TISKANICA - poštarina plaćena u HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb
HRVATSKI
UMIROVLJENIČKI
list
ZAGREB,
CIJENA 7,00 KN
GODI©TE: LXVII
BROJ 5/2013.
SVIBANJ 2013.
ODLIKOVAN ODLUKOM
PREDSJEDNIKA
REPUBLIKE
30. SVIBNJA 2007.
POVELJOM
REPUBLIKE
HRVATSKE
UTEMELJEN 1946.
LOKALNI IZBORI - LAKMUS PAPIR NAŠE STVARNOSTI
****
VARIJABILNA FORMULA USKLAĐIVANJA MIROVINA
MOŽE BITI I TRAJNA
***
NAGRADE ZA IZVRSNOST NOVA POVLAŠTENA MIROVINA
1
3
5
2
4
6
Dragi moji,
ne propustite i ovaj
mjesec najljepše izlete s
najboljim zabavama u Hrvatskoj
koje sam odabrala za vas!
Predstavljam Vam najnovije i
najzabavnije programe ovog
proljeća:
Pripremite se za dugo,
toplo ljeto u:
• Memorijalni centar Nikole Tesle
• Toplicama Sv. Martin
•Vina Međimurja
•Hrvace i Peruča
• Dioklecijanov Split
• Daruvarskim toplicama
•Termama Tuhelj
• Top Termama Topusko
• NP Brijuni
Oproštaj zimi vjesnici nose, Zadasi
hladni hladnoću sad gube,
Oblače cvjetove sve grane bose, Sunce i
zemlja pred svima se ljube.
Rezevirajte i Vi za Vašu udrugu dan!
Organizirajte si busić, a sve drugo je naša slatka briga!
Očekujemo Vaš poziv na broj: 051 323 437
Dobra zabava gdje god pošli!
Vaša Anja
Tvrtka Pavletić d.o.o. nastupa kao posrednik u
uslugama putovanja i kao sponzor.
Pavletić d.o.o.
Kukuljanovo 182/2
51227 Kukuljanovo
STR. 2 i 3
Komentar ovog broja
LOKALNI IZBORI
- LAKMUS
PAPIR NAŠE
STVARNOSTI
STR. 4
Osvrt
VARIJABILNA
FORMULA
USKLAĐIVANJA
MIROVINA MOŽE
BITI I TRAJNA
STR. 5
Iz Hrvatskog sabora
NAGRADA ZA
IZVRSNOST NOVA
POVLAŠTENA
MIROVINA
STR. 6 - 8
Izvršni odbor Matice
USVOJEN
PROGRAM
AKTIVNOSTI ZA
OVU GODINU
STR. 19 i 20
Mirovinski
vodič HZMO
STR. 21 i 24
HZZO - VODIČ
OBVEZNOG
ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
STR. 29 - 32
POPUSTI ZA
članove matice
u prometnim
organizacijama
FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI:
1. Zajednički snimak članova Podružnice Sveti Martin na Muri
2. Skupština Udruge u Svetoj Nedelji
3. Dobitnici priznanja u Bedekovčini
4. Otvaranje novih prostorija udruge u Supetru
5. Izvršni odbor Saveza u Koprivnici
6. Zbor Matice umirovljenika grada
Jastrebarskog na regionalnoj
smotri
KOMENTAR OVOG BROJA
U OVOM BROJU:
Neravnoteža demografije i ekonomskih potreba
Lokalni izbori – lakmus papir
naše stvarnosti
Lokalni izbori su i važno mjesto potvrde ukupnoga ponašanja umirovljeničkih udruga i
stranaka. Nikad ne treba zaboraviti da nas je više od 1,2 milijuna što znači da umirovljenici
čine gotovo trećinu ukupnog biračkog tijela u Hrvatskoj. To znači da svojim opredjeljenjem
možemo snažno utjecati na svaku odluku.
Kad povučemo nužnu paralelu broja stanovnika i zaposlenosti dolazimo, zapravo, do
poraznih podataka: demografski potencijali
sve su veći ograničavajući čimbenik daljnjeg privrednog razvoja. Od početka 1991.
do kraja 2012. u Hrvatskoj je umrlo više od
220.000 osoba više nego
što ih se rodilo, što znači
da je Hrvatska „izgubila“ tri
grada veličine Karlovca ili
Zadra. Posljednjih nekoliko godina broj živorođene
djece u Hrvatskoj stabilizirao se, naime, na razini od
oko 43.500; prosječan broj
umrlih u prosjeku premašuje brojku od 52.000 stanovnika. Stručnjaci predviđaju da će Hrvatska 2050.
imati još samo 3,5 milijuna
stanovnika.
zvoditi, a da je naša „svjetla budućnost“
samo u razvoju usluga. Danak toj glupoj
tezi obilato plaćamo. Razlog ozbiljnom
raskoraku između ponude i potražnje radne snage leži u činjenici da su dugoročniji
razvoj privrede i smjerovi njenih kretanja
u nas totalne nepoznanice. Jedno je ipak jasno:
nema ozbiljnog novog
zapošljavanja bez nove
proizvodnje. Jedino ona
može apsorbirati dio
sada raspoložive i buduće nove radne snage.
Jasno, ta neravnoteža
pokazuje da su u tim
uvjetima znatno teži,
složeniji i urgentniji problemi sve izrazitije oskudice radno sposobnog
stanovništva, adekvatno
kvalificirane radne snage i razumnog ukupnoga
privrednog razvoja.
Piπe: Ante GavranoviÊ
Istodobno, ukupno stanovništvo u prosjeku stari. Prema međunarodnoj
klasifikaciji starim se stanovništvom smatra ono kod kojeg je udio osoba starijih od
65 godina veći od 7 posto. Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj taj je udio na razini od 17,2 posto. Godinama se upozorava na neravnotežu u demografskom
pogledu i nepovoljnom utjecaju na ekonomska kretanja, ali se ni u tragovima ne
naziru elementi drukčije pronatalitetne politike. Pritom se zaboravlja da je pronatalitetna politika poticaj za „proizvodnju buduće radne snage“. Hrvatska, međutim,
danas zapravo nema potrebni potencijal
takvih radnika za bilo kakav širi investicijski ciklus. Godinama se u Hrvatskoj uništavalo kult rada, razvijajući do besmisla
tezu kako se u nas ne isplati ništa proi-
Trajne zablude ekonomske
politike
Do apsurda smo razvili ideju kako se u Hrvatskoj gotovo ništa više ne isplati proizvoditi, zapostavljajući pri tome vlastitu pamet,
razvoj i vlastiti proizvod. Bez udjela industrije
na razini 25 do 30 posto u BDP-u teško se
mogu postizati makroekonomski ciljevi, koji
polaze od relativno visokih stopa ekonomskog rasta. No da bismo postizavali i održavali takve visoke stope potrebni su snažniji
društveni napori, prije svega konkretna, ne
samo regulativna podrška razvojnim cilje(nastavak na 3. stranici)
HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske
Za izdavaËa: Vladimir NOÆARI∆
Glavni urednik: Branko CVetkOVI∆
PomoÊnik glavnog urednika: Savan tOMA©eVI∆
Uredniπtvo: Branko CVetkOVI∆, Savan
tOMA©eVI∆, Ante GAVRANOVI∆, Jozo
PetRI»eVI∆, Ivica kOVA»eVI∆
ADReSA UReDNI©tVA:
10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I
Tel.: 01/45 50 918
www.muh.hr
E-mail: hul@muh.hr (za rukopise)
E-mail: muh.pretplata@gmail.com
Tajnica uredniπtva: Ljerka SeDAk
Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata)
Lektorica: Vlasta ANtOLI∆
Kompjutorska obrada: Lidija tORMA i
Gordana PetRINJAk
E-mail: lidija.torma@hznet.hr (za oglase)
Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87
tel./fax: komercijala 01/48 41 382
List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju.
Anonimne priloge ne objavljujemo.
Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se
uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na
adresu:
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE,
Zagreb, PreradovÊeva 33/I,
za HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST.
Molimo sve pretplatnike koji æele uplatu obaviti
putem æiro raËuna da nam obvezno dostave
kopiju uplatnice, odnosno da nas obavijeste na
tel./fax: 01/45 50 919 od 8-11 sati o datumu
plaÊanja.
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
(nastavak sa 2. stranice)
Ante GavranoviÊ:
Lokalni izbori – lakmus papir
naše stvarnosti
vima i izvoznoj orijentiranosti cijelog gospodarstva, što zasad
uvelike izostaje. Nova industrijalizacija ne može se provoditi sa
starom tehnologijom, zaostalom opremom i preživjelim idejama. Sva ozbiljna upozorenja više su nego alarmantna: u većini
ključnih pokazatelja konkurentnost Hrvatske ozbiljno zaostaje
za razvijenim tranzicijskim zemljama.
Hrvatska, nažalost, i dalje nema jasnu razvojnu, posebno industrijsku politiku. Uvijek iznova s velikom nelagodom ponavljamo da smo tijekom proteklih dvadeset godina izgubili snažne
poluge industrijskog razvitka i osjetno smanjili udio industrije u
stvaranju BDP-a. Najtragičnije je da smo od 1990. do danas u
prerađivačkoj industriji izgubili više radnih mjesta nego što ih
sada imamo u tom dijelu proizvodnje. Perjanice hrvatske izvozne industrije ostale su bez perja, a nove nismo ni stvarali niti
imamo ideju kako ih stvarati. Jednostavnije rečeno, Hrvatska
ne zna kuda ide!
Najbolji, a zapravo jedini, realni model razvitka jest ukupno
osnažena izvozna orijentacija koja potiče stalan rast, novo proizvodno zapošljavanje i uravnoteženje trgovinske bilance. Nažalost, klatno sve naglašenije ide na negativnu stranu. U tom se
očekivanju krije krupna zabluda naše dugogodišnje ekonomske
politike. Izlazak iz krize, kako rekosmo, pretpostavlja visoke stope rasta uz novu industrijalizaciju i novo zapošljavanje. Jedno i
drugo godinama izostaje.
Borba za umirovljeničku budućnost
Zašto iznova snažno naglašavamo ova pitanja? Lokalni izbori
su pravo mjesto da porazgovaramo o nizu tih otvorenih pitanja.
Ta rasprava, lišena velikih nacionalnih tema, na lokalnim prostorima može se sagledati puno konkretnije i sadržajnije. Ma koliko
stanje bilo nepovoljno, u svim sredinama nema širokog izbora:
moramo se prihvatiti nove proizvodnje, revitalizirati industriju,
stvoriti manevarski prostor za visoke stope ekonomskog rasta,
a time odgovoriti i na sve naglašenije zahtjeve stanovništva
koje bi željelo osjetiti blagodati ukupne gospodarske i razvojne
politike. To znači da stvari i prioritete u gospodarskoj filozofiji i
politici treba i na lokalnim razinama postaviti naglavce.
Najvažniji je, u svakom slučaju, povratak cijeloga društva
realnoj ekonomiji. Odgovor je u stvaranju realnih preduvjeta i
poticaja (ne samo materijalnih ili financijskih) da se u lokalnim
sredinama razvija poduzetnički duh, da se pri ulasku u novi posao razmišlja o širem tržištu, što uključuje odmah i razmišljanje
o izvozu, i da se nastoji domaćom proizvodnjom, kvalitetom i
prihvatljivom cijenom, supstituirati preveliki uvoz svega i svačega. Odgovor je, konačno, u, smanjenju javne potrošnje, racionalnijoj lokalnoj uprave i samoupravi, većem zajedništvu bez
lokalnog soliranja i boljim mehanizmima prikupljanja poreza.
No, to predstavlja i smanjivanju raznih lokalnih doprinosa, prireza i drugih davanja koja guše proizvodnju i poduzetništvo.
Politička pozornica u posljednjih mjesec-dva dana naglašena
je arena u kojoj pojedine političke stranke pokušavaju ‘izboriti’
neke pozitivne poene za lokalne izbore. Postavlja se opravda-
5
no pitanje gdje je tu prostor za status umirovljenika? Izbori su
svakako najdemokratskiji oblik izražavanja volje pojedinca. U
društvu koje ne počiva na premisi društvenog dijaloga to je posebno značajno, jer je to jedino vrijeme kad se može kroz javnu
raspravu i otvoreno odlučivanje, osigurati slobodnu razmjenu
ideja i mišljenja. Izbori su, naime, vrijeme za svođenje bilanci
uspjeha i neuspjeha.
Sve analize i istraživanja pokazuju da se čak 80 posto stanovništva Hrvatske OSJEĆA siromašnim. Zašto je taj osjećaj
prisutan? Sociolozi tvrde da taj osjećaj ‘stvara bespomoćnost
i malodušje’ tvrdeći da su upravo to razlozi zbog kojih bilo koja
Vlada mora istrajavati na provođenju niza reformi u socijalnoj
sferi. Istraživanja GfK – Centra za istraživanje tržišta pokazuju
da čak četiri petine svih kućanstava u nas nema dovoljne prihode za pokriće osnovnih troškova života. Granicom siromaštva
smatra se po nekim međunarodnim mjerilima kad se više od
trećine prihoda troši na prehranu. Po toj metodologiji je broj siromašnih u Hrvatskom društvu zasigurno znatno veći od brojke
koju spominjemo.
Hoćemo li birati ili glasovati?
Za koju će se opciju ljudi na ovogodišnjim lokalnim izborima
opredijeliti? Hoće li opet nasjesti zamkama zavodljivih obećanja
ili će kritičnije razmotriti lokalne programe pojedinih stranaka i
dati svoj glas – a time i doprinos sređivanju stanja u društvu – ljudima koji pretpostavljaju lokalne i općedržavne interese svojim,
ljudima koji su spremni služiti narodu, a ne da narod služi njima.
Zaoštrena rasprava u borbi za gradonačelnička i načelnička
mjesta te mjesta vijećnika pokazala je opetovano svu bijedu
naše političke kulture. Bilo je tu mnoštvo uvreda, psovki, nekulture, podmetanja, netolerantnosti. Dakle, svega onoga što se
ne bi očekivalo u raspravi oko tako važne pobude. Nedostajalo
je, međutim, razumnih prijedloga, nekih novih pogleda na izlaz
iz krize, barem naznaka o našoj budućnosti ili, ozbiljnih prijedloga u korist zajedničkih lokalnih interesa i potreba. Većinom se
to svodilo na besplodno stranačko politikantstvo i beskorisno
međusobno prepucavanje. Bila je to opet stvarno farsa političke
zbilje, koja odražava i stupanj posvemašnje političke nekulture
koja je prisutna u hrvatskom društvu.
Praksa pokazuje, naime, da i pored nevjerojatnih mogućnosti
informatičke tehnologije, živa javna debata, temeljni preduvjet
demokracije – izostaje! A put do civiliziranog i demokratskog
društva zapravo je nezamisliv bez javne debate. I bez dijaloga. Uostalom, sve ozbiljnije analize stanja u našim medijima,
tiskanim i elektroničkim, pokazuju na pomanjkanje onoga što
nazivamo društvenim, civiliziranim dijalogom.
Umjesto zaključka, valja sabrati sva pozitivna i negativna iskustva u radu lokalnih organa uprave i samouprave, u
kojima je u dosadašnjem sastavu sudjelovalo više od 300
predstavnika umirovljenika. Koliki je njihov osobni doprinos
razvoju pojedinih lokalnih sredina? U kojoj su mjeri pokušavali utjecati na život umirovljenika na svojim područjima?
Sabiranjem konačnih rezultata vidjet će se kako lokalne
sredine istinski vrednuju njihov rad. No, lokalni izbori su i
važno mjesto potvrde ukupnoga ponašanja umirovljeničkih
udruga i stranaka. Nikad ne treba zaboraviti da nas je više
od 1,2 milijuna što znači da umirovljenici čine gotovo trećinu ukupnog biračkog tijela u Hrvatskoj. To znači da svojim
opredjeljenjem možemo snažno utjecati na svaku odluku.
6 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
OSVRT
Varijabilna formula usklađivanja
mirovina može biti i trajnija
Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna mirovina
isplaćena u travnju ove godine iznosi 2.202 kune. Prosjek je porastao sa 2.178 kuna koliko je
isplaćeno u prethodnom mjesecu. Ovakav porast, rezultat je usklađivanja mirovina za drugih
šest mjeseci prošle, a primjenjuje se od siječnja ove godine.
Ukupno su za cijelu prošlu godinu mirovine porasle za 2,45 poTo pokazuju i rezultati u posljednja tri usklađivanja mirovina. Sinsto, a istovremeno inflacija je bila 5,1 posto. Upravo po tim po- dikat umirovljenika međutim, iako je u prethodnom usuglašavanju
dacima se vidi koliko je zapravo „pravedna“ Švicarska formula i stavova bio za varijabilnu formulu. u raspravi na Nacionalnom vijekoliko nanosi štete u kojoj iz godine u godinu mirovine gube realnu ću je pokazivao određene rezerve prema takvom stavu.
vrijednost, a umirovljenici padaju u siromaštvo
Stoga valja podsjetiti na argumente koji su prevagnuli kod priTo će se morati mijenjati, a način da se to učini je ukidanje Švicar- hvaćanja varijabilne formule. Mirovine se, nakon dvogodišnjeg zaske formule. Rasprava o tome otpočela je u Nacionalnom vijeću za mrzavanja, ponovno od 1. siječnja prošle godine, usklađuju, ali po
umirovljenike i starije osobe u okviru priprema za donošenje novog Švicarskoj formuli s kojom smo nezadovoljni i koja će donošenjem
Zakona o mirovinskom osiguranju. Na Vijeću je utvrđen Program novog Zakona o mirovinskom osiguranju biti promijenjena. Tako je
rada u kojem za ovu godinu prioritetno mjesto ima debata o novim najavio i ministar rada i mirovinskog sustava dr. Mirando Mrsić.
rješenjima u mirovinskom sustavu koja će se, kako ja najavljeno,
Dakle, u prošloj godini su mirovine povećane za 0,85 i za 1,2
početi primjenjivati od početka iduće godine kada
posto, a od siječnja ove godine za 1,25 posto. U
će stupiti na snagu novi Zakona.
sva tri ova usklađivanja to je ukupno 3,3 posto, a
Predstavnici Matice umirovljenika Hrvatske
odnosi se na razdoblje od godinu i pol dana.
u tom Vijeću Vladimir Nožarić i Tomo Benko te
Zanimljivo bi stoga bilo usporediti kako bi bilo da
Branko Cvetković koji privremeno zamjenjuje Nosu primjenjivane različite varijante usklađivanja.
žarića, posebno su se zalagali upravo za izmjenu
Da je bilo usklađivanja samo po rastu plaća
formule usklađivanja mirovina. To je i do sada bio
onda bi to izgledalo ovako. U prošloj godini bi bilo
najvažniji predmet interesa Matice i umirovljeniču dva usklađivanja po 1,4 i 0,2 posto, a u ovoj
kih udruga jer se baš zbog pogrešne formule dogodini 0,4 posto. Ukupno je to 2,o posto. Znači
gađa realni pad vrijednosti ionako niskih mirovina
umirovljenici bi dobili 1,3 posto manje nego što su
od kojih njihovi korisnici jedva preživljavaju. Upradobili po Švicarskoj formuli.
vo je Matica prva izračunala i javno upozorila još
Sada se to može komparirati i s novom varijakrajem 2008. godine da je Švicarska formula glavbilnom formulom koja je predložena na Nacionalni uzrok osiromašivanja umirovljenika. Pri tome je
nom vijeću i za koju se zalaže Matica umirovljenika
iznijela podatak da je u deset godina primjene te
zajedno sa HSU-om. Dakle ta formula ako bi bio
Piše: Savan TOMAŠEVIĆ
formule rast mirovina bio sporiji 10,25 posto od
omjer 80:20 kako je predloženo, od svih usklađiodnosu na rast plaća.
vanja bila bi najpovoljnija. Primjenom varijabilne
Prije toga na vrijeme su bili iz Matice upućivani zahtjevi da se formule u ta tri usklađivanja mirovine bi porasle za 4,74 posto. Usmirovine trebaju usklađivati s plaćama kako se ne bi stvarao još poredimo li podatak o mogućem porastu usklađivanja samo s plaveći i nepodnošljivi pad prosječne mirovine u odnosu na prosječnu ćama onda bi to bilo za 2,74 posto više i znatno povoljnije. U Matici
plaću. Pokazalo se da je prosječna mirovina dva i pol puta manja umirovljenika smo to dobro izračunali i zaključili da je ovakav način
od prosječne plaće i da je padala čak i ispod 40 posto. Mora se usklađivanja prihvatljiviji. Čak i kad se varijabilna formula računa po
učiniti ozbiljniji korak kako ne bi odlazak u mirovinu značio odlazak odnosu 70:30, rezultat je puno povoljniji i ukupno bi rast iznosio 4,26
u siromaštvo.
posto. To je za 2,26 posto više nego usklađivanje samo s plaćama.
Prethodna Vlada je bila zamrznula rast mirovina u 2010. i u 2011.
Kada bi se usporedio i treći način, a to je usklađivanje s indeksom
godini, iako cijene nisu bile u zamrzivaču već su ozbiljno utjeca- potrošačkih cijena onda bi u ova tri usklađivanja to bilo ukupno 4,60
le na realni pad vrijednosti mirovina. Sadašnja Vlada je vratila posto. Opet znatno povoljnije, nego usklađivanje samo s plaćama.
usklađivanje, ali po staroj formuli. U dijalogu s Ministarstvom rada
Kada su usklađivani stavovi Matica je išla s ovakvom računii mirovinskog sustava, posebno preko novoformiranog Nacionalcom
i zajedno s HSU-om ocijenila da je to povoljnije u ovom vrenog vijeća za umirovljenike traže se rješenja koja bi mogla u ovom
menu ekonomske krize kada plaće slabo rastu, a troškovi znatno
trenutku biti ostvariva.
više. U normalnim vremenima kada nije kriza svakako je dobro
Prije rasprave s Ministarstvom Matica je zajedno sa Sindikausklađivati samo s plaćama. Uostalom to se pokazalo u proteklim
tom umirovljenika Hrvatske usuglasila stavove kao i s Hrvatskom
godinama. No, objektivno i ovakva formula za usklađivanje mirostrankom umirovljenika, jedinom parlamentarnom umirovljeničvina može i dugoročnije trajati
kom strankom. Pokušalo se doći do zajedničkog prijedloga iako
Bitno je postaviti zajednički cilj, a to je zaustaviti daljnje osirosu razlike bile očite. Matica se zalagala za usklađivanje s rastom
mašivanje
umirovljenika i realni pad vrijednosti mirovina. Istovreplaća i rastom BDP-a, HSU je bila više za usklađivanje s indekmeno novi način usklađivanja mirovina mora osigurati smanjenje
som porasta potrošačkih cijena. Kompromis je postala varijabilna
razlike između prosječne mirovine i prosječne plaće jer su po tom
formula koja se potvrđuje i kao najbolje rješenje u ovom trenutku,
pokazatelju hrvatski umirovljenici u najlošijem položaju Europi.
ali i dalje.
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
7
IZ HRVATSKOG SABORA
Nagrada za izvrsnost nova
povlaštena mirovina?
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sportu izazvao je oštre kritike, mišljenja i
prijedloge
Sportska djelatnost od posebnog je interesa za Republiku Hrvat- se radi o zakonu u kojem nema nikakvih kriterija - bilo ih je prije, pa
sku i ima veliki društveni značaj i odgojno-obrazovnu ulogu. Bilo ka- su iz ovog zakona izbačeni. Gdjegod država nešto daje, posebno u
kva sportska aktivnost ima veliku ulogu u zdravstvenoj zaštiti svih socijalnoj i zdravstvenoj politici, uvijek je neko davanje ograničeno
dobnih skupina, od djece pa do umirovljenika. Hrvatski sportaši dohodovnim ili imovinskim cenzusima. A među osvajačima medalja,
svojim iznimnim rezultatima i postignućima na
zavisno koji su sport odabrali, ima milijunaša, ali i
najvećim sportskim natjecanjima značajno su
onih koji jedva preživljavaju (dizač utega Pešalov).
pridonijeli ugledu Republike Hrvatske, posebno
Dok prosječni umirovljenik svoju starosnu mirovinu
početkom devedesetih godina. Po njima se preu prosjeku „uživa“ samo sedam godina, ovi sportpoznavala naša mlada država, vrhunski sportaši
ski „umirovljenici“ je mogu koristiti čak 27 godina, u
bili su najbolji ambasadori malo poznate Hrvatske.
prosjeku do 72. godine života. I kakva je to poruka
Jedan manji broj naših sportaša ostvario je sjamladima, što je isplativije, teško raditi do 65. godine
jnu, bogatu međunarodnu profesionalnu karijeru i
života ili se baviti sportom, naravno, ako su talentidobro naplatio svoj talent. Nažalost, neki od njih
rani i biti u „mirovini“ u 45. godini života?
odlučili su svoje boravište prijaviti u državicama s
Prije svega ekonomska situacija i višegodišnja
manjim stopama poreza, dok su obični smrtnici cirecesija u Hrvatskoj nije prikladno vrijeme za
jeli radni vijek odradili u RH i plaćali poreze u svojoj
uvođenje sportskih naknada za osvajače medržavi. Kako među sportašima, tako i u sportovidalja. Pa kad bi ovakav prijedlog došao i u nekim
ma postoji jedna velika razlika: postoje veliki i mali
boljim vremenima, osim nedostatka kriterija, najviše
sportovi, vrlo popularni i manje popularni, profesiosam razočaran prijedlogom da pravo na naknadu
nalni i amaterski, sportovi gdje se vrti velika „lova“ i
uz olimpijske sportove nemaju osvajači medalja na
Piše: Željko Šemper, saborski Svjetskim prvenstvima u neolimpijskim sportovima.
oni koji jedva preživljavaju.
zastupnik
Već prvi prijedlog zakona iz prošle godine ukaČak je i saborski Odbor za ljudska prava i prava nazivao je, kako su mediji prenijeli, da se radi o sportskoj mirovini. cionalnih manjina u svojoj raspravi istaknuo, da ovakvo zakonsko
Izazvalo je to u Hrvatskoj oštre kritike, jer to bi bila još jedna u rješenje diskriminira navedenu kategoriju sportaša i nije u skladu
nizu od 14 vrsta mirovina po posebnim propisima, iza koje ne stoje sa stajalištem Međunarodnog olimpijskog odbora koji ne pravi
uplaćeni doprinosi. Posebno je iritantna bila životna dob od 55 go- razliku među sportašima. Postavlja se pitanje, zar stvarno ništa ne
dina, kao i prijedlog o visini mirovine za zlatnu olimpijsku medalju vrijedi zlatna medalja hrvatskih kuglačica koje su 1992. na Svjetod 8.194 kune, odnosno 1,5 prosječna plaća, dok umirovljenik koji skom prvenstvu u Pragu osvojile prvo zlato za nezavisnu Hrvatje do 65. godine života odradio 40 godina staža uz prosječnu sku? Ili zlatne medalje trostrukog prvaka svijeta u kuglanju Nikole
plaću u RH danas može imati mirovinu od 3.064 kuna. Prvi prije- Dragaša? Kako će ovaj zakon primjerice riješiti osvajače medalja u
dlog odnosio se samo na osvajače medalja na Olimpijskim igrama, hrvanju na Olimpijskim igrama i one buduće osvajače medalja na
a opravdano su bili ogorčeni osvajači medalja na paraolimpijskim Svjetskom prvenstvu, ako se usvoji namjera Međunarodnog olimigrama i olimpijskim igrama gluhih, kao i oni osvajači medalja na pijskog komiteta, da hrvanje zbog slabijeg interesa više ne bude
svjetskim prvenstvima. Takvi selektivni zakoni su već postali hrvat- olimpijski sport?
ska specijalnost, a posebno su poznati umirovljenicima prema već
U raspravi je prevladalo mišljenje da se treba držati principa, da
poznatom stavu: ovima budemo dali, a ovim drugima nećemo dati,
je svaka osvojena medalja bilo kojeg sjaja vrijedno postignuće u
jer bi previše koštalo državni proračun. I tako se stvaraju nepravde,
koju je ugrađeno puno znoja, ljubavi i odricanja, bila ona osvojea da bi se one ispravile potrebno je nekoliko godina.
na na Olimpijskim igrama ili na Svjetskom prvenstvu, u velikom
U ovom prijedlogu zakona ne govori se o sportskim mirovinama,
ili malom sportu. Po Ustavu smo pred zakonom svi jednaki,
već o trajnim novčanim naknadama za izvrsnost, odnosno državnim
među ljudima ne treba praviti razliku, a posebno ne u sportu,
priznanjima za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske. No,
među osvajačima medalja. S druge strane može se postaviti i
kako mi piše jedan umirovljenik, nije bitno kako se zove: mirovina,
pitanje opravdanosti ovakvih nagrada, ali i pitanje, tko je kome
naknada ili dar s neba, bitno je da završi na bankovnom računu.
više dužan? Država sportašima, pa im sada predlaže doživotne
I dok svjetske institucije, uz više od 100 tisuća mladih na burzi,
nagrade ili su možda oni više dužni državi, odnosno građanima,
Hrvatskoj predlažu produženje dobne granice za odlazak u staroporeznim obveznicima. Do svojih medalja, uz talent, došli su uz
snu mirovinu na 67 godina, mi pokušavamo od relativno mladih ljufinancijsku pomoć države, odnosno građana koji su ih posredno
di napraviti umirovljenike u 45. godini života. Dolaskom krize mnogi
financirali i aplauzima nagrađivali. Svi su oni besplatno koristili
su radnici završili na burzi s 50 godina života, u svojoj struci se
sportske objekte i sportsku opremu, napredovali su uz stručni
više ne mogu zaposliti, pa im se preporuča prekvalifikacija. Većina
rad svojih trenera, putovali na pripreme i natjecanja. Za svoje
naših osvajača medalja je dobro zbrinuta, ne samo onim što su zamedalje dobivali su nagrade, stanove, poslovne prostore, pa se
radili u sportskoj karijeri, već su danas mnogi od njih treneri, sportmože reći, da su oni dužnici države koja ih je financirala u sportski djelatnici u klubovima, sportskim savezima i slično.
skoj karijeri. No, ovo je tek prvo čitanje prijedloga zakona, nakon
Kao što se vidi iz prijedloga zakona ne radi se o velikim sredstkojeg ćemo vidjeti konačan prijedlog Zakona o sportu!
vima koja će spasiti Hrvatsku (oko 14,5 milijuna kuna godišnje), ali
8 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
IZVRŠNI ODBOR MATICE
Usvojen Program aktivnosti
za ovu godinu
Izvršni odbor Matice umirovljenika Hrvatske, na sjednici održanoj 4. travnja u Zagrebu, pod predsjedanjem
zamjenika predsjednika MUH Josipa Kovačića, usvojio je sve predložene dokumente – informaciju o formiranju
i početku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Program rada Matice za 2013. godinu, izvještaj
Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Matice u 2012. i Financijski plan za 2013. godinu.
Prije prelaska na dnevni red zamjenik predsjednika Josip Kovačić pročitao je pismo što ga je predsjednik Matice
umirovljenika Hrvatske Vladimir Nožarić uputio članovima
Predsjedništva i Izvršnog odbora Matice:
«Poštovani, Obraćam Vam se pismom jer nisam u mogućnosti
osobno doći na sjednicu i razgovor s Vama o situaciji u kojoj
sam se iznenada našao. Početkom ožujka 2013. godine dva
puta sam pao na stepenicama i ozbiljno ozlijedio kuk koji je već
operiran, ali i drugi zbog kojeg ću morati ponovno na operaciju.
Na žalost, sada sam vrlo teško pokretan i ne mogu obavljati
dužnosti koje sam preuzeo u Matici.
Po savjetu liječnika ne smijem se kretati da ne bi izazvao još teže
posljedice. Molim Vas za razumijevanje o situaciji u kojoj sam se
našao.
Radi svega toga predlažem da se primijeni članak 40. stavak
3. Statuta Matice umirovljenika Hrvatske i da me u svim poslovima i zadacima zamjenjuje gospodin Josip Kovačić, zamjenik
predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske.
U Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe zamjenjivat će me Branko Cvetković, glavni tajnik Matice koji je i inače
imenovan za mog zamjenika u Nacionalnom vijeću.
Ovo moje pismeno očitovanje vrijedi dok traju razlozi koje
sam naveo i zbog kojih sam privremeno spriječen obavljati
dužnost predsjednika.»
Članovi Izvršnog odbora su, bez rasprave, prihvatili pismo
predsjednika Nožarića kao informaciju.
Predsjedavajući je prvo pozdravio novoizabrane članove
Izvršnog odbora Mariju Kalebotu, predsjednicu Matice umirovljenika grada Zagreba i Ivana Kalića predsjednika Matice
umirovljenika Karlovačke županije te goste Mariju Sužnjević,
predsjednicu Koordinacije umirovljenika Osječko-baranjske
županije, Zvonimira Žlofa, predsjednika Zajednice udruga
umirovljenika Sisačko-moslavačke županije i Milivoja Dujelu
predsjednika Matice umirovljenika Zadarske županije.
Nacionalno vijeće za umirovljenike je važno i potrebno
Članovi Izvršnog odbora u nastavku rada saslušali su informaciju o formiranju i početku rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske, koje je
osnovano na prijedlog Matice što ju je podnio Tomo Benko, član
Nacionalnog vijeća. Iza Matice su članovi tog Vijeća Vladimir
Nožarić i Tomo Benko, a zamjenici su Branko Cvetković i
Ana Turak
Do sada su, podsjetio je Benko, održane četiri sjednice Nacionalnog vijeća i mi smo dobili predsjedavajuće mjesto u ovom
mandatu. Na to mjesto članovi Nacionalnog vijeća jednoglasno
su izabrali Vladimira Nožarića. Matica prihvaća da sjednice
Nacionalnog Vijeća do povratka Nožarića vodi ministar Mirando Mrsić kao potpredsjednik Vijeća.
Dok se Vijeće konstituiralo u ime Matice su otišla 24 prijedloga o čemu bi to tijelo trebalo raspravljati. Moja je ocjena, kaže
Benko, da je od prvog trenutka pa do danas, bilo određenih
nesnalaženja, ali smo ušli u jedan period gdje se pokazuje koliko nam je to Vijeće bilo potrebno.
Na temelju članka 9. Sporazuma o osnivanju Nacionalnog
vijeća za umirovljenike i starije osobe, na sjednici održanoj
12. ožujka 2013. godine usvojen je Program rada Nacionalnog vijeća.
Tijekom ove godine na njegovom dnevnom redu naći će se
više izuzetno važnih tema, odnosno područja od ne malog interesa za umirovljenike. U okviru rasprave o izmjeni Zakona
o mirovinskom osiguranju razmatrat će se problemi osiguranja
na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
(II. i III. mirovinski stup).
Što se pak tiče područja socijalne skrbi, u Programu su
predviđene teme o institucionalnom i izvaninstitucionalnom
smještaju umirovljenika i starijih osoba, volonterskim oblicima
skrbi o starijima, strategiji borbe protiv siromaštva umirovljenika
i starijih osoba, rasprava o naknadama za osobe bez radnog
staža potrebnog kao uvjet za mirovinu kao i rasprava o Obiteljskom zakonu.
Na području zdravstvene skrbi razmotrit će se analiza sustava zdravstvene zaštite i mogućnosti unapređenja primarne i
specijalističke zdravstvene zaštite za osobe starije životne dobi,
zatim mogućnosti razvoja palijativne skrbi i izgradnje hospicija
te prijedlozi za izmjenu Zakona o doprinosima za zdravstveno
osiguranje.
Programom rada Vijeća predviđena je diskusija o Prijedlogu Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i
ljudi starije životne dobi. Svoje mišljenje i stavove o tom dokumentu članovi Vijeća iznijet će u četvrtom kvartalu ove godine,
a planira se održavanje Tematske sjednice na temu: II i III stup
mirovinskog osiguranja.
Tijekom ove godine pa do kraja mandatnog razdoblja razmotrit će se prijedlozi predstavnika umirovljenika i starijih osoba o
izmjenama Zakona o udrugama, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakona o porezu na promet nekretninama i Zakonu o
radu.
Istovremeno raspravljat će se i o inicijativi predstavnika
umirovljenika i starijih osoba o povećanju neoporezivog dijela
mirovine, smanjenju mjesečne pristojbe Hrvatske radio televizije, financiranju udruga umirovljenika, ukidanju mogućnosti
ugovaranja dosmrtnog uzdržavanja, mogućnostima programa
za sudjelovanje u projektima koje za umirovljenike financira
Europska unija, pogodnostima prilikom davanja turističkih
(nastavak na 7. stranici)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
(nastavak sa 6. stranice)
usluga, mogućnostima besplatnog gradskog prijevoza za
osobe starije od 65 godina, mogućnostima besplatne pravne
pomoći, osnivanju županijskih i općinskih vijeća za umirovljenike, organiziranom informatičkom osposobljavanju umirovljenika, obrazovanju i sportu, o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i imovini Hrvatskog zavoda za
mirovinskog osiguranje.
Na kraju je Benko pozvao nazočne da ponuđeni program
upotpune novim prijedlozima i oni će biti ugrađeni u program
rada Nacionalnog vijeća u ovoj godini odnosno do kraja mandatnog razdoblja.
Cijene smještaja u domove umirovljenika treba
ujednačiti
Član Izvršnog odbora Matice Bruno Stermotić izrazio je zadovoljstvo što je u Program rada Nacionalnog vijeća uvršten
prijedlog Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi starije životne dobi.
Govoreći o domovima za umirovljenike upozorio je da bi trebalo dovesti u sklad sve umirovljenike u RH. Založio se za to da
i privatni domovi budu sufinancirani iz proračuna RH. Problem
je urgentan pa predlaže da Izvršni odbor Matice o tome zauzme svoj stav i da ga dostavi Nacionalnom vijeću.
Zamjenik predsjednika MUH u potpunosti je suglasan s prijedlogom kolege Stermotića i misli da je već krajnje vrijeme da
se domovi umirovljenika izjednače, i da u cijeloj državi cijene
budu povoljnije i primjerene mogućnostima naših umirovljenika. Sada su razlike ogromne, privatni domovi su neusporedivo skuplji. S tim prijedlogom Matica bi morala krenuti prema
Nacionalnom vijeću odnosno Vladi i Saboru i naravno prema
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Domove je nekada gradilo Mirovinsko osiguranje. Oni su bili investitori. Kasnije
se to izgubilo. Toga više nema. Nešto moramo napraviti da svi
budemo u istoj poziciji.
Stjepan Šimag podsjeća da je u njegovoj županiji iznijet nemali broj prijedloga za izmjenu cjelokupnog mirovinskog sustava i sve su te prijedloge, najprije usmeno, a poslije i pismeno
dostavili ministru rada i mirovinskog sustava, a prošle godine
Matici .
Osvrnuo se i na smještaj najsiromašnijih umirovljenika u
staračke domove. Trenutačno u RH, imamo jedan ili dva doma
gdje se mogu smjestiti najsiromašniji. Mi smo za naš dom koji
se gradi u Zaboku dogovorili da u njemu bude 30
do 40 posto kapaciteta za
najsiromašnije. Stoga sada
treba riješiti tko će to plaćati.
Mi predlažemo da plaćaju
zakonski nasljednici imovine
takvih umirovljenika, dijelom općine i gradovi iz kojih
potiču , a dijelom iz sustava
socijalne skrbi. Sugerira da
to pitanje pokrene Nacionalno vijeće. Mi trenutačno
u Zagorju imamo devet domova, ali ni u jednoga ne
možete bez 4. 000 do 6000
kuna.
Pledira da najniža mirovina u RH bude 1600 kuna
9
bez obzira na staž i plaću dok bi četvrta- nova vrsta mirovine
- tzv. domovinska mirovina također iznosila 1600 kuna.
Riječanka Ana Turak također je govorila o domovima za
starije osobe. Privatni udomitelji na našem području niču kao
gljive poslije kiše Dozvolu za njihov rad daje županija, a nakon
toga za kontrolu tih udomitelja nije zadužen nitko.
Ana Glivetić bila je iznimno koncizna - privatni domovi- to
je strava i užas.
Glavni tajnik Branko Cvetković informirao je članove Izvršnog
odbora da Nacionalno vijeće čine predstavnici Matice, Sindikata umirovljenika, Koordinacije umirovljeničkih udruga, predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo
socijalne skrbi, Zavoda za mirovinsko i Zavoda za zdravstveno
osiguranje.
Najavio je sljedeće sjednice Vijeća na kojima će se raditi po
usvojenom Programu rada. Sada tek idemo na konkretan rad
i konkretne formulacije, kazao je Cvetković.
Članovi Izvršnog odbora prihvatili su informaciju
o
dosadašnjem radu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Za vrijeme odsutnosti Vladimira Nožarića u radu
Nacionalnog vijeća će, pored Tome Benka sudjelovati Branko
Cvetković.
Pojačati aktivnosti na povećanju broja članova
Uslijedilo je zatim obrazloženje programa rada Matice za
2013. godinu i diskusija. Taj program je - prema riječima
predsjedavajućeg Josipa Kovačića usklađen s Programom
aktivnosti Matice od 2o10 do 2014. godine. On je sličan Programu rada Matice za 2012. godinu što ga je usvojio Izvršni odbor
MUH u prošloj godini, a aktualiziran je za ovu godinu. Svaka
sugestija s vaše strane je dobro došla.
Konstatirano je, između ostaloga, da će u 2013. godini Matica umirovljenika Hrvatske nastaviti aktivnosti za poboljšanje
materijalnog i društvenog položaja umirovljenika, a predlagat
će nadležnim državnim tijelima i drugim institucijama rješavanje
problema mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i socijalnih,
humanitarnih i drugih problema umirovljenika.
Matica će se i nadalje maksimalno angažirati na povećavanju
broja članova u udrugama i nuditi takve sadržaje koji će umirovljenike privlačiti u članstvo Matice. Budući da Matica na
početku 2013. godine ima 349 udruge članice, 811 podružnica
i klubova umirovljenika te ukupno oko 273.000 članova, treba
nastaviti trend povećanja članstva i udruga.
Sklapanje sporazuma s poslovnim partnerima o popustima na cijene roba i usluga
za umirovljenike, koji su u
teškom položaju, jedan je od
prioritetnih zadataka Matice.
Do sada je zaključeno više
od stotinu takvih ugovora za
koje postoji izuzetno veliki
interes članova Matice u cijeloj Hrvatskoj, rečeno je na
sjednici.
Istovremeno, Matica će
razvijati međunarodnu suradnju osobito s asocijacijama umirovljenika iz susjednih i drugih europskih
zemalja, širiti prijateljstvo jer
(nastavak na 8. stranici)
10 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
(nastavak sa 7. stranice)
se time i umirovljenici brže integriraju u Europu i lakše prenose
europska iskustva.
Poslije rasprave u kojoj su sudjelovali Bruno Stermotić, Zvonko Čorak, Ana Turak, Franjo Kravaršćan, Marijan Meter, Jure
Ćutuk, Branko Cvetković, Ana Glivetić, Tomo Benko i Josip
Kovačić prihvaćen je Program rada Matice za 2013. godinu.
U raspravi o suradnji MUH sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske i Koordinacijom umirovljeničkih udruga predsjedavajući
je podsjetio da je MUH 2011. godine potpisala sporazum o
suradnji sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske. Potpisali su ga
tadašnji predsjednici Matice Josip Vincek i Sindikata Stjepan Krajačić. Nakon izbora novog vodstva iz Matice se nije
u odnosu na Sindikat ništa promijenilo, ali se izborom novog
vodstva u Sindikatu umirovljenika primjećuju promjene u odnosu na Maticu. Predsjedništvo Matice je o tome raspravljalo o
čemu je članove Izvršnog odbora informirao glavni tajnik Matice Branko Cvetković.
Nakon diskusije u kojoj su sudjelovali Josip Kovačić, Tomo
Benko, Franjo Kravaršćan, Ivan Matušin i drugi određena je
delegacija za razgovor s predstavnicima Sindikata umirovljenika. Članovi delegacije su zamjenik predsjednika Matice Josip
Kovačić, glavni tajnik Branko Cvetković i član Izvršnog odbora Tomo Benko.
Predsjedavajući je u nastavku sastanka prihvaćen je Izvještaj
Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Matice za
2012. godinu i Financijski plan za 2013. godinu koje je iznijela predsjednica Nadzornog odbora Sonja Kranjc. Predočila
je i zaključke Nadzornog odbora koji su također jednoglasno
prihvaćeni.
Članovi Izvršnog odbora Matice usvojili su i Odluku o
utvrđivanju cijene članske iskaznice na dvije kune. S obzirom
da je Matica morala zaštititi svoju člansku iskaznicu da ne bi
bilo falsifikata, sada se tiska nova u tri boje pa je zbog toga
došlo do porasta troškova tiskanja iskaznice. Članska iskaznica vrijedi četiri godine.
Odluka o visini članarine, koja će se plaćati od 1. siječnja
2014. godine, odložena je za jesensku sjednicu Izvršnog odbora Matice.
Jozo PETRIČEVIĆ
Stavovi Matice pred
lokalne izbore
Članovi Izvršnog odbora utvrdili su stavove za sljedeće lokalne izbore. Ti se stavovi, kako je naglašeno ne razlikuju od
onih stavova koje smo utvrdili za parlamentarne izbore 2011
godine.
i mišljenja umirovljenika. Smisao iznošenja ovakvih činjenica
je upravo da potaknu i stranke da u svojim izbornim programima ponude izlaze iz postojećeg siromaštva u koje su zapali
umirovljenici.
Izvršni odbor Matice na sjednici 4. travnja 2013. godine usvaja temeljni stav po kojem Matica u ovom vremenu
izbornih aktivnosti neće mijenjati svoje ponašanje, nego će
dosljedno nastaviti zastupati i boriti se za interese umirovljenika bez izravnog političkog svrstavanja za bilo koju stranku
ili koaliciju. Takav stav proizlazi iz Programa aktivnosti Matice
za razdoblje od 2010. do 2014. godine kao i iz Programa rada
za 2013. godinu. To su dokumenti koje vodstvo, članstvo i
udruge Matice moraju poštivati jer su usvojeni na Skupštini –
najvišem tijelu odlučivanja u Matici.
Izvršni odbor naglašava da Matica podržava cjelovitu reformu mirovinskog sustava, a svoje stavove je izrazila u prijedlogu Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i starijih osoba. Tu Deklaraciju su podržale i ostale
udruge umirovljenika, kao i desetak županijskih skupština u
Hrvatskoj. One stranke koje budu nudile ispunjavanje jasnih
zahtjeva iz Deklaracije imaju realnu prigodu da dobiju više
glasova jer će ih umirovljenici sigurno prepoznati.
Izvršni odbor upozorava na činjenice o strukturi članstva
u sastavu Matice koji je važan čimbenik u definiranju ovih
stavova. Matica nije stranka, već djeluje po Zakonu o udrugama kao dio civilnog društva, a njeni su članovi pripadnici i
različitih političkih stranaka. Zato se Matica ne može politički
svrstavati na način kako to čine političke stranke, a to bi dovelo i do podjele članstva i do rušenja njenog jedinstva. Članovi
Matice udruženi su s osnovnim ciljem da se kao dio civilnog
društva, a ne kao politička stranka, zalaže za prava umirovljenika, za ljude treće dobi i za njihov bolji materijalni i društveni
status.
Poručeno je svim strankama da je svaka od njih dobro
došla, ako je na crti borbe za bolji položaj umirovljenika u
društvu i zalaganja za dostojanstven život umirovljenika i starijih osoba. Matica neće biti do kraja pasivna, nego će i dalje
javno upozoravati na glavne probleme umirovljenika s ciljem
da sve stranke, dobiju na raspolaganje relevantne činjenice
Pozivaju se svi članove Matice da izađu na izbore i da, po
svojoj procjeni, daju glas onim strankama koje nude najbolja
rješenja i za umirovljenike. Izvršni odbor preporučuje udrugama i organizacijama Matice u županijama i gradu Zagrebu
da same ocijene kako se opredijeliti i kome dati podršku u
svojim izbornim jedinicama. Pri tome Izvršni odbor upozorava da se ne potpisuju bilo kakvi akti o suradnji s političkim
strankama koji bi doveli u pitanje zakonsku poziciju Matice i
njenih članica.
Članovi Izvršnog odbora Matice pozivali su sve političke
stranke da ponude rješenja za umirovljenike na tragu europske prakse te da prouče i uvaže zahtjeve iz prijedloga
Deklaracije o osnovnim i neotuđivima pravima umirovljenika
i ljudi treće životne dobi iza koje kao predlagač stoji Matica
umirovljenika Hrvatske i ostale umirovljeničke udruge. Valja
imati na umu da će upravo milijun i 220.000 umirovljenika u
svojstvu birača u Republici Hrvatskoj sigurno imati presudan
utjecaj na lokalnim izborima.
J.P.
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
11
TRIBINA HRVATSKOG UMIROVLJENIČKOG LISTA
Naš gost: Mr.sc.Dubravka Kanoti, nezavisna vijećnica Gradskog vijeća Grada Varaždina u
mandatu 2009-2013. godine i članica Udruge umirovljenika Grada Varaždina
SPRIJE»ITI NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA
S obzirom na činjenicu da kao i u svijetu udio starih u ukupnom stanovništvu na razini Republike Hrvatske iznad
65 godina života raste, sve se više susrećemo s pojavom zlostavljanja osoba treće životne dobi.
Razvoj medicine, tehnologije, briga o vlastitom zdravlju, sve to dovodi do produljenja životne dobi, no to isto
tako znači da treba sve više brinuti o starijim sugrađanima i to po kategorijama rane starosti od 65 g. života i duboke starosti od 85g. života i dalje.
Porastom ekonomske krize dolazi i do pogoršanja položaja starijih osoba, što se povezuje s novim
životnim problemima i nesigurnošću spomenute populacije.
Vijeće Europe je još 1991.g.
uočilo pojavu nasilja nad starijim
osobama i započelo s istraživanjem nasilja nad osobama treće
životne dobi u zemljama Europe.
U Našoj sredini „Zakon o obiteljskim odnosima“ regulira to
područje, prisutan je i „Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva
i mladeži“, provedena su i neka
znanstvena istraživanja, no još
Mr.sc.Dubravka Kanoti
uvijek nedovoljno da bismo dobili
širi i jasniji uvid u situaciju. Istraživanja na području SAD-a govore
da oko tri posto starijih osoba iznad 65 godina života doživi neki od
oblika nasilja, no smatra se da je postotak i veći s obzirom da se
nasilje uvijek ne prijavljuje.
O osobama treće životne dobi ne brinemo dovoljno
Dakle, položaj osoba treće životne dobi postaje sve važniji
predmet interesa na ljestvici društvenih prioriteta tim više što
se teži produktivnom, odnosno aktivnom, kvalitetnom starenju.
Sve osobe treće životne dobi nemaju dovoljan dodir s vanjskim
svijetom, žive same, obitelj o njima ne brine dovoljno, iskorištavane
su u financijskom smislu, postoje i fizička zlostavljanja, prisutno je
i zdravstveno zanemarivanje od strane obitelji, ozljeđivanje, uznemiravanje, javlja se krađa novca, pritisak mijenjanja oporuke, potpisivanje dokumenata umjesto njih, uskraćivanje prava. Iz istraživanja se također saznaje da je psihički oblik nasilja najviše prisutan
od strane djece, 37 % kada se radi o bolesnim starijim osobama.
Naravno da se zdravija osoba treće životne dobi može više oduprijeti nasilju od bolesne osobe, pogotovo osobe težeg financijskog
stanja.
Dakle, govorimo o različitim oblicima nasilja (psihološkom, financijskom, tjelesnom), povremenom ili kontinuiranom nasilju, govorimo o međugeneracijskom sukobu, o mogućim kulturološkim
razlikama i prisutnosti vrlo stresnih situacija, govorimo o mogućem
nasilju u obitelji i izvan obitelji.
pnom položaju svih starijih osoba, između ostalog i o pojavi nasilja
nad starijim osobama u zajednici.
Vezano za ovu neželjenu pojavu nameće se potreba otklanjanja stereotipa o starijim osobama u društvu, za razvojem aktivnog
uključivanja u svakodnevni život sukladno mogućnostima, potreba
za međugeneracijskim povezivanjem, edukacijom putem savjetovališta i radionica, potreba za osnivanjem gerontoloških centara,
potreba za uvažavanjem mišljenja starijih osoba, potreba za razvojem volonterizma u svrhu pomoći i ohrabrivanja, dakle niz mjera
koje mogu pomoći porastu samopouzdanja osobama treće životne
dobi na svim razinama.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je u svijetu koji sve
više stari pojava nasilja problem svih nas. Složit ćemo se da ovoj
temi treba posvetiti veću pažnju i istoj pridonositi daljnjim istraživanjima multidisciplinarnim pristupom, kako bi se ova pojava svela na
najmanju moguću mjeru.
Vrbovsko
Sudjelovali u uređenju
okoliša u gradu
Članovi Udruge umirovljenika Vrbovsko-Lukovdol, na poziv
Grada Vrbovskog, gradonačelnika Željka Mirkovića, odazvali
su se na akciju čišćenja grada 20. travnja ove godine. S puno
entuzijazma uspješno su uredili okoliš željezničkog kolodvora,
Doma kulture i zaštićenog krajolika Kamačnika.
Ova akcija je bila koristan i lijep oblik druženja umirovljenika, a ona je i dio godišnjeg plana rada kojim na taj način
pokušavaju zahvaliti, ali i uzvratiti za potporu koju iz Gradskog
proračuna dobivaju za svoje potrebe. Iako ta potpora nije dovoljna, ali je doprinos za pokriće dijela potreba Udruge za njenu aktivnost tijekom godine.
Juraj Šragalj
Vijeća umirovljenika formirati i na lokalnim razinama
Predlaže se da po uzoru na Nacionalno vijeće za umirovljenike i
starije osobe i na lokalnim razinama treba poticati osnivanje povjerenstva ili vijeća umirovljenika kao pomoćnog tijela predstavničke
i izvršne vlasti u svrhu jasnijeg sagledavanja položaja osoba treće
životne dobi, kako bi u širem opsegu mogli raspravljati i odlučivati
o svim pitanjima od važnosti za život u njihovim sredinama, o uku-
Uređenje okoliša oko Doma kulture
12 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
Predstavljamo naše udruge
DUGA RESA
Organizirano više od 600 umirovljenika
Matica umirovljenika Duga Resa broji više od šest stotina članova koji žive na području Duge Rese
i Generalskog Stola. Briga o kvaliteti života članova u trećoj životnoj dobi je stalni zadatak i osnovna
zadaća vodstva na čelu kojeg je Ivan Kalić, umirovljenik nekadašnje Pamučne industrije.
U Dugoj Resi, gradu bogate gospodarske i tekstilne prošlosti umirovljenici
su se prvi put organizirali 8. listopada
1946. godine. Bilo je to Udruženje umirovljenika tadašnje tekstilne tvornice
Pamučna industrija ''Duga Resa''.
Danas, 67 godina kasnije, umirovljenici su organizirani u Maticu umirovljenika Duga Resa, a uz umirovljenike tekstilne tvornice, kojih je i dalje
najveći broj, članovi udruge su i umirovljenici ostalih dugoreških poduzeća
i ustanova. Više ih je od šest stotina, a
Ivan Kalić, predsjednik
upravo okupljanje i organizirano djeloMatice umirovljenika
vanje u ova krizna vremena potrebnije
Duga Resa
im je nego ikada. Plaće u tekstilnoj industriji uvijek su zaostajale za onima u
drugim djelatnostima pa je tako i s mirovinama.
Kriza zbija redove umirovljenika pa čelništvo ne miruje. Akcije za
poboljšanje standarda umirovljenika, kao nabavka ogrijeva, zimnice, prehrambenih proizvoda po povoljnijim cijenama i na poček su
mjere koje su se danas pretvorile gotovo u obvezu. Ne zanemaruju
se i ostale društvene aktivnosti kao što su druženja za Božić, Novu
godinu, Valentinovo, Međunarodni dan žena - 8. ožujka, Martinje i
druge. U suradnji s Crvenim križem i Domom zdravlja redovito se
organiziraju mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi.
Ivan Kalić, je predsjednik Matice umirovljenika, a njegov zamjenik Tomislav Biličić. Uz njih u Izvršnom odboru je još devet
članova. Dužnost tajnika obnaša Petar Rukavina. Umirovljenici
su na godišnjoj skupštini po treći put mandat predsjednika povjerili Ivanu Kaliću, umirovljeniku Pamučne industrije Duga Resa.
Time su višestruko potvrdili povjerenje koje imaju u ovog izuzetno
društveno angažiranog Dugorešanina.
- Naš je zadatak, kaže Ivan Kalić stalna briga o poboljšanju
uvjeta života naših članova i njihovih užih obitelji. Čelništvu Grada predložili smo naš program aktivnosti za 2013. godinu i dobili
podršku. Uz brigu o zadovoljenju životnih potreba brinut ćemo i
o organiziranju naših društvenih aktivnosti, kao i o organiziranju
zajedničkih izleta ljeti na more, zimi u toplice ali i druge zabavne aktivnosti. Organizirali smo i opet ćemo, ako se ukaže prilika,
tečajeve za osnovno služenja računalom (kompjuterom).
U okviru udruge je izuzetno aktivna Kuglačka sekcija. Dvije se
ekipe natječu u Gradskoj kuglačkoj ligi Duga Resa, ali i nadmetanju s umirovljenicima kuglačima u susjednim mjestima. Ovih dana
završavaju pripreme za zdravstvene sportske aktivnosti (nordijsko
hodanje).
Ne izostaju niti humanitarne aktivnosti. Posjete bolesnim
članovima koji žive u obiteljskim okruženjima ali i Obiteljskim domovima su obveza. Uz podršku više donatora čelništvo umirovljenika
posebno obilazi najugroženije i bolesne uoči Božićnih blagdana.
Svim ovim aktivnostima se želi povećati broj članova, pomoći
starima i nemoćnima, bolje iskoristiti umirovljeničko vrijeme i
poboljšati kvalitetu života ljudi treće dobi.
Da su dugoreški umirovljenici zajedno svjedoči i proslava zlatnog
pira bračnog para Katice (1940.) i Tomislava Biličića (1939.) koji su
bili nazočni njihovoj obnovi bračnog zavjeta u kapeli Sv. Antuna i
veselju u Toplicama Lešće.
Stjepan KAURIĆ
Članovi kuglačke sekcije Matice
Novi Vinodolski
Nikola Mudrovčić ponovno
izabran za predsjednika
Udruga
umirovljenika grada Novi
Vinodolski održala
je redovnu izbornu
godišnju skupštinu u
petak 26. travnja nakon završenih četiri
godine
mandata.
Skupštini su prisustvovali i gosti među
kojima potpredsjednik Matice umirovljeČlanovi Skupštine Udruge umirovljenika i gosti
nika Hrvatske Mau Novom Vinodolskom
rijan Meter, člnica
Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednica Udruge umirovljenika grada Rijeke Ana Turak, član Predsjedništva Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije Marinko Badurina, predsjednik Matice
umirovljenika Sunce iz Crikvenice Juraj Rošić.
Skupštinu je otvorio predsjednik Nikola Mudrovčić i pozdravio delegate
koji predstavljaju oko 800 umirovljenika članova.
Od ukupno 30 Skupštini je prisustvovalo 20 članova i odluke su bile pravovaljane i u skladu sa Statutom Udruge. Nakon prihvaćenih izviješća o
radu tijekom prošle godine i rekapitulacije od četiri godine, te financijskog
izviješća, izabrano je novo vodstvo za iduće četverogodišnje razdoblje.
Za predsjednika Udruge je ponovno izabran Nikola Mudrovčić, za dopredsjednika Bojan Zoričić, a za tajnicu Biserka Smokvina. Uz njih izabrano je još 12 članova Izvršnog odbora Udruge umirovljenika grada Novi
Vinodolski. U Nadzorni odbor izabrano je troje članova, koji će između sebe
izabrati predsjednika. Također su izabrane četiri komisije, a svaki predsjednik komisije je ujedno i član Izvršnog odbora. Naselja oko Novog Vinodolskog imaju svog predstavnika u Izvršnom odboru.
Skupština je prihvatila program rada te plan prihoda i rashoda za 2013.
godinu. Na kraju skupštine održana je mala zakuska za članove.
N.M.
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
13
Sisak
I pored recesije program realizirali gotovo
u cijelosti
Izvršni odbor Udruge na sjednici održanoj 20. ožujka 2013. razmotrio je i usvojio Izvješće o radu za 2012. godinu i Program
rada za 2013. godinu, koje je prezentirao predsjednik Udruge Zvonimir Žlof.
Udruga umirovljenika Sisak 68 godina djeluje na području grada
Siska i prigradskim naseljima. U svom sastavu ima 12 podružnica,
koje imaju svoja tijela odlučivanja, a primjenjuju i pridržavaju se
odredaba Statuta i Poslovnika o radu Udruge.
Udruga broji oko 800 članova, što se iz godine u godinu mijenja,
ovisno i o učlanjenju novih osoba.
Bez obzira na recesiju, kako u gradu tako i u Županiji, bez planiranih
sredstava po osnovi donacije iz proračuna, Udruga je svoj program
realizirala gotovo u cijelosti jer su
mnoge aktivnosti bile samofinancirane (izleti, druženja, posjeti kazalištu
i sl.). Poklon paketi za uskrsne i
božićne blagdane također su izostali
zbog pomanjkanja sredstava, a ni
veliki trgovački centri nisu ništa donirali kao prethodnih godina, donacije
koje su bile namijenjene najpotrebitijima s niskim mirovinama do 1700
kuna, rekao je Žlof.
Sve aktivnosti odvijaju se u
Zvonimir Žlof, predsjednik
sekcijama socijalne skrbi, sporta
Udruge umirovljenika Sisak
i rekreacije i zabave, a svoj obol
naročito je dao KUD „Spomenar“.
Djelujući u području socijalne skrbi Udruga je organizirala niz
besplatnih mjerenja tlaka i šećera, posjećivani su stari, nemoćni i
bolesni članovi Udruge.
Sekcije za šah, kuglanje, pikado, streljaštvo i belot vrlo su aktivne te su organizirana natjecanja, između ostalih i na Županijskim
sportskim susretima na kojima su u Sisku krajem studenoga postigli rezultat sveukupnog pobjednika. Sudjelovali su na susretima u
Lipovljanima, a kuglači su se natjecali na tradicionalnim turnirima
u super rekreativnoj ligi. Članovi Udruge koriste kuglanu „Zibel“,
šah salu i pikado u Udruzi, bazen dva puta tjedno, uz zdravstvenorekreativne vježbe.
Organizirano je 39 jednodnevnih izleta diljem Lijepe naše i
posjećene su brojne toplice i znamenite lokacije. Brojne su bile
zabave i druženja za prigodne blagdane, božićni domjenci, doček
Nove godine, Martinje, Valentinovo i 8. mart-dan žena. Organizirano je ljetovanje u lječilištu „Kalos“ Vela Luka (već nekoliko godina)
u trajanju od 14 dana pod povoljnim uvjetima, gdje se spaja ugodno
s korisnim, terapije s liječničkim uputnicama, kupanje u hotelskom
bazenu i moru.
Udruga već niz godina organizira posjet HNK-u, pretplatničke
predstave su veoma povoljne uz umirovljenički popust.
Posebnu i hvale vrijednu pažnju zaslužuje KUD „Spomenar“ i
njihov pjevački zbor koji postoji već 27 godina pod stručnim vodstvom prof. Željke Birač i koordinatora Udruge Ivane Čopković.
Zbor ima 25 članova i svaki tjedan održavaju probe, pripremajući
program i odazivajući se na brojne skupove na koje ih često zovu.
Sudjelovali su na Smotri kulturno-umjetničkog stvaralaštva umirovljenika SMŽ u Jasenovcu, na proslavi Dana umirovljenika i
starijih osoba SMŽ 1. prosinca svake godine i na svim gradskim
događanjima. Prošle, 2012. godine sudjelovali su na proslavi Dana
knjige u Gradskoj knjižnici Caprag, kada su pjesmom, prozom i
poezijom svojih članica i članica Udruge prenijele svoje emocije na
sve prisutne.
Udruga svojim članovima omogućuje nabavu ogrijeva u šest rata,
nabavu mesnih proizvoda „Perutnine“ Ptuj i liječenje u toplicama s
kojima Matica ima potpisane ugovore.
Udruga se javlja na razne natječaje sa svojim programima i
projektima. Prošle godine Udruga je prošla na natječaju SMŽ s programom „Informatička edukacija za treću dob“ i dobila 10.000 kuna,
koja sredstva su utrošena za informatičku edukaciju članova.
Organizirano je predavanje djelatnika Policijske uprave sisačke,
koji su upozorili na učestale prijevare na području grada i prigradskih naselja, na krađe i lažno predstavljanje radi pribavljanja materijalne koristi. Najčešće su žrtve starije osobe, pogotovo one koje
žive same.
Udruga je članica Koordinacije umirovljeničkih udruga na razini grada, gdje zajedničkim djelovanjem pokušava poboljšati život
umirovljenika, zalaže se za izgradnju novog doma, izgradnju i prilagodbu putničkog perona za lakši ulazak i izlazak iz vlaka, prilagodbu autobusnih stajališta bliže bolnicama i sl.
Programom za 2013. godinu nastavljaju se započete aktivnosti
i one iz ranijih godina, poboljšavanjem rada primjenom stečenog
iskustva, uz dopunu nastalih potreba tijekom godine.
Godina će biti teška, ali nadamo se da ćemo to krizno razdoblje
proći svi zajedno lakše, druženjem pokazati sebi i drugima da nismo sami, da smo zadovoljni i s malo, dok je zdravlja i ljubavi prema bližnjima, a naročito onima potrebitima, rečeno je na Izvršnom
odboru Udruge.
Đurđica Gačeša
SV. MARTIN NA MURI
Za predsjednika Podružnice
izabran Mirko Krajačić
Podružnica umirovljenika Sv. Martin na Muri održala je 7.
travnja 2013. svoju redovnu Izbornu skupštinu. Pored 70tak članova podružnice Skupštini su kao gosti prisustvovali predsjednik Udruge umirovljenika Međimurske županije
Franjo Kravaršćan, načelnik općine Franjo Makovec, članovi
UHVDR Sv. Martin na Muri, te predstavnici Thalassotherapie
iz Crikvenice.
Nakon provedbe svih proceduralnih točaka dnevnog reda, izabran je novi Izvršni odbor koji broji 11 članova i Nadzorni odbor.
Nakon pozdravnih riječi naših gostiju, kraće prezentacije Specijalne Thalassotherapie Crikvenica, Skupština je završena malim domjenkom.
Nakon Skupštine održane su sjednice novoizabranih Odbora i
izabrana su izvršna tijela podružnice. Novi predsjednik Podružnice
umirovljenijka Sv. Martin na Muri je Mirko Krajačić, zamjenik je
Branko Ploh, tajnik je Juraj Rašperger, zamjenik tajnika Franjo
Kovačić, dok je predsjednica Nadzornog odbora Marija Sakač. U
Odboru za sport i rekreaciju za predsjednika je imenovan Stanko
Šardi, te su imenovani voditelji sportskih disciplina.
Prvo sportsko-zabavno druženje s članovima susjednih podružnica održat će se 19. svibnja u Mačkovcu, nakon čega slijedi sportsko-zabavni susret svih podružnica Međimurske županije.
M.K.
14 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
Bedekovčina
OBILJEŽENA 20 GODIŠNJICA UDRUGE
Udruga umirovljenika Bedekovčina – jedna od najaktivnijih i najboljih umirovljeničkih organizacija ne samo na području
Krapinsko-zagorske županije nego i šire, obilježila je 13. travnja 20-tu obljetnicu uspješnog rada i djelovanja.
Svečanosti upriličenoj u prostorijama Srednje škole u Bedekovčini,
uz članove Skupštine, prisustvovali su i zamjenik predsjednika
Matice umirovljenika Hrvatske inž. Josip Kovačić, predsjednik
Matice umirovljenika Krapinsko zagorske županije, član IO MUH
Stjepan Šimag i načelnik Općine Bedekovčina Rajko Vidiček
O djelovanju Udruge u 20-godišnjem razdoblju – 1993-2013. govorila
je predsjednica Udruge Branka Postonjski. Podružnica umirovljenika
Bedekovčina na Izbornoj godišnjoj skupštini 1993. godine donosi odluku osnivanju Općinske organizacija umirovljenika Bedekovćina.
Za predsjednika je izabran Vilibald Skočaj, za dopredsjednika
Josip Ban, za tajnika Petar Tkalec a za blagajnika Ivan Ban. To
su prvi osnivači organizacije, koja je tada imala 275 članova. Godine 2012. izvršena je nova registracija i udruga djeluje kao Udruga
umirovljenika Bedekovčina i ima 730 članova.
Predsjednica umirovljeničke organizacije Bedekovčina posebno je spomenula kao veoma značajnu 2007. godinu, a razlog je
useljenje u nove prostore Udruge. Do tada su koristili prostorije
na tržnici, neprikladne za dolazak starijih i nemoćnih osoba i po
površini premalene s obzirom na broj povećanih članova.
Zadovoljna je suradnjom sa općinskim strukturama gdje umirovljenici imaju svoga člana u Vijeću, odnosno u Povjerenstvu za socijalnu skrb i sport. Istaknula je da financijska potpora Općine za
rad Udruge dosad nije izostala.
- Često pomažemo našim članovima socijalno ugroženim te osobama o kojima se nema tko brinuti. Na teret Općinskog proračuna
dostavljaju se ručkovi za najsiromašnije umirovljenike. Isto tako iz
proračuna se dobivaju sredstva za nabavu drva te plaćanje režija.
-Prepoznavši naš kvalitetan rad i suradnju na području ostvarenju umirovljeničkih prava i osiguranja boljih uvjeta života ljudi
treće životne dobi primili smo priznanja Matice umirovljenika Hrvatske, Matice umirovljenika Krapinsko zagorske županije i Općine
Bedekovčina- naglasila je Branka Postonjski.
Slavljenicima su jubilej čestitali inž. Josip Kovačić u ime Matice
umirovljenika Hrvatske, Stjepan Šimag u ime Krapinsko-zagorske
županije i načelnik Općine Bedekovčina Rajko Vidiček. Oni su Udruzi poželjeli puno uspjeha u budućem radu, a usput upoznali su ih i
sa programom rada Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, Deklaraciji o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i ljudi
starije životne dobi te o stavovima Matice umirovljenika Hrvatske o
predstojećim lokalnim izborima. Pozvali su sve umirovljenike da daju
svoj glas onima političkim strankama koje nude najbolja rješenja za
umirovljenike. Umirovljenici Bedekovčine informirani su i sa stavovima Matice umirovljenika Hrvatske o reformi mirovinskog sustava.
Najzaslužnijima za osnivanje i predan rad u Udruzi umirovljenika Priznanja za istaknute aktivnosti i zalaganja u ostvarivanju
Sudionici proslave u Bedekovčini
umirovljeničkih prava i osiguranja boljih uvjeta života osoba treće
životne dobi dobili su osnivači umirovljeničke udruge Valibald Skočaj
(posmrtno), Josip Ban, Petar Tkalec i Ivan Ban; za uspješan rad
u Udruzi Vilim Mlinarić, Branka Postonjski, Stjepan Herceg i
Franjo Špiranec; za uspješan rad aktivista Dragica Jadan, Franjo
Kraljić, Ana Mlinarić i Mirjana Vidik i za 20 godina u članstvu Udruge Blaž Mihaljinec, Marija Vidiček, Zlata Vidiček, Agneza Gorički,
Nada Halambek, Barica Janson, Alojz Mohać, Dragica Ban,
Franjo Gorički, Dragica Petrovečki i Rudolf Belšević.
Prije svečane sjednice, održana je redovna skupština Udruge. O
njenom jednogodišnjem djelovanju iscrpno je govorila predsjednica
Branka Postonjski. Jedan od najprečih zadataka u 2013. godini
bit će učlaniti što veći broj umirovljenika u Udrugu, posjet bolesnim
i nemoćnim članovima tijekom cijele godine, organiziranje izleta
i druženja, 7-dnevnog ljetovanje na moru i tečaja informatike za
zainteresirane umirovljenike i rada na računalu.
Jozo PETRIČEVIĆ
Koprivnica
Sve veći broj starijih žele
smještaj u domove
Najveći dio programa rada Saveza udruga umirovljenika
koprivničko-križevačke županije prošle je godine izvršen u
drugom dijelu godine.
Razlog tome je neujednačen priliv sredstava koja su prošle godine iznosila blizu 68 tisuća kuna. Najveći dio za aktivnosti osigurala
je županija koprivničko-križevačka. To je između ostalog rečeno na
sjednici Izvršnog odbora Saveza, koja je pod predsjedanjem Ivana
Matušina održana u Koprivnici. Izvršni odbor također je prihvatio
prijedlog programa aktivnosti u ovoj godini, koji je nastavak prethodnih, a odnosi se prije svega na zalaganje za poboljšanje materijalnog
položaja umirovljenika, te daljnje približavanje zdravstvenih usluga
starijim i nemoćnim osobama kroz osiguravanje dolazaka većeg
broja specijalista u domove zdravlja u Križevcima i Đurđevcu.
Sve je veći broj starijih koji žele smještaj u domove, pa će se
Savez zalagati i za gradnju novih takovih objekata. Pokretanje
kulturnih i sportskih aktivnosti kroz susrete sa umirovljenicima susjednih županija, te nastavak uspješne suradnje s umirovljenicima
iz mađarskih gradova Kapošvara i Taška također je u programu
rada, a posebno će biti potrebno angažirati se na ovogodišnjim
međužupanijskim sportskim susretima umirovljenika varaždinske,
međimurske, bjelovarsko–bilogorske i koprivničko-križevačke županije, kojima će krajem lipnja domaćin biti upravo ova županija.
Sve ove teme, kao i brojne druge bit će i na dnevnom redu sjednice skupštine. Bilo je govora i o predstojećim izborima za europski parlament, kao i za lokalne izbore. Obzirom da je Matica umirovljenika nestranačka udruga, stav je da se njezini članovi osobno
opredijele za one stranke i kandidate koji svojim programima nude
najpovoljnija rješenja životnih problema starije populacije. S tim
u vezi istaknuta je dosadašnja vrlo dobra suradnja sa Hrvatskom
strankom umirovljenika.
Na kraju sjednice, predsjednik Ivan Matušin obavijestio je članove
Izvršnog odbora i zaključcima s prošle sjednice Izvršnog odbora
Matice umirovljenika Hrvatske.
Stjepan Kramar
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
15
Sveta Nedelja
Preko 60 posto svih umirovljenika grada
ukljuËeno u udrugu
Redovna godišnja izvještajno – izborna skupština Udruge umirovljenika grada Sveta Nedelja održana je u subotu
6. travnja u restoranu „Dvojka“ u Kerestincu. Skupštini je nazočilo 36 delegata od ukupno 37, kao i brojni gosti i
uzvanici među kojima gradonačelnik Grada Sveta Nedelja Drago Prahin i predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije Rudolf Benček.
Gosti su bili i predsjednici udruga umirovljenika iz Velike GoriU Izvršni odbor izabrani su predsjednici podružnica Josip
ce Ivan Antolović, iz Luke Dragutin Hlad, Brdovca Josip Olo- Jakopač, Ivan Banek, Filip Vlašić, Josip Širanović, Biservec, Bistre Stjepan Godec, Prigorja-Jastrebarsko Ivan Pintur i ka Halambek, Marijan Samardžija, Vladimir Šeketa, Štefica
dopredsjednik udruge iz Rugvice Stjepan Jambrečec.
Gotal, Fani Prahin i Stjepan Brčina. U Nadzorni odbor izaPredsjednik Udruge Josip Jakopač podnio je izvješće o radu brani su Vlado Požgaj, Vesna Vojvodić i Štefica Šeketa,
u 2012. godini u kojem je istaknuo da je prije ovog skupa svih a za delegate u Zajednicu udruga umirovljenika Zagrebačke
10 podružnica koje su u sastavu udruge umirovljenika Sveta županije, uz predsjednika Jakopača i dopredsjednika Baneka,
Nedjelja, održalo svoje skupštine i podnijelo izvješća o radu i još i Fani Prahin.
financijskim poslovanju.
U financijskom dijelu izvješća istaknuto je kako su u 2012.
Udruga umirovljena i Svetoj Nedelji ukupno ima 2.100 godini prihodi Udruge iznosili 172.910 kuna, a rashodi 172.150
članova, a to je preko 60 posto u odnosu na ukupan broj umi- kuna. Dio sredstava iz prethodnih godina sačuvan je na žirorovljenika na području ove općine. Po tom broju ova Udruga je računu Udruge i iznosi oko 30.000 kuna, dok sredstva u
među najboljima u Matici umirovljenika Hrvatske, a na skupštini podružnicama iznose više od 39.000 kuna. Ta sredstva, kao i
su naglasili da će i dalje raditi na povećanju broja članova.
planirana iz proračuna Grada, Županije, Matice i iz ostalih izvo- Budući da su dosadašnji rezultati pozitivno ocijenjeni, i u ra, ulaze u proračun Udruge za 2013. godinu, čiji su prihodi
ovogodišnjim izborima uglavnom je ponovno izabrano isto i rashodi planirani u visini 438.000 kuna. Od toga najveći dio
vodstvo i isti predsjednici koji su i do sada uspješno vodi- osigurat će Grad Sveta Nedjelja, s ukupno 350.000 kuna.
li podružnice – rekao je Josip Jakopač dodavši kako je naU svom nastupu novoizabrani predsjednik svetonedeljske
stavljena praksa po kojoj je Udruga nabavljala ogrjev za svoje Udruge umirovljenika Josip Jakopač istaknuo je da Udručlanove s plaćanjem na pet
ga osigurava pomoć za svoje
rata, a liječenje u toplicama
članove, osobito za potrebite te
također s plaćanjem na rate.
je istaknuo ulogu vodstva Grada
Napomenuo je i da je organiSvete Nedelje u pomoći umirozirano 85 izleta te tradicionalan
vljenicima i razumijevanju koje
odlazak na Trokut kod Novske
se pokazuje za njihov položaj.
i odavanje počasti poginulim
Istaknuo je da je Grad osigurao
braniteljima Domovinskog rata.
za prijevoz po 200 kuna pomoći
Jakopač je istaknuo i da su
za umirovljenike s manjim prinaši umirovljenici sudjeloavli na
manjima, a tu su još i sredstva
sportskim igrama umirovljenika
za božićnice i uskrsnice u iznoZagrebačke županije i postisu od po 150 kuna, koje je prigli odlične rezultate. Pomagali
milo više od 1500 umirovlienismo našim umirovljenicima koka na području Svete Nedelje.
liko smo mogli pa smo u 2012.
Jakopač je izrazio nadu da će
godini, uz pomoć Grada, umiroi ubuduće Grad Sveta Nedelja
vljenicima za Božić osigurali po
pokazivati istu dobru volju u reGradonačelnik Svete Nedelje Drago Prahin govori na Skupštini
150 kuna, a Udruga je podijelila
alizaciji pomoći umirovljenicima
Udruge umirovljenika
i 450 paketa u vrijednosti od
i njihovoj udruzi.
100 kuna s prehrambenim namirnicama za blagdane, naglasio
Plana rada za 2013. godinu, podnio je Vladimir Šeketa, a fije Jakopač. Dodao je da je gradska uprava za 160 umirovljenika nancijhski plan Ivan Banek. Oba dokumenta članovi Skupštine
iz gradskog proračuna osigurala 200 kuna pomoći za plaćanje prihvatili su jednoglasno.
pokaza za prijevoz.
Nazočnima su, uz pozdravne riječi i pohvale za dosadašnji
Na Skupštini je i predsjednica Odbora za kulturu Vera Vid- rad i suradnju kao želju da se tako nastavi, uputili predsjednik
mar izvijestila o posjetima kazalištima i ostalim događanjima Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije Rudolf
s područja kulture. Oko 520 članova posjetilo je ukupno šest Benček i gradonačelnik Grada Svete Nedelje Drago Prahin.
kazališnih predstava, rekla je Vidmar.
Gradonačelnik je obećao i da će Grad Sveta Nedelja i dalje,
Uslijedio je izborni dio skupštine udruge umirovljenika u u okviru svojih mogućnosti, maksimalno i financijski pomagati
kojem su predstavnici, koji su prethodno izabrani u svojim umirovljenicima i Udruzi umirovljenika.
podružnicama, za predsjednika i u narednom četverogodišnjem
Po završetku skupštine nastavljeno je druženje uz pjesmu i
mandatu jednoglasno ponovno izabrali Josipa Jakopača, a za ples.
dopredsjednika Ivana Baneka.
S.T.
16 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
Zabok
Sirač
Izvršili sve planirane zadatke
U Zaboku je 15. travnja održana redovna godišnja izborna sjednica
skupštine Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije kojoj
su prisustvovali županica Sonja Borovčak, zamjenik predsjednika
Matice umirovljenika Hrvatske Josip Kovačić i zamjenik predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika za Krapinsko-zagorsku županiju
Nikola Capar.
Izvještaj o radu Matice
umirovljenika Krapinsko-zagorske županije u protekloj
godini podnio je njen predsjednik Stjepan Šimag, koji
je pored ostalog iznio da su
u prošloj godini izvršili sve
svoje planirane zadatke i da
je pored toga obavila dosta
poslova koji nisu bili u planu,
a pokazali su se potrebnima u toku godine. To su bili
uglavnom aktivnosti u vezi s
prijedlozima za izmjenu mirovinskog sustava, zatim u
vezi s organizacijom Festivala umirovljeničkih pjevačkih
zborova u povodu Međunarodnog dana starijih osoba
i u vezi s pripremama organizacije svečane sjednice
Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije povodom 20. obljetnice osnutka
i djelovanja Matice te oko
izrade priznanja za pojedine
udruge i pojedince.
Predsjednik Šimag je posebno govorio i o podjeli
božićnice, o izgradnji Doma
umirovljenika u Zaboku, o
sedmodnevnom odmoru na
moru, o organizaciji izleta
i druženja u udrugama, o
naplati članarine MUH-a, o
proračunima u udrugama, o
prijedlozima za izmjenu mirovinskog sustava, o predstojećim izborima i o drugim
aktualnim pitanjima.
Osobito je zahvalio županici Krapinsko-zagorske
županije Sonji Borovčak
na brizi za umirovljenike i
na financijskoj potpori koju
Županija daje Matici umirovljenika u iznosu od 400.000
kuna u 2013. godini.
Obraćajući se članovima
Skupštine županica Borovčak je pozdravila delegate
i pohvalila rad Matice umirovljenika
Krapinsko-zagorske županije. Pri tome
je iznijela da u županijskoj
Matici sve funkcionira kako
treba. Govorila je i o Domu
umirovljenika
čija je izgradnja počela u Zaboku,
a čiji je inicijator bila upravo Matica. Iznijela je da će
to biti jedan od najljepših
Domova za umirovljenike
u Hrvatskoj, te da će se u
njemu osigurati
određeni broj ležaja za korisnike
slabijeg imovinskog stanja.
Naglasila je da će se Županija maksimalno zalagati
za umirovljenike i da će ih
financijski pomagati.
Zdenka Grilec iz Krapine
je naročito pozvala na povećanje pretplate na Hrvatski
umirovljenički list u udrugama umirovljenika s tim da list
dobivaju makar članovi Izvršnog i Nadzornog odbora
te članovi Skupštine, jer se
pokazalo da ima i onih udruga koje nisu pretplatile čak
ni jedan broj lista. Grilec je
predložila da se pitanje obiteljske mirovine treba rješavati na taj način da određeni
postotak ostane primatelju
obiteljske mirovine.
Zamjenik
predsjednika
Matice umirovljenika Hrvatske
Josip Kovačić
pozdravio je u ime Matice
sve članove Skupštine i
goste, ispričao predsjednika i glavnog tajnika Matice
Vladimira Nožarića i Branka
Cvetkovića koji se nisu mo-
gli odazvati da prisustvuju
sjednici.
Kovačić je potom govorio o
Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe pri
Vladi Republike Hrvatske, o
promjeni Švicarske formule
za usklađivanje rasta mirovina, o uvjetima za odlazak
u mirovinu, o vrstama mirovina, o obiteljskoj mirovini,
o pretplati na Hrvatski umirovljenički list, o Domu za
umirovljenike i o smještaju u
domove, o hospiciju u sklopu Opće bolnice Zabok, kao
i o predstojećim izborima za
lokalne organe vlasti.
Skup je pozdravio i Nikola
Capar koji je naglasio da se
HSU bori za boljitak umirovljenika. Govorio je i o predstojećim izborima i o potrebi
da što veći broj umirovljenika izađe na birališta.
Na Skupštini je donesen
Plan rada i plan prihoda i rashoda za 2013. godinu. Predsjednik Šimag je obrazložio
prijedlog Izvršnog i Nadzornog odbora koji su predložili
da, obzirom na postignute
rezultate u radu i rejting kojeg ima Matica, kompletno
rukovodstvo - predsjednik,
njegova zamjenica, tajnica,
Izvršni odbor i Povjerenstvo
za sport i rekreaciju, produže rad i u sljedećem mandatu. Drugih prijedloga nije bilo,
već je ovaj prijedlog pozdravljen pljeskom.
Predsjednik je ipak predložio glasovanje i prijedlog
je jednoglasno prihvaćen.
S.Š.
SVEČANO
OBILJEŽENA
OBLJETNICA
Redovna izborna Skupština Matice umirovljenika Sirač
održana je14. travnja 2013.
Dvorana Hrvatskog Doma
svečano je uređena i popunjena uzvanicima, gostima i
domaćima.
Prisustvovali su joj i predsjednik
Matice umirovljenika Bjelovarskobilogorske županije Ivan Prekrat,
načelnik općine B. Miler, predsjednik Izvršnog vijeća Općine S.
Jurajić sa suprugama, E. Hamp
neizostavni fotograf, predstavnica
Osnovne škole Manuela Varat,
sirački župnik Stjepan Pasarić,
predstavnik Vatrogasnog društva
Marijan Supan i predsjednik KUDa Kristijan Matijašević. Skupštini
su prisustvovali i predstavnici susjednih Matica umirovljenika Daruvara, Dežanovca, Grubišnog Polja
i Končanice.
Neposredno prije skupštine održano je predavanje predstavnika
Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske županije o mjerama i
sprečavanju maltretiranja i različitih
prevara starijih mještana od strane
nepoznatih ali spretnih osoba.
Skupštinu je otvorio predsjednik
Matice Mirko Marin pozdravivši prisutne, objavio je da upravo
danas proslavljamo 20. obljetnicu
Matice umirovljenika Sirač što je
velikim pljeskom uveličano.
Nakon toga podnesen je izvještaji o radu Matice proteklo razdoblje, izvještaji blagajnika, izvještaji
Nadzornog odbora, koji su uredno i
točno vođeni u skladu sa Zakonom
i Statutom Matice.
Riječ je predana načelniku Opčine B. Mileru, koji je upoznao umirovljenike o potrebama podnošenja
zahtjeva za legalizaciju stambenih
objekata i vrlo humanom gestom
Općine plačanjm troškova legalizacije. Općina rješeva i tekuće
probleme kao što su problem odlaganja otpada, asvaltiranje ulica i
kanalizacija.
Uslijedila je dodjela priznanja za
20. godina rada u Matici Ivici Orbanu. Bio je to dirljiv i veliki primjer
entuzijazma za rad u Matici.
Na kraju je dana razrješnica starom Upravnom odboru te je predložen novi koji će izabrati predsjednika. Usvojen je i novi godišnji plan te
financijski plan za ovu godinu.
Ubrzo smo prešli na treći dio
skupštine-zabavni dio: ručak, raznovrsna pića, kolači i kava, koji je
trajao sve do 17 sati.
Marija Pika
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
17
Sveti Ivan Žabno
Novi predsjednik Udruge
Ante Brković
Skupština Udruge umirovljenika Sveti Ivan Žabno jednoglasno je izabrala, na svojoj redovnoj godišnjoj sjednici, a na prijedlog Izvršnog odbora, novog predsjednika Antu Brkovića.
Umirovljenici i gosti Podružnice Osijek-Josipovac na svečanom
otvaranju svojih prostorija
Osijek - Josipovac
Nove prostorije za
Podružnicu
Za nepunih godinu dana niklo je prekrasno zdanje Mjesnog odbora Osijek-Jopsipovac, u kojoj su umirovljenici dobili veliku prostoriju, kompletno opremljenu za svoja druženja i izvršenje programskih
ciljeva. Svečanom činu otvaranja nove zgrade prisustvovalo je više
od tisuću posjetitelja, a medu njima naravno najviše umirovljenika,
koji su se uz pjesmu i ples veselili do kasnih sati.
Predsjednica podružnice Marija Sužnjević zahvalila se
gradonačelniku gospodinu Krešimiru Bubalu i Županu Osječkobaranjske Županije gospodinu Vladimiru Šisljagiću na ovom vrijednom objektu.
Udruga Osijek - podružnica Josipovac jedna je od najvećih
podružnica na području grada Osijeka sa 4200 stanovnika i svojih
350 članova podružnice. Sa svojim marljivim radom i zalaganjem
doprinijela je u svojem mjestu u mnogim segmentima za bolji život
stanovnika svoga mjesta.
Zahtjevima su osigurali učestaliji javni prijevoz i ostalu infrastrukturu koju su uočili da nedostaje. Jedna od velikih kapitalnih vrijednosti je i ovih dana otvorenje novog Hrvatskog doma.
M.S.
Dosadašnji predsjednik Mato Čačić iz zdravstvenih razloga, nakon šest-godišnjeg vođenja Udruge, podnio je ostavku. Njemu je
u znak zahvalnosti na uspješnom vođenju Udruge uručen prigodan
poklon, a on je, zahvaljujući na dosadašnjem povjerenju obećao da
će i dalje pomagati novom predsjedniku u provođenju programa.
Podnoseći izvještaj o prošlogodišnjem radu Čačić je istakao da su
organizirali šest izleta i dva druženja za 150 Svetoivanjskih umirovljenika. To, naravno nije dovoljno, rekao je Čačić, ali je istovremeno
bilo nemoguće učiniti više zbog izrazito malih financijskih sredstava.
Naglasio je i primjernu suradnju sa svim ostalim udrugama u mjestu,
općinom, te obilazak bolesnih i nemoćnih članova. Predlažući program aktivnosti za ovu godinu istakao je da će sve uvelike ovisiti o
financijskim mogućnostima, a novo rukovodstvo morat će se posebno založiti za povećanje broja članova Udruge, jer, kao i u ostalim
sredinama svi umirovljenici nisu uključeni u rad Matice.
Od drugih aktivnosti i dalje je predviđena suradnja s ostalim udrugama u mjestu, zatim sa susjednim Udrugama umirovljenika, Savezom Udruga Koprivničko-križevačke županije i naravno, Maticom
umirovljenika Hrvatske. Uspješan rad Udruzi na skupštini su zaželjeli
i predstavnici ostalih udruga koje djeluju u Svetom Ivanu Žabnu, kao
i predstavnici susjednih Udruga umirovljenika i HSU-a.
Stjepan Kramar
Dosadašnji predsjednik Mato Čačić i novi Ante Brković
18 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
PODSTRANA
Brojni izleti i
rekreacijske aktivnosti
Oko 150 članova Udruge umirovljenika Podstrana sudjelovalo je na redovnoj skupštini, kojoj je nazočio i Miran
Tomasović, načelnik Općine Podstrana.
- Tijekom prošlogodišnjeg djelovanja, u mjesecu prosincu, Udruga
je 21 članu, koji su zaista najpotrebitiji, s niskim mirovinama, a uz to
i bolesni, dodijelila po 400 kuna pomoći. Nisu zaboravljeni ni bolesni
u svojim kućama ili bolnicama, istakao je Petar Vlašić, predsjednik
Udruge umirovljenika Podstrana.. Izvještaj o radu za 2012. godinu, podnio je Branko Vranić, tajnik, koji je pored ostaloga kazao:
„Tijekom godine uspjeli smo organizirati rekracijske aktivnosti, kao
trodnevne izlete u zimski-rekreacioni centar Bjelolasicu, jednodnevno hodočašće u Međugorje, jednodnevni izlet u Zadar i Šibenik, trodnevni izlet u Moslavinu-Garić, Bjelovar, Daruvar, Jasenovac, Banja
Luku, Livno, te jednodnevni izlet u Skradin i Roški Slap kao i dvodnevnoi izlet na tradicionalni susret umirovljenika četiriju dalmatinskih
županija u Zadar. Za sve te izlete ova udruga Matice umirovljenika je
platila autobuse u vrijednosti od 36.000 kuna.
Najviše rasprave, u kojoj je sudjelovao veliki broj umirovljenika,
bilo je oko autobusnih karata, na relaciji Podstrana–Split. Naime, za
pokazne autobusne karte Općina donira 220.000 kuna godišnje, u
vrijednosti od 50 posto od cijene karte, a isto toliko plaćaju sami
korisnici. Mnogima nije jasno, prvenstveno onima koji se nisu ni
prijavili za korištenje ovih karata, kako to da netko ima pravo a
netko ne. Predsjedništvo skupštine jasno je dalo do znanja da svaki umirovljenik ima pravo na 50 posto cijene autobusne karte, s tim
da se do 20. u mjesecu treba prijaviti za idući mjesec i tako doći na
listu korisnika. Oni koji se do tada nisu ubilježili ne mogu ni koristiti
te pogodnosti sufinanciranja autobusnog prijevoza.
Na skupštini je rečeno da je od svih dosadašnjih načelnika, najviše
je za Općinu Podstrana učinio upravo Miran Tomasovič. Istaknuto
je da je Tomasović jedan od rijetkih načelnika u Dalmaciji, koji tako
dobro razumije umirovljenike i financijski ih pomaže i izražena mu
je zahvalnost za sve to. Tomasović je izjavio da Matica umirovljenika
nije stranačka organizacija, nego udruga civilnog društva, te je iz tog
razloga Općina i pomaže. Naša Općina sufinancira 30-tak udruga,
jer imamo velik broj učenika i studenata te onih koji se bave sportom,
a sama Udruga umirovljenika je prošle godine dobila blizu 300.000
kuna, kazao je Miran Tomasović, načelnik općine Podstrana.
Davor GRGAT
Novoizabrano vodstvo Udruge u Petrinji
Izborna skupština Udruge umirovljenika
Petrinje
Tre∆i mandat predsjednice
Rezike Krolo
Mandat čelnika Udruge umirovljenika Grada Petrinje statutom je
određen na dvije godine, zbog čega je 27. travnja održana redovita
izborno-izvještajna skupština s ocjenom rada u 2011. i 2012. godini.
„Našim članovima često organiziramo izlete s kupanjem u bazenima i u
moru, putujemo u kazališt u Zagreb, nabavljamo ogrjev za zimu, jabuke iz eko
voćnjaka i piletinu iz domaćeg uzgoja vrlo povoljno s otplatom u više mjesečnih
obroka, sudjelujemo u županijskim sportskim natjecanjima i susretima kulturnog
stvaralaštva“ rekla je u izvješću dosadašnja i ponovo izabrana predsjednica
Rezika Krolo. Godišnja članarina glavni je izvor prihoda, ali je sve manja:
2011. uplaćeno je 11.850 kuna, lani 10.200 kn. Stalno se umanjuju i transferi iz
gradskog proračuna Petrinje, prije dvije godine dobiveno je 9.000 kuna, a 2012.
prepolovljeno, 4500 kn, izvijestio je predsjednik Nadzornog odbora Mijo Ančić.
Skupština je izrazila bojaznost s opstankom u prostorijama na Trgu narodnih učitelja, koje su do Domovinskog rata bile vlasništvo mirovinskog osiguranja i stalni prostor tadašnje gradske organizacije penzionera. U njima se
od 1. svibnja dežura samo utorkom prijepodne, čime je ukinut dugogodišnji
dolazak članova ponedjeljkom i četvrtkom. Članarina i dalje iznosi 60 kuna
godišnje, odluka je skupštine, na kojoj je pjevao Ženski zbor Lira, stalna
umirovljenička sekcija, a od gostiju nazočio Zvonimir Žlof, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Sisačko-moslavačke županije. Pozvao je prijatelje iz Petrinje na županijske susrete KUD-ova koncem lipnja u Lipovljanje i
početkom listopada na sportska nadmetanja sisačko-moslavačke županije u
Sisak, a izvijestio i o aktivnosti Matice umirovljenika Hrvatske.
Uz treći uzastopni mandat predsjednice Rezike Krolo, sada je novi dopredsjednik Miljenko Novaković, u Izvršnom odboru su Josip Gorup,
Matica Kardaš, Ivana Malović, Jelena Petračić, Antun Petračić, Marijana Vidović i Zora Vujić, a u Nadzornom odboru Božena Božić, Robert
Jambrešić i Grozdana Miškulin.
Antun PETRAČIĆ
Nova Gradiška
PROLJETNI SUSRET
KUGLAČA
Udruga umirovljenika Nove Gradiške bila je 19. travnja domaćin tradicionalnom susretu kuglača, koji je održan na kuglani „OBRTNIK“.
Načelnik općine Podstrana, Miran Tomasović (govori) i
predsjedništvo skupštine,
Sudjelovali su kuglači umirovljenici iz Slavonskog Broda, Vrpolja Novske i domaćina Nove Gradiške. Na otvorenju natjecanja pozdravio ih je
predsjednik domaćina Ivo Varkašević i zaželio im dobrodošlicu i uspjeh u
natjecanju. Nakon što su pokazali koliko su se pripremili, najbolji rezultat
ostvarili su gosti iz Novske, zatim Sl.Broda, Nove Gradiške i Vrpolja. Najbolji pojedinac sa 159 čunjeva je Mijo Tekić iz Slavonskog Broda.
U pikadu su najbolji bili kuglači iz Novske, a slijedi ih Nova Gradiška, Slavonski Brod i Vrpolje. Najuspješnija pikado natjecateljica je Lida Gorsek iz
Novske. Svim sudionicima odano je priznanje za vrlo uspješan nastup, a na
maloj svečanosti uručena su za višegodišnje sudjelovanje novogradiškim
priznanja kuglačima Barbari Štengl, Stjepanu Terziću i Voji Meničaninu.
Upriličen je zajednički domjenak za natjecatelje i goste, uz glazbu i slavonske specijalitete.
Ovu tradicionalnu sportsku svečanost svojim prisustvovanjem uveličali
su predsjednica Matice umirovljenika brodsko posavske županije Ana
Glivetić i dožupani Ružica Vidaković i Davor Vlaović.
Milan Griva
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
19
SRAČINEC
Stjepan Majcenović
ponovno predsjednik
Udruga umirovljenika Sračinec – Svibovec održala je 12. travnja 2013. izbornu godišnju skupštinu kojoj je prisustvovalo preko stotinu članova i gostiju.
Skupština Matice umirovljenika grada Požege
Požega
Za predsjednika izabran
Željko Peroutka
Matica umirovljenika grada Požege održala je godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika izabran Željko Peroutka, a za dopredsjeednike Milan Vrbanić i Željko Čardić. Za
tajnicu je izabrana Mirjana Novaković, dok će Zdenka Vidović
biti predsjednica Nadzornog odbora.
Dosadašnji v.d. predsjednik Željko Peroutka istaknuo je da su
uz izmjene Statuta proveli brojne aktivnosti počevši od niz sportskih i glazbenih susreta, pa do organizacije druženja i izleta.
Na izbornoj je skupštini ujedno je najavljen i intenzivniji rad
Matice. Usvojen je program rada za ovu godinu kojim se predviđa rekonstrukcija zgrade i uređenje prostorija za rad Matice,
proširenje glazbene sekcije umirovljenika, te izletnički, sportski i
zabavni sadržaji, a nastavit će uobičajene aktivnosti na opskrbi
članstva ogrjevnim drvetom i zimnicom. Uz okupljanja umirovljenika na raznim druženjima, posebno je predviđeno i pružanje
pomoći bolesnima i potrebitim članovima.
Na Skupštini je okupljene umirovljenike pozdravio Zvonko
Čorak, predsjednik Matice umirovljenika Požeško-slavonske
županije i naglasio da uz bolju koordinaciju svih udruga u gradovima i općinama utvrđuju načine kako članovima osigurati i
besplatne pravne savjete.
Novoizabranom je čelništvu uspjeh u radu poželio je požeški
gradonačelnik Zdravko Ronko zahvaljujući im ujedno na svemu što su oni kroz svoj radni vijek učinili pridonoseći unapređenju ove sredine. Podsjetio ih je i na nastojanja i spremnost
grada kako bi se pomoglo Požežanima treće životne dobi. Kroz
socijalni program tako se umirovljenicima osiguravaju potpore
za režijske troškove, jednokratne pomoći, pomoći za lijekove,
besplatni gradski prijevoz kao i stalni mjesečni dodatak na mirovine, koji se dodjeljuje još od 2005. godine.
Pozdravne riječi uputio su zamjenik župana Ferdinand Troha i Svetislav Marić, predsjednik HSU grada.
Jelenko Topić
Za predsjednika udruge jednoglasno je ponovno izabran Stjepan Majcenović koji je i do sada uspješno obavljao tu dužnost.
Čestitke i lijepe riječi za uspješan rad udruge uputio je potpredsjednik Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednik Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije Ivan Šoltić koji je ujedno govorio o teškoj situaciji umirovljenika, pogotovo onih nemoćnih i bolesnih.
Upravo o takvim članovima udruga vodi brigu i pomaže im
poklon paketima.Tako je prošle godine bilo posjećeno 55 članova udruge i za to izdvojeno 4. 450 kuna za poklon pakete. Za Uskrs su ove godine organizirali nabavu brašna samo po 3
kune za kilogram, a ovu uslugu koristilo je 132 člana i nabavilo 9.020 kilograma brašna. Novi članovi izvršnog odbora naglasili
su da će i dalje nastaviti sve dosadašnje aktivnosti u udruzi, a posebice brigu za socijalno i zdravstveno najugroženije članove, kao i pojačati aktivnost na povećanju broja članova.
Za dosadašnji uspješni rad udruge i izvršenje svih zadataka posebno, kako je rečeno, treba zahvaliti svim članovima izvršnog odbora. Na skupštini su pozitivno ocijenili suradnju s načelnikom općine Božidarom Novoselcem i donačelnikom Krunom Lukačićem koji su se odazvali i na ovu sjednicu udruge. Od njih udruga dobiva veliku financijsku pomoć i moralnu podršku, istaknuto je na sjednici i zato im je izražena zahvalnost, što su se i
na ovoj skupštini družili s umirovljenicima.
Snežana Liber
Nova Kapela
CJELOVEČERNJI KONCERT
Udruga umirovljenika Općine Nova Kapela organizirala je (1.
travnja) za umirovljenike, ali i za sve svoje mještane zanimljiv glazbeni koncert. Iako je bio 1.travnja, nisu se našalili već su građanima
priuštili bogatu glazbenu večer. Gosti su bili KUD-ovi umirovljenika
iz Nove Gradiške i Slavonskog Broda, ženska pjevačka skupina
iz Vukovara i muška pjevačka skupina iz Starog Topolja. Dvorana
Narodnog doma bila je premala za sve koji su te večeri željeli prisustvovati priredbi, što je znak – kaže predsjednica domaćina Ankica
Glivetić – da takvih manifestacija nedostaje i da bi ih trebalo češće
organizirati.
Ovom prigodom svi su se izvođači trudili da se pokažu u najboljem svjetlu, pa su na otvorenoj sceni doživjeli zaslužene ovacije, a
iz Nove Kapele ponijeli lijepe uspomene na zahvalnu publiku koju
žele ponovno na isti način obradovati.
Milan Griva
20 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
SUPETAR Nove prostorije za Udrugu
umirovljenika
Pred velikim brojem umirovljenika i njihovih gostiju te većine općinskih naćelnika sa otoka Brača, kao i gostiju
iz Splita, gradonačelnik Grada Supetra, Dinko Hržić svečano je 22. ožujka predao Udruzi Matici umirovljenika
Supetar, prostorije za druženje.
Umirovljenička klapa „Vala“, koja zabavlja punih 30 godina, i ovoga
puta je ugodno iznenadila ljude treće životne dobi, pjesmama koje se
ne zaboravljaju. Kako reče voditeljica programa prof. Gita Dragičević,
treća dob morala bi biti najljepša i trebalo bi ju oplemeniti sadržajima
za koje se nadam da će ih naći i u ovim prostorima. Nastupila su i djeca
OŠ Supetar koja su s nastavnicom Vedranom Volf, izrecitirali radove
za svoje none i nonote, /bake i djedove/,Bepa, Matea, Semka, Mišel
i Nora, a to su uradili i crtežima prikazanim na zidovima prostorije. Istarske toplice
POVOLJNIJE CIJENE ZA
ČLANOVE MATICE
Ugovor o poslovnoj suradnji između Matice umirovljenika
Hrvatske i Lječilišta Istarske toplice potpisali su 21. ožujka član
Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednik
Matice umirovljenika Istarske županije Bruno Stermotić i ravnatelj lječilišta Vedran Velenik.
Ugovorom se omogućuju tijekom cijele godine povoljniji uvjeti korištenja
usluga u istarskim toplicama članovima koji posjeduju jedinstvenu člansku
iskaznicu Matice umirovljenika Hrvatske. Grupa od pedeset osoba može
boraviti u Istarskim toplicama već po cijeni od 188 kuna po osobi i danu
što podrazumijeva puni pansion s uključenim pićem uz sve obroke, ističe
voditeljica marketinga Enđi Lazarić.
Na puni pansion organizirane grupe dobivat će od 35 do 50 posto popusta
po osobi, ovisno o terminu boravka i veličini grupe. Umirovljenici mogu koristiti i
uputnice HZZO-a za terapiju, 10 posto popusta na usluge u Centru ljepote i 50
posto popusta na ulazak u wellness/spa zonu (bazen, saune i fitness).
Usluge koje su uključene u ugovor osim smještaja i light all inclusive
(pića uključena uz obroke), su liječnički pregled, kupanje u termomineralnom bazenu te korištenje raznih sportskih sadržaja.
G. Č. Š.
Vedran Velnik i Bruno Stermotić potpisuju ugovor o poslovnoj suradnji
Nakon što je popričao s velikim brojem umirovljenika, Dinko Hržić je
kazao: „Prije četiri godine smo napravili plan ovih prostorija, veličine 70
kvadratnih metara, i preuredili, opremili novom opremom, televizorom,
kancelarijskim priborom, sanitarnim čvorom u koje smo uložili preko
65.000 kn, a sve to smo napravili kako biste se što ugodnije osjećali,
osječali kao da ste doma. Stoga vjerujem da će naredne generacije
umirovljenika ugodno provoditi svoje slobodno vrijeme, upravo ovdje i
ujedno se rekreirati“.
Potom je govorio Slobodan Lukšić, predsjednik Udruge Matice
umirovljenika grada Supetra koji je pozdravio gradonačelnika, kao i
nazočne načelnike bračkih općina, potpredsjenika Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednika Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske
županije Miljenka Bobana, predsjednika Matice umirovljenika Omiša
Žarka Beloševića, predsjednicu supetarske podružnice umirovljenika te svog zamjenika Tomislava Fijana, tajnika Borisa Krstulovića,
i Anu Martinović, koji su proteklih dana bili neumorni, a sve to da
svečanost otvaranja bude dobro pripremljena.
Prije svega želim vam ugodne trenutke da se što udobnije osjećate
u ovim našim prostorijama, koje smo dugo, dugo čekali. Za to je bez
sumnje najviše pridonio naš gradonačelnik, ali i predsjednik Gradskog
vijeća. „Naša Matica umirovljenika Brač, osnovana je 1946. godine.
Često su umirovljenici otoka Brača imali kakav-takav prostor, a nama
kao Matici umirovljenika su ostala samo obećanja. Sada smo dobili
ovaj prostor koji u potpunosti može zadovoljiti naše zahtjeve, omogućiti
ugodno druženje pa i rekreaciju. Ovdje već imamo, dovoljan prostor
za okupljanje, igranje karata, šaha, prelistati dnevni tisak te gledati TV,
kao i prostor za kancelariju uz kompletan sanitarni čvor, a uskoro trebamo poraditi na mini - kafiću, gdje bi se mogla popiti i kava.
Svima je poznato da nemamo nikakvih financijskih sredstava, zato
molimo načelnike bračkih općina i donatore da pomognu, da opremimo
ovaj prostor, da bude ugodan trenutak za umirovljenike ne samo Supetra, već i svih općinskih mjesta na Braču. Potom je gradonačelnik
svečano otkrio ploču – naziv udruge, ispred ulaznih vrata.
Davor GRGAT
Gradonačelnik Hržić: Matici
ćemo i dalje pomagati
Pitali smo gradonačelnika Dinka Hržića da nam kaže kako
doživljava ovu radost umirovljenika: „Udjel Grada Supetra u
uređenju ovih prostorija, za umirovljenike, je 97 posto. Mogu
slobodno reći da sam zadovoljan, pogotovo kada vidim ove naše
none, koje su prezadovoljne kao da im je riješeno životno pitanje. Što se tiče Matice umirovljenika, mi smo ih proteklih godina sufinancirali, uglavnom tijekom njihovih putovanja, izleta, a vjerujem da ćemo nastavit i dalje. Mislim da je fer da i oni dočekaju svoje prostorije. U Supetru su ih čekali čak preko 15 godina, i evo
napokon se ostvario naš zajednički cilj, adaptirali smo i uredili
prostore, opremili ih s najnovijom opremom, sanitarnim čvorom i
svim ostalih potrebitim za normalan rad jedne udruge, koji prostor
će često koristiti i umirovljenici svih bračkih općina, prilikom dolaska u Supetar kao glavni otočni grad ili da idu na katamaran za
Split ili obratno. Nadam se da će umirovljenici uživati i blagovati
u ovim prostorima na najbolji mogući načn“ kazao je supetarski
gradonačelnik Dinko Hržić.
MIROVINSKI VODIČ
PRILOG
H R VAT S K O M
UMIROVLJENIČKOM
LISTU
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
GODINA X., SVIBANJ 2013., BROJ 2
•
•
•
•
SADRŽAJ
NOVI BROJ STATISTIČKIH INFORMACIJA HZMO-a
HZMO na Sajmu poslova u Splitu
Nova aktualna vrijednost mirovine
Novi broj Statističkih informacija HZMO-a
Razgovori tijela za vezu hrvatskog i srpskog nositelja
mirovinskog osiguranja
• Potpisan administrativni sporazum s Glavnim savezom
obveznog zdravstvenog osiguranja njemačkog tijela za
vezu
• Donesen novi Zakon o dadiljama
• Statistika
Od 26. travnja 2013. je na internetskim stranicama Zavoda, u
rubrici Publikacije, dostupan novi broj “Statističkih informacija
HZMO-a”, broj 1/2013.
RAZGOVORI TIJELA ZA VEZU HRVATSKOG I SRPSKOG
NOSITELJA MIROVINSKOG OSIGURANJA
HZMO NA SAJMU POSLOVA U SPLITU
Područna služba HZMO-a u Splitu je sudjelovala
na VI. sajmu poslova Splitsko dalmatinske županije, održanom 22.
travnja 2013. Organizator ovog sajma, koji se održavao u Splitu,
bio je splitski Područni ured HZZ-a, a otvorio ga je ministar rada i
mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med.
HZMO je posjetiteljima Sajma predstavio mogućnost da, preko
Korisničkih stranica na internetskoj stranici Zavoda, provjere
je li ih poslodavac prijavio na mirovinsko osiguranje, odjavio s
osiguranja ili pak provjere svoje podatke o stažu i plaći, o kojima
ovisi ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
NOVA AKTUALNA VRIJEDNOST MIROVINE
Na svojoj 9. sjednici, održanoj 28. ožujka 2013.,
Upravno
vijeće
HZMO-a
donijelo
je
odluke
o usklađivanju mirovina od 1. siječnja 2013.
- Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja
2013. - nova aktualna vrijednost mirovine za jedan
osobni bod, radi određivanja mirovine i usklađivanja
mirovina i ostalih
prava iz mirovinskog osiguranja
od 1. siječnja 2013. iznosi 60,32 kn
- Odluka
o
najnižoj
mirovini
za
jednu
godinu
mirovinskog staža od
1. siječnja 2013., kojom
najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža
od 1. siječnja 2013. iznosi 58,47 kn
- Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog
oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog
tjelesnog oštećenja od 1. siječnja 2013., kojom osnovica za
određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog
ozljede na radu ili profesionalne bolesti, od 1. siječnja 2013.
iznosi 1.201,02 kn
- Odluka
o
visini
najniže
mirovine
hrvatskom
branitelju Domovinskog rata za godinu 2013. koja
od 1. siječnja 2013. iznosi 2.465,10 kn.
U Zagrebu su 3. i 4. travnja 2013. održani razgovori tijela za vezu
hrvatskog i srpskog nositelja mirovinskog osiguranja, pri čemu
je hrvatsko izaslanstvo vodila je pomoćnica ravnatelja Teodora
Marinović, a srpsko direktor Zoran Panović. Nositelji mirovinskog
osiguranja razmijenili su informacije o izmjenama propisa u
području mirovinskog osiguranja i novosklopljenim međunarodnim
ugovorima od posljednjih razgovora tijela za vezu. Razmotrena
su sporna pitanja u provedbi Ugovora, Općeg administrativnog
sporazuma za provedbu Ugovora i Administrativni sporazum
tijela za vezu na području mirovinskog osiguranja te pitanja oko
isplate mirovina, odštetnih zahtjeva, potrebe pribavljanja osobnog
identifikacijskog broja (OIB) i naknade troškova vještačenja.
POTPISAN ADMINISTRATIVNI SPORAZUM S GLAVNIM
SAVEZOM OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
NJEMAČKOG TIJELA ZA VEZU
U Zagrebu su 11. i 12. travnja 2013. održani razgovori HZMO-a i
HZZO-a s Glavnim savezom obveznog zdravstvenog osiguranja,
njemačkog tijela za vezu za zdravstveno osiguranje u inozemstvu.
Hrvatsko izaslanstvo predvodili su gospodin Srećko Vuković,
ravnatelj HZMO-a i gospođa Sandra Orešić, pomoćnica ravnatelja
HZZO-a, a njemačko izaslanstvo gospodin Hans-Holger Bauer
direktor njemačkog tijela za vezu za zdravstveno osiguranje u
inozemstvu. U okviru razgovora,
12. travnja 2013., potpisan je
Administrativni sporazum o učincima
ulaska Republike Hrvatske u EU na
pravne propise u području socijalnog
osiguranja - potpisali su ga direktor
njemačkog tijela za vezu za
zdravstveno osiguranje u inozemstvu Hans-Holger Bauer, ravnatelj
HZZO-a Siniša Varga i ravnatelj HZMO-a Srećko Vuković.
DONESEN ZAKON O DADILJAMA
Hrvatski sabor donio je na sjednici 15. ožujka 2013.
Zakon o dadiljama, objavljen u “Narodnim novinama”
broj 37/13., od 28. ožujka 2013., a prema kojem će se djelatnost
dadilje moći registrirati kao obrt.
INFOTELEFONI (DOSTUPNI RADNIM DANOM OD 8 DO 16 SATI): 0800 63 63 63 (BESPLATNI BROJ) I 01 - 48 91 666
M I R O V I N S K I
V O D I Č
H Z M O
1
www.mirovinsko.hr
PREGLED BROJA KORISNIKA I PROSJEČNIH SVOTA MIROVINA U TRAVNJU 2013.
VRSTE MIROVINA
PROSJEČNA MIROVINA U KUNAMA
UMANJENA ZA POREZ, PRIREZ I POSEBAN
POREZ*
BROJ KORISNIKA
I. KORISNICI MIROVINA PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU**
starosna
646609
2.412,50
invalidska
246142
1.969,10
obiteljska
237079
1.869,26
UKUPNO
1129830
2.201,91
II. HRVATSKA VOJSKA , prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih
osoba (DVO, PS i OSO)
starosna
2455
4.643,83
invalidska
8855
3.185,91
obiteljska
715
3.603,42
UKUPNO
12025
3.508,38
III. KORISNICI MIROVINA KOJIMA JE MIROVINA ODREĐENA PREMA ZAKONU O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA
I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Najniža mirovina (čl. 31. st. 3. ZOPHBDR-a)***
424
2.421,61
58406
5.054,07
obiteljska
13877
6.769,06
UKUPNO
72707
5.366,04
invalidska
IV. KORISNICI MIROVINA OSTVARENIH PREMA UGOVORU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE O SURADNJI NA PODRUČJU
PRAVA STRADALNIKA RATA U BOSNI I HERCEGOVINI KOJI SU BILI PRIPADNICI HRVATSKOG VIJEĆA OBRANE I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI HVO (NN, broj 2/06.)
invalidska
6357
2.786,81
obiteljska
591
3.099,42
UKUPNO
6948
2.813,40
1221510
2.406,59
SVEUKUPNO (I+II+III+IV)
NAPOMENA: * Prosječne mirovine (I.-IV.) umanjene su za porez i prirez prema Zakonu o porezu na dohodak (NN, br.177/04.), osim obiteljskih mirovina prema članku 9.
stavku 1. točki 7. i članku 53. stavku 2.
Od obrade mirovina za lipanj 2010. (isplata u srpnju) primijenjen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 80/10.), a od obrade mirovina
za veljaču 2012. (isplata u ožujku) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN,br. 22/12.).
** Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji obitelji (NN, br.174/04.), koji je stupio na snagu
1. siječnja 2005.
KORISNICI MIROVINA I VISINE MIROVINA, PREMA VRSTAMA MIROVINA U TRAVNJU 2013.
M
SKUPINE
SVOTA
MIROVINA
UKUPNO
BROJ
KORISNIKA
0
1
I
R
O
V
I
STAROSNA
N
A
INVALIDSKA
PROSJEČNA
MIROVINA
BROJ
KORISNIKA
PROSJEČNA
MIROVINA
2
3
4
BROJ
KORISNIKA
5
OBITELJSKA
PROSJEČNA
MIROVINA
6
BROJ
KORISNIKA
7
PROSJEČNA
MIROVINA
8
do - 500,00
89591
238,39
54839
230,87
18667
257,49
16085
241,86
500,01 - 1.000,00
99142
771,02
52180
762,84
18605
755,58
28357
796,20
1.000,01 - 1.500,00
132158
1.278,94
59141
1.283,44
35367
1.296,40
37650
1.255,46
1.500,01 - 2.000,00
240612
1.802,78
102364
1.799,47
73959
1.802,93
64289
1.807,87
2.000,01 - 3.000,00
314570
2.452,15
182715
2.481,25
67204
2.418,88
64651
2.404,46
3.000,01 - 4.000,00
162411
3.438,53
120547
3.449,63
22692
3.397,97
19172
3.416,75
4.000,01 - 5.000,00
57461
4.408,16
45695
4.411,21
6512
4.387,96
5254
4.406,68
5.000,01 - 6.000,00
20557
5.429,13
17175
5.439,06
2059
5.417,56
1323
5.318,20
6.000,01 - 7.000,00
8792
6.430,56
7799
6.432,65
777
6.418,86
216
6.397,16
7.446,79
7.000,01 - 8.000,00
3008
7.385,90
2697
7.396,60
268
7.268,42
43
veće od - 8.000,00
1528
8.971,13
1457
8.966,27
32
9.141,55
39
9.012,78
1129830
2.201,91
646609
2.412,50
246142
1.969,10
237079
1.869,26
UKUPNO
NAPOMENA: Od mirovine za siječanj 2012. (isplata u veljači) primjenjeni su zakoni: Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN,
br. 114/11.), Zakon o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/11.) i Zakon o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne
kapitalizirane štednje (NN, br. 114/11.).
NAKLADNIK:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba
A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB
www.mirovinsko.hr
2
Za nakladnika: Srećko Vuković
Urednica: Maja Kos
Lektorica: Davorka Harasim
M I R O V I N S K I
Uređuje: Odjel za odnose s javnošću
e-mail: urednistvo@mirovinsko.hr
faks: 01/4595-168
V O D I Č
H Z M O
HRVATSKI ZAVOD ZA
ZDRAVSTVENO
OSIGURANJE
CROATIAN INSTITUTE
FOR HEALTH
INSURANCE
VODI»
OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU
IZ SadrŽaja:
I. Naknade za rodiljni i roditeljski dopust
II. Davanja za ozljede na radu i
profesionalne bolesti
GODINA VII. - BROJ 65 - SVIBANJ 2013.
OstvarIvaNje zDravstveNe zaštIte I prava Na DavaNje za bOlest NakON štO republIka
Hrvatska postane država članica europske unije
U prilogu broj 64 za travanj 2013. godine obrađena je
tema pod naslovom Ostvarivanja zdravstvene zaštite i
prava na davanje za bolest nakon što Republika Hrvatska postane država članica Europske unije.
Naime, ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju sa 1. srpnja 2013. godine mijenja se način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj
kao način ostvarivanja zdravstvene zaštite u državama članicama Europske unije, koju će osigurane osobe HZZO-a iz Republike Hrvatske moći ostvarivati kao
građani Europske unije.
U ovom prilogu daje nastavak na navedenu temu u
vezi ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske potpore, te prava s osnova ozljede na radu i profesionalne
bolesti.
I. Naknade za rodiljni i roditeljski dopust
Pravo na rodiljne i roditeljske potpore (dopuste i pripadajuće novčane naknade) utvrđene su Zakonom o
rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“
broj 85/08., 110/08. i 34/11) te su vrste prava utvrđene ovisno o radno pravnom statusu roditelja odnosno
mogu ih ostvariti:
- zaposleni i samo zaposleni roditelj
- roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik
izvan sustava poreza na dobit ili dohodak i nezaposleni roditelj roditelj izvan sustava rada.
U načinu ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske
potpore, s roditeljima djeteta izjednačeni su:
- posvojitelj djeteta
- skrbnik maloljetnog djetetai udomitelj
- osigurane osobe HZZO-a stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj.
1. zaposleni i samozaposleni roditelji
Zaposleni ili samozaposleni roditelji, pod uvjetima
koji propisuje Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama mogu ostvariti pravo na rodiljni i roditeljski dopust,
pravo na rad u polovici punog radnog vremena za vrijeme rodiljnog i roditeljskog dopusta, dopust ili rad u
polovici punog radnog vremena radi njege djeteta s
teži smetnjam u razvoju, pravo na rad u polovici punog
radnog vremena za pojačanu njegu djeteta koje ima
određene zdravstvene probleme, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja doji dijete, zaposlena i samozaposlena majka može ostvariti pravo na stanku za
dojenje djeteta, slobodan dana za prenatalni pregled te
zaposlena radnica mirovanje prava i obveza iz radnog
odnosa do treće godine života djeteta.
 Obvezni rodiljni dopust
Ostvaruje se u neprekidnom trajanju od 98 dana
(28 dana prije planiranog datuma poroda i 70 dana
nakon rođenja djeteta), a obvezno ga koristi trudnica,
odnosno majka djeteta. Iznimno, obvezni rodiljni dopust može započeti i 45 dana prije očekivanog poroda
ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju zaposlene i samozaposlene trudnice što utvrđuje izabrani
doktor opće obiteljske medicine, prema nalazu izabranog doktora ginekologa iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
 Dodatni rodiljni dopust
Koristi se od 71. dana nakon poroda do navrše1
nog 6. mjeseca života djeteta. Pravo na dodatni rodiljni
dopust majka može prenijeti u cijelosti ili u vremenski
ograničenom trajanju i na oca djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost. Dodatni rodiljni dopust može se koristiti
i kao rad s polovicom punog radnog vremena na način da korisnik prava nakon navršenih 6 mjeseci života
djeteta ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena u onolikom trajanju u kojem je to pravo koristio do
navršenih 6 mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih 9 mjeseci života djeteta. (članak 15. stavak 1. i
2. Zakona)
 produženi rodiljni dopust
Koristi se u slučaju prerano rođenog djeteta kada
se produljuje obvezni ili dodatni rodiljni dopust za
onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno. pod
prerano rođenim djetetom u smislu Zakona smatra
se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno
259. dana trudnoće, a da li se radi o prerano rođenom
djetetu utvrđuje nadležno tijelo vještačenja HZZO-a na
osnovi relevantne medicinske dokumentacije.
naknada plaće za rodiljni dopust
Prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama
naknada plaće za vrijeme rodiljnog dopusta (obveznog,
dodatnog i produženog) ili prava na rad s polovicom
punog radnog vremena iznosi 100% od osnovice za
naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju (na osnovi prosjeka plaća
isplaćenih u šestomjesečnom razdoblju koje prethodi
mjesecu u kojem je započelo korištenje prava na rodiljni dopust (delimitirana rodiljna naknada).
Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a, s obzirom
da se radi o pravu koje se skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ostvaruje kao pravo iz
obveznog zdravstvenog osiguranja.
roditeljski dopust
Roditeljski dopust koristi se nakon što dijete navrši 6
mjeseci života.
Roditeljski dopust utvrđen je kao pravo oba zaposlena ili samozaposlena roditelja, koji to pravo koriste, u pravilu u jednakom trajanju, a mogu ga koristiti
pojedinačno, istodobno ili naizmjenično do navršene 8.
godine života djeteta. I roditeljski dopust se može koristiti kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i to u dvostrukom trajanju prava. Drugim riječima
2
roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci, ako se koristi
kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena
koristi se u trajanju od 12 mjeseci.
trajanje roditeljskog dopusta
Za prvo i drugo dijete roditeljski dopust traje 6 mjeseci,
a za blizance, treće i svako sljedeće dijete 30 mjeseci.
Pri tome treba napomenuti da je, u skladu s člankom
6. stavkom 1. točkom. 6. Zakona, određeno da mjesec u smislu Zakona predstavlja jediničnu vremensku
vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun trajanja prava propisanih Zakonom. Stoga korisnik
na ime roditeljskog dopusta u trajanju 6 mjeseci koristi
pravo u trajanju od 180 dana, dok na ime roditeljskog
dopusta od 30 mjeseci koristi 900 dana.
produženje roditeljskog dopusta
Ako roditeljski dopust otac djeteta koristi najmanje 3
mjeseca (90 dana) on se produžuje za 2 mjeseca (60
dana), što je predviđeno kao poticaj da roditeljski dopust, osim majke, koristi i otac djeteta.
korištenje roditeljskog dopusta u dijelovima
Budući da se roditeljski dopust može iskoristiti do navršene 8. godine života djeteta roditelji ga mogu dakle
koristiti u dijelovima U slučaju da roditelji koriste roditeljski dopust u dijelovima mogu ga koristiti najviše 2
puta godišnje u trajanju od najmanje 30 dana.
naknada plaće za roditeljski dopust
Iznos naknade plaće za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci, odnosno prvih 8 mjeseci korištenja prava, uz uvjet ispunjenja propisanog
staža osiguranja, iznosi 100% od osnovice za naknadu
plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, s time da visina naknade plaće
ne može za puno radno vrijeme iznositi više od
80% proračunske osnovice mjesečno, odnosno više
od 2.660,80 kuna.
za preostali dio roditeljskog dopusta, znači od 6.
odnosno 8. mjeseca do 30. mjeseca korištenja prava
naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice,
odnosno 1.663,00 kune.
HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja
2
stanka za dojenje djeteta
Pravo na stanku za dojenje djeteta može ostvariti zaposlena i samozaposlena majka.
naknada plaće za vrijeme stanke
Korisnica za vrijeme korištenja prava na stanku za dojenje djeteta ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100%
proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava naknada plaće.
Pod proračunskom satnom osnovicom podrazumijeva
se propisani postotni iznos proračunske osnovice obračunat na satnu vrijednost s obzirom na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se obračunava naknada plaće.
pravo na rad s polovicom punog radnog vremena
radi pojačane njege djeteta
Pravo ostvaruju zaposleni i samozaposleni roditelji djeteta kod kojeg postoje stanja ili bolesti utvrđene
Pravilnikom o uvjetima i postupku stjecanja prava na
rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta ("Narodne novine" broj 25/09.) i pod
uvjetima utvrđenim tim Pravilnikom.
naknada plaće
Zaposleni i samozaposleni roditelju za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena do 3. godine života djeteta ima pravo na naknadu
plaće u visini 50% proračunske osnovice preračunate
na satnu osnovicu za kalendarski mjesec za koji se naknada plaće obračunava, te se tako dobivena satna
osnovica množi s brojem sati izostanka s posla.
2. roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik izvan sustava poreza na dobit ili dohodak i
nezaposleni roditelj
Roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, roditelji poljoprivrednici te nezaposleni roditelji imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava.
Roditeljska pošteda od rada utvrđena je u trajanju:
- do navršene 1. godine života djeteta – za prvo i
drugo dijete
- do navršene 3. godine života djeteta - za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
novčana naknada
Za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku
poštedu od rada korisnik ima pravo na novčana naknada u iznosu od 50% proračunske osnovice, odnosno u
iznosu od 1.663,00 kune.
3. roditelj izvan sustava rada
roditelj izvan sustava rada (korisnik mirovine; korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju; korisnik
prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom
osiguranju Republike Hrvatske; osoba koja se prema
propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za
rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom
osobom; polaznik redovitog školovanja ili sveučilišnog
ili stručnog studija; svaki drugi korisnik koji ispunjava uvjete za roditelja izvan sustava rada, a pravo ne
može ostvariti po drugom osnovu) ostvaruje pravo na
rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu
u istom trajanju kao i nezaposleni roditelj.
novčana pomoć
Za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku
brigu o novorođenom djetetu korisnik ima pravo na
novčana naknada u iznosu od 50% proračunske osnovice, odnosno u iznosu od 1.663,00 kune.
kako se ostvaruju prava na rodiljne i roditeljske
potpore?
Prava na rodiljne i roditeljske potpore ostvaruju se u
područnim službama HZZO-a nadležnima prema mjestu prebivališta i to uglavnom na osnovi pisanog zahtjeva korisnika prava, osim rodiljnog dopusta kojmimse ostvaruje na osnovi izvješća o bolovanju izabranog
doktora medicine.
Ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore za vrijeme kretanja u državama članicama europske unije
Ako je za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske
potpore određeno da se prethodno treba imati ispunjen
uvjet prebivališta, radnog staža ili obvezno zdravstveno osiguranje u određenom vremenskom razdoblju,
za ostvarivanje tog prava u jednoj od država članica
Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, uzeti će se u
HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja
3
obzir duljina prebivališta, zaposlenja ili zdravstvenog
osiguranja koje je ostvareno i u drugoj, odnosno drugim državama članicama Europske unije.
Ako korisnik prava na određene novčane naknade
prema propisima Republike Hrvatske ima prebivalište
ili boravište u drugoj državi članici Europske unije,
novčane naknade će u drugoj državi članici Europske
unije i nadalje isplaćivati HZZO u skladu sa hrvatskim
propisima. Sporazumom između država može se dogovoriti da tu naknadu isplaćuje ustanova države u
kojoj korisnik boravi, ali i tada u skladu sa hrvatskim
propisima i na teret HZZO-a.
II. Davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti
rada, svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica
koju vodi nadležno državno tijelo, osobe koje pružaju
njrgu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata i osobe kojima je priznato pravo na
status roditelja njegovateljaprema posebnom zakonu.
Za određenu skupinu osiguranih osoba propisana je
zakonska obveza osiguranja u posebnim okolnostima
za rizik nastanka ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti i to za razdoblje dok traju te okolnosti. To su
primjerice učenici i studenti za vrijeme obvezne praktične nastave, stručne prakse, stručnih putovanja ili rada
putem ovlaštenih posrednika, članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava, sportaši, treneri i organizatori u sklopu
organizirane amaterske sportske aktivnosti, osobe koje
sudjeluju u organiziranim javnim radovima i slično.
Davanja s osnove obveznog zdravstvenog osiguranja
Nastavak teme u vezi prava s osnova ozljede na radu
i profesionalne bolesti dati će se u idućem prilogu za
lipanja 2013. godine.
Prava za slučaj priznate ozljede na radu odnosno
profesionalne bolesti ostvaruju osiguranici: osobe u
radnom odnosu kod domačeg ili stranog poslodavca
sa sjedištem u republici Hrvatskoj, obrtnici i osobe koje
obavljaju profesionalnu djelatnost samostalno u obliku
zanimanja, te osobe izabrane ili imenovane na stalne
dužnosti u određenim tijelima državne vlasti odnosno
jedinica lokalne i regionalne samouprave, ako za taj
rad primaju plaću, članovi uprave trgovačkih društava ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi
rada, osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje rade u inozemstvu
kod stranog poslodavca a nisu tamo osigurane, osobe
koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao
jedino i glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na
dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurani po osnovi
U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti osiguravaju se:
– mjere specifične zdravstvene zaštite radnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i posebnim
zakonima te pravilnicima donesenim na temelju
tih zakona,
– prava za slučaj priznate ozljede na radu, odnosno
profesionalne bolesti i to:
a) pravo na zdravstvenu zaštitu,
b) pravo na novčane naknade.
Uvjeti i način provođenja prava iz stavka 1. ovoga
članka kao i postupak priznavanja ozljede na radu i
profesionalne bolesti utvrđuju se općim aktima Zavoda donesenim na temelju ovoga Zakona.
BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje - direkcija
za informacije
obveznog zdravstvenog osiguranja
Margaretska 3, 10000 ZaGrEB
www.hzzo-net.hr
0800 7979
za informacije
dopunskog zdravstvenog osiguranja
0800 7989
4
za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent.
urednice priloga: Jasenka Pap, dipl. iur.
Veronika Laušin, dr. med.
HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
In memoriam
MIRA NIKOLIĆ
IN MEMORIAM
(1941 – 2013)
Nakon kratke i teške bolesti
u Zagrebu je 29. travnja 2013.
godine preminula Mira Nikolić
predsjednica Zajednice umirovljenika INE i donedavna
predsjedavajuća
Koordinacije
umirovljeničkih udruga Hrvatske.
Mira Nikolić, rođena 6. veljače
1941. godine u Donjem Miholjcu.
Od 1959. radila je u »Croatiapetrolu«, potom u »Kombinatu nafte i plina« te naposljetku u Ina Trgovini, sve do umirovljenja
1992. godine.
Zajednica umirovljenika INE članica je Matice umirovljenika
Hrvatske, a Mira Nikolić je dala najveći doprinos vrlo uspješnoj
i primjernoj međusobnoj suradnji. Posebno je ostala u sjećanju
kao članica i predsjedavajuća Koordinacije umirovljeničkih
udruga Hrvatske kada je s najviše uspjeha surađivala sa svim
predstavnicima udruga umirovljenika, a naročito s Maticom.
Ostat će upamćena po svojim nenadmašnim aktivnostima u
automobilističkom sportu. Bila je zaljubljenica u automobilizam
i najtrofejnija hrvatska vozačica svih vremena. Automobilizmom se počela baviti 1969. godine, kada je odvezla svoj prvi
ženski rally. U ženskoj, ali i muškoj konkurenciji vozila je rally
punih 25 do 30 godina.
Posjedovala je sudačku licencu najvišega ranga za automobilizam i nižu za karting. Osvojila je oko 300 pokala, plaketa, medalja, diploma i priznanja za uspjehe u automobilističkom sportu.
Mira Nikolić je bila i predsjednica Upravnog odbora
Zagrebačkog automobilističkog saveza, predsjednica Auto
kluba INA Zagreb, sudac specijalista HAKS-a, prva žena instruktor vožnje 1971. u tadašnjoj državi. Godinama se bavila
edukacijom žena (vozačica – početnica), vodila je školu sigurne i sportske vožnje u Udruženim vozačicama i u Ini.
Sahranjena je na zagrebačkom groblju Mirogoj 3. svibnja
2013. godine.
27
IVAN TUSIĆ
(1930 – 2013)
Dugogodišnji predsjednik Matice umirovljenika Ozalj Ivan Tusić umro je 31.
ožujka 2013. godine. Do zadnjeg dana
bio je aktivan i obavljao pripreme za
godišnju skupštinu.
Rođen je 1930. godine u Maji, općina
Glina. Učiteljsku školu završio je u Petrinju 1951. godine i Visoku upravnu
školu u Zagrebu. Zaposlio se kao učitelj
u Hrašćini, općina Zlatar Bistrica, a od
1953. godine radi u Taborištu, općina
Glina. Godine 1956. dolazi u Osnovnu
školu Vrhovac, općina Ozalj. Odmah se
uključuje u svakodnevni život naroda toga kraja, učlanjuje se u
Dobrovoljno vatrogasno društvo Vrhovac. Narod ga prihvaća kao
domaćega sina, postaje vrlo cijenjen u narodu.
Njegove kvalitete brzo su uočene pa je 1959. godine imenovan za
referenta prosvjete u općini Ozalj. Organizira po selima predavanja iz
voćarstva, vinogradarstva i veterinarstva, te o zdravlju stanovništva.
Inicijator je osnivanja Narodnog sveučilišta Ozalj. Imenovan je za prvog upravitelja. Intenzivno radi na unapređenju seoskog stanovništva
kroz predavanja i organiziranjem tečajeva kuhanja, krojenja i šivanja,
za vozače A i B kategorije i prikazivanjem filmova.
Od 1963. do 1971. godine predsjednik je SSRN Općine Ozalj.
Rješavanje komunalnih problema sela, rekonstrukcije električne
mreže, održavanje seoskih putova, asfaltiranje putova, razvijanje
nove institucije-mjesne zajednice, uvođenje samodoprinosa i svega što je činilo napredak, bila mu je glavna briga u radu.
Kao cijenjen i afirmiran čovjek, jedan mandat biran je za zastupnika
Duge Rese i Ozlja u Kulturno-prosvjetno vijeće Sabora, a 1969. do
1974. godine za zastupnika općine Ozalj u Republičko vijeće Sabora.
Od 1974. do 1982. godine uspješno obavlja dužnost predsjednika
Izvršnog vijeća Skupštine općine Ozalj. Odmah nastavlja jednogodišnji
mandat predsjednika Skupštine općine i 1983. godine predsjednika
Skupštine Zajednice općina Karlovca u Karlovcu. Postaje direktor Centra za rehabilitaciju djece i omladine Ozalj u Jaškovu do 1987. godine.
Cijelo vrijeme naročiti interes pokazuje za novinarstvo. Osniva Ozaljski vjesnik i postaje njegov urednik i novinar. Bio je dopisnik Karlovačkog
tjednika, Vjesnika, Večernjeg lista, Karlovačkog lista, a već 12 godina,
do zadnjeg dana dopisnik Hrvatskog umirovljeničkog lista.
Od 1999. godine vrlo aktivno radi kao tajnik Udruge antifašističkih
boraca i antifašista općine Ozalj.
Umro je veliki čovjek, humanista, borac za istinu i napredak. Narod je to pokazao svojom masovnošću na zadnjem oproštaju na
groblju u Ozlju.
Filip Cigić
Matica umirovljenika Primorsko-goranske županije
PROSLAVILI JUBILARNI ROĐENDAN ŽUPANIJE
Svojim sedmim susretom županijskih umirovljenika, ovaj put u Boćarskom domu „R. Benčić“ na riječkoj Podvežici, penzići su zapaženo uspješno proslavili Dan
Županije i njezin jubilarni 20. rođendan. Susret je okupio 450 umirovljenika i umirovljenica koji su se odazvali usprkos kišovitom vremenu i došli iz Hrvatskog primorja,
Gorskog kotara i otoka.
Organizator susreta bila je Matica umirovljenika PGŽ, suorganizator Matica umirovljenika grada Rijeke, a pokrovitelj Primorsko-goranska županija.
Susret je započeo zajedničkim doručkom, a završio je zajedničkim ručkom i proglašavanjem rezultata natjecanja umirovljenica i umirovljenika u boćanju,
šahu, pikadu i kartanju (briškuli i trešeti).
Na susretu su sudjelovali umirovljenici Matice umirovljenika grada Rijeke i udruga grada Crikvenice i Općine Vinodolske, „Sunce“ Crikvenica, Kastva,
Klane, Brod Moravice, Matulja, Raba, Bakra, Čavle, Opatije, Crvenog križa Opatija, Cresa, Malog Lošinja, Doma Kantrida – Potok, Belveder i Kozala, Novi
Vinodolski, Fužine, Krk, Delnice i Dubašnica Malinska.
U ime domaćina pozdravio je i zaželio dobrodošlicu okupljenima Anđelko Manestar, predsjednik Matice umirovljenika PGŽ te najavio nastavak ovakvih
susreta. Manestar je s ponosom istaknuo da u okviru ove Matice djeluju 44 udruge s 28.000 članova. U nastavku okupljene je u ime opravdano odsutnog
gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela pozdravio i zaželio im uspješno druženje i natjecanje njegov zamjenik Miroslav Matešić.
U ime pokrovitelja v.d. župana dr. Vidoje Vujić je rekao da ovi susreti, osim druženja i natjecanja, pridonose i razmjeni iskustava u radu udruga koje se druže.
Gospodin Vujić je čestitao organizatorima na uloženom trudu, a potom je pohvalno primijetio nastup Mješovitog pjevačkog zbora riječke Matice umirovljenika
pod ravnanjem maestra Vinka Badjuka i klape Nono – grada Krka. Prvu boću u znak otvorenja susreta bacio je Vujić uz spontani pljesak sudionika.
Među gostima posebno je primijećena Ankica Perhat, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb i Ana Turak predstavnica Matice umirovljenika Hrvatske.
Mada rezultati natjecanja nisu bili primarni cilj i ovog susreta svejedno su umirovljenici uložili mnogo truda da postignu što bolje rezultate. Tako su prva
tri mjesta u svakoj disciplini osvojile ekipe u boćanju-muški Brod Moravice, Ravna Gora i Kastav, u boćanju-žene Dom Kantrida /Belveder/ Kozala i Bakar
/Hreljin, u šahu Crikvenica/“Sunce“, grad Crikvenica i Općina Vinodolska i Kastav, u pikadu-muški Fužine, Novi Vinodolski i grad Crikvenica i Općina Vinodolska, u pikadu-žene grad Crikvenica i Općina Vinodolska, Crikvenica/“Sunce“ i Matulji, u briškuli i trešeti-muški Mali Lošinj, grad Krk i Mali Lošinj II.,
u briškuli i trešeti-žene Opatija, Bakar/Kukuljanovo i Crveni križ Opatija. (M.Vujatović)
28 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
Cernik
Na Skupštini preko
230 članova
Udruga umirovljenika općine Cernik održala je početkom travnja redovnu skupštinu, kojoj je osim izabranih delegata prisustvovao veći broj članova. U dvorani se tako našlo više od 230
osoba računajući i 15-tak gostiju među kojima predstavnici
udruga vinogradara, voćara, DVD-a, HPD-a Tomislav, Škole, Samostana.
Izvješće o prošlogodišnjem radu podnio je predsjednik Franjo
Jelinić, a u raspravi je ocijenjen vrlo povoljno jer je Program rada
izvršavan u skladu s planom. Posebno je naglašeno da je osiguran
ogrjev po povoljnoj cijeni kao i drugi neophodni artikli za zimnicu,
realizirano je 20-tak zanimljivih putovanja, druženje sa susjedima
i sudjelovanje u svim aktivnostima povodom značajnih dana i praznika. Najviše inicijative dali su sami članovi, a čelnici su to prihvaćali i organizirali.
Umirovljenici su sudjelovali i u dobrovoljnim radnim akcijama, a
sve su imale atribut ekologije i uređenja mjesta i okoliša. Organiziran je i posjet sajmu poljoprivredne opreme u Gudovcu i još
mnogo manjih akcija po čemu je udruga prepoznata. Tradicionalno
se održava skup u srpnju, a u listopadu povodom Međunarodnog
dana starijih osoba.
Na skupštini su se odmah dogovorili za izlet u Daruvar, što će biti
simboličan početak realizacije usvojenog programa za ovu godinu.
Predsjednik Jelinić napomenuo je da će nastaviti realizaciju programa koji su provodili u proteklom razdoblju, ali i iznalaziti nove
oblike aktivnosti, atraktivne za članstvo.
Rad udruge pohvalio je i načelnik Općine Nikola Jugović, a
njegov doprinos pohvalili su umirovljenici, pa su ugodno zvučali
međusobni komplimenti.
Članarina se uspješno ubire, pa za sada ostaje 35 kuna godišnje
iako je bilo prijedloga da se povisi na 50 kuna.
Priređen je domjenak, a veselo raspoloženje upriličili su glazbeni
sastav „Prijatelji“ stalni pratitelji umirovljeničkih „fešta“.
M.Griva
Rovinj
Za jedan osmijeh-Per
un soriso
Udruga umirovljenika i Klub umirovljenika Rovinj tradicionalno već treću za redom godinu u svojim prostorijama organiziraju susret s osobama s invaliditetom pod nazivom «Za
jedan osmijeh-Per un soriso».
Za tu prigodu osmislio se program u kojemu nastupaju članovi
Kluba umirovljenika i članovi Društva osoba s invaliditetom. Ove je
godine susret organiziran 15. ožujka i bilo izuzetno veselo, puno
emocija što se osjetilo kroz svaku točku programa. Umirovljenički
zbor Nuvola je otpjevao nekoliko pjesama, recitirala se pjesma
posvećena njihovom osmijehu, a naši gosti za uzvratili su gostoprimstvo tako što su pjevalii, svirali na klavijaturi i glumili u skeču
zajedno sa volonterima iz talijanskih škola.
Nakon sjajnog programa, koji je lijepo prihvaćen, vrijedne ruke
umirovljenica goste su počastile kolačima i sokovima, a druženje
se nastavilo uz glazbu grupe „ Highlanders“, koji uvijek rado prate
takva druženja.
Vesna Milan
Sto prema jedan
U takvom odnosu je kod nas jedna prosječna mirovina radnika koji je radio četrdeset i pet godina i plaća nekog menadžera
koji se dograbio dobrog položaja. Jesmo li se svi mi navikli
na tako drastične nepravde i razlike u ljudskim vrijednostima?
Valjda jesmo, jer da nismo to sve tako ravnodušno progutali
možda bi se netko i oglasio, ali svi o tim i takvim pojavama
šute kao zaliveni.
Progutali smo gorke pilule enormnog poskupljenja plina,
struje, grijanja i stežemo svoje remenje do iznemoglosti, a neki
se baš lijepo razbaškarili s primanjima koja su sto i više puta
veća od nečije teškom mukom zaslužene mirovine.
Predstavite sebi taj odnos, to što netko dobiva sto mjeseci
kao milostinju za svoj dugogodišnji teški rad, drugi dobije za jedan mjesec sjedeći u udobnoj fotelji, a da se od njega i njegove
fotelje društvo baš nikako nije okoristili jer posao koji je trebao
napraviti, napravio je loše. Takvi fušeri, koji su nas doveli do
ovakve bijede, po nečemu vrijede više od nas stotinu.
Netko im je to omogućio, a tko i zašto, to bi trebali nekoga
pitati. Ne govori to iz mene zavist, ni mržnja, nego tuga.
Istina je da ima zaista ljudi koji vrijede i koji su nam dragocjeni, oni pokazuju i rezultate, njima svaka čast. Na primjer, naš
Ivan Đikić zadužio je već svijet svojim otkrićima, no takvi su
rijetki, ali kod nas ne prepoznaju nadarene i talente.
Pa i nisu samo umirovljenici ti koji se mogu zapitati , zar to
može i zar to smije biti u zemlji teške recesije gdje su u zavodima za zapošljavanje na čekanju mladi i obrazovani ljudi, gdje
propadaju kulturne institucije i zatvaraju se izdavačke kuće,
knjižare, kazališta. U zemlji gdje pisci gladuju, a iseljavaju se
najbolji mladi stručnjaci.
Morali bi se zaista svi dobro zamisliti, ne samo zbog nas
umirovljenika , nego zbog budućnosti svih naših mladih. Zemlja smo koja nema dovoljno liječnika, nema specijalista koji bi
nam mogli pomoći jer nisu motivirani da se muče i dugo uče,
dok neki drugi nekako na preskokce uskoće u debele fotelje i
samo gledaju kako će sebi što bolje ugoditi. Neka propadne
firma, neka radnici završe na ulici, njih to baš nimalo ne smeta,
njihove su fotelje dobro osigurane, njihove se otpremnine broje
na milijune, oni su svoje sinove i kćeri rasputili po bijelu svijetu
gdje su i njima kupljene dobre i sigurne tantijeme, a što će biti s
bivšim i sadašnjim radnicima koji moraju vući na svojim leđima
sve deficite i sve oblike recesije kao da nikoga ne brine.
Možemo se s pravom zapitati gdje su i što rade naši zastupnici, predstavnici, delegati kojima smo dali povjerenje i mislili
da će se netko zauzeti i za malog običnog čovjeka, za mladog
stručnjaka, za naše talente i darovitu mladost. Novca nema
za ono što je osnovna potreba svakog civiliziranog društva,
da napreduje i razvija se materijalno, ali i duhovno; no ima
za basnoslovne otpremnine, najskuplje automobile, besplatna
telefoniranja, raskošne bankete u najskupljim svjetskim destinacijama.
Još jednom se moramo zapitati, jesmo si potpuno prihvatili tu i takvu nepravdu, takve društvene odnose i taj način
razmišljanja, da smo svi mi samo kao marva koja će tegliti do
smrti i trpjeti dok nam se kojekakvi gazde smiju u lice i rade baš
sve što im se hoće?
Rekli bi stari ljudi – sjedni i plači. Zaista bi se moglo plakati,
ali od plača nema ništa. Plakali bi dan i noć promatrajući ovu
našu lijepu i svim darovima bogatu zemlju, čiji građani sirotuju,
a krvopije oko nas grabe tko će jeftinije kupiti i preprodati naša
bogatstva, a kupili su već i previše, imaju oni svoje svirce, a mi
samo plešemo kako nam oni gude.
Ne bi trebali i ne bi smjeli samo kimati sagnutim glavama,
barem se oglasite i kažite da to i tako više ne može dalje.
Marija Drobnjak
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
KOPRIVNICA
PISMO UREDNIŠTVU
Obilježili
Valentinovo i
Dan žena
Zapošljavanje
umirovljenika
Eto, nedavno su na zemlju
pali meteoriti, pa su odnekud
toksini došli u mlijeko, a nitko
još ne zna odakle, a u lazanje
su umijesili umjesto junećeg,
konjsko meso. Konjsko meso,
doduše nije otrovno, čak je i
zdravo. Mislim, hoće li možda
Nacionalno vijeće za umirovljenike moći pomoći kod ovakvih
slučajeva. Nije čudo da nas
umirovljenike pomalo plaši sve
i skeptični smo s razlogom.
Posebno mi je privlačna jedna od predloženih tema, ona o
zapošljavanju umirovljenika.
Ljudi dragi, ako nam je to jedan od velikih problema, onda
smo mi stvarno sretni umirovljenici i sretne starije osobe.
Ipak kako stvari stoje ja vidim svakodnevno na sve strane
zaposlene umirovljenike. Neki
su u Saboru, neki obilaze kontejnere, ujutro ih viđam kako
nose u školu svojim unucima
preteške torbe. Bake umirovljenice vuku torbe na kotačima i
obilaze tržnice i trgovačke lance
gdje će naići na kakvo sniženje
cijena da kupe jeftinije namirnice i kuhaju za svoje nezaposlene unuke, sinove i kćeri. Jedan
djedo obrezuje živicu oko kuće,
a drugi se priprema za soboslikarske radove. Neki vještiji stari
majstori kao što su vodoinstalateri, varioci, električari, autolimari su i u mirovini tražene
struke, kaže se, jednom dobar
majstor, uvijek dobar majstor.
A tek oni umirovljenici koji
su ostali uživati svoje mirovine
na selu, mogu uživati najviše
na svježem zraku, od ranog
proljeća, do zime. Tamo uvijek i za svakoga ima posla,
zapravo tu sezona nikad i ne
prestaje. Posla ima u goricama, u vrtovima, na njivama, u
šumi, u voćnjaku, sve u prirodnom okolišu. Posla ima uvijek
i u kući i izvan kuće. Nahraniti se može marva, počistiti
štagalj, popraviti plot. Posla na
sve strane koliko hoćeš, da se
čovjeku zavrti u glavi.
Jedino je malo nezgodno to
što su se mnogi već do sad
dobro naradili i dobro bi im
došle kakve toplice da zagriju
stare kosti i otope reumu, išijas
i druge kostobolje.
Mislim da ove tema ne bi
morala biti preteška, a ne treba
s njom ni žuriti. Umirovljenicima se više nikamo ne žuri.
Marija Drobnjak
29
Najstarija sugrađanka Pregrade Terezija Kobilar zadovoljana je
dočekala svoje gošće
Pregrada
Posjet najstarijoj
sugrađanki
Gradonačelnica Pregrade mr.sc. Vilmica Kapac u društvu Štefanije
Gretić predsjednicae Udruge umirovljenika i Bojane Štruk predstavnice
Turističke zajednice Pregrada posjetile su, povodom Dana žena, najstariju
sugrađanku Tereziju Kobilar.
Terezija je napunila 102 godine života. Uvijek je bila brižna majka, a potom je postala baka, prabaka i praprabaka. Njene godine nisu prepreka da
bude društvena i komunikativna sa svojom obitelji. Srdačno je dočekala iznenadne gošće i iskazala veselje što su baš nju posjetile, ali nije zaboravila
ni svoje sugrađanke, a pogotovo članice Udruge umirovljenika. Uputila im
je čestitku u povodu 8. ožujka - Međunarodnog dana Dan žena.
Svim ženama je poželjela dug život, dobro zdravlje te da ih obitelji vole,
poštuju i brinu o njima i jedanko se odnose kao što se njezina obitelj odnosi
prema njoj.
Slavica Vidaček
Gornji Bogićevci
MEĐU PRVIMA ODRŽALI
SKUPŠTINU
Iako najveći broj udruga na području Brodsko-posavske županije planira održati redovite skupštine tijekom travnja, pa i kasnije, Udruga Gornji
Bogićevci to je obavila već potkraj veljače. Predsjednica Udruge gospođa
Milka podnijela je izvješće o radu u proteklom razdoblju, koje je 40-tak prisutnih jednoglasno prihvatilo. Naglasci su bili na pomoći najpotrebitijima u
opskrbi ogrjevnim drvom i živežnim namirnicama te na izletima u zanimljiva
mjesta naše Domovine. Sudjelovali su u svim manifestacijama na području
općine, koja ima razumijevanja za rad ove asocijacije i pomaže u granicama svojih mogućnosti. Predsjednica se nada da će tako biti i u buduće, a
programom rada koji je na Skupštini prihvaćen to i planiraju. U rekreaciji
će i ove godine dominirati izleti prema željama članstva, a već 20. travnja
na redu je prvi iz ukupnog programa, kada namjeravaju posjetiti zanimljivo
svetište u Ludbregu, kao i druga značajna mjesta na tom području.
M.Griva
Vrpolje
„PROBUDILI SE“ POSLIJE
ZIMSKOG MIROVANJA
Umirovljenici Općine Vrpolje žele se pridružiti onima koji organiziraju
cjeloživotno obrazovanje, pa će grupa od prvih 15 kandidata početi osvajati
„tajne informatike“, kako kaže predsjednik Mato Jurić. Rekreaciju će početi
19. veljače izletom u Koprivnicu, uz pomoć sponzora MARTI & PARTNERI.
Cilj je razgledati našu najveću prehrambenu industriju „Podravka“, a posebno ih zanima Tvornica piva „Kalzberg“, jer su i Slovenci pivopije bez obzira
na to što su tradicionalni ljubitelji vinske kapljice.
Milan Griva
U Domu za starije i nemoćne
osobe u Koprivnici obilježeno
je 14. veljače Valentinovo prigodnim programom u kojem
su
najzamjetnije
mjesto
zauzeli članovi Mješovitog
pjevačkog zbora umirovljenika Koprivnice, domske recitatorice i glazbena nada mladi
Luka Varmuž.
Tradicionalno veselo bilo je u
Domu i za fašnik kao i za Dan
bolesnika s ciljem senzibiliziranja društva za potrebe bolesnika i osiguranje bolje zdravstvene skrbi. Prigodno Dom su
posjetile članice Udruge žena
iz Bakovčica i s humorističkim
igrokazom uljepšale jutro bolesnicima u Domu. Došle su u
posjet i članice Udruge žena iz
Glogovca koje su se predstavile
s igrokazom, a i s ukusnim krafnama koje su Glogovečke umirovljenice same ispekle.
Za Dan žena stanari Doma i
koprivnički umirovljenici posjetili
su na koprivničkom Zrinskom
trgu izložbu “Pisanice od srca”
već tradicionalni svakogodišnji
postav “orijaških” pisanica na
asfaltu, kasnije se družili sa
županom Darkom Korenom
i članovima Likovne sekcije
“Podravka 72” čiji su autori tih
uskršnjih pisanica, a na večer ih
je zabavljao VIS “Seniori”.
Koprivnički umirovljenici odali su i počast Mariški Holoubek
koprivničkoj glazbenoj legendi
spomenom 20 godišnjice od
njezine smrti. Od rane mladosti je u Koprivnici, a cijeli život
posvetila je glazbi prenoseći
tu ljubav i umijeće na mlade
naraštaje. Svirala je u mnogim
glazbenim sastavima, a najveću
slavu doživjela je s “Mariška
bendom”. Održala je više od
50 koncerata, voljela sve glazbene žanrove, svirala je klavir,
harmoniku, violinu, o njoj je snimljen i film, a umrla je u devedesetoj godini
Slavko Petrić
30 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
Lj e k o v i t o b i lj e
LAVANDA
Biljka koja liječi mirisom
Lavanda (Lavandula officinalis L.) poznata je i po nazivima lavenda,
dešpih,lafendl, levanda. Ime je dobila od riječi lavare što znači prati.
Dodavali su je u kupke, vodu za pranje, kako lica, tako i rublja, kao
izrazito mirišljavu i ljekovitu biljku.
O njenoj ljekovitosti govori Hildegard od Bingena, ali i poznati grčki
liječnik i botaničar Dioscorides,koji ju je koristio za ublažavanje smetnji
kod disanja, ali i kao prirodni laksativ. U Engleskoj su je uzgajali već u
16. stoljeću. Po Europi su je proširili monasi. Stari Rimljani kupali su se
u kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Sušenu su pak koristili
kod crkvenih obreda i poroda. U vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata
koristila se kao sredstvo protiv boli, kod previjanja rana da bi se pacijenti zaštitili od infekcije.
Opis biljke: višegodišnji je grm koji naraste i do jednog metra. Ima
uspravne stabljike s nasuprotnim usko- zeleno sivim zimzelenim listovima. Donji su joj listovi s obje strane obrasli bijelim dlačicama. Ima
modre cvjetove smještene na vrhu šibljastih izdanaka poput cvjetnog
klasa. Postoji nekoliko vrsta lavande.
Stanište: raste na suhim, kamenitim i sunčanim obroncima, poljima,
otočkim kamenjarima, ali se uzgaja i u kontinentalnim krajevima, uglavnom plantažno.
Vrijeme cvatnje: cvate u srpnju i kolovozu. Miris i okus: ima karakterističan miris koji podsjeća na balzam, dok joj je okus pomalo gorak i
ljut. U odnosu na svježu biljku, suha lavanda ima više mirisnih tvari.
Branje i prerada: beru se cvjetovi kad se rascvjetaju. Režu se cvjetni
izdanci, svežu se u snopiće i objese da se posuše, pa se poslije s njih
skidaju osušeni cvjetovi. Mora se sušiti na toplom i prozračnom mjestu
i to što prije. Osušena biljka pohranjuje se u hermetičku ambalažu.
Ljekovit sadržaj: glavna ljekovita tvar u lavandi je eterično ulje,
ugodnog mirisa, koje se dobiva iz cvjetova. Osim ulja biljka sadrži tanine i kumarine.
Ljekovito djelovanje: eterično ulje djeluje kod niza zdravstvenih
problema pa tako:
– ubija bakterije, ali odstranjuje parazite iz crijeva, gliste i amebe;
– kod reumatskih bolesti uljem mažemo oboljela mjesta;
– liječi opečenu kožu poslije sunčanja;
– pomaže i kod migrene, ako namažemo bolno mjesto;
– lavandino ulje u kapima pomaže kod uznemirenosti, bolova oko
srca, kod depresije, želučanih smetnji, nadutosti, vjetrova, grčeva
u maternici i crijevima i dr.
Čajem od lavande liječimo:
– grčeve u crijevima i želucu, grčeve u mišićima
– dišne organe (astmu, kašalj, upalu porebrice i pluća)
– bolesti žuči, nadutost, visoku temperaturu
– lupanje srca, navalu krvi u glavu, glavobolju, migrenu i dr.
Čaj : jedna žličica cvjetova lavande prelije se s 2 dl kipuće vode i
ostavi pola sata poklopljeno, zatim se procijedi. Pije se u gutljajima,
mlačan ili hladan s medom, ovisno o namjeni, dva do tri puta na dan.
Ulje: jedna šalica cvjetova lavande prelije se s 2,5 dl maslinovog ulja
te se ostavi začepljeno oko dva mjeseca na suncu. Uzima se 5-10 kapi
na kocki šećera za spomenute bolesti.
Tinktura: 15 g cvjetova lavande moči se u 1 dl alkohola ( 50 do 60 postotnog) oko dva tjedna, te se ovako dobivena tinktura procijedi. Koristi se
za rast kose, protiv prhuta, tako da tinkturom mažemo vlasište kose.
Kupka I.: jedan čep ili jedna čajna žlica eteričnog ulja lavande ulije
se u vodu za kupanje. Prethodno se ulje pomiješa s malo meda da
ostane u vodi i ne prima se za rubove kade. U kupki se može ostati i
do petnaestak minuta.
Kupka II.: 50 do 60 grama lavandinih cvjetova prelije se jednom
litrom vode, zakipi i kuha oko desetak minuta. Zatim se voda ocijedi i
doda u vodu za kupanje.
Kupelj od lavande posebno je dobra za one koji imaju niski tlak, jer ih
osvježi , a nervozne osobe takva kupelj smiruje i opušta.
Lavanda se koristi i kao začin u kulinarstvu. Svježe nasjeckani listovi
koriste se pri spremanju raznih jela od ribe, za razne umake, jela od
mesa (ovčetina). U nedostatku svježih listića koriste se osušeni. Listići
lavande mogu se stavljati i u ocat, tako se dobije aromatizirani ocat kao
lijek za vanjsku i unutarnju uporabu.
Kontraindikacije: lavandu ne bi smjele uzimati osobe sa žučnim
komplikacijama, s aktivnim čirom na želucu i dvanaesniku, kod slabog
želuca ili komplikacija s jetrom.
Vesna Pleše –HRVATSKE ŠUME
LJUPČAK - lijek za mnoge bolesti
Ljupčak (Levesticum officinale L.) pripada obitelji štitarki, poznat je i
po imenima ljubčec, lustik i miloduh. Domovina mu je južna Europa, ali
se zahvaljujući monasima proširio cijelom Europom. Plinije i Dioskurid
preporučivali su ga kao biljku za želudac, sveta Hildegard kao lijek za
kašalj, a Karlo Veliki uzgajao ga je u svojim vrtovima.
Opis biljke: naraste i do dva metra visine. Stabljika je cjevasta i
okrugla, u gornjem dijelu razgranata. Donji listovi smješteni su na dugoj
peteljci, s gornje strane su tamnozelene boje, s donje svijetlozelene.
Donji listovi su dvostruko do trostruko perasto razdijeljeni, debeli su,
mesnati i veliki, smješteni su na dugoj peteljci. Gornji listovi manje su
perasto razdijeljeni i smješteni su na kraćim peteljkama. Ima debeo,
kratak, mesnat korijen s razgranatim korijenjem. Cvjetovi su združeni u
štitast cvat, blijedo su žute boje.
Vrijeme cvatnje: cvate od svibnja do lipnja mjeseca.
Miris i okus: aromatičnog je mirisa sličnog celeru, okus mu je pomalo slatkast u počecima, kasnije oštar i gorkast.
Stanište: raste samo u vrtovima.
Branje i prerada: korijen se vadi u proljeće, kod jednogodišnje i
dvogodišnje biljke jer stariji korijen nije dobar kao lijek. Korijen se očisti,
te se izrezan na manje dijelove suši na toplom i prozračnom mjestu.
Osušeni korijen drži se u dobro zatvorenim posudama. Plodovi se skupljaju u kasnu jesen kad su zreli. Listovi koji služe kao začin skupljaju
se tijekom cijele godine, suše se kad se iskopa korijen, na posebnom,
ali zračnom mjestu.
Ljekovit sadržaj: sadrži puno raznih eteričnih ulja, smole, kaučuka,
šećera te različitih kiselina, vitamina C, škroba. Listovi sadrže dodatne
gorke tvari...
Ljekovito djelovanje:
–bolesti želuca i crijeva ( nadutost, slaba cirkulacija krvi u probavnim
– organima, zatvor, grčevi, slab apetit)
– bolesti mjehura i mokraćnih putova (katar mjehura, upala
mokraćnih putova, kamenci u bubregu i mjehuru)
– ženske bolesti (neredovite menstruacije, za kupke koje jačaju
ženske organe)
– bolesti štitnjače ( poremećaj rada štitnjače ili kod oteklina na vratu)
–kronične srčane bolesti te za jačanje srca
– za liječenje gihta i kašlja
– liječenje starih zagnojenih rana i sl.
Čaj: uzima se jedna čajna žličica usitnjenog svježeg korijena ili jedna
čajna žličica suhog korijena, prelije se sa 2 dl vruće vode. Poklopi se
i ostavi odstajati pola sata te se tako pripravljen čaj procijedi. Pije se
dvije do tri šalice čaja na dan, svako malo po gutljaj.
Ekstrakt od korijena: 2 grama usitnjenog korijena moči se 24 sata
te se procijedi. Pije se dva do tri puta na dan po jedan dl.
Rakija od korijena: 200 grama sitno naribanog korijena moči se dva
tjedna u rakiji te se procijedi. Uzima se po jedna rakijska čašica kod
želučanih grčeva, grčeva u crijevima, slabe probave i slabog apetita.
Tinktura vinska: 3 grama usitnjenog korijena moči se desetak dana
u vinu te se procijedi. Uzimaju se dvije do tri čašice na dan kao diuretik,
digestiv i depurativ.
Ljupčac se češće koristi kao začin u kulinarstvu, negoli u ljekovite
svrhe. Posebno je dobar i cijenjen začin mesnim juhama, umacima,
raguima i roladama. Mladi listovi koriste se kao začin salatama i povrću. Ako se list kuha u vinskom octu zajedno s medom te se grgljanjem
ispire grlo, pomaže kod upale grla.
Kontraindikacije: ako se uzima u propisanim dozama neće biti nikakvih problema. Ne bi ga trebale uzimati trudnice jer povećava prokrvljenost u trbuhu.
Vesna Pleše – HRVATSKE ŠUME
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
31
PARTNERI MATICE
POPUSTI ZA ČLANOVE MATICE U PROMETNIM
ORGANIZACIJAMA
APP - POŽEGA
APP d.d., Požega, Industrijska 14,
obvezuje članovima Matice odobravati popust na cijene voznih
karata, i to:
- u međužupanijskom javnom linijskom prijevozu, do 25% na vozne
karte u jednom smjeru i do 30% na povratne vozne karte, osim
na relacijama međužupanijskih linija Požega – Slavonski Brod,
Požega – Nova Gradiška, Požega – Osijek i Pakrac – Daruvar,
- u županijskom javnom linijskom prijevozu i na relacijama posebno
navedenih međužupanijskih linija iz prethodne alineje ovog stavka, prema cjeniku u prilogu koji je sastavni dio ovog Ugovora.
Kao osnovu za utvrđivanje popusta iz prethodnog stavka primjenjuje
se cjenik prijevoza koji u određenom trenutku važi kod APP – a te je
APP sukladno promjenama toga cjenika ovlašten mijenjati cjenik iz alineje 2. prethodnog stavka. Konkretnu visinu popusta za pojedinu relaciju ili liniju iz alineje 1. prethodnog stavka APP određuje samostalno.
Popust iz stavka 1. ovog članka ostvariti će svaka fizička osoba koja
pri kupnji vozne karte na mjestima iz stavka 1. ovog članka predoči jedinstvenu člansku iskaznicu Matice koja glasi na ime te osobe i osobnu iskaznicu. Identifikacijske dokumente iz prethodne rečenice osoba
koja ima pravo na popust mora imati sa sobom u toku korištenja prijevoza i istu iskaznicu dati na uvid ovlaštenoj osobi APP – a.
Popust iz stavka 1. ovog članka ne može se koristiti zajedno sa ostalim popustima koje APP odobrava ili će odobravati ostalim osobama.
Na linijama u međužupanijskom javnom linijskom prijevozu, na
kojima APP, neovisno o ovom ugovoru, skupinama putnika u koje
spadaju fizičke osobe članovi udruga članica Matice daje popust
na cijene voznih karata veći od navedenog u ovom ugovoru primjenjuje se taj veći popust.
Ugovaranje usluga vršit će se u najbližoj poslovnici putničke
agencije APP – a prema sjedištu udruge članice Matice.
Kontakti navedenih poslovnica su:
- poslovnica APP turizam, Požega, Trg Sv. Terezije 2, telefon:
034/ 274 345, telefax: 034/ 273 201, E - mail: turist@app.hr,
- poslovnica APP turizam, 0sijek, Bartola Kašića 70, telefon: 031/
251 462, telefax: 031/ 207 211, E - mail: turist.os@app.hr,
- poslovnica APP turizam, Slavonski Brod, Šetalište braće
Radića 9, telefon: 035/ 410 904, telefax: 035/ 403 060, E mail: turist.sb@app.hr,
- poslovnica APP turizam, Zadar, Ante Starčevića 1, telefon: 023/
302 748, telefax: 023/ 302 417, E - mai:l turist.zd@app.hr
- poslovnica APP turizam, Đakovo, Bana Jelačića 43, telefon i
telefax: 031/ 811 278, E - mail: turist - djakovo@app.hr.
AUTOPRIJEVOZ OTOČAC
AUTOPRIJEVOZ d.d., Trg 133. brigade HV-a br.1, 53220
OTOČAC,
i
Ovim ugovorom AUTOPRIJEVOZ umirovljenicima, članovima
MATICE, putem njihovih udruga, odobrava na svojim redovnim tu-
zemnim linijama komercijalni popust od 20% na kupljene putne
karte u jednom smjeru i 35% na povratne putne karte.
Popuste članovi MATICE mogu ostvarivati na prodajnom mjestu
AUTOPRIJEVOZ-a prilikom kupnje putne isprave uz predočenje
jedinstvene članske iskaznice MATICE. Članske iskaznice izdaju i
ovjeravaju umirovljeničke udruge, članice MATICE.
AUTOPRIJEVOZ će za potrebe udruga i članica MATICE stavljati na raspolaganje svoje autobuse za povremene prijevoze prema
važećem cjeniku. Cijene i uvjeti korištenja utvrđivati će se za svaki
povremeni prijevoz zasebno.
AUTOPRIJEVOZ je spreman stimulirati članice MATICE po ostvarenom prometu što će biti regulirano sa svakom udrugom zasebno u pismenoj formi.
AUTOTRANS RIJEKA
AUTOTRANS d.o.o. RIJEKA, Trg Žabica 1 – Rijeka
AUTOTRANS umirovljenicima, članovima MATICE, putem njihovih udruga, odobrava na svojim redovnim tuzemnim linijama komercijalni popust od 20% na kupljene putne karte u jednom smjeru
i 35% na povratne putne karte uz predočenje jedinstvene članske
iskaznice Matice.
Za ugovaranje turističkih aranžmana za potrebe MATICE
određuje se turistička agencija AUTOTRANS-a sa svojom poslovnicama:
Poslovnica
telefon
telefax
E-mail
Rijeka, Riva 22
051 212 224
051 212-228
051 337-209
rijeka@autotrans.hr
Opatija
Trg V.Gortana 4
051 271 -553 051 271-553
opatija@autotrans.hr
Krk
Sv.Bernardina 3
051 222-661
krk@autotrans.hr
Cres
Zazid 4
051 572- 050 051 573-183
cres@autotrans.hr
Crikvenica
N.Veljačića 3
051 243-800
051 784-218
crikvenica@autotrans.hr
Rab
P.C.Mali Palit bb
051 774-929
051 774-931
rab@autotrans.hr
Varaždin
Kukuljevićeva 17
042 300 330
042 300 330
varazdin@autotrans.hr
051 222-110
BRIONI PULA
BRIONI d.d. PULA, Šijanska cesta 4, 52 100 PULA
BRIONI d.d. osiguravaju udrugama – članicama Matice i
članovima Matice, fizičkim osobama, popust od 30% u jednom
smjeru i 40 % na povratne karte na svim svojim linijama u tuzemstvu uz predočenje jedinstvene članske iskaznice.
(nastavak na 30. stranici)
32 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
(nastavak sa 29. stranice)
Za potrebe udruga članica Matice stavljat će na raspolaganje
svoje autobuse za povremeni prijevoz pod sljedećim uvjetima:
Autobus do 14 sjedala po osnovnoj cijeni od 0,7 Eur/km
Autobus od 15 do 36 sjedala po osnovnoj cijeni 0,9 Eur/km
Autobus do 37 do 53 sjedala po osnovnoj cijeni od 1,05 Eur/km
Autobus od 54 do 59 sjedala po osnovnoj cijeni od 1,2 Eur/km
Protuvrijednost u kunama utvrđuje se prema srednjem tečaju
HNB na dan izvršenja usluge.
Obračunska jedinica za jedan autodan 250 km. Ukoliko se autobus iznajmljuje na vrijeme od 1 do 8 sati obračunat će se kao
poluauto-dan po obračunskoj jedinici od 150 km. Svaki ostvareni
kilometar iznad 150 km u tom vremenu tj. od 1 do 8 sati obračunat
će se dodatno prema navedenim cijenama povremenog prijevoza.
ČAZMATRANS –NOVA, ČAZMA
ČAZMATRANS - NOVA” d.o.o. za prijevoze i usluge, 43240
Čazma, Milana Novačića 10,
ČAZMATRANS umirovljenicima, članovima MATICE, odobrava
na linijama redovnog linijskog prijevoza putnika i za jednosmjerni
prijevoz i za povratne karte popust od 30 posto.
Navedeni popust svaka udruga umirovljenika – članica MATICE ostvaruje na linijama redovnog linijskog prijevoza putnika na svom području, što se ugovara zasebnim ugovorima.
ČAZMATRANS će za potrebe udruga – članica MATICE stavljati
na raspolaganje svoje autobuse za povremene prijevoze prema
važećem cjeniku, koji je do 10 posto niži od ČAZMATRANSOVIH
komercijalnih cijena.
Cijene i uvjete korištenja za svaki povremeni prijevoz zasebno,
udruge će ugovarati u najbližoj poslovnoj jedinici ČAZMATRANSA,
odnosno u najbližem društvu-kćeri i/ili turističkoj agenciji:
Poslovne jedinice u društvu ČAZMATRANS - NOVA d.o.o.:
- Bjelovar, Velike Sredice 33 tel. 043/217-201, fax 043/217-203
pj-bjelovar@cazmatrans.hr
- Čazma, Moslavačka ul. 1 tel. 043/277-204, fax 043/277-206
pj-cazma@cazmatrans.hr
- Daruvar, Petra Zrinskog 32 tel. 043/331-452, fax 043/331-452
pj-daruvar@cazmatrans.hr
- Dugo Selo, Zagrebačka 45 tel. 01/2753-480, fax 01/2753480 pj-dugo.selo@cazmatrans.hr
- Đurđevac, S. Radića 110a tel.048/811-292, fax 048/812-002
pj-djurdjevac@cazmatrans.hr
- Koprivnica, Kolodvorska 31tel.048/621-221, fax 048/621-734
pj-koprivnica@cazmatrans.hr
- Križevci, Petra Zrinskog 4 tel. 048/681-966, fax 048/681-967
pj-krizevci@cazmatrans.hr
- Kutina, Metanska 5
tel. 044/682-959, fax 044/682-957
pj-kutina©cazmatrans.hr
- Novska K. Zvonimira 103 tel. 044/600-360, fax 044/600-360
pj-novska©cazmatrans.hr
- Metković, A. Starčevića 9 tel. 020/681-848, fax 044/690-096
pj-metkovic@cazmatrans.hr
- Sisak, S. i A. Radića 39
tel. 044/524-092, fax 044/524-497
pj-sisak@cazmatrans.hr
- Slatina, Kolodvorska 1
tel. 033/551-412, fax 044/551-412
pj-slatina@cazmatrans.hr
- Sv. I. Zelina, V.Nazora 87 tel. 01/2060-345, fax 01/2060-548
pj-zelina@cazmatrans.hr
- Split, Obala lazareta 3
tel. 021/346-349, fax 021/342-724
pj-split@cazmatrans.hr
- Virovitica, F.Rusana 10/1 tel. 033/721-048, fax 033/722-352
pj-virovitica©cazmatrans.hr
- Zadar, Benkovačka bb
tel. 023/224-503, fax 023/224-503
pj-zadar©cazmatrans.hr
- Zagreb, Av.M.Držića 4
tel. 01/6159-289 i 01/6113-183,
fax. 01/6113-182
pj-zagreb@cazmatrans.hr
- Županja, Zagrebačka 14 tel. 032/832-686, fax 032/832-686
pj-zupanja©cazmatrans.hr
Društva-kćeri (društva u vlasništvu) Čazmatrans-Nova d.o.o.:
- Čazmatrans Vukovar d.o.o., Vukovar, Vinkovačka 50,
tel. 032/432-163, fax. 032/432-164,
e-mail adresa: cazmatrans.vukovar@vu.t-com.hr
- Čazmatrans Promet d.o.o., Vukovar, Vinkovačka 50,
tel. 032/432-163, fax. 032/432-164,
e-mail adresa: promet.vukovar@cazmatrans.hr
- Čazmatrans Podravina – prigorje d.o.o., Križevci, Petra Zrinskkog 4
tel. 048/681-966, fax. 048/681-967,
e-mail adresa: podravina-prigorje@cazmatrans.hr
- Čazmatrans Koprivnica d.o.o., Koprivnica, Kolodvorska bb,
tel. 099/4487-819, fax. 048/220-879, e-mail adresa: koprivnica@cazmatrans.hr
- Čazmatrans Otok Hvar d.o.o., Stari Grad. I.Meštrovića bb,
tel. 021/765-904, fax 021/765-911, e-mail adresa: cazmatrans.otok.hvar@st.t-com.hr
- Kninpromet d.o.o., Knin, K.D.Zvonimira 7, tel. 022/660-075,
fax. 022/660-102, e-mail adresa: kninpromet@cazmatrans.hr
Turističke agencije koje se bave organizacijom izleta u zemlji i
inozemstvu:
- Čazmatrans – Nova d.o.o., Čazma, Milana Novačića 10,
tel. 043/277-347, fax. 043/277-347, e-mail adresa: putnicka.
agencija@cazmatrans.hr
- Eurotouring d.o.o., Zagreb, Av.Marina Držića 4,
tel.01/6117-774, fax. 01/6117-776,
e-mail adresa: eurotouring@cazmatrans.hr
IBUS ZAGREB
IBUS d.o.o., Ilirska 25, 10000 Zagreb,
IBUS d.o.o. osigurava udrugama – članicama Matice i članovima
Matice, fizičkim osobama, temeljem jedinstvene članske iskaznice, popust od 10% na komercijalni cijenik u članku 3. i na svim
navedenim vozilima u članku 3a., te 30% popust na redovnoj autobusnoj liniji za Međugorje, odnosno 35% popust za grupe preko
15 osoba.
VIKEND U ZAGREBU
TIP SOBE
Jednokrevetna
CIJENA ZA MATICU
REDOVNA CIJENA
min.50
min.50
min.
min.
min.
min.
osoba
osoba
4 osobe 20 osoba
4 osobe 20 osoba
vlastiti bus
vlastiti bus
396 Kn
369 Kn
270 Kn
440 Kn 410 Kn
300 Kn
Dvokrevetna
288 Kn
261 Kn
162 Kn
320 Kn
290 Kn
180 Kn
Pomoćni ležaj
234 kn
207 Kn
108 Kn
260 Kn
230 Kn
120 Kn
(nastavak na 31. stranici)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
(nastavak sa 30. stranice)
Aranžman uključuje: smještaj u hotelu Zagreb, na bazi 1 noćenja s doručkom, razgled Zagreba busom i pješice u pratnji stručnog
vodiča
* cijene su izražene po osobi
* u cijenu je uključen PDV, a boravišna pristojba nije uračunata
u cijenu
* cijene su važeće za boravak petkom, subotom i nedjeljom
IBUS d.o.o. će za potrebe udruga članica Matice stavljati na raspolaganje svoje autobuse za povremeni prijevoz pod sljedećim
uvjetima:
1.Autobus od 18+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 6,00 kn/km
2.Autobus od 24+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 6,50 kn/km
3.Autobus do 33+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 6,75 kn/km
4.Autobus od 49+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 7,70 kn/km
5.Autobus od 57+1 sjedala po osnovnoj cijeni od 9,00 kn/km
Obračunska jedinica za jedan autodan je 250 km u vansezonskom periodu od 01.11.-30.04., te u sezonskom periodu od 01.05.31.10. 300km . Ukoliko se autobus iznajmljuje na vrijeme od 1 do
6 sati obračunat će se kao poluauto-dan po koeficijentu 0,6 prema
250 km tj. 300km. Svaki ostvareni kilometar iznad 150 km odnosno
180 km u tom vremenu tj. od 1 do 6 sati obračunat će se dodatno
prema navedenim cijenama povremenog prijevoza.
Cijene utvrđene u članku 3. ovog ugovora uvećavat će se za
troškove putarine, tunelarine,
mostarine, parkiranja, dozvola, trajekta, dodatnog člana posade,
te za noćenje istih, ukoliko nije osigurano, na teret Matice ili udruge
koja naručuje prijevoz. PDV obračunavat će se sukladno Zakonu
o PDV-u.
Troškove dnevnica voznog osoblja u tuzemnom i međunarodnom
prijevozu snose IBUS d.o.o.
Informacje na telefon: 01 36 94 333, fax: 01 36 48 631
PANTURIST OSIJEK
PANTURIST d.d., Leopolda Bogdana Mandića 33, 31000 OSIJEK se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice umirovljenika Hrvatske odobravati popust na cijene voznih karata, i to:
Od 0-5 km 20% popusta, od 6-10 km 30% popusta, te od 11
km pa nadalje 40% popusta. Popusti se odnose na povratne karte na županijskim linijama na kojima prometuje Panturist d.d., te
na međužupanijskim linijama na kojima prometuje Panturist d.d. u
smjeru Vukovara, Iloka, Vinkovaca, Orahovice, Požege, Đakova,
Slavonskog Broda i Zagreba.
Za liniju Osijek-Imoski-Osijek (Zadar, Šibenik, Trogir, Split, Imotski) Panturist d.d. u kooperaciji sa Autopoduzećem Z. Imotski odobrava 30% popusta na jednosmjerne karte, te 40% popusta na
povratne karte.
Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji vozne karte
predoči ovjerenu za tekuću godinu jedinstvenu člansku iskaznicu
Matice koja glasi na ime te osobe uz osobnu iskaznicu.
Ugovaranje usluga iz prethodnog članka vršiti će se u najbližoj
poslovnici putničke agencije PANTURISTA prema sjedištu udruge
članice Matice.
33
Kontakti navedenih poslovnica su:
PANTURIST d.d. OSIJEK 1
Kapucinska 19
31000 Osijek
Tel. 031/214-388
Fax. 031/214-152
e-mail: turizam@panturist.hr
PANTURIST d.d. OSIJEK 2
A.Kačića Miošića 9
31000 Osijek
Tel.031/638-580,582
Fax. 031/638-581
e-mail: informacije@panturist.hr
PANTURIST d.d. POSLOVNICA ZAGREB
Ul. F. Supila 10
Tel.01/6110-868
Fax. 01/6110-724
e-mail: domagoj.rasic@panturist.hr
PANTURIST d.d. POSLOVNICA VINKOVCI
Duga 24
32100 Vinkovci
Tel: 032/338-320
Fax. 032/331-257
e-mail: marija.bijelic@panturist.hr
PANTURIST d.d. POSLOVNICA SPLIT
Mažuranićevo šetalište 1
21000 Split
Tel: 021/317-465,466
Fax: 021/398-277
e-mail: jagoda.cvelic@panturist.hr
POLET VINKOVCI
POLET d.o.o. VINKOVCI, Trg kralja Tomislava 1, 32100 VINKOVCI
Usluge POLETA u smislu ovog ugovora su usluge javnog i povremenog prijevoza i usluge POLETOVE putničke agencije.
POLET se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice umirovljenika Hrvatske odobravati popust na cijene voznih karata, i to:
Na linijama za Pulu, Makarsku i Zadar, uključujući i sva mjesta u
koja pristaju autobusi na istim linijama odobrava popust
30% na kartu u jednom smjeru i
40% na povratnu kartu
Na relacijama: Vinkovci - Vukovar
Vinkovci - Županja
Vinkovci - Đakovo
Vinkovci - Osijek
Odobrava se popust
30% na kartu u jednom smjeru i
40% na povratnu kartu
Popust ne uključuje mjesta između gradova
Za sve županijske i međužupanijske linije koje prometuju i imaju
stajanja između gradova odobrava se popust 30% na povratnu
kartu.
(nastavak na 32. stranici)
34 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
PUNTAMIKA LINE, ZADAR
(nastavak sa 31. stranice)
Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji karte predoči
ovjerenu za tekuću godinu jedinstvenu člansku iskaznicu Matice
uz osobnu iskaznicu.
Udruge – članice Matice umirovljenika Hrvatske za svoje potrebe
za povremenim prijevozom i uslugama putničke agencije koristit će
usluge POLETA.
Uvjeti korištenja usluga iz prethodnog stavka utvrđivat će se za
svaki pojedini slučaj, a cijene navedenih usluga određuju se prema cjeniku tih usluga važećem kod POLETA u trenutku sklapanja
ugovora o povremenom prijevozu ili ugovora o uslugama putničke
agencije POLETA.
Ugovaranje usluga iz prethodnog članka vršit će udruge članice
Matice.
Kontakti za ugovaranje su
Pomoćnik direktora za promet i održavanje Dario Dragun, inž.
prometa
Telefon: 032/308-134, fax 032/308 936, e-mail/ slobodni-promet@polet.hr
Pomoćnik direktora za poslove kolodvora i održavanje Sanja
Crnaić, oec.
Telefon: 032/308 935, fax: 032/ 208 936, e-mail / razvoj@
polet.hr
PUNTAMIKA LINE, 23 000 Zadar, Obala kneza Trpimira 20
Članovima MATICE odobrava popust 30 posto od redovne cijene prijevoza u javnom cestovnom prijevozu putnika za registrirane
linije (u županijskom i međužupanijskom), i to za jednosmjerni i
povratni prijevoz (jednosmjerne i povratne karte).
Za potrebe udruga – članica MATICE stavljatće na raspolaganje
svoje autobuse za povremene prijevoze prema važećem cjeniku,
koji je do 20 posto niži od komercijalnih cijena PUNTAMIKA LINE.
Cijene i uvjete korištenja za svaki povremeni prijevoz zasebno
uključujući i turističke aranžmane, udruge – članice MATICE će
ugovarati u poslovnoj jedinici PUNTAMIKA LINE.
Sve informacije kod PUNTAMIKE LINE mogu se dobiti:
Linijski prijevoz: 023/315-331, 091/315-3314
Vanredni prijevoz: 023/313-394, 091/315-3315
RUDI EXPRESS, MIHOVLJAN
RUDI EXPRESS d.o.o. i M-Grupa Mihovljan, Prvomajska 2
Usluge u smislu ovog ugovora su usluge prijevoza putnika u javnom prijevozu, usluge povremenog prijevoza i usluge putničke
agencije Prijevoznik.
PRESEČKI GRUPA KRAPINA
PRESEČKI GRUPA d.o.o. Krapina, 49000 Krapina, Frana
Galovića 15
Članovima MATICE odobrava popust 30 posto od redovne cijene prijevoza u javnom cestovnom prijevozu putnika za registrirane
linije (u županijskom i međužupanijskom), i to za jednosmjerni i
povratni prijevoz (jednosmjerne i povratne karte).
Za potrebe udruga – članica MATICE stavljat će na raspolaganje
svoje autobuse za povremene prijevoze prema važećem cjeniku,
koji je do 10 posto niži od komercijalnih cijena PRESEČKI GRUPE za razdoblje prijevoza od 01. studenog do 31. ožujka, kao i u
razdoblju od 01. srpnja do 20. kolovoza u godini.
Cijene i uvjete korištenja za svaki povremeni prijevoz zasebno uključujući i turističke aranžmane, udruge – članice MATICE
će ugovarati u najbližoj poslovnoj jedinici PRESEČKI GRUPE ili
turističkoj agenciji PRESEČKI GRUPE.
Poslovne jedinice PRESEČKI GRUPE iz prethodnog stavka
ovog članka jesu:
I Prometni uredi:
Krapina
adresa:
Frana Galovića 15, 49000 Krapina
tel/fax:
e-mail:
049/328 028
pukrapina@presecki.hr
049/371 714
Pregrada
Ljudevita Gaja 34, 49218 Pregrada
049/377 850 pupregrad@presecki.hr
Zabok
Matije Gupca 67, 49210 Zabok
049/221 077 puzabok@presecki.hr
Stubičke toplice
Viktora Šipeka bb, 49244 Stubičke toplice 049/282 211 pustoplice@presecki.hr
Zlatar
Zagrebačka bb, 49250 Zlatar
049/467 550 puzlatar@presecki.hr
Zagreb
Av.Marina Držića 4, 10000 Zagreb
01/6156 917
adresa:
tel/fax:
II Turistička agencija
Presečki tours
d.o.o.
Frana Galovića 15, 49000 Krapina
049/328 022
049/328 052
puzagreb@presecki.hr
e-mail
agencija@presecki.hr
Prijevoznik se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice
odobravati popust od 30% na redovne cijene voznih karata.
Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji vozne karte
predoči, ovjerenu za tekuću godinu, jedinstvenu člansku iskaznicu
Matice koja glasi na ime te osobe uz osobnu iskaznicu.
Kontakt za povremeni prijevoz je:
telefon
040/328-917
telefon
040/347-075
telefon
040/313-760 M-GRUPA
fax
040/347-047
Mob.RUDI 098 393194
Mob.Damir 098 241 309
SLAVONIJA BUS, OPRISAVCI
SLAVONIJA BUS d.o.o. OPRISAVCI, Novi grad 26 a,
Ovim ugovorom utvrđuju se uvjeti poslovne suradnje SLAVONIJA BUSA i MATICE i udruga umirovljenika – njenih članica na
području Hrvatske oko osiguravanja povlastica za članove Matice
temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz djelatnosti Slavonija Busa.
SLAVONIJA BUS se obvezuje fizičkim osobama, članovima Matice umirovljenika Hrvatske odobravati popust od 50% za povratne
karte na svim pravcima na kojima prometuje SLAVONIJA BUS.
Popust ostvaruje svaka fizička osoba koja pri kupnji karte predoči
ovjerenu za tekuću godinu jedinstvenu člansku iskaznicu Matice
umirovljenika Hrvatske uz osobnu iskaznicu.
Ugovaranje usluga vršit će udruge članice Matice.
Kontakti za ugovaranje sa SLAVONIJA BUSOM su:
tel. 035 475 300
fax: 035 475 301
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
35
PARTNERI MATICE - POPUSTI ZA ČLANOVE (19.)
ISTARSKE TOPLICE
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Petra Preradovića 33/1, 10000
ZAGREB, OIB 77667944125 (dalje u tekstu: MUH) koju zastupa predsjednik Vladimir Nožarić
i
LJEČILIŠTE ISTARSKE TOPLICE, Sv. Stjepan 60, Livade OIB
91410030487 (dalje u tekstu: Toplice) koje zastupa ravnatelj Vedran Velenik
sklapaju dana 21. ožujka 2013., u Livadama,
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Članak 1.
Cilj ovog ugovora je poslovna suradnja na način da Toplice pružaju povoljnije uvjete korištenja svojih usluga članovima MUH-a, a MUH će o tim
uvjetima i svim ostalim ponudama Toplica obavještavati svoje članove.
Ovim se Ugovorom utvrđuju međusobna prava i obveze ugovornih
strana o načinu odobravanja i provedbe suradnje, odnosno pružanja usluga članovima MUH-a.
Članak 2.
Pravo korištenja ugovorenih pogodnosti ostvaruju članovi MUH-a kao organizirana grupa. Prilikom prijave u Toplice, za korištenje pogodnosti iz
ovog ugovora, član MUH-a je dužan predočiti iskaznicu.
Članak 3.
Organizirana grupa članova MUH-a iz čl.2 ovog ugovora, u Toplicama
mogu ugovorene usluge koristiti u hotelu Mirna u dvokrevetnim sobama
tipa STANDARD (kupatilo/WC, SAT-TV, telefon,grijanje) po slijedećim cijenama i uvjetima:
A – TERMIN od 01.01.-15.05.2013; 01.10.-31.12.2013.
Grupa/broj osoba
15-25
26-50
51-100
101-200
od 201 B – TERMIN od 16.05.-30.09.2013.
Cijena po osobi dnevnu u HRK
(PDV uklj.)
210,00
203,00
195,00
185,00
175,00
Grupa/broj osoba
Cijena po osobi dnevnu u HRK
(PDV uklj.)
15-25
26-50
51-100
101-200
od 201 -
198,00
188,00
178,00
168,00
158,00
U gore navedenim cijenama uključeno je:
Light all inclusive (doručak, ručak i večera na buffet stolu)
Piće uz obroke (bijelo i crno vino, pivo, bezalkoholna pića, mineralna voda)
Piće dobrodošlice
Liječnički pregled
Kupanje u termomineralnom bazenu 30. min. dnevno
Plesne večeri
Korištenje sportskih sadržaja (stolni tenis, tenis, biljar, mini golf, boće,
mali nogomet)
Boravišna pristojba
Osiguranje
Gosti mogu koristiti:
1. Uputnice HZZO za terapiju
2. Na usluge u Centru ljepote 10% popusta
3. Na ulazak u wellness /spa zonu 50% popusta (bazen, saune i fitness;
piće, kolači i voće uključeno u cijenu)
Toplice odobravaju članovima MUH-a kao pojedinačnom korisniku
naših usluga sljedeće popuste:
20% popusta na važeće cijene smještaja (ne odnosi se na pakete „Zlatna
kap“ i „Zdravlje“)
20 % popusta na usluge Fizikalne terapije
10 % popusta na usluge wellnessa &SPA (masaže i tretmana ljepote)
Članak 4.
Minimalni boravak organizirane grupe članova MUH-a kojim ostvaruju
pravo korištenja navedenih usluga je 7 noći.
Za pojedinačne dolaske gosta (10 dana prije dogovorenog termina dola-
ska grupe) ili duži boravak (10 dana po odlasku grupe) Toplice se obvezuju
da će primijeniti uvjete iz ovog Ugovora.
Članak 5.
Nadoplate:
Jednokratna prijava iznosi 4,00 HRK po osobi.
Doplata za jednokrevetnu sobu iznosi 45,00 HRK po danu.
Nadoplata za kasni odlazak gostiju u vremenu od 12-17 sati naplaćuje
se 200,00 HRK po sobi.
Za raniji odlazak od predviđenog cijena je po danu boravka 220,00 HRK.
DEPO za novac ili druge vrijednosti/ukoliko netko želi/ 10,00 HRK dnevno.
Gosti se mogu prijaviti u Toplice na dan za koji je izvršena rezervacija od
14:00 pa nadalje, odnosno moraju se odjaviti do 12:00 na dan odlaska. Svi
gosti dužni su se osobno odjaviti na recepciji Toplica, kako bi se određena
soba službeno sistemski odjavila, očistila i pripremila za sljedeće goste.
Članak 6.
Toplice se obvezuju odobriti organiziranim grupama MUH-a na svakih 25 plaćenih osoba 1 slobodno mjesto (obračunava se po cijeni dvokrevetne sobe)
Članak 7.
Grupa se obvezuje dostaviti Toplicama u pisanom obliku zahtjev za rezervaciju koja sadrži: datum dolaska/odlaska, broj osoba, broj i vrstu soba,
plaćanje kao i eventualne ostale napomene.
Potvrda rezervacije ovisit će o broju gostiju i popunjenosti Toplica u vrijeme
traženog boravka. Toplice u svakom slučaju zadržavaju pravo da ne prihvate
rezervaciju koja je, u odnosu na popunjenost Toplica, zatražena prekasno.
Grupa je dužna dostaviti Toplicama obavijest o dolasku grupe u pismenom obliku: popis gostiju na smještaju, datum dolaska/odlaska, minimum 5
dana prije dolaska gostiju.
U slučaju otkazivanja rezervacije, potrebno je Toplicama proslijediti obavijest o otkazivanju rezervacije u pisanom obliku, i to ne kasnije od 15 dana
prije dana najavljenog dolaska.
Članak 8.
Plaćanje:
Varijanta 1:
po predračunu - minimum 50% od ukupnih troškova smještaja na žiro
račun Toplica prije dolaska grupe, te ostatak troškova na hotelskoj recepciji
Varijanta 2:
po predračunu – 100% troškova na žiro račun Toplica. Ovim načinom
plaćanja Toplice se obvezuju da će odobriti organiziranim grupama MUH-a
na svakih 50 plaćenih osoba dodatno 1 slobodno mjesto (obračunava se
po cijeni dvokrevetne sobe)
Varijanta 3:
a) Gost plaća sam UNAPRIJED 100% - gostu odobravamo 3% popusta
na ugovorenu cijenu smještaja
b) Gost plaća direktno na recepciji kod odlaska – gost dobiva poklon bon
u vrijednosti 35,00 HRK za konzumaciju pića u Istarskim toplicama kod
slijedećeg dolaska (jednokratno i nije prenosiv).
Svi dodatni troškovi za koje MUH u rezervaciji naznači da snosi gost, teretit će se na račun pojedinog gosta koji će ih i podmiriti prilikom odlaska.
Članak 9.
Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja.
Rok važenja ovog ugovora je do 31.12.2013.godine.
Članak 10.
Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj ugovor na način da drugoj
ugovornoj strani uputi svoje pisano očitovanje s obrazloženjem otkaza.
Otkazni rok je mjesec dana.
Otkazni rok počinje teći slijedećeg dana od dana na koji je druga ugovorna
strana primila preporučeno pismo s povratnicom o otkazu ovog ugovora.
Danom otkaza ovog ugovora smatrati će se dan isteka otkaznog roka.
Članak 11.
U slučaju spora nadležan je sud u Puli.
Članak. 12.
Ovaj Ugovor potpisan je u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih 2 (dva)
primjerka zadržava MUH, a 2 (dva) primjerka Toplice.
Lječilište Istarske toplice
Ravnatelj
Matica umirovljenika Hrvatske
Predsjednik
Vedran Velenik, v.r.
Vladimir Nožarić, v.r.
36 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
NOVE MOGUĆNOSTI KOMUNIKACIJE
Osobno računalo (17)
Mala škola rada na računalu - Microsoft Excel - Rad sa radnim listovima
U prethodnom tekstu, bavili smo se osnovama Excela. U ovom tekstu bavit ćemo se ćelijama, kolonama i redovima, kao i njihovim formatiranjem.
Rad sa radnim listovima i njihovo formatiranje
Osnovni element svakog radnog lista je ćelija (cell).
Što je ćelija?
Svaka ćelija ima adresu definiranu presjekom reda i kolone,
na primer: A1, B5, H12 itd. Prilikom upisa adrese ćelije u formulu
svejedno je da li kucate velika ili mala slova. Excel će ih uvijek prevesti u velika. Svaki radni list, sheet ima istu shemu adresa ćelija.
Međutim, važno je reći da u ukoliko radite sa više radnih listova
sheet-ova, svaka ćelija ima jednoznačnu adresu. To znači, ukoliko želite pozvati određenu ćeliju iz jednog radnog lista na točno
određenu ćeliju u drugom radnom listu, neophodno je u formuli
pod prefiksom upisati ime radnog lista, praćeno uskličnikom, na
primjer: ‘Sheet2’!B10 itd. Ćelija može imati različit tip podataka, to
može biti tekst, brojevi/formule, datum itd.
Formatiranje radnog lista - kolona i redova
Širinu kolona i redova možete mijenjati radi ljepšeg izgleda formirane tablice. Te isto tako i iz čisto funkcionalnih razloga, ako se
neki sadržaji preklapaju ili se ne vide. To možete uraditi na nekoliko
načina. Izmjene možete vršiti ručno, tako što ćete svaku kolonu ili
red posebno označiti i mijenjati njenu veličinu. Brži način za istu
radnju je da desnom tipkom miša kliknete na slovo kolone ili broj
reda koji želite promijeniti. Otvoriti će vam se izbornik u kojem izaberete Column Width ili Row Height. U novom prozoru koji će se
otvoriti upišete veličinu koju želite i kliknete OK. Ukoliko želite promijeniti više kolona ili redova istodobno, potrebno je selektirati sve
željene kolone ili redove te ponoviti gore navedeni postupak. Drugi
način kompletnog formatiranja radnog lista Excel dokumenta je da
iz osnovnog izbornika izaberete Home - Format, u tom slučaju otvoriti će vam se sljedeći niz opcija:
Row Height - veličina reda; Autofit Row Height - vraća na standardno podešavanje; Column Width - određivanje veličine kolone;
Autofit Column Width - vraća na standardno podešavanje; Default Width - podešavanje veličine kompletnih kolona svih polja,
samo ne označenog; Hide & Unhide -skrivanje kolona redova, itd;
Organize Sheets - niz naredbi koji omogućuju rad sa radnim listovima; Protection – odnosi se na dio definiranja lozinke za zaštitu
dokumenta od bilo kakvih promjena; Format Cells – odnosi se na
formatiranje ćelija.
Dodavanje i brisanje redova i kolona
Ukoliko nam je potreban novi red ili kolona, dodavanje se vrši na
sljedeći način. Prvo kliknemo mišem na red ili kolonu ispred koje
želimo umetnuti red/kolonu, kliknemo na Home – Insert - Insert
Cell.
ti iz osnovnog izbornika Home – Format - Format Cells, ili drugi
način je kliknuti na ćeliju desnim klikom i odabrati Format Cells.
Selektiranje broja kao tipa ćelije, sa posebnim osvrtom na
decimale. Kada radimo formatiranje u opciji Number, u izborniku Category izaberemo Number, potom na Decimal Places
određujemo broj decimal. Ponuđena nam je i opcija da obilježimo
Use 1000 Separator. Ona omogućuje odvajanje 1.000 točkom. U
polju ispod biramo izgled negativnog broja. Broj decimala možemo
birati i iz osnovnog izbornika Increase Decimale i Decrease Decimal, koji služi za povećavanje i smanjivanje broja decimala.
Text control odnosi se na podešavanje teksta unutar ćelije.
Pomoću njega pružaju nam se sljedeće opcije: Wrap text – prijelom dužeg teksta u novi red.
Ukoliko ne koristimo ovu opciju, onda će se dogoditi da se duži
tekst “podvuče” pod sljedeću ćeliju sa desne strane.
Shrink to fit - font će biti umanjen tako da može stati u jedan
red.
Orientation definira položaj i kut sadržaja u ćeliji.
Formatiranje ćelija / Merge cells - ukoliko želimo spojiti
određene ćelije, to radimo tako što označimo ćelije koje želimo
spojiti i kliknemo na Merge cells.
Ukoliko želimo izbrisati neki od redova/kolona, moramo selektirati red/kolonu, a potom desnim klikom na red/kolonu iz padajućeg
izbornika izabrati Delete.
U gornjem tekstu objasnio sam osnove formatiranja Excel dokumenta koje su dovoljene za početak rada. U Excelu postoji još niz
dodatnih opcija koje možemo koristiti za ljepši i skladniji pregled
dokumenta. Do sljedećeg puta isprobavajte i vježbajte dodavanje/
brisanje novih redova i kolona. Izradu tablica i njeno formatiranje
(dodavnje okvira, poravnavanje teksta unutar ćelija, dodavanje i
oduzimanje decimalnih mjesta na broj unutar ćelija... itd)
Formatiranje ćelija
Formatiranje ćelije podrazumijeva čitav niz promjena. Te promjene mogu se odnositi na promjenu oblika, veličine i boju fonta, boju i
teksturu podloge, postavljanje raznih linije, poravnavanje sadržaja
na razne načine, itd. Sve naprijed navedene opcije možemo pozva-
Mirko Lednicki
Domidona informacijske tehnologije d.o.o.
tvrtka za izradu web stranica i informatičku podršku
www.domidona-it.hr
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
37
Pitanja i odgovori
prava iz zdravstvenog osiguranja KAKO STEĆI STATUS OSIGURANE OSOBE
Pitanje: Kako se stječe pravo na status osigurane osobe HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom razmjernog dijela mirovine
ostvarene u Republici Hrvatskoj?
Odgovor: Člankom 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
(„Narodne novine“ broj 150/08., 94/09., 153/09., 71/10., 139/10., 49/11.,
22/12., 57/12., 90/12.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/12.
i 144/12. – u daljnjem tekstu:ZOZO) propisano da su se prema jednoj od
osnova osiguranja utvrđenih ZOZO-om obvezne osigurati sve osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te stranci s odobrenim stalnim boravkom u
Republici Hrvatskoj, ako međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju
nije drukčije određeno.
Ako se osoba vraća u Republiku Hrvatsku kao umirovljenik, a ostvaruje pravo na razmjerni dio starosne mirovine temeljem ostvarenog staža u
Republici Hrvatskoj, potrebno je da se prijavi u nadležnoj područnoj službi
HZZO-a prema mjestu prebivališta, gdje će uz predočenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojim je priznat razmjerni dio mirovine ostvariti pravo na status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom
osiguranju kao korisnik mirovine po propisima Republike Hrvatske.
Od siječnja 2013. godine prijava na obvezno zdravstveno osiguranje
osnovom ostvarenog prava na mirovinu prema propisima Republike Hrvatske moguća je automatski direktnom razmjenom podataka između HZZO-a
i HZMO-a koji je takvoj osobi priznao pravo na mirovinu, te nije potrebno
da umirovljenik podnosi osobno prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje
nadležnoj službi HZZO-a.
Pitanje: Kako se stječe pravo na status osigurane osobe HZZO-a u obveznom zdravstvenom osiguranju osnovom prava na mirovinu ostvarenog u inozemstvu?
Odgovor: Ako se ne ostvaruje pravo na razmjerni dio starosne mirovine temeljem ostvarenog staža u Republici Hrvatskoj, status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju može se steći
prema članku 6. stavak 10. ZOZO-a kao korisnik mirovine koji to pravo
ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
DOKUMENTACIJA ZA PRIJAVU UMIROVLJENIKA KORISNIKA INOZEMNE MIROVINE
∑ TISKANICA T-1 – ispunjena i potpisana
∑ TISKANICA T-2 – ispunjena i potpisana
∑ POTVRDA ili RJEŠENJE O MIROVINI U INOZEMSTVU
∑ PRESLIKA PUTOVNICE ILI OSOBNE ISKAZNICE ili UVJERENJE
MUP-a O PREBIVALIŠTU ILI ODOBRENOM STALNOM BORAVKU
NAKNADA TIJEKOM PRIVREMENE
NESPOSOBNOSTI ZA RAD
Kako se izračunava naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad?
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad određuje
se od osnovice za naknadu plaće, a koju čini prosječan iznos plaće koja je
osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je
nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.
Pod prosječnim iznosom plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način
da se zbroj isplaćenih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su iste isplaćene. Na taj način se dobiva satnica koja se zatim, za svaki pojedini mjesec
(ovisno o broju radnih dana u njemu) množi sa brojem sati, koje bi osoba da
nije privremeno spriječene za rad, odnosno da je radno sposobna, radila.
Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovna mjesečna plaća osiguranika/ice utvrđena u skladu
s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni
dopust i bolovanje) kada se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod
koje je osiguranik zaposlen.
S tim u vezi, radi se o „čistoj plaći“ obračunatoj za određeni kalendarski
mjesec i isplaćenoj u tom (isplata u tekućem za tekući mjesec) ili u sljedećem
mjesecu (isplata u mjesecu za prethodni mjesec).
Slijedom navedenog, plaćom ne smatraju se isplate izvršene osnovom
eventualnih periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi i slično.
Što je staž osiguranja kao preduvjet za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja?
Naknada plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a pripada pod
uvjetom, da prije nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne
djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja
naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema ZOZO-u od najmanje
12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine
(prethodno osiguranje), ako posebnim propisom nije drukčije utvrđeno.
Osiguraniku koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice (831,50 kuna).
Koji je najviši a koji najniži iznos naknade plaće tijekom privremene
nesposobnosti za rad?
Naknada plaće ne može biti niža od 70 % osnovice za naknadu.
Najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme, kada se isplaćuje
na teret HZZO-a, je iznos proračunske je osnovice uvećane za 28 %, odnosno trenutačno 4.257,28 kuna.
To se međutim ne odnosi bolovanje zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, kao niti na naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta
kada naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu bez primjene
limita.
Kada se naknada plaće isplaćuje po stopostotnoj osnovici?
Naknada plaće u iznosu 100 % od osnovice dobiva se:
∑ za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna
posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
∑ za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i
porođajem
∑ za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad s polovicom
punog radnog vremena
∑ za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju
mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog
dopusta
∑ za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine
∑ za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist
druge osobe
∑ dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u
njegovoj okolini
∑ za vrijeme bolovanja zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti.
Priredila: Jasenka Pap
38 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
Kako izbjeći sudske parnice
Mirenje ili medijacija – mirno rješavanje
sporova
U životu smo često svjedoci, a neki puta i sudionici nesuglasica, konflikata ili sporova do
kojih neminovno dolazi u našoj svakodnevnici. Neki se nesporazumi lagano riješe, neki nam
zadaju brige, otežavaju život, ne daju mirno spavati. Naročito je teško, ako do konflikata dolazi
u našem bližem krugu osoba, našoj užoj i široj obitelji, u radnoj ili životnoj okolini.
Kada dođe do konflikta, obično se prvo konzultiraju prijatelji ili
pouzdane osobe i traži se rješenje. Međutim to ne uspije svaki
put. Što tada učiniti i kome se obratiti za pomoć? Da li se obratiti
sudu? Pokretanje sudskog postupka zahtjeva vrijeme i novac,
uz neizvjesnost ishoda parnice. Neki puta sudske parnice traju
dugo, odnosi su dugotrajno poremećeni ili prekinuti, što je naročito teško kad je u pitanju obitelj ili rodbina.
Da li postoji neko drugo rješenje? Postoji, to je postupak koji
se zove mirenje ili medijacija.
Što je mirenje?
Mirenje ili medijacija je svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja
koji strankama pomaže postići nagodbu, bez ovlasti da im nametne obvezujuće rješenje. Ukratko, to je potpomognuto pregovaranje uz pomoć treće neutralne osobe, izmiritelja
To je dobrovoljan, neformalan i tajan postupak, koji se sve
više koristi za rješavanje sporova ili konflikata mirnim putem, u
situacijama u kojima sami ne možemo riješiti spor, a iz nekog
razloga ne želimo, ne možemo, nije primjenjivo ili financijski
isplativo pokretanje sudskog postupka, bilo da se radi o poslovnom ili privatnom okruženju. Mirenje spada u tzv. alternativne načine rješavanja sporova i kod nas je uređeno Zakonom o
mirenju (NN 18/11).
Sam postupak ima svoju dinamiku, načela, te faze po kojima
se odvija. Uloga izmiritelja izuzetno je bitna. Izmiritelj je neutralan i nepristran, u postupku koristi stručne metode i tehnike
kako bi pomogao stranama u sporu obnoviti narušenu komunikaciju i stvoriti ozračje koje omogućava konstruktivni razgovor i
dogovor koji će biti prihvatljiv za sve strane uključene u spor.
Nagodba sklopljena u postupku mirenja je pisani sporazum
koji ima značenje dvostrano obveznog ugovora i dokaz je da
je spor ili dio spora riješen. Ona je dokument koji je za stranke
pravedan i izvršan. Potpisom stranaka nagodba postaje i ovršna isprava, ako je u njoj utvrđena obveza na činidbu o kojoj se
stranke mogu nagoditi, i ako sadrži klauzulu ovršnosti.
Osnovna obilježja mirenja
Postupak je dobrovoljan
Na mirenje stranke mogu doći dobrovoljno, a postupak se
vodi na način na koji su se stranke sporazumjele. Tijekom cijelog trajanja postupka, za cijeli predmet ili pojedini dio spornog
odnosa svaka od strana može u svakom trenutku povući svoju
suglasnost za nastavak, te u tom slučaju stranke mogu predmetni spor rješavati u sudskom ili nekom drugom postupku.
Stranke razgovaraju o svojim interesima i potrebama
U postupku, koji je manje formalan od sudskog, stranke imaju
mogućnost da uz pomoć izmiritelja razgovaraju o svim detalji-
ma spora, iznesu svoja gledišta, razmišljanja i prijedloge, aktivno sudjeluju i pregovaraju o svojim potrebama i interesima.
Postupak je povjerljiv i tajan
O postupku se ne vodi zapisnik, a podaci i informacije koji
se odnose na postupak mirenja sudionici su obavezni čuvati
kao povjerljive, u odnosu na treće osobe, osim u slučajevima
zakonskih ograničenja. Povjerljivost postupka od iznimnog je
značaja i omogućava strankama da slobodno i otvoreno komuniciraju, izbjegava se moguća negativna medijska izloženost i
stranke čuvaju svoj ugled i obraz.
Postupak je višestruko ekonomičan
Ekonomičnost se ogleda u smanjenju novčanih troškova i davanja, a cijena je postupka poznata i usuglašena među strankama prije početka mirenja. Postupak je ekonomičan i u odnosu
na vrijeme njegovog pokretanja i provođenja. Neki puta spor
koji se vodi godinama može završiti nagodbom već nakon nekoliko sastanaka, a neki konflikti se mogu razriješiti i u samo
nekoliko sati.
Stranke imaju mogućnost obnavljanja i zadržavanja odnosa
U postupku mirenja strankama je dana mogućnost da razgovaraju, iznesu svoj pogled na problem, rasvijetle nesuglasice
i ponovno obnove narušenu komunikaciju i zadrže obiteljski,
poslovni ili prijateljski odnos.
U postupku mirenja sve strane dobivaju
S obzirom da se stranke dogovaraju o ishodu, troškovima
i vremenu trajanja postupka, osjećaju se "vlasnicima spora" i
aktivno sudjeluju. Time je izbjegnuta stresna izloženost neizvjesnosti ishoda parnice koja je prisutna u sudjelovanju u sudskom
postupku, koji često i kod stranke koja i dobije presudu u svoju
korist, stvara osjećaj da je puno više izgubila (vrijeme, novac,
zdravlje, mir, prijateljstvo, poslovni, obiteljski odnos) nego što je
na kraju dobila.
Kako pokrenuti postupak
Stranka koja se odluči pokrenuti postupak mirenja podnosi Prijedlog za pokretanje postupka mirenja koji se dostavlja drugoj
strani ili stranama na uvid i prihvat. Po prihvatu, potpisuje se
sporazum u kojem stranke dogovaraju uvjete, uključivo troškove
i izmiritelje koji će voditi postupak. Prije samog mirenja stranke
potpisuju i izjavu o povjerljivosti, koja svim sudionicima daje sigurnost da sve što je rečeno tijekom postupka ostaje tajnom. Po
završetku postupka mirenja, ukoliko stranke odluče, zaključuju
nagodbu kojom rješavaju dio ili cjelokupni sporni odnos.
MEDKOM - medijacije i komunikacije
www.medkomhr.org
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
PRAVNIK SAVJETUJE
PRELAZAK IZ OBITELJSKE U
STAROSNU MIROVINU
PITANJE: Poduzeće u kojem sam radila propalo je i kako nisam
mogla naći drugi posao bila sam prisiljena otići u obiteljsku mirovinu, djeca su mi bila bez posla i kako nisam imala drugog izbora
zatražila sam obiteljsku mirovinu koju sam ostvarila od 3. 11.1998.
Rođena sam 1.1.1953., radnog staža imam 27 godina i 8 mjeseci. Dana 1.1.2013. navršila sam 60 godina, a obiteljska mirovina
iznosi 1.514,75 kuna.
Suprug je umro 27. 3.1981.,
imao je 36 godina života i 16 godina, 3 mjeseca i 29 dana staža.
Molim odgovor, imam li pravo
na svoju mirovinu s obzirom na
to da mi je nemoguće živjeti s
ovom mirovinom, te kakvi su propisani uvjeti i bi li moja mirovina
bila veća od suprugove?
Čitateljica M. Š. iz Velike
Gorice
ODGOVOR: Prema članku 89.
Zakona o mirovinskom osiguranju
(„Narodne novine“, broj 102/98.,
Odgovara
127/00., 59/01., 109/01., 147/02.,
Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik
117/03., 30/04., 177/04., 92/05.,
43/07.- Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 79/07., 35/08., 40/10. - Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 121/10., 130/10.- pročišćeni tekst, 61/11.,114/11.
i 76/12.), ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na
dvije ili više mirovina prema ovom Zakonu ili nekom drugom zakonu
Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju
generacijske solidarnosti, može koristiti samo jednu mirovinu, prema
vlastitom izboru.
Prema Vašim navodima korisnica ste obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti bračnog druga. Mirovina je određena primjenom
mirovinskog faktora 0,7000 odnosno u visini 70 % mirovine osiguranika od kojeg je izvedeno pravo na obiteljsku mirovinu.
Člankom 30. Zakona o mirovinskom osiguranju (skraćeno :
ZOMO) propisano je da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik
kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Prema članku 26. Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a ( „Narodne novine“, broj 121/10.), iznimno od članka 30. ZOMO-a, pravo
na starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju u pogledu navršenih
godina života stječe osiguranik ( žena ) postupnim povećanjem od
1. listopada 2010. za tri mjeseca i tri mjeseca svake sljedeće godine
tako da u Vašem slučaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu ispunjavate 1. listopada 2013. jer tada ćete navršiti 60 godina
i 9 mjeseci života.
U Vašem pismu navodite da ste rođeni 1. 1.1953. i da imate ostvaren staž veći od 15 godina, odnosno više od 27 godina, što
znači da bi od 1. listopada 2013. mogli ostvariti pravo na starosnu
mirovinu.
Za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu potrebno je podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje,
Područnoj službi u Zagrebu, Tvrtkova 5 već tijekom mjeseca kolovoza ove godine, što je u skladu s odredbama članka 32.stavka 2. ZOMO-a.
Prema navedenom članku 32.stavku 2. ZOMO-a zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva
mjeseca prije prestanka osiguranja, odnosno u Vašem slučaju na-
39
jranije dva mjeseca prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na
starosnu mirovinu.
S obzirom na to da propisan mirovinski faktor za starosnu mirovinu iznosi 1,000, a za obiteljsku mirovinu koju koristite iznosio je
0,7000, odnosno 70% i da se prema članku 74. stavku 2. ZOMO-a
od 1. siječnja 2012. u svotu mirovine uračunava, kao sastavni dio
mirovine, dodatak na mirovinu u visini 27 % od utvrđene mirovine, može se pretpostaviti da će starosna mirovina biti povoljnija
od mirovine koju primate i vjerojatno ćete u tom smislu i izbabrati
povoljniju mirovinu.
Zlatar Bistrica
Podijeljena
uskrsnica
Nakon proslave Nove 2013. godine koju smo zajednički dočekali
u Domu kulture u Zlatar Bistrici uz sastav „Zagorski šarmeri“,
siječanj mjesec je bio vrijeme odmora da bi već 14. veljače bili u
Krinskim toplicama na proslavi Valentinova. Dočekalo nas je ljubazno osoblje uz glazbu. Na tom druženju umirovljenicima je u
znak zaljubljenih poklonjeno cvijeće. Uz Maticu Zlatar Bistrica bili
su i članovi udruga umirovljenika Zlatar i Krapinske toplice.
Nismo propustili ni Dan žena, a proslavili smo ga u restoranu
„Lampaš“ u Zlataru uz glazbu s u kojoj je vokalni solist bio Juraj
Sremec. Ženama je, uz čestitke, poklonjeno cvijeće.
Redovnu izbornu skupštinu održali smo 22. ožujka 2013. godine
u Domu kulture u Zlatar Bistrici. Dragi gost nam je bio predsjednik Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Stjepan
Šimag. Izvješće o radu za 2012. godinu podnio je predsjednik Matice umirovljenika općine Zlatar Bistrica Branko Bratković. Između
ostalog predsjednik je pohvalio načelnika općine Žarka Miholića
koji stalno financijski pomaže Maticu, pa je tako bio i donator naše
skupštine a i njegovom odlukom ove godine podjeljena je uskrsnica članovima slabijeg socijalno, imovnog stanja umjesto 100 kuna
koje daje Matica bilo 200 kuna. Financijsko izvješće podnijela je
tajnica Dragica Tudja a izvješće KUP-a Tadijana Pavlinić. Sva
izvješća su jednoglasno prihvaćena.
Za predsjednika Matice umirovljenika općine Zlatar Bistrica ponovno je izabran Branko Bratković, a za dopredsjednika Stjepan
Futivić. U novi IO izabrani su Branko Bratković, Stjepan Futivić,
Ankica Novoselac, Dragutin Kuštović, Josip Jurjević, Katica
Hoić, Mirjana Korpar, Ivan Paradi i Josip Mikulek. Izabrani su i
članovi Nadzornog odbora - i Mira Kostelac, Josip Kokot te Tadijana Pavlinić. Za tajnika Matice ponovno je izabrana Dragica Tudja.
Na kraju skupštine se sa par riječi obratio predsjednik Matice
umirovljenika Krapinsko-zagorske županije Stjepan Šimag koji je
čestitao novo izabranom vodstvu Matice u Zlatar Bistrici. Naglasio
je da je Matica Zlatar Bistrica prema svojim rezultatima među boljima u Županiji radi čega je i dodijeljena zahvalnica Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije.
I dalje surađujemo sa eko udrugom „Lijepa naša“, ukrašujemo
cvijećem Zlatar Bistricu a isto radimo i samostalno uz donaciju samih umirovljenika.
Sklopljeni su ugovori za nabavu ogrijeva, zimnice, mesa po povoljnim uvjetima i na više rata za članove.
Svakog četvrtka u zimskim uvjetima imali smo druženje uz igranje šaha, kartanja, domina i drugih igara.
Zamolili smo članove Matice umirovljenika u Zlatar Bistrici, koji
još nisu podmirili članarinu da to mogu učiniti svakog utorka u vremenu od 8.00 – 12.00 sati a da za sve potrebne informacije mogu
nazvati broj tel. 049-461-656.
B.B.
40 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
U NOVI VINODOLSKI –
DOĐITE!
Divno proljeće udivljuje Novi Vinodolski, koji poziva u posjet najviše
ljetom, napose u jesenje dane, a i zimi ima svoje čari. To dobro znaju
turisti, tzv. moderni nomadi, a znali su u prohujalim vjekovima i stari Mlečani, uporni tuđini – osvajači, kao i agresivni, u svoje vrijeme
neprijateljski Turci, a u novije doba 19. i 20. stoljeća Austro-Ugarski
upravljači. Novim Vinodolskim prohujala je i nakratko vlašću se osladila
vojna uprava Napoleonova.
Ulazeći u povijest Novoga Vinodola ona ga baš kao i sam zemljopis
čini vazda privlačnim i svojebitnim. Prvi put se spominje 1288. godine kada se piše poznati Vinodolski zakon. Krčki zapravo i poglavito
hrvatski knezovi Frankopani ozakonili su da im se prizna kako su oni
priznata najviša sudbena vlast u Vinodolu i nad svim ljudima koji ga
nastavaju u gradu i okolici, osobito u gradu koji se isprva zvao Novi, a
kroz stoljeća dobio današnji naziv NOVI VINODOLSKI.
Do 1813. Novi bijaše pod Austro-Ugarskom upravom. Iste je godine
nadošla Napolenova vojska. Uvedena je civilna vlast te je dopušteno
civilno vjenčanje u općini, pa ukinuto godinu dana kasnije povratkom
Austro-Ugarske vlasti. Te je godine u Novom izbrojeno 2160 duša, 715
jutara vinograda, 357 jutara oranica. Polovica prihoda dobivala se od
proizvodnje vina, a druga polovica od raži, sijena, pšenice, kukuruza,
sirka, prosa i krumpira. Ta proizvodnja bila je dovoljna za četvrtinu potreba. Umiralo se i od gladi i od kolere. Iz Zagreba je došao prijedlog da
se uvedu javni radovi kako bi se zaposlilo sve stanovništvo. Izgradnjom
ceste prema Ogulinu, dio Novljana se počeo baviti kirijašenjem, tako
se i danas zna čuti da su „kirci“, to jest prijevoznici robe u unutrašnjost
kroz Gorski kotar, Liku i dalje. Ribarstvo i djelatnosti na moru bile su
vrlo ograničene. U mjesnu luku doplovljavali su jedrenjaci da bi 1867.
pristao prvi parobrod pod imenom – Hrvat! O turizmu se gotovo nije
ni znalo. Prvo drveno kupalište, tzv. Bribirsku rivu, podigla je obitelj Mrzljak 1878. godine, a prvo javno kupalište s osam kabina na
plivajućim balvanima izgrađeno je i otvoreno 1886. godine. Tri godine kasnije svečano je otvoreno tobož moderno javno kupalište u uvali
Lišanj. Samo u ono vrijeme moderno i javno, budući da je kupanje bilo
dopušteno muškarcima kada bi se na kupalištu vijorila crvena zastava,
a ženama kada bi bila istaknuta bijela zastava.
Grad Novi ima od 1793. i prvu pučku školu, ali samo za dječake, a
za djevjčice tek sto godina kasnije. Ženi se pripisivao rad u kućanstvu
i rađanje djece. Valjda zbog toga žena nema među učenim Novo
Vinodolčanima, kano bijahu Mažuranićevi – prvi hrvatski ban pučanin
i pjesnik Ivan, hrvatski filolog Antun, hrvatski književnik Matija. Istina,
među njima je i jedna žena - prva dama hrvatskog crteža, gospođa
Zdenka-Pexidir-Srića.
Ima proslavljenih Novljana i u svijetu, većinom iseljenika – zidara,
rudara, radnika u manufakturama te na trasiranju željezničkih pruga. Novljani su radili na gradnji Sueskog kanala, nalazili su kruha na
različitim radovima u Sjevernoj Americi te u pojedinim europskim zemljama i gradovima.
Razvoj turizma u rodnom zavičaju djelomice zaustavlja odlazak Novljana u svijet, ovisno koliko on dolazi u udivni današnji Novi Vinodolski. A dolazi, dolazi, pa, evo, i mi smo bili te zabilježili samo neke podatke o tom kraju – kolijevci hrvatskog zakonodavstva i tradicionalnog
vinogradarskog krajolika.
Privrednom i zemljopisnom položaju Novog Vinodolskog pogoduje
blizina metropola – 180 km od Zagreba, 558 km od Beča, 550 km od
Budimpešte. Pogoduje i spomenično blago, crkvena baština, srednjovjekovna arhitektura i urbanizam. I klimatske odlike, u nizu osobito
jedna – mješavina morskog i planinskog zraka koji nježno i nečujno
silazi sa šumovitih strmina onkraj tunela Mala Kapela navezanog na
bližnju Kapelu Veliku.
Josip Vuković
SVIBANJ
2013.
OVAN: Čim Vi nešto puno želite do toga teško dolazite. S obzirom na to da
mnoge aktivnosti svodite na minimum, nedostaje vam motivacija i snaga. Tijekom
mjeseca imat ćete aktivnih dana, ali s povučenom ručnom. Emocije, impresije i
sjećanja mogu vas probuditi iz vaše podsvijesti. S nervozom odavno normalno
živite.
BIK: Lako bi vam se moglo desiti da ostanete bez novca: prijatelj komu ste
posudili novac rijekom ovog mjeseca je u škripcu. Ne svadite se zbog toga s
vašim partnerom, spustite loptu. Šahovski prijatelji će pozitivno djelovati na vas.
Neuobičajeno je da vi imate neorganizirani život. Sredite se.
BLIZANCI: Problemi s mirovinom, zdravljem i prijateljima neće tako brzo
procvjetati. Ipak poduzmite korake na vrijeme kako se ne biste morali žaliti vašoj
umirovljeničkoj stranci. Mogli biste doći do veoma pametne i originalne ideje tijekom sna. Suočite se s tim kada se probudite.
RAK: Iako vaše ideje u ovom trenutku nemaju dobar prolaz u Klubu umirovljenika, nemojte odustajati od njih. Lokalni izbori se približavaju i vaše ideje
će se pokazati dobrima. Ovo je pravo vrijeme za realiziranje vaših ideja glede
poboljšanja vašeg umirovljeničkog standarda i života uopće.
LAV: Ne idite na avanturistički izlet brodom, poslije kojega bi vaše financije
mogle doživjeti brodolom. I vama predstoji zapisivanje: papir trpi sve. Ispišite
sve ideje koje vam padaju na pamet. Bit će tu i zanimljivih stvari. Otiđite malo iz
obiteljskog okrilja i potražite besplatnu zabavu na nekom trgu u vašem gradu.
DJEVICA: Osjećat ćete se u obitelji kao žuti tisak jer su vas već svi pročitali.
Dolazi vrijeme planetarne emotivnosti. Sunce budi vaše tjelesne tekućine, ali mjesec
nažalost smanjuje vaše mogućnosti. Mogli biste doći u fazu stvaranja nerealnih
planova, a niste imuni ni na zablude. Zato savjetujemo oprez na svim poljima.
VAGA: Rado prihvaćate ulogu truta kad oko vas ima dosta radilica. U teškom
dvoumlju između asketskog i hedonističkog životnog modela poslušajte savjet
starog prijatelja. Bolje je živjeti dobrim životom stotinu godina, nego živjeti u bijedi
tjedan dana.
ŠKORPION: Funkcionirate kao da imate irsku krv, englesko srce, bugarsku
jetru, mongolske genitalije, španjolsku mušicu, hrvatske uši, istrošenu obuću, ne
više od 20 kuna u džepu i predstavu o boljem ljetu. Teško se odlučujete da na
idućim izborima glasujete za minutu šutnje ili posmrtni marš.
STRIJELAC: Sav novac kojim raspolažete potrošite na kupovinu ferala,
štednjaka i konzervirane hrane. Ne mogu vam kazati pred svima zašto ( zbog
novih sunčevih pjega i eksplozija), ali me ipak poslušajte, vidjet ćete da će vam
biti potrebni!
JARAC: Pođite do plave agave koja raste u parku blizu vašeg stana. Uzmite
čvrst trn iz sredine vlažnog lista, savijte ga i zavrtite dva do tri puta. Ovim ste
oslabili zlo u Lijepoj našoj. Kupite pakiranje makrobiotičke hrane jer vaši probavni
organi mogu podnijeti i zdravije oblike unosa.
VODENJAK: Presušuju vam državni izvori novca i vi se koprcate jer vam
prijeti smanjenje mirovine. Nadate se novim izborima i smjeni vlasti, ali oni će
samo napraviti po onom starom: u se, na se i poda se. Nije ih briga za vas.
Uskoro će vas posjetiti radnici vodovoda i promijeniti vam brojilo za vodu.
RIBE: Nitko ne zna što ga čeka, dan što nosi. Svako jučer ostavlja vam trag u
kosi. Doba prošlo i buduće priča ista, sve što svijetli i ne mora zablistati. Odiseja,
Odiseja, život trnja ili staza orhideja. Proći će malo vremena i dobro je što ste bili
strpljivi i čekali da se stvari dobro riješe.
Umirovljeni astrolog
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
41
MALI PAKET ZDRAVLJA
puni pansion (svi obroci švedski stol) sa smještajem u dvokrevetnim sobama
početni i završni specijalistički pregled liječnika
3 terapije dnevno: hidroterapija, topli oblozi, elektroterapija
neograničeno kupanje u bazenima sa ljekovitom termalnom vodom
Cijena za HRVATSKE UMIROVLJENIKE:
- boravak 10 dana i više – 220,00 po osobi dnevno
- + osiguranje (po odluci „Croatia“ osiguranja) 1 kn.
AKCIJA JEDNODNEVNI IZLETI:
RUČAK + KUPANJE = 45 KN
AKCIJA TRAJE DO 30.06.2013.
Rezervacije termina na upit!
Daruvarske toplice
Julijev park 1, 43500 Daruvar
tel. 043/623 623, 043/623 632
fax. 043/331 455
www.daruvarske-toplice.hr
E-mail: rezervacije@daruvarske-toplice.hr
42 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2013.
KRASS HOTEL d.o.o.
A.Mihanovića 2, 49217 Krapinske Toplice,
Tel: +385 49 202-202 ; fax: +385 49 232-322
e-mail: info@toplice-hotel.hr
web: www.toplice-hotel.hr
TOPLICE
HOTEL
ZA VAS U SVIBNJU!!!
Posebna ponuda za umirovljenike
od 01.05.-31.05.2013.
Dajemo Vam mogućnost korištenja fizikalnih terapija uz uputnice HZZO-a te boravak
u Toplice Hotelu po cijeni od 215,00 kn / dnevno!
Navedena cijena uključuje:
- Boravak na bazi polupansiona u dvokrevetnoj sobi/ po osobi (minimalan boravak 7 dana)
- Korištenje fizikalnih terapija (uz predočenje uputnice)
- Cjelodnevno korištenje hotelskog bazena i whirlpoola
Doplate:
- Obavezno doplata 7,00 kn boravišna pristojba i 0,70 kn osiguranje (po danu)
- Doplata po potrebi, za puni pansion 50,00 kn (po danu)
- Doplata za jednokrevetnu sobu iznosi 50,00 kn (po danu)
mogućnost plaćanja na rate!
Kontaktirajte nas na telefon 049/202-202 i provjerite termin željenog boravka!
Najava za ljeto u Toplicama!
KUPANJE + RUČAK + ZABAVNA VEČER UZ ŽIVU MUZIKU + PRIJEVOZ
Za samo 95,00 kn!!!
Kroz cijelo ljeto, počevši s 01.06., za Vas na ljetnoj terasi Toplice Hotela pripremamo
druženja, tematske subote, ples i zabavu uz odlične muzičare.
Svaka subota biti će upotpunjena dodatnim sadržajima.
Ljeto u Toplicama organiziramo u suradnji s putničkom agencijom POTOČKI PROMET.
* cijena je rađena na bazi minimalno 35 plaćenih osoba u autobusu od 35 sjedala i na bazi minimalno
45 osoba u autobusu od 50 sjedala.
* udaljenosti na koje se odnosi navedena cijena su u radijusu od cca 70 km od Krapinskih Toplica.
Ako postoji interes a udaljenost od Krapinskih Toplica je veća, obratite se navedenoj putničkoj agenciji
kako biste pronašli najpovoljnije rješenje!
Za detaljne informacije i upite možete kontaktirati agenciju na
tel:049/373-636 ili na info@potocki-promet.com; www.potocki-promet.com
Uz dol i gorice na kupanje i zabavu u Krapinske Toplice!
PBZ NENAMJENSKI KREDITI
ZA UMIROVLJENIKE
Za svoje klijente treće životne dobi Privredna banka Zagreb
pripremila je posebnu ponudu gotovinskih kredita.
bez jamaca i depozita
rok otplate do 4 godine
iznos kredita do 2.000 EUR
povoljna kamata i naknada
Reprezentativni primjer ukupnih troškova
Valuta kredita
Traženi iznos kredita
Rok otplate
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva
Iznos naknade
Kamatna stopa (fiksna)
Efektivna kamatna stopa
Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate
Visina mjesečnog anuiteta
Ukupan iznos za otplatu*
EUR
2.000,00
48 mjeseci
1,00%
20,00
8,48%
9,40%
365,27
49,28
2.365,27
* ukupan iznos za otplatu uključuje iznos glavnice kredita te kamate obračunate do dospijeća,
a koju bi korisnik kredita plaćao do konačne otplate kredita. Ukupan iznos za otplatu ne sadrži
interkalarnu kamatu, budući da ista ovisi o datumu isplate kredita.

ZAMOLBA ZA PRIJEM U ČLANSTVO Naslovu podnosim ovu

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

42. GODINA S VAMA - Matica umirovljenika Grada Zagreba

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

ovdje - FotoGard

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

Pravila online natječaja za foto i kratke video uratke „NEKA SE

ovdje - Udruga tehničke kulture GALILEO

HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske