35/2014 3. rujna 2014. Dan hrvatskih muèenika "Zavapimo ovdje u Udbini svim našim hrvatskim muèenicima, i svecima i blaženicima, i tolikima koji nisu kao takvi proglašeni, a samo su Bogu poznati po svojoj ljubavi i žrtvi, da zagovaraju za nas danas, da nam isprose ustrajnost u dobroti, istini, pravdi i ljubavi, kako bi naša Domovina imala buduænost", istaknuo biskup Vlado Košiæ "Obiteljsko zajedništvo u razlièitostima" Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu održana 43. obiteljska ljetna škola Kršæanski poglavari protiv nasilja Islamske države Posebno se od muslimanskih ustanova traži da se izjasne protiv Daecha i sliènih skupina koje svojim djelovanjem znatno štete slici islama u svijetu Meðureligijska nogometna utakmica za mir Papa Franjo: Snažna gesta kako je moguæe graditi kulturu susreta i svijet mira u kojemu vjernici razlièitih religija, zadržavši svoj identitet, mogu živjeti zajedno u skladu i meðusobnom poštovanju Istina se ostvaruje u susretu Donosimo cjeloviti tekst poruke predsjednika Vijeæa HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupa Ðure Hraniæa na poèetku nove katehetske i školske godine Domovinske vijesti Priopæenje biskupa Splitske metropolije Priopæenje Šibenske biskupije Susret bogoslova Varaždinske biskupije Katehetski dan Poreèke i Pulske biskupije Pismo nadbiskupa Puljiæa za poèetak školske godine Potpisan Ugovor izmeðu Vlade RH i èlanica Hrvatske kršæanske koalicije Susret vjerouèitelja Bjelovarsko-križevaèke biskupije Grkokatolièko hodoèašæe sv. Šimunu u Zadar Dan vjerouèitelja Požeške biskupije Pleternica: Proslavljena Gospa od suza Pokrenuta mrežna stranica Križevaèke eparhije Ludbreg: Blagoslovljen novi Pastoralni centar Varaždinske biskupije Opljaèkana crkva Sv. Jakova na Sljemenu Crkva u Hrvata Permanentno obrazovanje mlaðih sveæenika Splitske metropolije Biskup Jezerinac u Hamiltonu predvodio misu o 100. obljetnici poèetka Prvoga svjetskog rata Nadbiskup Hraniæ predvodio Bunariæko proštenje Inozemne vijesti Zabrana alkohola u Kerali pritisak je na Crkve Diakonia poziva na pojaèanu borbu protiv siromaštva djece Papa se susreo sa župnikom iz Gaze Novo vodstvo dvije najveæe španjolske nadbiskupije Papa telefonirao sveæeniku u iraèkom izbjeglièkom logoru Prilog dokumenti Crkva - jedna i sveta Snaga evanðelja mijenja svijet iz korijena Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Pogreb don Stipe Mlikotiæa Èitav svoj sveæenièki život proveo je u Gradišæu u Austriji Dolac Gornji, 26.8.2014. (IKA) - Sveæenik Splitskomakarske nadbiskupije don Stipe Mlikotiæ ispraæen je na posljednji poèinak u utorak 26. kolovoza u rodnoj župi Dolac Gornji. Sprovodnu misu predvodio je splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ u koncelebraciji s dubrovaèkim biskupom Matom Uziniæem, željezanskim biskupom Egidijem Živkoviæem i pedesetak sveæenika, a uz sudjelovanje bogoslova, redovnica, obitelji, prijatelja, mještana rodne župe i gradišæanskih Hrvata iz biskupije Željezno u Austriji, gdje je don Stipe Mlikotiæ obnašao svoju sveæenièku službu. Pozdravivši okupljene, nadbiskup Barišiæ izrazio je ljudsku i kršæansku suæut svima, a posebno obitelji pokojnika i vjernicima iz Gradišæa na èelu s mons. Živkoviæem kojima je don Stipe darovao cijeli svoj sveæenièki život i èitavog sebe. "Kad god netko prijeðe s ovoga svijeta dio nas, preko te osobe, predstavljen je pred licem Božjim", kazao je mons. Barišiæ i istaknuo da don Stipe pred Gospodina nosi veliko srce puno vjere i ljubavi po kojem æe ga svi pamtiti. Homiliju i rijeèi pozdrava don Stipi izrekao je, na starom gradišæanskohrvatskom jeziku, željezanski biskup Egidije Živkoviæ. "Vrijeme rastanka nije vrijeme mnogih rijeèi veæ trenutak kada nam se nameæe pitanje zašto muka, bolest i smrt, kada zajedno plaèemo radi odlaska bliske nam i drage osobe, i kada zahvaljujemo Bogu na životu našeg don Stipe i što ga je pozvao u sveæenièku službu te za sve èime je obogatio Splitsko-makarsku nadbiskupiju i Željezansku biskupiju", kazao je mons. Živkoviæ. Usporedio je sveæenièku i pastirsku službu, kako su to èinili i crkveni oci, s tri životinje. Prva je kvoèka koja svoje piliæe skuplja pod svoje krilo. Druga je pijetao koji je budan, koji najavljuje izlazak sunca i novi dan. Treæa je magarac, strpljiva životinja koja zna nositi sav teret i koja je imala povlaštenu službu da ga je Isus jahao. U svakoj od njih prepoznao je don Stipu: "Stipe, ti si, poput kvoèke stalno okupljao svoj narod da ga oèuvaš, braniš i ohrabruješ na putu prema vjeènosti, da mu daješ dobru i zdravu hranu evanðelja i da ga potièeš da ne zaboravi materinski jezik i kulturu. Bio si i pravi dalmatinski pivac u Gradišæu, koji je narodu najavljivao dolazak Kraljevstva Božjega i koji ga je održavao budnim da se ne zagubi u ovom modernom vremenu. Dozvolio si, poput magarca, da ti put odreðuje Krist, da njega i njegovu poruku nosiš ljudima te si kao èovjek strpljivo nosio teret života i teške bolesti, a kao sveæenik marljivo si obavljao svoju službu. Na svemu tome ti hvala". Mons. Živkoviæ istaknuo je kako je don Stipe, u svemu što je radio, bio voðen Duhom Svetim, da je bio èovjek vjere i naroda otvoren svijetu koji je uvijek promatrao kršæanskim pogledom te da nije sanjario o romantiènoj prošlosti ni utopistièkoj buduænošæu Crkve veæ je predano i vjerno služio konkretnoj mjesnoj crkvi i narodu. "Danas sam došao zahvaliti ti osobno kao bratu, Hrvatu, domoljubu i rodoljubu, ali i kao prijatelju. Toj zahvali prikljuèuje se i cijela Željezanska biskupija koju si obogatio i u kojoj si ostavio duboki trag. Bio si živa veza izmeðu svoje dvije biskupije te izmeðu domovine i Gradišæa. Hvala i neka ti Bog plati. Ne zaboravi nas, moli za nas i svoju Crkvu, hrvatski narod i Gradišæe", zakljuèio je mons. Živkoviæ . Na kraju misnoga slavlja generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ ukratko je prikazao 2 3. rujna 2014. broj 35/2014 život i rad don Stipe Mlikotiæa. Rijeèi oproštaja uputili su i don Mirko Skejiæ uime sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije; don Stipin nasljednik u Malom Borištofu u Austriji fra Božidar Blaževiæ; Štefan Plaukoviæ uime pastoralnog vijeæa župe u Malom Borištofu; naèelnik opæine Veliki Borištof (Austrija) Rudi Belakoviæ; komandant ognjebranaca (vatrogasaca) èiji je èlan bio i don Stipe Rajmund Balog te župnik Srijana-Doca Gornjeg don Zvonimir Mijiæ. Don Stipe Mlikotiæ roðen je 11. ožujka 1950. u Poljicima, u selu Dolac Gornji od oca Mije i majke Dragice roð. Matešan. Za sveæenika je zareðen 21. lipnja 1975. u marijanskom svetištu Vepric kraj Makarske. Èitav svoj sveæenièki život proveo je u Gradišæu u Austriji, biskupija Željezno, obnašajuæi župnièku službu u više župa. Upravo tamo ga pamte kao èovjeka neizmjerne topline i velikog srca, koje se istrošilo ljubeæi sve bez razlike i koje nikome nije zla nanijelo. Bio je jako omiljen i svatko ga je volio. On je volio mlade, s njima se rado družio i okupljao ih. Bio je nadasve sveæenik i èovjek, ali i filozof, povjesnièar, umjetnik, zaljubljenik u arhitekturu i starine, a napose zaljubljenik u svoj rodni kraj. Kao veliki poznavatelj bila naroda, društva, ali i politike, pisao je èlanke i osvrte u gradišæanskom Glasniku. Pastoralno angažiran, dugi niz godina privlaèio je sve profile ljudi. Cijenio je jako priproste, domaæe, ljude u župama gdje je djelovao. Ljubav prema umjetnosti ga je potakla da okuplja umjetnike, i austrijske i hrvatske, te ih je spajao organizirajuæi izložbe. Nadasve je ljubio svoju domovinu Hrvatsku, svoju Splitsko-makarsku nadbiskupiju i svoj Dolac. Ostao je vjeran u teškim vremenima Hrvatskoj radi koje je bio i proganjan. Volio je svoju hrvatsku putovnicu kao veliku svetinju. Bio je pastir za narod, a sebe je zaboravljao. Nije mu bilo važno što æe jesti ili obuæi. Takvo svjedoèanstvo o don Stipi daju oni koji su ga dobro poznavali, koji su s njime živjeli i radili. Nedavno se, teško bolestan, vratio u svoju domovinu. Dobri Otac nebeski ga je pozvao 24. kolovoza, u nedjelju, u dan Gospodnji, u vjeènu Domovinu, tamo gdje više nema ni boli ni jauka, veæ samo radost gledanja Boga licem u lice. Živio je za taj susret i kao vjernici vjerujemo da u njemu sada trajno uživa. Don Stipe, genijalac malog rasta, bio je veliki èovjek i veliki sveæenik. Dubrovnik: Salezijanski bogoslovi posjetili župu u Novoj Mokošici Dubrovnik, 27.8.2014. (IKA) - U godini 200. obljetnice roðenja osnivaèa salezijanskog reda sv. Ivana Bosca salezijanski bogoslovi pod vodstvom odgajatelja don Milana Ivanèeviæa i provincijala don Peje Orkiæa obilaze salezijanske zajednice i na taj naèin svjedoèe svoje poslanje. Tako je osamnaest bogoslova u srijedu 27. kolovoza posjetilo i najmlaðu župu Dubrovaèke biskupije, župu Svete obitelji koju u Novoj Mokošici od godine 1997. vode salezijanci. Veèernje misno slavlje predvodio je don Milan Ivanèeviæ, odgajatelj bogoslova uz koncelebraciju provincijala don Peje Orkiæa, novog župnika župe Svete obitelji don Iva Zeèeviæa i novoga župnog vikara don Ante Guberca uz prisutnost mnoštva vjernika. Poslije euharistijskog slavlja župljani su uprilièili veèeru za bogoslove. ika Papinska misijska djela Rijeèke nadbiskupije pozivaju volontere Rijeka, 27.8.2014. (IKA) - Ured za papinska misijska djela Rijeèke nadbiskupije poziva sve zainteresirane da se osnivanjem novih misijskih zajednica ukljuèe u rad Ureda èime æe pridonijeti svojim životom i radom u širenju Evanðelja i pomaganju misijama. Ured djeluje i radi pri župi sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama. Zainteresirani se mogu javiti putem e-mail adrese: pmd.ri.nadbiskupija@gmail.com ili na brojeve telefona: 091/509-48 48 , 091/532-8877 i (051)298-940 Nacionalni misijski ured nalazi se u Zagrebu i pod ravnanjem Nacionalnog ravnatelja vlè. Antuna Štefana, brine o misijskom pastoralu u državi. Svaka nad/biskupija u Republici Hrvatskoj ima svog povjerenika za misije kojega imenuje nad/biskup i za Rijeèku nadbiskupiju imenovan je vlè. Kristijan Zeba. Tu funkciju obnaša od 2012. godine i svoj rad zapoèeo je osnivanjem Povjerenstva za misije Rijeèke nadbiskupije. U radu mu pomaže misijska suradnica, volonterka Andreja Škarabot Kunštek. "Zajednièkim snagama i voðeni Božjom providnošæu organiziramo Seminare za misijske animatore u župnim zajednicama, djeèjim vrtiæima u kojima djeluju odgajateljice u vjeri, za vjerouèitelj/ice u osnovnim i srednjim školama. Odlazimo u osnovne škole potaknuti vjerouèitelj/ice da na satu vjeronauka djeci približe misije, misionare, misionarke njihov život i rad", istièu iz Povjerenstva, govoreæi o nekim od brojnih aktivnosti kojima se bave. Takoðer, sa suradnicima župa organiziraju misijske štandove u župama Rijeèke nadbiskupije, osobito za Svjetski dan misija (misijsku nedjelju). Trudimo se potaknuti misijske suradnike na osnivanje novih misijskih zajednica u župama i na tom putu pratimo njihov rast i pomažemo njihovom radu i djelovanju, poruèuju. "Organizirali smo djeèji božiæni koncert s ciljem prikupljanja financijskih sredstava za djelo Svetog Djetinjstva, kao i Tjedan otvorenih vrata župe sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama u kojoj ispred oltara bilo izloženo Afrièko selo kojim smo htjeli župljane, djecu i sve zainteresirane upoznati sa životom i radom misionara i misionarki na tom kontinentu i potaknuti ih na dublje razmišljanje i molitvu za ljude u tom siromašnom dijelu svijeta", istièu iz povjerenstva. Uz ostale akcije, Povjerenstvo za misije Rijeèke nadbiskupije u župama na Cvjetnicu organizira i prodaju maslinovih granèica, a u djeèju akciju "Djeca pomažu djeci". Povjerenik, vlè. Zeba poziva sveæenike da se uz molitvu i financijski ukljuèe i podrže Djelo Sv. Petra kojim se pomaže školovanje buduæih sveæenika u zemljama treæeg svijeta. Tradicionalno, u župama Rijeèke nadbiskupije provode akciju" MIVAHrvatska" (misijska vozila) kojom se omoguæava nabavljanje neophodnih vozila u zemljama treæega svijeta. Papinska misijska djela su ustanova Katolièke Crkve koja pomaže djelovanje misionara i misionarki u siromašnim i nerazvijenim zemljama Afrike, Azije, Amerike, Oceanije i Europe, zemljama u kojima zbog nerazvijenosti i siromaštva, stanovništvo, a osobito djeca èesto trpe od gladi. S osnivanjem novih kršæanskih zajednica i širenja vjere, naši misionari i misionarke pomažu razvijanju lokalne zajednice. Osnivaju se škole, obrazuju djeca i odrasli, pruža zdravstvena zaštita te osigurava hrana neophodna za svakodnevni život. Papinska misijska djela jedinstvena je ustanova koja ima èetiri ogranka: Djelo za širenje vjere, Djelo Svetog Djetinjstva , Djelo Sv. Petra i Misijska zajednica. Domovinske vijesti Priopæenje biskupa Splitske metropolije "Želimo izrazili svoju podršku i blizinu šibenskom biskupu Anti Ivasu u ovim trenucima u kojima se protiv njega podigla nepotrebna politièka i medijska hajka" Split, 27.8.2014. (IKA) - Biskupi Splitske metropolije splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ i kotorski biskup Ilija Janjiæ, uputili su 27. kolovoza priopæenje za medije koje prenosimo u cijelosti: "Mi, biskupi Splitske metropolije, želimo izrazili svoju podršku i blizinu šibenskom biskupu Anti Ivasu u ovim trenucima u kojima se protiv njega podigla nepotrebna politièka i medijska hajka, samo zato što je, u maniri dobrog pastira, javno progovorio o jednom goruæem problemu koji muèi stanovnike njegovog grada. Zabrinjava nas da se problemima – u konkretnom sluèaju problem je višak decibela koji jednima prièinja ugodu i drugima smeta – ne pristupa odgovorno i dijaloški, pa i u skladu s važeæim zakonskim propisima, nego ih se ironièno i uvredljivo koristi da bi se obraèunalo s neistomišljenicima. Osobito nas žalosti što se cijelom tom problemu pristupilo navijaèki, interesno i ideološki. Takvo manipuliranje ljudima nikad nije pridonijelo rješenju problema, nego samo novim i veæim podjelama. Je li ovakvo pojaèavanje 'decibela', kojima se posvetilo toliko medijske pažnje, izlaz iz našeg teškog uspavanog i kriznog gospodarskog stanja? Mišljenja smo da se to prije može ostvariti pojaèanjem 'decibela' druge naravi koji æe voditi raèuna o odnosu izmeðu potrebe za mirnim snom i tjelesnim odmorom, kako naših stanovnika tako i gostiju, te nužnog turistièkog rasta i ponude, koji sa sobom nose i potrebu zabave, pa i ponegdje viška decibela. Zato dobronamjerno pozivamo odgovorne Krešimirova grada, ali i svih naših gradova i mjesta, da na tome porade, a pozivamo i sve druge, osobito naše vjernike, da im svojom otvorenošæu i graðanskom odgovornošæu pomognu u traženju zadovoljavajuæih rješenja, koja æe voditi raèuna ne samo o privatnim interesima, nego o opæem dobru svih graðana." Završena Katehetska ljetna škola u Splitu Split, 27.8.2014. (IKA) - Završila je Katehetska ljetna škola koja se u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu održavala od 25. do 27. kolovoza. Tema škole bila je "Koncilske teme u nastavi vjeronauka". Program posljednjeg dana uobièajeno je zapoèeo molitvom, nakon koje je uslijedilo predstavljanje izvješæa i zakljuèaka o rada u skupinama. Rad u èetiri skupine, "Vjeronauk u izgradnji vjerske slobode (Dignitatis humanae)"; "Liturgija je srce Crkve. (W. Kasper). Vjeronauk i njegov doprinos liturgiji Crkve (Sacrosanctum Concilium)"; "Vjeronauk kao neizostavni dio kršæanskog odgoja (Gravissimum educatiomis)"; "Gaudium et spes kao charta kršæanskog humanizma. Odgoj za društvene vrijednosti u nastavi vjeronauka", u tri dana škole prošli su svi sudionici skupa. Na njima su, kroz promišljanja i razgovor, obradili navedene teme i nauèili kako ih približiti djeci kojoj predaju. Katehetska ljetna škola zakljuèena je aktualnim satom, na kojem su sudionici mogli otvoreno postavljati sva aktualna pitanja vezana za obrazovanje, vjeronauk i vjerouèitelje. Na pitanja su odgovarali voditelj povjerenstva Katehetske škole mr. Josip Periš, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin i viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunèiæ. Na samom kraju okupljenima se obratio mons. Ðuro Hraniæ, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i predsjednik Vijeæa HBK za 3. rujna 2014. broj 35/2014 3 Domovinske vijesti katehizaciju, koji je istaknuo da je kroz razgovor s vjerouèiteljima uvidio da su zadovoljni predavanjima i radionicama te da na tom želi zahvaliti svim organizatorima. Zahvalio je i vjerouèiteljima na sudjelovanju i zakljuèio kako æe se plodovi njihova doškolovanja oèitovati kroz rad s onima zbog kojih i jesu tu, s djecom. Svi vjerouèiteljima dao je svoj pastirski blagoslov. Predstavljen dokumentarni film "Stella maris južnih otoka" Osmi dio projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" u kojem su prikazana brojna marijanska svetišta na Korèuli, Pelješcu i Mljetu Dubrovnik, 27.8.2014. (IKA) - Dokumentarni film "Stella maris južnih otoka" nakladnika Udruge Prosoli – Sveta glazba i Real grupe predstavljen je u srijedu 27. kolovoza u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Rijeè je o osmom dijelu projekta "Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine" u kojem su prikazana brojna marijanska svetišta na Korèuli, Pelješcu i Mljetu. Promociju filma organizirao je dubrovaèki ogranak Matice hrvatske, a prije prikazivanja filma govorili su Slavica Stojan, Hrvojka Mihanoviæ-Salopek i Alojzije Prosoli. Uime dubrovaèkog biskupa Mate Uziniæa nazoène je pozdravio proèelnik Vijeæa za kulturu Dubrovaèke biskupije don Ivica Pervan. Karmeliæanka iz Breznice Ðakovaèke u meðunarodnom virtualnom zboru U povodu proslave petstogodišnjice roðenja sv. Terezije Avilske okupljen meðunarodni virtualni zbor s više od 250 èlanova Karmelskog reda Breznica Ðakovaèka, 28.8.2014. (IKA/TU) – U povodu proslave petstogodišnjice roðenja sv. Terezije Avilske (1515. – 2015.), s. Pia Pahljina iz Karmela sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj sudjelovala je u virtualnom zboru koji je putem moderne tehnologije okupio više od 250 èlanova Karmelskoga reda (kaluzurne karmeliæanke, braæa karmeliæani, Svjetovni karmelski red) iz 23 zemlje svijeta. Virtualni meðunarodni zbor otpjevao je dvije skladbe, a jedina karmeliæanka iz Hrvatske, koja se uz potporu svoje Zajednice odazvala projektu, sudjelovala je u snimanju španjolske pjesme s poznatim rijeèima sv. Terezije Avilske "Nada te turbe". Karmelski zbor otpjevao je i himan "Salve Regina", koji je postao baština Karmelskoga reda. Pjevati u virtualnom zboru bilo je nešto novo za mene i cijelu moju Zajednicu. Po ovome projektu slavimo Boga kroz rijeèi naše sv. Majke Terezije i kroz prekrasnu glazbu. I to mi je nešto prelijepo, rekla je s. Pia. Govoreæi o važnosti poruke sv. Terezije danas, istaknula je: "Život i poruka sv. Terezije vrlo su važni za cijelu Crkvu i svakoga tko traži istinu. Ona je velika uèiteljica molitve. Svojim jednostavnim rijeèima pokazuje nam dubine našega nutarnjega života i našega odnosa s Bogom." Zamisao o stvaranju virtualnog zbora potekla je od karmelskih zajednica u Kaliforniji (SAD). Sredstva komunikacije omoguæila su da sestre i braæa koji pripadaju jednoj karmelskoj obitelji, a žive na razlièitim mjestima mogu tako svjedoèiti svoju blizinu te ljubav prema sv. Tereziji Avilskoj, èiju 500. obljetnicu roðenja iduæe godine slavi cijela karmelska obitelj. Sv. Terezija Avilska, koju karmeliæanke i karmeliæani zovu "Sveta Majka", obnoviteljica je i osnivateljica Reda bosonogih sestara i braæe Reda Blažene Djevice Marije od Gore Karmela, mistièarka, spisateljica i prva žena nauèiteljica Crkve. 4 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika Priopæenje Šibenske biskupije U svezi s prosvjedima i medijskim napadima na Crkvu i šibenskog biskupa Antu Ivasa koji su zapoèeli kao reakcija na policijsku intervenciju u noænom klubu Azimut i privoðenje vlasnika istoga Šibenik, 28.8.2014. (IKA) - Generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakiæ uputio je Priopæenje za javnost Šibenske biskupije u svezi s prosvjedima i medijskim napadima na Crkvu i šibenskog biskupa Antu Ivasa, koji su zapoèeli kao reakcija na policijsku intervenciju u noænom klubu Azimut i privoðenje vlasnika istoga. Tekst priopæenja donosimo u cijelosti: "Zgroženi smo medijskim i politièkim napadima kojima je ovih dana izložen šibenski biskup mons. Ante Ivas, a s njime cijela Katolièka Crkva u Šibeniku sa svojim sveæenicima i vjernicima. Potpuno neutemeljeno i bez valjanog povoda biskupa se optužuje za 'kulturocid', 'klerofašizam' te 'spregu Crkve, politike i policije' kojima je za cilj, kako se to u navedenim optužbama navodi, zatvaranje kluba Azimut, koji djeluje u strogom centru Šibenika u neposrednoj blizini katedrale. Zaèuðujuæe je ponajprije kako se incident u klubu Azimut, s kojim biskup nema baš nikakve veze, pretvorio u pravu medijsku hajku na njega i Crkvu, a koji je kulminirao 'mirnim prosvjedom' pod parolama kao što su: 'Biskupe, veèeras nema spavanja', 'Ovo je klerofašizam u kojem ne želimo živjeti' i sl., a sve u svrhu, kako to prosvjednici istièu, da se biskupu pokaže što su tolerancija i kultura, jer je, po njihovu mišljenju, upravo on odluèio ugasiti spomenuti klub. Pri tome je sam uzrok incidenta, a to je remeæenje javnog reda i mira, ometanje i vrijeðanje policije od strane dvojice vlasnika kluba koji su, kako nas je izvijestila policija, bili pri tome pod utjecajem alkohola i radi toga privedeni, ostao sasvim po strani i bez javne osude kao da se radi o neèemu sasvim beznaèajnom ili normalnom. Štoviše, njih se unatoè tome bezrezervno predstavlja kao promicatelje kulture meðu mladima. Što reæi na to osim: ukoliko je to primjer 'kulture' i ponašanja kakve se želi promicati meðu mladima našega grada, onda je to za nas zbilja zabrinjavajuæe i s punom odgovornošæu izjavljujemo da æe Crkva protiv toga dizati svoj glas. Jednako tako, kada se veæ ovaj incident povezao s negodovanjima biskupa protiv prekomjerne buke u noænim satima, zaèuðuje potpuno ignoriranje stvarnog problema od strane 'prosvjednika' i medija koji su im se stavili u službu, a to je da se veæ dugo na istu žale gotovo svi okolni stanari te neprimjerenost jednog takvog sadržaja u strogom povijesnom centru našeg grada i u neposrednoj blizini katedrale. Tu posebno mislimo na ljetnu pozornicu kluba. Spomenuti stanari u svojoj do sada sasvim bezuspješnoj borbi za svoja graðanska prava obraæali su se više puta samom biskupu i župniku katedrale. U tom smislu biskup i mi, sveæenici koji djelujemo pri katedrali (gen. vikar, župnik i biskupov tajnik), više puta smo u razgovorima s odgovornima u gradu navodili problem buke koji ne ometa samo noæni mir okolnim stanarima nego vrlo èesto onemoguæava primjereno obavljanje svetih obreda u katedrali, posebno veèernjih svetih misa u ljetnim mjesecima. Duboko smo se kao vjernici osjetili povrijeðenima kada o posljednjem Božiæu nismo mogli u miru slaviti niti misu polnoæku. Naglašavali smo u tim razgovorima da cijeli prostor oko katedrale, radi svoje iznimne kulturne i povijesne vrijednosti te obredne funkcije same katedrale zahtijeva posebnu brigu i pažnju kada se radi o turistièkim i kulturnim sadržajima. S obzirom da naši razgovori nisu urodili nikakvim plodom nego je problem buke postao još izraženiji, biskup je o tome nedavno javno ika progovorio držeæi to svojom biskupskom dužnošæu. Duboko vjerujemo da je to u demokratskom društvu sasvim legitimno, a i poželjno. U dogaðajima ovih dana posebno nas zaèuðuje uloga i držanje odgovornih u gradu na èelu s gradonaèelnikom te saborskih zastupnika, koji su se svojim komentarima i podrškom 'prosvjednicima' izravno ukljuèili u ove dogaðaje. Potpuno je izostala osuda krajnje neprimjerenog ponašanja vlasnika kluba, neutemeljenog okrivljavanja, klevetanja i otvorenog vrijeðanja biskupa i Crkve koji su na trenutke prelazili u pozivanje na mržnju i netrpeljivost, tako i iskren poziv da se poštuje slobodu govora i dostojanstvo osobe – u ovom sluèaju biskupa Ivasa – te na istinsku toleranciju i dijalog koji bi trebali biti odlika civiliziranog društva kakvo, vjerujem, svi želimo izgraditi. Držimo da je ovo svima nama upozorenje i poziv da odgovorno, otvoreno i u duhu tolerancije pristupimo traženju zadovoljavajuæih rješenja u svim ovim poteškoæama, jer red, blagostanje i zdravi suživot u društvu mogu se ostvariti jedino u istini i meðusobnom poštivanju, dok laži, podmetanja i manipulacije ljudima raðaju samo novim i veæim podjelama." Priopæenje Šibenske biskupije o medijskim izvještajima o radovima na obnovi katedrale Sv. Jakova Šibenik, 28.8.2014. (IKA) - Generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakiæ uputio je Priopæenje za javnost u svezi medijskih natpisa i izvještaja vezanih za radove na obnovi katedrale Sv. Jakova. Tekst priopæenja donosimo u cijelosti: "Što se tièe medijskih izvještaja o restauratorskim radovima na kripti šibenske katedrale a koji se u javnosti predstavljaju kao nezakonita gradnja biskupske grobnice, odgovorno izjavljujemo da su to bezoène laži i zlobna podmetanja. Svi istraživaèki, konzervatorski i restauratorski radovi koji se izvode veæ dugi niz na katedrali izvode se pod vodstvom i nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Hrvatskoj. Sami istraživaèki radovi u spomenutoj kripti izvedeni su na izrièiti zahtjev nadležnog konzervatora u sklopu konzervatorskih istraživanja i konstruktivne sanacije južnog zida katedrale. Južni zid katedrale u neposrednoj je blizini ostatka izvornog gradskog bedema. Taj uski pojas zemlje izmeðu gradskog bedema i južnog zida katedrale se je u nedavnoj prošlosti koristio za potrebe grijanja katedrale i tu je bio ukopan spremnik za gorivo koji je prigodom istražnih radova uklonjen zbog dotrajalosti. Takoðer je cijelom dužinom uz zid katedrale bio glavni ventilacijski kanal koji je topli zrak uvodio u katedralu. Uklanjanjem spremnika i kanala koji veæ dugo nisu bili u upotrebi te iskopom radi istražnih radova temelja južnog zida otvoren je prostor u kojem su vidljivi ostaci južnog zida starije romanièke crkve Sv. Jakova, ostaci gradskog bedema iz najkasnije 13. stoljeæa te ostaci još starije graðevine, koji se nalaze ispod bedema i zida romanièke crkve Sv. Jakova. Cijeli taj prostor po prijedlogu nadležnog konzervatora nje zatrpan nego je ostao prazan i saèuvan za moguæu prezentaciju ili neku drugi namjenu, koja još nije u potpunosti definirana. Radovi su zapoèeli Rješenjem Konzervatorskog odjela MK u Šibeniku izdanim 3. srpnja 2009. te su se odvijali uz struèni nadzor konzervatora te struèni nadzor ovlaštenog inženjera prema projektnoj dokumentaciji koja je sadržavala i projekt stabilnosti. Zbog nastalih nejasnoæa MK je osnovalo Struèno savjetodavno povjerenstvo za radove na obnovi katedrale Sv. Jakova u Šibeniku. Povjerenstvo se sastalo 4. srpnja 2014. g. u Šibeniku, utvrdilo èinjenièno stanje i dalo naputke za daljnji rad na obnovi. Domovinske vijesti U Zagrebu poèela 43. obiteljska ljetna škola Zagreb, 28.8.2014. (IKA) – Na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu s radom je u èetvrtak 28. kolovoza poèela 43. obiteljska ljetna škola. Tema ovogodišnjega skupa "Obiteljsko zajedništvo u razlièitostima" plod je rasprava i želja sudionika prošlogodišnje škole. Naime, svjesni okruženja i svih njegovih pozitivnosti i negativnosti koje utjeèu na obitelj, pred sudionike ovogodišnje škole stavlja se tema promišljanja o razlièitostima kao izazovu za kvalitetu zajedništva. U tom kontekstu u uvodnoj rijeèi mr. Josip Sremiæ, DI, istaknuo je izmeðu ostaloga važnost suoèavanja s razlièitostima, što pokazuje "našu spremnost na promjene kod nas i pažnju na potrebe naših bližih. Prilagoðavanje prema najbližima zahtijeva od nas mijenjanje, a ljubav ispunjavanje njihovih potreba. Tomu se sami nadamo od drugih." U kratkom osvrtu na predloženi program Škole, mr. Sremiæ podsjetio je i na one "paralelne" škole, tj. program koji se prireðuje u Markuševcu za mlade koji su na brizi sestara Male obitelji Bezgrešnog Srca Marijina, odnosno djecu predškolske i školske dobi èiji su program osmislile sestre Kæeri Božje ljubavi i njihove suradnice. Uime zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa rijeè blagoslova i pozdrava sudionicima Škole prenio je pomoæni biskup Valentin Pozaiæ, koji je prenio i pozdrave o. Jure Bosanèiæa. Istaknuvši važnost održavanje Škole, mons. Pozaiæ posebno je ukazao na skorašnju izvanrednu Biskupsku sinodu koja æe se u listopadu s temom "Pastoralni izazovi obitelji u kontekstu evangelizacije" održati u Vatikanu, što je pak priprava za redovitu Sinodu o obitelji sljedeæe godine. Sudionicima je skrenuo pozornost i na znaèenje obitelji u svjetlu enciklike pape Franje "Lumen fidei". U uvodnom predavanju "Kršæanska antropologija suživota s drugima. Važnost dijaloga za suživot u razlièitosti" prof. dr o. Anto Mišiæ, DI, pojasnio je sam pojam "kršæanska antropologija", tj. koje je kršæansko poimanje èovjeka i kakvo je današnje društvo. Usredotoèujuæi se na bit i svrhu dijaloga, istaknuo je "da bi dijalog bio uspješan i svrsishodan mora se znati što on jest a što nije, te kakav bi trebao biti. Dijalog je oznaka civiliziranosti i kulture, uljudnog ponašanja, poštovanja drugoga, a ne napadanja. Dijalog zahtijeva više slušanja, jer ako bi svi sugovornici govorili istodobno, bilo bi puno buke ali vrlo malo razgovora. Dijalog nije pouèavanje, ukljuèuje i spremnost uèiti od drugih, jer samo od drugoga mogu doznati što on misli. Nije lako druge razumjeti, stoga umijeæe dijaloga zahtijeva puno strpljivosti, povjerenja i hrabrosti. Istinski dijalog stvara ozraèje otvorenosti i prijateljstva bez kojega bi svaki, a osobito religijski dijalog, ostao hladan, služben i besplodan. Otvorenost pripada samoj biti dijaloga, stoga iz njega nitko nije iskljuèen, vrata dijaloga uvijek moraju biti svima otvorena". Stoga, je svrha dijaloga da se s drugima "osjeæamo bolje, da postanemo svjesniji samih sebe i da budemo vjerniji svojim temeljnim vrijednostima, da postanemo vredniji". Predavaè je upozorio da se do toga "ne dolazi samo apstraktnim umovanjem", veæ je važna otvorenost kao bitna oznaka dijaloga. Osvrnuvši se na meðureligijski dijalog, istaknuo je da su dijalog i suživot neki oblik religioznog djelovanja, svojevrsna liturgija, stoga je jasno da meðureligijski dijalog nije rezerviran samo za struènjake. Buduæi da je dijalog susret osoba, a ne obrana pravovjerja, te da èitav èovjek, kao èovjek, sudjeluje u dijalogu, nije ni moguæe postati struènjak za religijski dijalog, kao što se ne može postati struènjak za ljubav prema bližnjemu. Religijski dijalog nije debatni klub 3. rujna 2014. broj 35/2014 5 Domovinske vijesti ili politièki sastanak, na kojem se raspravljaju i brane razlièite opcije suprotstavljenih strana. Pozornica dijaloga je život, sa svim svojim rizicima i iznenaðenjima, na kojoj sudjeluju osobe. Susret meðu religijama je, poput života koji ne želi završiti smræu, u stalnom hodu prema naprijed. Svrha dijaloga nije postizavanje potpunog suglasja ili brisanje razlika meðu religijama, nego razumijevanje i ljubav. Svrha dijaloga nije uèiniti dijalog suvišnim nego da postane naèin života. Svrha dijaloga je konaèno stvaranje ozraèja prijateljstva, povjerenja jednih u druge i zadovoljstva u suživotu, zakljuèio je Mišiæ. Susret bogoslova Varaždinske biskupije Veternica, 28.8.2014. (IKA) – U Duhovnom centru Varaždinske biskupije na Veternici od 25. do 28. kolovoza održan je duhovno-formacijski susret bogoslova te biskupije. Uz bogoslove, susretu su nazoèili varaždinski biskup Josip Mrzljak, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa preè. Anðelko Košæak i novoimenovani prefekt bogoslovije vlè. Ivica Cujzek. Biskup Mrzljak bogoslovima je ukazao na tri kljuène stvari koje su vrlo bitne u bogoslovskoj formaciji i kasnijem sveæenièkom životu: celibat, poslušnost i siromaštvo. Takoðer je istaknuo i važnost euharistije i molitve za bogoslove i sveæenike kao kljuènim sastavnicama njihova života. Pri govoru o molitvi posebno se osvrnuo na sv. Moniku, èiji se spomen toga dana slavio, te istaknuo njezinu revnost u molitvi za svojega izgubljenog sina te pozitivni rezultat te molitve u kasnijem životu njezina sina, sv. Augustina kojeg se Crkva spominje dan kasnije. Ukazao je i na primjer majke bl. Alojzija Stepinca koja nikad nije prestala moliti i postiti za svoga sina Alojzija da postane sveæenik, te da bude dobar i svet sveæenik. Tijekom susreta dotaknulo se niz tema poput rasprave o potrebi stanke tj. godini intenzivnog pastoralnog ili socijalnog praktikuma za sve bogoslove, te godišnjem odmoru sveæenika. Bogoslovi su posjetili župu sv. Ane u Loboru i marijansko svetište Majke Božje Gorske, te župu svetog Jakoba u Prelogu gdje je susret i završio. Katehetski dan Poreèke i Pulske biskupije Tema: "Kršæansko-muslimanski odnosi u današnjem svijetu" Pazin, 28.8.2014. (IKA) - U Pazinskom kolegiju prireðen je u èetvrtak 28. kolovoza Katehetski dan za Poreèku i Pulsku biskupiju. Poziv je poslan svim vjerouèiteljima koji djeluju u osnovnim i srednjim školama na podruèju Biskupije, kao i sveæenicima, župnim katehetama, odgajateljicama u vjeri u predškolskim ustanovama i studentima teologije. Okupilo se više od osamdesetero vjerouèitelja i vjerouèiteljica. Tema susreta bila je "Kršæansko-muslimanski odnosi u današnjem svijetu", a predavaè je bio dr. Tomislav Kovaè, viši asistent na Katedri fundamentalne teologije KBF-a Sveuèilišta u Zagrebu. Dr. Kovaè je na vrlo jednostavan i lako razumljiv naèin govorio o poèecima i bitnim oznakama islama, te o odnosu islama prema drugim religijama. Dotakao se i "dodirnih toèaka" islama i kršæanstva, ali je govorio i o razlikama. I sama je Crkva nakon Drugoga vatikanskog koncila više otvorila vrata za dijalog s muslimanima koji zajedno s nama i Židovima slave istoga Boga. Nakon predavanja odgovarao je na mnoga pitanja sudionika. Uslijedile su obavijesti iz Katehetskog ureda o planu i programu zajednièkih susreta kroz novu školsku godinu, podjela mandata i potvrda vjerouèiteljima. Skup je završio zajednièkim ruèkom. 6 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika Pismo nadbiskupa Puljiæa za poèetak školske godine Zadar, 29.8.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ uputio je s nadnevkom blagdana sv. Augustina, 28. kolovoza, pismo za poèetak nove školske godine župnim uredima i katehetama mjesne Crkve. "Školsko odgojno i obrazovno djelovanje ne može se smatrati 'èudotvornim lijekom' kojim bi se rješavalo probleme suvremenog èovjeka i društva. Školi su potrebne odgovorne i zauzete obitelji bez èije suradnje nema cjelovitog odgoja. A onda, potrebni su dobri i kompetentni uèitelji, vjerouèitelji i odgojitelji koji æe pomagati roditeljima. Samo združenim i suradnièkim snagama moguæe je postiæi uspjeh u odgoju i obrazovanju", poruèuje mons. Puljiæ u pismu u kojem zahvaljuje roditeljima, uèiteljima, ravnateljima, vjerouèiteljima i odgojiteljima. "Crkva cijeni vaš odgojni rad i podržava vas u obrazovnom poslu i zadatku. No, ne zaboravite kako æe vas djeca i mladi rado slušati ako osjete da vjerujete u vrednote po kojima živite. Vi ste im u tom vidu uzori i ideali koje i oni žele slijediti. Vi ste zapravo nezamjenjiva i živa putujuæa škola. Istraživanja su pokazala da uèenici uglavnom vjeruju i poštuju ono što njihovi uèitelji, roditelji i vjerouèitelji vjeruju i cijene", istièe zadarski nadbiskup. "Vama, dragi vjerouèitelji, koji mojim mandatom predstavljate i zastupate ugled zadarske Crkve u zbornici i razredu, upuæujem rijeèi ohrabrenja. Budite svjesni i dostojni toga poziva i zahvalni Bogu za milost što u ime Crkve možete govoriti i svjedoèiti o silnim djelima koje Bog izvodi u povijesti svoga naroda. Suraðujte s roditeljima uèenika i otvorite im vrata svoga srca. Neka vas u vašem odgovornom poslu prati Božja pomoæ i zagovor sv. Krševana, vrsnog odgojitelja i katehete svete Stošije", poruèuje mons. Puljiæ. Nadbiskup zahvaljuje i roditeljima kao glavnim suradnicima Boga Stvoritelja. "Kao zajednica muškarca i žene koja ima svoje ljudske i božanske korijene, vi ste prva škola u kojoj djeca uèe usvajati graðanski odgoj i stjecati moralne i društvene kreposti i vrline", piše. Nadbiskup podsjeæa na trogodišnji hod u vjeri Zadarske nadbiskupije, koji je nakon Godine vjere 2012./2013. g., Godine obitelji, 2013./2014., 2014./2015. posveæen Godini euharistije, dajuæi do znanja da ne možemo živjeti bez Krista, molitve i nedjeljne mise. Župnici i vjerouèitelji pomagat æe da vjerouèenici prouèavaju što Crkva uèi o euharistiji, tom osobitom otajstvu vjere. "Pozivam vas i potièem, dragi uèenici, družite se s Isusom u molitvi u obitelji. Neka vam nedjeljno sudjelovanje na misi bude slatka obveza kojom æete završiti radni tjedan. Ono æe vam ujedno pomoæi da raste vaša crkvena svijest i odgovornost koju vam je Bog povjerio na krštenju. Hranite se Božjom rijeèju i euharistijom", poruèuje mons. Puljiæ. Podsjeæa kako je prošle školske godine pozornost u Nadbiskupiji posveæena obitelji, kao božanskoj i ljudskoj instituciji predanoj u ruke roditelja. "Projekt zajedništva oca, majke i djece uruèen je njihovom razumu i srcu, njihovoj slobodi i odgovornosti. Život u obitelji je zadatak pred kojim se nalazi svaki njen èlan. Zbog toga ste pozvani i vi, dragi uèenici, da svojom suradnjom, dobrim uèenjem, razgovorom i posluhom doprinesete uspješnom ispunjenju tog zadatka. Ne trebate se bojati, Isus je podijelio brige i radosti s ljudima, kad se rodio u obitelji. Nadam se i želim da vam u tom hodu i rastu pomažu najprije roditelji, a onda sveæenici, katehete i odgojitelji. Svi oni su svojim odgojnim poslanjem pozvani pratiti vaš intelektualni, duhovni i moralni rast, radovati se vašim uspjesima, pomagati u vašim traženjima, pitanjima i problemima", piše nadbiskup Puljiæ, poželjevši svima uspješnu i blagoslovljenu novu školsku godinu. Potaknuo je župnike da pismo proèitaju na misama sa zazivom Duha Svetoga u nedjelju 21. rujna. ika Potpisan Ugovor izmeðu Vlade RH i èlanica Hrvatske kršæanske koalicije Zagreb, 29.8.2014. (IKA) - Predsjednik Saveza Crkava "Rijeè Života" Damir Šiæko Aliæ, predsjednik Crkve cjelovitog evanðelja dr. Mario Duèiæ i biskup Protestantske reformirane kršæanske Crkve u RH dr. Jasmin Miliæ 29. kolovoza su u uredu vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama potpisali ugovor koji regulira prava tih Crkava te se time izvršila presuda Europskog suda za ljudska prava, priopæeno je iz Hrvatske kršæanske koalicije. Taj ugovor sada je predan na potpisivanje predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviæu, te æe nakon toga biti objavljen u Narodnim novinama. Vlada RH je na sjednici 30. srpnja donijela zakljuèak kojim je prihvatila nacrt Ugovora izmeðu Vlade RH i Saveza Crkava "Rijeè Života", Crkve cjelovitog evanðelja i Protestantske reformirane kršæanske Crkve u RH o pitanjima od zajednièkog interesa (Ugovor). Ugovor, izmeðu ostaloga, regulira dušebrižnièko djelovanje spomenutih Crkava u bolnicama i kaznionicama, pitanje vjeronauka, priznavanja crkvenog vjenèanja, financiranja iz Državnog proraèuna. Nacionalni seminar za voditelje formacije i odgovorne u FRAMA-i u Vukovaru Vukovar, 29.8.2014. (IKA) - Franjevaèko bratstvo u Vukovaru bilo je od 25. do 29. kolovoza domaæin VIII. seminara za voditelje formacije i odgovorne u bratstvima Franjevaèke mladeži, koji je pod geslom "Gle kako je dobro i kako je milo kao braæa zajedno živjeti" (Ps 133,1) okupio sedamdesetak èlanova Franjevaèke mladeži iz cijele Hrvatske. U ozraèju evanðeoskog bratstva svojstvenog franjevaèkom obliku života mladi su kroz te dane sudjelovali u formativnim predavanjima: "Božja Rijeè: èitanje, slušanje, djelovanje" (Antonio Šarin, nacionalni potpredsjednik), "Euharistija" (fra Zoran Bibiæ, OFM), "Identitet FRAMA-e kroz dokumente o FRAMA-i" (s. Danijela Rebac, OFS), "FRAMA - život u bratstvu" (Marta Radoš, nacionalna voditeljica formacije), "Odgovornost u bratstvu Franjevaèke mladeži" (Matea Ðumiæ, predsjednica Osjeèkoga podruènog bratstva FRAMA-e). Uz predavanja mladi su u radionicama imali prilike razmijeniti iskustva bratstava iz kojih dolaze, a u zajednièkim slavljima euharistije i pobožnostima ojaèati i proèistiti motive svojega kršæanskog i franjevaèkog života i djelovanja. U sklopu seminara sudionici su posjetili i memorijalna mjesta stradanja u Domovinskom ratu. Kanonska vizitacija župa Srijemskoga dekanata Križevaèke eparhije Vukovar, 29.8.2014. (IKA) - Križevaèki vladika Nikola Kekiæ kanonski je vizitirao od 25. do 29. kolovoza župe Srijemskoga dekanata: Vukovar, Rajevo Selo, Petrovce, Mikluševce i Berak. Vizitacija je poèela vukovarskom župom Krista Kralja koja je i jedina gradska župa Srijemskoga dekanata Križevaèke eparhije, a dovršena je na blagdan glavosjeka sv. Ivana Krstitelja u Berku gdje je taj blagdan ujedno župno proštenje. Biskup se susreo s predstavnicima opæinskih vlasti, obilazio je škole, knjižnice, mjesta stradavanja, župna groblja i sveæenièke grobove. Vizitirao je nadalje župne crkve i župne urede, susretao se s promicateljima kulturnog djelovanja, predstavnicima raznih udruga, s èlanovima pastoralnih vijeæa, sveæenièkim obiteljima i vjernicima srijemskih grkokatolièkih župa. Ta je vizitacija bila prvi kanonski pohod vladike Kekiæa Srijemskom dekanatu Križevaèke eparhije. Domovinske vijesti Drugi dan 43. obiteljske ljetne škole Predavanja i okrugli stol na temu "Dometi i granice prihvaæanja razlièitosti i drugaèijeg" Zagreb, 29.8.2014. (IKA) – Drugoga dana 43. obiteljske ljetne škole koja se u organizaciji Obiteljskog centra Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove održava u Zagrebu, prvo predavanje "Obiteljsko zajedništvo u svjetlu i snazi objave" imao je 29. kolovoza dr. Niko Biliæ, DI. Predavaè je temu Škole razradio u vidu likova i situacija u Starom i Novom zavjetu. Posluživši se slikom Božjom stvaranjem svijeta Adama i Eve, sudionicima je postavio pitanja "S kim se tražim više: sa supružnikom ili s djecom? Koji mi je biblijski lik najviše slièan? Kako se osjeæam kao èlan Isusove obitelji?" Upuæujuæi na Abrahama i Saru, istaknuo je kako se iz Abrahamova primjera zakljuèuje da je otac nositelj religioznih iskustava, a na primjeru Hagare i Jišmaela istièe pojavu ruganja meðu braæom i problem nasljeða. Nadalje, primjer Zakarije i Elizabete nam govori o slozi i komunikaciji, o šutnji i uslišanoj molitvi. U tom je kontekstu naglasio kako "šutnja nije muèna tišina, veæ poštovanje pred tajnom". Navodeæi primjer Svete obitelji, predavaè je ukazao na krize koje traže Božju pomoæ, zajedno su u traženju i u autoritetu. Naposljetku primjer Marte, Marije i Lazara govori nam o potrebi druženja i suosjeæanju s prijateljima. Biliæ je zakljuèio kako je "kršæanskoj zajednici povjerena nova zapovijed. Sav Isusov nauk bitno definira obiteljsko zajedništvo, a temelj tog zajedništva je vršenje volje Božje". U vidu priopæenja "Suživot u suvremenom svijetu" prinos radu Škole dao mr. Petar Gotovac, spec. epidemiolog. U poslijepodnevnom dijelu, predavanje "Bogatstvo razlièitosti u braènoj zajednici" održao je predstojnik Ureda za obitelj Zagrebaèke nadbiskupije dr. John Vice Batarelo. Istaknuo je kako se u današnjem društvu sve više teži izjednaèavanju muškarca i žena, tj. tendencija je što veæeg smanjivanja razlièitosti meðu njima. Oni koji žive u braku, svjesni su razlièitosti, koje je dobro poznavati da bi suživot bio uspješniji i bolji. Na pojedinostima i reakcijama u svakodnevnici pokazao je razlièitost reagiranja žene i muškarca, što je dobro znati zbog lakšeg prihvaæanja drugoga i ostvarenja bolje braène i obiteljske komunikacije kao i zaustavljanja i spreèavanja braènih svaða. Takoðer je istaknuo kako je "znati praštati i tražiti oprost važno za svakodnevni zajednièki život. Poniznost i ljubav proizlaze iz praktiène vjere". O. Josip Sremiæ moderirao je okrugli stol na temu "Dometi i granice prihvaæanja razlièitosti i drugaèijeg". Braèni par Mirjana i Ivica Topèiæ iznijeli su svoje bogato iskustvo živeæi 43 godine u braku, i više od trideset godina djelujuæi u Hrvatskoj zajednici braènih susreta. Svojim primjerom svjedoèili su Božji zahvat u njihovom braku i obitelji i snagu molitve koja im je pomogla u najtežim trenucima. Govorili su o nekim nepremostivim razlikama koje su u obitelj došle ženidbom i udajom djece i o naèinu kako se nose i žive u novim prilikama. Te su zakljuèili, kako je "važno znati prihvatiti drugoga, to prihvaæanje mijenja i pomaže živjeti u razlièitosti". Sudionici Škole dio dana su proveli i u radionicama "Nedjelja – Obiteljski rituali i obiteljska molitva", "Dometi i granice prihvaæanja razlièitosti kod drugoga", "Mnogoznaèni govor tijela od erosa do agape", "Pluralizam u župnoj zajednici, Crkvi i društvu" i "Roditelji i djeca u trajnoj interakciji prema zajedništvu". 3. rujna 2014. broj 35/2014 7 Domovinske vijesti Sveèano euharistijsko slavlje o Danu hrvatskih muèenika "Zavapimo ovdje u Udbini svim našim hrvatskim muèenicima, i svecima i blaženicima, i tolikima koji nisu kao takvi proglašeni, a samo su Bogu poznati po svojoj ljubavi i žrtvi, da zagovaraju za nas danas, da nam isprose ustrajnost u dobroti, istini, pravdi i ljubavi, kako bi naša Domovina imala buduænost", istaknuo biskup Vlado Košiæ u propovijedi Udbina, 30.8.2014. (IKA) - O Danu hrvatskih muèenika središnje euharistijsko slavlje ispred Crkve hrvatskih muèenika na Udbini u subotu 30. kolovoza predvodio je predsjednik Komisije HBK "Iustitia et pax" sisaèki biskup Vlado Košiæ. U koncelebraciji su uz domaæega gospiækosenjskog biskupa Milu Bogoviæa bili i predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, predsjednik BK BiH banjoluèki biskup Franjo Komarica, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, šibenski biskup Ante Ivas, poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša, umirovljeni poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, te brojni sveæenici meðu kojima i ravnatelj Hrvatske inozemene pastve fra Josip Bebiæ. Na poèetku homilije biskup Košiæ podsjetio je da "kada se okupljamo ovdje u Udbini, u nacionalnom svetištu crkve Hrvatskih muèenika, tada jednim blagdanom slavimo hrvatske svece, blaženike i sluge i službenice Božje, ali i mnoge znane i neznane tj. od Crkve (još) neproglašene Božje ugodnike na našim oltarima a koji su dali svoje živote za Krista. Najprije to su sv. Nikola Taveliæ, sv. Marko Križevèanin, bl. Alojzije Stepinac, bl. Miroslav Bulešiæ, blažene sestre Drinske muèenice - bl. Jela Ivaniševiæ i èetiri njezine susestre Kæeri Božje ljubavi, kao i službenici Božji Širokobriješki muèenici (njih 66 fra Leo Petroviæ i 65 subraæe) i službenica Božja èasna s. Žarka Ivasiæ. Oni su neposredni svjedoci vjere jer su bili progonjeni in odium fidei, iz mržnje na vjeru i živote dali za Krista". Podsjetio je kako su drugotni muèenici za Krista i oni koji su poginuli jer su svjedoèili kršæansku ljubav, a nisu bili izravno progonjeni zbog vjere, ali su oni iz vjere a ne iz mržnje branili svoju domovinu, obitelj i svoje bližnje, dakle bili su žrtve progona slièno kao nevina djeèica u Betlehemu i sv. Ivan Krstitelj. Stoga, naši su stradalnici i oni koji su bili muèeni zbog vrednota i visokih ideala koje je Krist propovijedao takoðer indirektno muèenici za Krista, rekao je biskup i u tom kontekstu je imenom pobrojao samo neke iz nepreglednog niza takvih hrvatskih muèenika koji su pali za ideale slobode i domoljublja, a koje naš narod s pravom èasti kao nacionalne heroje. Biskup Košiæ posvijestio je i èinjenicu da je 20. stoljeæe bilo je najkrvavije upravo po ubijanju kršæana. Veæina graðana Zapada u kojima je kršæanstvo povijesna religija, ukljuèujuæi i Hrvate, uopæe ne zna kakve su se straviène stvari dogodile kršæanima u prošlom stoljeæu i kakve im se dogaðaju još i danas. O kršæanstvu se u medijima danas može èuti uglavnom samo po skandalima pa se stjeèe dojam da je kršæanstvo, iz ove perspektive i stvorene klime, uzrok svih zala prošlih stoljeæa, ustvrdio je biskup, te se posebno osvrnuo da današnji progon kršæana u islamskim zemljama. Muèeništvo nije povezano s mržnjom prema drukèijem, veæ s ljubavlju prema Bogu i èovjeku. Veæina kršæanskih muèenika ubijeni su samo zato što vjeruju u Isusa Krista i što se iste vjere ne žele odreæi ni po cijenu prijetnje gubitka života, naglasio je. U tom kontekstu podsjetio je, kako je papa Franjo pozvao sve biskupe svijeta da organiziraju molitvu za kršæane koje se ubija i protjeruje iz sjevernog Iraka, a apelu su se pridružili i mnogi biskupi u Hrvatskoj. Biskup Košiæ osvrnuo se na progon hrvatskih katolika, koji trpe muèeništvo od razlièitih nepravdi i nasilja. Trebali bismo danas imenovati i drugu hrvatsku ranu ili mjesto aktualnog muèeništva hrvatskih katolika: to je BIH. U njoj je 8 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika danas zaista teško biti Hrvat i katolik. Treæa rana našeg hrvatskog muèeništva danas je nepoštenje i lopovluk koji trpe naši ljudi zbog neodgovornosti onih koji nas vode, a koji ne vole ni hrvatski narod ni Katolièku Crkvu veæ samo svoj džep i nemoralno upravljaju našim dobrima, a za sirotinju ne mare. Ipak mi kao katolièki narod nikada nismo zbog svojih rana pali i ostali slomljeni, uvijek smo se dizali, pa je to i naš zadatak danas. Zavapimo ovdje u Udbini svim našim hrvatskim muèenicima, i svecima i blaženicima, i tolikima koji nisu kao takvi proglašeni, a samo su Bogu poznati po svojoj ljubavi i žrtvi, da zagovaraju za nas danas, da nam isprose ustrajnost u dobroti, istini, pravdi i ljubavi, kako bi naša Domovina imala buduænost. A to æe biti po velikoj ljubavi prema Bogu i svome domu i rodu, kako nas upravo uèe svi naši hrvatski muèenici. Naši su muèenici slijedili Krista i zato su njemu pridruženi u slavi uskrsnuæa. To je i naš put, braæo i sestre, i zato slavimo muèenike da bismo u njima hvalili Gospodina koji je nas "ljubio do kraja, sve do smrti", te kako bismo i sami gledajuæi njih hrabro prihvaæali sve kušnje i nevolje znajuæi da se život vjeèni dobiva samo ako se zemaljski život daje za druge, rekao je na kraju homilije biskup Košiæ. Na kraju mise rijeèi zahvale izrazio je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, posebno spomenuvši trud èlanova Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij za popisivanje svih žrtava II. svjetskog rata i poraæa iz hrvatskoga naroda i Katolièke Crkve. Biskup je istaknuo da æe se na taj naèin doæi do istine koja se èesto iskrivljavala i izbjeæi manipuliranje žrtvama. Proslava Dana hrvatskih muèenika zapoèela je u 9 sati Križnim putem s Krbavskoga polja od crkve Sv. Marka, a samoj proslavi prethodila je trodnevnica koju su predvodili preè. Robert Zuboviæ, vlè. Nikola Turkalj i biskup Mile Bogoviæ. Susret vjerouèitelja Bjelovarsko-križevaèke biskupije Bjelovar, 30.8.2014. (IKA) - Tradicionalni susret vjerouèitelja Bjelovarsko-križevaèke biskupije na poèetku nove školske godine održan je u subotu 30. kolovoza u bjelovarskoj katedrali Svete Terezije Avilske. Susret je poèeo sveèanim euharistijskim slavljem koje je predvodio predstojnik Katehetskog ureda Bjelovarsko-križevaèke biskupije vlè. Mirek Hrvojiæ. U koncelebraciji je bio katedralni kapelan Branko Fresl. Vlè. Hrvojiæ u homiliji povezao je važnost i ulogu poziva vjerouèitelja s proèitanim Evanðeljem, posebno istaknuvši: "U Evanðelju koje nam donosi prispodobu o talentima, mogli smo uoèiti svu zahtjevnost Isusovih rijeèi. Darovi koje smo primili nisu nam dani da bismo ih ostavili negdje sa strane, veæ umnožili nesebiènim i požrtvovnim radom kako bi Isusova rijeè došla do srca svakog uèenika. U svojemu radu trebate pred oèima imati jedino kriterije koje nam Bog daje. Tako æete lakše podnijeti i prigovore onih koji osporavaju Božje zapovijedi i zakone. Neki æe od vas i otvoreno biti proglašavani nazadnima i neupuæenima. Ali, nikad nemojte zaboraviti komu ste povjerovali. Neka vam Isusove rijeèi i životni stav, budu trajno ohrabrenje u svemu što budete èinili". Prije završnog blagoslova bila je sveèanost dodjele kanonskih mandata. Ove su godine trajne mandate iz ruku predstojnika Hrvojiæa dobile vjerouèiteljice Katarina Æurkoviæ i Andrea Pratnemer. Predstojnik Hrvojiæ na kraju je svim vjerouèiteljicama i vjerouèiteljima poželio obilje Božjega blagoslova i uspjeha u njihovu predanu i odgovornu radu. Istaknuo je èinjenicu da "mandat nije pravo za koje se netko natjeèe, veæ prvenstveno milost; jer, nema ništa ljepše ika nego imati Boga u sebi, i dijeliti ga drugima". Nakon sveèane euharistije vjerouèitelji su se u prostorijama katedralne župe susreli s predstojnikom Hrvojiæem. Okupljeni su dobili potrebne informacije i smjernice vezane uz struèna usavršavanja i ostale aktivnosti koje vjerouèitelje oèekuju na poèetku nove školske godine. Grkokatolièko hodoèašæe sv. Šimunu u Zadar Zadar, 30.8.2014. (IKA) - Križevaèka eparhija i grkokatolièka župa Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom uprilièile su u subotu 30. kolovoza poklonstveno hodoèašæe grkokatolièkih vjernika moæima sv. Šimuna Bogoprimca u Zadar. Sudjelovalo je više od 90 hodoèasnika na èelu s križevaèkim vladikom Nikolom Kekiæem. Meðu hodoèasnicima bili su i o. Mihajlo Simunoviæ, križevaèki župnik, o. Milan Stipiæ, jastrebarski župnik, podðakon Livio Marijan, eparhijski kancelar, èlanovi Katedralnog zbora iz Križevaca te vjernici iz Križevaca, Zagreba, Jastrebarskog, Sošica i drugih župa Žumberaèkoga dekanata. Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog pred otvorenom rakom sa sveèevim tijelom u crkvi Sv. Šimuna služio je vladika Kekiæ zajedno sa sveæenicima hodoèasnicima te mons. Sreækom Frka-Petešiæem, kanonikom Stolnog kaptola sv. Stošije u Zadru, i župnikom Mirloviæa Ivanom Æupiæem. Na Liturgiji je pjevao Katedralni zbor pod ravnanjem mo Ozrena Bogdanoviæa, a poslanicu je prema drevnom glagoljaškom napjevu otoka Murtera otpjevao Ante Ježina iz Betine. U homiliji vladika se osvrnuo na starca Šimuna Bogoprimca, èije se èasno tijelo èuva u Zadru, a èije æe moæi doskora dobiti i Križevaèka eparhija, toènije grkokatolièka župna crkva Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, kao dar Zadarske nadbiskupije i nadbiskupa Želimira Puljiæa. Na slavlju su sudjelovali i èlanovi folklornih skupina "Sv. Šime" iz Rtine i "Sv. Jeronim" iz Vlašiæa na otoku Pagu u svojim nošnjama kao i drugi Zadrani. Nakon Liturgije svi su zajedno zapjevali "Ninje otpušèaješi" (Sad otpuštaš), hvalospjev sv. Šimuna iz Lukina evanðelja, te pristupili raki i poklonili se moæima sveca koji je Dijete Isusa držao na svojim rukama. Neraspadnuto tijelo toga novozavjetnog sveca dospjelo je u 6. st. iz Palestine u Carigrad, a zatim u 13. st. u Zadar, gdje je položeno u srebrno-zlatnoj raki koju je dala napraviti hrvatsko-ugarska kraljica Jeilsava Kotromaniæ u 14. st. Hodoèasnici su pohodili i zadarsku katedralu Sv. Stošije (velikomuèenice Anastazije), gdje su se poklonili kamenom sarkofagu u kojoj se èuvaju njezine moæi, donesene iz Carigrada u Zadar u 9. st. Poseban doživljaj bio je i posjet poznatoj Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti "Zlato i srebro Zadra". Vladika je s pratnjom bio gost benediktinki sv. Marije i opatice Anastazije, gdje se zadržao na ruèku. Poslije slobodnog vremena u Zadru, hodoèasnici su krenuli u starohrvatski kraljevski grad Nin, gdje su u najmanjoj katedrali na svijetu, poznatoj crkvici sv. Križa, otpjevali Moleben presvetoj Bogorodici, koji je služio biskup Kekiæ. Na putu za Zagreb svratili su i u Udbinu, u Crkvu hrvatskih muèenika, u kojoj je toga dana u jutarnjim satima bilo veliko slavlje toga spomendana. Tu je Katedralni zbor otpjevao nekoliko skladbi. Sa znamenitostima Zadra i Nina, i njihovom sakralnom baštinom hodoèasnike je putem upoznao vodio kancelar Marijan. . Domovinske vijesti Dan vjerouèitelja Požeške biskupije Biskup Antun Škvorèeviæ podijelio èetrdeset kanonskih mandata za pouèavanje vjeronauka u školi Požega, 30.8.2014. (IKA) - Vjerouèitelji Požeške biskupije okupili su se 30. kolovoza u Požegi na tradicionalni susret pred poèetak nove školske godine. Središnja toèka bilo je euharistijsko slavlje koje je u crkvi Sv. Lovre predvodio biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s predstojnikom Katehetskog ureda Antom Iviæem, kancelarom Goranom Lukiæem i petnaestak sveæenika vjerouèitelja i ðakona. Pozdravljajuæi nazoène, istaknuo je znakovitost euharistijskog zajedništva biskupa, sveæenika i vjerouèitelja koji kao izabrani, pozvani i poslani služe naviještanju Radosne vijesti u požeškoj mjesnoj Crkvi. Zapitao je vjerouèitelje što je potrebno uèiniti na poèetku školske godine i dodao da se za dio uglavnom tehnièkih obveza pobrinulo Ministarstvo obrazovanja i ravnatelji njihovih škola, a da je za taj poèetak najvažnije raspoloženje srca i savjesti kojim æe nastupiti pred djecom i mladima. Ustvrdio je da je uèvršæenje vjerouèiteljskog poziva prvi smisao njihova susreta u Požegi. Dodao je da æe pored toga 40 vjerouèitelja iz biskupovih ruku primiti mandat za predavanje vjeronauka u školi te da taj èin potièe sve na obnovu svijesti kako njihovo poslanje nije neki privatni posao, nego javno djelovanje uime Crkve te da se na ovom slavlju u tom proèiste i uèvrste, da svoje svjedoèenje cjelovite vjere Crkve vrše u najdubljoj povezanosti s Isusom Kristom i u zauzetoj suradnji s biskupom i sveæenicima te sa župnom zajednicom kojoj pripadaju. U homiliji biskup Škvorèeviæ je na temelju naviještenog evanðeoskog ulomka, u kojem Isus govori o slugama kojima su povjereni talenti, spomenuo kako se svatko od nazoènih može prepoznati u osobi sluge. Naglasio je kako Isus govori diferencirano o slugama kojima je gospodar povjerio na upravu dio imanja, istièuæi da su jedni dobri i vjerni sluge jer su savjesno upravljali, dok je jedan od njih otkazao suraðivati u povjerenom mu zadatku te ga Isus naziva zlim i lijenim slugom a potom i beskorisnim slugom kojega treba izbaciti iz suradnièkog tima. Kazao je kako navedeni evanðeoski ulomak svakoga od nas stavlja pred dramatièno pitanje: što èinimo s Božjim darom koji nam je povjeren. Spomenuo je da nam u odgovoru na to pitanje pomaže sveti Pavao kada Korinæanima tumaèi da ih je Bog izabrao kao ljudski slabe, neplemenite, prezrene kako bi po njima ostvario svoje moæno djelo i posramio one koji se hvale i uznose vlastitim ostvarenjima. Biskup je ustvrdio vjerouèiteljima kako nas Apostol uèi prihvatiti same sebe onakvima kakvi jesmo, nemoæni, slabi i prezira vrijedni, istièuæi da je to privilegirano stanje koje je Bog izabrao da po našoj otvorenosti i povjerenja u njega, iskrenoj suradnji s njime ostvari svoje djelo spasenja u svijetu. Istaknuo je da time postajemo dionicima one uspješne strategije kojom se poslužio Isus Krist u svojoj poniznosti i poniženosti na križu. Kazao je kako, gledajuæi sebe i druge osobe ljudskim mjerilima poèesto osjetimo strah u svom poslanju. Ali, dodao je, kada djelujemo iz svijesti da nas je Bog izabrao, pozvao i poslao te svojom vjernièkom poniznošæu nastojimo svjedoèiti njegovu snagu u nama, postajemo odvažni i onda kad nas svijet prezire i mrzi, progoni i odbacuje. Biskup je istaknuo da bi netko na temelju reèenog mogao pomisliti kako se kao vjerouèitelj ne treba truditi oko struènog usavršavanja, traganja za primjerenom metodom u pristupu djeci i mladima te podsjetio da Bog djeluje utjelovljenskim putem, i da po starom katolièkom uvjerenju milost pretpostavlja narav. Kazao je da osobno u svom poslanju nastoji organizirano djelovati, ne zato što vjeruje da 3. rujna 2014. broj 35/2014 9 Domovinske vijesti se samom organizacijom nešto evanðeoski postiže, nego zato što je uvjeren da Bog redovito ne ostvaruje svoje djelo u neredu, podsjeæajuæi da je Isus djelovao na organiziran naèin, izabrao apostole, povjerio im poslanje na èelu s Petrom, naložio da propovijedaju i krste. Istaknuo je biskup kako je u tom smislu vrlo važno da vjerouèitelji uèine sve što je potrebno kako bi se izgraðivali u svojoj struènosti, suraðivali u inicijativama mjesne Crkve u kojoj djeluju i svjedoèili iskustvo koje žive u svojoj ukorijenjenosti u Božjoj rijeèi, u svakodnevnom drugovanju s Bogom, molitvi, slavljenju svetih sakramenata, napose euharistiji. Poželio im je u tom smislu uspješnu novu školsku godinu. Pri kraju misnoga slavlja biskup Škvorèeviæ podijelio je èetrdeset kanonskih mandata za pouèavanje vjeronauka u školi. Spomenuo je kako se raduje svakom vjerouèiteljskom napretku, pa i razlièitim službama koje im povjeravaju u školi, meðu ostalim i ravnateljskoj. No, podsjetio ih je kako je njihovo vjerouèiteljsko poslanje na svoj naèin povezano s pozivom koji su primili da budu svjedoci Isusa Krista i njegovi navjestitelji u školi, i da za to djelovanje primaju biskupov mandat, što može biti potamnjeno u drugim službama te ih je pozvao na mudrost. Kazao je da Požeška biskupija nastoji vjerouèiteljima otvoriti druge moguænosti u okviru svoga djelovanja, te da je u tom pogledu ovih dana vjerouèitelj Mario Voronjecki imenovan ravnateljem Katolièke klasiène gimnazije s pravom javnosti u Virovitici, a Patricija Brdar za suradnicu u Katehetskom uredu. Program je nastavljen u Biskupskom domu u Dvorani bl. Alojzija Stepinca. Održana sedma "Maša po starinski" Smotra glagoljaškog i starocrkvenog pjevanja u Sv. Petru u Šumi Sveti Petar u Šumi, 31.8.2014. (IKA) - Maša po starinski svojim se kontinuitetom, a napose izuzetnom povijesnom vrijednošæu repertoara te umjetnièkom kvalitetom interpretacija, iz godine u godinu profilira kao jedna od referentnih manifestacija posveæena tom specifiènom glazbenom žanru. Taj jedinstveni etnomuzikološki glazbeni dogaðaj, od iznimnog kulturološkog znaèenja za valorizaciju i oèuvanje tog segmenta naše bogate baštine, koji je po mnogima i najznaèajniji u smislu oèuvanja našeg kulturnog identiteta, stigao je do svoga sedmog izdanja. Ovogodišnja smotra "Maša po starinski", koja je održana u Sv. Petru u Šumi u nedjelju 31. kolovoza, poèela je sveèanim misnim slavljem koje je u mjesnoj župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla predvodio kanonik zadarskoga Stolnog kaptola sv. Stošije i župnik župe Gospe od Ružarija u Posedarju preè. Sreæko Frka Petešiæ, u suslavlju s domaæim župnikom pavlinom o. Euzebijem Kneževiæem. Crkveni pjevaèi iz Posedarja, osim uobièajenim misnim napjevima svojim su srèanim pjevanjem uljepšali i druge dijelove mise. Po završetku misnog slavlja program je nastavljen smotrom glagoljaških i starocrkvenih puèkih napjeva u izvedbi crkvenih puèkih pjevaèa, zborova i vokalnih skupina iz raznih dijelova Hrvatske. Drugi dio susreta poèeo je zvucima "Mantinjade" koju su na tradicijskim instrumentima izveli mladi sviraèi iz Dobrinja na otoku Krku. Nakon kratkog pozdrava naèelnika Opæine Sv. Petar u Šumi Marija Bratuliæa, prvi su nastupili domaæini, èlanovi zbora župe sv. Petra i Pavla sa tradicijskom pjesmom za Tijelovsku procesiju "Amo doði sve stvorenje", te starom pjesmom iz toga kraja "Marijo Majko ljubljena". Ove su godine prvi put na "Maši po starinski" sudjelovali i pjevaèi iz susjedne župe sv. Petra i Pavla iz Kringe, predstavivši se pjesmama 10 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika "Zdravo Tilo" i "Lijepa si, lijepa". Sa juga Istre po peti su put na "Mašu po starinski" stigli medulinski pjevaèi župnog zbora sv. Agneze koji su pod vodstvom prof. Mirjane Grakaliæ izveli stari napjev zabilježen u Medulinu "Marijo o mili glas" te "Budi hvaljeno", tradicijsku pjesmu zapisanu, rekla je voditeljica zbora, "perom našeg prvog melografa Matka Brajše Rašana, koji je prvi sustavno zapisivao istarski dvoglas." Prof. Grakaliæ proèitala je i opasku koju je oko 1900. godine uz zapis te pjesme pribilježio Brajša Rašan o tome kako je "tu pjesmu pjevalo i staro i mlado", te nastavak bilješke gdje govori o zabranama pjevanja na narodnom jeziku. Zbor Lavanda iz Novigrada otpjevao je staroslavenski napjev "I na zemlje" zabilježen u mjestu Semiæ nedaleko Lupoglava, te "Zdravo morska zvezda" iz Pavlinskog zbornika. Zatim su pred glavni oltar supetarske crkve stupile crkvene puèke pjevaèice iz Svetica kraj Ozlja koje su svoje glazbeno umijeæe predstavile s dvije pjesme koje je u Dalmaciji zabilježio Ljubo Stipišiæ Delmata: "O prislavna Božja Mati", zapisanu prema puèkom pjevanju iz okolice Solina, te napjev Velikog petka "Puèe moj". Skupina mladih pjevaèa i sviraèa iz Dobrinja na otoku Krku, sopci Mateo Kirinèiæ i Matija Turèiæ te kanturice Mira Crnèiæ i Martina Turèiæ, koji djeluju u sklopu tamošnjeg zbora i kulturnog društva pod ravnanjem prof. Ivana Pavaèiæa, otpjevali su i odsvirali više starih napjeva, zakljuèivši s božiænom koledom "Bog se rodi" èiji prvi glagoljski zapis datira èak iz 14. stoljeæa. Iz Lindara, nedaleko Pazina, stigli su puèki crkveni pjevaèi Noel Šuran i Vinko Zidariæ koji su se predstavili s dva raritetna božiæna napjeva iz svog mjesta "Prema gradu Betlemu" i "O Kraljice Zvijezde". Ženska vokalna skupina "Jažulice" iz Lanišæa otpjevala je "Svet" iz laniške "Stare Maše" i korizmeni napjev "Puèe moj". Zanimljivo je, istaknuto je kod predstavljanja ove vokalne skupine, da u Lanišæu nema crkvenog zbora veæ drevne napjeve pjeva svekoliki puk Božji, a Jažulice veæ èetiri desetljeæa nastoje te drevne napjeve, svoje bugarenje, saèuvati i prenijeti mladim naraštajima. Važnost oèuvanja drevnih tradicijskih crkvenih napjeva za buduæa pokoljenja istaknuo je i prof. Bruno Krajcar, umjetnièki voditelj i idejni zaèetnik "Maše po starinski", koji je rekao kako se za nastup na Smotri biraju vrijedni glagoljaški i starocrkveni napjevi te se tako èuvaju od zaborava. Kako bi sve ostalo što bolje saèuvano, svih sedam godina Smotre u potpunosti je zabilježeno audio i videozapisima, napomenuo je prof. Krajcar. Završni dio smotre ponovno je bio u znaku napjeva iz Dalmacije, crkveni puèki pjevaèi iz župe Gospe od Ružarija iz Posedarja izveli su, kako je najavio njihov voditelj prof. Ivica Dundoviæ, niz napjeva na temu otajstva Vazmenog trodnevlja i otajstva smrti: pjesmu "Židovska su djeca", pogrebni napjev "Braæo, brata sprovodimo", zatim stare napjeve "Dan od gnjeva", "Usta moja uzdižite", "Puèe moj" i Vazmenu posljednicu "Svetoj žrtvi Uskrsnici", a za sam kraj, prema želji domaæina o. Euzebija, i napjev "Zdravo Æerce". Nositelj projekta i glavni organizator "Maše po starinski" je Opæina Sveti Petar u Šumi. Manifestacija je ove godine održana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Istarske županije, te uz potporu župe sv. Petra i Pavla ap. iz Sv. Petra u Šumi i istarskog ogranka Hrvatske glazbene unije. . ika Posveta oltara i blagoslov obnovljene crkve na Malom Drveniku Sveèano misno slavlje predvodio nadbiskup Marin Barišiæ Trogir, 31.8.2014. (IKA) - U otoènoj župi Drvenik Trogirskoga dekanata, koja se sastoji od Velog Drvenika i Malog Drvenika, na Malom Drveniku obnovljena je crkva Gospe Zvijezde mora. Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ posvetio je oltar i blagoslovio obnovljenu crkvu za vrijeme euharistijskog slavlja u nedjelju 31. kolovoza. U koncelebraciji bili su župnik don Dražen Baliæ, don Stipan Bodrožiæ, don Jozo Gojsaliæ i nabiskupov tajnik don Nikola Mikaèiæ, a slavlje su pjesmom obogatili puèki pjevaèi i zbor župe Gospe od anðela iz Trogira pod vodstvom maestrice Ivane Milin. Slavlje toga velikog dana okupilo je pedesetak stanovnika Malog Drvenika i dio turista koji su se zatekli na otoku, kao i mještane s Velog Drvenika i Trogirani, meðu kojima su bili gradonaèelnik Ante Stipèiæ i dogradonaèelnik Filip Anðeliæ, te brojni uzvanici. Grad Trogir je za tu prigodu organizirao prijevoz turistièkim brodom "Mirakul", kojim su na otok došli Trogirani i nadbiskup Barišiæ. Brod su sveèano doèekali mještani koji su nadbiskupu darovali cvijeæe dobrodošlice, a potom su se zajedno uputili u procesiji od "porta" do crkve. U propovijedi nadbiskup Barišiæ kazao je da taj dogaðaj, na malom otoèiæu koji mještani zovu "Ploèa", nadilazi ovo malo mjesto i postaje zajednièko slavlje za cijelu Splitskomakarsku nadbiskupiju. "Ovo nije samo dogaðaj horizontale nego i vertikale jer svi koji su ovdje roðeni i pokopani sudjeluju na ovom slavlju iz nebeske perspektive". Osvrnuvši na razmišljanje austrijskog filozofa Wichtensteina koji kaže da je èitava suvremena realnost poput otoka u oceanu, nadbiskup se upitao jesmo li zaista ogranièeni vremenom i prostorom u kojem živimo te zakljuèio da nismo. Kazao je kako u našu ljudsku ogranièenost i grešnost udaraju valovi s oceana koji dodiruju našu stvarnost i daju nam poruku koju je potrebno èuti i o njoj razmišljati. "Taj val nas otvara k vjeènosti i transcendenciji, i povezuje nas s drugom obalom. Zato nismo sami. Problem je što se ponekad mi sami zatvaramo i ne prigrlimo taj val veæ se sukobljavamo s njim. Bilo bi dobro otvoriti se i èuti što nam tim susretom val želi reæi", naglasio je nadbiskup i ukazao na to da je val otvaranje Boga i njegove ljubavi èovjeku. "Val milosrdne Božje ljubavi došao nam je preko Blažene Djevice Marije koja nam je donijela Rijeè koja je postala Tijelom. Ona nam je postala, i treba i dalje biti, zvijezda vodilja u našoj životnoj tami. Ona nas želi voditi prema ishodu i izvoru svjetla, prema Kristu Gospodinu", istaknuo je nadbiskup i èestitao "Ploèanima" na iskazanoj ljubavi prema valu i na otvorenosti te na ustrajnosti i brizi oko obnove crkve, kako bi Gospodin na njihovu otoku imao mjesto gdje može doæi i gdje ga svi mogu susresti, s njim razgovarati, moliti i zazivati milost na sebe i svoje najmilije. "Zamislite ovaj otok bez ovog svetog mjesta, nešto bi mu nedostajalo. Ovaj duhovni objekt otvara novu perspektivu vjernicima, svim mještanima i gostima. Zvijezdo mora prati nas danju i noæu i otvaraj nam srca za valove milosrdne Božje ljubavi", zakljuèio je nadbiskup Barišiæ. Crkva, koja ima oblik zvijezde, bila je u trošnom stanju te se u njoj veæ duže vrijeme nije moglo održavati bogoslužje. Podigao ju je pok. don Špiro Vukoviæ 1972. godine i od tada se nije obnavljala. Zalaganjem župnika don Dražena Baliæa te uz pomoæ Nadbiskupije i grada Trogira, crkva je obnovljena te je postavljen novi kameni oltar. Na kraju misnog slavlja nadbiskupu je u znak zahvalnosti uruèena košara plodova s Malog Drvenika, a predsjednik organizacijskog odbora Civadeliæ uruèio mu je sliku crkve "Zvizda mora". Slovenski vikendaši darovali su crkvi veliku Domovinske vijesti sliku Blažene Djevice Marije - Zvizde mora, s Isusom, anðelima, golubom i sidrom. Po završetku misnog slavlja mještani su za sve nazoène pripremili malu okrjepu s kolaèima i sokovima. Rijeka: Misa uoèi poèetka nove školske i katehetske godine Rijeka, 31.8.2014. (IKA) - U povodu Katehetskoga dana i uoèi poèetka nove školske i katehetske godine rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio je u nedjelju 31. kolovoza sveèano misno slavlje u rijeèkoj katedrali Sv. Vida. Tom prigodom sveæenicima, vjerouèiteljicama, vjerouèiteljima i odgajateljicama u vjeri podijelio je kanonske mandate (missio canonica) za rad u školi i predškolskim ustanovama. Podsjeæajuæi na Isusove rijeèi uèenicima da poðu i nauèavaju ono èemu ih je Isus nauèio, istaknuo je da svatko tko u Crkvi vrši uèiteljsku službu mora za to primiti mandat od onih kojima je Gospodin povjerio voditi njegovu Crkvu i bdjeti nad naukom koji je on predao, kao što su mandat ili poslanje neposredno od Isusa primili njegovi prvi uèenici kad im je rekao: "Poðite… i uèinite..." "Oni kojima se povjerava služba pouèavanja imaju dužnost ne samo trajno se usavršavati u spoznaji Kristova nauka, nego ga i životom usvajati u smislu da u skladu s njime žive i djeluju. U protivnom izlažu se istoj kritici koju je Isus èesto upuæivao pismoznancima i farizejima: 'Govore, a ne èine' (Mt 23, 3)", rekao je nadbiskup. Nadbiskup im je osobito poruèio da ne smiju biti samo uèitelji vjere, nego i uèenici koji se trajno trude od Isusa uèiti kako bi druge po istini mogli pouèavati. To se postiže svakodnevnim drugovanjem s Božjom rijeèi, ne samo u racionalnom i teoretskom smislu, nego i meditativnom i molitvenom, poruèio je. Podsjetio je na pastoralnu smjernicu "Na svetost pozvani" u kojoj hrvatski biskupi istièu ako život onih koji propovijedaju i katehiziraju nije u skladu s onim što vjeruju i govore, propovijedi i kateheze tada ne daju rezultate. "Svjesni toga, posebno smo zahvalni Bogu za mnoge navjestitelje i vjerouèitelje koji sami nastoje živjeti ono što propovijedaju i pouèavaju. Djeca i mladi znaju prepoznati takva nastojanja i sami ih slijediti" (br.32). Nažalost, postoje i oni koji se u svojoj službi ne ravnaju prema Kristovu zakonu ljubavi koji od nas zahtijeva da budemo spremni žrtvovati se kako bismo drugima pomogli, npr. odrièuæi se kojeg sata da bi netko drugi mogao takoðer nešto zaraditi za život, upozorio je nadbiskup Devèiæ. "Kako onda možemo biti svjedoci onoga koji je za svoju braæu i sestre iz ljubavi i solidarnosti predao samoga sebe? Kako se možemo pomiriti s èinjenicom da æe takvo ponašanje mnoge udaljiti od Krista? Ako se tako ponašamo, kakvog smisla ima uopæe naša služba, osim što je zlorabimo za vlastitu korist", upozorio je nadbiskup Devèiæ. Potaknuo je vjerouèitelje, vjerouèiteljice, sveæenike i odgajatelje u vjeri na promišljanje o svjedoèanstvu u svakodnevnom životu, osobito u radnoj okolini, u školama i zbornicama. Svjesni èinjenice kako su nerijetko vjerouèitelji predmet podsmjeha i omalovažavanja, èak i od strane roditelja koji vjeronauk ne shvaæaju ozbiljno, poruèio im je da utjehu pronaðu u Isusu koji je slièno proživljavao. "On nam je takoðer rekao da uèenik ne može biti iznad uèitelja, što znaèi da mora s njime dijeliti istu sudbinu. Samo da podsmjeh i omalovažavanje ne budu posljedica našeg nerada, nestruènosti i vjernièke nedosljednosti", zakljuèio je nadbiskup Devèiæ. 3. rujna 2014. broj 35/2014 11 Domovinske vijesti Pleternica: Proslavljena Gospa od suza Dolaskom u pleternièko svetište svjedoèimo da ne želimo ostati na ogranièenoj znanstvenoj, politièkoj, gospodarskoj, medijskoj razini tumaèenja dogaðaja, nego ponovno poslušati o dogaðaju Isusove ljubavi na križu jaèoj od smrti po kojoj je Bog u svu ljudsku nemoæ zla i smrti utisnuo svoju pobjednièku snagu, istaknuo biskup Škvorèeviæ Pleternica, 31.8.2014. (IKA) - Oko èetrdeset tisuæa vjernika iz Požeške biskupije te susjedne Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije hodoèastilo je na blagdan Gospe od suza, 31. kolovoza, u njezino svetište u Pleternicu. Tijekom devetnice svake veèeri svetište je pohodilo više tisuæa vjernika. Središnje blagdansko misno slavlje na otvorenom u zajedništvu sa sveæenicima i ðakonima predvodio je požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Ulazna procesija zaustavila se pred likom Gospe od suza smještenim pokraj oltara te je biskup, zahvalivši za nedavno proglašenje svetim utemeljitelja Požeške biskupije, pape Ivana Pavla II., uputio trostruki pozdrav Isusovoj Majci, na koji su prisutni odgovarali pjevanim usklikom "Blažena ti što povjerova". Biskup je poèeo homiliju pitajuæi okupljene vjernike kako se osjeæaju u srcu, istaknuvši da je to važno pitanje nakon što smo navijestili Božju rijeè, jer stojimo pred Onom za koju je evanðelist Luka rekao da je u srcu prebirala Božje istine o èovjeku ostvarene po njezinu Sinu Isusu Kristu. Naglasio je kako dolaskom u Pleternicu zajedno s hodoèasnicima duboko osjeæa svu težinu trenutka u kojem se nalaze hrvatski ljudi pritiješnjeni mukom, nevoljom i tjeskobama svake vrste. Dodao je kako zagledan u suze Isusove Majke želi s njima iskreno još jedanput posvjedoèiti i ponoviti istinu kako mi nismo pojedinci i narod koji pripada zemlji nego nebu, ne tminama nego zvijezdama, ne mraku nego svjetlu, ne kratkoroènim i nemoænim ljudskim politikama nego strategiji ljubavi, koja je u Isusu Kristu pobijedila smrt. U tom je èudesnost i snaga ove hodoèasnièke pleternièke veèeri u zajedništvu s Isusovom Majkom, zakljuèio je biskup. Spomenuo je da sveti Ivan u naviještenom ulomku iz Knjige Otkrivenja iznosi viðenje što ga je primio od Boga s obzirom na povijesna zbivanja, njihov završetak i smisao te naviješta novo nebo i novu zemlju. Istaknuo je da je to izazov koji postavlja pitanje o tome tko danas u Hrvatskoj dobro vidi i toèno prosuðuje što se zapravo dogaða kod nas i u svijetu. Spomenuo je kako nas najnovije vijesti o ratu u Iraku, Ukrajini i Svetoj zemlji, o nasilju islamskih džihadista još jedanput uvode u neko stanje vrtnje zla u krugu za koje nitko ne zna gdje æe završiti. Dodao je kako svojim dolaskom u pleternièko svetište svjedoèimo da ne želimo ostati na ogranièenoj znanstvenoj, politièkoj, gospodarskoj, medijskoj razini tumaèenja dogaðaja jer takva polazišta ne daju njihovo konaèno znaèenje niti im otkrivaju smisao, nego ponovno poslušati o dogaðaju Isusove ljubavi na križu jaèoj od smrti po kojoj je Bog u svu ljudsku nemoæ zla i smrti utisnuo svoju pobjednièku snagu i zajamèio konaèni ishod i smisao povijesti te se tako utvrditi u Božjim nadama. Naglasio je dragocjenost i ljepotu života s Bogom te razumijevanja sebe u Božjim koordinatama, njegovim strategijama i svjetlu. I premda smo ljudski gledano mali i prezreni ljudi, izvrgnuti tolikim zlima, vjerom i ljubavlju prema Isusu Kristu ulazimo u duboko zajedništvo života s njime u kojem se ostvaruje ono što je Bog po njemu naumio udijeliti svakome ljudskom biæu. Kazao je da upravo tome služi Marija u svojim svetištima. Prorok nam Jeremija u današnjem prvom èitanju doziva u uši i sjeæanje kuknjavu, plaè i jecanje Rahele iz palestinske Rame, da bismo joj pridružili suvremenu hrvatsku kuknjavu i pronašli joj smisao, kazao je biskup. Istaknuo je da je to 12 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika kuknjava sve veæeg osiromašenja, gubitka radnih, mjesta, iseljavanja mladih ljudi, rastava brakova, sve manje raðanja a sve više umiranja, bolesti i starosti, ranih smrti. Podsjetio je da plaè i kuknjava nisu besmisleni ukoliko se u tom izrazu naše ljudske nemoæi, ogranièenosti i smrti otvaramo svemoænom Bogu koji nam je u Sinu svome posvjedoèio kako nije ravnodušan, nego suosjeæajan prema nama te njegovom ljubavlju pristupa našim suzama, patnjama, umiranjima, trpljenju, ranjenosti, prolaznosti i nemoæi, dajuæi im konaèni smisao. Kao što je Rahela sabrala sve suze svoga naroda i povjerila ih Bogu te u njegovoj blizini i obeæanjima pronašla utjehu i snagu, tako poput nje i veèeras Isusova Majka sabire naše hrvatske suze da bi ih povjerila svome Sinu Isusu Kristu kako bismo postali dionicima pobjednièke snage njegova križa, smrti i uskrsnuæa, koja se djelom Duha Svetoga i u ovoj svetoj misi ostvaruje meðu nama, zakljuèio je biskup. Kazao je da ga posebno raduje što je na hodoèašæu nazoèan velik broj mladih i djece, koji su veèeras i prethodnih dana podnijeli žrtvu pješaèenja da bi posvjedoèili kako se ne daju sapeti u okove sebiènog uživalaèkog samoljublja, u plitke stavove koji ih ostavljaju praznima, u ideološke okvire koji im se svakodnevno nameæu putem politike i medija. "Vi ste biæa srca i slobode, svojom ljubavlju možete uèiniti ovaj svijet plemenitijim, svojim opredjeljenjima za evanðeoske vrijednosti uèiniti ovu našu hrvatsku zemlju mjestom na kojem je lijepo biti èovjek. To je moguæe ostvarivati s Isusom Kristom. Povežite se s njime, povjerite se njegovoj Majci i budite hrabri na putu vjernosti Bogu i ljudskom dostojanstvu", istaknuo je biskup. Pred nama je lik Marijin sa suzama u oèima, nastavio je biskup i kazao da nam je utemeljitelj naše biskupije, sv. Ivan Pavao II. za vrijeme jednoga svoga pohoda Sirakuzi protumaèio znaèenje tih suza i upozorio da su one poziv na kajanje i obraæenje, jamstvo da Bog raèuna s nama i da nas voli, svjedoèanstvo njezine ljubavi za èovjeèanstvo. Ljubav i suosjeæanje s bližnjima osjetilo se i u nedavnoj nesreæi koja je zahvatila nekoliko stotina obitelji u pleternièkom Gradcu i drugdje u Hrvatskoj, napose u suosjeæajnim suzama brojnih ljudi koji su na poziv našega Caritasa pritekli nevoljnima u pomoæ, podsjetio je biskup Škvorèeviæ, zahvalivši Isusovoj Majci za dragocjeno služenje u pleternièkom svetištu. Nakon poprièesne molitve uslijedila je tradicionalna procesija s likom Gospe od suza koji je pronošen kroz mnoštvo hodoèasnika, a za to vrijeme izricane su pohvale i molbenice rijeèima pape Ivana Pavla II. a sve to u prigodi njegova proglašenja svetim i 20. obljetnice njegova prvog pastoralnog pohoda Hrvatskoj. Na kraju je biskup predvodio èin predanja Isusovoj Majci. Voditelj svetišta Antun Æorkoviæ zahvalio je biskupu za predvoðenje svetog slavlja, o. Niki Biliæu za voðenje devetnice kao i svima onima koji su dali svoj doprinos u organiziranju hodoèašæa. Pokrenuta mrežna stranica Križevaèke eparhije Križevci, 1.9.2014. (IKA) – Službena mrežna stranica grkokatolièke Križevaèke eparhije od 1. rujna dostupna je javnosti na adresi: www.krizevacka-eparhija.com. Stranica donosi sve osnovne ustrojbene i povijesne podatke kao i liturgijske posebnosti vezane uz Križevaèku eparhiju, vijesti iz njezina života kao i popis njezinih župa i ustanova. Stranica je opremljena i multimedijskim sadržajima kao i uputama o bogoslužju. Križevaèka eparhija je dijeceza Crkve u Hrvata, a okuplja sve katolike bizantsko-slavenskog obreda na podruèju republika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Domovinske vijesti ika Ludbreg: Blagoslovljen novi Pastoralni centar Varaždinske biskupije Centar se sastoji od 2200 èetvornih metara korisnog prostora, u njemu je ureðeno 20 soba za boravak, nekoliko dvorana razlièite velièine te drugih sadržaja koji æe poslužiti za potrebe župe i svetišta Ludbreg, 1.9.2014. (IKA) - U Ludbregu je u ponedjeljak 1. rujna blagoslovljen novi Pastoralni centar Varaždinske biskupije. Pastoralni centar blagoslovio je varaždinski biskup Josip Mrzljak uz sudjelovanje sveæenika Varaždinske biskupije koji su se toga dana okupili na redovitom mjeseènom sveæenièkom susretu. Susret je prireðen u prigodi središnje godišnje proslave Presvete Krvi, èiji æe središnji dogaðaji biti sljedeæeg vikenda kada se na Svetu subotu 6. rujna održava 5. hrvatsko-slovenski hodoèasnièki susret te na Svetu nedjelju 7. rujna kada se oèekuje više desetaka tisuæa hodoèasnika iz Hrvatske i inozemstva. Nakon pozdrava voditelja susreta generalnog vikara Varaždinske biskupije mons. Ivana Godine, okupljenim sveæenicima u novoj dvorani Pastoralnog centra obratio se biskup Mrzljak koji je istaknuo da je ovaj susret poseban jer su prvi put u centru koji je izgraðen zbog potrebe da se na prikladan naèin proslavljaju sveèanosti u èast Presvete Krvi u tom hodoèasnièkom mjestu koje se sve više prepoznaje ne samo u Varaždinskoj biskupiji nego i izvan nje. Pastoralni centar bit æe u službi svetišta Predragocjene Krvi Kristove, ali æe poslužiti i za druge pastoralne potrebe i pastoralne susrete, rekao je biskup Mrzljak. Centar se sastoji od 2.200 èetvornih metara korisnog prostora, u njemu je ureðeno 20 soba za boravak, nekoliko dvorana razlièite velièine te drugih sadržaja koji æe poslužiti za potrebe župe i svetišta. Korištenje ovog centra ovisit æe o inicijativi i kreativnosti svih nas djelatnika u pastoralu, pa æemo stoga zamoliti Duha Svetog da nas nadahne da u ovom vremenu u kojem živimo, u kojem se traže novi pastoralni iskoraci, možemo i mi dati doprinos putem djelovanja ovog novog centra, istaknuo je varaždinski biskup. Prilikom blagoslova biskup Mrzljak napomenuo je da se ovaj dan èekao dugo, jer se još davno osjetila potreba da u ovom svetištu, koje raste iz godine u godinu, bude ureðen ovakav centar u koji bi dolazili sveæenici i svi drugi ukljuèeni u organizaciju hodoèašæa. Ova kuæa poslužit æe u prvom redu kao pomoæ u organizaciji slavlja, ali služit æe i za mnoge druge pastoralne susrete, za potrebe župe i biskupije, rekao je biskup, dodavši da je želja da ona posluži za dobrobit Crkve kao i ovog mjesta u kojem se nalazi. Kupnja zgrade i zemljišta, projekti, izgradnja i ureðenje stajali su oko 14 milijuna kuna. Vjerujemo da su novèana sredstva, uložena u izgradnju ovog centra, dobro iskorištena, a bitno je napomenuti da su u izgradnji i ureðenju sudjelovale naše domaæe tvrtke, napomenuo je biskup te zazvao Božji blagoslov, ne samo na zgradu nego ponajprije na sve one koji æe u centru boraviti i djelovati. Biskup Mrzljak zaželio je da novi pastoralni centar posluži za nove susrete, evangelizaciju, bolje zajedništvo i napredovanje u pastoralu na dobrobit Crkve i šire zajednice. Sveèanost blagoslova uzvelièao je župni zbor iz Ludbrega pod ravnanjem Antuna Kranjèeca, a uz sveæenike Varaždinske biskupije nazoèili su predstavnici Grada Ludbrega na èelu s gradonaèelnikom Dubravkom Biliæem i tvrtki izvoðaèa radova. Na redovnom mjeseènom sveæenièkom susretu ludbreški župnik i upravitelj svetišta mons. Josip Ðurkan izlagao je o temi "Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu od II. svjetskog rata do danas". Mons. Ðurkan govorio je o novijoj povijesti svetišta, odnosno njegovu razvoju do današnjih dana. Podsjetio je kako o duhovnom životu u Ludbregu svjedoèi i prvi pisani zapis u popisu župa Zagrebaèke biskupije 1334. godine kada se spominje župa Ludbreg sa župnom crkvom Presvetog Trojstva i devet filijala. Na žalost, župni arhivi stradali su u požaru u 19. stoljeæu te u partizanskom paležu 1943. godine. Poznato je da su prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata u župi cvjetali vjerski život i katehizacija zahvaljujuæi tadašnjim župnicima, kao i kateheti Matiji Crnkoviæu, kasnijem ludbreškom župniku kojeg su ubili komunisti. Bio je župnikom od 1937. te je razvio bogat vjerski život. Poèetkom Drugog svjetskog rata proslave u èast Svete Krvi u ludbreškom prošteništu bile su osobito sveèane tijekom više dana, a slavlje na Svetu nedjelju predvodio je nadbiskup Alojzije Stepinac. No, zbog stalnih partizanskih upada u Ludbreg, pokaznica je u godinama rata bila skrivena, a kad su partizani zauzeli mjesto uništili su župni ured te odveli i ubili laike vezane uz Crkvu, a ni danas im se ne zna za grob, kao ni župniku Crnkoviæu kojeg su nakon uhiæenja i muèenja ubili 1945. godine u Varaždinu. Nakon rata sve katolièke organizacije raspuštene su, promijenio se i karakter prošteništa, a vlast je hodoèasnicima zabranjivala dolazak u Ludbreg. No, oni gorljivi u vjeri dolazili su i dalje, osobito stariji vjernici koji su hodoèastili na nekoliko dana. S vremenom poèele su se vraæati obitelji i mlaði vjernici, unatoè zastrašivanjima i brutalnom ophoðenju vlasti s hodoèasnicima. No, u godinama komunizma proštenje se odvijalo strogo unutar crkve i cinktora. Sedamdesetih godina ludbreški župnici napokon su mogli pristupiti duhovnoj i materijalnoj obnovi župe i prošteništa, pa su dani proštenja bili sve posjeæeniji i bogatiji sadržajima, a misna slavlja od tada pa sve do današnjih dana predvode biskupi. Iz godine u godinu poveæavao se broj hodoèasnika i sveæenika, te se ubrzo pokazala potreba za njihovim prenoæištem i prikladnim smještajem, rekao je mons. Ðurkan, dodavši da se otvaranjem pastoralnog centra ostvarila potreba i zamisao stara 40-tak godina. Poèetkom osamdesetih godina proštenište se sve više razvija, objavljen je vodiè prošteništa u nakladi od 80.000 primjeraka i poslan na sve župe tadašnje države, a dolaskom današnjeg župnika mons. Ðurkana 1985. godine nastavljene su i zapoèete brojne aktivnosti kojima je proštenište još više zaživjelo, osobito u dane Svete nedjelje poèetkom rujna. Proštenje je prošireno na još više dana, poveæavao se broj hodoèasnika te se sve više pokazivala potreba za veæim otvorenim prostorom za održavanje slavlja, što je zabranjivala komunistièka vlast. Tek je osnutkom samostalne države Hrvatske dopušteno slavlje Svete nedjelje na otvorenom, župa je napokon dobila novo zemljište i uredila veæi kongresni prostor na otvorenom nedaleko od dvorca Batthyani i samog središta grada, a na tom je prostoru godine 1994. izgraðena i kapelica kod koje se tijekom višednevnog proštenja održavaju hodoèasnièka slavlja za više desetaka tisuæa vjernika iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Osobito je sveèano u svetištu bilo 2011. godine kada je proslavljeno 600 godina od dogaðaja èuda Presvete Krvi, te 2013. godine kada se slavilo 500 godina od papinskog priznanja. Na susretu je najavljeno izdavanje kalendara s osobitostima Varaždinske biskupije s motivima slika hlebinskih slikara naive, te je objavljen poziv zaklade "Dr. Josip Sabol" za dodjelom novèane pomoæi i stipendije studentima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja s podruèja Varaždinske biskupije. . 3. rujna 2014. broj 35/2014 13 Domovinske vijesti Duhovno-formativni susret bogoslova s kardinalom Bozaniæem Tema susreta bila je "Molitva u kršæanskom životu na putu prema sveæeništvu" Mali Lošinj, 1.9.2014. (IKA) – Bogoslovi treæe, èetvrte i pete godine Zagrebaèke nadbiskupije imali su od 25. kolovoza do 1. rujna u Domu sv. Martina u Malom Lošinju redoviti ljetni Duhovno-formativni susret sa zagrebaèkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozaniæem, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Tema susreta bila je "Molitva u kršæanskom životu na putu prema sveæeništvu" koja je bogoslovima trebala posvijestiti znaèenje i važnost molitve u životu bogoslova i sveæenika. Na susretu je bio i odgojitelj dr. Mislav Kutleša, a vodili su ga sveæenici Andrija Milièeviæ i Željko Faltak. Prije susreta u Malom Lošinju bogoslovi su dobili zadatak proèitati èetvrti dio Katekizma Katolièke Crkve – Kršæanska molitva, brojeve 2559 – 2758, te na temelju proèitanog izvuæi najupeèatljivije citate, obrazložiti ih i napisati kratki osvrt i osobno promišljanje. Na susret su došli s pripremljenim radovima, koji su kasnije poslužili u svakodnevnim radionicama. Radionice su bile podijeljene na prijepodnevne i poslijepodnevne, te je svaka obraðivala odreðeni èlanak iz Katekizma, a voditelji su kreativno osmislili zadatke služeæi se unaprijed predanim radovima bogoslova. Bogoslovi su svoje slobodno vrijeme provodili u šetnji, kupanju i molitvi. Petak je bio posveæen klanjanju pred Presvetim, šutnji i osobnoj molitvi, posebno "lectio divina", odnosno božanskom èitanju, koje su bogoslovi upoznali kao jedinstvenu i sveobuhvatnu molitvu. Svakodnevne mise predvodio je kardinal Bozaniæ. Bogoslovi su se s voditeljima susreta i odgojiteljem, u nedjelju nakon jutarnje mise uputili na izlet brodom oko otoka Lošinja, završivši dan molitvom krunice. U ponedjeljak 1. rujna održali su posljednju radionicu na kojoj su donijeli pregled cijelog tjedna i istaknuli najvažnije toèke. Opljaèkana crkva Sv. Jakova na Sljemenu Zagreb, 1.9.2014. (IKA) – Krajem kolovoza provaljeno je u crkvu Sv. Jakova na Sljemenu, pri èemu su provalnici otuðili dva crkvena zvona iz zvonika, provaljen je zvonik i s njega skinuti bakreni pokrov i križ i odneseni i jedna bakrena posuda za blagoslovljenu vodu sa stupa u crkvi, dok je druga posuda s drugoga stupa uvelike uništena, ali nije skinuta. Župnika fra Vicu Blekiæa o provali i pljaèki obavijestio je 31. kolovoza sveæenik Ante Rotim, a poslije njega i više drugih osoba koje su èule od drugih ili same vidjele stanje crkve. Župnik je s gvardijanom samostana Sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu fra Brankom Lovriæem odmah napravio izviðaj, a potom obavijestio policiju koja je napravila uviðaj. Ustanovljeno je da su provalnici nasilno ušli u objekt, obivši bravu na sakristijskim vratima i razbivši ta vrata. Predmeti po crkvi su razbacani, a ostali su i tragovi jela i spavanja (vreæica od kroketa, nekoliko deka za pokrivanje u plastiènoj vreæi u sakristiji i jedna deka na prozoru sakristije). Tragovi pokazuju da je moglo biti petero provalnika. . 14 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika Nadbiskup Devèiæ posjetio sveæenike na duhovnim vježbama u Lovranu Lovran, 2.9.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ posjetio je 2. rujna u Domu pastoralnih susreta u Lovranu sveæenike Rijeèke nadbiskupije i Gospiæko-senjske biskupije koji su se okupili u ponedjeljak 1. rujna na duhovnim vježbama. Voditelj turnusa je o. Vatrioslav Halambek, DI, duhovnik Bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II." u Rijeci. Duhovne vježbe završavaju 4. rujna. Duhovna obnova djelatnika Katolièke osnovne škole u Šibeniku Prviæ Luka, 2.9.2014. (IKA) - Od poèetka djelovanja Katolièke osnovne škole u Šibeniku, svi djelatnici poèetkom školske godine polaze na dvodnevnu duhovnu obnovu na otok Prviæ. Tako su i ove školske godine sudjelovali 1. i 2. rujna u Prviæ Luci na duhovnoj obnovi na temu "Sakramenti – temelj kršæanskog rasta u vjeri" koju je predvodio generalni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakiæ. Duhovna obnova sadržavala je i osobne i zajednièke pobožnosti, pokornièko bogoslužje i sakrament pomirenja i euharistijska slavlja u kojima se intenzivnije promišljalo o sakramentima koji se ne obavljaju, nego žive. Nakon bogatog promišljanja o sakramentima, sudionici su raspravljali o životnim situacijama primjene pojedinih sakramenata. Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata "Prijatelji don Ante" pomažu Tanzaniji Zagreb, 27.8.2014. (IKA) - Kako bi omoguæili graðanima da trajno brinu i financijski pomažu školovanje afrièke djece na podruèju gdje djeluje dugogodišnji hrvatski misionar u Tanzaniji don Ante Batarelo, dr. Vice Batarelo, predstojnik Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije, i prijatelji odluèili su pokrenuti inicijativu "Prijatelji don Ante". Ta je inicijativa, istièe dr. Batarelo, tek mala potpora don Anti, hrvatskom misionaru s najduljim stažem koji veæ 40 godina djeluje u Africi, prenosi Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije Zareðen za sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije godine 1974., samo godinu dana poslije odlazi u Tanzaniju, gdje se pridružuje katolièkoj misiji Rujewa Catholic Mission. "Kada sam stigao u Tanzaniju, ona je imala oko 6 milijuna stanovnika. Danas, ta brojka premašuje 45 milijuna i potrebe se iz dana u dan poveæavaju", objašnjava don Ante. Rujewa Catholic Mission djeluje kroz 20 podružnica s oko 80.000 katolika, a usprkos tomu što je don Ante jedini katolièki sveæenik u toj misiji, ipak uspijeva obiæi sve podružnice. Za obilazak svih podružnica, osam vrtiæa, šest osnovnih škola s oko 900 ðaka i šest srednjih škola s isto toliko uèenika, potrebno mu je dva mjeseca. Usto što katolièka misija brine o djeci, ona prehranjuje i pomaže siromasima u izgradnji njihovih domova, bunara za svježu vodu, ali i pruža lijeènièku pomoæ u svojoj bolnici sv. Bakhite. Rujewa je prije nekoliko godina, uz pomoæ hrvatskih katolika, dobila i svoju župnu crkvu Bl. Alojzija Stepinca u kojoj svake godine 300-tinjak odraslih primi sakrament krštenja. Sve informacije o inicijativi uskoro æe se moæi pronaæi na mrežnoj i Facebook stranici, a zainteresirani se veæ sada mogu prijaviti putem e-pošte v.batarelo@gmail.com. Permanentno obrazovanje mlaðih sveæenika Splitske metropolije Tema susreta bila je "Obiteljski pastoral u novoj fazi evangelizacije" Potoci, 28.8.2014. (IKA) - Ovogodišnje permanentno obrazovanje mlaðih sveæenika Splitske metropolije održano je u kuæi susreta Emaus u Potocima kod Mostara (BiH). Susret se odvijao od 25. do 28. kolovoza, a sudjelovalo je više od 30 sveæenika Splitske metropolije i Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja. Na cijelom susretu su aktivno sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ i provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, a sve je organizirao i vodio pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Nediljko Ante Anèiæ. Permanentno obrazovanje odvijalo se na temu "Obiteljski pastoral u novoj fazi evangelizacije", te je svaki dan bilo jedno, odnosno dva predavanja u sklopu tematike obiteljskog pastorala. Predavaèi su bili profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku prof. dr. Zlatko Miliša, profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Splitu prof. dr. don Alojzije Èondiæ, profesorica na veleuèilištu VERN mr. Zrinka Gregov i gvardijan franjevaèkog samostana u Sinju mr. fra Petar Klapež. Nakon pojedinog predavanja bio je rad u skupinama na kojem su sudionici mogli detaljnije raspravljati o zadanoj temi, a potom je bio plenum na kojem su èitani izvještaji s rada pojedine skupine i zakljuèci do kojih je skupina došla, uz moguænost daljnje rasprave. Susret je posjetio i mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ koji je izrazio potporu i rijeè ohrabrenja mladim sveæenicima. To permanentno obrazovanje obilježio je i izlet u franjevaèki samostan u Širokom Brijegu, gdje su se mladi sveæenici upoznali s vjernièkom poviješæu toga kraja i imali priliku posjetiti bogatu galeriju i riznicu samostana. Buduæi da se izlet poklopio s proslavom dvadesete obljetnice osnutka mjesnoga ogranka Franjevaèke mladeži, središte izleta bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio nadbiskup Barišiæ u zajedništvu sa sveæenicima i više stotina mladih framaša. Ususret Bunariækom proštenju Subotica, 28.8.2014. (IKA) - Proslava ovogodišnjeg proštenja u marijanskom svetištu "Bunariæ" kraj Subotice poèela je 28. kolovoza Euharistijskim klanjanjem koje predvodio rektor svetišta mons. Slavko Veèerin s mladima župe Marije Majke Crkve i uz župni zbor pod ravnanjem kantora Marija Boniæa. Poslije klanjanja VIS "Markovi Lavovi" iz Starog Žednika održao je koncert duhovne glazbe. U petak 29. kolovoza marijanski križni put predvodili su rektor svetišta mons. Slavko Veèerin i kapelan župe Marije Majke Crkve Dražen Duliæ, a pojedine postaje èitale su obitelji te župe. Tradicionalno bdjenje uoèi proštenja u subotu 30. kolovoza poèelo je pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio gost ovogodišnjega prošenja ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u zajedništvu s domaæim biskupom. Ivanom Penzešom. U propovijedi - ispitu savjesti mons. Hraniæ istaknuo je kako se danas vjernici olako isprièavaju zbog svojih grijeha – jer "ljudski je griješiti" – a s druge stane se isprièavamo opæom "grješnom" situacijom kojoj se je teško oduprijeti. Meðutim, grijeh je veliko zlo i grijehe moramo priznavati, kajati se za njih pa æemo onda moæi biti i dionici Božjega milosrða. A okupani Božjim milosrðem i osnaženi njegovim zagrljajem i poljupcem moæi æemo krenuti ispoèetka i rasti u svetosti, zakljuèio je nadbiskup. Prigodni ispit savjesti na maðarskom jeziku imao je redovnik premonstrat o. Ervin Kovacs. Pokornièko bogoslužje završilo je škropljenjem blagoslovljenom vodom koju je obavio nadbiskup Hraniæ prolazeæi kroz hodoèasnièko mnoštvo. Slijedila je osobna ispovijed za koje je osim nadbiskupa i biskupa bilo na raspolaganju dvadeset pet sveæenika. Nakon ispovijedi bilo je velièanstvena procesija sa svijeæama s likom "Gospe Bunariæke" a bdjenje je završilo euharistijskim slavljem koje je s osam sveæenika predvodio katedralni župnik mons. Stjepan Beretiæ na hrvatskom i maðarskom jeziku. U propovijedi je istaknuo: "Marija nam pomaže, da budemo zagledani u Isusa. Bog nam otkriva Isusovu ljepotu i sigurnost. Idemo za Isusom i onda kad nam je to teško". U nastavku govorio je duhovnom životu kao borbi: "Stvoriti u duši prostor za Boga znaèi krenuti u nemilosrdnu borbu sa svojom naravi, uzeti svoj križ i dati se razapeti". Moj križ je u tome da se stalno imam boriti protiv istih grijeha, protiv istih napasti. I hoæu li izdržati. A trebalo bi, jer æe se spasiti samo onaj tko ustraje do kraja, zakljuèio je propovjednik. Pjevanje su predvodili združeni zborovi župe Marije Majke Crkve i katedralnog zbora "Albe Vidakoviæ" pod ravnanjem Miroslava Stantiæa. 3. rujna 2014. broj 35/2014 15 Crkva u Hrvata Biskup Jezerinac u Hamiltonu predvodio misu o 100. obljetnici poèetka Prvoga svjetskog rata Vojni ordinarij posjetio hrvatske župe Južnog Ontarija i u Hamiltonu otkrio i blagoslovio spomen ploèe o 100. obljetnici stradanja Hrvata u kanadskim koncentracijskim logorima 1914. - 1920. Hamilton, 29.8.2014. (IKA) – Po povratku s proslave Velike Gospe u Hrvatskoj župi sv. Pavla u Clevelandu, vojni ordinarij Republike Hrvatske Juraj Jezerinac zadržao se od 20. do 29. kolovoza, na poziv župnika Marijana Mihokoviæa, u Hrvatskoj župi sv. Križa u Hamiltonu. U petak 22. kolovoza, o 100. obljetnici akta kojim je kanadski parlament godine 1914. ustanovio koncentracijske logore za useljenike koji su se prije i poèetkom I. svjetskog rata iz tadašnje Njemaèke i Austro-Ugarske uselili u Kanadu, u cijeloj Kanadi postavljeno je 100 spomen ploèa na crkve i objekte znaèajne za život Kanade i useljenih naroda koji su bili žrtve te nepravde. U novi život pozvani useljenici, najbrojniji Ukrajinci, zbog poèetka rata proglašeni su narodnim neprijateljima "enemies of the nation", imovina im je bila zaplijenjena a oni s obiteljima odvedeni u 24 radna logora u udaljene skrivene prostore Kanade gdje su radili u šumama, rudnicima, gradili ceste i pruge. Tek 1920., po završetku rata, logori su ukinuti. Sada je to dio tužne kanadske povijesti koje se Kanada stidi; ali i priznaje nepravdu. Ukrajincima je veæ ranije priznato da su bili nevine žrtve koje su izbjegle rat i došle u obeæanu zemlju slobode, gdje su ih doèekali logori premda nisu ni sudjelovali u ratu niti išta skrivili. Konaèno je - zalaganjem skupine mladih hrvatskih povjesnièara iz Ontarija pod vodstvom Franka Jankaèa oko Kanadsko-hrvatske gospodarske komore – kanadski parlament priznao i useljenicima drugih narodnosti, meðu kojima su bili najbrojniji Hrvati, da su bili nevine žrtve. U hrvatskoj zajednici spomen ploèe su postavljene u Hrvatskom kulturnom centru u Norvalu, u parku torontske župe u Mississaugi, te u Hamiltonu na dva mjesta: u 11 sati na ulazu u zgradi Hrvatskoga narodnog doma na Bartonu, najstarijoj hrvatskoj kulturnoj instituciji u Kanadi; i u 18.30 sati na vanjskom zidu župne dvorane sv. Križa (od 1959. do 1969. prva crkva Sv. križa), na prometnoj King ulici. U oba sluèaja spomen ploèe blagoslovio je i otkrio biskup Jezerinac, a nazoèni su bili hamiltonski župnik Marijan Mihokoviæ, predsjednik Hrvatskoga narodnog doma u Hamiltonu Ivan Lukšiæ, hamiltonski gradonaèelnik hrvatskog porijekla Bob Bratina te hamiltonski politièari u saveznoj i provincijalnoj vladi i gradskoj skupštini. Dogaðaj je u Hrvatskom narodnom domu, poslije govora predsjednika Doma i blagoslova biskupa Jezerinca, popratio svojim nastupom tamburaški sastav Hrvatskoga narodnog doma. Naveèer je u župnoj crkvi Sv. križa – prije otkrivanja spomen ploèe – biskup Jezerinac slavio misu u kojoj se posebno osvrnuo na 100. obljetnicu poèetka I. svjetskog rata i misu prikazao za sve žrtve rata i logora u Kanadi. Istaknuo je odvažnost Kanade da se hrabro suoèi sa svojom ne tako slavnom prošlošæu te prizna pogreške, za razliku od Hrvatske koja to još nije u stanju te joj unatoè proklamiranim frazama nisu sve žrtve iste. Gradonaèelnik Bratina objasnio je izraz "dp" (displaced person – osoba bez porijekla) kojim se pogrdno nazivalo strance, useljenike, koje se veæ po imenu prepoznavalo pa su mnogi zbog toga mijenjali ime i prezime. Postavljene ploèe – s tekstom na engleskom i francuskom jeziku - mnoge æe starije Kanaðane podsjetiti na njihove tužne poèetke u Kanadi. Za ploèu na dvorani župe sv. Križa posebno drveno postolje izradio je hrvatski kipar Vlado Mutnjakoviæ: ploèu je postavio izmeðu izrezbarenog kanadskog (gore) i hrvatskog grba (dolje), a 16 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika oba su grba uokvirena bodljikavom žicom: Hrvati su napustili domovinu koja je krvarila u tadašnjim sustavima i poèetkom rata te došli u zemlju koja ih je umjesto slobodom okružila opet bodljikavom žicom. A na priznanje istine èekalo se èitavo jedno stoljeæe. Ljetni kamp Paljurci 2014. U raznovrsnom programu sudjelovalo više od 60 mladih iz Makedonije i Hrvatske Bogdanci, 31.8.2014. (IKA) - Arhijerejskom liturgijom u katolièkoj crkvi Svetih Æirila i Metoda u Bogdancima u Makedoniji, koju je predvodio skopski biskup i apostolski egzarh za grkokatolike u Makedoniji Kiro Stojanov, u zajedništvu sa sveæenstvom Apostolskog egzarhata, završio je ovogodišnji ljetni kamp Paljurci 2014. Uz vjernike iz Bogdanaca i mlade sudionike ljetnog kampa, na sveèanom euharistijskom slavlju bili su i gradonaèelnica opæine Bogdanci Anastasija Olumèeva i gradonaèelnik zbratimljene opæine iz Hrvatske, Kalinovca, Branko Sobota. U propovijedi biskup Stojanov je rijeèima velikog prijatelja mladih svetog Ivana Pavla II. i današnjeg pape Franje potaknuo mlade da se ne boje, jer samo hrabar èovjek koji ima ideale i hrabrost može iæi naprijed. Ljetni kamp Paljurci 2014. održan je od 28. do 31. kolovoza i na njemu je sudjelovalo više od 60 mladih iz Makedonije i Hrvatske. Cilj kampa je da se mladi upoznaju s Paljurcima te da se upoznaju tradicija, kultura i znamenitost opæine Bogdanci. Uz raznovrsni program, koji se sastojao od molitve, predavanja, radionica, zabave, u sklopu ljetnog kampa mladi su obišli mjesto gdje je bilo selo Paljurci kao i temelje razrušenih crkava u Paljurcima te su posjetili Opæinu Bogdanci, pravoslavnu crkvu u Bogdancima i meðunarodnu likovnu koloniju "Sofija" Bogdanci. Nadbiskup Hraniæ predvodio Bunariæko proštenje "Istina koji puta nadilazi naša osobna i pojedinaèna shvaæanja, zahtijeva poniznost, obraæenje, odustajanje od vlastitih interesa te osobno dozrijevanje i rast u vjeri" Subotica, 31.8.2014. (IKA) - Brojni hodoèasnici iz Subotièke biskupije okupili su se u nedjelju 31. kolovoza u marijanskom svetištu Bunariæ kod Subotice i misnim slavljem koje je predslavio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, zajedno s maðarskim vojnim ordinarijem Laszlom Birom, domaæim biskupom Ivanom Penzešom, rektorom svetišta Slavkom Veèerinom i sveæenicima Subotièke biskupije proslavili Bunariæko proštenje. "Istina koji puta nadilazi naša osobna i pojedinaèna shvaæanja, zahtijeva poniznost, obraæenje, odustajanje od vlastitih interesa te osobno dozrijevanje i rast u vjeri", istaknuo je nadbiskup Hraniæ u propovijedi, upozoravajuæi pritom da se sve èešæe susreæemo s tim da su istina i moral plod usklaðivanja mnogobrojnih interesa razlièitih društvenih, gospodarskih i politièkih èimbenika, plod ljudskih pregovora i dogovora te da je istinito i moralno u stvari ono za što glasuje ili podiže ruke veæina parlamentarnih zastupnika. Pritom, naznaèio je propovjednik, "suvremeno društvo, civilizacijske tekovine i demokracija omoguæuju ili od nas traže da se o istini i moralu dogovaramo ili da se o njima možemo preglasavati na nekom referendumu. Usvajajuæi takav pristup, u stvari se napušta kriterij objektivne i cjelovite istine, dobra i zla neovisno o bilo kome i bilo èemu, te se usvaja kriterij da je istinito i dobro te moralno ono što u danom trenutku služi za postignuæe odreðenih ciljeva. Prema tome kriteriju, istina je ika ono što se mi dogovorimo i moralno je ono što smo mi odredili. Zlo prestaje biti uvijek zlo i samo zlo, prestaje biti moralna kategorija i postaje jednostavno sredstvo koje mogu opravdati odreðeni, 'plemeniti', 'zajednièki' ili 'viši' ciljevi. U tu igru s istinom koja je u službi parcijalnih interesa i prevlasti uraèunata su i odreðena objektivna zla, nepravde, tlaèenja, izrabljivanja, podèinjavanja, nametanja sile... Tako suvremeni svijet gubi osjeæaj za razlikovanje dobra i zla, jer i zlo biva interpretirano i uraèunato u ciljeve neèijega napretka", upozorio je nadbiskup Hraniæ. Istaknuo je kako istina ne ovisi o broju glasova niti onih koji je smatraju istinom. Istina ne ovisi o dogovoru ili broju podignutih ruku. Pa i kad je nadglasana ili ušutkana, istina ne prestaje biti istinom. "Istina prihvaæa razlièitost te razlièite poglede i interese pozdravlja, ugraðujuæi ih u potpunije sagledavanje stvarnosti, vodi u odustajanje od sebiènosti i egoizma, u altruizam, u veæi stupanj solidarnosti i osjeæaja za drugoga te u bolje upoznavanje i razumijevanje, u plodno zajedništvo i u skladan život", rekao je nadbiskup Hraniæ, dodajuæi kako smo se na Bunariæu došli pokloniti Blaženoj Djevici Mariji, opredijelili smo se za Krista i njega smo uzljubili. "Zahvaæeni smo Duhom njegove ljubavi. Krist nas je oslobodio za istinu, za ljubav, za odustajanje od egoizma i sebiènih interesa, za neprolazne vrijednosti. Ljubav je naša vrhovna vrednota i radi te vrednote spremno smo, ako treba prolaziti Kristovim putem poniženja i razapinjanja. Jer, Bog je ljubav, izvor istine i naša najveæa vrednota. Kršæani koji gledaju na Isusa na križu i na Mariju pod križem su hrabri ljudi, sposobni ljubiti Boga, ljubiti istinu u njezinoj cjelovitosti i ljubiti svakoga èovjeka", naznaèio je nadbiskup. Potaknut mnoštvom vjernika koju su se okupili na Bunariæu, nadbiskup Hraniæ istaknuo je kako na Bunariæu nismo da bismo zadovoljili religiozne potrebe, veæ se okupljamo da bismo od Majke Crkve uèili i usvajali njezine stavove, njezinu vjeru i povjerenje u Boga da bismo se utvrdili u ljestvici vrednota Isusa Krista kako bismo svojom zauzetošæu i radom, samoprijegornim služenjem i zauzimanjem za istinu, za opæe dobro, prihvaæanjem odgovornosti, poštovanjem svakoga èovjeka i njegova dostojanstva, zahtjevnošæu prema sebi i prema drugima, vjerom i povjerenjem u Boga se ugraðivali u povijest spasenja kao što je to uèinila Blažena Djevica Marija, jer Crkva koja je slijedi Isusa, koja je vjerna njegovoj rijeèi, dospijeva poput Marije pod križ. Onaj tko zastupa istinu, ono što je èasno, dobro i pošteni, taj je ponekad gubitnik. "Danas se u našim životnim okolnostima Marijino blaženstvo slušanja i èuvanja Božje rijeèi, o kojemu govori Isus, stjeèe vjernièkim predanjem i povjerenjem u Boga i onda kada je teško; dopuštajuæi Bogu da on utjeèe te da oblikuje moj život na moje želje i planove. Ono se stjeèe prihvaæanjem križa, žrtve, poteškoæa, problema i poniženja. Do Marijina blaženstva vjernosti Bogu i njegovoj rijeèi dolazi se ne radošæu uspjeha nego proživljavanjem potpunog debakla i poniženja, proživljavanjem bolesti i smrti èlana vlastite obitelji, nemoænim stajanjem pod križem, proživljavanjem iskustva bogonapuštenosti i Božje šutnje odnosno naših velikih petaka i velikih subota", rekao je nadbiskup, zakljuèujuæi da do blaženstva i proslave, do spasenja ovoga svijeta i do boljitka ovoga društva u kojemu živimo, možemo doæi samo ako ima onih koji su spremni i voljni nasljedovati Mariju, poput nje slušati i u svom srcu èuvati, i zajedno s njom Bogu izgovarati svoj "Neka mi bude", te poput nje ostvarivati Božji poziv koji je u konkretnim životnim okolnosti upuæen svakome od nas. Na kraju misnoga slavlja okupljenim vjernicima obratio se i mons. Biro, istaknuvši kako ih je na Bunariæu okupila Crkva u Hrvata Blažena Djevica Marija. "Rijeka je uvijek najèišæa na svojemu izvoru. Ta misao došla mi je slušajuæi nadbiskupovu propovijed u kojoj je govorio o istini. Blažena Djevica uprilièila se istini, a ne prema svojim interesima. Ona je stajala pod križem i onda kada je istina za nju znaèila križ. Ona je model cijeloga našega kršæanstva. Živimo u takvome društvu u kojem se u parlamentima želi odluèiti o onome što je istina. Ukoliko veæina nešto izglasuje, onda je to istina. Bio sam jednom prigodom na kongresu obitelji na Filipinima. Tamošnji kardinal primas je govorio o tome kako mi ne moramo otkriti istinu ili što je istina nego joj se trebamo vratiti. Ono što nas razlièitih narodnosti i vjeroispovijesti ovdje spaja jest upravo istina i svakako Kristova majka. Ne želimo biti ljudi koji žele pokvariti istinu veæ živjeti prema njoj. To je temelj našega zajedništva, jedinstva i temelj naše buduænosti. Jedan mislilac kaže da onaj tko se zaruèi s duhom sadašnjega vremena, taj æe brzo ostati udovac. Nalazimo se na Bunariæu kod svetog izvora, a na izvoru je voda uvijek èista. Želimo ostati vjerni izvoru. Drago mi je što sam mogao slaviti s braæom i sestrama Maðarima, a sada i Hrvatima. Lijepo je sudjelovati u vjeri i oduševljenju. Èuvajmo našu vjeru, naše jedinstvo i tu èistoæu", pozvao je biskup Biro. Nadbiskupa Hraniæa na samom poèetku kada su ovogodišnji bandaš Petar Skenderoviæ i bandašica Kristina Ivkoviæ zajedno s mladima odjevenim u bunjevaèku narodnu nošnju donijeli pred oltar kip Gospe od suza koja se štuje u ovom svetištu, tradicionalnom pjesmom pozdravile su "kraljice" predvoðene s. Eleonorom Merkoviæ, a misnom slavlju nazoèili su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve te generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Dragan Ðuriæ. Pjevanje i sviranje na misnom slavlju predvodio je Miroslav Stantiæ. Na samom kraju nazoènima se obratio i rektor svetišta mons. Veèerin, zahvalivši svima, a napose braæi sveæenicima koji su pridonijeli da dvodnevno slavlje Bunariækog proštenja bude sveèano i prožeto sakramentom ispovijedi, duhom zajedništva i ljubavlju prema Blaženoj Djevici Mariji. Istoga dana slavljena je jutarnja biskupska misa na maðarskom jeziku koju je predslavio biskup Biro, te poslijepodnevna misa za bolesnike uz nazoènost djelatnika Caritasa. "Kuhinja bez zidova – Recepti sestre Anðelke" Novo izdanje u nakladi Svjetla rijeèi Sarajevo, 31.8.2014. (IKA) - Franjevaèki medijski centar Svjetlo rijeèi objavio je drugo prošireno izdanje knjige "Kuhinja bez zidova – Recepti sestre Anðelke". Knjiga iscrpno i jednostavno objašnjeno 227 recepata na 456 stranica za slana i slatka jela, posebno za torte i pripremu zimnice. Knjigu se može nabaviti u knjižarama Svjetla rijeèi u Vitezu i Livnu, u Svjetlu rijeèi u Sarajevu ili naruèiti na portalu www.svjetlorijeci.ba. 3. rujna 2014. broj 35/2014 17 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Novi apel velikoga kijevskog nadbiskupa Kijev, 26.8.2014. (IKA) - Veliki kijevski nadbiskup Svajtoslav Ševèuk uputio je otvoreno pismo biskupskim konferencijama èitavog svijeta kao i politièkim vlastima s molbom da pomognu ukrajinskim kršæanima, prenosi portal francuskoga katolièkog èasopisa La Vie. Ukrajina je žrtva vojne agresije, a šutnja i nedjelovanje meðunarodne zajednice mogli bi izazvati još veæu tragediju, istièe nadbiskup u pismu, upozoravajuæi da Ukrajini treba konkretna potpora èitave kršæanske zajednice i svih ljudi dobre volje. "Zemlja veæ mjesecima trpi destabilizaciju podržanu iz inozemstva, separatizam i teroristièke aktivnosti u regijama Donjeck i Lugansk, jednom rijeèju: rat". Nadbiskup Svjatoslav Ševèuk dijeli stavove vlade u Kijevu, te istièe da pripadnici malobrojne grkokatolièke i rimokatolièke manjine na podruèjima koja nadziru separatisti žive pod velikim pritiskom. Dok su tri katolièka sveæenika oteta, biskup i gotovo svi grkokatolièki sveæenici bili su prisiljeni napustiti okolicu Donjecka. Naoružani ljudi "separatistièkog režima" ušli su u crkvu i oskvrnuli svetište. Ukrajinski nadbiskup takoðer oštro odbacuje optužbe koje je Moskovski patrijarhat izrekao na raèun grkokatolièkih vojnih duhovnika koji navodno potièu svoje vjernike na nasilje prema èlanovima drugih Crkava i religijskih skupina. To nije toèno, zgrožen je mons. Ševèuk. On smatra da je Ukrajina žrtva vojne agresije zbog koje trpi èitavo stanovništvo, bez obzira na vjersku i društvenu pripadnost. "Potrebne su nam vaše molitve, razboritost, prave rijeèi i uèinkovito djelovanje", napisao je izmeðu ostaloga kijevski nadbiskup u svom apelu. Istodobno je veleposlanica Ukrajine pri Svetoj Stolici Tatjana Izevska pozdravila "mudro i uravnoteženo stajalište Svete Stolice" prema njezinoj zemlji. Ona smatra da neæe biti moguæe vratiti mir, ako se ne zaustavi agresivno ponašanje Rusije. "Mi smo uvjereni da je istina na našoj strani", zakljuèila je veleposlanica a prenosi La Vie. Zabrana alkohola u Kerali pritisak je na Crkve Delhi, 27.8.2014. (IKA) – U južnoindijskoj saveznoj državi Kerali rastu prijepori oko korištenja misnog vina. Imajuæi u vidu planiranu potpunu zabranu alkohola, raspravlja se u kojoj mjeri æe time biti pogoðene i kršæanske euharistijske službe. Biskupi razlièitih Crkvi u Kerali razlièito su se izjasnili o tom pitanju, izvijestili su mjesni kršæanski mediji. Metropolit Philipose Mar Chrysostom, bivši poglavar Crkve Mar Toma, koja je u jedinstvu s anglikancima, zauzeo se tako za korištenje soka od grožða. Nasuprot tome rimokatolièki nadbiskup Verapolyja Francis Kallarackal upozorava da je odustajanje od uporabe pravog vina u misama nezamislivo. Ta praksa ostat æe "nepromijenjena do kraja svijeta". Namjera Vlade u Kerali je da tijekom iduæih deset godina postane zemlja bez alkohola. U travnju je 418 barova od ukupno 730 izgubilo dopuštenje za toèenje alkohola. Veæinski hinduistièki pokret za izobrazbu, koji se zalaže za zabranu uporabe vina i na misama, ujedno predlaže i da se zabrani rad kršæanskim vinarima. Kerala ima najveæi postotak potrošnje alkohola po stanovniku te nastoji suzbiti problem alkoholizma, što podržavaju i pozdravljaju i crkveni predstavnici. 18 3. rujna 2014. broj 35/2014 Zajednièka izjava kršæanskih poglavara protiv nasilja koje èine pripadnici Islamske države Posebno se od muslimanskih ustanova traži da se izjasne protiv Daecha i sliènih skupina koje svojim djelovanjem znatno štete slici islama u svijetu Bkerke, 27.8.2014. (IKA) - U izjavi objavljenoj na kraju sastanka održanoga 27. kolovoza u libanonskom gradu Bkerke, smještenom 25 kilometara sjeverno od Beiruta, patrijarsi i poglavari Istoènih Crkava osuðuju zloèine protiv èovjeènosti koje su nad kršæanima, jezidima, i drugim manjinama u Iraku, poèinili pripadnici Islamske države (na arapskom jeziku Daech). Patrijarsi posebice istièu, kako izvještava agencija Fides a prenosi Radio Vatikan, da se kršæanskoj nazoènosti prijeti u više zemalja, a posebno u Egiptu, Siriji i Iraku. U tim su zemljama kršæani žrtve nasilja i odurnih zloèina, zbog kojih su primorani napustiti svoje zemlje, u kojima su nazoèni više od tisuæu godina. Na taj su naèin islamska i arapska društva lišena važnoga ljudskog, kulturnog, znanstvenog, gospodarskog i nacionalnog bogatstva, istièe se u dokumentu. Patrijarsi potom spominju veliku katastrofu koja je pogodila kršæane u Iraku, one u Mosulu, i one iz 13 sela u dolini Ninive, kao i jezide i druge manjine. Nakon što je potaknuo na izgon 120.000 ljudi, Daech je obešèastio crkve, džamije i svetišta, te uništio kuæe koje su napustili ljudi primorani skloniti se na kurdskim podruèjima Erbila (koji prima 60.000 osoba) i Dohouka (koji prima oko 50.000 osoba). Zahvaljujuæi svima koji izbjeglicama pružaju humanitarnu pomoæ, patrijarsi traže odluènu intervenciju kako bi se zaustavilo zloèinaèko djelovanje Daecha. Posebno se od muslimanskih ustanova traži da se izjasne protiv Daecha i sliènih skupina, koje svojim djelovanjem znatno štete slici islama u svijetu, istaknuto je u izjavi. Na kraju sastanka patrijarsi i poglavari Istoènih Crkava susreli su se s nadbiskupom Gabrieleom Cacciom, apostolskim nuncijem u Beirutu, s veleposlanicima Sjedinjenih Amerièkih Država, Rusije i Velike Britanije, te s osobnim predstavnikom glavnoga tajnika Organizacije ujedinjenih naroda u Libanonu, i prvim savjetnicima francuskoga i kineskoga veleposlanstva. "La Cachita" dobila poèasno mjesto u Vatikanskim vrtovima Vatikan, 28.8.2014. (IKA) - Replika lika kubanske zaštitnice poznate "La Cachite", Djevice od milosrða iz El Cobre, našla je svoje poèasno mjesto u Vatikanskim vrtovima. Na sveèanosti koju je 28. kolovoza predvodio kardinal Tarcisio Bertone bili su i èlanovi izaslanstva kubanskih biskupa koji su kip darovali papi Franji, prenosi Radio Vatikan. Kip je godine 1998. okrunio papa Ivan Pavao II. za svoga posjeta toj karipskoj državi. "La Cachita" igrala je veliku ulogu u kubanskoj povijesti i borbi za nezavisnost, njezin je lik i zagovor pratio borce za slobodu od španjolske kolonijalne vlasti. Svetište Djevice od milosrða iz El Cobre, podignuto 1927. istoèno od Santiaga, najèašæenije je na Kubi i dnevno ga posjeti oko pet stotina hodoèasnika. . Inozemne vijesti ika Diakonia poziva na pojaèanu borbu protiv siromaštva djece Na poèetku školske godine u Austriji se traži hitna reforma pomoæi roditeljima školske djece i više sredstava za škole u zapuštenijim èetvrtima Beè, 28.8.2014. (IKA) – Beèka Diakonia upozorila je javnost da brojnoj djeci u Austriji nova školska godina neæe dobro zapoèeti. Za gotovo 127.000 "oèito siromašne" djece i mladih nužna je žurna pomoæ da bi se umanjilo njihovo siromaštvo. Za to su potrebne hitne reforme u potporama obiteljima, ukljuèujuæi i pomoæ školama u zapuštenijim èetvrtima, istièe se u priopæenju te humanitarne organizacije. Diakonijin socijalni struènjak Martin Schenk zauzeo se za hitnu reformu javnih novèanih naknada uèenicima iz obitelji s niskim primanjima. Pomoæ roditeljima na poèetku školske godine razlièite je visine u svakoj pokrajini, a u trima uopæe ne postoji. Ima problema i u korištenju sredstava, a pomoæ æe ubuduæe trebati isplaæivati i za 9. razred, jer obitelji su suoèene sa sve veæim izdacima povezanim sa školovanjem i izobrazbom. Slièni problemi postoje i u financijskim potporama školskim aktivnostima i dogaðanjima. Za sve dotacije Diakonia predlaže osnivanje jednog fonda za ujednaèavanje škola. Po primjeru inozemnih gradova u kojima roditelji školske troškove plaæaju sukladno svojim primanjima, zauzimaju se da se slièan model primjenjuje i u Austriji, a manjak novca u školama sa siromašnijom djecom te u školama u lošijim èetvrtima da se nadoknadi veæom državnom potporom tim školama. Slièno kao i Caritas i beèka Diakonia na poèetku školske godine pomaže obiteljima s niskim primanjima, pozivajuæi ujedno sve da donacijama pomognu najpotrebitijima. Sveta Stolica izrazila solidarnost meksièkom biskupu Vatikan, 28.8.2014. (IKA) - Nakon što su meksièke pograniène vlasti zabranile slavljenje mise zadušnice za ubijene migrante, Sveta Stolica izrazila je solidarnost mons. Jesusu Rojasu Lopezu, biskupu Tabasca. Spomen na pokolj u San Fernandu imao je iskljuèivo pastoralnu poruku, istaknuo je predsjednik Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo selilaca i putnika kardinal Antonio Maria Veglio u pismu biskupu Lopezu, koje je 28. kolovoza objavio Tiskovni ured Svete Stolice. Kardinal Veglio ohrabrio je meksièke duhovnike i njihove istomišljenike da nastave dizati glas protiv tragedije izbjeglica. Èlanovi narkokartela pobili su 24. kolovoza 2010. u San Fernandu u meksièkoj saveznoj državi Tamaulipas uz amerièko-meksièku granicu 72 migranata. Meðu njima bilo je i 14 žena, jedna u visokom stadiju trudnoæe. Svi su bili ilegalni imigranti iz Brazila, Salvadora, Hondurasa i Ekvadora koji su krijumèarima platili znatne svote novca da preko Meksika uðu u SAD u potrazi za poslom. U San Fernandu preuzeli su ih pripadnici lokalnog narkokartela te od njih tražili da rade za kartel. Kad su to odbili, sve su ih strijeljali. Misa zadušnica ipak je slavljena 27. rujna nedaleko od mjesta pokolja, ali na tlu SAD-a. Prema službenim podacima, samo u biskupiji Tabasco izmeðu 2009. i 2011. godine oteto je oko 20.000 migranata, a još mnogo njih je ubijeno. Meksiko trenutaèno nastoji ogranièiti broj ilegalnih tranzitnih migranata iz Srednje Amerike koji u potrazi za boljim životom pokušavaju uæi u SAD teretnom željeznièkom linijom poznatom kao "vlak smrti". Kardinal Veglio kritizirao je taj korak, jer se njime obitelji migranata prisiljava da naðu druge, još opasnije naèine da uðu u SAD. Papa primio predsjednika Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo selilaca i putnika Crkva treba biti na prvoj crti u obrani najslabijih Vatikan, 28.8.2014. (IKA) - Papa je 28. kolovoza primio u audijenciju kardinala Antonija M. Veglioa, predsjednika Papinskoga vijeæa za dušobrižništvo selilaca i putnika, te s njim razgovarao o drami iraèkoga stanovništva koje bježi pred nasiljem džihadista takozvane Islamske države. Papa smatra da Crkva treba biti na prvoj crti u obrani najslabijih. Osvrnuvši se na susret sa Svetim Ocem u razgovoru za Radio Vatikan kardinal je rekao da Crkva u prvom redu treba pomoæi onima kojima je potrebno, jer su povrijeðena njihova prava. Crkva, koja je za siromašne i one koji nemaju glasa, treba biti prisutna, a ne smijemo se nikad umoriti da u svojim propovijedima i govorima podsjeæamo na te stvari i da nastojimo utjecati na politièke ustanove, kazao je kardinal Veglio. Na primjedbu da u Iraku ima jako puno preseljenih osoba i izbjeglica, kardinal je rekao da ljudi moraju napuštati svoja rodna mjesta, jer ako ne pobjegnu, džihadisti ih ubijaju. Ne mogu shvatiti kako netko može reæi da te osobe treba vratiti u njihovu državu. Zar netko razuman osobi koja je pobjegla iz zemlje da spasi život može reæi da se vrati tamo odakle je došla?! Ako to netko kaže, onda sam uvjeren da takva osoba nije razumna niti humana. Žao mi je što to moram reæi, ali je istina, kazao je kardinal Veglio dodajuæi: Narod pati, ostavlja sve i bježi… Svima je poznato da se to ne dogaða samo u Iraku. Irak je samo vrh sante leda, jer je stanje zastrašujuæe: ubijanja, barbarska krvoproliæa, koja smo vidjeli… Tom je narodu potrebna ne samo molitva, koja je važna, nego i pomoæ; meðunarodna ga zajednica treba uzeti pod svoju zaštitu. Kako? Na upit je odgovorio papa Franjo vraæajuæi se iz Južne Koreje: "Treba zaustaviti te ljude!" A kako? upitao je kardinal. To treba odluèiti meðunarodna zajednica, i ne može se ponašati kao da se ništa ne dogaða. Papa je s pravom rekao da ne možemo imati zatvorene oèi, glumiti kao da se ništa ne dogaða, jer to bi bilo jednako onomu kad je Hitler ubijao Židove, a mnogi to nisu htjeli vidjeti, pa su nakon toga govorili da ništa nisu znali. Treba uèiniti nešto, ustvrdio je kardinal. Govoreæi pak o djelovanju meðunarodne zajednice, kardinal je rekao da meðunarodna zajednica i Europa èine vrlo malo da se na Bliskom istoku smiri stanje. Europa bi trebala biti osjetljivija. Nažalost, u Europi imamo puno problema, stoga se Europa više bavi sama sobom, a malo misli na druge. Ipak mislim da su problemi Europe puno lakši u odnosu na probleme jadnoga iraèkoga naroda koji bježi pred smræu, ustvrdio je kardinal Veglio. Na upit o oèekivanjima Crkve glede iraèkih izbjeglica, odgovorio je da Crkva želi osjetljiviju Europu, da se europske države velikodušno otvore prihvatu izbjeglica. Nadam se da æe ih Crkva na to potaknuti. Kad govorimo o Crkvi, ne mislim samo na Vatikan i Rimsku kuriju. Crkva je posvuda, a osjetljiva je na potrebe siromašnih, selilaca, izbjeglica i raseljenih osoba. Ne može se oèekivati da tu dramu riješi samo jedna država. Zadovoljan sam jer je Europa konaèno shvatila da sama Italija ne može riješiti probleme afrièkih izbjeglica, zakljuèio je kardinal Veglio. . 3. rujna 2014. broj 35/2014 19 Inozemne vijesti 20 ika Papa se susreo sa župnikom iz Gaze Mi, kršæani u Gazi, èesto molimo za sve ljude koji mole za nas; èinimo to na misi, kada molimo krunicu, na euharistijskom klanjanju, rekao je u razgovoru za Radio Vatikan o. Hernandez, istièuæi važnost Papine potpore miru Vatikan, 29.8.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 29. kolovoza o. Jorgea Hernandeza, argentinskoga misionara Družbe utjelovljene Rijeèi, i župnika u Gazi. Bio je to vrlo intenzivan razgovor o dramatiènim zbivanjima proteklih tjedana. Odmah nakon susreta s Papom o. Jorge dao je intervju za Radio Vatikan. Za nas je to prava milost. Nije to prvi put; štoviše, tijekom rata papa Franjo nam je uvijek bio blizu. Putem elektronièke pošte poslao nam je poruku koju smo odmah preveli na arapski jezik, te je tako stigla do svih èlanova kršæanske zajednice, rekao je o. Jorge te istaknuo da je jedna takva misao, u teškim trenucima, velika utjeha i olakšanje. Sada nas je èak pozvao na osobni susret, kako bi nam dao da osjetimo njegovu blizinu, i èujemo njegovo ohrabrenje da budemo sol zemlje u Gazi, dodao je. Napomenuvši potom da je papa Franjo svjestan èinjenice da su kršæani u manjini, o. Jorge dodao je da je rijeè o 1300 kršæana, od gotovo dva milijuna stanovnika, meðu kojima je 136 katolika. Naša župa, naime, ima 136 vjernika, objasnio je te dodao da su odnosi s pravoslavnima vrlo dobri, ne rade se nikakve razlike. Na novinarevo pitanje kako kršæani, a i nekršæani, primaju to veliko zauzimanje pape Franje za mir u Svetoj zemlji: samim putovanjem, pohodom Betlehemskom zidu, molitvenim susretom za mir održanim u Vatikanu; o. Jorge je primijetio da je to životna obveza, konkretno zauzimanje za to da se dokaže da je mir moguæ, da oba naroda mogu živjeti u miru, svjedoèeæi prije svega Kneza mira, a to je Isus Krist. Plodove Papina hodoèašæa veæ vidimo, a vidjet æemo ih i ubuduæe; èinjenica da je osvojio srca ljudi, da je lijepo govorio o obje države, za nas je velika milost, istaknuo je župnik iz Gaze. Osvrnuvši se pak na sadašnje primirje, o. Jorge je kazao da se svi nadaju da æe ono potrajati, biti dugo, da æe ostati zauvijek. Dovoljno je pogledati trpljenje oba naroda…. I vrlo je važno shvatiti da u ratu nitko ne pobjeðuje. Svaka od sukobljenih strana ima platiti njegove posljedice, na bilo koji naèin. Ali, ono što je bitno jest to da od rata nitko ništa ne dobiva. Nadamo se da æe nas Bog blagosloviti potrebnom snagom kako bismo poèeli ispoèetka, napomenuo je o. Jorge. Upuæujuæi na kraju apel svojemu narodu u Gazi, župnik o. Jorge rekao da prije svega želi da nastoje izgraditi mir na pravednosti. Mir je moguæ; zahtijeva žrtve, zahtijeva da jedni drugima dajemo svjedoèanstvo i da priznamo drugoga, ali je moguæ. To je posebno važno za kršæane. Mi smo kršæani, nasljedovatelji Kneza mira, u zemlji Isusa Krista. Imamo stoga biti snažni i postojani u svjedoèanstvu koje Krist od nas traži, koje želi da dajemo tamo, u Izraelu i u Palestini, napomenuo je o. Jorge te izrazio zahvalnost svim ljudima, iz cijeloga svijeta, koji su im blizu, a posebno bolesnicima, koji prikazuju svoje trpljenje moleæi za mir. Mi, kršæani u Gazi, èesto molimo za sve ljude koji mole za nas; èinimo to na misi, kada molimo krunicu, na euharistijskom klanjanju… Zato koristim ovu prigodu da zahvalim svima i neka vas Bog blagoslovi, rekao je na kraju župnik u Gazi o. Jorge Hernanez. Novo vodstvo dvije najveæe španjolske nadbiskupije Dosadašnji proèelnik Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu kardinal Antonio Canizares Llovera imenovan nadbiskupom Valencije, a njegov prethodnik u toj službi Carlos Osora Sierra imenovan madridskim nadbiskupom Vatikan, 29.8.2014. (IKA) - Papa Franjo imenovao je 28. kolovoza dosadašnjega prefekta Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu španjolskoga kardinala Antonija Canizaresa Lloveru nadbiskupom Valencije u Španjolskoj. Kardinal Llovera (68), koji i potjeèe iz te nadbiskupije, u službi nasljeðuje Carlosa Osora Sierru (69), kojega je Papa imenovao madridskim nadbiskupom, nakon što je prihvatio ostavku dosadašnjega nadbiskupa glavnoga španjolskoga grada kardinala Antonija Marije Rouco Varele (78), priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice, prenosi Radio Vatikan. Kardinal Llovera je i prije svoje službe u Rimskoj kuriji bio biskup u Španjolskoj. Kao biskup Avile, nadbiskup Granade i zatim Toleda ustanovio je brojna socijalna djela i centre za oboljele od AIDS-a, stare osobe, psihièke bolesnike, ovisnike o drogi i nezaposlene. Obnavljao je sjemenišna zdanja i promicao gradnje crkvi, obnovu zgrada i djela povijesno-umjetnièke baštine kao i zavoda za vjerske znanosti. Od 1995. godine èlan je Kongregacije za nauk vjere, a suraðivao je u izdavanju Katekizma Katolièke Crkve. Na Papinskome sveuèilištu u Salamanki predavao je Pastoralnu teologiju i Fundamentalnu katehetiku. Papa Benedikt XVI. ga je godine 2006. imenovao kardinalom, a 2008. proèelnikom Kongregacije za bogoštovlje i sakramentalnu stegu. U toj je službi naslijedio kardinala Francisa Arinzea. . . 3. rujna 2014. broj 35/2014 Papa telefonirao sveæeniku u iraèkom izbjeglièkom logoru Izrazio je svoju blizinu progonjenim kršæanima koji su tamo našli zaklon i obeæao im svoju trajnu potporu Vatikan, 30.8.2014. (IKA) – Papa Franjo telefonirao je sveæeniku koji je u službi u izbjeglièkom logoru u Iraku kako bi izrazio svoju blizinu progonjenim kršæanima koji su tamo našli zaklon i obeæao im svoju trajnu potporu. Papa je sa sveæenikom Behnanom Benokom razgovarao 19. kolovoza, nakon povratka iz Koreje, izvijestio je 30. kolovoza Radio Vatikan. O. Benoka je sveæenik iz maloga kršæanskoga grada Bartelle, pokraj Mosula, i vice-rektor katolièkog sjemeništa u Ankawi, koji je u izbjeglièkom logoru na sjeveru Iraka gdje skrbi za kršæanske izbjeglice. Sveti Otac bio je duboko dirnut pismom toga sveæenika koje mu je sveæenikov prijatelj novinar predao za leta iz Koreje a u kojemu sveæenik svjedoèi o patnjama prognanih kršæana, posebno djece, zahvaljuje Papi za apele za pomoæ i moli apostolski blagoslov. "Svetosti, stanje Tvojih ovaca je bijedno, umiru i gladni su; Tvoji maleni se boje. Nas, sveæenika, redovnika i redovnica, malo je i bojimo se da neæemo moæi odgovoriti na fizièke i duševne potrebe Tvoje i naše djece", stoji u pismu. Papa Franjo zahvalio je sveæeniku i volonterima koji pomažu izbjeglicama, te im obeæao da æe nastaviti èiniti sve što je u njegovoj moæi kako bi se zaustavile njihove patnje. O. Benoki i svim stanovnicima izbjeglièkoga logora Papa je udijelio blagoslov, moleæi Gospodina da ih oèuva u vjeri. ika Zaraza ebolom potvrðena u Senegalu Crkva poziva na mir i staloženost i poziva župne zajednice da se ukljuèe u edukaciju stanovništva kako bi se sprijeèile glasine, nagaðanja i širenje panike Dakar, 31.8.2014. (IKA) – Crkva u Senegalu uputila je pastoralno pismo u kojemu poziva sve stanovnike te afrièke države da budu mirni, oprezni i staloženi u suoèavanju sa širenjem virusa ebole. Pismo je potpisao generalni vikar Dakarske nadbiskupije o. Alphonse Seck, nakon što je otkriven prvi sluèaj ebole u Senegalu koji je tako postao peta afrièka država u kojoj se širi virus, izvijestio je Radio Vatikan. U pismu se poziva sve sveæenike, redovnike i redovnice, kao i sve ukljuèene u razlièite crkvene pokrete i u zdravstvenu skrb, da dobro prouèe simptome i naèine ljeèenja, te kako izbjeæi zarazu. Prikupljene informacije trebaju posredovati na razlièitim plemenskim jezicima i na jednostavan naèin kako bi se sprijeèile glasine, nagaðanja i širenje panike meðu stanovništvom. Od sveæenika nadbiskupija takoðer traži da na vidljivo mjesto u crkvama i župnim prostorijama stave informacije o eboli koje je tiskalo senegalsko ministarstvo zdravlja. Nadbiskupija u pastoralnom pismu hvali državne službe za sve što èine kako bi se sprijeèila zaraza i informiralo stanovništvo, a sve Senegalce poziva na molitvu i stavlja, zajedno s drugim afrièkim narodima ugroženima ebolom, pod Marijin zagovor. Rim: Meðureligijska nogometna utakmica za mir Papa Franjo: Snažna gesta kako je moguæe graditi kulturu susreta i svijet mira u kojemu vjernici razlièitih religija, zadržavši svoj identitet, mogu živjeti zajedno u skladu i meðusobnom poštovanju Rim, 1.9.2014. (IKA) - Deseci tisuæa ljubitelja nogometa, meðu kojima i mnoštvo djece, gledali su 1. rujna na rimskom olimpijskom stadionu meðureligijsku nogometnu utakmicu za mir. Nogometaši - najveæe nogometne zvijezde meðu kojima su bili Roberto Baggio, Javier Zanetti i Diego Armando Maradona, bili su pripadnici razlièitih vjeroispovijesti; kršæani, budisti, židovi, hinduisti, muslimani i šintoisti. Utakmicom, koja je odigrana na poticaj pape Franje, željelo se okupiti igraèe i najvijaèe kako bi iskazali jedinstvo i solidarnost i dali potporu miru i ukazali na snagu sporta u izgradnji mira, istièe u izvješæu Radio Vatikan. Zanetti, nekadašnji kapetan argentinske reprezentacije i aktualni potpredsjednik Intera, opisao je utakmicu kao simbolièku gestu koja ljudima pomaže razumijeti da je moguæe graditi svijet mira, temeljen na dijalogu i poštovanju drugih. Nekadašnje i aktualne nogometne zvijezde primio je u audijenciju papa Franjo, istaknuvši da je utakmica snažna gesta kako je moguæe graditi kulturu susreta i svijet mira u kojemu vjernici razlièitih religija, zadržavši svoj identitet, mogu živjeti zajedno u skladu i meðusobnom poštovanju. Vjere su pozvane biti sredstvo mira a nikada mržnje, rekao je Papa. Takoðer je istaknuo da svojom igrom igraèi trebaju reæi ne svakoj diskriminaciji. Dogaðaj je ogranizirala zaklada Scholas Occurrentes i talijanska zaklada Pupi u suradnji s Papinskom akademijom društvenih znanosti. Sva dobit od utakmice, u kojoj su Zanettijevi PUPI sa 6:3 pobijedili ekipu Scholas, namijenjena je projektu koji pomaže siromašnu djecu u Buenos Airesu. U povodu utakmice za mir Papinsko vijeæe za kulturu organiziralo je trodnevni seminar od 1. do 3. rujna na temu sport u službi susreta i humanosti. Inozemne vijesti Poljski biskupi zabrinuti zbog dogaðanja u Ukrajini Izjava u povodu 75. obljetnice poèetka II. svjetskog rata Varšava, 1.9.2014. (IKA) – Poljski biskupi izrazili su zabrinutost zbog dogaðanja u susjednoj im Ukrajini, strahujuæi da bi mogla biti ugrožena i buduænost Poljske. U izjavi u povodu 75. obljetnice poèetka II. svjetskog rata, koja je objavljena 30. kolovoza, poljski biskupi istièu da se na ukrajinskome tlu vodi "neobjavljeni rat" u kojemu stradavaju vojnici i civili. Stoga biskupi oèekuju da se poduzmu djelotvorna sredstva kako bi se na miroljubiv naèin sprijeèila ratna tragedija. "Mir je naša obveza", istièu poljski biskupi u izjavi u kojoj izrijekom ne spominju Rusiju, te pozivaju na molitvu za mir. Biskup Shomali pohodio kršæane u Gazi Rim, 2.9.2014. (IKA) - Posjetili smo èetvrt Sajaya, gdje je 80 posto kuæa i zgrada porušeno. Vidjeli smo nešto sto se može usporediti s gradovima koje su u II. svjetskom ratu sravnili sa zemljom, kazao je biskup William Shomali, vikar latinskoga jeruzalemskog patrijarha, nakon posjeta Gazi 1. rujna, prenosi Radio Vatikan. Tijekom kratkoga posjeta, izaslanstvo se susrelo s èlanovima male kršæanske zajednice. Osim kapelana i redovnica triju redovnièkih družbi koje djeluju u Pojasu Gaze, izaslanstvo je posjetilo grkopravoslavnog biskupa Alexiosa, koji je tijekom izraelskih napada boravio u svojoj rezidenciji. Pravoslavni biskup uprilièio nam je bratski susret, pohvalio je uèinkoviti rad Caritasa, Papinske misije i Katolièke službe za potporu stanovništvu tijekom i nakon oružanih sukoba. Izaslanstvo je posjetilo i anglikansku bolnicu u kojoj se u posljednja dva mjeseca lijeèilo više od èetiri tisuæe ranjenika. Govoreæi o raspoloženju stanovništva, biskup je rekao da su ljudi sretni zbog prekida vatre. Ribari, koji su ovlašteni ribariti, svakog se jutra vraæaju s obilnim ulovom ribe, koju prodaju na tržnicama. Moguænost da se vlastitim rukama može priskrbiti svagdanje jelo, te nada da æe u obnovi zemlje moæi naæi posao, podižu moral naroda, kazao je mons. Shomali dodajuæi da su i mladi naraštaji doživjeli tri napada na Gazu, jedan gori od drugoga. Proæi æe dugo vremena da se stanje vrati kakvo je bilo prije napada. Ljudi su zbog toga oèajni i gube svaku nadu u bolju buduænost. U maloj kršæanskoj zajednici mnogi misle kako napustiti Gazu, ustvrdio je biskup. Izaslanstvo se nije susrelo s politièkim predstavnicima, ali su se iz razgovora s kršæanima i muslimanima mogli uvjeriti da je još veæe neprijateljstvo prema Izraelu, jer iz rata se ne može roditi ljubav, kazao je biskup, dodajuæi da Hamas, koji je kritizirao palestinski predsjednik Abu Mazen, nema jednoglasnu potporu naroda. Ima ljudi koji su mi s gorkom ironijom rekli: Gaza je porušena, ali sada bar možemo pojesti malo ribe, ustvrdio je biskup Shomali. 3. rujna 2014. broj 35/2014 21 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Istina se ostvaruje u susretu Poruka predsjednika Vijeæa HBK za katehizaciju nadbiskupa Ðure Hraniæa na poèetku katehetske i školske godine Draga braæo sveæenici, redovnice i redovnici, vjerouèitelji i katehete! Istina o kraljevstvu Božjem prima se u susretu. Od svojih poèetaka Crkva je pokušavala na razlièite naèine ispunjavati nalog koji je dobila od Isusa Krista: "Poðite po svem svijetu, propovijedajte evanðelje svemu stvorenju." (Mk 16, 15) Da bi nam pokazao kako se to èini, "zareda obilaziti gradom i selom propovijedajuæi i navješæujuæi evanðelje o kraljevstvu Božjemu" (Lk 8, 1). Doista, uspješno ili manje uspješno, spretno ili manje spretno, navjestitelji evanðelja odvažno su slijedili put Uèitelja na naèin kako im je to u povijesti bilo moguæe. Danas, kada Crkva promišlja o novoj evangelizaciji, odnosno o prenošenju vjere "novim jezikom prispodoba" (papa Benedikt XVI.), na poseban naèin ima pred oèima èovjeka koji je postao žrtvom suvremenih "božanstava", vlastite samodostatnosti, površnosti, tj. vremena "slabe misli" i osamljenosti. Svjesna èinjenice da je istina o kraljevstvu Božjemu jedina koja u potpunosti može èovjeka uèiniti sretnim, Crkva želi iznova tražiti put do susreta s njim, kako bi mu posvjedoèila istinu da "radost evanðelja ispunja srce i cijeli život onoga koji susretne Isusa" (papa Franjo, Radost evanðelja, 1). Ostvariti takav susret preduvjet je i bitna dimenzija svakoga evangelizacijskog i katehetskog djelovanja Crkve. Izvorno mjesto susreta Boga i èovjeka: župna zajednica. Bog nam dopušta imati udio u njegovu osobnom, otajstvenom životu. Susret s njim ostvaruje se u liturgijskom, sakramentnom i pastoralno-katehetskom životu konkretne župne zajednice. Ima li ljepše i privlaènije ponude èovjeku željnu potpuna ostvarenja od života u zajednici koja snagom sakramenata svakodnevno živi iskustvo susreta s Bogom? Nažalost, sve više postajemo svjedoci èinjenice da suvremeni èovjek ne samo da u konkretnoj župnoj zajednici ne nalazi "izvor na kojemu bi utažio svoju žeð" (papa Ivan XXIII.), nego bezbolno i bez interesa proživljava "krizu Boga", tj. nestajanje svijesti o Bogu u vlastitoj povijesti i sadašnjosti. Ta "kriza Boga" posljednji je poziv Crkvi da se probudi i èovjeku ponovno omoguæi iskustvo susreta s Bogom! Crkva postoji radi naviještanja kraljevstva Božjega. Ona nije sama sebi svrhom. Zato mora iziæi iz "sobe ustajala zraka, u kojoj æe se, ako iz te sobe ne izaðe, ubrzo razboljeti" (usp. papa Franjo, Pismo sudionicima 105. plenarnog zasjedanja Biskupske konferencije Argentine, 25. ožujka 2013.). Uvjereni smo da su mnoge naše župne zajednice mjesta novih nada i novih snaga, koje vjernike ohrabruju da nastave živjeti svoj svakodnevni život snagom svjetla vjere. Meðutim, èesto se dogaða da "fast-food" teèajevi, bilo u pripravi za sakramente, bilo oni vezani uz mistagoško produbljenje otajstva susreta s Bogom ili koji drugi oblik navještaja, ne ostavljaju dovoljno prostora za stvaranje ozraèja autentièna susreta meðu dionicima evangelizacijskog procesa. Usto se nekada "spasenjsko sredstvo milosrða zamijeni oružjem strogosti" (papa Ivan XXIII.) na razlièitim podruèjima našega djelovanja. Tako umjesto mostova gradimo barikade, na kojima se nikada nije moglo, niti se može ostvariti iskren i autentièan susret te upoznati prava istina o onomu kojega naviještamo. Umjesto struènjake za apokaliptièka pitanja ili namrgoðene sudce, drugi u nama moraju vidjeti radosne glasnike (usp. papa Franjo, Radost evanðelja, 168). Nakraju, svi mi koji živimo u konkretnoj 22 3. rujna 2014. broj 35/2014 crkvenoj i župnoj zajednici, živimo u sudioništvu iste vjere. Ona pak nikada ne razdvaja. Ona ujedinjuje! Dragi navjestitelji, evangelizacija nije nikada individualan i izoliran èin, èin pojedinca. Ona je uvijek crkveni èin. Jednostavan propovjednik, umoran kateheta ili vjerouèitelj, svaki koji i u najdaljem kutu Zemlje naviješta evanðelje ili okuplja zajednicu, podjeljuje i slavi sakramente, ostvaruje to kao èin Crkve. U susretu s Crkvom vjerniku je omoguæeno susresti Krista. Na konkretnu mjestu. U konkretnu trenutku. Katehetski susret uvijek je navještaj Božje rijeèi. Dok se suoèava s "krizom Boga", Crkvi se nameæe izazov njezina prevladavanja. To može ostvariti misionarskim žarom nove evangelizacije. Govor o novoj evangelizaciji nije govor o alternativama prošlosti, nego zahtjev upuæen svakomu navjestitelju Božje rijeèi da preispita osobni i vlastiti odnos prema pozivu koji mu je darovan. Što to konkretno znaèi? Sveti Franjo je naime svojoj braæi rekao: "Naviještajte evanðelje! Ako treba, onda i rijeèima." To doslovce znaèi: kateheta, navjestitelj, vjerouèitelj ne radi – on jest kateheta. On je to cijelim svojim životom. On je drugi Krist! Tako razmišljajuæi lakše je razumjeti da je svaki katehetski susret, bio on uokviren u vjeronauk u školi ili u koji od oblika župne kateheze, uvijek navještaj Božje rijeèi. "Cilj (misijskog poslanja, odnosno katehetskoga susreta) nije taj da se (navjestitelj i slušatelji) druže da provode vrijeme zajedno. Ne, cilj je naviještati kraljevstvo Božje. I to je hitno, to je i danas urgentno! Ne smije se gubiti vrijeme na èavrljanja, ne treba èekati zajednièku suglasnost; treba poæi naviještati." (Papa Franjo, Angelus, 7. srpnja 2013.) Naviještati evanðelje znaèi zapravo živjeti evanðelje. Živjeti evanðelje ne znaèi biti "kip u muzeju" (usp. papa Franjo, Nagovor sudionicima Svjetskoga kongresa o katehezi, 27. rujna 2013.), nego iæi u susret životnim pitanjima djece, mladih i odraslih. Živjeti evanðelje istodobno je pitanje svakomu od nas kateheta i vjerouèitelja: Ne samo kako radiš, nego i kako moliš za zajednicu? Draga djeco i mladi, dragi roditelji! Bratsko putovanje s Crkvom. Na poèetku ove katehetske i školske godine crkvena vas zajednica poziva da se susretnete s njom. Taj æe susret biti nošen rijeèju koja želi biti izgovorena. Rijeèju koja je nošena ljubavlju. Za "bratsko putovanje s Crkvom" (papa Ivan Pavao II.) ništa vam drugo nije potrebno osim otvorenog srca. To se putovanje može ostvariti u vjeronauku u školi, u katehezi u župnoj zajednici te u drugim oblicima života i djelovanja Crkve. Nadamo da ste vi, draga djeco i mladi, i vi dragi roditelji, èiji je poziv na putovanje s Crkvom ispisan u rijeèi sakramenta krsta, veæ odgovorili i da æete odgovoriti na taj poziv te krenuti u novu katehetskopastoralnu i školsku godinu u zajedništvu s Crkvom. Jedino se na takav naèin, u susretu, u odnosu utemeljenom na rijeèi, koja je nošena uzajamnom ljubavlju, može susresti prava Istina. Istina je to kojoj nitko nije gospodar. Istina je to koja ima svoje ime: Isus Krist! Nadamo se da æe prostori susreta ispuniti i sve prostore meðusobna udaljavanja. Takvih se prostora, omeðenih zidovima jednostranih i necjelovitih istina, posebno kada je rijeè o školskom odgoju i obrazovanju, izgradilo, nažalost, mnogo. Vrijeme je izgradnje novih mostova, vrijeme "bratskog putovanja" i razgovora onih koji su danas odgovorni za cjelovit rast i razvoj èovjeka. Crkva je odavno krenula, spremna je i sve rado poziva na takav hod. Bog, koji nam neprestano otkriva istinu života, bio sa svima vama! U Ðakovu, 29. kolovoza 2014. ika Crkva - jedna i sveta Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 27. kolovoza 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Svaki put kad obnavljano našu ispovijest vjere moleæi Vjerovanje, kažemo da je Crkva "jedna" i "sveta". Ona je jedna jer ima svoje ishodište u Bogu Trojedinom, otajstvu jedinstva i punog zajedništva. Crkva je potom sveta, jer joj je temelj Isus Krist, oživljava je njegov Duh Sveti, ispunjava njegova ljubav i njegovo spasenje. Istodobno, meðutim, ona je i sveta i saèinjena od grešnika, svih nas, grešnika, koji svakoga dana doživljavamo iskustvo vlastite slabosti i vlastitih bijeda. Dakle, ta vjera koju ispovijedamo potièe nas na obraæenje, potièe nas da smognemo hrabrosti svakodnevno živjeti jedinstvo i svetost, a ako mi nismo ujedinjeni, ako nismo sveti, to je zato što nismo vjerni Isusu. Ali on, Isus, nas ne ostavlja same, ne napušta svoju Crkvu! On putuje s nama, on nas razumije. Razumije naše slabosti, naše grijehe, oprašta nam, svaki put kada dopustimo da nam oprosti. On je uvijek s nama, pomažuæi nam da postanemo manje grešnici, više sveti, više ujedinjeni. 1. Prvu utjehu nam pruža èinjenica da je Isus mnogo molio za jedinstvo uèenika. To je molitva Posljednje veèere, Isus je usrdno molio: "Oèe, da budu jedno". Molio je za jedinstvo i to je uèinio upravo neposredno uoèi muke, kada se pripremao prinijeti èitav svoj život za nas. To je ono što smo pozvani neprestano iznova èitati i nad tim razmatrati, na jednoj od najsnažnijih i najdirljivijih stranica Ivanova Evanðelja, osamnaesto poglavlje (usp. rr. 11.21-23). Kako je lijepo znati da se Gospodin, neposredno prije nego æe umrijeti, nije brinuo za samoga sebe, veæ je mislio na nas! U svom usrdnom dijalogu s Ocem molio je upravo zato da budemo jedno s njim i meðu sobom. Eto: tim nas je rijeèima Isus zagovarao kod Oca, da možemo i mi uæi u puno zajedništvo ljubavi s njim; istodobno, povjerava ih nama kao svoju duhovnu oporuku, da jedinstvo uzmogne postati sve više prepoznatljivo obilježje naših kršæanskih zajednica i najljepši odgovor svakom onom koji nas zatraži obrazloženje nade koja je u nama (usp. 1 Pt 3, 15). 2. "Da svi budu jedno kao što ti, Oèe, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao" (Iv 17, 21). Crkva je od samih poèetaka nastojala ostvariti taj naum do kojem je Isusu toliko stalo. Djela apostolska nas podsjeæaju kako su se prvi kršæani isticali po tome što su bili "jedno srce i jedna duša" (Dj 4, 32); apostol Pavao, zatim, opominje svoje zajednice da ne zaborave da su "jedno tijelo" (1 Kor 12, 13). Iskustvo nam, meðutim, govori da je mnogo grijeha protiv jedinstva. I tu ne mislimo samo na raskole, veæ mislimo i na mane koje se vrlo èesto mogu naæi u našim zajednicama, na "župne" grijehe, na one grijehe u župi. Katkad su, naime, naše župe, koje su pozvane biti mjesta dijeljenja i zajedništva, žalosno oznaèene zavistima, ljubomorama, odbojnostima... A glasine su svima dostupne. Koliko je samo glasina i naklapanja u župama! To nije dobro. Primjerice, ako se nekoga izabere za predsjednika neke udruge tada se poène govoriti protiv njega. I ako se neku od èlanica izabere za voditeljicu kateheze ostale je ogovaraju. Ali to nije Crkva. To se ne smije èiniti, ne smijemo toga èiniti! Treba od Gospodinu moliti milost da se to ne èini. To se dogaða kada stremimo prvim mjestima; kada stavljamo u središte sebe same, s našim osobnim ambicijama i našim naèinima gledanja na stvari, i sudimo druge; kada gledamo na nedostatke braæe, namjesto na njihove darove; kada dajemo veæu težinu onom što nas dijeli, namjesto onom što nam je zajednièko... Prilog dokumenti Jednom sam, u drugoj biskupiji koju sam prije imao, èuo zanimljiv i lijep komentar. Bilo je rijeè o jednoj starici koja je èitav život radila u župi, a jedna osoba koja ju je dobro poznavala, rekla je o njoj: "Ta žena nije nikada ogovarala, nije nikada širila glasine, uvijek je bila nasmijana". Takvu jednu ženu može se veæ sutra proglasiti svetom! To je lijep primjer. I ako pogledamo u povijest Crkve, koliko je samo podjela meðu nama kršæanima. I sada smo podijeljeni. Mi kršæani smo u povijesti ratovali jedni protiv drugih zbog teoloških podjela. Sjetimo se tridesetogodišnjeg rata. Ali to nije kršæanski. Moramo raditi takoðer za jedinstvo svih kršæana, iæi putom jedinstva, koje je Isus želio i za koje je molio. 3. Imajuæi sve to pred oèima, moramo izvršiti ozbiljan ispit savjesti. U jednoj kršæanskoj zajednici podjela je jedan od najtežih grijeha, jer je èini znakom ne Božjeg djelovanja, veæ djelovanja ðavola, koji je po definiciji onaj koji dijeli, koji razara odnose, koji nas navodi na predrasude... Podjela u nekoj kršæanskoj zajednici, bilo da je to škola, župa, neka od udruga, je najteži grijeh, jer je ðavolje djelo. Bog, naprotiv, želi da rastemo u sposobnosti uzajamnog prihvaæanja, praštanja i ljubavi, kako bismo sve više bili slièni njemu koji je zajedništvo i ljubav. U ovome se krije svetost Crkve: da prepoznamo da smo na Božju sliku, ispunjenu njegovim milosrðem i njegovom milošæu. Dragi prijatelji, neka nam u srcu odjekuju ove Isusove rijeèi: "Blago mirotvorcima: oni æe se sinovima Božjim zvati!" (Mt 5, 9). Molimo iskreno oproštenje za sve one prigode u kojima smo bili razlogom podjele ili nerazumijevanja u našim zajednicama, duboko svjesni da se do zajedništva ne može doæi drukèije osim kroz stalno obraæenje. A što je obraæenje? Obratiti se znaèi moliti Gospodina za milost da ne ogovaram, da ne kritiziram, da ne širim glasine i ne bavim se naklapanjima, da svima želim dobro. To je milost koju nam Gospodin daje. To znaèi obratiti srce. I molimo da naši svakodnevni odnosi postanu sve ljepši i radosniji odraz odnosa izmeðu Isusa i Oca. Snaga evanðelja mijenja svijet iz korijena Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 31. kolovoza 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Na putu s Matejevim Evanðeljem kojim kroèimo iz nedjelje u nedjelju, danas dolazimo do kljuène toèke u kojoj Isus, nakon što se osvjedoèio da Petar i ostala jedanaestorica vjeruju u njega kao Mesiju i Sina Božjega, "poèe [...] upuæivati uèenike kako treba da poðe u Jeruzalem, da mnogo pretrpi..., da bude ubijen i treæi dan da uskrsne" (16, 21). To je kritièna toèka u kojoj izbija na vidjelo opreènost izmeðu Isusova naèina razmišljanja i naèina na koji razmišljaju uèenici. Petar se èak osjeæa dužnim prekoriti Uèitelja, jer mu je takav sramotan svršetak nespojiv s Mesijom. Tada Isus teško prekorava Petra, vraæa ga "na pravi put", jer mu na pameti nije što je "Božje, nego što je ljudsko" (r. 23) i svrstava se, a da toga nije niti svjestan, na stranu Sotone, napasnika. Na tome, u liturgiji ove nedjelje, insistira takoðer apostol Pavao, koji, pišuæi rimskim kršæanima, kaže im: "Ne suoblièujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno" (Rim 12, 2). Mi kršæani živimo u svijetu, potpuno smo uronjeni u društvenu i kulturnu stvarnost našega doba i to je pravo; ali to sa sobom nosi opasnost da postanemo "svjetovni", 3. rujna 2014. broj 35/2014 23 Prilog dokumenti opasnost da "sol obljutavi", kao što bi rekao Isus (usp. Mt 5, 13), to jest da se kršæanin "razvodni", izgubi snagu novosti koju mu daje Gospodin i Duh Sveti. Meðutim, moralo bi biti suprotno: kada u kršæanima snaga evanðelja ostane živom, ona može stubokom promijeniti "mjerila ljudskog prosuðivanja, ustaljene vrednote, interese, misaona kretanja, ishodišna nadahnuæa i životne obrasce" (PAVAO VI., Apost. pobud. Evangelii nuntiandi, 19). Žalosno je vidjeti "razvodnjene" kršæane, koji izgledaju kao razvodnjeno vino, te se ne zna jesu li Kristovi vjernici ili pripadaju svijetu, kao što se za razvodnjeno vino ne zna je li vino ili voda! To je žalosno. Žalosno je vidjeti kršæane koji nisu više sol zemlje, a znamo da kada sol izgubi svoju okus, više nièemu ne služi. Njihova je sol izgubila okus jer su se predali duhu svijeta, to jest postali su svjetovni. Zato je nužno neprestano se obnavljati napajajuæi se na izvorima evanðelja. A kako se to može provesti u djelo? Prije svega èitajuæi i meditirajuæi Evanðelje svakoga dana, tako da Isusova rijeè bude uvijek prisutna u našem životu. Upamtite ovo: u tome æe vam biti od pomoæi da nosite uvijek Evanðelje sa sobom, malo Evanðelje, u džepu, torbi, i proèitate iz njega tijekom dana jedan ulomak. Ali uvijek s Evanðeljem, jer to znaèi nositi Isusovu rijeè i moæi je èitati. U tome æe vam nadalje pomoæi sudjelovanje na nedjeljnoj misi, gdje susreæemo Gospodina u zajednici, slušamo njegovu rijeè i primamo euharistiju koja nas sjedinjuje s njim i jedne s drugima; vrlo su važni, nadalje, za duhovnu obnovu dani duhovne obnove i duhovnih vježbi. Evanðelje, euharistija i molitva. Ne zaboravite: Evanðelje, euharistija i molitva. Zahvaljujuæi tim Gospodinovim darovima možemo se suoblièavati ne svijetu, veæ Kristu, i slijediti ga na njegovu putu, a taj je put "izgubiti vlastiti život" da bi ga našli (r. 25). "Izgubiti ga" u smislu da ga se daruje, prinijeti ga iz ljubavi i u ljubavi – a to ukljuèuje žrtvu, pa i križ – da bismo ga iznova primili proèišæena, osloboðena sebiènosti i hipoteke smrti, ispunjena vjeènošæu. Djevica nam Marija uvijek prethodi na tome putu; pustimo da nas ona vodi i prati. Nakon Angelusa Draga braæo i sestre, sutra se u Italiji, na poticaj Talijanske biskupske konferencije, slavi Dan oèuvanja stvorenog svijeta. Tema ove godine je vrlo važna: "Odgajati za oèuvanje stvorenog svijeta, za zdravlje naših sela i gradova". Želim da svi, institucije, udruge i graðana, s još veæom predanošæu rade na oèuvanju života i zdravlja ljudi takoðer kroz poštivanje okoliša i prirode. Pozdravljam sve hodoèasnike iz Italije i raznih zemalja, napose hodoèasnike iz Santiaga del Chilea, Pistije, San Giovanni Bianca i Albano Sant'Alessandra (Bergamo); mlade iz Modene, Bassano del Grappe i Ravenne; veliku skupinu policijskih motorista i Policijski glazbeni sastav. Bilo bi lijepo èuti ih na kraju kako sviraju... Posebno pozdravljam katolièke parlamentarne zastupnike, koji su se okupili na svom 5. meðunarodnom susretu, i potièem i da žive osjetljivu ulogu predstavnikâ naroda u skladu s evanðeoskim vrijednostima. [...] Želim vam ugodnu nedjelju i molim vas da molite za mene, i dobar vam tek. Doviðenja! 24 3. rujna 2014. broj 35/2014 ika
© Copyright 2024 Paperzz