosni i Hercegovini. Posebno
želimo ohrabriti i pomoæi sveæenicima – župnicima koji sa
svojim narodom na župama dijele oskudicu i svako dobro i
zlo svagdašnjega života. Hodimo zajedno moleæi da
buduænost Crkve i vjernika u Bosni i Hercegovini bude
ojaèana svjedoèanstvom zajedništva koje se pokazuje
djelima konkretne ljubavi.
mons. Josip Mrzljak
predsjednik Hrvatskog Caritasa
Isus se objavljuje kao savršena slika Oca
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 1.
ožujka 2015.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Prošle nedjelje liturgija nam je predstavila Isusa kojeg
Sotona kuša u pustinji, ali koji je izašao pobjednik nad
iskušenjem. U svjetlu ovog Evanðelja ponovno smo
posvijestili svoju grešnost, ali i pobjedu nad zlom koja se
nudi onima koji odluèe krenuti putom obraæenja i, poput
Isusa, èiniti Oèevu volju. Na ovu Drugu korizmenu nedjelju,
Crkva nam pokazuje odredište ovog puta obraæenja, a to je
sudjelovanje u Kristovoj slavi, koja se odražava na njegovu
licu poslušnog Sluge, koji je umro i uskrsnuo za nas.
U Evanðelju se pripovijeda dogaðaj Preobraženja, koji je na
vrhuncu Isusova javnog djelovanja. On se nalazi na putu
prema Jeruzalemu, gdje æe se ispuniti proroèanstva o "sluzi
Božjem" i gdje æe podnijeti svoju otkupiteljsku žrtvu.
Mnoštva to nisu razumjela: pošto im je pred oèi stavio sliku
Mesije koja je u opreci s njihovim zemaljskim oèekivanjima,
ona su ga napustila. Mislili su da æe Mesija biti osloboditelj
od vlasti Rimljana, osloboditelj svoje zemlje i ta im se
Isusova perspektiva ne sviða te ga napuštaju.
Ni sami apostoli nisu razumjeli rijeèi kojima Isus najavljuje
ishod svoje misije u slavnoj muci, oni to naprosto ne
razumiju! Isus tada donosi odluku da pokaže Petru, Jakovu i
Ivanu predokus svoje slave, one koju æe imati nakon
uskrsnuæa, da ih potvrdi u vjeri i ohrabri ih da ga slijede na
putu kušnje, na putu križa. I tako, na visokoj gori, uronjen u
molitvu, preobražava se pred njima: njegovo lice i cijela
njegova osoba zraèe blistavom svjetlošæu. Tri uèenika su
prestrašena, dok ih oblak prekriva a s neba se - kao i na
krštenju na Jordanu – zaèuo Oèev glas: "Ovo je Sin moj,
Ljubljeni! Slušajte ga!" (Mk 9, 7). Isus je Sin koji je postao
sluga, poslan u svijet da po svom križu izvrši naum spasenja,
da bi nas sve spasio. Po njegovu punom prihvaæanju Oèeve
4. ožujka 2015. broj 9/2015
27
Prilog dokumenti
volje njegovo èovještvo je odraz slave Boga, koji je Ljubav.
Isus se objavljuje kao savršena slika Oca, sjaj njegove slave.
To je ispunjenje objave; zato se uz preobraženog Isusa
pojavljuju Mojsije i Ilija, koji predstavljaju Zakon i Proroke,
kao da time žele reæi da sve poèinje i završava u Isusa, u
njegovoj muci i njegovoj slavi.
Poruka koju je Isus predao uèenicima a i nama jest ova:
"Slušajte ga!". Slušajte Isusa. On je Spasitelj: slijedite ga.
Slušati Krista, naime, podrazumijeva prihvaæanje logike
njegova uskrsnoga otajstva, znaèi zajedno s njim iæi kroz
život kako bi naš život postao dar ljubavi za druge, u
pouèljivoj poslušnosti Božjoj volji, stavom odricanju od
svjetovnih stvari i u unutarnjoj slobodi. Potrebno je, drugim
rijeèima, biti spremni "izgubiti vlastiti život" (usp. Mk 8,
35), darujuæi ga kako bi svi ljudi bili spašeni: tako æemo se
susresti u vjeènoj radosti. Isusov nas put uvijek vodi k sreæi,
ne zaboravite to! Isusov nas put uvijek vodi k sreæi! Na
njemu æe se uvijek naæi poneki križ, kušnje, ali na kraju nas
uvijek vodi k sreæi. Isus nas neæe prevariti, obeæao nam je
radost i dat æe nam je ako budemo išli njegovim putovima.
Uspnimo se i mi, s Petrom, Jakovom i Ivanom, na brdo
preobraženja i zaustavimo se u razmatranju Isusova lica,
kako bismo primili od njega poruku i ostvarili je u svojemu
životu; kako bismo i mi bili preobraženi Ljubavlju. Ljubav je
kadra sve preobraziti; ljubav sve preobražava! Vjerujete li vi
u to? Neka nas na tome putu podupire Djevica Marija, koju
sada zazivamo molitvom Anðeo Gospodnji.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
iz Sirije i Iraka ne prestaju, nažalost, dolaziti dramatiène
vijesti, koje govore o nasiljima, otmicama osoba i
zlostavljanima kojima su izloženi kršæani i ostale skupine.
Želimo zajamèiti onima koji se u Siriji i u Iraku nalaze u toj
situaciji da ih ne zaboravljamo, veæ da smo im blizu i
ustrajno molimo da što prije prestane ta nedopustiva
brutalnost èije su oni žrtve. Na tu sam nakanu, zajedno sa
èlanovima Rimske kurije, u petak prikazao posljednju misu
na duhovnim vježbama. Istodobno molim sve da se, prema
svojim moguænostima, zauzmu kako bi ublažili patnju svih
onih koji pate, èesto samo zbog vjere koju ispovijedaju.
Molimo za tu braæu i sestre koji trpe zbog vjere u Siriji i
Iraku… Pomolimo se u tišini…
Želim podsjetiti i na Venezuelu, u kojoj su nanovo izbile
napetosti. Molim za žrtve i, na poseban naèin, za djeèaka
ubijenog prije nekoliko dana u San Cristobalu. Pozivam sve
na odbacivanje nasilja i na poštivanje dostojanstva svake
osobe i svetosti ljudskoga života, i pozivam da se ponovno
krene putom zajedništva na dobrobit zemlje, otvarajuæi
prostor za iskrene i konstruktivne susrete i dijalog.
Povjeravam taj dragi narod majèinskom zagovoru Gospe od
Coromota.
[…]
Svima želim ugodnu nedjelju. Ne zaboravite, molim vas,
moliti za mene. Dobar tek i doviðenja!
28
4. ožujka 2015. broj 9/2015
ika

5 - 04.02.2015

5. ožujka 2014. Banja Luka: XVI. redovno godišnje zajedničko

10 - 11.03.2015

Broj 22, nedjelja (C), od 17.06. do 30.06.2013.

35 - 03.09.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

U Kristu Bog nas sebi izabra Biti kao dijete ili radost pripadanja

BITI ŽENA - U ime obitelji

6 - 11.02.2015

26. veljače 2014. Pokop dr. Adalberta Rebića Nedostajat će nam

2. travnja 2014. Biskup Mate Uzinić predao Papi majicu SHKM

12 - 26.03.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

[8.] Ne reci lažna svjedočanstva! (KKC 2464 – 2513)

preuzmi letak (pdf dokument, 768,05 kB)

4. lipnja 2014. Održano izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske

12. ožujka 2014. Izjava Komisije HBK "Iustitia et pax"

4 - 29.01.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

5. lipnja 2013. Proročki poziv sveučilišta Dan Hrvatskoga

1. listopada 2014. Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika i

ovdje - Udruga Igra

„ NIKAD NIJE KASNO“ Projekt „ Nikad nije kasno“

29. listopada 2014. 49. plenarno zasjedanje HBK Sa svoga

molba za stipendiju