CIJENA: 32 kn, 4,5 €, 5 KM
Dražen Lučić
predsjednik
HAKOM
Broj
198 3/2015
Hrvatska regulatorna agencija za
mrežne djelatnosti /6
Data Science
podatkovna alkemija /40
Gospodarska diplomacija
u borbi za digitalno tržište /19
Certifikacija informatičara
samo 23 % s pravim
kompetencijama /26
Radno mjesto INTEL
dragocjena iskustva
nama nepotrebna /32
Internet stvari
odavno poznat,
tek sada zanimljiv /44
Hrvatska telekom industrija
Prodor na
IT lovišta
PRILOG
/ 10
IT podrška
izbornom
sustavu
U OVOM BROJU
Snimio:
Dražen Lapić
4 BRANKO SOUČEK
Sjećamo se doajena svjetske i hrvatske računalne znanosti profesora
Branka Součeka, vodećeg svjetskog stručnjaka u dizajnu računalskih
sustava, jednog od utemeljitelja hrvatskog računalstva.
6 REGULACIJA TRŽIŠTA
HAKOM je najveće nezavisno regulatorno tijelo u Hrvatskoj, za
tržište elektroničkih komunikacija. O djelovanju i planovima agencije
razgovaramo s Draženom Lučićem, predsjednikom Vijeća HAKOM-a.
OPENInfoTrend
Informatika za otvoreno
društvo
10
Nakladnik:
16 ... A VREMENA NEMA
Brojke i trendovi govore u prilog tomu da ICT industrija može biti
glavna poluga gospodarskog rasta i razvoja. Potrebna je snažnija
informatizacija državne uprave i državnih tvrtki kao i stvaranje povoljne
poduzetničke klime za daljnji rast i razvoj.
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski
i informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385
01/3040593
e-pošta: infotrend@teledom.hr
OpenInfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
26
Izvršni direktor:
Boris Blumenschein
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: redakcije@trend.hr
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
32
Jezična obrada:
Lidija Orešković
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: ana.misic@infotrend.hr
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Prilozi u OpenInfoTrendu pripremaju se
pomno i stručno, no nakladnik ne može
odgovarati za posljedice njihove primjene.
Članci izražavaju mišljenje autora i
ne poklapaju se nužno sa stajalištem
redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista
primaju se sa zahvalnošću i bit će im
posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je
prethodni pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako
to nije unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije
dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti
ili djelomično, bez pismenog odobrenja
nakladnika. Citiranje je dopušteno uz
obavezno navođenje izvora.
online: www.infotrend.hr
22 PRIKRIVENI IZAZOVI OTVORENOG DRUŠTVA
S Ivanom Vidakovićem, direktorom Microsofta Hrvatska razgovaramo o
izazovima koje donosi takozvano otvoreno društvo.
32 RADNO MJESTO INTEL
Iskustva iz velikih američkih IT kompanija kod nas možda nisu potpuno
primjenjiva, ali ukazuju koliko je presudno nagrađivati svakog pojedinca
prema njegovoj predanosti poslu i stvarnom doprinosu tvrtki.
36 Andrej&Tomislav
Andrej Radinger i Tomislav Bronzin mladi su veterani hrvatske IT
scene. Iako su ih poslovne potrebe vodile u širinu IT horizonta i svijeta,
mobilnost i mobilne aplikacije bile su njihova ključna preokupacija.
Priča o njihovim karijerama ujedno je skica razvoja i perspektiva
mobilnosti na našem prostoru.
40 DATA SCIENTIST
Podatkovni analitičar posvećen je opisivanju prošlih događaja dok je
zadaća podatkovnog znanstvenika previdjeti buduće događaje. Rijetki
su oni koji za to imaju potrebna znanja.
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Tisak:
AKD d.o.o. Zagreb
19 GOSPODARSKA DIPLOMACIJA - KONAČNO
U Europskoj uniji rađa se nova verzija jedinstvenog digitalnog tržišta na
kojoj će se sljedećih desetak godina temeljiti gospodarstvo Europske
unije. Gospodarska diplomacija koju sad uvodimo dio je tog novog
digitalnog gospodarstva.
26 PROVJERA e-KOMPETENCIJA
Širenje računalne pismenosti povećalo je potrebu za razlikovanjem
IT profesionalaca od običnih korisnika. Cilj je zaštititi profesionalce, te
bolje urediti tržište ICT radne snage sistematizacijom kompetencija.
Redakcija:
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
10 IZAZOVI TELEOPERATERIMA
Poslovni ekosustav mijenja se iz temelja. Teleoperateri se teško mogu
mjeriti s novim agilnim konkurentima po inovacijama u tehnološkom
smislu i u poslovnom modelu. Veliki su i tromi, moraju paziti na profit
svojih dioničara, a pritom i ulagati u razvoj.
52
44 NEVIDLJIVI INTERNET
Pojam Internet stvari ne znači izgradnju novog interneta različitog od
ovoga koji imamo danas. Riječ je o povezivanju uređaja koji onda mogu
komunicirati s drugim uređajima, osobama ili aplikacijama.
48 ELEKTRONIČKE JAVNE USLUGE
Interoperabilnost javnih registara temelj je uspostave elektroničkih
javnih usluga i učinkovitog rada državne uprave.
52 DIGITALNO GOSPODARSTVO
U Europskoj uniji već se pripremaju politike i stavovi vezani za
jedinstveno digitalno tržište pa to moramo i mi u Hrvatskoj.
58 PROIZVODNJA STARTAPOVACA
Consumer Electronics Show u Las Vegasu uistinu je postao najveća
inovacijska scena, opinion maker u svijetu potrošačke elektronike.
58
RUBRIKE Pojmovnik / VIJESTI: ICT BiH i ICT Srbija / Ukratko
198/03/2015 OpenInfoTrend 3
IN MEMORIAM
prof. dr. Branko Souček (1930-2014)
(Bjelovar 25. travnja 1930. – Bari 12. prosinca 2014.)
Doajen svjetske i hrvatske
računalne znanosti
U mnoštvu znanstvenika koji su dali
neprocjenjiv doprinos znanju i tehnologiji te svjetskom ugledu Instituta Ruđer
Bošković, profesor Branko Souček, rodom Bjelovarčanin, jedinstven je i poseban po originalnosti i primijenjenim
znanstveno-tehnološkim inovacijama u
računalstvu, kojima je zadužio Institut
Ruđer Bošković i hrvatsku akademsku
zajednicu.
Bio je vodeći svjetski stručnjak u dizajnu računalskih sustava za laboratorijsku
primjenu i mnogi ga smatraju utemeljiteljem hrvatskog računalstva zbog 256-kanalnog 16-bitnog analizatora koji je konstruirao 1958. godine u IRB-u.
Iz Laboratorija za kibernetiku koji je
osnovao u IRB-u proizašla su mnoga
značajna znanstveno-razvojna postignuća u ranim fazama razvoja ICT-tehnologije u Hrvatskoj. Tako je prvo laboratorijsko računalo koje je podržavalo
4 OpenInfoTrend 198/03/2015
znanstveno istraživanje u nuklearnoj
fizici bilo upotrebljavano i u drugim
IRB-ovim laboratorijima te u drugim
institucijama, a povećalo je brzinu prikupljanja podataka i njihovu analizu
oko tisuću puta. To je privuklo i pažnju
međunarodne znanstvene javnosti pa je
profesor Souček bio pozivan kao predavač na brojne znanstvene skupove, među
ostalim 1965. godine i na godišnju nacionalnu konferenciju u Washingtonu, a
posjećivali su ga američki, europski, kineski, ruski i japanski znanstvenici kako
bi doznali više o njegovim dostignućima.
Postignuća profesora Součeka privukla
su u IRB brojne poznate svjetske znanstvenike poput Willyja Higinbothama,
direktora Brookhaven National Laboratorija (USA) i profesora Takao Ichikoa, iz
japanskog Ministarstva znanosti i tehnologije.
U to vrijeme profesoru Součeku stiže
još jedno priznanje. Izdavačka kuća Wiley Publishing Company pozvala ga je da
uredi seriju knjiga o tehnologiji računala
nove generacije i time prezentira najnovije prodore u teoriji, istraživanju, razvoju i primjeni inteligentnih računalnih
sustava. Prihvatio je taj izazov i objavio
13 knjiga koje su prevedene na ruski, japanski i hrvatski te prodavane u tiražama
od nekoliko stotina tisuća primjeraka po
cijelome svijetu. Sve to pridonijelo je jačanju uloge IRB-a na svjetskoj znanstvenoj sceni.
Godine 1969. profesor Souček je s kolegama organizirao Međunarodnu konferenciju za procesiranje podataka (International Conference on Data Processing),
a nakon toga slijedili su mikroračunalni
seminari. Od 1978. godine ti su seminari
prerasli u niz najprestižnijih međunarodnih skupova o informatici, komunika-
cijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici - MIPRO. Profesor Souček
redovito je dolazio na MIPRO skupove
i dao je izuzetno velik doprinos razvoju
i prijenosu najsuvremenijih računalnih
tehnologija mnoštvu mladih stručnjaka.
Koliko je zadužio Institut Ruđer Bošković i hrvatsku znanost potvrđuje i činjenica da mu je 2012. godine (InfoTrend
br. 194/01/2014) na prijedlog Znanstvenog vijeća IRB-a dodijeljena Državna nagrada za životno djelo.
Interes i doprinos profesora Součeka
proteže se od začetka digitalne tehnike do neuralnih mreža. Uočio je da je u
svim sustavima ključno paralelno procesiranje. Fascinantno je predvidio računalni i programski paralelizam što je
danas okosnica distribuiranih računalnih sustava. Te teze i obrade izlagao je u
svojim znamenitim knjigama koje su bile
svjetski relevantno prihvaćene i izdavane
na raznim jezicima, a i danas se još mogu
nabaviti preko Amazona.
Njegova prva knjiga Minicomputers in
data processing and Simulation, iz 1971.
godine bila je nastavni materijal iz računalstva na mnogim sveučilištima u svijetu. Bio je idejni predvoditelj globalizacije
i u praksi je primijenio mobilnost. Putovao je po cijeloj zemaljskoj kugli šireći
znanje o mikroprocesorima i računalnoj
tehnologiji. Radeći u raznim svjetskim
ustanovama uvijek je isticao svoj domicil
hrvatskih ustanova IRB, ETF, PMF...
u Hrvatskoj i u široj regiji. Uvodi se online
computing; razvija se light pen, računalna
grafika itd. Iz tog laboratorija širile su se
inicijative i rezultati koji su predstavljali
Zagrebačku školu novih tendencija.
Doprinos profesora Součeka najbolje se
może iskazati nabrajanjem po godinama:
1977. Izlazi nova knjiga u suradnji s
Carsonom, Computers in Neurobiology
and Behaviour. Wiley Inc., New York. U
toj knjizi su objavljena značajna istraživačka postignuća iz vremena intenzivne
suradnje s poznatim neurobiologom
profesorom Carsonom.
1958. Na IRB-u je projektirao i realizirao 256-kanalni analizator koji je predstavljao mjerno obradno laboratorijsko
računalo. Time je uveo i značajno unaprijedio primjenu računala u znanstveno-istraživačkom radu.
1963. Direktor BNL-a Willy Higginbotham došao je u IRB da vidi 256-kanalni analizator.
Na prijedlog BNL-a vodstvo Ruđera
složilo se da Souček nastavi graditi milijunkanalni analizator u BNL-u. Kako je
radio kao inženjer i u BNL-u objavljene
publikacije imaju potpis IRB-a i BNL-a.
1966. Profesor Souček osniva u IRB-u
Laboratorij za kibernetiku među prvima
1966/67. Prof. Souček pokreće kolegij Digitalna računala, prvi digitalno-računalni predmet na ETF-u, današnjem
FER-u i na PMF-u.
1967. Prema zamisli prof. Vranića i
prof. Součeka na Ruđeru se otvara Znanstveni elektronički numerički centar ENC. U rujnu 1975. godine ENC je pripojen SRCU.
1971. Prva knjiga prof. Součeka iz domene miniračunala u svijetu, Minicomputers in data processing and Simulation,
John Wiley, prevedena je na nekoliko jezika i prodana u više od 100.000 primjeraka.
1976. Izlazi druga značajna knjiga prof.
Součeka Microprocessors and Microcomputers, Wiley Inc. Bila je to vrlo aktualna i sveobuhvatna knjiga u ono vrijeme
intenzivnog razvoja mikroprocesorske
tehnologije u računalstvu.
1977. Svjetski značajan i prepoznatljiv
prof. Souček sa suradnicima održava seminar iz mikroračunala u Rijeci koji je
prerastao u današnji MIPRO kao najznačajnija ICT strukovna udruga u regiji.
1988. Slijedi vrlo plodno razdoblje izdavačke djelatnosti s velikim naglaskom
na paralelno računalstvo: Neural and
Massively Parallel Computers. Wiley Inc.
- New York. Na naslovnici se pojavljuju
Rabuzinove slike koje navlače na klasteriranje i paralelizam.
1989. Izlazi nova knjiga: Neural and
Concurrent Real-Time Systems. Wiley Inc.
- New York. Bavi se računalnim sustavima u stvarnom vremenu koji imaju tendenciju učenja i samoorganiziranja.
1991. Neural and Intelligent Systems
Integration. Wiley Inc. - New York. Predstavlja uvod u mozak sličnih računala.
Obrađuje tehnike automatiziranog softvera, adaptacije sustava, samoorganiziranje i postupke samoosposobljavanja.
1992. Fast Learning and Invariant
Object Recognition. Wiley Inc. - New
York. Izlažu se brojni algoritmi za učenje, teorije adaptivnih mreža i adaptivni
simbolički algoritmi za prepoznavanje
objekta.
1992. Fuzzy, Holographic and Parallel
Intelligence. Wiley Inc. - New York. Bavi
se novozačetim područjem primjenljivih
inteligentnih sustava.
1992. Dynamic, Genetic and Chaotic
Programming. Wiley Inc. - New York.
Knjiga koja na 600 stranica obrađuje nestacionarna okruženja i druge značajne
dinamičke procese i izlažu se nove programske paradigme.
2006/08. Prof. Souček kao vanjski savjetnik sudjeluje u okvirnom europskom
projektu EU FP6 u Centru za informatiku i računalstvo IRB-a vezano za algoritmiranje hijerarhijskog paralelizma kod
kompleksnih grid-aplikacija.
Branko Souček imao je sjajnu, izrazito
bogatu karijeru i ostavio je značajan trag
u razvoju struke - posebno računalstva
u Hrvatskoj i cijelom svijetu, na što smo
ponosni i na čemu smo mu zahvalni.
Taj veliki vizionar znao je osmišljavati i
imaginirati razvoj budućnosti. Stvarao je
sinergiju i simbiozu kolegijalizma, suradništva i progresa. Bio je izuzetan čovjek
i pravi zaljubljenik struke, drag i otvoren
prijatelj, uvijek na raspolaganju. Volio je
stvaralački izazov, imao je širokopojasnu
viziju i vrlo uspješno je integrirao činjenice, procese i znanja u usustavljenu formu prenoseći to dalje preko niza svojih
zapaženih knjiga.
Iskazujem veliko zadovoljstvo da sam
imao prigodu učiti, raditi i prijateljski
se družiti s profesorom Součekom. Višestruko nas je oplemenio i zadužio. Stoga
mu velika hvala!
prof. dr. Karolj Skala
198/03/2015 OpenInfoTrend 5
RAZGOVARALI SMO
HAKOM - HRVATSKA REGULATORNA AGENCIJA ZA MREŽNE DJELATNOSTI
Imamo rješenja pot
H
AKOM je neovisno nacionalno regulatorno tijelo nadležno za regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih
usluga. Izravno je odgovorno Hrvatskom
saboru. HAKOM nije na državnom proračunu, financira se naknadama s tržišta elektroničkih komunikacija u koje se ubrajaju
telekomunikacije, radiotelevizija i ostali korisnici radiofrekvencijskog spektra te tržište
poštanskih i željezničkih usluga. Godišnji
prihodi tih tržišta su kako slijedi:
za tržište telekomunikacije: oko dvije milijarde eura
tržište radiotelevizije s uračunatim marketingom i svim ostalim te tržište poštanskih usluga: nekoliko stotina milijuna eura eura
te za tržište željezničkih usluga: nekoliko desetina milijuna eura
Po tomu, kao i po broju zaposlenih, HAKOM je najveće nezavisno regulatorno tijelo u Hrvatskoj. Koja je pravna podloga
njegova djelovanja pitamo našeg sugovornika Dražena Lučića predsjednika Vijeća
Hakoma.
Dražen Lučić: Ja sam predsjednik Vijeća, a mojih četvero kolega su članovi. Na
tu nas je dužnost izabrao Hrvatski sabor s
mandatom od pet godina. Radimo prema
Zakonu o elektroničkim komunikacijama,
Zakonu o poštanskim uslugama i Zakonu
o regulaciji tržišta željezničkih usluga iz
kojih proizlazi niz drugih i pravilnika od
kojih veći dio donosi HAKOM. Ne slaže li
se netko s našim odlukama može se žaliti
Visokom upravnom sudu što znači da imamo visoku razinu samostalnosti. HAKOM
ima inspekcijske službe za sva nabrojana
područja, a naši su inspektori neovisni o
bilo kojim drugim hrvatskim ustanovama.
Zapravo, mi pripadamo javnoj službi kao
tijelo s pravnim ovlastima, a naša je neovisnost regulirana kroz te posebne zakone.
Jednom godišnje podnosimo izvješće Hrvatskom saboru dok za godišnji program
rada i financijski plan dobivamo prethodnu
suglasnost Vlade, što znači da imamo i izvjesnu odgovornost izvješćivanja i prema Vladi.
6 OpenInfoTrend 198/03/2015
Uzme li se u obzir koliko hrvatskih tvrtki vezanih za softver,
njegov razvoj i nadogradnju i dalje posluje, jasno je da je ICT
jedna od najboljih gospodarskih grana. Iako stanje nije kao
prije pet-šest godina, na domaćem tržištu telekomunikacija
svi operatori posluju pozitivno. Usprkos tomu što zapošljavaju
visokoplaćene stručnjake te tvrtke nisu propale niti su ljudi
dobili otkaz, što pokazuje se da je ovaj dio tržišta vitalan i žilav.
nom inženjeri, pravnici i
Prethodnici HAKOM-a bili su
ekonomisti. Cijela regulaVijeće za telekomunikacije, Zavod Cijela regulacija
cija tržišta uvijek se nekaza telekomunikacije i Hrvatska tržišta svodi se
ko svodi na te tri discipliagencija za telekomunikacije, koji na tri discipline:
su počeli raditi 2000., odnosno
ne, nijedna ne može raditi
tehnologiju,
2003., u sklopu pristupnih pregobez druge dvije.
vora za ulaz u Europsku uniju, kako ekonomiju i
Regulacija tržišta je
bi se naše zakonodavstvo uskladilo pravo i nijedna
multidisciplinarno
posa zakonodavnim okvirom Europ- ne može raditi
dručje gdje nema puno
ske unije. HAKOM je službeno bez druge dvije
inovativnosti. Inovativosnovan 1. srpnja 2008. spajanjem
nost dolazi do izražaja
Hrvatske agencije za telekomunikacije i kroz neke dodatne aktivnosti. Naime, dio
Vijeća za poštanske usluge. Ljeti prošle go- prikupljenih naknada, ako se ne potroši,
dine pripojili smo i Agenciju za regulaciju vraćamo tržištu kroz program razvoja širotržišta željezničkih usluga, pa smo otad za- kopojasnog pristupa internetu, što financiduženi i za regulaciju željezničkih usluga.
ramo sami sa sto milijuna kuna i kroz speOiT: S obzirom na širinu nadziranog tr- cijalizirane projekte, kao što je primjerice
žišta Vaši bi kadrovi trebali pokrivati vrlo suradnja sa sveučilištima u Osijeku, Splitu i
Zagrebu na projektu „Pogled u budućnost“.
velik spektar znanja?
Lučić: Osim upravnog vijeća u HAOiT: Smatrate li da je HAKOM-ova uloKOM-u su zaposlene još 172 stručne oso- ga presudna za normalno tržišno poslobe, zadužene za određena područja. Vrlo vanje? Koji su glavni pravci vašeg djelosmo ponosni na našu obrazovnu strukturu vanja?
- više od 80 posto naših kolegica i kolega
Lučić: Smatramo da HAKOM provodi
ima visoku stručnu spremu, pet je doktora društveno odgovornu regulaciju tržišta.
znanosti, osamnaest magistara znanosti,... Idealna regulacija bila bi kad ne bi bilo nisve su to visokoobrazovani, relativno mladi kakvih pritužbi, žalbi ni sporova. U stvarljudi, s prosjekom starosti ispod 40 godina. nosti nije tako pa HAKOM reagira na
To su podjednako žene i muškarci, uglavpojave koje nisu usklađene sa zakonom.
Naprimjer, u području planiranja i upravljanja korištenjem radiofrekvencijskog
U Hrvatskoj djeluje šest neospektra, koji je nacionalno dobro, djeluvisnih nacionalnih regulatornih tijela
jemo kad se pojavljuju neke smetnje, kao
koja su izravno odgovorna Hrvatskom
kad talijanski TV nakladnik ili netko drugi
saboru. Regulatorne agencije dijelom
greškom ili namjerno, zlorabi dozvolu za
su pravna stečevina pregovora i pristuuporabu radiofrekvencijskog spektra ili
panja Hrvatske Europskoj uniji i ne treba
možda radi bez nje.
ih poistovjećivati s agencijama koje su u
Općenito, riječ je o ex-ante regulaciji
nadležnosti pojedinih ministarstava.
tržišta uz praćenje i predviđanje promjena
rebna svijetu
koje će tek doći. Pokušavamo naći rješenja
da se tržišta u tim područjima brže i bolje razvijaju, uza zaštitu interesa hrvatskog
gospodarstva i društva. Tipični su primjeri
komunikacija stroj-stroj (M2M) i računalstvo u oblacima, gdje su tehnička rješenja
već odavno nađena, međutim što je sa zaštitom privatnosti naših građana, gdje je tu
hrvatski gospodarski interes? Godinama
smo pazili da se kod nas ne smanje cijene
roaminga za inozemne turiste, jer taj novac
ostaje u Hrvatskoj. Također, nije u hrvatskom interesu da podaci naših građana
budu pohranjeni izvan Hrvatske. Neke od
tih negativnih pojava pokušavamo spriječiti i omogućiti da cjelokupni ekosustav u
području ICT-a bude pogodniji za razvoj
našeg gospodarstva.
OiT: S obzirom na visoki prag samostalnosti, postoji li mogućnost da HAKOM
postupa neodgovorno?
Lučić: Koliko god da smo samostalni i
neovisni, kao nacionalno regulatorno tijelo
ne možemo raditi bez suradnje s ministarstvima i drugim hrvatskim institucijama.
Sve to zajedno čini jedan cjelovit ekosustav.
Možemo pripomoći u pojedinim segmentima, primjerice na dijelu ICT tržišta, ali
bez zajedničkog djelovanja s drugim čimbenicima, sudionicima tržišta ne možemo
napraviti ništa. Nije zamišljeno da regulacija tržišta bude svrha sama sebi, uvijek
mora biti povezana s nekim gospodarskim
interesom na razini Hrvatske, a od ljeta
2013. i na razini Europske unije.
Zato je naša regulacija tržišta višedimenzionalna. Ja automatski sjedim u boardu
europskog regulatora s ostalim predstavnicima članica Europske unije. Većina,
odnosno sve za tržište bitne odluke koje
potpišem kao predsjednik vijeća idu na notifikaciju u Bruxelles i tek nakon postupka
kontrole Europske komisije i BEREC-a, tijela koje okuplja sve regulatore elektroničkih komunikacija EU, odluke se mogu primijeniti za regulaciju tržišta u Hrvatskoj.
Time se gubi malo neovisnosti, ali s druge strane to je jamstvo našim tvrtkama da
je ono što svi zajedno radimo u skladu sa
zakonodavstvom Europske unije i otvara
Naš sugovornik, prof. dr. sc. Dražen
Lučić rođen je 1963. u Brčkome (BiH),
studirao je i stekao zvanje doktora
tehničkih znanosti s područja telekomunikacije na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao stipendist Tvornice telekomunikacijskih
uređaja Nikola Tesla, gdje je započeo
svoj radni vijek u Institutu za istraživanje i razvoj. Za tvrtku Ericsson radio je
više od dvadeset godina u Njemačkoj,
Švicarskoj, Španjolskoj, Francuskoj,
Švedskoj, Italiji i Izraelu, uglavnom na
rukovodećim položajima, zaključno
kao stariji direktor prodaje za jednog
globalnog telekomunikacijskog operatora. Prije šest godina vratio se u Hrvatsku i na javnom je natječaju dobio
mjesto ravnatelja HAKOM-a, da bi ga
nakon uspješno okončanog četverogodišnjeg mandata, u veljači 2013.
Hrvatski sabor imenovao predsjednikom Vijeća HAKOM-a.
(Foto: Goran Jakuš/PIXSELL)
198/03/2015 OpenInfoTrend 7
RAZGOVARALI SMO
im pristup jedinstvenom tržištu Europske
unije.
OiT: HAKOM je javnosti poznat po
programu financiranja takozvanih društvenokorisnih aplikacija. U kakvoj je to
vezi s Vašom osnovnom djelatnošću?
Lučić: Naša znanja i iskustva koje smo
stekli tijekom pregovora i pristupa Europskoj uniji možemo kao savjetnici prenijeti
drugim državama. Primjerice, zvali su nas
preko Europske komisije da svoja iskustva
s područja poštanskih usluga prenesemo Turskoj i Gruziji. U desetom mjesecu
prošle godine, na poziv ministra znanosti,
tehnologije i planiranja posjetili smo Južnu Koreju, gdje smo potpisali sporazum o
suradnji u području upravljanja radiofrekvencijskim spektrom. Na tom području Hrvatska ima itekako velika iskustva i
veliki ugled pa mnoge europske zemlje, a
u posljednje vrijeme i u svijetu, žele čuti i
naučiti kako je Hrvatska, koja ima mnogo
susjeda, uspjela riješiti dogovorom mnoga
problematična pitanja, najprije na tehničkoj, a poslije i na političkoj razini.
Mi u Hrvatskoj često podcjenjujemo
svoje znanje i iskustvo. Uzmemo li u obzir da smo po broju stanovnika, površini i
društvenom proizvodu mala zemlja, zapravo imamo razmjerno mnogo rješenja koja
se primjenjuju u svijetu. Kao da se stidimo
što smo pametni i da imamo rješenja koja
želi primjenjivati i netko drugi. A nema
razloga da tako ne bude i u budućnosti.
U suradnji s ministarstvima, CARNetom,
HZZO-om, HVZ-om, Crvenim križem…
te isključivo domaćim tvrtkama i hrvatskom pameću razvili smo e-sigurnost,
e-zdravstvo, e-poljoprivredu, e-školstvo...
Potrebna su nam samo neka financijska
sredstva da to prezentiramo i prodajemo u
inozemstvu. A to su upravo društvenokorisne djelatnosti koje HAKOM financira
kroz program potpora.
OiT: Za Hrvatsku je, kažu, presudno
važno suvremeno obrazovanje, a poznato
je da naše škole nemaju sredstava za kvalitetnu opremu.
Lučić: Hrvatska nije tako siromašna zemlja, niti su Hrvati siromašni, samo je pitanje na što se troši novac. Roditelji se trebaju
zapitati: Je li bolje dignuti kredit u švicarcima za luksuzni automobil ili ga uložiti u
kvalitetno školovanje svoje djece? Kod nas
je obrazovanje besplatno i naši mladi ljudi
imaju puno više pogodnosti negoli mladi u
inozemstvu. Pitanje je samo na što troše: je
li bitnije imati tenisice neke supermarke ili
8 OpenInfoTrend 198/03/2015
Jedna od najboljih
gospodarskih
grana
Problem našeg tržišta su ulaganja.
Ali, kad pogledate ukupan pad bruto
društvenog proizvoda, koliko je tvrtki
nestalo na nekim drugim područjima i
koliko je ljudi tamo izgubilo radna mjesta, treba priznati da na području koje
mi reguliramo i dalje imamo tvrtke koje
posluju s dobiti pa i visokom razinom
dobiti. Na telekomunikacijskom tržištu
nije propala nijedna tvrtka, ostali su svi
operatori i svi posluju pozitivno. Kad
govorimo o EBITDA-i od 30 i više posto,
to je za europske i svjetske prilike jako
dobro. Možda ne kao prije 15 godina u
zlatno doba telekomunikacija, ali sad
treba uzeti u obzir i recesiju u gospodarstvu.
Kad shvatimo koliko hrvatskih tvrtki
vezanih za softver, njegov razvoj te nadogradnju i dalje posluje, jasno je da je
ICT uz turizam sigurno jedna od naših
najvitalnijih gospodarskih grana. Mnoga rješenja koja razvijaju naše tvrtke
sutra se mogu primjenjivati i izvan Europske unije, posebno u državama koje
su u regiji, a nisu još članice Europske
unije. Zar nije logično da u Srbiji, Bosni i
Hercegovini i Crnoj Gori kupuju softver
iz Hrvatske, jer im je po jeziku i logici sigurno bliži nego engleski i njemački, a
pogotovo negoli japanski i korejski.
da shvate kako pločasta računala i pametni
telefoni nisu stvar prestiža i zabave, već da
imaju vrlo praktičnu svrhu.
Danas kad turisti dođu u Hrvatsku,
tamo gdje su smješteni prvo pitaju imate li internet i Wi-Fi, a ne televizor i klima-uređaj. Ako to shvati većina, pogotovo
mladi, onda u Hrvatskoj možemo ozbiljno
govoriti o digitalnom gospodarstvu i digitalnom društvu.
OiT: Tehnologija se razvija ubrzano, a
za promjene ljudskog mozga potrebna su
tisućljeća. Treba li regulator razmišljati o
možda pogubnim posljedicama koje će
izazvati taj nesrazmjer?
Lučić: U mnogim je područjima eksponencijalna krivulja tehnološkog razvoja
praktički prešla u vodoravnu crtu. Godinama su izlazili sve brži i bolji modeli da
bismo došli do neke granice i sad se ne mijenjaju računala, već se mijenja primjena.
Danas pametni telefon ima performanse
računala otprije dvije-tri godine. Malotko
nosi prijenosno računalo. Zamijenjen je
nekim džepnim uređajem, a aplikacije koje
su stvarane za ustanove i laboratorije sada
ulaze u svakodnevni život. Razvojni trend
više nije nešto ubrzati ili poboljšati mogućnosti već u jednostavnosti i masovnosti
primjene - od širokopojasnog pristupa internetu do masovnih aplikacija koje će biti
dostupne većini ljudi u svijetu. Sad se masovno uporabljuju širokopojasne aplikacije, ali pravo je pitanje imamo li infrastrukturu koja to može podnijeti.
Danas to više nisu samo svjetlovodi, to je
i kabelska mreža, to je skraćivanje bakrene
uložiti novac u pločasto računalo?
parice, to su druge alternativne tehnologiProblemi nisu u uređajima, već u ljuje. Nije problem tehnologija, nego novac
dima. Dok se u Koreji i Japanu mobilnim
za ulaganje u infrastrukturu. Ako je opemrežama prenosi 80 % podataka i 20 %
ratorima vrijeme povrata ulaganja u mreže
govora, u Europi i kod nas još je obratno,
pokretnih i nepokretnih komunikacija daali to će se sad promijeniti, što se već vidi
nas mnogo duže negoli prije pet ili deset
na našem tržištu gdje imamo fantastično
godina, dolazimo u opasnost da nitko živ
visok porast podatkovnog prometa, dok se
više neće ulagati u infrastrukturu. A ako
istodobno uporaba klasične
se ne ulaže u infrastrukturu
govorne usluga smanjuje. To
dolazi do zagušenja postoće se preslikati i na e-školstvo
Sve naše odluke i
jećih kapaciteta, a kad dođe
i na e-zdravstvo i na sve ostadozvole potpuno
do zagušenja pada kakvoća
lo, jer s vremenom će udžbeusluge, a ako su usluge sve
su
usklađene
s
EU
nici iščeznuti i učenje će biti
lošije onda ih više nitko
zakonodavstvom,
interaktivno.
neće koristiti, niti plaćati za
što
svim
sudionicima
Mnogo toga može se rješanjih. To je danas opasnost
na našem tržištu
vati na daljinu preko interneza tehnologiju.
otvara mogućnost
ta. Puno je već napravljeno,
da se ravnopravno
ali ništa ne dolazi preko noći i
OiT: Znači, imamo tehtu je jako bitna izobrazba, da
nadmeću s ostalima nološka rješenja, znamo
se ljudi ne plaše novoga, već
što i kako treba napraviti,
na jedinstvenom
da se prilagode promjenama i
ali ne i tko će ulagati u onu
EU tržištu
OiT: Kako se HAKOM uključio u digitalizaciju državne i javne uprave?
Lučić: Financirali smo ono što je napravila e-uprava, dakle projekt e-građani
financiran je HAKOM-ovim ušteđenim
sredstvima. Nastojimo financirati one
društvenokorisne aplikacije koje će povećati ne samo korištenje infrastrukture
i poslovnog pristupa, nego i poboljšati
učinkovitost uprave. U proteklih šest godina prebacili smo na internet veći dio našeg
poslovanja. U okviru HAKOM-a djeluje
takozvana e-agencija pa ako ste nekad čekali neku dozvolu za radijsku postaju na
plovilu 30 dana, sad je dobijete isti dan, a
FOTO: MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL
temeljnu infrastrukturu kako bi se sve te
aplikacije i svi ti podaci mogli prenositi te da usluga bude na zadovoljavajućoj
razini?
Lučić: Rješenje je upravo tu, regulator
mora predvidjeti neke stvari i s drugim hrvatskim ustanovama stvoriti ekosustav da
nekome bude i dalje dovoljno profitabilno
i ekonomski isplativo ulagati u infrastrukturu. Zato smo mi kao regulator donijeli
niz mjera, a neke uklonili ili ublažili, kako
bi Hrvatska svim infrastrukturnim operatorima i dalje bila dovoljno atraktivna za
ulaganje u svjetlovode, u kabelsku mrežu
te dalje u mrežu bakrenih parica. To je ono
što se trenutno događa kod nas.
Međutim, u Hrvatskoj postoji drugi problem. Kad ste sedam godina u recesiji, ljudi
koji imaju novca nisu voljni ulagati, boje se
budućnosti. U Hrvatskoj trenutno ima oko
pola milijuna priključaka za širokopojasni
pristup internetu no vrlo malo korisnika,
jer mnogima je to preskupo iako su cijene
ispod europskog prosjeka. To je hrvatski
problem - strah što će biti sutra, hoće li u
skorijoj budućnosti stanje u gospodarstvu i
vlastitom okruženju biti bolje ili lošije nego
danas.
hoćete li se prijaviti kao operator, to možete preko interneta napraviti za 15 minuta
iz bilo kojeg dijela zemaljske kugle. Izdavanje nekih dokumenata, dozvola, puno toga
je prebačeno na internet i na e-agenciju u
HAKOM-u, gdje smo drastično smanjili ne
samo vrijeme čekanja za neki dokument,
nego i troškove.
U vrijeme kad sam postao ravnatelj HAKOM-a izdavali smo desetke tisuća računa, a sada je to zahvaljujući elektroničkom
potpisu smanjeno na desetinu. A sve što
smo radili bilo je djelo naših stručnjaka, uz
programsku podršku isključivo hrvatskih
tvrtki. Ne samo da naš sustav radi bez problema nego kad nešto treba promijeniti, a
nažalost zakoni i pravilnici se često mijenjaju, imamo izvrsnu podršku stručnjaka
koji to naprave preko noći. Imamo vrlo
pozitivna iskustva s hrvatskim tvrtkama u
ICT sektoru i po pitanju sklopovlja i programske podrške. U odnosu na inozemne
dobavljače domaći su mnogo fleksibilniji i
bolje razumiju naše zahtjeve, bolja je podrška, a normalno i cijena je puno niža. A
Od regulacije do inicijative
Klasična regulacija tržišta ne ostavlja puno prostora za nešto specifično no, HAKOM
ima stručnost, vrijeme i novca kako bi u interesu hrvatskog društva i gospodarstva promicao razvoj ICT tehnologije. Predviđamo razvoj tržišta i pokušavamo stvoriti takvo okruženje da se to ostvari što brže.
HAKOM predviđa primjenu nekih novih tehnoloških rješenja u području ICT-a koja
mogu imati učinka na razvoj gospodarstva pa pokušava stvoriti specifičan regulatorni
okvir u kojemu bi bili što bolje zaštićeni interesi hrvatskog društva i gospodarstva. Kad
govorimo o programu širokopojasnog pristupa internetu, pola od predviđenog iznosa pedesetak milijuna kuna, namijenjeno je razvoju aplikacija. Sve aplikacije koje se primjenjuju u širokopojasnom pristupu izradile su naše, jednim dijelom male ICT tvrtke. To je
hrvatska pamet. Taj novac ne samo da je ostao u Hrvatskoj nego te tvrtke tako dobivaju
reference za svoje proizvode koje onda mogu prodavati i izvan granica.
Nakon ulaska u Europsku
uniju, tko razvije IT
aplikaciju za hrvatsko
tržište automatski ima
referencu koja vrijedi u
cijeloj Europskoj uniji
U zaštiti interesa
hrvatskog gospodarstva
i društva, zadaća nam je
predvidjeti promjene i
pokušati naći rješenja da
se tržišta u tim područjima
razvijaju brže i bolje
čak da je i viša, ukupni trošak za državu bio
bi manji, jer zapošljavamo naše ljude koji
tu žive i plaćaju porez, tu troše svoj novac.
Osim toga, poslove koje te tvrtke uspješno
obave u Hrvatskoj su referenca za prodaju
našeg znanja u inozemstvu.
OiT: Regulacijom tržišta štiti se država i
industrija. No, gdje je tu krajnji potrošač?
Lučić: Zaštita potrošača najviši je oblik
regulacije tržišta. Ako nema žalbi znači da
je regulacija tržišta perfektna. No, povećanje broja žalbi možemo promatrati i kao
pozitivnu stvar. Naime, veći broj žalbi ne
znači nužno i veći broj problema. Dapače,
u hrvatskom slučaju to znači da ljudi imaju
više informacija o svojim pravima. Upravo ta osviještenost korisnika je i jedan od
glavnih ciljeva koje HAKOM želi postići.
Zaštita potrošača nije samo reakcija kad
se nekome nešto dogodi, nego je to i izobrazba, od toga što primijeniti da ne bude
zloupotrebe do toga da kad korisnik potpiše neki ugovor zaista razumije što je potpisao i koje je preuzeo obveze. HAKOM na
tome mnogo radi, a posebno na izobrazbi
djece kao najosjetljivijeg segmenta potrošačkog društva.
Barem jedanput godišnje objavljujemo u
našim vodećim dnevnim listovima upute
za korisnike. Naša je zamisao da zajedno
s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i
športa idemo u škole te da prvašiće i njihove roditelje podučimo kako se obraniti
od ugroza, da roditelji budu svjesni kako
mogu zaštititi svoju djecu od neželjene komunikacije preko telefona i interneta, kao
i neželjenih troškova. Radimo na tomu, ali
još nismo zadovoljni rezultatima koje smo
postigli, jer nam treba još bolja suradnja s
drugim institucijama.
198/03/2015 OpenInfoTrend 9
ANALIZA
Vrijeme tekton
AUTOR ANALIZE: BORIS ŽITNIK, analitičar i direktor tvrtke OMNIAconsult
Poslovni ekosustav
mijenja se iz temelja.
Nastaju novi poslovni
modeli koji nisu bili
mogući bez primjene
novih informatičkih
uređaja i rješenja.
Bi li long tail pristup
milijunima kupaca
uopće bio moguć bez
novih tehnologija?
10 OpenInfoTrend 198/03/2015
Skraćenjem inovacijskih
ciklusa tempo disruptivnih
tehnoloških promjena
postaje izuzetno brz.
Potrebe za promjenom
poslovnog modela i
poslovnih procesa bitno se
skraćuju na samo tri-četiri
godine što gospodarske
subjekte stavlja pred još
složenije izazove.
Teleoperateri se teško
mogu mjeriti s novim
agilnim konkurentima
po inovacijama u
tehnološkom smislu i
u poslovnom modelu.
Veliki su i tromi, moraju
paziti na profit svojih
dioničara, a pritom i
ulagati u razvoj.
Nekad potpuno usmjereni na klasične
telekom usluge, a sad pružaju IT usluge infrastrukturu i aplikacije na cloud modelu,
iznajmljuju i prodaju informatičku opremu,
nude prijenos televizijskih programa,
filmova, glazbe, igre na sreću, oglašavanje,
a ulaze i u nova granična područja
kao što su bankarske i osiguravajuće
usluge, promet električnom energijom,
maloprodaja, izdavaštvo i drugo.
Digitalna (r)evolucija
T
eza Davora Tomaškovića, predsjednika uprave HT-a, da su
cijene elektroničkih komunikacijskih usluga u Hrvatskoj
(i zbog dumpinga) 25 posto niže od europskog prosjeka i
da će neminovno porasti, barem za korporacijske korisnike - bila
je top-vijest dnevnih medija s konferencije Trendovi u telekomunikacijama koju su tradicionalno, petu godinu zaredom organizirali PwC (PricewaterhouseCoopers) i časopis Lider. Medijsku
pažnju privukle su i druge poruke panel diskusije na kojoj su
osim čelnog čovjeka HT-a sudjelovali Jiri Dvorjančansky, čelnik
Vipneta, član Uprave Tele2 Viktor Pavlinić (zamjenio bolesnu
198/03/2015 OpenInfoTrend 11
FOTO: SHUT TERSTOCK
skih promjena
ANALIZA: VRIJEME TEKTONSKIH PROMJENA
Digitalizacija i primjena
interneta, novi uređaji
i softver presudni su za
strategiju i poslovne procese,
za sudbinu pojedinih
industrija i za život građana
Uređaji – pokretači i nositelji tehnološke promjene
Malin Holmberg) i Saša Kramar, predsjednik uprave Iskona. Panel je vodio Dejan Ljuština, član uprave i partner za poslovno
savjetovanje u PwC-u i spiritus movens tog događanja. Međutim,
sama konferencija bila je mnogo sadržajnija, možemo reći troslojna polazeći od šireg konteksta prema specifičnim trendovima
hrvatskog teleoperaterskog tržišta. Ishodište joj je bilo keynote
Dejana Ljuštine u kojoj je dao nadahnutu eksplikaciju presudnih utjecaja digitalizacije i primjene interneta, novih uređaja i
softvera na strategiju i poslovne procese u poduzećima, sudbinu
pojedinih industrija i život građana te posebno prikazao kako te
silnice određuju trendove poslovanja teleoperatera.
Digitalizacija kao motor poslovne transformacije – Profit seli
k novim igračima
Svjedoci smo, negdje početkom ove dekade, pojave disruptivnih tehnoloških iskoraka čime je izuzetno porasla primjena
informatičkih usluga i korjenitih promjena pri načinu na koji se
informatika pruža i koristi. Nakon mainframe i client-server faza
govori se o trećoj informatičkoj platformi koju karakterizira mobilnost, model isporuka informatičkih usluga iz oblaka, prodor
društvenih mreža i pojave big data aplikacija, a ono što nas očekuje u neposrednoj budućnosti je eksplozija povezanih uređaja
(IoT i M2M). Informatika se širi daleko izvan poslovnog kruga
Hrvatski teleoperateri – bitka
za korisničko iskustvo
Panel diskusija i ovaj je put bila prilika
da čelni ljudi vodećih hrvatskih teleoperatera prikažu kretanja u industriji, okolinu
u kojoj posluju i poduzete aktivnosti te
pošalju poruke javnosti i korisnicima. Što
se tiče uvjeta poslovanja svi ističu prepreke: pad cijena, šestogodišnju kontinuiranu recesiju, restriktivniju EU i domaću regulativu, smanjenje prihoda od roaminga
posebno od inozemnih turista, naknade
za upotrebu radijskih frekvencija, troškove preustroja uključujući otpremnine za
radnike te OTT igrače koji otimaju prihod
od prijenosa glasa i poruka. A sve je to na
djelu usporedo s pritiscima potrebe za investiranjem i ostvarivanjem profita koji
traže dioničari.
Predsjednik uprave HT-a Davor Tomašković okarakterizirao je 2014. kao
godinu transformacije društva i odgovor
12 OpenInfoTrend 198/03/2015
na smanjivanja prihoda u uvjetima stagniranja potražnje i pada cijena te potrebe za
investiranjem. Restrukturiranje je uključilo nekoliko područja. Prvo, smanjenje
troškova provedeno reorganizacijom popraćenom reduciranjem broja menadžera za trećinu, otpuštanjem radnika i poboljšanjem unutrašnjih procesa daljnjom
digitalizacijom. Uz to, održavanje i razvoj
mreže prepušteni su Ericssonu Nikola Tesla čime je oko 600 radnika prešlo u novu
tvrtku, a HT se fokusira na prodaju, marketing i razvoj (mreža ne mora biti core za
telekom operatera). Radilo se na poboljšanju postojećih i pružanju novih usluga
u oblaku.
Nepremostive prepreke
Godine 2014. u odnosu na 2008. u hrvatskoj industriji teleoperaterskih usluga izgubljeno je oko 1800 radnih mjesta ili 23 posto. U tom kontekstu na panelu je postavljeno
zanimljivo pitanje - mogu li matične kompanije hrvatskih teleoperatera premještanjem
nekih svojih poslovnih funkcija otvoriti više radnih mjesta u našoj zemlji. Odgovor se
sveo na konstataciju da investicije idu u stabilnu i rastuću okolinu, privučene poticajnim
fiskalnim uvjetima koje pruža zemlja domaćin. Kako se u hrvatskom slučaju ne može o
tomu govoriti, matične tvrtke domaćih teleoperatera svoje shared services centre osnivaju u Slovačkoj, Rumunjskoj i drugdje. Sve se svodi na kalkulacije isplativosti u kojima
Hrvatska očito ne kotira dobro.
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
?
Iako to nije elaborirano, sudeći prema
obujmu promotivnih aktivnosti pružanje
i isporuka IT usluga u oblaku ulazi u zreliju fazu. Što se tiče prodora u granična
područja, započeta je distribucija električne energije, ali to se zasad više shvaća kao mjera za unapređenje korisničkih
iskustava i smanjenje churna, negoli kao
izvor prihoda. Za druga područja još se
ne odlučuju, samo prate i procjenjuju
tuđa iskustva. Općenito, teško je odlučiti
se za izlet izvan core biznisa, jer nedostaje
kompetencija, poznavanje tržišta i konkurencije. Jiri Dvorjančansky, odnedavno čelnik Vipneta također napominje da
je prošla godina bila obilježena racionalizacijom troškova i smanjenjem broja
radnika. No, naglašava dobre postignute
rezultate u području fiksnih i TV usluga.
Viktor Pavlinić, član uprave Tele2 naglasio je da njima unatoč recesiji i padu tržišta prihodi rastu - posebno je uspješan
zadnji kvartal prošle godine - jer su se
usmjerili na pružanje optimalne vrijednosti za novac uvažavajući kupovnu moć
potrošača i pragmatičnu politiku investiranja.
Prodano 924
tisuća pametnih
telefona
Prema podacima GfK u Hrvatskoj je
prošle godine prodano 924 tisuće pametnih telefona što je rast od od 27 posto u odnosu na 2013. godinu. Pritom
je vrijednost isporučenih uređaja (po
nesubvencioniranim cijenama) dosegla
313 milijuna eura (2,38 milijardi kuna) i
povećana je za 28 posto. Time pametni
telefoni postaju najveća pojedinačna
stavka hrvatskog informatičkog tržišta
i najvjerojatnije utječu na rast ukupne
informatičke potrošnje unatoč recesiji. Povećanje broja pametnih telefona
upućuje na rast mobilnog interneta koji
je ključni dio prihoda teleoperatera.
Okviri poslovanja teleoperatera u Hrvatskoj, u ozračju sve bržih tehnoloških
promjena i nepovoljnoj gospodarskoj
klimi postaju sve složeniji. Konkurentska
utakmica koja implicira bitku za udjel
Prema podacima PwC-a
danas imamo na 7,2
milijarde stanovnika 25
milijardi povezanih uređaja,
dok se za 2020. predviđa
50 milijardi uređaja na
7,6 milijardi stanovnika
FOTO: SHUT TERSTOCK
i sad se već može govoriti o milijardama korisnika. Ta konzumerizacija Inovativna primjena
informatike znači golemo povećanje
tehnologije kreira
potražnje, odnosno potrebe za povenove poslovne
zivanjem i prijenosom podataka. Damodele te nove
kako, iza svega toga stoji tehnologija.
proizvode i usluge
Pokretač informatičke revolucije je
koji se zatim
postojanje i eksplozivni rast broja diuspješno unovčuju
gitalnih uređaja, pametnih telefona i
na tržištu
tableta čiji broj već danas nadmašuje
broj ljudi na planetu.
Broj povezanih uređaja eksponencijalno raste. Prema podacima PwC-a u 2015. bit će 25 milijardi povezanih uređaja na
populaciju od 7,2 milijarde, a 2020. očekujemo 50 milijardi na
7,6 milijardi stanovnika. Teško bi bilo naći djelatno i industrijsko područje gdje digitalizacija ne mijenja dosadašnje paradigme upravljanja i primjene proizvoda i usluga. Tu primjerice
govorimo o nosivim uređajima za praćenja zdravlja i fitnessa,
podacima o pacijentima, rješenjima koja omogućuju nadzor i
upravljanje kućanskim procesima, daljinski nadzor i upravljanje komunalnim usluga... tu su povezani automobili, pametni
gradovi itd.
U poslovnoj sferi nije riječ samo o daljnjoj automatizaciji radnih procesa, kvalitetnijih analiza i o poboljšanjima interakcije s
dobavljačima i kupcima, već o novim inovativnim poslovnim
modelima, novim proizvodima i uslugama. Zbivaju se tektonske
promjene - dok nastaju cijele nove industrije i proizvodi drugi
nestaju s tržišta. Ljuština to ilustrira najnovijim disruptivnim
tehnološkim iskorakom. Lansiranjem e-watcha Apple je postao
najveći proizvođač satova već u prvoj godini kad ih je ponudio
tržištu.
na padajućem tržištu postaje sve oštrija.
U prvi plan dolazi nastojanje da se kupce privuče novim uslugama, boljom kvalitetom i cijenama. Ovdje se to naziva
korisničkim iskustvom. Svi, baš svi teleoperateri ističu da je briga za korisničko
iskustvo najvažnija.
Dakako, sve bi bilo lakše kad bi bilo prostora za rast teleoperaterskog tržišta. Kao
jedna od mogućnosti u tom pravcu spomenuta je još niska primjena pametnih telefona – ispod 50 posto u Hrvatskoj prema
95 posto u Nizozemskoj. Tu su najavljene
veće brzine prijenosa – više od 100 mbs.
Bez sumnje tu ima prostora za povećanje
tržišta, ali za stvarni, opipljivi rast teleoperatora koji su infrastrukturna djelatnost
presudno je gospodarsko stanje odnosno
platežna sposobnost tvrtki i građana.
Ovih dana dva najveća teleoperatera
objavila su godišnje rezultate što svjedoči o daljnjem padu tržišta elektroničkih
komunikacijskih usluga. Oba operatera
zabilježili su u 2014. pad prihoda i dobiti u odnosu na prethodnu godinu iako
je istodobno zabilježen izuzetno brzi rast
podatkovnog prometa.
198/03/2015 OpenInfoTrend 13
ANALIZA: VRIJEME TEKTONSKIH PROMJENA
FOTO: SHUT TERSTOCK
Milijardi
Te promjene stavljaju poduzeća u nov poloGlobalni broj povezanih uređaja
žaaj. Digitalizacija ruši tradicionalne proizvo- Digitalizacija ruši
de i usluge i poslovne modele, ali nudi prilike i tradicionalne
izazove. Tvrtkama se primjenom nove informa- proizvode, usluge i
tike omogućuju bolja saznanja o vlastitom po- poslovne modele, ali
slovanju, o kupcima i konkurenciji, povećanje nudi prilike i izazove
produktivnosti kroz inovacije i povećanje efikasnosti i efektivnosti automatizacijom poslovnih
procesa novim alatima i poslovnim rutinama.
Kako se tržišne strukture mijenjanju pod utjeca- Zbivaju se tektonske
jem tehnoloških promjena nastaju nove prilike promjene - dok
za stvaranje vrijednosti. Nova informatička pa- nastaju cijele nove
radigma sama po sebi omogućuje nove poslovne industrije i proizvodi
modele, koji nisu bili mogući bez primjene no- drugi nestaju s tržišta.
Lansiranjem e-watcha
vih informatičkih uređaja i rješenja.
Na novim konceptima rastu novi globalni Apple je postao najveći
igrači i profit se seli od starih k novim vladarima svjetski proizvođač
globalne poslovne scene. Ljuština to ilustrira big satova već u prvoj
five brojkama. Početkom 2015. godine Google, godini ponude tržištu.
Apple, Microsoft, Amazon i Facebook zajedno
vrijede 1,770 milijardi dolara. Ako vrijednost tržišne kapitalizacije tih pet tvrtki sagledamo u kontekstu ljestvice
zemalja po vrijednosti njihova bruto proizvoda, tek bi jedanaest
Broj povezanih uređaja po stanovniku, globalno
zemalja imalo društveni proizvod veći od big five. Uvjetno, možemo govoriti o dvanaestom najvećem gospodarstvu na svijetu.
Primjer nastanka i eksplozivnog rasta big five, s izuzetkom potrebe za promjenom poslovnog modela i poslovnih procesa
Microsofta koji se tu priključuje malo poslije, plastično ilustri- bitno se skraćuje na samo tri-četiri godine što gospodarske sura presudni utjecaj tehnologije na stvaranje novih proizvoda i bjekte stavlja pred još složenije izazove.
usluga i na nove poslovne modele. Inovativnom primjenom tehDigitalizacija ili primjena softvera i interneta u poslovanju
nologije oni kreiraju nove poslovne modele te nove proizvode motor je transformacije poslovnih modela. Ljuština to plastično
i usluge koje zatim uspješno unovčuju na tržištu. Pritom treba ilustrira. Suvišno je pitanje kakav nam plan informatizacije trenaglasiti da skraćenjem inovacijskih ciklusa tempo disruptivnih ba. Ne, poduzeća moraju imati digitalnu poslovnu strategiju koja
tehnoloških promjena postaje izuzetno brz. Vremenski raspon kreativno iskorišćuje sve tehnološke mogućnosti i prilike.
Suvišno je pitati
kakav nam plan
informatizacije
treba. Ne, poduzeća
moraju imati
digitalnu poslovnu
strategiju koja
kreativno iskorišćuje
sve tehnološke
mogućnosti i prilike.
14 OpenInfoTrend 198/03/2015
Bilo bi zanimljivo istražiti i vidjeti kako se globalne promjene
u ICT ekosustavu odražavaju na domaću ICT industriju i gospodarstvo. Što to znači za Hrvatsku s gledišta zapošljavanja u
ICT industriji i kretanja društvenog proizvoda? Koji su recimo
big five učinci na gospodarstvo danas i pogotovo sutra? Koliko time dobivamo te koji će dio poslova i prihoda odlaziti i
otići u svijet te smanjiti prihod i broj zaposlenih u domaćim
ICT kompanijama. Dosad nisam naišao na takva razmatranja,
a mogla bi biti zanimljiva, posebno za strukovne organizacije.
Primjerice, Facebook se kod nas shvaća nešto kao zrak, lako dostupno u potrebnoj količini i besplatno. Nešto kao besplatno
ljetovanje, samo treba imati auto i platiti cestarinu, odnosno
imati uređaj i platiti podatkovni promet. Kad je nešto besplatno treba se zapitati nismo li mi sami predmet trgovine?
Izazovi teleoperaterima
P
romjene u digitalnom ekosustavu znače posebne izazove
za telekomunikacijsku industriju. Najveća prijetnja im je
trend sporijeg rasta prihoda od povećanja troškova, odnosno pad dobiti. A bili su naučeni na rast i visoke profite. Doduše, najprije režu troškovi i smanjuje broj zaposlenih. Racionalizacija
promet teleoperatera iskazan u megabitima i minutama i dalje troškova postiže se konsolidacijom - spajanjem i preuzimanjima,
raste najbrže zahvaljujući eksploziji podatkovnog prometa. Po fokusiranjem poslovanja na određene važnije vertikale i pružabrzini povećanja zatim slijede troškovi ulaganja u nove mreže njem novih usluga. Nekad su bili potpuno usmjereni na klasične
(svjetlovodi, LTE) koja su neizbježna u konkurentskoj borbi. No, telekom usluge, prijenos glasa i podataka, a sad pružaju IT usluge
problem je što najsporije raste ili čak pada ukupni prihod koji - infrastrukturu i aplikacije na cloud modelu, iznajmljuju i pronagriza erozija cijena u konkurentskoj utakmici, sve restriktiv- daju informatičku opremu, nude prijenos televizijskih programa,
nija regulativa, usporavanje potražnje zbog nepovoljne konjun- filmova, glazbe, igre na sreću, oglašavanje i drugo. Već ulaze i
kture i poslovanje OTT igrača (WhatsApp, Viber, Skype, Twitter, u nova granična područja kao što su bankarske i osiguravajuće
usluge, promet električnom energijom, maloFacebook...).
prodaja, izdavaštvo i drugo.
OTT igrači kradu im prihod besplatnim uslugama
I pred OTT igračima su veliki izazovi, tu je
glasovne komunikacije i tekstualnih poruka, guše pro- Ukupni prihod
pitanje unovčavanja inovacija, jer postoji gomet na mrežama u koje ulažu teleoperateri čime pri- teleoperatera
lemi jaz između broja registriranih korisnika i
vlače njihove kupce dok se teleoperateri sve više svode nagriza erozija cijena
onih koji plaćaju njihove usluge. Čini se da im
ono što su izvorno i bili - bitpipe. K tomu, OTT usluge u konkurentskoj
je prvenstveni cilj da se dobro prodaju, da ih
u odnosu na teleoperatere imaju i niz konkurentskih utakmici, sve
netko preuzme, a ne kontinuirano profitabilno
prednosti. Prvo, zasad ih ne muči problem regulative. restriktivnija
poslovanje.
Drugo, teleoperateri se teško mogu mjeriti s agilnim regulativa,
Kako će završiti ta bitka telekom operatera
novim konkurentima po inovacijama u tehnološkom usporavanje potražnje
i OTT igrača? Ljuština nam daje tri scenarija
smislu i u poslovnom modelu. Hendikep im je što su zbog nepovoljne
od kojih su dva ekstremna: OTT-i i veliki ICT
veliki i tromi. Odgovorni su dioničarima, moraju pa- konjunkture i
vendori preuzimaju i prijenos podataka i glasa
ziti na profit, a pritom i ulagati u razvoj.
poslovanje OTT igrača
ili pak teleoperateri preuzimaju cijelo digitalNajveći problem imaju europski teleoperateri koji
no tržište. Najvjerojatniji scenarij je srednje
jedini bilježe pad prihoda posljednjih godina, a uzrok
rješenje takozvana koopeticija teleoperatera
je velika raspršenost telekom industrije. Dok u SAD-u
i OTT usluga. Dilema izbjegnuti ili boriti se
postoje samo četiri, na Starom kontinentu djeluje 340 Europski teleoperateri
rješava se partnerstvom. Konačno, treba imati
teleoperatera, a negativno je utjecala i produžena re- jedini bilježe pad
na umu da nema Facebooka bez povezanosti i
cesija.
prihoda - dok u SAD-u
prijenosa podataka ni teleoperatera bez prijeKako oni na to odgovaraju, kako se prilagođuju? postoje samo četiri,
nosa sadržaja.
Jasno, profit je na prvom mjestu pa je logično da se u Europi ih ima 340.
198/03/2015 OpenInfoTrend 15
FOTO: SHUT TERSTOCK
Big 5 - Tržišna kapitalizacija (u mlrd
dolara), ožujak 2015
PSIHOLOGIJA
ZA POSLOVNJAKE
Utjecaj
novog ekosustava
na hrvatsku ICT industriju i
gospodarstvo
RAZGOVARALI SMO
U AKCIJI: ICT UDRUGA PRI HRVATSKOJ UDRUZI POSLODAVACA
A vremena nema
Z
a OPENinfoTrend govori predsjednik HUP-ove ICT udruge, Adrian
Ježina:
S obzirom na činjenicu da udruga
okuplja najznačajnije tvrtke ICT sektora
koje zapošljavaju više od šesnaest tisuća
ljudi te na naš status socijalnog partnera koji imamo kroz članstvo u HUP-u,
možemo reći kako smo reprezentativni
predstavnik ICT sektora u Hrvatskoj.
Raduje što u udruzi imamo zaista
izbalansiranu situaciju i jednaku zastupljenost IT i telekom tvrtki, sistem-integratora, ali i domaćih i inozemnih
kompanija. Ako govorimo o veličini tvrtki, možemo reći da udruga odražava stanje u ukupnom gospodarstvu – najviše
su zastupljene male i srednje tvrtke, što
ne čudi budući da je u Hrvatskoj općenito 98 posto malih i srednjih poduzeća.
OPENinfoTrend: Komunicira li udruga
sa svojim članovima pojedinačno i izravno, pruža li im na zahtjev pravnu ili neku
drugu pomoć, ugrađuje li njihove primjedbe i prijedloge u svoj program rada?
Adrian Ježina: HUP ima šest tisuća članica okupljenih u trideset i jednoj granskoj
udruzi koje kroz mrežu regionalnih ureda
djeluju na području cijele Hrvatske što nam
omogućuje da detektiramo probleme i izazove s kojima se susreću poslodavci i poduzetnici diljem zemlje. S obzirom na to da
je HUP-ova glavna uloga pružanje pomoći
i podrške poslodavcima i poduzetnicima,
nastojimo riješiti svaki zahtjev za pomoć i
svaki prijavljeni ako je moguće ili ga adresirati onima koji su ovlašteni i zaduženi za to.
Sve naše službe i servisi aktivno surađuju
i prikupljaju mišljenja članova koje potom
implementiraju u primjedbe i prijedloge
kako bi se problemi riješili čim prije. HUP
nije izolirano tijelo koje nema doticaja sa
svojim članovima - mi smo njihov glas,
odnosno najglasniji i najagilniji zagovornik njihovih interesa kako bi poduzetnici i
poslodavci mogli stvarati novu vrijednost
i rast, zapošljavati nove ljude, pridonositi
kvaliteti života i rastu standarda hrvatskih
građana.
16 OpenInfoTrend 198/03/2015
Brojke i trendovi govore u prilog tomu da ICT industrija može
biti glavna poluga gospodarskog rasta i razvoja, a s obzirom
na to da je još najveći gospodarstvenik sama država potrebna
je snažnija informatizacija državne uprave i državnih tvrtki kao
i stvaranje povoljne poduzetničke klime za daljnji rast i razvoj.
OiT: Dok ostale udruge u HUP-u okupljaju članove koji imaju premalo posla i
višak radnika, ICT udruga naizgled uživa
privilegirani položaj. Njeni članovi imaju
dovoljno narudžbi i premalo stručne radne
snage. Ima li i u ICT industriji tvrtki koje
se zatvaraju ili idu u stečaj pa oni uspješniji
preuzimaju njihovu radnu snagu?
Ježina: Zbog izrazito nepovoljne gospodarske situacije, dugotrajne krize i izostanka zaista nužnih reformi mnoge HUP-ove
udruge suočavaju se s manjim opsegom posla zbog čega su tvrtke vrlo često primorane
otpuštati zaposlenike. Takvi tržišni uvjeti
ostavljaju trag i na ICT sektoru koji iako
bilježi kontinuiran rast ne može ostvariti
svoj maksimalni potencijal. S jedne strane
imamo telekome koji su pod snažnim regulatornim pritiskom, ali s druge je IT dio
zaista propulzivan. Zbog toga udruga drži
iznimno važnim jačanje dijaloga i suradnje
predstavnika gospodarstva i vlasti te znanosti i obrazovanja što je ključni uvjet za postizanje jačeg razvoja ICT industrije te ujedno i
osnova za privlačenje novih investicija.
Pitanje učinkovitosti
Naime, neka istraživanja ukazuju na mogućnost otvaranja pet tisuća novih radnih
mjesta do 2020. i zato očekujemo dodatne
Vladine mjere kako bi se stvorili potrebni
uvjeti za realizaciju tih prognoza. Prema
analizi koju je za udrugu pripremila analitička tvrtka Bisnode tijekom studenoga
2013. hrvatski ICT sektor ima udio od čak
34 posto dodane vrijednosti u prihodu tvrtki. Gledano samo kroz segment računalnog
programiranja, čak i u kriznim godinama
rastao je neto izvoz hrvatskih IT tvrtki i broj
zaposlenih. Prihodi iz inozemstva nadmašili
su u ovoj kategoriji 1,065 milijardi kuna, dok
je broj zaposlenih u segmentu računalnog
programiranja veći od 9300 djelatnika. Još
jedan pokazatelj je i činjenica da je tijekom
2014. zabilježen porast broja oglasa za posao
u ICT sektoru u odnosu na 2013. godinu.
OiT: Premalo upisa novih studenata na
inženjerske studije za visokokonkurentna
ICT zanimanja izaziva zabrinutost za budućnost našeg IT sektora. Može li se to tumačiti lošom društvenom klimom u odno-
Ježina: Sada za pojedinu temu moramo kucati na vrata različitih ministarstava i to
značajno usporava proces. A vremena nema.
S jedne strane treba konsolidirati dosadašnje nadležnosti tijela državne uprave za ICT
i naprimjer dati ovlasti sadašnjoj Upravi za e-Hrvatsku da bude ključna točka pri definiranju strateških potreba za ICT sektor te kad je riječ o raspolaganju i nadzoru provedbe
planiranog proračuna za ICT.
Pri operativnoj provedbi presudno je primjenjivati pravila otvorene tržišne utakmice
i transparentnih kriterija dodjele projekata za postizanje najboljeg omjera kvalitete i
cijene te razvoja cjelokupnog hrvatskog poslovnog sustava. Svojedobno je naša udruga
u tom smislu predlagala uspostavu središnjeg javno dostupnog portala za praćenje planiranja i provedbe ICT projekata u Hrvatskoj.
S druge strane, u cilju jačeg i kvalitetnijeg razvoja samog ICT sektora nužno je uspostaviti barem upravu za ICT industriju pri Ministarstvu gospodarstva. Smatramo kako bi
takva uprava trebala funkcionirati kao jedinstvena komunikacijska točka gospodarskih
ICT subjekata sa središnjom državom u smislu planiranja politika, smjerova razvoja i poticanja te industrije koju je i samo Ministarstvo gospodarstva definiralo strateškom u
nedavno donesenoj Industrijskoj strategiji.
FOTO: ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL
lumi bi trebali biti u suglasju s
onim što se traži tamo. S obzirom na to da ipak zaostajemo
Zbog dugotrajne
za najrazvijenijim dijelovima
krize i izostanka
svijeta, tako bismo navrijeme
imali na tržištu adekvatno oszaista nužnih reformi
posobljenu radnu snagu.
mnoge HUP-ove
OiT: Smatrate li da su raudruge suočavaju
zlozi u zastarjelom obrazovse s manjim
nom programu i metodoloopsegom posla
giji visokih škola koji se ne
zbog čega su često
mijenjaju sukladno promjeprimorani otpuštati
nama u društvu i gospodarzaposlenike
stvu? Prema signalima koje
dobivamo iz naših ICT tvrtki, mladi inženjeri koji izlaze
s naših fakulteta dugo nakon zapošljavanja
još nisu u stanju ravnopravno sudjelovati
u projektima i poslovanju svojih tvrtki.
Ježina: Protekle godine zapažen je značajni problem u sektoru koji direktno utječe na
razvoj, rast i potencijale IT industrije. Prema
službenim podacima Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, od svih studenata upisanih u visokoškolske ustanove u Hrvatskoj
samo 59 posto uspješno završi studij, dok ih
41 posto prekida studij. Takav trend je čak
malo veći u područjima prirodnih i tehničkih znanosti (STEM) koji su ključni za razvoj
ICT sektora što izravno negativno utječe na
povećanje broja budućih IT profesionalaca.
Nedostatak kvalificiranog ICT kadra bit
razvijati vlastitu ICT industriju i sukladno će veliki problem i važno je poticati visoko
tome obrazovati mlade ljude. Osim što su obrazovanje ICT radne snage i njihovu bitinženjerski studiji poslovično zahtjevni, no bržu integraciju u gospodarstvo. To je
problem je što obrazovni sustav na osnov- zahvaljujući i predstavnicima HUP-ove ICT
noškolskoj i srednjoškolskoj razini ne stvara udruge uključeno u ključni obrazovni dokudovoljno dobre temelje iz područja kao što ment Republike Hrvatske – Strategiju obrasu matematika, fizika i informatika što je zovanja, znanosti i tehnologije. Također, nije
vidljivo i po međunarodnim PISA istraži- racionalno očekivati da s obrazovnim sustavanjima.
vom po kojem funkcioniramo dobivamo u
S druge strane nedovoljno usmjeravamo tvrtke gotove ljude, spremne voditi vlastite
mlade naraštaje prema takvim studijima o projekte i potpuno ravnopravno sudjelovati
čemu govori i činjenica da je informatika u poslovanju. Tu treba značajno promijeniti
izborni predmet u osnovnim školama, dok pristup obrazovanju i prebaciti se iz teorije
se u srednjoškolskom obrazovanju obrađuje na sadržajnije izučavanje prakse. Na fakulvrlo površno. Na razini visokog obrazovanja tetima je to vrlo ograničeno. Upravo zato bi
STEM grupa studija bi tretvrtkama trebalo biti u interesu
bala konstantno unapređida jače otvore svoja vrata buduvati kurikulume. Uzmimo Istraživanja ukazuju
ćim inženjerima tako da vode
za primjer da visokoškol- da je do 2020. godine brigu o njihovom razvoju još za
sko osposobljavanje struč- moguće otvoriti
vrijeme studija. Time bi mladi
njaka traje od tri do pet
ljudi još za studija dobili priliku
pet tisuća novih
godina. Ako danas pitamo
upoznati procese koje će za goposlodavce što im treba, radnih mjesta pa
dinu-dvije moći implementirati
tražene stručnjake može- očekujemo dodatne
u realnom sektoru. I akademmo početi isporučivati tek Vladine mjere kako
ska zajednica trebala bi se jače
za tri godine. Dobra refe- bi se stvorili potrebni otvoriti prema realnom sektoru
rentna točka mogla bi biti uvjeti za realizaciju
i kroz suradnju detektirati koje i
Silicijska dolina - kuriku- tih prognoza
kakve kadrove trebaju u kompa-
su na konkretna, proizvodna zanimanja,
lošom porukom koju svojim ponašanjem
šalje društvena i politička elita, a posebno
mediji koji svojim napisima potiču zabavu, pomodarstvo i snobizam.
Ježina: Ponajprije, vjerujem da uopće
nije upitna svijetla budućnost domaćeg ICT
sektora. Uzimajući u obzir cjelokupnu gospodarsku situaciju i nepovoljne prilike u kojima djeluje industrija, hrvatski ICT sektor
i dalje je vrlo dinamična industrijska grana
koja ima veliku mogućnost rasta u budućnosti. Međutim, problematika vezana uz
relativno slabiji interes studenata za inženjerske studije i visokokonkurentna ICT zanimanja je preduboka i preozbiljna da bi joj
se tražio uzrok u medijskom izvještavanju.
S druge strane, problem nije samo u poruci
koja se šalje već u trendovima koji su dugotrajni i oblikuju ponašanje i stavove mladih
ljudi.
To je dugotrajni problem i s njime se susrećemo praktički otkad postojimo kao država. Za to je nekoliko razloga: prvo, ICT
tehnologije su dinamično područje koje se
stalno razvija zbog čega treba imati jasnu
strategiju, dati određene projekcije i smjernice u kojem smjeru i kojim tempom ćemo
198/03/2015 OpenInfoTrend 17
RAZGOVARALI SMO
nijama. Znači, treba brže mijenjati obrazovni sustav i omogućiti njegovu modularnost.
OiT: Daje li kakve rezultate akcija pokrenuta s namjerom da se smanji postotak upisanih studenata koji nikad ne završavaju studije?
Ježina: Zahvaljujući cijelom nizu aktivnosti potaknutim kroz EU projekt eSkills
for Jobs čiji je cilj promocija ICT zanimanja
među mladima - koji su dobrim dijelom
iznijeli i članovi HUP-ove ICT udruge - u
prošloj školskoj godini uspjeli smo preokrenuti višegodišnji trend pada interesa za
računalske studije. Time se bavimo jer nam
je strateški potpuno jasno da će se smanjeni
interes za područja znanosti, tehnologije,
matematike te informacijsko-komunikacijskih tehnologija, kao i veći postotak odustalih studenata odraziti na konkurentnost
cijelog ICT sektora.
Doduše, odustajanje od fakulteta ne
mora nužno biti problem, ako promatramo
situaciju kroz razvoj poduzetništva. Mnogo
je ljudi koji su nakon prekida studija pokrenuli uspješan biznis. To naravno ne znači da
takva praksa treba biti pravilo, ali ne treba
ni ograničavati mlade ljude. Važnije bi bilo
omogućiti onima koji su odustali vratiti se
na fakultet bez velike procedure. Situacija
je tim lošija što se u ICT industriji otvara
mogućnost zapošljavanja, a vrlo brzo ponestat će kvalitetnog kadra pa će tvrtke biti
primorane uvoziti ga. Zato je potrebna suradnja sektora visokog obrazovanja i tržišta
rada, a prvi korak je Strategija obrazovanja,
znanosti i tehnologije.
Neke su mjere već poduzete poput stipendijskih natječaja za studente deficitarnih zanimanja među kojima su i ICT
struke, ukazivanjem da treba uravnotežiti
upisne kvote društvenih i STEM područja te implementacijom sustava osiguranja
kvalitete što bi u konačnici trebalo utjecati
na smanjenje tog negativnog trenda. Kroz
svoje predstavnike u Savjetu ministra rada
za provedbu Garancije za mlade (Youth Guarantee) koji su u malom opsegu sudjelovali u planiranju provedbenih mjera, snažno
smo podržali mjere Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, kojima se nastoji dodatno pripomoći redovnim studentima na
početku STEM studija da uspješnije prebrode prve godine kad iz sustava ispada
ponajviše studenata.
OiT: Je li udruga i ICT industrija spremna pritisnuti visoko školstvo da svoje
obrazovno djelovanje brzo prilagođuje
suvremenim potrebama hrvatskih tvrtki?
Mogu li zajedno pomoći osnivanjem nekog jakog fonda za stipendiranje nadare18 OpenInfoTrend 198/03/2015
Problem novih
kadrova nije u tome
da mladi i nadareni
studenti ne mogu
pronaći posao, već što
ih aktualni obrazovni
sustav ne potiče da
nastave obrazovanje
nakon završene
srednje škole
nih studenata tehnološkog
usmjerenja?
Ježina: Udruga je spremna aktivno sudjelovati i
sudjeluje u radu različitih
relevantnih tijela koja se
bave tom problematikom.
Odlično je što imamo
svog predstavnika u Nacionalnom vijeću za razvoj
ljudskih potencijala, tijelu
koje je ustanovljeno po zakonu o krovnom
obrazovnom zakonu i čiji je zadatak upravo
planiranje upisnih kvota u srednjem i visokom obrazovanju, usmjeravanje rada sektorskih vijeća nad usklađivanjem obrazovnih programa s gospodarskim potrebama
te predlaganje poboljšanja zakonske i druge
regulative pri usmjeravanju obrazovanja.
U ovom trenutku radi se na okvirnim
smjernicama za upisnu politiku u srednjem i visokom obrazovanju, a istodobno
i na pripremi relevantnih izvora podataka
i metodologija prema kojima će se u 2016.
godini bolje definirati preporuke za upisnu
politiku. Aktivnom suradnjom na izradi
Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije HUP je jasno pokazao da treba nužno
brzo djelovati i poduzimati efikasne mjere
kako bismo na tržištu rada imali kvalitetan
i stručan IT kadar koji će moći i znati kako
odgovoriti potrebama i zahtjevima tržišta
i budućih poslodavaca. Mnoge kompanije
već na fakultetima povlače mlade nadarene
IT stručnjake te im pružaju potporu tijekom studija kroz stipendiranje. Tako nakon
završenog fakulteta mnogi mladi stručnjaci
ne idu na burzu rada već odmah započinju
svoju karijeru. U prilog tomu govore i aktualne brojke s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Drugim riječima, nije problem da
mladi i nadareni studenti ne mogu pronaći
posao, već što ih aktualni obrazovni sustav
ne potiče da nastave obrazovanje nakon
završene srednje škole. Jasno, ima i sluča-
Ježina: Brojke i trendovi govore da
ICT industrija može biti glavna poluga
gospodarskog rasta i razvoja, a s obzirom na to da je najveći gospodarstvenik sama država, za daljnji rast i razvoj
potrebna je snažnija informatizacija
državne uprave i državnih tvrtki kao i
stvaranje povoljne poduzetničke klime.
Neto izvoz hrvatskih IT tvrtki i broj
zaposlenih rastao je čak i u kriznim
godinama. Prihodi iz inozemstva nadmašili su u toj kategoriji 1,065 milijardi
kuna, dok je broj zaposlenih u segmentu računalnog programiranja veći od
9300 djelatnika.
jeva kad neki ne mogu
nastaviti
školovanje
zbog loše financijske situacije. Vjerujem kako
će poduzete i planirane
mjere dati rezultat i po
tom pitanju.
OiT: Udruga surađuje s Ministarstvom poduzetništva i obrta u
obrazovanju malih ICT
poduzetnika da se osposobe za pripremu
EU projekata. Ima li konkretnih rezultata? Kakvih? Koje tvrtke?
Ježina: Udruga je zadovoljna suradnjom
s Ministarstvom poduzetništva i obrta u
pogledu EU projekata. U ljeto 2013. godine oformljena je Radna skupina za EU
fondove i regionalni razvoj i već pri osnivanju smo shvatili kako moramo pokucati na
vrata svih mjerodavnih državnih tijela koja
sudjeluju u alociranju sredstava iz EU fondova. Najbolju suradnju uspjeli smo ostvariti upravo s Ministarstvom poduzetništva
i obrta. Ministarstvo je predstavnike naše
udruge uključilo u svoju radnu skupinu
tako da zajedno rješavamo sve izazove koje
susrećemo u provedbi EU projekata. Mi
njima prenosimo probleme tvrtki s tržišta
koje se apliciraju na aktualne projekte, a oni
nama probleme koje uviđaju pri prihvatu i
ocjeni tih projekata. Zajednički cilj nam je
prenijeti što više informacija tvrtkama na
tržištu, znajući da su mali i srednji poduzetnici danas izloženi problemima koje
nosi svakodnevno poslovanje i nestabilnost
tržišta i da postoji opasnost da dobre ideje namijenjene tim tvrtkama vjerojatno ne
dolaze pravodobno do njih.
Upravo je to bio cilj kad smo u prvoj fazi
objave natječaja s Ministarstvom i jednom
tvrtkom članicom udruge organizirali jednodnevne besplatne radionice za poduzetnike. Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih
procesa i to u čak četiri hrvatska grada. Ova
inicijativa rezultirala je da je Ministarstvo
u prvom krugu za dodjelu sredstava zaprimilo nešto više od 400 iznimno kvalitetno
pripremljenih projekata, čime su premašena očekivanja i povećana su sredstva za tu
namjenu.
Trenutno su u pripremi novi grantovi za
male i srednje tvrtke za koje vjerujemo da
će pokazati brze rezultate u implementaciji određenih IT alata u poslovanju i u tom
dijelu smo već kao zemlja pohvaljeni od
Europske komisije za našu inicijativu. Vjerujemo da će upravo 2015. godina donijeti
prave rezultate.
GOSPODARSKA DIPLOMACIJA
KRAJEM 2013. GODINE U MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA I EUROPSKIH INTEGRACIJA POKRENUT JE PROJEKT
GOSPODARSKE DIPLOMACIJE. PO ČEMU SE RAZLIKUJE OD DOSADAŠNJIH POKUŠAJA I ŠTO NUDI ICT IZVOZNICIMA? ICT diplomacija
PRIPREMILI: AMERA ZULIĆ VRABEC HUP ICT,
ANA ŠIMUNDŽA MVEP i RATKO MUTAVDŽIĆ
Projectura org.
R
iječ je o projektu utemeljenom
na idejama izvoznika i na proučavanju europske prakse, ali
prvenstveno na realnim tržišnim iskustvima i stvarnim potrebama koje su
izvoznici zahtijevali i prepoznali kao
bitne za svoj rast. U novom sustavu
gospodarske diplomacije kroz projekt
Zrinjevac ministarstvo poklanja posebnu pažnju uvođenju nove institucionalne kulture prema kojoj se diplomati trebaju usredotočiti na građanina
odnosno izvoznika i biti mu na punoj
usluzi. Pritom se taj rad prati, usmjeruje i nagrađuje.
Jedan od važnijih ciljeva je i praćenje izvoznih prilika, odnosno razvojnih planova i javnih natječaja u zemlji
primateljici. Prvi put događa se da se
e-mailom svakodnevno slijevaju deseci
vrijednih informacija iz veleposlanstava i konzulata preko poslovnih udruženja - Hrvatske gospodarske komore
(HGK), Hrvatskog udruženja poslodavaca (HUP), Hrvatskog informatičkog zbora (HIZ) i Hrvatske obrtničke
komore (HOK) na adrese izvoznika.
Za takav način rada vrlo je bitna priprema tako da su gospodarski savjetnici u veleposlanstvima prije odlaska na
mandat stažirali u vodećim hrvatskim
kompanijama koje su prisutne na tržištu zemlje primateljice, kako bi se bolje
upoznali s njihovim interesima i poslovnim planovima. Veleposlanstva su
postala mjesta za okupljanje izvoznika, a u većini njih okupljaju se jednom
mjesečno ili dvomjesečno. Za potrebe
učinkovitijeg funkcioniranja razvijen
je i poseban informacijsko-komunikacijski sustav koji povezuje Ministarstvo
vanjskih i europskih poslova na Zrinjevcu s osamdesetak predstavništava
u inozemstvu. U Europskoj uniji rađa se nova verzija jedinstvenog
digitalnog tržišta na kojoj će se sljedećih desetak godina
temeljiti EU gospodrastvo. Odrednice su univerzalne
za sve zemlje članice, a vrlo su bitne za Hrvatsku jer će
nam pomoći preskočiti postojeće prepreke i ubrzati one
elemente digitalnog društva koji će nam omogućiti bolji
rast digitalnih rješenja i usluga. Dio tog novog digitalnog
gospodarstva je i gospodarska diplomacija koju uvodimo.
Podrška Ministarstva vanjskih poslova izvoznicima: Njemačka, Rusija, Austrija,
Slovenija, UK, Italija, Turska, BiH, Poljska, Katar ...
(gd.mvep.hr) ili izravno. Ti
zahtjevi više ne spavaju u
ladicama nego se odmah
zaprimaju nakon čega se
izvoznika prati do samog
zaključenja posla. Svojevrsni semafori signaliziraju
u kojoj je fazi predmet i
reagira li diplomacija dovoljno ažurno, dok MVEP
Slika 1: Ključni indikatori uspješnosti gospodarske
nadgleda rokove i kvalidiplomacije
tetu izvršenja. Isti sustav
Kakav je to informacijsko-komunika- omogućuje i analitiku rada, kao i procjecijski sustav, kako se prati izvršenje obve- nu uspješnosti po ključnim indikatorima
za i kako pomaže izvoznicima?
(key performance indicators – KPI). Sve su
U taj sustav unosi se svaki zahtjev izvo- to novi procesi i pojmovi kojih dosad nije
znika podnesen na web-stranici MVEP-a bilo u hrvatskoj diplomaciji. (Slika 1)
MVEP ključni indikatori uspješnosti (KPI)
198/03/2015 OpenInfoTrend 19
Podrška MVEP-a izvoznicima – po kvartalima
Podrška MVEP-a izvoznicima – po uslugama
Ukupno: 3468 aktivnosti
Traženje partnera 1766
Sajmovi i promotivna događanja 287
Posjeti službenim institucijama 200
Usmjeravanje na financ/pravnu
podršku 103
Uspostava poduzeća/podružnice 60
Broj aktivnosti
Informacije o regulativi 476
Zalaganje za pravedan tretman 99
Ostale trgovinske barijere 194
Ostalo 744
Slika 2: Najčešće tražene usluge od gospodarske diplomacije
Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Što je od toga dosad ostvareno?
Usluge gospodarske diplomacije zatražilo je i dobilo više od 1400 izvoznika na sto
i jedanaest tržišta, kojima je pruženo više
od 3500 usluga – od pronalaženja partnera
do uklanjanja trgovinskih barijera. Diplomatska mreža dojavila je više od 950 izvoznih prilika tj. konkretnih poslova, a samo
u godinu dana u MVEP je pristiglo više
od 250 pisanih zahvala izvoznika. (Slika 2)
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jedino je državno tijelo koje je krajem prošle godine uputilo hrvatskim izvoznicima anketu o njihovom zadovoljstvu
njegovim radom i kvalitetom pružene usluge. Više od 90 % ih je zadovoljno pruženim uslugama, a da se stvari kreću nabolje
pokazuje i činjenica da je u prošloj godini
izvoz rastao oko 8 % pa vjerujemo da je za
taj rast dijelom zaslužna i inicijativa gospodarske diplomacije. No, to su rezultati
nekoliko multidisciplinarnih akcija i aktivnosti - Vlada prvi put ima konkretnu
i jasnu izvoznu politiku. Ministarstvo je
na zahtjev hrvatskih izvoznika pokrenulo
osnivanje Vladinog povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva
u čijem radu sudjeluju predstavnici hrvatskih poslovnih udruženja i tijela državne
uprave. Povjerenstvo je izradilo Akcijski
plan podrške izvozu koji je Vlada usvojila i počela provoditi u svibnju. To je skup
mjera koje su tražili sami izvoznici, a obuhvaća niz konkretnih usluga i aktivnosti
usmjerenih na potporu izvoznicima u
svim fazama izvoza - od edukacije, savjetovanja i umrežavanja sve do zaštite pozicije na stranom tržištu. (Slika 3)
Kakvi su rezultati pilot-projekta i možemo li njime biti zadovoljni?
Osim uspješnog predstavljanja na me20 OpenInfoTrend 198/03/2015
Kvartali
Slika 3: Aktivnosti podrške gospodarske diplomacije
izvoznicima po kvartalima.
đunarodnim sajmovima gdje IT kompanije na tradicionalan način traže i pronalaze nove korisnike i partnere, kroz kanale
gospodarske diplomacije još je pokrenuto
više od 20 prilika koje se aktivno obrađuju. Kako je riječ o pilot-projektu i ograničenom skupu rješenja i kompanija koje su
sudjelovale, sudionici su zadovoljni ostvarenim rezultatima te se odvija uspješna
daljnja suradnja što potvrđuje i povratna
komunikacija s partnerima iz industrije
koji su sudjelovali u projektu.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavilo je ponude tih hrvatskih IT
kompanija kroz svoja 74 predstavništva u
odgovarajuće državne institucije, poslovna udruženja i privatne kompanije. U ljeto
2014. godine hrvatski diplomati su prezentirali naš IT sektor kao iznimno konkurentan i dinamičan segment hrvatskog
gospodarstva te upoznali sugovornike s
prednostima predstavljenih proizvoda.
Takve prezentacije su na tridesetak lokacija rezultirale pozitivnim reakcijama, dobivene su vrijedne dodatne informacije o
budućim natječajima, inicijative za susretima ili prijedlozima za sudjelovanjem na
sajmovima. Hrvatske kompanije su dobile
pozive na prezentacije u državnim tijelima više od dvadeset zemalja od kojih su
neke već i održane.
Širenje projekta na veći broj rješenja i
kompanija te uključivanje drugih gospodarskih grana zahtijevat će i drukčiju organizaciju te uvođenje novih tehnologija
u radni proces. Gospodarska diplomacija
planira tijekom ove godine pokrenuti još
tri-četiri projekta u različitim gospodarskim podsektorima i nišama. (Slika 4)
Odakle zamisao promocije ICT proizvoda putem gospodarske diplomacije?
Već godinama postoje razne inicijative
oko promocije hrvatske ICT industrije
i dobrih rješenja implementiranih u sustavima državne i lokalne uprave. Te inicijative dolaze i iz privatnog sektora koji
se značajno angažirao da zaživi projekt
gospodarske diplomacije. Naprimjer, tijekom 2014. godine u okviru djelovanja
HUP-ove ICT udruge formirana je i radna
Kako smo pridonijeli vašem poslovanju na stranom tržištu?
Slika 4: Anketa za hrvatske izvoznike - rezultati ocjenjivanja rada gospodarske diplomacije.
skupina za Izvoz i međunarodnu suradnju (Digital Single Market), novoj verziji jekoja je pripremila suradnju privatnog ICT dinstvenog tržišta na kojem će se sljedesektora u tom projektu, s vrlo specifičnim ćih desetak godina temeljiti EU ekonomizadacima: poticanje odgovornih osoba da je. U neku ruku digitalizacija gospodarske
izrade kataloge rješenja u vlasništvu dr- diplomacije, a time i državne uprave bila
žave, lokalne uprave i državnih tvrtki kao je potpora DSM-u i njegova neizbježna
što su FINA, APIS-IT, CARNET, SRCE komponenta. DSM je sljedeći korak razvokoji imaju projektirane i implementirane ja - nakon što je EU izgradila jedinstveno
sustave hrvatskih ICT partnera - kvalitet- tržište koje jednostavno proširuje pristunih i globalno konkurentnih te se mogu panjem novih članica, digitalno tržište je
na određeni način promovirati i plasirati nešto sasvim drugo i zahtijeva od članica
u svijetu. Zatim promocija uspješnih pro- i administracije da se pozabave drukčijim
jekata u Hrvatskoj i na vanjskim tržištima, problemima koje već donosi novo doba
bez obzira na područje implementacije, kroz kulturu, tehnologiju, navike... Stvavlasništvo ili vrstu partnerstva, gdje tre- ranje novog DSM-a u Europskoj uniji ima
ba povezati sve mogućnosti, promocijske za sljedeće godine potencijal od čak 340
i prodajne kanale te otvaranje izvoznih milijardi eura što je golem prostor za rast
prilika.
tržišta.
Kroz projekt gospodarske diplomacije
Toj je temi posvetio veliku pažnju i novi
Ministarstvo vanjskih poslova i Ministar- potpredsjednik Europske unije za pitanja
stvo gospodarstva, ali i ustanova poput Digitalne Agende Andrus Ansip koji naHGK-a i CISEX-a postali su prirodan stavlja s inicijativama vezanim uz osigurapartner za takve aktivnosti. Ministarstvo nje osnovnih elemenata novog DSM-a. To
vanjskih poslova aktivno se uključilo dje- je danas ponajprije dostupnost infrastruklovanjem gospodarske diplomacije dok ture - suvremeni pristup internetu trebao
su Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska bi biti najmanje 30 Mbps. Tu je i pitanje
gospodarska komora podržali projekt fi- zaštite podataka i prava na njih, odrenancijski i organizacijski u nastupima na đivanje prava kupaca koji kupuju robe i
međunarodnim sajmovima.
usluge elektroničkim putem, ali i prava
Budući da u trenutku pokretanja pro- vezanih uz elektroničke sadržaje, pitanja
jekta nitko nije potpuno razumio sve sigurnosti elektroničkih sustava, napretka
mogućnosti koje nam stoje
elektroničke javne uprave i
na raspolaganju kroz gosslično.
podarsku diplomaciju, a još
DSM-ove odrednice uniElektronskom
poštom
nije bio napravljen ni popis
verzalne su za sve zemlje
svakodnevno
se
uspješnih projekata, cijeli
članice pa su vrlo bitne i za
proces je sagledan na ogra- slijevaju deseci
Hrvatsku - pitanja kojima
ničenom skupu poznatih rje- vrijednih informacija
se bavi Europska komisija
šenja i ICT kompanija. Tako iz veleposlanstava
odredit će digitalni napresu sve članice HUP-ove ICT i konzulata preko
dak EU, ali i mogućnost da
udruge pozvane da nomi- poslovnih udruženja
preskočimo nametnute baniraju nacionalne projekte i na adrese izvoznika
rijere te da ubrzamo odrevlastite proizvode koji su već
đene elemente digitalnog
uspješni izvan Hrvatske te da
društva koji će nam, ako ih
aktivno sudjeluju u tom pilot-projektu.
pametno iskoristimo, omogućiti bolji rast
U pilot-projekt su uključene sve prijave digitalnih rješenja i usluga. A na tome se
koje su stigle do postavljenog roka. Sudje- temelji veći dio digitalne ekonomije koja
lovalo je pet hrvatskih kompanija - CAR- nam postaje sve bitnija.
Net, HRPro, Algebra, IN2 i Ericsson NikoDakako, osnova DSM-a je ipak tehnola Tesla s 12 rješenja uglavnom iz područja logija i zanimljivo je kako ona napokon
upravljanja ljudskim resursima (e-Lear- dobiva svoje prirodno mjesto nove revoning, e-Dnevnik, e-Enrollment, e-Mati- lucije kao što je to bila industrijska prije
ca, HCM, HRNET, e-Driver) i zdravstva stotinjak godina. Povezivanje gospodar(e-Dijetetičar, e-Naručivanje, e-Recept,
ske diplomacije s digitalnim tokovima
LIS, e-Uputnica).
mora se gledati u istom okviru - treba diZašto je fokus na ICT i njegovu primje- gitalizirati gospodarsku diplomaciju tako
da korisnicima omogući direktno povezinu toliko važan?
Vjerojatno ste već primijetili kako se u vanje s njihovim dnevnim aktivnostima,
Europskoj uniji sve više govori o DSM-u da se iskoriste prednosti modernih teh-
Primjer iz prakse:
Suradnja s
Turskom
Na najznačajnijem euroazijskom
sajmu CEBIT Bilisim u Istanbulu koji je
održan od 11. do 14. rujna 2014. sudjelovalo je i dvadeset devet hrvatskih
tvrtki. Predstavljeno je više od 60 proizvoda, od mobilnih aplikacija do velikih
hrvatskih nacionalnih projekata poput
e-Zdravstva.
Tijekom održavanja sajma obavljeno
je niz posjeta i sastanaka s potencijalnim poslovnim partnerima i kupcima
te bilateralnih sastanaka predstavnika naših i turskih udruženja. Jedan od
najznačajnijih bio je posjet Istanbulskoj gospodarskoj komori koja okuplja
360.000 tvrtki i koja će kao partner svim
svojim članovima otvoriti potencijalne
poslovne mogućnosti suradnje s hrvatskim tvrtkama. Dogovorena je suradnja
između Tehnološkog parka Istanbul, u
kojem na razvoju radi oko 30.000 ljudi
te hrvatskih tvrtki koje mogu biti partneri u razvoju određenih rješenja. U
Tehnološkom parku okupljeno je više
od 260 tvrtki koje razvijaju značajna rješenja u području obrane, ICT-a, elektronike, biotehnologije te avioindustrije,
što je dobar početni poligon za uspostavljanje poslovnih odnosa i istraživanje zajedničkih mogućnosti.
5 za poslovnu
diplomaciju?
U veleposlanstvima i konzulatima
uvedeno je praćenje i ocjenjivanje
rada svakog veleposlanika i gospodarskog savjetnika kojima se dodjeljuju
individualni ciljevi i prati se kako ih
ostvaruju.
nologija, ali i da smanji opterećenje diplomata i drugih koji rade na tim zadacima.
Tehnologija mora osigurati što jednostavnije prikupljanje i prosljeđivanje informacija te odrađivanje zadataka, da što manje
opterećuje ljude i da donese maksimalnu
vrijednost. Iako se to možda ne vidi otprve i gospodarska diplomacija je dio novog
digitalnog gospodarstva. To više nije ona
dobra stara diplomacija koja je bila dominantna u smislu političkog pozicioniranja
nego nova, okrenuta prema stvaranju vrijednosti, jer se državna snaga danas primarno reflektira kroz njenu ekonomsku
moć.
198/03/2015 OpenInfoTrend 21
smart
RAZGOVARALI SMO
P
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
ovijest nas uči da je inteligentno
ljudsko biće sposobno svako novo
otkriće i razvoj najprije iskoristiti
na loš način, a poslije marljivo i samozadovoljno sanirati posljedice. Stoga
bi bilo pametno zamisliti se nad obje
strane medalje digitalne budućnosti, a
sigurno i o sivoj zoni između.
U tomu će svakako biti velikih prepreka. Od onih kojima suvremena tehnologija služi samo za igru i zabavu mnogo
su opasniji znalci i stručnjaci tunelskog
vida kojima je tehnološki napredak sam
sebi cilj, bez obzira na eventualne kolateralne žrtve u krhkoj i ranjivoj društvenoj ravnoteži. Kako nedavno reče
jedna velika ličnost naše ICT industrije
- o tome trebaju brinuti neki drugi.
Stoga je u ovom broju naš sugovornik
na temu otvorenog društva čovjek koji
izvrsno poznaje tehnološka dostignuća
i mogućnosti razvoja, ali pritom nije
izgubio sposobnost analize očekivanih
društvenih posljedica. O toj izuzetno
važnoj tematici razgovarali smo s Ivanom Vidakovićem, direktorom Microsofta Hrvatska.
Ivan Vidaković,
direktor Microsofta
Hrvatska
22 OpenInfoTrend 198/03/2015
Razgovor smo započeli traganjem za
najprihvatljivijom definicijom otvorenog
društva:
- Otvoreno društvo je širok pojam kaže Vidaković - koji se temelji na otvorenom sudjelovanju svih društvenih
sudionika u procesima razvoja države.
No, jedan od bitnih elemenata je otvorenost koju podržava javna uprava i koja je
uvjet za uspostavljanje paradigme u kojoj
je država osnovana zbog građana i ispunjava ciljeve koje građani od nje očekuju.
Danas se to popularno naziva otvorena
javna uprava ili Open Government, što je
jedan od glavnih ciljeva gotovo u svim
demokratskim zemljama. Koncept otvorene javne uprave nužno uključuje transparentnost, sudjelovanje i uključenost.
Sve te kategorije jednostavno je razumjeti
i podržati politikama i pripadnim uredbama, ali teže je provesti zbog složenosti
sustava javne uprave i isprepletenih poslovnih procesa koji su implementirani u
njoj. Primjena tehnologije u poboljšanju
ili uspostavljanju kvalitetnih procesa danas je nužnost i teško je zamisliti bilo koje
kvalitetno rješenje dostojno otvorenih
ideja, a da ne sadrži značajne tehnološke
komponente.
Naprimjer, transparentnost znači potpuno otvaranje podataka i procesa javne
Ivan Vidaković: Ne možemo očekivati napredak dok ne promijenimo sustav vrijednosti
Otvoreni izazovi
otvorenog društva
uprave na uvid građanima i tvrtkama u
okviru u kojem se poštuje privatnost i sigurnost pojedinca i države. Tehnologijom
je jednostavno omogućiti da se svi sastanci ili savjetovanja javne uprave prenose i
zapisuju u digitalnom obliku kako bi bili
transparentno dostupni ili da se dokumenti - ne samo zaključci nego i svi stvarni dokumenti pojedinog procesa - objave pravodobno na uvid i razumijevanje.
Prema tomu, otvoreno društvo nije samo
niz zakona i politika koje omogućuju takav pristup, to je ujedno i društvo koje na
- Za mene otvoreno znači da svatko u
društvu ima jednaku šansu pristupa informacijama, od obrazovanja do sudjelovanja
u društvenom razvoju. Pritom dijelim ljude na one koji mogu iskoristiti društvene
šanse i na potrebite. Ono što je dobro u hrvatskom društvu jest da oni koji mogu pomažu onima koji ne mogu i tu vidim važnu
kariku otvorenosti i solidarnosti.
Kao što je nekad temeljno ljudsko pravo bilo imati osnovno obrazovanje, danas je temeljno ljudsko pravo imati pristup internetu,
jer ako nemate pristup internetu nemate pristup informacijama,
ako nemate pristup informacijama teško možete biti dio otvorenog društva.
Danas se cijele industrije formiraju na temeljima otvorenog
društva. Na osnovi studije koju je nedavno objavila Europska komisija, procijenjeno je da će 2020. godine u 28 članica Europske
unije poslovna vrijednost otvorenih podataka (open data) iznositi
206 milijardi eura. Dakle, moguće je izgraditi sustav i biznis dodatne vrijednosti od 200 milijardi eura i to samo na javnim podacima država članica. Možete li zamisliti kakve to pruža mogućnosti? Otvaranjem globalnih granica moguće je dobiti jednu državu
od sedam milijardi građana i potencijalnih kupaca.
Europska unija ima danas dvadeset i osam zemalja koje dijele
istu sudbinu, od podataka, budžeta, zakona... i oko mnogih stva-
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Iako je za osnovnu definiciju takozvanog OTVORENOG
DRUŠTVA dovoljna jedna proširena rečenica, nužno je ozbiljno
istražiti što nas očekuje u tom svijetu SVEGA digitalnog u
koji nas ubrzano i nepovratno vodi suvremena tehnologija
ispravan način primjenjuje te tehnologije
i otvara se prema njima omogućujući svoj
razvoj. Pojednostavljeno, samom primjenom tehnologija uvodimo i podržavamo
novi korak u otvorenosti: danas informacije teku mnogo brže, dostupnije su i mnogo ih je lakše distribuirati negoli ikad. Nije
neobično da se internet u nekim zemljama uključivo Hrvatsku smatra temeljnim
ljudskim pravom.
Dakako, razumijevanje i primjena
koncepata otvorenog društva nije uspostavljena u svim zemljama podjednako.
Evo kako to vidi naš sugovornik:
- Zbog demokratske tradicije, ali i financijskih mogućnosti, primjena je najdalje
otišla u zemljama koje imaju visoke demokratske standarde i povijesno dugu nji-
ri više ne moramo razbijati glavu. S druge
strane kao mala zemlja možemo se fokusirati na svoje različitosti i osobitosti koje
ćemo kroz mnoge kanale ponuditi baš toj
istoj Europskoj uniji.
Osnovni poticaj za nastanak Europske
unije bila je želja da se u Europi spriječe
budući ratovi, ali onda je narasla na gospodarskoj bazi, jer se uvidjelo da dvadeset i osam ujedinjenih zemalja može voditi jedno gospodarstvo, može poticati inovacije i
društveni standard. Oni koji sumnjaju neka se zapitaju je li lakše
biti dijelom društva od pet ili petsto milijuna stanovnika.
U globalnom društvu svi su izloženi, više ne postoje nekakve
zaštite. Što prije shvatimo da moramo biti konkurenti - najprije
kod kuće, onda u regiji pa zatim i globalno - to će nam biti bolje. Na ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma
za 2014. Hrvatska je, nažalost, pala za dva mjesta, na 77. od 142
zemlje. Može li mala zemlja biti među najkonkurentnijima na svijetu? Pogledate li tu istu ljestvicu vidjet ćete da je među deset najkonkurentnijih svjetskih zemalja polovica malih ili vrlo malih, na
čelu sa Švicarskom i Singapurom. Dovoljno je pogledati primjer
jedne male Danske koja ne samo da je među najkonkurentnijima
u svijetu nego je tu konkurentnost uz pomoć tehnologije izgradila na poljoprivredi! Koliko sličnosti s Hrvatskom, a koliko tek
različitosti?!
198/03/2015 OpenInfoTrend 23
RAZGOVARALI SMO
hovu primjenu. Dakle, otvorenost, transparentnost, uključivost... to su koncepti
koji traže i značajno investiranje u procese i mogućnosti koje država može pružiti građanima, tvrtkama i organizacijama.
Zemlje koje su imale te mogućnosti, ali i
želju da se stvarno implementiraju procesi
otvorene javne uprave i otvorenog društva, danas su vodeće u tom smislu. No,
vodeće ne znači da su i potpuno ostvarile
svoj cilj, daleko smo od idealno uređene
države koja je potpuno okrenuta prema
servisu građanima i organizacijama.
S druge strane, niz država ima ozbiljne
probleme u razumijevanju i implementaciji otvorenih koncepata. Razlog može biti
da nisu tradicijski demokratske ili nemaju
sredstava za značajnije ubrzanje procesa i
slično. Tehnologija je u takvim slučajevima idealno sredstvo da se ti procesi pokrenu i održe - tehnologijom možete preskočiti godine nemogućnosti i nepostojanja uvjeta da se otvoreno društvo realizira
onako kako treba.
Naprimjer, otvoreno društvo uključuje
javne objave raznih upravnih postupaka u
državi - teorijski, to možete ostvariti tako
da se rješenje ili presuda ispiše i objavi na
oglasnoj ploči u prostorima javne uprave.
Možda je transparentno, ali nije značajno
dostupno – uporabom interneta objava
ne samo da postaje transparentna, nego
i javno dostupna, pretraživa, djeljiva svima koji su za to zainteresirani, bilo gdje
da se nalaze u svijetu. Vjerujemo da će te
razlike biti sve manje i manje, jer danas se
tehnologija primjenjuje na potpuno nove
i inovativne načine, ne samo u razvijenim,
nego i u manje razvijenim zemljama.
Kakvog ima smisla parcijalno ostvaren
open predložak samo u bogatim, uređenim društvima? Nije li razlika u tehnološkom, materijalnom i društvenom razvoju
među pojedinim regijama nepremostiva
zapreka globalno otvorenom društvu?
- Već smo rekli da je to prilično rješiv
problem - optimističan je Vidaković - iako
bismo ga prije mogli zvati izazovom. Svijet je poprilično raznolik i nema nikakvog
razloga da u tehnološkom, financijskom i
društvenom razvoju samo nekoliko država vodi glavnu riječ. Dakako, oni razvijeniji danas imaju prednost.
Otvorenost nije tu da bismo odjednom
riješili sve probleme vezane za financijski ili društveni položaj određene zemlje,
nego daje mogućnost svakom pojedincu
da se s vremenom, zahvaljujući prije svega
24 OpenInfoTrend 198/03/2015
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
smart
svojoj sposobnosti, popne na društvenoj
ljestvici. Dakle, nije upitno može li otvoreno društvo, odnosno ideje i mogućnosti
koje donosi, poboljšati državu, samo to ne
može napraviti preko noći.
Ako ostvarenju otvorenog društva nisu
zapreka gospodarske razlike, ljudski rod
već po svojim karakternim značajkama
ima druge resurse koje će iskoristiti kad
treba zakočiti dobre projekte i namjere.
- Kao što smo napomenuli, to dolazi s
vremenom, bitno je da su dostupne pretpostavke za promjene - naš sugovornik se
samo djelomično slaže s pesimističnom
pretpostavkom - ljudski karakter, ne u općem smislu nego u negativnim oblicima,
uvijek je prepreka bilo čemu. No, ako se
prvo kao pojedinci, a onda i kao društvo
ne mijenjamo, ne tražimo bolje, onda ne
postoji protuteža. Tako je i s otvorenim
društvom, prvo ga moramo prihvatiti kao
pojedinci i onda zajedno s istomišljenicima i društvima postavljati uvjete da se to
dogodi. Dobar primjer je utjecaj interneta
koji je postao glavni katalizator globalne
dostupnosti informacija, a samim time i
razvoja gospodarstva i društva općenito.
- Hrvatska nije imala sreću pravocrtnog razvoja. Rat nam je uzeo
četrnaest godina pa smo se po pitanju razvoja i standarda 2005. godine
našli na razini 1991. Četrnaest uzetih
godina nametnuti nam je čimbenik,
no mnogo drugih stvari namećemo si
sami, sustav vrijednosti je devalvirao
zbog raznih poznatih činjenica. Bez
jačanja demokratskih procesa, bez potpune otvorenosti i transparentnosti,
otvoreno društvo zapravo ne postoji.
Tako je internet postao tehnološka platforma koji je sine qua non budućeg napretka.
Slično je bilo i s električnom energijom,
transportom ili edukacijom. To su sustavi
koje nijedan ljudski karakter više ne može
ugroziti, jer imaju univerzalne vrijednosti
i možemo ih samo dalje unapređivati i nadograđivati, kao što to trenutno radimo s
novim oblicima obnovljivih energija. Dakle, za sve treba vremena. Opći društveni
i ekonomski razvoj je nešto što se teško
može izbjeći. Pročitajte nešto od Raya
Kurzweila, bit će vam odmah sve jasno.
Ovisno koju od mogućih definicija
open društva prihvatimo, osim potpuno
ostvarljivih tehnoloških uvjeta, nužna je
veća ili manja mjera osnovnog političkog
poštenja, iskrenosti u međunarodnim odnosima, povjerenje i spremnost dijeljenja
cjelokupnog poznatog znanja svih sa svima. Koliko je to vjerojatno?
Vidaković smatra da će to osigurati
pravni elementi: - Činjenica je da se određeni standardi povezuju sa sredinama kao
što su Europska unija, članice NATO-a i
UN-a ili pak potpisnice različitih međunarodnih ugovora. U takvim je situacijama država dužna, neovisno o političkoj
volji vlasti, dati svojim građanima uvid u
određene podatke odnosno procese. Tako
primjerice Hrvatska ima zakon prema kojemu građani imaju pravo uvida u sve podatke koji su klasificirani kao javni i prikupljeni su novcem poreznih obveznika.
Država je obvezna osigurati građanima
pristup tim podacima, što danas najčešće
funkcionira na principu slanja zahtjeva te
dostave podataka u određenom vremenskom roku. Nove inicijative uključuju
izradu portala na kojima bi se takvi poda-
primjerom pokazati kako nešto ne bi trebalo biti, uvijek navodim kao sinonim HAZU. Dok tamo ne mogu sjediti pojedinci kao što su Ivica Đikić, Davor Pavuna i Miro Radman,
taj HAZU ima muzejsku vrijednost. Možemo reći kapa dolje
za ono što ste nekada napravili, ali vi niste lokomotiva koja
vuče u sutrašnjicu.
Dok ne promijenimo sustav vrijednosti ne možemo očekivati napredak. Otvoreno demokratsko društvo građanima
kaže: to su mogućnosti, a mi ćemo vam kreirati sigurnu okolinu i nećemo mijenjati smjer svaka tri mjeseca.
Hrvatska je 1991. imala jedan cilj - biti neovisna. Okupili
smo se oko ideje, imali smo lidera, sve je bilo jasno. Čim cilj
nestane pada i fokus. Pametne nacije imaju ciljeve, velike ih
mogu imati puno, no male ih ne smiju imati previše. Ključni hrvatski resurs je čovjek, a mi u ljude ne investiramo dovoljno. Naš FER je perjanica visokog obrazovanja i dobiva
najkvalitetnije studente. No, budimo realni, njih su iznjedrile
njihove osnovne i srednje škole te njihovi roditelji. Pogledajmo što se dogodilo s Bolognom, umjesto da se cijeli proces
usmjeri kreiranju obrazovanja za budućnost koje će pomoći završenim studentima da budu konkurentni u globalnoj
utakmici, on je izveden tako da zacementira status quo s postojećim znanjem predavača. Zato nam sadržaj nastave na
mnogim fakultetima nema nikakve veze s realnim potrebama poslodavaca.
Tko je odgovoran?
- Naše društvo panično drži status quo. Kako bi došlo do
promjena potrebni su lideri s transformacijskim vještinama,
a takvih u svijetu ima najmanje. Transformacijski lider zna
što treba napraviti - bilo da je riječ o kompaniji ili državi objasniti cilj, senzibilizirati okolinu te svakom pojedincu
pojasniti koja je njegova uloga u tom procesu i zatim svu tu
komunikaciju kontinuirano ponavljati. Zašto je to potrebno?
Zato što se svatko boji promjene, ako ne zna što ona nosi. Na
kraju, čega se boji sedam
milijardi ljudi na našem
globusu? Promjena! Zašto očekujete da Hrvatska
bude drukčija?
ci objavljivali u standardnom
obliku te osvježavali u dogovorenim intervalima. Tako
se povećava ne samo transparentnost funkcioniranja
vlasti, već se otvara i prostor
za razvoj novih poslovnih
modela zasnovanih upravo
na javnim podacima.
Ako svako ljudsko biće
opskrbimo jeftinim pametnim mobilnim
uređajima, osiguramo mrežni kapacitet
i dovoljne izvore energije hoće li ta nova
komunikacija zasnovana samo na tehnološkim dostignućima predstavljati vrijedan društveni napredak?
- Naravno. Razvoj društva u posljednjih sto godina ne može se usporediti ni
s jednim dosadašnjim razdobljem. Jednog
dana svaki čovjek na Zemlji imat će nekakav oblik komunikacijskog uređaja koji
može biti potpuno drukčiji od bilo čega
što danas znamo i koristimo, uključivo i
koliko će trošiti, koje i kakve energije će
koristiti te način na koji će se ti uređaji
spajati i umrežavati. Takva mreža univerzalno dostupnih i sposobnih uređaja
zasigurno će promijeniti svijet i to mnogo
drastičnije nego što to danas radi internet.
Zahvaljujući tehnološkom razvoju već
danas mnogo više komuniciramo s dru-
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
- Zašto Europska unija želi imati 40 posto stanovništva s
visokom stručnom spremom? Visokoobrazovani ljudi lakše
će se snaći u novim uvjetima, pogotovo oni koji su uz to tehnološki potkovani i znaju barem dva jezika. Dobro obrazovanje ključni je uvjet za hrvatski uspjeh.
Iza termina akademska zajednica skriva se pomanjkanje
konkurentnih vještina. Već desetak i više godina konstruktivno kritiziram našu akademsku zajednicu, zato što se iza
tog termina skrivaju mnogi pojedinci koji nemaju konkurente vještine, a nisu spremni na promjene. Akademska zajednica trebala bi predstavljati najinteligentniji i najkreativniji dio
društva. U razvijenim zemljama Europske unije akademska
zajednica je ta koja će u kritičnim trenucima ponuditi državi
prava rješenja. Kad je kriza zahvatila Njemačku njihov Think
Tank je rekao - ako je dobro za Njemačku, dobro je i za građane i ponudio rješenja. U Hrvatskoj vrijedi obratno - važno je
što je dobro za mene, ostatak nacije me ne zanima.
U čemu vidimo nedostatak želje za promjenama? Prvi
primjer: broj mogućih mjesta u visokoškolskim ustanovama
premašuje ukupan broj raspoloživih srednjoškolaca. I to nikome ne smeta. Drugo, činjenica da postoji fakultet koji ima
jedanaest studenata i pedeset profesora dodatno govori da
sustav ne funkcionira. Tu se vraćamo na spremnost za promjene - gdje god niste spremni na promjene, gdje god je ta
kočnica visoko podignuta, ne možemo očekivati transformaciju ili takozvane reforme. Tijekom posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj je bilo niz pokušaja reformi koje su propale.
Tko može inicirati pozitivne promjene? Politika! Vraćamo
se dakle na inicijalno pitanje: Želimo li promjene ili ne? Da.
Nosi li to rizike? Da. Može li se upravljati rizicima? Naravno.
Odete li na jedan Harvard morat ćete se dobro oznojiti - nema stričeva, nema nepotizma, ali ako ste talentirani
možete dobiti i punu stipendiju. Tako se postiže izvrsnost,
a poticanje izvrsnosti jedan je od najboljih načina da društvo krene naprijed. Ako
možete uključiti u društvo
dva-tri posto najsposobnijih da vas guraju naprijed,
dobit ćete čudo. Kad želim
gima negoli ikad prije. Je li to
kvalitetnija ili nekvalitetnija
komunikacija, ovisi o pojedincu. Kako se kaže, ljepota
je u očima onoga koji gleda.
Umjesto da razmišljamo o radikalnim promjenama koje nas
čekaju u budućnosti, poput primjerice čitanja misli, promjene
bismo trebali doživljavati evolucijski, korak-po-korak.
Tehnologija će sigurno donijeti promjene. Imat ćemo sve manje vremena za
prilagodbu, a što smo stariji raspoloživo
vrijeme izgledat će nam sve kraće. Nove
generacije usvajat će te promjene s manje
otpora i lakše će im se prilagođavati, baš
kao što su društvene mreže brzo i potpuno prihvaćene među mlađom populacijom. Brzina promjena će biti sve veća, a
vrijeme za njihovo usvajanje sve kraće.
198/03/2015 OpenInfoTrend 25
RAČUNALNO OBRAZOVANJE
UZ POTPORU EUROPSKIH NACIONALNIH INFORMATIČKIH DRUŠTAVA PROVEDEDNO JE ISTRAŽIVANJE O STVARNIM E-KOMPETENCIJAMA ICT PROFESIONALACA U HRVATSKOJ I EUROPI
Definicija
temeljnih
IT znanja
Širenje računalne pismenosti povećalo je
potrebu za razlikovanjem IT profesionalaca od
običnih korisnika. Cilj je zaštititi profesionalce,
povećati im vrijednost na tržištu rada,
dopuniti njihova znanja te bolje urediti
tržište ICT radne snage sistematizacijom
profesionalnih kompetencija.
PIŠE MARIJAN FRKOVIĆ
Autor mr. sc. Marijan Frković predsjednik je Hrvatskog informatičkog zbora i nacionalni ECDL koordinator. Informatikom se bavi više od 45 godina, od kojih 24
u velikom industrijskom poduzeću, od programera do
člana poslovnog odbora, a do odlaska u mirovinu bio je
direktor informatike HGK-a. Radio je na raznim informatičkim projektima u gospodarstvu, bankama i državnoj
upravi.
Gospodin Frković sudjeluje u radu međunarodnih
IT udruženja CEPIS, IFIP, IT STAR te ECDL-F. Bio je član
radne skupine za razvitak Svjetske komorske poslovne mreže, Međunarodne trgovačke komore (ICC)
u Parizu te član mnogih povjerenstava Vlade RH
(Strategije e-poslovanja, projekta e-Račun, Vijeća za
e-poslovanje, za pripremu pregovora s Europskom
unijom o poglavlju 10 - Informacijsko društvo i mediji, Programa razvitka informacijske infrastrukture
za gospodarsku djelatnost, za rješavanje Problema
2000, RS Predsjednika RH za izradu prijedloga Strategije informatizacije Hrvatske te za legislativu informacijskog društva).
Marijan Frković pokretač je HIZ-ova programa Digitalne agende za Europu 2020. ECDL-om za konkurentnu Hrvatsku, kako bi se kod nas povećala informatička pismenost.
26 OpenInfoTrend 198/03/2015
J
edan je od najvažnijih zadataka koje Hrvatska treba riješiti
na putu u informatičko društvo je obrazovanje i certifikacija zaposlenika u gospodarstvu, državnoj upravi, školama
i građana. Analize pokazuju da će već ove godine za 90 posto
poslova biti nužna osnovna informatička znanja. Iako se sve
više koriste aplikacije putem tableta i mobilnih telefona, PC i
dalje ostaje osnovno sredstvo za primjenu aplikacija u gospodarstvu.
Za hrvatski napredak od iznimne je važnosti briga o informatičkoj struci i ICT profesionalcima, što uključuje utvrđivanje temeljnih i specijalističkih znanja te obrazovni dio pripreme za certificiranje da se poveća vrijednost informatičkih
profesionalaca na tržištu, smanje njihovi nedostaci i bolje uredi
tržište ICT radne snage sistematizacijom profesionalnih kompetencija.
Širenje računalne pismenosti u suvremenom društvu nije
smanjilo potrebu za specijaliziranim stručnjacima određenih
IT područja. Dapače, IT profesionalci moraju se još više razlikovati od običnih korisnika. S druge strane, razlike između
stručnjaka za različita IT područja toliko su se povećale da,
primjerice, posao mrežnog administratora gotovo nema dodirnih točaka s poslom JAVA programera pa ako stručnjaci za
različita IT područja nemaju šire znanje dolazi do problema u
međusobnoj komunikaciji. Zbog toga je nužno definirati i poticati usvajanje zajedničkog skupa temeljnih znanja potrebnih
svim IT stručnjacima.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutno nedostaje oko 9000
IT stručnjaka, a svakog dana treba ih sve više. Hrvatska visoka
FOTO: SHUT TERSTOCK
CEPIS = Council of European Professional Informatics Societies www.cepis.org
ECDL = European Computer Driving Licence - www.ecdl.hr
EUCIP = European Certification of Informatics Professionals - www.eucip.hr
učilišta iz područja informatike godišnje proizvedu oko tisuću
novih diplomiranih inženjera što nikako nije dovoljno. Zato
je za hrvatsko gospodarstvo prioritet dodatno obrazovanje ili
preobrazovanje osoba iz drugih struka u nove informatičke
profesionalce.
U Hrvatskoj mnogi imaju profesionalno iskustvo u ICT-u,
pohađali su IT tečajeve, imaju industrijske certifikate o poznavanju pojedinih tehnologija Microsofta, IBM-a, CISCA, SUN-a
i drugih, ali nemaju formalno visokoškolsko obrazovanje. Takvi mogu uz dodatno obrazovanje i polaganje ispita steći u Europi priznati certifikat profesionalnog informatičara.
Hrvatski informatički zbor, koji ove godine obilježava 40
godina aktivnog i neprekidnog djelovanja, član je Europskog
udruženja profesionalnih informatičara CEPIS (Council of European Professional Informatics Societies www.cepis.org) i nositelj je uvođenja i primjene europskih programa obrazovanja
građana za rad s osobnim računalima i IT profesionalaca. HIZ
je 2003. godine počeo s primjenom ECDL programa (European
Computer Driving Licence - www.ecdl.hr), a 2008. i s edukacijom te certifikacijom ICT profesionalaca primjenom programa EUCIP (European Certification of Informatics Professionals
- www.eucip.hr).
Obrazovanje i certifikacija profesionalnih
informatičara
Slučaj EUROPA
Nedostatak profesionalnih informatičara bit će u sljedećem
razdoblju najveća prepreka primjeni ICT-a u europskim raz-
mjerima. Novi ICT diplomanti ne mogu pokriti potrebe koje
rastu oko tri posto godišnje pa bi se 2020. godine Europa mogla suočiti s nedostatkom od gotovo 900.000 ICT profesionalca. Istodobno, nezaposleno je oko 25 milijuna Europljana drugih struka i to je ono što se naziva digitalnim jazom vještina.
Za rješavanje tog problema Europska je komisija s ključnim
sudionicima pokrenula 2013. godine veliku koaliciju (Grand
Coalition for Digital Jobs) kako bi tvrtke, obrazovne ustanove i
javni sektor zajedno poticali usmjeravanje mladih prema ICT
zanimanjima.
Kao članica velike koalicije ECDL Fondacija je preuzela obvezu da će s nacionalnim EUCIP i ECDL operatorima u svijetu smanjiti digitalni jaz za novih pet milijuna stanovnika.
CEPIS je uz potporu europskih nacionalnih informatičkih društava poduzeo istraživanje kako bi se vidjelo stanje
stvarnih e-kompetencija ICT profesionalaca.
Rezultati tog paneuropskog istraživanja pružaju uvid u razinu stručne osposobljenosti i snimku struke. U njemu je sudjelovalo više od 2200 ICT stručnjaka, a provedeno je kroz projekt
CEPIS e-Compentence Benchmark.
198/03/2015 OpenInfoTrend 27
Glavni
zaključci
PSIHOLOGIJA
ZA POSLOVNJAKE
SAMO
23 %
ispitanih imalo je
kompetencije povezane
s njihovim zanimanjem
23 %
77 %
Što nam otkrivaju različiti profili karijera?
7%
Projektni menadžer bilo je
najpopularnije zanimanje
među sudionicima. Međutim,
manje od 7 % ispitanika
ispunjava e-kompetencije
nužne za to zvanje.
Tehničar specijalist je
zanimanje za koje je većina
profesionalaca ispunjavala
nužne e-kompetencije.
Istraživanja pokazuju da
to nije profil zaposlenika
koji će biti tražen u Europi
u nadolazećim godinama.
*Ispunjava kompetencije
neophodne za zvanje
projektnog menadžera
15%
Najveći broj ženskih ICT
profesionalaca je zabilježen u
svih sudionika Norveškoj (21 %), a najmanji
ovog istraživanja u Nizozemskoj i Španjolskoj
(10% u obje zemlje).
bile su žene
42
prosječna dob ICT
profesionalaca
u Europi
ICT osigurava
zaposlenje koje
je otporno na
krize. Većina
je ispitanih
Napravljena gap analiza trebala je pokazati stanje sadašnjih i
budućih ICT stručnjaka:
? identificirati njihovu razinu e-kompetentnosti u odnosu
na priznate europske okvire
? procijeniti e-kompetencije koje treba poboljšati
? utvrditi kako napredovati u razvoju e-kompetencije
Europski sustav certifikacije
EUCIP (European Certification of Informatics Professionals)
je CEPIS-ov sustav certificiranja profesionalnih informatičara s naglaskom na znanju i primjeni znanja u struci. Sastoji se
od nekoliko programa, a uspješni polaznici dobivaju međunarodno priznatu diplomu za temeljna ili specijalistička znanja
u području profesionalnog bavljenja informatičkom strukom.
Certifikat je namijenjen stručnjacima u gospodarstvenom IT
sektoru, u tijelima državne uprave, školama i sveučilištima te
u javnim institucijama. Usmjeren je prema raznim skupinama
polaznika, posebice:
Pojedincima
IT stručnjacima i menadžerima koji imaju visokoškolsko
obrazovanje iz područja informatike i računalstva, a željeli
28 OpenInfoTrend 198/03/2015
Administrator baze
podataka bio je
najnepopularniji
izbor među 23
zanimanja.
ICT profesionalaca
(78 %) zadržala je
svoje zaposlenje
na puno radno
vrijeme
Više od trećine
radi ih u velikim
organizacijama
(36 %).
bi steći uvid u aktualnosti u struci pohađanjem kratkog i
učinkovitog EUCIP Core programa s kasnijim profesionalnim certificiranjem
IT stručnjacima koji godinama rade u IT području, no
trenutno bez neovisnog (o proizvođaču računalne, komunikacijske ili programske opreme) ili visokoškolskog certifikata
Korporacijama
direktorima sektora informatike i menadžerima za
upravljanje ljudskim resursima velikih gospodarstvenih
tvrtki koji imaju iskustva s uvođenjem ECDL programa za
zaposlenike neinformatičare, a koji žele zaposlenicima informatičarima ponuditi kvalitetan i paneuropski program
stručnog usavršavanja i certificiranja
Sveučilištima, veleučilištima i privatnim učilištima
diplomantima trogodišnjih i petogodišnjih studija s malo
radnog iskustva ili bez njega koji žele polaganjem EUCIP
programa poboljšati svoju startnu poziciju na tržištu rada.
Zbog nedostatka radnog iskustva što je jedan od uvjeta, diplomanti se ne mogu nakon stjecanja EUCIP Core certifikata direktno certificirati za EUCIP Professional, već mogu
steći status EUCIP Associate.
e-Kompetencije u Europi | Analiza europskih nedostatnosti i neusklađenosti unutar ICT struke
Zaključci Europskog izvješća
Ova sekcija predstavlja
zaključke Europskog
izvješća.
Za uvid u kompletno izvješće
i upoznavanje s detaljima
elemenata predstavljenih
u tekstu, posjetite: www.
cepis.org/benchmarkresults
Čak i u trenutno
iznimno izazovnoj
gospodarskoj situaciji,
velika većina ispitanika
je zaposlena na
neodređeno vrijeme
(78 %). To pokazuje da
ICT karijera nudi velike
izglede za stabilno
zaposlenje. Jedanaest
posto ispitanika bili su
studenti, umirovljenici
ili nezaposleni.
Kompetencijske neusklađenosti su problem
za većinu europskih ICT profesionalaca
Gotovo 80 % ICT profesionalaca koji su
sudjelovali u istraživanju nisu imali e-kompetencije potrebne za svoju odabranu ICT
karijeru. To znači da je za ICT profesionalce
kontinuirani razvoj od presudnog značaja
žele li biti konkurentni na tržištu rada i prevenirati neusklađenosti koje bi ubuduće
mogle uzrokovati nedostatak ključnih rad-
nih vještina. Analiza je pokazala da su tehničar specijalist i ICT edukator, zanimanja
unutar kojih većina europskih ispitanika
ima potrebne kompetencije. Projektni menadžer je najpopularnije zanimanje među
ispitanim profesionalcima, ali samo je 7 %
sudionika imalo e-kompetencije nužne za
to zanimanje.
Najpopularnija ICT zanimanja današnjice nisu
među onima koja će se tražiti u budućnosti
ICT nudi
stabilno i stalno
zaposlenje otporno
na krizne situacije
unutar svjetskog
gospodarstva
Najpopularnija zanimanja
među ispitanicima su
bila: projektni menadžer
(14 %), razvojni
inženjer (11,3 %), ICT
konzultant (10,8 %) te
sistemski administrator
(7,6 %). Međutim, to
nisu zanimanja koja
će se najviše tražiti
sljedećih godina.
Glavna prednost EUCIP-a pred drugim certifikatima za IT
je njegova neovisnost o proizvođačima računalne i komunikacijske opreme te pojedinih vlasničkih programskih rješenja,
uz normirana temeljna znanja te široku paletu izbornih profila
koje nudi.
Sljedeće karakteristike EUCIP-u daju prednost pred drugim
certifikatima kao što su: međunarodno priznanje, fleksibilnost,
usredotočenost na potrebe IT profesionalca, puno profesionalno priznanje te široke mogućnosti primjene.
projektni menadžer
razvojni inženjer
ICT konzultant
sistemski administrator
voditelj IT odjela
tehničar specijalist
EUCIP programi
Izborni specijalistički program
informacijskih sustava, sukladno metodološkim i tehnološkim
pitanjima vezanim za procese njihova razvoja.
C/ Provedba: Operacije i podrška informacijskim sustavima
obuhvaćaju instalaciju, nadgledanje i održavanje IT sustava.
Temeljne teme uključuju upravljanje mrežama, ažuriranje i
nadgradnju sustava, izvedbu i podršku za usluge i sigurnost.
Nastava programa EUCIP Core traje tri puta po 45 školskih
sati, a svaki polaznih ukupno utroši na učenje oko 400 sati. Nakon svake cjeline znanje se provjerava ATES online sustavom,
a polaznik za uspješnost na ispitu mora imati najmanje 60 %
točnih odgovora. Certifikat se dobiva nakon uspješno položena
sva tri ispita (Planiranje, Izgradnja i Provedba).
EUCIP Core
EUCIP Core nudi kandidatima osnovna znanja za sve vrste
IT poslova, što se nakon uspješno položenog ispita jamči certifikatom, a sastoji se od tri cjeline:
A/ Planiranje: Korištenje i upravljanje informacijskim sustavima sastoji se od analiza zahtjeva i planiranja korištenja informacijske tehnologije unutar neke organizacije, što je izravno
povezano s procesima upravljanja i definiranja zahtjeva kao
sastavnog dijela strategije tvrtke.
B / Izgradnja: Nabavka, razvoj i primjena informacijskih
sustava uključuje specifikacije, razvoj, testiranje i održavanje
EUCIP Professional
Certifikat EUCIP Professional jamči kompetentnost profesionalca u određenom ICT području. EUCIP Professional profili
prikladni su i za informatičare u ICT tvrtkama i za informatičare u informatičkim sektorima neinformatičkih tvrtki te u
tijelima državne uprave.
Uvjet za pristupanje certificiranju prema programu EUCIP
Professional su uspješno položena sva tri EUCIP Core ispita.
Razina certificiranja EUCIP Professional obuhvaća specijalističke kompetencije koje kandidati stječu različitim obrazovnim modulima te radnim iskustvom. Broj različitih specijali198/03/2015 OpenInfoTrend 29
RAČUNALNO OBRAZOVANJE
zacija u ICT-u može biti velik, stoga trenutno postoje različiti
modeli klasifikacije kompetencija u ICT-u. Certifikacija prema
programu EUCIP Professional omogućuje kandidatima:
izbor različitih ICT zanimanja
izbor akreditiranih modula učenja
izbor smjernica za izgrađivanje posebnih kompetencija
koje će omogućiti ICT profesionalcu učinkovito i konzistentno
obavljanje radne uloge.
U programu EUCIP Professional postoji 21 izborni profil
koji obuhvaća sve tipove informatičkih poslova koji su trenutno prisutni u zemljama Europske unije:
1. Analitičar informacijskih sustava
2. Analitičar poslovnih procesa
3. Programski inženjer
4. Mrežni menadžer
5. Konzultant za poslovna rješenja
6. Sistemski inženjer
7. Menadžer baza podataka
8. Projektni menadžer za informacijske sustave
9. Menadžer za informacijske sustave
10. Revizor kvalitete informacijskih sustava
11. Konzultant za logistiku i automatizaciju
12. Konzultant za prodaju i primjenu
13. Menadžer za usluge klijentima
14. Arhitekt IT sustava
15. Urednik weba i multimedije
16. Inženjer za integraciju sustava i testiranje
17. Arhitekt telekomunikacijskih sustava
18. Savjetnik za IT sigurnost
19. Menadžer za razvojnu okolinu
20. Nadzornik stola pomoći
21. Trener za IT
Nakon certifikacije kandidat stječe titulu EUCIP Business
Analyst, EUCIP Software Developer itd. U program EUCIP u
Europi je dosad bilo uključeno više od 20.000 polaznika, od
kojih samo 70 iz Hrvatske.
Više o EUCIP programu pogledajte na www.eucip.com i
www.eucip.hr.
Europska norma informatičke
pismenosti
CEPIS (Council of European Professional Informatics Societies)
je 1995. godine osnovao radnu skupinu za ispitivanje razine digitalne pismenosti u gospodarstvu i predlaganje sustava provjere vještina (certifikacije) zaposlenika pri upotrebi osobnih računala. Skupina
je uz potporu Europske komisije i istraživačkog programa ESPRIT
predložila certifikacijski program pod nazivom European Computer
Driving Licence - ECDL koji se počeo primjenjivati 1997. godine.
ECDL je CEPIS-ov program namijenjen neinformatičarima koji moraju steći vještine rada na računalu s tipičnim uredskim aplikacijama
kako bi povećali svoju produktivnost i mogućnost zapošljavanja.
Zbog velikog uspjeha u Europi program se proširio u svijetu pod
nazivom International Computer Driving Licence - ICDL. Polaznici
programa nakon položenih ispita dobivaju diplomu koja je međunarodno priznati dokument o informatičkoj pismenosti.
ECDL sustav se temelji na nekoliko normi koje su identične u svijetu pa se za certifikaciju kandidata koriste iste norme, a diploma je
priznata u 150 zemalja.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 2004. ECDL za nacionalnu
normu u školama i državnoj upravi.
Obrazovanje i certifikacija korisnika osobnih
računala u Europi
U oglasima za zapošljavanje često se može pročitati kako je
jedan od uvjeta poznavanje rada na računalu. Kako mnogi
poslodavci ne mogu odgovoriti što pod time podrazumijevaju,
niti to provjeravaju, posloprimci prilaganjem raznih uvjerenja
o sudjelovanju na informatičkim seminarima ponekad obmanjuju poslodavce, što može biti neugodno za jednu i drugu
stranu.
Mnoge ankete provođene o poznavanju informatičkih vještina i znanja među neprofesionalcima i profesionalnim informatičarima pokazuju kako pojedinci precjenjuju svoja znanja
u odnosu na rezultate koje pokazuju na testiranju.
Zbog toga je HIZ početkom 2002. godine pokrenuo uvođenja norme informatičke pismenosti u Hrvatskoj.
Tablica prikazuje raskorak u poznavanju osnovnih informatičkih vještina u europskim državama.
Male ili nepostojeće računalne vještine (osobe u postocima) – 2012.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
30 OpenInfoTrend 198/03/2015
RO
BG
PL
EL
IT
CY
MT
CZ
PT
BE
LT
EU27
LV
SI
EE
UK
DE
E
ES
SK
HU
FR
AT
SE
NL
FI
DK
LU
0%
(Izvor: Eurostat)
Usporedba zamišljenog i stvarnog kompjutorskog znanja
anketiranih Austrijanaca
program bilo uključeno više od 14 milijuna polaznika, a provedeno je više od 54 milijuna ispita na 41 jeziku.
Najviše polaznika bilo je u Velikoj Britaniji i Italiji - u svakoj više od dva milijuna, a slijede Poljska, Austrija, Rumunjska,
Madžarska, Njemačka, Irska i drugi te Hrvatska s više od 61.000
polaznika.
Ako se podaci kompariraju s brojem stanovnika onda je na
vodećem mjestu Irska, gdje više od 10 % stanovnika ima ECDL
certifikat.
Razvitak ECDL-a u Hrvatskoj
vrlo dobar
vrlo dobar i dobar
dobar
osrednji
osrednji
loš i vrlo loš
loš
vrlo loš
Anketom koju je provelo Austrijsko informatičko društvo
utvrđeno je da 78 % anketiranih Austrijanaca smatra da ima
vrlo dobro ili dobro razvijene informatičke vještine, no testiranje je dokazano da te vještine iznose samo 7 %.
Dosadašnji razvitak ECDL-a u Europi
ECDL/ICDL se nakon sedamnaest godina primjenjuje u 150
zemalja gdje djeluje više od 24.000 testnih centara. Dosad je u
ECDL programi
ECDL Fondacija primijenila je 2013. godine novu koncepciju s
nekoliko novih modula, čije se vještine približavaju poluprofesionalizmu u struci, pod nazivom Novi ECDL, koji je u primjeni u
Hrvatskoj od početka 2014. Prema novoj koncepciji ECDL je više
prilagođen potrebama pojedinih ciljnih skupina; građana, zaposlenika, invalidnih osoba i drugima.
To su:
I. e-Citizen, namijenjen građanima za stjecanje i provjeru znanja pri upotrebi interneta i elektroničkog poslovanja.
II. ECDL početni sadrži četiri modula, a namijenjen je zaposlenicima za stjecanje i provjeru znanja potrebnih na radnom mjestu.
III. ECDL osnovni je namijenjen prvenstveno zaposlenicima, a
sastoji se od četiri modula početnog programa i prema izboru tri iz
osnovnog programa.
IV. ECDL napredni je posebno namijenjen zaposlenicima kojima su potrebne napredne mogućnosti pojedinog modula, u odnosu na osnovni program, iz jednog, više ili svih navedenih programskih cjelina.
Kandidat koji položi sve module osnovnog i naprednog programa dobiva diplomu s nazivom ECDL Expert.
ECDL Fondacija je dodijelila HIZ-u dozvolu za primjenu
ECDL-a u Hrvatskoj 1. srpnja 2003. s početkom rada 10. rujna
iste godine. U ECDL je otad uključeno 61.212 polaznika.
Tablica prikazuje broj polaznika prema ciljnim skupinama
(ECDL početni i ECDL osnovni)
Ciljna skupina
Broj polaznika
Škole
Državna uprava
Gospodarstvo
Nezaposleni (HZZ)
Invalidi
Pojedinci
Ukupno
21.450
7305
12.939
14.503
135
16.529
61.529
Osim ovih, kandidati su dokazali poznavanje vještina za 5534
modula naprednog programa, od kojih je više od tisuću steklo
certifikat ECDL Experta.
Visoki troškovi zbog lošeg obrazovanja
Osobe koje su stekle certifikat o poznavanju informatičkih
vještina pokazale su veću produktivnost i kvalitetu u obavljanju
poslova na svom radnom mjestu. Provedena istraživanja u mnogim zemljama dokazala su isplativost ulaganja u obrazovanje te
kako istu količinu posla može obavljati manji broj obrazovanih
zaposlenika.
Svjedoci smo brojnih analiza u hrvatskom gospodarstvu i državnoj upravi o velikom broju zaposlenih koji i dalje raste kao i
broj računala. U ovim kriznim vremenima još se značajno nabavlja IT oprema, ali ne provjerava se primjenjuje li se učinkovito.
Certifikacija zaposlenika bila bi najbolji pokazatelj koji od
zaposlenika imaju razvijene informatičke vještine, a koga treba
obrazovati i certificirati. One koji se ne obrazuju treba rasporediti na manje zahtjevna radna mjesta.
Ako se ništa ne učini preveliki broj zaposlenika u državnoj upravi i javnim poduzećima još će godinama biti uteg u troškovima.
Očito je da svi neće moći zadržati radno mjesto. Svi oni koji osim
znanja stečenih u školi usvoje cjeloživotno učenje stranih jezika i
informatičkih vještina imaju veću vjerojatnost dobivanja posla i
u drugim organizacijama.
198/03/2015 OpenInfoTrend 31
ISKUSTVA
RAZGOVOR ZAPOČET U PROŠLOM BROJU S PROFESOROM DARKOM GOJANOVIĆEM, NASTAVLJAMO TEMOM O
RADNOJ KULTURI VODEĆIH AMERIČKIH ICT KOMPANIJA U KOJIMA JE PROVEO NAJVEĆI DIO RADNOG VIJEKA:
USPJEH TRAŽI POTPUNI ANGAŽMAN, POTPUNU PREDANOST POSLU I APSOLUTNU LJUBAV PREMA ONOMU ŠTO RADITE.
Radno mjesto INTEL
U
prošlom smo broju pod naslovom Klub 100 objavili prvi dio
intervjua s profesorom Darkom
Gojanovićem koji je u Silicijskoj dolini
radio na visokim dužnostima u vodećim
američkim IT kompanijama u rasponu
od Ridge Computersa do Intela dopunjujući znanja stečena na Fakultetu za
elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu. Nadajući se da će to pomoći našim
IT tvrtkama zamolili smo ga da ovaj put
težište razgovora bude poslovna praksa
i kultura poslovanja u velikim kompanijama koje su, usprkos neizbježnim lutanjima i greškama, osvojile golemi dio
globalnog tržišta.
Darko Gojanović: Odlazak iz domovine bio je za sve nas traumatičan proces
pun stresa. Ni sami ne znate koliko znate,
ne znate kamo idete, nikoga ne poznajete, novca imate jedva za put, a pitanje je
kad ćete pronaći posao. Ali, ja sam imao
nevjerojatnu sreću. Zahvaljujući prijatelju Borisu Petravčiću koji je već bio u
Silicijskoj dolini zaposlio sam se u kompaniji Ridge Computers za manje od dva
mjeseca. Dogodi vam se tako jedan lanac
poznanstava i čudom susrećete ljude koji
su vam voljni pomoći što je, pogotovo
tada, bila rijetkost. Sad je već lakše, jer se
u Americi zna o Hrvatskoj i Hrvatima. A
kada ste ranije rekli da ste iz Jugoslavije
pitali su - Odakle? Što ti znaš o elektronici? Bez poznanstava nije bilo moguće
probiti barijeru nepovjerenja.
Kompanija Ridge Computers je promovirala nov pristup gradnji računala,
poznat pod nazivom RISC za razliku
od dotadašnjih vrlo složenih računala
CISC generacija. Ta je ideja istodobno
rođena na dva vrhunska američka tehnička sveučilišta - Barkley i Stanford, a
ja sam imao sreću da sam radio na jednom od prva dva-tri stroja koji su nastali
u to doba. Nakon dvije godine u Ridgeu
32 OpenInfoTrend 198/03/2015
prof. dr. sc. Darko
Gojanović
Stručnost zaposlenih te pravedno
vrednovanje njihovog zalaganja i rezultata
osnovni su uvjeti za postizanje izvrsnosti
i uspjeh svake tvrtke. Iskustva iz velikih
američkih IT kompanija kod nas možda
nisu potpuno primjenjiva, ali ukazuju
koliko je presudno nagrađivati svakog
pojedinca prema njegovoj predanosti
poslu i stvarnom doprinosu tvrtki.
Silicon Valley : Oaza startup kompanija zbog optimalne infrastrukture ideja, investitora,
brojnih kompanija, mobilnosti inženjera, ugodne klime i geogafskog položaja.
prešao sam u Sun Microsystems, a nakon
daljnje četiri u Digital Equipment Corporation. Međutim, Digital nije navrijeme
reagirao na krizu u 1988. godini pa ga je
kupila kompanija Compaq koja je tada
rasla vrlo snažno. Nisu prošle ni dvije
godine slomio se i Compaq te se raspao
na dva dijela. Jedan je dio kupio Hewlett
Packard, a drugi vezan za čipove u kojemu sam radio i ja, pripao je Intelu.
OPENinfoTrend: Je li takva dinamika
promjene radnog mjesta karakteristična za Sjedinjene Države? Koji su joj razlozi?
Gojanović: Ridge Computers je bio
prva startup kompanija s tipično kratkim putom od golemog potencijala do
nagle propasti. Imali su dobar projekt,
ali kasnili su u izradi proizvoda. Štiteći
udio u vlasništvu tražili su od investito-
Kad mladi kažu zbogom
Ridge Computers bio je tipična startup kompanija kratkog daha - od brzog
uspjeha do nagle propasti. Obično je
riječ o nekolicini mlađih ljudi s određenom idejom za novi tehnološki iskorak u ovom slučaju u području računala - i to
predlože svojoj kompaniji. S obzirom na
to da uprave kompanija malokad prihvaćaju takve ideje, jer mimoilaze postojeće
strukture i mišljenja, ti mladi ljudi napuštaju kompaniju i pokreću vlastitu što u
Silicijskoj dolini zaista nije problem.
Takav startup je posljedica neprihvaćanja novog i međugeneracijskog nerazumijevanja, gotovo kao mala revolucija. Stari kažu ne, a mladi onda kažu
zbogom.
To je prirodni proces - ako nema zajedničkog napretka onda se kvalitetniji dio
odvaja, jer je onaj drugi kočnica. To se
ne događa samo u kompanijama nego
i u državama. Kompanija je organizacija
u širem smislu, zasnovana na organskim
principima. Ona je organ koji živi, gdje
postoji određena dinamika rasta i pada.
Dok se raste postoji propulzija koja okuplja ljude na zajedničkom cilju, ali ako
dođe do usporavanja to je početak umiranja i grananja. Dakako, to je samo jedan od načina kako nastaju kompanije.
Postoji i drugi način - kad se javi pot-
ra premalo novca, nisu optimirali rast i
vrijeme ih je pregazilo, a mogli su postati velika kompanija. Zato je Ridge ubrzo
skrahirao, a mene su neočekivano spasili
headhunteri koji su tražili rukovoditelja
odjela računalnog dizajna za Sun Microsystems.
Sun je rastao strahovito brzo, a takav
rast uvijek izazove kaos. Što brže raste-
Kako do prvog
posla?
U Americi je praksa važnija od stipendije. Negdje se studij kombinira s
praksom u poduzeću, od šest mjeseci
do godinu dana. Studenti se prema
svojim sposobnostima ravnopravno
uključuju u razvoj proizvoda. Ako to napravi dva-tri puta tijekom školovanja i
ako je dobar, nema nikakvog problema
da se tamo i zaposli. Student već dobro
poznaje organizaciju u koju dolazi, zna
posao, a kompanija zna tko je on. Tako
se odjednom rješavaju i problemi zaposlenja i pronalaženja odgovarajućih
kadrova.
puno nova ideja, ljudi kažu: o.k. zašto
bismo to podijelili s ovom kompanijom, zašto ne bismo osnovali svoju i bili
uspješni s tom novom tehnologijom?
A treći način je čista krađa.
Ako ste inženjer ili neki menadžer u
jednom trenutku počnete razmišljati upoznao sam tu tehnologiju, znam to
raditi kao i oni pa zašto bih i dalje radio
za njih? Otići ću i osnovati svoju vlastitu kompaniju. Znam puno takvih koji
su jednostavno otišli s tuđim znanjem
u džepu. Tako je nastalo mnogo malih
kompanija - ljudi su se odvojili i uzeli
tehnologiju. Je li to bila tehnologija znanja ili tehnologija prodaje, svejedno, oni
se smatraju nositeljima tog procesa.
To su tri načina nastajanja kompanija.
Većina startup kompanija nastala je na
takozvanom venture capitalu, privatnom kapitalu ljudi koji su zaradili velik
novac u prijašnjim kompanijama računalske industrije.
Startup recept za uspjeh ili
brzu propast?
Dakle, taj venture capital je nešto bez
čega se ne diše. Danas je novac krvotok
svega, tamo ga ima napretek pa se isplati ulagati i kad je jasno da će od deset
startup kompanija uspjeti samo jedna.
To je karakteristično baš za Silicijsku
dolinu gdje ima novca koji se oplođuje
i to još nigdje nije toliko zaživjelo kao u
Americi.
Dok novu kompaniju postavljate na
noge prolazite kroz različite faze financiranja - od početne još jedne ili dvije pa
čak i tri. Ovisno o tomu koliko vam treba
novca, toliko vam investitori oduzimaju
od vlasništva - 20, 30, 50 posto. Što se
dogodilo s Ridge Computersom? Dobili
su inicijalni kapital, ali su kasnili u izradi
proizvoda. A tu je brzina izuzetno važna na raspolaganju vam je vrlo kratko vrijeme da s novom tehnologijom izađete na
tržište. Ja to uspoređujem s uzlijetanjem
aviona - pista ima ograničenu dužinu pa
avion mora brzo uzletjeti. Dođe li do kraja piste a ne uzleti, onda mu je kraj.
Misli li netko da ima jako dobru ideju
budite sigurni - u tom trenutku ima je i
stotine drugih. Ideje kruže strahovito
brzo pa mnogi ljudi istodobno dolaze
do istih zamisli. Prednost Silicijske doline
je u velikom broju venture capital tvrtki
koje su mnogo fleksibilnije od banaka.
To su ljudi koji su se već obogatili na
hi-techu i onda odabiru gdje će uložiti
taj novac. A kako bi dali novac moraju
vjerovati u predloženu tehnologiju i u
stručni tim ljudi koji je treba ostvariti.
te to brže morate doslovce
na tržištu. Osnivač i predkrasti inženjere iz cijeloga Predsjednik
sjednik kompanije nije prisvijeta, prvenstveno iz Sili- kompanije treba biti
hvatio novu PC tehnologicijske doline i Sjedinjenih pravi vođa, vizionar
ju ni tada novi operacijski
Država. A ako u kratkom i dobar rukovoditelj
sustav Unix, nije prihvatio
razdoblju dovedete mnošRISC, nije htio otpuštali
ali ako predugo
tvo ljudi to izaziva kaos i
ljude. Kada su ga smijenili,
ne možete dobro nadzira- ostane na tom mjestu bilo je prekasno.
ti brzi rast. Menadžeri se nastaju problemi.
OiT: Može li nesposobpočinju međusobno bori- Teško je duže vrijeme
nost predsjednika biti
ti za bolju poziciju, vode ostati biti svjež,
sudbonosna za kompase plemenski ratovi tko će inovativan i motiviran niju?
koga uzjahati. Tako je to u
Gojanović: Apsolutno.
Americi. Negdje u četvrtoj
On treba biti pravi vođa,
godini vidio sam da je to Dok tvrtka raste
vizionar i dobar rukovonestabilna situacija za sve postoji propulzija
ditelj. Često je problem
pa i za mene. Tamo sam koja okuplja ljude
što predsjednik kompanije
bio četiri godine, a cijelo na zajedničkom
ostane predugo na tom vome vrijeme progonila že- cilju, ali ako dođe
dećem mjestu. Teško je biti
lja otići u veliku, najveću do usporavanja to
svjež, inovativan i motivikompaniju gdje ću voditi je početak umiranja
ran duže vrijeme. Veliki je
stotinjak inženjera.
problem što se izbor vođe
i grananja
Prelaskom u Digital Equsljedeće generacije ne proipment Corporation našao
vodi sistematski već prsam se u kompaniji koja je upravo dose- venstveno ad hoc u kriznim trenucima.
gla svoj vrhunac i ubrzo se počela uruOiT: A odnos prema radu?
šavati. Imali su sto tisuća zaposlenih i
Gojanović: Čine ga radna klima, mopostali su prespori da bi bili konkurentni tivacija i profesionalnost. Kompanija
198/03/2015 OpenInfoTrend 33
RAZGOVARALI SMO
Dio pogona Sun Microsystems, jedne od najbrže
rastućih kompanija nakon Applea.
Pogled u pogon Intelove tvornice
procesora
Sustav nagrađivanja u Intelu
Sjećam se jednog Intelovog potpredsjednika koji je počeo kao tehničar, nije
ni završio fakultet, ali bio je nevjerojatno vrijedan i brzo je napredovao. Pitao
sam ga koliko se zalaže, koliki mu je
prosječni radni tjedan. Rekao je - sto
sati, dok je normalni radni tjedan bio
četrdeset sati.
Tamo ne postoji pojam prekovremenog rada, nagrađeni ste priznanjem,
stječete ugled, a kao rezultat ugleda
dolazi i novac. Dignu ti plaću, eventualno dobiješ neku nagradu. Postoji sustav
nagrađivanja, ljude koji su se istaknuli
menadžer predlaže za određene nagrade, obrazlaže zašto se netko nagrađuje i
što je prikladno.
Svakog tromjesečja odabire se deset
do petnaest ljudi koje pozovu na ručak
s članovima uprave. U nekom trenutku
svi ustanu, jedan od rukovoditelja održi
kratak govor i uruči plaketu. Ja sam održao takav govor dva-tri puta, zahvalio se
svom suradniku i odao mu priznanje za
postignute rezultate. To je praksa velike
uređene kompanije, u manjima za to
nema ni vremena ni mogućnosti. Prvi
važan uvjet za ocjenu zalaganja je mehanizam izvještavanja. Svaki inženjer
mora svog rukovoditelja svakog tjedna
ili mjesečno obavijestiti što je napravio i
što mu je plan za sljedeći tjedan ili mjesec. Na temelju tih izvještaja na kraju
poslovne godine menadžer mora ocijeniti rad svakog pojedinca za prethodno
razdoblje i predložiti plaću. Ja sam imao
u grupi deset menadžera od kojih je
svaki vodio tim od deset do dvanaest
ljudi i svakom od njih napisao bih analizu od deset do dvadeset stranica. Kako
bi to bilo vjerodostojno, morate proučiti
sve izvještaje primljene tijekom godine,
usporediti rezultate, pitati ljude spome34 OpenInfoTrend 198/03/2015
nute u izvještajima jesu li zadovoljni suradnjom, imaju li kakvih primjedbi.
Kad to sve obradim dajem svoju ocjenu i odredim nagradu ili ne. Nijednog
od svojih menadžera nisam otpustio,
ali bilo je degradiranja. U tom cijelom
razdoblju od gotovo dvadeset godina
imao sam problema samo s jednim nije bio zadovoljan onime što je dobio,
ali kad sam mu objasnio kako sam došao do ocjene, ušutio je.
Sustav nagrađivanja je izuzetno važan. Menadžment tvrtke u tome je vrlo
korektan. Ja sam bio izuzetno korektan prema drugima, a isto tako i drugi
prema meni. No, to vrijedi samo u razdoblju konjunkture, dođe li do krize,
stvari se mijenjaju.
Poslije Drugoga svjetskog rata od pedesetih pa sve do osamdesetih godina
Amerika je imala razdoblje uspješnog
kapitalizma iako stari model nije bio
nimalo human. Ali, u tehnološkim kompanijama je odnos prema ljudima bio
izvrstan. Međutim, nakon deset-petnaest godina dolazi do krize tržišta i sve je
veća konkurencija. Osim toga tvrtke su
proizvodnju selile u zemlje s jeftinom
radnom snagom - Rusiju, Kinu i Indiju
pa je zapošljavanje u Americi opadalo,
a od zaposlenih se traži veći učinak za
isti novac. Pritisci na rokove su strahovito narasli, zaposlenike se iskorištava do
granice ljudskih mogućnosti.
Iako najuspješniji inženjeri napreduju
kroz stupnjeve junior, senior, principal,
corporate i konačno fellow danas je
gotovo nemoguće stići do stupnja principal jer su organizacije ograničene u
svojoj veličini. A kad kompanija prestane rasti, nestaje motivacija i to je zapravo početak kraja. To je kao s biljkom - ili
raste ili umire.
Intelov višejezgreni
procesor
rješava organizacijski zadatak, za nju je
odgovoran rukovodeći tim, a treći čimbenik je tržište koje možemo podijeliti
na dioničare i kupce. Tržište je zapravo kompanijsko igralište... Odlučujuću
ulogu imaju osnivači. Kompanija jako
dobro posluje dok god ima osnivača,
oni su je napravili uspješnom i stvorili
određenu kompanijsku kulturu. Pojam
kulture je izuzetno važan, kakva klima
prevladava u kompaniji.
Za uspjeh kompanije presudna su dva
čimbenika - odnos prema radu odnosno
produktivnost pojedinca i produktivnost ekipe. U konačnici sve je vezano uz
rokove. Cijeli proizvodni sustav vezan je
uz budžet i rok u kojemu treba osmisliti
neki proizvod, razviti ga i početi proizvodnju. A rok je vezan uz odnos prema
radu. Kako biste to izračunali morate
znati kolika je produktivnost pojedinaca i cijeloga tima, morate znati koliko
vas on košta, jer cijena rada odlučuje o
veličini tima, koliko je isplativ.
Prosječan tim projektiranja jednog Intelova procesora je recimo 250 inženjera
kroz dvije godine. Ako svaki inženjer
prosječno košta 150 tisuća dolara to je
37 milijuna dolara. S ostalim troškovima to je godišnje najmanje sto milijuna.
Dakle, da biste napravili novi procesor u dvije godine morate imati takav
budžet, a zatim je bitno održavati produktivnost. Projekt se radi po fazama,
a za svaku treba znati koliko vam treba
vremena. Onda to stalno kontrolirate
i gledate jeste li na pravom putu. Ako
menadžer vidi da kasnite onda se pod
pritiskom radi duže. Uvijek je borba između planiranoga i stvarno ostvarenog
vremena.
OiT: Nije li Intel po mnogočemu specifična kompanija?
CIJENA: 32 kn, 4,5 €, 5 KM
Dražen Lučić
predsjednik
HAKOM
Broj
198 3/2015
Hrvatska regulatorna agencija za
mrežne djelatnosti /6
GOVERNMENT
Data Science
podatkovna alkemija / 40
Gospodarska diplomacija
u borbi za digitalno tržište /19
eHrvatska
Certifikacija informatičara
samo 23 % s pravim
kompetencijama /26
Radno mjesto INTEL
dragocjena iskustva
nama nepotrebna /32
Internet stvari
odavno poznat,
tek sada zanimljiv /44
Hrvatska telekom industrija
Prodor na
IT lovišta
PRILOG
/ 10
IT podrška
izbornom
sustavu
KAKO IZGLEDAJU IZBORI IZ PTIČJE
PERSPEKTIVE?
IT podrška
izbornom
sustavu
Hrvatski su građani još jednom
izišli na birališta, ovaj put kako
bi izabrali novog predsjednika
države. No, mi se nećemo
baviti rezultatima, nas zanima
tehnološka pozadina cijelog
procesa
198 InfoTrend
188
OpenInfoTrend
PIŠE: BRANIMIR LAMBAŠA
Ekspres rezultati
Već nekoliko sekundi nakon službenog zatvaranja birališta u 19 sati, gledatelji pred malim ekranima već su
mogli vidjeti prve rezultate izlaznih anketa koje su provodile nezavisne kuće. Ankete su provođene na ograničenom broju biračkih mjesta, najčešće u urbanim sredinama, a obrađivane su tijekom cijelog izbornog dana
i njihovi su rezultati bili poznati i prije objave, jer je trebalo pričekati prekid takozvane izborne šutnje.
eGOVERNMENT 1
GOVERNMENT
IT PODRŠKA IZBORNOM SUSTAVU
Već u 20 sati, dakle sat nakon službenog zatvaranja jelu Hrvatsku.
Informacijski sustav prati izborni proces od samog
birališta, Državno izborno povjerenstvo iznijelo je prve
rezultate u kojima je bilo obrađeno više od 50 posto početka do službenog kraja, uključujući kandidaturu,
glasačkih listića. Poslije toga su u razmacima od po pet prijavu biračkih mjesta, provedbu, obradu i izvješćivaminuta prikazivani ažurirani podaci nakon obrade no- nje. U APIS IT-u kažu da je to vrlo zahtjevan projekt
vih biračkih mjesta, da bi se nakon 22 sata objavili i re- koji uz informatičko rješenje uključuje i organizaciju rada i aktivnosti velikoj broja ljuzultati s više od 98 posto biračkih mjedi i treće strane - kao što je primjerista. Jasno je da ti podaci ukazuju kako je
Hrvatski informacijski
ce koordinacija s Narodnim novinama
riječ o snažnoj informatičkoj mašineriza kompletiranje potrebnog pratećeg
ji koja je omogućila ovako brze i preci- sustav može pratiti
izborni proces od početka izbornog materijala i dokumentacije.
zne rezultate.
do kraja, uključujući
Tijekom izbora Državno izborno poIzbori u brojkama
kandidaturu, prijavu
vjerenstvo imenuje i operativni stožer
Kako bismo sve pojasnili, pogledaj- biračkih mjesta, provedbu, u čiji sastav ulazi i APIS IT-ova informo još jednom ključne brojke koje su obradu glasačkih
matička podrška s dvadesetičetirisatobilježile drugi krug predsjedničkih iz- listića i izvješćivanje
nom operativnom i sistem-inženjerbora. U birački popis u trenutku izboskom podrškom.
Kako su izbori nacionalno značajni s
ra bilo je prijavljeno 3.779.517 birača
koji su u Hrvatskoj mogli obaviti svoju Kako je riječ o nacionalno maksimalnim političkim reperkusijama, apsolutno je nužno da se taj proces
građansku dužnost na ukupno 6350 bi- značajnom procesu s
završi u uvjetima bez ikakve sumnje u
račkih mjesta dok su birači u inozem- maksimalnim političkim
konačne rezultate. Zbog toga IT podršstvu mogli glasati na 92 biračka mjesta. reperkusijama, nužno
ka ima brojne sigurnosne mehanizme
Od ostalih aktera u cijeloj priči važno je je da se izborni proces
spomenuti i oko 22.000 službeno regi- završi bez ikakve sumnje koji uključuju redundatne linkove i komunikacijske kanale koji se aktiviraju u
striranih promatrača koji su raspoređe- u konačne rezultate
slučaju ako nisu dostupni primarni kani po biračkim mjestima. Možda uz ove
brojke podaci o brzini objave prvih rezultata izgledaju nali.
Sustav je izgrađen modularno s podsustavima za sve
i fascinantnije.
IT podršku za glasački proces u Hrvatskoj provodi faze izbornog procesa čime je omogućena jednostavAgencija za podršku informacijskim sustavima i in- na dogradnja koja se provodi kontinuirano. Primjerice,
formacijskim tehnologijama APIS IT. Od 1990. godine postoji podsustav zadužen isključivo za obradu podaAPIS IT je davao tu uslugu za sve izbore provedene u taka u većinskom i proporcionalnom izbornom suGradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, a od 2000. go- stavu koji primjenjuje Hrvatska. Kao i u većini europdine izrađen je informacijski sustav za pripremu, pro- skih zemalja, izračun dobivenih mandata obavlja se po
vedbu, obradu izbornih rezultata i izvještavanja za ci- D’Hondtovoj metodi.
2 eGOVERNMENT
OpenInfoTrend 198
GOVERNMENT
Kad su izbori za predsjednika države završeni, nije ra javnog ključa. Glasanje putem interneta građanima
bilo ni najmanjih sumnji u rezultate i iz IT perspek- je dostupno od šestog dana prije izbora, a tijekom tog
tive je očigledno je cijeli postupak odrađen korektno. razdoblja glasači mogu i nekoliko puta promijeniti svoj
Ipak, u svjetlu sve brojnijih izbora - ulaskom u Europ- odabir. Popularnost glasanja putem interneta u Estosku uniju biramo i EU parlamentarce,
niji raste iz godine u godinu tako da je
a sve češća praksa su i referendumi - u
na prošlogodišnjim izborima za Europjavnosti se često spominju i troškovi S obzirom na velik broj
ski parlament tu svoju građansku dužizbornog postupka.
nost obavilo putem interneta više od 31
ljudi koji se služe
Brojka kojom se najčešće barata je internetom i brojne
posto Estonaca.
oko 50 milijuna kuna. Iako taj iznos e-servise državne uprave,
Slovenija je prošle godine najavila zasigurno uključuje i stavke koje se ne možda je vrijeme da
kon kojim će se omogućiti elektroničko
odnose na samu organizaciju - kam- počnemo razmišljati
glasanje od 2015. godine. Znači, nakon
panje kandidata i listi koje prelaze i o e-glasanju
testiranja prvo glasanje putem interneodređeni postotak glasova - velik dio
ta kod njih bi se trebalo primijeniti već
tog iznosa otpada na operativne trošove godine. Slovenci kao osobitu predkove provođenja izbora, uspostavu bi- Uz smanjenje troškova
nost upravo ističu estonski primjer gdje
račkih mjesta, dnevnice biračkih od- e-glasanjem se značajno
je izlaznost značajno povećana nakon
bora i promatrača. S obzirom na to unapređuje izborni
uvođenja elektroničkog glasanja. Dada se kod nas sve više ljudi služi in- proces jer je sve više
kle, uz smanjenje organizacijskih troškoternetom, da broj prodanih pametnih građana koji su voljni
va unapređuje se i sama provedba izbotelefona iz godine u godinu uzasto- sudjelovati u izborima
ra jer je više građana voljno sudjelovati u
pno raste, a konačno imamo i brojne
izborima glasanjem na taj način. Ipak, u
e-servise državne uprave, možda je vrijeme da razmis- svjetlu povećanog trenda napada na računalne sustalimo i o provođenju glasanja elektroničkim putem.
ve posljednjih godina postavlja se pitanje je li moguća
kompromitacija takvog sustava čije bi posljedice bile
Estonija, Slovenija...
nesagledive.
To nije novost jer takve se ideje već provode u svijetu. Iako su prvi elektronički izbori održani 2000. godi- Kako hakirati izbore?
ne u Arizoni, na izborima Demokratske stranke, najpoUsusret prošlogodišnjim izborima za Europski parznatiji primjer moderne e-države svakako je Estonija lament u Estoniji je grupa neovisnih istraživača i stručkoja je u novo doba zakoračila 2001. godine pobjedom njaka za područje cyber-sigurnosti javno objavila rad u
e-orijentirane koalicije na parlamentarnim izborima. kojemu analiziraju estonski izborni sustav iz tehničke
Prvo pilot elektroničko glasanje održano je na lokal- perspektive. Rezultati su bili iznenađujući.
nim izborima 2005. godine, a već 2007. estonski parlaAnalizu su započeli promatranjem operativnih promentarni izbori održani su elektroničkim putem.
cesa u glasačkom postupku na izborima 2013. godiSustav glasanja oslanja se na estonsku elektronič- ne, proučavanjem objavljene dokumentacije, izvornog
ku osobnu iskaznicu koja je zapravo smart kartica te koda sustava i u konačnici kopijom cjelokupnog sujamči sigurnu autentifikaciju i povezivanje s digitalnim stava u testnim uvjetima. Estonija ima izborni sustav
potpisom koji izdaje estonska službena infrastruktu- sa sigurnosnim mehanizmima koji su bili prikladni i
198 OpenInfoTrend
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
IT PODRŠKA IZBORNOM SUSTAVU
učinkoviti u ranim godinama prošlog desetljeća - baš umetnuti svoje podatke o prebrojanim glasovima.
kad se i započelo s elektroničkim glasanjem.
Drugi vektor napada odnosio se na kompromitaciU svjetlu događaja koji su obilježili posljednje vrije- ju računala glasača u njihovim domovima. Uspješnom
me, kad se sve češće javljaju cyber-napadi sponzorira- instalacijom zloćudnog koda na računalo - što se svani od vlada neovisnih
kodnevno događa u svim
država, tako važan suzemljama - kod može otstav sa zastarjelim sikriti podatke za autentifigurnosnim mehanizkaciju korisnika uključumima izuzetno je velik
jući PIN za otključavanje
rizik. Posebno je zanismart kartice. Nakon toga
mljivo da je baš Estonapadač može promijeninija bila meta najpoti za kojeg je kandidata ili
znatijeg napada za
listu glasao građanin čije
koji se smatra da ga je
je računalo kompromitinaručila druga zemlja.
rano. Iako je estonska vlaGodine 2007. estonske
da zbog transparentnosti
su institucije i ostaobjavila dijelove izvornog
la nacionalna kritična
koda, istraživači zaključuinformacijska infraju da sustav sadrži brojstruktura pogođene
ne ranjivosti koje i dalje
serijom DDoS napada
predstavljaju velik rizik i
s uskraćivanjem dostupnosti čije je izvorište bilo u Ru- otvaraju prostor napadima. Na kraju, istraživači su zasiji. Iako je Estonija otad značajno unaprijedila svoje ključili kako bi Estonija trebala potpuno odbaciti taobrambene mehanizme i danas se smatra jednim od li- kav sustav i vratiti se na stari model glasanja na listićidera u tom području, sustav za provođenje elektronič- ma dok se ne uspostavi novi sustav koji može jamčiti
kih izbora i dalje je izuzetno ranjiv.
nepobitnu pouzdanost provođenja izbornog postupka.
Osnovni problem je nužnost izuzetno visokog stupnja povjerenja u sigurnost poslužitelja koji bilježe gla- Kojim putem dalje?
Na početku smo u kratkim crtama opisali razinu IT
sove, ali i u osobna računala korisnika, jer jedni i drugi
mogu biti laka meta organiziranih hakerskih skupina. podrške pri provođenju izbornog postupka u Hrvatskoj. U usporedbi s estonskim naš se
Već pregledom videomaterijala koje su
sustav može smatrati primitivnim, no
objavili predstavnici estonskih izbornih
tijela može se identificirati niz katastro- Iako je Estonija značajno pitanje je vremena kad će i hrvatski grafalnih operativnih akcija u kojima dje- unaprijedila svoje
đani dobiti priliku glasati iz naslonjača
latnici preuzimaju osjetljivi programski obrambene mehanizme putem smartphonea. Razlozi zbog čega
kod preko nesigurnih komunikacijskih
i danas se smatra jednim to još nije praksa u većini demokratlinija, ukucavaju svoje lozinke i PIN-ove
skog svijeta vjerojatno leže baš u estonod lidera elektroničkih
pred televizijskim kamerama i slično. Sva
skoj priči. Iako se svijet iz dana u dan
ta zapažanja ukazuju na nevjerojatan ne- izbora, sustav za njihovo sve više okreće internetskim uslugama,
profesionalizam administratora čime se provođenje i dalje im
a mobilnim uređajima možemo upravotvara prostor za napade i kompromita- je izuzetno ranjiv
ljati pametnim kućama, hladnjacima,
ciju sustava.
automobilima i bankovnim računima,
Nakon analize javno dostupnih materijala, istraživači demokratski su izbori izuzetno važni s aspekta procjesu uspostavili vjernu kopiju estonskog I-voting sustava ne rizika koji je kod primjene novih tehnologija izuzetna svojim testnim poslužiteljima i pokušali iskoristiti no velik. Potencijalna ugroza jednog takvog sustava pa
njegove ranjivosti kako bi manipulirali glasovima. U i sama sumnja u rezultate koje takav sustav isporučuje
tome su i uspjeli.
mogu imati dalekosežne posljedice na cijelo društvo,
Prvi vektor napada bila je kompromitacija posluži- uzrokovati političku i gospodarsku krizu.
telja na kojemu se obrađuju glasovi. Istražitelji su doU zemljama gdje izbori i postupak brojanja glasova
kazali da zloćudni kod nakon uspješne instalacije na izazivaju kolektivnu histeriju puneći medijski prostor
poslužitelju može zaobići sigurnosne mehanizme koji već mjesecima unaprijed, možda je i bolje zadržati se
provjeravaju integritet postupka brojanja glasova i na papiru i olovci.
4 eGOVERNMENT
OpenInfoTrend 198
e-Građanin
GOVERNMENT
Kako funkcionira
e-Građanin
Kod nas...
Prvi sustav koji je
hrvatskim građanima
trebao olakšati
komunikaciju s državnim
tijelima i obavljanje
administrativnih poslova
bez obilaženja brojnih
šaltera, pokazao je nakon
početnih dječjih bolesti i
ciljane rezultate
K
rajem prošle godine objavljen je podatak da je
do tog roka putem e-Građanina poslano milijun
e-Poruka kojima već trinaest ustanova komunicira s građanima, a najviše, preko 20 posto, stiglo je s adrese Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Od aplikacija je najtraženiji Osobni korisnički pretinac kojim se
služi oko 55.000 građana, a sad mu se može pristupiti i
mobilnim aplikacijama iOS i Android koje je dosad preuzelo oko 3500 korisnika.
Početkom godine predstavljena je i novost u sustavu e-Građanin - pristup usluzi e-Matica tako da građani mogu doći do osobnih podataka iz državnih matica i
knjiga državljana i dobiti ispis dokumenata u elektroničkom obliku. Sva tijela državne uprave dužna su prihvatiti
elektroničke zapise iz državnih matica i knjiga državljana koji su izdani
putem sustava te mogu
provjeriti njihovu vjerodostojnost.
Sustav e-Građanin očekivano je imao najviše prijava prvog dana, a onda
se brojka kretala oko
500 prijava dnevno, a
sad se to stabiliziralo
na dvjestotinjak dnev-
198 OpenInfoTrend
nih prijava. To je iskorak u reformi državne administracije i pozitivan primjer u kojem bi smjeru trebala ići komunikacija građana s tijelima državne uprave. Iako je to
mali korak prema možda i idealističkom elektroničkom
sustavu koji će građanima omogućavati da najveći dio poslova zbog kojih se danas čeka na šalterima obavljaju od
kuće, zasad je dnevno prijavljenih korisnika ipak premalo
za sustav koji bi im kao svakodnevni servis olakšao život.
Problem možda leži u činjenici da nije provedena marketinška kampanja na nacionalnoj razini pa građani nisu
potaknuti da iskoriste taj e-servis.
...a kako kod Mađara?
Iako Mađarska Hrvatskoj vrlo rijetko služi
kao zemlja koja bi nam mogla biti uzor,
već sažeti pogled na uspostavljeni sustav
eGovernment pokazuje da je riječ o rješenju
koje je mnogo naprednije od primijenjenog
u Hrvatskoj
M
ađarska je vlada ulaskom u Europsku uniju postavila jasne ciljeve koji se odnose na informatizaciju državne administracije. Tijekom posljednjih godina rezultati su sve vidljiviji. Broj ministarstava
smanjen je s trinaest na osam, broj državnih ustanova
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
e-Građanin
i administracije sa 649 na otprilike 300, a na geografsko-administrativnoj osnovi spojeno je 17 bivših administrativnih jedinica u jednu.
Sljedeći važan korak u smanjenju državne birokracije je
uspostava ograničenog broja fizičkih kontaktnih točaka,
odnosno mjesta gdje građani mogu osobno komunicirati s tijelima javne uprave. Ta mjesta uspostavljena 2011.
godine i nazvana vladini prozori uvelike se oslanjanju na
informatičku podršku u pozadini, tako da je jak informacijski sustav omogućio da ih bude samo tristo na području cijele države.
U travnju 2012. godine
sveobuhvatnom promjenom zakonodavnog okvira
otvorena su vrata za uspostavu eGovernment servisa. Novi zakonodavni okvir
podrazumijeva neutralnu i
otvorenu tehnologiju koja
se može kvalitetno prilagoditi čestim promjenama.
Struktura
mađarskog
eGovernmenta oslanja se
na pet glavnih institucija.
Ministarstva javne administracije i pravosuđa odgovorna su za zakonodavni okvir, ali vode i neke vlastite online servise. Središnji
ured za administraciju i elektroničke javne servise djeluje
kao pozadinska agencija Ministarstva javne administracije, održava autentificirani nacionalni registar i odgovoran je za izdavanje dokumenata (osobne iskaznice, putovnice), dostavu podataka tijelima javne uprave, lokalnim
upravama, gospodarstvu i građanima, upravljanje vladinim web-portalom i ostalim web-sučeljima državnih tijela, pružanje IT podrške pri održavanju izbora. Ministarstvo razvoja odgovorno je za razvoj IT infrastrukture,
održavanje sustava nacionalnog pružatelja komunikacijskih usluga, pružanje IT usluga svim tijelima javne uprave, za upravljanje vladinom IT infrastrukturom i za podršku servisima sustava eGovernment.
Mađarska je među prvima implementirala Direktivu o
elektroničkom potpisu iz 2001. godine. Sama tehnologija
nije zaživjela u prošlom desetljeću zbog visoke cijene jediničnog digitalnog certifikata, a još nije bilo ni prikladnih
aplikacija ni sustava. Kako bi se promovirala upotreba tih
usluga kreirano je pojednostavljeno okruženje za izradu
e-potpisa i uspostavu vladinog CA (Certificate Authority).
Najkorištenija aplikacija sustava e-Građanin je službeni središnji web-portal Client Gate. Mađarski državljani
koji imaju kvalificirani digitalni potpis mogu otvoriti korisnički račun online. Nakon potvrde o otvaranju računa
mogu na portalu obavljati administrativne poslove i komunicirati s tijelima javne uprave. Putem portala mogu
6 eGOVERNMENT
se obaviti neki kompletni administrativni poslovi, moguće je ugovoriti sastanak s administrativnim službenicima,
izdaju se online zahtjevi za pokretanje osamdesetak različitih proceduralnih postupaka. Na Client Gateu su servisi
za zaposlenike, a nudi i usluge kao što su godišnja prijava
poreza, otvaranje tvrtke, carinske izjave, elektronička nabava te izjave koje se odnose na zaštitu okoliša.
Client Gate ima više od milijun registriranih korisnika koji su se u protekle tri godine prijavili 250 milijuna
puta te preuzeli 700 milijuna stranica. Na sustavu je do-
stupno preuzimanje preko dvije tisuće različitih zahtjeva
i formulara.
Druga popularna aplikacija koja je sastavni dio mađarskog eGovernment sustava je e-Statement. To je servis za
tvrtke koje putem njega dostavljaju svoja godišnja financijska izvješća. Izvješća su dostupna za pregledavanje poreznim i carinskim službama, kao i institucijama koje se u
Mađarskoj bave upravljanjem EU fondovima.
Od ostalih značajnijih servisa izdvajaju se e-Registry
(registar tvrtki), e-Justice (dostava manjih sudskih postupaka, elektronička dostava sudskih dokumenata i spisa) i
središnji sustav za upravljanje dokumentacijom. Važno je
istaknuti da je velik dio projekta izgradnje tog sustava financiran sredstvima koja su dostupna putem fondova Europske unije.
Iako se o konkretnom tehničkom rješenju ne može govoriti bez detaljnog uvida u dokumentaciju i procese koji
se provode upotrebom sustava, već sam pogled na brojeve
o korisnicima ukazuje da su ga mađarski građani prihvatili kao nešto dobro i korisno. Iz naše perspektive možda je još značajnije da je uvođenjem tog sustava u Mađarskoj smanjen broj institucija, a time i broj zaposlenih
u tijelima javne uprave. To je bila prepreka koju su Mađari očigledno uspješno svladali, dok je to kod nas još u
domeni znanstvene fantastike. Možda bi ipak mogli malo
češće pogledati kako se stvari rade na sjevernoj strani rijeke Mure. (lb)
OpenInfoTrend 198
GOVERNMENT
Internet kao pravo
Hrvatska je od prvog siječnja ove
godine postala treća zemlja u
svijetu gdje je brzi internet postao
zakonsko pravo svakog njezinog
građanina
D
akle, od početka ove godine Hrvatski telekom mora svima koji to zatraže omogućiti pristup internetu brzinom ne
manjom od jednog Mbita po sekundi. Kako navodi HAKOM riječ je o jednostavnom ispunjenju obveza propisanih Pravilnikom o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama.
HT nije nadležan za sve univerzalne usluge u području telekomunikacija, ali je postavljen za operatera univerzalne usluge pristupa internetu.
Odnosi definirani Pravilnikom postoje već
neko vrijeme pa je tako do 2012. godine minimalna brzina interneta koja se smatrala pravom
bila 33,6 kbita po sekundi. Te je godine brzina
povećana na 144 kbita po sekundi dijelom i zbog
tada pripremanog pravilnika o fiskalizaciji za što
je bila uvjet stabilna veza sa servisima Ministarstva financija koja se ostvarivala preko interneta.
Upravo te 2012. godine određen je datum 1. siječnja 2015.
godine kad će minimalna zagarantirana brzina interneta biti 1 Mbit po sekundi. Univerzalna usluga definirana
je kao usluga koja mora biti dostupna svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni na cijelom području Republike Hrvatske.
Kako će stvar funkcionirati?
Zahtjev za uslugom treba podnijeti HT-u, ali on mora
biti razuman što znači da se podnosi tek kad se redovnim
198 OpenInfoTrend
putem ni od jednog operatora ne može dobiti usluga interneta na nekoj lokaciji zbog raznih razloga. HT u roku
od 30 do 60 dana mora odobriti zahtjev i uspostaviti uslugu ili odbiti zahtjev kao nerazuman.
Kako se definira nerazuman zahtjev?
Nerazumnim se smatra zahtijevanje interneta tamo
gdje ne postoje ostali uvjeti za ostvarivanje usluge kao što
je nepristupačnost terena ili nedostatak električne energije. Uz te principe pri ostvarivanju prava iz ovog Pravilnika primjenjivat će se pravilo tehnološke neutralnosti, što znači da tehnologiju ne može uvjetovati
korisnik već je određuje operator. Hoće li se za
ostvarivanje te usluge primijeniti uobičajene
tehnologije ili alternativniji pristup - optički kablovi ili putem satelita - operator će sam
odlučiti prema vlastitoj procjeni. Iako ni HT ni
HAKOM nisu iznijeli podatke o broju korisnika
koji su dosad zatražili uvođenje univerzalne usluge, kao ni uvjete u kojima je pružena, neslužbeni podaci kažu da je takvih zahtjeva bilo stotinjak. Razloge relativno malom broju možemo
tražiti u činjenici da građani nisu dovoljno informirani o svojim pravima, ali možda i u činjenici da je područje RH relativno dobro pokriveno točkama za pristup internetu.
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
INTERNET KAO PRAVO
Što je zapravo jedan Mbit po sekundi?
Iako vijest zvuči dobro i pohvalno je što se Hrvatska
našla na vrhu jednog popisa koji korelira s općim stupnjem državnog razvoja, mogućnosti pristupa internetu
ipak nisu tako sjajne kako bi ta vijest mogla sugerirati. Internetske brzine dostupne hrvatskim kućanstvima zasad
su i dalje drastično niže od svjetskog prosjeka, a podaci o
brzinama interneta u svijetu su vrlo raznoliki jer na rezultate takvih statistika utječe vrlo mnogo čimbenika.
Prema servisu www.netindex.com prosječna brzina
downloada u svijetu je malo veća od 20 Mbpsa. Na toj ljestvici prvo mjesto zauzima Hong Kong s brzinama malo
manjim od 100 Mbpsa, dok je Hrvatska na 91. prvom
mjestu s brzinama oko 10 Mbpsa. Poznavajući stanje na
tržištu pružatelja internetskih usluga u Hrvatskoj i njihovim ponudama teško je povjerovati da je ovim istraživanjem obavljeno točno mjerenje za našu zemlju, odnosno
izgleda da su nas poprilično precijenili. Jedno ranije mjerenje koje je provela Akamaia pokazuje da su prosječne
brzine širokopojasnog interneta u Hrvatskoj od 3,5 do 6
Mbpsa. Iako je to širok raspon, te vrijednosti se čine realnijima. Što se tiče relativnog poretka, Hrvatska se i na
ovom popisu nalazi na stotom mjestu što svakako nije pozicija kojom bi se mogla ponositi kao zemlja znanja i naprednih tehnologija.
Infrastruktura postoji
S obzirom na te podatke naslovna vijest ovog članka
polako pada u drugi plan. Brzina od jednog Mbpsa koja je
8 eGOVERNMENT
od 1. siječnja u Hrvatskoj jamčena kao pravo, primjerena
je uobičajenom korištenju interneta što podrazumijeva
pregledavanje e-mailova i sadržaja kao što su jednostavni
portali. Međutim, količina sadržaja na internetskim servisima raste svakim danom sve brže. Budući da globalni
pružatelji sadržaja neće mnogo mariti za brzine kojima
naši građani pristupaju internetu, sadržaji koje oni kreiraju i pružaju bit će prilagođeni korisnicima koji čine
većinu, a to su ipak stanovnici nekih drugih, razvijenijih
država. Kako će i hrvatski građani pristupati tim sadržajima jasno je da zajamčeni 1 Mbps pa čak ni prosječnih
10 Mbpsa, mada je u taj podatak teško povjerovati - neće
biti dovoljno za normalno pregledavanje uobičajenog sadržaja, a da i ne govorimo o ozbiljnijoj primjeni interneta
u poslovne svrhe.
Iako su optički kablovi koji su jedini pogodni za pružanje usluge brzog interneta provučeni uza sve značajnije infrastrukturne objekte - autoceste i željeznice - izgleda da se ta infrastruktura još ne iskorišćuje na primjeren
način.
Last mile podrazumijeva telekomunikacijski pojam koji
označava posljednji dio linije kojom telekomunikacijska
usluga ulazi u kućanstva. Kako je taj dio ukupne linije vrlo
skup jer doslovce mora ući u kućanstvo, to često predstavlja usko grlo ukupne komunikacije. Optika u kući u Hrvatskoj je i dalje strani pojam, a dok je tako naša pozicija
na globalnoj ljestvici neće se pomaknuti daleko od stotog
mjesta. To što smo treći u svijetu po zajamčenoj brzini kao
građanskom pravu i dalje neće biti osobito važno. (lb)
OpenInfoTrend
InfoTrend 198
188
Školovanje
Osnovna razlika školovanja na američkim i našim sveučilištima je u vremenu
koje američki studenti provedu u laboratorijima i koliko projekata ili dijelova
projekata naprave kod kuće. Želimo li
sudjelovati u svjetskom gospodarstvu
kroz IT industriju očito je da moramo
imati kvalitetne ljude.
Kad je riječ o našim potrebama, pitanje je kakvog inženjera trebamo, za
što ga trebamo, za koga? Kako bismo
odabrali pravi način školovanja, gospodarstvenici moraju obznaniti kakve
inženjere žele. Za nas je IT prvenstveno
softverski inženjering dok se u razvijenom svijetu dio kadrova usmjerava prema programiranju, a dio prema gradnji
sustava.
Programiranje nije samo programiranje, to je pitanje sposobnosti rješavanja, definicije i raščlanjivanja problema.
Strukturirati, riješiti i implementirati je
puno više od programiranja. Napravi li se
sustav koji sadrži softver i hardver on postaje vredniji, dakle, potreban je inženjer
koji uz programiranje poznaje i elektriku
i elektroniku. Što će se više znanja uložiti u projekt to je potrebniji kvalitetniji
inženjer da ga provede. E, sad je pitanje
kakvog si inženjera investitor može priuštiti.
Mogu li naši fakulteti
pružiti odgovarajuće obrazovanje u realnim uvje-
UKRATKO
tima? Koliko brzo i učinkovito možemo
protjerati studente kroz potreban dril da
steknu obrazovanje koje zadovoljava potrebe gospodarstva?
Dakle, nije samo pitanje znati nešto
programirati i proći kroz taj proces softver inženjeringa nego je važno koliko
brzo i uspješno to možete obaviti. To se
postiže u laboratoriju, a počinje već u
srednjoj školi. Postavljanje pitanja, definicija i odgovora, problema i rješavanje
problema, to treba početi razvijati odmalena. Za studenta je najvažnije znati
misliti, ne reproducirati. Misliti i stvarati,
kritički razmišljati, a ne učiti činjenice.
Problem naših studija bio je i ostao
učenje činjenica. Naši studenti premalo
vremena provedu na rješavanju konkretnih i kompleksnih problema. Profesori
trebaju postavljati probleme u sprezi i
cirkulaciji između sveučilišta i industrije.
U Zapadnoj Europi postoji široko primijenjen sustav razmjene ideja, projekata i
ljudi što kod nas ne postoji.
U inženjerstvu nije dovoljno samo
pričati, nužna je ta veza između mozga
i ruku. Za ozbiljno obrazovanje potrebno
je baviti se mnogim konkretnim i kompleksnim projektima.
Berkeley, veliki
izvor znanja i ideja.
Uza Stanford,
jedan od glavnih
tehnoloških motora
u Silicijskoj dolini.
Gojanović: Ona je utoliko
dijela - jedan je proispecifična, jer je izborila vo- U SAD ne
zvodnja, a drugi je dideće mjesto kao proizvođač postoji pojam
zajn. Težište investicija i
procesora. Intel je prvenstveno prekovremenog
aktivnosti je oduvijek na
proizvođač, a sekundarno proproizvodnji pa je dizajn,
rada, nagrađeni
jektant procesora. Procesori su
nažalost, zapostavljen.
mu glavni proizvod. U počet- ste priznanjem,
Na jednoj su strani goleku su proizvodili memoriju da stječete ugled, a
me investicije a na drugoj
bi se zatim posvetili procesori- kao rezultat ugleda nedovoljne, jer predsjedma. Vodeći su u svijetu, proi- dolazi i novac
nik kompanije uvijek se
zvode oko 90 posto procesora.
bira iz proizvodnje. On
Ono što rade drugi više su takozvani automatski favorizira svoj sektor, jer o
kontroleri.
ovome drugome nema pojma niti shvaKako bi se održala kvaliteta te proi- ća da je to bitno za budućnost. U proizvodnje nužna je golema investicija. Da zvodnji procesora nemaju konkurenta,
danas napravite procesor s novom teh- ali su vrlo konzervativni i nevjerojatno
nologijom trebate uložiti sedam do deset neuspješni u pokušaju grananja na druge
milijardi dolara. Intel ima dva osnovana proizvode.
Iz NSA dokumenti
i dalje cure
Nakon što je NSA kroz protekle dvije
godine bila snažno obilježena aferom
odavanja povjerljivih informacija njihovog bivšeg zaposlenika Edwarda Snowdena, priče o toj američkoj agenciji i
dalje zabavljaju svjetsku javnost. Ovaj
put raspisao se danski tjednik Dagbladet
koji iznosi detalje o tajnom programu
RAMPART-a čija je svrha nadziranje komunikacija u drugim državama uz njihovu suglasnost. Kako navodi NSA riječ
je o neselektivnom presretanju prometa
koje je legalno i spada u domenu onoga što se smatra poslom obavještajne
zajednice. Već je poznato da NSA usko
surađuje s partnerskim organizacijama
iz Velike Britanije,
Kanade, Novog Zelanda i Australije u
okviru
takozvane
Five Eye Surveillance Alliance.
Međutim, posljednji Snowdenovi dokumenti ukazuju da i
brojne druge zemlje
aktivno sudjeluju u
tom programu dozvoljavajući NSA-i da
instalira i implementira opremu za nadzor optičkih kablova. Dokumenti navode
da NSA nadzire komunikacije koje prolaze podmorskim optičkim kablovima na
najmanje sedamdeset točaka. Presretanjem tog prometa mogu se rekonstruirati i pratiti razni sadržaji kao što su telefonski pozivi, e-mail poruke, podaci s
virtualnih privatnih mreža, pozivi preko
VoIP-a i Skype razgovori.
Ovo partnerstvo funkcionira uz obećanje da država u kojoj se nalazi oprema neće tu opremu koristiti kako bi
provodila nadzor državljana SAD-a, dok
se NSA obvezuje da neće prikupljati
podatke i pratiti promet državljana te
države. Stvar se komplicira kad znamo
da NSA ima slične ugovore potpisane s
brojnim europskim državama koje vrlo
često koriste iste podmorske optičke
kablove. Time se NSA-i zapravo omogućuje da primjerice ima potpisan ugovor
s Danskom da neće nadzirati danske
državljane pomoću opreme instalirane u Danskoj, ali može nadzirati naprimjer njemačke državljane. Istodobno,
opremom instaliranom u Njemačkoj
NSA ima pravo nadzirati komunikacije
svih osim njemačkih državljana pa tako
i danskih. A sve je legalno i u skladu s
ugovorima.
198/03/2015 OpenInfoTrend 35
MOBILNOST
MOBILNOST JE OMOGUĆILA REVOLUCIJU, ALI NE U TEHNOLOŠKOM SMISLU VEĆ
MNOGO VIŠE - TO JE REVOLUCIONIRANJE U DIGITALNI NAČIN ŽIVOTA
Andrej&Tomislav
A
ndrej Radinger i Tomislav Bronzin mladi su veterani hrvatske IT scene.
Već od srednjoškolskih dana znali su da ih zanima isključivo IT. Iako su
ih poslovne potrebe vodile u širinu IT horizonta i svijeta, mobilnost i mobilne aplikacije bile su njihova ključna preokupacija - puno prije nego što je to
postalo samo po sebi razumljivo čak i mnogim profesionalcima. Najprije svaki
ponaosob, a onda su se prije dvanaest godina pronašli u zajedničkom uvjerenju
da je mobilnost cilj kojemu će ubuduće težiti svaki sektor informatičke tehnologije. Danas su poznati i izvan Hrvatske po vrlo posjećenoj i sve traženijoj stručnoj konferenciji Mobility Day.
Priča o njihovim karijerama ujedno je skica razvoja i perspektiva mobilnosti
na našem prostoru.
Prvi susreti s pojmom mobilnosti
Andrej je nakon dvije godine
provedene na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu završio studij 1995. godine u Kanadi i
otad se profesionalno i aktivno bavi
programiranjem, a 2006. osnovao
je tvrtku Mobendo koja primarno
istražuje i radi na razvoju mobilnih aplikacija. U to vrijeme iPhone
i Android još nisu bili u opticaju,
Mobendo se bavio Microsoftovim
Andrej Radinger i Tomislav Bronzin na jednoj tehnologijama na razini aplikaciod ranijih konferencija Mobility Day
ja za poslovne korisnike, a poslije
kako se tržište mijenjalo portfoliju su dodavane druge tehnologije. Danas je to tvrtka koja se bavi razvojem mobilnih aplikacija za iPhone, Android i Windows Phone.
Mobendo se na vrijeme okrenuo inozemstvu, glavna preokupacija su mu strana
tržišta i sve aktivnosti na tim tržištima vezane su za mobilna rješenja i mobilne
aplikacije, iako u Hrvatskoj rješava i neke druge IT zadatke.
Tomislav se počeo baviti informatikom u srednjoj školi, tada čuvenom MIOC-u, a zvanje magistra inženjera elektrotehnike stekao je na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Zagrebu. Slijedi niz edukacija, certifikata, stručnih radova,
istraživanja u pionirsko doba informatike, kad to kod nas gotovo nitko nije radio,
a i u svijetu time se bavilo malo ljudi. Još u vrijeme kad je Bill Gates izjavljivao da
od tog interneta neće biti ništa, Tomislav je bio čvrsto uvjeren da će internet postati
vrlo bitan i vrijeme mu je dalo za pravo. Suradnja s kolegom Andrejem na mobilnim aplikacijama započela je 2002. godine, a suradnja uspješno traje i danas kad
obojica imaju svoje tvrtke.Tomislav je osnovao tvrtku Citus d.o.o. koja je baš ovih
dana zaključila važan novi izvozni posao za Maleziju. Svojedobno je dobio i dobre
ponude za posao iz tri velike korporacije, teška srca ih je odbio, ali tvrdi i danas bi
postupio jednako.
36 OpenInfoTrend 198/03/2015
Andrej Radinger
OPENinfoTrend: Kako biste sa sedmogodišnjim odmakom od prve konferencije,
definirali pojam mobilnosti?
Tomislav: Mobilnost ima jednaku važnost kao što su je imali parni stroj i željeznica u vrijeme industrijske revolucije.
To se nipošto ne odnosi samo na mobilni
telefon već prije svega na mogućnost da
pristupite svojim podacima i aplikacijama u svakom trenutku s bilo kojega mjesta na način koji vam odgovara. Ali, isto
tako da tim podacima mogu pristupiti i
vaši suradnici, partneri pa i klijenti. Kako
je željeznica pokrenula cijelu ekonomiju i
omogućila industrijsku revoluciju, tako je
i mobilnost omogućila revoluciju, ali ne u
tehnološkom smislu već mnogo više. To je
revolucioniranje načina na koji živimo, takozvani digitalni način života.
Andrej: Kad pričamo o mobilnim aplikacijama i mobilnoj tehnologiji općenito,
stanje nije ni sličilo današnjem. U to vrijeme prevladavale su poslovne aplikacije.
Još nije bilo pametnih telefona pa se potrošački segment svodio na mobitele, a
tržište aplikacija za pametne telefone nije
ni postojalo. Od naše prve konferencije
2007. pa do 2009. sve su bile isključivo
orijentirane na Microsoftovu tehnologiju,
jer druge tada nije ni bilo i to isključivo u
poslovnom segmentu.
Sljedećih godina počelo je veće širenje
Androida i iPhonea, a onda se 2010. pojavio Microsoftov Windows Phone i tad
smo zapravo počeli s promjenom orijentacije konferencije Mobility Day, a cijelo
FOTO: IGOR KRALJ/PIXSELL
smart
FOTO: JURICA GALOIĆ/PIXSELL
Pametni telefoni, mobilna računala, tableti
i mobilni routeri s mobilnom vezom
Tomislav Bronzin
se tržište počelo okretati potrošačkom
segmentu. Bez sumnje, postoje dva segmenta mobilnog tržišta - to su poslovne
aplikacije i potrošačke odnosno aplikacije
za krajnje korisnike. Potrošačke aplikacije
su mnogo izloženije javnosti - kad napravite neku dobru igru na sve tri platforme o
tome priča cijeli svijet, a kad napravite jako
dobru poslovnu aplikaciju onda je pozornost mnogo manja. Međutim, segment
poslovnog tržišta financijski je puno jači
od potrošačkoga, jer prodajete aplikacije
mnogo veće poslovne vrijednosti.
OiT: Vrlo grubo mogli bismo podijeliti
primjenu ili utjecaj mobilnosti na poslovanje, obrazovanje i privatni život. Ima li
ta podjela neke svoje posebnosti?
Tomislav: Nema tu jasnog razgraničenja
i danas je takav stil života da nam zapravo uređaji uvjetuju ili pomažu stapanje ta
tri segmenta. Neke privatne obveze mogu
biti sastavni dio radnog dana osobito u
zanimanjima gdje ne morate biti osam
sati na jednom radnom mjestu, ali svoj dio posla morate
odraditi. Kao vlasniku tvrtke Mobility Day već je
meni je važno znati kada će desetak godina jedna od
moj zaposlenik izbivati zbog najposjećenijih stručnih
privatne obveze. Ne zanima konferencija u Hrvatskoj,
me razlog, ali ja u svom kaa njeni organizatori
lendaru moram imati podatak kad ne mogu na njega priznati su propovjednici
računati. Za mene je važno mobilnosti kao važne
da znam koliko smo posla pretpostavke otvorenog
odradili, za kojega klijenta, društva budućnosti
koliko smo potrošili
vremena te treba li još
obaviti neke aktivnosti. I ono najugodnije,
mogu li mu poslati
račun.
Danas se kućni ljubimci čipiraju, stavi
im se pod kožu njihov digitalni identitet.
Svaki put kad primi cjepivo taj se podatak automatski upisuje u njegov čip, a ako
pas završi u prihvatilištu odmah se zna
tko mu je vlasnik. Moj mobitel ima tehnologiju koja omogućuje praćenje mog
kretanja. Moja supruga može u mom kalendaru blokirati vrijeme za obiteljske
obveze, moj sin ima smartphone koji mi
omogućuje pratiti njegov boravak u školi da bih znao kad moram doći po njega
ili da me može pozvati ako zatreba. Želim
198/03/2015 OpenInfoTrend 37
smart
MOBILNOST
datume njegovih ispita sinkronizirati s
mojim kalendarom jer želim sudjelovati u
njegovom obrazovnom procesu i pomoći
oko matematike, hrvatskog jezika i tako
dalje. Vidite kolika je ta sprega mobilnosti
sa svakodnevnim životom.
Mi informatičari svojatali smo takozvano cjeloživotno obrazovanje, ali ja danas
ne vidim struku kojoj to nije potrebno.
Mobilnost je upravo na onom početnom
Pokretna infrastruktura (izvor HZ Sema)
dijelu, kada mogu birati gdje i kako to
želim raditi. Formalno obrazovanje još
biti prilagođena. Slažem se s vama, danas
zahtijeva sjedenje u razredu, određene
ima mnogo uređaja gdje morate sjesti i
norme i vrijeme koje morate potrošiti na
naučiti kako to radi, ali ponuda definiodređene stvari, ali i ta se granica gubi, taj
tivno ide prema plug and play - uključi
sjedilački način učenja želi se promijenii
radi rješenjima. Ako, primjerice, imate
ti u nekakvo iskustveno učenje, osobito
Appleove uređaje oni svi međusobno sakod mlađih generacija. Tu nije u pitanju
vršeno komuniciraju. Uz minimalan trud
tehnologija nego metodika rada, način
OiT: Građani zrelijih go- i minimalno tehničko znanje ukopčat ćete
prijenosa znanja. Što, pridina
mnogo se teže prila- ih i oni će raditi. Proizvođači hardvera,
mjerice, radi čuveni MIT
gođuju primjeni informa- softvera i aplikacija morat će se ozbiljno
(Massachusetts Institute of Postoje dva segmenta
tičkih dostignuća negoli potruditi izbjegavati neki komplicirati seTechnology)? Oni nude be- mobilnog tržišta mladi. Ne leži li dobar dio tup integracija različitih uređaja i pobrisplatno predavanja svojih jedan su poslovne
krivnje za takvo stanje na nuti se da sve bude lako prilagodljivo i da
vrhunskih predavača da aplikacije i drugi koji
našoj informatičkoj za- komunikacija među uređajima bude vrlo
pridobiju studente za svoje sada prevladava – za
jednici koja se sporo od- jednostavna.
fakultete, a moram priznati krajnje korisnike
vikava od nekog rezervida su ta predavanja toliko
OiT: Znači li sve to da u budućnosti svaranog klanovskog statusa
korisna da možete s drugog
ko tehnološko rješenje mora zadovoljiti
stečenog
mistificiranjem
tehnologije?
kraja svijeta imati besplatan pristup i naupretpostavku mobilnosti?
Andrej: To neće biti prepreka napretku
čiti puno dobrih i loših stvari. Mobilnost
Tomislav: Mislim da će to biti krucijalje zapravo sposobnost da uz pomoć teh- tehnologije. Ciljana publika vjerojatno
no. Mobilna tehnologija nisu uređaji ni
nologije budete na neki način slobodniji. neće biti zakinuta (složenošću tehnologimobilne aplikacije, to je mobilnost ureNetko će reći niste slobodni nego ste ve- je op. ur.) jer će joj tehnologija koja dolazi
zani jer ste uvijek svakome dostupni. Ali,
vi odlučujete hoćete li se javiti, blokirati
pozive ili nešto treće.
Andrej: Kada je riječ o obrazovanju moje
Andrej: Prva Mobility Day konferencija organizirana je 2003. godine. Ja sam bio
je osobno mišljenje da nastavnici inforidejni začetnik, a kako sam tada radio u tvrtki Span, nazvali smo je Span Mobility
matike nisu dovoljno poučeni o najnoviDay i bila je vrlo uspješna. Kako je bila zasnovana na Microsoftovoj tehnologiji,
jim trendovima. U mnogim su školama
sljedeće ju je godine preuzeo Microsoft, a ja sam ostao zadužen za organizaciju. No,
đaci jači od svojih profesora. Više znaju, a
Microsoft je 2005. odlučio sve manje događaje uklopiti u WinDayse i konferencija
to ne bi smjelo biti tako.
se tiho ugasila. Kada sam 2007. pokrenuo vlastitu tvrtku dogovorio sam s kolegom
Umjesno je i pitanje do kada će klinci
Tomislavom da je opet oživimo i odonda se redovito održava jednom godišnje.
Nama nije cilj samo okupiti ljude, iako je networking koji se tamo događa jako
ići u školu opterećeni hrpama knjiga kada
bitan segment konferencije. Ljudi dođu, vide se, popričaju, razmijene iskustva i
cijelo nastavno gradivo mogu imati na
steknu nova. Uvijek se trudimo - a sudeći po reakcijama i uspijevamo - ne samo
tabletu od deset inča. Kad čitam stručnu
pratiti postojeće već i nadolazeće trendove tako da sadržajno pokrivamo stvari koje
literaturu to još mora biti knjiga, ali belesu izašle unatrag šest mjeseci ili nešto što je tek najavljeno. Recimo, trenutno je u
tristika može biti i na tabletu. Međutim,
porastu zanimanje za multiplatformski razvoj i to smo na prošlogodišnjoj konfeklinci apsolutno sve rade na elektroničrenciji pokrili na nekoliko načina. Danas Mobility Day više nije orijentiran samo
kim uređajima. Uopće ne znaju da je
na Microsoft već nastojimo pratiti najnovije dolazeće tehnologije te najaviti njihove
postojalo vrijeme bez informatike, da je
poslovne vrijednosti i prednosti mobilnih aplikacija u svakodnevnom poslovanju.
život postojao i prije mobitela. Stoga im
Tomislav: Nekada smo se iscrpljivali u pripremama sve dok nismo zaključili
je prirodno da apsolutno sve informacije
kako bi bilo dobro za nas i za tržište razviti softver za kreiranje i upravljanje konfedobivaju preko interneta i elektroničkih
rencijama. Taj softver nam omogućuje da snimljeni materijal poslije stavimo online
uređaja, mobitela, tableta. I zato podržana raspolaganje svim polaznicima konferencije ili onima koji nisu mogli sudjelovam uvođenje tableta u škole kao nastavvati. Ubuduće želimo omogućiti da svaki pojedinac, uz odgovarajuće manju cijenih pomagala koja će im omogućiti bolje
nu, osobno pristupi samo onim predavanjima koja ga posebno zanimaju, a poslije
može pogledati online i sav ostali sadržaj.
učenje kroz medij koji im je bliži, a da ne
govorim o mogućnostima interakcije.
Mobility Day za mobilno društvo
38 OpenInfoTrend 198/03/2015
Mobilni korisnici > desktop internet korisnici
tijekom 5 godina
Globalno - mobilni vs. desktop internet korisnici - projekcija, 2007 - 2015E
mobilni internet korisnici
desktop internet korisnici
Globalno instalirana osnova stolnih i prijenosnih računala vs.
pamentni telefoni i tableti - 2009 - 2015E
Broj pametnih telefona i tableta
Ukupan broj osobnih računala
đaja osigurana medijem koji ih povezuje
- to su telekomunikacijske veze, telekom
operateri ili bežične mreže u nekakvim
prostorima. To je taj medij među mobilnim uređajima i mobilnim aplikacijama,
a s druge strane je oblak, odnosno razni
sustavi koji omogućuju da podaci koje
netko u njih unese budu dostupni na raznim uređajima. To je medij kroz koji razmjenjujemo podatke s drugim osobama
ili organizacijama. E, sad je samo stvar interne politike ili osobne sklonosti s kime
dijelimo podatke, kako ih dijelimo, kako
ih štitimo i tako dalje. Znači, imamo mobilne aplikacije na bilo kakvom uređaju se
one vrtjele pa čak i na ovim pametnim televizorima. I imamo nekakvu komunikacijsku infrastrukturu koja postaje sve više
usko grlo bez obzira na brzine, jer sadržaji
koji se izmjenjuju sve su gladniji prostora.
I onda ta vrlo važna cloud infrastruktura. Ako koristimo nekakve besplatne
sustave čak više nismo ni vlasnici tih svojih podataka. U onoj krajnje korisničkoj
licenci Google kaže da smije, ne samo pogledati naše podatke već ih i aktivno koristiti kako bi nam mogao bolje prodavati
oglase itd. Želimo li imati nekakvu privatnost, često skupo plaćamo skrivanje svojih
podataka od nekoga tko to tamo gleda.
Andrej: Danas svi streme prema mobilnosti. U tomu je neka kompetitivna prednost, dapače - zahtjev. Ako nemate mobilnu
aplikaciju, mobilno rješenje koje vama i vašim korisnicima kao poslovnom segmentu
omogućuje da ste u stalnom kontaktu, već
kaskate za konkurencijom. S tehničke strane to nije uvjet, ali s poslovne je postalo obveza želite li biti dostupni vašim korisnicima 24 sata dnevno. Svi podaci koji su vam
potrebni za poslovanje, a nalaze se negdje
unutar vaših IT sustava u serveru, možda
hostani na drugom kraju svijeta, mogu
vam biti dostupni uvijek i svugdje. Kao
menadžer ili vlasnik tvrtke sigurno želite
u svakom trenutku imati preko mobitela
uvid u poslovanje i saznati je li netko platio,
jesmo li mi nekome dužni, radi li aplikacija kako treba, a da zbog toga ne morate
uvijek vuči računalo. Kao vlasnici želite
da vaši djelatnici budu produktivni uvijek
i svugdje, da čovjek može odraditi posao
na terenu a ne da se vraća u ured, skuplja
papirologiju i tako dalje. S druge strane
upravljačkoj strukturi, znači srednjem i
višem menadžmentu želimo omogućiti da
gdje god se nalazili, na putu, na sastanku,
u banci i tako dalje, imaju na raspolaganju
sve podatke potrebne za donošenje odluka. Mobilnost dakle omogućuje potpuno
upravljanje poslovnim procesom.
198/03/2015 OpenInfoTrend 39
BIG DATA
PODATKOVNI ANALITIČAR POSVEĆEN JE OPISIVANJU PROŠLIH
DOGAĐAJA DOK JE PREDVIĐANJE BUDUĆIH NA TEMELJU
POVIJESNIH UZORAKA ZADAĆA PODATKOVNIH ZNANSTVENIKA
Data Scientist
– podatkovni
alkemičar
K
ad govorimo o podatkovnim analitičarima možemo čuti kako ih
neki koji ne poznaju to područje
često kvalificiraju kao statističare s dobrim prezentacijskim sposobnostima. To
ne može biti dalje od istine.
Podatkovni znanstvenik mora imati
izuzetno zahtjevne vještine i gotovo nije
moguće da svima može dobro vladati
jedna osoba. Zbog toga u praksi najčešće postoje timovi vertikalno orijentiranih podatkovnih znanstvenika koji
pojedinačno pokrivaju točno određeno
područje - statističku matematiku, programiranje, ekonomska znanja...
Mogu se naći i pojedinci koji imaju širok, ali ne dovoljno dubok spektar
znanja iz svih navedenih područja, njih
nazivamo horizontalno orijentiranim
podatkovnim znanstvenicima.
Dakle, zanimanje podatkovnog znanstvenika nije nimalo trivijalno, no što je
zapravo znanost o podacima? Jedna površna definicija to megapodručje definira kao skup principa, tehnika i procesa
kojima se detektiraju uzorci unutar velike skupine raznorodnih podataka koji
nam omogućuju da donesemo strateški
važne odluke koje mogu pridonijeti da se
dođe do određenog cilja. To se može implementirati unutar različitih djelatnosti
pa ćemo vidjeti (ili ne) kako data science
pomaže pri povećanju državne sigurnosti
kod preveniranja različitih unutrašnjih i
vanjskih ugroza, pri upravljanju bankovnim klijentskim portfeljem, u proračunu
rizika kod osiguravajućih društava, zadržavanjem i privlačenjem novih klijenata
kod telekom tvrtki i slično.
40 OpenInfoTrend 198/03/2015
Podatkovni znanstvenik - data scientist - mora imati vrlo
širok spektar znanja koje obuhvaća napredne programerske
vještine, poznavati ekonomske trendove i zakonitosti, napredna
matematička znanja, prezentacijske vještine i niz srodnih područja.
Ta metoda omogućuje podatkovnim
znanstvenicima
da uz pomoć složenih
Jedna od metoda koje se primjenjuju
matematičkih
konstrukata
vizualiziraju
u analitici podataka je i Social Network
Analisys (SNA) to jest analiza društvenih odnose među čvorovima. Znanstvenici
mreža. Riječ je o iznimno složenoj anali- koji izrađuju takve analize često su matetičkoj metodi o kojoj se pišu cijeli znan- matičari i ne znaju što zapravo predstavljaju ti čvorovi koje obrađustveni radovi pa nije moguće
ju. Cjelokupna dinamika
sve obuhvatiti u jednom članmreže poznata je tek više
ku. No, da bismo dobili barem Jedna od definicija
rangiranim dužnosnicima
neki dojam o čemu je riječ, objašnjava znanost
recimo da se ta metoda sasto- o podacima kao skup koji na temelju izračunanih odnosa donose odreji od analize mrežnih čvorova
principa, tehnika i
đene strateške odluke. Na
koji su međusobno povezani
internetu možete pronaći
različitim odnosima. Ti čvoro- procesa kojima se
nekoliko zanimljivih privi mogu biti pojedinci, grupe detektiraju velike
ljudi, računala, organizacije i skupine raznorodnih mjera koji prikazuju kako
podataka
se uz pomoć SNA analize
slični entiteti.
Matematička vidovitost
Facebook veze vizualizirane uz pomoć programskog jezika R i Hadoop big data platforme.
e
tin
eš
vj
ke
Ha
ke
rs
Znanje po
podacima
sna
Opa na
zo
je
an ke
av at i e
zn m ik
Po at e i s t
m stat
i
Strojno
učenje
Tr a d
istr iciona
aživ lno
anj
e
Samostalno
poznavanje (nekog
područja)
Podatkovni znanstvenik treba imati niz
vještina i znanja. Rijetki imaju taj set
znanja što znači da su takvi stručnjaci vrlo
traženi i imaju prilično visoke prihode.
Data science vs big data
Mnogi analitiku podataka izjednačuju s
big data trendom. Iako analitika podataka
ne može egzistirati bez big data koncepata
i alata, teško se između ta dva pojma može
staviti znak jednakosti. Grubo rečeno, moPodatkovni znanstvenik je zažemo zaključiti da je analitika podataka
pravo evoluirani podatkovni analitisljedeći korak nakon big data obrade (često
čar koji ima iznimno snažno razvijene
u praksi nailazimo na anomalije tako da ne
poslovne i prezentacijske sposobnosti
možemo reći da je to univerzalno pravilo)
zahvaljujući kojima svoje zaključke ili
koja obuhvaća skupljanje i statističku obrazaključke svog tima može uspješno
du podataka i na temelju njih sastavljanje
prenijeti izvršnim direktorima i voditeljima IT odjela.
izvještaja. Kad smo sakupili veliku količinu
raznorodnih podataka, obradili ih i formulirali u izvještaje, na temelju tih izvještaja
dolazi do konkretnih zaključaka koji ima- treba izvući neke zaključke koji će unaju vrijednu praktičnu primjenu. Jedan od prijediti poslovanje (komercijalni sektor),
njih odnosi se na primjenu SNA metode u prevenirati vanjsku ili unutrašnju ugrozu
zadržavanju i privlačenju novih klijenata (nacionalna sigurnost) odnosno pridonijekod velikih telekom operatora.
ti bilo kojem postavljenom cilju.
Implementacijom te metode, došlo se
Iz ovog kratkog osvrta na analizu podado saznanja da je gotovo 90 posto naših taka možemo vidjeti kako bi jedan dobar
odluka o pristupanju nekom telekomu analitičar trebao imati napredna znanja iz
ili uzimanju određenog paketa određeno niza iznimno zahtjevnih područja. U praksocijalnim utjecajem tj. mišljenjem ljudi si to gotovo nije moguće pa se najčešće
kojima vjerujemo kada se
oformljuju timovi unutar
govori o konkretnom pokojih se svaki pojedinac
dručju. SNA različitim me- Na internetu možete
bavi točno određenim
todama pokušava detektirati pronaći nekoliko
područjem. Iako analitibaš te pojedince koje nazi- zanimljivih primjera
ka podatka kao egzaktna
va influenceri tj. utjecatelji. koji prikazuju kako se
znanost često uključuje
Brojke su egzaktne pa tako uz pomoć SNA analize i osjećaj to jest iskustvo
među populacijom ima 15 dolazi do konkretnih
analitičara u određenim
% utjecatelja od kojih svaki zaključaka koji imaju
uvjetima možemo govoutječe na petnaestak drugih vrijednu praktičnu
riti i o umjetnosti analize
osoba. Ključni bi cilj bio za- primjenu. Jedan
podataka. Zato je sasvim
držati baš te pojedince jer
izvjesno da ćemo ubuduod njih se odnosi
oni u današnjem telekom
će imati sve naprednije
uslugama zasićenom svijetu na primjenu SNA
analitičke metode koje će
jamče ostanak postojećih i metode u zadržavanju sve preciznije osvještaprivlačenje novih klijenata i privlačenju novih
vati poslovne smjerove
bolje od bilo koje marketinš- klijenata kod velikih
kojima bismo se trebali
telekom operatora.
ke kampanje.
kretati.
UKRATKO
Priručnik za nove poduzetnike
Mali brod na
olujnom moru
Drugo izdanje knjige Mali brod na olujnom moru pojavilo se na tržištu nakon što
je tri tisuće knjiga prvog izdanja došlo u
ruke poduzetnicima, potencijalnim poduzetnicima i ostalim znatiželjnim čitateljima.
Autor Marijan Ožanić dosad je objavio
osam poslovnih knjiga za menadžere i poduzetnike. Ovo drugo izdanje Malog broda
ponešto se razlikuje od prvoga, ponajprije
po tomu što se neprekidno mijenjaju zakoni
o PDV-u, računovodstvu i poduzetništvu.
Knjiga je namijenjena poduzetnicima
početnicima i onima
koji to namjeravaju
postati, svima koji
se pitaju Je li poduzetništvo za mene?
Mogu li svoju poslovnu ideju staviti
na tržište? No, knjiga može pomoći i
da ponetko shvati
da ipak nije za poduzetništvo, da nije
spreman na tolike
žrtve te da spozna
svoje granice. Nadalje, trebali bi je pročitati i studenti poslovnih i ekonomskih škola,
a isto tako i ljudi koji profesionalno rade na
poslovima poticanja razvoja gospodarstva.
Mali brod na olujnom moru svjedoči o
iskustvu kroz naših dvadesetak tranzicijskih
godina. Ta je knjiga nastala kao proizvod
osobnog iskustva njena autora, menadžera
i direktora tehnološkog parka i poduzetničkog inkubatora, predavača i poduzetničkog
savjetnika. Napisao ju je čovjek koji razumije poduzetnike, koji od uči njih i divi im se
zbog njihove upornosti i proizvodnje novih
vrijednosti. Iako najviše govori o poduzetnicima, sve što piše vrijedi i za obrtnike.
Knjiga je podijeljena u tri dijela koja obuhvaćaju petnaest poglavlja. U prvom dijelu
se govori o poduzetništvu, o korijenima poduzetništva u nas, o tome tko je poduzetnik
i što je poduzetništvo te o uvjetima u kojima
se poduzetništvo razvija. U drugom dijelu
pratimo pripremne faze razrade poduzetničke ideje, od preispitivanja svojih poduzetničkih osobina, svog proizvoda, tržišta
i poslovnih prilika do odluke o osnivanju
poduzeća ili obrta. U trećem dijelu prolazimo sve faze od osnivanja poduzeća ili obrta,
upoznajemo osnovna znanja koja poduzetnik mora imati i dolazimo do trenutka potpisivanja prvog ugovora.
Želite li podrobnije podatke o knjizi, autorova e-adresa je marijan.ozanic2601@
gmail.com
198/03/2015 OpenInfoTrend 41
OBRAZOVANJE
NAJNOVIJE ICT TEHNOLOGIJE KOJE SE VEĆ TRAŽE ILI ĆE SE TRAŽITI SUTRA
Studij za
radno mjesto
PIŠE IVAN BRITVIĆ
S
tudiranje na VsiTeu organizirano je
po principu tri plus dvije godine, a stu-
denti stječu 180 + 120 ECTS-a, odnosno bodova koji označavaju što student mora
znati, razumjeti i praktično napraviti. U okviru preddiplomskog stručnog studija postoje
četiri usmjerenja:
izrada korisničke programske podrške
integracija i održavanje računalnih sustava i mreža
izrada baza podataka i web-stranica te
projektiranje i uporaba informacijskih sustava.
Na diplomskom specijalističkom stručnom
studiju studenti biraju jedan od tri smjera:
izrada korisničke i programske podrške i informacijski sustavi
integracija i održavanje računalnih sustava i
mreža te ugradbena i prijenosna računala.
Projekti i akcije
Na stručnom studiju broj izbornih predmeta je značajno veći od obaveznih, a na specijalističkom diplomskom stručnom studiju
svi su kolegiji unutar definirane grupe izborni. Nastavnici u pravilu imaju odgovarajuće poslovno iskustvo i trenutno sudjeluju u
projektima s uspješnim IT tvrtkama u zemlji
i inozemstvu. Bez obzira na relativno mlađu
životnu dob, visoko su kvalitetni što je važan
čimbenik zbog lakšeg i specifičnijeg načina
komunikacije.
Nastavni kurikulum se svake školske godine prilagođuje tehnološkim i poslovnim
trendovima tako da se studenti stalno educiraju prema stvarnom stanju u poslovnom svijetu. To se posebno odnosi na područja koja
se brzo mijenjaju kao što su naprimjer web i
mobilne tehnologije.
Visoka škola za informacijske tehnologije
ima nekoliko radilišta za studentske vježbe
u renomiranim zagrebačkim IT tvrtkama.
Potpisano je više od pedeset ugovora s hrvatskim tvrtkama temeljem kojih se surađuje u
dva osnovna pravca, a to su projekti i akcije
42 OpenInfoTrend 198/03/2015
Zagrebačka Visoka
škola za informacijske
Promotivni štand Visoke škole za
informacijske tehnologije
tehnologije - VsiTe je IT
fakultet s naglaskom na primjeni
VsiTe je sudjelovao i na izložbi INOVA
najnovijih ICT tehnologija.
mladih s tri izloška u tom tehnološkom seInzistira se na samostalnom
gmentu i njegovi studenti su dobili za svoje
grupnom radu kako studenti
inovacije zlatnu i brončanu medalju.
ne bi bili samo pasivni
YouTube predavanja
primatelji znanja već da nakon
Svaki student dobiva od fakulteta prijenozavršetka studija mogu od
snik sa svim potrebnim softverom za praćeprvog dana aktivno pridonositi
nje studijskog programa, kao i znanstvene i
stručne projekte. Dosad je na temelju pettvrtki u kojoj se zaposle.
u koje se nastoji uključiti studente ove visokoškolske ustanove kroz sljedeće aktivnosti:
stručna praksa
nastavna radilišta
izrada diplomskih radova
izrada stručnih i znanstvenih radova te
cjeloživotno učenje.
Razvojno istraživački rad
Inovacijsko-razvojni centar (IRC) osigurava studentima pronalaženje prakse i dodatno
obrazovanje u nekoj od radionica. U protekle dvije godine kroz te je radionice prošlo
dvjestotinjak studenata, a sami njihovi nazivi - Mikrokontroleri, Digitalna radionica za
RFID kontrolu pristupa i kontrolu LED rasvjete, Cloud computing, Adobe Photoshop i
After Effects... sugeriraju vrlo atraktivna područja pa ne čudi da je kroz njih prošao svaki
peti student. Trenutno je vrlo popularna Arduino radionica u kojoj studenti izrađuju zanimljive projekte iz vrlo aktualnog područja
Internet of Things.
Plaća li se unaprijed? Na oba studijska programa cijena jednog ECTS-a
je 345 kuna. To znači da za redovitog
studenta jedna godina školovanja košta 20.700 kuna, a za izvanredne studente, s obzirom na 40 ECTS-a godišnje, 13.800 kuna. Ako se školarina plaća
u deset rata cijena je deset posto viša.
naest predavanja u protekle tri godine snimljeno osam kolegija i sve se to snalazi na
YouTubeu.
Kada biste sjeli pred ekran, otišli na VsiTe
video i krenuli gledati snimljena predavanja
to bi trajalo punih jedanaest dana po 24 sata.
Tako se VsiTe i dodatno pozicionirao u globalni edukacijski svijet. I studenti iz okolnih
zemalja šalju im e-mailom zahvale što pokazuje da su im ta snimljena predavanja značajno olakšala polaganje ispita.
VsiTe posebnu pažnju posvećuje kvaliteti jedna su od rijetkih visokoškolskih ustanova
koja je ugradila ISO 9001 standard i standard
ESG za osiguranje kvalitete.
Konferencija Faks-up 2015
Kako bi podržao svoje studente u poduzetničkoj aktivnosti i podržao promociju
startup kulture, VsiTe je 19. veljače ove godine organizirao Faks-up konferenciju. Odabrani govornici predstavili su razne aspekte
pokretanja startupa, programe financiranja,
sudjelovanje u inkubatorima i na akademijama, mogućnosti suradnje s etabliranim IT
tvrtkama, iskustva koja su doživjeli pri pokretanju uspješnih projekata i još mnogo korisnih informacija za poduzetnike početnike.
Na konferenciji su studenti mogli i izravno
kontaktirati s istaknutim pojedincima startup zajednice.
U okviru konferencije održano je i natjecanje Idea Knockout čiji su pobjednici osvojili
putovanje za dvije osobe u Las Vegas na CES
2016. vodeći tehnološki sajam današnjice.
smart
POJMOVNIK
Od informacijskog prema
umreženom društvu
U
z pojam informacijsko
društvo sve se češće
spominje i umreženo.
Općenito, već je prihvaćeno da
se danas nalazimo u informacijskom društvu koje je naslijedilo industrijsko. Ti su trendovi i
predmet mnogih znanstvenih
istraživanja, no svaki autor pristupa tom problemu sa svoga
stajališta i nastoji ga objasniti na
svoj način. Prema nekim objašnjenjima umreženo društvo
podrazumijeva korak dalje u
odnosu na informacijsko.
Kako bi se te složene društvene promjene mogle pratiti,
razumjeti i njima upravljati,
nužno je pojave iz realnog svijeta prikazati na pojednostavljeni
način, a to se postiže modeliranjem. U prošlom broju objasnili smo što se podrazumijeva
pod pojmovima informacijsko i
otvoreno informacijsko društvo,
a naveli smo i nekoliko modela
informacijskog društva te njegove osnovne sastavnice:
čovjek - ljudi
računalo - sklopovlje (HW)
programska podrška (SW)
baze podataka
komunikacijske mreže
umreženo društvo
Definicija
umreženog društva
Mreže su način organizacije složenih sustava u prirodi i
društvu. Općenito, mreža se definira kao skup veza među elementima neke jedinice. Jedinica
se često naziva sustav, a elementi čvorovi. Mrežu čine najmanje
tri elementa i mora imati barem
dvije veze. Pojedina veza između dva elementa zove se odnos.
Umreženo društvo može se
definirati kao društvena formacija s infrastrukturom koju čine
društvene i medijske mreže i
koja omogućuje svoj primarni
PIŠE:
STJEPAN
GOLUBIĆ
u kojemu će sve veća primjena i
povezivanje internetom pokrenuti velike promjene u životu
pojedinih ljudi i cijelog društva.
Povezivanje znači da pojedini
uređaj može digitalno komunicirati i razmjenjivati podatake
s drugim sustavima putem komunikacijske mreže u realnom
vremenu. Očekuje se da će ljudi
u umreženom društvu takvim
povezivanjem poboljšati svoje
životne uvjete i način poslovanja. Na temelju povezivanja,
mobilnosti i primjene računalstva u oblaku, umreženo društvo nudit će nove usluge kao,
naprimjer, e-zdravstvo. Posebno se naglašava uloga i važnost
umrežavanja gradova.
način organizacije na svim razinama - pojedinačnom, grupnom, organizacijskom i društvenom. Te mreže povezuju sve
jedinice ili dijelove u formaciji.
Struktura umreženog društva
zasniva se na informacijskim
mrežama i komunikacijskim
tehnologijama - temeljenim na
mikroelektronici - te digitalnim
računalnim mrežama koje stvaraju,
obrađuju i distribuiraju informacije putem mrežnih
čvorova. Pritom se
osobna komunikacija licem u lice sve
češće
zamjenjuje
digitalnom tehnologijom.
U teorijskoj literaturi na engleskom
jeziku za umreženo
društvo najčešće se Model umreženog društva
spominje izraz The
Definicija i uloga
Network Society koji se pojavio
modela
osamdesetih godina prošlog stoljeća vezano uz društvene, poliPojam modela nema jedtičke, ekonomske i kulturalne noznačnu definiciju i može se
promjene uzrokovane širenjem primijeniti na različita područja
umreženih digitalnih informa- ljudskog djelovanja u poslovacija i komunikacijskih tehnolo- nju, umjetnosti, gospodarstvu,
gija. To predstavlja korak dalje znanosti, medicini i tako dalje.
u odnosu na sadržaj pojma in- Izraz model ima svoj korijen u
formacijsko društvo, a oblikuje latinskoj rijeci modulus (mala
se ne samo pod utjecajem novih mjera, mjerilo) preko talijanske
tehnologija već i religija, kultur- rijeci modello te francuske rijeci
nih nasljeđa, političkih organi- modelle.
zacija i društvenih statusa.
Evo nekih primjera:
Izraz The Networked Society
umjetnički model - netko
smislila je kompanija Ericsson ili nešto što služi kao predložak
kao viziju budućeg ekosustava umjetniku
poslovni model - okvir poslovne logike tvrtke
računalni model - simuliranje ponašanja sustava programskom podrškom
konceptualni model (računalna znanost) - prezentiranje
entiteta i odnosa među njima
matematički model - opis
sustava pomoću matematičkih
koncepcija i jezika
model neuronske mreže matematički ili računarski model koji nastoji oponašati strukture ili funkcionalne aspekte
bioloških neuronskih mreža uključujući i ljudski mozak
znanstveni model - pojednostavljivanje relevantnih aspekata situacije u realnom svijetu
zbog sustavnog proučavanja.
Za proučavanje društvenog
razvoja na najvišoj razini najprikladnija je definicija znanstvenog modela. Uz odgovarajući
stupanj apstrakcije i vizualizacije pomoću određenog modela
nastoje se prepoznati ključni elementi pojava i njihove interakcije te tako omogućiti upravljanje i kontrolu nad njima. Kako
autori analiziraju i objašnjavaju
promjene u društvu sa svojih
osobnih stajališta dobivaju se i
različiti modeli.
Nijedan model nije savršen
i ne može potpuno prikazati
kompleksnost realnog svijeta.
Stoga su modeli podložni promjenama i poboljšanjima u skladu s novim spoznajama i rastom
ljudskog znanja. Za dublje analize i razumijevanje trendova nije
dovoljan samo model. Nužno je
uključiti prepoznavanje i proučavanje procesa i aktivnosti na
nižim razinama te razna pomagala. Tako se na principu odozgo prema dolje (top-down) može
doći do pojedinih aktivnosti na
najnižoj razini, a onda i djelovati
prema gore (bottom-up).
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
smart
INTERNET STVARI POSTAO JE ZANIMLJIV TEK EKSPONENCIJALNIM PORASTOM
SPOJENIH UREĐAJA IAKO JE TEHNIČKI BIO ODAVNO MOGUĆ
FOTO: SHUT TERSTOCK
Pojam Internet stvari
ne znači izgradnju
novog interneta
različitog od ovoga
koji imamo danas.
Riječ je o povezivanju
različitih uređaja
putem interneta
koji onda mogu
komunicirati s
drugim uređajima,
osobama ili
aplikacijama.
Nevidljivi internet
Bilješka o autorima:
dr. sc. Mario Žagar
redoviti je profesor računalstva na Fakultetu
elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Sudjelovao je u brojnim
znanstvenim projektima
i obrazovnim aktivnostima. Znanstveni i stručni
interesi su mu: računalne arhitekture, raspodijeljeno sveprisutno i
prožimajuće računalstvo, otvorene tehnologije i tehnologije vezane uz internet.
Autor je ili koautor pet knjiga i više od sto
znanstvenih i stručnih članaka.
Krešimir Mišura je
doktorand na studiju
računalstva Fakulteta
elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Diplomirao je na istom
fakultetu 2012. Trenutno radi u kompaniji
RealNetworks na izradi mobilnih aplikacija
za operacijski sustav
Android. Znanstveni
i stručni interesi su mu: Internet stvari,
strojno učenje i razvoj aplikacija za mobilne uređaje.
44 OpenInfoTrend 198/03/2015
Internet stvari i srodna
područja
Internet stvari (Internet of Things, IoT)
ima mnogo različitih definicija, a jedna od
najkraćih je globalna mreža koja povezuje
pametne stvari (iz projekta IoT-A, Internet
of Things Architecture). Ta definicija danas
je možda najrasprostranjenije tumačenje
gdje pametni uređaji aktivno sudjeluju u
komunikaciji. To su najčešće senzori ili
aktuatori iako se mogu povezivati i ostali
tipovi uređaja poput računalnih resursa,
uređaja za pohranu podataka, za komunikaciju s korisnicima i drugi.
Riječ stvar govori da ne komuniciraju
ljudi nego isključivo uređaji koji samostalno generiraju i koriste podatke. Primjer
takvog uređaja može biti termometar, automobil, garažna vrata ili bilo koja druga
stvar. Druge stvari mogu onda iskoristiti
te podatke, primjerice elektromotor može
otvoriti prozore, ako vrijednost koju je dobio od termometra prelazi neki temperaturni prag.
Sve to je tehnički već odavno moguće i
takve aplikacije postoje već dugo. Razlog
zašto se sada govori o Internetu stvari je
broj uređaja spojenih na internet koji eksponencijalno raste i uskoro bi mogao za
red veličine premašiti broj ljudi spojenih
na internet.
Internet stvari jedan je od srodnih da-
nas popularnih pojmova koji se temelje
na povezivanju svakodnevno upotrebljavanih stvari na internet. Neki od srodnih
termina su Sveprisutno/prožimajuće računalstvo, Komunikacija stroja sa strojem,
Mreže inteligentnih osjetila, Internet svega... Definicije se razlikuju po perspektivi
i širini pogleda na procese koji se događaju i predviđaju. No, većina njih govori o
spajanju svakodnevnih stvari na internet,
što omogućuje mjerenje, prikupljanje, pohranu, vizualizaciju, razmjenu podataka s
ostalim stvarima i ljudima ili obavljanje
zadataka na temelju primljenih podataka.
To je lijepo opisao Neil Gross: U sljedećem (XXI.) stoljeću, planet Zemlja obući će
elektroničku kožu. Koristit će internet kao
sustav za podržavanje i prenošenje svojih
osjeta.
Ponekad se IoT brka s pojmom komunikacija stroja sa strojem (Machine to Machine, M2M). Neki čak upotrebljavaju oba
pojma naizmjence misleći na istu stvar.
Iako su IoT i M2M dva povezana koncepta postoji razlika. Moglo bi se reći da je
M2M dio IoT koncepta. M2M se odnosi
na samu komunikaciju među uređajima
ili između uređaja i aplikacija. IoT je širi
koncept koji uz komunikaciju podrazumijeva i uređaje, infrastrukturu i aplikacije. Dakle, moglo bi reći da je M2M integralni dio Interneta stvari.
Broj uređaja na Internetu svega
Još jedan popularan termin je Web stvari.
Moglo bi se reći da je Web stvari podskup Interneta stvari. Razlika je samo što
je u Internetu stvari dovoljno da su uređaji spojeni na internet, dok su u Webu
stvari uređaji spojeni na web u smislu
aplikacijskog sloja. Dakle, može se upravljati i dohvaćati informacije pomoću web
protokola prvenstveno HTTP-a.
To nudi značajne prednosti jer je
web-arhitektura razvijena pa se može
koristiti puno mehanizama koji su
već implementirani za pregledavanje
web-stranica. Moguće je dohvatiti podatke s uređaja pomoću preglednika za
surfanje, koriste se već gotovi cache mehanizmi i slično.
Već dugo postoje brojna predviđanja o
eksponencijalnom rastu IoT tehnologija
i broja uređaja. Ove godine taj je trend
bio očit i na CES-u, najvećem sajmu potrošačke elektronike. IoT je zauzeo središnje mjesto i bio je glavna tema cijelog
sajma. Gotovo svaka prisutna tvrtka nudi
IoT uređaje, njihove komponente ili infrastrukturu za povezivanje. Tako je Intel predstavio Quark procesor posebno
namijenjen IoT-u, Samsung predstavlja
niz uređaja za pametnu kuću, Microsoft
objavljuje da će nova verzija Windowsa
biti prilagođena IoT uređajima, proizvođači automobila spajaju ih na internet,
Google pokušava prikupiti što je moguće
više podataka sa svih tih uređaja, a ima i
svoje, poput Nest termostata i detektora
dima za koje se nada da će pronaći put do
što više kućanstava.
Pločica Arduino
UNO
Hardware maker movement
Maker movement je skupni naziv za
one koji amaterski izrađuju različite elektroničke ili druge uređaje. Obično koriste
lako dostupne komponente i alate kojima
samostalno izrađuju zanimljive i korisne
uređaje, a upute i rezultate svog rada dijele
s drugim ljudima putem YouTubea, foruma ili društvenih mreža.
Arduino je kompanija, projekt i zajednica korisnika koja izrađuje otvorena
sklopovska i programska rješenja. Sustav se temelji na Arduino-pločici koja
ima mikrokontroler, digitalne i analogne
I/O pinove te USB sučelje za učitavanje
programa. Za programiranje mikrokontrolera dostupna je Integrirana Razvojna
Okolina (Integrated Development Environment, IDE) koja omogućuje razvoj u
jezicima C i C++. Arduino je u posljednjih
nekoliko godina okupio mnoštvo korisnika zbog niske cijene te vrlo jednostavnog
i otvorenog pristupa razvoju. Jasno, glavni
razlog je to što su sklopovlje i programska
potpora open-source. Najčešći početnički
projekti su termometri spojeni na internet, električni sklopnici za upravljanje
kućnom rasvjetom preko Wi-Fi mreže,
detektori za ljudsku prisutnost u sobama i
tako dalje. Napredniji amateri izrađuju još
zanimljivije stvari poput robota, zdravstvenih senzora, pomagala za invalide i
slično.
Raspberry PI temelji se na vrlo sličnim principima kao Arduino. Također je
open-source, s jeftino dostupnim sklopovljem pa ima mnoštvo korisnika i sve prednosti koje dolaze s tim. Koristi se u sličnim projektima kao Arduino, ali kad su
potrebni malo jači računalni resursi.
Cijeli sustav je na pločici veličine
kreditne kartice, ali za razliku od
Arduino-pločica ima 700Mhz
procesor, HDMI izlaz,
široku ponudu operacijskih sustava temeljenih na Linux kernelu i općenito predstavlja
jednako snažno računalo
kao ona stolna računala otprije
nekoliko godina. Zato se Raspberry
PI više koristi od Arduina kad se čitaju podaci s kamere ili mikrofona, kad je
potrebna složena obrada podataka ili općenito kad se traži veća računalna snaga.
Često se ta dva uređaja kombiniraju,
tako da Raspberry služi za složenije operacije, a Arduino kao sučelje prema LED
diodama, elektromotorima i ostaloj elektroničkoj opremi u pojedinom rješenju.
Nedavno je stigla i nova verzija Raspberryja koja ima 900Mhz processor s 4
jezgre i 1GB radne memorije.
Cloud platforme
Kad se IoT uređaji spajaju na internet
što se tada događa s podacima. Treba ih
spremiti, analizirati, agregirati, učiniti
dostupnima za dohvat i izvući korisne informacije. Ti zahtjevi su zajednički većini
aplikacija pa se mogu upotrijebiti već gotova rješenja umjesto nove implementacije za svaku aplikaciju. Tu priliku iskoristile
198/03/2015 OpenInfoTrend 45
smart
NEVIDLJIVI INTERNET
su brojne startup tvrtke i razvile svoja rješenja za cloud pohranu i analizu podataka. Neka od tih rješenja pružaju Arkessa,
Xively, ThingWorx, Evrythng i druge. U
većini slučajeva platforme su besplatne za
aplikacije s manjim brojem uređaja čime
se potiče razvojne inženjere da se služe
baš njima. Poslovni modeli obično se temelje na tome da se korištenje platforme
naplaćuje po spojenom uređaju tek kad
aplikacija postigne veliki broj spojenih
uređaja.
Osim komercijalnih, postoje i znanstvene platforme za povezivanje IoT uređaja,
prvenstveno senzora. Jedna takva je GSN
koji je dizajniran middleware da olakša
postavljanje i programiranje senzorskih
mreža. Senzorske mreže su koncept vrlo
blizak Internetu stvari, a bitno je da omogućuju povezivanje senzora s internetom
pa ih u tom smislu možemo smatrati dijelom Interneta stvari.
Osim spremanja i obrade podataka,
danas se radi na tome da vlasnici uređaja
mogu iskoristiti cloud platformu za prodaju podataka vlasnicima aplikacija. Tako bi
vlasnici uređaja definirali uvjete - cijenu,
vrijeme mjerenja, itd. - po kojima su spremi dijeliti podatke. Ako imaju termometar
na terasi koji je spojen na internet mogu
ponuditi njegova očitanja po nekoj fiksnoj
cijeni. Vlasnici aplikacija, naprimjer meteorološke službe mogu biti zainteresirani
za te podatke i kupiti ih od njih. Trenutno
se istražuje kako automatizirati taj proces
tako da vlasnici uređaja i aplikacija ne moraju pregovarati o cijeni i ostalim uvjetima
nego da samo definiraju neke parametre i
da zatim sustav obavi sva pregovaranja u
njihovom najboljem interesu.
Domene primjene
Doseg i broj domena primjene Interneta stvari je golem, no nabrojit ćemo samo
neke važne i zanimljive uporabe IoT uređaja.
Mnogo uređaja služi za smanjivanje
potrošnje energije i nadziranje okoliša, tj.
čuvanje prirode. Mogu detektirati kada
nikoga nema u sobi i ugasiti svjetla i grijanje, dati vlasniku stana točne podatke
koji uređaj troši koliko struje, optimizirati proizvodne procese u industrijskim
postrojenjima i pomoći ostvariti mnoge
druge uštede. Za nadziranje okoliša služe razni termostati, anemometri, mjerači
vlage zraka, sastava tla, količine osvjetljenja, plinova u zraku, itd. Za znanstvena
istraživanja vrlo je korisno imati uređaje
46 OpenInfoTrend 198/03/2015
Multimedijalni centar temeljen na Raspberry Pi-u
koji se mogu postaviti na nepristupačna može saznati da bolje spava kada trening
područja poput vrhova planina, u jezera i odradi ujutro. Ili možda bolje spava kada
mora ili drugdje, a da dugo rade samostal- trenira navečer. Mogu se unositi podaci
no i pružaju korisne podatke. Zbog svega o prehrani, umoru tijekom dana i drugo.
toga, Internet stvari pruža puno korisnih Kad se svi ti podaci spoje u cjelovit profil
informacija znanstvenicima koji se bave mogu se dobiti važne informacije.
ekologijom.
Povezano s fitness trackerima, postoje
Danas postoji sve više modnih dodataka
i uređaji za praćenje zdravi uređaja koje nosimo sa sostvenog stanja - narukvice,
bom, a spajaju se na internet
flasteri, ogrlice i drugi uređaji
i pružaju svojim vlasnicima
koji prate količinu šećera u
Internet stvari je
razne korisne mogućnosti.
krvi, oksigenaciju, rad srca,
širi koncept koji
Tako pametni satovi mogu
detektiraju pad i razne druge
uz komunikaciju
komunicirati s mobitelima,
stvari. Takvi uređaji su vrlo
podrazumijeva
dohvaćati vremensku prokorisni za starije osobe koje
uređaje,
gnozu, slati poruke, mjeriti
žive same, pogotovo u nepriinfrastrukturu
broj otkucaja srca i drugo. Tu
stupačnim predjelima. Urei aplikacije.
su i narukvice specijalizirane
đaji mogu automatski obaza fitness i praćenje aktivnovijestiti bližnje ili liječnika,
sti. Uređaji poput Jawbone
ako neki od parametara izađe
UP, Fitbit Charge, Microsoft Band, Gar- izvan dozvoljenih vrijednosti.
min Vivosmart i drugih mogu pratiti vašu
Treba spomenuti i uključivanje vozila
dnevnu aktivnost, pretrčanu udaljenost, u Internet stvari. Mnogi novi modeli aupotrošene kalorije, otkucaje srca, kvalitetu tomobila dolaze sa SIM karticom spojeni
sna i mnoge druge vrijednosti.
na internet. Ona omogućuje dohvaćaSvi ti uređaji osim što prate fizičko sta- nje mapa i trenutnog stanja u prometu u
nje osobe u svakom trenutku, omoguću- stvarnom vremenu te izračun optimalne
ju izvlačenje važnih zaključaka iz sirovih
navigacijske putanje. Ako dođe do propodataka. Podaci se automatski učitavaju
metne nesreće, automobil može sam dojau aplikacije koje služe za izgradnju zdravviti sve bitne informacije policiji ili hitnoj
stvenog profila koji može poslužiti za propomoći. Google i Apple već razvijaju openalaženje međuovisnosti između raznih
racijske sustave za automobile temeljene
parametara. Npr. moguće je pronaći ovina Androidu i iOS-u što omogućuje još
snost između kvalitete sna i vremena provedenog tog dana na treningu. Tako osoba širi raspon funkcija u automobilima priključenim na internet.
Microsoft
Band
narukvica za
fitness
Pametna utičnica
Izazovi
Razvoj uređaja i programske podrške
za IoT uređaje razlikuje se od razvoja za
osobna računala pa čak i za mobilne uređaje. Uređaji se ugrađuju jedni u druge pa
moraju biti što manji. Često to ide do ekstrema, jer kod pametnih satova ili flastera
koji prate razinu šećera u krvi, dimenzije
su toliko ograničene da određuju sve ostale parametre i razvojne faze. Drugi veliki
izazov pri izradi IoT uređaja jest da moraju trošiti vrlo malo energije. Takvi uređaji
obično rade na baterije ili skupljaju energiju iz okoline tako da je izuzetno bitno da
troše što manje. Nitko ne želi pametni sat
koji mora puniti svaka dva sata ili termometar kojemu mora mijenjati bateriju svakih tjedan dana. Treći izazov je da moraju
biti relativno jeftini, pogotovo oni koji se
ugrađuju u druge stvari, jer im ne smiju
znatno povećati cijenu. Konačno, nužno je
umrežiti IoT uređaje, a to je mnogo teže
ostvariti zbog ograničenih dimenzija, cijene i kapaciteta baterije, ali i činjenice da
komunikacija mora biti autonomna. To su
četiri međusobno ovisna problema i teško
ih je riješiti istodobno pa se pri razvoju
rade kompromisi. No, s razvojem tehnologije napreduje se na sva četiri područja.
Osim poboljšanja kapaciteta baterije,
životni vijek uređaja može se produžiti i
na druge načine. Tako senzori koji su postavljeni na udaljenim ili nepristupačnim
je big data, strojno učenje i umjetna inteligencija.
Ovdje su nabrojeni samo neki od najvažnijih izazova s kojima se susrećemo u
razvoju tehnologija za Internet stvari, no
postoje još mnogi drugi poput prilagodbe
teleoperatera za posebnosti IoT prometa, adresiranje i pretraživanje tako velikog
broja uređaja i tako dalje.
područjima provode većinu vremena spavajući. Tek se povremeno bude i šalju mje- Nevidljivi IoT
Osnovne tehnologije za spajanje uređaja
renja prije negoli opet utonu u san. I to je
stvar kompromisa - što je buđenje češće to na internet postoje već dugo, no promijenisu podaci precizniji, ali zato baterija traje la se njihova cijena, potrošnja energije, kokraće. Danas se razvijaju sustavi koji mogu munikacijska infrastruktura i veličina tako
strojnim učenjem i statističkim metodama da je prijeđena granica koja dijeli prototipe
procijeniti točne vrijednosti na temelju od gotovih korisnih proizvoda.
Jeftini mikrokontroleri i računala pomanjeg broja očitanja.
Razne kompanije poput Facebooka i Go- put Arduina i Raspberry PI-ja doveli su do
oglea već imaju golemu količinu podataka prave eksplozije inovativnosti i stvoreno je
o svakom korisniku. S Internetom stvari mnogo novih zanimljivih pametnih uređaznačajno će porasti količina i osjetljivost ja spojenih na internet. Olakšana je izrada
tih podataka. Uređaji će mjeriti i bilježi- prototipa i osnivanje startup tvrtki. Velike
ti podatke o vašem zdravstvenom stanju, kompanije se fokusiraju na konzervativnistanju elektroničkih uređaja u stanu, koli- je proizvode poput povezanih automobila,
čini i vrsti hrane koju imate u hladnjaku i pametnih satova i slično. Uz to, veliki kreimnoge druge. Pritom je za vas jako bitno raju infrastrukture potrebne za IoT ekosuda ostanu privatni. Ti su podaci osjetljivi stav.
Prije nego IoT tehnologije postanu svepoput medicinskih, a ponekad predstavljaju i stvarni sigurnosni rizik. Ako provalnik prisutne treba riješiti još mnogo problema
dođe do podataka kad niste u stanu lakše poput smanjenja potrošnje energije i dimenzija uređaja te implemenće planirati provalu.
tacije kvalitetnih i standardiPitanje privatnosti i sigurziranih sustava za osiguranje
nosti podataka još nije potprivatnosti podataka. No, supuno riješeno i u to se danas
Internet stvari
deći prema trenutnom stanju,
ulaže puno napora. Rješenje
bit će potpuno
ovo će tržište sljedećih godina
mora biti neki kompromis,
uspješan tek kad
jer ako su podaci potpuno
postane nevidljiv i dalje eksponencijalno rasti.
Za Internet stvari moći
privatni gubi se na korisnosti
ćemo reći da je potpuno
aplikacija, a opet ne smiju biti
uspješan tek kad postane
dostupni svakome. Dodatna
otegotna okolnost jest što su IoT uređa- nevidljiv. Početkom XX. stoljeća u SAD-u
ji ograničenih računalnih mogućnosti i se mogao kupiti kućni motor. On bi se pofunkcioniraju potpuno autonomno pa nije stavio na neko središnje mjesto pa je bilo
moguće primijeniti algoritme korištene moguće pomoću raznih konektora spojiti na njega šivaći stroj, stroj za mljevenje
kod osobnih računala.
Kao zadnji u nizu izazova treba riješiti mesa, sušilo za kosu i slično. Motor je bio
problem goleme količine podataka koju će u središtu, a ostali uređaji gledani su kao
generirati IoT uređaji. Internet ljudi ima njegove ekstenzije. Danas su motori toliko
manje od jednog uređaja po osobi. S poja- napredovali da su praktički nevidljivi. Ima
vom pametnih telefona i tableta taj se broj ih u četkicama za zube, sušilima za kosu,
povećao. Kad tomu pridodamo pametne električnim podizačima stakla u automobisatove, automobile, različite senzore, fitne- lima... Pa ipak, kad se služimo tim stvarima
ss narukvice i mnogo drugih uređaja koji rijetko kad smo uopće svjesni da to omose sve više spajaju na internet, jasno je da gućuje motor. Isto bi se trebalo dogoditi s
će doći do eksponencijalnog rasta količine Internetom stvari - mora doći do te razine
podataka koju generira čovječanstvo. Sve da postane normalno što se vrtne prskalite podatke treba spremiti, analizirati i iz ce uključuju samo kad ne pada kiša. Nitko
njih izvući korisne informacije i zaključke. više neće razmišljati spajaju li se na internet
Tu dolaze u igru druge tehnologije kao što i gledaju li vremensku prognozu.
198/03/2015 OpenInfoTrend 47
smart
LINKED DATA INCIJATIVA
METAREGISTAR – SUSTAV ZA UPRAVLJANJE SEMANTIČKOM DRŽAVNOM IMOVINOM
Otvoreni podaci iz
izvornih registara
PIŠE DARKO GULIJA
I
Interoperabilnost javnih registara temelj je uspostave
elektroničkih javnih usluga i učinkovitog rada državne
uprave. Otvorenost javnih podataka građanima i
gospodarstvu preduvjet je da se te usluge iskoriste
za uspostavu umreženog gospodarstva temeljenog
na znanju te otvorenog informacijskog društva.
nteroperabilnost predstavlja mogućnost međudjelovanja različitih i raznovrsnih organizacija u skladu sa zajedničkim korisnim i usuglašenim ciljevima.
Semantičko modeliranje i otvaranje javnih podatka na principima Open Government Data i Open Linked Data inicijativa orkestracijom osnovnih usluga koje se
omogućuje da se podaci iz različitih izvo- temelje na izvornim registrima, vanjskim
ra učinkovito povežu i iskoriste za razvoj uslugama i facilitatorima interoperabilnogospodarstva kao i za poboljšanje kvalite- sti.
Na elektroničku javnu upravu prelazi
te života građana.
Svrha uvođenja Europskog okvira inte- se postupno s pružanja usluga konvenroperabilnosti (EIF 2.0) je pružanje elek- cionalnim putevima (šalter, pisarnica,
troničkih usluga javne uprave građanima, pošta...) na elektroničko pružanje usluga
gospodarskim subjektima i institucijama (portali, e-pona svim razinama, čime će javna uprava šta, razmjena
modernizirati poslovanje, povećati efika- podataka, mosnost, sniziti troškove, povećati transpa- bilni uređaji...).
rentnost poslovanja te povećati stupanj Pritom treba
zaštite i povjerenja u podatke koje vodi.
osigurati da svi korisnici bez obU fokusu okvira interoperabilnosti su:
zira na način pristupa uvijek doelektroničke usluge za građane i gos- biju iste podatke po istim uvjetipodarske subjekte
ma i to s mjesta koje je odgovorno
povezivanje poslovnih procesa na ko- za njihovo održavanje, kako bi se
jima se temelji pružanje usluga javne spriječilo preuzimanje neažuriuprave
ranih podataka te da se izbjegnu Konceptualni model pružanja usluga javne
razmjena podataka iz javnih registara troškovi dvostruke administraci- uprave (EIF 2.0)
za elektroničke usluge
je.
sustavi javne uprave uglavnom su utememjerenje performansi javne uprave u
ljeni na registrima čija je interoperabilnost
Interoperabilnost
registara
odnosu na komunikaciju
jedan od ključnih pokretača optimizacije
kao
temelj
usluga
s građanima, gospodarrada javne uprave, počevši od jednostavjavne
uprave
skim i drugim subjektiSvrha sustava za
Dizajn i razvoj infor- ne automatizacije postojećih procesa do
ma
upravljanje državnom macijskih sustava na ko- sveobuhvatne transformacije sustava i izmjerenje performansi
jima se temelji pružanje gradnje modernih korisnički usmjerenih
javne uprave u odnosu na
informacijskom
usluga javne uprave često usluga. Dodatni poticaj za takve promjekomunikaciju s drugim
infrastrukturom je
ne je dogledna nužnost interoperabilnosti
tijelima javne uprave.
ostvarivanje cjelovitih zahvaća nekoliko instinacionalnog sustava registara i sustava
Konceptualni model prumeđuinstitucionalnih tucija koje moraju koor- članica Europske unije te ubuduće sustava
dinirati
svoje
aktivnosti
žanja usluga javne uprave
usluga te razvoj
s drugim institucijama drugih zemalja u svijetu.
ilustrira kako se tražiteljima
i podrška
Sadašnji sustavi hrvatskih izvornih rekako bi se uspostavio
usluga (građanima, gospointeroperabilnosti
konzistentan i održiv in- gistara uglavnom su vertikalno strukturidarstvu, javnoj upravi) ispokompleksnih
formacijsko-komunika- rani pa ako su informatizirani, primarno
ručuju željene (agregirane)
elektroničkih usluga
se bave svojim već uspostavljenim upravcijski ekosustav.
elektroničke usluge javne
uprave na pouzdan način
Poslovni i tehnološki nim procesima. To sprečava realizaciju
48 OpenInfoTrend 198/03/2015
korisnički usmjerenih
temeljno pravilo - samo
rješenja i ostvarenje
jedno prikupljanje pomaksimalnih poslovdataka i to u elektroničnih i financijskih učikom obliku.
naka.
Uspostavom
Za svaki javni registar
okvira interoperabili službenu evidenciju
nosti registara i razvotreba utvrditi i javno
jem servisa ispunjava
objaviti: izvorne podatse osnovna društvena
ke koje sadrži, podatke
potreba za promptnom
preuzete iz izvornih rei ažuriranom inforgistara te njihov oblik,
macijom na središnjoj
naziv, semantiku, opis,
razini, jača interoperasadržaj, svrhu, izvor,
bilnost među različitim
strukturu, način i pradruštvenim sektorima,
vo stvaranja, promjene,
Prikaz ekrana metaregistra za unos podataka javnog registra
ubrzava se razvoj javpristupa i brisanja te nanih usluga, smanjuje se
vesti raspoložive servise
breme administracije
koji
pristupaju
i
koriste
registar i to sve s
U semantičkom smislu koju nose tijela državpovijesnim
i
slijednim
praćenjem.
kako osigurati jedinstveno
ne uprave, povećava se
Podaci iz metaregistra osigurat će svim
značenje podataka koji se razMogućnost
da
se
iz
transparentnost i desudionicima donošenje informiranih
mjenjuju;
izvornih registara
mokratičnost, smanjuju
U tehničkom smislu – kako odluka o potrebi uspostave, promjene,
mogu organizirano
se troškovi, otvara se
povezati informatičke sustave brisanju i povezivanju registara, načinu i
i sustavno dobiti
tržište, a sve to pridono(standardi i specifikacije) te razumijevanju razmijenjenih informacija
si rastu gospodarstva i
ažurni podaci
treba li izgraditi zajedničke te načinu i standardima tehničkog poveotvaranju novih radnih
pravi je društveni i
zivanja. Dodatna vrijednost metaregistra
informatičke infrastrukture.
mjesta.
profesionalni izazov
bit će brže i učinkovitije donošenje novih
Isti podaci nalaze se
Dakle, svrha uspostave su- propisa te izmjene i dopune postojećih
u mnogim raznovrsnim
stava za upravljanje državnom koji se odnose na rad javne uprave.
sustavima gdje se vrlo često povezuju s
Metaregistar sadrži podatke koji su orinformacijskom infrastrukturom je ostvadrugim podacima i tako integrirani koririvanje pretpostavki za realizaciju cjelovi- ganizirani kroz sljedeće funkcionalne
ste se u brojnim poslovnim procesima titih međuinstitucionalnih usluga te razvoj podregistre: podregistar javnih registara,
jela javne uprave. Izuzetno je važno da su
i podrška interoperabilnosti kompleksnih podregistar institucija, podregistar klasifiti podaci točni i ažurni, jer iz njih slijedi
elektroničkih usluga odnosno povezivanje kacija, podregistar semantičkih pojmova,
neko pravo ili obveza, a svaka promjena
podregistar internih šifrarnika, podregistar
IT sustava javne uprave.
može značiti gubitak nekog prava ili natehničkih standarda, podregistar državne
stanak neke obveze.
Metaregistar – katalog
informacijske infrastrukture, podregistar
Zbog svega toga, mogućnost da se iz semantičke imovine
osoba, podregistar odobrenja, podregistar
izvornih registara mogu organizirano i
Cilj uspostave informacijskog susta- prijava, podregistar obavijesti, podregistar
sustavno dobiti ažurni podaci pravi je va metaregistra je omogućiti planiranje usluga i podregistar plaćanja.
društveni i profesionalni izazov:
i upravljanje informacijaKljučan je podregistar
Dakle, metaregistar je javni registar u ma o državnoj semantičjavnih registara koji služi i
kojemu se navode opisi registara i službe- koj imovini što će ujedno
kao evidencija svih javnih
Metaregistar je javni
nih evidencija koje vode tijela javne upra- osigurati transparentnost
registara i službenih eviregistar u kojemu
ve te načini i uvjeti korištenja podataka.
upravljanja
državnom
dencija iz javne i interne
se navode opisi
infrauporabe zbog daljnje upoU političkom smislu – je li izražena informacijskom
registara i službenih
rabe podataka, omogućučvrsta volja različitih organizacija da strukturom te pridonijeti
evidencija koje vode
jući pritom lakšu razmjenu
dijele svoje podatke i nude transparen- interoperabilnosti i koortijela javne uprave
dinaciji u njenoj izgradnji
i pregled. On osigurava i
tne usluge tvrtkama i građanima;
te načini i uvjeti
pregled podataka koje priU pravnom smislu – kolika je usklađe- i razvoju, posebno sustava
kupljaju postojeći registri
korištenja podataka
nost formalnih područja koja diktiraju javnih registara.
Svrha metaregistra je
kako bi se ostvarila ideja
uvjete suradnje te postoje li formalsamo jednog prikupljanja
no-pravne zapreke i ograničenja koja osigurati alat za inventuru
mogu utjecati na uspostavu interope- svih gotovih javnih registara s njihovim pri uspostavi novih javnih registara, a ujedpodacima i načinima povezivanja. Time no omogućuje i unos strukture novog javrabilnog odnosa;
U organizacijskom smislu – tko ima se osigurava uvid u već postojeće registre nog registra te razmjenu kroz metaregistar.
Za svaki podatak javnog registra metapravo pristupa pojedinim informaci- i podatke koje prikupljaju, u već razvijene
jama i po kojim uvjetima - zakonski načine povezivanja, zna se s kojim oso- registar čuva detaljne informacije o njegobama se može komunicirati i postiže se voj strukturi, semantici, tipu, je li podatak
aspekt, privatnost i sigurnost;
198/03/2015 OpenInfoTrend 49
smart
LINKED DATA INCIJATIVA
autentičan ili preuzet, je li tajan, osobni
podatak itd. i zapravo predstavlja katalog
državne semantičke imovine.
Metaregistar služi i kao alat za ugovaranje povezivanja registra - koji koristi
izvedene podatke - s njihovim izvorom
(podregistar prijava) te za odobravanje
uspostave novih registara pri čemu se osigurava princip preuzimanja podataka iz
autentičnog izvora (podregistar odobrenja).
Drugi je po važnosti podregistar usluga
koji služi kao podrška multiplatformnom
sustavu razmjene podataka iz svih javnih registara i službenih evidencija. Svaki
oblik korištenja podataka javnih registara
dio je cjelokupnog sustava interoperabilnosti kroz koji se razmjenjuju podaci u
umreženoj upravi. Podaci nekog registra
mogu se koristiti na dva načina - uvidom
ili po principu objavi - pretplati.
Podregistar usluga sadrži detaljne podatke o uslugama javnog registra ili nekog
drugog povezanog sustava kao i podatke o
servisima koji su dostupni u sklopu neke
usluge, uključujući uvjete korištenja, specifikaciju podataka dostupnih unutar pojedinog servisa, WSDL specifikacije servisnog sučelja kao i podatke o eventualnim
plaćanjima pojedinih usluga.
Izgradnja nacionalnog
semantičkog modela
No, jednostavno popisivanje državne
semantičke imovine nije dovoljno za uspostavu interoperabilnosti javnih registara pri pružanju elektroničkih usluga građanima i gospodarstvu.
Naime, brojni javni registri sadrže redundantne kopije podataka koji nisu povezani s izvornikom. Primjerice, kad neka
jedinica lokalne samouprave promijeni
ime neke ulice u brojnim drugim registrima podatak o adresi neće automatski
uvažiti tu promjenu. To znači da će svi ti
registri zapravo imati netočan podatak o
toj ulici pa će i e-usluge zasnovane na tim
registrima biti nekonzistentne.
Kako bi se omogućilo automatsko
usklađivanje podatka u nekom registru s
njegovim izvorom treba osigurati semantičko mapiranje. To znači da negdje treba
definirati da podatak pod nazivom Adresa
vlasnika u nekom javnom registru zapravo semantički sadrži podatke o gradu, naselju, ulici i kućnom broju iz registra prostornih jedinica koji je temeljni za adresne
podatke.
Nadalje, treba osigurati da je struktura
50 OpenInfoTrend 198/03/2015
Naziv klase subjekta
(Object Class Term)
Naziv svojstva
(Property Term)
Oblik prikaza
(Representation Term)
Primarni poslovni pojam
ili Klasa objekta
podatkovnog elementa
Razlikovna karakteristika
ili Svojstva
klase objekta
Oblik prikaza
podatkovnog elementa
Primjer imenovanja semantičkih pojmova prema ISO 11179
tog podatka takva da se može povezati s
odgovarajućim temeljnim registrom: ako
izvedeni registar sadrži sve te informacije
u jednom tekstualnom zapisu, to vjerojatno neće biti moguće ili će to mapiranje
biti podložno greškama. Ako pak izvedeni podatak sadrži širi semantički skup od
osnovnoga u izvornom zapisu (npr. baze
osobnih dokumenata sadrže skraćeno ime
ulice kada puno ime ne stane u prostor
predviđen na dokumentima) mapiranje
nije izvedivo i nema interoperabilnosti.
Kako bi se to izbjeglo, inventuru državne
semantičke imovine treba graditi na zajedničkom semantičkom rječniku koji će
jednoznačno imenovati poslovne pojmove-podatke i pridružiti im njihove definicije.
Metaregistar pruža osnovu za semantički rječnik, no dok se takav rječnik ne
stvori nije moguće semantičko mapiranje
podataka pojedinih registara.
Način imenovanja semantičkih pojmova opisuje ISO 11179 standard koji određuje da se naziv svakog pojma sastoji od
četiri osnovna dijela:
naziva klase pojma (Object class term)
naziva svojstva (Property term)
oblika prikaza svojstva (Representation term)
opcionalnog kvalifikatora (Qualifier term)
Kad se tako određenim semantičkim
pojmovima definiraju međusobne veze
i tim vezama dodijele kardinalnosti, dobiva se semantički model podataka. ISO
15000-5 Core Components standard definira metodologiju za izgradnju semantičkog modela podataka zasnovanog na
standardu ISO 11179 koji ima dva osnovna gradiva bloka za izgradnju modela podataka: jezgrene komponente (Core Components) i poslovne informacijske entitete
(Business Information Entities).
Jezgrena komponenta je gradivi blok
koji sadrži semantički korektan i smislen
skup informacija potrebnih za opis nekog
pojma dok je poslovni informacijski entitet definiran kao skup poslovnih podataka
s jedinstvenom poslovnom semantikom.
Odnosi između pojedinih vrsta jezgrenih
komponenti i poslovnih informacijskih
entiteta prikazani su crtežem Core Component Library.
Na osnovi semantičkog modela mogu
Javni podaci kao
P
SI direktiva (Direktiva 2003/98/EC) osigurava slobodan pristup informacijama
nastalim u javnom sektoru. S obzirom na to
da građani i gospodarstvo plaćaju nastanak
tih informacija državna uprava ne smije naplaćivati pristup, ali može naplatiti troškove
izdavanja ili usluge dodane vrijednosti.
Na tragu tih ideja od 2007. do 2010. pokrenuta je inicijativa Open Government
Data koja definira osnovne principe otvorenosti javnih podataka:
kompletnost - moraju biti dostupni svi
javni podaci osim podataka koji su osobni ili
tajni
izvornost - podaci se moraju uzimati iz
autoritativnog izvora
ažurnost - podaci moraju biti dostupni
čim nastanu, odmah nakon verifikacije
dostupnost - podaci su dostupni što širem krugu korisnika za što šire namjene
automatska obradivost - podaci moraju biti strukturirani tako da su automatski
obradivi
nediskriminatorni pristup - pristup
podacima ne smije biti ograničen registracijom
neutralnost formata - podaci su dostupni u formatu nad kojim nitko nema vlasničku kontrolu.
Razina abstrakcije
Tehnologija prikaza
Razmjena
podataka
Model
podataka
Linked Data
E-Dokument
E-Dokument
Domena
Domensku
model
Domenski
rječnik
Domenska
shema
Jezgra
(Core)
EU Core Vocabularies: razina apstrakcije i tehnologija prikaza
se izgraditi informacijski modeli za razmjenu podataka (Information Exchange
Model), odnosno standardna biblioteka
XML shema koja služi kao osnova za definiciju poruka pri razmjeni podataka. UN/
CEFACT objavljuje dvaput godišnje takvu
biblioteku (UN/CEFACT Core Components Library – CCL) koja se može uzeti
kao polazna osnova za izgradnju nacionalne biblioteke.
Information Exchange modeli određuju
pojedinačne poruke za razmjenu poda-
taka koje počivaju na komponentama iz
zajedničke biblioteke XML shema zasnovanih na ISO 15000-5 Core Components
specifikaciji i UN/CEFACT ili nacionalnoj Core Components biblioteci i tako
osiguravaju interoperabilnost razmjene
podataka i njihovu semantičku konzistentnost. Komplementarni pristup stvaranju
rječnika zasnovanog na biblioteci jezgrenih komponenti je izgradnja ontološkog
modela zasnovanog na tehnologijama
semantičkog weba. Asset Description Met-
data Schema (ADMS) je specifikacija metapodataka za opis semantičke imovine
koja omogućuje opis podatka tako da je
moguće pretraživanje, identifikacija, dohvat i usporedba.
Rječnici su izgrađeni kao semantički
konceptualni i ontološki model (definicije pojmova i opis ontoloških veza ADMS
identifikatorima), a mogu biti izraženi kao
UML Model, XML shema ili RDF Schema kako bi omogućili razvoj baza znanja i
sustava automatskog zaključivanja zasnovanog na tim ontologijama. Na temelju
rječnika izgrađuju se domenski modeli
podataka za pojedina područja - javna nabava, zdravstvo, porezi, carine... a na bazi
domenskih modela definiraju se strukture
poruka za razmjenu podataka ili strukture
elektroničkih zapisa i dokumenata.
Europska unija je primjenom ADMS-a
izgradila semantičke rječnike nekih
osnovnih entiteta (EU Core Vocabularies):
osoba (Core Person Vocabulary)
pravnih osoba - organizacija (Registered Organization Vocabulary)
lokacija (Core Location Vocabulary)
javnih usluga (Core Public Service Vocabulary)
poticaj razvoju gospodarstva i digitalnog društva
bez licence - za podatke ne postoji licenca,
copyright, patent ili drugi
oblik zaštite.
Druga inicijativa - Open
Linked Data određuje način pristupa javnim podacima tehnikama semantičkog
weba, njihovu identifikaciju
jedinstvenim identifikatorima (URI) te njihovo modeliranje i povezivanje. Naime,
bez obzira na to što svaki Geolokacija podataka
Inteligentne mobilne aplikacije
izvor vodi podatke u svojem specifičnom formatu
i obliku, mapiranje podataka na osnovi se- tističku vizualizaciju i mogućnost otkrivanja i pristup javnom podacima Open Linked Data
mantičkog modela i strukturiranje tehnikom praćenja trendova.
tehnikama - naprimjer, data.gov.uk.
Tako se potiče primjena tih podataka u
Open Linked Data čini ih povezivima i uspoNadamo se da se nakon uspostave metareredivima.
gospodarstvu i stvaranje novih vrijednosti gistra ni naša zemlja neće zaustaviti na tomu,
Tako se statični tekstualni podaci vizuali- njihovim povezivanjem. Od inovativnih, po- nego da ćemo izgraditi nacionalni Open Linziraju vezano uz prostor (GIS komponenta) sebno mobilnih aplikacija do boljeg iskoriili neku specifičnu domenu, pretraživanje štenja znanja koje podaci sadrže – otvaranje ked Data sustav, kako bi gospodarstvo doodjednom dobiva facete i mogućnost grupi- javnih podataka podiže kvalitetu svakodnev- bilo priliku za rast i razvoj te da se poboljša
ranja raznorodnih podataka na temelju defi- nog života i povećava konkurentnost u gos- učinkovitost vlastitog rada što bi nas dovelo
korak bliže cilju kojemu svi težimo - efikaniranih kategorizacija, informacije o pojedi- podarstvu.
nom entitetu mogu objediniti sve podatke iz
Mnoge su zemlje u Europi i svijetu defini- snom, otvorenom, umreženom digitalnom
različitih izvora, a praćenje neke pojave sta- rale specifične portale ili kontaktne točke za društvu.
198/03/2015 OpenInfoTrend 51
smart
GOSPODARSTVO
U EUROPSKOJ UNIJI VEĆ SE PRIPREMAJU POLITIKE I STAVOVI VEZANI ZA JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE
PA TO MORAMO I MI U HRVATSKOJ.
Digitalno gospodarstvo
PIŠE: RATKO MUTAVDŽIĆ
D
Biti građanin svijeta, globalno
konkurentan i povezan sa svim
bitnim sudionicima, odrednica
je svakog naprednog
nacionalnog gospodarstva
kojemu digitalno nije
dodatni oblik već temeljni
element uspješnog društva.
Nemogućnost rasta krije se u velikim razlikama gospodarskih struktura, ali i u domeni digitalnog gospodarstva, nedovoljnih
investicija u osnovno istraživanje i razvoj
kao i nedovoljne i neadekvatne uporabe naprednih tehnologija, pogotovo informacijsko-komunikacijskih.
Veliki problem je nezaposlenost svih
generacija, a pogotovo mladih. Europska
stopa zaposlenosti od 69 % za dobnu skupinu od 24 do 64 godine starosti još je znatno
niža negoli u drugim razvijenim i industrijaliziranim dijelovima svijeta. Za bolji gospodarski napredak u pojedinim zemljama članicama treba dramatično mijenjati pristup
prema radu i zaposlenosti, kako bi Europska
unija postala mnogo konkurentnija nego što
je danas.
Za Europsku uniju postaje problem i
starenje stanovništva, jer je udio radno sposobne populacije od 2014. godine sve manji.
Takva pozicija ne samo da ugrožava gospodarski napredak Europske unije nego i sama
struktura počinje negativno djelovati na socijalni sustav koji je u pojedinim zemljama
ionako u lošem stanju.
Baš zbog tih temeljnih problema strategija
Europa 2020 predlaže sedam inicijativa koje
su povezane s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama. Kako se sama strategija Europa 2020 temelji na tehnologijama
jasno je da u prvi plan dolaze digitalni sadržaji i usluge što omogućuje znakoviti iskorak
u primjeni novih procesa:
igitalno gospodarstvo temelji se na
digitalnim tehnologijama i za većinu
zemalja danas predstavlja jednu od
najatraktivnijih mogućnosti rasta. Sve je više
oblika u kojima digitalne tehnologije ulaze
u naš privatni život i poslovne aktivnosti,
mijenjajući način kako organiziramo svoje
obaveze, sudjelujemo u društvenim aktivnostima i izvršavamo poslovne zadatke. DiSutra će se digitalno gospodarstvo promagitalne su tehnologije postale bitan element
svih promjena, ali i kreiranja novih oblika trati kao što danas kad pritisnemo prekidač
uspješnog pozicioniranja svih sudionika da upalimo svjetlo ne brinemo o centralama,
procesa, od države do pojedinca, od global- trafostanicama, žaruljama... ili općenito tehnog do komunikacije u obitelji, od rješenja nologiji koja nam to omogućuje. No, tehnologije isporuke električne
koja pokrivaju cijeli svijet do inenergije nisu vezane samo
tervencija u lokalnoj zajednici.
uz svjetlo već imaju bezbroj
Digitalno gospodarstvo za- Tržište digitalnog
primjena koje nam omoguhtijeva drukčije promišljanje, gospodarstva i
ćuju kvalitetan život.
na nj se ne mogu primijeniti specifično tržište
Tako će i digitalno gospouobičajene razvojne metode informacijskodarstvo biti električna enerni podrške koje možda funk- komunikacijskih
gija za svakodnevni život.
cioniraju u poznatim oblicima
Posao, odmor, zabava, trdržavnog gospodarstva, tvrtke tehnologija stalno je
govina, slobodno vrijeme...
ili pojedinca. Osim što može u potrazi za novim
sve će se više organizirani
značajno utjecati na ukupni rast kadrovima, a mlade
oko digitalnog. Svaki put
i napredak u relativno kratkom to zanima sve manje
kad nešto pokrenemo ili
roku, prilično je podložno glootvorimo bit će vezano uz
balnim cikličkim trendovima
pa se može pozitivno iskoristiti ne samo u digitalno i takve svakodnevne aktivnosti sve
područjima izravno vezanim za tehnologiju, više će potpadati u digitaliziranu domenu.
nego i u onima koja ovise o digitalnom gos- Digitalno gospodarstvo i
podarstvu. Zahvaljujući tehnologijama, dio jedinstveno digitalno tržište
društva može brže rasti i ostvarivati pozitivEuropska strategija za mudar i
Digitalno gospodarstvo
ne rezultate koji onda posredno utječu i na
održiv rast Europe 2020 ukazala je
ostatak društva.
da čak i ujedinjena Europa ima više
Digitalno gospodarstvo treba
strukturnih slabosti zbog kojih su
uklopiti u postojeće okvire
nužne temeljite promjene:
Tehnologija
Srednja stopa europskog rasta
Nije cilj specifično pozicionirati digitalno
gospodarstvo koje treba pratiti, kategorizi- izrazito se razlikuje od zemlje do
Servisi
rati i vrednovati zasebno. Cilj je uklopiti ga zemlje. Cilj ujedinjene Europe bio je
u postojeće okvire, a digitalni element samo ujednačenost, no države se uvelike
može promijeniti gospodarstvo na bolje. razlikuju u produktivnosti, posebno
Poslovanje
Uskoro ćemo sve manje razmišljati o riječi- s gledišta digitalnog gospodarstva.
ma kao što je digitalno, tehnologija, internet, Zemlje okosnice Europske unije i
Poslovna kultura
komunikacija, računala ili programska rje- dalje su značajno iznad srednje stope
šenja, a više o konačnim vrijednostima koje rasta, dok niz zemalja među kojima
je i Hrvatska ima mnogo niži rast. Digitalno gospodarstvo nije složeno, ali ima
sve to omogućuje.
zanimljiv faktor u općoj državnoj poslovnoj kulturi.
52 OpenInfoTrend 198/03/2015
FOTO: SHUT TERSTOCK
1. INOVACIJSKA UNIJA. Bez obzira na
značajne investicije kroz posljednjih dvadesetak godina primijećeno je da za novi
zamah Europske unije treba preusmjeriti
istraživanja, razvoj i inovacije prema glavnim izazovima. Ne može se tražiti napredak
i inovacija u bilo kojem segmentu života i
poslovanja. Pritom se najviše očekuje od
boljeg povezivanja znanosti i tržišta da se
inovacije pretvore u proizvode, što je danas
bez obzira na razne programe i dalje jedna
od glavnih kočnica razvoju.
2. MOBILNOST MLADIH. Europa ima
problema sa znanjem i razumijevanjem
mladih, ali i s njihovim poimanjem mobilnosti i željom da prihvate Europsku uniju
kao prostor rasta i razvoja bez obzira odakle
su. Jačanje kvalitete i privlačnosti europskog
visokoškolskog prostora postaje prioritet
zbog razmjene znanja i iskustava, ali i ideja
i mogućnosti, bitnih elemenata koji promoviraju konkurentnost. Nužno je pronaći najbolji način da se ostvari značajno veća mobilnost studenata i mladih profesionalaca. 3. DIGITALNA AGENDA. Digitalna
agenda je izravno povezana s nastankom
digitalnog gospodarstva, njena implementacija mora omogućiti pristup ekonomskim
i društvenim aktivnostima i prilikama kroz
jedinstveno digitalno tržište koje se zasniva na ultrabrzom internetu. Dakako, tu
nije bitan samo internet iako je on važna
infrastruktura na kojoj se temelji digitalno
gospodarstvo. Digitalna agenda je pokušaj da se uspostave svi elementi potrebni
za drukčije funkcioniranje društva i to ne
samo tehnološkog, nego i resursnog, proizvodnog, pravnog ili iz bilo kojeg drugog
kuta gledanja.
4. UČINKOVITI RESURSI. Uporaba resursa postaje danas temeljno pitanje u globalnom smislu od nafte do zraka, ali to se
odnosi i na mikroresurse koji su nam nužni
na poslu i kod kuće. Nova Europa nastoji
učinkovito iskorištavati resurse pa je i pot-
pora za pomak prema učinkovitom iskorištenju resursa sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova samo jedan od elemenata
pažljivijeg rasta i razvoja.
5.ZELENI RAST. Ta se politika temelji na održivom razvoju, na omogućavanju
europskoj industriji da postane kompetitivnija kroz promociju poduzetništva i kroz
razvoj novih vještina kako bi se generirali
milijuni novih poslova. Pritom Zeleni rast
mora stvoriti vještine potrebne za digitalno
gospodarstvo koje priznaje i poznaje nova
generacija odrasla uz napredne tehnologije.
Primjena takvih znanja i želja za inovacijama te usvajanje poduzetništva prvi je korak
ka novom, startup poduzetništvu.
6. NOVE VJEŠTINE. Uza Zeleni rast
ova politika podržava stvaranje novih vještina i poslova: usvajanje novih zanimanja
što omogućuje stvaranje uvjeta za moderniziranje tržišta rada, podizanje opće stope
zaposlenosti s naglaskom na zapošljavanje
mlade populacije te osiguravanje održivog
europskog socijalnog modela u budućnosti.
7. PROTIV SIROMAŠTVA. Bez obzira
na ekonomsku snagu Europske unije u njoj
svi ne žive jednako. Treba pojačati borbu
protiv siromaštva kroz osiguravanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije
kroz pomaganje siromašnima i društveno
isključenima, dajući im mogućnost da dobiju u društvu aktivnu ulogu.
Digitalno gospodarstvo i razvoj
tržišta
Rekli smo da se digitalno gospodarstvo
prvenstveno temelji na dodanoj vrijednosti
koju generiraju nove tehnologije i njihova
nova primjena što potiče stvaranje novih
poslovnih modela. Razvijena industrija informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija jedan je od ključnih uvjeta za rast makroekonomske konkurentnosti zemlje. Tvrtke
koje djeluju unutar tog sektora i stvaraju
digitalne proizvode sve više pridonose stvaranju ukupne vrijednosti u hrvatskom gospodarstvu, ne samo kroz nove vrijednosti,
nego i kroz povećano zapošljavanje.
Široka i raznolika uporaba tehnologija
značajno utječe na opću primjenu inovacija ali i na povećanje produktivnosti u drugim sektorima gdje tehnologija omogućuje
ne samo poboljšanje postojećih poslovnih
modela, nego i istraživanje mogućnosti i
stvaranja potpuno novih koji mogu značajno promijeniti budućnost pojedine tvrtke ili
sektora na globalnom tržištu.
Digitalno gospodarstvo je sveobuhvatno i teško je pronaći nešto što mu ne pripada.
198/03/2015 OpenInfoTrend 53
Digitalno gospodarstvo
je i dalje odnos ponude i
potražnje.
DIGITALNO
GOSPODARST VO
PONUDA POTRAŽNJA • Digitalna infrastruktura • Poslovanje
• Digitalni produkti i ponuda • Kućanstva
• Digitalne informacije i sadržaj
• Javni servisi
• Vještine sektora • Vještine onih koji koriste
digitalno gospodarstvo
Prema sveobuhvatnom modelu digitalnog gospodarstva
Potražnja
Dostupnost
ICT sektor
Tvrtke/
Ekonomija
Digitalne
vještine
Razina
digitalne
pismenosti
Pravni okvir
ICT
Regulativa
Sadržaj i
servisi
Dostupnost
Imovina
Ponuda
Infrastruktura
njem. Naši ciljevi za kreiranje i usvajanje
kapitala novog doba moraju biti ambiciozniji i stroži, ali treba i više ljudi koji ga mogu
ostvariti kroz nove programe.
Stvaranje uvjeta, izgradnja i održivost kapitala tehnološkog znanja bitno je za buđenje interesa ciljanih investitora i razvojnih
tvrtki koje su spremne značajnije investirati
u Hrvatsku. Izgradnja takvog kapitala nije
samo u interesu privatnog sektora koji će
pokrenuti investicije - to je zalog za stvaranje pokretačke snage društvenog razvoja
koje se temelji na intelektualnom kapitalu.
Takvi ljudi zahvaljujući snazi digitalnog gospodarstva mogli bi ostvarivati znatno više
osobne dohotke nego što je prosjek u Hrvatskoj i ponovno uzdignuti srednju klasu koja
je u tranzicijskoj fazi gotovo nestala.
Transparentnost poslovanja i
otvorenost sustava
Strategije
i politike
informacijske
sigurnosti
Radna snaga
54 OpenInfoTrend 198/03/2015
Trening
digitalne
pismenosti Intenzitet
korištenja
Tokovi
Pitanje na čemu će se temeljiti digitalno
gospodarstvo vezano je općenito za gospodarstvo Opći trend je uspostavljanje načela
transparentnosti u smislu razumijevanja
kako gospodarstvo funkcionira i kojim se
mehanizmima može usmjeravati ka pozitivProces razumijevanja, pripreme i uvođenja digitalnog gospodarstva.
nim ciljevima. Drugo je načelo otvorenost,
(Izvor: ICTlogy.NET)
a odnosi se na platforme i politike koje ga
Pojednostavljeno, nema implementacije riti. Iako mladi vrlo rado sudjeluju u zabav- mogu uspostaviti i regulirati te osigurati
digitalnog gospodarstva ako ne uspostavi- nim aktivnostima, malo ih je spremno izu- maksimalno učinkovite rezultate.
Na posljednjem skupu Open Government
mo razvojnu infrastrukturu, platformu na čiti kako ta iskustva i mogućnosti napraviti
kojoj možemo graditi usluge i procese s do- i pripremiti. Tržište digitalnog gospodarstva Partnershipa jedno od temeljnih pitanja bila
danom vrijednosti za informatičku industri- i specifično tržište informacijsko-komuni- je transparentnost novčanih tijekova - odaju, ali i druge i to ne samo industrije nego i kacijskih tehnologija stalno je u potrazi za kle novac dolazi (money laundering) i kuda
odlazi (tax evasion). Otvorenost digitalnog
sve ostalo. U digitalnom gospodarstvu po- novim kadrovima, a mlade to zanima sve
gospodarstva je lakše postići jer pripada
sebno mjesto ima javna uprava, zatim zdrav- manje.
tehnologijama koje to lako omogućuju kao
Kako bismo se razvijali u pravcu ostvarestvo, školstvo i sve ono što nam otežava ili
i brzu i učinkovitu prilagodbu.
olakšava svakodnevni život. Primjena infor- nja digitalnog gospodarstva treba zaintereNo, za nas je bitna i otvorenost sustava.
matičkih usluga i rješenja unutar gospodar- sirati što više mladih za temeljne znanosti i Nažalost, previše smo vremena potrošili u
stva koje uključuje turizam, umjetnost, di- znanja koja stvaraju i omogućuju tehnološ- zatvorenim sustavima gdje se procesi i rjezajn i ostale segmente stvara veliku dodanu ke podloge na kojima se temelji digitalno šenja ne integriraju u smislene cjeline. Još
vrijednost te podržava i unapređuje ostale gospodarstvo te povećati kriterije usvajanja smo previše ovisni o zatvorenim sustavima
sektore unutar cjelokupnog gospodarstva, a znanja i mogućnosti koje iz tog znanja pro- koji probleme rješavaju djelomično ili loše. I
istodobno oblikuje i inovativno okruženje u izlaze.
dalje se proizvodi ono što nema nikakvu doCilj takvog pristupa nije samo
sektorima gdje su razvijene.
dirnu točku s modernim,
pripremiti mlade za tehnološka
integriranim i otvorenim
Za digitalno gospodarstvo
rješenja digitalnog gospodarstva Digitalno
rješenjima koje očekujete
nužno je znanje
nego im omogućiti da nauče kre- gospodarstvo je teški kao djelatnik u tvrtki ili
Kako bismo ostvarili digitalno gospo- irati novu tehnologiju, proizvod ovisnik o otvorenim
kao građanin potrošač.
darstvo potrebno je znanje koje se kreira i ili uslugu. Kapital novog doba
Digitalno
gospodarplatformama i
sprema u različitim društvenim kategorija- temeljit će se na modelu duboke
stvo je teški ovisnik o
tehnologijama.
Tu
je
ma - od mladih, spremnih na razvoj i uče- specijalizacije u nekoliko bitnih
otvorenim platformama i
nje, radno sposobnih koji su kreatori novog područja te na usvajanju razli- imperativ trenutni
tehnologijama. Tu je imkapitala temeljenog na digitalnom gospo- čitih znanja i mogućnosti. Tu je protok robe ili usluge, perativ trenutni protok
darstvu ili im u poslu koriste iskustava koje bitan pojedinac spreman za ra- jer je vrijeme doslovce robe ili usluge, jer je vrijeomogućuje digitalno gospodarstvo te onih zličite izazove kao član tima, ali novac i to je razlika
me doslovce novac i to je
koji mogu aktivno sudjelovati kao mentori, i kao voditelj projekta ili rješenja između uspješnog
razlika između uspješnog
savjetnici ili korisnici.
na osnovi autoriteta stečenog i neuspješnog
i neuspješnog gospodarstva. (Tablica 1)
Dakako, taj kapital nije jednostavno ostva- dubokim specijaliziranim zna- gospodarstva.
Isplativost
GOSPODARSTVO
Smjernice razvoja digitalnog
gospodarstva u Hrvatskoj
Razvoj digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj treba se temeljiti na pametnom razmišljanju u okviru postojećih mogućnosti,
no svakako ga moramo sagledati kroz nekoliko jednostavnih odrednica koje su temelj za
određivanje prioriteta, zadataka i projekata
za razdoblje od 2015. do 2020. godine:
1. Koja je uloga digitalne Hrvatske u
zajedničkom digitalnom tržištu Europske
unije? Europa se ne pokreće tempom kojim
ide najsporija članica. Sve zemlje nastoje
uskladiti i ubrzati tempo putem zajedničkih
aktivnosti. Što Hrvatska u digitalnom svijetu može ponuditi ostatku Europe? Po čemu
smo jedinstveni, koja će biti naša uloga u
jedinstvenom digitalnom tržištu? Kao i pri
pristupanju uniji moramo dobro razmisliti o
svojim kompetitivnim prednostima, što možemo održivo razvijati i to pametno ugraditi
u strategije poput digitalnog gospodarstva i
strategije pametne specijalizacije.
2. Koja je uloga informacijsko-komunikacijskih tehnologija u ostvarivanju digitalnog društva u Hrvatskoj? Znamo li kako
ćemo iskoristiti tehnologije da bismo vukli
gospodarstvo naprijed kroz jednu od strateških industrija, ali i da bismo razumjeli kako
tehnologija utječe na ostale društvene sfere
kao što su mediji, zdravstvo, obrazovanje,
državna uprava i slično? Pametno iskorištavanje prednosti može nam osigurati dobru
poziciju.
3. Razumijemo li ulogu informacijsko­komunikacijskih tehnologija kao glavnog
pokretača rasta i razvoja drugih industrija?
IT sektor jedan je od rijetkih horizontalnih
sektora čije dijelove možete provući kroz
bilo koju drugu industriju ili poslovanje općenito. Kako iskorišćujemo informatička rješenja? Jesmo li se informatizirali kada smo
uveli planiranje prodaje i praćenje korisnika?
Jesmo li potpuno osigurali osnovno poslovanje kada smo prestali pisati dopise pisaćim
Indikator
(uključujući opis u postocima)
Kućanstva s pristupom internetu - sva
kućanstva
Redovni internet korisnici - svi korisnici
Redovni internet korisnici s najmanje jednim faktorom ograničenja
Učestali internet korisnici - svi korisnici
Povremena mobilna uporaba laptop-tablet
računala u pristupu internetu - svi korisnici
Individualni korisnici koji nikada nisu
koristili internet - svi korisnici
Digitalno
gospodarstvo u
Hrvatskoj
Hrvatska je kroz primarne aktivnosti
Ministarstva gospodarstva pokrenula
niz aktivnosti vezanih za bolje razumijevanje i usvajanje digitalnog gospodarstva i jedinstvenog digitalnog tržišta.
Sve informacije vezane za te aktivnosti
možete pronaći na web stranicama:
www.digitalnahrvatska.hr
strojem? Tehnologije treba bolje iskoristiti.
Treba pronaći nove poslovne modele i zauzeti drukčiju poziciju na tržištu.
4. Što je nužno za digitalizaciju poslovanja državne uprave, tvrtki i građana? Digitalizacija se ne može provesti samo u jednom
društvenom segmentu. Potrebna je sveobuhvatna akcija uz razumijevanje pojedinačnih
koraka koje treba uskladiti, ali i razumjeti da
ne rješava sve samo državna uprava. Nešto
mora odraditi i privatni sektor, a najveći,
lavovski dio posla - građani. Kako? Treba
tražiti i zahtijevati. Pitati, mijenjati, uvoditi,
stjecati, školovati se. Biti aktivan. Sjetite se
kako ste usvajali nove aplikacije na iPhoneu.
Tako trebate biti uporni i u digitalnom gospodarstvu.
5. Koji su nužni tehnološki uvjeti za
ostvarivanje digitalne budućnosti? To su
platforme za razvoj. Pitate li bilo kojeg malog
startupera što je bitno za njegov uspjeh, reći
će vam - mogućnost brzog rasta kroz različite kanale. Država i privatni sektor moraju
osigurati platforme na kojima će privatni
sektor, građani i država rasti velikom brzinom. Treba osigurati da imamo deset načina
kako registrirati auto, dvadeset kako platiti
Mjesto
EU28 Hrvatske u EU28
zemljama
2010 2011 2012 2013 2013
2013
HRVATSKA
56
61
66
65
79
24
51
55
58
63
72
21
-
35
38
43
57
23
40
44
48
53
62
21
13
9
25
22
24
16
42
39
35
29
20
9
Tablica 1: Pripremljenost Hrvatske za digitalno gospodarstvo
smart
porez, trideset kako provjeriti zdravlje, četrdeset kako promijeniti adresu... Kreativni
ljudi znat će kako to pametno napraviti, a
ponešto i komercijalizirati. I eto nam digitalnog gospodarstva.
Gdje smo danas s uvođenjem
digitalnog gospodarstva?
Digitalno gospodarstvo ne možemo uvesti.
Prvo, moramo shvatiti da nam slijedi novo
jedinstveno tržište koje je – digitalno. U Europskoj uniji već se lagano pripremaju politike i stavovi vezani za jedinstveno digitalno
tržište pa se moramo pripremiti i mi. Zasad
je u tom smislu najviše angažirano Ministarstvo gospodarstva (Strategija digitalnog gospodarstva) i Ministarstvo uprave (Strategija
digitalnog rasta). Uključen je i HUP kroz
svoju Udrugu informacijsko-komunikacijskih djelatnosti i kroz Radnu grupu za rast
ICT industrije. Najavljeni su dokumenti koji
će bolje precizirati ulogu digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj te akcijski planovi za
njegovo usvajanje.
U smislu povezivanja informatičko-komunikacijskog sektora s drugim industrijama, već je održan ICT Summit u studenomu
prošle godine u Osijeku gdje se razmatralo
povezivanje ICT industrije s prehrambeno-prerađivačkim i drvno-prerađivačkim
industrijama te s kontinentalnim turizmom.
Te su industrije u novoj Industrijskoj strategiji prebačene u strateške i treba vidjeti kako
im u tome pomoći, jer kod njih tehnologija
nije zanimljiva samo zbog globalne konkurentnosti već je od presudne važnosti.
Završavaju se još neki bitni dokumenti
nužni za daljnji razvoj i sudjelovanje u jedinstvenom digitalnom tržištu, kao što je strategija pametne specijalizacije. Kreirani su i
nužni klasteri konkurentnosti koji će zasigurno gurati razvoj i inovativnost, pogotovo
kad je riječ o multidisciplinarnim aktivnostima koje se moraju odvijati u kompetitivnim
centrima gdje imamo šansu raditi i inovativne stvari.
Za kraj, digitalno gospodarstvo jednostavno će se dogoditi. Primjena tehnologije mijenja sve oko nas. Jeste li primijetili kako je kroz
posljednjih deset godina porastao broj standby lampica koje u vašem domu svijetle cijelu
noć? Za koju godinu, deset ili pedeset, probudit ćete se i ugledati oko sebe potpuno digitalni svijet. Na nama je da si osiguramo put koji
će nas tamo dovesti već za koju godinu.
198/03/2015 OpenInfoTrend 55
SOFTVER
Svaki novi operacijski
sustav diva iz
Redmonda prilično se
nestrpljivo iščekuje i
podrobno evaluira, a
o njemu svatko ima
i nešto reći. Već smo
se navikli da nakon
jednoga uspješnog
slijedi manje uspješni
koji većina nastoji
izbjeći čekajući
novu iteraciju.
Windows 10
PIŠE MATE STRGAČIĆ
W
indows XP polučio je stelarni
uspjeh i teško ćemo naći nekoga
tko će o njemu reći nešto LOŠE.
Nakon ovoga uspješnog uslijedio je neuspješni pokušaj u obliku Windows Viste
koju su ljudi većinom nastojali izbjeći
obeshrabreni negativnim kritikama prvih
korisnika tog operacijskog sustava. Windows 7 vratio je Microsoftu dobar glas koji
je zbog Viste (ne)zasluženo izgubio.
Hardverski neskroman
Kad je izlazio Windows 7 testni je tim
dobio na testiranje dva operacijska sustava
na identičnim računalima - Windows 7 i
Windows Vistu. Međutim, ispitivači nisu
znali da je zapravo na oba računala bila
instalirana Vista samo što je na jednom
izgledala kao Windows 7. Većina je puno
bolje ocijenila Vistu s izgledom Windowsa
7, jer je Vistu pratio loš glas. To govori u
prilog tezi da na našu percepciju vrlo često
utječe tuđa prosudba.
Zasad o Windowsima 10 ne postoji neko
jasno formirano mišljenje pa u ovu kratku
analizu ulazimo bez predrasuda. Instalirali smo Technical Preview verziju operacijskog sustava na virtualno računalo s 4
GB radne memorije, 4 prilično brze CPU
jezgre, a njegov virtualni tvrdi disk bio je
na brzom fizičkom SSD disku tako da je
operacijski sustav mogao disati punim
56 OpenInfoTrend 198/03/2015
menija i Metro ekrana preko cijelog zaslona. No, ako želimo možemo Metro raširiti
preko cijelog ekrana kao i kod Windowsa
8. Nestao je i meni koji je iskakao kada bi
se pokazivač miša smjestio u donji desni
plućima. Iako se u System Requirements kut zaslona (Charms), a umjesto njega je
navodi da će Windows 10 raditi i na 2 GB, ubačena ikonica Notification u tray pokraj
operacijski se sustav nije htio pokrenuti sata koja otvara Settings izbornik s najdok god mu nismo dali na raspolaganje češće korištenim postavkama vezanim za
4 GB RAM-a. S takvom se hardverskom korisničke račune, mreže, opcije napajapodlogom iznimno brzo podizao i radio nja i slično. To je svojevrsni pandan treje bez ikakvog zastajkivanja i latencije. Va- nutno aktualnom control panelu koji je još
lja naglasiti da Microsoft zadržava pravo unutar trenutne Windows 10 edicije iako
izmjene određenih detalja verzije Tech- se očekuje da će u dogledno vrijeme biti
nical Preview koju smo testirali do RTM potpuno zamijenjen Settings izbornikom.
Dodatna novost je i Tablet mode koji
inačice, ali iz dosadašnjeg iskustva zna se
da se završna produkcijska verzija neće Microsoft još naziva i Continuum. Taj način rada može se pokrenuti
puno razlikovati od ove
iz ikonice Notification u sitestne.
stemskom trayu, a zadaća
Kompromisni
mu je da sučelje prilagodi
Microsoft zadržava
Metro
uređajima s ekranom na dopravo izmjene
Microsoft je kod operaodređenih detalja od dir. To nismo mogli provjeri
jer smo novi operacijski sucijskog sustava Windows
Technical Preview
8 primijenio zanimljiv i
do RTM inačice. No, iz stav testirali na klasičnom
PC računalu. Nismo mogli
inovativan koncept da se
iskustava je poznato
provjeriti ni funkcionalnost
jedinstvena inačica opeda se završna verzija
Cortana - ima ženski glas
racijskog sustava instalira
neće puno razlikovati pa smo ga nazvali osobnom
i na PC i na mobilne platod ove testne.
asistenticom - jer trenutno
forme. Nažalost, krajnji
nije podržan u Hrvatskoj.
korisnici nisu to baš dobro
Riječ je o interaktivnom
prihvatili. Većina je prigovarala što nema klasičnog Start menija sustavu za upravljanje glasovnim naredbama uz pomoć kojega možete, naprimjer,
koji je s nama još od Windowsa 95.
Taj je problem djelomično riješen unu- glasom pozvati kontakte iz imenika, slati
tar Windowsa 10 - kad kliknemo na ikonu tekstovne poruke, postavljati podsjetnik i
Start Metro ekran ne prekriva cijelu rad- slično. Tu funkcionalnost Microsoft marnu površinu - klasični desktop - već samo ketinški snažno promovira, a zanimljiva je
njegov manji dio pa možemo reći da je jer ima i značajke umjetne inteligencije pa
riječ o kompromisu između staroga Start može i učiti određene stvari. Cortan-traka
Uz Control Panel promijenio se i System. Zasad su prisutna oba okvira, ali sigurno se neće dugo održati paralelno.
Novi okviri izgledaju preglednije, no treba i vremena za prilagodbu
skog sustava samo na
temelju prve znamenke te bi na temelju naziva Windows 9 mogle
pomisliti da je riječ o
Windowsu 95 ili 98.
Microsoft ni dosad
baš nije bio dosljedan
pri imenovanju svojih
operacijskih sustava
pa ni to nije potez bez
premca. Najlogičnije
zvuči objašnjenje da se
želi što više distanciraTeško ćete naći antivirusni softver koji će u ovoj ranoj razvojnoj fazi raditi ti od ne baš uspješne
na Windowsu 10 - to je scenarij koji smo vidjeli i na prethodnim verzijama
priče Windows 8 i
za unos upita nalazi se u toolbaru s desne 8.1 i prikazati Windows 10 kao potpuno
strane ikone Start, no o toj značajki još novu paradigmu u izgradnji operacijskih
ćemo čuti mnogo jer je ovo tek početak sustava. Kao što smo rekli, to je Technical
Preview i do završnog izdanja sigurno će
njene priče.
se dodati ili oduzeti neke stvari. Sa zaGdje je nestao Windows 9?
nimanjem iščekujemo novi internetski
Nakon najave novog operacijskog susta- pretraživač koji se zasad naziva Project
va mnogi su se upitali što se je s operacij- Spartan, pogotovo ako se ostvare Microskim sustavom Windows 9. Iz Microsofta softove najave da će Internet Explorer 11
na to ne daju eksplicitni odgovor, no pret- i dalje biti zastupljen na svakom Windows
postavlja se kako se žele što više udaljiti od 10 uređaju, jer se u tom slučaju postavlja
Windowsa 8. Po kuloarima se moglo čuti pitanje njegove uloge.
razna ne baš vjerojatna objašnjenja poput
onoga kako mnogi u Microsoftu smatraju Windowsi na pretplatu
Još jedna novost koja se grandiozno nada brojka devet donosi nesreću pa čak i da
postoji mnogo starijih aplikacija koje pri javljuje s operacijskim sustavom Windows
pokretanju provjeravaju verziju operacij- 10 je Windows as a Service. Iza tog se na-
ziva zapravo krije ideja da Microsoft puno
češće ažurira svoje operacijske sustave
i izbaci patch Tuesday (zakrpe se izdaju
svaki utorak) i veće inkrementalne zakrpe
u obliku servisnih paketa, a da sam operacijski sustav stalno ažurira poput Office
365 SaaS cloud servisa.
Sličan model primjenjuje i mobilni operacijski sustav Android gdje se svaki uređaj
tijekom svog životnog ciklusa konstantno
ažurira dok god njegov hardver podržava
nove inačice operacijskih sustava. To se
možda neće svidjeti sistemskim administratorima enterprise tvrtki koji su prije
jasno znali s čime raspolažu, ako su imali
homogeno Windows 7 ili XP okruženje.
Stalne promjene unutar operacijskog sustava mogle bi znatno otežati održavanje
Windows 10 okruženja, jer su u takvom
scenariju moguća različita iznenađenja.
No, ideja da ćemo za operacijski sustav
plaćati mjesečnu ili godišnju pretplatu te
da će nam svaka nova iteracija automatski
biti na raspolaganju zvuči zanimljivo.
Svakako su dobrodošle najave po kojima će za korisnike operacijskih sustava Windows 7, 8.1 i Windows Phone 8
upgrade na Windows 10 biti prvu godinu
potpuno besplatan. Na pitanja o cijeni
Windowsa 10 nakon isteka prve godine
Microsoft zasad nema odgovor. Još se ne
zna je li riječ o godišnjoj pretplati ili će se
licence plaćati kao dosad.
198/03/2015 OpenInfoTrend 57
STARTUP SCENA
ŠTO SU HRVATI RADILI U LAS VEGASU?
PIŠE BRANIMIR LAMBAŠA
K
ad se na jednom mjestu u samo
nekoliko dana okupi više od sto
sedamdeset tisuća ljudi može se
zaključiti da je u pitanju događaj vrijedan
pažnje koji zaslužuje da mu se posveti i
više od nekoliko redaka u IT časopisu.
Mjesto radnje je Las Vegas, ali nije riječ o
kockanju, boks mečevima ni spektakularnim koncertima iako ono što se događalo po atraktivnosti, zanimanju i zabavnoj
atmosferi zasigurno nije zaostajalo za takvim priredbama. Riječ je o CES-u (Consumer Electronics Show) najvećem svjetskom sajmu potrošačke elektronike čiji je
organizator CEA (Consumer Electronics
Association), američka udruga koja okuplja oko 2000 proizvođača potrošačke
elektronike. CES je iz godine u godinu sve
popularniji i privlači sve zainteresirane za
novosti iz područja potrošačke elektronike. A tih je ove godine bilo više negoli
ikad.
Sto sedamdeset tisuća posjetitelja od
kojih je četrdeset pet tisuća stiglo iz drugih zemalja, 3600 izlagača i rekordan
broj visokih dužnosnika američke vlade,
ali i drugih značajnih država, neke su od
brojki koje dokazuju da je ovogodišnji
CES održan početkom siječnja postavio
nove rekorde. Izlagači su svoje proizvode
i ideje predstavili u tridesetak kategorija kao
što su autoelektronika,
nosiva elektronika, zabavna elektronika, personalizirana rješenja
za zdravstvo, pametna
kuća, 3D printeri, gaming industrija i još
mnogo toga. Prostori
opremljeni ekranima
divovskih
razmjera,
3D printeri na svakom
uglu, razne vrste dronova kojima upravljaju mladi poduzetnici i inovatori - tako je
izgledao tjedan u Las Vegasu tijekom kojega su predstavljeni trendovi za 2015. godinu i proizvodi koji će se već ove godine
kupovati diljem svijeta.
Kao najuglednije mjesto za predstavljanje svega novoga CES je uistinu postao
najveća inovacijska scena, svojevrsni opi58 OpenInfoTrend 198/03/2015
Proizvodnja
startapovaca
Kao najuglednije mjesto za predstavljanje svega novoga
Consumer Electronics Show u Las Vegasu je uistinu postao
najveća inovacijska scena, svojevrsni opinion maker
u svijetu potrošačke elektronike i zvijezde tog sajma
gotovo bez greške vrlo brzo postaju globalni igrači.
nion maker u svijetu potrošačke elektronike i zvijezde tog sajma gotovo bez greške
vrlo brzo postaju globalni igrači. Pa tko su
bile glavne zvijezde ovogodišnjeg CES-a?
Iz industrijskog segmenta značajno je bila
zastupljena autoindustrija koja na takvim
događanjima predstavlja ideje kako će
izgledati vožnja u godinama koje dolaze.
Jedan od pionira u tom području je Google koji već godinama razvija projekt
Google X, self-driving sustav koji će omogućiti vožnju automobilom bez vozača,
čija je serijska proizvodnja najavljena kroz
sljedeće dvije godine. Sad su se u tu igru
uključili i poznati proizvođači automobila pa je tako Audi uz policijsku pratnju
poslao na putovanje od zapadne američke obale do Las Vegasa
self-driving A7 sportback koji je
ipak imao vozača spremnog na reakciju u svakom trenutku. Renault
je pak prvi put javno predstavio
svoj jednosjed formule E na električni pogon.
Još jedna od perjanica konferencije bio je LG koji je osvojio rekordan broj nagrada - čak četrdeset i
jednu. Koliko se taj južnokorejski
div posvećuje inovacijama i novim tehnologijama moglo se iščitati i iz riječi predsjednika njihove uprave
Williama Choa koji je rekao kako je u središtu svih njihovih proizvoda obećanje da
pružaju inovacije za bolji život.
Hrvatska na CES-u
Iako ne slovimo za zemlju koja se uklapa u svijet visokih i inovativnih tehnolo-
gija, osim po interesu za Animacije i medvjedić iz
kupnju, Hrvatska je na Hrvatske
ovogodišnjem
CES-u
Koliko je CES važan za promociju noimala nekoliko pred- vih ideja potvrđuje i to da se diljem svistavnika koji su bili do- jeta održavaju prednatjecanja na kojima
bro primijećeni, a neki timovi i tvrtke mogu osvojiti štand gdje
su ostvarili i značajnije će predstaviti svoje proizvode. Jedno od
poslovne uspjehe na sa- takvih natjecanja je i Idea Knockout koje
mom sajmu.
okuplja zainteresirane izlagače iz naše
Put u Las Vegas naj- regije. Hrvatska tvrtka DivIT pobijedila
više se isplatio hrvat- je sa svojim projektom Mash.me i dobila
sko-slovenskom
star- priliku da dvoje iz njihovog tima otputuje
tupu Bellabeat koji je u Las Vegas i predstavi svoj proizvod na
dobio i svoju prvu veću CES-u, u okviru startup izložbe u Eureka
narudžbu u vrijednosti Parku.
više od 6,5 milijuna dolara. Osnivači tog
Njihov projekt Mesh.me koji razvijaju
startupa su Sando Mur
već nekoliko godina omogui Urška Sršen, hrvatski
ćuje izradu 3D animacija uz
matematičar i slovenpokrete lica ili tijela pred kaska umjetnica koji su
CES je iz godine
merom. I to bez skupe opreme
sredinom 2013. godine
koja se najčešće povezuje s
u godinu sve
na Indiegogu pokrenuli
izradom 3D videa i bez osobipopularniji i privlači
crowdfunding kampanju
tog znanja o animaciji. Dvojac
sve zainteresirane
za proizvod BabyWatch.
iz DivIT-a prezentirao je na
za
novosti
iz
Osim iznosa od dvanaCES-u proizvod koji je plijepodručja potrošačke
est tisuća dolara kampanio pozornost brojnih posjeelektronike
nja im je otvorila vrata
titelja, jer vidjeti čovjeka kako
jednog od najpoznatijih
se pred kamerom kreće kao
svjetskih inkubatora Y
dinosaur, a istodobno promaCombinator na kojemu su prošli mentor- trati na ekranu animiranog dinosaura koji
ski program. Ubrzo nakon toga slijedi i vjerno prati te pokrete malo koga može
promjena imena u Bellabeat. Proizvodi te ostaviti ravnodušnim.
tvrtke uglavnom ciljaju žensku populaciI Teddy the Guardian, poznat već u ciju, jer je riječ o pametnom nakitu.
jelom svijetu hrvatskog je podrijetla. Taj
Bellabet ubrzava
Tijekom CES-a predstavili su tri nova uređaja:
Leaf - broš, ogrlica ili narukvica - koji prati razinu aktivnosti, stresa i sna
Shell, uređaj prvenstveno namijenjen trudnicama koji prati trudnoću, a može poslužiti i kao baby monitor nakon poroda te
Balance, pametna vaga povezana s mobilnom aplikacijom.
Krajem svibnja prošle godine Bellabeat je izazvao pažnju domaće javnosti kad je dobio investiciju od 4,5 milijuna dolara, a osim samog iznosa zanimljiv je i popis investitora
među kojima su se našle i zvijezde investicijskog i filmskog svijeta. Među njima su bili Paul
Buchheit, jedan od glavnih programera Gmaila, osnivač TechCruncha Michael Arrington,
Ron Conway čovjek koji je među prvima uložio u Google i PayPal, glumica Jessica Alba poznata i po svojim investicijskim aktivnostima. Krajem godine tim se uglednicima pridružio
i investicijski fond GGV Capital upamćen kao jedan od prvih koji je prepoznao potencijal
danas najveće platforme za online trgovinu Alibabe.
Bellabeat danas ima urede u Zagrebu, Kini i SAD-u, a dogovorom sklopljenim na ovogodišnjem CES-u obvezao se sredinom proljeća ove godine započeti isporuku svojih uređaja velikim američkim trgovačkim lancima Target i BestBuy gdje će maloprodajna cijena
njihovih uređaja biti oko sto američkih dolara. Kako dobre vijesti vrlo često dolaze u nizu,
Bellabeat je nedavno dobio neočekivanu reklamu i od planetarno popularne glumice Mile
Kunis koja je gostujući u šouu Jimmyja Kimmela otkrila da ima njihov uređaj koji prati otkucaje srca nerođenog djeteta. Dakako, uređaj joj je poklonio njezin još poznatiji zaručnik
Ashton Kutcher.
mekani plišani medvjedić zapravo je hardver koji čita vitalne dječje znakove. Iza
projekta stoje Josipa Majić i Ana Burica,
nekadašnje kolegice s fakulteta, a danas
izvršna direktorica i projekt menadžerica. Kako kažu autorice projekta, u dječjim
bolnicama medicinske sestre vrlo često
plišanim medvjedićima umiruju djecu
prije nekog pregleda kao što je mjerenje
temperature ili vađenje krvi. Njihova ideja bila je ugraditi u igračku sofisticiranu
opremu i kad dijete dodirne medvjedića
može se očitavati stanje njegova organizma i prenositi podatke liječniku.
Teddy je prvi put predstavljen na prošlogodišnjem CES-u i već tada je dobio
nevjerojatan publicitet. Koliki je interes
za tim proizvodom pokazuje i širok popis
svjetskih medija koji su objavili tu priču među kojima su Wall Street Journal,
Wired, Fox, BBC, Time... Tijekom prošle godine osnovan je i ured ove tvrtke u
Londonu, a medvjedić je ugledao i tržište
gdje se prodaje za 230 američkih dolara.
Ovogodišnji CES djevojke su iskoristile
za obnavljanje starih i uspostavu novih
kontakata s partnerima. Tvrtka danas zapošljava 16 djelatnika, otvara ured u San
Joseu u Silicijskoj dolini i ove godine planira isporučiti 10.000 medvjedića.
Još jedan hrvatski predstavnik na ovogodišnjem CES-u je tvrtka Zipato koju je
osnovao Sebastijan Popović poznat kao
vlasnik Vodatela. Zipato je sustav sigurnosti i kućne automatizacije zasnovan na
rješenjima u oblaku. Riječ je o različitim
pametnim uređajima koji su integrirani u
jedinstveni monitoring sustav. Ovogodišnji CES iskoristili su za širenje međunarodnog poslovanja, iako je većina zaposlenika u Hrvatskoj. Dio njihovih proizvoda
sastavlja se u Kini, a kanali prodaje su
online prodavaonice, na prvom mjestu
Amazon.
Na CES-u se našlo i jedno poznatije ime
hrvatskog biznisa na putu prema staroj
slavi. Osnivač i bivši direktor Magme koja
je tijekom krize bankrotirala predstavio
je online trgovinu za 3D isprinte LikeFigures. Na tom vrlo kompetitivnom tržištu
konkurenti su mu njujorški Shapeways,
kalifornijski Cubify, švicarski PrintaBit i
francuski Sculpteo, dok mu u Hrvatskoj
konkurira HG Spot. Fižulićev LikeFigures
198/03/2015 OpenInfoTrend 59
STARTUP SCENA
cilja na kućnu radinost, a nudi isprint u
različitim materijalima i bojama.
Kao što se prošle godine medvjedić
Teddy iz Las Vegasa vratio s izuzetnim
dojmovima i uspjesima i ovaj put su slično
prošli svi startupovi koji su stigli iz naše osnovanu tvrtku. Broj je ograničen, a o
domovine. Iako je CES sam po sebi raj za izboru onih koji će dobiti priliku provesve potrošače moderne elektronike i za- sti godinu dana u inkubatoru odlučivat će
evaluacijski odbor uz unaprijed poznata
sigurno je bio prepun fanpravila. Koliko su mjesta
tastičnih ideja i proizvoda
poput ZIP-a važna u podusa svih strana svijeta, lijepo
zetničkom okruženju jedne
je vidjeti da su tamo svoje
Hrvatska je na
zemlje govori i činjenica
mjesto pronašle i hrvatske
ovogodišnjem CES-u
da na Seedcamp inkubatotvrtke. Teško je ne biti suimala nekoliko
ra u Estoniji, zemlji koja je
bjektivan, no hrvatske ideje
predstavnika
u Istočnoj Europi najdalje
prezentirane u Las Vegasu
koji su bili dobro
dogurala u razvoju tehnouistinu predstavljaju izuloških inkubatora i investiprimijećeni,
a
neki
su
zetno visok stupanj origicijskog ekosistema, dolazi
ostvarili
i
značajnije
nalnosti i kreativnosti. A
sam predsjednik države.
poslovne
uspjehe
to potvrđuje i zanimanje
Napomenimo da je Estoniulagača koji zasigurno svoj
ja država koja je dala Skype.
novac ne investiraju u neOd devet timova koji su upisani u ZIP u
perspektivne projekte i proizvode.
zadnjem kvartalu 2012. godine, njih je še-
Pod vodstvom profesionalaca
Mogu li se ideje i projekti te vrste planski razvijati kroz predvidljiv i optimiziran
proces? Iako su takvi projekti u najvećem
postotku plod ideje, kreativnosti i čistog
truda pojedinca ili manje grupe, fenomen
startupa danas je već toliko zaživio u našem društvu da su razvijene i metode koje
pokušavaju idejama povećati šansu za
kvalitetnu i optimalnu prezentaciju potrošačima, a time i šansu za konačni uspjeh.
Poduzetnički su inkubatori zamišljeni
kao mjesto na kojemu će startapovci biti
educirani i usmjeravani, a njihove mlade i
još nezrele ideje mažene i pažene kako bi
jednog dana ugledale svijet i otisnule se u
njega. Tu iskusni poduzetnici koji su se
već susreli sa stvarnim svijetom i tržištem
svojim mladim i budućim kolegama nude
savjete i vođenje kako predstaviti svoj projekt, izgraditi proizvod, naći tržište i u konačnici stvoriti uspješnu tvrtku.
Tako je i Zagreb krajem 2012. godine
dobio prvi poslovni inkubator, dogovorom
Zagrebačkog sveučilišta i udruge Zagrebački inkubator poduzetništva u kojoj su
okupljeni poslovni anđeli Saša Cvetojević,
Mihovil Barančić, Damir Sabol i Ivo Špigel. Podršku osnivanju poslovnog inkubatora dalo je i Ministarstvo znanosti, brojne
studentske udruge, Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera, Hrvatska mreža
poslovnih anđela Crane itd. U inkubatoru
se posebna pažnja posvećuje timovima
koji imaju dobre projekte, ali još nemaju
60 OpenInfoTrend 198/03/2015
Google je zasnovan na brilijantnoj ideji
dvojice studenata koji su dane i noći provodili u garaži, Facebook u studentskoj
sobi te nevjerojatnom entuzijazmu i viziji,
Apple u garaži uz danas već opjevano vizionarstvo Stevea Jobsa. Danas te tvrtke po
prihodima nadmašuju kompanije koje su
starije od stoljeća, imaju uhodan posao i
stabilno tržište.
IT industrija mogla je polučiti takve
uspjehe zbog izuzetno niskog troška pri
započinjanju posla. Osnovni uvjet jest da
imate izvanrednu ideju, jer sve se zasniva
na njoj. Tada se troškovi pokretanja takvog
projekta odnose isključivo na rad pojedinca ili grupe i na njihovoj viziji kako stvari što bolje predstaviti ciljanom tržištu. U
posljednje je vrijeme mnogo primjera da
ljudi mlađi od trideset godina zahvaljujući uspješno realiziranim idejama postaju
milijarderi za nekoliko mjeseci do godine
dana. Povrat na uloženo u tim je slučajevima zapravo nevjerojatan. A tko najčešće
storo uspješno završilo program i u tom su kupuje uspješne mlade startup projekte?
trenutku bili spremni za nastup na tržištu. Baš navedene tvrtke nastale na brilijanKad govorimo o hrvatskim proizvodima, tnim idejama. Velika količina slobodnog
baš jedan od osnivača i ZIP-ovih poslovnovca dozvoljava im da izdvajaju nevjeronih anđela doživio je krajem prošle godine
jatne iznose za tek nastale proizvode koji
veliki uspjeh i veliku pažnju medija. Damir
Sabol je suosnivač tvrtke MicroBlink koja još nisu dosegli visok stupanj razvoja i ne
je razvila izuzetno popularnu mobilnu ostvaruju gotovo nikakve prihode.
Je li tu riječ samo o muaplikaciju PhotoMath za
drom
ulaganju ili o nečemu
izračunavanje matemadrugome?
tičkih formula koje se u
Diljem svijeta
Sve se kompanije nadaju
aplikaciju unose tako da
održavaju se
ostvarenju zarade i daljnjem
se formula slika kamerom
prednatjecanja
ulaganju u nove projekte
samog mobilnog uređaja.
na kojima timovi i
koji postaju njihovo vlasnišPhotoMath je u jednom
tvrtke mogu osvojiti
tvo, ali dio istine sigurno leži
trenutku bio najpopularštand na CES-u
nija besplatna aplikacija
i u metodi uklanjanja kongdje će predstaviti
u američkom App Storeu
kurencije. I Google i Apple
svoje proizvode
s više preuzimanja od Fai Facebook vrlo su svjesni
cebookovog Messengera.
kako su i sami nastali pa su
Iako taj uspjeh autorima
nove startup kompanije za
još ne donosi prihode, marketinški odjek u njih određeni rizik. Iako je u tako ranoj
glavnim medijima zasigurno će biti vjetar fazi teško predvidjeti može li neki projekt
u leđa i izvrsna polazišna točka u pregovo- uistinu postati uspješan i time izravno
rima s budućim investitorima.
konkurirati ovim divovima, oni se radije
odlučuju na ranu kupnju pa makar i po
Zapravo, to je već dugo pravi
basnoslovnim iznosima. Da je tome tako
put
Startup je već toliko uvriježen i tako se potvrđuju i razmišljanja Erica Schmidta,
često spominje u medijima da se stječe izvršnog direktora Googlea. Schmidt
dojam kako je to danas jedini put za po- smatra da je najveći Googleov konkurent
kretanje IT biznisa. Međutim, taj način za- Amazon, ali više ga brinu oni budući: Supočinjanja poslovanja već je dugo prisutan trašnji Google neće raditi ono što radi dasamo ne pod pojmom startup. Naprimjer, našnji, kao što ni Google u začecima nije rapogledajmo kako su nastale danas najpo- dio ono što je tada radio AOL. Netko negdje
znatije svjetske tvrtke i njihov razvojni put. u garaži cilja na nas.
>ICT vijesti
BiH
ElGato za
e-račune
Bosanskohercegovačke
informatičke tvrtke PING i Loop
razvile su ElGato, prvi BH portal
za elektronički prijem, pregled i
plaćanje računa.
Portal ElGato omogućuje
građanima da putem interneta
jednostavno i sigurno primaju
račune, prate dugovanja i plaćaju ih na različite načine: elektroničkim putem, trajnim nalozima
u banci ili gotovinom na brzim
blagajnama, a bez čekanja u
dugim redovima. Svrha tog portala je omogućiti svim građanima jednostavan način plaćanja
mjesečnih obaveza i praćenje
stanja dugovanja bez bespotrebnog trošenja vremena.
Korist takve usluge za svoje klijente prva je prepoznala
Sparkasse Bank koja je s tvrtkama PING i Loop potpisala
ugovor o suradnji i tako postala
prva banka koja je ElGato korisnicima otvorila kanale za sigurno plaćanje računa. Putem
elektroničkog netBankinga klijenti Sparkasse Bank, ali i druge
osobe mogu plaćati svoje račune jednostavno i brzo trajnim
nalozima izravnim terećenjem
klijentovog tekućeg računa bez
potrebe da dolaze u banku ili na
brzim blagajnama u Sparkasse
Bank.
PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ
podarskim društvima iz oblasti
ICT-a, gospodarskim komorama, upravnim tijelima, malim i
srednjim poduzećima te korisnicima ICT alata, fakultetima i drugim subjektima zainteresiranim
za to područje. Organizirani su
okrugli stolovi, panel diskusije
te za predstavnike malih i srednjih poduzeća dvodnevna obuka o primjeni IT alata u poslovne
svrhe.
Konferenciju je otvorio ministar za ekonomske odnose
i regionalnu suradnju RS Igor
Vidović, ističući značaj razvoja
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija i potrebu pružanja
jače podrške razvoju tog područja i gospodarskih društava iz
tog sektora.
Zaključci nakon prva dva radna dana bili su usmjereni uglavnom na potrebu prepoznavanja
ICT sektora kao gospodarske
grane koja može utjecati na razvoj gospodarstva i društva, povećanje BDP-a i zaposlenja, ali i
da za rast i jačanje tog područja
treba kreirati adekvatan regulatorni okvir, modele podrške
ICT sektoru, povoljnije uvjete za
širenje mreža i usluga te podignuti digitalne vještine gospodarskih društava, javnih institucija i građana na višu razinu.
Gospodarstvenici
o ICT-u
Privredna komora RS – Po-
dručna privredna komora Banja
Luka i partneri u projektu WEB
- We Enforce Businesses organizirali su početkom prosinca
2014. godine u hotelu Bistrica
na Jahorini konferenciju o informacijsko-komunikacijskim
tehnologijama. Sadržaj konferencije bio je prilagođen gos62 OpenInfoTrend 198/03/2015
Igor Vidović, ministar
za ekonomske odnose i
regionalnu suradnju RS.
Analiza ICT
tržišta
U sklopu projekta WEB
- We Enforce Businesses koji
Servis mojWeb
Web-stranice danas su vrlo
bitne za predstavljanje tvrtke, institucije ili pojedinca. Teško zamisliti
da netko tko posluje nema svoju
web-stranicu čak i ako mu djelatnost nije vezana uz internet. Kako
Kristijan
je pokazalo dosadašnje iskustvo bo- mr.sc.
Smiljanić, direktor
sanskohercegovačke softverske tvr- tvrtke Leftor
tke Leftor, svakom klijentu je najvažnije da mu izrada web-stranice bude potpuno razumljiva jednostavna i transparentna, bez
obzira na složenost projekta. Iako je web-prezentacija jedan od
osnovnih promotorskih alata većini je još nepoznanica. Upravo
zbog toga Leftor je osmislio brži i jednostavniji način izrade web-stranica.
Riječ je o servisu mojWeb koji predstavlja sveobuhvatno
rješenje za kreiranje funkcionalnih i profesionalnih web-stranica. Osim što je praktičan i jednostavan, prednost je zasigurno i to
što klijent samostalno kreira i mijenja sadržaj na svojoj stranici.
Uza sustav Drag&Drop i opcije za uređivanje svih elemenata, bez
potrebe za tehničkim znanjem, na jednostavan i zabavan način
svako može napraviti svoju stranicu.
Servis mojWeb predstavljen je u ožujku 2014. godine. Prema riječima mr. sc. Kristijana Smiljanića, direktora tvrtke Leftor
putem mojWeb platforme do danas je postavljeno više od 250
web-stranica.
financira Europska unija iz Instrumenta za pretpristupnu
pomoć, provedena je i analiza
stanja tržišta ICT poduzeća u
Bosni i Hercegovini. U istraživanju je sudjelovalo 188 poduzeća
iz ICT sektora, ali ne i tri vodeća
telekom operatera.
Evo nekih podataka iz te analize:
U Bosni i Hercegovini dominiraju ICT poduzeća koja imaju do pet zaposlenih (55,3 %), a
slijede ona koja imaju od 6 do
20 zaposlenih (28,6 %). Bosanskohercegovačka ICT poduzeća
nisu previše izvozno orijentirana. Od ukupnog broja ispitanih
dvije trećine (64,9 %) ne izvoze
svoje usluge i proizvode. Najveći broj poduzeća (21 %,) izvozi
do 25 % svojih usluga i proizvoda, a 5,3 % izvozi od 26 % do 50
%. Više od 51 % izvozi samo 8,5
% tvrtki.
Najviše ICT poduzeća
usmjereno je na lokalna tržišta
entiteta, županija ili općina.
Svako četvrto poduzeća u BiH
više od 76 % svojih proizvoda i
usluga plasira na području općine u kojoj joj je sjedište.
Više od dvije trećine ispitanih poduzeća (68,3 %) ima ili
želi imati inozemnog partnera s
kojim bi razvijao poslovanje.
Kad je riječ o zainteresiranosti za rad u ICT klasteru ispitanici imaju podijeljeno mišljenje
i sasvim je jasno da ljudima iz
ICT sektora treba pojasniti takav
oblik udruživanja i predočiti im
sve prednosti i nedostatke takvog udruživanja.
Microsoft
NetWork 5
Peta po redu MS NetWork
konferencija održat će se od 27.
do 29. travnja 2015. godine u
Neumu. Kao i proteklih godina
MS NetWork ponudit će svim
sudionicima pregršt kvalitetnih
predavanja o Microsoftovim
proizvodima i novim tehnologi-
jama, uz jedinstvenu priliku za
druženje i razmjenu iskustava s
domaćim i regionalnim IT stručnjacima.
Nagrade
najboljima
Prvi put IDC Adriatics dodijelio je nagradu za CIO (Chief
Information Officer) - direktore
informatike u Bosni i Hercegovini koji su pokrenuli ili realizirali
najbolje IT projekte u privatnom
i javnom sektoru unutar organizacije ili tvrtke tijekom 2014.
godine.
Adnan Strojil, šef IT službe JP
Autoceste FBIH d.o.o. iz Mostara
te Danijel Galić, voditelj IT odjela tvrtke Violeta d.o.o., dobitnici
su prvih nagrada koje je IDC
Adriatics 19. veljače na gala večeri u hotelu Sarajevo dodijelio
najboljim CIO-ima (direktorima
informatike) i njihovim projektima u Bosni i Hercegovini.
Stručni sud u sastavu Semir
Ibrahimović (Bosnia Bank International), Timur Gadžo (ZIS
KS) i Faruk Smajević (VGT Osiguranje) odlučio je da nagradu
u konkurenciji šest prijavljenih
projekata iz javnog sektora
osvaja projekt implementacije ITS-a (Intelligent Transport
System) za nadzor i upravljanje nad izgrađenim dionicama
autoceste koridora Vc u BiH.
Projekt je ispred poduzeća JP
Autoceste FBIH d.o.o. iz Mostara
vodio šef IT službe Adnan Strojil, a riječ je o projektu kojim se
omogućava konsolidacija siste-
Baza podataka EU projekata
Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini je 21. siječnja
2015. omogućila pristup bazi podataka sa sažecima projekata
financiranih sredstvima iz EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) 2007.-2013. Internet stranica www.projects.europa.ba
nudi informacije o projektima po pojedinačnim sektorima, relevantnosti u odnosu na pravnu stečevinu Europske unije, lokacijama u Bosni i Hercegovini i projektima usmjerenim na razvoj civilnog društva. Melvin Asin, šef Odjela za saradnju EU delegacije
u BiH kaže da fondovi Europske unije mogu Bosni i Hercegovini
osigurati snažnu podršku na europskom putu. Za razdoblje od
2007. do 2013. godine za BiH je predviđena pomoć oko 600 milijuna eura, a preko stranice www.projects.europa.ba javnost se
može upoznati sa širokim spektrom područja i detaljnijim podacima o IPA projektima.
Melvin Asin, šef Odjela za suradnju EU delegacije u BiH
Tuzlaci će
gradsku
vožnju plaćati
elektronički
Ana Papež, regionalna
direktorica IDC Adriaticsa
ma naplate cestarine na svim izgrađenim dionicama autoceste
spomenutog koridora.
U konkurenciji projekata
provedenih u privatnim poduzećima, stručni sud je nagradu dodijelio projektu „Putnička prodaja i unapređenje
serverske infrastrukture” koji je
ispred poduzeća Violeta prijavio
njihov voditelj IT odjela Danijel
Galić. Unapređenje odnosno
virtualizacija servera u ovom
poduzeću provedena je zbog
kontinuiranog povećanja broja
servera potrebnih za razne sustave koje Violeta koristi te sve
teže nadogradnje stand-alone
servera. Pobjednički projekt odnosi se i na implementaciju aplikacije za putničku prodaju koju
koristi 160 djelatnika Violete.
Pomoću ove aplikacije olakšano
je izravno slanje narudžbi od kupaca kao i razmjena informacija
djelatnika na terenu i voditelja
prodaje.
„Informatički sektor u BiH konačno je prepoznat kao jedan
od ključnih elemenata unapređenja poslovanja i u privatnom
i u javnom sektoru. No, da bi IT
industrija u cjelini mogla rasti
i razvijati se, potrebni su dobri projekti koji imaju visoku
poslovnu vrijednost, a još više
su potrebni vrijedni, sposobni,
kreativni i često genijalni stručnjaci. Ovo je, sigurna sam, prva
od mnogih dodjela nagrada
koje ćemo dodijeliti za najbolje
IT stručnjake u BIH”, izjavila je
Papež, i dodala kako se nada da
će ova nagrada, koja je u Hrvatskoj odmila nazvana CIO Oscar,
opravdati naziv i u BiH i da će
iduće godine imati ne 18, nego
bar 28 prijavljenih projekata.
U skladu s modernizacijom
svojih usluga Gradski i prigradski saobraćaj - GiPS Tuzla prvi
u Bosni i Hercegovini uvodi suvremeni način plaćanja karata
elektroničkim karticama.
Uvođenjem Bus Card sustava
Tuzla se pridružila europskim
trendovima javnog prijevoza. Elektronički sustav naplate
uvelike će građanima olakšati
kupnju autobusnih karata, jer
se Bus Card može dopuniti - baš
kao i račun za mobitel - na 26
mjesta u gradu, u kioscima, na
GiPS-ovim prodajnim mjestima
i u autobusu kod vozača.
Instalacijom suvremene Bus
Card opreme u GiPS-ovim vozilima povećat će se i sigurnost
putnika, jer će u svakom autobusu biti instaliran videonadzor.
Putnici će na usluzi imati i besplatan pristup internetu.
Politika razvoja
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine dalo je u studenomu
2014. godine na javnu raspravu
Prednacrt politike razvoja informacijskog društva u Bosni i Hercegovini.
Bili su pozvani svi zainteresirani građani, institucije i organizacije da dostave svoje primjedbe i prijedloge do 20. prosinca
2014. godine.
Glavni cilj politike razvoja informacijskog društva Bosne i
Hercegovine je planiranje aktivnosti kojima će se maksimalno
iskoristiti potencijal ICT-a, pogotovo interneta kao značajnog
sredstva za sve gospodarske i
društvene djelatnosti.
Izradi tog dokumenta prethodila je analiza stanja u području
informacijskog društva u Bosni i
Hercegovini, s posebnim naglaskom na stanje u sektoru elektroničkih komunikacija.
198/03/2015 OpenInfoTrend 63
>ICT vijesti
Srbija
Donacija za ETF
Kineska tvrtka Huawei Technologies donira opremu za
ICT laboratorij Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Prvi
demo eLTE laboratorij u kojemu će studenti učiti i raditi s 4G
mrežama bit će otvoren najvjerojatnije sredinom 2015. godine. To je najavljeno tijekom Trećeg samita kineskog premijera
i šesnaest lidera Srednje i Istočne Europe u Beogradu.
Stagnacija tržišta
Prošle godine zabilježena
je daljnja stagnacija na srpskom
IT tržištu. Procjena Republičkog
zavoda za statistiku jest da će u
2014. BDP (bruto društveni proizvod) pasti za dva posto. IT djelatnosti svugdje u svijetu dijele
sudbinu kretanja BDP, ali bitno
utječu i na ukupno stanje gospodarskih i društvenih djelatnosti. Prema procjeni domaće
analitičarske kompanije Mine-
U znak budućeg partnerstava, gospodin Jim Lu, predsjednik Huawei CEE&Nordic, uručio je
metalnu ploču s nazivom budućeg eLTE laboratorija gospodinu Srđanu Verbiću, ministru
prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja.
co, u Srbiji je i u 2014. nastavljen trend stagnacije IT tržišta na
razini od oko 450 milijuna eura.
Isključivo
elektronički
Isključivo elektroničko komuniciranje s Poreskom upravom. Poreska uprava je 1. ožujka 2014. godine pustila u punu
produkciju sustav objedinjene
naplate poreza i doprinosa po
odbitku. To je bio prvi projekt
koji je podrazumijevao isključivo elektroničku dostavu poreznih prijava. Time su kvalificirani
digitalni elektronički certifikati
ušli u masovnu upotrebu. Otpočetka primjene ukupno je elektronički podnesena 2.857.731
PPP PD prijava. I ove godine
nastavlja se sa slanjem poreznih
prijava u elektroničkom obliku.
Već od siječnja PPP prijava podnosi se isključivo elektronički,
a od prvog travnja očekuje se i
ICT i obrazovanje
Sava Savić, pomoćnik ministra u Ministarstvu trgovine, turizma
i telekomunikacija radi i na izradi smjernica za unapređivanje
uloge ICT-a u obrazovanju.
64 OpenInfoTrend 198/03/2015
U Matici srpskoj u Novom
Sadu u organizaciji Fonda za
razvoj komunikacija održana je
konferencija Obrazovni aspekti
interneta kao sredstva društvene
interakcije. Pomoćnik ministra u
Ministarstvu trgovine, turizma i
telekomunikacija Sava Savić rekao je na konferenciji da je jedna od prioritetnih oblasti našeg
djelovanja razvoj i primjena
ICT-a u obrazovanju. Ministarstvo za trgovinu, turizam i telekomunikacije realizacijom programa Digitalna škola osiguralo
je nabavu računala, softvera i
druge nužne opreme za 2910
osnovnih škola u Srbiji. I dalje
se radi na uvođenju ICT-a u obrazovanje, a jedan od glavnih
budućih ciljeva je i povezivanje
škola na Akademsku mrežu Srbije - AMRES.
potpuno redizajniran poslovni
proces te nova prijava za porez
na dobit pravnih osoba. Odmah
nakon toga u elektronički oblik
prelaze i prijave za akcizu. U
2015. godini oko 95 % poreznih
prihoda bit će isključivo u elektronskom obliku.
Uvedena elektronička tranzitna carinska
deklaracija. Od 25. siječnja
ove godine u Srbiji je počela
obvezna primjena elektroničke
tranzitne carinske deklaracije
u okviru Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema
(NCTS). Najveći donator tehničke pomoći Upravi carina Srbije
za podršku razvoja tog novog
kompjutoriziranog sustava je
Europska unija.
Najveći IT događaji u
2014. u Srbiji. Na temelju
vijesti objavljenih u IKT BILTENU provedena je anketa o najvećim IT događajima u 2014.
godini. Popis s dvanaest IT događaja ponuđen je na glasanje
novinarima, znanstvenicima i
IT stručnjacima. Glasanjem za
prvih pet najvećih IT događaja
izabrani su:
1.Poreska uprava Srbije, elektroničko podnošenje PDV i
PPP PD prijava
2. Portal eUprava - www.
euprava.gov.rs
3. BUSINESS TECHNOLOGY
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
INCUBATOR tehničkih
fakulteta (BITF)
4. Datacentar Paradox IV
u Institutu za fiziku u
Beogradu
5. Poslovanje Schneider Electric DMS NS
Pokreće se Sajam informatike. Beogradski sajam
ponovo pokreće Sajam informatike u okviru Sajma tehnike
i tehničkih dostignuća pod nazivom ICT Srbija. Tu su inicijativu podržali Ministarstvo za
trgovinu, turizam i telekomunikacije, Privredna komora Srbije
i Društvo za informatiku Srbije
koji će pomoći u organizaciji i
promoviranju izložbe. Sajam informatike održat će se od 11. do
15. svibnja 2015.
Zaštita osobnih podataka
U Beogradu je 28. siječnja prigodnim skupovima i vijestima
u pojedinim medijima obilježen Europski dan zaštite osobnih
podataka. Društvo za informatiku Srbije i Privredna komora
Srbije organizirali su tog dana stručni skup na kojemu se razgovaralo o trendovima u zaštiti osobnih podataka u svijetu, o
aktivnostima povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu osobnih podataka, o pojavama ugrožavanja privatnosti u
Srbiji, tehnološkom napretku koji stvara uvjete za ugrožavanje
privatnosti, ali i nove mogućnosti da suvremeni ICT doprinos
boljoj zaštiti osobnih podataka. Na skupu je zaključeno kako
je u području zaštite osobnih podataka nužno usvojiti novu
pravnu regulativu usuglašenu s EU propisima, raditi na razvoju
svijesti o potrebi čuvanja svoje privatnosti i educirati građane
za čuvanje osobnih podataka. Edukaciju treba sprovoditi preko
televizije i tiskanih medija, društvenih mreža, obrazovnih institucija i dr. Naglašeno je da informatičari u svojoj radnoj sredini
moraju stalno brinuti o usavršavanju sustava za zaštitu osobnih
podataka.
Planovi za 2015.
Poslovnom
udruženju
GS1 Srbija povjerio je GS1 GLO-
BAL OFFICE AISBL iz Bruxellesa
da vodi poslove koji se odnose
na implementaciju GS1 standarda na području Srbije.
Miroslav Ilić, direktor GS1
Srbija kaže da je program
rada za 2015. godinu fokusiran na razvoju i implementaciji otvorenih web-baza matičnih podataka o činiocima
poslovanja u FMCG-u i zdravstvenom sektoru. Riječ je o
tri fizički odvojene ali logički
povezane baze podataka u
kojima se uz primjenu međunarodnih GS1 standarda definiraju i opisuju:
poslovni partneri pomoću GLN (Global Location Number) identifikatora
Miroslav Ilić, direktor GS1 Srbija
u 2014. osvojila je kompanija
Strauss Group. Dodijeljena su i
priznanja za najbolje aplikacije
za mobilne uređaje. U kategoriji Android priznanje je dobila
aplikacija TopEleven, u kategoriji iOS aplikacija SBB D3GO,
a u kategoriji Windows Mobile aplikacija Eurobank m-B@
nking. Kompletan spisak pedeset najboljih web-stranica možete vidjeti i na www.pcpress.
rs/pcpress-top50-2014.
Završeno natjecanje
Smisli domen i osvoji gedžet!.
Prijedloge je prijavilo više od
petsto natjecatelja. Žiri Registra nacionalnog internet
domena Srbije (RNIDS) je na
osnovi glasova posjetitelja
internetske stranice smisli.domen.rs i glasova članova žirija,
izabrao najkreativnije prijedloge. Deset autora dobitnici
su jedne prve, dvije druge, tri
treće i četiri utješne nagrade,
ukupno jednog laptopa i devet
tableta. Prvu nagradu dobio
je Zoran Marić za internetsku
prodaju okvira za naočale.
Tribina Mladi i privatnost u Domu omladine
roba široke potrošnje
(FMCG) kod proizvođača i trgovaca
lijekovi i medicinska
oprema i ostala roba koja se
primjenjuje u zdravstvu.
IDN e-pošta
Elektrotehnički
fakultet
Univerziteta u Beogradu izradio
je po narudžbi RNIDS-a (Registra nacionalnog internet domena Srbije) analizu standarda,
preporuka i praktičnih iskustava
u primjeni internacionaliziranih
naziva domena (IDN). Studija Elektrotehničkog fakulteta
posebno se bavi problemom
razmjene e-pošte za e-adrese
na ćiriličkim domenama koje i
korisničko ime lijevo od znaka
@ imaju na ćirilici. Ta analiza
stručno obrađuje problem tekućih standarda za razmjenu
e-pošte s ćiriličkim e-adresama
i objašnjava nejasnoće oko primjene različitih načina enkodiranja pisama, odnosno sam
proces internacionalizacije servisa e-pošte. Na stranici www.
rnids.rs objavljena su i priznanja za najbolje web-stranice u
2014. godini. U kategoriji Vesti
pobijedio je b92net, u kategoriji Servisi poreskauprava.gov.
rs, u kategoriji Baza znanja
britishcouncil.rs, u kategoriji
Život narodnopozorište.rs, u
kategoriji Blog psihoverzum.
com. Najbolji nastup na društvenim mrežama imala je Facebook stranica Naftne industrije Srbije. Nagradu publike
za cjelokupni online nastup
Beograd. U suvremenim uvjetima privatnost ugrožavaju
društvene mreže, država, poslodavci, političke stranke, mediji i pojedinci. Treba obučiti i
motivirati mlade da se pažljivije odnose prema svojoj privatnosti, jer postoji opasnost
da privatnost nestane. Pritom
je ljudski faktor ključan u narušavanju, ali i u osiguravanju
privatnosti. Ne trebamo dozvoliti da postanemo nadzirano društvo.
Pametna brojila iz
Srbije idu u Slovačku.
Beogradska kompanija Sitel
pobijedila je u oštroj konkurenciji i ugovorila izvoz pametnih brojila u Slovačku. Sitel je
kćer kompanije Mikroelektronika iz Banja Luke.
198/03/2015 OpenInfoTrend 65
Business Excellence
through knowledge
and Experience
Consulting
Implementation
Solution
Design &
Development
www.infodom.hr
LEADERSHIP & HR BUSINESS Arena 2015
“LEADERS & THOSE WHO LEAD AND EXECUTE:
What’s the difference?”
Od 23. do 25. travnja u predivnom Dubrovniku održat će se konferencija Leadership & HR Business Arena 2015.
koja će svim sudionicima omogućiti raznolike prilike za učenje, primjenjive u tvrtkama iz kojih dolaze i potaknuti ih
na razmišljanje o napretku kompanija u sljedećem razdoblju te o globalnoj slici tržišta. Također, sudionici će imati
priliku uključiti se u skupne rasprave i susrete jedan-na-jedan s nekim od izuzetnih predavača i menadžera raznih
organizacija u regiji SIE koji će prisustvovati konferenciji, s iskustvom iz vrlo različitih zemalja i raznih industrija. Ta će
konferencija odisati atmosferom učenja, umrežavanja, inspiracije i suradnje koja je bez presedana.
Neke od aktualnih tema o kojima će se raspravljati na konferenciji su:
• VIP - okrugli stol: Kako stvoriti poduzetnički duh - Izazov za budućnost?
• Okrugli stol Leadera: Promjena je neizbježna, rast je izboran!
• Strateške vizije regionalnog i globalnog rasta
• Okrugli stol: Kako poboljšati angažiranje zaposlenika u društvu?
• Razne radionice i studije slučaja
Leadership & HR Business Arena postala je i platforma za društvenokorisnu inicijativu čija je svrha pokretanje
suradnje različitih regionalnih kompanija i javnog te obrazovnog sektora kroz sljedeće tri godine. U Dubrovniku
je u travnju prošle godine, na inicijativu Savjetodavnog odbora i HR BUSINESS ARENE, započelo potpisivanje
memoranduma Youth Employment Initiative in the Region o zajedničkoj inicijativi zapošljavanja mladih u regiji, kao i
njihovog usavršavanja za rad kroz program pripravništva, mentoringa, itd. Inicijativa ide dalje tako da će se
na predstojećoj konferenciji Leadership & HR Business Arena 2015. brojnim regionalnim kompanijama priključiti
i neke nove.
Više o konferenciji potražite na: www.infoarena.hr.

Optimizacija aplikacija kroz cjelokupan lanac isporuke

null

materijal

Konzorcij za poslove certifikacije vozila u BiH: „Centar motor“ d.o.o.

GLAVNA SKUPŠTINA društva MLINAR d.d.

Radni nalog

Prijavni obrazac

Preuzmite časopis Borplastika.info

HandyTone Upute za rukovanje