„Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne”

GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * JUNI 2013 * BR./NR.: 36 * GODINA / ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Prof. dr. sci. Dževad Karahasan
arahasan::
„ Bh. dijaspora je jedan od razloga
za nadu u bolju budućnost Bosne”
Bosne ”
JUNI 2013
I BH GLAS I 1
SADR@AJ
4
4
5
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
Digitalizacija Danske
Sukob Vlade i ljekara
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
6
9
10
11
Po{tovani ~itaoci,
Kao i svake godine, po~etkom juna
mjeseca, u Danskoj se organizuje manifestacija ~iji je cilj tu‘no podsje}anje na tragediju Srebrenice. Tako je bilo i ove godine
u Randersu ~iji je d‘emat „Sabur“ bio nosilac
organizovanja ove manifestacije. Vrijedni
doma}ini potrudili su se da se mnogobrojni
gosti iz Danske, ali i Bosne i Hercegovine
osje}aju ugodno u ovom danu posve}enom
bolu za mnogobrojnim izgubljenim ‘ivotima.
U ovom broju BH Glasa na}i }ete
izvje{taj sa ove manifestacije popra}en
mno{tvom fotografija, koje govore {ta se na
ovom tu‘nom mjestu doga|alo.
D‘evad Karahasan, knji‘evnik dramati~ar,
esejist i romanopisac, koji ‘ivi i radi u Sarajevu
i Gracu u Austriji, li~nost je kojoj smo posvetili
naslovnicu, a na na{im stranicama donosimo
izuzetno vrijedan intervju sa njim, koji je
obradio na{ saradnik iz BiH Idriz Hod‘i}.
Isti saradnik je uradio zanimljiv razgovor
sa muzi~arom i umjetnikom Damirom
Imamovi}em za rubriku „Kultura“.
U rubrici „Razgovor s povodom“ objavljujemo razgovor sa novim predsjednikom
GO IZ Bo{njaka u Danskoj, gospodinom
Adnanom Demirovi}em.
Kao i do sada, na{i novinari i saradnici
potrudili su se da vam obezbijede najva‘nije
informacije o doga|ajima u Danskoj, pose-
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
DANSKA * JUNI 2013 * BR./NR.: 36 * GODINA / ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
bno onim koji mogu imati presudan zna~aj
za na{e gra|ane.
U okviru tekstova o danskim zakonima i
propisima donosimo ~lanak o propisima
vezanim za penzionere u Danskoj, na{eg
novinara Sabrije Ov~ine, koju je obradio ovu
temu veoma detaljno. O burnim doga|ajima
na politi~koj sceni Danske, posebno tokom
i krajem mjeseca maja, pi{e Arben Deliu.
Izuzetno zanimljive priloge iz historije i
sporta pripremio je na{ saradnik Benjamin
Daji}, a Armin Gale{i} pripremio je nastavak
teksta o demenciji. Na{i ‘enski saradnici
Almira [i{i}, Amila Smajlagi} i D‘enana
[e~i} potrudili su se da nam donesu tekstove
vezane za ljepotu, kuhinju te mnoge razne
informacije koje }e na{im ~itaocima donijeti
ugodne trenutke ~itanja.
Tu je i mnogo informacija o de{avanjima
u na{im udru‘enjima i klubovima koje }e, uz
dio posve}en zabavi i humoru, opustiti na{e
~itaoce i BH Glas u~initi boljim i zanimljivijim.
Nakon ovog broja slijedi pauza od dva mjeseca, a naredni broj BH Glasa o~ekujte u
septembru. Uz ovo ‘elimo napomenuti da se
na{ list distribuira izme|u desetog i petnaestog
u mjesecu, a povremeno, kada organizujemo
neku manifestaciju list izlazi i ranije.
@elimo vam ugodne i sretne ljetne
odmore.
REDAKCIJA
12
14
16
18
19
20
21
Randers: Odr‘ana
manifestacija o Srebrenici
RAZGOVOR S POVODOM
Adnan Demirovi}:„Moramo
u~initi sve da bh dijaspora u
Danskoj bude jedinstvena“
BOSANCI U DANSKOJ
U osamdeset i tre}oj
planira biciklom oti}i iz
[vedske za BiH
ZAKONODAVSTVO
Izbjeglicama puna penzija
INTERVIEW
Prof. dr. sci. D‘evad
Karahasan: „Bh. dijaspora
je jedan od razloga za nadu
u bolju budu}nost Bosne“
RAZLEDNICE
Helsingør i Neum
ZDRAVLJE
Demencija (3):
Alzheimerova bolest
SPORT
Bundesliga{ko finale
BH. mladost iz cijelog svijeta
na jednom mjestu
KULTURA
Damir Imamovi}: „Sevdah
koji sviram baziran je na
tradicionalnom repertoaru i
klasi~noj umjetnosti
pjevanja sevdaha…“
HISTORIJA
Jedan od najistaknutijih
za~etnika bo{nja~kog
(bosanskog) modernizma
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
Redakcija/Redaktion:
Bank-konto broj/nummer.:
[tampa/Tryk:
ISSN: 1904-5433
Vezuv Ba{i}
2760-0744236177
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Broj/Nummer: 36
Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør)
Godina/Årgang: 4
Emir Ov~ina (graf. urednik/layout)
Telefon:
Juni 2013.
Sabrija Ov~ina
(45) 29721948 /(45) 71684521
Izdava~/Udgiver:
Saradnici/Korrespondenter:
E-mail:
Sado Breko
Foreningen BH Glas
Benjamin Daji}
bhglas@gmail.com
Mirsad Dervi{evi}
Nørremarken 6
Arben Deliu
redakcija@bhglas.com
Jusuf Dapo
DK - 7330 Brande
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Fojnica, Bosna i Hercegovina
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
Prof. dr. sci. Dževad Karahasan
arahasan::
„ Bh. dijaspora je jedan od razloga
za nadu u bolju budućnost Bosne”
Bosne ”
Foto sa naslovne strane:
Goethe Institut
Meho Kasumovi}
Amila Smajlagi}
Web stranica / Hjemmeside:
Hivzo Nikontovi}
CVR nummer:
D‘enana [e~i}
www.bhglas.com
Emir Solak
34764999
Almira [i{i}
www.facebook.com/bhglas.dk
JUNI 2013
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
DANSKA POLITIKA
[ta nas ~eka kad internet i kompjuteri zavladaju?
Bi}e lak{e postati
danski dr‘avljanin
23.05.2013
Stranka Enhedslisten i Vlada
su se slo‘ile u tome da stari test
za dobijanje dr‘avljanstva bude
zamijenjen novim testom. Ubudu}e stranci ne}e morati poznavati danski jezik u onolikoj mjeri
koja je bila zahtijevana od njih
ranije da bi dobili dansko dr‘avljanstvo. Osim toga u starom testu se puno fokusiralo na historijsko znanje o Danskoj, {to }e isto
tako biti izmijenjeno u novom.
„Zahtjevi su sada puno vi{e
realisti~ni“, rekao je ministar pravde, Morten Bødskov. Ovo }e
mnogima dati volju da postanu
dio danskog dru{tva i da se integri{u, dodaje ministar. U novim
testovima }e se pitanja bazirati
na temama iz svakodnevnice i
politi~kog `ivota u Danskoj. On
tako|e ka`e da vlada `eli uzeti u
obzir i one strance koji nisu vje{ti
u pisanju i ~itanju, a to se odnosi
na one ljude koji su poha|ali {kolu samo par godina ili se osje}aju
psihi~ki lo{e, {to uti~e na njihovu
sposobnost u~enja novog jezika.
Nova pravila testa tako|e donose
izmjenu na polju samoizdr`avanja, {to zna~i da se period samoizdr`avanja smanjio sa pet na
dvije i po godine.
Glasnogovornica stranke
Enhedslisten, Johanne SchmidtNielsen, ka‘e da je krajnje vrijeme da se zahtjevi promijene. Ona
smatra da je nepravedno {to izbjeglice i useljenici nisu mogli
dobijati dansko dr‘avljanstvo
ranije. Glasnogovornik Danske
narodne stranke (DF) ka‘e kako
oni ne vjeruju da }e umanjeni
broj zahtijeva pomo}i strancima
da se bolje integri{u.
Stranka Venstre se
predomislila: Sada
podr‘ava dvojno
dr‘avljanstvo
18.05.2013
Za razliku od ranijih negativnih stavova, Venstre sada podr‘ava odluku o dvojnom dr‘avljanstvu.
Danci koji ‘ive van danskih
granica trebaju biti u mogu}nosti
da zadr‘e danski paso{, ~ak i ako
postanu dr‘avljani svoje nove
domovine. O ovome je postignut
politi~ki konsenzuz.
Danska Radio-televizija
(DR) ka‘e da je klub Venstrinih
zastupnika u parlamentu odlu~io
podr‘ati ideju o dvojnom dr‘avljanstvu. Stranka je ina~e ranije
bila protiv ovog koncepta.
-„To je za nas bila jedna vrsta
putovanja“, ka`e glasnogovornik
Venstre, Jan E. Jorgensen, za DR.
4
I BH GLAS I
Digitalizacija Danske
Danska Vlada je donijela odluku, da u skoroj budu}nosti, potpuno ukine
komunikaciju s gra|anima putem pisama. Sa~injen je etapni plan koji predvi|a,
da 2015 godine minimum 80 % svih dopisa koji budu slati gra|anima iz op{tina i
dr‘avnih institucija, bude u elektronskoj formi, preko kompjutera
Pi{e: Sabrija OV^INA
sabrija.ovcina@bhglas.com
D
anskaVlada uvodi raznovrsne mjere {tednje i
efektivizacije u svim segmentima dru{tva. Digitalizacijom
Danske, odnosno skora{njim
ukidanjem slanja obi~nih pisama
gra|anima i uvo|enjem elektronske komunikacije upotrebom kompjutera i interneta, Vlada smatra
da }e ostvariti milionske u{tede
samo na tro{kovima po{tarine. Pored toga, smatra Vlada, da digitalizacija podrazumijeva efikasan, brz
i siguran kontakt s gra|anima, ali
tako|er i progres u internom
kontaktu izme|u raznih odjela u
dr‘avnim intitucijama i op{tinama.
Plan digitalizacije }e biti proveden u tri etape: 2013, 2014 i
2015 zavr{na godina, u kojoj je
cilj, da minimum 80 % svih dopisa
bude ostvaren elektronski, to jest
putem interneta i kompjutera. Plan
predvi|a, da zaklju~no sa 2014
godinom svi gra|ani trebaju imati
digitalno po{tansko sandu~e (digital postkasse), odnosno biti aktivni
na internetskoj stranici borger.dk,
putem koje }e mo}i ostvariti kontakt s op{tinskim i dr‘avnim
institucijama (selvbetjening) i
primati dopise od istih.
Da bi to bilo izvodljivo, trebaju svi gra|ani imati takozvani
NEM ID, odnosno karticu s klju~evima (nøglekort) koja sadr‘i
132 {estocifrena broja, od kojih je
svaki broj zapravo jedan klju~ za
jednokratnu upotrebu, a koji slu‘i
za otklju~avanje po{tanskog sandu~eta na internetu (digital postkasse). Kada se klju~evi potro{e,
automatski se dobija nova kartica
sa klju~evima.
JUNI 2013
Odlukom Vlade, digitalizacija
je ve} obuhvatila neke radnje koje
imaju obavezu elektronske komunikacije izme|u gra|ana i op{tina,
kao {to su prijava preseljenja (flytning), zdravstvsene kartice (sundhedskort), upis u {kole (skole),
dje~ije institucije (børnepasning),
a u ovoj godini }e obuhvatiti i molbe za pomo}na sredstva (hjælpemidler), sahranu (begravelseshjælp), izbor ljekara (lægevalg) itd.
Nema sumnje, da je Vlada
odlu~na u svojoj namjeri da Danska uskoro postane zemlja bez papirnate komunikacije (papirløst
Danmark) i uskoro bi klasi~na po{tanska sandu~ad mogla zavr{iti
na otpadu ili slu‘iti samo za reklamne novine i rijetka pisma od dragih osoba. Ovakvi planovi Vlade
izazivaju odobravanje i odu{evljenje kod mladih, dok su starije
osobe postale veoma skepti~ne i
zabrinute.
Iako je Danska jedna od najboljih zemalja, ako ne i najbolja u
svijetu po broju kompjutera po
doma}instvu, ipak se procjenjuje,
da oko 450.000 gra|ana veoma
rijetko ili nikako, ne koristi internet. Istra‘ivanja pokazuju da oko
50 % osoba starijih od 65 godina
nisu nikada bili na internetu. Kada
su u pitanju stranci u Danskoj,
onda je situacija jo{ vi{e pora‘avaju}a, pogotovu kada su u pitanju osobe starije od 65 godina.
Procjenjuje se, da vi{e od 90 %
stranaca u Danskoj starijih od 65
godina, nije nikada koristilo internet. Vlada je razmi{ljala o ovim
problemima i poku{ala izna}i
rje{enja za njih. Prevashodno, po-
ku{at }e se sa edukacijom, to jest
osposobljavanjem starijih osoba
za rad na kompjuteru. Op{tine su
ve} organizirale timove ljudi koji
obu~avaju starije osobe za rad na
kompjuteru. Masovno se odr‘avaju, ili su u planu, kursevi {irom
Danske, a starijim i nepokretnim
osobama dolaze predava~i „na
noge“, u stanove i ku}e.
U sve ove aktivnosti, aktivno se
uklju~ila i najve}a organizacija koja
okuplja starije osobe u Danskoj
„Ældre Sagen“. Putem svojih
publikacija i biltena ova organizacija provodi do sada nevi|enu
kampanju i motivi{e starije Dance
da se obu~avaju na kompjuterima.
Organizacija je anga‘ovala timove
stru~njaka za kompjutere koji prvenstveno obu~avaju njihove aktivne
~lanove, s ciljem, da onda oni
prenesu svoje znanje na starije
gra|ane, kojima je potrebna pomo}.
Tako|er je u toku i kupovina
kompjutera po povoljnim uslovima, na otplatu i bez kamata, onim
~lanovima koji nemaju kompjuter.
Kada su u pitanju stranci, Vlada nije planirala neke posebne mjere za njih. Strancima ostaje mogu}nost kori{tenja ponuda koje
vrijede za sve starije osobe u Danskoj. Vlada je, naravno, svjesna
jezi~kih problema koji imaju stariji
stranci u Danskoj, da bi bili u stanju
pratiti kurseve na danskom jeziku.
Po{to bi upotreba prevodilaca bila
skupa i komplicirana, pretpostavlja
se, da Vlada ovdje pre}utno pola‘e
nadu u prepoznatljivu familijarnu
solidarnost kod stranaca, i ra~una,
da }e djeca i unu~ad pomo}i tamo
gdje zatreba.
DANSKA POLITIKA
Uzavrela danska politi~ka scena
Sukob Vlade i ljekara
U toku maja mjeseca dansku politi~ku scenu obilje‘ili su burni doga|aji. Okon~an
je sukob vezan za osnovno {kolstvo, nastavljen je problem oko naknade za
nezaposlenost, produ‘en je sukob Vlade i ljekara, otvoren problem oko dvojnog
dr‘avljanstva, objelodanjeno vi{e detalja vezanih za skandal u ministarstvu odbrane
i jo{ nekoliko drugih pitanja koja otkrivaju vrh ledenog brijega punog problema
Pi{e: Arben DELIU
arben.deliu@bhglas.com
U
Danskoj se obilje‘avanju 1.
maja poklanja velika pa‘nja,
posebno u velikim gradovima, gdje najistaknutiji predstavnici
ljevice dr‘e prigodne govore. Za razliku od ranijih godina, ove godine
su okupljeni radnici izvi‘dali politi~are pa su zvi‘ducima spre~avali i
premijerku kao i ministre da odr‘e
prigodne govore. Zvi‘danje i ometanje govora premijerke i njezinih ministara nije najcivilizovaniji na~in
pokazivanja nezadovoljstva vo|enom politikom, ali to jedna od rijetkih mogu}nosti gdje narod mo‘e
pokazati svoje mi{ljenje o toj politici. Sve te skupove pratili su i drugi
izgredi, neprimjereni tom datumu.
[trajk nastavnika u osnovnim
{kolama zavr{io se onako kako se,
na ‘alost, moglo i o~ekivati. Vlada
je podr‘ala komune te su nastavnici
ostali velik gubitnici. Pregovori se
nastavljaju, a kona~an izgled osnovne {kole u Danskoj jo{ uvijek je u
procesu izrade.
Vladina ekomska o~ekivanja se
nisu ispunila. Ne{to se hitno mora
preduzeti da se pomogne grupi od
oko 30.000 ljudi za koje postoji rizik
da ispadnu iz „dagpenge“ sistema u
2013. godini. Novi dogovor izme|u
Vlade i Ujedinjene liste ne obuhvata
Vladin prijedlog o povi{enju kontigenta za A-kase. Iznos od 1,85 milijardi koji je potreban, poku{ava se
prona}i u drugim izvorima. Tako se,
na primjer, predvi|a smanjivanje
mogu}nosti u~enja danskog jezika za
odrasle strance. Ovo je zanimljivo
iz razloga {to danski politi~ari smatraju da je znanje danskog jezika preduslov uspje{ne integracije. Izgleda
da to vi{e nije tako. Ako se to uporedi
sa rezultatima reforme {kolstva,
onda, primaoce naknade za nezaposlenost ~ekaju te{ki dani. Reforma
zna~i smanjenje perioda primanja
naknade za nezaposlenost sa ~etiri
na dvije godine i produ‘ivanje perioda koji je potreban da se zaradi pravo
na tu naknadu. Danas je to period od
52 sedmice. Vlada je bila primorana
da sprovede reformu sistema naknade za nezaposlenost, koju su pripremili opozicija i radikali.
Sukob regija i doktora je doveo
do situacije koja veoma li~i Gordijevom ~voru. Vlada se pojavila sa prijedlogom zakona koji je manje vi{e
podr‘ao zahtjeve regija. Ponavlja se
ista pri~a kao sa nastvanicima i profesorima. Vlada ‘eli da doktori rade vi{e
za iste pare i da izgube pravo na uticaj
na radne odnose. Vladin prijedlog ima
dosta dobrih dijelova koji bi pobolj{ali
kvalitet pregleda, ali postoje i dijelovi
koji bi ga pogor{ali. Vlada i regije su
u ljekarima na{li jake protivnike, a partije desnice nisu voljne podr‘ati Vladu, obzirom da ve}ina ljekara glasa za
njih. Glavni adut ljekara je da se mogu
i{~laniti iz regiona, {to bi u praksi zna~ilo da }e od septembra svi pacijenti
morati pla}ati ljekarske preglede. Taj
novac dr‘ava bi im vratila, tako {to bi
pacijenti pla}ali ra~une, a onda i{li u
komunu da tra‘e povrat novca. Takvo
stanje izazvalo bi ogromno nezadovoljstvo radi nepotrebnog birokratiziranja.
Pored navedenih bitnih zbivanja
u danskoj politici, radikali su predlo‘ili da se uvede pravo na dvojno
dr‘avljanstvo. Po svemu sude}i to }e
biti usvojeno po{to je Venstre promijenila stav i sada podr‘ava uvo|enje
dvojnog dr‘avljanstva. To nije sigurno jer je politika gotovo kao pijaca,
a Danska Narodna Partija (DF) }e
vjerovatno poku{ati sprije~iti usvajanje ovog prijedloga, obzirom da
po njihovom mi{ljenju ~ovjek mo‘e
biti odan samo jednoj dr‘avi.
Slu~aj stranaca bez mati~ne
dr‘ave, koji su dobili odbijenicu za
dansko dr‘avljanstvo u 2011. godini
iako su po internacionalnim konvencijama i danskom zakonu imali
pravo da dobiju dansko dr‘avljanstvo se nastavlja. Jedna od posljedica
ovoga skandala je bila smjena ministrice za integraciju Birthe Røhn Hornebech, nakon {to su dva novinara
napisala ~lanak o kr{enju zakona u
odnosu na navedene strance i njihovo pravo na dobijanje danskog dr‘avljanstva. Jedan od glavnih svjedoka
je predsjednik partije Venstre i mnogi sumnjaju da je puno vi{e politi~ara
umije{ano u ovaj slu~aj te da biv{a
ministrica nije jedina koja je odgovorna za to {to se dogodilo.
U posljednoj sedmici maja dva
su slu~aja dominirala u naslovima u
medijima, a to su ponovno davanje
neta~nih informacija od strane Ministarstva odbrane Danskom parlamentu kao i objavljivanje imena i prezimena 685 stranaca koji trebaju da
postanu dr‘avljani Danske, a navedeni su u oglasu Danske Narodne Partije. [okantno je to da je me|u tih
685 ljudi i jedan koji je osumnji~en
za teorirazam. Ovdje je bitno obratiti
pa‘nju na rije~ „osumnji~en“ a ne
„optu‘en“. Oglas Danske Narodne
Partije manje vi{e ka‘e da je jedan
od 685 stranaca potencijalni terorist.
Na taj na~in Danska narodna partija
optu‘uje sve te strance kao teroriste.
Jedan od navedenih stranaca je
odlu~io da pokrene pravni postupak
protiv Danske Narodne Partije, po{to
je njihov oglas na ivici zakona.
JUNI 2013
AKTUELNOSTI
Strankin prethodni nedostatak podr{ke za dvojno dr‘avljanstvo je bio kompromitiran 2010.,
kada je Henrik Fogh Rasmussen, sin biv{eg premijera Anders
Fogh Rasmussena, postao ameri~ki dr‘avljanin, ali se istovremeno morao odre}i svog danskog dr‘avljanstva. Stranka je
du‘e vrijeme bila podijeljena po
ovom pitanju, ali su mnogi istaknuli da je, u koraku sa globalizacijom, problemati~no tjerati
Dance koji ‘ive izvan granica
Danske da izaberu izme|u Danske i zemlje u kojoj ‘ive.
- „Mnogi imaju pote{ko}e
s tom odlukom, jer kako se osje}aju kao Amerikanci, Australijanci ili nekako druga~ije, tako
isto se osje}aju i kao Danci“,
rekao je Jan E. Jørgensen.
Socijaldemokrati, Radikali
i SF iniciraju kroz politiku vlade
da bi Danska trebala omogu}ivati dvojno dr‘avljanstvo. I ministar Pravde, Morten Bødskov,
pozdravlja mogu}nost dobijanja
velike ve}ine za ovu inicijativu.
- „Jasno je da }e ovo izdr‘ati
du‘e vremena {to je {ira podr{ka
za to“, rekao je Morten Bødskov
za DR.
Vlada }e predstaviti zakon
tek na jesen. Radna grupa slu‘benika je trenutno u procesu
razmatranja mogu}ih pravnih
problema.
- „Kada je rije~ o dr`avljanstvu, to je regulisano po danskom
ustavu. Ono {to je potrebno
razjasniti su uslovi za dvojno dr`avljanstvo i me|unarodne obaveze
Danske“, obja{njava ministar
pravde, Morten Bødskov.
20 od 27 zemalja ~lanica
Evropske Unije trenutno dozvoljava dvojno dr‘avljanstvo.
Prijedlog o getoima
je korak u pravom
pravcu
14.05.2013
Vladin novi prijedlog o getoima
primljen je sa opreznim optimizmom od strane predsjednika
stambene zadruge Gellerupparken u Aarhusu. Ministar urbanizma, Carsten Hansen, dodaje
obrazovanje i prihode na popis
kriterija koji odre|uju da li je neko
podru~je geto.
- „To je mali korak u pravom smjeru da se po~nu primjenjivati drugi kriteriji u odnosu
na dosada{nje“, rekla je Helle
Hansen, predsjednica stambene
zadruge Gellerupparken.
Trenutno se geto defini{e po
broju osoba van radnog tr‘i{ta,
broju doseljenika iz nezapadnih
zemalja i broju osoba koje su
osu|ene za kr{enje Krivi~nog
zakona. Helle Hansen smatra da
je posebno problemati~no to da
I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
geto bude definisan na osnovu
broja doseljenika. Ona navodi
kao primjer da dogradona~elnik
Aarhusa Rabih Azah-Ahmad ‘ivi u Gellerupu, ali da njegovo porijeklo sa Bliskog istoka ~ini to
da se na popisu pojavljuje kao
„mana“ za podru~je prema getostatistici.
- „Ako se izostavi ovaj kriterij (broj doseljenika stranog porijekla), onda bi Rabihovo pravno
obrazovanje moglo biti odlu~uju}i
faktor koji bi sprije~io da se on
pojavljuje kao „negativan“ stanovnik u ovoj statistici“, ka`e Helle
Hansen. Ona smatra da se treba
potpuno ukloniti rije~ „geto“ i
umjesto toga koristiti definiciju
„posebno osporavana ~etvrt“:
- „Problemati~no je to da se
na ovaj na~in okarakterizujemo,
jer znam da upravo ~injenica da
smo prozvani geto, zna~i da niko
ne `eli `ivjeti u ovoj ~etvrti.
Ovdje svakako ima izazova, ali
izazov nije apsolutno negativan.“
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Randers: Odr‘ana manifestacija o Srebrenici
O
tragediji malog bosanskog
gradi}a Srebrenice re~eno je
mnogo rije~i i napisano
mnogo knjiga. Zvani~ni organi su
rekli svoje i na ovu tragediju bi po
logici stvari trebao po~eti padati veo
zaborava. Ali, ~ovje~anstvo to ne
smije dozvoliti jer to je doga|aj koji
podsje}a, opominje i upozorava. Da
se nikada i nikome ne ponovi.
Dana 2. juna ove godine, u Randersu je odr‘ana manifestacija
podsje}anja na tragediju Srebrnice. Sala
dru{tvenog doma u Randersu bila je
premala da primi sve koji su ovom
doga|aju ‘eljeli prisustvovati. Mnogi su
morali stajati, ali se niko nije ‘alio. Bilo
Reforma naknade za
nezaposlene najte‘e
poga|a useljenike
07.05.2013
Doseljenici sa nezapadnim
porijeklom su najte‘e pogo|eni
reformom zakona o naknadi za
nezaposlene. Analiza iz Vije}a radnog pokreta za privredu pokazuje da se to osjeti posebno u
zapadnom dijelu Kopenhagena.
Istra‘iva~ radnog tr‘i{a na Roskilde Univerzitetu, Shahamak Rezaei, tvrdi da je to zato {to su doseljenici zadnji u{li na radno
tr‘i{te u bran{e koje su najvi{e
pogo|ene nakon finansijske krize.
- „Kad se pojavi ekonomska
kriza i kad zaposlenost padne,
onda oni koji su u{li zadnji na radno tr`i{te budu prvi koji dobiju
otkaz“, obja{njava Shahamak
Rezaei.
Osim toga, mnogi od pogo|enih doseljenika nisu bili spremni za ulazak na radno tr‘i{te, a
mnogi od njih su i nekvalifikovani, ka‘e Shahamak Rezaei - i
zbog toga imaju pote{ko}a sa
dobijanjem posla.
-„Oni sa najni`im radnim
kvalifikacijama stoje na kraju
reda“, potvr|uje istra`iva~.
Udio imigranata, koji je izgubio naknadu za nezaposlenost je
po~etkom ove godine bio tri puta
ve}i od udjela etni~kih Danaca.
To je posebno zapazio gradona~elnik Ishøja, Ole Bjørstorp. Broj
ljudi iz Ishøja koji su izgubili pravo na naknadu za nezaposlene je
dvostruko ve}i od dr‘avne stope.
- „Imamo mnogo etni~kih
manjina i bit }emo te{ko pogo|eni“, rekao je Ole Bjørstorp. On
predla`e da Vlada produ`i pravo
za ponovno primanje naknade,
6
I BH GLAS I
@enski hor iz Randersa
dnica udru`enja „Majke Srebrenice
i @epe“ kao i Avdo Huseinovi}, novinar i publicista. Pored tih direktnih
u~esnika tragedije Srebrenice manifestaciji je prisustvovao i Steen Bundgaard, zamjenik gradona~elnika
Randersa, Amir Karad`a izaslanik
ambasadora BiH u Danskoj, Ismail
Smajlovi}, vojni muftija kao
izaslanik Reis-u-l leme BiH, predsjednik GO IZ Bo{njaka u Danskoj
Adnan Demirovi}, Nermin Babi}
glavni imam IZ Bo{njaka u Danskoj,
te mnogi drugi gosti.
Manifestacija je protekla u sve~anoj i tu‘noj atmosferi. Posjetiocima
je zna~ajno biti dio tog doga|aja. Preko
600 bh. gra|ana okupilo se u Randersu,
da podr‘i ovu manifestaciju nezaborava
i podsjeti se tih te{kih i tragi~nih
trenutaka. Bolno je i te{ko prisustvovati
ovakvoj manifestaciji, ali se mora. Zarad
nezaborava, podsje}anja i opomene.
@ivi moraju oplakivati mrtve, posebno
sanevini
knji‘evne
{to Detalj
su stradali
i nikomve~eri
du‘ni.
Za ovu priliku pozvani su i gosti
koji su svojim u~e{}em na najautenti~niji na~in filmom i rije~ju govorili o tom tragi~nom doga|aju. To su
Mehdin Jakubovi}, nosilac ratnog
priznanja „Zlatni {tit“, Nermin Mujkanovi}, svjedok zato~eni{tva u Poto~arima, Kada Hoti}, podpredsjesu se obratili svi gosti iz BiH, a
zamjenik gradona~elnika Randersa je
u veoma nadahnutom govoru istakao
suosje}anja koja on kao i svi Danci
gaje prema tragediji koja je zadesila
bosanskohercegova~ki narod u tim
te{kim vremenima. Za sve posjetioce
je na kraju obezbije|en izuzetno
dobar ru~ak koji su pripremile
vrijedne ‘ene iz Randersa. Tokom
cijeog programa slu‘eni su kafa, voda
i bezalkoholni napici. Izuzetno dobar
i uspje{an organizator manifestacije
bio je d‘emat Randers.
Tekst i foto:
Vezuv BA[I]
JUNI 2013
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
AKTUELNOSTI
jer op{tina Ishøj ne mo`e to u~initi samo uz nu|enje dodatnog
obrazovanja i neke vrste pla}ene
prakse.
-„To ubla`ava situaciju malo, ali ne mnogo“, ka`e on.
Broj stanovnika na
socijalnoj pomo}i i
dalje raste
Detalj sa tribine u Odensi
Steen Bundgaard
Organizacioni odbor sa vice borgmesterom
Mehdin Jakubovi}
Vrijedne `ene Randersa
Avdo Huseinovi}
Mnogi stranci rade u
Kopenhagenu
Sa skupa u Fredericiji
Saradnici
06.05.2013
Ekonomska kriza, koja je pogodila svijet u 2008. godini,
pokazuje koliko je ljudi danas
ovisno o javnom sektoru. U stvari,
broj ljudi koji prima socijalnu
pomo} porastao je za 24,8 posto
od 2008. do 2012. godine, {to
zna~i da je broj primalaca socijalne pomo}i u tom razdoblju
porastao za 49.200.
Pro{le godine 247.900 ljudi u
Danskoj primalo je finansijsku
pomo} kako bi se sna{li sa svakodnevnim tro{kovima. Broj ljudi
koji je primao socijanu pomo} sveukupno se pove}ao za 3,1 % u odnosu na 2011. godinu, {to pokazuje
Institut za dansku statistiku.
Prema podacima porast se
uglavnom desio iz razloga {to se
broj primalaca socijalne pomo}i
koji nisu bili aktivirani u nekom
od radnih procesa pove}ao za
9.100 ili 5%. Cjelokupni broj
pasivnih primalaca socijalne pomo}i je iznosio 189.600, dok je
129.900 primalaca socijalne pomo}i odra|ivalo neku vrstu aktivnosti. Me|utim, velik dio primalaca socijalne pomo}i, koji i
dodatno primaju naknadu za
izdr‘avanje, prima pomo} samo
jedan dio godine. Po prora~unu
taj broj tokom cijele godine
iznosi 164.700 osoba.
Kako se navodi u analizi iz
Instituta za dansku statistiku pro{le godine je bilo 6.200 primalaca
socijalne pomo}i za strance. To
je 1.100 vi{e osoba nego u 2011.
godini, {to predstavlja pove}anje
od 22,2 %. Ukupan iznos socijalne pomo}i ispla}en pro{le godine je bio 23 milijarde kruna. To
je porast od 1, 9 milijardi kruna
u odnosu na 2011. godinu.
Voditelj Benjamin Daji}
JUNI 2013
28.04.2013
U dvije godine vi{e od 4.000
stranaca iz zemalja izvan Skandinavije na{lo je posao u Kopenhagenu, a to su prete‘no Poljaci i Rumuni, navodi se u novinama Berlinske. Mnogi stranci
~iste ili rade u hotelima i restoranima i postoji velika potreba
za njima, kako ka‘e glavni
konzultant iz Federalnog zavoda
danske industrije, Jan Stiiskjær.
- „Te{ko je nagovoriti Dance
I BH GLAS I 7
AKTUELNOSTI
da rade takve vrste poslova“, izjavio je Jan Stiiskjær za vijesti radio programa P4.
Sindikat 3F ne ‘eli da prizna
da nezaposleni Danci ne ‘ele ~istiti ili raditi u restoranu. Po njima,
problem le‘i u tome {to poslodavci ne mogu Dancima ponuditi
puno radno vrijeme.
-„Ako poslodavci ponude posao s punim radnim vremenom
na{lo bi se ~lanova koji bi prihvatili takve poslove“, rekao je sekretar odjela Jan Mathiessen. „Dokle
god se ljudima bude nudilo samo
40 sati mjese~no, oni }e tra`iti neki drugi posao. U Kopenhagenu
trenutno ima oko 8.000 ljudi koji
primaju socijalnu pomo}, a koji
su spremni za rad“.
Anna Mee Allerslev je gradona~elnica za zapo{ljavanje u
Op{tini Kopenhagen. Ona ka‘e da
velika ve}ina primalaca socijalne
pomo}i ‘eli da radi. - „A ako vi{e
stranaca radi to ne zna~i da se Dancima oduzimaju radna mjesta“,
rekla je Anne Mee Allerslev, koja
sa poslodavcima vodi diskusiju na
temu razvoja na radnom tr‘i{tu.
Prema novinama Berlingske
najve}e grupe stranih radnika su
sljede}e:
- 2.643 Poljaka
- 1.941 Nijemaca
- 1.773 Britanca
- 1.221 Rumun
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen: BiH prestavljena na Festivalu multikulture
V
ode}i se mi{lju da znamo
malo o kulturi drugih naroda,
iako ‘ivimo jedni pored drugih, Anadolija - centar za jezik i kulturu u suradnji sa Østerbro International School, po~etkom maja je u
Kopenhagenu organizirao Internacionalni festival kulture na kojem je
u~e{}e uzelo 28 udru‘enja i predstavnika zemalja iz razli~itih dijelova svijeta. Evropsko-Balkanski institut iz Kopenhagena je predstavio Bosnu i Hercegovinu. Na njihovom {tandu su brojni posjetitelji, turisti i
ostali znati‘eljnici koji su te subote
svratili do Axelborg zdanja, ljudi
otvorenog duha i bez predrasuda,
mogli probati bosanske specijalitete,
burek i zeljanicu, vidjeti tradicionalne bosanske predmete, d‘ezve,
ibrike, te narodnu no{nju. Bilo je i
lijepih slika na{e zemlje, ~ije su pla-
nine i rijeke izazivale uzdahe divljenja prisutnih. Mala, ali odabrana
grupa ljudi iz Evropsko-Balkanskog
instituta: Smail Li~ina, Mina Purkovi}, Amra Agovi}-Ugarak, D‘enita Ba{i} na ~elu sa Emirom Bise-
Osnovana dva nova udru‘enja u Kopenhagenu
Dvojezi~na djeca su
lo{a u danskom jeziku
23.04.2013
Dvojezi~ni u~enici drugog razreda osnovne {kole se slabo snalaze u danskom jeziku, pogotovo
kada je u pitanju razumijevanje
jezika. Sada }e nau~nici istra‘iti
metode pomo}u kojih bi se djeca
lak{e snalazila. Naime, 65 % dvojezi~ne djece u 2. razredu osnovne
{kole nalaze se „ispod prosjeka“
ili „znatno ispod prosjeka“ na testovima iz razumijevanja danskog
jezika. A {to se ti~e danskih |aka,
nova analiza ura|ena od strane
Nacionalnog centra za dru{tvena
istra‘ivanja pokazuje da se 28 %
danske djece slabo snalaze u
razumijevanju maternjeg jezika.
Prethodne studije su pokazale
da su dvojezi~ni u~enici dobijali
ni‘e ocjene pri zavr{etku osnovne
{kole, {to je uticalo i na njihovo
dalje obrazovanje gdje su se tako|e slabije snalazili od etni~ki
danskih studenata.
^lanica predsjedni{tva {kolskog vije}a, Kirsten Birkving, koja savjetuje ministra prosvjete, ka‘e da ide na bolje sa dvojezi~nim
u~enicima, ali ne puno.
- „Tre}a generacija dvojezi~ne djece bolje se snalazi od 1. i
2. generacije, ali ne puno bolje.
Ispada da dru{tveno i kulturno porijeklo igraju preveliku ulogu“,
8
I BH GLAS I
rom predstavili su na{u zemlju sa
ljep{e strane, koja je pozitivno iznenadila goste Festivala, i tako doprinijeli promociji na{e zemlje i
njene kulture i prirodnih ljepota.
D‘enana [E^I]
P
rolje}e je donijelo procvat
udru‘enja u Kopenhagenu, pa
smo zabilje‘ili osnivanje dva
sa zanimanjem za Bosnu i Hercegovinu. Jedno novoosnovano udru‘enje
je Evropsko-Balkanski Institut
(EBI), neprofitna i nevladina organizacija, ~iji je cilj promicanje ba-
B
Hobro: Prigodno obilje‘en Prvi maj
osansko-dansko uduru‘enje
BIHDAN iz Hobra ve} nekoliko godina prigodno obilje‘ava Prvi maj. Ove godine su tom
doga|aju posvetili ne{to vi{e pa‘nje.
Na obli‘njem sportskom terenu priredili su veoma bogat kulturni i sportski program. Planiran je nastup malog folklora iz Aalborga, a bile su
predvi|ene i discipline starih narodnih sportova kao {to su potezanje
konopa, bacanje kamena sa ramena
i trka sa jajetom u ka{ici. Za u~esnike
ove manifestacije pripremljena je
hrana i to jagnje sa ra‘nja, }evap~i}i
i grah iz kazana. Okupilo se ne{to
preko stotinu mje{tana, ali i gostiju
koji su do{li po pozivu preko facebooka. Dan je bio sun~an i veoma
JUNI 2013
lkanskih kultura, jedinstvo, poslovna
i politi~ka suradnja sa zemljama zapadne Evrope. Misije EBI-ja za o~uvanje i promicanje bogatih i raznovrsnih balkanskih kultura.Putem raznih aktivnosti i programa, EBI }e
poku{ati prenijeti vrijednosti dijaloga, tolerancije i prijateljstva me|u
kulturama. Drugo je Vizionar Danska (Visionær Danmark), mje{ovito
dansko-bosansko udru‘enje, ali i svi
drugi su dobrodo{li. Udru‘enje je
osnovano sa ciljem predstavljanja
Bosne i Hercegovine sa njene ljep{e
strane, kao {to je kultura, muzika,
knji‘evnost, film i pozori{te, te promicanje zemlje kao turisti~ke destinacije, ali i zemlje kojoj jo{ uvijek
treba pomo} kroz socijalno-humanitarne programe za pobolj{anje
kvalitete ‘ivota ljudi, ‘ivotinja i
biljaka. Tako|e jedan od ciljeva je
promicanje znanja u BiH i na
Balkanu o Danskoj, kao zemlji bogatoj tradicijom, kulturom, naukom,
razvijenoj ekonomiji i privredi, te
zemlji otvorenog duha i slobode.
Oba udru‘enja se mogu na}i na
Facebook-u odnosno LinkedIn-u.
D‘enana [E^I]
pogodan za ovu manifestaciju. Mali
folklor je izveo splet igara iz na{e
domovine, a i stariji su se kasnije
uhvatili u kolo. Iznenadna promjena
vremena, tipi~na za dansko podneblje, donijela je ki{u i pljusak te su
sve sportske manifestacije morale biti odlo‘ene za neka druga vremena.
Ki{a nije smetala da se prisutni po~aste ukusnom hranom koju su pripremili vrijedni ~lanovi BIHDANA.
V. BA[I]
BUSINESS
BH radio Odense priprema humanitarni transport za BiH
B
H radio Odense priprema
veliku akciju prikupljanja i
slanja {kolskog namje{taja
za Osnovnu {kolu u kalesijskom selu
Vukovije. BH radio je u pro{lom
mjesecu u~estvovao u prikupljanju
i transportu {kolskog namje{taja i
opreme za Kladanj, @ivinice, Ilija{ i
jo{ nekoliko {kola u Bosni i Hercegovini, a ~inio je to i vi{e puta ranije.
Ovaj put prikupljaju opremu za
jednu od najsiroma{nijih i najkriti~nijih {kola, po pitanju namje{taja,
u selu Vukovije u op{tini Kalesija.
Od osnovne {kole u Ikastu dobili su
donaciju preko 150 {kolskih stolica
sa odgovaraju}im brojem klupa kao
i tri {kolske table. Sa ranije prikupljenom opremom i namje{tajem bit
}e to dobra osnova za upu}ivanje
novog transporta humanitarne po-
mo}i. Kao i do sada najve}i problem
je obezbije|enje potrebnih nov~anih
sredstava za transport. Radi toga BH
radio Odense poziva sve dobre ljude
da pomognu realizaciju ove akcije.
To se mo‘e u~initi uplatom na konto
humanitarne organizacije MOSTBRO Reg.nr: 2470, Konto nr:
7557529238 za uplate iz Danske, a
za uplate iz inostranstva treba navesti: Nordea bank Danmark A/S,
IBAN: DK820007557529238 kao i
BIC:NDEADKKK. Uz uplatu
obavezno nazna~iti da je uplata za
Vukovije ili BH radio Odense.
Nadamo se da }e humani ljudi
podr‘ati ovu zna~ajnu akciju.
V. BA[I]
Radners: BKC „Sabur“ organizovao djevoja~ku hatmu
B
o{nja~ki kulturni centar i
d‘emat „Sabur“ iz Randersa
organizovali su djevoja~ku
hatmu dana 18. maja ove godine. Bila
je to kruna ili zavr{nica vjerske poduke
u toku koje je pet djevojaka prou~ilo
svetu islamsku knjigu Kur’an i to
dokazalo pred posebno formiranom
komisijom koju je predvodio Haris ef.
Hajlovac, imam d‘emata Esbjerg.
Svih pet djevojaka su pored u~enja
svete knjige vrijedni studenti ili
gimnazijalci. Tako je Nerma Hod‘i}
uspje{an student medicine, Enesa
He}im student arhitekture, Amina
Pitarevi} u~enik gimnazije, Belma
Had‘i} student latinskog jezika te Ajla
Aliba{i} student stomatologije.
Kompletnu poduku organizovao je i
proveo Kadrija ef. Pitarevi}, imam
d‘emata Randers. Sve~anosti je
prisustvovalo mnogo na{ih gra|ana
koji su radi ove sve~anosti do{li iz svih
krajeva Danske, a posebno je bilo
zna~ajno prisustvo predsjednika GO
IZ Bo{njaka Danske gospodina
Adnana Demirovi}a te glavnog imama
IZ Bo{njaka Danske Nermina ef.
Babi}a. Nakon uspje{nog ispita svih
pet djevojaka je primilo diplome i
poklone koje im je pripremio GO IZ
Bo{njaka Danske. Pored toga
humanitarna organizacija „Most-Bro“
uru~ila im je knjige, a na{ novinar i
knji‘evnik Vezuv Ba{i} Ba{o uru~io
im je svoju prvu knjigu: „Izbjegli~ka
soba“. U zavr{nom obra}anju
predsjednik GO IZ Bo{njaka Danske
je istakao da je to prva sve~anost ove
vrste koja otvara put ostalim d‘ematima, ali i drugim mladim ljudima
da pro|u ovakvu vrstu vjerske poduke.
V. BA[I]
Sarajevo: U~eniku uru~ena zahvalnica i nagrada Nejre [abi}
U
sarajevskoj osnovnoj {koli
„Me{a Selimovi}“ uprili~ena je sve~anost na kojoj je
biv{em u~eniku ove {kole Faruku Had`ihasanovi}u uru~ena zahvalnica
Nejre [abi} za sliku koju je ova uzorna sportistkinja i najbolji sportista BH
dijaspore u Danskoj za 2012. godinu
dobila kao nagradu od `irija publike
koji joj je i dodijelio ovo zna~ajno
priznanje, u Ikastu 2. marta ove godine. Nejra [abi} sa~inila je zahvalnicu, ali je i prilo`ila nov~anu nagradu
u iznosu od 1.000 kruna (250 KM),
koju je na pomenutoj sve~anosti,
nagra|enom u~eniku uru~io na{
novinar Vezuv Ba{i} Ba{o. Zahvaliv{i
se na priznanju i nagradi Faruk
Had`ihasanovi} je rekao da je
iznena|en, duboko dirnut, ali i veoma
obradovan priznanjem i nagradom.
Rekao je da ni u snu nije mogao
pomisliti da }e njegov {kolski rad
obradovati Nejru [abi} te nju i njenu
porodicu navesti da mu se odu`e na
ovako veliki i zna~ajan na~in. Nagrada
}e mu dobro do}i da rije{i neke svoje
{kolske probleme te se Nejri [abi},
njenom bratu blizancu Zijadu i njenoj
porodici najiskrenije zahvaljuje.
JUNI 2013
AKTUELNOSTI
ka`e Kirsten Birkving.
Problem je u tome {to niko u
{kolskom sistemu nema uvida u
to {ta poma‘e a {ta ne. Zato je
odabrano niz {kola za dvogodi{nji projekat da bi se isprobale
razne metode.
- „Trebaju se uraditi neka
istra`ivanja sa nekim ko se trudi
da projekat uspije i sa onima koji
ni{ta ne poduzimaju. Dakle,
istra`iva~i moraju pratiti {ta uti~e
na u~enike i koje su posljedice
toga kako bismo na taj na~in
uvidjeli {ta bi pomoglo, a {ta ne“,
rekla je Kirsten Birkving.
U op{tinama u kojima ‘ivi
mnogo dvojezi~ne djece, pozitivan efekat se ina~e postizao ako
se kroz sistem {kolovanja poticalo na jezi~ku stimulaciju kod
djece na samom po~etku {kolske
godine.
-„Ali ti isti napori i ulaganja
nisu uspijevali u onim komunama
gdje `ivi nekolicina dvojezi~nih
u~enika i to pokazuje da postoji
potreba za daljnjim istra`ivanjima“, rekla je Kirsten Birkving.
Danska dje~ja knjiga
nastrojena rasisti~ki
19.04.2013
[vedska izdava~ka ku}a,
Kabusa Böcker, je 2002. godine
izdala dje~iju knjigu pod nazivom „Mustafin kiosk“, koju je
napisao i za nju nacrtao ilustracije Danac Jakob Martin Strid. U
knjizi se radi o jednom Mustafi,
arapskom vlasniku kioska, koji
izme|u ostalog pri~a o tome kako
je zaklao jednog ~ovjeka sa svojom sabljom.
[vedski ~itaoci sada optu‘uju ovu dansku dje~iju knjigu za
rasizam na Facebook-stranici
izdava~ke ku}e, Kabusa Böcker.
-„Nama je iskreno ‘ao ako
smo povrijedili djecu i odrasle“,
izjavili su odgovorni iz izdava~ke
ku}e nakon mase postavljenih pitanja od strane ~italaca. Za {vedski TV program Kerstin Aronsson je rekla da knjiga nije bila
smatrana rasisti~kom kada je tek
izdata. „Ali mo‘e se desiti da se
dru{tvena debata promijenila“,
izjavila je Kerstin Aronsson.
Istovremeno, izdava~ka ku}a je
informisala na Facebook-stranici
da knjigu vi{e ne}e {tampati.
Pisac knjige Jakob Martin
Strid smatra da je kritika „sasvim
idiotska“. „Ako budemo pratili
logiku, onda se smijemo {aliti samo na ra~un heteroseksualnih
bijelaca“, rekao je pisac, dodav{i
da „knjiga prikazuje useljenike s
ljubavlju i na jedan veoma humoristi~an na~in.“
Prevela i priredila:
Almira [I[I]
almira.sisic@bhglas.com
I BH GLAS I 9
RAZGOVOR S POVODOM
Adnan Demirovi}, novi predsjednik GO IZ Bo{njaka u Danskoj:
„Moramo u~initi sve da bh dijaspora
u Danskoj bude jedinstvena“
Razgovarao: Vezuv BA[I]
vezuv.basic@bhglas.com
N
a zadnjoj skup{tini GO IZ
Bo{njaka u Danskoj, za
novog predsjednika izabran je Adnan Demirovi} iz d‘emata Tonder. To je i bio povod da
sa njim obavimo razgovor.
Adnan Demirovi} je ro|en 1986.
godine u Banjaluci. Rodni grad je
morao napustiti sa ne{to vi{e od
{est godina, kao ratni izbjeglica,
radi ratnih de{avanja i etni~kog
~i{}enja. U Dansku je do{ao sa
svojim ocem i njegovim roditeljima. Kako mu je otac relativno
brzo preminuo, njegovo vaspitanje preuzeli su roditelji njegovog
oca. Kako se radi o ljudima u
veoma poodmakloj dobi, Adnan
se morao sam nositi sa ‘ivotom
posebno u periodu svog {kolovanja, a veoma mlad je shvatio da
samo obrazovanje otvara put ka
uspjehu i boljem ‘ivotu. U
Danskoj je zavr{io osnovnu {kolu
i gimnaziju, a zatim i studij
farmacije te danas radi kao su{ef
u jednoj apoteci. Prije nekoliko
mjeseci je formirao porodicu i ‘ivi
zadovoljan u sretnom braku.
Njegova mladost i visoko
obrazovanje su garancija
da je na ~elo GO IZ
Bo{njaka u Danskoj
do{ao mlad i sposoban ~ovjek.
Gospodine Demirovi}u, {ta je po Va{em mi{ljenju opredjelilo predstavnike d‘emata na
izbornoj skup{tini,
da u konkurenciji
sa drugim koji imaju
vi{e iskustva, ali i
godina izaberu Vas za
novog predsjednika?
10
I BH GLAS I
DEMIROVI]: Jako je te{ko
odgovoriti na to pitanje. Mo‘da
je odlu~ila moja mladost,
obrazovanje, ali i rezultati koje
sam postigao vode}i d‘emat Tonder u dosada{njem periodu. Pored
toga ja sam veoma dinami~na
osoba koja ne sjedi ve} uvijek
tra‘i nove aktivitete. U proteklom
periodu obi{ao sam gotovo cijelu
Dansku i na{ao se u skoro svakom
d‘ematu. Poznajem mnogo ljudi,
a i oni su stigli mene upoznati.
Ta~no je da je bilo prijedloga da
se na to mjesto izabere neko stariji
i iskusniji, ali eto, desilo se da sam
ja izabran. Mo‘da je presudilo i
to {to je moje kompletno
{kolovanje proteklo u Danskoj te
to {to jako dobro poznajem danski dru{tveni, politi~ki, ali i
vjerski sistem, te }u vjerovatno
imati manje problema da se u
svemu tome dobro snalazim.
Spreman sam predano raditi na
dobrobit bosanskohercegova~ke
dijaspore i na{e domovine Bosne
i Hercegovine.
U nekim d‘ematima su
predsjednici d‘emata dosta
JUNI 2013
zatvoreni i konzervativni ljudi.
Mislite li da }ete u‘ivati
njihovu punu podr{ku?
DEMIROVI]: Ne bih se sa tim u
potpunosti slo‘io. IZ Bo{njaka
ima svoju strukturu i organizaciju
u kojoj se zna {ta ko radi. Ima
d‘emata gdje je uzak krug ljudi
uzeo sve u svoje ruke. Me|utim
morate znati da su oni na to bili
prinu|eni prije svega radi
pasivnosti velikog broja ostalih.
Neko mora nositi aktivnost, a
svako se anga‘uje onoliko koliko
misli da treba. Mo‘da je gre{ka
prije u tome {to ta rukovodstva
nisu prona{la odgovaraju}i metod
da pri|u ljudima i anga‘uju ih
malo po malo, ali na pravi na~in.
Najve}i dio svog rada i energije
usmjerit }u da se u okviru IZ
Bo{njaka Danske stvori ambijent
u kojem }e biti mjesta za svakoga.
To zna~i da mi moramo stvoriti
platformu na kojoj }e svaki
pojedinac mo}i na}i sebe u mjeri
u kojoj to sam ‘eli i na na~in na
koji se lijepo i dobro osje}a.
Trenutno je situacija takva da u
ve}ini d‘emata sav teret nosi deset
do dvadeset pojedinaca. Ljude
treba motivisati i pokrenuti na
aktivnosti koje organizujemo. To
je mogu}nost da ljudi iz jednog
pasivnog odnosa pre|u u aktivan
i eto nam dobrih ~lanova d‘emata.
Kada smo do{li u Dansku kao
bh. izbjeglice bili smo dobro
organizovani, u te{kim uslovima. Sti~e se utisak da je danas bosanskohercegova~ka
dijaspora jako razjedinjena.
[ta vi o tome mislite?
DEMIROVI]: To se sve vi{e
mo‘e uo~iti. Te podjele nisu ni
malo dobre niti bilo kome koriste.
To je zaista hendikep. Do toga nije
smjelo do}i jer smo u toku agresije
na na{u domovinu shvatili koliko
je bitno biti zajedno, posebno
kada nam je cilj isti.
Mi moramo u~initi sve da se taj
problem prevazi|e te da se preko
tih prepreka ~im prije pre|e, jer
moramo i}i dalje. Ako ni{ta ne
budemo ~inili ni{ta ne}emo ni
posti}i. To zna~i da se na tom planu
moraju voditi permanentne
aktivnosti da prije svega na|emo
zajedni~ke ta~ke interesa te da ih
onda razvijamo i dogra|ujemo, a
razli~itosti neka ostanu u
pojedincima. Tako je i u na{oj
domovini. Na{a reprezentacija i
sport uop{te, na{a muzika, a prije
svega sevdalinka pripadaju svima
nama. To je dovoljno za po~etak
jer }e nam svima donijeti dobro.
Nu‘no je zajedni~ki organizovati
aktivnosti koje }e nas ujediniti, a
ne one koje nas udaljavaju jedne
od drugih. U svemu ovome
najve}a odgovornost le‘i na
ljudima koji predvode udru‘enja i
d‘emate. Najva‘nije je na}i se i
razgovarati. Samo razgovorom se
mogu posti}i rezultati. Tek kada svi
shvate da mi kao narod ne}emo
opstati ako se ne budemo dr‘ali
zajedno, na{a perspektiva bit }e i
bolja i izvjesnija.
U Randersu }e se po~etkom
juna mjeseca odr‘ati manifestacija posve}ena genocidu u
Srebrenici. [ta nam mo‘ete
re}i o tome?
DEMIROVI]: Srebrenicu i
onome {to se u njoj i oko nje
de{avalo nikada ne smijemo
zaboraviti. To je rana na na{im
du{ama, ali i mrlja na savjesti
~ovje~anstva. Ove godine tu
manifestaciju organizuje d‘emat
Randers. Redovno pratim kako se
odvijaju pripreme i onim {to je do
sada u~injeno jako sam zadovoljan. Bitno je da se na ovoj manifestaciji okupi {to vi{e Bo{njaka,
ali i svih drugih dobrih ljudi koji
shvataju {ta se u Srebrenici
dogodilo. Pri tome mislim i na
Dance, a posebno mi je drago {to
je gradona~elnik Randersa
potvrdio svoj dolazak.
BOSANCI U DANSKOJ
(Ne)obi~ni ljudi: Vehbija Smajlagi},
~ovjek fenomen
U osamdeset i tre}oj planira
biciklom oti}i iz [vedske za BiH
V
ehbija Smajlagi} je ~ovjek
poodmakle dobi koji uspje{no prkosi godinama. @ivot
provodi na relaciji [vedska - Danska
i obrnuto, a tu relaciju redovno prelazi na svom biciklu. Kada je u Danskoj ‘ivi u malom gradu Varde.
Iako u godinama to je ipak ~ovjek koji je jo{ uvijek pun ‘ivotnih
planova koje tek treba ostvariti. Ti
planovi ne spadaju u odra|ivanje
obi~nih ‘ivotnih ili radnih zadataka
ve} ti planovi spadaju u kategoriju
onih koje planiraju ljudi koji su tek
prekora~ili prag punoljetstva.
Davno je bila 1931. godina u
kojoj se rodio Vehbija Smajlagi},
zdravi i vitalni osamdesetdvogodi{njak koji ne konzumira tablete za smirenje, tablete za visoki pritisak, za
raznorazne boljke {to prate one u njegovim godinama. On ne zna za to,
jer ‘ivi ‘ivot zdravog i vitalnog ~ovjeka, ~ovjeka koji i sada u 82-oj godini ‘ivota, zna dnevno pre}i na biciklu od 150-200 km, ~ovjeka koji je
jednom bio prvak BiH u brzom hodanju i {est puta ponio titulu prvaka
BiH u vo‘nji na biciklu.
- “@ao mi je {to se
nisam vi{e i ozbiljnije
posvetio ovom sportu
dok sam bio mla|i.
Zbog neredovnih treninga i nedovoljnih
priprema nikada nisam zabilje‘io ve}i
uspjeh na nivou biv{e
nam zemlje, mada
sam po kvalitetima i,
srcem koje me i
danas dobro slu{a, to
mogao ostvariti. U
to sam vi{e nego
siguran“ – ka‘e sa sjetom Vehbija.
U {vedskom gradu Motali svake
godine organizuje se biciklisti~ka
trka oko jezera duga 300 km, a Vehbija je redovni u~esnik. To se mo‘e
i vidjeti sa diplome o u~e{}u na kojoj
je ucrtana i kompletna staza. Na toj
trci je pobjednik svaki onaj koji uspije pre}i tu stazu, a za to je potrebno
oko 12 sati vo‘nje. Ako zamislite sebe kao osamdesetogodi{njaka onda
}e vam ta vo‘nja postati nemogu}a
Vehbija
Smajlagi}
ZAKONODAVSTVO
Danski propisi u praksi (25)
Izbjeglicama puna penzija
U parlamentarnoj proceduri je prijedlog zkona o penzijama
kojim se vra}a, svim strancima koji imaju status izbjeglice,
pravo na punu penziju, koje im je privremeno oduzela
biv{a Vlada (Venstre, Det Konservative Folkeparti, Dansk
Folkeparti) zakonskim aktom L 72
Pi{e: Sabrija OV^INA
sabrija.ovcina@bhglas.com
U
misija, ali, ako to ~ini Vehbija Smajlagi}, koji je te godine ve} pre{ao,
onda ta vo‘nja od 12 sati postaje relaksiraju}i trening.
Vehbija je ve} potvrdio u~e{}e
na trci oko jezera i ove, 2013. godine.
Zajedno sa svojom familijom odlu~io
se ove godine zauvijek vratiti u svoju
Banja Luku. Ako prije juna odseli za
Bosnu onda }e sigurno do}i u [vedsku, kako bi u~estvovao na vo‘nji oko
jezera. Sa tim istim
biciklom, poslije nekoliko dana odmora
kod svoje djece u
[vedskoj, planira
nastaviti put za Banja Luku! To su planovi jednog skromnog ~ovjeka koji nije ni malo optere}en
bremenom godina
koje nosi, niti staro{}u koja ga je obgrlila. Naprotiv, on
izgleda mnogo mla|i od svojih
vr{njaka, jer posjeduje duh i vedrinu
koju prenosi i na mnogo mla|e od sebe.
Ovih dana Vehbija priprema pakete humanitarne pomo}i koje }e poslati u svoju domovinu. Sve to ukazuje na vitalnost ~ovjeka koji je uvijek iskazivao veliku gostoljubivost,
a ni traga zamora koji bi bio normalan za jednog osamdesetdvogodi{njaka. Naprotiv, on je oli~enje vedrine duha i energije koja naprosto
zra~i iz njegovog vitalnog tijela. Bicikl i biciklizam su njegov ‘ivot, njegova najve}a ljubav, koje se ne ‘eli
odre}i ni poslije osam decenija ‘ivota, a kad pri~a o tome sti~e se utisak da su mu dvadesete tek pro{le.
Nama preostaje samo da mu po‘elimo jo{ mnogo godina u zdravlju uz
‘elju da ostvari svoj san o odlasku u
domovinu na svom biciklu.
I. B.
Vehbija Smajlagi} na jednoj od
trka u Motali u [vedskoj
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih
tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge),
rehabilitaciji (revalidering), flexjob(fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension),
pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih
(div. pensioner), potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom
mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), raznim vrstama
socijalne pomo}i i pravima na
ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje
i ~eku za starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp, ældrecheck),
likvidnoj imovini koja ima uticaja
na visinu penzije i pomo}i od
op{tine (likvidformue), predra~unu preliminarnog poreza (forskudsopgørelse), obra~unu poreza(årsopgørelse), raznim vrstama
jednokratne pomo}i (enkeltydelser) a ovog puta je fokus na zakonskom prijedlogu kojim se vra}a
strancima, koji imaju status izbjeglice, pravo na punu penziju, koje
im je bilo privremeno oduzeto.
Na inicijativu Danske Narodne Partije (Dansk Folkeparti), uz
nesebi~nu podr{ku Konzervativaca i Liberala (Det Konservative
Folkeparti og Venstre), biv{a Vlada je usvojila zakonski akt L 72
kojim se izbjeglicama koji odlaze
u narodnu penziju (folkepension)
oduzima pravo na punu penziju i
dodjeljuje takozvana recipro~na
penzija (brøkpension), srazmjerno godinama ‘ivota u Danskoj
(bopælstid for ret til folkepenion).
Od 1984 godine, svi stranci u
Danskoj koji su imali status izbjeglice (flygtningestatus), ostvarivali su pravo na punu penziju sukladno odredbama evropske konvencije o ljudskim pravima i me|unarodne konvencije o izbjeglicama, kojima se zabranjuje diskriminacija izbjeglica. Konvencije ka‘u, da se izbjeglice trebaju
tretirati kao i domicilno stanovni{tvo, jer oni nisu sami odlu~ili
JUNI 2013
da budu prognani, odnosno, bili su
primorani da napuste svoju domovinu i ‘ive u nekoj drugoj zemlji.
Ipak, pravo na punu penziju izbjeglicama ukinuto je ovim zakonskim aktom 2011 godine, koji
sadr‘i takozvani prijelazni period
od deset godina (overgangsordning), {to zna~i, da se puni zakonski
efekt trebao posti}i tek od 2021
godine. Na potpuno isti na~in, Danska Narodna Partija je pokrenula
inicijativu za uvo|enjem recipro~ne penzije i za prijevremene
penzionere (førtidspension,
førtidspensionister).
Kada su u pitanju stranci u
Danskoj, do usvjanja zakona L 72,
recipro~nu penziju su dobijali samo oni gra|ani koji nisu ostvarili
status izbjeglice, ve} su boravi{nu
dozvolu dobili iz humanitarnih
razloga ili su do{li na spajanje porodice i ‘ivjeli manje od 40 godina
u Danskoj, u periodu od svoje 15te do 65-te godine ‘ivota. Na primjer, stranac koji je do{ao u Dansku 1997 godine, dobio humanitarnu dozvolu boravka, puni 65
godina starosti u 2013 godini. On
ima pravo na takozvanu recipro~nu penziju koja u ovom slu~aju
iznosi 16/40 od pune penzije.
Zakonskim aktom L 72, i oni
stranci koji su priznati kao izbjeglice u Danskoj, ostvarili bi pravo
na istu penziju, dakle na 16/40 od
pune penzije. Prilikom usvajanja
zakonskog akta L 72, sve partije
koje danas ~ine Vladu u Danskoj
(Socialdemokratiskparti, Socialistisk Folkeparti, Radikale Venstre)
su bile protiv usvajanja ovog
zakonskog akta, koga su nazvali
diskriminiraju}im i „zakonom za
siroma{tvo pod stare dane“. Lista
Jedinstva (Enhedsliste), na ~elu sa
Johane Schmidt-Nielsen, sa kojom je BH Glas obavio interview,
o{tro je kritikovala usvajanje ovog
zakonskog akta, obe}av{i, da }e
biti izmijenjen ~im se promijeni
vladaju}a struktura. Mora se priznati, da su na dobrom putu da
odr‘e obe}anje, jer su ve} pokrenuli u Parlamentu neophodnu proceduru za izmjenu ovog zakonskog akta. Ukoliko partije koje
trenutno ~ine Vladu podr‘e ovaj
prijedlog – u {to smo mi uvjereni,
da ho}e – za koji mjesec }e opet,
svi stranci koji imaju status izbjeglice u Danskoj, ostvarivati pravo
na punu penziju.
I BH GLAS I 11
INTERVIEW
Prof. dr. sci. D‘evad Karahasan, bosanskohercegova~ki knji‘evnik,
dramati~ar, esejist i romanopisac:
„Bh. dijaspora je jedan od razloga
za nadu u bolju budu}nost Bosne“
Ro|en je 1953. godine u Duvnu, gdje je stekao
osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirao je na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu studij
komparativne knji‘evnosti i teatrologije, a
doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Dugi niz godina u~estvovao je u ure|ivanju
srajevske revije „Odjek“, kao urednik za
kulturna pitanja. Radio je kao dramaturg u
Zenici, Sarajevu i Salzburgu. Predavao na
univerzitetima u Sarajevu, Salzburgu,
Goettingenu i Berlinu. Pi{e drame, romane,
12
I BH GLAS I
JUNI 2013
2013
pripovijetke, eseje, historiju i kritiku teatra i
u~estvuje kao pozori{ni reditelj. Objavio je vi{e
od dvadeset knjiga razli~itog ‘anra( Isto~ni
diwan, [ahrijarov prsten, Sara i Serafina, No}no
vije}e, Sjeme smrti – romani, Ku}a za umorne i
Izvje{taji iz tamnog vilajeta-propovijetke, O
jeziku i strahu, Dnevnik selidbe i knjiga vrtovaeseji). Knjige su mu prevedene na petnaest
jezika. Dobitnik je brojnih me|unarodnih
nagrada i priznanja. @ivi i radi u Grazu i
Sarajevu
INTERVIEW
Razgovarao: Idriz HOD@I]
idriz.hodzic@bhglas.com
Gospodine Karahasan, Va{ roman „Isto~ni diwan“ posve}en
je mu~eniku Al Hallad`u. To je,
ustvari, kompleksna studija u kojoj ste pokazali da ste dobar poznavalac problematike sufijskog
misticizma. Mo`ete li nam re}i
ne{to vi{e o tom Va{em romanu?
KARAHASAN: Bojim se da razgovor ne bismo zavr{ili do prekosutra ako bih poku{ao re}i sve {to
bih ‘elio re}i o tom romanu. „Isto~ni
diwan“ je prekretnica u mom radu,
jedan od prelomnih trenutaka u mom
‘ivotu, knjiga nakon koje ni ja kao
~ovjek nisam vi{e bio isti kao prije
rada na njoj. „Isto~ni diwan“ je knjiga-arabeska, forma pripovijedanja za
kojom sam tragao godinama i koja
mi se u tom romanu sretno otkrila,
naravno vi{e zato {to je ona htjela,
nego zato {to sam se ja trudio i tragao. A za arabesku je vezana i moja
forma romana, roman bez centra i
periferije, roman skepti~nog pripovjeda~a koji o doga|ajima i junacima
romana ne zna vi{e od samih junaka… Nije manje va‘no ni ono {to ste
Vi naglasili: u „Isto~nom diwanu“
sam potonuo u temu koja me ne ostavlja na miru ve} trideset godina i iz
koje, po svemu sude}i, ne}u isplivati
do kraja ‘ivota. To je odnos i polo‘aj
mistike prema institucionaliziranoj
religiji, {to je ujedno pitanje odnosa
izme|u pojedinca i dru{tva. Mistik
je ~ovjek koji svoju vjeru ‘eli ‘ivjeti
onako kako mu se ona objavljuje, ~ovjek koji vjeruje da je unutra{nje,
vjera, osje}anje, va‘nije od svega vanjskog, od svakog pravila i zakona.
A religija je upravo sistem zakona i
rituala, pravila i zakona, religija je
niz formi u kojima jedna zajednica
iskazuje vjeru. Vjera i religija, pojedinac i dru{tvo, osje}anje i zakon –
jedno bez drugog ne mogu, ali se ne
mogu ni izjedna~iti i svesti jedno na
drugo.
[ta nam mo‘ete re}i o osobenostima ove Va{e knjige eseja
„Dnevnik selidbe“?
KARAHASAN: Ta knjiga je u mom
radu ne{to posebno ve} po tome {to
njezin prete‘ni dio ~ine neposredni
zapisi, bilje{ke o doga|ajima kojima
sam tog dana svjedo~io, zapisi o ljudima i susretima s njima. Ja u pravilu
dugo radim na tekstu, ne objavljujem
tekst u kojem govorim ja i iskazujem
svoje osje}anje, ~esto nanovo pi{em
ve} objavljeni tekst – sve u ‘elji da
u tekstu ostane {to manje mojih tragova i neposredno moga i neposredno do‘ivljenog. Estetska emocija je
otvorena i utoliko „zajedni~ka“, ne
li~na. Samo je nekoliko tekstova u
„Dnevniku selidbe“ nastalo ranije i
plod du‘eg rada. „Sarajevo – portret
unutra{njega grada“ i „Hotel Evropa“ su nastali u toku rada na romanu
„[ahrijarov prsten“, kao dijelovi
Rje~nika manje poznatih imena i po-
jmova pisanog za taj roman. Gotovo
sve ostalo su sasvim neposredne zabilje{ke do‘ivljenoga. Vjerujem da
ja s tom knjigom imam problema
upravo zbog njezine neposrednosti,
a da je upravo to izvor njezine privla~nosti za ~itaoce.
Je li Va{ roman „No}no vije}e“
uokviren obrascem kriminalisti~ke proze?
KARAHASAN: Ne toliko kriminalisti~ke, koliko takozvane horor ili
gotske proze. Kao u horor-romanima
imate u „No}nom vije}u“ podrume
i ru{evine, nenastanjene ku}e i no}ni
ambijent u kojem smo izlo`eni svakoj strahoti. Mnogo puta sam od ljudi ~uo da taj roman nisu mogli ispustiti iz ruku, nakon {to su ga po~eli
~itati. Jedna ~itateljica mi je govorila
da joj je ~itanje romana bilo stra{no,
a ipak nije mogla prekinuti (`ena predaje historiju filma na univerzitetu,
nije dakle nikakva „naivna ~itateljica“). Vjerujem da dobar dio svoje
napetosti roman duguje upravo
ovom „gotskom okviru“.
Na 25. me|unarodnom sajmu
knjige u Sarajevu, promovirali
ste Va{ roman „Sjeme smrti“.
Mo`ete li nam ne{to re}i o ovom
djelu i kako ocjenjujete domete
ove sajamske manifestacije?
KARAHASAN: „Sjeme smrti“ je
prvi dio trilogije o Omaru Hajjamu,
velikom matemati~aru, astronomu,
misliocu i pjesniku.
A Sajam... Ne znam {ta bih Vam rekao. Bojim se da se u Bosni sistematski gu{i svaki oblik kulture i kulturnog ‘ivota, koji bi htio biti makar
malo vi{e od pukog derneka. Sajam
knjige je potreban, va‘an, jedan je
od poku{aja da se izdava{tvo obnovi
i odr‘i na ‘ivotu, godinama je bio
va‘no mjesto na mapi kulturnih doga|aja u regiji. Sada pre‘ivljava krizu, kao i svijet u kojem se doga|a.
Koje dobijene nagrade smatrate
posebno va‘nim za Vas?
KARAHASAN: Ne znam, te{ko je
izdvojiti neku nagradu, svako priznanje je ~ovjeku va‘no i drago, jer pokazuje da ga ljudi primje}uju, uzimaju u obzir, priznaju. Ako bih ba{
morao izdvojiti jednu ili drugu nagradu, vjerujem da bi to bile one „~isto knji‘evne“, koje dodjeljuju pisci
za jednu knjigu ili opus. To bi recimo
bila nagrada Charles Veillon za naj-
bolju knjigu eseja objavljenu u Evropi tokom jedne godine. Nagradu
dodjeljuje ‘iri sastavljen od pisaca,
bez ikakve veze s igrama mo}i ili
nekih drugih kaklkulacija, s jedinim
ciljem i namjerom da istakne knjigu
koju su ~lanovi ‘irija do‘ivjeli kao
najbolju. Tako je i sa srednjoevropskom nagradom za knji‘evnost Vilenica, koju dodjeljuje slovensko
dru{tvo pisaca. I o njoj odlu~uje ‘iri
sastavljen od pisaca, zainteresiran
jedino za knji‘evnu vrijednost jednog opusa. Ali takve su gotovo sve
nagrade koje sam dobio, tako je sa
Herderovom nagradom, koja mi je
posebno draga zato {to ju je od na{ih
pisaca prije mene dobio Miroslav
Krle‘a, tako je sa odli~jem Heinrich
Heine...
Kako se odvija Va{ ‘ivot na relaciji Sarajevo-Graz?
KARAHASAN: @ivot u dva grada
nosi mnogo problema sa sobom, ali
ima i velikih prednosti. Ako mi zatreba neka knjiga, ona je sigurno u
onom gradu u kojem ja trenutno nisam, ono {to bih volio danas odjenuti
sigurno je tamo gdje ja nisam, o koliko je to naporno i skupo da i ne govorim. Ali me zato spa{ava od obaveza da spletkarim i borim se za mo}
u bilo kojem od ta dva grada, osloba|a me pritisaka koji bi da me
svrstaju u neki od klanova koji vladaju javnom scenom, omogu}uje mi
jednu dobru „grani~nu“ poziciju koja
zna~i da sam u oba ta grada istovremeno unutra i vani. U mom slu~aju
se stvari dodatno kompliciraju time
{to svako malo moram i}i u neki tre}i
grad, na neku profesuru, du`i boravak ili ne{to sli~no, ali to je neka
druga pri~a.
Kako ste primljeni u Grazu kao
profesor i knji‘evnik?
KARAHASAN: U Grazu sam primljen tako dobro da smo, evo, ostali
i nakon isteka slu‘benog anga‘mana.
Ako ve} nisam kod ku}e u Sarajevu,
bilo bi logi~no da ‘ivim u Berlinu,
Parizu, Milanu ili gdje ve} imam
izdava~e, a mi smo ostali u Grazu,
dijelom zato {to je to prelijep grad a
drugo zato {to smo tako dobro primljeni u njemu. Ove godine su
kolege iz knji‘evnog kruga Lichtungen organizirale proslavu mog ro|endana, gradona~elnik je platio koktel, gradska ministrica kulture je
Na{ novinar Idriz Hod‘i} u dru{tvu sa Sejfudinom Toki}em
JUNI 2013
do{la, govorila i slavila s nama, glavni dnevni list mi ~estitao jednim
prelijepim mikro-esejom pod naslovom „O vremenu i vje~nosti“ iz pera
svoga knji‘evnog kriti~ara... Mislim
da to dovoljno govori.
[ta mislite o BH dijaspori i njenim potencijalima?
KARAHASAN: Mislim da je za
svaki mali narod u krajnjoj liniji dobro da ima svoju dijasporu, ma koliko to istovremeno bilo bolno i zna~ilo strahovit gubitak. Jo{ nedavno
smo imali periode u kojima je poljska ili ~e{ka knji‘evnost bila vanija po onome {to se pisalo u dijaspori, nego po onome {to je nastajalo
„kod ku}e“. Uzmite samo osamdesete godine, kad su u domovini zna~ajnu ~e{ku knji‘evnost pisali Harbal, Vaculik i mo‘da jo{ par autora
tog formata, a u dijaspori Kundera,
Libu{e Momkova, [kvorecki. A taj
odnos ne va‘i samo za knji‘evnost,
jer je navodim zato {to nju najbolje
poznajem, ali napominjem da je tako
i u nizu mnogih oblasti, od medicine
do tehni~kih disciplina. Mi u Bosni
imamo jo{ uvijek dobrih pisaca, lije~nika, in‘injera, a vjerujem da ih
gotovo isto toliko dobrih imamo u
dijaspori. Ti ljudi su za Bosnu istovremeno bolan gubitak i ogromna
prednost. Boli me kad pomislim {ta
bi nama donijeli svi sjajni ljudi koji
danas doprinose Njema~koj i Austriji, Danskoj i Australiji, Norve{koj
i SAD. Pri tome znam da pola Bosne
‘ivi od onoga {to ti isti ljudi zara|uju
i {alju u Bosnu. Znam da ve}ina njih
radi za Bosnu vi{e nego mnogi od
onih koji ‘ive u Bosni. Moj junak
Faruk iz romana „[ahrijarov prsten“
tvrdio je da je odlazak iz Bosne najbolji na~in da ~ovjek postane Bosanac ili ~ak bosanski patriot. U ta~nost te tvrdnje uvjeravam se iz dana
u dan. Najkara}e: mislim i znam da
je bosanska dijaspora brojna, da ima
izuzetan potencijal, kako intelektualni tako i ekonomski, bojim se da
je upravo ona jedan od malobrojnih
preostalih razloga za nadu u bolju
budu}nost Bosne.
I BH GLAS I 13
RAZGLEDNICE
Pi{e: D‘enana [E^I]
dzenana.secic@bhglas.com
Kronborg dvorac
H
elsingør er grad na istoku Nordsjællanda, le‘i na naju‘em dijelu
Øresunda, broji 46.368 stanovnika, i kao takav nalazi se na tre}em
mjestu po veli~ini na Sjællandu, iza Kopenhagena i Roskilde. Odmah
na drugoj strani Øresunda je [vedska i grad Helsingborg. Helsingør je lu~ki
i trajektni grad sa ~estim polascima i dolascima brodova, koji prevoze ljude
i automobile. Za Helsingør se mo‘e re}i da je svjetski poznat po drvorcu
Kronborg i Hamletu.
Grad se prvi put pominje 1231.godine kao mali tr‘i{ni grad nadomak
Flynderborga, a ve} 1426.godina je dobio pro{irena trgovinska prava od
kralja Erika, koji je istovremeno premjestio naselje na prostor oko crkve
Sankt Olai. Porezne dobiti od brodova koji su pristizali u luku su i{le direktno
kralju, ali kako su brodovi usidravani u luku, tako su mornari morali izlaziti
Kulturværft
na kopno i kupiti hranu, {to je punilo kase i obi~nim gra|anima. To je bio
po~etak bogate tradicije, duge historije i razvijenosti Helsingøra, koja se ni
do danas ne zaustavlja. Porezna utvrda Øresundstolden je odigrala zna~ajnu
ulogu u historiji Helsingøra, i kao posljedica toga udareni su temelji dvorca
Kronen, koji je tokom 1500.god preure|en i preimenovan u Kronborg.
Ipak kroz povijest nisu uvijek cvjetale ru‘e za Helsingør. 1875. godine
grad je pao u duboku krizu, kad brodovi vi{e nisu usidravali u luku i pla}ali
porez, ali ve} 1882. su izgra|ene fabrike Helsingør Skibsværft i Maskinbyggeri
A/S, koje su ozna~ile po~etak perioda industrijalizacije grada.
Helsingør je danas moderan grad {irokih ulica, razvijene privrede, bogate
i osebujne kulturne ponude kako za Dance, tako i za turiste koji navra}aju
iz cijelog svijeta. Kao najve}i grad sjevernog Sjælanda, njegove ulice su
pune raznih butika, a ra~una se da ima oko 350 specijaliziranih butika i
mnogo trgova~kih lanaca, tako da je izbor veliki i za obi~nog posjetitelja i
za one sa dubljim d‘epom.
Poseban procvat grad je do‘ivio od 2007-2012 kad je ulo‘eno vi{e milijardi
kruna u novi veliki Kulturværft, zatim Muzej pomornice, Helsingør Revyen
nastalu 1917.god., obnovljenu izlo‘bu u dvorcu Kronborg, pro{irenje luke
Nordhavenen i Parka Plaze, te novi atletski stadion. U gradu }ete na}i i velike
luksuzne stanove blizu mora koji svojom luksuzno{}u izazivaju uzdahe
divljenja, kao i nova poslovna podru~ja i novo regionalno pozori{te
HamletScenen, koje predstave daje izme|u ostalog i u novom Kulturværftu i
Kronborgu. Posebna atrakcija posjetiteljima Helsingøra je kompleks starih
ku}a, za cije renoviranje je ulo‘eno vrtoglavih 500 miliona eura.
Helsingor
14
I BH GLAS I
JUNI 2013
Dom kulture: Muzej i biblioteka
RAZGLEDNICE
Neum
Pi{e: Idriz HOD@I]
idriz.hodzic@bhglas.com
N
eum je grad koji le‘i na krajnjem jugu Bosne i Hercegovine i
predstavlja jedini bosansko-hercegova~ki izlaz na Jadransko
more. Njime se presijeca hrvatska obala Jadrana u du‘ini oko
dvadesetak kilometara, a time prekida i teritorijalni kontinuitet kopna
sjevera i juga Republike Hrvatske, {to ~ini poseban izazov aktuelnim
vlastima u obje dr‘ave da se na|e kompromisno rje{enje ovog problema.
U novijoj povijesti podru~je Neuma pripadalo je Op}ini Hutovo, a kasnije
Op}ini ^apljina, da bi 1978. godine postalo zasebnom Op}inom.
Teritorij Neuma Dubrova~ka republika je ustupila osmanlijama 1718.
godine, kako bi se osigurala od direktnih napada Mle~ana s kojima je
Op}ina Neum je, po popisu stanovni{tva iz 1991. godine, imala 4.268
stanovnika. Ve}insko stanovni{tvo je hrvatske nacionalnosti. Turisti~ka
ponuda Neuma raspola‘e sa vi{e od 4.000 le‘aja u hotelima visoke
kategorije koji su izgra|eni u posljednjih nekoliko decenija, te
odmarali{tima u privatnom smje{taju. Gostima se nude i izletni~ka
putovanja autobusom i brodom do Dubrovnika, Mostara, Me|ugorja i
Hutovog Blata.
Na neumskom podru~ju ima oko 12.000 stabala masline od koje se
proizvodi ulje najboljeg kvaliteta. U ekspanziji su trgovina, p~elarstvo,
sto~arstvo i ratarstvo, te plasteni~ka proizvodnja, kao i projekti razvoja
ribarstva i {koljkarstva, dok je proizvodnja duhana svedena na minimum.
bila u stalnom neprijateljstvu. Taj prostor nikada nije ulazio u satav
Dalmacije, niti Republike Hrvatske.
U geografskom smislu Neum zauzima povoljan polo‘aj, jer se nalazi
samo 70 km udaljen od Dubrovnika, Mostara i Me|ugorja, a od
‘eljezni~ke stanice Plo~e i Metkovi} dijeli ga 30 km.
Odlikuje se dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom, te
spada u red primorskih mjesta s najve}im brojem sun~anih dana. Ovakvi
klimatski uvjeti pogodni su za razvoj turizma. Turisti imaju priliku da se
kupaju i sun~aju sedam mjeseci u godini, uz klimatsku terapiju koju ~ine
~ist pomorski zrak, {etnje obalom Jadrana, kao i bavljenje raznim
sportovima na vodi.
JUNI 2013
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
Demencija (3)
KU]ANSKI SAVJETI
Alzheimerova bolest
U Danskoj ‘ivi oko 55.000 osoba koje imaju Alzheimerovu bolest. Taj broj je
sigurno ve}i, obzirom da ve}ina izbjeglica i drugih doseljenika nije obuhva}ena
programom pregleda
O~istite
ro{tilj brzo i
efikasno
Donosimo {est
korisnih savjeta za
~i{}enje ro{tilja
Pi{e: Dr. Armin GALE[I]
armin.galesic@bhglas.com
A
lzheimerova bolest je
naj~e{}i oblik demencije, a
njeni glavni simptomi su lo{e pam}enje tokom najmanje 6
mjeseci ili godinu dana. Pam}enje
se gubi postepeno, pacijent postaje
pasivan i ne mo‘e da funkcioni{e
bez pomo}i okoline. Va‘no je da pacijent bude pregledan na vrijeme
kako bi po~eo sa lje~enjem i kako
bi se porodica informisala o bolesti, mogu}nosti lije~enja i pomo}i
koje zajednica, odnosno komuna
mo‘e pru‘iti pacijentu i porodici.
Uzrok nastanka Alzeheimerove bolesti su promjene na nervnim
}elijama. Nervne }elije propadaju
i mozak gubi funkciju. Alzheimer
je bolest koja polagano nastaje,
~ovjek postaje kao „biljka“ i potpuno je ovisan od drugih osoba, te
u principu treba biti smje{ten u
specijalnu instituciju za dementne
osobe. U tim ustanovama radi osoblje koje je specijalno obu~eno za
ovu vrstu pacijenata. Pacijenti sa
ovim tipom demencije naj~e{}e
umiru nakon nekoliko godina. Takva osoba nema osje}aj za glad ili
‘e|, podlo‘na je ~estim infekcijama, naro~ito upalama mokra}nih
puteva i upalama plu}a. Upala plu}a kod ovih pacijenata je ~esto
uzrok smrti. Uzrok smrti mo‘e biti
i hroni~na iscrpljenost organizma.
|ena. ^lanovi porodice i poznanici ne
mogu pomo}i pacijentu i to kod njih
stvara odre|enu frustraciju. Mnoge
bolesti mogu li~iti na demenciju, zato
je va‘no da se osoba pregleda i da se
postavi prava dijagnoza. Va‘no je da
se isklju~e druge bolesti, kao na primjer manjak vitamina, bolesti {titne
‘lijezde, infekcije raznog tipa posebno
infekcije i upale mozga i mo‘dane
ovojnice. Starije osobe ne uzimaju
dovoljno te~nosti, a kod manjka
te~nosti osoba mo‘e biti konfuzna,
dekoncentrisana i imati lo{e
pam}enje. Zato je va‘no da starije
osobe piju najmanje 2 litre te~nosti
dnevno. Depresija, kao uzrok ove
bolesti treba se isklju~iti. Mnogo puta
pacijent mo‘e bolovati od depresije i
imati simptome sli~ne demenciji. Depresija se mo‘e lje~iti jako dobro i ve}ina pacijenata reaguje odli~no na
terapiju. [to se ti~e dijagnostike pacijent mora biti upu}en na kompjuterizovanu tomografiju mozga (CT
scaning mozga).
Simptomi i postavljanje
dijagnoze
U po~etku osoba primje}uje da
gubi pam}enje i orjentaciju u vremenu
i prostoru. Nakon izvjesnog vremena
osoba ne mo‘e da prepozna bliske
srodnike i prijatelje, postaje napeta i
nervozna, javljaju se promjene u
pona{anju i postaje konfliktna li~nost.
Vremenom simptomi postaju sve
izra‘eniji te i okolina bude time pogo-
Lje~enje
Lije~enje mo‘e usporiti napredovanje bolesti, ali se izlje~enje ne
mo‘e posti}i. Lje~enje i kontrola u
prvoj fazi odvijaju se, u ve}ini slu~ajeva, u klinikama za demenciju.
Pacijent kasnije ide na kontrolu
kod svog ljekara koji se po potrebi
konsultuje sa ljekarima za demenciju. Bolest se nezaustavljivo razvija, a na kraju pacijent umire u toku
16
I BH GLAS I
JUNI 2013
5-10 godina, kada se sve funkcije
jednostavno ugase.
U Danskoj ‘ivi oko 55.000 osoba koje imaju Alzheimerovu bolest.
Taj broj je sigurno ve}i, obzirom da
ve}ina izbjeglica i drugih doseljenika
nije obuhva}ena programom
pregleda. Za to postoji vi{e razloga,
ali je prije svega problem u razlikama
kultura i ~injenici da ve}ina starijih
osoba ne govori danski.
Bez lje~enja ovaj tip demencije se razvija kod nekih pacijenata
lagano mjesecima ili godinama, a
kod drugih pacijenata se razvija
jako brzo. Veoma je va‘na koordinacija izme|u porodice pacijenta,
ljekara i stru~nog osoblja u komunama kako bi se na adekvatan na~in
pomoglo pacijentu, ali i ~lanovima
njegove porodice. U svemu tome
neophodno je prevazi}i predrasude.
U na{oj domovini nije postojala adekvatna pomo} za osobe
oboljele od demencije. @ivimo u
Skandinaviji, gdje su veoma dobri
uslovi za lje~enje i pomo} ovoj grupi pacijenata i ~lanovima porodice.
To na{i ljudi treba da iskoriste. Prema shvatanjima nekih na{ih ljudi
„sramota“ je da neki njihov ~lan
porodice bude smje{ten u odre|enu
instituciju. To je pogre{no mi{ljenje, a treba koristiti sve mogu}nosti
koje komuna daje, odnosno treba
prihvatiti pomo} dru{tva jer na taj
na~in porodica najbolje poma‘e
pacijentu, ali i sebi.
1. Napunite sudoper ili
kadu (ovisno o veli~ini re{etke) vodom i sir}etom. Uronite masnu re{etku ro{tilja i pustite da odstoji nekoliko minuta. Umjesto sir}eta mo‘ete
koristiti i sapunicu, no u tom
slu~aju pustite da odstoji pet
minuta du‘e.
2. Dok se re{etka nama~e, uzmite ‘i~anu spu‘vicu i
s ostatka ro{tilja lagano odstranite ostatke hrane, masno}e i pepela, pi{e Magazin.
Ako imate plinski ro{tilj,
oslobodite put do plamenika
i dobro ga o~istite.
3. Kad ste ga dobro o~istili i uklonili sve ostatke hrane i nakupine masno}a,
sastavite ro{tilj.
4. Tada ‘i~anu spu‘vicu
iskoristite za ~i{}enje re{etke.
Jako upiru}i skinite svu masno}u i pritom pazite da imate
pristup svakom utoru. Kod
plinskog ro{tilja budite oprezni da ne o{tetite neki dio.
5. Kad ste zavr{ili s ~i{}enjem, ostavite ro{tilj 15-ak
minuta na zraku da se dobro
posu{i.
6. Kako biste kod idu}eg
kori{tenja dobro ispekli meso
i jo{ lak{e o~istili ro{tilj, prije
spremanja re{etku prema‘ite
tankim slojem ulja.
Limun tjera
insekte iz
doma!
Limun pomije{an sa solju odli~no je sredstvo za ~i{}enje
tvrdokornih mrlja, ali i za
odbijanje ne‘eljenih insekata.
Problem s buba{vabama
mo‘ete rije{iti tako {to }ete
pod oprati mje{avinom limuna
i vode - taj miris }e ih odbiti.
Limunom mo‘ete poprskati i
pragove vrata ili ivice prozora,
{to }e sprije~iti mrave da navale u va{ dom, prenosi Kurir.
LJEPOTA,STIL I MODA
KULINARSTVO
Njega stopala
Uklonite tvrdu ko‘u
na petama
Kako bi se rije{ili tvrdokornih naslaga donosimo
vam tri brza recepta koji }e va{im stopalima
podariti novi sjaj
Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com
Priredila: Almira [I[I]
almira.sisic@bhglas.com
L
jetna obu}a ~ija vladavina
samo {to nije zapo~ela za
zadatak ima za istaknuti
lijepa i njegovana stopala koja
postaju centar pa‘nje na na{em
tijelu. No nakon zimskog perioda
njihov izlet u otvorenoj obu}i
mnogima zadaje muke zbog
ispucale i tvrde ko‘e na petama
koja je ~esto posljedica te{ke
zimske obu}e, nedostatka zraka
ali i bakterijskih infekcija. Kako
bi se rije{ili tvrdokornih naslaga
donosimo vam tri brza recepta
koji }e va{im stopalima podariti
novi sjaj.
1. KUPKA SA JABUKOVIM
SIR]ETOM
Za zdravu ko‘u na petama
redovna higijena je neophodna,
njegu stopala va‘no je stoga
zapo~eti kupkom u koju ste
dodali jabukovo sir}e koje je
najbolji pomaga~ u uklanjanju
gljivica i ne~isto}a.
Priprema:
U 2 litre tople vode dodajte
{oljicu jabukovog sirceta, stopala
dr‘ite u kupki najmanje 30
minuta i ovaj postupak napravite
barem dva puta sedmi~no.
Ukoliko je u pitanju
bakterijska infekcija zbog koje
vam je ko‘a u lo{em stanju, dva
puta sedmi~no napravite kupku
s toplom vodom u koju ste dodali
par kapi ulja ~ajevca. Ovo ulje
poznato je po svojim
antibakterijskim i antisepti~kim
karakteristikama.
2. PILING OD MEDA I RI@E
Odumrle stanice ko‘e potrebno je odstraniti jer ispod njih
se krije zdrava nova ko‘a, a u
ovom slu~aju najbolje }e vam
pomo}i dobar peeling.
Priprema:
Pola {oljice ri‘e usitnite u
ma{ini za mljevenje i dodajte u
smjesu od 2 dcl jabukovog
sir}eta i 2 supene ka{ike meda.
Dobro izmije{ajte i smjesu
utrljajte u tvrdu povr{inu ko‘e na
petama. Med i sir}e omek{at }e
ko‘u dok }e ri‘a pomo}i u
uklanjanju mrtvih }elija.
3. KREMA OD
BADEMOVOG ULJA
Nakon pilinga, stopala je
potrebno isprati i dobro posu{iti
te ko‘u nahraniti. Da bi ko‘i dali
potrebnu vla‘nost i adekvatne
vitamine, maslinovo ulje je
idealno zbog obilnosti vitamina
E.
Priprema:
4 velike ka{ike maslinovog
ulja pomije{ajte sa pet kapi bademovog ulja, nanesite mje{avinu na pete i kru‘nim pokretima
po cijeloj povr{ini umasirajte.
(Izvor: Zadovoljna.hr)
Sarma od slatkog kupusa
Sastojci:
- 1 kg slatkog kupusa
- 30 dkg junetine (buta)
- 6 dkg ri‘e
- 10 dkg crvenog luka
- so, biber, aleva paprika
Priprema:
Blan{irajte o~i{}ene listove
kupusa i ocijedite.
Mljeveno meso za~inite,
dodajte ri‘u i sitno isjeckan luk.
Dobro izmje{ajte tako da
dobijete kompaktnu masu pa
njome punite listove kupusa i
oblikujte sarme.
Sarme kru‘no slo‘ite u
{erpu, zalijte gove|om supom
i skuhajte.
Prije serviranja rastopite
malo masla ili maslaca, dodajte
aleve paprike i prelijte preko
vrele sarme dok ona vri.
Slu‘ite sa povlakom ili dodajte bareni krompir kao prilog.
Kola~ sa jagodama
Sastojci:
- 1/2 kg jagoda
- 1 paket petit keksa
- oko 150 g margarina
- 2 pudinga (po ‘elji)
- 900 ml mlijeka
Za ukra{avanje :
{lag, jagode i mrvice keksa
Priprema:
Keks izmrvite,margarin otopite, pa pomije{ajte s keksom.
Dobro izmije{ajte i onda utisnite
JUNI 2013
rukama u kalup (bilo bi dobro
da je rasklopivi).
Skuhajte puding, ali stavite
malo manje mlijeka nego {to pi{e da dobijete malo gu{}u smjesu, na samom kraju umije{ajte
komade jagoda izrezane kako
‘elite (ja kad je u pitanju vo}e u
kola~ima volim ve}e komade).
Uspite u kalup i poravnajte. Pustite da se dobro ohladi i onda
stavite {lag i ukrasite kako ‘elite.
I BH GLAS I 17
SPORT
Dominacija njema~kih klubova u Ligi {ampiona
Bundesliga{ko finale
Bundesliga{ki model je model za budu}nost koji mo‘e nogomet izvesti sa puta
moralno-eti~ke i ekonomske stranputice kojome se mnogi klubovi sve vi{e kre}u
Pi{e: Benjamin DAJI]
benjamin.dajic@bhglas.com
T
okom
ovosezonskog
izdanja najve}eg nogometnog klupskog takmi~enja
i{~ekivanje velikog finala izme|u
katalonskog ponosa, FC Barcelone, i {panskog kraljevskog kluba,
Real Madrida, trajalo je sve do
kraja polufinalnih dvoboja. Tu su
se novom El Classicu isprije~ili
njema~ki prvaci posljednjih sezona, Bayern Minhen i Borussia
Dortmund, i prili~no uzdrmali
nogometnu Evropu uspostaiv{i
novu hijerarhiju na vrhu ljestvice
najboljih svjetskih klubova, ali i
najja~ih nacionalnih liga.
Bayern je u obje utakmice
deklasirao Barcelonu, koja je kao
najuspje{niji evropski klub u
posljednjih 10-ak godina va‘ila za
najozbiljnijeg pretendenta na titulu Lige {ampiona. Messi i dru{tvo
su u 180 minuta igre bili potpuno
nemo}ni pred bavarskom ma{inerijom i Bayern je zbog takve predstave automatski postao favorit u
finalnoj utakmici bez obzira na
protivnika. U Londonu im se pridru‘ila ekipa njihovog velikog ri-
18
I BH GLAS I
vala iz Dortmunda. Borussia je u
finale stigla ne{to te‘e, ali sasvim
zaslu‘eno. Pokazali su veliku
‘elju i zalaganje i u kombinaciji
sa neupitnim kvalitetom svojih
zvijezda u usponu izbacili su Real,
koji je dodu{e na samom kraju
druge utakmice imao svoje {anse
za prolaz.
Bayernu je to bilo tre}e finale
u L[ u posljednje 4 sezone, dok
je Borussiji to predstavljalo drugu
finalnu utakmicu u historiji kluba
u najpresti‘nijem klupskom takmi~enju. Interesovanje za ovaj
dvoboj je bilo ogromno i ~ak pola
miliona navija~a Borussije poku{alo je do}i do ulaznice za dvoboj
na Wembleyju. Karte naravno nisu
dobili svi, ali oni koji su u tome
uspjeli mogli su u‘ivati u divnoj
atmosferi u i oko utakmice, ali i
prikazanom igrom na terenu od
strane obje ekipe. Utakmica je obilovala individualnim dvobojima,
visokim tempom i lijepim potezima. Na kraju je Bayern bio za nijansu s(p)retniji i pehar za najbolju
ekipu u Evropi je nakon pobjede
od 2-1 po peti puta zavr{io u
vitrinama minhenskog kluba.
Pobjedom je Bayern zbacio Ma-
JUNI 2013
nchester United sa prvog mjesta liste najvrijednijih klubova. Trenutna
vrijednost bavarskog giganta se
procjenjuje na oko 860 miliona
ameri~kih dolara, a me|u vode}ih 10
klubova iste liste ubacila se i
Borussija. Rezultati njema~kih
klubova na terenu su pozitivna
posljedica inteligentne strategije
poslovanja i razvoja, po ~emu
zadnjih godina iza sebe ostavljaju
ostale velike nacionalne lige. Ukupni
zajedni~ki prihodi klubova Bundeslige iznose oko 1.75 milijardi eura i
po tome je samo engleska Premier
League ispred, ali fasciniraju}e u vezi
Bundeslige je da je ove sezone ~ak
14 od 18 klubova poslovalo
pozitivno. Zbog o{trog reguliranja
ekonomije Bundesliga bi po mnogim
ekspertima trebala postati model na
koga bi se trebao ugledati ostatak
fudbalskog svijeta u kome prezadu‘enost klubova postaje sve ve}a
po{ast.
Bundesliga je sa prosjekom od
oko 42 000 gledalaca po utakmici
najposje}enija nogometna liga na
svijetu. To za klubove osim profita
na samim ulaznicama zna~i i pove}anu prodaju klupskih suvenira,
a kreiranje lijepe amosfere na pu-
nim stadionima budi pozornost
sponzora i medija sa kojima se potpisuju unosni ugovori. Na drugoj
strani jedna~ine ovi prihodi se ne
poni{tavaju tako lahko, nego se
kroz ograni~avanje rasta igra~kih
plata sprje~ava negativan bilans,
a profit se svrsishodno koristi za
sveukupan rast strukture kluba.
Dok se u italijanskoj Serie A u
prosjeku ~ak 72% ukupnog bud‘eta kluba izdvaja za igra~ke platne liste, u engleskoj Premier League 68%, {panskoj La Ligi 61%,
u Bundesligi se taj procenat svodi
na 52.
Zbog toga bundesliga{kim
klubovima nije potrebna moderna
pojava raznih {eika, naftnih magnata i ostalih tajkuna koji bi kupovinom
kluba podmirili nagomilane dugove
i onda svoju novu igra~ku uljep{avali
bacanjem ogromnih svota na
precjenjene igra~e. U Bundesligi to
u stvari i nije mogu}e jer pojedinac
po zakoniku lige ne mo‘e
posjedovati vi{e od 49% kluba.
Bundesliga{ki model je model za
budu}nost koji mo‘e nogomet
izvesti sa puta moralno-eti~ke i
ekonomske stranputice kojome se
mnogi klubovi sve vi{e kre}u.
SPORT
[vedska: Zavr{eno 10-to svjetsko prvenstvo bh. dijaspore u malom fudbalu
BH. mladost iz cijelog svijeta na jednom mjestu
Prvo mjesto osvojila je selekcija Belgije, drugo Slovenije, a tre}e Italije. Ovaj turnir ostat }e zapam}en i po
tome da je po prvi put u~estvovala bh. dijaspora iz Turske, dok je izostala ekipa na{e dijaspore iz Danske
Detalj sa ceremonija otvaranja prvenstva
Pobjedni~ka ekipa Belgije - {ampioni prvenstva
Ekipa Slovenije, vice{ampioni
Ekipa Italije - tre}eplasirani
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
fadil.catovic@bhglas.com
Foto: SSDBiH
U
{vedskom gradu Vesterasu
odr‘ano je 10-to svjetsko
prvenstvo bh. dijaspore u
malom fudbalu u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore BiH. U~e{}e
je uzelo 12 ekipa sastavljenih od
mladih bh. fudbalera iz raznih dijelova svijeta. U toku dva dana, 2. i 3.
maja, nadigravala se bh. mladost i
borila za pobjedni~ki pehar. Sportski rezultati bili su manje zna~ajni
od ~injenice da se na jednom mjestu
na{la na{a mladost spremna da se
takmi~i, ali i da se zabavi i dru‘i. Bila
je to prilika za susrete starih sportskih, ali i ‘ivotnih prijatelja te sklapanje novih poznanastava iz kojih }e
se mo‘da izroditi pravo prijateljstvo.
Pobjednik turnira je ekipa Belgije koja je u finanlnoj utakmici savladala ekipu Slovenije, boljim izvo|enjem kaznenih udaraca. U borbi
za tre}e mjesto ekipa Italije uspjela
je savladati ekipu njema~ke bh. dijaspore. I ostale ekipe pokazale su
zavidan kvalitet, a ocjena je da je
svaki naredni turnir kvalitetniji od
onog prethodnog.
Kao i svake godine i ovaj put je
progla{en najbolji fudbaler. Tu
U zadnjem trenutku otkazali odlazak
Ekipa iz Danske nije se pojavila
na prvenstvu
Ovaj svjetski turnir ostat }e
zapam}en jo{ po ne~emu. Po prvi
put je na turniru u organizaciji
Svjetskog saveza dijaspore u~estvovala turska bh. dijaspora, a
prvi put nije se pojavila ekipa bh.
dijaspore u Danskoj. Turska bh.
dijaspora zaslu‘uje velike pohvala jer se uspjela organizovati i do}i na ovakav jedan turnir, a danska bh. dijaspora mora dobro izanalizirati razloge nedolaska na
turnir jer se turnir odr‘avao u Skandinaviji i na{em neposrednom
susjedstvu.
Kako isti~u iz Glavnog
odbora Saveza bh. udru‘enja, oni
su u~inili sve {to su mogli da pomognu ekipi koja je osvojila pravo u~e{}a na ovom turniru.
SBHUD je osnovan prije veoma
kratkog vremena i nije mogao
obezbijediti sve tro{kove za
ekipu koja je trebala predstavljati
dansku bh. dijasporu.
O~igledno je da se neke
stvari u tom pogledu moraju
promijeniti. Izborni turniri u
toku pro{le i po~etkom ove
godine dobro su organizovani,
kao i zavr{ni turnir o ~emu smo
ve} pisali u na{em listu.
Odbor za sport SBHUD morat }e razmisliti o izmjeni na~ina
izbora ekipe koja }e ga predstavljati na svjetskom turniru. Mo‘da je rje{enje da se na takav
turnir po{alje reprezentacija koju
}e odrediti selektor, a da se izbor
igra~a obavi na jednom turniru
uz prijavu u~e{}a svih ekipa koje
‘ele u tome u~estvovati. Na taj
na~in te{ko se mo‘e desiti da
ekipa koja treba predstavljati
na{u dijasporu u posljednjem
trenutku otka‘e u~e{}e, kada se
nema vremena ni za kakve
promjene.
Razlozi otkazivanja vi{e
nisu ni va‘ni, ali moraju poslu‘iti
kao dobra pouka za sve budu}e
aktivnosti na sportskom planu.
JUNI 2013
laskavu titulu ponio je Semir Duri},
a za najboljeg strijelca progla{en je
Adin Mehmedovi} iz ekipe Italije.
Titulu najboljeg golmana, prema
odluci stru~nog ‘irija, ponio je Igor
Brati} iz ekipe Slovenije. Dres na{eg
reprezentativca Sejada Salihovi}a
dobio je na poklon predsjednik organizacionog odbora Smajo Murguz.
Sve utakmice na turniru bile su
izuzetno dobro posje}ene, a procjenjuje se da je finalnu utakmicu gledalo preko 1.000 gledalaca. Uz svoje
ekipe do{lo je i mnogo na{ih zemljaka sa svih meridijana svijeta, a iskoristili su priliku da budu zajedno,
dru‘e se i bodre svoje ekipe. Zna~ajno je naglasiti da se u toku turnira
nije desio niti jedan eksces. Gotovo
svaku utakmicu, pored sportskog navijanja pratili su izlivi ljubavi prema
domovini, a naj~e{}e su ispoljavani
pjesmom „Hajmo Bosno, hajmo
Hercegovino“.
Organizator turnira bila je {vedska bh. dijaspora, a grad doma}in bio
je Vesteras. Volonteri iz [vedske i
Vesterasa u~inili su sve da ova
manifestacija sporta, dru‘enja i ljubavi prema domovini Bosni i Hercegovini protekne izuzetno uspje{no.
Sve ekipe bile su smje{tene u korektnim uslovima i sve su do~ekane izuzetno prijatno od strane doma}ina.
I BH GLAS I 19
KULTURA
Razgovor: Damir Imamovi} - novi, izvorni glas sevdaha dana{njice:
„Sevdah koji sviram baziran je na tradicionalnom
repertoaru i klasi~noj umjetnosti pjevanja sevdaha…“
amir Imamovi} je ro|en
1978. godine u Sarajevu,
u porodici koja ba{tini
sevdah i bosansku sevdalinku.
Muzici se posvetio nakon studija
filozofije. Zajedno s Farah Tahirbegovi}, 2004. godine, radi na
monografiji pjesama svoga dede
Zaima Imamovi}a, jednog od
najuticajnijih pjeva~a u historiji
sevdaha.Ta knjiga ga uvodi u svijet
sevdaha, ali i profesionalnog
bavljenja muzikom, te ubrzo
po~inje graditi sopstveni repertoar, nastupaju}i u BiH i inostranstvu. Okupio je „Damir Imamovi} Trio“ 2006. godine (Vanja Radoja-violina i Edvin Had`i}-kontrabas), s kojim iste godine snima
„DI3 Svira Standarde“. Prvi DI
solo CD (Gramofon) snimio je u
aprilu 2010., a drugi u julu 2011.
godine. Odnedavno ima svoj novi
bend „Sevdah Takth“, s kojim je
snimio svoj peti CD. Sevdah Damira Imamovi}a zasniva se na strastvenim istra‘ivanjima tradicionalne muzike BiH. On neprestano
pro{iruje svoj repertoar i svojim
interpretacijama stvara jedan poseban stil savremenog sevdaha.
[ta mo‘ete re}i o vremenu u
kojem ste se opredijelili za sevdah i sevdalinku?
IMAMOVI]: @ivimo u vremenu
depresije, negativnosti, nepravdi
koje su sve na vidjelu i zbog kojih
svim na{im nazorima vlada pesimizam. Odrastaju}i u ratom zahva}enoj zemlji i kasnije u suludom pora}u, morao sam se nau~iti
optimizmu, ina~e nikada ni{ta ne
bih pokrenuo. Recimo, danas u
vrijeme digitalizacije i slobodne
razmjene informacije znamo vi{e
o tradicionalnoj muzici BiH i Balkana nego ikada. Imamo priliku
otvoriti mnoge zaboravljene rukavce starih umjetni~kih formi i do}i
do znanja koje ~ak ni velikanima
sevdaha iz pro{losti nisu bila lako
dostupna. Ipak, neprestano slu{amo pateti~ne i predosadne pri~e o
„najgorem od svih svijetova“.
^ovjek se mora za ljepotu opre-
dijeliti, mora je izabrati, mora se
za ljepotu boriti!
Koje Va{e solo nastupe i solo
CD-ove smatrate posebno
zna~ajnim?
IMAMOVI]: „Sevdah Takht“
(2012., iTM) moj je peti CD. Dva
sam snimio s mojim starim „Triom“, dva solo i ovaj peti je s novim
bendom „Sevdah Takht“ u kojem
sviram sa Ivanom Mihajlovi}em
(bass) i Nenadom Kova~i}em (perkusije). Trenutno mi je to najva`nija stvar, mislim da sam s ovim
projektom i ovim CD-ovima najdalje oti{ao. [to se ti~e nastupa,
bilo je zaista va`nih nastupa, npr.,
s Jadrankom Stojakovi}, s Bojanom Zulfikarpa{i}em itd.
Mo‘ete li ~itateljima „BH Glasa“ predstaviti repertoar i nastupe „Damir Imamovi} Trio“,
odnosno s novim bendom „Sevdah Takht“?
IMAMOVI]: @elim da napomenem da je „Trio“ stari projekat i da
sada imam novi bend „Sevdah Takht“, kako sam ve} rekao u odgovoru na prethodno pitanje. Sevdah
koji sviram baziran je na tradicionalnom repertoaru i klasi~noj umjetnosti pjevanja sevdaha. Budu}i je
sevdah umjetnost, ona ne mo`e stagnirati i neprestano tra`i da se
oprobavaju nove stvari, da se eksperimentira, da se baca u nove
izazove. Nastojim pobje}i od
svrstavanja sevdaha u „narodnjake“
i cijelu bulumentu pop-folka.
Za Vas je muzi~ki kriti~ar
Dragan Kremer iz magazina
„Vreme“ rekao da ste „...novi,
opet izvorni glas sevdaha dana{njice“. Kako to komentirate?
IMAMOVI]: Veliko mi je zadovoljstvo da su se neki od zaista
legendarnih muzi~kih kriti~ara na podru~ju Balkana
izrazili vrlo pozitivno o
tome {ta radim. Nekima
je trebalo dosta vremena
da prihvate tu neku beskompromisnost s kojom
izla‘em tradiciju sevdaha.
Nekima je smetao taj savremeni pristup, a nekima elementi sevdah zanata koji ih
mo‘da i previ{e podsje}aju na
20
JUNI 2013
Razgovarao: Idriz HOD@I]
idriz.hodzic@bhglas.com
D
I BH GLAS I
pro{la vremena. Ipak, vremenom
ih je najve}i broj prihvatio to kao
vrijedan pristup. Dragan Kremer
je bio me|u prvima koji su svratili
pa‘nju javnosti na to {to radim i
na to sam mu vrlo zahvalan.
[ta nam mo‘ete re}i o Va{im
gostovanjima van BiH?
IMAMOVI]: Sada ve} prili~no
redovno nastupam na tzv. „internacionalnoj sceni“. Bude tu nastupa
na festivalima World Musica, jazza
i sl. Ponekad nastupam i u organizaciji nekih od udru`enja na{ih
ljudi {irom svijeta, iako rje|e
jer je na ono {to radim
orijentirana ponajvi{e
mla|a publika.
Koje su osobenosti
u Va{im interpretacijama sevdaha u odnosu na sevdalinke
koje svira mr. Emir Bo{njak, vrtuoz na harmonici,
koji je muzi~ku slavu stekao u
Skandinaviji?
IMAMOVI]: Emirov rad pratim
ve} nekoliko godina, dopisujemo
se i nekoliko puta smo poku{avali
uraditi ne{to zajedno. Ovaj njegov
boravak u Sarajevu i koncert u Muzi~koj akademiji u Sarajevu kojeg
je svirao s danskim
kolegama (21.
03. 2013. godine, op.a.) bio je
su-
per prilika koju smo odmah iskoristili. Emir je zaista sjajan muzi~ar i predivno je {to ima priliku da
se razvija na sceni koja nudi infrastrukturu za muzi~are koji vole
eksperiment. Tako|er mi je drago
{to popularizira sevdah u Danskoj
i Skandinaviji svojim zaista osebujnim interpretacijama. Nadam se da
}emo jo{ svirati zajedno.
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (24): Fra Ivan Franjo Juki}
Jedan od najistaknutijih za~etnika
bo{nja~kog (bosanskog) modernizma
„Mi Bo{njaci njekad slavni narod sad jedva da smo ‘ivi... Vrime je da se i probudimo od dugovi~ne nemarnosti; dajte pehar,
te carpite iz studenca pomnje mudrost i nauk; ... da na{ narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost istine izvedemo...“
Pi{e: Benjamin DAJI]
benjamin.dajic@bhglas.com
I
van Franjo Juki} ro|en je u
Banja Luci 8. jula 1818. od
oca Joze koji je bio zlatar i
majke Klare. U nepunih 40 godina
‘ivota iza sebe je ostavio dubok
trag na politi~koj i kulturnoj sceni
BiH kao za~etnik i anticipator
mnogih va‘nih poduhvata koji
pripadaju novoj epohi moderniteta i gra|anske kulture. Ni‘e razrede gimnazije zavr{io je u fojni~kom franjeva~kom samostanu i
1833. stupio je u franjeva~ki red.
U Zagreb je poslan 1835. na studij
filozofije, a 1837. u Ugarsku, u
grad Veszprem, da studira teologiju koju je na kraju zavr{io u
Dubrovniku. Kao mlad sve}enik
odre|en je 1840. u fojni~ki samostan za kapelana, a 1848. postao
je kapelan u Varcaru.
Prva polovina 19. vijeka u
Bosni bila je obilje‘ena unutarnjom krizom Osmanlijskog carstva i vanjskim pritiskom evropskih sila. Pokret za autonomiju
Bosne pod vodstvom Husein-kapetana Grada{~evi}a (1831.),
krvavo sprovo|enje reformi okrutnom rukom Omer-pa{e Latasa,
srpski i hrvatski nacionalni integralizam i ekspanzionizam, neki
su od va‘nih prizora na pozornici
na kojoj je Juki} djelovao.
U Varcaru je 1850. sastavio
memorandum „@elje i molbe kristjanah u Bosni i Hercegovini,
koje ponizno prikazuju njegovom
carskom veli~anstvu sretnovladaju}em sultanu Abdul-Med‘idu“ i
diplomatskim kanalima ga uputio
na Portu. Zbog specifi~ne strukture socijalno-konfesionalne strukture bosanskog dru{tva tog vremena, Juki} svoje zahtjeve predstavlja u ime svih kr{}ana BiH,
kao elementa dru{tva koji se borio
za priznanje. Ipak Juki}eva domovinska i nacionalna svijest je nesumnjivo bila bosanska (bo{nja~ka)
Fra Ivan Franjo Juki} (1818.-1857.)
i uklju~ivala je sve bh. etno-konfesionalne zajednice. Juki} je ~esto
pisao pod pseudonimom Slavoljub
Bo{njak i tako na simboli~an na~in
jasno izra‘avao svoj osje}aj
kolektivnog identiteta. Fokus i
sredi{nja ta~ka duha njegovog
knji‘evnog opusa uvijek je bila
Bosna, ~iju politi~ku sudbinu i
egzistenciju je uvijek posmatrao
unutar njene narodne i organizacijske cjelovitosti.
U Zagrebu je 1851. objavio
knjigu „Zemljopis i poviesnica
Bosne“ na kraju koje se nalazio i
spomenuti memorandum, a u ko-
me je izme|u ostalog stajalo: „Da
se vi{e ne zovemo raja, ve}
gra|ani i dr`avljani cjelokupnog
turskog carstva...“. U toj ta~ki
sazdana je visoka politi~ka
intonacija po kojoj mnogi Juki}ev
memorandum vide kao prvi nacrt
evropskog gra|anskog ustava u
BiH. Juki} je bio pristalica ju`noslavenskog Ilirskog pokreta, ali je
precizno razaznavao pojedine
etnicitete unutar tog plana. Potaknut tvrdnjom jednog tada{njeg
srbijanskog knji`evnika da su
Bo{njaci (Bosanci) Srbi, Juki} u
jednom svom tekstu kontraJUNI 2013
argumentira odlu~no i veoma
diferenciranim pojmovima: „Bo{njaci su dosad bili ne samo u zemljopisnom smislu, ve} i u rodoslovnom: pravi Bo{njaci! Slavni
narod ilirski!“ Na to jo{ dodaje: „ Ja
sam mnogo i putovo po Bosni; al
nikad tamo ne ~uh za srbski narod,
niti za srbski jezik! Tamo sve i|e
po bosanski i na{ki...“
Juki} je pokazivao sklonost ka
prosvjetiteljskim ciljevima i zalagao se za utemeljivanje {kola.
Podsticao je otvaranje {tamparija,
knji‘ara, narodnih ~itaonica, kulturnih dru{tava i muzeja. U sklopu svog kulturnog rada pokrenuo
je prvi bh. ~asopis – „Bosanski
prijatelj“. Da je obrazovanje svog
naroda smatrao najva‘nijim segmentom napretka potvr|uje sljede}i odlomak iz jednog Juki}evog
teksta: „Mi Bo{njaci njekad slavni
narod sad jedva da smo ‘ivi...
Vrime je da se i probudimo od
dugovi~ne nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje
mudrost i nauk; ... da na{ narod
prosti iz tminah neznanstva na
svitlost istine izvedemo...“
U spomenutom Omer-pa{i
Latasu Juki} je u po~etku vidio
spasitelja koji }e uvesti blagostanje i stoga ga je slavio kao prijatelja. Latas je pak iskoristio Juki}evo povjerenje i kada je bio optu‘en za {urovanje sa kr{}anima i
poku{aj odmetanja od sultana hladnokrvno je ‘rtvovao Juki}a, la‘no ga optu‘iv{i za protivustavan
politi~ki anga‘man. Prvo ga je
dr‘ao tri mjeseca u zatvoru u Sarajevu, a onda ga je 1852. bolesnog uputio u Carigrad. Izbavljen
je iz tamo{nje tamnice nakon 25
dana, ali mu je povratak u Bosnu
bio zabranjen, pa je boravio kao
kapelan u blizina \akova.
Iscrpljen naporima i te{ko bolestan podvrgao se operaciji kamenca i nedugo nakon toga je podlegao (20.5.1857). Pokopan je u
siroma{nu zajedni~ku grobnicu St.
Marxer Friedhoff u Be~u.
I BH GLAS I 21
ZANIMLJIVOSTI
Priredio: Emir OV^INA
znenog suda u Wiesbadenu u Njema~koj. Ina~e, {teta koju su osumnji~eni napravili prilikom plja~ki skoro
je jednako velika kao i plijen i iznosi
oko 160.000 eura, izra~unao je javni
tu‘itelj. Dr‘avljanin BiH (33), koji
se na{ao u ovoj grupi s trojicom
Crnogoraca, na sudu se pravdao traumama iz rata i nedefiniranim
izbjegli~kim statusom.
BOSNA I HERCEGOVINA
Hercegovac ubio medvjeda
Bla‘o Grkovi} (48) iz sela Vrba kod Gacka (BiH), sjekiricom je ubio
medvjeda koji ga je napao dok je ~uvao ovce. Grkovi} je zadobio tjelesne
ozljede, ali se nalazi izvan ‘ivotne opasnosti. Kako je ispri~ao medijima,
dok je medvjed njega grizao, on ga je udarao sjekiricom. Nije mogao re}i
koliko je trajala ta borba na ‘ivot i smrt. Njegova supruga Mira u {ali je
rekla da je znala da joj je mu‘ hrabar, ali ne i da je sna‘niji i od medvjeda.
Danska: Do posla preko
reklamiranja u izlogu
Da bi pomogli obrazovanim ljudima
da lak{e do|u do posla, jedna danska
marketin{ka kompanija na ~elu sa
direktorom Alexanderom Petersenom
odlu~ila je svoje prostorije iskoristiti
za reklamiranje osoba koje tra‘e posao. Ured se doslovno nalazi u izlogu,
a u na tom malom prostoru se nalazi
sav neophodni pribor za rad. Osoba
koja tra‘i posao ima mogu}nost da
iska‘e svu svoju kreativnost, a mnogi
ljudi zastanu pored izloga i posmatraju
je. Tako|er, na staklu je ispisano:
„Ovdje sjedi nezaposleni akademik“.
Zainteresovani poslodavci mogu
svakog trenutka u}i u kancelariju i obaviti razgovor s potencijalnim uposlenikom.Projekt marketin{ke kompanije
pokazao se zaista uspje{nim i do sada
je nekoliko osoba dobilo posao.
[vedska: Mu{karac
silovao osinjak pa umro
Mu{karac (35) prona|en bez svijesti
na svojoj farmi u blizini Istada u [ve-
dskoj. Samo nakon sat vremena je
preminuo. [ve|anin je imao 146
uboda osa po svom tijelu, od kojih
54 na genitalijama. ^ovjek je bio toliko nate~en od uboda da su kom{ije
mislile da le‘i mrtav na travnjaku,
pi{e Telegraf. Nakon autopsije i
istrage na licu mjesta, utvr|eno je da
je preminuli poku{ao da seksualno
op{ti sa osinjakom.
Velika Britanija: Zabolio
je stomak, oti{la kod
doktora i vratila se s
bebom u naru~ju!
Kada je oti{la kod ljekara zbog bolova u stomaku, Hannah Froud (22)
nije mogla ni da pretpostavi kakav
}e {ok uslijediti. Umjesto da joj, kako je o~ekivala, daju neke lijekove,
ono su joj saop{tili da je u 35. nedjelji
trudno}e i da je poro|aj ve} po~eo!
„Pobunila sam se kada mi je sestra
donijela test za trudno}u. Me|utim,
^etvero~lana skupina mu{karaca iz
Crne Gore i BiH, koji imaju od 33
do 41 godinu, izvr{ila je niz kra|a i
provala u Wiesbadenu u Njema~koj
uglavnom plja~kaju}i bankomate uz
kori{tenje vrhunske tehnologije - laptopa, navigacijskih ure|aja, iPhona
i velike koli~ine mobitela, koji su posebno slu‘ili za dr‘anje stra‘e, pi{u
podgori~ke Vijesti. Kako se za sada
pretpostavlja, u prvoj polovici 2011.
godine ova ~etvorka je u razli~itim
postavama u d‘ep stavila 195.000
eura iz 13 „pohoda“, a od nedavno
nalaze se na optu‘eni~koj klupi ka-
[PANIJA
Nje‘ni bik rasplakao matadora
Matador Torero Alvaro Munera zavr{io je profesionalnu karijeru
nakon ovog potresnog susreta o~i u o~i sa ranjenim bikom.Ubica je
klonuo pod gri‘om savjesti usred borbe, shvativ{i da ga ova nje‘na
zvijer preklinje da se ne bore. Iako je bik bio ‘estoko ranjen, nije
napao svog neprijatelja - ~ovjeka. Nakon toga matador je zavr{io
karijeru i postao o{tar protivnik koride.
I BH GLAS I
Hrvatska: Za volanom
bez dozvole uhva}en
996 puta
Hrvatska policija je jednog ~etrdesetpetogodi{njaka do sada 996 puta
uhvatila da upravlja automobilom
iako nikad nije polo‘io voza~ki ispit.
Njema~ka: Bosanac
plja~kao bankomate
VELIKA BRITANIJA
Zec Ralph je ponovo najve}i zec na svijetu!
Na posljednjem vaganju Ralph je imao 22,6 kilograma {to je dovoljno
da vrati titulu koju je 2010. izgubio od zeca Dariusa, koji je tada te‘io
21,3 kilograma, javlja Daily Mail. Ralphova majka Amy je tako|er
zavr{ila u Guinnessovoj knjzi rekorda kao najve}i zec na svijetu, sve
do njene smrti 2010. Njegova prehrana je ostala ista sve ovo vrijeme,
jer Ralph svakodnevno jede odre|enu koli~inu kupusa, brokule, mrkve,
krastavca, kukuruza, mrkve, jabuke i hljeba.
objasnila mi je da je to rutina kada
su u pitanju bolovi u stomaku i ja
sam prihvatila. Kada je kasnije do{la
sa rezultatima, bila sam u {oku“,
pri~a Hannah. Samo sedam sati nakon {to je osjetila bolove u stomaku,
rodila je djevoj~icu.
Austrija: ^etiri dana
proveo zaglavljen u liftu
22
uspje{ni, samo je uspio da malo od{krine vrata lifta kako bi imao vazduha. Nakon ~etiri dana je jedan snabdjeva~ hljebom primijetio da se ispred hotela gomila po{ta, a po{to je imao
klju~ on je u{ao i ostavio pisma na
recepciji. Prilikom ulaska u hotel on
je ~uo pozive za pomo} i alarmirao je
vatrogasce. Iako je vlasnik hotela
proveo ~etiri dana i no}i bez jela i pi}a
u liftu bio je, prilikom osloba|anja, u
dobrom zdravstvenom stanju. Po{to je
lift nije bio velik da bi spavao, kako je
prepri~ao kasnije, morao je da se skupi
na podu, i vodio je razgovore sa samim
sobom da ne bi pani~io.
JUNI 2013
Vlasnik jednog hotela u Austriji bio
je zaglavljen u liftu ~etiri dana, poslije ~ega je pukom slu~ajno{}u prona|en i spa{en. Kao i ve}ina hotela
u regionu i hotel „Eden“ u Bad Gastajnu zatvorio je svoja vrata za goste
po~etkom aprila, zbog ~ega niko puna ~etiri dana nije primijetio da se
Tomas F. zaglavio u liftu. Vlasniku
hotela nije pomagalo ni vikanje u pomo}, a ni taster za poziv u pomo}
koji se ~uje u ~itavoj zgradi. Svi poku{aji da se sam oslobodi su bili ne-
Posljednji put ovaj „vi{estruki povratnik“ je priveden u Prekr{ajni sud
u \akovu. Kako pi{e „Ve~ernji list“,
do sada je, po nezvani~nim podacima, izazvao ~etiri saobra}ajne nesre}e, a dva puta se trijeznio u policijskoj stanici jer je uhva}en kako vozi
pijan. Portparolka Policijske uprave
osje~ko-baranjske, ka‘e da policija
takve prekr{ioce mo‘e da evidentira
i privede u Prekr{ajni sud, koji potom odre|uje kaznu. Voza~ka dozvola se, naravno, ne mo‘e oduzeti jer
je nema. Zakonski, mogu}e je oduzeti automobil, ali to ne garantuje da
ne}e da nabavi novi i ponovo sjedne
za volan, objasnila je ona.
[panija: Peru su|e u
zamjenu za ru~ak
Jedan restoran u [paniji ponudio je
svojim gostima mogu}nost da obrok,
umjesto novcem, plate jednosatnim
Tradicionalna tu~a jastucima
IZ SVIJETA
ba~en je u bolnicu gdje je dva dana
bio na aparatima kako bi mu se stanje
stabilizovao.
Indija: Piloti prepustili
avion stjuardesama i
zaspali
SAD
Svirao gitaru dok su mu operisali mozak!
Glumcu Bradu Carteru dijagnosticiran je neurolo{ki poreme}aj zbog kojeg
su mu se ruke tresle i ~esto je ‘mirkao. Zato je tra‘io da tokom operacije
mozga bude budan i da pritom svira gitaru, koju upravo zbog poreme}aja nije
dotad mogao svirati. Snimke operacije objavljene su na slu‘benom Twitteru
bolnice Ronald Reagan UCLA Medical Center, a ubrzo su se pro{irile internetom. Radi se o rutinskoj operaciji koju su lije~nici u spomenutoj bolnici odradili
ukupno 500 puta, a operiraju}i Cartera su proslavili jubilej.
radom. „Ovu inicijativu pokrenule
su gradske vlasti grada Terasa u Kataloniji i 30 lokalnih dobrotvornih
udru`enja s ciljem da pomognu ljudima u nevolji u vrijeme recesije“,
rekao je Ksavijer Kasas, upravnik restorana koji u~estvuje u ovom projektu. Prema njegovim rije~ima, narodne kuhinje moraju da igraju socijalnu ulogu, ali je ovaj plan sa restoranima druga~iji - cilj je ljudima
vratiti samoupouzdanje i samopo{tovanje. Gosti bi bili poslu`eni i oni bi
ili platili ra~un ili bi sat vremena posvetili ~i{}enju, serviranju, pranju
su|a ili poslu`ivanju.
Rusija: Rupe gutaju
kola i kamione...
Rupe koje gutaju kamione, automobile, autobuse i ostale motorne ma{ine svakodnevna je pojava u ruskom
gradu Samara, na jugoistoku zemlje.
Ovdje niko nije siguran i nikada se
ne zna kada }e zemlja da „zagrize“.
[tete na vozilima su nerijetko velike,
a jedna osoba je izgubila `ivot. Prema mi{ljenju stru~njaka, do otvora
dolazi usljed pomjeranja tla, {to je
uzrokovano topljenjem leda, odnosno velikim koli~inama vode. Stanovnici potpisuju peticiju kako bi se
problem rije{io, mada nije najjasnije
kako da se prevazi|e prirodni fenomen, prenosi Kurir.
Zimbabve: ^ovjek se
probudio usred
sopstvene sahrane!
Zamislite samo {ok ljudi koji su
prisustvovali sahrani u Zimbabveu
kada je pokojnik ustao iz kov~ega!
Dama Zante (34) odjednom se probudio u svom otvorenom kov~egu i
uspravio se, na op{te zaprepa{}enje
ljudi koji su do{li da mu odaju po~ast. „Prvi sam primijetio da se Zanteu pomjeraju noge, jer je na mene
do{ao red da pri|em kov~egu. Prvo
nisam vjerovao sopstvenim o~ima,
a onda sam shvatio da se on stvarno
pokre~e. Svi okupljeni su po~eli da
se povla~e u nevjerici“, rekao je Heraldu Lot Gaka „pokojnikov“ zaposleni. Sre}om, Zante se na vrijeme
probudio jer je u toku dana trebalo
da bude preba~en u mrtva~nicu. Pre-
Dva pilota kompanije Air India suspendovana su nakon {to se otkrilo
kako su avion na letu od Bangkoka
do Delhija ostavili na autopilotu pod
nadzorom stjuardesa i oti{li odspavati malo u poslovnu klasu. Piloti
su napustili kabinu kako bi odrijemali 40 minuta. Dok su oni spavali,
avionom su upravljale dvije stjuardese, od kojih je jedna slu~ajno isklju~ila autopilot. To je, navodno, probudilo usnule pilote, koji su pojurili nazad u svoja sjedala i vratili avion u
sigurnost. Izvor blizak kompaniji takvo je pona{anje nazvao ‘izrugivanjem zra~ne sigurnosti’, pi{e Independent. Standardna procedura tra`i
da u pilotskoj kabini mora biti bar
AUSTRALIJA
Marjorie Hemmerde ima 106 godina, a njen de~ko Gavin Crawford 73. Kako
su istakli, ljubav ne poznaje razliku u godinama, niti je bitno kada }e se dogoditi.,
ali je svakako vrijedi ~ekati. Marjorie i Gavin su se upoznali prije tri godine u
stara~kom domu u australskom gradu Kew i od tada su nerazdvojni.“Ljubav
se jednostavno desila. Mi smo poput dugogodi{njih dobrih prijatelja i razlika
u godinama nam uop{te ne smeta“, kazao je zaljubljeni par. Ni Marjorie, niti
Gavin nisu prije bili u braku, te su istakli kako je pravu ljubav vrijedilo ~ekati.
Iako su jako zaljubljeni, ne namjeravaju se vjen~ati.
Brazil: Harpun joj
probio lobanju i
pre‘ivjela!
Neoprezno rukovanje harpunom dovelo je do stravi~ne ozljede u kojoj
je 28-godi{njoj ‘eni harpun probio
lobanju. Naime, njen suprug nehotice je ispalio harpun, koji ju je pogodio u usta i pro{ao kroz glavu, ali je
ona pre‘ivjela, uprkos te{koj ozljedi.
U saop{tenju za medije brazilskog
Dr‘avnog odjela za zdravstvo Rio de
Janeira, stoji kako je suprug ~istio
harpun u trenutku kad se dogodio incident u priobalnom gradu Arraial do
Cabo. Hitac je zahvatio i njenu kralje‘nicu, prenosi Globo. Kako prenosi dnevnik.hr, Elisangela Borbo-
UAE
Ponosni otac sa 93 djece!
Dad Muhammad Murad Al Balushi (67) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
ponosni je otac mali{ana koji, tvrdi, potje~u iz pola zemalja svijeta, javlja
Examiner.com. On je tokom ‘ivota o‘enio ukupno 22 ‘ene, a uskoro planira
ponovo u}i u bra~nu luku. Ima 56 sinova i 37 k}eri. Najstarije dijete 38godi{nji je sin, a najmla|e trogodi{nja djevoj~ica. Posvjedo~io je da ni
jedna od ‘ena u trenutku stupanja u brak nije bila starija od 20 godina te
da je do sada pokopao pet supruga. Posljednji put o‘enio se prije sedam
godina, a za dva mjeseca dobit }e novo dijete. Al Balushi se nada da ono
ne}e biti i posljednje. Cilj mu je do‘ivjeti ro|enje stote bebe.
jedna stru~no osposobljena osoba
ako pilot nije u stanju upravljati
avionom, prenosi tportal.
Japan: Izbu{io na
hiljade guma kako bi
upoznavao ‘ene!
Zaljubili se
iako je njoj
106, a
njemu 73
godine
kada se prijateljicama dogodila potpuno
ista situacijua u kratkom vremenskom
razdoblju te su posumnjale da je rije~ o
prevari. Slu~aj su prijavile policiji, koja je provela istragu. Mladi} je sve
priznao.
Ljudi se dosjete razli~itih upada kako
bi mogli zapo~eti razgovor s osobom
koja im se svi|a. Me|utim, Japanac
Yoshihito Harada je zaista pretjerao. On
je probu{io vi{e od hiljadu guma na
automobilima koje su vozile ‘ene kako
bi s njima mogao u}i u razgovor. Naime,
on bi prvobitno probu{io gumu na autu,
a zatim u blizinu vozila pri~ekao da se
voza~ica vrati. Zatim bi joj pri{ao
rije~ima: „Izgleda da je probu{ena.
Mogu li vam pomo}i zamijeniti gumu“.
Nakon toga bi zamolio ‘enu da razmijene brojeve telefona. Kako prenosi
Rtl, njegova strategija je raskrinkana
JUNI 2013
rema Rosa hitno je preba~ena u bolnicu
i nad njom je provedena operacija, a
neurohirurg Allan da Costa izjavio je
kako je nesretnu ‘enu od sigurne smrti
dijelio samo jedan centimetar, Harpun
su neurohirurzi uspje{no uklonili te se
o~ekuje njen puni oporavak.
SAD: Napojnica koju }e
pamtiti do kraja ‘ivota
CeCe Bruce, konobarica jednog
restorana u Indianapolisu je ostala
{okirana kada je za ra~un od {est dolara
dobila vrlo visoku napojnicu.
Konobarica CeCe Bruce je kazala da
je znala da se uvijek isplati biti ljubazan,
a upravo je zbog toga ~esto dobijala
visoke napojnice. No, ovu posljednju
}e vjerovatno pamtiti do kraja ‘ivota.
Naime, redovna go{}a joj je za ra~un
od 6 dolara ostavila napojnicu od ~ak
446 dolara, pi{e Huffington post.
I BH GLAS I 23
ZABAVA
HUMOR
PRAZNA GLAVA
^ovjek se ‘ali policajcu:
- Sa krova one zgrade neko mi je bacio kutiju na glavu.
- A {ta je bilo u njoj?
- Ni{ta!
- A u kutiji?
- Mama, nije to bila moja
glava.
BUREK
^ovjek kasno uve~e kupio
burek i jede ga prolaze}i kroz
park. Odjednom ~uje glas:
- Daj to ovamo!
- [ta? Jel burek?
NAFAKA
i
iju
lutr
- Ama nije bolan. Papir.
Kup io ~ov jek
je
da
‘eni
~a
Ispri
.
do{ao ku}i
kupio lutriju i oboje nave~e ^EKI]
Sjedi dje~ak ispred zgrade
sjede i slu{aju izvje{taj. Kada
broj
v
e. Nai|e kom{inica pa
pla~
njiho
i
vio
je spiker obja
te da su dobili premiju od 4 ga pita {to pla~e?
- Tata mi se udario ~ekimiliona ‘ena dobije infarkt, a
u prst dok je zakivao
isa:
}em
ntar
~ovjek prokome
ka
~ove
r.
kad
ekse
je
ti
o
Tak
- Pa {to ti pla~e{ kada se
nafaka krene u ‘ivotu.
on udario?
- Pa, u po~etku sam se
POGRE[NA STRANKA
Sjed e dva poli cajc a u smijao ...
~ek aon ici boln ice. Iza| e
DJEDA MRAZ
medicinska sestra i pita:
Pita mama sina:
- Jeste li vi za EKG?
za
- Raduje{ li se {to }e
- Ne, nismo. Mi smo
Djed Mraz i donijeti ti
do}i
SDA.
poklone?
- I jeste i nije.
POGRE[NA GLAVA
- Kako sad to?
:
Pita majka sina
io
dob
- Radujem se {to }u dobiti
si
a
~eg
i
- Rad
poklone.
jedinicu iz vladanja?
- A {to se ne raduje{?
- Udarao sam glavom od
- [to tata pravi od sebe
zid.
- Nesretni~e {to ti je treba- budalu.
lo da se udara{ glavom u zid?
AFORIZMI
· Napredak je oi~igledan:
Ka{ike kojima smo nekada
jeli bile su zlatne, a sada nam
je i kontejner zlatan.
· Djeca se ra|aju sa glavom naprijed, da bi odmah
vidjeli stvarnost.
· Svaki gra|anin je du‘an
da glasa. Poslije izbora je
samo du‘an.
· I fizika ima svoje
pogre{ke. Te‘e je sipati u
praznu nego u punu glavu.
· Djeca su velika stvar, ali
samo kada su mala.
· Ne pucajte u prazno,
pogodit }e te nekoga u glavu.
· Ako um caruje, koji je
organ dvorska budala?
· Mnogo je le{inara na
privrednim granama.
· Bio je otvoren. Sada je
zatvoren.
24
SKANDINAVKA
BH GLAS
BR. 36
NAUKA
APARAT PRIPADNOST
ŽENSKO
O RIMSKOJ
DRŽAVNOJ
ZA
IME,
TERITORIJI
KULTURI,
KRASIMIRA RIMSTVO EMANACIJU (Franc.)(Mn.)
DODATAK
(Lat.)
(Mn.)
SOLI
TANINSKE
KISEINE
PRASTANOVNICI
BALKANA
POLAZITI
DANSKI
FUDBALER,
DENIS
HEMIJSKE
GORKE
TVARI
(Lat.)
VRSTA
SREDSTVA
ZA
ČIŠĆENJE
PRKOSITI,
INADITI
GUBITNIK,
PROPALICA
(Žargon.)
LEGENDA
(Mn.)
PUND
PREORANO
POLJE
(Mn.)
SLUPATI SE,
UDARITI U
NEŠTO
“SVOJERUČNO”
RIJETKI
(Lat.)
· Bio je besmrtan. Samo
dok je bio ‘iv.
· Neki su bogati danas,
neki }e biti bogat i sutra, a
najvi{e njih malo sutra.
· Na fakultetu prvo polo‘i{
pa dobije{ ocjenu. U ‘ivotu te
prvo ocjene pa te onda polo‘e.
· U‘e oko vrata se stavlja
osu|eniku na smrt, a lanac
osu|enom na ‘ivot.
· Spoljnji organi povrijedili
su unutra{nje organe.
· Sila koja ubija ne vidi se
dok ne ubije.
· Mladi se bore za svoj polo‘aj – u redu ispred ambasade.
· Pored sveg siroma{tva
Bosni nije trebao i osiroma{eni
uranijum.
· Kod nas je grijan je
odli~no, ali samo ljeti.
I BH GLAS I JUNI
JUNI2013
2013
SNAŽNO
GRAD U
TURSKOJ
Anagram:
“NARAMAK”
SKRAĆENICA
BH
VALUTE
ALBANSKI
VOJSKOVOĐA
Anagram:
“TIRANIJA”
GRAD U
DANSKOJ
PRVO
SLOVO
ABECEDE
GRADIĆ U
TUNISU
GRTALICA
ZA SNIJEG
SOK (Lat.)
ONO ŠTO SE
OBJAVJUJE
U SERIJAMA
(Lat.)
UVIJATI,
ZAMOTAVATI
STJENOVIT
STUPITI U
BRAK
(O ŽENI)
ZDRAVJE
(Lat.)
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: ORIGAMI, KAZAMAT, AMASERI, KESTRIN, ANURIJE, OTOKAR, P, IDANA,
RA, INAR, OPOJ, CI, DERAN, J, ARAFAT, VITALAN, ATONIJA, LIRICAR, AVIJANO, CIJANID;
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Humanitarne pakete i donirana ortopedskaJUNI
pomagala
2013 I BH
vozimo besplatno!
Kontakt telefoni:
26991626
60765140 / 60800141
GLAS I 25
Vozimo svaki dan putnike sa aeredroma
Sarajevo u periodu od 12:30 do 15:30 po cijeni
od 25 KM svaki dan na relaciji Konjic, Mostar,
Stolac, Čapljina i nazad.
Vršimo prijevoz sa aerodroma iz Zadra za sve
destinacije!
„KULA-TURIST““ – FIRMA ZA RESPEKT I PO[TOVANJE
„Kula-turist“ je transportno prevozni~ka firma sa sjedi{tem u
Po~itelju. Vlasnik firme je Ned`ad Bo{kailo, a firma je prava
porodi~na i doma}inska, {to joj garantuje opstanak na
probirljivom tr`i{tu transportnih i turisti~kih usluga.
Firma je profilisana za vr{enje svih vrsta transfera putnika,
prije svega na podru~ju Hercegovine ili konkretnije Mostara,
ali obavlja sve vrste prevoza u cijeloj Bosni i Hercegovini i
svim zemljama okru`enja.
Firma se specijalizovala za prevoze sa aerodromskih
destinacija prema Mostaru. Agencija ima stalnu jutarnju
liniju za Sarajevo, a povratak je sa aerodroma Sarajevo do
^apljine u popodnevnim satima.
Cijene na redovnim linijama su izuzetno povoljne, a
vanredni prevozi sa aerodroma Dubrovnik, Split, Zadar,
Zagreb ili Beograd se vanredno i ugovaraju.
Za sve transporte obavezno je ugovaranje prevoza
unaprijed. Ovakav vid prevoza nije ni malo jednostavno
organizovati, ali „Kula-turist“ raspola`e dovoljnim brojem
vozila od 5 do 15 sjedi{ta koji omogu}uju sve vrste transfera
u vanstandardnom saobra}aju. Karakteri{e ih sigurnost,
ta~nost i fleksibilnost prema korisnicima usluga, a vozni
park karakteri{e ~isto}a i urednost te besprijekorna tehni~ka
ispravnost.
Sam naziv firme govori da se ne radi samo o prevozu i
transferu putnika. Ova firma se bavi i turisti~kom
djelatno{}u, nude}i jednodnevne ili vi{ednevne izlete.
Redovna ili standardna ponuda odnosi se na posjetu
Mostaru s obaveznim obilaskom Muslibegovi}a ku}e,
Blagaju sa obilaskom znamenite tekije, zatim izlet u etno
selo u Me|ugorju, odlazak na vodopad Kravice kod
^apljine, kao i u Stolac s obilaskom Radimlje, najpoznatije
bh. nekropole ste}aka, posjetu parku prirode Hutovo blato,
posjetu pe}ini Vjetrenici kod Trebinja i Dubrovniku,
organizaciju raftinga na Neretvi, zimovanje na Vla{i}u,
naravno i obilazak Sarajeva sa posjetom olimpijskim
planinama Bjela{nici i Jahorini, kao i Lukomiru, bh.
tradicionalnom selu na najvi{oj nadmorskoj visini, ili bilo
gdje drugo po ‘elji turista koji posje}uju na{u zemlju.
Ova agencija posjetiocima obezbje|uje i smje{taj s
preno}i{tem u Sarajevu, Mostaru i naravno Po~itelju.
Posebno interesantan je smje{taj u Po~itelju, jer se u ovom
muzeju pod otvorenim nebom preno}i{ta organizuju u
prostoru Umjetni~ke kolonije ili privatnim apartmanima u
starom dijelu grada.
Na{im ~itaocima najtoplije preporu~ujemo usluge ove agencije, a kontakt i se mogu ostvariti putem e-maila:
info@kula-turist.com, ili na telefone:
036/584 400, 061/130 328, 061/ 485 315, 063/ 182 068 i 061/517 672.
26
I BH GLAS I
JUNI 2013
JUNI 2013
I BH GLAS I 27
28
I BH GLAS I
JUNI 2013