GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ DANSKA * DECEMBAR 2013 * BR./NR.: 40 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com ISSN: 1904-5433 BH GLAS BOSNISK NYHEDSBLAD Asmir Begovi Begov i ć : „MOŽEMO 20 GODINA OD RUŠENJA STAROG MOSTA NAPRAVITI NAPRAVITI DOBAR REZULTAT REZULTAT U BRAZILU” BRAZILU” Hercegovino o jm ha o, n os B o m j Ha 4. 1 0 2 A Z R A D N POKLON -KALE BH GL AS 2014 A U DANSKOJ GOVAČKIH GRAĐAN GLASILO BOSANSKOHERCE DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 1 NOVO!!! Tokom putovanja topli napitci neograničeno gratis Ljubazno osoblje naše agencije topli napitci neograničeno gratis stoji Vam na raspolaganju! BOSNA I HERCEGOVINA 061 104 664 ŠVEDSKA +46 739 918 620 +46 736 784 676 +46 736 769 660 +46 733 563 147 Sve informacije i rezervacije na telefone: DANSKA +45 26 163 636 +45 26 636 362 +45 20 748 286 SADR@AJ 4 4 5 AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Nisu odgovorili zadatku Lokalni izbori - pokazatelj politi~kog stanja u Danskoj AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA 5 10 11 Po{tovani ~itaoci, Kao gra|ani jedne dr‘ave, svi njeni dr‘avljani imaju ista prava, a kao pripadnci posebnih kultura tao|er sva prava koja iz toga proisti~u, u prvom redu pravo na o~uvanje vlastitog kulturnog identiteta. Mi, iz BHGlasa znamo da je maternji jezik osnovna komponenta njegovanja i za{tite na{eg kolektivnog identiteta, pogotovo kada se nalazimo u zemlji 2000 kilmetara udaljenoj od na{e domovine, i zato planiramo aBd dru‘iti se s vama i u narednoj godini, s nekim novim rubrikama i saradnicima, na na{e i va{e zadovoljstvo! Dok se u dijelu BiH gdje su Bo{njaci u ve}ini, skromno obilje‘ava Dan dr‘avnosti BiH, glavni tu‘ilac Ha{kog Tribunala Sergej Brammertz poru~uje da }e otkri}a iz Toma{ice, upravo otkrivene najve}e masovne grobnice u Bosni i Hercegovini, biti uklju~ena u optu‘nice protiv ratnih lidera bosanskohercegova~kog entiteta republika srpska. Istovremeno politi~ki lideri ovog manjeg bh. entiteta govore o „mirnom razlazu“ i ne ‘ele ni ~uti za 25. novembar, Dan Dr‘avnosti BiH, iako su toga dana prije 70 godina, potpuno ista prava data i pravoslavcima i muslimanima i katolicima, odnosno svim bosanskohercegova~kim narodima! Mi, i ostali mnogobrojni bh. patrioti im ‘elimo kristalno jasno poru~iti: Mirni razlaz mo‘da mo‘ete imati samo u va{em braku, i nigdje drugdje! Ako vam se ne ‘ivi u BiH, idite iz nje, ali zapamtite da mo‘ete ponijeti samo onoliko bh. zemlje, koliko vam mo‘e BOSNISK NYHEDSBLAD GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ ISSN: 1904-5433 BH GLAS DANSKA * DECEMBAR 2013 * BR./NR.: 40 * GODINA/ÅRGANG: 4 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com Asmir Begovi Begov i ć : „MOŽEMO NAPRAVITI NAPRA VITI 20 GODINA OD RUŠENJA STAROG MOSTA DOBAR REZULTAT RE ZULTAT U BRAZILU” BRAZILU” stati na opanke! BH Glas ‘eli od srca svim dobronamjernim bh. gra|anima, pravoslavcima, katolicima, muslimanima i ostalima, da u dobrom zdravlju i rahatlku do~ekaju i proslave jo{ puno 25-tih novembara, Dana dr‘avnosti BiH! Pozivamo vas po{tovani ~itaoci BHGlas-a, da dr‘imo pal~eve na{im fudbalskim Zmajevima 6. decembra na izvla~enju grupa za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, i da im po‘elimo svaki hajr i protivnike koje }e lahko pobijediti, a na{u domovinu dostojno prezentirati na ovom najve}em svjetskom doga|aju u 2014-oj godini. Preporu~ujemo da pro~itate ujedno i interview s ~uvarom bh. mre‘e, na{im ponosom, golmanom Asmirom Begovi}em! U ovom broju pro~itajte i novosti o aktivnostima bh. zajednica, ~lanak iz kulture, razovor s povodom. Bolest kostiju, osteoporoza je obra|ena u rubrici o zdravlju, a ne propustite ni rubriku iz historije i sporta. Iz aktuelne danske politike donosimo priloge o predstoje}oj reformi centara za rad (jobcentre) koji nisu odgovorili postavljenom zadatku, kao i prilog o upravo zavr{enim op{tinskim i regionalnim izborima u Danskoj, uz ~estitke na{im sunarodnjacima koji su izabrani u op{tinska vije}a. Tu su naravno i druge novosti, aktuelnosti, kao i na{i redovni prilozi o bosanskoj kuhinji, ljepoti, humor i zabava, ukr{tenica i ostale zanimljivosti, a kalendar za 2014-tu godinu je na{ skromni poklon za vas. Ugodno ~itanje! REDAKCIJA 11 12 16 18 20 21 Kopenhagen, Odense, Vejle, Randers, Aalborg RAZGOVOR S POVODOM Selma Ad‘em: „Moje pjesme su pjesme srca i ~init }e ljude sretnim“ PREDSTAVLJAMO Tri kandidata bh. porijekla u{la u gradska vije}a ZAKONODAVSTVO Predra~un poreza i poreska kartica (Forskudsopgørelse og skattekort) INTERVIEW Asmir Begovi}: „Mo‘emo napraviti dobar rezultat u Brazilu“ ZDRAVLJE Uzroci nastanka osteoporoze SPORT Lekcija za bu|enje iz snova KULTURA Potresno svjedo~anstvo zlo~ina i genocida nad Bo{njacima i Hrvatima Prijedora HISTORIJA Most i grad BH Glas /Bosnisk nyhedsblad Redakcija/Redaktion: Bank-konto broj/nummer.: [tampa/Tryk: ISSN: 1904-5433 Vezuv Ba{i} 2760-0744236177 „[tamparija Fojnica“ d.d. Broj/Nummer: 40 Fadil ]atovi} (gl. urednik/redaktør) Godina/Årgang: 4 Emir Ov~ina (graf. urednik/layout) Telefon: Decembar 2013. Sabrija Ov~ina (45) 29721948 /(45) 71684521 Izdava~/Udgiver: Saradnici/Korrespondenter: E-mail: Sado Breko Foreningen BH Glas Benjamin Daji} bhglas@gmail.com Mirsad Dervi{evi} Nørremarken 6 Arben Deliu redakcija@bhglas.com Jusuf Dapo DK - 7330 Brande Idriz Hod‘i} (Sarajevo) Fojnica, Bosna i Hercegovina Distribucija/Distribution: Hamdija Breko no Hercegovi Hajmo Bosno, hajmo Haj AR ZA 2014. NDAR LEND KALE POKLON -KA BH GLAS GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH DANSKOJ GRAĐANA U DANSKOJ Meho Kasumovi} 2014 Foto sa naslovne strane: zimbio/bh glas Amila Smajlagi} Web stranica / Hjemmeside: Hivzo Nikontovi} CVR nummer: D‘enana [e~i} www.bhglas.com Emir Solak 34764999 Almira [i{i} www.facebook.com/bhglas.dk DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 3 AKTUELNOSTI DANSKA POLITIKA Na prolje}e slijedi reforma centara za rad (jobcentrer) Pia Kjærsgård progla{ena najve}im rasistom u Evropi [vedski magazin „Gringo“ upravo je proglasio Pia Kjærsgård najve}im rasistom Evrope! Progla{enje je izvr{eno na osnovu analize izjava koje je Pia dala u zadnjih nekoliko godina svog politi~kog rada i ìvota. Glavni i odgovorni urednik magazina „Gringo“ Federico Rodriguez kaè, da Pia tvrdi, da su krivci za sve probleme koje Danska ima, muslimani i Islam! On kaè, da takve izjave kombinovane s velikim uticajem koji njena Danska Narodna Partija ima na Vladu i politiku koja se vodi prema strancima, ~ine jedan koktel, koji se slobodno moè proglasiti koktelom, ubjedljivo najve}eg evropskog rasiste! Na drugom mjestu se nalazi Holan|anin Geert Wilders dok biv{i ministar Italije Silvio Berlusconi zauzima 5-to mjesto. Nova saobra}ajna pravila u Evropi bez Danske Evropska Unija napravila je veliki korak ka sigurnijem saobra}aju. Na snagu je stupila nova regulativa koja }e olak{ati procesuiranje osoba koje prekr{e saobra}ajne propise u Evropskoj uniji (EU), bez obzira iz koje dr‘ave ~lanice dolaze, prenosi Al Jazzera. Nema vi{e mandatnih kazni, pla}anja na mjestu doga|aja ili potrage za prekr{ajnim sudovima u nepoznatim gradovima. Od sada }e voza~e kazne ~ekati kod ku}e, napisane na njihovom maternjem jeziku, i na njima je samo - da ih plate! Od 7. novembra ove godine, sve 24 dr‘ave koje su se obavezale provoditi direktivu iz Brisela, dijelit }e informacije o prekr{iocima saobra}ajnih propisa sa ostalim ~lanicama. Izuzetak su Velika Britanija, Irska i Danska koje nisu podr‘ale ovu regulativu, te dr‘ave na Starom kontinentu koje nisu ~lanice Evropske unije, dakle i na{a Bosna i Hercegovina. Yahya Hassanpostaje medijska zvijezda u Danskoj i {ire! Yahya Hassan, 18-to godi{nji 4 I BH GLAS I Nisu odgovorili zadatku Centri za rad (jobcentrer) kontroli{u nezaposlene, ispla}uju naknadu za nezaposlenost (dagpenge) aktiviraju i {alju na praksu (aktvering, praktik) ali rijetko nalaze posao nezaposlenima, {to bi im trebao biti glavni zadatak Pi{e: Sabrija OVÎNA sabrija.ovcina@bhglas.com A ko ste mislili, da u slu~aju nezaposlenosti centar za rad (jobcenter) nalazi posao nezaposlenima – prevarili ste se! Istra‘ivanje koje je upravo provela sindikalna organzacija HK (Handels og Kontor) - koja okuplja zaposlene u op{tinskoj administraciji, trgovinama i drugim regionalnim i dr‘avnim institucijama i ustanovama pokazuje da od 10 (deset) nezaposlenih, njih 9 (devet) nije nikada do‘ivjelo da im je centar za rad na{ao posao ili direktno pomogao da na|u posao. Dakle, centri za rad su pomogli samo jednom od deset nezaposlenih radnika da na|e posao! Istra‘ivanje pokazuje, da su nezaposleni radnici veoma razo~arani ovakvom pomo}i koju dobijaju, bolje re}i ne dobijaju, od centara za rad. Direktor kase za nezaposlene (a-kasse) u HKsindikatu Bo Gatzwiller je {okiran ovim rezultatima. Nema sumnje, da politi~ari moraju hitno djelovati i popraviti stanje na bolje. Nedavno povedenom reformom sektora za zapo{ljavanje (beskæftigelsessystemet) do{lo je do zna~ajnih promjena u DECEMBAR 2013 strukturi i organizaciji rada centara za zapo{ljavanje, ali nije u samom procesu rada, posebno kada je u pitanju pronalazak posla nezaposlenima. Kao {to su to i ranije ~inili, centri za rad idalje kontroli{u nezaposlene, primoravaju ih da tra‘e posao kako bi ostvarili pravo na naknadu za nezaposlene, koju im oni ispla}uju. Centri ih aktiviraju i nalaze praksu u preduze}ima, ili im omogu}uju zaposlenje pod posebnim uslovima s nov~anim dodatkom (løntilskud). Pravo zaposlenje (ordinært job) – to je rijetkost da im ponude, pokazuje ovo istra‘ivanje. Nezaposleni radnici imaju zadatak da sami na|u posao, centri ih upu}uju na Jobnet, a ukoliko to nisu u stanju - zbog provedene reforme potpore za zapo{ljavanje kojom je drasti~no skra}en period primanja potpore za nezaposlene – u opasnosti su da potpuno izgube pravo na nov~ana primanja! Ostaje im mogu}nost da tra‘e socijalnu pomo}, ali ukoliko imaju vi{e od 10.000 kr u{te|evine, auto ili bra~nog druga/partnera koji je zaposlen – ne}e ostvariti pravo na socijalnu pomo}. Istra‘ivanje pokazuje, da pored nezadovoljstva nezaposlenih radnika ovakvim tretmanom od centara za rad, ovo stanje uzrokuje depresiju i pomanjkanje motivacije kod tra‘ilaca posla, {to indirektno utje~e na njihovo zdravlje. Rezultati provedenog istra‘ivanja su bili jak signal politi~arima u Christiansborg-u da ne{to moraju promijeniti u sistemu rada centra za rad. Oni su ve} zapo~li neslu‘bene razgovore o neophodnoj reorganizaciji procesa rada u centrima. Po rije~ima Jacoba Bundsgaard-a, koji obna{a funkciju predsjednika dr‘avnog odbora za tr‘i{te rada i privredu (arbejdsmarkedets-og erhvervsudvalg), slijedi reforma centara za rad na prolje}e slijede}e godine. Rad centara bi ubudu}e trebao biti puno vi{e koordiniran sa privrednim i tr‘i{nim subjektima u op{tinama i regijama, {to bi trebalo imati za posljedicu bolju ponudu slobodnih radnih mjesta nezaposlenim radnicima, ve} prilikom njihovog prvog obra}anja u centre za rad. DANSKA POLITIKA Danska nakon lokalnih i komunalnih izbora Lokalni izbori - pokazatelj politi~kog stanja u Danskoj Ovi izbori nam moraju biti pokazitelj da je sada{njoj vladi potrebna pomo} da ostane na vlasti, bez obzira na to {to ona nije ispunila mnoga obe}anja. Ona je bolja za nas strance nego alternativa sa Danskom narodnim partijom Lars Løkke Rasmussen Pi{e: Arben DELIU arben.deliu@bhglas.com U Danskoj lokalni izbori nisu toliko popularni, obzirom da mnogi smatraju da su oni nebitni. Vlada odre|uje pravila, a lokalna gradska vije}a su ta koja se brinu o osnovnom {kolstvu, vrti}ima, stara~kim domovima, putevima i jo{ nekim pitanjima ili bolje re~eno o stvarima koje su zna~ajne u svakodnevnome ‘ivotu. Iako su lokalni izbori manje zanimljivi od dr‘avnih, politi~ari ali i mediji, dobro znaju da su lokalni izbori pokazatelj politi~kog stanja u Danskoj. Vladi su ovogodi{nji izbori bili itekako bitni, po{to su pokazali koliko je bira~ko tijelo ljevice i centra kivno na politi~ke partije od kojih se Vlada sastoji. Socijaldemokrati, kao najve}a i vode}a partija Vlade, zadr‘ali su Kopenhagen i Aarhus. Pored toga oni su najve}a komunalna partija sa 29,5% glasova te bi se moglo zaklju~iti da su Socijaldemokrati jo{ dobro i pro{li. Historijski gledano, od 1970 godine, kada su imali 42,64% glasova bira~a na komunalnim izborima, Socijaldemokrati su u stagnaciji i opadanju. Ovo govori o tome da se Socijaldemokrati ka‘njavaju radi politike koju vode, ali su i dalje njihov najve}i oslonac lokalni politi~ari, a ne Vlada. Na ovim izborima najgore je pro{la Socijalisti~ka narodna partija koja je dobila svega 5,6% glasova, {to je za 8,9% manje nego na pro{lim izborima. Jedan od razloga tome je gubitak Vilija Sovndala (Villy Søvndal), kao lidera partije. Njegova popularnost je bila ogromna ali od kako je Socijalisti~ka narodna partija postala dio Vlade, njena popularnost je bila u konstantnom i vratolomnom padu. Kada Socijaldemokrati vode desni~arsku politiku, onda to bira~i koji glasaju za Socijaldemokrate mogu donekle i prihvatiti ali kada to ~ine Socijalisti, onda bira~i nisu tako velikodu{ni i voljni da oproste. Veliki broj tih bira~a se odlu~io da glasa za Ujedinjenu listu, koja ~ini krajnju ljevicu, a njihovo bira~ko tijelo je poraslo za 4,6%. Desnica, a posebno Liberalna alijansa i Danska narodna partija su porasle na lokalnim izborima. Broj stranaca koji su bili kandidovani je porastao, ali ih je malo izabrano u organe lokalne vlasti. Mi, bosanskohercegova~ki doseljenici, moramo biti ponosni jer su na Jyllandu tri na{a kandidata u{la u gradska vije}a i to: Azra Hasanbegovi} u Vejle komuni, Meho Selman u Odense komuni i Edin Hajder u Hobro komuni. Istra‘ivanja pokazuju da ljudi glasaju za kandidate sa kojima se mogu usporediti, to jeste za one koji su im sli~ni. To zna~i da je izlazak stranaca na izbore veoma bitan. BH Glas je dao vidan doprinos ovim rezultatima jer je promovirao na{e kandidate kao i zna~aj izlaska na izbore. Ovi izbori nam moraju biti pokazitelj da je sada{njoj vladi potrebna pomo} da ostane na vlasti, bez obzira na to {to ona nije ispunila mnoga obe}anja. Ona je bolja za nas strance nego alternativa sa Danskom narodnim partijom. Pri tome se ne smije zaboraviti da Socijaldemokrati po~inju neke igre vezane za saradnju sa Danskom narodnom partijom. To bi bio samoubila~ki potez, jer kada Danska narodna partija ka‘e da mo‘e i ~ak ‘eli sara|ivati sa Socijaldemokratima, onda je to zato {to ‘ele da se predstave kao socijaldemokrati desnice. Na‘alost u tome i uspijevaju ba{ uz pomo} Socijaldemokrata (iako ovi to ne ~ine svjesno). Zato je bitno da na{i predstavnici i organizacije poru~e politi~arima da na{a podr{ka nije besplatna i da saradnja sa Danskom narodnom partijom kao i politka koja }e nam {tetiti ne}e dobiti na{e glasove i podr{ku. DECEMBAR 2013 AKTUELNOSTI pjesnik palestinskog porijekla, postaje medijska zvijezda u Danskoj i Skandinaviji, a njegove izjave i pjesme se prevode na engleski jezik i {tampaju u zavidnim tira‘ima od 40.000 primjeraka. Mnogi se ovih dana bukvalno otimaju, da im ovaj mladi} - pred Bo‘i} - odr‘i predavanje (foredrtag), a koliko ko{ta – pa to nije uop{te bitno! [ta je to, {to je ponukalo danske knji‘evnokulturne i tradicionalno narodne krugove, da ne gledaju}i na ekonomiju, tako ‘arko ‘ele ~uti i vidjeti ovog mladog dr‘avljanina Danske, palestinskog porijekla? O kakvim se pjesmama i izjavama radi? Preporu~ujemo vam da prona|ete i pro~itate njegove pjesme – naravno, ako to ‘elite - i sami prosudite o kvaliteti istih, a mi vam donosimo 2 (dvije) njegove izjave, za koje su se danski mediji utrkivali zadnjih dana, u ‘elji da ih prvi objave. Tako je „Jyllands-Posten“ u prilogu od 8. oktobra 2013 godine u ~lanku pod naslovom „ Meni Allah niza{ta ne treba“ prenio slijede}u izjavu ovog mladog pjesnika: „Geta su puna glupih strand‘era (perkere) koji danima besciljno lunjaju u d‘oging odje}i. Petkom idu na d‘umu, a drugim danima kradu, la‘u i spavaju sa mladim Dankinjama. Kad zavr{e u zatvoru, uzmu Kur’an u ruke, tra‘e oprost, da bi nakon izlaska iz zatvora nastavili s istim… Nema se tu {ta re}i, osim da je ova generacija potpuno glupa i izgubljena jer su ih odgojili roditelji-idioti…“! U drugoj izjavi, koju je nedavno dao danskim medijima, ovaj mladi} ka‘e: „Moj otac je isti, kao i svi ostali strand‘eri (perkere) koji ‘ive u getoima. Prima socijalnu pomo} i vara dr‘avu, krade i preprodaje ukradenu robu. Majke tako|er primaju socijalnu pomo} i varaju dr‘avu rade}i na crno po restoranima i pizerijama, kao pera~ice. Mladi mijenjaju fiktivno adrese, i varaju zbog stipendija, a stariji la‘u da su bolesni da bi oti{li u nezaslu‘ene penzije…u getoima svi varaju, la‘u, kradu, rade na crno i preprodaju ukradenu robu…“. Pitanje je, da li su ovakve izjave (generalisnje, svi su isti u getoima!), vrije|anje i poniI BH GLAS I 5 AKTUELNOSTI ‘avanje – bez obzira na motive i eventualnu opravdanost istih ovog mladi}a koji je odrastao u jednoj socijalnoj ustnovi – na ivici ka‘njivosti skladno pargrafu o rasizmu u Kaznenom zakonu (Strafelovns § 266b, stk 1)!? Ostaje da se vidi, da li }e neko od onih koji se osje}aju uvrije|eni ovakvim njegovim izjavama, reagovati i podnijeti eventualno tu‘bu protiv njega. Firoozeh Basrafkan osu|ena za rasisti~ku izjavu Firoozeh Basrafkan, slikarka i komentator dru{tvenih zbivanja (samfundsdebatter), koja je kao dvogodi{nja djevoj~ica do{la u Dansku iz Irana, osu|na je 16. septembra 2013 godine u Zemaljskom sudu (Vestre Landsret) da plati 5 (peto) dnevnu kaznu u iznosu od 1.000 kr po danu, zbog izjave koja je ocijenjena rasisti~kom. Ova mlada djevojka – ocijenio je sud - svojom izjavom poni‘ava i vrije|a sve muslimane. U danskom listu „Jyllands-Postenu“ - koji se, usput kazano, specijalizirao za preno{enje negativnih izjava o muslimanima – ona je izjavila slijede}e: „Ja sam veoma uvjerena da muslimani {irom svijeta - posebno o~evi djevoj~ica - siluju, zlostavljaju i ubijaju svoje k}eri! Razlog za ovo, po mom dubokom uvjerenju, le‘i u osnovama ove defektne kulture, ako se to uop{te mo‘e i nazvati kulturom!? Ja mislim, da se slobodno mo‘e re}i, da se ovdje radi o defektnoj religiji zasnovanoj na nemoralnom Kur’anu, dakle ludoj religiji, koja mrzi ostale narode i koju stoga treba – kao i one koji joj pripadaju - s gnu{anjem odbaciti“. Oralni sex nije nevjerstvo Ispitivanje javnog mnijenja u Danskoj, koje je ovih dana uradio „YouGov“ za list „Metroxpress“, pokazuje da svak peti Danac smatra, da oralni sex izvan braka, s nekom drugom osobom, ne treba posmatrati kao ~in nevjerstva. Rezultati pokazuju, da ve}ina ispitanika smatra, da se nevjerstvom treba okarakterisati veza u koju su 6 I BH GLAS I AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Kopenhagen u znaku izbora i kulture N ovembar je obilovao doga|ajima u bosanskoj zajednici u Kopenhagenu, a posebnu pa‘nju su okupljali upravo zavr{eni lokalni izbori, ali bilo je i kulturnih aktivnosti koje su privukle pa‘nju na{ih zemljaka u ovom gradu. Po~etkom mjeseca Goethe institut je uprili~io prikazivanje filma Krugovi redatelja Sr|ana Golubovi}a, kojem je prisustvovao i on sam. Film je privukao veliki broj gledatelja, te je kino sala Goethe instituta bila ispunjena do posljednjeg mjesta prete‘no publikom porijeklom iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Nakon filma, Sr|an Golubovi} je govorio o svojim motivima snimanja filma, koji se zasnivaju na djelu Trebinjca Sr|ana Aleksi}a koji je spasio svog druga Bo{njaka Alena od srpskih vojnika. Nova hid‘retska godina je obilje‘ena i me|u Bo{njacima Kopenhagena, u Bosanskom kulturnom centru, gdje je obilje‘avanje po~eto klanjanjem ak{am namaza, zatim uslijedilo jedno kra}e predavanje o hid‘ri uz u~enje Kur’ana, a nakon toga mini tribina na temu „Bo{njak“ koju su prezentirali gosti iz BiH iz Koalicije Prvi mart. Na kraju je otvoreno dru‘enje uz kahvu. U Bosanskom kulturnom centru u Kopenhagenu sredinom novembra gostovao je bh.knji‘evnik Velid Bajramovi}. Velid Bajramovi} je aktivan pisac od 2004., a dotad je bio visokopozicionirani vojnik Armije BiH, te je dobitnik najvi{eg priznanja, Zlatnog ljiljana. Bajramovi} je predstavio bogatu kolekciju svojih dijela: Malo vode na dlanu, knjiga poezije, 2005. godine, Oskar za sporednu ulogu, knjiga kratkih pri~a, 2008. godine, Srebrenica nakraj srca, knjiga poezije, 2010. godine , Srebrenica, prijevod na turski jezik Saffet Atalay, 2011. godine, [palir – knjiga o logorima za vrijeme agresije na BiH, knjiga poezije, 2012. godine. Sve navedene knjige se mogu kupiti u BKC Kopenhagen. 25.novembar, Dan dr‘avnosti BiH dostojanstveno je obilje‘en u bosanskoj zajednici u Kopenhagenu uz dru‘enje i muziku, te kulturni program, pjesmu i folklor. Takva dva obilje‘avanja na{la su mjesto na Nørrebru u organizaciji Bosanskog kulturnog centra i u Brøndbyju u organizaciji Udru‘enja penzionera Brøndbyja. U subotu, 23. novembra odr‘ana je manifestacija Skup Bo{njaka u Malmøe, u [vedskoj, na kojoj je premijerno prikazan igrano-dokumentarni film o stradanju Bo{njaka u Prijedoru „Prijedorsko ljeto 92.“ Gosti manifestacije su bili predsjednik Bo{nja~ke nacionalne fondacije Hako Duljevi}, predsjednik Bo{nja~kog kongresa dr. Mustafa Ceri} i glavni muftija IZ Srbije Muamer ef. Zukorli}. D‘enana [EÎ] U BKC-u obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH folklorna grupa „Bosna“, a mlada Iris Papari} prelijepo je izvela pjesmu „Dragoj mojoj BiH“. Za sve goste bila je pripremljena trpeza sa kola~ima na kojoj je po~asno mjesto zauzimala velika torta u obliku zastave Bosne i Hercegovine, a koliko je bila ukusna najbolje govori podataka da je prva nestala sa stola jer su svi ‘eljeli probati njen ukus. Rijad AVDAGI] U Kopenhagenu je organizovano obilje‘avanje Dana dr‘avnosti Bosne i Hercegovine, u prostorijama Bosanskog kulturnog centra. Nosioci organizacije bili su Udru‘enje bosanskih studenata (UBS) i Bosanski kulturni centar u Kopenhagenu. Ovoj manifestaciji prisustvovalo je oko 50 gostiju me|u kojima je bio i Ambasador BiH u Danskoj NJ.E. gospodin Kemal Mufti} koji je odr‘ao govor o zna~aju obilje‘avanja Dana dr‘avnosti. U DECEMBAR 2013 svom govoru on je istakao da neki negiraju ovaj datum, ali se nikada ne}e mo}i pore}i ~injenice koje govore da su tog dana, prije 70 godina, udareni temelji dr‘avnosti Bosne i Hercegovine. O Danu dr‘avnosti govorio je i Ismar \edovi} ispred omaldinske organizacije BUF, a za svoje izlaganje bio je nagra|en aplauzom prisutnih. Pored ovog zvani~nog dijela prire|en je i prigodan kulturnoumjetni~ki program u kojem su nastupili hor „Nostalgija“ i AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Odense: Promocija knjige Velida Bajramovi}a „Dnopolje“ U Odensi je promovisana nova knjiga „Dnopolje“, autora Velida Bajramovi}a, knjièvnika iz Sarajeva. Ovo je druga promocija knjiga ovog autora u manje od godinu dana jer je njegova prethodna knjiga „[palir“ promovisana u Danskoj u martu 2013. godine. Promocija je odràna u prostorijama Servisnog centra Bo{njaka sa ostrva Detalj sa tribine u Odensi Fyn u Odensi. Promociji ove knjige prisustvovao je veliki broj na{ih gra|ana. Velid Bajramovi} je u toku promocije objasnio razloge svog ponovnog dolaska u Odensu te naglasio da se ~ovjek uvijek vra}a i ponovo dolazi tamo gdje je dobro primljen i gdje se ugodno osje}a. Nakon toga predstavio je svoje najnovije djelo koje je nastalo izme|u njegova dva boravka u ovom gradu. Radi se o poetskom djelu koje se po svemu razlikuje od ve}ine drugih knjiga koje su tretirale temu rata i ratnih de{avanja u Bosni i Hercegovini jer je zasnovano na faktima i dokumentima koji ne ostavljaju mjesto sumnji da su se opisani doga|aji zaista i desili. Otvorena i jasna prezentacija vratila je gotovo sve prisutne u ona te{ka ratna vremena i podsjetila ih na ne{to {to bi svi najra|e zaboravili. Ali zaboraviti se nesmije. Ovakve stvari trebaju se prenositi na na{e nove nara{taje, ne radi mr`nje i osvete nego isklju~ivo radi opreza da se to nikada vi{e ne ponovi. Moramo se vratiti stvarnom ìvotu, poku{ati ratne strahote potisnuti u dubinu du{e, ìvjeti normalno i u~iti svoju djecu da se ljudi dijele samo na dobre i lo{e. Te{ko je to, ali je to jedini na~in da ~ovjek, nakon svega preìvljenog, ostane normalan. Ovakve prilike se ne smiju propu{tati jer sluè da se ~ovjek podsjeti na potrebu opreza i gledanja svega oko sebe {irom otvorenih o~iju, istaknuto je na ovoj promociji. Ova veoma uspjela promocija zavr{ena je nakon vi{e od dva sata, u kom periodu je postavljeno bezbroj pitanja autoru, a na sva ta pitanja on je strpljivo i detaljno odgovarao. Nove prostorije d‘emata Odense poprimaju funkcionalne oblike O uklju~eni osje}aji, poùda i ~e`nja za odre|enom osobom. Ako je u pitanju samo klasi~ni sex, pogotovu ako je rije~ o oralnom sexu, dakle sex bez osje}aja i ljubavi – za svakog petog ispitanika to nije prevara, niti bi trebao biti problem za brak/ partnerstvo. O~ajne izbjeglice prodaju svoje organe Velid Bajramovi} vakufu i prostorijama d‘emata Odense ve} smo pisali u vrijeme kada je ovaj d‘emat uvakufio taj objekat. Taj prostor sve vi{e poprima svoje zavr{ne oblike, a uveliko je priveden namjeni jer se koristi od dobrih d‘ematlija iz Odense. Kako nam je rekao predsjednik d‘emata Jusuf Pajevi} objekat pokriva 509 metara kvadratnih, a predstavlja nekada{nju crkvu Jehovinih svjedoka koja nikada nije zavr{ena jer ju je kupio sindikat 3F, a zatim je prodao na{em d‘ematu. Kupljena je vlastitim sredstvima koja su prikupljana skoro ~etiri godine te se sakupilo milion kruna, da bi se u prvoj polovini ove godine, za samo 5 sedmica prikupio jo{ jedan milion kruna. Nisu nikada dizali kredite niti imali dugove prema bilo kome. Jedan dio zajedni~kog prostora je ve} funkcionalan, a sada se readi na osposobljavanju prostora za vjerske obrede koji se trenutno i AKTUELNOSTI privremeno obavljaju u dovr{enom dijelu ovog prostora. Kompletan objekat ima vi{enamjenski karakter, a kada se potpuno dovr{i predstavljat }e Servisni centar Bo{njaka sa Fyna. D‘emat Odense }e kroz ovaj Centar posebno voditi brigu i posvetiti se radu sa mladima, humanitarnom radu vezanom za pomo} domovini i pru‘anju svih vrsta usluga i pomo}i na{im ljudima ne samo u Odensi nego i na cijelom ostrvu Fyn. Ovim objektom i prostorom koji }e se mo}i koristiti d‘emat Odense, kao najbrojniji d‘emat u Danskoj ste}i }e se uslovi za normalan rad, njegovanje bo{nja~ke kulture, obi~aja i tradicija te zadovoljavanje svih religioznih potreba na{ih ~lanova. Vezuv BA[I] Sa skupa u Fredericiji Bez novaca, bez posla, i uop{te bez nade za bolje sutra, na hiljade sirijskih izbjeglica odlu~uje se na prodaju svojih organa. Danski list „Politiken“ donosi op{iran ~lanak o tome, pozivaju}i se na informacije koje su dobili od posrednika za prodaju organa, koji se krije pod imenom Abu Hassan. On se ranije bavio trgovinom oru`jem, ali je brzo spoznao da je trgovina organima najunosniji business (biznis) koji donosi puno vi{e novaca od trgovine oru`jem. Cijena jednog bubrega je oko 40.000 kr., {to je zapravo malo bogatstvo za Sirijce, gdje jedan gra|evinski radnik ima mjese~nu pla}u oko 600 kr. Svjetska Zdravstvena Organizacija(WHO) ocjenjuje da je trgovina organima sve prisutnija u svijetu, pogotovu u siroma{nim zemljama sa puno prognanika i izbjeglica. WHO tvrdi, da se godi{nje proda najmanje 10.000 (deset hiljada) bubrega! Trgovina ostalim ljudskim organima je tako|er u procvatu, i smatra se trenutno najunosnijom zaradom na svijetu. Kamere za automatsko mjerenje brzine na putevima od nove godine Vlada i Lista Jedinstva (Enhedsliste) upravo su postigle dogovor o postavljanju automatskih kamera za mjerenje brzine u saobra}aju (stærekasser) na putevima u Danskoj. Radovi na postavljanju ovih stati~nih mjera~a brzine su ve} otpo~eli, a puni zamah se o~ekuje od Nove Godine, kada je predvi|eno postavljanje svih kupljenih kamera. Po rije~ima stru~njaka za saobra}aj, kamere DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 7 AKTUELNOSTI imaju preventivno dejstvo na voza~e. Istra‘ivanja koja su provedena u zemljama koje ve} vi{e godina imaju ove kamere, kao {to su Belgija i [vedska, pokazuju da voza~i voze oko 20 % sporije na svim putevima, u odnosu na zemlje gdje kamere nisu postavljene. Pored preventivnog dejstva, nije zanemarljiv ni financijski efekat koji }e donijeti dr‘avnoj kasi stotine miliona kruna od kazni, koje }e platiti oni voza~i koji vole malo br‘u vo‘nju. Skandinavci piju najvi{e kafe i najbr‘e gube nevinost Po pisanju engleskog lista „Daily Mail“, koji je ovih dana objavio razli~ite karte i liste koje su sa~inili svjetski eksperti i stru~njaci za razne oblasti, Danska i ostale skandinavske zemlje su na vrhu liste po konzumiranju kafe po glavi stanovnika, a njeni stanovnici najbrè gube nevinost. Karta koja pokazuje prosje~nu dob gubitka nevinosti otkriva da je ova granica najnià kod Danaca, odnosno Skandinavaca. Oni u seksualne odnose prvi put stupaju ve} u dobi od 14-15 godina, dok na primjer Malezijci ~ekaju u prosjeku 23 godine, {to je najduì vremenski period. Kada je u pitanju konzumiranje alkohola, tu su Skandinavci tako|er u vrhu, ali prednja~i Velika Britanija, i zajedno sa svojim biv{im kolonijama jedna je od rijetkih zemalja gdje se i dalje voze po lijevoj strani ceste. Ro|eni i odrasli u Danskoj – ipak ih izbacuju iz zemlje! U trenutku pripremanja ove vijesti saznajemo, da 10-to godi{nji Armen Krije{torac i njegov dvogodi{nji brat Ajdin, koji su ro|eni i odrastaju u Danskoj, trebaju zajedno sa roditeljima da napuste Dansku najkasnije 25.novembra ove godine. Nakon 14 (~etrnaest) godina boravka u Danskoj, upravo su danske vlasti odlu~ile da oduzmu humanitarnu dozvolu boravka njihovom ocu Harisu. Razlog je, zato {to su zdravstvene institucije iz Srbije – 8 I BH GLAS I AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Koalicija 1. Mart gostovala u Vejleu U Vejleu je 1. novembra, u organizaciji IZBD YOUTHa i Islamskog Kulturnog Centra Bo{njaka Vejle u Danskoj, odr‘ana tribina na temu stanja povratni~ke zajednice u entitetu RS te o registraciji za Op}e izbore u 2014. godini. Uz u~e{}e preko 60 gra|ana i gra|anki Bosne i Hercegovine koji ‘ive u ovom gradu, tribina je zapo~ela uvodnim obra}anjem doma}ina Azmira Salihovi}a i Sanjina Jaki}a. U trajanju od dva sata, aktivisti „Prvog marta“, Almir Salihovi} i Nedim Jahi}, prezentirali su dosada{nji rad, stanje ljudskih prava u BiH, ali i planove za narednih {est mjeseci priprema za mobilizaciju bh. dijaspore za glasanje putem po{te u zemljama Evrope i Sjeverne Amerike. Ovo je druga posjeta koalicije „Prvi mart“ Danskoj, te se o~ekuje da do kraja godine bude formirana mreà nevladinih organizacija i institucija koje okupljaju bosanskohercegova~ke gra|ane u ovoj zemlji koja }e koordinirati mobilizaciju i registraciju. U trenutno postavljenim okvirim, cilj koalicije „Prvi mart“ je registrirati oko 5.000 glasa~a sa prostora Danske za naredne Op}e izbore 2014. godine (za izborne jedinice entiteta RS). Pore|enja radi, na pro{lim Op}im izborima u Danskoj je glasalo oko 1500 gra|ana za cijelu BiH. Sanjin JAKI] „Most-Bro“ raspisao konkurs za medrese u BiH ove namjene. IZ Bo{njaka Danske }e po utvr|enim kriterijima obezbijediti da ove stipendije dobiju najugroèniji polaznici iz svih mederesa. Humanitarna organizacija Most-Bro poziva sve ljude dobre volje da se odazovu ovoj akciji te da u skladu sa svojim mogu}nostima uplate donirani iznos na konto kod Nordea banke: Reg nr: 2470 konto nr.: 7557 529 238. Za uplate izvan Danske: IBAN7820007557529238, Nordea BIC: NDEADKKK. O dodijeljenim stipendijama donatori }e biti obavije{teni putem medija pa i BH Glasa. Faruk JAKI] I slamska zajednica Bo{njaka Danske, putem svoje humanitarne organizacije „Most-Bro“ raspisala je konkurs za dodjelu jednokratnih stipendija u~enicima medresa u Bosni i Hercegovini. Konkurisati mogu polaznici medresa: Gazi Husrev Begova – Sarajevo, El~i Ibrahim Pa{ina – Travnik, Dèmaludin âu{evi} Cazin, Kara|oz Begova – Mostar, Osman ef. Redòvi} – Visoko, Behram Begova – Tuzla i Gazi Isa Beg – Novi Pazar. Planirano je da visina stipendije iznosi 2.000 dk, a broj stipendista utvrdit }e se nakon okon~anja prikupljanja sredstava za Randers: Odr‘an malonogometni turnir U Randersu je 17. 11. 2013. godine odr‘an malonogometni turnir, u maloj dvorani sportskog centra „Arena“. Turnir je imao kategoriju kvalifikacionog turnira za izbor ekipe koja }e predstavljati Dansku BiH dijasporu na svjetskom turniru koji organizuje Svjetski savez bh. dijaspore idu}e DECEMBAR 2013 godine. Na turniru je u~estvovalo 12 ekipa koje su do{le iz Odense, Aarhusa, Herninga, Hobra, Randersa i jo{ nekih drugih gradova. Turnir je protekao u najboljem redu bez bilo kakve konfliktne situacije. Sudio ga je licencirani sudija Mirsad Sejfula iz Randersa uz pomo} i asistenciju Sanjina Jaki}a iz Vejlea. Ovdje je zna~ajno naglasiti da je turnir u Randersu organizovan prema pravilima Saveza BiH udru‘enja u Danskoj koji je i organizator pripreme ekipe koja }e predtsavljati dansku bh. dijasporu na svjetskom turniru. Na turniru u Randersu na{la se i mnogobrojna publika koja je aplauzom nagra|ivala svaku dobru akciju. Pobjednik turnira je ekipa „Merhametlije“ iz Herninga koja je u finalu savladala ekipu „International Randers“ rezultatom 4 : 0. Time je kao prva ekipa stekla pravo nastupa na zavr{nom turniru za izbor ekipe koja }e predstavljati dansku dijasporu na turniru koji organizuje Svjetski savez BiH dijaspore. Pored njih na zavr{ni turnir plasirala se i ekipa „ABC“ iz Randersa koja je osvojila tre}e mjesto na ovom turniru. Vezuv BA[I] AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA Aalborg: Obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH I 20. godina dolaska bh. izbjeglica u Dansku U subotu 23.11.2013. godine u Aalborgu je obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH kao i 20. godina od dolaska bosanskohercegova~kih izbjeglica u Dansku. Organizacija manifestacije je pripala bosanskohercegova~ko-danskom udru‘enju „Ljiljan“ iz Aalborga. Ovo udru‘enje je tu manifestaciju organizovalo i provelo na veoma dostojanstven na~in. Savez bosanskohercegova~kih udru‘enja u Danskoj je bio suorganizator manifestacije. U Højvanshallen sali se okupilo se preko 200 ljudi koji su nestrpljivo ~ekali da program po~ne. Sa uvodnim rije~ima, ispred organizatora, obratio se Medo Huremovi}, koji je naglasio zna~aj i cilj ove manifestacije i obilje‘avanje ova dva zna~ajna datuma. Poslije njega skupu se obratio i predsjednik Saveza bosansko-hercegova~kih udru‘enja u Danskoj te novoizabrani politi~ar u lokalno gradsko vije}e ispred Socijaldemokratske stranke u Mariagerfjord op}ini, Edin Hajder, se na ovakav na~in uva‘ava i obilje‘ava jedan od najzna~ajnijih datuma u historiji BiH te dostojanstveno obilje‘ava dolazak bosansko-hercegova~kih gra|ana u Dansku. Znaju}i kakvim putem su bh. gra|ani do{li u Dansku i pod kojim uslovima su ‘ivjeli prvih par godina, ova manifestacija pokazuje da su se bh. gra|ani na ovim podru~jima jako dobro sna{li. Isto tako ova mani- zajedni~kih ciljeva, a rezultat takvog povezivanja je i ova sve~anost. U okviru kulturno-zabavnog programa nastupili su: Aida @ujo koja je u du{u darnula prisutne ilahijom „Kad procvatu behari“ Hajrudin Pranjga virtoz na gitari, BL Band i folklorna grupa „Ljiljan“ iz Aalborga. Voditelj programa bio je Medo Huremovi}. Do‘ivljaj ve~eri svakako je bio AKTUELNOSTI odakle je Haris do{ao kao ratni izbjeglica prije 14 godina – obavijestile danske vlasti da se Harisove bolesti (scleroza i psihi~ko oboljenje) mogu sada uspje{no lije~iti u Srbiji. Harisova supruga armenskog porijekla Litit Djaladian, koju je Haris upoznao i o‘enio u azil-centru u Danskoj, u potpunom je {oku. Djeca su ro|ena i odrastaju u Danskoj, ona i mu‘ rade, potpuno su integrirani, a danske vlasti donose odluku da ih protjeraju u Srbiju, gdje ona ne pripada ni po teritorijalnom osnovu! Stanovnici malog gradi}a Hvadrup-a kod Roskilde-a, gdje ova familija ‘ivi, orgnizirali su protest zbog ovakve odluke danskih vlasti. Za~u|uje da su danske vlasti donijele odluku o progonu ove familije, dok istodobno donose odluku, da se 7-mo godi{nja Im Nielsen – nakon do sada nevi|eno ubrzanih zakonskih izmjena u Parlamentu – mo‘e vratiti u Danku sa Tajlanda. 3.500 (tri hiljade i petstoina) ljudi umire u Danskoj svake godine od lijekova rije~ima da ovakvih promovisanja Bosne i Hercegovine nije nikad malo i da bi se trebalo jos vi{e raditi na tom planu u budu}em periodu. Ambasador Bosne i Hercegovine u Danskoj nj.e. g. Kemal Mufti} obratio se prisutnima napominju}i da festacija pokazuje koliko im je stalo do Bosne i Hercegovine po svim pitanjima. Gospodin Jasmin Bjelo{evi}, kao predstavnik IZBDK, obratio se prisutnima nagla{avaju}i va‘nost povezivanja udru‘enja povodom nastup folklora „Ljiljan“ koji je odu{evio sve prisutne jer se radi o djeci uzrasta od 5 do 12 godina koje vode Adela êrimagi} i Mirela [abi}. Malo ko je ostao na svom mjestu dok su ovi mali{ani izvodili vragolije svojim malim no‘icama. Gromoglasni aplauzi i odu{evljenje vladalo je u dvorani. Nakon njihovog nastupa sa pravom se moglo samo re}i da mladi ljiljani ponovo miri{u na ovim prostorima. Poslije oficijelnog programa posjetioce je zabavljao BL Band do kasno u no}. Ovu manifestaciju sponzorisalo je nekoliko organizacija sa vrijednim nagradama koje su podjeljene sre}nim dobitnicima. Sponzori su bili „Danish Crown“, „BOGØ“, „Papalina“, „TopTourist“, „Salon Tina“ i Senad Grljevi}. Edin HAJDER DECEMBAR 2013 Bilo nam je svima poznato od davnina, da lijekovi poma‘u bolesti koju lije~imo, ali istodobno djeluju kontraindikativno, to jest odma‘u nekim drugim funkcijama u organizmu. Narod je to kazao ovako: „Jednom ti poma‘e, a drugom odma‘e“! Ali vijest, da 3.500 (tri hiljade i petsto) ljudi umire godi{nje u Danskoj, direktno kao posljedica uzimanja lijekova – je {okirala javnost, i skoro je za ne povjerovati! Danski list „Politiken“ je upravo objavio ovo porazno istra‘ivanje, koje je proveo profesor Peter Gøtzsche sa istra‘iva~kog institutu Nordic Cochrane Centre. On ka‘e, da to nikako ne zna~i, da bolesnici ne trebaju uzimati lijkove, ali savjetuje, da se dobro porazgovara sa doktorom o mogu}im kotraindikacijama i {tetnim posljedicama na oganizam, prije uzimanja lijeka. Priredio i preveo: Sabrija OVÎNA sabrija.ovcina@bhglas.com I BH GLAS I 9 RAZGOVOR S POVODOM Selma Ad‘em, mlada Bosanka iz Gora‘da izdala album u Londonu: „Moje pjesme su pjesme srca i ~init }e ljude sretnim“ Razgovarao: Fadil ]ATOVI] fadil.catovic@bhglas.com S ada ‘ivi u Londonu. Odrastanje i {kolovanje u Austriji. Putevi nametnuti ratom u BiH, odnijeli su oko prije dvije decenije, tada jo{ djevoj~icu Selmu Ad‘em iz njenog rodnog Gora‘da. Niko tad nije ni slutio da }e sada ve} stasita, 27godi{njakinja donijeti svome gradu tako lijep, skladan, umiljat, dopadljiv poklon-njen glas. Glas preto~en u album od dvanaest pjesama pod nazivom „Special To Me“, ova talentovana djevojka izdala je u Londonu. Pored deset pjesama na albumu na Engleskom jeziku, Selma je uvrstila i obradu numere „Sve je la‘„, Dine Merlina. Album je snimila sa svojim bendom „Selma & The Sound“ u „Yellow Arch“ studiju u Shefildu i naslovna pjesma „You Are Special To Me“, pu{tena je publici. Broj posjeta na YouTub-u je veoma velik, i raste, a kako i ne bi, kad glas mlade pjeva~ice, jednostavno tjera da je slu{ate. I ponovo. I opet. pjesme su na{le publiku kako u BiH, tako i u svijetu. Le‘erna, veoma prirodna u komunikaciji, Selma nam je pojasnlia kako vrijeme provedeno u u~enju 10 I BH GLAS I u Austriji, zna~ilo je puno za njeno muzi~ko obrazovanje. Naime u {estom razredu njen talenat je prepoznat, te upisuje privatnu muzi~ku {kolu, da bi sa trinaest godina postala prva solo pjeva~ica muzi~ke {kole. Nakon toga upisala je i Muzi~ku gimnaziju, gdje po~inje prve korake u izgradnji svoje muzi~ke karijere. AD@EM: Ljubav je ne{to {to me ispunjava. Muzika jeste moja profesija i hobi, ali i moja velika ljubav. Ta jaka emocija je veliki pokreta~ svega {to ~inim u ‘ivotu. Moja ljubav i prema momku koji je ukrao moje srce Johnyiju odvela me je u London, gdje on igra fudbal, i istovremeno svira gitaru u mom bendu, -ka‘e na po~etku intervjua za na{ list Selma. Za{to naslov albuma „Special To Me“? AD@EM: Album „Special To Me“ je projekat iz mog srca i du{e napravljen sa ljudima, i za ljude koje ja volim. On jeste poseban za mene, a nadam se da }e postati i svima koji ga ~uju. @elja mi je bila da napravim CD koji }e ljude ~initi sretnim. Svaka pjesma ima svoju istinitu pri~u i bazirane su DECEMBAR 2013 na mom iskustvu kada sam iz Austrije stigla u Englesku. U zadnjih nekoliko godina napisala sam puno pjesama i za ovaj album odabrala sam one koje su me dirnule u srce. Mislim da nisam pogrije{ila u izboru, s obzirom na pozitivne kritike. Naravno, za to je zasluàn i moj prate}i bend „Selma & The Sound“ na ~elu sa izvrsnim muzi~arem Paulom C. Newmanom, koji je jedan veliki filter za sve pjesme. On je ~ovjek koji mi je najvi{e pomogao tokom moje muzi~ke karijere u Engleskoj i muzi~ar ~ije sam tri pjesme uvrstila na moj novi album. Za{to obrada Merlinove pjesme „Sve je la`“? AD@EM: Dogodilo se nekako spontano. De~kima iz benda sam predo‘ila da obradimo neku bosansku pjesmu. Kako Johnyiju od ranije je poznata bosanska muzika, po~eo je svirati na gitari ovu Merlinovu pjesmu. Ja sam pjevu{ila, svi u bendu su po~eli svirati, i jednostavno i spontano smo se nekako na{li zajedno u ovoj lijepoj pjesmi. Kakva su Va{a o~ekivanja od prvijenca, i postoje li ve} planovi za nove pjesme? AD@EM: U ovom trenutku najbitnije mi je da ljudi ~uju moje pjesme. Bitno da ljudi dobiju mogu}nost da slu{aju pjesme, i zaista o~ekujem da }e ih one jednako kao mene ~initi sretnim. Nadam se da }e osjetiti da su moje pjesme, pjesme srca. Naravno da se nadam i novom albumu. Punom parom }u raditi na novim pjesmama sa svojim bendom kad za to do|e vrijeme. Koja izdava~ka ku}a je realizovala izdavanje CD-a i da li je i bilo sponzora? AD@EM: Ne radim sa jednom izdava~kom ku}om. Sve sama finansiram kroz moj drugi posao kojim se bavim, a to je business management i consulting. Rijetko koji Bosanac i Hercegovac, ma gdje svili svoje gnijezdo u svijetu, ne}e osjetiti ponos, toplotu oko srca kad ~uje sigurno Va{ glas. Topao, drag, podsje}a na domovinu, rodno mjesto? Tu je i Merlinova pjesma. AD@EM: Ve}ina nas koji smo ro|eni u BiH, osje}amo duboko u sebi na{ rodni prag. Gora‘de je moj po~etak, moja rodbina je u tom gradi}u, korijeni. Nadam se da }u cijelog ‘ivota, ma gdje bila u svijetu, dijeliti i osmijehe sa mojim gradom. Osmijehe i pjesmu. Bili ste gost XVI Internacionalnog „Festivala prijateljstva“ Gora`de 2013 . Pjesmom ste uljep{ali ovu manifestaciju. Va{i utisci? AD@EM: Zaista mi je tako drago {to sam uzela u~e{}e na Festivalu. Radovala sam se i pozivu na nastup, ba{ kao malo dijete. Pjevati u svojoj ~ar{iji je ne{to najljep{e. U‘ivala sam i nadam se da }emo opet ja i moji Gora‘dani pjevati skorije opet zajedno. Imate li namjeru sara|ivati sa estradnim umjetnicima iz BiH mo‘da snimiti dute ili organizovati zajedni~ki koncert? AD@EM: Ne isklju~ujem tu mogu}nost. Bilo bi lijepo. Ako se dogodi da nai|em na ne{to {to }e mi se dopasti u duetu, rado }u snimiti. U ~emu crpi{ inspiraciju za svoje pjesme? AD@EM: @ivot mi je inspiracija! Inspiracija je sve {to vidimo, slu{amo, ~ekamo, slutimo, ‘elimo... sve ono {to ‘ivot predstavlja. [ta Vam se najvi{e dopada kod Va{ih pjesmama? AD@EM: Svi|a mi se {to svaka pjesma pjeva pri~u. Nosi je i ~uva sa sobom. Kako provodite slobodno vrijeme? AD@EM: Volim da provedem vrijeme sa ljudima koji mi puno zna~e. To su moja porodica i partner. Razgovor, dru‘enja, pjesma sa dragim ljudima -sve zajedno, i lijepo provedeno slobodno vrijeme. Koju osobinu ne volite kod ljudi? AD@EM: Ne volim kad ljudi glume, prave se najbitnijim. Prave se da jesu ne{to {to nisu. Ne volim licemjere. Imate li neku poruku onima koji bi krenuli Va{im putem? AD@EM: Mislim da nikada ne smijemo zaboraviti ko smo. Svaki vrijedan, radin ~ovjek treba i mora vjerovati u sebe. Treba tra‘iti svako svoj put, i kad je nekad i te{ko ne odustajati. Za na{e ~itaoce informacija gdje mogu nabaviti Va{ CD? Sve informacije oko kupovine CDa mogu na}i na: www.selmasounds.com ili na itunes. ZAKONODAVSTVO PREDSTAVLJAMO Danski propisi u praksi (29) Tri kandidata bh. porijekla u{la u gradska vije}a Predra~un poreza i poreska kartica (Forskudsopgørelse og skattekort) U Danskoj su 19.11. 2013. godine odr‘ani lokalni izbori. Po prvi put su na tim izborima tri bosanskohercegova~ka doseljenika izabrana u gradsko vije}e {to je izuzetno veliki uspjeh i ~ast Od 5.novembra ove godine Poreska Uprava(Skat) ima na svojoj internet-stranici „Skat.dk“ procjenu koliko trebamo platiti na ime poreza u narednoj 2014 godini. Procjena je zasnovana na ekonomskim pokazateljima o prihodu iz prethodne godine, a du`nost svakog pojedinca je da kontrolira, i po potrebi koriguje predloènu procjenu Azra Hasanbegovi} Hasanbegovi}, izabrana je u komunalno vije}e komune Vejle. Ro|ena je 1958. godine u Bosanskoj Gradi{ci. Zavr{ila je pravni fakultet i nakon toga, u svojoj op{tini, obavljala je razli~ite dru{tvene funkcije. Po dolasku u Dansku {kolovala se i dalje, ali je potpuno promijenila zanimanje. Ona trenutno radi u jednom Psihijatrijskom centru za terapiju osoba pogo|enih posttraumatskim stresom u gradu Vejle, gdje je konsulent za edukaciju. Veoma je va‘no da se u danskim komunama, kao osnovnim subjektima vlasti u Danskoj, ~uje i glas doseljenika, prije svega {kolovanih i ~estitih ljudi. Mnogo je te{ko raditi i biti odgovoran na radnom mjestu, njegovati svoju porodicu i baviti se politikom. To je naro~ito te{ko ‘enama. Azra ima jasan cilj pred sobom. a onda sve prepreke jednostavno padaju. Meho Selman izabran je u Regionalno vije}e regiona Ju‘na Danska. Ro|en je 1970. Godine u Prijedoru. Do izbijanja rata bio je student u Sarajevu na Veterinarskom Fakultetu. U Danskoj ‘ivi od 1993. godine sa porodicom. Tu je zavr{io Pedago{ki seminarij za predava~a odraslim. Ve} punih 13 godina zaposlen je u gradskoj biblioteci u gradu Odense. U politiku je u{ao veoma rano, a od od 2008. godine je sindikalni povjerenik u jednoj od najve}ih danskih sindikalnih organizacija „HK Kommunal“. Trenutno je predsjedavaju}i Doseljeni~kog BH radio Odense. Pored toga ~lan je gradskog odbora Socijaldemokratske partije Odense. Kao glavne ciljeve svoga politi~kog djelovanja navodi jednakost i ravnopravnost me|u svim danskim gra|anima – bez obzira na etni~ku pripadnost i starosnu dob. Edin Hajder je izabran u komunalno vije}e komune Mariagerfjord. Ro|en je 1974. godine u Jajcu. @ivio je sa roditeljima u [ipovu gdje je zavr{io osnovnu skolu, a zatim Srednju vojnu {kolu u Sarajevu. Od 1994. godine ‘ivi u Danskoj zajednio sa svojom porodicom.U Danskoj je radio kao tuma~ dansko-bosanskog jezika za vi{e danskih komuna, a nakon toga i kao konsulent za posao te {ef projekata vezanih za integraciju i zapo{ljavanje. Prije dvanaest godina formirao je sopstvenu firmu „Plus Consult“ koja se bavi konsultantskim uslugama vezanim za stru~na savjetovanja. Predsjednik je Saveza bosanskohercegova~kih udru‘enja u Danskoj te predsjednik bosansko-danskog udru‘enja BIHDAN iz grada Hobra. Pored svega toga predsjednik jeIntegracionog savjeta u Mariagerfjord komuni. Glavni cilj mu je otvaranje novih radnih mjesta koriste}i raznolikosti i postoje}e resurse. Za sve troje izabranih domovina Bosna i Hercegovina je uvijek na prvom mjestu. Sve troje ka‘u da }e u~initi sve {to je u njihovoj mo}i da pomognu svojoj jedinoj domovini, a to }e im sada biti jo{ i lak{e. Pi{e: Sabrija OVÎNA sabrija.ovcina@bhglas.com U na{oj rubrici „Danski propisi u praksi“, u toku smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo o naknadi za bolovanje (sygedagepenge), rehabilitaciji (revalidering), flexjob (fleksjob), dotakli se generalno svih vrsta penzija (førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu ostvarivanja istih (div. pensioner), potpori za pla}anje stanarine (boligstøtte, boligsikring, § 34), porodiljskom odsustvu (barselsorlov), besplatnom mjestu za ~uvanje djeteta (økonomisk friplads), raznim vrsta-ma socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og socialhjælp), zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe (helbredstillæg, varmehjælp, ældrecheck), likvidnoj imovini koja ima uticaja na visinu penzije i pomo}i od op{tine (likvidformue), obra~unu poreza (årsopgørelse), raznim vrstama jednokratne pomo}i (enkeltydelser), pravu na savjet i uputu (ret til råd og vejledning), pravo glasa i podobnost na izborima (valgret og valgbarhed), vjen~anjima (vielser), a ovog puta je fokus ponovo na predra~unu poreza i poreskoj kartici, {to je aktuelno ovih dana. Predra~un preliminarnog poreza sadr‘i veoma bitne informacije o na{oj ekonomskoj situaciji u narednoj godini, onako kako je vidi Poreska Uprava, na osnovu pokazatelja koje Uprava ima iz prethodne godine. Predra~un preliminarnog poreza procjenjuje prevashodno na{u bruto zaradu u slijede}oj godini, poreski procenat (trækprocent) i poresko izuze}e (fradrag) {to zapravo odre|uje na{a neto-primanja, to jest, koliko trebamo platiti na ime poreza u narednoj godini, odnosno na koji dio zarade smo oslobo|eni pla}aDECEMBAR 2013 nja poreza. Poreska kartica je sastavni dio predra~una preliminarnog poreza. Postoje 3 vrste poreskih kartica: glavna (hovedkort), b-kartica (bikort) i poreska kartica na osovu koje se ne pla}a porez na odre|eni dio zarade(frikort). Glavna kartica se automatski {alje va{em poslodavcu ili op{tini koja vam ispla}uje osnovnu zaradu. Bkartica stoji vam na raspolaganju za pla}anje poreza na zaradu za sporedne i dodatne poslove koje mo‘emo obavljati pored osnovnog posla. Poreska kartica na osnovu koje se ne pla}a porez na zaradu (frikort) otvara mogu}nost zarade do 42.900 DKK za 2014 godinu, i aktuelna je prevashodno za mla|e osobe ispod 18 godina, koji zara|uju novac npr. u trgovinama, ili dijele}i reklame i novine, Veoma je bitno uskladiti predlo‘eni predra~un poreza sa fakti~kim stanjem u kojem se nalazite, ili u kojem }e te se nalaziti u slijede}oj godini, naravno ukoliko te podatke imate u ovom momentu. Predra~un poreza se mo‘e i teku}e uskla|ivati, tokom cijele godine. To zna~i, da sve zna~ajnije izmjene u va{oj situaciji mo‘ete prijaviti Poreskoj Upravi u trenutku nastajanja. Pravilnom poreskom registracijom izbjegavate neprijatne situacije s preskim dugovanjima (restskat) Najbitnije situacije u kojima je potrebno korigovati predlo‘eni predra~un preliminarnog preza su slijede}e: • Zna~ajnija promjena primanja, umanjena ili pove}ana primanja (lønændringer) • Promjena kamatne stope (renteændringer) • Kupovina ili prodaja ku}e ili stana(køb og salg af ejendom) • Odlazak u penziju (pensionering) • Promjena adrese, to jest du‘ine putovanja od mjesta stanovanja do posla (ændret kørsel/befordring). Vi{e informacija o svemu ovome mo‘ete dobiti kod Poreske Uprave ili od va{ih socijalnih savjetnika, u op{tinama u kojima ‘ivite. I BH GLAS I 11 AK INTERVIEW Asmir Begovi}, golman fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine: „...Niko nema navija~e koji su u tom broju i s tolikim emocijama uz svoju reprezentaciju. Putuju apsolutno svuda i nama to jako puno zna~i i moram re}i i da poma‘e. Predivno je igrati pred na{im navija~ima i za na{e navija~e. Zajedno apsolutno sve mo‘emo“ „Rekao bih da su mi u profesionalnoj karijeri dvije najva‘nije utakmice dva debija onaj za reprezentaciju u Estoniji i prva utakmica koju sam odigrao u Premijer ligi. Ali, utakmica koja mi je najbitnija, odnosno koju bih opisao kao najdra‘u u karijeri je svakako ova posljednja iz Kaunasa, ona mi je najvi{e zna~ila. Svima nama, rekao bih“ „Mo‘emo napraviti dobar rezultat u Brazilu“ 12 I BH GLAS I DECEMBAR 2013 INTERVIEW Razgovarao: Fadil ]ATOVI] fadil.catovic@bhglas.com N a{a nogometna selekcija pla sirala se na Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine. Asmir Begovi}, mladi Trebinjac, ro|en 1987. godine u ovom bh. gradu, pokazao je i dokazao svoje fudbalsko umije}e u borbi za ovaj presti‘ni plasman. Trenutno nastupa za englenski Stouk City. Branio je i za kanadsku selekciju, a priliku da zaigra u BiH, pru‘io mu je nekada{nj selektor Miroslav ]iro Bla‘evi} , te od 2009. godine igra u najja~oj selekciji BiH. Krivac za talenat, upornost i jak sportski duh, sigurno je i Asmirov otac Amir, koji ~uva uspomene na golmansku poziciju u trebinjskom Leotaru i Iskri iz Stoca. Asmir ostavlja dojam veoma odgovorne osobe, a zaista takav i jeste. Treninzima pristupa veoma profesionalno, i iz utakmice u utakmicu brani sve sigurnije i pouzdanije. Svojom sigurno{}u daje samopouzdanje i odbrambenim igra~ima, koji uvijek mogu ra~unati da iza sebe imaju suigra~a koji u situacijama „jedan na jedan“ izlazi kao pobjednik. Sve to uspijeva svojom pripremljeno{}u, koja je tehni~ki i takti~ki dovedena do najve}eg nivoa. Va‘na je i velika fizi~ka spremnost, koja mu daje samopouzdanje, a koje se prenosi i na druge igra~e na terenu. U {esnaestercu je kralj, jer lopte zaustavlja jednostavno i impresivno sa svojim paradama. On jednostavno zna dominirati. To je dokazao i po~etkom novembra, kada je sa namjerom da ispuca loptu napada~ima, uz kontra akciju, postigao gol sa udaljenosti od oko 100 metara. Pored velikog profesionalnog anga‘mana u fudbalu, u ‘ivotu mladog Trebinjca va‘no mjesto zauzima i porodica: supruga i k}erkica, koje ga ispunjavaju i podr‘avaju. Na{a reprezentacija se plasirala na SP u Brazilu. Kakve su impresije nakon povratka u Sarajevo i veli~anstvenog do~eka navija~a? BEGOVI]: Do~ek u Sarajevu ne}u nikada zaboraviti. Nisam mogao da vjerujem {ta su sve ljudi napravili i koliko nas je ljudi do~ekalo. Na kraju krajeva, zbog navija~a se i igra, igramo zbog na{ih ljudi i bilo je super na kraju proslaviti ovakav uspjeh sa svima zajedno. Vratili ste se i klupskim obavezama. Kakvi su utisci kolega iz kluba o plasmanu na{e reprezentacije? BEGOVI]: Svako od kolega mi je ~estitao, svima je bilo veoma drago i svi su navijali za nas tu zadnju utakmicu protiv Litvanije. Svima je bilo zaista drago da smo se plasirali na SP. Igre, pripreme za Reprezentaciju, obavezni treninzi i igranje za engleski klub zahtjevaju veliku i psihi~ku i fizi~ku snagu. Kako uspjevate odgovoriti tako kvalitetno svim obavezama? BEGOVI]: Navikne se ~ovjek na takav ritam. Naporno je, pogotovo u Engleskoj gdje nemamo zimske pauze, tako da je veoma te{ko. Mora se pravilno rasporediti vrijeme, iskoristiti svaki mogu}i trenutak za odmor i koncentrisati na posao i obaveze koje imamo. Tako|er, mora se posvetiti pa‘nja ishrani i pametno pristupati svemu. Ne{to o stilu igre na{e Reprezentacije iz va{eg ugla? BEGOVI]: Na{ stil odgovara onome {to imamo u ekipi, odnosno igra~ima koje imamo. Imamo dosta brzih igra~a, prije svega veoma kvalitetnih, tako da dajemo mnogo golova. U isto vrijeme, igra~i su svjesni da se ne smije srljati, da nekada moramo igrati pametno i za{to ne, ponekad i zatvoreno, tako da je balans u ekipi dobar. [ta o~ekujete u Brazilu. Postoje li realne {anse za plasman, mo‘da me|u prve 4 ekipe? BEGOVI]: Rano je govoriti o tome, treba sa~ekati {ta }e nam ‘rijeb ponuditi, koga }emo dobiti u grupi i onda razmi{ljati {ta i kako dalje. Ako Bog dâ, da budemo svi zdravi i spremni, onda sam uvjeren da mo‘emo napraviti dobar rezultat u Brazilu. Nisam ba{ siguran da je to realno, ali znam da }emo dati sve od sebe. Ove godine postigli ste sjajne rezultate, sa dirigiranjem odbrane i zavidnom brzinom u izbacivanju lopti naprijed na napada~e. Veoma ste pripremljeni i tehni~ki. Da li je za ovaj uspjeh kriv i va{ otac? BEGOVI]: Ove godine igramo bolje, rekao bih poletnije, ali vrijeme je da to poka‘emo i rezultatima, jer na kraju krajeva to je ono {to svi gledaju i {to je cilj u na{em poslu. Moja velika ‘elja, oduvijek, je bila da postanem golman tako da sam ja jedini krivac za to. Ne{to o va{im prvim koracima u fudbalu. Odakle i za{to tako velika ljubav za ovaj sport? Naslije|e ili upornost i rad? BEGOVI]: Naravno da ima mnogo toga u genima, ali poslije toga dolazi rad, rad i samo rad. To su mi roditelji od po~etka nagla{avali, da za sve {to ‘elim da ostvarim u ‘ivotu najva‘nije je da puno radim, te da se posvetim {koli i fudbalu. Odigrali ste mnogo utakmica, koju bi posebno izdvojili i za{to? BEGOVI]: Rekao bih da su mi u profesionalnoj karijeri dvije najva‘nije utakmice dva debija - onaj za reprezentaciju u Estoniji i prva utakmica koju sam odigrao u Premijer ligi. Ali, utakmica koja mi je najbitnija, odnosno koju bih opisao kao najdra‘u u karijeri je svakako ova posljednja iz Kaunasa, ona mi je najvi{e zna~ila. Svima nama, rekao bih. Stru~njak ste za jedanaesterce. Da li je presudan instinkt i brz refleks, ili je sportska sre}a? BEGOVI]: Sre}a je va‘an segment kada je to u pitanju, ali dosta zavisi i od samog golmana. Najva‘nije je konstantno u~iti i trenirati i raditi da bi se napredovalo na bilo kojem planu, a pogotovo na tom. Bh. fudbal pi{e novu historiju gdje veoma bitno mjesto zauzima i va{e ime, dali mo‘emo o~ekivati i plasman na evropsko prvenstvo? BEGOVI]: Moje mi{ljenje je da nam to mora biti cilj. Ako ‘elimo da budemo me|u najboljim reprezentacijama na svijetu, onda moramo dosti}i taj nivo da konstantno nastupamo na velikim turnirima. Da li imate slobodnog vremena i kako ga koristite? BEGOVI]: Svo svoje slobodne vrijeme poku{avam iskoristiti da bih bio sa familijom, jer za mene je familija najva‘nija stvar u ‘ivotu. DECEMBAR 2013 Ponekad idem i pogledam neke druge utakmice, ponekad odemo u kino, ali rekao bih da preferiram lagane stvari. Va{a filozofija uspjeha u ‘ivotu i fudbalu. Kako vidi{ dana{nju fudbalsku svjetsku scenu? BEGOVI]: Za mene je uspjeh igrati na najvi{em mogu}em nivou na kojem jedan individualac mo‘e igrati. Ako se mo‘e uspjeti u tome, onda je to savr{eno. Me|utim, treba biti realan i re}i da kada se bavi{ fudbalom, odnosno kada ti je to svakodnevni posao, onda si i svaki dan sretan. Kako do‘ivljavate bh. navija~e? Imamo li najbolju publiku na svijetu? BEGOVI]: To sasvim sigurno imamo! Niko nema navija~e koji su u tom broju i s tolikim emocijama uz svoju reprezentaciju. Putuju apsolutno svuda i nama to jako puno zna~i i moram re}i i da poma‘e. Predivno je igrati pred na{im navija~ima i za na{e navija~e. Zajedno apsolutno sve mo‘emo. Nastupali ste za mladu selekciju Kanade, i onda poziv selektora na{e reprezentacije. Da li ste zadovoljni sa onim {to ste postigli? BEGOVI]: Bio sam veoma sretan kada sam dobio poziv u reprezentaciju BiH, jer sam jako dugo ‘elio biti dijelom ekipe i na kraju je sve ispalo sjajno. Svi su me super primili, od prvog dana sam se osje}ao dijelom ekipe i to mi je jako puno zna~ilo. Novi ugovor u narednom periodu i planovi koje ‘elite realizovati u bliskoj budu}nosti? BEGOVI]: Iskreno, ne razmi{ljam o novim ugovorima, samo se ‘elim fokusirati na rad i {to bolje nastupe za klub i reprezentaciju. Cilj i plan mi je da odigram puno dobrih utakmica i da pomognem svojim ekipama da ostvare {to je mogu}e bolje rezultate. I BH GLAS I 13 Hajjmo Bosno, ha Ha 2014 14 I BH GLAS I DECEMBAR 2013 ajmo Hercegovino PROMO BH GLAS GLASILO BOSANSKOHERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKO DANSKOJJ DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 15 ZDRAVLJE LJEPOTA,STIL I MOD Bolest kostiju (2) Njega kose Prirodni rec Uzroci nastanka osteoporoze Pi{e: Dr. Armin GALE[I] armin.galesic@bhglas.com U djetinjstvu i mladosti kosti rastu u du‘inu i postaju ~vr{}e i kompaktnije. Taj proces se fakti~ki zavr{ava u 25 godini ‘ivota, kada kosti dobijaju definitivnu ko{tanu masu. Koli~ina ko{tane mase je razli~ita od osobe do osobe. Generalno gledaju}i mu{karci imaju ve}u ko{tanu masu od ‘ena.Ko{tana masa je ve}a kod ljudi sa jakom konstitucijom, a predstavlja va‘an faktor rizika za nastanak osteoporoze. Gubitak ko{tane mase po~inje oko ~etrdesete godine ‘ivota kod osoba oba pola i nastavlja se do kraja ‘ivota, {to zna~i da je to proces koji traje. Kod nekih osoba ide br‘e, a kod nekih sporije, zavisno od faktora rizika. Kost se satoji od kompaktnog ili ~vrstog kao i od spu‘vastog dijela. @ene gube oko 35% kompaktnog djela i oko 50% spu‘vastog djela kosti tokom ‘ivota. Mu{karci gube manje ko{tane mase od ‘ena radi ~ega oboljevaju rije|e od osteoporoze. @ene gube ko{tanu masu najvi{e poslije prestanka menstruacije, a to je uzrokavano hormonskim disbalansom u organizmu. Kod ‘ena starosti oko 80 godina ko{tana masa je tako mala da ukoliko osoba padne, sigurno }e prelomiti kuk, {to je svakako veliki problem. Pored toga veoma ~esto nastaju spontani prelomi slabinskog djela ki~me, {to izaziva jake bolove, koji se moraju 16 I BH GLAS I U na{im prethodnim brojevima govorili smo o osteoporozi kao bolesti koja napada uglavnom starije osobe. U ovom broju re}i }emo ne{to vi{e o uzrocima nastanka osteoporoze, odnosno faktorima rizika za osteoporozu tretirati jakim analgeticima kao {to je morfij. Gubitak ‘enskog hormona estrogena je glavni razlog za osteoporozu, prije svega kod ‘ena preko 50 godina starosti. Od osteoporoze mogu oboljeti sve osobe, ali neke osobe imaju ve}i rizik od oboljevanja. Postoji vise faktora koji dovode do ove bolesti. Genetski faktor je va‘an, ali ne i najva‘niji. To zna~i, da ukoliko je, naprimjer, majka bolovala od osteoporoze njene k}eri imaju veliki rizik da obole od iste bolesti, mada se ovdje ne radi o velikom procentu oboljenja. DECEMBAR 2013 Prestanak menstruacije kod ‘ena vezan je za srednje godine ‘ivota, izme|u ~etrdesetpete i pedesete godine starosti. Ukoliko menstruacija prestane ranije nivo hormona estrogena u krvi pada {to dovodi do osteoporoze. Gubitak menstruacije se mo‘e javiti ranije kod ‘ena koje su operisale jajnike, ‘ena koje su bile izlo‘ene zra~enjnju ili su tretirane kemoterapijom. Lje~enje steroidima (naprimjer prednisolon) tako|er mo‘e biti uzrok nastanka osteoporoze. To je hormon nadbubre‘ne ‘lijezde koji ima jako protivupalno dejstvo. Lijek ima odli~na svojstva i nezamjenjiv je u lje~enju kako akutnog napada astme i bronhitisa, tako i kod hroni~nog stanja, a daje se direktno u krv, kao tablete ili putem inhalacije. Daje se i kod hroni~nih i akutnih upala tankog i debelog crijeva. Razne alergije ili alergiski napadi tako|er se tretiraju sa preparatima koji sadr‘e prednisolon. Ve} smo naglasili da ovaj lijek ima odli~na svojstva, ali i ne‘eljeni efkat, a to je da kod hroni~ne upotrebe dovodi do nastanka ili poma‘e nastanak osteoporoze, po{to smanjuje ko{tanu masu. Prednisolon je nezamjenjiv kao lijek kod gore navedenih stanja, tako da osobe moraju nastavljati lije~enje, ali zato moraju i da djeluju preventivno da bi izbjegli osteoporozu. Priredila: Almira [I[I] almira.sisic@bhglas.com A ko ne mo‘ete da prona|ete adekavtno kozmeti~ko sredstvo za skidanje {minke koje u potpunosti prija va{oj ko‘i lica, mo‘da je vrijeme da isprobate ne{to druga~ije – prirodnije preparate koji bi s jednakom lako}om i u~inkovito{}u odstranili ostatke makeupa. U prilogu mo‘ete pro~itati nekoliko recepata za skidanje {minke… Bademovo ulje Francuskinje vrlo ~esto koriste ovo ulje za uklanjanje {minke. Nanesite samo nekoliko kapi ulja na vatu i prvo o~istite kapke i trepavice. Nakon toga samo isperite lice u mlakoj vodi i obri{ite ga ~istim pe{kirom. Ne zaboravite da se bademovo ulje lako apsorbira u ko‘u, bogato je esencijalnim kiselinama, te vitaminima A, B1, B2, B6 i E. Odli~no je za suhu ko‘u, te ko‘u sklonu perutanju, ekcemima, i psorijazi. Uklanjanje {minke vla‘ V la‘ne maramice za skidanje {minke prakti~ne su jer djeluju poput tonika ili gela. îste makeup, ulja i mrtve }elije ko‘e, ali nisu jednako efikasne i na licu ostavljaju prljav{tinu. Ti ostaci {minke i tragovi koje ostavljaju za~epljuju pore {to mo‘e uzrokovati pri{ti}e, akne i crvenilo, pi{e „The Huffington Post“. Ako se nakon toga ne umijete, ko‘a ostaje izlo‘ena aktivnim sastojcima iz maramica kao {to su tenzidi i emulgatori koji je isu{uju. Ovo je posebno opasno za suhu i osjetljivu ko‘u, koju mu~e ekcemi i rosacea, naro~ito ako maramice sadr‘e alkohol. DA KULINARSTVO cepti za skidanje {minke RECEPTI IZ BOSANSKE KUHINJE Priprema: Amila SMAJLAGI] amila.smajlagic@bhglas.com ]ure}i ra‘nji}i Ekstra djevi~ansko maslinovo ulje Masnije je nego bademovo ulje, te se ne preporu~uje za skidanje {minke oko o~iju. No, maslinovo ulje je bogato vitaminom E i nezasi}enim masnim kiselinama, te ga koristite za ~i{}enje lica. Krastavac i mlijeko Ogulite veliki krastavac, izmiksajte ga i dodajte pola decilitra mlijeka i sve prokuhajte na laganoj vatri, 10 minuta. Kada se ohladi, mo‘ete je koristiti. Ako smjesu dr‘ite u zatvorenoj kutijici i fri‘ideru, bi}e upotrebljiva nekoliko dana. Za one koji imaju probleme s osjetljivom ko‘om i mitiserima, pomije{ajte krastavac i bademovo ulje. Ta~nije, iscijedite sok od krastavca i pomije{ajte s nekoliko kapi bademovog ulja. Ova mje{avina je veoma blaga i djeluje osvje‘avaju}e za lice sklono upalama. Zeleni ~aj i ri‘ino mlijeko Sve {to vam je potrebno su 2dl zelenog ~aja i 1dl ri‘inog mlijeka. Sastojke pomije{ajte i ostavite da se sve ohladi na sobnoj temperaturi. Umo~ite vatu u smjesu i nje‘no o~istite lice. Limunov sok i ri‘ino mlijeko Pomije{ajte sok od svje‘e cije|enog limuna i mlijeko od ri‘e u razmjeri 1:2, te sve dobro izmije{ajte. Pomo}u vate nanesite mje{avinu na lice i nje‘no o~istite {minku. S obzirom na to da se radi o limunovom soku, izbjegavajte ~i{}enje podru~ja oko o~iju. Banana i sojino mlijeko Dobro izgnje~ite jednu bananu, te dodajte ka{iku sojinog mlijeka. Sve dobro izmije{ajte te smjesu nanesite na lice. Ostavite da stoji 10 minuta, a nakon toga isperite toplom vodom. Tako }ete ukloniti svu {minku, a ko‘a }e vam biti glatka i njegovana. Sastojci: 1 kg }ure}ih prsa 1-2 struka praziluka/ prase 2 zelene paprike 200 g sira po ukusu za~ine Sos: malo hrena Priprema: Meso oprati i isje}i na trake. Komade mesa filovati sirom, i potopiti na pola sata u mje{avinu ulja i za~ina. Povr}e isije}i na krupnije komade, pa redati na {tapi}e zajedno sa punjenim mesom. Pr‘iti na ro{tilju ili u pe}nici dok ne porumene. Kola~ sa jabukama i orasima ‘nim maramicama nije uvijek dobro rje{enje Iako ih dermatolozi ne preporu~uju, masna ko‘a ih mo‘e podnijeti u situacijama u kojoj nemate izbora, no savjetuju da lice umijete vodom prvom prilikom. Konzervansi Maramice sadr‘e konzervanse kako bi se produ‘io njihov rok trajanja {to zna~i da formaldehid, naj~e{}i konzervans, dolazi u kontakt s ko‘om. Formaldehid je kancerogen, a ujedno i alergen pa ga ja najbolje izbjegavati. Kako koristiti vla‘ne maramice za skidanje {minke § Nakon kori{tenja maramica vodom treba isprati sve zao- stale sastojke koji uni{tavaju i isu{uju ko‘u te uzrokuju iritaciju. § Maramice se ne koriste oko o~iju i usana zato {to je to podru~je posebno osjetljivo i sklono iritaciji. § Nakon skidanja makeupa sa suhe ili mje{ovite ko‘e, lice treba nahraniti hidratantnom kremom. § Maramice s mirisima najbolje je izbjegavati zato {to sadr‘e alkohol i o{te}uju ko‘u. § Pripazite na sastojke navedene na deklaraciji, posebno na 2-Bromo-2-Nitropropane-1, 3-Diol koji otpu{ta formaldehid. Sastojci: 3 jaja 1 ~a{a {e}era 2 ~a{e oraha 1 ~a{a griza 1 pra{ak za pecivo 1/ 2 ~a{e ulja 3-4 rendane jabuke 1/2 ~a{e mlijeka 1 ka{ika kakao praha DECEMBAR 2013 Priprema: Umutiti jaja sa {e}erom, dodati ulje i mlijeko, jabuke, griz sa pra{kom za pecivo, orahe i kakao prah. Masu sasuti u podmazanu i pobra{njenu tepsiju i kola~ pe}i na 200 stepeni oko 30 minuta. Pe~en kola~ po ‘elji mo‘ete posuti orasima ili preliti ~okoladom. I BH GLAS I 17 SPORT Lo{a predstava Zmajeva pred fantasti~nom publikom Lekcija za bu|enje iz snova Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com Ovaj poraz jeste bio ubjedljiv posmatraju}i prikazano na terenu, ali ne treba i ne smije pokvariti utisak sjajne godine u kojoj je postignut dugo sanjani uspjeh... Vremena za korekcije ima dovoljno i uprkos lo{oj predstavi ove ve~eri moramo ostati ponosni i imati povjerenje u selektora i Zmajeve. Ovu lekciju treba shvatiti kao signal za bu|enje, a ne kao poziv na nekonstruktivno kritizerstvo N akon nezapam}enog slavlja prilikom proslave plasmana na SP 2014, nogometna reprezentacija BiH dobila je mjesec dana nakon ovog historijskog uspjeha priliku ogledati se u dvoboju sa tradicionalno jednom od najve}ih svjetskih nogometnih sila, Argentinom. Dodir bh. nogometa sa popularnim Gau~osima bio je do sada iskustvo koje se uglavnom ogledalo u emocionalnim krajnostima. Pozitivni osje}aji vezani su najvi{e za daleku 1979. godinu kada su tada{nji zvani~ni svjetski {ampioni gostovali u Beogradu, i tom prilikom u prijateljskom susretu pora‘eni sa 4-2 od odabrane selekcije nekada{nje dr‘ave. Bio je to me~ u kome je dana{nji selektor nogometne reprezentacije BiH, Safet Su{i}, izlu|ivao argentinske brani~e i briljantnu partiju zape~atio hettrikom. Nekada{nji izbornik na{eg A-tima Bla‘ Sli{kovi} postigao je posljednji gol, i BiH je tako najve}im dijelom u~estvovala u ovoj sjajnoj nogometnoj priredbi i pobjedi nad prvacima Svijeta. Ne{to lo{ije sje}anje na Argentinu bh. sportsku javnost ve‘e pri spomenu SP 1990 u Italiji. Tu se jugoslovenska reprezentacija na ~elu sa legendarnim bh. strategom Ivicom Osimom sudarila sa Argentincima u ~etvrtfinalu Prvenstva. I tada je Argentina jo{ uvijek bila zvani~ni svjetski {ampion, a ekipu na terenu predvodio je mo‘da najbolji nogometa{ ikada, slavni Maradona. U jugoslovenskoj ekipi i ovaj puta bio je Su{i}, a pored njega i jo{ nekoliko nogometa{a iz BiH. Nakon izvo|enja jedanaesteraca Argentinci su pro{li u polufinale, a kasniji selektor nogometne reprezentacije BiH Faruk Had‘ibegi} proma{io je jedan od penala. Najlo{ije sje}anje na Arge- 18 I BH GLAS I Detalj sa prijateljske utakmice Bosna i Hercegovina - Argentina u St. Louisu ntinu ipak nas ve‘e uz prijateljsku utakmicu koju je BiH odigrala kao gost u La Plateu 1998. pred 44000 gledatelja. Rezultatska katastrofa od 0-5 ostavila je ranu koja je ostala vidljiva i 15 godina kasnije jer to je ostao najve}i poraz na{e najbolje selekcije do sada. Od tada se ipak promijenilo mnogo toga. Stasale su nove generacije igra~a i kod nas i kod Argentinaca, a rejting na{e reprezentacije vrtoglavo je porastao. Na{i Zmajevi su se plasirali na SP i nalaze se me|u 20 najboljih nogometnih reprezentacija na FIFA-inoj rang-listi. Zbog ovih ~injenica gajili smo nadu da bi gorki okus na{eg najve}eg poraza mogao biti kona~no sapran novembarske jesenje ve~eri u ameri~kom St. Louisu. Ili je mo‘da ispravnije re}i bh.-ameri~kom St. Louisu, po{to je to grad koji sa svojom okolinom udomljuje oko 70000 gra|ana bh. porijekla. Osje}aj igranja na doma}em DECEMBAR 2013 terenu na stadionu Busch pred preko 30000 freneti~nih navija~a i neigranje ponajboljeg sjetskog igra~a Lea Messija za argentinsku selekciju nisu imali pozitivnog efekta na pomalo uspavane Zmajeve. Sjajna atmosfera koju su na{i navija~i stvorili prije i za vrijeme utakmice nije ovaj puta uzdrmala Zmajeve na pravi na~in. Osje}ala se melanholi~nost i malokrvnost u igri tokom ve}eg dijela me~a. Odbrana je djelovala zbunjeno i neodlu~no, srednji red je bio mlak i bezidejan, a napada~i neupotrjebljivi i neefikasni. Da Begovi} u par navrata nije odli~no intervenirao do‘ivjeli bi jo{ jedan poraz poput onog od prije 15 godina. Na kraju 0-2 uz na{e veoma blijedo izdanje i dva gola Aguera za Argentinu. Pokazalo se da jo{ uvijek ne spadamo u sami nogometni vrh i toga moramo biti {to svjesniji. Zbog toga se na{a igra u ogledima sa najja~im evropskim i svjetskim ekipama ne mo‘e bazirati na napada~kim kvalitetama na{ih igra~a i ofanzivnim formacijama, koje je selektor Su{i} ve}inom koristio kroz posljednje kvalifikacije. Na megdan najboljima moramo izlaziti opreznije, borbenije i mudrije. Ali upravo zato i postoje prijateljske utakmice u kojima se takti~ke zamisli mogu slobodno isprobavati, a ima}emo ih nekoliko do po~etka SP-a. Ovaj poraz jeste bio ubjedljiv posmatraju}i prikazano na terenu, ali ne treba i ne smije pokvariti utisak sjajne godine u kojoj je postignut dugo sanjani uspjeh. Prepoznali su to i navija~i u St. Louisu koji su i nakon me~a nastavili pjevati i pozdravljati bh. igra~e. Vremena za korekcije ima dovoljno i uprkos lo{oj predstavi ove ve~eri moramo ostati ponosni i imati povjerenje u selektora i Zmajeve. Ovu lekciju treba shvatiti kao signal za bu|enje, a ne kao poziv na nekonstruktivno kritizerstvo. Predstavljamo bh. sportske klubove u Danskoj: BK- 06 Esbjerg Put do uspjeha dug sedam godina Pi{e: Fadil ]ATOVI] fadil.catovic@bhglas.com F udbalski klub BK-06 Esbjerg osnovan je prije svega sedam godina. Namjera osniva~a bila je da okupi na{u omladinu sa ciljem da se zabave i dru‘e kroz igru ili bolje re~eno da se organizovano radi sa mladima kako ih ulica ne bi uzela pod svoje. Vremenom je klub postao mjesto okupljanja i dobre igre brojnih mladih fudbalera. Kasnije su im se pridru‘ili danski prijatelji, ali i mnogi drugi doseljenici. Zahvaljuju}i vrijednom timskom radu i velikoj motivaciji, od samog osnivanja, klubu su po~ele stizati pohvale, a rezultati su bivali sve bolji. Prema rije~ima saradnika u Upravi Kluba, Nisvera Mehanovi}a BK-06 Esbjerg ima 3 ekipe. Prva igra u Seriji 3, drugi tim igra u Seriji 5, a najmla|i ~lanovi, juniori i kadeti igraju u u 19. grupi. Perspektiva kluba zasniva se na mla|im igra~ima, koji su ~vrsta i nova pokreta~ka snaga u ovom klubu. Obzirom da je jedna od glavnih vodilja ka uspijehu oslonac Ekipa nogotmetnog kluba BK- 06 iz Esbjerga na vlastite snage, prije nekoliko godina formirana je i omladinska {kola koja danas ima 16 aktivnih ~lanova. Treninge imaju dva puta sedmi~no, a vode ih vrijedni treneri Emir Musi} i Ernad Vranjkovina. „Od samog osnivanja rukovodstvo je znalo odrediti prioritete. Timski rad i zalaganje igra~a doveli su do toga da je klub samo jednu godinu proveo u najni‘oj seriji, a ve} tre}u godinu igraju u seriji 3. -pojasnio je Mehanovi}.“ Vrijedni fudbaleri treniraju dva puta sedmi~no na najkvalitetnijim terenima. U zimskom periodu imaju na raspolaganju teren sa vje{ta~kom travom, reflektorima i moderno i kvalitetno oprmljenim svla~ionicama. Predsjednik BK06 Esbjerg Bayram Tepe, sa svojim saradnicima Elvisom Guti}em, Samirom Spahi}em, Nisverom Mehanovi}em i Ernadom Vranjkovinom, uspio je izgraditi jedan kvalitetan, uigran i odgovoran tim. Zahvaljuju}i tome dobili su dobre sponzore, me|u kojima je najve}i „Jack- Pot“. Zlatna sredina Prvi tim je povjeren Denisu Maruki}u i njegovom asistenta Adelu Tuti}u, koji treninge organizuju planirano i efikasno, dva puta sedmi~no. „Treninzi su veoma intenzivni, i imaju za cilj, efikasno uigravanje ekipe u sve tri linije. Stil igre nam je ofanzivan fudbal sa brzim izno{enjem lopti i ubacivanjem u prazan prostor. Stoga treniramo veoma naporno. Kombinacija u igri sa zamjenom mjesta traì veliku uigranost. Tehnika nam je ja~a strana tako da brza igra sa prvom loptom i duplim pasovima uvjek u zavr{nici donosi pobjedu - poja{njava Mehanovi}“ i nastavlja - sistem igre je kombinovan 4-2-3-1, pa je svakome jasno da je ovo moderan sistem ofanzivnog fudbala. Malo je ekipa koje postavljaju ovaj sistem u svojoj igri jer zahtjeva veliku kondicionu spremnost.“ Radom i zalaganjem uspjeli su zauzeti mjesto „zlatne sredine“ te opstati u seriji 3, ve} tri godine. DECEMBAR 2013 Ovu godinu su zavr{ili na ~etvrtom mjestu u toj seriji. Za ovaj uspjeh zaslu`ni su i igra~i iz druge ekipe koji se takmi~e u seriji 5. Bili su uvijek spremni „usko~iti“ na teren i kad god je zatrebalo zamjeniti svoje kolege koji zbog povrede nisu mogli nastupiti. Ulazak u drugu seriju Planovi u novoj godini ve‘u se za nove uspijehe. Svi u klubu ‘ele i imaju samo jedan cilj, ulazak u seriju 2. Uz postoje}i potencijal, i poja~anje u novim igra~ima Jylland serije i serije 2, nadaju se uspjehu. Kako je naglasio Mehanovi}, mnogi igra~i su dolazili i odlazili, a da se izdvoji zaslu‘uje ime Ernada Vranjkovine. Igrao je fudbal u naja~oj omladinskoj ligi za EFB iz Esbjerga. Nakon dolaska u na{ klub, vrijedno je radio i nije nas nikada napustio. U klub je doveo i druge talentovane fudbalere. Svojim trudom i radom primjer je pravog vrijednog sportiste. Redakcija BH Glasa ovom vrijednom kolektivu ‘eli jo{ mnogo vi{e uspjeha, a prije svega plasman u seriju 2. I BH GLAS I 19 KULTURA Nove knjige: „Deseta vrata pakla“, autora Rezaka Hukanovi}a Potresno svjedo~anstvo zlo~ina i genocida nad Bo{njacima i Hrvatima Prijedora Pi{e: Idriz HOD@I] idriz.hodzic@bhglas.com U Varbergu, u posjeti tvr|avi osanskohercegova~ki jednog od {vedskih kraljeva pisac Rezak Hukanovi}, ro|en je u Prijedoru, 01. 12. 1949. godine. Prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu objavio je ~etiri knjige. Po~etkom agresije, 1992. godine, skoro pola godine proveo je kao zarobljenik u logorima smrti Omarska i Manja~a. @ivot je nastavio u izbjegli{tvu, u Norve{koj, gdje je 1993. godine nastala njegova peta knjiga naslova „Deseta vrata pakla“. Ova njegova knjiga doìvjela je svoje drugo, dopunjeno izdanje dvadeset godina poslije i promovirana je na XXV Me|unarodnom sajmu knjige u Sarajevu, u aprilu 2013. godine. Knjiga je prevedena na engleski i {vedski jezik. Svojevremeno, posluìla je kao dokazni materijal Radne grupe koja je procjenjivala potrebu osnivanja Me|unarodnog suda u Hagu i moè se sa sigurno{}u re}i da je doprinijela uspostavljanju tog suda. Predgovor knjizi „Deseta vrata pakla“ napisao je poznati nobelovac Eli Vizel, istaknuv{i da ovo djelo Rezaka Hukanovi}a predstavlja potresno svjedo~anstvo i vrijedan dokumenat koji govori o postojanju koncentracionih logora na tlu Evrope pedeset godina nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata. Hukanovi} iznosi na vidjelo svu brutalnost stra‘ara u ovim logorima koju ispoljavaju pri svakom ulasku u spavaonice, pri odabiru i odvo|enju zato~enika samo po njima znanim „kriterijima“, surovost u postupanju sa zato~enicima kada im odsijecaju geni- B 20 I BH GLAS I Rezak Hukanovi} Naslovnica knjige „Deseta vrata pakla“ tallije i druge dijelove tijela, kada prisiljavaju jedne da siluju druge zato~enike, kada ih izgladnjuju i „strasno“ batinaju... Pri tome, najneposrednije vidi i saop{tava u svojoj knjizi, kroz kazivanje glavnog lika Djeme, kako po~initelji torture u‘ivaju u tim svojim mra~nim neljudskim postupcima, u svojoj sadisti~koj bestijalnosti, u svojoj prevelikoj motiviranosti da ~ine takva nedjela. Bijela vrata, koja zapravo simboliziraju deseta vrata pakla su vrata ku}e u logoru u Prijedoru iz koje niko od zarobljenika nije iza{ao ‘iv. Uva‘eni akademik i knji‘evnik Abdulah Sidran je precizno definirao sadr‘aj i poruke ove Hukanovi}eve knjige: „Ovo je svjedo~anDECEMBAR 2013 Masovna grobnica Toma{ica kod Prijedora stvo o konkretnim ljudima u konkretnom vremenu i na konkretnom mjestu, i jo{ va‘nije, o neshvatljivoj ljudskoj spremnosti na Zlo i ~udesnoj ljudskoj snazi da to zlo otrpi i izdr‘i“. Na‘alost, mnogi logora{i to zlo nisu uspjeli pre‘ivjeti. Autor nam u posebnom dijelu svoje knjige donosi bilje{ke o tome {ta se desilo sa akterima opisanih doga|aja poslije rata. Te bilje{ke predstavljaju svojevrsnu sliku dana{nje Bosne i Hercegovine, u ~ijem portretu se prepoznaju jo{ neotkrivene masovne grobnice, ljudi koji tragaju za kostima svojih najmilijih i ‘rtve torture i zlo~ina, kao svjedoci bola i tuge, pune neizvjesnosti i krhke nade. Ipak, Hukanovi}eva knjiga ispisana je istinom, a ne mr‘njom. A masovna grobnica na lokalitetu rudnika Toma{ica kod Prijedora, samo je jo{ jedan u nizu dokaza da su se srpske vlasti u Prijedoru brutalno, neljudski i zlo~ina~ki odnosile prema Bo{njacima i Hrvatima. Procjenjuje se da se u toj grobnici nalazi oko 800 civilnih ‘rtava, (‘ena, djece i odraslih), koji su ubijeni u Prijedoru i njegovoj okolini 1992. godine, {to je ~ini najve}om masovnom grobnicom u BiH. Do sada su iz te grobnice ekshumirani posmrtni ostaci 430 ‘rtava, od toga 275 kompletnih tijela. U Prijedoru se traga za jo{ 1200 civilnih ‘rtava bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti.ubijenih u ljeto 1992. godine. HISTORIJA Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (28): Dvadeset godina od ru{enja Starog mosta Most i grad Pi{e: Benjamin DAJI] benjamin.dajic@bhglas.com M ostovi nisu samo gra|evine koje spajaju obale. Mostovi povezuju ljude, ujedinjuju dru{tvene zajednice, sjedinjuju prirodne cjeline. Mostovi ~ine podlogu za stvaranje me|uljudskih odnosa, a time i razmjenu ideja i razvoj okoline. Bez obzira na oblik i veli~inu funkcija i zna~aj su im uvijek isti. Historija svakog mosta nosi u sebi pri~u o ovim zajedni~kim vijednostima svakog od njih, ali i individualnu pri~u o vlastitim osobenostima koje izdvajaju pojedine u odnosu na ostale. Jednu od najzanimljivijih i najbogatijih individualnih pri~a u sebi nosi Stari most u Mostaru. Most preko rijeke Neretve gra|en je izme|u 1557. i 1566., a dizajnirao ga je mimar Hajrudin, u~enik ~uvenog turskog arhitekte mimara Sinana. Prije Starog mosta na tom dijelu Neretve postojao je drveni most koji je putnicima djelovao prili~no zastra{uju}e i nesigurno. Nakon molbe upu}ene sultanu Sulejmanu Veli~anstvenom dobijena je dozvola za izgradnju novog, kamenog mosta. Za izgradnju mosta bilo je potrebno 456 blokova kamenja i utro{eno je 300.000 ak~i (tada{nji novac u Osmanlijskom carstvu). Kamen koji je vjerovatno dobijen iz kamenoloma nadomak grada bio je ~uvene vrste tenelija. Iako je Hajrudin bio projektant vjerovatno nikada nije vidio svoje djelo. Predanje ka‘e da je napustio grad dan prije podizanja skela boje}i se da bi se luk mosta mogao raspasti, {to bi ujedno moglo zna~iti i njegov li~ni kraj. Tako je umjesto njega izvo|a~ gradnje bio lokalni ~ovjek, Mehmed Kara|oz. Po zavr{etku radova grad i okolinu krasilo je veleljepno zdanje mosta koji se izdizao 20 metara iznad vode i ~iji je luk dug oko 29 metara. Specifi~nog izgleda koji nije povezan ni sa jednim odre|enim arhitektonskim stilom, most koji je kroz historiju bio zvan Novi, Sultana Sulejmana, Veliki i Stari, postao je simbol grada i ostao nerazdvojivo vezan za njega. Simbol grada je bio ~ak i kada ga fizi~ki nije bilo. U jeku agresorskih i neprijateljskih dejstava na BiH, nakon 427 godina postojanja, Stari je 9. novembra 1993. bio sru{en od strane artiljerije postrojbi HVO-a. Na most je prije nego {to je kolapsirao ispaljeno preko 60 granata. Glasnogovornik HVO-a je priznao da je most uni{ten sa namjerom, pravdaju}i taj ~in strate{kom va‘no{}u, iako se stru~njaci sla‘u da most nije mogao biti strate{ki va‘an cilj. Ovo nedjelo predstavljalo je ~ist primjer uni{tenja kulturnog naslje|a i ubijanja sje}anja na zajedni~ku ba{tinu i su‘ivot. Vojni i politi~ki lideri takozvane Herceg-Bosne progla{eni su pred Ha{kim tribunalom krivim nepravomo}nom presudom i osu|eni na ukupno 111 godina zatvora. Ipak, ova gra|avina koja va‘i za jedan od najljep{ih osmanlijskih spomenika u Evropi, uzdigla se iz pepela 11 godina DECEMBAR 2013 nakon destrukcije. Ve} 1998. UNESCO je uspostavio komisiju eksperata koji su trebali nadgledati rekonstrukciju mosta. Odlu~eno je da novoizgra|eni most treba izgledati {to sli~nije originalnom, i da se s tim ciljem koriste isti materijali i ista gra|evinska tehnika. Putem finansijske pomo}i upravljane preko Svjetske Banke i donacijama, u kojma su se u prvom planu istakle Turska, Italija, Holandija i Francuska, rekonstrukcija Starog mosta zapo~ela je u junu 2001. godine, a sve~anost povodom inauguracije zavr{enog mosta odr‘ana je 23. jula 2004. Jula 2005. UNESCO je uvrstio Stari most na svoju listu za{ti}enih spomenika kulture. Ponovo su najhrabriji po~eli skakati u hladnu vodu Neretve sa luka mosta, i tako nastavili vi{estoljetnu tradiciju skokova. Takmi~enja u skokovima sa Starog mosta do sada su se odr‘avala 447 puta i nekim skaka~ima donijela su slavu i ~ast, poput legendarnog Emira Bali}a koji je ostao opjevan u pjesmama. A Stari, iako je sada novi, {iri se ponosito i gordo iznad zelene rijeke. i kao da pjevu{i stihove poznate pjesme u njegovu ~ast: „Davno sam ti ro|en, brate, iz ovog grada nisam mak’o... nastavi}u ta~no tamo gdje sam stao...“ I BH GLAS I 21 Priredio: Emir OVÎNA ZANIMLJIVOSTI Odr‘an festival brada i brkova NORVE[KA NJEMACKA U njema~kom gradi}u Leinfelden-Ehterdingenu, odr‘an je Svjetski {ampionat brada i brkova, na kome je u~estvovalo oko 300 takmi~ara, prenosi britanski Telegraf. Oko 300 takmi~ara iz 20 zemalja pokazivalo je svoje kreacije u raznim kategorijama, a neki su zbog ove manifestacije do{li ~ak sa Novog Zelanda. Mogle su se vidjeti brade i brkovi razli~itih du‘ina, boja i oblika. [vedska: Hotel od leda mora instalirati protivpo‘arne alarme Popularni Ledeni hotel napravljen u {vedskom gradu Jukkasjarvi se otopi svakog prolje}a, a svake zime se ponovo izgradi. Vlasnici hotela su potpuno iznenadjeni {to moraju instalirati protivpo‘arne alarme, ali je glasnogovornica hotela Beatrice Karlsson rekla da razumije odluku vlasti jer u hotelu ipak postoje stvari koje mogu goriti, a to su jastuci, vre}a za spavanje i sli~no. Danska: @ena se porodila u autobusu na putu do bolnice Trudnica koja je dobila trudove voze}i se u autobusu u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu, porodila se prije nego {to je stigla do bolnice, javio je dopisnik agencije AA. Mladi azijatski par krenuo je autobusom u bolnicu, a kada je ‘ena dobila trudove, njen suprug zamolio je voza~a da im pomogne i autobusom ih odve- ze ta~no do bolnice. Na putu do bolnice, ‘ena se ipak porodila u autobusu, pri ~emu su joj pomogle dvije putnice. Majka je svoje dijete uzela u naru~je, a na jednoj od stanica ~ekala su ih kola hitne pomo}i. Italijan Andreas Oberpertinger ve} mjesec dana traga za automobilom koji je parkirao u jednoj ulici u Minhenu, a potom tramvajem oti{ao na „Oktoberfest“, pa zaboravio gdje je ostavio vozilo. Svuda po gradu polijepio je plakate sa slikom automobila i ponu|enom nagradom od 200 eura svakome ko mu pomogne da ga prona|e. Oglas je emitovan i putem radijskih stanica, ali bez uspjeha. Penzioner uhap{en na granici sa 100.000 eura u cipelama Jedan njema~ki penzioner uhap{en je na granici izme|u Njema~ke i Po~etak izgradnje velike plutaju}e laboratorije Seaorbiter, ~iji je autor francuski arhitekta Jacques Rougerie, zakazana je za 31. maj idu}e godine. Gotovo dvije tre}ine ovog broda, visokog 50 metara i te{kog 1.000 tona, nalazi}e se pod vodom, a njegova uloga }e biti da prou~ava ekosisteme i ‘ivot riba na velikim dubinama. Na brodulaboratoriji mo}i }e da ‘ivi izme|u 18 i 22 biologa, koji }e, izme|u ostalog, prou~avati pelagijski ekosistem, biodiverzitet planktona i brojno stanje riba. I BH GLAS I Poljska: Zaspao pijan na klupi, a probudio se u mrtva~nici! Poljak Marek Mihalski neprijatno se iznenadio kada se probudio u gradskoj mrtva~nici u Lo|u. Pijan, zaspao je na klupi u gradskom parku, a zabrinuti prolaznici koji su primjetili nepomi~no tijelo pozvali su pomo}.. Ljekari iz hitne pomo}i, po{to nisu mogli da mu prona|u puls, mi- se odazvati na pozive svog vlasnika koji je nakon {to se pribli‘io grmu imao {to vidjeti.. U grmlju je, zamotana u plavu torbu le‘ala uplakana tek ro|ena beba. Holandija: Dvije ‘ene u svojim tijelima {vercale gomile novca Dvije Ekvadorke, stare 38 i 39 godina, „pale“ su na amsterdamskom aerodromu Schiphol sa 400.000 eura nakon {to su sletjele iz Madrida. Novac su poku{ale prokrijum~ariti u tjelesnim otvorima, a dio su progutale. @ene su postale sumnjive carinicima nakon {to su prona{li 8.000 eura u ru~nom prtljagu, pi{e Global Post. Carinicima je trebalo nekoliko dana da do|u do dokaza. Sve je bilo u nov~anicama od 500 eura. @ene }e ostati u pritvoru za vrijeme trajanja istrage. Kuja o{tenila 17 ku~i}a Njema~ka: Izgubio automobil tokom Oktoberfesta Laboratorija na vodi otkrivat }e tajne okeana 22 Luksemburga sa 100.000 eura sakrivenih u cipelama. Prema pisanju njema~ke {tampe, 73-godi{njeg Bavarca priveli su njema~ki carinici, koji su u svakoj od njegovih cipela na{li po 50.000 eura u krupnim apoenima i jo{ 100.000 eura u njegovom koferu. Nema~ki dr‘avljani mogu da kod sebe imaju najvi{e 10.000 eura kada prelaze granicu sa Luksemburgom, koji va‘i za fiskalni raj. VELIKA BRITANIJA @enka irskog setera po imenu Quassia vom Wandsbarg) o{tenila je ~ak 17 ku~i}a i tako postavila novi nezvani~ni svjetski rekord. Uobi~ajena brojka je osam-devet, ipak, ona je rije{ila da svoje vlasnike iz Velike Britanije obraduje mnogobrojnim potomstvom. I to po prvi put u svom ‘ivotu, budu}i da prije toga nije bila skotna. Iako }e imati malo problema dok ku~i}i ne porastu, veoma lako }e ih prodati, jer se radi o tra‘enoj pasmini. slili su da je mrtav i prevezli ga u mrtva~nicu. Sutradan ujutru, 56-godi{nji Mihalski se probudio u mrtva~koj vre}i. Shvativ{i gdje se nalazi, pani~no je vikao kako bi dozvao pomo}, ali bilo je uzalud. Morao je sam da se izvu~e iz ko{mara. Mihalski, koji je pre‘ivio pravi {ok, planira da podnese tu‘bu, pi{e Srna. Velika Britanija: Pas spasio ‘ivot tek ro|enoj bebi Njema~ka ov~arka Jade iz Birminghama postala je heroj nakon {to je spasila ‘ivot tek ro|ene bebe koju je neko, samo 24 sata nakon ro|enja ostavio u parku. Kako pi{e mirror. co.uk Roger Wilday izveo je psa u {etnju, a da ne{to nije u redu shvatio je kada je njegov ljubimac otr~ao do grma i po~eo glasno lajati, odbijaju}i DECEMBAR 2013 Rumunija: Odigrao 15 listi}a sa po 15 parova i sve pogodio! Jedan rumunski kladioni~ar „opelje{io“ je kladionicu po{to je popunio 15 listi}a sa po 15 parova i sve pogodio za dobitak od 42.000 eura. Liviju Sakarin iz Turn Severina je uloìo novca u vrijednosti manjoj od jedne marke na svaki tiket i zaradio ukupno 185.000 leja, {to je otprilike 42.000 eura. Sakarin je igrao me~eve posljednjeg kola kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil 2014. godine. Kladionica ga je nekoliko dana kasnije pozvala da mu uru~i ~ek. Italija: Lopovi usisiva~em ukrali novac iz bankomata Dovitljivi lopovi na jugu Italije su Tradicionalna tu~a jastucima IZ SVIJETA One Trade Center progla{en najvi{im neboderom SAD Odbor ameri~kih arhitekata proglasio je novoizgra|eni njujor{ki One Trade Center, visok 541 metar, najvi{im neboderom u SAD, prenosi BBC. Antony Wood, predsjednik Odbora za visoke zgrade i urbana podru~ja, rekao je da je odlu~eno da se 124-metarski {iljak na vrhu One Trade Centra prizna kao trajna struktura zgrade, ~ime je neboder izgra|en na mjestu tornjeva blizanaca sru{enih 11. septembra preuzeo naslov najvi{e gra|evine u SAD-u. na originalan na~in, pomo}u usisiva~a, ukrali novac iz bankomata na pumpi za gas. Lopovi su probu{ili rupu na bankomatu i usisiva~em izvukli sve nov~anice, ukupno 3.000 eura. Automatski sistem za uzbunu se aktivirao, ali kada je policija stigla prona{la je na mjestu doga|aja samo usisiva~. Srbija: Mlada pobjegla usred vjen~anja i odnijela darove! U Gornjem Milanovcu na vjen~anju desio se nesvakida{nji doga|aj. Naime, kako pi{u „Na{e Novine“, mlada je pobjegla usred proslave! Sonja Stefanovi}, koja je trebalo da se uda za Miroslava Mileti}a, kada je muzika zasvirala pjesmu [abana [auli}a „Skini prsten s desne ruke“, ustala je, bacila burmu i pobjegla s vjen~anja! Mladoènja Mileti} zajedno s mnogobrojnim gostima ostao je zbunjen, o~ekuju}i da mu se mlada vrati, a kad se to nije desilo, svi su se razi{li. Indija: Zbog prevelike plate dao otkaz! Sandip D‘ija radio je kao programer u jednoj IT firmi u Bangaloru, i plata mu je mjese~no bila oko 530 eura. Deprimiran jer toliki ljudi u njegovoj zemlji ‘ive na ivici egzistencije, Sandip (32) je vi{e puta molio nadre|ene da mu smanje platu, ali su oni, zbunjeni, svaki put odbijali njegov zahtjev. Po{to vi{e nije mogao da izdr‘i, dao je otkaz i ka‘e da se sada osje}a bolje. U Indiji vi{e od 844 miliona ljudi ‘ivi ispod granice siroma{tva, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Ostali, oko 20 odsto stanovni{tva, povremeno pate od gri‘e savjesti i osje}aja krivice jer ne mogu da im pomognu. Kina: Isprosio budu}u suprugu sa 102 kilograma novca Kineski zaru~nik poslao je svojoj budu}oj supruzi dar od 8,88 miliona juana (1,08 miliona ameri~kih dola- O‘enio se najvi{i ~ovjek na svijetu ra) kako bi je privolio na brak, pi{e Shangai Daily. Dar je ceremonijalno pred ku}u budu}e mladenke dovezen cijelim konvojem luksuznih automobila, me|u kojima je bio i jedan Maserati. Ukupno 18 osoba nosilo je kutije od bambusa do vrha napunjene crvenim nov~anicama od 100 juana s likom Mao Zedonga, ukupne te‘ine 102 kilograma. Saudijska Arabija: Smr{ao 150 kilograma kad ga je kralj smjestio u bolnicu Saudijac Halid bin Mohsen Shaari smr{ao je 150 kilograma nakon {to je kralj Abdulah za njega platio medicinski tretman u bolnici, prenosi CNN. Shaari, koji ‘ivi u gradu Jazanu, prije tretmana je imao ~ak Najvi{i ~ovjek na svijetu se o‘enio, a njegova mladenka jedva je iznad njegovog struka. Sultan Kosen, 30-godi{nji Tur~in koji je visok 2,51 metar, napokon je na{ao suprugu, nakon {to je imao problema da na|e partnericu zbog svoje visine. Ipak, uspio je na}i ‘enu kojoj ne smeta ~injenica da je on skoro metar vi{i od nje, prenose britanski mediji. On je izjavio kako je godinama bio nesretan jer nije mogao na}i djevojku, me|utim, kada je sreo Merve Dibo, njegov se ‘ivot promijenio. U stolu koji je kupio prona{ao gotovo 100.000 dolara te ih vratio vlasnici Mladi rabin Noah Muroff u stolu koji je kupio preko interneta prona{ao je gotovoo 100.000 dolara u gotovini te ih - idu}e jutra vratio originalnim vlasnicima, prenosi Huffington Post. On je sto kupio za samo 150 dolara, ali kad ga je rastavio da bi ga mogao unijeti kroz vrata, u njemu je prona{ao 98.000 dolara. Nakon {to ga je odlu~io vratiti, ispostavilo se Sapun od praha zlata i dijamanta LIBAN Najskuplji sapun na svijetu proizveden je u Libanu, javlja Anadolu Agency (AA). U sastavu „najskupljeg sapuna“ nalazi se 17 grama praha zlata i tri grama praha dijamanta. Generalni direktor firme Bejrutu Ahmed Hassun kazao je za AA da je proizvodnja sapuna, kojeg su nazvali „Katar“ trajala 1,5 mjesec. Hassun je dodao da je sapun proizveden kako bi licu dao svjeìnu i vitalnost, a ko{ta 2.800 dolara. Prema njegovim rije~ima, u sastavu sapuna se nalaze razli~iti prirodni parfemi i ulja. Cilj je bio i da sapun upi{e u Guinessovu knjigu rekorda. 610 kilograma i nije mogao da ustane iz kreveta. Saznav{i za to, saudijski kralj je u augustu naredio da se on prebaci u bolnicu u Rijadu gdje je podvrgnut intenzivnom programu lije~enja koji je obuhvatio i strogu dijetu i hirur{ke zahvate, a koji je razvio tim od 21 stru~njaka. SAD: Pre‘ivio dva udara groma u istom danu! TURSKA ispri~ao je Wagner za „CBS“. Wagnera je poslije udara groma zbrinula medicinska sestra koja je tako|e pratila trke. Wagner smatra da ga je u ‘ivotu odr‘ala samo jedna stvar – vjera. Rodeo klovn iz Texasa pravim ~udom je pre‘ivio dva udara groma u istom danu, prenosi „Sky news“. Casey Wagner (31) u~estvovao je na trkama „~udovi{nih kamiona“ u Saint Jou, Texas, kad je po~ela oluja. Sklonio se ispod drveta, gdje ga je udario grom. - Sje}am se samo jakog zvuka, a udar me je bacio na koljena. Potom me je grom ponovo udario. Vidio sam samo dvije dobre stare munje, a potom su svuda bile iskre DECEMBAR 2013 da je u pitanju bilo nasljedstvo ‘ene koja mu je prodala sto. Zaboravila je gdje je novac spremila. Australija: Majka o‘ivjela bebu nakon {to su je doktori proglasili mrtvom Bebu koju su lije~nici nakon ro|enja otpisali i proglasili mrtvom majka je o‘ivjela dr‘e}i je dva sata u naru~ju nakon ~ega je beba po~ela sama disati. Emily je odmah kao nedono{~e smje{tena u inkubator, a lije~nici su nakon borbe za ‘ivot maloga Jamieja proglasili njegovu smrt. Majci su dali bebino tijelo kako bi joj omogu}ili da se oprosti. Kate je puna dva sata grlila Jamieja, ljuljala ga u naru~ju i tada se dogodilo ~udo – beba je po~ela samostalno disati. I BH GLAS I 23 ZABAVA HUMOR REVAN[ Mu‘ zamolio ‘enu da mu ispe~e dva jajeta. Nakon nekoliko minuta u|e mu‘ u kuhinju i govori ‘eni: Stavi malo vi{e ulja! Pazi, nemoj da zagore! Za{to ih prevr}e{? Pazi da se ne razliju! Sada ih okreni! Po‘uri! Jesi li ti luda kad ih toliko mije{a{? Ti mene ba{ nikada ne slu{a{! Uvijek ih zaboravi{ posoliti! Posoli ih budalo jedna! Sada ih prevrni! Nemoj na tu stranu! Pa de ih ve} jednom posoli! Pazi! Pazi! Pazi! [ta je tebi ~ovje~e? Zar misli{ da nikada nisam pekla jaja za doru~ak? Shvata{ li ti koliko si naporan? Za{to ovo radi{? Samo sam ‘elio da ti poka‘em kako je meni kada vozim auto! – odgovori joj suprug. A pro{li put si znao, budaletino jedna – odgovori mu mu{terija i ustade. PSIHIJATRIJSKI SLUÂJ U psih ijatr ijsko j boln ici posjetilac pita upravnika: Na osnovu ~ega vi ocjenjujete da li nekoga treba primiti u va{u bolnicu? To je veoma jednostavno – odgovori doktor. Kako mislite da je jednostavno? Uvedemo pacijenta u kupatilo i damo mu ka{iku i {erpu te mu ka‘emo da na najbr‘i na~in isprazni kadu. E, sada razumijem – re~e posj etila c. Ona j koji je normalan ne koristi ka{iku nego {erpom isprazni kadu. Nije tako. Onaj ko je normalan izvu~e ~ep i isprazni kadu. Da li vi ‘elit e sobu sa FRIZURA ra frize kupatilom ili bez kupatila – Do{ao ~ovjek kod upita ga doktor? : da se o{i{a Dobar dan! Mo‘e li jedno DOBAR RAZVOD {i{anje? Sretnu se dva poznanika Mo‘e, mo‘e, kako da ne! n ka‘e: jeda pa m? A kako da Vas o{i{a o mi je {to ~ujem da mi Drag e stran e jedn Sa Ovako! irio sa ‘enom. a pom si se ostavi rupu veli~ine pesnice, ti ta informacija? d ce. Otku rupi je man i sa druge ~etir ûo sam ju~er kada ste Pozadi mi napravi neravne i no cijepali drva. ijedi zajed pror repove, a {i{ke mi jok bolan. Dijelili smo Ama o. ukos ih napravi j. no je{ta nam Gospodine, ja Vas stvar ne znam tako o{i{ati. 24 BH GLAS BR. 40 I BH GLAS I DECEMBAR DECEMBAR2013 2013 RIJETKA PAMUČNA TKANINA (Fr.) (Mn.) KOMPJUTERSKA OBRADA PODATAKA USPOREDAN FUDBASKI STRUČNJAK, IVAN SVIRAČI NA OKARINI ZELJASTA BILJKA TONA GRAD U ETIOPIJI (AL.....) PRIPADNIK VITEŠKOG REDA U KRIŽ. RATU PRILIČNO BIJELI UGLJIKOHIDRAT IZ KORIJENA BILJKE OMAN (Lat.) HRVATSKI HOKEJAŠ NA TRAVI, TONI PORTUGAL DIVLJA SVINJA slab osti sa jakim stra nam a drugih ljudi. · Karte koje su nam u ‘ivotu podijeljene ne mo‘emo promijeniti. Mo‘emo uticati na to kako }emo njima igrati. · Nikada se ne penjite na vrhove planina da bi vas svijet vidjeo. Penjite se da vi vidite svijet. · Prihvatite sopstvena ograni~enja jer ih samo tako mo‘ete prevazi}i. · Bez obzira na to {ta drugi o vama govore, sami odlu~ujete {ta }ete uraditi sa svojim ‘ivotom. · Neprijateljima treba stalno opra{tati jer je upravo to ono {to ih najvi{e ljuti. · Ljudi naj~e{}e glupim nazivaju ono pametno {to sami ne mogu da razumiju. · Po‘uda i pohlepa se nikada ne mogu do kraja zadovoljiti. LJUTITO IRANSKI (Ital.) (Muz.) FUDBALER, (ANAGRAM: FARSHID “ORATI”) VRLO, VEOMA RADIJ AFORIZMI · Ljubav i dobrota nikada se ne mogu protra}iti. Oni uvijek naprave razliku. Oni blagosiljaju i onoga ko ih prima i onoga ko ih daje. · Tvoja veli~ina mjeri se tvojom dobrotom. Tvoje obrazovanje i intelekt mjere se tvojom skromno{}u. Tvoje neznanje otkriva tvoju sumnji~avost i predrasude. · Tvoja veli~ina mjeri se uva‘avanjem i tolerancijom koju pokazuje{ prema drugima. · Nje‘nost i dobrota nisu znaci slabosti i o~ajanja ve} manifestacija snage i odlu~nosti. · Najuzvi{eniji oblik mudrosti je dobrota. · Budite vlasnik svog ‘ivota jer }e u suprotnom njegov vlasnik biti neko drugi. · Nikada ne poredite svoje SKANDINAVKA BR. 40 KANADSKA KNJIŽEVNICA FRANSIS PRIDJEVI UZ IMENICU (Lat.) BH. GLUMAC BEŠLAGIĆ LAHKI METAL Ć. T. KOJI JE OD METALA VANADIJ ITALIJA ODAZIV NA POZIV DOMOVINA, ZAVIČAJ (Turc.) (Mn.) OSIM, DOLI KLIMAV INDIJSKO MUŠKO IME (ANAGRAM: “DIVNO”) KALIJ TEĆI, PROTICATI KOJI JE OD VINILA VOJNA BAZA NATO-A U ITALIJI VRSTA BOJNOG OTROVA RJE[ENJE IZ 39. BROJA: ARISTI, KARSLEN, ADIPOZE, DONOVAN, EJALETI, MERINI, BIVATI, [, ÎNI, A.E., A.]., Z.A.P.S., R, VIPET, SIROTO, METALIK, BANANICA, SALONIT, ODISEJA, NASTRAN; FARUKS TRANSPORT Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI Datum Mjesto Vrijeme Datum Datum Mjesto Vrijeme Svakog 3. u mjesecu Svendborg Nakskov Maribo Sakskøbing Nykøbing Stege Næstved Brøndby Strand Hedehuse BKC København Nivå Slagelse Nyborg Odense Ejby Kolding 09,00 12,00-13,00 14,00-14,30 15,00 16,00-17,00 18,00 19,00 09,00-10,30 11,00 12,00-16,00 19,00 10,00-11,00 12,00-13,00 14,00-16,00 17,00 18,00-19,00 Svakog 4. u mjesecu Svakog 5. u mjesecu Adresa: Faruks Transport Dyrehavegårdsvej 38 6000 Kolding Svakog 6. u mjesecu Svakog 7. u mjesecu Vejle Brande Horsens Silkeborg Langå Randers Grenå Hobrå Hadsund Støvring Frederikshavn Ostevro Ålborg Viborg Skive 09,00 11,00 13,00-14,00 15,00-15,30 16,30 17,00-18,00 19,00 09,30 10,30 11,30 13,00-14,00 14,30 15,30-16,00 18,00 20,00 Svakog 8. u mjesecu Svakog 9. u mjesecu Mjesto Vrijeme Thisted Bested Nørre Nisum Ringkøbing Herning Sdr. Felding Varde Esbjerg Haderslev Abenraa Sønderborg Tønder 09,00 10,00 11,00 13,00-14,00 16,00 17,00 18,00 19,00-20,00 08,00 09,00 10,00-11,00 13,00-14,00 Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa dolazimo na lice mjesta po prethodnom dogovoru. Kontakt telefoni: Humanitarne pakete i donirana ortopedska pomagala DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 25 26991626 vozimo besplatno! 60765140 / 60800141 26 I BH GLAS I DECEMBAR 2013 DECEMBAR 2013 I BH GLAS I 27 28 I BH GLAS I DECEMBAR 2013