POŠTARINA
PLAĆENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
Zagreb, 17. srpnja 2012. • Broj 417 • Cijena 9 kuna
i
t
i
l
e
j
o
k
~
i
t
i
Pol
!
a
n
{
i
v
u
s
a
j
i
c
demokra
Zakon o „reprezentativnosti” i produžena primjena pravnih pravila kolektivnih ugovora
Na upućeno otvoreno pismo sindikalne središnjice nisu primile odgovor, pa je Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada prenio sindikalnu inicijativu predloživši Hrvatskome saboru zaključak da prije drugog čitanja Prijedloga Zakona o
kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje raspiše referendum sa spomenutim pitanjem i zatražio glasovanje o tome zaključku.
Nakon što Vlada nije prihvatila zaključak, jer je Ustavni sud
2010. godine, kako reče ministar rada i mirovinskog sustava
Mirando Mrsić, donio svoju odluku, odnosno zaključio kako nema razloga za održavanje referenduma nakon što je Vlada RH
povukla prijedlog izmjena ZOR-a, zastupnici su 29. lipnja pristupili glasovanju o predloženome zaključku. Zaključak nije dobio
potrebnu većinu. Čak 79 zastupnika bilo je protiv, 9 za, a 23 su
Hrvatski sabor odbio
raspisivanje referenduma
Kako odredbama Zakona o referendumu nije propisan rok u
kojem se, temeljem izjašnjavanja birača, treba raspisati referendum (potpisi nemaju zakonski „rok trajanja”), četiri sindikalne središnjice – SSSH, NHS, HUS i URSH, aktualizirale su više
od 717 tisuća priznatih potpisa građana iz 2010. godine, prikupljenih radi raspisivanja referenduma o Vladinim izmjenama
odredbi Zakona o radu kojima se planiralo ući u slobodu kolektivnog pregovaranja i ukinuti produžena primjena pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima.
Sindikalne središnjice uputile su 13. lipnja predsjedniku Hrvatskoga sabora Borisu Špremu i saborskim zastupnicima zahtjev za
raspisivanje referenduma s pitanjem: „Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila
sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora” Da / Ne. Razlog: „ponavljanje 2010. u celofanu”, odnosno
sadašnja Vlada RH ne mijenja izravno odredbe Zakona o radu, već
to čini izmjenama Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.
bila suzdržana! Vladajuća većina glasovala je protiv referenduma koji je zatražilo 15,95 posto birača, a HDZ je bio suzdržan!
Izglasavši NE raspisivanju referenduma saborski su zastupnici građanima poručili da ih ne zastupaju, već njima
vladaju. I to po mjeri vlastitog političkog i materijalnog
interesa. Jer temeljna demokratska načela očito postoje
samo u ispraznim govorima političara - hrvatskoj političkoj eliti demokracija je suvišna, ona remeti odnos
snaga, moći i utjecaja u društvu.
Sindikalne će središnjice nastaviti legalnim putem osporavati legalnost takve odluke Hrvatskoga sabora, a građani Hrvatske dobili su još jednu potvrdu kako referendum temeljem inicijative građana od osamostaljenja
Hrvatske „ne stanuje ovdje”!
Izmjene i dopune Zakona o javnom okupljanju
Dopušteno prosvjedovanje
na Markovu trgu
Od
d 15. srpnja 2012. godine
d d
dopušteno je mirno okupljak l
nje i javno prosvjedovanje na zagrebačkome Markovu trgu,
ali najmanje 10 metara od objekata u kojima su smješteni
Hrvatski sabor i Vlada RH te najmanje 20 metara od objekta
u kojemu je smješten Ustavni sud RH. Taj će prostor biti primjereno označen, a okupljanje i prosvjedi bit će mogući od 8
2
do
d 22 sata, d
dokk je b
broj sudionika
d
k ograničen na 1500. Dolazak
l
sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda dopušten je
od Šetališta Josipa Jurja Strossmayera i Stuba Ivana Zakmardija, Ulicom Dverce i Ćirilometodskom ulicom. Iznimno, sudionicima koji su osobe s invaliditetom i osobe s teškoćama
u kretanju dolazak je dopušten i iz Kamenite ulice.
Osvrt
Sabor izglasao Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i
reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje
Lošija zakonska rješenja
od postojećih
Iako je SSSH tražio da se drugo saborsko čitanje Nacrta konačnog prijedloga
Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za
kolektivno pregovaranje odgodi za jesensko zasjedanje, kako bismo do tada mogli
postići višu razinu suglasja i time dobiti
kvalitetniji zakonski okvir, Hrvatski sabor
je, ipak, izglasao Zakon u petak, 13. srpnja.
SSSH je, nakon dan ranije održane sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, uputio
Ministarstvu rada i mirovinskog sustava
amandmane, uz obećanje kako će biti razmotreni. Vlada o amandmanima nije zauzela stav, niti su uključeni u Zakon.
Reprezentativnost će utvrđivati neovisno tijelo, odnosno peteročlano povjerenstvo od kojih četvero imenuje ministar
na prijedlog socijalnih partnera. Reprezentativnim će se u tom smislu smatrati sindikat koji kod poslodavca ili na području za
koje se sklapa kolektivni ugovor ima najmanje 20 posto radnika-članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika.
Zakon prepoznaje i strukovne sindikate koji će morati zadovoljiti tri kumulativna uvjeta - od ukupnog broja članova najmanje 75 posto ih moraju biti radnici iste
struke i zanimanja, moraju biti izravno vezani s područjem za koje se pregovara, a u
svom članstvu moraju imati najmanje 40
posto radnika iste struke i zanimanja od
ukupnog broja radnika iste struke i zanimanja zaposlenih kod poslodavca. Strukovnim sindikatima onemogućeno je da
budu jedine stranke kolektivnog pregovaranja, odnosno kolektivni ugovor ne vrijedi ako ga uz strukovne sindikate ne potpiše barem jedan reprezentativni sindikat.
Dopušteno im je da imaju jednog člana
pregovaračkog odbora.
Zakon predviđa ograničenje u produljenoj primjeni kolektivnih ugovora, na
način da se rok od tri mjeseca smatra dovoljnim i primjerenim za provedbu postupka pregovaranja i zaključenja novog
kolektivnog ugovora.
Izostanak spremnosti
na argumentirani
socijalni dijalog
Tijekom izrade Nacrta prijedloga Zakona održan je niz tripartitnih sastanaka
Vlade i socijalnih partnera (udruge sindikata i poslodavaca više razine). Socijalni
partneri kontinuirano su iznosili svoje primjedbe i prijedloge, ali nisu nailazili na
spremnost Vlade za argumentirani socijalni dijalog.
Apsurdna je tvrdnja Vlade RH kako će
donošenje Zakona bitno utjecati na konsolidaciju sindikalnog pokreta, na bolju suradnju među sindikatima i na učinkovitiji
sustav kolektivnog pregovaranja. Predloženim rješenjima ide se u smjeru slabljenja
sindikata, blokiranja i onemogućavanja
kolektivnog pregovaranja te daljnje fragmentacije sindikalne scene u Hrvatskoj.
Sada propisana zakonska rješenja lošija
su i korak unatrag u odnosu na postojeća.
Propisuje se procedura utvrđivanja reprezentativnosti koja je dugotrajna, komplicirana i koja dovodi do ometanja i blokade
kolektivnog pregovaranja. Propisivanjem
dirigiranog modela sastavljanja pregovaračkog odbora na strani sindikata narušava se načelo jedinstva volje pregovarač-
kog odbora, što pogubno djeluje na snagu
sindikata u kolektivnim pregovorima.
Utvrđena reprezentativnost na višoj
razini, ne priznaje se na nižoj razini, iako
na nižoj razini djeluju organizacijski oblici
sindikata uređeni njihovim statutima, koji
svoju pravnu osobnost crpe iz pravne
osobnosti sindikata djelatnosti. Smatramo
kako je omogućavanje sindikatima kojima
nije utvrđena reprezentativnost da tijekom pregovora iznose stavove i prijedloge o posebnim pravima njihovih članova,
diskriminatorna odredba u odnosu na nečlanove sindikata i u odnosu na članove
reprezentativnog sindikata.
Nije prihvatljivo da poslodavci, odnosno udruge poslodavca, mogu pred povjerenstvom tražiti utvrđivanje reprezentativnosti
sindikata kada ovi nisu postigli sporazum,
jer se ovdje radi o međusindikalnom odnosu
i pravo predlaganja utvrđivanja reprezentativnosti sindikata pred povjerenstvom
treba dopustiti samo sindikatima.
Pozivali smo se na Konvenciju o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (Konvencija 87) i Konvenciju o primjeni
načela prava na organiziranje i kolektivnog
pregovaranja (Konvencija 98), temeljem
kojih Vlada RH ima obvezu poduzimati odgovarajuće mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama
kolektivnog pregovaranja te istima ne smije potkopavati sindikate i kolektivno pregovaranje. SSSH poseban problem vidi u
ukidanju članaka 253., 254. i 262. Zakona
o radu Zakonom o kriterijima…, jer takvo
postupanje vodi u pravnu nesigurnost. Vremenskim ograničavanjem trajanja produžene primjene pravnih pravila sadržanih u
kolektivnim ugovorima nakon njihova isteka, ali i nakon otkazivanja kolektivnih
ugovora sklopljenih na neodređeno vrijeme ograničava se sloboda ugovaranja i
slobodna volja ugovornih strana, a tu vidimo i moguće ustavnopravne posljedice.
Gordana Palajsa,
izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo
3
Događaji
Pritisak na jedan sindikat
pritisak je na sve!
Mjesecima svjedočimo orkestriranom
pritisku Vlade RH tako-zvanog „lijevog”
centra i korporativnih medija na sindikate javnog sektora. Prije no što se prvi
put sindikatima izravno obratila s inicijativom za izmjenom Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, Vlada je
gotovo pola godine provela prozivajući
sindikate zbog kolektivnih ugovora i (valjda nezasluženih?) plaća radnika jer, zamislite, dok u privatnom sektoru radnici
ne primaju plaće, javni ih sektor i dalje
očekuje! Kao da je rad bez plaće prirodno
stanje – jer… „nema se”…, i kao da će
privatni poslodavci platiti svoje radnike
ako zaposleni u javnom sektoru ne dobiju
svoje plaće!
Mahom privatizirani hrvatski mediji
(naručeno ili samoinicijativno) sve to uredno prenose i sugeriraju suprotstavljeni
interes radnika privatnog i javnog sektora,
naprosto huškajući jedne protiv drugih.
Mi poručujemo: vaš pristup ne prolazi! U javnom sektoru rade liječnici, medi-
cinske sestre, učitelji, „tete” u vrtićima,
policajci, glumci, vatrogasci... koji brinu o
našim obiteljima, našoj sigurnosti i zdravlju, našem znanju, a koji su kao i mi sami
- potplaćeni.
I da vam bude jasno: radnici koji žive
od svojega rada, bilo u javnom ili privatnom sektoru, na istoj su strani – poslodavci, bilo privatni ili Vlada RH, na drugoj!
Kaže se: „Sit gladnom ne vjeruje”, međutim „Gladni su siti – sitih!”.
SSSH, NHS, MHS i URSH
Kolektivni pregovori u Gradu Zagrebu
SOMK-u uskraćeno
zakonsko pravo na pregovore
U postupku mirenja koji je uslijedio
nakon šestog kruga pregovora između gradonačelnika Grada Zagreba i sindikata koji
predstavljaju radnike čije se plaće osiguravaju u gradskom proračunu, postignut
je sporazum prema kojemu će radnicima
plaće ostati iste, ali će im materijalna prava, osim regresa, biti ukinuta do 31. prosinca ove godine. Sindikat obrazovanja,
medija i kulture Hrvatske (SOMK), udru-
žen u SSSH, unatoč zakonskome pravu,
nije bio uključen u pregovore.
Naime, nakon što je SOMK od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport
Grada Zagreba zatražio uključenje u kolektivne pregovore za sklapanje Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama
Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba, iz
Ureda je stigao odgovor kako se sindikati
koji djeluju u predškolskim ustanovama
trebaju međusobno dogovoriti o pregovaračkome timu. SOMK je uputio pismeni zahtjev Sindikatu odgoja i obrazovanja
Hrvatske i Sindikatu radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske za
uključenjem predstavnika SOMK-a u pregovarački tim, no dogovor o novome sastavu pregovaračkog odbora sindikata
nije postignut.
Kolektivni pregovori u SSSH
Kolektivni pregovori u SSSH, započeti početkom lipnja, su
pri kraju. O većini odredbi, što općih, što odredbi o materijalnim
pravima radnika, strane su se usuglasile. Preostalo je još nekoliko otvorenih pitanja čije se rješavanje očekuje u skorom roku.
Komentiravši pregovore, predsjednik SSSH Mladen Novosel, rekao je kako tim činom SSSH u vlastitim redovima provodi proklamiranu politiku ukidanja pravilnika o radu te unapređenja socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.
Uz Mladena Novosela, u pregovaračkome timu poslodavca
su Željko Slunjski, tajnik SSSH, Eduard Andrić, potpredsjednik
SSSH za sektor usluga i predsjednik STUH-a, Gordana Palajsa,
izvršna tajnica za radno-socijalno pravo i Boris Feis, izvršni tajnik za ekonomska i financijska pitanja SSSH.
Pregovarački tim radnika čine Slobodan Kapor, pravni zastupnik
u Uredu SSSH Istarske županije, Đurđica Kahlina, povjerenica u
Uredu SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Nevenka Poljak,
4
povjerenica u Uredu Varaždinske županije, Svetislav Džale, povjerenik u Uredu SSSH Šibensko-kninske županije, Jasenka Bertolan,
pravna zastupnica u Uredu SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke
županije te Marina Glavina, financijska računovotkinja u SSSH.
Riječ je o predstavnicima sindikata čiji su članovi zaposleni u SSSH.
Udruženi sindikati
Skupština Sindikata „Novine”
Krešimiru Tomaškoviću
novi mandat
U ozračju obilježavanja dvadeset godina
postojanja i djelovanja, prvoga vikenda u
lipnju, u Biogradu na Moru, održana je redovna Skupština Sindikata „Novine” na kojoj je za predsjednika Sindikata izabran do-
Kolektivni pregovori u INA-i d.d.
Ipak, potpisan kolektivni
ugovor za radnike INA-e
k ššestomjesečnoga
j č
l k
Nakon
procesa kkolektivnoga pregovaranja u INA-i d.d., prekida pregovora sa sindikalne strane, zbog suprotnih i
teško pomirljivih stavova, neuspješno provedenoga postupka mirenja te planiranih
sindikalnih (industrijskih) akcija, uključujući i
štrajk, sindikati i poslodavac postigli su spoVlada Republike Hrvatske je, na sjednici
održanoj 5. srpnja, donijela Odluku o pretvaranju potraživanja Republike Hrvatske u temeljni kapital društva „Jadran” d.d. za hotelijerstvo i turizam u stečaju, Crikvenica.
Kako se navodi u obrazloženju, svrha Odluke je omogućavanje rješavanja međusobnih
odnosa stečajnog dužnika i Republike Hrvatske u pitanju statusa zemljišta koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije procijenjeno u
temeljni kapital dužnika, omogućavanje dokapitalizacije stečajnog dužnika, a sve radi okončanja stečajnog postupka i nastavka poslovanja stečajnog dužnika. Donošenjem Odluke,
nakon čega slijedi potpisivanje Sporazuma o
uređenju međusobnih odnosa i izrada Stečajnog plana, stečajni bi se postupak, koji je
j š j Prvii put prije
ij potpisivanja
i
razumno rješenje.
kolektivnog ugovora sindikati INA-e proveli su
osobno izjašnjavanje članova ZA ili PROTIV
prihvaćanja izmjena i dopuna kolektivnog
ugovora za 2012. godine. Kako su se članovi
velikom većinom pozitivno izjasnili, predstavnici sindikata koji djeluju u INA-i, među
sadašnji predsjednik Krešimir Tomašković.
Za dopredsjednike su izabrani Branimir Žažar i Štefica Šoštar, a za tajnicu Sindikata
Nevenka Pavelić. Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, te Statutarne komisije.
kojima i Sindikata EKN-a Hrvatske (Željko
Jurašinović), i poslodavac potpisali su 29.
lipnja 2012. godine kolektivni ugovor koji je
na snazi od 1. srpnja.
Novim kolektivnim ugovorom zadržavaju se sva materijalna prava iz postojećega
kolektivnog ugovora uz smanjenje trajanja
godišnjeg odmora. Dogovorena je jednokratna isplata dodatka na plaću uz regres za
ovu godinu te su usuglašene odredbe koje
reguliraju participaciju radnika u uspjehu
kompanije. Također je dogovoreno uvođenje
tzv. HAY metode vrednovanja radnih mjesta
koja će se do kraja godine uvesti u INA-u.
Odluka Vlade o „Jadranu” d.d. Crikvenica u stečaju
Pretvaranje potraživanja u
temeljni kapital društva
otvoren 15. lipnja 2010. godine, mogao završiti do kraja kalendarske 2012. godine.
- Odlukom Vlade „Jadran” će se dokapitalizirati i riješit će se imovinsko-pravni odnosi, te stvoriti kvalitetne pretpostavke za
privatizaciju, što su radnici „Jadrana” oduvijek očekivali, komentirala je Odluku regionalna povjerenica Sindikata turizma i usluga
Hrvatske Loredana Gluhak. Istodobno je ape-
lirala da se u postupku privatizacije ne vodi
računa samo o cijeni, već da se od kupca traži znatno više.
Država kao većinski vlasnik treba gledati
šire od nekoga kome je isključivi interes zaraditi novac prodajom. Treba tražiti jamstvo
da će u novom „Jadranu ” opstati radna mjesta, da će se voditi računa o radnicima i da
će se ulagati, zaključila je Loredana Glohak.
Sindikat trgovine Hrvatske
k što je predsjednik
d d k Vlade
l d RH Zoran
Nakon
Milanović zaključio kako i njegovi ministri trebaju godišnji odmor, jer, kako reče, ne može
nitko raditi bez odmora…, oštro je reagirao
Sindikat trgovine Hrvatske uputivši mu otvoreno pismu u kojemu se skreće pozornost na
selektivnu primjenu i tumačenje toga dijela
Zakona o radu.
Svoje zakonsko pravo na tjedni i godišnji
odmor ne može iskoristiti tisuće radnika zaposlenih u sektoru trgovine. Rade sve dane u
d
d prekovremeno
k
tjednu.
Rade
više nego što je
zakonski dopušteno, a odrađeni dani im se
pretvaraju u slobodne dane, koje nikada ne
mogu iskoristiti. Sada u vrijeme turističke sezone, ranom zorom iz unutrašnjosti odlaze
raditi u trgovine duž jadranske obale. Vraćaju
se kasno u noć nakon što su napravili dnevne
obračune, počistili trgovine, napunili police…
Vraćaju se kućama nakon što su od svojih
bijednih plaća namirili manjak u blagajni…
Tako iscrpljeni i premoreni sve više završavaju
Izvor: glas-slavonije.hr
Osigurajte primjenu zakona
na sve jednako
na psihijatrijama, odlaze u invalidske mirovine… Sve su samo ne „normalni ljudi” – kakvi
bi, kako ste rekli, trebali biti, nakon što se
odmore. I trgovci trebaju ostati „normalni
ljudi”: Oni to zaslužuju. Imaju na to ljudsko i
zakonsko pravo! – navodi se u otvorenome
pismu STH, te napominje: „Osigurajte primjenu zakona na sve jednako, bez izuzetka!
Uostalom, to je zadaća izvršne vlasti!”
Na žalost, premijerova reakcija je izostala.
5
Sa sindikalnim povjerenicima o procesu
Sukladno zaključku sa zajedničke sjednice predsjedništava Vijeća SSSH i HUS-a, održane u svibnju ove godine, tijekom lipnja i
prve polovice srpnja predsjednik i tajnik SSSH, Mladen Novosel i
Željko Slunjski, i HUS-a, Ozren Matijašević i Miroslav Brzica, sa
suradnicima, u nekoliko su gradova sudjelovali na skupovima povjerenika sindikalnih podružnica sindikata udruženih u dvije sindikalne središnjice. Upoznali su ih s procesom stvaranja sindikalne
koalicije, Sporazumom o suradnji i otvaranju procesa udruživanja
i Kodeksom ponašanja za sve organizacijske razine. Skupovi su
održani Splitu, Osijeku, Puli, Rijeci, Varaždinu i Zagrebu.
Skupovima su prethodile konferencije za novinare, na kojima
su predstavnici medija također upoznati s razlozima utemeljenja
sindikalne koalicije. Predsjednici dviju središnjica osvrnuli su se i
- Mi se radnici nikada nismo dijelili i među nama nema razlike
– kazao je jedan od sudionika u raspravi, a drugi (iz SSKH) upitao
se: „Zašto smo se uopće razišli, da bismo sada išli k spajanju?”.
Rasprava je bila zanimljiva, pitanja konkretna. Jedan od sudionika
zapitao se gdje je u ovoj hrvatskoj zbilji akademska zajednica, koja se ne uključuje s prijedlozima rješenja problema.
- Ovdje smo svi MI, a ne VI i MI - kazao je Frano Kopić, teritorijalni povjerenik SSSH za Osječko-baranjsku županiju. Miroslav Brzica,
tajnik HUS-a, naglasio je kako je ovo udruživanje vrijedno napora,
Dragica Mišeljić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, apostrofirala je kako kapital rastače socijalne države i ukazala na potrebu
zamrle sindikalne solidarnosti, a Ivan Tomac, predsjednik Sindikata
EKN-a Hrvatske, konstatirao je kako je kapital svugdje jači od rada.
Udruživanje vrijedno
na stanje gospodarstva na razini države, ali i lokalnoj, a govorili su
i o prijedlogu izmjena Zakona o reprezentativnosti, ocjenjujući ga
„kukavičjim jajetom Kukuriku koalicije” kojim Vlada želi promijeniti Zakon o radu. Sindikalna strana oštro se protivi tim pokušajima!
Split
Tijekom susreta u Splitu sa sindikalnim povjerenicima iz Splitskodalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije, Mladen Novosel
napomenuo je kako do sada ni jedna vlada nije radila ovo što radi ova:
- Došli smo do točke, ili ustati ili odustati ! - kazao je Tomac.
Ako je čovjek kukavica, ništa neće postići - riječi su Ivana Kovačevića, predsjednika SGH, koji je naglasio potrebu pripremanja
vruće sindikalne jeseni. Povjerenici su poduprli sindikalne čelnike,
a na račun vladajućih uputili niz primjedbi i kritika, ali i ukazali na
potrebu veće edukacije sindikalnoga članstva.
- Jedino udruživanjem možemo nešto postići - kazao je sindikalni povjerenik iz Zračne luke Osijek.
- Kroz Zakon o radu umanjivale su radnička prava, ali ovo sada
je niski način da se odredbama jednoga pokušaju mijenjati članci
drugoga zakona, odnosno Zakona o radu i da se mijenja institut
zbog kojega smo 2010. prikupili više od 700.000 potpisa.
Ozren Matijašević upozorio je na teško stanje u gospodarstvu,
posebice u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čiji je udio u ukupnoj nezaposlenosti 13,7 posto i u kojoj su prosječne plaće za 12,7 posto
manje nego u drugim dijelovima zemlje. Splitsko-dalmatinska županija, kaže, prednjači i u otvaranju stečajeva u realnom sektoru,
proizvodnji, prerađivačkoj industriji.
- Krajnje je vrijeme da Vlada, koja je dobila povjerenje građana, krene u operativnu razradu zadataka, rekao je Matijašević.
Osijek
U Osijeku se okupilo osamdesetak povjerenika iz Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije.
6
Pula
Kako se moglo čuti u Puli, Vlada ne zaslužuje pozitivnu ocjenu, jer vladajući nisu ispunili svoja predizborna obećanja, pa se ne
stvaranja sindikalne koalicije SSSH-HUS
vidi kraj negativnih gospodarskih trendova - osobna potrošnja
pala je za 7,3 posto, proizvodnja za 9,4 posto, a BDP za 1,4 posto.
- Bit ćemo jaki partneri Vladi ako se odluči na pozitivne pomake u gospodarstvu, a jaki protivnici ako nastavi daljnje uništavanje industrije, ukine kolektivne ugovore i promijeni Zakon o radu,
poručili su Mladen Novosel i Ozren Matijašević. Spremni su na
industrijske akcije, kako u pojedinim poduzećima, tako i na državnoj razini, a to znači i štrajk.
Kao i u Osijeku, i u Puli se okupilo osamdesetak sindikalnih
povjerenika.
- Nitko nas nije razdvojio, nego smo se sami razdvojili – kazao
je Damir Lučić, sindikalni povjerenik STUH-a u pulskome „Arenaturistu”, sudjelujući u raspravi u Domu branitelja.
napora
- Ujedinjenje dviju središnjica je perfektno – jednostavno je
ocijenila sindikalna predstavnica umirovljeničke populacije Neta
Žiković (SUH).
Rijeka
Odlučili smo se za utemeljenje sindikalne koalicije SSSH-HUS
jer 90 posto naših članova radi u djelatnostima koje propadaju, ovako ćemo biti jači. Kongres ujedinjenja bit će u svibnju iduće godine
– najavio je predsjednik SSSH na konferenciji za novinare u Rijeci.
- Na koaliciju nas je natjerala nevolja, jer se radna mjesta u
realnom sektoru svakodnevno gube, moramo zajedničkim snagama ići prema Vladi i meritorno zastupati naše članove – kazao je
predsjednik HUS-a.
Skupu sindikalnih povjerenika odazvalo se četrdesetak povjerenika. Rasprava, koja je na trenutke bila polemična, u svakom slučaju
bila je obostrano korisna, jer su sudionici pokušali objasniti pojedinačne dvojbe i eventualna nesuglasja o budućem funkcioniranju.
Varaždin
Tijekom skupa povjerenika u dvorani varaždinskoga DVD-a,
na kojemu se okupilo četrdesetak sindikalnih povjerenika Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije, čulo se niz dobrih prijedloga. Stjepan Gradiček, član Sindikata EKN-a Hrvatske
zaposlen u novomarofskom Knauf-Insulation, založio se za „povratak sindikalnoga rada na teren”, ali i za ograničenje predsjedničkih mandata u sindikatima na najviše dva. Davor Vikert iz Čakovca,
član SSKH, podržao je udruživanje dviju središnjica, rekavši kako
treba „što prije riječi pretvoriti u djela”. Teritorijalni povjerenik
SSSH za Međimursku županiju Franjo Veble, uključujući se u raspravu u kontekstu organiziranja sindikalnih akcija, odnosno prosvjeda, ponajprije na Markovu trgu, ukazao je na potrebu animiranja i većeg sudjelovanja građana Zagreba, koji, dok ulicama
prolaze sindikalni prosvjednici, „u miru piju kavu u kafićima”.
Zagreb
Četrdesetak sindikalnih povjerenika s područja Grada Zagreba
i Zagrebačke županije na skupu u Radničkome domu dalo je pozitivno mišljenje i podršku procesu ujedinjenja SSSH i HUS-a, skrećući pozornost na potrebu bolje međusobne komunikacije i međusobnog pomaganja, počevši od baze, tj. sindikalnih podružnica.
- Potrebno je surađivati u dobroj vjeri. Trebamo stvoriti snagu
koja je preduvjet kvalitetnome socijalnome dijalogu, poručio je
Mladen Novosel.
Da su SSSH i HUS na pravome putu mišljenja je i Ozren Matijašević, potkrijepivši to činjenicom kako na potpisivanju Sporazuma o suradnji i otvaranju procesa udruživanja nije bilo ni jedne
TV ekipe. Kako reče, time se je željelo onemogućiti da javnost sazna o procesu kojeg se vladajući boje.
Tekst i fotografije: Željko Slunjski i Marijana Tomić
Ni na jednom do sada održanome skupu sindikalnih povjerenika nije se čulo negativno mišljenje o procesu udruživanja. S organiziranjem i održavanjem skupova povjerenika,
sa svrhom boljega međusobnoga komuniciranja, nastavit
će se nakon sezone godišnjih odmora.
7
Naši sindikalni povjerenici
Marina Glokević, glavna sindikalna povjerenica SMH-IS-a u RIZ-Odašiljačima d.d. Zagreb
Dvjestotinjak radnika RIZ-Odašiljača
d.d. Zagreb, članova Sindikata metalaca
Hrvatske – Industrijskog sindikata, predvođeni glavnom sindikalnom povjerenicom Marinom Glokević, prosvjedovalo je
nedavno ispred sjedišta AUDIO-ja (bivšega Hrvatskoga fonda za privatizaciju),
većinskoga vlasnika, a potom i ispred Ministarstva gospodarstva, tražeći da Vlada
RH donese Odluku o prijenosu portfelja
dionica AUDIO-ja društvu za jednu kunu
kako je to učinjeno u drugim tvrtkama
otete pa vraćene imovine. Izraženo je i
protivljenje imenovanju politički podobnih članova Uprave i članova Nadzornog
odbora RIZ-a, a u kontekstu toga prosvjedovali su i zbog prijetnji predstavniku radnika u Nadzornom odboru kako bi
naglasiti kako nije država 2008. godine s
88 milijuna kuna dokapitalizirala RIZ-Odašiljače, već je postala većinskim vlasnikom
temeljem Rješenja o obnovi pretvorbe
naših (RIZ-ovih) davno zarađenih novaca
oročenih u Americi, prikazanih u Elaboratu
o pretvorbi 1993. godine prilikom privatizacije, ali do 2003. godine nedostupnih.
Dakle, jasno je zašto je na transparentima
tijekom prosvjeda pisalo – „AUDIO vrati
radnicima RIZ-a dionice”. Tražimo da
AUDIO ne proda dionice RIZ-a pojedincima kojima je cilj uništiti RIZ, dovesti do
stečaja po isprobanome hrvatskome scenariju - upropastiti tvornicu radi dobivanja
atraktivne lokacije za izgradnju luksuznih
stambeno-poslovnih objekata (RIZ-Biser
Maksimirske šume), što smo već imali
„Metalka” godine
potpisao dokument o smjeni sadašnje
Uprave. O tome su obaviješteni i DORH i
USKOK. Radnici su tražili da Upravno vijeće AUDIO-ja na prvoj sjednici odobri
Program RIZ – ESOP. Na žalost, do zaključenja „Sindikalne akcije” Upravno vijeće AUDIO-ja nije održalo svoju sjednicu, pa je problem i dalje neriješen.
Paralelno, Marina Glokević neumorno
na adrese brojnih mjerodavnih institucija
šalje dopise tražeći pomoć za spas tvrtke i
očuvanje radnih mjesta. Da je riječ o strastvenome borcu i istinskoj sindikalistici
složile su se i članice i članovi Glavnoga
odbora njezina matičnoga sindikata, donijevši odluku o dodjeli glavne nagrade
SMH-IS-a „Metalac godine” upravo njoj.
Na pitanje o razlozima inzistiranja na
Programu RIZ – ESOP odgovara:
- Svrha realizacije Programa, a time i
nova vlasnička struktura, je veća produktivnost, moderno gospodarstvo, porast
zaposlenosti… Nije isto biti najamni radnik ili vlasnik. Želimo se konačno obraniti
od neprijateljskog preuzimanja društva,
kako bismo, s obzirom na postojanje stručnog, sposobnog i pametnog kadra u RIZ-u,
konačno sami odlučivali o svojoj sudbini.
Jedna smo od tri uspješne tvornice u svijetu u proizvodnji odašiljača. Upravo je potpisana primopredaja 500 kw odašiljača
za kupca u Indiji, trenutno najbolje djelo
tehnike na tome području. Također treba
8
2007. kad smo bili pred stečajem, od čega nas je spasio povrat naše imovine od
17 milijuna dolara, pojasnila je Marina
koja funkciju glavne sindikalne povjerenice obavlja od rujna 2009. godine. Radi
na radnome mjestu referent u Odjelu
tehnološke – mehaničke pripreme rada.
Odlučnost, znanje, poštenje,
volja, hrabrost, upornost…
Od 238 radnika RIZ-a 152 su članovi
SMH-IS-a. Dakle, gotovo 2/3 su članovi,
no temperamentna „lavica” nije time zadovoljna. Ona smatra kako bi gotovo svi
trebali biti članovi s obzirom na to da sindikat štiti, promiče i zastupa prava radnika ne samo unutar nego i izvan tvrtke.
Komentirajući svoj sindikalni rad i svestranu angažiranost napominje kako je
važno pokazati odlučnost, znanje, poštenje, volju, hrabrost, upornost za postizanje
zadanih ciljeva koji se dogovaraju, a koje u
konačnici radnici prepoznaju. No nije lako…
- Kolegice mi puno pomažu u poslu.
Danima i mjesecima ostajem popodne
kako bih obavila sve što moram za sindikat. Naravno, zbog toga strada i moj privatni život. Obitelj i prijatelji mi govore
klasičnu priču: ‘Misli na sebe i svoje zdravlje. Sindikalni posao ionako nitko ne cijeni. Za ideale ginu budale’. Postavljaju mi
pitanja: ‘Jesi li se udala za sindikat?’, ‘Koju
novčanu naknadu dobivaš za svoj angaž-
man?’… No, ja želim ustrajati u postizanju ostvarenja zadanih ciljeva. Tijekom
svojega radnoga vijeka obnašala sam
mnoge funkcije, ali nikada iz novčane koristi niti sam za to dobivala naknade i pogodnosti, govori Marina.
Hrvatica rođena u Zagrebu korijene, s
očeve strane, vuče iz Austrije (izvorno prezime Glocke), a s majčine strane iz Hercegovine. U rijetkim trenucima slobodnog
vremena odlazi na koncerte (zabavne i ozbiljne glazbe), kazališne predstave (komedije i satire), sportske priredbe (bila je
na svim utakmicama Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. u Hrvatskoj i svake
godine bodri Kosteliće na Svjetskom skijaškom kupu na Sljemenu), na ples, kartanje
bele, obiteljska i prijateljska druženja…
Ono što me maksimalno opušta, ali to
mogu ostvariti samo nekoliko dana godišnje, je odmaranje na terasi bratove kuće
u Orebiću i pogled u prekrasne otočiće
prema Korčuli. To uistinu puni baterije
nakon stresa i svega onoga što donosi životna poslovna utrka u Zagrebu. Također
uživam u jedrenju (imam i diplomu za
položeni tečaj kao i dozvolu za upravljanje
malim plovilima), jer zamislite - polagano
jedrenje - biti za kormilom - gledati u otočiće - osluškivati šum valova uz tihu glazbu dalmatinskih klapa - usidriti se i okupati po želji u osamljenim uvalama… Zar
ima nešto bolje za uživanje i opuštanje?!
Marijana Tomić
S raznih strana
Tradicionalni susret
u Karlovcu
U Karlovcu je potkraj lipnja održan tradicionalni 20. susret sindikalnih kolega iz Ureda SSSH Karlovačke i Ličko-senjske županije i
Območne organizacije Zveze svobodnih sindikatov Slovenije Dolenjske, Bele Krajine i Posavlja. Središnja tema ovogodišnjeg susreta
bili su sindikati u komunalnim tvrtkama, pa su hrvatski i slovenski
sindikalisti posjetili pročistač otpadnih voda u sklopu „Vodovoda
i kanalizacije” d.o.o. Karlovac gdje su se upoznali s tehnologijom
postrojenja i sindikalnim aktivnostima u toj sindikalnoj podružnici
SSKH. Uz domaćina, teritorijalnog povjerenika SSSH Nikolu Badovinca, susretu su nazočili i predsjednici dviju sindikalnih središnjica, Mladen Novosel (SSSH) i Dušan Semolič (ZSSS), te Marko
Maslić i Radovan Tadej, predsjednik i tajnik SSKH.
Medijska kampanja
Promocija
projekta „Vrbovec – „Kulture parkiranja”
grad bez rada na crno”
U sklopu medijske kampanje projekta SSSH i Grada Vrbovca „Vrbovec – grad
bez rada na crno”, u središtu Vrbovca, ispred Ureda
gradonačelnika, postavljen
je city light, na kojemu se,
među ostalim, napominje:
„Želimo da je naš Vrbovec
pravno stabilan grad, s uređenim tržištem rada u kojem je ugodno biti građaninom, zadovoljstvo biti
radnikom, poželjno biti poduzetnikom.”
Na temelju Odluke VSSSH broj: 01-540/12, od 20. lipnja
2012. godine, Savez samostalnih sindikata Hrvatske objavljuje
NATJEČAJ
za prikupljanje ponuda za prodaju službenog automobila
u vlasništvu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske
Predmet prodaje:
Marka automobila: VW (D),
Model: Passat Diesel (2000-2005),
Tip: Passat 1,9 TDI Trendline,
Godina proizvodnje: 2002.,
Registarska oznaka: ZG 7259 AI,
Registracija vozila: 10/2012. godine,
Prijeđenih kilometara: 218.534,
U prisutnosti brojnih prijatelja
i kolega, dr. sc. Robert Maršanić,
povjerenik Samostalnog sindikata
radnika u komunalnim i srodnim
djelatnostima Hrvatske u Rijekaprometu, županijski povjerenik
SSKH Primorsko-goranske županije i član Izvršnog odbora SSKH,
promovirao je početkom lipnja u
prostorijama matičnoga sindikata
svoje znanstveno djelo pod naslovom „Kultura parkiranja” – OrgaRobert Maršanić
nizacija-Tehnologija-EkonomikaEkologija-Pravo. Autor, stručnjak za parkiranje, na 812 stranica
obradio je probleme parkiranja s različitih aspekata.
Kako se moglo čuti od dr.sc. Stipana Matoša, savjetnika
voditelja Podružnice Zagrebparking d.o.o., riječ je o djelu koje
će biti od pomoći stručnjacima, profesorima na fakultetima,
studentima i mnogim drugima.
Procijenjena vrijednost: 31.181,00 kn.
(Autokuća Štarkelj d.o.o.)
Uvjeti i način prodaje:
- Kao ponuditelji mogu sudjelovati sve fizičke i pravne osobe.
- Prodaja se obavlja po načelu „viđeno-kupljeno”, što isključuje sve naknadne prigovore kupca, a automobil se
može vidjeti/razgledati uz prethodnu najavu na telefon:
01/ 46 55 013 ili 098/408-953 (kontakt osoba: Mladen
Gregov).
Rok za prijavu je 31. srpnja 2012. godine.
Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici s naznakom
„Ponuda za natječaj za prodaju službenog automobila”, Ne
otvarati, na adresu: Savez samostalnih sindikata Hrvatske,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb.
9
Pravni savjeti
PITANJE:
Poduzeće nam je otišlo u stečaj. Kao radnik prijavio sam
potraživanje za neisplaćene plaće i otpremninu koje mi je
u cijelosti priznato. Međutim, od Agencije za osiguranje
radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca primio
sam rješenje prema kojemu će mi isplatiti tri minimalne
plaće i pola otpremnine prema zakonu, a to je znatno manji iznos od onoga što mi je priznato u stečaju. Zanima me
je li to u redu, odnosno je li u skladu sa zakonom?
(K. T., Bjelovar)
ODGOVOR:
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju
stečaja poslodavca donijela je rješenje sukladno Zakonu o
osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca.
Navedeni je zakon propisao da radnici kod Agencije za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, ostvaruju pravo na neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca
prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno prije prestanka
radnog odnosa, ako je isti prestao unutar tri mjeseca prije
otvaranja stečaja i to najviše do visine minimalne plaće u Republici Hrvatskoj za svaki mjesec za koji radniku nije isplaćena plaća.
Radniku pripada otpremnina i to prema uvjetima propisanim zakonom, ali najviše do polovice iznosa propisanog zakonom. Zakon o radu u članku 119. propisao je da otpremnina
iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće koju je radnik
ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca, s time što ne
može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Dakle, rješenje Agencije za osiguranje potraživanja radnika je
sasvim sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.
Ako je stečaj otvoren nakon što je donijet i stupio na snagu
Zakon o dopuni Stečajnog zakona (8. ožujka 2012. godine), iz
troškova stečajnog postupka imate pravo još na tri neisplaćene plaće u iznosu minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Razliku priznatih potraživanja između onoga što vam je isplatila
Agencija za osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja
poslodavca, te ako imate pravo na plaće iz troškova stečajnoga postupka i onoga što vam je priznato u stečajnom postupku, isplatit će vam se kao vjerovniku prvog višeg isplatnog
reda prilikom unovčenja stečajne mase. Naravno, za unovčenje stečajne mase važno je reći da je stečajni dužnik, odnosno
poduzeće u kojem ste vi radili, imao imovinu i da ona nije opterećena razlučnim pravima. A kako nema dovoljno stečajne
mase za unovčenje radi namirenja vjerovnika prvog višeg
isplatnog reda koji čine radnici kao i bivši radnici stečajnog
dužnika, može se dogoditi da se samo djelomično namirite.
PITANJE:
Za prošlu godinu ostalo mi je neiskorišteno deset dana
godišnjeg odmora. Nekoliko puta sam se usmeno obratio
neposrednom rukovoditelju sa zahtjevom da iskoristim taj
dio godišnjeg odmora, ali me je uvijek odbio uz obrazloženje da na liniji na kojoj ja radim nema dovoljno radnika.
Napominjem kako mi svake godine propadne dio godiš-
10
njeg odmora jer ga zbog potrebe posla ne mogu koristiti.
Poslodavac me nikada nije pismeno obavijestio o trajanju i
vremenu korištenja godišnjeg
odmora. Što trebam poduzeti
kako mi tih deset dana godišnjeg odmora za prošlu godinu
ne bi ostalo neiskorišteno?
(S. B., Bjelovar)
ODGOVOR:
Odgovara:
Božica Jurec,
Člankom 64. Zakona o radu
pravna zastupnica u
propisano je da raspored godišUredu SSSH Bjelovarskonjeg odmora utvrđuje poslodabilogorske županije
vac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o
radu i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike. Ako poslodavac ne utvrdi raspored
korištenja godišnjih odmora i o tome ne obavijesti radnika
čini teži prekršaj poslodavca iz Zakona o radu za koji je zapriječena kazna od 31.000,00 kn do 60.000,00 kn. Kako niste
naveli koliko dana godišnjeg odmora imate, pretpostavljam
da ste najmanje dva tjedna godišnjeg odmora iskoristili u
prethodnoj godini, odnosno u godini na koju se godišnji odmor i odnosi, a preostali godišnji odmor, to jest tih deset dana, trebate iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine. Bilo kakav
sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno
isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, koji bi
vam eventualno mogao ponuditi poslodavac, bio bi ništetan.
U konkretnom slučaju možete se obratiti Državnom inspektoratu RH Inspekciji rada i prijaviti poslodavca jer vas nije obavijestio o trajanju i vremenu korištenja godišnjeg odmora. Dalje, odmah se pisano obratite poslodavcu da vam
odobri godišnji odmor u trajanju od deset dana za prošlu godinu, kako biste ga mogli iskoristiti do 30. lipnja tekuće godine. Ako poslodavac vašem zahtjevu ne udovolji, pa taj godišnji odmor ne iskoristite imali biste pravo na naknadu štete. U
tom slučaju prvo biste se trebali obratiti poslodavcu sa prijedlogom nagodbe ili sporazuma o naknadi štete zbog neiskorištenoga godišnjeg odmora, koji se razlikuje od sporazuma
o odricanju od prava na godišnji odmor koji je, kao što je već
rečeno, ništetan. Ako poslodavac ne pristane na nagodbu ili
sporazum o naknadi štete zbog neiskorištenoga godišnjeg
odmora, to svoje pravo možete zahtijevati pred nadležnim
sudom, u roku tri godine računajući od dana dospjele obveze,
odnosno kada niste bili u mogućnosti zakonito koristiti godišnji odmor. Valja naglasiti kako je u eventualnom sudskom
sporu na vama teret dokaza da godišnji odmor za prošlu godinu niste koristili zbog krivnje na strani poslodavca, zbog toga je posebno važno da prethodno pisanim putem poslodavcu postavite zahtjev za korištenje preostaloga dijela godišnjeg
odmora iz prošle godine.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Sindikalna akcija
izlazi mjesečno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroračun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MALODOBNIK
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
1. MLADENKA FRANIĆ,
Vukovarska 27, 31276 Vrgorac
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
3,. VLADIMIR TREŠĆEN,
Bakarska 13, 10000 Zagreb
2. SINIŠA DRUŠKO,
Trg Hrvatskih branitelja 10,
35435 Stara Gradiška
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 417
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 15. rujna 2012.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
sindikalna-akcija@sssh.hr
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
11
e ig
k
s
t
r
o
p
S
re
n
u
m
o
K
i
m
z
a
Č
alci u
diška,
ova Gra
N
e
č
v
unaod, Sla
ćina Kom ipa
a
onski Br
m
v
o
la
d
S
i
igre
Daruvar etu je slaviila ek
sportske lja Darkoma
e
ln
ogom
anska
a
n
e
u
kom
zma. U n treljaštvu čazm c),
tjecat
a
a
e
n
t
Č
r
0
v
ja
t
9
li
e
1
Č
s
pile su
indilji strijela
nice, u
012. oku
talnog s
iz Gareš o Lebec – najbo ipa iz PaČazma 2 družnica Samos
im
n
d
ljk
beli ek
po
im i sro
kipa (Že
iz devet
užeta i u tjecale i komuomunaln je snage u e
k
ju
n
u
a
z
a
e
t
ik
n
vo
po
e na
kata rad
vatske. S streljaštvu, u a. U pikadu su s Bjelovarčanke, a
r
H
a
im
c
,
st
unalija
e su bile
djelatno gometu, pikadu ile su eki- kra
. Najbolj oriji ekipa Kom
o
r
e
n
je
lk
e
a
m
n
m
d
o
lo
ma
užeta
oj kateg
a Bjelotezanju
omunalc a Ga- u mušk
K
,
a
beli i po
in
t
u
vine K
munalc
azma.
pe: Mosla alca Križevci, Ko
alca Č
n
u
m
o
n
K
u
,
var, Kom munalca Pakrac
o
K
,
a
ic
n
š
re
Metalc
a
p
a
z
o
r
i sjeve
e
k
s
t
a
v
dne Hr
e su
vaca, ov
o
is
e
r
P
snišFerro
rajno vla o,
t
rukama
u
i
il
b
e do
e zasebn
ga godin
disciplin vila ekii
ć
ju
a
d
tvo. Gle
etu je sla
e nogom kcija iiz Krapim
lo
a
m
u
stru
va i kon eme strojeva iz
o
im
L
a
p
r
ekipa Op ju užeta Ferra
ne, u beli
an
z
e
t
o
p
a, u
e ekipe
Ludbreg
ije žensk pikav
d
u
s
ije
u
Preisa, č rva dva mjesta
du su
p
i
ik
p
le
ga u a ške
osvoji
le
o
k
ih
k
e
muš
iz ludbr
du. Kod
metalci
i
lj
o
jb
a
bili n
.
strojeva
Opreme
sportskih
ik Šestih vatsken
d
je
b
o
p
Ukupni
alaca Hr
ata met egije II. - sjeik
d
in
S
a
susret
dikata, R ržanih na
skog sin
Industrij a Hrvatska, od tsko-redn
por
verozapa araždinskog S je ekipa
v
a
it
c
im
qua y
teren
rci su
entra A
c
g
o
n
Međimu piiv
.
a
c
v
kreat
o
k
a
anju” u
eisa iz Č
Ferro Pr vojili u „pripetav Opreme
os
e
pobjedu ki), jer su ekip
eš
izjednač
u
e
m
(
il
b
a
is
kadu
e
r
P
ki pei Ferro
objednič
p
i
n
strojeva
z
u
la
završio
je prije
ne. Kako odinu zaredom
u g
har treć
sj
i
j
l
e
t
i
d
e
a
k
s
Gr
t
a
v
r
H
e
n
d
a
p
a
z
o
r
e
ev
j
l
v
o
r
i
Um
Izvor: osi
jek.hr
žnica Sin
i iz podru i sjeven
o
,
e
ij
n
ij
ljii, toč
ke u Reg
I gradite
a Hrvats no su se natjev
t
s
lj
e
it
rad
rekreativ Aquacityja.
dikata g
rvatska,
H
a
n
skog
d
a
Zarozap
varaždin
a
im
kipa iz „
n
e
e
r
a
e
ć
t
a
a
m
n
do
lege
cali
jednik je ok su njihove ko
b
o
p
i
n
p
Uku
na”, d
hnobeto
gorja-Te
vare, a bjelo se
g
u
r
d
e
il
li su
din b
. Natjeca rci i
a” Varaž
iz „Cest rometala” treće
ka
š
u
kt
adu (m
skog „Ele nogometu, pik a, tenisu, ode
et
u malom tu, potezanju už ene), stolnolo
e
ci i ž
žene), b
(muškar
u
k
s
e
ij
p
bojci na te šahu.
u,
me tenis
S otvor
e
i
j
i
c
k
a
enici u
bjeddnici, po na
je
b
o
p
i
il
ib
voje
su svi on
lje za os
ko- ko e pehare i meda su odnijele
č
je
s
O
tvom
ničk
ćama
roviteljs
jesta ku elot i šah), Osiiotporu i
m
p
z
a
u
Pod pok
v
r
a
p
e (b
ije,
(pikado,
irovljee župan
trizivojn
baranjsk eka, Sindikat um sijek ekipe S do, žene) i Vuke
O
sij
ate u piika
Grada O ke – Udruga SUH gani- jeka (p . Najbolje rezult ozary
ats
nika K
škarci)
ursa or
nika Hrv
su Vero ašević iz
otelu M o - rekre- mu
h
li
e
ig
t
m
s
o
o
k
p
k
ulj
rts
du
u osječ
Željko G
arne spo ika Osječ- ka
il
i
b
a
ju
k
.
e
6
ij
iz Os
zirao je
irovljen
srete um
jne.
25 umiativne su e županije. Čak 1 lotu, Strizivo
e
k
b
js
n
u
ko-bara
alo se
ahu. Iaa natjec
rovljenik škarci i žene) i š
mu
eta
pikadu (
nja susr
© Copyright 2024 Paperzz
