Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za biologiju
Josip Juraj Strossmayer University in Osijek
Department of Biology
Cara Hadrijana 8A
HR-31000 Osijek
Hrvatska / Croatia
Tel. ++385 (0)31 399 900
e-mail: info@biologija.unios.hr
http: www.biologija.unios.hr
Studijski program - Diplomski sveučilišni studij
ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
Osijek, veljača 2014.
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1. UVOD
1.1. Osnovni podatci
1.2. Odobrenje pokretanja novog
studija
1.3. Sudjelovanje u izradi
prijedloga studijskog
programa
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za biologiju
Cara Hadrijana 8A
Tel: +385 31 399 900
Fax: +385 31 399 939
e-mail: info@biologija.unios.hr
mrežne stranice: http://biologija.unios.hr/
Odluku o Pokretanju postupka za izradu plana i programa novog studija pod radnim
nazivom Zaštita prirode i okoliša donijelo je Vijeće Odjela za biologiju Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na III. sjednici u akademskoj godini 2010./2011.
(23.12.2010.) pod 4. točkom dnevnog reda. Navedena Odluka je u Prilogu I ovog
prijedloga.
U izradi predloženog diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša sudjelovali su:
izv.prof.dr.dc. Branimir K. Hackenberger
izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
doc.dr.sc. Dubravka Čerba
2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE
2.1. Strategija razvoja visokog
učilišta
2.2. Standardi provjere stečenih
ishoda učenja
Strategija Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku za
razdoblje 2012. – 2017. godine usvojena je na VII. sjednici Vijeća Odjela za biologiju
Osijeku u akademskoj godini 2012./2013., 28.6.2012. godine.
Strategijom Odjela definirani su glavni ciljevi te misija i vizija za razdoblje 2012.2017. Glavna vizija Odjela za biologiju definirana Strategijom je kontinuirano
podizanje kvalitete visokog obrazovanja i istraživačkog rada kroz uvođenje novih
obrazovnih programa te jačanje suradnje s gospodarstvom u području biologije,
biotehnologije te zaštite prirode i okoliša. Kao opći cilj navedeno je trajno
unapređivanje postojećih studijskih programa na temelju suvremenih spoznaja i
postignuća europske i svjetske znanosti i struke, te usklađivanje ishoda učenja sa
zahtjevima struke i tržišta, usklađivanje sadržaja kolegija, oblika izvođenja nastave i
opterećenja studenata s predviđenim ishodima učenja te trajno osuvremenjivanje
nastavnog procesa razvijanjem svih postupaka i oblika prenošenja postojećih
znanja koji osiguravaju i unapređuju kvalitetu nastave.
Kao poseban cilj Odjela za biologiju istaknuto je pokretanje novog diplomskog
studija Zaštita prirode i okoliša. Cilj predloženog studija je edukacija o
funkcioniranju prirodnog okoliša i čovjekovom utjecaju na okoliš. Programom će se
steći znanja i vještine za uspješno obavljanje poslova vezanih uz održivi razvoj.
Stečena znanja i vještine otvarat će mogućnost profesionalnog angažmana na
poslovima zaštite prirode i okoliša od istraživačkih institucija do državnih ureda za
zaštitu prirode i okoliša te javnih ustanova za zaštitu prirode.
Strategija Odjela za biologiju:
http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta
Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku pobliže se uređuju pravila o provjeri stečenih ishoda učenja, odnosno
ispitnim postupcima (pismeni, usmeni, praktični dio ispita, sustav preduvjeta,
rokovi, broj izlazaka na ispit i sl.), žalbi na ocjenu, postupku ponavljanja ispita,
sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima, o osiguranju javnosti na
ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate i o drugim pitanjima.
Standardi i propisi za provjeru stečenih ishoda učenja provode se temeljem uputa i
pokazatelja kvalitete danih u Vodiču kroz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete
na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Prikupljaju se i obrađuju sljedeći podacti:
 broj prijavljenih kandidata u odnosu na broj upisanih studenata u prvu
godinu studija,
 broj upisanih studenata u višu godinu studija,
 broj diplomiranih studenata u godini,
1
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2.3. Sudjelovanje studenata u
procesima osiguranja
kvalitete
 prosječna duljina studiranja,
 prosječna ocjena studiranja,
 prolaznost i ocjena na ispitu,
 zapošljavanje po diplomiranju.
Osim spomenutih pokazatelja kvalitete prikupljaju se i sljedeći podatci:
 struktura upisanih kandidata s obzirom na završenu srednju školu;
 struktura upisanih kandidata s obzirom na opći uspjeh postignut u srednjoj
školi;
 minimalan i maksimalan broj bodova upisanih kandidata na državnoj
maturi.
Kako bi postupci za ocjenjivanje studenata bili oblikovani tako da se osiguraju
planirani rezultati učenja i drugi programski ciljevi, na Odjelu za biologiju težište je
na kontinuiranom ocjenjivanju studentskih aktivnosti. Ovakav pristup omogućuje
objektivnije vrednovanje, transparentnost provjere, bolju mogućnost kvantifikacije
te kontinuirano praćenje uspjeha i napredovanja.
Pravilnik o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku:
http://www.unios.hr/?g=4&i=5
Vodič kroz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete:
http://www.unios.hr/?t=2&g=7&i=46&j=74
Radnje i procesi vezani uz praćenje osiguranja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku i njegovoj sastavnici Odjelu za biologiju definirani su nizom
dokumenata:
 Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, NN
45/09,
 Statutom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ,
 Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na
Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
 Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku.
Sve navedene dokumente moguće je pronaći na službenim stranicama Sveučilišta:
http://www.unios.hr/?g=4&i=5
Člankom 7. Pravilnika o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na
Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, određeno je da se u rad
Sveučilišnog centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uključuju i studenti.
Strategijom za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku predviđena je provedba studentskog vrednovanja
nastavnika, pri čemu rezultati studentske evaluacije predstavljaju osnovu za daljnji
rad na poboljšanju nastave. Postupak vrednovanja detaljno je opisan: „Evaluacija
se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrednuju određene elemente
obrazovnog procesa – organizaciju i strukturu kolegija, opterećenje kolegijem,
ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opće
procjene. Rezultati evaluacije promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako
bi se pratio napredak od uvođenja promjena) i u odnosu na druge nastavnike.“
Na razini Odjela za biologiju studenti sudjeluju u procesima osiguranja kvalitete
sudjelovanjem u radu stalnih tijela Odjela za biologiju. U sastavu Vijeća Odjela za
biologiju jedan je predstavnik studenata odabranih od strane Studentskog zbora.
Prilikom odlučivanja u Vijeću, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog
veta na pitanja od posebnog interesa za studente: promjena sustava studija,
osiguranje kvalitete studija, predlaganje studijskih programa, utvrđivanje izvedbe i
planova nastave te studentski standard. Osim toga, prema uputama Ureda za
kvalitetu odnosno Odbora za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog
obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku provodi se Jedinstvena
sveučilišna studentska anketa na Odjelu za biologiju. Anketu popunjavaju redoviti
studenti svih godina studija. Anketa se provodi u pravilu krajem akademske godine.
Kroz anketna pitanja studenti ocjenjuju učestalost pohađanja i održavanje nastave
kolegija, kriterije procjene znanja i rada studenata, dostupnost nastavnika i odnos
nastavnika prema studentima. U postupku provođenja ankete sudjeluju
2
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2.4. Sudjelovanje predstavnika
tržišta rada u razvoju visokog
učilišta
2.5. Ustroj informatičkog sustava
2.6. Propisi visokog učilišta o
periodičnoj reviziji studijskih
programa
2.7. Standardi i propisi zaštite
studentskih prava
2.8. Standardi i propisi trajnog
usavršavanja zaposlenika
2.9. Osiguranje kvalitete rada
stručnih službi
predstavnici Studentskog zbora. Rezultate ankete analizira Uprava fakulteta i po
potrebi poduzima potrebne mjere, a detaljni (pojedinačni) se rezultati prezentiraju
na posebno sazvanim sastancima nastavnika i suradnika, a skupni rezultati na
sjednici Vijeća Odjela za biologiju.
Povezivanje nastavnog procesa s tržištem rada predviđeno je Strategijom Odjela za
biologiju i naglašeno u strateškom cilju vezanom uz nastavnu djelatnost, a odnosi
se na trajno unaprjeđivanje postojećih studijskih programa na temelju suvremenih
spoznaja i postignuća europske i svjetske znanosti i struke, te usklađivanje ishoda
učenja sa zahtjevima struke i tržišta. Usklađivanje sadržaja kolegija, oblika
izvođenja nastave i opterećenja studenata s predviđenim ishodima učenja te trajno
osuvremenjivanje nastavnog procesa razvijanjem svih postupaka i oblika
prenošenja postojećih znanja osigurat će i unaprijediti kvalitetu nastave, te uskladiti
studijske programe s potrebama tržišta rada. Unapređenje nastavnog procesa biti
će ostvareno kroz izradu i izvođenje suvremeno koncipiranih studija čija će glavna
zadaća biti osposobljavanje budućih stručnjaka za profesionalan i odgovoran
individualan i timski rad u zajednici. Izvedba predloženog diplomskog studija Zaštita
prirode i okoliša u skladu je potrebama tržišta rada i mogućnostima koje Odjelu
stoje na raspolaganju.
Odjel za biologiju kroz Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) ima stalan uvid i
ažurne podatke o studijima, studentima i nastavnicima, što omogućuje praćenje,
objedinjavanje i obrađivanje podataka o broju prijavljenih u odnosu na broj
upisanih studenata u I. godinu studija, prosječnoj ocjeni obrazovanja u srednjoj
školi, vrsti škole iz koje dolaze pristupnici (gimnazija, strukovna škola i sl.), broju
studenata na kolegiju, prikupljenim ECTS, statusu studenta, broju upisanih u višu
godinu studija i prolaznosti, prosječnoj ocjeni studiranja, prolaznosti i ocjenama na
ispitu, prosječnoj duljini studiranja, broju završenih i diplomiranih studenata u
godini, broju studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije i sl. Također,
stručne službe Odjela vode evidenciju o svim zaposlenicima te pohranjuju sve
informacije o izborima u zvanja, izvješća stručnih povjerenstava s podatcima o
znanstveno-nastavnom radu, podacima o usavršavanju i sl.
Temeljni dokument kojim se regulira postupak odobravanja i sustavne evaluacije te
periodičke revizije studijskih programa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku su Pravila za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa
sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku.
Standardi i propisi zaštite studentskih prava definirani su nizom dokumenata na
razini Sveučilišta (Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika i
suradnika, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata), te na razini Odjela
Pravilnikom Odjela za biologiju.
Na Odjelu za biologiju ustrojen je Studentski zbor. Studentski zbor je studentsko
izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u
radu Vijeća Odjela za biologiju i predstavlja studente u sustavu visokog
obrazovanja.
Unapređivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, što uključuje i
usavršavanje zaposlenika Odjela, provodi Sveučilišni centar za unaprjeđenje i
osiguranje kvalitete visokog obrazovanja koji je osnovan odlukom Senata. Ustroj,
djelovanje i područje vrednovanja sustava za kvalitetu Sveučilišta pobliže se
određuju Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete te
Pravilnikom Centra koje donosi Senat. Zadaća Centra je stvaranje mreže za
unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu i integriranje Sveučilišta u
nacionalnu mrežu za unaprjeđenje kvalitete.
Osiguranje kvalitete rada stručnih službi pod nadležnosti je Senata, tj. Sveučilišnog
centra za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja. Centar pokreće i
koordinira inicijative i provedbu razvojnih programa u svrhu kontinuiranog
osiguranja i unaprjeđenja kvalitete te utvrđuje karakteristične indikatore kvalitete i
organizira njihovo sustavno praćenje.
3
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
3. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
Naziv studija
Nositelj/izvođač studija
Tip studijskog programa
Razina
Znanstveno ili umjetničko
područje
3.6. Znanstveno ili umjetničko
polje
3.7. Znanstveno ili umjetnička
grana
3.8. Uvjeti upisa na studij
3.9. Trajanje studija (u
semestrima)
3.10. Ukupan broj ECTS
3.11. Akademski naziv koji se stječe
završetkom studija
3.12. Isprava o akreditiranom
preddiplomskom sveučilišnom
studiju iz znanstvenog polja
biologije
3.13. Analiza usklađenosti
studijskog programa sa
strateškim ciljevima visokog
učilišta
3.14. Kompetencije koje se stječu
završetkom studija
Zaštita prirode i okoliša
Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sveučilišni
Diplomski sveučilišni
1. Prirodne znanosti; 8. Interdisciplinarna područja znanosti
1.05. Biologija; 1.07. Interdisciplinarne prirodne znanosti; 8.03. Integrativna
bioetika
1.05.05. Ekologija; 1.05.07. Opća biologija; 1.07.03. Znanost o okolišu
Studij mogu upisati prvostupnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim
studijem (180 ECTS) iz područja:
 prirodnih znanosti
 interdisciplinarnih znanosti
 biotehničkih znanosti
 biomedicinskih znanosti
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša izvodit će se kroz 2 akademske godine,
odnosno kroz 4 semestra. Studenti studij završavaju obranom diplomskog rada.
Studij će biti organiziran kao redoviti studij.
120 ECTS koje studenti stječu polaganjem 15 obveznih kolegija (87 ECTS) i 7
izbornih kolegija (21 ECTS). Istraživačkom praksom stječe se 4 ECTS, a izradom i
obranom diplomskog rada 8 ECTS.
Magistar/Magistra zaštite okoliša (mag. biol. oecol.).
Na Odjelu za biologiju izvodi se Preddiplomski sveučilišni studij biologije čijim
završetkom studenti stječu pravo upisa na predloženi diplomski studij Zaštita
prirode i okoliša (Prilog II - Isprava o akreditiranom Preddiplomskom sveučilišnom
studiju).
Osnivanje studija u potpunosti je usklađeno sa strateškim ciljevima i zadatcima
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Strategija Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku za razdoblje 2011.-2020.; III.1.5.1. Reorganizacija studijskih
programa i ustroj novih studija). Pokretanje diplomskog studija Zaštita prirode i
okoliša izdvojen je kao poseban cilj Odjela za biologiju unutar Strategije Odjela za
biologiju za razdoblje 2012.-2017. godine. U Strategiji Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku opisana je potreba reorganizacije studijskih programa u
skladu s europskim trendovima u visokom obrazovanju i definiranje novih
akademskih profila.
Strategija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku:
http://www.unios.hr/index.php?g=4&i=5
Strategija Odjela za biologiju:
http://biologija.unios.hr/webbio/kvaliteta.
Tijekom ovog studija polaznici će biti upoznati sa principima gospodarenja
prirodnim resursima, principima održivog razvoja te osnovama ekonomike okoliša.
Kompetencije koje se stječu završetkom Sveučilišnog diplomskog studija Zaštita
prirode i okoliša su slijedeće:
 poznavanje problematike o zaštiti prirode i okolišu u zemlji i svijetu,
 osposobljenost za izradu ekoloških studija,
 planiranje i gospodarenje u ekološkim sustavima zaštićenih objekata
prirode,
 analiza i valorizacija prostora,
 integrirana zaštita u zaštićenim objektima prirode,
 ekološki monitoring,
 gospodarenje i zaštita tla i voda,
 sanacija degradiranih staništa,
 gospodarenje životinjskim vrstama,
 izrada programa i osnova gospodarenja u zaštićenim objektima prirode i
4
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
urbanim ekološkim sustavima,
pripremljenost za stručno i znanstveno usavršavanje kroz razne edukativne
oblike i poslijediplomski studij.
Osposobljenost za poslove:
 najsloženiji poslovi u svim oblicima organizacija zaštićenih objekata
prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi
prirode, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park šume te spomenici
parkovne arhitekture), državnih, županijskih i gradskih uprava uključujući
savjetodavne službe i inspekcijski nadzor,
 osposobljenost za poslove u okviru hortikulturnih i komunalnih poduzeća,
 poslove stručnog suradnika i voditelja u istraživačkim, znanstvenim
institucijama u području zaštite prirode i okoliša,
 poslovi stručnoga voditelja i nadzornika u zaštiti prirode i okoliša, nastave i
obrazovanja u strukovnim srednjim i srodnim školama,
 poslovi i zadaće u publicistici i medijima vezanim za zaštitu prirode i
okoliša.
 osposobljenost za sudjelovanje u izradi i provedbi studija ocjene
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, studijama procjene utjecaja
zahvata na okoliš i prirodu, strateških procjena utjecaja zahvata na okoliš
te studijama procjene rizika za prirodu i okoliš.
Magistri znanosti o okolišu stečenim aplikativnim i interdisciplinarnim znanjem
bioloških, geoloških i geografskih aspekata zaštite biološke i krajobrazne
raznolikosti predstavljaju moderne stručnjake nužne u institucijama za zaštitu
prirode i prostornoga uređenja, nacionalnim parkovima, vodoprivredi itd.
Završetkom diplomskog studija magistri zaštite prirode i okoliša moći će upisati neki
od poslijediplomskih studija iz područja prirodnih znanosti. Na našem Sveučilištu to
je prvenstveno Poslijediplomski sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Zaštita
prirode i okoliša.
Studij je u potpunosti prilagođen Bolonjskom sustavu obrazovanja kojem je osnovni
cilj pokretljivost studenata na svim razinama i smjerovima obrazovanja. Iz tog
razloga, studij je otvoren za sve oblike razmjene studenata sa srodnim
visokoškolskim ustanovama u zemlji i u svijetu.
Predloženi program studija osigurava horizontalnu i vertikalnu pokretljivost
studenata budući da je strukturiran po uzoru na europske studije, a također je
usklađen sa sličnim studijima u Republici Hrvatskoj. Nacionalna mobilnost će biti
osigurana kroz mogućnost odabira izbornih kolegija na drugim srodnim studijima u
Republici Hrvatskoj. Veliki udio izbornih kolegija omogućava dopunu temeljnog
programa u smjeru omogućavanja upisa poslijediplomskih studija koji su predloženi
na našem i na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj.
Međunarodna pokretljivost studenata i nastavnika temelji se na bilateralnim,
partnerskim sporazumima sveučilišta. Odjel za biologiju podržava mobilnost
studenata korištenjem međunarodnih fondova i projekata (Erasmus Mundus, Marie
Curie, TEMPUS, i dr.)
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša interdisciplinarno je usmjeren prema
obrazovanju stručnjaka koji će biti osposobljeni provoditi znanstvena istraživanja, a
dio je cjeloživotnog obrazovanja koje predviđa i daljnje obrazovanje na
specijalističkim, stručnim i poslijediplomskim studijima. Ovaj diplomski studij
utemeljen je na kompetitivnim znanstvenim istraživanjima i kompetencijama
potrebnim za razvitak društva temeljenog na znanju. U Republici Hrvatskoj postoji
izrazita potreba profesionalnog sektora za stručnjacima i znanstvenicima iz
područja zaštite prirode i okoliša. Stoga će ovaj studij predstavljati značajan
doprinos u povećanju broja mladih znanstvenika i stručnjaka te imati neposredne
učinke na znanstveno-stručni, regionalni i lokalni razvoj već tijekom svog odvijanja.
Studij Zaštita prirode i okoliša, uz temeljna znanja iz područja biologije i ekologije,
usmjerava polaznike studija kako primijeniti ta znanja i odgovorno upravljati
prirodnim resursima, te povezuje ideje i spoznaje ove problematike s drugim
strukama i znanstvenim područjima kao što su klimatologija, urbanizam,
ekonomija, građevinarstvo, poljoprivreda.

3.15. Mehanizam osiguravanja
vertikalne mobilnosti
studenata u nacionalnom i
međunarodnom prostoru
visokog obrazovanja
3.16. Povezanost s temeljnim i
modernim vještinama i
strukom
5
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
3.17. Povezanost s potrebama
lokalne zajednice
3.18. Analiza zapošljivosti
3.19. Usporedba sa inozemnim
akreditiranim programima
Uz fundamentalna, polaznici studija usvajaju i specifična znanja i metode
(monitoring i procjena stanja okoliša, matematičko modeliranje, prostorno
modeliranje, statističke analize i programi, radiobiologija, ekonomika okoliša).
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša predlaže se kako bi se zadovoljile potrebe
lokalne zajednice u produkciji visokoobrazovanog kadra iz predmetnog područja te
kako bi se potaknuo razvoj i unapređivanje, kako na praktičnoj, tako i na
znanstvenoj razini, u ovoj regiji. U predloženom programu zastupljeni su i
akademski i praktični rad, čime će se direktno unaprijediti znanstveni potencijal
naše domovine, kao i doprinijeti stvaranju kadra za razvitak lokalnog, ali i hrvatskog
i europskog gospodarstva.
U modernom je hrvatskom društvu veliki broj institucija i poslovnih subjekata, kako
u javnom tako i u privatnom sektoru, s potrebom za obrazovanim stručnjacima u
području zaštite prirode i okoliša. Potreba organiziranja sveučilišnog diplomskog
studija Zaštita prirode i okoliša proizlazi iz sve veće potrebe za razumijevanjem
složenih procesa u okolišu te primjenu spoznaja iz različitih znanstvenih područja i
disciplina za ocjenu stanja okoliša, optimalno gospodarenje okolišem i planiranje
održivog razvoja.
Razvoj tehnologije i znanja zahtjeva praćenje spoznaja i trendova, te u skladu s
promjenjivim potrebama tržišta rada i nove studijske programe. Osobito je važno
udovoljiti koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. U tom smislu, studenti koji završe
ovaj diplomski studij imat će mogućnost nastaviti obrazovanje na
poslijediplomskom studiju (sveučilišnom doktorskom ili specijalističkom) Zaštita
prirode i okoliša, kao i na drugim poslijediplomskim studijima kako u Hrvatskoj,
tako i u Europi.
S obzirom na regionalni položaj Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, te blizina nekoliko različitih zaštićenih područja (PP Kopački
rit, PP Papuk, Regionalni park Mura-Drava) i rijeke Dunav, lokalna zajednica može
imati višestruku korist u vidu suradnje Odjela za biologiju s različitim institucijama.
Pristupnici koji završe navedeni studij steći će znanja i vještine potrebne za
obavljanje složenih zadataka kojima je cilj zaštita prirode i okoliša.
Mogući poslodavci su mala i srednja poduzeća, ali i velika poduzeća koja iskazuju
potrebu za stručnim i educiranim kadrom. Unatoč relativno visokom stupnju
nezaposlenosti, ulaskom u članstvo Europske unije bit će sve više iskazana potreba
poznavanja europskih regulativa poslovanja. Od studenta koji završe ovaj diplomski
studij očekuje se relativno brza mogućnost zapošljavanja i na međunarodnoj razini,
upravo zbog kompetencija koje stječu kroz studij.
U Republici Hrvatskoj ne postoji program ekvivalentan predloženom diplomskom
studiju Zaštita prirode u okoliša, stoga je predloženi studij u nacionalnim
razmjerima inovativan i jedinstven. Postoje inozemni studijski programi koji su slični
predloženom diplomskom studiju. Program predloženog diplomskog studija Zaštita
prirode i okoliša može se usporediti s primjerice:
Master Program Environmental Protection and Management, The University of
Edinburgh
http://www.ed.ac.uk/schools-departments/geosciences/postgraduate/mastersprogramme/taught-masters/environment-protection/degree-structure
3.20. Dosadašnje iskustvo u
izvođenju istih ili sličnih
sveučilišnih studija
Master of Environmental Management, The Yale School of Forestry &
Environmental Studies
http://environment.yale.edu/academics/degrees/mem/#mem-curriculum
Namjera je ovog diplomskog studija omogućiti mobilnost studenata i osoblja sa
studija sličnih programa, a istovremeno zadržati specifične karakteristike koje će ga
učiniti prepoznatljivim.
Sveučilišni Odjel za biologiju trenutno izvodi nastavu na preddiplomskom
(Preddiplomski sveučilišni studij biologije) i dva diplomska studija (Diplomski
sveučilišni znanstveni studij biologije, Diplomski sveučilišni nastavnički studij
biologije i kemije), te tri poslijediplomska studija (Poslijediplomski interdisciplinarni
doktorski studij Zaštita prirode i okoliša, Poslijediplomski interdisciplinarni
6
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
3.21. Partneri izvan visokoškolskog
sustava koji će sudjelovati u
izvođenju predloženog
studijskog programa
3.22. Razvoj međunarodne
suradnje
specijalistički studij Zaštita prirode i okoliša, te Poslijediplomski interdisciplinarni
doktorski studij Molekularne bioznanosti).
U obrazovanju magistara Zaštite prirode i okoliša, kroz terensku nastavu, stručnu
praksu te izradu diplomskih radova, sudjelovat će:
 javne ustanove u zaštiti prirode, npr. JU Park prirode Kopački Rit, JU Park
prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Osječko-baranjske županije;
 znanstvene institucije, npr. Institut Ruđer Bošković, Poljoprivredni institut
Osijek;
 državne institucije, npr. Vodovod, Zavod za javno zdravstvo Osijek, Zavod
za tlo Osijek.
Jedan od ciljeva Bolonjskog procesa je i razvitak sustava visokog obrazovanja u tri
ciklusa (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij) s prepoznatljivim
diplomama i sustavom prenošenja bodova (ECTS) što će sveukupno doprinijeti
razvitku i promicanju mobilnosti studenata, nastavnog i istraživačkog i
administrativnog osoblja te potaknuti europske mreže međusveučilišne suradnje na
svim razinama obrazovanja. Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku ima organiziranu strukturu sličnu svim europskim sveučilištima što
omogućava međunarodnu mobilnost. Brojne aktivnosti na Odjelu za biologiju
provode se u svrhu razvoja međunarodnih odnosa s partnerskim ustanovama u
svijetu, poticanje mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja te
sudjelovanje u međunarodnim programima i projektima s područja visokog
obrazovanja. U strategiji Odjela za biologiju, cilj znanstveno-istraživačke djelatnosti
je povećanje kvalitete znanstvenog rada putem uspostave suradnje s drugim
domaćim, a posebno inozemnim sveučilištima i znanstvenim institucijama, kao i
sudjelovanje u zajedničkim projektima s partnerima iz zemalja EU. Međunarodna
suradnja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Odjela za biologiju
ostvaruje se putem bilateralnih međusveučilišnih i međufakultetskih ugovora,
međunarodnih sveučilišnih mreža i udruga, međunarodnih projekata s područja
visokog obrazovanja, međunarodnih znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata,
te suradnje na razini fakulteta, zavoda i pojedinačnih članova akademske zajednice
rada studentskih udruga.
4. OPIS PROGRAMA
4.1. Popis obvezatnih i izbornih
predmeta i/ili modula s
brojem sati aktivne nastave
potrebnih za njihovu izvedbu i
brojem ECTS (U nastavku Tablica 1, Tablica 2)
7
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Tablica 1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu
izvedbu i brojem ECTS bodova
POPIS MODULA/PREDMETA
Godina studija: 1.
Semestar: 1.
MODUL
PREDMET
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
STATUS1
Biogeokemija
Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön
30
-
30
6
O
Terestrička ekologija
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
30
30
-
6
O
Akvatička ekologija
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
Doc.dr.sc. Filip Stević
30
15
15
6
O
Kvantitativna ekologija
Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger
30
30
-
6
O
Ekofiziologija
Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
30
-
30
6
O
P
V
S
ECTS
STATUS
30
30
-
6
O
30
-
15
4
O
POPIS MODULA/PREDMETA
Godina studija: 1.
Semestar: 2.
MODUL
PREDMET
NOSITELJ
Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Doc.dr.sc. Goran Palijan
Doc.dr.sc. Filip Stević
Ekotoksikologija
Okolišno inženjerstvo
Geoinformatika u zaštiti prirode i okoliša
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
30
30
-
6
O
Inventarizacija biološke raznolikosti
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
15
30
-
4
O
-
30
-
4
O
Istraživačka praksa
Biomonitoring
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
15
-
15
3
I
Radiobiologija
Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön
15
-
15
3
I
Ekologija tla
Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
15
15
-
3
I
Urbana ekologija
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
15
-
15
3
I
Ekologija vektora
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
15
-
15
3
I
Mikrobiologija okoliša
Doc.dr.sc. Goran Palijan
15
15
-
3
I
* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno dva izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 6 ECTS, odnosno studenti ostvaruju
minimalno 30 ECTS u semestru.
POPIS MODULA/PREDMETA
Godina studija: 2.
Semestar: 3.
MODUL
1
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
STATUS
Okolišni i prirodni resursi
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
45
-
45
9
O
Ekološko modeliranje i predviđanje
Prof.dr.sc. Tarzan Legović
30
30
-
6
O
Ekonomika okoliša
Prof.dr.sc. Josip Mesarić
30
30
-
6
O
PREDMET
VAŽNO: Ako je predmet obvezatan, upisuje se O, a ako je izborni I.
8
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Invazivne vrste
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
15
15
-
3
I
Izvori energije i okoliš
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
15
-
15
3
I
Zaštićena područja
Doc.dr.sc. Filip Stević
15
-
15
3
I
Natura 2000 u Hrvatskoj
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
15
-
15
3
I
Krajobrazna ekologija
Doc.dr.sc. Ljiljana Krstin
15
15
-
3
I
Strukturalna ekologija i ekološke mreže
Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
15
-
15
3
I
Ekološki projekti
Doc.dr.sc. Melita Mihaljević
15
-
15
3
I
* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno tri izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 9 ECTS, odnosno studenti ostvaruju
minimalno 30 ECTS u semestru.
POPIS MODULA/PREDMETA
Godina studija: 2.
Semestar: 4.
NOSITELJ
P
V
S
ECTS
STATUS
Procjena utjecaja na prirodu i okoliš
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
45
-
30
8
O
Konzervacijska biologija
Doc.dr.scc. Dubravka Čerba
Doc.dr.scc. Alma Mikuška
30
-
15
4
O
Ekologija čovjeka
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
30
-
15
4
O
Eutrofizacija
Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić
Doc.dr.sc. Filip Stević
15
15
-
3
I
Prirodoslovne zbirke
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
15
15
-
3
I
Poljoprivreda i okoliš
Doc.dr.sc. Ivna Štolfa
15
-
15
3
I
Lišajevi kao biomonitori
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
15
15
-
3
I
Zaštita prirode i okoliša u edukaciji
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
15
15
-
3
I
MODUL
PREDMET
Izrada diplomskog rada
4
Obrana diplomskog rada
4
* Od ponuđenih izbornih predmeta studenti upisuju minimalno dva izborna predmeta, tako da im upisani predmeti donose ukupno 6 ECTS, odnosno studenti ostvaruju
minimalno 30 ECTS u semestru.
9
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Tablica 2. Opisi predmeta
Opće informacije
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön
Naziv predmeta
Biogeokemija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 1. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj kolegija je upoznati studente s ključnim konceptom i glavnom problematikom biogeokemije. Studenti će se upoznati s osnovnom
metodologijom u biogeokemijskim istraživanjima uključujući i računalne simulacije, kao i najvažnijim fizičko-kemijskim procesima u
okolišu. Ukazati na važnost biogeokemijskih ciklusa u globalnom okolišu u razumijevanju ekologije i utjecaja čovjeka na okoliš. Ukazati
na mnoge probleme povezane s očuvanjem i degradacijom staništa koji se javljaju kao posljedica antropogenih utjecaja na prirodne
biogeokemijske cikluse. Cilj je postići razumijevanje antropoloških utjecaja na lokalne, regionalne i globalne biogeokemijske cikluse, te
shvatiti utjecaj čovjeka i globalnih promjena na biogeokemijske cikluse i ekološki sustav. Od studenata se očekuje razvijanje kritičkog
načina razmišljanja. Također će se poticati sagledavanje problema okoliša koristeći princip inter- i multidisciplinarnosti.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Po završetku predmeta student će znati objasniti porijeklo i evoluciju biogeokemijskih sustava na Zemlji, te na koji način interakcije među
različitim „sferama“ reguliraju funkcioniranje našeg planeta. Student će znati objasniti osnovne biogeokemijske principe, te razumjeti
važnost biogeokemijskih ciklusa u ekologiji. Student će moći opisati i razumjeti različite tehnike korištene u biogeokemiji, te povezati
navedene tehnike sa znanstvenim istraživanjima problematike utjecaja čovjeka i globalnih promjena na Zemlju. Nadalje, student će moći
diskutirati o aktualnim temama antropogenih promjena prirodnih ciklusa koji vode ka degradaciji ekosustava.
1.4. Sadržaj predmeta
Podrijetlo elemenata i metaboličkih procesa. Osnovni principi fizičko-kemijskih procesa u okolišu (ionske interakcije, otapanje, taloženje,
oksidacijski i redukcijski procesi, fotokemijski procesi, adsorpcija, ionska izmjena, difuzija, filtriranje). Biogeokemija atmosfere.
Biogeokemija litosfere. Biogeokemija oceana. Biogeokemija kopnenenog okoliša. Biogeokemija rijeka i jezera. Radionuklidi u okolišu.
Globalni ciklus vode. Globalni ciklus ugljika. Globalni ciklus dušika. Globalni ciklus fosfora. Globalni ciklus sumpora. Biogeokemija žive i
drugih teških metala. Istraživanje biogeokemije analizom izotopa. Antropogeni utjecaji na prirodne biogeokemijske cikluse poput
nutrijenata, vode, teških metala i drugih zagađivala. Antropogene promjene prirodnih ciklusa koje vode ka degradaciji ekoloških sustava.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
10
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1
Aktivnost u
nastavi
1,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
Seminarski
rad
1,5
1,5
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovnim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Izrada i prezentacija seminarskog rada donosi 20% konačne ocjene, pismeni dio ispita 30%, a usmeni dio ispita 50% konačne
ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bashkin, V.N. 2006. Modern biogeochemistry: environmental risk assessment, Springer.
2. Filipović-Vinceković, N., Dutour-Sikirić, M., Tomašić, V. 2004. Fizičko-kemijski procesi u okolišu, Interna skripta za studente
poslijediplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog znanstvenog studija Zaštita prirode i okoliša u Osijeku.
3. Schlesinger, W. H. 2005. Biogeochemistry. Elsevier-Pergamon, Oxford, UK.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Bashkin, V.N., Howarth, R.W. 2003. Modern biogeochemistry. Kluwer Academic Publishers, Boston, USA.
Bianchi, T.S. 2007. Biogeochemistry of Estuaries, Oxford University Press.
Black, K.D., Shimmield, G.B., (Eds.) 2003. Biogeochemistry of Marine Systems, Oban, UK, Blackwell Publishing.
Huang, P.M., Gobran, G.R., (Eds.) 2005. Biogeochemistry of Trace Elements in the Rhizosphere, Uppsala, Sweden, Elsevier.
Kirk, G., 2004. The Biogeochemistry of Submerged Soils, Chichester, England, John Wiley & Sons Ltd.
Likens, G.E., (Ed.) 2010. Biogeochemistry of Inland Waters, A Derivative of Encyclopedia of Inland Waters, Amsterdam, The
Netherlands, Elsevier.
7. McClain, M.E., Victoria, R.L., Richey, J.E., (Eds.) 2001. The Biogeochemistry of the Amazon Basin, Oxford, UK, Oxford University
Press, Inc.
8. Prasad, M.N.V., Sajwan, K.S., Naidu, (Eds.) R. 2006. Trace Elements in the Environment; Biogeochemistry, Biotechnology, and
Bioremediation, Taylor & Francis Group, NY, USA.
9. Reddy, K.R., DeLaune R.D. 2008. Biogeochemistry of Wetlands, Science and Applications, CRC Press, Taylor & Francis Group, NY,
USA.
10. Schlesinger, W.H. 1997. Biogeochemistry – An Analysis of Global Change. 2nd Ed. Academic Press, San Diego, USA.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Bashkin, V.N. 2006. Modern biogeochemistry:
environmental risk assessment, Springer.
Filipović-Vinceković, N., Dutour-Sikirić, M., Tomašić,
V. 2004. Fizičko-kemijski procesi u okolišu, Interna
skripta za studente poslijediplomskog sveučilišnog
interdisciplinarnog znanstvenog studija Zaštita
prirode i okoliša u Osijeku.
Schlesinger, W. H. 2005. Biogeochemistry. ElsevierPergamon, Oxford, UK.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
11
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Naziv predmeta
Terestrička ekologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 1. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s prostornom varijabilnošću terestričkih ekoloških sustava na Zemlji i u Hrvatskoj, s njihovom
biološkom raznolikošću, te s okolišnim procesima i čimbenicima koji dovode do njihovog nastanka, opstanka i nestanka. Upoznati
studente s kruženjem tvari u terestričkim ekološkim sustavima.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati poznavati i razumijevati sastavnice i procese u terestričkim ekološkim sustavima
na globalnoj i lokalnoj razini. Student će znati objasniti utjecaj ekoloških čimbenika na organizme, definirati građu tla i utjecaj tla na
terestričke ekološke sustave, znati interpretirati cikluse kruženja hranjivih tvari i energije u terestričkim ekološkim sustavima. Znat će
obrazložiti utjecaj biotičkim čimbenika na terestričke ekološke sustave, povezati prostornu razdiobu bioma i njihovu dinamiku u vremenu
s abiotičkim i biotičkim čimbenicima, prepoznavati i opisati različite terestričke ekološke sustave njihove karakteristike u florističkom i
faunističkom pogledu, kao i abiotičke čimbenike u njima.
1.4. Sadržaj predmeta
Što je to kopneni ekološki sustav i kakvi organizmi u njemu žive? Ekološki čimbenici koji utječu na život organizama u kopnenom
ekološkom sustavu. Sunčeva energija dozračena na površinu Zemlje. Globalna atmosferska cirkulacija. Makroklima - parametri, njihova
prostorna i vremenska varijabilnost. Kruženje vode. Litološka podloga i reljef kao okolišni faktori. Topoklima. Tlo kao preduvjet postojanja
i održanja kopnenog ekološkog sustava. Pedosfera, pedogeneza, pedosistematika - osnovni pojmovi. Biotički čimbenici. Životne
strategije kopnenih organizama. Kruženje tvari i energije u kopnenom ekološkom sustavu. Osnovni tipovi kopnenih ekoloških sustava
(biomi) i njihova korelacija s makroklimom. Prostorna razdioba bioma na Zemlji i njihova dinamika u vremenu (globalni paleoekološki
aspekt). Bioklimatske zone u Europi i Hrvatskoj. Edafski faktori i diferencijacija biogeocenoza unutar bioklimatskih zona. Prostornovremenska povezanost tla i vegetacije. Tipologije kopnenih ekoloških sustava s pregledom značajki pojedinih tipova (na globalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini): 1) dominantni abiotički čimbenici, 2) tlo i vegetacija, 3) tipični predstavnici organizama, njihove prilagodbe
na stanište i međusobne interakcije, 4) geneza i ekološka stabilnost, 5) antropogeni utjecaji. Granice kopnenih ekoloških sustava.
Okolišni gradijenti i postupni prijelazi među kopnenim ekološkim sustavima, te kopnenih prema slatkovodnim i morskim ekološkim
sustavima. Antropogeni kopneni ekološki sustavi.
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, odrađene praktične vježbe.
1.8. Praćenje rada studenata
12
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
2
Aktivnost u
nastavi
1,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1,5
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na kolegiju se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno završenim vježbama student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 60%, a usmeni ispit 40%
konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bailey, R.G. 2009. Ecosystem Geography: From Ecoregions to Sites. Springer-Verlag, New York, Dordrecht, Heidelberg, London.
2. Chapin, F.S. III, Matson, P., Mooney, H.A., Chapin M.C. 2011. Principles of Terrestrial Ecosystem Ecology. Springer-Verlag, New
York.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gobat, J.-M., Aragno, M.,Matthey, W. 2004. The Living Soil - Fundamentals of Soil Science and Soil Biology. Science Publishers
Inc., Endfield USA, Plymouth UK.
2. Marschner, P., Rengel, Z. (Ur.) 2007. Nutrient cycling in terrestrial ecosystems, Springer, Heidelberg.
3. Topić, J., Vukelić, J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za
zaštitu prirode, Zagreb.
4. Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., Rosavec, R. 2009. Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Državni zavod
za zaštitu prirode, Zagreb.
5. Woodward, S.L. (Ed.) 2008. Greenwood guides to biomes oft he world, Greenwood press, Westport, Connecticut.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Chapin, F.S. III, Matson, P., Mooney, H.A.,
Chapin M.C. 2002. Principles of Terrestrial
Ecosystem Ecology. Springer-Verlag, New
York.
Woodward, S.L. (Ed.) 2008. Greenwood guides
to biomes oft he world, Greenwood press,
Westport, Connecticut.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
13
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba, Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta
Akvatička ekologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 1. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+15V+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima vezanim za ekologiju vodenih ekoloških sustava te životnim zajednicama
morskih i slatkovodnih staništa. Upoznati studente sa saznanjima o funkcioniranju vodenih ekosustava te osposobiti studente za
korištenje osnovnih metoda i opreme za proučavanje vodenih ekoloških sustava in situ. Cilj je potaknuti studente na samostalan rad i
razvijanje ideja vezano za istraživanje i zaštitu voda te poticanje kritičkog promišljanja o utjecaju čovjeka na morske i slatkovodne
ekološke sustave u svrhu njihove zaštite.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati osnovne pojmove iz područja ekologije vodenih ekoloških
sustava te opisati životne zajednice morskih i slatkovodnih ekoloških sustava i njihove karakteristike. Moći će shvatiti kako funkcioniraju
vodeni ekosustavi te objasniti povezanost i međuovisnost tipa staništa, životnih uvjeta, flore i faune. Također, student će znati odabrati i
koristiti različite tehnike i metode za samostalno izvođenje rada na terenu te argumentirati važnost praćenja i procjene stanja, upravljanja
i zaštite vodenih ekosustava.
1.4. Sadržaj predmeta
Osnovni pojmovi u ekologiji voda. Fizikalno-kemijska svojstva vode – važnost i međuovisnost pojedinih parametara, utjecaj na floru i
faunu, razlike i sličnosti između morskih i slatkovodnih ekosustava (kisik, temperatura, otopljeni plinovi, salinitet/konduktivitet/mikro- i
makrokonstituenti, gustoća, stratifikacija). Nutrijenti. Ocjena trofije i kakvoća voda – indikatori i klasifikacija. Primarna i sekundarna
proizvodnja. Trofički odnosi i načini prehrane. Životne zajednice vodenih staništa i njihove specifičnosti. Podjela, ekološka klasifikacija,
horizontalni i vertikalni raspored vodenih organizama. Prilagodbe organizama na životne uvjete. Invazivne vrste. Vrste indikatori
promjena u okolišu. Važnost močvara. Utjecaj čovjeka na vodene ekološke sustave. Veza alternativnih izvora energije i vode. Praćenje i
procjena stanja, upravljanje i zaštita vodenih ekoloških sustava. Zakonski okviri zaštite voda – domaće i međunarodne konvencije.
Zaštita i gospodarenje vodenim ekološkim sustavima.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.6. Komentari
U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je
ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog
semestra (svibanj ili lipanj).
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i terenskih/laboratorijskih vježbi te seminara. Uvjet za pristupanja pismenom dijelu ispita: izvještaj u
pismenom obliku s rezultatima i zaključcima provedenih istraživanja i obavljenih analiza.
1.8. Praćenje rada studenata
14
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
2
Aktivnost u
nastavi
1
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
Seminarski
rad
1,5
0,5
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Pravilno izvršen rad na terenu i u laboratoriju donosi 10%, a riješeni pravilno ispunjen terenski/laboratorijski dnevnik 5%.
Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 10% konačne ocjene. Izradom i predajom terenskog dnevnika i seminarskog rada
student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 35% konačne ocjene konačne ocjene, a usmeni ispit 40% ukupne
ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Dobson, M., Frid, C., 2009. Ecology of Aquatic Systems, Oxford University Press.
2. Simić, V., Simić, S., 2012. Ekologija kopnenih voda, PMF-Kragujevac.
3. Wetzel, R.G. 2001., Limnology, Academic Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Bakran-Petricioli, T., 2007. Morska staništa. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
Castro, P., Huber, M. E., 2005. Marine biology, Global Coastal Strategies.
Engelhardt, W., 2003. Was lebt im Tümpel, Bach und Weiher? Kosmos, Stuttgart.
Hauer, F. R., Resh V. H., 2006. Methods in stream ecology, Elsevier.
Purger, J. J. (ed.), 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu.
Streble, H., Krauter, D., 2002. Das Leben im Wassertropfen. Mikroflora und Mikrofauna des Suswassers. Kosmos, Stutgart.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Dobson, M., Frid, C. 2009. Ecology of Aquatic
Systems, Oxford University Press.
Simić, V., Simić, S. 2012. Ekologija kopnenih voda,
PMF-Kragujevac.
Wetzel, R.G. 2001. Limnology, Academic Press.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
1
25
1
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
15
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger
Naziv predmeta
Kvantitativna ekologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 1. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s različitim numeričkim metodama koje se koriste za analizu složenih ekoloških podataka, te
dobivanje uvida u pravilno korištenje tih metoda kako bi se dobili traženi odgovori. Studenti će u sklopu vježbi sve metode s predavanja
moći preko primjera obraditi s odgovarajućim softverskim alatom. Studenti će tijekom predmeta steći znanje potrebno za dizajniranje
ekoloških pokusa i praćenja stanja okoliša te pravilno interpretiranje dobivenih rezultata.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će steći znanja potrebna za analizu složenih ekoloških podataka te će znati samostalno
dizajnirati eksperiment i obraditi dobivene podatke. Studenti će znati primijeniti adekvatne statističke analize i pravilno ih interpretirati.
Također, u okviru predmeta naučit će se služiti odgovarajućim softverskim alatom. Studenti će biti sposobni kritički analizirati literaturu iz
područja kvantitativne ekologije i statistike.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod. Dizajn eksperimenata: temeljni principi i smjernice. Dizajn uzorkovanja i određivanje veličine uzoraka. Grupiranje, sistematiziranje
i temeljna obrada podataka. Testiranje raspodjela. Mjere združivanja i matrice (Q i R mod). Pregled numeričkih metoda. Regresija, Opći
linearni modeli (logistička i Poissonova regresija), Modeli miješanih učinaka, multivarijantne metode. Vizualizacija multivarijatnih metoda.
Rojna analiza (hijerarhijska, nehijerarhijska, fuzzy, kofenetička korelacija, k-srednje vrijednosti, medoidi, Kendallov W koeficijent
slaganja, oblici podataka). Poredbena primjena pokazatelja i procjenitelja biološke raznolikosti. Slobodno svrstavanje (višerazmjerni
podatkovni prostori, raščlamba glavnih komponenti, raščlamba slaganja, raščlamba glavnih koordinata, nemetričko višerazmjerno
razmjeravanje). Kanoničko svrstavanje (raščlamba suvišnosti, kanonička raščlamba slaganja, pravocrtna diskriminantna raščlamba,
kanonička korelacijska raščlamba, koinercijska raščlamba, višečimbenička raščlamba). Prostorna analiza ekoloških podataka (prostorne
strukture, prostorna ovisnost i autokorelacija, prostorni korelogram, trend-površinska raščlamba, vlastiti vektor i prostorno modeliranje,
MEM).
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
2
Aktivnost u
Seminarski
Eksperimentalni
16
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
nastavi
1,5
Usmeni ispit
1,5
Kontinuirana
provjera
znanja
1
rad
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Položeni svi parcijalni kolokviji čine 30% ukupne ocijene. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gotelli, N.J., Ellison, A.M. 2004. A primer of ecological statistics, Sinauer.
2. McGarigal, K. i sur. 2000. Multivariate statistics for wildlife and ecology research, Springer.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
Borcard, D., Gillet, F., Legendre, P. 2011. Numerical Ecology with R, first edition, Springer.
Crawley, M.J. 2007. The R book. Wiley, UK.
Legendre, P., Legendre, L., 1998. Numerical ecology. Elsevier, Amsterdam.
Quinn, G., Keough, M. 2002. Experimental Design and Data Analysis for Biologists, Oxford press.
5. Zuur, A.F., Ieno, E.N., Meesters, E.H.W.G. 2009. A beginner's guide to R, Springer.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Gotelli, N.J., Ellison, A.M. 2004. A primer of
ecological statistics, Sinauer.
McGarigal, K. i sur. 2000. Multivariate statistics for
wildlife and ecology research, Springer.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
17
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić, Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta
Ekofiziologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 1. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30S
2. OPIS PREDMETA
1.14. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim fiziološkim procesima biljnih i životinjskih organizama ovisnim o čimbenicima u okolišu.
Studenti će se upoznati s ekofiziološkim pojavama na svim razinama biološke organizacije. U prvom dijelu predmeta studenti će se
upoznati s osnovnim fiziološkim principima, a zatim s fiziološkim procesima i integracijom fizioloških procesa uz utjecaj okolišnih
čimbenika. U konačnici studenti će razumjeti principe prilagođavanja različitim okolišnim uvjetima u vodenom i kopnenom okolišu,
njihovoj fluktuaciji te različitim ekstremnim uvjetima (velike visine, pustinje i sl.). Studenti će se također upoznati s fiziološkim
prilagodbama organizama ekstraterestričkim uvjetima te uvjetima umjetnog okoliša.
1.15. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.16. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u ekofiziologiji, te objasniti temeljne fiziološke
procese u biljnim i životinjskim organizmima, kao i utjecaj okoliša na te procese. Student će moći povezivati interakcije između okoliša i
živih organizama te razumjeti i objasniti principe aklimatizacija i adaptacija na različite okolišne uvjete. Student će znati procijeniti i
analizirati kako će promjene u abiotičkim i biotičkim čimbenicima utjecati na fiziološke procese organizmima, te povezati stečena znanja
s interakcijama na različitim razinama biološke organizacije. Student će znati kritički razmotriti utjecaj globalnih promjena na organizme i
okoliš u kojem se oni nalaze.
1.17. Sadržaj predmeta
Uvod u ekofiziologiju. Homeostaza. Stres i stresori. Aklimatizacija, adaptacija i prirodni odabir.
Ekofiziologija biljaka
Fotosinteza - interakcije endogenih i egzogenih čimbenika u određivanju fotosintetske učinkovitosti. Respiracija (endogeni i egzogeni
čimbenici disanja, fotorespiracija). Fiziologija rasta i razvoja. Funkcionalna uloga anorganskih elemenata u biljkama s obzirom na rast,
razmnožavanje i preživljavanje u različitim okolišima. Fiziološke prilagodbe biljaka na nepovoljne uvjete tla (nedostatak i toksičnost
mineralnih nutrijenata, salinitet, kiselost, lužnatost, suša, teški metali). Adaptacije i aklimatizacije biljaka na promjene klimatskih uvjeta
(povećana konc. CO2, ekstremne temperature, suša, UV zračenje). Biotičke interakcije.
Ekofiziologija životinja
Termalna fiziologija. Fiziološke prilagodbe na život u pustinjama i suhim savanama. Fiziološke prilagodbe na život u polarnim
područjima. Hibernacija i torpor. Orijentacija i navigacija u životinja. Funkcionalna anatomija i fiziologija kretanja. Fiziologija letenja.
Fiziologija ronjenja ptica i sisavaca. Biološki satovi. Fiziologija antropogenih učinaka na životinje.
Fiziologija biljaka i životinja u ekstremnim uvjetima, ekstraterestričkom i umjetnom okolišu.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.18. Vrste izvođenja nastave
1.19. Komentari
18
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1.20. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.21. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
2
Aktivnost u
nastavi
1,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
Seminarski
rad
1,5
1
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.22. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.23. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Nobel, P. S., 2009. Physicochemical and Environmental Plant Physiology. Fourth Edition, Elsevier Inc.
2. Randall, D., Burggen, W., French, K., 2002. Eckert Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation, W. H. Freeman and
Company, New York.
3. Teiz, L., Zeiger, E., 2002. Plant Physiology, Sinauer Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts.
4. Willmer, P., Stone, G., Johnston, I., 2004. Environmental Physiology of Animals, Wiley-Blackwell.
1.24. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Ahmad, P., Prasad, M.N.V., 2012. Environmental Adaptations and Stress Tolerance of Plants in the Era of Climate Change.
Springer Science + Business Media B.V.
2. Bradshaw, D., 2003. Vertebrate Ecophysiology: An Introduction to its Principles and Applications, Cambridge University Press.
3. Lambers, H., Chapin III, F. S., Pons, T. L., 2008. Plant Physiological Ecology, Springer.
1.25. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Nobel, P. S., 2009. Physicochemical and
Environmental Plant Physiology. Fourth Edition,
Elsevier Inc.
Randall, D., Burggen, W., French, K., 2002. Eckert
Animal Physiology – Mechanisms and Adaptation,
W. H. Freeman and Company, New York.
Teiz, L., Zeiger, E., 2002. Plant Physiology, Sinauer
Assoc. Inc., Sunderland, Massachusetts.
Willmer, P., Stone, G., Johnston, I., 2004.
Environmental Physiology of Animals, WileyBlackwell.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.26. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
19
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Branimir K. Hackenberger, Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta
Ekotoksikologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim principima ekotoksikologije, te suvremenim pristupima problematici utjecaja zagađivala na
različite strukturne dijelove ekološkog sustava, kao i na cjelokupnu biosferu. U sklopu ovog predmeta studenti će se upoznati sa
osnovnim pojmovima u ekotoksikologiji, osnovnim grupama zagađivala, sudbinom zagađivala u okolišu i mehanizmom djelovanja
zagađivala na različite razine ekološkog sustava. Kroz primjere i studije slučaja, studenti će usvojiti znanja o osnovnim interakcijama
bioloških struktura sa zagađivalom unutar sastavnica ekološkog sustava.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u ekotoksikologijii, te objasniti i analizirati
sudbinu zagađivala u okolišu, te mehanizme djelovanja i utjecaj zagađivala na sastavnice okoliša. Student će moći povezivati interakcije
između zagađivala i različitih sastavnica okoliša, te će znati procjeniti utjecaj pojedinih zagađivala na ekološki sustav. Student će
savladati osnovne metode procjene i upravljanja ekološkim rizikom.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod i povijest ekotoksikologije. Definiranje osnovnih pojmova ekotoksikologije. Osnovne grupe zagađivala. Antropogeni i neantropogeni
izvori zagađenja. Sudbina zagađivala u okolišu. Biomagnifikacija, bioakumulacija i biokoncentracija. Bioraspoloživost. Odgovor jedinke,
populacije, zajednice i ekološkog sustava na zagađivalo (molekularna, fiziološka i bihevioralna razina). Letalni i subletalni učinci. Stres.
Biomonitoring i biomarkeri zagađenja. Princip ovisnosti o koncentraciji u ekotoksikologiji. Utjecaj zagađivala na stabilnost i dinamiku
populacija. Mehanizmi narušavanja stabilnosti interakcija između populacija zagađivalima. Zagađivala i stabilnost populacija i
populacijska genetika. Stabilnost biocenoza pod kontinuiranim i diskontinuiranim opterećenjem zagađivalom. Učinci zagađivala na
individualne organizme. Predviđanje ekološkog učinka zagađivala. Interakcije među zagađivalima. Kruženje zagađivala u biosferi.
Razgradnja zagađivala u okolišu. Pesticidi u ekološkom sustavu. Kvantifikacija i mjerenje ekotoksikoloških učinaka. Biotestovi. Rizik i
opasnost. Procjena ekotoksikološkog rizika. Upravljanje ekotoksikološkim rizikom. Sondiranje i skrining terena. Dizajn uzorkovanja.
Odabir pokusnih organizama i organizama za monitoring. Mikrokozmos. Mezokozmos. Konzerviranje i primarna obrada uzoraka. Dizajn
višeslojnog biomonitoringa. Determinacija izvorišta zagađenja na terenu. Gradijent zagađenja u vodenom i terestričkom okolišu.
Gradijent zagađenja zraka. Određivanje kritičnih točaka u prostoru.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i uspješno obavljene sve praktične vježbe.
20
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
2
Aktivnost u
nastavi
1,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1,5
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno odrađene praktične vježbe donose 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit
čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J., 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC.
2. Newman, M.C., 2009. Fundamentals of Ecotoxicology. Third Edition, CRC Press.
3. Robinson, L., Thorn, I., 2005. Toxicology and Ecotoxicology in Chemical Safety Assessment, Blackwell Publishing Ltd.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
5.
McCarthy, J.F., Shugart, L.R., 1990. Biological Markers of Environmental Contamination. Lewis Publishers, USA
Moriarty, F., 1999. Ecotoxicology – The Study of Pollutants in Ecosystems, Academic Press, London.
Mumtaz, M., 2010. Principles and practice of mixtures toxicology, WILEY-VHC.
Newman, M.C., Clements, W.H., 2008. Ecotoxicology. A comprehensive treatment, CRC Press, Taylor & Francis Group.
Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibley, R.M., Peakall, D.B., 2001. Principles of Ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns,
J., 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press
LLC.
Newman, M.C., 2009. Fundamentals of
Ecotoxicology. Third Edition, CRC Press.
Robinson, L., Thorn, I., 2005. Toxicology and
Ecotoxicology in Chemical Safety Assessment,
Blackwell Publishing Ltd.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
21
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Goran Palijan, Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta
Okolišno inženjerstvo
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
4
30P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim pojmovima okolišnog inženjeringa i njegovom primjenom te najnovijim tehnologijama
okolišnog inženjerstva u svrhu smanjivanja antropogenih utjecaja kao i pretpostavkama njihovih primjena. Cilj je studentima dati znanja
kako bi ih osposobili za rješavanje okolišnih problema.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati osnovne pojmove okolišnog inženjerstva. Student će moći
odabrati i koristiti različite tehnologije okolišnog inženjerstva, te će znati definirati i kvantificirati antropogene utjecaje. Također će
razumjeti osnovne principe tehnologija smanjivanja antropogenih utjecaja.
1.4. Sadržaj predmeta
Okolišno inženjerstvo - definicija i primjena. Principi okolišnog inženjerstva. Određivanje i definiranje utjecaja na okoliš – od globalne do
lokalne razine. Podjela i kvantifikacija različitih negativnih utjecaja na okoliš. Tehnologije (metode) za predviđanje, sprječavanje i
smanjenje negativnih utjecaja na okoliš. Uklanjanje posljedica i optimizacija okoliša. Mogućnosti smanjenja emisija na mjestu nastanka i
prevencija zagađenja okoliša. Razvoj novih postupaka i metoda (tehnologija) za smanjenje utjecaja na okoliš. Održivi razvoj i upravljanje
okolišem. Zaštita okoliša i upravljanje prirodnim resursima. Modeliranje u sustavima zaštite okoliša. Korištenje prirodnih i poluprirodnih
ekoloških sustava za rješavanje okolišnih problema. Biološke barijere. Konstruiranje ekoloških sustava – imitiranje prirode. Umjetne
močvare („constructed wetlands“) - vrste i primjena. Izgradnja i princip rada umjetnih močvara. Fitoremedijacija. Bioremedijacija.
Postupci pročišćavanja otpadnih voda. Zbrinjavanje otpadnog mulja. Dedesertifikacija. Ekološka nanotehnologija.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1,5
1
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana
Seminarski
rad
1
0,5
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
22
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
provjera
znanja
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 40% konačne ocjene, a usmeni ispit 40% ukupne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Jørgensen, S.V., 2009. Applications in ecological engineering. Elsevier, Amsterdam.
2. Kangas, P.C., 2004. Ecological engeneering – principles and practice, CRC Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Kiely, G., 1998. Environmental Engineering, McGraw-Hill.
2. Liu, D., Liptak, B., 1997. Environmental Engineering's Handbook, Lewis Publishers.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Jørgensen, S.V., 2009. Applications in ecological
engineering. Elsevier, Amsterdam.
Kangas, P.C., 2004. Ecological engeneering –
principles and practice, CRC Press.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
23
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Naziv predmeta
Geoinformatika u zaštiti prirode i okoliša
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s geoinformatikom kao disciplinom, te im ukazati na ulogu i mogućnosti primjene geoinformacijskih
tehnologija u problematici zaštite prirode i okoliša. Identificirati najvažnije pojmove vezane uz geoinformatiku. Upoznati studente s
geoinformacijskim programskim paketima. Demonstrirati korištenje GPS-uređaja.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će savladati osnovne operacije nad prostornim podacima, te osnove prostorne analize i
digitalne kartografije. Nadalje, studenti će steći pregled nad mogućnostima komercijalnih i slobodno dostupnih programskih paketa, te ih
znati upotrebljavati na osnovnoj razini. Studenti će moći interpretirati različite digitalne prikaze. Studenti će se samostalno koristiti GPSuređajem, te znati samostalno izraditi digitalne tematske karte.
1.4. Sadržaj predmeta
Definicija i obuhvat geoinformatike. Organizacija i prikaz prostornih podataka. Geografski informacijski sustav (GIS). Projekcije i
prostorne transformacije. Digitalizacija, skeniranje, vektorizacija. Georeferenciranje. Rasterski i vektorski GIS. Tematski slojevi. Atributne
tablice. Osnovne operacije nad rasterskim i vektorskim temama. Digitalni model reljefa i osnovne geomorfometrijske izvedenice.
Fizikalne osnove daljinskih istraživanja. Fotogrametrija i fotointerpretacija. Ortofoto. Multispektralni skeneri. Spektralni potpis Zemljine
površine. Pasivni i aktivni senzori. Najvažnije satelitske platforme. Prostorna, vremenska, spektralna i tematska razlučivost. Subjektivna
interpretacija i delineacija. Značaj geoinformacijskih tehnologija u problematici zaštite prirode i okoliša s demonstracijom na konkretnim
primjerima iz prakse. Pregled komercijalnih i slobodno dostupnih geoinformacijskih programskih paketa. Korištenje GPS-uređaja.
Samostalna izrada digitalne tematske karte.
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, uspješno odrađene sve vježbe i samostalni zadatci.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
2
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
2
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
24
2
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
znanja
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađene vježbe i samostalni zadatci donose 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Frančula, N. 2003. Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.
2. Oluić, M. 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Zagreb.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bernhardsen, T. 2002. Geographic Information System, An Introduction, 3rd ed., John Willey and Sons, Toronto.
2. Burrough, P.A., McDonnell, R.A. 1998. Principles of geographical information systems, 2nd Ed, Oxford University Press, Oxford.
3. Hengl, T. 2004. Geografski informacijski sustavi u inventarizaciji prirodnih resursa. Sveučilište u Osijeku, Osijek.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Frančula, N. 2003. Digitalna kartografija, 3.
prošireno izdanje, Skripta, Geodetski fakultet,
Zagreb.
Oluić, M. 2001. Snimanje i istraživanje Zemlje iz
Svemira: sateliti, senzori, primjena, Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
25
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar, Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
Naziv predmeta
Inventarizacija biološke raznolikosti
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
4
15P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studenate s postupcima i metodama inventarizacije biološke raznolikosti na odabranom području, kao
temeljem za cijeli niz aktivnosti u zaštiti prirode i okoliša. Upoznati studente s rijetkim, endemičnim i ugroženim svojtama u fauni i flori
Hrvatske. Osposobiti studente za sudjelovanje u projektima inventarizacije i praćenja stanja staništa, flore i faune na području Hrvatske.
Ukazivanje na mogućnosti uključivanja studenata u aktivne projekte inventarizacije na području Hrvatske. Upoznavanje studenata s
mjerama i postupcima očuvanja biološke raznolikosti. Osposobljavanje studenata za odabir ključnih metoda određivanja veličina
populacija, kao i usvajanje potrebnih znanja za dizajniranje i izvođenje vjerodostojne i pouzdane inventarizacije različitih biljnih i
životinjskih svojti.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati objasniti što je biološka raznolikost. Student će znati primjeniti postupke i mjere
koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti. Student će znati prepoznati postupke koji mogu negativno utjecati na biološku raznolikost.
Student će znati objasniti i argumentirati pojavnost rijetkih i ugroženih vrsta u fauni i flori Hrvatske na određenim stanišnim tipovima.
Student će znati procijeniti i primjeniti različite metode uzorkovanja za pojedine skupine organizama faune Hrvatske. Student će znati
koristiti metodologiju inventarizacije prostornih razdioba odabranih pojedinačnih bioloških vrsta, skupina vrsta, te vegetacijskih i stanišnih
tipova. Student će znati izraditi plan inventarizacije faune i flore odabranog područja.
1.4. Sadržaj predmeta
Biološka raznolikost. Utjecaj čovjeka na biološku raznolikost u kopnenim dijelovima biosfere. Utjecaj alohtonih i invazivnih vrsta na
biološku raznolikost. Mjere za očuvanje i povećanje biološke raznolikosti. Raznolikost faune Hrvatske. Raznolikost vaskularne flore
Hrvatske. Rijetke i ugrožene životinjske i biljne vrste u Hrvatskoj. Upoznavanje s priručnicima za inventarizaciju i praćenje stanja
biološke raznolikosti Hrvatske. Ugroženost i zaštita biološke raznolikosti u Hrvatskoj. Metode inventarizacije flore i faune (direktne i
indirektne), metode praćenja stanja (monitoring), geokodiranje i uporaba kartografskih mreža, baze podataka istraženosti biološke
raznolikosti u Hrvatskoj, korištenje baze podataka. Određivanje staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Inventarizacija
različitih tipova staništa. Determinacija karakterističnih biljnih i životinjskih vrsta različitih tipova staništa. Izrada popisa biološke
raznolikosti. Kvalitativni (ima/nema) i kvantitavni (gustoća populacije) podatak. Kartografski aspekt inventarizacije biološke raznolikosti.
Tehnike geokodiranja terenskih podataka i veza s geoinformacijskim sustavima. Kartiranje stanišnih i vegetacijskih tipova. Mjerilo karte i
minimalna površina kartiranja. Povezivanje podataka iz različitih izvora. Metode prostorne analize biogeografskih podataka. Planiranje
inventarizacije. Principi uzorkovanja. Apsolutne procjene veličina populacija. Relativne metode mjerenja veličina populacija i derivacija
apsolutnih procjena. Metode cenzusa po biljnim i životinjskim skupinama.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.6. Komentari
U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno je
ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog
26
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
semestra (svibanj ili lipanj).
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i terenskih vježbi. Uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita: izvještaj nakon inventarizacije obrađenih
lokaliteta u pismenom obliku.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1,5
Aktivnost u
nastavi
1
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
0,5
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran izvještaj inventarizacije obrađenih lokaliteta u pismenom obliku donosi 30% konačne ocjene i
student ostvaruje pravo izlazka na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 30%, dok usmeni ispit čini 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hill, D., Fasham, M., Tucker, G., Shewry, M., Shaw, P. 2005. Handbook of biodiversity methods, Cambridge University Press, New
York.
2. Lévêque C. & Mounolou J.C. 2001. Biodiversity. John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 283 pp.
3. Topić J., Vukelić J. 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 376
pp.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gottstein S. 2010. Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. DZZP, Zagreb, 99 pp.
2. Henderson P.A., 2003. Practical methods in ecology. Blackwell, UK.Levin S.A. 2000. Encyclopedia of Biodiversity. Academic press,
New Jersey, 943 pp.
3. Nikolić T., Bukovec D., Šopf J., Jelaska S.D. 1998. Kartiranje flore Hrvatske – mogućnosti i standardi. Natura Croatica 7,
Supplementum 1: 62 pp.
4. Radović J., Čivić K., Topić R., Posavec Vukelić V. 2009. Biološka raznolikost Hrvatske, Drugo izmjenjeno izdanje. DZZP, Zagreb.
5. Sutherland W.J. 2010. Ecological Census Techniques – a handbook, Cambridge University Press, New York.
6. Topić J. et al. 2006. Biološka raznolikost Hrvatske, priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja. DZZP, Zagreb.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Hill, D., Fasham, M., Tucker, G., Shewry, M., Shaw,
P. 2005. Handbook of biodiversity methods,
Cambridge University Press, New York.
Lévêque C. & Mounolou J.C. 2001. Biodiversity.
John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 283 pp
Topić J., Vukelić J. 2009. Priručnik za određivanje
kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o
staništima EU. DZZP, Zagreb, 376 pp.
Broj primjeraka
Broj studenata
0
25
0
25
10
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
27
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta
Biomonitoring
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s biomonitoringom, te objasniti zašto je neophodan u kontroli stanja okoliša, praćenju zagađenja i
procjeni ekološkog rizika. Studenti će se upoznati s osnovnim vrstama biomonitoringa, metodama i načinima njihova provođenja, te
interpretiranju dobivenih rezultata. Cilj je pružiti studentima osnovna znanja o biomarkerima neophodnim u postupku biomonitoringa i
procjeni ekološkog rizika. Studenti će usvajati znanja potrebna za procjenu stanja ekoloških sustava i pravilan dizajn biomonitoring
studija.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati što je biomonitoring i koje su vrste biomonitoringa. Student će
razumjeti i znati objasniti ulogu biomonitoringa u procjeni ekološkog rizika, primjenu biomarkera u biomonitoringu i načine provođenja
biomonitoringa. Pomoću stečenih znanja student će znati procijeniti stanje različitih ekoloških sustava, dizajnirati biomonitoring studiju, te
samostalno interpretirati rezultate biomonitoringa.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u biomonitoring. Vrste biomonitoringa. Osnovni ekotoksikološki pojmovi u kontekstu biomonitoringa i procjene ekološkog rizika.
Definicije i podjela biomarkera. Populacijski biomarkeri. Sustavni biomarkeri. Bioindikatorske vrste. Organizmički biomarkeri. Stanični i
molekularni biomarkeri. Metode istraživanja. Dizajn uzorkovanja, načini uzorkovanja. Mjerenja, interferencije, interpretacija podataka.
Daljinska istraživanja i primjena geografskog informacijskog sustava. Biomonitoring zagađenja akvatičkih ekoloških sustava.
Biomonitoring zagađenja terestričkih ekoloških sustava. Biomonitoring zagađenja tla. Integrirani biomonitoring. Procjena stanja
akvatičkih i terestričkih ekoloških sustava. Dizajn biomonitoring studija. Studije slučaja.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Seminarski
rad
1
0,5
Esej
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
28
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J. 2003. Handbook of ecotoxicology, CRC Press LLC.
2. Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G., 2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts, and Applications, Elsevier
Science Ltd., UK.
3. Zhang, C., 2007. Fundamentals of environmental sampling and analysis, John Wiley & Sons, Inc.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Lauwerys, R.R., Hoet, P., 2001. Industrial Chemical Exposure: Guidelines for Biological Monitoring, CRC Press.
2. U.S. EPA. 1998. Guidelines for Ecological Risk Assessment. U.S. Environmental Protection Agency, Risk Assessment Forum,
Washington, DC, EPA/630/R095/002F.
3. Walker, C.H., Hopkin, S.P., Sibly, R.M., Peakall, D.B. 2001. Principles of ecotoxicology, Taylor & Francis, USA.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Hoffman, D.J., Rattner, B.A., Burton, G.A., Cairns, J.
2003. Handbook of cotoxicology, CRC Press LLC.
Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G.,
2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles,
Concepts, and Applications, Elsevier Science Ltd.,
UK.
Zhang, C., 2007. Fundamentals of environmental
sampling and analysis, John Wiley & Sons, Inc.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
29
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Elizabeta Has-Schön
Naziv predmeta
Radiobiologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente sa biološkim učincima ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja. U prvom dijelu predmeta studenti će se
upoznati s izvorima, vrstama i svojstvima zračenja, a zatim će upoznavati interakcije između ionizirajućeg zračenja i biološkog sistema.
Cilj je ukazati na učinke zračenja na molekularnoj, staničnoj i tkivnoj razini i na razini cijelog organizma. Studenti će se upoznati i s
metodama detekcije štetnih učinaka zračenja, ali i adekvatnom zaštitom od zračenja. U konačnici, studenti će se upoznati s primjenom u
medicinskoj dijagnostici, terapiji i biomedicinskim istraživanjima.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati opistai izvore, vrste i svojstva zračenja, te biti sposoban odrediti vrstu i izmjeriti
intenzitet radioaktivnog zračenja. Student će moći povezati i uočiti interakcije između ionizirajućeg zračenja i biološkog sistema. Student
će biti osposobljen poduzeti odgovarajuće mjere zaštite, predvidjeti potencijalne i detektirati nastale štetne posljedice, te prevenirati
dodatne štetne učinke zračenja.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u radiobiologiju. Pregled najvažnijih znanstvenih otkrića. Vrste i podjela zračenja. Radioaktivnost. Izvori radioaktivnosti u okolišu.
Putevi izloženosti zračenju: vanjski (izvor zračenja ostaje izvan organizma) i unutarnji (izvor unešen u organizam udisanjem, gutanjem ili
injekcijom). Primjena izvora zračenja u medicinskoj dijagnostici i terapiji. Radioterapija i radiološka dijagnostika. Mjerenje ionizirajućeg
zračenja. Međudjelovanje zračenja s biološkim makromolekulama. Osjetljivost stanice na zračenje. Apsorpcija zračenja. Mehanizmi
oštećenja i popravka DNA. Tkivna radioosjetljivost. Učinci zračenja na organizam. Tipovi radijacijskih oštećenja. Vremenska skala.
Somatski i genetski učinci. Akutni i kronični učinci. Fetalna radijacija. Biološki učinci zračenja optičkog spektra. Radiofrekcvencijska mikrovalna zračenja, ultrazvuk. Načela zaštite od ionizirajućeg zračenja. Moguće posljedice izlaganja ionizirajućem zračenju. Mjerenje
oštećenja uzrokovanog zračenjem. Radioprotektori i radiosenzibilizatori.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad
1
30
Eksperimentalni
rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pismeni
ispit
Projekt
1
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Down, S.B., Tilson, E.R. 1999. Practical Radiation Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed. Saunder WB. Company, Toronto,
Canada.
2. Polk, C., Postow, E. 1996. Biological Effects of Electromagnetic Fields, CRC Press, USA.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Fenech, M. 2006. Cytokinesis-block micronucleus assay evolves into a "cytome" assay of chromosomal instability, mitotic
dysfunction and cell death. Mutation Research 600: 58-66.
2. Natarajan, A.T. 2002. Chromosome aberrations: past, present and future. Mutation Research 504:3-16.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Down, S.B., Tilson, E.R. 1999. Practical Radiation
Protection and Applied Radiobiology, 2nd ed.
Saunder WB. Company, Toronto, Canada.
Polk, C., Postow, E. 1996. Biological Effects of
Electromagnetic Fields, CRC Press, USA.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete
nastave i studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati
kvalitetu održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
31
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
Naziv predmeta
Ekologija tla
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s integrativnim prikazom tla, pri čemu će se studentima pružiti osnovna znanja o svim biološkim,
kemijskim i ekološkim procesima, kruženjem tvari i organizmima u tlu. Nadalje, studenti će se upoznati s najčešćim uzrocima
degradacije tala, te utjecajima okolišnih čimbenika i njihovih promjena na zdravlje tala.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Po završetku ovog predmeta studenti će znati objasniti građu tla, kruženje tvari u tlu kao i temeljne fizikalno-kemijske i termodinamičke
procese u tlu. Studenti će znati prepoznati i nabrojati najvažnije skupine organizama u tlu. Studenti će razumjeti osnovne interakcije
organizama u tlu te će znati osnove pedološko-ekoloških eksperimenata i načine dizajniranja istih.
1.4. Sadržaj predmeta
Tlo – građa tla, formacija tla, mikroklima tla. Biogene strukture tla. Kruženje tvari i termodinamička ravnoteža tla. Temeljni fizikalno
kemijski i termodinamički procesi u tlu. Specifičnost i raznolikost života u tlu (biologija, ekologije, metode istraživanja). Interakcije
organizama u tlu i procesa u tlu. Degradacija tala. Tlo i klimatske promjene. Pedološko ekološki eksperimenti i njihov dizajn.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, uspješno odrađene praktične vježbe.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
0,5
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
32
1
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Pravo izlaska na pismeni ispit student ostvaruje predavanjem riješenih vježbi. Pismeni ispit čini 60%, a usmeni ispit 40% konačne
ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bardgett, R.D., 2005. The biology of soil – a community and ecosystem approach, Oxford University Press, New York.
2. Coleman, D.C., Crossley, Jr. D.A., Hendrix, P.F., 2004. Fundamentals of soil ecology. Elsevier, USA.
3. Jeffery, S., Gardi, C., Jones, A., Montanarella, L., Marmo, L.,Miko, L., Ritz, K., Peres, G., Römbke, J., van der Putten, W.H. (eds.),
2010, European Atlas of Soil Biodiversity. European Commission, Publications Office ofthe European Union,
4. Luxembourg.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. European commission DG ENV 2010. Soil biodiversity: functions, threats and tools for policy makers – final report.
2. Lavelle, P., Spain, A.V. 2002. Soil ecology, Springer, New York.
3. Paul, E.A., 2007. Soil microbiology and biochemistry, Elsevier.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Bardgett, R.D., 2005. The biology of soil – a
community and ecosystem approach, Oxford
University Press, New York.
Coleman, D.C., Crossley, Jr. D.A., Hendrix, P.F.,
2004. Fundamentals of soil ecology. Elsevier, USA.
Jeffery, S., Gardi, C., Jones, A., Montanarella, L.,
Marmo, L.,Miko, L., Ritz, K., Peres, G., Römbke, J.,
van der Putten, W.H. (eds.), 2010, European Atlas
ofSoil Biodiversity. European Commission,
Publications Office ofthe European Union,
Luxembourg.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
33
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
Naziv predmeta
Urbana ekologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s pojmovima i konceptima urbane ekologije. Razviti svijest studenata o važnosti planiranja i
razmatranja antropogenog utjecaja na okoliš i različite životne zajednice prilikom širenja urbanih područja. Upoznati studente s
karakteristikama urbanih sredina kao specifičnih ekosustava i životnim zajednicama u urbanim sredinama. Također, cilj je upoznati
studente s metodama monitoringa kvalitete zraka, vode i tla te osposobiti studente za predlaganje načina zaštite prirode u urbaniziranim
područjima.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati osnovne pojmove i koncepte urbane ekologije te na na primjerima
pokazati važnost urbane ekologije. Student će znati objasniti kako urbana područja funkcioniraju kao specifični ekosustavi, definirati
važne biljne i životinjske vrste u urbanim područjima, prepoznati probleme vezane za ekologiju i zaštitu antropološki izmijenjenih
područja te predložiti metode zaštite prirode u urbaniziranim područjima.
1.4. Sadržaj predmeta
Urbana ekologija – definicija, povijesni razvoj i današnja važnost. Urbanističko planiranje i strategije razvoja. Grad kao specifičan
ekosustav. Ekologija staništa urbanih područja. Obrazac, dinamika i ekološki efekti urbanizacije. Bioraznolikost biljnih i životinjskih
zajednica u urbanim sredinama. Adventivne vrste. Procjena rizika poplava i utjecaja klimatskih promjena u urbanim sredinama.
Monitoring zagađenja. Metode praćenja kvalitete zraka, vode i tla i mjere zaštite okolišta. Povezivanje kulture i prirode u gradovima.
Megapolisi. Parkovi i zelene površine. Studije utjecaja na okoliš. Zaštita od poplava. Izgradnja kolektora i kanalizacijskih mreža.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
Seminarski
rad
1
0,5
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
34
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
provjera
znanja
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Marzluff, J.M., Shulenberger, E., Endlicher, W., Alberti, M., Bradley, G., Ryan, C., ZumBrunnen, C., Simon, U., 2008. Urban Ecology:
An International Perspective on the Interaction Between Humans and Nature, Springer.
2. Richter, M., Weiland, U., 2012. Applied urban ecology: a global framework, Blackwell Publishing Ltd.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Purger, J.J., 2007. Priručnik za istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu.
2. WWF, 2002. Waterway Transport on Europe.s Lifeline, the Danube.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Marzluff, J.M., Shulenberger, E., Endlicher, W.,
Alberti, M., Bradley, G., Ryan, C., ZumBrunnen, C.,
Simon, U. 2008. Urban Ecology: An International
Perspective on the Interaction Between Humans
and Nature, Springer.
Richter, M., Weiland, U. 2012. Applied urban
ecology: a global framework, Blackwell Publishing
Ltd.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
1
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
35
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
Naziv predmeta
Ekologija vektora
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta jest pružiti studentima osnovne informacije o prepoznavanju, biologiji, ekologiji i medicinskom značenju vektora (s
naglaskom na člankonošce) koji utječu na ljudsko zdravlje. U prvom dijelu predmeta studenti će stjecati znanja iz biologije i ekologije
vektora, a biti će upoznati sa bolestima i uzročnicima bolesti koje ti vektori prenose. U drugom dijelu predmeta studentima će se ukazati
na veliku važnost poznavanja okolišnih, socioloških i ekonomskih promjena koje mogu utjecati na rasprostranjenost vektora koji
predstavljaju javno-zdravstveni problem. Cilj je opisati studentima program integriranog suzbijanja vektora (IVM, engl. Integrated Vector
Management) gdje se prvo daje naglasak na važnost razumijevanja ekologije lokalnih vektora i putova prijenosa bolesti, a zatim se
odabire odgovarajuća metoda kontrole vektorskih vrsta. Cilj je upoznati studente s važećim zakonima i regulativama koji se odnose na
vektorske vrste u Hrvatskoj i svijetu.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će biti u mogućnosti opisati životne cikluse najvažnijih vektora bolesti, njihovu ulogu u
prijenosu bolesti i mjere kontrole. Znati će opisati tipična staništa koja preferiraju najpoznatiji vektori među člankonošcima, a na osnovi
stečenih znanja iz biologije i ekologije vektora znati će usporediti prednosti i nedostatke različitih metoda kontrole vektorskih vrsta. Biti će
u stanju definirati IVM i izraditi program nadzora, praćenja i kontrole za barem jednog uzročnika vektorskih bolesti.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u biologiju vektora bolesti. Pregled klasifikacije člankonožaca - vektora bolesti. Identifikacija medicinski značajnih člankonožaca.
Popis i biologija vektora i njihovih patogena: Krpelji (Ixodides: Ixodidae i Argasidae). Braničevke (Simuliidae). Komarci (Culicidae).
Leptirašice (Psychodidae). Komarčići (Ceratopogonidae). Obadi (Tabanidae). Ce-ce muhe (Glossinidae). Buhe (Pulicidae). Uši
(Pediculidae). Životni ciklus vektora. Bolesti i simptomi bolesti koje prenose vektori: Lyme borelioza. Rikecioza. Malarija. Žuta groznica.
Encefalitis virusa Zapadnog Nila. Japanski encefalitis. Denga groznica. Chikungunya. Lišmanioza. Mjere prevencije. Prisutnost i
rasprostranjenost vektora u svijetu i Hrvatskoj. Klimatske promjene i vektori. Kemijska i biološka kontrola vektora.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
1
Aktivnost u
Seminarski
0,5
36
Eksperimentalni
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1
rad
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Atkinson, P.W. 2010. Vector Biology, Ecology and Control, Springer.
2. Marquardt, W.H. 2004. Biology of Disease Vectors. Second edition, Academic Press.
3. Service, M. 2012. Medical Entomology for Students. Fifth edition, Cambridge University Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Bowman, A.S., Nuttal, A.P. 2009. Ticks Biology, Disease and Control, Cambridge University Press.
Cameron, M.M., Lorenz, L.M. 2013. Biological and Environmental Control of Disease Vectors, CABI Publishing.
Friend, M. 2006. Disease Emergence and Resurgence: The Wildlife-Human Connection. U.S. Geological Survey, Circular 1285.
Goddard, J. 2007. Physician's guide to Arthropods of Medical Importance. Fifth edition. CRC Press, Taylor and Francis Group.
Gratz, N.G. 2006. The vector- and rodent-borne diseases of Europe and North America: their distribution and public health burden,
Cambridge University Press.
Lehane, M.J. 1991. Biology of blood-sucking insects, Harper Collins Academic.
Takken, W., Knols, B.G.J. 2007. Emerging pests and vector-borne diseases in Europe, Wageningen Academic Publishers.
Takken, W., Knols, B.G.J. 2010. Olfaction in vector-host interactions, Wageningen Academic Publishers.
WHO. 2012. Handbook for Integrated Vector Management, WHO/HTM/NTD/VEM/, Geneva.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Atkinson, P. 2010. Vector Biology, Ecology and
Control, Springer.
Marquardt, W.H. 2004. Biology of Disease Vectors.
Second edition, Academic Press.
Service, M. 2012. Medical Entomology for Students.
Fifth edition, Cambridge University Press.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije znanja studenata i rada nastavnika, s ciljem osiguranja kvalitete nastave i kontinuiranog
unapređenja studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu
održane nastave. Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
37
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc. dr. sc. Goran Palijan
Naziv predmeta
Mikrobiologija okoliša
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
1. godina, 2. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim konceptima mikrobiologije okoliša. Objasniti studentima ulogu i važnost mikroorganizama
u protoku energije i kruženju tvari tj. u funkcioniranju ekoloških sustava. Studenti će usvajati znanja i razvijati vještine koje će ih
osposobiti kako bi mogli prepoznati i izbjeći okolišne probleme.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati temeljne pojmove u mikrobiologiji okoliša, te objasniti temeljne
mikrobiološke procese, kao i utjecaj okoliša na te procese. Student će moći primijeniti principe i metodologiju istraživanja mikrobiologije
okoliša te razumjeti i objasniti interakciju između mikroorganizama i okoliša. Student će znati procijeniti i analizirati interaktivne odnose
mikroorganizama s okolišem, te ih objasniti povezujući ih sa stečenim znanjima.
1.4. Sadržaj predmeta
Fizikalno-kemijski čimbenici koji utječu na sudbinu mikroorganizama u okolišu, kompetitivne strategije mikroorganizama, interakcije
između mikroorganizama, život mikroorganizama pri niskim koncentracijama nutrijenata, biofilmovi, biofilmovi tla, biofilmovi mora i
oceana, biofilmovi kopnenih voda, ekstremna staništa.
1.5. Vrste izvođenja nastave
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.6. Komentari
U cilju što kvalitetnijeg izvođenja nastave potrebno
je ovaj predmet planirati u rasporedu tijekom ljetnog
semestra.
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i vježbi.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni ispit
Projekt
1
0,5
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1
Seminarski
rad
Esej
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
Referat
Praktični rad
38
0,5
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Portfolio
1.9.
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis i izlazak na ispit. Uspješno završene vježbe i pismeni ispit čine svaki po 25 % ocjene, a usmeni ispit 50 % konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Barton, L.L., Northup, D.E., 2011. Microbial Ecology, Wiley-Blackwell, New Jersey.
2. Pepper, I.L., Gerba, C.P., 2005. Environmental Microbiology, Elsevier, Amsterdam.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Brown, A.E., 2009. Benson's Microbiological Applications – Laboratory Manual in General Microbiology, McGraw-Hill, Boston.
2. Ghannoum, M., O'Toole, G.A., 2004. Microbial Biofilms, ASM Press, Washington DC.
3. Varnam, A.H., Evans, M.G., 2000. Environmental Microbiology, Manson Publishing Ltd, London.
1.12.
Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Barton, L.L., Northup, D.E. 2011. Microbial Ecology.
Wiley-Blackwell, New Jersey.
Pepper, I.L., Gerba, C.P. 2005. Environmental
Microbiology. Elsevier, Amsterdam.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
39
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić, Doc.dr.sc. Dubravka Čerba
Naziv predmeta
Okolišni i prirodni resursi
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
9
45P+45S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s obnovljivim i neobnovljivim prirodnim resursima i njihovim optimalnim upravljanjem, ukazati na utjecaj
globalnih klimatskih promjena i onečišćenje okoliša kao limitirajućih faktora u dostupnosti i iskoristivosti prirodnih resursa i razviti svijest
studenata o važnosti razvijanja i korištenja obnovljivih izvora energije, potrajnog gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima, te
racionalnog korištenja neobnovljivih prirodnih resursa.
1.2. Uvjeti za upis kolegija
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za kolegija
Nakon uspješno završenog kolegija student će raspolagati znanjima i vještinama koji će mu omogućiti: prepoznati potencijale i
ograničenja u korištenju prirodnih resursa na konkretnom području, prepoznati konflikte u prostoru povezane sa sukobljenim interesima
u korištenju različitih prirodnih resursa, sudjelovati u definiranju prioriteta i građenju lokalnih politika u korištenju prirodnih resursa
zajedno s predstavnicima lokalne zajednice i drugim zainteresiranim dionicima (posebno u dijelu povezanom s osiguranjem zaštite
prirode i okoliša), sudjelovati u izradi različitih programa gospodarenja prirodnim resursima (posebno u dijelu povezanom s mjerama
zaštite prirode i okoliša), sudjelovati u edukaciji šire društvene zajednice o nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije, potrajnog
gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima, te racionalnog korištenja neobnovljivih prirodnih resursa.
1.4. Sadržaj kolegija
Tipologija okolišnih i prirodnih resursa. Voda kao temeljni resurs. Onečišćenje voda i narušeni vodni režim. Ribarstvo i akvakultura.
Kriteriji, metode i postupci u održivom upravljanju vodnim resursima. Tlo kao temeljni resurs za biljnu proizvodnju. Onečišćenje i gubitak
tla. Kriteriji, metode i postupci u održivom upravljanju zemljišnim resursima. Potrajno upravljanje prirodnim i doprirodnim šumama.
Agrošumarstvo. Ekstenzivna, intenzivna i ekološka poljoprivreda. Genetsko osiromašivanje i onečišćenje. Integralno upravljanje slivom.
Zrak kao temeljni resurs. Onečišćenje zraka. Rudni resursi. Neobnovljivi i obnovljivi izvori energije. Ravnoteža ugljika i globalne
klimatske promjene. Prostor kao temeljni resurs. Tipični primjeri prostornih konflikata u korištenju prirodnih i okolišnih resursa. Kriteriji,
metode i postupci u održivom korištenju prostora. Principi prostornog planiranja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Dionici u
korištenju prostora. Međusobna suradnja i participacija dionika u odlučivanju.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, odrađeni seminarski rad i samostalni zadatci.
1.8. Praćenje rada studenata
40
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
3
Aktivnost u
nastavi
2
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
Seminarski
rad
2
2
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Hackett, S.C., 2006. Environmental and natural resources economics: theory, policy, and the sustainable society, M.E. Sharpe.
2. McPherson, G.R., DeStefano, S., 2003. Applied Ecology and Natural Resource Management, Cambridge University Press.
3. Newman, E.I., 2000. Applied ecology & Environmental management, Blackwell Science Ltd a Blackwell Publishing company.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Anderson, D.A., 2010. Environmental economics and natural resource management, Taylor & Francis
2. Mitchell, B., 2002. Resource and Environmental Management, Pearson Education Limited.
3. Newson, M., 2008. Land, Water and Development. Sustainable and adaptive management of rivers, Taylor & Francis.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Hackett, S.C., 2006. Environmental and natural
resources economics: theory, policy, and the
sustainable society, M.E. Sharpe.
McPherson, G.R., DeStefano, S., 2003. Applied
Ecology and Natural Resource Management,
Cambridge University Press.
Newman, E.I., 2000. Applied ecology &
Environmental management, Blackwell Science Ltd
a Blackwell Publishing company.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
1
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
41
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Tarzan Legović
Naziv predmeta
Ekološko modeliranje i predviđanje
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s principima matematičkog modeliranja ekoloških procesa, vrstama matematičkih modela i njihovom
primjenom u ekologiji, zaštiti prirode i upravljanju okolišem. Osim što će studenti naučiti modelirati osnovne promjene biotičkih i abiotičkih
čimbenika okoliša, upoznat će se s gotovim modelima i njihovom primjenom u prognostici promjena i stanja.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati studenti će usvojiti osnovna znanja o principima modeliranja ekoloških procesa i
primjeni matematičkih modela u ekološkim istraživanjima. Studenti će moći opisati osnovne procese pojedinih okolišnih kompartmenata i
osnovne metode i mogućnosti modeliranja istih (vrste modela, struktura modela, procjene parametara, analiza osjetljivosti,
optimizacija).Studenti će znati opisati osnovne prednosti i nedostatke najčešće korištenih modela.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod – pregled postojećih modela u ekologiji, osnovna podjela modela (diskretni, kontinuirani, deterministički, stohastički modeli) i
njihove karakteristike. Modeli populacija jedne vrste ("single-species" models). Malthusov model rasta populacije. Intraspecijska
kompeticija - Verhulstov model. Pojava kaosa u diskretnim matematičkim modelima. Alleov efekt. Modeliranje starosno strukturiranih
populacija: Lesliev i Lefkovitchev model. Analiza dinamike populacija - osnove analize vlastitih vrijednosti ("Eigenanalysis"). Modeli
metapopulacija: Levinova metapopulacija, MacArthurova i Wilsonova teorija ravnoteže, "Source-sink" metapopulacije i efekt spašavanja.
Modeli dviju populacija: Lotka-Volterra model. Elementarni epidemiološki modeli. Modeliranje ekoloških sustava (upoznavanje s
osnovnim modelima - "Whole Ecosystem Models", "Minimum Realistic Models, Dynamic System Models, ESAM). Modeli uzgoja i
prirasta. Modeli kruženja tvari. Hidrološki modeli. Modeli i prognostika vodostaja. Modeli i prognostika otapanja leda.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
2
Aktivnost u
nastavi
1,5
Usmeni ispit
1,5
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
42
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Uspješno završen i prezentiran praktični rad čini 30%
ukupne ocjene. Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Edelstein-Keshet, L. 2005. Mathematical Models in Biology, SIAM.
2. Rockwood, L.L. 2006. Introduction to Population Ecology, Blackwell Publishing.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. de Vries, G., Hillen, T., Lewis, M., Müller, J., Schönfisch, B. 2006. A Course in Mathematical Biology: Quantitative Modeling with
Mathematical & Computational Methods; Society for Industrial and Applied Mathematics, Philadelphia.
2. Jopp, F., Reuter, H., Breckling, B. 2011. Modelling Complex Ecological Dynamics: An Introduction into Ecological Modelling for
Students, Teachers & Scientists, first edition, Springer.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Edelstein-Keshet, L. 2005. Mathematical Models in
Biology, SIAM.
Rockwood, L.L. 2006. Introduction to Population
Ecology, Blackwell Publishing.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
43
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Prof.dr.sc. Josip Mesarić
Naziv predmeta
Ekonomika okoliša
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
6
30P+30V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim ekonomskim konceptima i analitičkim alatima potrebnim za razumijevanje i ocjenjivanje
odnosa između okoliša i ekonomije. Problemi zagađenja okoliša sagledavat će se u kontekstu kompetitivne ekonomije, a studenti će
naučiti osnove analize troškova-koristi (CBA), netržišnie metode procjene vrijednosti okoliša, te procjene ekonomske učinkovitosti u
provođenju politike zaštite okoliša (standardi zagađenja, porezi, poticaji, utržive dozvole). Tijekom predmeta studenti će se upoznati sa
osnovama okolišne politike RH.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati osnovne ekonomske koncepte i analitičke alate potrebne za razumijevanje i
ocjenjivanje odnosa između okoliša i ekonomije. Studenti će se upoznati s problemima zagađenja okoliša u kontekstu kompetitivne
ekonomije, te će naučiti primjenjivati osnovne analize troškova-koristi, netržišne metode procjene vrijednosti okoliša, te procjene
ekonomske učinkovitosti u provođenju politike zaštite okoliša.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u ekonomiku okoliša (Definicija i osnovni pojmovi; Utvrđivanje prava vlasništva na okoliš; Problemi održivosti ekonomije i okoliša;
Društveni kapital, PPF-Production Possibilities Frontier, CIC-Comunity Indifference Curves; Meadows-ov model-granice rasta; Okolišna
Kuzentsova krivulja-EKZ). Odnos ekonomije i okoliša (1. i 2. zakon termodinamike; Procesi zagađenja; Klasifikacija zagađivala,
Ttrendovi zagađenja u RH). Model kompetitivnog tržišta (Krivulje potražnje; Potrošačev višak (CS-Consumer Surplus); Krivulje ponude;
Proizvođačev višak (PS-Producer Surplus); Krivulje potražnje; Ravnoteža kompetitivnog tržišta). Društvena učinkovitost i tržišni
neuspjeh (Društveno blagostanje (SW); Model društvene učinkovitosti (SEM-Social Efficiency Model); Kompetitivna tržišta; Socijalna
učinkovitost; Tržišni neuspjeh, Eksterni troškovi; Eksterni troškovi potrošnje; Eksterna dobit). Ekonomija zagađenja okoliša (Eksterni
troškovi proizvodnje; Eksterni troškovi potrošnje; Model ekonomije zagađenja; Krivulja marginalne štete (MD-Marginal Damage curve);
Krivulja marginalnog ublažavanja troškova (MAC-Marginal Abatement Cost curve); Društveno učinkovit nivo zagađenja; Nivo zagađenja
prema modelu kompetitivnog tržišta). Analiza troškova i koristi (BCA-Benefit-Cost Analysis) (Uvod; Neto dobit; Neto sadašnja vrijednost
(NPV-Net Present Value); Učinci diskontne stope; Odabir diskontne stope). Metode procjene dobiti u poboljšanju kvalitete okoliša
(Direktne metode procjene; Doza-učinak krivulja (DRM-Dose-Response Method), Metoda preventivnih troškova (PEM-Preventative
Expenditure Method), Metoda hedonističke procjene cijene (HPM-Hedonic Pricing Method); Indirektne metode procjene-Metoda putnih
troškova (TCM-Travel Cost Method), metoda uvjetne procjene vrijednosti (CVM-Contigent Valuation Method), metoda prijenosa koristi
(BTM-Benefit Transfer Method). Procjena troškova zagađenja (Proračun troškova - okviri i nivo analize; Economic Impact Analysis (EIA);
Ekonomski učinci smanjenja zagađenja). Evaluacijski kriteriji okolišne politike (učinkovitost i isplativost). Okolišna politika, zakonska
regulativa i pravo vlasništva (Zakonska regulativa odgovornosti za štetu u okolišu; Pravo vlasništva-učinkovitost i isplativost; Evaluacijski
kriteriji za utvrđivanje prava vlasništva; Moralni nagovor (Moral suasion) - evaluacijski kriteriji, standardi-emisije u okoliš, tehnološki
standardi; Porezi i subvencije - evaluacijski kriteriji za određivanje poticaja za smanjenje zagađenja; Utržive dozvole – evaluacijski
kriteriji). Okolišna politika u RH.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
1.5. Vrste izvođenja nastave
44
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
terenska
nastava
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i uspješno odrađene sve vježbe.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
2
Aktivnost u
nastavi
1,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
Seminarski
rad
1,5
1
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Field, B., Olewiler, N. 2011. Environmental Economics, 3rd Canadian Edition, McGraw-Hill Ryerson.
2. Kolstad, C.D. 2010. Environmental Economics, Second Edition, Oxford University Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Daly H.E., Farley, J. 2010. Ecological economics: principles and applications, Second edition, Island Press.
2. Hussen, A.M. 2004. Principles of Environmental Economics, Second edition, Routledge, New York.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Field, B., Olewiler, N. 2011. Environmental
Economics, 3rd Canadian Edition, McGraw-Hill
Ryerson.
Kolstad, C.D. 2010. Environmental Economics,
Second Edition, Oxford University Press.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
45
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta
Invazivne vrste
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta jest pružiti studentima osnovna znanja o biljnim i životinjskim invazivnim vrstama u Hrvatskoj i Europi, te uzrocima i
načinima njihova unošenja i širenja. Studenti će se upoznati s mehanizmom bioloških invazija, te njihovim utjecajem na smanjenje
biološke raznolikosti, štetnim učinkom na zdravlje ljudi i negativnim ekonomskim učinkom. Cilj je upoznati studente s metodama kontrole,
sprječavanja širenja i uklanjanja invazivnih vrsta, te važećim zakonima i regulativama koji se odnose na invazivne vrste u Hrvatskoj i
Europi.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog kolegija student će znati prepoznati invazivne vrste u Hrvatskoj i Europi, te navesti uzroke i načine unošenja i
širenja invazivnih vrsta. Student će moći razumjeti i objasniti mehanizam bioloških invazija te znati procijeniti utjecaj na ekološki sustav
kroz analizu učinaka invazivnih vrsta na biološku raznolikost, zdravlje ljudi i gospodarstvo. Student će znati opisati metode kontrole
invazivnih vrsta.
1.4. Sadržaj predmeta
Strane i invazivne vrste. Zašto vrste postaju invazivne? Biološke karakteristike uspješnih invazivnih vrsta. Uloga invazivnih vrsta u
ekološkom sustavu. Invazivne vrste vaskularnih biljaka Europe. Invazivne vrste kopnenih beskralježnjaka Europe. Invazivne vrste
beskralježnjka i riba u kopnenim vodama Europe. Invazivne morske vrste Europe. Invazivne vrste ptica, vodozemaca i gmazova u fauni
Europe. Invazivne vrste sisavaca Europe. Pregled invazivnih vrsta biljaka i životinja u Hrvatskoj. Mehanizam biološke invazije. Posljedice
invazija stranih vrsta u ekološki sustav. Otpornost ekološkog sustava na invazije. Ekonomski i zdravstveni utjecaj invazivnih vrsta.
Pravovremeno otkrivanje prisutnosti potencijalno invazivnih stranih vrsta. Procjena rizika od invazivnih vrsta. Metode kontrole invazivnih
vrsta. Domaća i međunarodna zakonska legislativa za invazivne vrste.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i odrađeni svi zadaci.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
1
0,5
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
0,5
Seminarski
rad
Esej
0,5
46
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ispit
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
0,5
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. DAISIE. 2009. Handbook of alien species in Europe, Springer.
2. Keller, R.P., Lodge, D.M., Lewis, M.A., Shogren, J.F. 2009. Bioeconomics of invasive species. Oxford university press, New York.
3. Wilcox, C.P., Turpin, R.B. 2009. Invasive species. Detection, impact and control. Nova Science Publishers, Inc. New York.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Clout, M.N., Williams, P.A. 2009. Invasive species management. Oxford University press, New York.
2. Lockwood, J.L., Hoopes, M.F., Marchetti, M.P. 2013. Invasion Ecology, Wiley-Blackwell.
3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 2008. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.
Zagreb.
4. Nikolić, T., Mitić, B. 2009. Invazivne biljke prijetnja bioraznolikosti, Coast.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
DAISIE 2009. Handbook of alien species in Europe,
Springer.
Keller, R.P., Lodge, D.M., Lewis, M.A., Shogren,
J.F. 2009. Bioeconomics of invasive species. Oxford
university press, New York.
Wilcox, C.P., Turpin, R.B. 2009. Invasive species.
Detection, impact and control. Nova Science
Publishers, Inc. New York.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije znanja studenata i rada nastavnika, s ciljem osiguranja kvalitete nastave i kontinuiranog
unapređenja studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu
održane nastave i nastavnika. Provodit će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
47
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Sandra Ečimović
Naziv predmeta
Izvori energije i okoliš
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s različitim načinima proizvodnje energije, pri čemu će se poseban naglasak dati na okolišne i
ekonomske učinke proizvodnje energije – cost benefit (zagađenje okoliša, troškovi kontrole zagađenja, ostvarena profit).
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će usvojiti osnovna znanja o različitim načinima proizvodnje energije. Student će znati
definirati, objasniti i analizirati okolišne i ekonomske učinke proizvodnje energije, te utjecaj pojedinih načina proizvodnje energije na
okoliš.
1.4. Sadržaj predmeta
Energija i okoliš (osnovni pojmovi, pregled globalnih zahtjeva za energijom i potrošnja energije). Termodinamički principi pretvorbe
energije (osnovni oblici energije, termodinamička svojstva, učinkovitost pretvorbe energije). Problemi proizvodnje, prijenosa i pohrane
energije. Elektrane na fosilna goriva (determinacija glavnih učinaka na okoliš, problemi hlađenja, kontrola emisija – nepotpuna
sagorijevanja, CO, lebdeće čestice, sumpor, dušikovi oksidi, toksične emisije, problemi odlaganja otpada), kogeneracijska postrojenja.
Nuklearne elektrane (nuklearna energija; nuklearni reaktori; determinacija osnovnih učinaka na okoliš – radioaktivnost, problemi
hlađenja, biološki učinci radijacije; standardi zaštite od radijacije). Obnovljivi izvori energije i determinacija glavnih učinaka na okoliš
(Hidroelektrane, Biomasa, Geotermalna energija, Solarna energija, Energija vjetra, Energija plime i oseke, Energija valova, Energija
vjetra, Termalna energija oceana, Kapitalni troškovi obnovljivih izvora energije). Okolišni učinci sagorijevanja fosilnih goriva (zagađenje
zraka i voda, globalno zatopljenje, potencijal zagrijavanja pojedinih stakleničkih plinova – CO2 ekvivalenti, metode kontrole emisije CO2).
Budućnost korištenja pojedinih izvora energije, alternativni izvori i energetska optimizacija.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Seminarski
rad
1
0,5
Esej
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
48
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Fay, J.A., Golomb, D.S. 2002. Energy and the Environment, Oxford University Press, New York.
2. O’Keefe, P., O’Brien, G., Pearsall, N. 2010. The Future of Energy Use, Erthscan.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Sørensen, B. 2004. Renewable Energy: Its physics, engineering, use, environmental impacts, economy and planning aspects, Third
Edition, Elsevier Science.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Fay, J.A., Golomb, D.S. 2002. Energy and the
Environment, Oxford University Press, New York.
O’Keefe, P., O’Brien, G., Pearsall, N. 2010. The
Future of Energy Use, Erthscan.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
49
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta
Zaštićena područja
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je stjecanje znanja o značaju i utjecaju zaštićenih područja za očuvanje bioraznolikosti i prirodnu obnovu biocenoza.
Upoznavanje ustroja zaštite i upravljanja zaštićenim područjima. Upoznavanje s metodama izrade planova upravljanja zaštićenim
područjima. Upoznavanje zaštićenih područja - njihova kategorizacija te upoznavanje sa zaštićenim područjima prirode. Upoznavanje s
ustrojem i radom zaštićenog područja na primjeru Parka prirode Kopački rit.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će biti sposoban definirati zaštićena područja te znati koje preduvjete neko područje treba
zadovoljiti da ga se proglasi zaštićenim. Također, bit će upoznati s međunarodnim i nacionalnim kategorijama zaštite kao i najvažnijim
zaštićenim područjima u RH i svijetu. Student će poznavati strukturu upravljanja zaštićenim područjem te moći raspravljati o zakonima i
pravnim dokumentima na temelju kojih se provodi planirana zaštita (planovi upravljanja, akcijski planovi). Također, student će se
upoznati s mogućnostima ukidanja stupnja zaštite te uvjetima koji u tu svrhu moraju biti ispunjeni.
1.4. Sadržaj predmeta
Zaštićena područja - definicija. Nastanak i razvoj zaštite zaštićenih područja. Uloga i važnost zaštićenih područja. Kategorije zaštićenih
područja u Hrvatskoj. Međunarodna proglašenja zaštićenih područja (područja svjetske baštine, rezervati biosfere, močvare od
međunarodne važnosti - Ramsarska područja, Europska i svjetska mreža geoparkova). IUCN kategorije zaštićenih područja. Primarna
funkcija nacionalnog parka i parka prirode, temeljni fenomeni po kojima je područje zaštićeno. Nacionalni parkovi i parkovi prirode u
Hrvatskoj. Međunarodno zaštićena područja u Republici Hrvatskoj. Zaštićena područja u svijetu (nacionalni parkovi Europe, Azije, Afrike,
Sjeverne i Južne Amerike i Australije) – pregled s osnovnim karakteristikama. Postupak zaštite novih područja – trajna i preventivna
zaštita. Postupak ukidanja zaštite područja. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta u zaštićenim područjima. Monitoring i istraživanja u
zaštićenim područjima, reintrodukcija ugroženih vrsta. Posjećivanje i rekreacija u zaštićenim područjima. Zaštićena područja i lokalne
zajednice - održivi razvoj područja. Razvoj zaštite prirode u zaštićenim područjima.
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
1
0,5
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
0,5
Seminarski
rad
Esej
1
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
50
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ispit
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno proveden samostalni zadatak donosi 10% konačne ocjene. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20%
konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit. Pismeni ispit čini 35%, a usmeni ispit 35% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Dudley, N. (Ed.), 2008. Guidelines for Applying Protected Area Management Categories, IUCN, Gland, Switzerland.
2. Martinić, I., 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Chape, S., Blyth, S., Fish, L., Fox, P., Spalding, M. (compilers) 2003. 2003 United Nations List of Protected Areas. IUCN, Gland,
Switzerland and Cambridge, UK and UNEP-WCMC, Cambridge, UK.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Dudley, N. (Ed.), 2008. Guidelines for Applying
Protected Area Management Categories, IUCN,
Gland, Switzerland.
Martinić, I., 2010. Upravljanje zaštićenim
područjima prirode - planiranje, razvoj i
održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u
Zagrebu.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
51
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta
Natura 2000 u Hrvatskoj
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je pružiti studentima osnovna znanja o NATURA 2000 kao mreži područja važnih za očuvanje vrsta i stanišnih tipova
Europske Unije. U prvom dijelu kolegija studenti će se upoznati s osnovnim idejama koje su uvjetovale nastanak programa koji čini
osnovu zaštite prirode u EU. Također će ih se upoznati s procedurom uspostave NATURA 2000 područja u Hrvatskoj. Studenti će kroz
predmet biti upoznati s kriterijima odabira područja ekološke mreže te će im se ukazati na važnost znanstvenih istraživanja u provedbi
NATURA 2000. Ujedno će studenti biti upoznati s obvezom upravljanja NATURA 2000 područjima, te obvezom izvješćivanja kako bi se
evaluirale mjere očuvanja. U konačnici studenti će razumjeti važnost očuvanja biološke raznolikosti kroz suradnju svih članica EU, te
važnost praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati definirati i opisati pojmove vezane uz NATURA 2000, te objasniti važnost
provedbe ekološke mreže na području EU i Hrvatske. Student će moći razumjeti i objasniti procedure odabiranja NATURA 2000
područja te razlikovati pravne dokumente koji su osnova za njeno proglašenje. Student će moći obrazložiti načine upravljanja NATURA
2000 područjima te međunarodne obveze svake članice EU vezano za provođenje Direktive o pticama i Direktive o staništima, kao i
praćenje stanja sukladno vrstama i tipovima staništa uvrštenim na Dodatke spomenutih direktiva.
1.4. Sadržaj predmeta
NATURA 2000-ideja i koncept. Direktiva o staništima (92/43/EEC) i Dodaci. Direktiva o pticama (79/409/EEC) i Dodaci. Provedba
ekološke mreže u Hrvatskoj. Biogeografske regije u Hrvatskoj. Odabir područja NATURA 2000. NATURA 2000 i gospodarske djelatnosti
(poljoprivreda, šumarstvo, vodno gospodarstvo i eko turizam) u Hrvatskoj. NATURA 2000 i ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu u
Hrvatskoj. NATURA 2000 i nevladine organizacije. Upravljanje područjima NATURA 2000 u Hrvatskoj. Obveze praćenja stanja i
izvješćivanja u zemljama članicama EU. Praćenje stanja u Hrvatskoj. NATURA 2000 vrste u Hrvatskoj. NATURA 2000 područja u
Hrvatskoj prema biogeografskim regijama.
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
1
0,5
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
1
Seminarski
rad
Esej
0,5
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
52
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ispit
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na kolegiju se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 20% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 50% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Peternel, H., Roth, P., Antonić, O., Mesić, Z., Mazija, M., 2011. Priručnik za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
2. Topić, J., Ilijanić, LJ., Tvrtković, N., Nikolić, T., 2006. Staništa-Priručnik za invertarizaciju, kartiranje i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
3. Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
Nikolić, T., 2006. Flora- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
Bakran-Petricoli, T., 2007. Morska staništa- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
Topić, J., Vukelić, J., 2009. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU Državnog zavoda
za zaštitu prirode, Zagreb.
5. Gottstein, S., 2010. Priručnik za određivanje podzemnih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državnog zavoda za
zaštitu prirode, Zagreb
6. Temunović, M., Turić, N., (2011): Praćenje vrste Graphoderus bilineatus (De Geer, 1774) na važnim područjima za očuvanje vrste u
RH i rezultati istraživanja na potencijalnim novim nalazištima vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj. Konačni izvještaj. Udruga za biološka
istraživanja – BIOM. Zagreb.
7. Temunović M., Turić N.. 2013. Program praćenja na biogeografskoj razini sa smjernicama za ocjenu stanja očuvanosti vrste
Graphoderus bilineatus. Udruga BIOM. Zagreb, 28 str.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Peternel, H., Roth, P., Antonić, O., Mesić, Z.,
Mazija, M., 2011. Priručnik za Ocjenu
prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
* Topić, J., Ilijanić, LJ., Tvrtković, N., Nikolić,
T.,2006. Staništa-Priručnik za invertarizaciju,
kartiranje i praćenje stanja, DZZP, Zagreb.
* Holcer, D., Pavlinić, I., 2008. Fauna- Priručnik
za invertarizaciju i praćenje stanja, DZZP,
Zagreb.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. Na zadnjem satu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
* literatura dostupna na Internetu
53
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Ljiljana Krstin
Naziv predmeta
Krajobrazna ekologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s problematikom prostorne strukture krajobraza i njezinim ekološkim posljedicama. Povećanje
svijesti o vrijednostima krajobraza i potrebi očuvanja krajobrazne raznolikosti. Ukazivanje na značaj geoinformatike u krajobraznoj
ekologiji te pružanje osnovnih znanja o primjeni geografsko informacijskog sustava. Spoznavanje važnosti monitoringa i planskog
upravljanja krajobrazom.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati definirati osnovne principe krajobrazne ekologije, s naglaskom na kvantifikaciji
strukture krajobraza u okviru geografskog informacijskog sustava. Studenti će moći razlikovati glavne pritiske koji utječu na pojedine
tipove krajobraza. Nadalje, studenti će znati opisati geometrijske značajke strukture krajobraza i prepoznati ulogu geoinformatike i
daljinskih istraživanja te raspraviti o mogućim mjerama za održivi razvoj i zaštitu krajobraza.
1.4. Sadržaj predmeta
Subjektivni doživljaj krajobraza u svakodnevici. Objektivizacija krajobrazne problematike. Definicije i teorije krajobraza. Struktura,
funkcija i promjena krajobraza. Geometrijske značajke strukture krajobraza. Slojevi, koridori i matrice. Diskretizacija prostora. Prikaz
ekotona. Skaliranje i fraktali. Odnosi bioloških vrsta i njihovih areala. Protezanje kretanja životinja u vremenu i prostoru. Teorija
metapopulacije. Fragmentacija, odvajanje i izolacija. Ekološki aspekti fragmentacije. Defragmentacija i umreženje. Modeli staništa. Uloga
geoinformatike i daljinskih istraživanja u krajobraznoj ekologiji. Parametrizacija prostorno-strukturalnih karakteristika krajobraza u okviru
GIS-a: površina, granična linija, analiza jezgre, oblik, fraktalna dimenzija, kompaktnost, raznolikost, homogenost. Odnos susjedstva i
blizine. Ocjenjivanje karakteristika krajobraza u funkciji planskog modeliranja. Varijantiranje, scenariji i simulacije. Analiza i optimizacija
mreže. Monitoring krajobraza i analiza promjena.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave te sudjelovanje u nastavnim aktivnostima.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
1
0,5
Aktivnost u
nastavi
Usmeni ispit
1
Seminarski
rad
Esej
Eksperimentalni
rad
Istraživanje
54
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ispit
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
0,5
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Jednu polovinu (50%) konačne ocjene čini pismeni ispit, dok drugu polovinu (50%) konačne ocjene čini usmeni ispit.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Farina, A., 2006. Principles and Methods in Landscape Ecology: Towards a Science of the Landscape, Springer.
2. Gergel, S.E., Turner, M.G., 2002. Learning Landscape Ecology: A Practical Guide to Concepts and Techniques, Springer.
3. Haines-Young, R., Green, D.R., Cousins, S.H., 2003. Landscape Ecology and Geographical Information Systems, CRC Press.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Collinge, S.K., 2009. Ecology of Fragmented Landscapes. Baltimore: Johns Hopkins University Press.
2. Coulson, R.N., Tchakerian, M.D., 2010. Basic Landscape Ecology, KEL Partners Incorporated.
3. Millington, A.C., Walsh, S.J., Osborne, P.E., 2012. Gis and Remote Sensing Applications in Biogeography and Ecology, Springer.
4. Turner, M.G., Gardner, R.H., O'Neill, R.V., 2003. Landscape Ecology in Theory and Practice: Pattern and Process, Springer.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Farina, A., 2006. Principles and Methods in
Landscape Ecology: Towards a Science of the
Landscape, Springer.
Gergel, S.E., Turner, M.G., 2002. Learning
Landscape Ecology: A Practical Guide to Concepts
and Techniques, Springer.
Haines-Young, R., Green, D.R., Cousins, S.H.,
2003. Landscape Ecology and Geographical
Information Systems, CRC Press.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
55
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Davorka K. Hackenberger
Naziv predmeta
Strukturalna ekologija i ekološke mreže
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s pojmovima strukturalna ekologija i ekološke mreže. Studente će se upoznati s konceptom ekoloških
mreža i njihove dinamike. Struktura ekoloških sustava i ekoloških mreža će se kroz predmet raščlaniti kako bi studenti usvojili znanja o
svim njihovim sastavnicama. Studentima će se pružiti osnovna znanja i vještine o metodama izrade i analize ekoloških mreža. U
konačnici studenti će biti sposobni primijeniti ekološke mreže u praksi na primarnoj razini.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati što je strukturalna ekologija, te što su ekološke mreže i koja su njihova svojstva.
Također, studenti će znati izraditi i analizirati ekološke mreže, ali ih i primijeniti u znanstvenom i stručnom radu. Studenti će pomoću
stečenog znanja moći opisati i usporediti strukture stvarnih ekoloških sustava, odnosno procijeniti učinak strukture ekološke mreže na
određena svojstva proučavanog ekološkog sustava, kao npr. njegovu stabilnost.
1.4. Sadržaj predmeta
Upoznavanje s pojmom strukturna ekologija i konceptom ekoloških mreža. Svojstva ekoloških mreža (kompleksnost, povezivost,
clustering, kompartmentalizacija). Stabilnost ekoloških mreža. Trofičke ekološke mreže. Netrofičke ekološke mreže. Karakterizacija
interspecifičnih interakcija. Važnost interspecifičnih interakcija. Određivanje ključnih vrsta. Dinamika ekoloških mreža. Primjena ekoloških
mreža.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
Seminarski
rad
0,5
1
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
56
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Bascompte, J., Jordano, P. 2013. Mutualistic Networks, Princeton University Press.
2. Képès, F. (Ed.) 2007. Biological networks, World Scientific, Singapore.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Fath, B.D., Scharler, U.M., Ulanowicz, R.E., Hannon, B. (2007) Ecological network analysis: network construction. Ecological
Modelling 208: 49-55.
2. Montoya, J.M., Pimm, S.L., Sole, R.V. 2006. Ecological networks and their fragility. Nature 442: 259-264.
3. Bascompte, J. 2007. Networks in ecology. Basic and Applied Ecology. 8: 485-490.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Bascompte, J. 2007. Networks in ecology. Basic
and Applied Ecology 8: 485-490.
Képès, F. (Ed.) 2007. Biological networks, World
Scientific, Singapore.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
57
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Melita Mihaljević
Naziv predmeta
Ekološki projekti
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 3. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
3
15P+15S
Broj sati (P+V+S)
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s problematikom istraživačkih i znanstvenih projekata i načinom pripreme projekata iz područja
ekologije i zaštite prirode na europskom i nacionalnom nivou. Također, ukazati na problematiku načina izrade financijske konstrukcije te
poštivanja vremenskih rokova za pojedinu fazu izrade projektne dokumentacije. Poticati samostalan rad studenata i razvijati sposobnost
osmišljavanja vlastitog projekta te ukazati na moguće načine prijavljivanja i pronalaska natječaja domaćih i međunarodnih organizacija i
fondova.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog kolegija, student će razumjeti važnosti izrade projekata za proučavanje i zaštitu prirode te će shvatiti princip i
način izrade i apliciranja prijedloga projekta.
1.4. Sadržaj predmeta
Istraživačko-znanstveni projekti, razvojni projekti – planiranje, specifičnosti, elementi prijave, vođenje i završetak projekta. Fondovi,
financijski programi i natječaji Europske unije. Aplikacija projekta za financijsku potporu iz fondova Europske unije. Projekti i državna
zaklada za znanost. Projekti Državnog zavoda za zaštitiu prirode - LIFE. CARDS. PHARE. IPA projekti. UKF fond („Jedinstvo uz pomoć
znanja“). Smaragdna mreža u Hrvatskoj. Priprema i izrada projektne dokumentacije i proces prijave projekta. Ocjene prihvatljivosti
projekata. Uloga pojedinca, nevladinih udruga, znanstvene zajednice i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u prijavi i provedbi
ekoloških projekata. Zakoni i propisi o zaštiti prirode. Samostalna izrada projektne dokumentacije s temama ekoloških istraživanja i
zaštite prirode.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje
na daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i seminara. Uvjet za pristupanja pismenom dijelu ispita: izvještaj u obliku prijave znanstvenog projekta.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
1
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
58
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
0,5
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Izrada referata čini 30%, pismeni ispit 40%, a usmeni ispit
30% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Kerzner, H. 2003. Project management, A systems Approach to Planning, Scheduling and Controlling. John Wiley & Sons, Inc.
2. Martinić, I. 2010. Upravljanje zaštićenim područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. McCarthy, S. 2013. How to Write a Competitive Proposal for Horizon 2020. Seán McCarthy Hyperion Ltd.
2. McCarthy, S. 2008. How to Write a Competitive Proposal for Framework 7. Seán McCarthy Hyperion Ltd.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Kerzner, H. 2003. Project management, A
systems Approach to Planning, Scheduling and
Controlling. John Wiley & Sons, Inc.
Martinić, I. 2010. Upravljanje zaštićenim
područjima prirode - planiranje, razvoj i održivost.
Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
Broj primjeraka
Broj studenata
5
25
5
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
59
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Oleg Antonić
Naziv predmeta
Procjena utjecaja na prirodu i okoliš
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
8
45P+30S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s procjenom antropogenih utjecaja na prirodu i okoliš, uključujući i normativni aspekt te
djelatnosti propisane zakonima. Studentima će se prezentirati osnovna problematika procjene utjecaja na prirodu i okoliš kroz studije
slučaja te moguća rješenja kako bi se izbjegli ili umanjili negativni utjecaji. Studenti će biti upoznati s teorijom i praksom provedbe
postupaka procjene utjecaja na prirodu i okoliš, te vezanom zakonskom regulativom Republike Hrvatske i Europske unije.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati identificirati i opisati osnovne probleme vezane uz zaštitu okoliša koje su ključne
za procese provedbe postupaka procjene utjecaja na prirodu i okoliš. Studenti će znati opisati tijek postupka procjene utjecaja na
prirodu, okoliš i strateških procjena te će poznavati vezanu zakonsku regulativu. Studenti će znati navesti osnovnu zakonsku regulativu
Republike Hrvatske i Europske unije vezane uz problematiku, i znati osnovni sadržaj istih. Također, studenti će moći kritički analizirati
proces procjene utjecaja na prirodu i okoliš i strateških procjena te analizirati uloge i interese pojedinih dionika u procesu.
1.4. Sadržaj predmeta
Kratki repetitorij tipova utjecaja na sastavnice prirode i okoliša (more, kopnene vode, tlo, zrak, organizme, bioraznolikost i ekološke
sustave). Procjena utjecaja u širem smislu: tipične faze procjene (sagledavanje značajki zahvata i utjecanog prostora, mjerenje i
opažanje, modeliranje i predviđanje, kvantifikacija posljedica utjecaja, sagledavanje mogućnosti izbjegavanja/smanjivanje/kontrole
utjecaja, varijantiranje, analiza troška i koristi, odabir najpovoljnijeg varijantnog rješenja) s pregledom metoda procjene prema tipovima
utjecaja i sastavnicama prirode i okoliša. Standardna procjena utjecaja u okviru zakonske regulative. Elementi i faze postupka Procjene
utjecaja na okoliš (PUO). Elementi i faze postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu (OPZEM). Analiza tipičnih primjera
zahvata u prostoru: linijski infrastrukturni objekt (cesta, pruga, dalekovod, plinovod), industrijski pogon, energetska postrojenja
(termoelektrana, nuklearna elektrana, hidroelektrana s hidroakumulacijom i derivacijskim kanalom, protočna hidroelektrana,
vjetroelektrana, solarna elektrana), životinjska (stočarska, peradarska) farma, ribogojilište, marina, ispust otpadnih voda, hidrotehničke
regulacije.
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija i izrada referata.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
3
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
60
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pismeni
ispit
Projekt
2
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
2
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Praktični rad čini 30%, pismeni ispit 40%, a usmeni ispit
30% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Glasson, J., Therivel, R., Chadwick, A., 2012. Introduction To Environmental Impact Assessment, Routhledge.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Anjaneyulu, Y., Manickam, V., 2011. Environmental Impact Assessment Methodologies, CRC Press, UK.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Glasson, J., Therivel, R., Chadwick, A., 2012.
Introduction
To
Environmental
Impact
Assessment, Routhledge.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
61
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Dubravka Čerba , Doc.dr.sc. Alma Mikuška
Naziv predmeta
Konzervacijska biologija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
4
30P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s konzervacijskom biologijom kao interdisciplinarnom znanošću koja povezuje načela biologije i
drugih socijalnih i ekonomskih znanosti. U prvom dijelu predmeta studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima i načelima
konzervacijske biologije, te će im se ukazati na negativne utjecaje ljudskih aktivnosti koji utječu na smanjenje biološke raznolikosti.
Također, cilj predmeta je upoznati studente s uspješnim primjerima iz prakse.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći definirati osnovne pojmove o načelima i ciljevima konzervacijske biologije i
čimbenike koji dovode do ugrožavanja bioraznolikosti. Također, student će moći objasniti negativan utjecaj čovjeka na bioraznolikost
ekoloških sustava. Student će moći prepoznati ključne vrste i njihov značaj, kao i prirodne socio-ekonomske i kulturološke aspekte
zaštićenih područja. U konačnici, studenti će razumjeti vrijednost biološke raznolikosti, načine njenog očuvanja te važnost održivog
gospodarenja prirodnim resursima.
1.4. Sadržaj predmeta
Uvod u konzervacijsku biologiju. Bioraznolikost - značaj vrste u konzervacijskoj biologiji. Genetska raznolikost: bottleneck efekt, founder
efekt, genetski drift, inbreeding, outbreeding, genetika i očuvanje vrsta: uloga konzervacijske genetike. Koncept metapopulacija. Ključne
vrste (flagship, umbrella, indicator, ecosystem engineers) i značaj u zaštiti bioraznolikosti. Konzervacija migratornih vrsta. Etika i odnos
prema vrijednostima bioraznolikosti. Ugroženost bioraznolikosti: antropogeni utjecaji koji dovode do degradacije, fragmentacije i
nestanka staništa, antropogeni utjecaji na promjene unutar ekoloških sustava. Unešene i invazivne vrste i njihov utjecaj na biološku
raznolikost. Očuvanje vrsta „in situ“ i „ex situ“. IUCN kriteriji zaštite. Reintrodukcija vrsta. Zaštićena područja (prirodni, socio-ekonomski i
kulturološki aspekt). Ekološka restauracija. Konzervacija vrsta i staništa u praksi, primjeri konzervacije vrsta i staništa na globalnoj i
lokalnoj razini (posebni osvrt na konzervaciju, vodenih i kopnenih beskralježnjaka, te kopnenih kralježnjaka).
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, pristupanje parcijalnim kolokvijima, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
1
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad
1
62
Eksperimentalni
rad
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pismeni
ispit
Projekt
1
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovitim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30% konačne ocjene i student ostvaruje pravo izlaska na pismeni ispit.
Pismeni ispit čini 40%, a usmeni ispit 30% kunačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Pullin, S.A., 2007. Conservation Biology. Cambridge University Press, New York.
2. Groom, J.M., Meffe, K.G., Carroll, R.C., 2006. Principles of Conservation Biology. Sinnauer Associates, Massachusetts.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1.
2.
3.
4.
5.
Magurran, A.E., 2010. Measuring Biological Diversity. Blackwell Publishing, UK.
Hunter, M.L. JR., Gibbs, J. 2007. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition. Blackwell Publishing, UK.
Maczulak, A., 2010. Biodiversity. Conserving Endangered Species. Facts On File. USA.
DZZP, 2008. Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Zagreb.
Williams, D.R., Pople, R.G., Showler, D.A., Dicks, L.V., Child, M.F., zu Ermgassen, E.K.H.J., Sutherland, W.J., 2012. Bird
Conservation: Global evidence for the effects of interventions. Exeter, Pelagic Publishing.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Pullin, S.A., 2007. Conservation Biology. Cambridge
University Press, New York.
Groom, J.M., Meffe, K.G., Carroll, R.C., 2006.
Principles of Conservation Biology. Sinnauer
Associates, Massachusetts.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
1
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
63
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta
Ekologija čovjeka
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Obvezni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
4
30P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati se s osnovnim principima kvalitetnog življenja i upoznati se s prijetnjama koje čini čovjek sam sebi.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završenog predmeta studenti će moći prepoznati negativne utjecaje na čovjeka koje sam čovjek producira. Studenti će moći
analizirati djelovanje pojedinih kemijkalija na čovjeka. Moći će objasniti razloge kontaminacije hrane. Studenti će moći tumačiti zdravlje
kroz oblike življenja i povezati farmaceutsku industriju i zdravlje. Studenti će izgraditi stav o zdravim načinima žvljenja.
1.4. Sadržaj predmeta
Genetska fiziološka i socijalna adaptacija na okoliš i na promjene u okolišu. Međuodnos između ljudskog razvoja (ekonomskog) i gubitka
bioranolikosti. Čovjek kao invazivna vrsta. Analiza osnove življenja; energija, disanje, hrana i kretanje. Utjecaji na život: zračenje, okoliš,
osobni izbor, utjecaj industrijalizacije, udaljavanje od prirode. Negativan utjecaj masovne proizvodnje hrane: masovna proizvodnja hrane,
kemikalije u hrani, razlozi unošenja tih kemikalija, ostaci pesticida i lijekova u hrani i kontaminacija uskladištene hrane. Prirodna hrana:
organska produkcija hrane, raznolikost i način pripremanja hrane. Kemikalije oko nas i njihov utjecaj na čovjeka: kemikalije za opću
upotrebu i kemikalije u okolišu. Zdravlje: definicija zdravlja, stanje organizma: zdravlje vs bolest, zdravstvene ustanove, lijekovi,
farmaceutska industrija Kako živjeti u modernom društvu. Odgoj u funkciji kvalitetnog življenja: suvremeni i tradicionalni.
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada projekta i seminarskog rada.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1,5
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad
0,5
Usmeni ispit
0,5
Esej
Istraživanje
0,5
Kontinuirana
provjera
znanja
0,5
Referat
Praktični rad
0,5
Eksperimentalni
rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
64
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave biti će kroz valorizaciju aktivnosti u nastavi (10%), valorizaciju kolokvija (10%) te
ocjenjivanje seminarskog rada (20%). Ispit će se sastojati od pismenog dijela (20%) i usmenog dijela (40%).
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Young, G.L. 1974. Human ecology as an interdisciplinary concept: A critical inquiry. Advances in Ecological Research 8: 1–105.
2. Foster, J. (2003). Between economics and ecology: Some historical and philosophical considerations for modelers of natural capital.
Environmental Monitoring and Assessment 86: 63–74.
3. Marten, G., 1992. Human Ecology - Basic Concepts for Sustainable Development. Earthscan Publications.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Williams, L., Roberts, R., Mcintosh, A., 2012 Radical Human Ecology: Intercultural and indigenous approaches. Ashgate Publishing.
2. Holmgren, D., 2002. Permaculture: Principles and Pathways beyond sustainbility. Holmgren Design Services.
3. Kushi M., Makrobiotika: put zdravlja sreće i mira. Planetopija.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
* Young, G.L. 1974. Human ecology as an
interdisciplinary concept: A critical inquiry.
Advances in Ecological Research 8: 1–105.
* Foster, J. (2003). Between economics and
ecology: Some historical and philosophical
considerations for modelers of natural capital.
Environmental Monitoring and Assessment 86:
63–74.
* Marten, G., 1992. Human Ecology - Basic
Concepts for Sustainable Development.
Earthscan Publications.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. Na zadnjem satu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
* dostupno na Internetu
65
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Janja Horvatić, Doc.dr.sc. Filip Stević
Naziv predmeta
Eutrofizacija
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s uzrocima, posljedicama i problemima eutrofizacije. Osposobiti studente za praćenje i proučavanje
procesa eutrofizacije – teorija i praksa (metode). Dati jasnu razliku između promjena izazvanih ljudskom aktivnošću i onih koje su dio
uobičajenih prirodnih procesa. Upoznati studente s mogućnostima zaštite okoliša. Potaknuti kritičko mišljenje i samostalni rad studenata u
proučavanju procesa eutrofizacije, revitalizacije i zaštite okoliša.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završenog predmeta student će moći objasniti proces eutrofizacije, procijeniti utjecaj eutrofizacije na stanište, floru i faunu,
prepoznati antropogene izvore koji opskrbljuju okoliš dušikom i fosforom, i predložiti moguću kontrolu istih. Studenti će znati usporediti
prednosti i nedostatke različitih metoda za borbu protiv antropogene eutrofizacije, primjeniti žive organizme u procijeni trofičkog stanja
ekosustava te izdvojiti pozitivne i negativne posljedice procesa eutrofizacije na ekosustav, odnosno utjecaj na primarnu i sekundarnu
proizvodnju ekosustava.
1.4. Sadržaj predmeta
Definicija pojma eutrofizacija. Uzroci, posljedice i kontrola eutrofizacije. Proces eutrofizacije – priroda vs. čovjek. Glavni utjecaji
eutrofizacije na promjene u okolišu – utjecaj na stanište, floru i faunu. Pokazatelji eutrofizacije u pojedinom ekološkom sustavu. Procijena
trofičkog stanja odabranih vodenih ekoloških sustava. Primjeri vodenih ekoloških sustava prema stupnju trofije (od oligotrofnih do
eutrofnih). Izvori zagađenja. Nutrijenti. Primjeri eutrofizacije – Hrvatska i svijet. Upravljanje prirodnim resursima s obzirom na eutrofizaciju
određenog područja. „Management“ onečišćenja/zagađenja u svrhu smanjenja eutrofizacije. Restauracija prirodnih područja - metode
revitalizacije voda. Mogućnosti revitalizacije ekoloških sustava na temelju njihovog aktualnog stanja.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje
na daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i i vježbi.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
0,5
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
66
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Projekt
Kontinuirana
provjera
znanja
Referat
Praktični rad
1
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Pismeni ispit čini 50%, a usmeni ispit 50% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Ansari A.A, Singh Gill G.S., 2014. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume II), Springer.
2. Ansari A.A, Singh Gill G.S., Lanza G.R., Rast W. 2011. Eutrophication: causes, consequences and control (Volume I), Springer.
3. Wetzel, R.G. 2001. Limnology – Lake and River Ecosystems. 3rd ed. Academic Press, San Diego.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Butusov M., Jernelöv A., 2013. Phosphorus. An Element that could have been called Lucifer, Springer.
2. Shen Z., Niu J., Wang Y., Wang H., Zhao X., 2013. Distribution and Transformation of Nutrients and Eutrophication in Large-scale
Lakes and Reservoirs, Springer.
3. Scheffer, M., 2001. Ecology of Shallow Lakes. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, Boston, London.
4. Smith V.H., Tilman G.D., Nekola J.C., 1999. Eutrophication: impacts of excess nutrient inputs on freshwater, marine, and terrestrial
ecosystems. Environmental Pollution 100: 179-196.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Ansari, A.A, Singh Gill, G.S., 2014. Eutrophication:
causes, consequences and control (Volume II),
Springer
Ansari, A.A, Singh Gill, G.S., Lanza, G.R., Rast, W.
2011. Eutrophication: causes, consequences and
control (Volume I), Springer
Wetzel, R.G. 2001. Limnology – Lake and River
Ecosystems. 3rd ed. Academic Press, San Diego.
Broj primjeraka
Broj studenata
1
25
1
25
1
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
67
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta
Prirodoslovne zbirke
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15V
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je ukazati na važnost i dragocjenost prirodoslovnih zbirki. Studenti će se upoznati s različitim tipovima prirodoslovnih zbirki,
te mogućnostima uzgajanja oglednih organizama u akvarijima, terarijima, vrtovima i sl. Cilj je studentima dati osnovna znanja i razvijati
vještine za izradu prirodoslovnih zbirki i odgovorajućih uzgojnih podloga i staništa. Studenti će se također upoznati s nekoliko muzejskih
prirodoslovnih zbirki u sklopu terenske nastave.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta student će znati samostalno izraditi prirodoslovnu zbirku. Moći će procijeniti važnost primjene
zbirki u znanstvenom i stručnom radu, te korištenje zbirki kao prikaza bioraznolikosti u zaštiti prirode i okoliša. Usvojene vještine student
će moći primjeniti pri izradi akvarija ili terarija i prepoznati biološki materijal pogodan za izradu prirodoslovnih zbirki.
1.4. Sadržaj predmeta
Različiti tipovi prirodoslovnih zbirki (botaničke, zoološke, paleontološke, petrografske, minerološke). Moderne zbirke (kulture stanica i
tkiva, banke DNA, ostali „molekularni preparati“). Virtualni zapisi zbirki. Metode sakupljanja, metode i recepture pripreme materijala za
izradu zbirke. Obilježanje dijelova zbirke. Pristup zbirkama i informacijama – odnos znanstvenih ustanova, muzeja i javnosti. Zaštićene
biljne i životinjske vrste. Posjet muzejskim prirodoslovnim zbirkama. Izrada različitih prirodoslovnih zbirki (herbarij, entomološka zbirka,
zbirka kostiju...).
predavanja
seminari i radionice
vježbe
obrazovanje na daljinu
terenska nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave i vježbi. Uvjet za pristupanje pismenom dijelu ispita: izrada prirodoslovne zbirke prema uputama
nastavnika.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
1
Aktivnost u
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
0,5
Seminarski
rad
Eksperimentalni
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
68
1
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu vrednuje se tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će redovnim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno sakupljena i izrađena zbirka donosi 60% konačne ocjene, ispravna determinacija vrsta i poznavanje zbirke 20%, a
usmeni ispit 20% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Alinger, P. 1948. Prepariranje i konzerviranje životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Harde, K.W. 1998. Der Kosmos Kaferfuhrer. Kosmos Naturfurhrer, Sttutgart.
2. Oshea, M., Halliday T. 2002. Reptiles and Amphibians. Dorling Kindersley Book, London.
3. Vaugham, T.A., Ryan, J.M., Czaplewski, N. 2000. Mammology. Saunders College Puplishing, Philadeplhia.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Alinger, P. 1948. Prepariranje i konzerviranje
životinja. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
69
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Doc.dr.sc. Ivna Štolfa
Naziv predmeta
Poljoprivreda i okoliš
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovama poljoprivredne proizvodnje. Studenti će spoznati negativne učinke konvencionalne
poljoprivrede na okoliš, razumjeti važnost ekološke poljoprivredne proizvodnje i ekološki prihvatljivih principa uzgoja i zaštite biljaka. U
konačnici cilj predmeta je ukazati studentima na važnost održive poljoprivredne proizvodnje u smanjenju opterećenja okoliša, a time i
očuvanju zdravlja čovjeka i biološke raznolikosti.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon uspješno završenog predmeta studenti će znati definirati i opisati osnovne pojmove iz poljoprivredne proizvodnje te objasniti
negativne učinke konvencionalne poljoprivredne proizvodnje na okoliš. Studenti će moći uočavati interakcije poljoprivrednih i prirodnih
ekosustava te prepoznati važnost ekološki prihvatljivih principa uzgoja i zaštite biljaka s ciljem očuvanja okoliša, zdravlja čovjeka i
biološke raznolikosti. Također, studenti će moći samostalno obraditi znanstvene radove i prezentirati pojedine tematske cjeline iz
problematike predmeta.
1.4. Sadržaj predmeta
Osnove i sustavi biljne proizvodnje. Osnove stočarske proizvodnje. Tehnološki postupci uzgoja domaćih životinja. Interakcije
poljoprivrednih i prirodnih ekosustava. Principi i problemi konvencionalne poljoprivredne proizvodnje: Monokulture. Ekološki problemi
gnojidbe i korištenja sredstva za zaštitu biljaka. Navodnjavanje i odvodnja poljoprivrednog zemljišta. Genetički modificirane biljke i
životinje. Utjecaj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na terestričke i akvatičke ekosustave, klimatske promjene, očuvanje staništa i
bioraznolikosti. Organska poljoprivreda po principima agroekologije i održivi razvoj. Usporedba konvencionalne i organske poljoprivrede.
Povezanost očuvanja bioraznolikosti i organske poljoprivrede. Ekološki potencijal proizvodnje biogoriva, bioetanola, biomase. Standardi i
legislativa u ekološkoj proizvodnji. Agrotehničke i zootehničke mjere, sredstva i postupci dopušteni u ekološkoj proizvodnji bilja i u
ekološkom uzgoju životinja s ciljem očuvanja okoliša.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada i referata.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
nastave
1
Aktivnost u
nastavi
Seminarski
rad
0,5
70
Eksperimentalni
rad
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pismeni
ispit
Projekt
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
1
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Frances, C.A., 2009. Organic farming: The ecological system, American Society of Agronomy.
2. Gliessman, S.R., 2007. Agroecology: The Ecology of Sustainable Food Systems, Taylor & Francis Group.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Lutz, E., 1998. Agriculture and the Environment: Perspectives on Sustainable Rural Development, World Bank Publications.
2. Clay, J., 2003. World agriculture and the environment : a commodity-by-commodity guide to impacts and practices, Island Press.
3. Vukadinović V., Lončarić Z., 1997. Ishrana bilja. Poljoprivredni fakultet, Osijek.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Frances, C.A., 2009. Organic farming: The
ecological system, American Society of Agronomy.
Gliessman, S.R., 2007. Agroecology: The Ecology
of Sustainable Food Systems,. Taylor & Francis
Group.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
71
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta
Lišajevi kao biomonitori
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
2. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s jedinstvenim karakteristikama lišajeva koji ih čine idealnim organizmima za biomonitoring
kopnenih ekoloških sustava. Cilj je i ukazati na važnost sveze Lobarion pulmonariae i ostale epifitske lišajske flore u upravljanju i zaštiti
šumskih ekoloških sustava.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni objasniti sve biološke karakteristike i ekološke prilagodbe lišajeva koje ih čine
idealnim i pouzdanim biondikatorima zagađenja zraka. Razlikovati osjetljive i tolerantne bioindikatorske vrste na onečišćenje zraka.
Također, studenti će znati procijeniti onečišćenje zraka prema sastavu lihenoflore na temelju: upotrebe lihenoloških istraživanja na
terenu i u laboratoriju; analize ekoloških značajki lišajske flore prema indikatorskim vrijednostima i životnim oblicima; kartiranja
lihenoflore određenog područja i primijene skale lišajeva prema otpornosti na onečišćenje zraka. Studenti će moći protumačiti pojam
biomonitori i objasniti zašto se lišajevi koriste za monitoring kopnenih ekoloških sustava kroz procjenu kvalitete zraka, klime i
bioraznolikosti. Prosuditi i sažeto objasniti važnosti sveze Lobarion pulmonariae za šumski ekološki sustav.
1.4. Sadržaj predmeta
Biološke karakteristike i ekološke prilagodbe lišajeva koje ih čine indikatorskim vrstama. Bioindikatori kakvoće zraka – osjetljive i
tolerantne bioindikatorske vrste na onečišćenje zraka. Lihenološka istraživanja (istraživanja na terenu, laboratorijsko istraživanje i
određivanje lišajeva, uporaba ključa za određivanje lišaja). Ekološke značajke lišajske flore prema indikatorskim vrijednostima i životnim
oblicima. Kartiranje lihenoflore i procjena onečišćenja prema sastavu lihenoflore - skale lišajeva prema otpornosti na onečišćenje. Kriteriji
odabira vrsta lišajeva za biomonitoring. Uloga lišajeva kao biomonitora u monitoringu kopnenih ekoloških sustava. Sekundarni
metaboliti lišajeva kao pokazatelji kakvoće zraka i općenito kao procjena zagađenja ekološkog sustava. Značaj lišajeva kao biomonitora
u upravljanju i zaštiti šumskih ekoloških sustava. Značenje i čimbenici osiromašenja sveze Lobarion pulmonariae i ostalih epifitskih
lišajeva.
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
1
Aktivnost u
Seminarski
1
72
Eksperimentalni
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
0,5
rad
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Brodo, I. M., Duran Sharnoff, S., Sharnoff, S., 2001. Lichens Of North America, Published by Yale University Press.
2. Shukla, V., Upreti, D.K., Bajpai, R., 2014. Lichens to Biomonitor the Environment, Springer.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Partl, A., 2009. Lišejvi. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
2. Richardson, D.H.S., 1992. Pollution monitoring with lichens, Richmond Pub. Co.
3. Stolte, K.W., Stroh Huckaby, L., Tonnessen, K.A., 1993. Lichens as bioindicators of air quality. Rocky Mountain Forest and Range
Experiment Station, Forest Service, U.S. Dept. of Agriculture.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Brodo, I. M., Duran Sharnoff, S., Sharnoff, S., 2001.
Lichens Of North America, Published by Yale
University Press
Shukla, V., Upreti, D.K., Bajpai, R., 2014. Lichens to
Biomonitor the Environment, Springer.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
73
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Opće informacije
Nositelj predmeta
Izv.prof.dr.sc. Enrih Merdić
Naziv predmeta
Zaštita prirode i okoliša u edukaciji
Studijski program
Diplomski studij Zaštita prirode i okoliša
Status predmeta
Izborni
Godina
2. godina, 4. semestar
Bodovna vrijednost i način
izvođenja nastave
ECTS koeficijent opterećenja studenata
Broj sati (P+V+S)
3
15P+15S
3. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Cilj predmeta je doprinijeti obrazovanju za održivi razvoj kroz osposobljavanje studenata za poučavanje učenika osnovnih i srednjih
škola o zaštiti prirode i okoliša. Tijekom poučavanja poticalo bi se kritičko razmišljanje, radilo na razvijanju socijalnih vještina i spremnosti
za suradnju i usmjeravalo na rješavanje problema.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
Nema.
1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet
Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni anketom i intervjuom ustanoviti stavove učenika i procijeniti njihovu razinu svijesti o
potrebi očuvanja prirode, održanja prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti u svojoj neposrednoj okolini, odnosno na području Hrvatske
i cijele Zemlje; kategorizirati razloge ugroženosti prirode i potencijalne opasnosti vezane uz aktivnosti svakodnevnog života za
neposredan okoliš u kojem žive te za cjelokupnu prirodu na Zemlji; osmisliti i izvesti nastavu s ciljem donošenja mogućih mjera i akcija
zaštite prirode implementiranjem znanstvenog protokola istraživanja (od postavljanja problema i hipoteze do analiziranja rezultata i
donošenja zaključaka); izraditi pripreme za nastavni sat s ciljem provedbe akcije zaštite prirode primjenom aktivnih, učeniku usmjerenih
tehnika rada koje će pomoći nastavnicima u samostalnom radu i razvoju njihovih kompetencija za takav rad; raspraviti o važnosti
suradnje škole s lokalnom zajednicom te izraditi prijedlog njihovog partnerstva u svrhu djelovanja za zaštiti prirode i okoliša s naglaskom
na održivi razvoj.
1.4. Sadržaj predmeta
Instrumenti za prikupljanje odgovora, aktivne tehnike poučavanja (suradničko učenje, konstruktivističko poučavanje, konceptualne mape,
istraživačko učenje, projektna nastava…). Protokol u znanstvenom istraživanju (uočavanje i definiranje problema, postavljanje hipoteze,
planiranje i provedba istraživanja, analiziranje dobivenih rezultata i donošenje zaključaka). Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti
okoliša, NATURA 2000, kategorije zaštite (nacionalni parkovi, strogi rezervati, park prirode, …) održivi razvoj (koncept i komponente
održivog razvoja, obrazovanje za održivost, pedagoška načela obrazovanja za održivi razvoj, učeničke i nastavnikove kompetencije za
održivi razvoj…).
predavanja
seminari i
radionice
vježbe
obrazovanje na
daljinu
terenska
nastava
1.5. Vrste izvođenja nastave
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
Redovito pohađanje nastave, izrada seminarskog rada na odabranu temu i prezentacija.
1.8. Praćenje rada studenata
Pohađanje
1
Aktivnost u
Seminarski
1
74
Eksperimentalni
samostalni zadaci
multimedija i mreža
laboratorij
mentorski rad
ostalo
___________________
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
nastave
Pismeni
ispit
Projekt
nastavi
0,5
Usmeni ispit
Kontinuirana
provjera
znanja
0,5
rad
rad
Esej
Istraživanje
Referat
Praktični rad
Portfolio
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Rad studenta na predmetu se vrednuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Student će urednim pohađanjem nastave steći pravo na
potpis. Uspješno izrađen i prezentiran seminarski rad donosi 30%, pismeni ispit 30%, a usmeni ispit 40% konačne ocjene.
1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Gabel, D.L., 1994. Handbook of Research on Science Teaching and Learning, New York: Macmillan.
2. Graef, B., 1994. Environmental Inquiry for Students and Teachers, Grassroots.
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Agencija za odgoj i obrazovanje, 2011. Obrazovanje za održivi razvoj. Priručnik za osnovne i srednje škole, Zagreb.
2. Bruning, L., Saum, T., 2008. Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Zagreb, Naklada Kosinj.
3. Gardner, M., Greeno, J.G., Reif, F., Schoenfield, A.H., DiSessa, A., Stage, E. (Eds.), 1990.Toward a Scientific Practice of Science
Education. Hillsdale, NJ: Erlbaum.
4. Hogan, K, 1994. Eco-Inquiry. Iowa: Kendall/Hunt Publishing Company.
1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu
Naslov
Gabel, D.L., 1994. Handbook of Research on
Science Teaching and Learning, New York:
Macmillan.
Graef, B., 1994. Environmental Inquiry for Students
and Teachers, Grassroots.
Broj primjeraka
Broj studenata
25
25
1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija
Predviđa se periodično provođenje evaluacije studenata i nastavnika, s ciljem osiguranja i kontinuiranog unapređenja kvalitete nastave i
studijskog programa. U zadnjem tjednu nastave provodit će se anonimna anketa u kojoj će studenti evaluirati kvalitetu održane nastave.
Provest će se i analiza uspješnosti studenata na održanim ispitima.
4.2. Struktura studija, ritam
studiranja i uvjeti za upis u
slijedeći semestar
4.3. Popis predmeta koje studenti
mogu izabrati s drugih
sveučilišnih studija
Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi, seminara i konzultacija. Ista se izvodi
interaktivno i pored teorijskih postavki nastava se temelji na studiji slučaja (case
study) i to primjera iz prakse. Studij se organizira u četiri semestra, s tim da u prvom
semestru studenti slušaju samo obvezne predmete, dok u drugom, trećem i
četvrtom semestru uz obvezne predmete imaju i ponuđene izborne predmete.
U drugom semestru studenti su dužni uspješno obaviti istraživačku praksu. U
posljednjem, četvrtom semestru predviđena je izrada i obrana diplomskog rada. U
svakom semestru studenti se dužni prikupiti 30 ECTS, odnosno po završetku studija
120 ECTS. U prvom semestru svih 30 ECTS prikuplja se polaganjem obveznih
predmeta, u drugom semestru obvezni predmeti donose 20 ECTS, istraživačka
praksa 4 ECTS, a izborni predmeti 6 ECTS. U trećem semestru obvezni predmeti
donose 21 ECTS, a izborni predmeti 9 ECTS, dok u četvrtom semestru obvezni
predmeti donose 16 ECTS, izborni predmeti 6 ECTS, a izrada i obrana diplomskog
rada po 4 ECTS.
Za upis u viši semestar studenti su dužni odslušati sve predmete prijašnjih
semestara. Za upis u četvrti semestar studenti su dužni, uz odslušane sve predmete
trećeg semestra i odraditi istraživačku praksu. Za upis u drugu godinu studija,
odnosno treći semestar studenti su dužni prikupiti minimalno 45 ECTS.
EKONOMSKI FAKULTET
Marketing - 5 ECTS
Poduzetništvo - 5 ECTS
75
Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
Osnove energetike i ekologije - 6 ECTS
Operacijski sustavi - 5,5 ECTS
FILIZOFSKI FAKULTET
Popularna književnost - 2 ECTS
Humana genetika - 2 ECTS
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Prostorno planiranje i uvod u urbanizam - 2 ECTS
Zaštita okoliša - 2 ECTS
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET
Uvod u kršćanstvo. Kršćanstvo između mita, filizofija i religija - ECTS
Kršćanski kalendar u ozračju zapadne kulture - 2 ECTS
MEDICINSKI FAKULTET
Kako primijeniti Hipokratovu prisegu - 2 ECTS
Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku - ECTS
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Seoski turizam - 6 ECTS
Povrćarstvo i cvjećarstvo - 6 ECTS
PRAVNI FAKULTET
Radno i socijalno pravo - 7 ECTS
Ustavno pravo - 8 ECTS
4.4. Popis predmeta koji se mogu
izvoditi na stranom jeziku
4.5. Način završetka studija
4.6. Uvjeti nastavka studija nakon
gubitka prava studiranja ili
prekida studija
Svi predloženi predmeti, i obvezni i izborni, mogu se izvoditi na stranom
(engleskom) jeziku.
Studenti završavaju studij kada ispune sljedeće obveze:
 odslušaju predviđeni studijski program,
 polože sve propisane ispite iz obveznih i izbornih predmeta,
 uspješno obave istraživačku praksu,
 izrade i pred povjerenstvom uspješno obrane diplomski rad.
Po završetku studija studenti moraju ostvariti najmanje 120 ECTS.
Studenti koji su započeli diplomski studij Zaštita prirode i okoliša imaju pravo nakon
prekida studija ili nakon izgubljenog prava studiranja nastaviti studij uz uvjete
propisane Statutom Sveučilšta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
76
Odjel za biologija, Sveučilište J.J.Strossmayera
77
Odjel za biologija, Sveučilište J.J.Strossmayera
78

Pravila osnovne studije

Alimenta, ELSA Zagreb, Pravnik i Športska udruga studenata

UPOSLENICI Popovac Nezira-direktor Džuho Emina

Igre i djeca

4. DOPUNSKA NASTAVA 1/2 Aktivnost, program i/ili

Metodika vjerske nastave - Fakultet islamskih nauka

Dubravka Petković, učiteljica Koautor: Sandra Vuk, učiteljica

Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura

Upute studentima