Bilten 3/2010 - at Joint Degree

Example of Excellence for Joint
(Degree) Programme Development
in South Eastern Europe
Bilten 3/2010
www.joinsee.eu
TEME : INTERDISCIPLINARNI ZDRUŽENI STUDIJSKI PROGRAM JUGOISTOČNOEUROPSKIH STUDIJA,
Uvod: str.2 | Izvještaj o aktivnostima: str. 2 | Uvid u partnerska sveučilišta i institucije: str. 3 | Zašto su se partneri pridružili
konzorciju?: str. 6 | Radna skupina 1, Aktivnosti radne skupine 1: str.7 | Članovi/ce radne skupine 1: str.9
Bilten 3/2010
Bilten 3/2010
Interdisciplinarni združeni studijski program
Jugoistočnoeuropskih studija
Uvod
Cilj projekta JoinSEE „Primjer izvrsnosti za razvoj
združenih studijskih programa (i diploma) u Jugoistočnoj
Europi“ višestran je prijenos znanja potrebnog za razvoj i
implementaciju kurikuluma združenih studijskih programa
(i diploma) u jugoistočnoeuropskoj regiji. Namjena konzorcija
za združene studijske programe (i diplome) je združeno razviti
i implementirati studijske programe uzimajući u obzir pravne
i strukturne preduvjete svale od sudjelujućih ustanova.
Postoje četiri konzorcija za združene studije, a svaki
od njih razvija program diplomske razine. Konzorcij
za
Interdisciplinarni
združeni
studijski
program
Jugoistočnoeuropskih studija sastavljen je od predstavnika/
ca sveučilišta u Beogradu, Bologni, Grazu, Ljubljani, Novom
Sadu, Poitiersu, Sarajevu, Zagrebu, Sveučilišta sv. Ćirila i
Metoda u Skopju i Jugoistočnoeuropskog sveučilišta. Do
jeseni 2010. je održano pet radnih sastanaka na kojima su
raspravljana pravna, financijska i organizacijska pitanja.
Na temelju toga konzorcij je izradio nacrt kurikuluma i
sporazuma o suradnji.
Izvještaj 0 aktivnostima
Na početnom sastanku JoinSEE članovi/ce konzorcija
raspravljali su o prethodnim iskustvima koje su predstavnici
imali s međunarodnim programima visokog obrazovanja
i, najvažnije, o združenim studijskim programima (i
diplomama). Nakon prve razmjene iskustava članovi/ce
konzorcija detaljno su predstavili pravila i regulative koje
se mora uzeti u obzir za takve programe, kao što su broj
semestara i bodova, priznavanje diploma, zahtjevi o razini
poznavanja jezika za studiranje, mogućnosti financiranja,
mobilnost i stažiranje. Tokom diskusije pokazalo se da
postoje poprilične razlike između sveučilišta i da bi moglo
biti zahtjevno premostiti ih sve prilikom izrade nacrta
kurikuluma.
Tokom drugog sastanka, organiziranog u Beogradu (Srbija)
raspravljalo se o strukturi obaveznog dijela programa i
akademskim stupnjevima koji će se dodjeljivati.Dogovoreno
je da će jezik poučavanja biti engleski.Daljnja pitanja o kojima
Početni sastanak u Grazu, veljača 2009
2
se raspravljalo ticala su se ciljanih skupina, kao i procedura
selekcije i upisa. Treći radni sastanak održan je u Forliju
(Italija). Fokus ovog sastanka bio je na ljetnoj školi koja će
biti dio programa te na strukturi programa. Detaljnije se
raspravljalo o obaveznim predmetima, izbornim kolegijima
koji će se birati s ograničenog popisa dodijeljenim različitim
sveučilištima, i razvijena je osnovna struktura ljetne škole.
Rasprava je također uključivala i teme kao što su proces
nostrifikacije u Srbiji, mogućnosti stažiranja i akademske
stupnjeve. Tokom četvrtog sastanka u Poitiersu (Francuska)
članovi/ce konzorcija razrađivali su teme koje su već
raspravljane na prethodnim sastancima i počeli s izradom
nacrta sporazuma o suradnji.
Opširna rasprava posvećena je proceduri prijava i odlučeno je
da će početnu selekciju obavljati matična sveučilišta. Konačnu
će odluku donijeti odbor za selekciju. Uz to, odlučeno je će se
diplomu izdavati u skladu s lokalnim zahtjevima i sadržavat
će logo svih partnera.
Tokom sastanka u Grazu početkom lipnja 2010. raspravljalo
se o prvim povratnim informacijama komisije za kurikulume
Sveučilišta u Grazu. Komisija je sugerirala da predmeti
na jezicima jugoistočnoeuropske regije postanu obavezni i
da treba naglasiti interdisciplinarnost programa. Uzevši u
obzir ove sugestije, odlučeno je da se tečajeve stranog jezika
mora uzimati u kontekstu programa i da će ih se prebaciti
s potpuno slobodnih izbornih predmeta na izborne kolegije
koji se biraju s ograničenog popisa. S obzirom na sugestiju
o interdisciplinarnosti, dogovoreno je da će se distribucija
ECTS bodova za obavezne predmete malo promijeniti kako
bi se više bodova dodijelilo dijelovima programa koji se bave
kulturom i poviješću. Također, dogovoren je i zajednički
format za opis predmeta i detaljno se raspravljalo o ljetnoj
školi. S obzirom na ugovor o suradnji napravljene su manje
promjene koje su svi prihvatili.
Svi sastanci pružili su korisnu mogućnost za raspravu i
nove ideje, što je ključan faktor za razvoj kurikuluma i
ugovora o suradnji ovog programa. JoinSEE mrežna stranica
namijenjena dijeljenju sadržaja pomogla je kao alat za stalno
održavanje komunikacije i suradnje među članovima/cama
konzorcija i svim predstavnicima/cama projekta pa je
ispunjavanje ciljeva bilo efikasnije.
Sastanak u Poitiersu, veljača 2010
Uvid u partnerska sveučilišta i institucije
Uloga i značaj na razini rektorata, odjela, prostora,
jedinica i administrativnih ureda. Kad se radi o
međunarodnoj suradnji, pojedini dijelovi partnerskih
sveučilišta suočeni su s izazovom jer, iako su uveli Bolonjski
sustav, još uvijek treba puno postići oko pravila, procedura
i uvjeta. Administrativni uredi su potpuno uključeni u ovu
vrstu projekata jer koordinatori imaju stalnu potrebu za
informacijama o mogućnostima za prilagodbu bilo koje
vrste dokumenata nacionalnim zakonima, a predstavnici
administracije i ECTS koordinatori/ce su najaktivniji po
tom pitanju. Oni/e održavaju stalnu komunikaciju kako bi
korespondencija među partnerima i nacionalnim jedinicama
rezultirala prihvatljivim uvjetima za sve sudionike projekata.
Dovršene nacrte moraju potvrditi i fakulteti i rektorati i
zbog toga oni moraju biti u skladu s europskim pravilima i
trendovima, kako bi sveučilišta mogla sudjelovati u ovakvoj
vrsti programa. No, administrativne procedure samo su
jedan od preduvjeta za uspješnu implementaciju. Odjeli
moraju biti kadrovski opremljeni profesorima i stručnjacima
sa znanjima i ekspertizom iz raznih polja kako bi studijski
programi nudili interdisciplinarni pristup s konkretnim
silabusima i kurikulumima. To znači da projekti kakav je
JoinSEE pomažu također jačanju suradnje među odjelima
i fakultetima i tako povećavaju mogućnosti za nova polja i
studije. Ono što je također vrlo važno su tehnički uvjeti za
interaktivnu, primijenjenu i kvalitetnu nastavu. To uključuje
tehničku opremu za audio/video konferencije, prezentacije,
e-knjižnice, baze podataka i istraživanja, mrežnu suradnju,
radionice i ostalo. Partnerska sveučilišta zbog toga ulažu
napore kako bi osigurala da su im prostori opremljeni za
izvođenje modernog obrazovanja. Može se stoga zaključiti da
projekt JoinSEE ima utjecaja na sve sastavnice sveučilišne
strukture i ubrzava razvoj i ujedinjavanje na nacionalnoj i
međunarodnoj razini.
Već ustanovljeni programi i procedure pri
institucijama.Partnerska sveučilišta već su sudjelovala u
mnogim projektima i programima i iskustvo koje su tamo
stekli pomoglo im je da pouzdano i predano doprinose
projektu JoinSEE. Prošli i sadašnji projekti donijeli su im
informacije o partnerima u projektu JoinSEE i već su bili
upoznati s nekim od pravila i procedura koje se tiču projekata
u visokom obrazovanju. Na primjer, Odsjek političkih
znanosti Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju
radio je na TEMPUS projektu usmjerenom ka uvođenju
dvaju programa diplomske razine na engleskome jeziku koji
su se bavili europskim institucijama i javnim politikama
te političkim menadžmentom. Sada sudjeluje u programu
„Europskog regionalnog diplomskog studija demokracije i
ljudskih prava u Jugoistočnoj Europi (ERMA)“.
Kad se radi o pitanju programa studentske mobilnosti, odsjek je
već ugostio četvoro studenata na programu Erasmus Mundus.
Još jedno partnerstvo ostvareno je s Westminsterskom
3
Bilten 3/2010
zakladom za demokraciju unutar okvira programa za izgradnju
kapaciteta „Snaženje parlamenta i demokracije“ i „Regionalni
program za promidžbu istraživanja“ kao nacionalni partner
iz Makedonije. Također, odsjek je partner u dva programa
razmjene akademskog osoblja.
Jugoistočnoeuropsko
sveučilište
(SEEU)
ima
bilateralne i multilateralne sporazume o suradnji s
nacionalnim, regionalnim međunarodnim sveučilištima
kao što su ona u Tirani, Zagrebu, Prištini, Sofiji, Trakiji,
Nici, Parizu, Bambergu, Maastrichtu, Oxfordu, Michiganu,
Indiani te organizacijama poput USAID-a, DAAD-a, UNDP-a
i diplomatskim misijama i organizacijama akreditiranima u
Makedoniji. Već ustanovljeni združeni studijski programi na
diplomskoj razini su Europsko pravo (LLM) i Javna uprava i
lokalna samouprava.
Bilten 3/2010
Sveučilište u Sarajevu (UNSA) usmjereno je na
međunarodnu suradnju, stvaranje mostova među kulturama
i ostvarivanje ugovora i protokola sa sveučilištima na
svim kontinentima. S preko 80 sporazuma o suradnji
sa sveučilištima diljem svijeta i članstvom u važnim
međunarodnim organizacijama, UNSA očekuje pojačanu
mobilnost i ostvarenje mogućnosti da naši akademski
građani/ke iskažu svoje kvalitete na međunarodnoj razini
i poboljšaju same sebe kroz takve kontakte. Međunarodni
Također podupire razvoj obrazovnih procesa i stjecanje
materijalnih resursa za napredak procesa poučavanja u
visokom obrazovanju. Već pokrenuti projekti na ovome
sveučilištu su BASILEUS i JoinSEE-EU koji osiguravaju
financiranje akademske mobilnosti iz Zapadnog Balkana u EU
i obrnuto, te CEEPUS, što je skraćenica za „Srednjeeuropski
program razmjene sveučilišnih studenata“. Ovaj TEMPUS
projekt, u ime beogradskog sveučilišta, implementira
Fakultet političkih znanosti.
Sveučilište u Bologni, u svjetlu svoje velike tradicije
poučavanja i, štoviše, iznimne vitalnosti na polju istraživanja
i nastave, traži, stimulira i održava razne akademske
sporazume o suradnji sa stranim sveučilištima i potiče
mobilnost profesora, istraživača i studenata. Sveučilišni rad
uvijek je karakteriziralo poučavanje i istraživanje koje se ne
obazire na granice država i nacionalna ograničenja. Štoviše,
kako se radi o najstarijem sveučilištu u zapadnome svijetu, ova
je tradicija uvijek nalazila svoje mjesto u Bologni. Bolonjsko
sveučilište ima dugu povijest međunarodnih odnosa.
Studenti/ce na Sveučilištu u Grazu
Drugi primjeri stalne aktivnosti i suradnje na međunarodnoj
razini su Sveučilišta u Novom Sadu i Ljubljani. Njihovi
predstavnici/ce surađuju na projektima i mrežama kao što
su Campus Europae, Basileus i Erasmus Mundus, Ser More,
Forecast, Chevening, Višegradska skupina, DAAD, Europska
poduzetnička mreža i ostalima. Također, sudjelovali su sa
sveučilištima iz Europe i Sjedinjenih Država na razvijanju i
unapređenju raznih polja i programa.
Studenti/ce na Sveučilištu u Sarajevu
projekti na polju visokog obrazovanja na ovome sveučilištu su
TEMPUS, Erasmus Mundus External Cooperation Window,
sveučilišne mreže te drugi projekti regionalne, pogranične i
bilateralne suradnje te izrada vodiča za strane studente/ice.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu uključen je u
nekoliko međunarodnih istraživačkih projekata. Također
sudjeluje u združenim studijima diplomske razine europskih
integracija i regionalizma, koji nude Sveučilišta u Grazu
(Austrija), Zagrebu (Hrvatska) i Autonomno sveučilište u
Barceloni (Španjolska).
Jugoistočnoeuropsko sveučilište
Sveučilište u Beogradu održava bilateralne veze s brojnim
stranim sveučilišnim organizacijama i podupire sudjelovanje
u programima TEMPUS i CEEPUS i raznim međunarodnim
natječajima za dodjelu sredstava znanstvenom istraživanju.
Sveučilište u Beogradu, Fakultet političkih znanosti
4
Sveučilište u Bologni, sveučilišna zgrada (Paleotti)
Na temelju tisućljetne tradicije u poučavanju i istraživanju
Alma Mater podržava, vodi i održava niz sporazuma o suradnji
sa stranim sveučilištima kako bi potaknula mobilnost
predavača, istraživača i studenata. Trenutno, sveučilište
ima partnerstva s preko pet stotina akademskih institucija,
podijeljena na sveučilišne i fakultetske/odjelne sporazume.
S ciljem aktivnog doprinosa stvaranju Europskog prostora
visokog obrazovanja putem novih inovativnih koncepata i
time promoviranja internacionalizacije nastave i istraživanja,
kao i razmjene akademskog poučavanja, Sveučilište u
Grazu do sada je koordiniralo devet združenih studijskih
programa te interdisciplinarnu ljetnu školu od 2004. kao dio
dvaju projekata financiranih od strane Fondova za budućnost
štajerske vlade. Glavni je fokus na obostranom priznavanju
akademskih diploma i kvalifikacija, združenom osiguravanju
kvalitete, povećanoj transparentnosti europskog sustava
visokog obrazovanja i time konačno povećanju konkurentnosti
Graza kao sveučilišne lokacije.
Ovaj je združeni program ostvaren i u suradnji s Europskom
akademijom u Bolzanu (Italija) i Europskim institutom za
javnu upravu (Luksemburg i Barcelona).
Studenti/ce na Sveučilištu u Novom Sadu
Sveučilište u Ljubljani
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
5
Bilten 3/2010
Bilten 3/2010
Sveučilište u Poitiersu također je vrlo aktivno kad se
radi o internacionalizaciji.Putem suradnje kroz europske
programe razmjene (Erasmus, Socrates, Leonardo, CREPUQ)
i sporazuma s 255 partnerskih sveučilišta diljem svijeta, ovo
sveučilište potiče studente/ice svih disciplina na studiranje
u inozemstvu. Prethodni odlomci pokazuju raznolikost
partnerskih sveučilišta, ali ono što ih povezuje je činjenica
da je svako od njih radilo na nekom TEMPUS projektu i da su
ambiciozna na polju međunarodne suradnje, što stvara pravu
klimu za razvoj i implementaciju ovog projekta.
Studentski dom, Sveučilište u Poitiersu
Zašto su se partneri pridružili konzorciju?
Sva sveučilišta kao misiju imaju internacionalizaciju i
uključenost u što više programa i projekata koji za cilj imaju
sudjelovanje u znanstvenim i obrazovnim programima i
razvoj mogućnosti i procesa u visokom obrazovanju.
Programi usredotočeni na suradnju i doprinos u Jugoistočnoj
Europi posebni su značajni za većinu partnera jer su njihovi
ciljevi, aktivnosti i, što je najvažnije, rezultati vezani uz
specifičnu situaciju i izazove u regiji. S druge strane, partneri
iz EU iznimno su značajni u kontekstu projekta JoinSEE jer
svojim iskustvom pružaju važnu pomoć pri implementaciji
najsuvremenije regulative. Zbog toga je projekt JoinSEE
trenutno „prava stvar“ za ta sveučilišta. Razina strukture,
strategije i upravljanja projekta prava su kombinacija za
sveučilišta koja trebaju iskustvo i primjere za implementaciju
studijskih programa i pravila na nacionalnom nivou.
Također, za neke partnere konzorcija predmeti planiranu
u sklopu Interdisciplinarnog združenog studijskog programa Jugoistočnoeuropskih studija bit će prvi predmeti
ponuđeni na engleskom jeziku, što je prekretnica u procesu
internacionalizacije. Za druge je interdisciplinarnost
programa nešto potpuno novo i predstavlja izazov. Konzorcij
Interdisciplinarnog združenog studijskog programa
Jugoistočnoeuropskih studija sastavljen je od sveučilišta
iz EU i izvan EU kojima je svojstvena stalna promjena i
prilagodba na razini odsjeka, fakulteta i rektorata, u skladu
s Bolonjskim procesom. Mnogi partneri već su surađivali
na drugim projektima i ovo je bila sjajna prilika za nastavak
suradnje i ulaganje u međusobni razvoj u kontekstu
projekta JoinSEE. Imati predstavnika u konzorciju sjajna
je prilika za doprinos stvaranju kreativnog modela razvoja
i implementacije združenih studijskih programa (i diploma)
razvojem kurikuluma i nalaženjem zajedničkih temelja
znanja. Uključivanjem u aktivnosti projekta partneri utječu
na nužne promjene zakona i regulativa kako bi u potpunosti
sudjelovali u programima EU. Dugoročna korist od projekta
bit će, osim iskustva i umrežavanja partnerskih sveučilišta,
prilika da se najboljim studentima/cama pruži najprikladnije
znanje i praksa.
Studenti/ce na Sveučilištu
sv. Ćirila i Metoda u Skopju
6
Sveučilište u Sarajevu
Programski konzorcij
Rektorat Sveučilišta u Skopju
Radna skupina 1
Administrativna pitanja i promocija
Aktivnosti radne skupine 1
Glavna pitanja. Ishodi TEMPUS projekta „JoinSEE –
Primjer izvrsnosti za razvoj združenih studijskih programa
(i diploma) u Jugoistočnoj Europi“ jasno su povezani s
administrativnim i akademskim aspektima svakog od
partnera. Zbog toga postoje razne jedinice koje se bave
odvojenim pitanjima tokom pripreme i implementacije
programa. Radna skupina 1 unutar projekta JoinSEE bavi se
područjem administrativnih pitanja i promocija. Sastoji se
od predstavnika/ca 11 sveučilišta – Graz, Bologna, Ljubljana,
Beograd, Sarajevo, Skopje, Jugoistočnoeuropsko sveučilište,
Zadar, Zagreb, Skadar i Novi Sad.
Združeni studijski programi (i diplome) odlična su
prilika da studenti steknu visokokvalitetno obrazovanje u
međunarodnom kontekstu od stručnjaka iz različitih polja
koji posjeduju adekvatno znanje, informacije i iskustvo. No,
kad se radi o organizaciji i implementaciji ove vrste programa
uključene su visoko kompleksne procedure i zahtijeva se
stalan doprinos svih partnera po pitanjima raznih aspekata
kao što su administrativna pitanja i promocije, studentske
službe i razvoj kurikuluma. Zbog toga su osnivanje radne
skupine za administrativna pitanja i promociju (radna
skupina 1) podržali svi članovi projekta. Provođenje detaljnog
istraživanja o pravnim procedurama u svakoj od zemalja
partnera moralo se napraviti kako bi se u konačnici shvatilo
postojeću situaciju i pronašlo okvir u kojem će se razvijati
združene studijske programe (i diplome) u kontekstu projekta
JoinSEE. Članovi/ce radne skupine 1 napravili su izvještaj o
svojoj analizi pravnih uvjeta s obzirom na združene studijske
programe (i diplome) koji će također biti uvršten u JoinSEE
priručnik o razvoju kurikuluma. Izvještaj uključuje i opis
sadašnjeg stanja i opis prepreka i izazova te preporuka kako
ih najbolje riješiti. Biti dijelom ovakve vrste projekta velika
je prilika jer potiče internacionalizaciju i razvoj različitih
jedinica i institucija na partnerskim sveučilištima u
Jugoistočnoj Europi na primjeru partnerskih sveučilišta iz EU.
Zadovoljstvo je raditi s ljudima koji su snažno zainteresirani
za budućnost svojih akademskih ustanova i više nego voljni
konstruktivno doprinijeti ostvarenju ciljeva projekta.
Na prvoj radionici u Grazu, u kontekstu početnog sastanka u
veljači 2009, članovi/ce radne skupine 1 izdvojili su sljedeće
glavne teme kao središnja pitanja kojima se treba pozabaviti i
o kojima treba prikupiti podatke:
•• Modeli ugovora/sporazuma o suradnji
•• Procedure akreditacije i dobivanja dopusnica
•• Školarine i stipendije
•• Promocija i informiranje
•• Prijave, odabir studenata/ica i upisi
•• Akademsko savjetovanje
•• Priznavanje (prijenos ocjena)
•• Planiranje nastave
•• Pitanja jezika poučavanja
•• ECTS i kurikulum
•• Združena diploma
Na sastanku radne skupine u Zagrebu, listopad 2009,
dogovoreno je da će radna skupina 1 pomaknuti težište
interesa na one upravne i organizacijske zadatke koje ne
pokrivaju druge radne skupine kako bi se izbjegla preklapanja.
Prikupljanje podataka. Kako bi se skupilo informacije o
prije spomenutim pitanjima i olakšalo usporedbu sakupljenih
podataka, odlučeno je da se izrade sljedeći dokumenti kao
načini istraživanja:
•• Obrazac sa središnjim temama i pitanjima koji moraju
ispuniti svi partneri
•• Prikaz organizacije jedinica i procesa uključenih u
središnje procedure
•• Obrazac s činjenicama i podacima koji sadrži opće i
tehničke podatke o partnerima
Obrasci su poslani svim članovima radne skupine sa
zahtjevom da ih se ispuni i vrati zajedno s postojećim
organizacijskim prikazima. Rok za predaju gotovih
dokumenata bio je kraj svibnja 2009. Podaci su prikupljeni o
svim članovima radne skupine iz jugoistočnoeuropske regije,
kao i o Grazu, Ljubljani i Bologni, kako bi se omogućilo i uvid
u sliku jugoistočnoeuropske regije i usporedba te slike sa
situacijom sveučilišta iz EU.
U prosincu 2009. dvoje članova radne skupine, Gordana
Ristić sa Sveučilišta u Beogradu i Filippo Sartor sa Sveučilišta
u Bologni sastalo se u Bologni kako bi razgovarali o tome kako
najbolje evaluirati sakupljene podatke i kako strukturirati
prezentaciju podataka u svrhu izrade prvog nacrta doprinosa
radne skupine 1 priručniku o razvoju kurikuluma, koji će biti
tiskan pri kraju provedbe projekta JoinSEE. Zbog toga je prvi
nacrt doprinosa priručniku mogao biti napravljen čak i prije
zajedničkog sastanka u Poitiersu u veljači 2010.
Stoga je nacrt predstavljen na sastanku u Poitiersu i od onda
je dostupan na mrežnoj stranici namijenjenoj dijeljenju
sadržaja kako bi ga svi članovi radne skupine mogli
pregledavati i nadopunjavati. U Poitiersu je također odlučeno
da se u svrhu osiguravanja ostvarenja optimalnih rezultata
treba potaknuti sinergiju između radnih skupina i konzorcija
združenih studija. To će se postići tako da se članovima svih
radnih skupina omogući prilika da sudjeluju u sastancima
konzorcija združenih studija. Konačna verzija doprinosa
priručniku bit će izrađena na drugom zajedničkom sastanku
u Barceloni početkom prosinca 2010.
Preliminarna analiza rezultata. S obzirom da će
konačni rezultati rada i aktivnosti radne skupine 1 biti tokom
projektnog perioda objavljeni u priručniku, tekst koji slijedi
pruža samo početni uvid u rezultate.
Opći zaključak je da se struktura združenih studijskih
programa (i diploma) i odnosi među konzorcijskim
partnerima moraju jasno regulirati ugovorom o suradnji,
čiji oblik nije striktno određen nacionalnim zakonima.
7
Bilten 3/2010
Pri planiranju osnivanja združenih studijskih programa
(i diploma) od samog početka suradnje treba uzeti u obzir
nekoliko pitanja. Na primjer, treba ustanoviti imaju li sve
institucije uključene u konzorcij tehničke kapacitete da
provedu združeni studijski program. Također, treba uzeti
u obzir da će razni partneri imati različita prethodna
iskustva u implementaciji i provedbi združenih studijskih
programa. Uz to, upravna i administrativna struktura
raznih konzorcijskih partnera može se razlikovati pa tako,
na primjer, sveučilište može biti neintegrirano i potpuno
integrirano. U kontekstu istraživanja koje je provela radna
skupina 1 ustanovljeno je da su sve ustanove uključene u projekt
JoinSEE tehnički dobro opremljene. Međutim, iskustvo u
provedbi združenih studijskih programa (i diploma) razlikuje
se među partnerima. Broj združenih studijskih programa (i
diploma) varira od niti jednog na fakultetima u Novom Sadu
i Beogradu, jednog u Zadru i Sarajevu do četiri koja čekaju
na akreditaciju na Jugoistočnoeuropskom sveučilištu. I dok
je Zadar potpuno integrirano sveučilište, Beograd i Novi sad,
na primjer, to nisu.
Istraživanje radne skupine 1 pokazalo je da dužina
studijskog programa varira među raznim partnerskim
sveučilištima: neka su prihvatila strukturu 3+2 studijskih
programa (preddiplomski i diplomski), a ostala strukturu
4+1. To je nešto što, naravno, treba uzeti u obzir prilikom
planiranja združenog studijskog programa.
Kad se radi o izdavanju zajedničke diplome rezultati
pokazuju da ne postoje zakonske zabrane, ali da su
odredbe općenito neodređene, što može u konačnici biti
problematično. Rezultati do kojih je došla radna skupina 1
pokazuju da ne postoje zakonske prepreke po pitanju izbora
jezika poučavanja. Što se tiče akreditacije programa
ne postoje posebne regulacije za međunarodne programe,
osim što treba potpisati ugovor o suradnji, a dokumenti
moraju biti na engleskom. I dok se u Srbiji, Hrvatskoj i
Makedoniji dopusnice izdaju na nacionalnoj razini, u Bosni
Bilten 3/2010
i Hercegovini procedura izdavanja je na sveučilišnoj razini.
Upisi studenata uvjetovani su samo ispunjavanjem
određenih minimalnih uvjeta (npr. prethodno postignutih
180 ECTS) o kojima se moraju složiti konzorcijski partneri
i koji moraju biti u skladu sa zakonskim zahtjevima. Ostala
pitanja o kojima su dobiveni i analizirani rezultati uključuju
promociju programa, planiranje nastave, proceduru prijava i
selekcije, školarine i periode mobilnosti.
Imati predstavnika/cu u radnoj skupini 1 vrlo je važno za
svakog partnera jer su područja odgovornosti i polje utjecaja
administrativnih tijela vrlo široki. Procedure vezane uz
pripremu dokumenata i implementaciju programa u koje
su ta tijela uključena sadrže ugovor/sporazum o suradnji,
promociju, prijave, odabit studenata/ica, upise i školarine,
prijenos podataka o studentima i izdavanje diploma.
Njihova aktivnost uključuje suradnju sa skoro svakom
sveučilišnom jedinicom i sa studentima, a većina aktivnosti
je dugoročna, kompleksna i slojevita. Jedan primjer koji
ovdje možemo navesti je sudjelovanje članova/ica radne
skupine 1 u harmonizaciji zadanih kurikuluma i ugovora o
suradnji sa zakonskim procedurama u pojedinim zemljama.
U tom su slučaju predloženi kurikulum i ECTS za združeni
ili nacionalni program prilagođeni pravnim regulacijama, a u
obzir su uzeta mišljenja predstavnika radne skupine. Članovi/
ice radne skupine 1 također su uključeni u procese prijave,
selekcije i upisa jer su dio jedinica koje prikupljaju prijave i
pružaju studentima/cama relevantne informacije. Također,
na nekim od partnerskih ustanova članovi/ice radne skupine
1 odgovorni su za izradu rasporeda predavanja i ispita. Uz to,
svi studentski podaci i studentski akademski arhiv čuvaju se
kod administrativnog osoblja, a to su ključni dokumenti za
izdavanje diplome. Dubinski uvid u organizacijsku strukturu
i procedure na partnerskim ustanovama stoga su ključni
za jamstvo bezbolne implementacije i vođenja združenog
studijskog programa. Zbog toga je radna skupina 1 u koju su
uključeni predstavnici svih partnera iz jugoistočnoeropske
regije od ključne važnosti za kontekst projekta JoinSEE.
Članovi/ce radne skupine 1
Jugoistočnoeuropsko sveučilište. Jugoistočnoeuropsko
sveučilište djeluje već devet godina i ima više od 7000
studenata/ica preddiplomske i 3000 studenata/ica diplomske
razine. Od otvorenja kampusa u Tetovu u listopadu 2001,
uspjelo je prometnuti se u financijski održivo sveučilište
vođeno kvalitetom i sada se smatra modelom za multietničko
i višejezično visoko obrazovanje u Jugoistočnoj Europi.
Bolonjska načela su od početka ugrađena u djelovanje
Sveučilišta. Dva studijska ciklusa, kurikulumi utemeljeni
na ECTS i usmjereni na ishode učenja, adekvatno osiguranje
kvalitete i upravljački procesi, programi ulaganja u obuku i
razvoj osoblja te uvođenje novih metoda nastave i integrirani
informacijski sustav, između ostalog, su već implementirani.
Unutar projekta JoinSEE Jugoistočnoeuropsko sveučilište
potpuno je uključeno u svih pet radnih skupina. Sudjelovanje
u radnoj skupini 1, „Administrativna pitanja i promocija“,
vrijedno je iskustvo za Sveučilište. Rad obavljen u ovoj
radnoj skupini vodi prema zajedničkoj osnovnoj ekspertizi
sudjelujućih sveučilišta i pruža konkretna oruđa za
implementaciju združenih studijskih programa (i diploma).
Unutar radionica radne skupine održanih u okviru projekta
JoinSEE predstavnici Sveučilišta u radnoj skupini 1
analizirali su trenutnu situaciju, procijenili izazove i potrebe
i podijelili primjere dobre prakse i loša iskustva.
Kao rezultat nastao je nacrt materijala koji će se uvrstiti u
priručnik o razvoju kurikuluma, a koji već sadrži obilje
informacija, činjenica i prikaza dostupnih svim partnerima
u projektu, kao i ostalim zainteresiranima.
Važna činjenica vezana uz projekt koju treba naglasiti u
pozitivnom smislu je bliska suradnja na svim sveučilišnim
razinama i dobra komunikacija među partnerima, što potiče
stvaranje snažne mreže i buduće prekogranične suradnje u
polju razvoja kurikuluma združenih studijskih programa u
Jugoistočnoj Europi.
Diturije Ismaili
Sveučilište sv. Ćirila i Metoda u Skopju.
Internacionalizacija i primjena suvremenih trendova u
visokom obrazovanju značajni su elementi budućnosti
sveučilišta i razvoja društava. Visoko obrazovanje postalo
je pokretačka snaga današnjih modernih društava jer
su intelektualne perspektive i izazovi postali dostatni za
uključenje u globalne procese. Znanje da razni obrazovni
sustavi pružaju različite ekspertize i izvode se iz različitih
iskustava čini ih neophodnima za konceptualizaciju studija
koji donose prikladno teoretsko i praktično znanje iz cijelog
svijeta. Također, mobilnost kao način da se prošire horizonti i
stručna praksa za izoštravanje osjećaja za praktično su ključni
za ostvarenje akademske kreativnosti i imaginacije. Zbog
toga su združeni studijski programi najbolji izbor za mlade i
talentirane studente i najbolja mogućnost da sveučilišta kao
što je ono sv. Ćirila i Metoda u Skopju ulažu u rast, promociju
i razvoj. Samo ova vrsta sinteze profesora, administrativnog
osoblja, uprave i studenata koji su vođeni istom misijom i
vizijom može donijeti korist svima uključenima.
Biljana Griovska and Daniel Gjokjeski
Danijel Gjokjeski je administrativni koordinator na
Odsjeku za političke znanosti Pravnog fakulteta „Justinijan
prvi“ u Skopju. Titulu prvostupnika stekao je na političkim
znanostima i trenutno je magistarski kandidat na TEMPUSovom programu diplomskog studija političkog menadžmenta
na Pravnom fakultetu u Skopju. Danijel Gjokjeski je bio
Radna skupina 1
Diturije Ismaili
Radna skupina 1, početni sastanak, Radionica radne skupine 1, Zagreb, Radna skupina 1, prvi zajednički
Graz, veljača 2009
listopad 2009
sastanak, Poitiers, veljača 2010
8
za kontakt u nekoliko TEMPUS i raznim istraživačkim
projektima. Sveučilišna je koordinatorica za RPPP (Regionalni
program za promociju istraživanja na zapadnom Balkanu)
koji financira švicarska vlada. Njeni istraživački i akademski
interesi uključuju obrazovanje, institucionalne reforme EU,
građansko društvo i političku teoriju.
Diturije Ismaili je voditeljica Ureda za istraživanje i
međunarodne projekte Jugoistočnoeuropskog sveučilišta
(SEEU) u Tetovu, Makedonija. Završila je magisterij iz
Komparativne javne uprave Europske unije koji su organizirali
Jugoistočnoeuropsko sveučilište i Pariz XII. Bila je osoba
Daniel Gjokjeski
član radne grupe 1 od veljače 2010. i radio je na prilagodbi
i usklađivanju domaće administrativne procedure s onom
ostalih partnera.
9
Bilten 3/2010
Bilten 3/2010
Biljana Griovska bila je članica radne skupine 1 od početka
projekta do veljače 2010. Radila je na Pravnog fakultetu
„Justinijan prvi“ kao ECTS koordinatorica i bila je dio tima
za pripremu i implementaciju TEMPUS projekata na Odsjeku
za političke znanosti. Diplomirala je na Europskim studijima
Sveučilišta u Grazu, a titulu prvostupnice stekla na studiju
novinarstva na skopskom Sveučilištu sv. Ćirila i Metoda.
Gordana Ristić radi na Sveučilištu u Beogradu, Fakultet
političkih znanosti, kao koordinatorica za vanjsku
suradnju i vodi projekte suradnje sa stranim sveučilištima,
međunarodnim organizacijama, veleposlanstvima i stranim
kulturnim centrima, kao i organizaciju konferencija i posjeta
gostujućih profesora.
Biljana Griovska
Sveučilište u Beogradu. Fakultet političkih znanosti
beogradskog sveučilišta sastoji se od četiri odsjeka
(Međunarodni studiji, Političke znanosti, Novinarstvo
i komunikologija te Socijalni rad) koji dijele zajedničku
studentsku službu, ured za međunarodne odnose, pravnu
službu i ostale opće službe. Unutar projekta JoinSEE Fakultet
političkih znanosti sudjeluje u svih pet radnih skupina i
u združenom studijskom programu Interdisciplinarnog
združenog studijskog programa Jugoistočnoeuropskih
studija. Od samog početka bili smo svjesni kako će – osim
pojedinačnih doprinosa radnim skupinama i konzorcijima
združenih studijskih programa (i diploma) – učinkovit tim
biti ključan faktor za konačan uspjeh projekta i zbog toga smo
naš rad organizirali tako da dijelimo spoznaje i usmjerimo
doprinos svih članova/ica radnih skupina na programe koji
se pokreću.U ovome smo trenutku radosni zbog približavanju
ostvarenja ovog cilja za Interdisciplinarni združeni studijski
program Jugoistočnoeuropskih studija. Rad u radnoj
skupini 1 bio je istinsko zadovoljstvo; razmjena iskustava,
dobra komunikacija i međusobno razumijevanje oko onog
što smo trebali napraviti već je urodilo gotovo dovršenim
materijalima za priručnik i mnoštvom informacija, činjenica
i prikaza koje smo podijelili s drugim sudionicima te ostalim
zainteresiranim stranama.
Napokon, što se tiče samog Fakulteta političkih znanosti,
otvorili smo posebno nova dva radna mjesta za administrativna
pitanja i promociju koja će djelovati u kontekstu spomenutog
združenog studijskog programa: stalno zaposlenog ECTS
koordinatora koji će se baviti problemima podrške odlaznim/
dolaznim studentima/cama te studentski tim za odnose s
javnošću, koji će pomagati oko promidžbe programa. Zajedno
s administratoricom za vanjsku suradnju oni će se baviti
budućim zadacima vezanim uz ishode projekta.
10
našem iskustvu, akademske i administrativne komponente
se moraju stalno poboljšavati, a administrativno upravljanje
mora naći ravnotežu između, s jedne strane, standardizacije
usluga i, s druge, zahtjeva za fleksibilnosti koji postavljaju
različite administracije i različiti nacionalni sustavi visokog
obrazovanja. To je težak izazov, ali vjerujemo da smo spremni
nositi se s njim.
Gordana Ristić
Gordana Ristić
Sveučilište u Bologni. Združeni studijski programi (i
diplome) jedno su od strateških oruđa za jačanje politike
internacionalizacije Sveučilišta u Bologni. Zahvaljujući
sudjelovanju u programu Erasmus i uključenosti u drugim
inicijativama koje promiču fakulteti, združeni studijski
programi doživjeli su velik porast važnosti na Sveučilištu
u Bolonji zadnjih deset godina. U 2010. imamo preko 30
programa implementiranih na 23 fakulteta. Ove su inicijative
različite jer su se razvile kroz ad hoc pregovore, ali uvijek smo
nastojali definirati neke zajedničke standarde i procedure na
administrativnoj razini i razini oblikovanja programa.
Studijski ciklus koji je bio najistaknutiji u takvim inicijativama
je diplomski, ali u zadnjih nekoliko godina i doktorski studiji
su postali vrlo osjetljivi na pitanja internacionalizacije i
združenih studija.
Poziv na sudjelovanje u programu JoinSEE došao je točno
nakon odobrenja još jedne inicijative EU pod nazivom Joiman,
koju koordinira Sveučilište u Bologni i čiji je cilj analiza i
dijeljenje dobre prakse s obzirom na upravljanje združenim
programima na europskoj razini. Zbog toga vjerujemo da je
JoinSEE daljnja prigoda da istražujemo takvu vrstu pitanja i
dijelimo iskustvo ne samo sa sveučilištima iz Europske unije,
nego i da uključimo ustanove iz Jugoistočne Europe. Bologna
ima snažnu tradiciju suradnje sa sveučilištima iz te regije
zahvaljujući TEMPUS-u i ostalim programima financiranja
i razvila je projekte združenog istraživanja, akademske
suradnje i mobilnosti.
U skladu s ciljevima radne skupine 1, „Administrativna
pitanja i promocija“, snažno vjerujemo da združeni studijski
programi (i diplome) obogaćuju akademske prilike za
studente/ice i da daju više međunarodne vidljivosti našoj
akademskoj ponudi. Kako bi se postiglo takve rezultate, prema
Filippo Sartor
Elisabeth Mueller
Filippo Sartor diplomirao je ekonomiju na Sveučilištu u
Trentu i magistrirao obrazovno planiranje na Sveučilištu
Bocconi. Voditelj je profesionalne jedinice „Međunarodni
programi s izvaneuropskim zemljama i razvoj suradnje“
unutar Ureda za međunarodne odnose Sveučilišta u Bolonji.
Stručnjak je u vođenju međunarodnih projekata u visokom
obrazovanju usmjerenih na studentsku mobilnost, razvijanje
združenih studija, ECTS i primjenu bolonjskog procesa.
Koordinira trenutno partnerstvo EMECW lot 16 i bio je
voditelj brojnih europskih projekata. Trenutno je član radne
skupine „Združeni programi s vaneuropskim sveučilištima“
unutar projekta Joiman.
Unutar projekta JoinSEE, koji se temelji na znatnom iskustvu
koje je Sveučilište u Grazu steklo primjenom i sudjelovanjem
u projektima s jugoistočnoeuropskom regijom, Sveučilište
u Grazu želi doprinijeti internacionalizaciji procesa visokog
obrazovanja i integraciji partnerskih institucija u područje
visokog obrazovanja. Uključenost predstavnika Sveučilišta u
Grazu u radnoj skupini 1 omogućilo mu je da podijeli iskustvo
koje je steklo kroz vođenje šest trenutnih združenih studijskih
Filippo Sartor
Sveučilište u Grazu. Sveučilište u Grazu je ustanova s
izraženim međunarodnim profilom. Bliske veze s preko 500
sveučilišta diljem svijeta čine temelj za mobilnost studenata,
akademskog i administrativnog osoblja te mnogobrojne
združene projekte izobrazbe i istraživanja, kao i razvoj
organizacije i kurikuluma. Posebna strulna znanja koja
sveučilište posjeduje uključuju sveobuhvatno poznavanje
pravnog okvira mnogih europskih i međunarodnih partnera,
iskustvo u razvoju združenih međunarodnih kurikuluma iz
različitih studijskih polja, kao i primjenu i upravljanje takvim
programima u suradnji s partnerima na međunarodnoj razini.
Godine 2ooo. Sveučilište u Grazu definiralo je Jugoistočnu
Europu kao svoj strateški fokus: njegov zemljopisni položaj
i dugotrajna intenzivna suradnja s Jugoistočnom Europom
savršeni su preduvjeti da Sveučilište u Grazu stavi ovu regiju
u žarište kroz svoju nastavu, istraživačke aktivnosti i projekte.
programa. Vođenje i promocija združenih studijskih
programa (i diploma), na što je usredotočena radna skupina
1, su ključna pitanja koja treba obraditi prilikom razvoja
združenih studijskih programa. Doprinosom radu radne
skupine 1 Sveučilište u Grazu namjerava ne samo podržati
ostvarenje ciljeva projekta JoinSEE, nego i potpomognuti
razvoj i napredak visokog obrazovanja dugoročno gledano.
Elisabeth Mueller je trenutna koordinatorica za
administrativna pitanja koja se tiču studenata i odnosa s
javnošću za šest tekućih združenih studijskih programa na
Sveučilištu u Grazu. Koordinatorica je združenih studijskih
programa od 2009. i radila je na tim programima u raznim
fazama razvoja. Prethodno se bavila neeuropskim programima
razmjene kao što su ESEP i Joint Study. Unutar projekta
JoinSEE odgovorna je za predstavljanje Sveučilišta u Grazu u
radnoj skupini 1, kao i za koordinaciju dva združena studijska
programa, Kulturne sociologije i Moderne jezične poduke.
Elisabeth Mueller
11
Bilten 3/2010
Bilten 3/2010
Sveučilište u Ljubljani. Sveučilište u Ljubljani osnovano
je 1919. na temelju višestoljetne obrazovne tradicije i danas
je još uvijek glavno i najveće sveučilište u Sloveniji s više od
55 tisuća studenata/ica na 25 fakulteta te s preko 5 tisuća
zaposlenih osoba.
Sveučilište u Ljubljani ima mnoge ciljeve preko kojih želi
doprinijeti višoj kvaliteti, koheziji i smanjenju vremena
između stvaranja, stjecanja, prijenosa i primjene znanja.
Jedan od važnijih među tim ciljevima definitivno je
osnaživanje i podržavanje međunarodne suradnje.
Sveučilište u Ljubljani nastoji biti vrlo aktivno u zajedničkoj
sferi europskog visokog obrazovanja i istraživanja. U tu
svrhu nastoji također osigurati koordinatorsku ulogu
u programima združenog obrazovanja i istraživačkim
projektima. Združeni programi dobili su na važnosti zadnjih
godina i u posljednjih šest godina implementirali smo 13
združenih studijskih programa (uglavnom na diplomskoj
razini), unatoč poteškoćama koje su se pojavile, uglavnom
vezano uz krutu nacionalno zakonodavstvo. Sveučilište u
Ljubljani sudjeluje u projektu JoinSEE jer vjerujemo da je to
dobra prilika da podijelimo dobru praksu na polju združenih
programa također i s ustanovama iz Jugoistočne Europe, s
kojom sveučilište ima dugu i snažnu tradiciju suradnje.
Kako se suočavamo s mnogim poteškoćama prilikom
primjene združenih programa cijenimo svaku novu inicijativu
za nalaženje rješenja kako se nositi s tim izazovima. Sigurni
smo da će nam sudjelovanje sveučilišta u radnoj skupini 1,
„Administrativna pitanja i promocija“, pomoći u rješavanju
barem nekih otvorenih pitanja koja se tiču različitih
administracija i različitih nacionalnih obrazovnih sustava
partnerskih institucija.
Sveučilište u Novom Sadu. Filozofski fakultet osnovan
je 1954, što ga čini jednim od dvaju najstarijih fakulteta
na Sveučilištu u Novom Sadu koje danas ima 13 fakulteta
i prepoznato je u regiji i Europi kao sveučilište okrenuto
promjenama, uglavnom zbog znatnih napora koje ulaže u
jačanje međunarodne suradnje i sudjelovanje u procesima
sveučilišne reforme. Fakultet svake godine ugošćuje
četrdesetak razmjenskih studenata, što ga čini jednim od
vodećih fakulteta na sveučilištu.
No, broj odlaznih studenata/ica varira između deset i
petnaest. Prepoznavši potrebu za slanjem više studenata/
ica u inostranstvo suvremenom i učinkovitom promocijom
svih mogućnosti za mobilnost, kao i prikladnom brigom
i najboljom mogućom podrškom za stalno rastući broj
dolaznih studenata/ica, fakultet je zaposlio službenicu za
međunarodne odnose u ožujku 2009. Sudjelovanje u radnoj
skupini 1 projekta JoinSEE, koja se bavi administrativnim
pitanjima i promocijom združenih studijskih programa (i
diploma) sigurno je sjajna prilika za fakultet da proširi doseg
i poboljša trenutnu situaciju odlazne mobilnosti ponudom
novih izazova i prilika studentima – združenim studijskim
programima (i diplomama). Razvoj združenih studentskih
programa sljedeći je korak koji će fakultet poduzeti na putu
prema inovacijama i reformi. Proces je već započeo jer su
dva od četiri TEMPUS projekta na Filozofskom fakultetu
uključena u združene studijske programe.
Ljiljana Crveni završila je preddiplomski studij engleskog
jezika i književnosti i trenutno studira diplomski studij
prevođenja. Zaposlena je kao službenica za međunarodne
odnose na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu.
Bavi se međunarodnim pitanjima, posebno mobilnošću
studenata i akademskog osoblja, programima razmjene i
Belma Dizdarević
Sveučilište u Sarajevu. Sveučilište u Sarajevu sastavljeno
je od velikog broja institucija. Sadrži 24 fakulteta i akademije,
4 sveučilišna instituta i 5 sveučilišnih centara, među kojima
i Centar za interdisciplinarne poslijediplomske studije pri
kojem se implementiraju združeni studijski programi.
Na sveučilište je trenutno upisano preko 40 tisuća studenata/
ica. S preko 90 sporazuma o suradnji sa sveučilištima diljem
svijeta i članstvom u važnim međunarodnim organizacijama,
Sveučilište u Sarajevu očekuje pojačanje mobilnosti i
mogućnosti da naši akademski građani iskažu svoje
kvalitete na međunarodnoj razini te da se poboljšaju kroz
takve kontakte. Glavni cilj svih naših trenutnih aktivnosti
je poboljšanje studiranja i stvaranje modernog europski
orijentiranog sveučilišta koje bi bilo uvaženi predstavnik
Bosne i Hercegovine na međunarodnoj razini i promicatelj
tradicionalnih, povijesnih, kulturnih, znanstvenih i
umjetničkih vrijednosti ovog dijela Europe.
Centar za interdisciplinarne poslijediplomske studije
usredotočen je na interdisciplinarno obrazovanje nove
generacije lokalnih stručnjaka kao jednog od preduvjeta za
održanje demokracije, vladavinu prava i održivi ekonomski
sustav. Kao takav centar danas predstavlja žarište s više
od stotinu značajnih stručnjaka (kako lokalnih, tako i
međunarodnih) iz raznih akademskih i profesionalnih polja
koji su predani uspostavljanju snažne demokracije i zaštiti
ljudskih prava kao temeljnih prioriteta tranzicijskih zemalja.
Urška Ravnik
Urška Ravnik diplomirala je sociologiju i pedagogiju na
Sveučilištu u Ljubljani i radi u Međunarodnom uredu od
2003. Bavi se uglavnom međunarodnim projektima vezanim
uz studentsku i profesorsku mobilnost, razvoj združenih
programa i koordinacijom dva EMECW programa. Jedna
je od kontakt osoba za JoinSEE na Sveučilištu u Ljubljani i
sudjeluje u radnoj skupini 1.
Ljiljana Crveni
međunarodnim projektima. Kako vodi promociju raznih
programa mobilnosti i stekla je korisno iskustvo na tom
polju, njeno sudjelovanje u JoinSEE radnoj skupini za
administrativna pitanja i promociju sjajna je prilika za
dijeljenje iskustava i doprinos poboljšanjima od kojih će koristi
imati svi studenti/ce na Filozofskom fakultetu, ali prije svega
potencijalni studenti/ce četiri združena studijska programa (i
diplome) koji se razvijaju u kontekstu projekta JoinSEE.
Urška Ravnik
12
Ljiljana Crveni
Jedan od ciljeva centra je i doprinijeti procesu reforme
obrazovanja u Bosni i Hercegovini implementacijom
diplomskih i poslijediplomskih studija utemeljenih na
bolonjskim standardima i razvojem kurikuluma u skladu
sa zapadnim principima. Centar organizira i koordinira
diplomske i poslijediplomske studije, koordinira istraživačke
aktivnosti i i organizira lokalne i međunarodne seminare,
konferencije i okrugle stolove.
Posvećen je razvoju akademske mreže među sveučilištima
i istraživačkim centrima u Jugoistočnoj Europi, a bavi se
i tiskom (knjige, znanstvene studije, magistarski radovi,
studijski materijali) i javnom diseminacijom znanja.
Centar također provodi intervjue sa studentima/cama kako
bi ustanovio koliko su svjesni i upoznati sa združenim
Neal Pušina
studijskim programima (i diplomama). Rezultati pokazuju
da su aktivnosti koje podižu razinu svijesti o tome još uvijek
važne te da su studenti/ce vrlo zainteresirani za združene
studijske programe (i diplome).
Belma Dizdarević radi u Uredu za nastavu pri Rektoratu
Sveučilišta u Sarajevu. Uključena je u razvoj kurikuluma i
implementaciju ECTS.
Neal Pušina radi u Uredu za međunarodnu suradnju pri
rektoratu Sveučilišta u sarajevu. Bavi se međusveučilišnom
suradnjom sa sveučilištima u Aziji i Africi.
Neal Pušina and Belma Dizdarević
Sveučilište u Skadru. Fakultet stranih jezika na
Sveučilištu u Skadru ima oko 1000 studenata/ica upisanih
u dva obrazovna ciklusa. Nakon implementacije bolonjskog
procesa internacionalizacija je postala jedan od prioritetnih
ciljeva za budući razvoj fakulteta. Uvođenje združenih
programa posebno je važno za međunarodni razvoj fakulteta.
Stoga je sudjelovanje u projektu JoinSEE zadobilo golemu
potporu svih fakultetskih odsjeka.
S obzirom na činjenicu da razvoj i implementacija združenih
studijskih programa (i diploma) zahtijeva suradnju na
različitim razinama i jedinicama sveučilišta, jedan od ciljeva
radne skupine 1 bio je istražiti postojeće prakse s obzirom na
razvoj, implementaciju i administriranje združenih studijskih
programa i na taj način razviti moguće pristupe rješavanju
problema i prevladavanju izazova koji bi se mogli pojaviti u
vezi sa združenim studijskim programima (i diplomama).
Usporedba pravnih okvira i administrativnih pitanja
među partnerima doprinijela je našem većem znanju o
partnerima u projektu i pomoglo da bolje organiziramo naš
organizacijski model. Također, projekt će biti korak naprijed
prema rješavanju pravnih neusuglašenosti između našeg
i partnerskih sveučilišta. Naše aktivnosti u radnoj skupini
1 pomoći će institucionalnoj suradnji između partnerskih
sveučilišta u budućnosti.
13
Bilten 3/2010
Alma Hafizi
Bilten 3/2010
Željka Tonković
Alma Hafizi je sveučilišna profesorica na Odsjeku za
romanske jezike na Fakultetu stranih jezika Sveučilišta u
Skadru. Njeni istraživački interesi uključuju komparativnu
književnost, talijansku književnost i prevođenje. Sudjeluje
u raznim međunarodnim projektima kao predstavnica
Sveučilišta u Skadru.
Alma Hafizi
Sveučilište u Zadru. Sveučilište u Zadru je potpuno
integrirano sveučilište s 5000 studenata/ica na sva
tri obrazovna ciklusa i 23 sveučilišna odjela. Studijski
programi Sveučilišta u Zadru uključuju raznolika
akademska područja, s bogatom tradicijom u društvenim i
humanističkim znanostima. S primjenom bolonjskog procesa
internacionalizacija je prepoznata kao prioritetni cilj budućeg
razvoja sveučilišta. Uvođenje združenih studija posebno
je važno za rast međunarodne vidljivosti sveučilišta. Stoga
je sudjelovanje Odjela za sociologiju u TEMPUS projektu
JoinSEE dobilo punu akademsku i institucionalnu podršku.
Imajući na umu da implementacija združenog studijskog
programa zahtijeva suradnju različitih administrativnih
jedinica na partnerskim sveučilištima, cilj radne skupine
„Administrativna pitanja i promocija“ bio je ispitati postojeće
prakse i predložiti praktične smjernice i rješenja za moguće
poteškoće. Usporedba pravnih okvira i administrativnih
pitanja nije samo povećala naše znanje o partnerima u
projektu, nego nam je pomogla i da provjerimo vlastiti
organizacijski model. Nadalje, rad u radnoj skupini 1 trebao
bi nam olakšati suradnju s partnerskim sveučilištima u
budućim združenim studijskim programima.
Ana Fruk
Sveučilište u Zagrebu. Osnovano 1669. godine, Sveučilište
u Zagrebu je jedno od najstarijih sveučilišta u Europi i ima 33
sveučilišne jedinice (fakulteta i akademija) s više od 51 tisući
studenata/ica. Osim što se nastavlja razvijati kao vodeća
istraživačka i obrazovna ustanova u regiji, jedan od ciljeva
sveučilišta je razviti združene i dvojne studije, što je razlog
zbog kojeg je JoinSEE projekt vrlo važan za sveučilište. U
kontekstu projekta JoinSEE Sveučilište u Zagrebu sudjeluje
u dva združena studijska programa – Povijest Jugoistočne
Europe i Interdisciplinarni združeni studijski program
Jugoistočnoeuropskih studija – i ima predstavnike/ce u svih
pet radnih skupina.
Sudjelovanje u radnoj skupini za administrativna pitanja i
promociju važno je za razmjenu ideja i iskustava o raznim
regulativama i procedurama u raznim zemljama iz kojih
dolaze partnerska sveučilišta. Zadatak nalaženja rješenja
za različita pitanja koja se tiču administriranja združenih
studijskih programa je vrlo izazovno, ali cilj je napraviti
združene studijske programe što interesantnijima i
pristupačnijima za buduće studente/ice.
Kako Sveučilište u Zagrebu nema puno združenih studijskih
programa, sudjelovanje u projektu pomoći će sveučilištu u
razvijanju procedura koje će omogućiti lakše administriranje,
proceduru i mobilnost među partnerskim sveučilištima.
Ana Fruk radi u Centru za poslijediplomske studije pri
Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se poslijediplomskim
studijima i združenim studijima na razini sveučilišta.
Ana Fruk
Željka Tonković je doktorantica i asistentica na Odjelu za
sociologiju Sveučilišta u Zadru. Njeni istraživački interesi
uključuju analizu društvenih mreža, socijalni kapital,
kreativnu ekonomiju i grad, a nastavne aktivnosti suvremenu
sociološku teoriju i kvantitativnu metodologiju. Također
sudjeluje u raznim lokalnim inicijativama razvoja zajednice.
Željka Tonković
14
15
IMPRESSUM
Izdavač
Ured za međunarodne odnose, Sveučilište u Grazu, © 2010.
Urednica
Elisabeth Zingl, Sveučilište u Grazu
Oblikovanje, prijelom i slog
Roman Klug, Sveučilište u Grazu
Slikovni materijal
Slikovne materijale koji se tiču pojedinačnih ustanova
priložili su partneri.
KONTAKT + INFO
University of Graz
Office of International Relations
Universitätsplatz 3
8010 Graz
Austria
+43 316 380 1249
joinsee@uni-graz.at
www.joinsee.eu
Ovaj projekt financira se uz pomoć Europske komisije. Ova
publikacija predstavlja samo stavove autora. Komisija se ne
može smatrati odgovornom za bilo kakvu vrstu upotrebe
informacija sadržanih u publikaciji.

Download Report