HRVATSKI - Matica umirovljenika Hrvatske

Poštarina plaćena u HP-u d.d.
HRVATSKI
u sortirnici
10200 Zagreb
UMIROVLJENIČKI
list
ZAGREB,
CIJENA 7,00 KN
GODI©TE: LXVIII
BROJ 5/2014.
ODLIKOVAN ODLUKOM
PREDSJEDNIKA
REPUBLIKE
30. SVIBNJA 2007.
POVELJOM
REPUBLIKE
HRVATSKE
UTEMELJEN 1946.
SVIBANJ 2014.
JOSIP KOVAČIĆ NOVI PREDSJEDNIK MATICE
***
SKUPŠTINA POKAZALA SNAGU I JEDINSTVO
***
NOVI PROGRAM RADA 2014-2018
1
3
5
2
4
6
Predstavljamo Višnju Fortunu, kandidatkinju umirovljenika na izborima za
članove Europskog parlamenta
ŽELIM U EUROPSKOM PARLAMENTU
ZASTUPATI UMIROVLJENIKE
KandidatKinja HrvatsKe stranKe umirovljeniKa višnja Fortuna,
nalazi se na sedmom mjestu zajedničke liste sdP-Hns-Hsu-ids
Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvat-
ska je prihvatila dokumente i zakone koji reguliraju sva životna područja, za umirovljenike i
sve druge društvene grupe. S obzirom da se
zakoni uglavnom kreiraju i donose u središtima Europske unije, izuzetno je važno biti na
izvoru događaja i utjecati na ključne odluke, osobito u području radno-socijalne politike Europske unije.
Kao kandidatkinja Hrvatske stranke umirovljenika, predstavnica sam prvenstveno onih građana koji su gradili i stvarali Lijepu našu i koji zaslužuju imati svoga predstavnika i u EU parlamentu. Želja nam je da postanemo prva umirovljenička stranka u 28 država EU koja ima svog
europskog zastupnika. Umirovljenici u Hrvatskoj to zaslužuju!
Moje dugogodišnje iskustvo na području socijalne politike podloga je za daljnje europsko djelovanje. Prava osoba starije životne dobi, socijalno isključenih građana, najranjivijih skupina
kao što su osobe s invaliditetom, osobe koje
su siromašne ili u riziku od siromaštva, žrtve
zlostavljanja u fokusu su mog daljnjeg europskog angažmana. Moj profesionalni izbor kroz
cijeli radni vijek su borba za ljudska prava, solidarnost i socijalna prava.
Na izborima za Europski parlament moguće
je glasati ZA određenu osobu na listi i tako poslati jasnu poruku za koje vrijednosti se zalažemo. Ako me građani izaberu u Europski parlament, ne samo da će umirovljenici i radnici
imati svog predstavnika na mjestu gdje se donose odluke, nego ćemo ojačati politički utjecaj
Hrvatske stranke umirovljenika ovdje, u Hrvatskoj.
A dobro znamo što to znači. Jaka Hrvatska stranka umirovljenika znači sigurnija materijalna
prava umirovljenika. Ako se sami ne pobrinemo za svoja prava, nitko nam u tome neće pomoći.
Zato Vas pozivam da u nedjelju, 25. svibnja 2014. godine izađete na izbore za Europski parlament i podržite svog predstavnika.
Zaokružite broj 7 na listi Kukuriku koalicije – biraj Fortunu, glasaj za svoju sreću!
Višnja Fortuna
Višnja Fortuna: Zašto se kandidiram za
Europski parlament
Zašto bi građani baš Vas trebali izabrati za predstavnicu u Europskom parlamentu?
Prije svega, građani se prvo trebaju odlučiti izaći na izbore. Dosadašnja nam iskustva govore da je
izlaznost na izbore bila vrlo mala. Osobno smatram da je to loše, jer svatko od nas mora sudjelovati i
doprinijeti demokratskom procesu, izaći na izbore i glasovati sukladno svojoj savjesti i stavovima. Ne
možemo očekivati pozitivne promjene koje društvu itekako trebaju ako ne biramo svoje predstavnike.
Vjerujem kako sam svojim radnim i životnim iskustvom dokazala da sam spremna prihvatiti izazov, ali
i obvezu i odgovornosti koje donosi posao zastupnice u Europskom parlamentu. Moj dosadašnji rad,
aktivno sudjelovanje u kreiranju i provođenju socijalnih politika, te zagovaranje i predstavljanje onih
najpotrebnijih vrijednosti u našem društvu odlike su koje mi daju kredibilitet za ove izbore.
Nalazite se na sedmom mjestu koalicijske liste SDP-HNSIDS-HSU, jeste li zadovoljni tom pozicijom?
Ne razmišljam o rednom broju na listi, već sam fokusirana na
kampanju i prenošenju poruke svojim biračima. Za mene je biti kandidatkinjom na listi za Europski parlament čast i ponos. Na listi se
nalazim kao kandidatkinja Hrvatske stranke umirovljenika, te mi je
iznimna čast što mi je ukazano to povjerenje koje želim i opravdati.
Nadam se da će i birači u meni vidjeti kvalitete koje posjedujem, a
zbog kojih je moja stranka smatrala da sam prava osoba koja može
štititi prava umirovljenika u Europskom parlamentu.
Pročelnica ste gradskog Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u Zagrebu i bliska ste suradnica Milana Bandića, a na
europskim izborima ste na listi s SDP-om. Kako to komentirate?
U Gradskoj upravi sam preko 20 godina. Moram istaknuti da sam,
radeći u gradskoj upravi, prošla sve stepenice; od savjetnice, načelnice, pomoćnice i zamjenice pa do pročelnice gradskog Ureda
za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Smatram da je to samo
jedan od dokaza da sam na ovom mjestu danas radi svog znanja i
iskustva koje sam stekla godinama rada u ovoj profesiji. Na mjestu
pročelnice, inicirala sam stvaranje socijalne politike unutar koje je
uvedeno mnogo novih mjera, prava, podignuta je kvaliteta života
građana, te se kontinuirano skrbi o najranjivijim skupinama. Grad
Zagreb danas je jedan od najsocijalnijih gradova u RH. To me posebno veseli jer sam i ja dio uspješnog tima. Nakon toliko profesionalnog iskustva bilo je prirodno politički se angažirati. Smatram kako
kroz politiku možemo brže mijenjati i pokretati stvari, a moje mi profesionalno iskustvo pomaže na tom putu. Uloga pročelnice gradskog
Ureda za socijalnu zaštitu i osobe sa invaliditetom predstavlja jednu
razinu – profesionalnu. I to je moja uloga i zadaća u Gradskoj upravi
kao suradnice gradonačelnika Milana Bandića. Politički angažman i
europski izbori su druga, ne manje važna razina – ona politička.
Što smatrate svojim najvećim uspjehom u profesionalnoj
karijeri, a što u privatnom životu?
Svakako bih prvo istaknula svoj privatni život jer zahvaljujući njemu mogu reći da sam i postigla zapaženi poslovni uspjeh. Stup i
snaga svakog pojedinca svakako je obitelj. Mogu se pohvaliti sa
četrdeset godina uspješnog braka, troje prekrasne djece i četvero
divnih unuka. Moj najveći životni uspjeh i snaga leži upravo u njima. U ljubavi i podršci koju svakodnevno pružamo jedni drugima.
S profesionalne strane, moram reći da je gotovo četrdeset godina,
koliko imam radnog iskustva, proletjelo u trenu. Bilo je uspona i padova, kao uostalom sa svime u životu. Sve sam ove godine rada u
području socijalne politike posvetila ljudima u potrebi, pomažući svim
kategorijama društva. Bila sam socijalna radnica koja je obilazila terene, zatim i voditeljica područnog ureda Novi Zagreb. Aktivno sam
sudjelovala u zbrinjavanju i pomoći izbjeglicama i prognanicima u
Domovinskom ratu. Već dvadeset godina sam u Gradskoj upravi, od
čega posljednjih pet godina na čelu Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Ipak, najvećim poslovnim uspjehom smatram pravi
odabir svoga zvanja. Zadovoljstvo u profesiji donosi mi interakcija s
ljudima, stvaranje pozitivnih promjena u njihovim životima i zajednici,
te osjećaj misije i dužnosti prema osobama koje su u potrebi. Odabrati
zvanje koje radiš sa srcem i ljubavlju uistinu je velika sreća.
Često se za umirovljenike kaže da pripadaju ranjivoj skupini
društva. Zbog čega je tome tako?
Umirovljenici, kao i starije osobe u Republici Hrvatskoj u cjelini,
sigurno se mogu smatrati ranjivom skupinom. Dokaz tome su brojni
osobito ekonomski i socijalni indikatori koji za rezultat imaju socijalnu
isključenosti starije populacije. Primjerice, udio prosječne mirovine u
prosječnoj plaći već nekoliko godina iznosi oko 40%. Stopa rizika od
siromaštva osoba starijih od 65 godina veća je od nacionalne, a rizik
siromaštva umirovljenika je oko 30% veći od nacionalnog prosjeka.
No, rizik siromaštva starijih osoba bez mirovine mnogostruko je viši
od nacionalnog prosjeka. Svakako su u najnepovoljnijoj ekonomskoj
poziciji starije osobe bez mirovina koje žive u samačkim kućanstvima. U ovom slučaju radikaliziraju se i regionalne nejednakosti, pa
je tako najteža situacija u dalmatinskim županijama i istočnoj Hrvatskoj, gdje živi polovina svih starijih osoba bez mirovinskih primanja.
Nije pravedno da umirovljenici koji su svojim mukotrpnim i dugogodišnjim radom izgradili ovo društvo, danas žive vrlo teško. Upravo
me ta nepravda motivira na snažan politički angažman.
Vaša stranka se zalaže za prava umirovljenika, a što je sa
ostalim društvenim skupinama?
Iako ime naše stranke sugerira dominantnu orijentaciju i obraćanje umirovljenicima, zalažem se za političku platformu koja u središtu svoga djelovanja ima starije osobe u cjelini i obitelj kao temelj
društvene zajednice. Gospodarske i socijalne mjere investiranja u
djecu i obitelj, prije svega povećanje zaposlenosti žena, najizravnije osiguravaju demografsku održivost društva, a time i stabilnost
mirovinskog sustava. Dakle, naša stranka brine o pravima svih
društvenih skupina, a umirovljenici i osobe starije životne dobi u
središtu su pozornosti HSU-a.
Hoće li izbor predstavnice HSU u Europski parlament imati
kakvog učinka na život umirovljenika u HR?
Svakako. Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska prihvatila je dokumente i zakone koji reguliraju sva životna područja, za
umirovljenike i sve druge društvene grupe. Obzirom da se zakoni
uglavnom kreiraju i donose u središtima Europske unije, izuzetno
je važno biti na izvoru događaja i utjecati na ključne odluke, osobito
u području radno-socijalne politike Europske unije. Ukoliko budem
izabrana u Europski parlament osigurat će se zaštita prava i interesa
umirovljenika, osoba s invaliditetom i najranjivijih skupina društva.
STR. 5-9
Skupština Matice
NOVE INICIJATIVE
ZA RJEŠAVANJE
PROBLEMA
UMIROVLJENIKA
STR. 10-12
Matica - Dokumenti
NOVI PROGRAM
AKTIVNOSTI
2014-2018
STR. 13
Osvrt
POKAZANO
JEDINSTVO I
SNAGA MATICE
STR. 12 i 13
Iz Hrvatskog Sabora
ŠTO JE U
DVIJE GODINE
REALIZIRANO U
MIROVINSKOM
OSIGURANJU
U sredini glasila
HZMO - Mirovinski
vodič
HZZO - Vodič
obveznog
zdravstvenog
osiguranja
FOTOGRAFIJE NA NASLOVNICI:
1i2. Snimci sa Izborne skupštine
Matice umirovljenika Hrvatske
3. Članovi udruge iz Krapine na
izletu
4. Umirovljenici iz Novske na
izletu u Đurđevcu
5. Članice udruge iz Đurđevca u
Banja Vrućici
6. Godišnja skupština Podružnice "Croatia " Osijek
KOMENTAR OVOG BROJA
U OVOM BROJU:
Kakvu Hrvatsku i Europu želimo?
SOCIJALNA PRAVDA ,
EKONOMSKA SIGURNOST I
LJUDSKO DOSTOJANSTVO
Europska unija godinama je počivala na načelima socijalno-tržišne ekonomije i
uređenja društva. To ju je činilo bitno drukčijom no što su, na primjer, SAD, gdje
je neoliberalna dogma, potpomognuta procesima globalizacije i internacionalizacije, uništila mnoge vrednote, pa i vrijednosne sustave i mjerila, a nije izgradila
nove, ali ni potrebne obrambene mehanizme socijalne pravde, ekonomske sigurnosti i ljudskoga dostojanstva.
Snažna financijska i gospodarska kriza iz nost „kao proces koji gura pojedince na margine
2008. narušila je još dodatno sva društvena društva i sprječava ih da u potpunosti sudjeluju
kretanja i Europu dovela
u društvu zbog osobnog sirona rub socijalne krize. To
maštva, nedostatka osnovne treba posebno dokanih kompetencija, šansi za
zivati. Jaz između uske
cjeloživotno učenje ili zbog
skupine bogatih i većine
diskriminacije“.
siromašnoga stanovništva
stalno se proširuje. SredRaspoloživi pokazatelji o
nja klasa, nosilac ukupnog
stanju siromaštva stanovrazvoja, kreativnosti i inništva RH pokazuju da je
ventivnosti svakog razvistopa rizika od siromaštva u
jenog i sređenog društva,
2012. iznosila 20,5 posto, a
uglavnom nestaje. Broj
postotak osoba u riziku od
mladih koji su nezaposlesiromaštva i socijalne iskljuni u velikom je porastu. U
čenosti 32,5 posto. Pritom je
ovom trenutku je takvih
utvrđeno da veliki dio ukupne
čak 5 posto od ukupnopopulacije, njih 15,4 posto,
ga broja stanovnika EU.
živi u uvjetima teške materiUmirovljenici i u najrazvijalne krize i ne može udovojenijim zemljama EU bore
ljavati temeljnim životnim poPiπe: Ante GavranoviÊ
se (i boje) za svoju budućtrebama. Stopa rizika prema
nost jer im demografski
dobnim skupinama najviša je
pokazatelji nikako ne idu na ruku.
kod osoba starijih od 65 godina i više te iznosi
Pojmovi siromaštva i socijalne isključeno- 26,5 posto. Kod nezaposlenih osoba , a njih je u
sti međusobno su ovisni i povezani. Naime, prosjeku blizu 400.000, stopa rizika siromaštva
iako se siromaštvo ne poistovjećuje sa soci- iznosi 42,9 posto. Zanimljivo je da prema postojalnom isključenosti, uglavnom se najčešće jećim podacima Republičkog zavoda za statistiku
smatra njegovim najčešćim uzrokom i obli- ta stopa za kategoriju umirovljenika iznosi 21,8
kom. Zašto? Socijalna isključenost uglav- posto.
nom se dovodi u vezu s pojmovima siromaštva, nezaposlenosti i nejednakosti odnosno
Veće stope rizika od siromaštva od Hrvatske
diskriminacije, pa se tako odnosi i na pitanja unutar EU imaju samo Grčka, Rumunjska, Špaostvarivanja osnovnih ljudskih prava. I dok njolska i Bugarska. Na samom dnu kolone s najse pojam siromaštva uglavnom vezuje uz manjim rizikom od siromaštva su Češka i Nizooskudicu materijalnih ili financijskih sredsta- zemska gdje je ta stopa oko 10 posto.
va, pojam socijalne isključenosti znatno je
širi jer osim ekonomske uključuje i socijalnu,
kulturnu, političku i drugu dimenziju. Europska komisija definirala je socijalnu isključe(nastavak na 3. stranici)
HRVATSKI UMIROVLJENI»KI LIST - glasilo Matice umirovljenika Hrvatske
Za izdavaËa: Josip KOVA»I∆
Glavni urednik: Savan TOMA©EVI∆
Uredniπtvo: Branko CVETKOVI∆, Savan
TOMA©EVI∆, Ante GAVRANOVI∆, Jozo
PETRI»EVI∆, Ivica KOVA»EVI∆
Tajnica uredniπtva: Ljerka SEDAK
Kompjutorska obrada: Lidija TORMA i
Gordana PETRINJAK
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE,
Zagreb, PreradoviÊeva 33/I,
ADRESA UREDNI©TVA:
10000 ZAGREB, PreradoviÊeva 33/I
Tel.: 01/45 50 918
www.muh.hr
E-mail: hul@muh.hr (za rukopise)
E-mail: muh.pretplata@gmail.com
E-mail: lidija.torma@ztiskara.hr (za oglase)
MATIČNI BROJ
OIB
ŽIRORAČUN
IBAN
SWIFT
Tel./fax: 01/45 50 919 (pretplata)
Lektorica: Vlasta ANTOLI∆
Tisak: ÆeljezniËka tiskara, Zagreb, Petrinjska 87
Tel./fax: komercijala 01/48 41 382
List izlazi mjeseËno. Rukopisi i fotografije se ne vraÊaju.
Anonimne priloge ne objavljujemo.
Godiπnja pretplata iznosi 84 kune. Pretplata se
uplaÊuje gotovinski, poπtanskom uputnicom na
adresu:
03227316
77667944125
2340009-1100010338
HR14 2340 0091 1000 10338
703000-004981-PBZGHR2x
(za devizna plaćanja)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 2. stranice)
Ante GavranoviÊ:
Socijalna PRAVDA,
EKONOMSKA SIGURNOST I
LJUDSKO DOSTOJANSTVO
Hrvatska strategija
U tim nepovoljnim uvjetima hrvatska Vlada donijela je Strategiju
borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. kao temeljni dokument koji će
omogućiti „sustavan i zajednički pristup svih relevantnih dionika u
rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva te sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti!. Kako
to postići? Hrvatska će strateške programske aktivnosti usmjeriti
na tri prioritetna cilja:
· osigurati uvjete za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne
isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu;
· osigurati uvjete za sprječavanje nastanka novih kategorija
siromašnih kao i smanjivanje broja siromašnih i socijalno
isključenih osoba;
· uspostaviti koordinirani sustav potpore skupinama u riziku od
siromaštva i socijalne isključenosti te sustav praćenja i evaluacije.
Usput je obrazovala osam strateških područja koja bi trebala
pridonijeti drukčijem položaju dijela stanovništva, a odnose se na:
obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup zdravstvenom sustavu;
skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska neovisnost; uravnoteženi regionalni razvoj.
Zanimljivo je da pet od spomenutih osam strateških odrednica duboko zadire u život umirovljeničkog korpusa i starijih osoba, a da uopće nismo imali priliku o njima raspravljati.
Istina, pojavili su se na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i
starije osobe nakon što je Vlada već prihvatila konačni prijedlog i poslala ga n Saborsku proceduru. Takav pristup izazvao
je opravdanu reakciju svih umirovljeničkih udruga.
Ovo tim više što iznijeti podaci jasno pokazuju da u hrvatskom
društvu postoje velike i neopravdane socijalne razlike, čemu valja
dodati i ograničeni pristup mogućnostima. Obveza je države i društva u cjelini propitati uzroke takvim kretanjima i osigurati uvjete da
se stanje izmijeni na bolje. Naime, u Strategiji se jasno kaže: „U
uvjetima dugoročne krize siromaštvo i socijalna isključenost više
se ne mogu smatrati problemom koji se odnosi samo na pojedine
dijelove društva, već je ono prijetnja svim slojevima društva i svim
generacijama“. Upravo to nas sve zajedno obvezuje na drukčiji
pristup i drukčije poimanje društvene i političke odgovornosti za
nastalo sadašnje i buduće stanje
Jasne obveze prema međunarodnoj
zajednici
Obveza borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti upisana je u temeljnim međunarodnim dokumentima poput Milenijske
deklaracije i Milenijskih ciljeva Ujedinjenih naroda, ali i u dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i socijalne
države. Tu je najvažnija Europska socijalna povelja koja pravo na
3
zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti navodi kao jedno od
temeljnih ljudskih prava.
U tom smislu je zanimljiv Manifest AGE platforme za izvore u
Europski Parlament. Riječ je o europskoj mreži umirovljeničkih organizacija do oko 165 organizacija kojoj je cilj promicanje i izražavanje interesa 150 milijuna umirovljenika unutar zemalja EU, ali
istodobno i podizanje svijesti o pitanjima koja se najviše odnose na
umirovljeničko tijelo.
Iako cjelokupni Manifest donosimo i na drugom mjestu u ovom
broju našega lista, vrijedno je spomenuti sedam temeljnih načela
za koja se zalažu i koja bismo morali podržavati i nametnuti kao realan okvir rasprave u domaćim okvirima kad je riječ o izboru naših
euro-parlamentaraca. To su:
· promicanje jednakih mogućnosti i ostvarivanje ljudskih prava
za sve;
· jamstvo adekvatnosti, poštenja i održivosti europskog socijalnog sustava i zdravstvenoga osiguranja;
· osigurati opći pristup dobrima i uslugama, a osobito izgrađenom
okolišu, IT-u, mobilnosti i javnim službama;
· podržati pravo na rast i starenje u dobrom mentalnom i fizičkom
zdravlju;
· stvaranje tržišta rada i gospodarstva susretljivog prema osobama starije dobi;
· uključiti starije osobe u sve političke i istraživačke procese koji
se odnose na njih, i
· zaštititi pravo svima da mogu živjeti i umrijeti u dostojanstvu.
Očito je da su umirovljenici i starije osobe ugrožene u svim zemljama EU, bez obzira na razinu ugroženosti, i da je svima zajednički cilj, poštovanje, sigurnost i očuvanje dostojanstva. To nikad
ne bismo smjeli zaboraviti ni zapostaviti kao čvrstu društvenu obvezu.
Kuda ide Europska unija?
Temeljno je pitanje što će donijeti parlamentarni izbori za EU,
koja će struja pobijediti. Hoće li prevladati tehno-menadžerska klika koja se sve više približava neobileralnoj koncepciji u kojoj igraju
samo učinkovitost, rezanje troškova i u konačnici profit ili će ipak
prevladati barem djelomično koncepcija starog socijalno-tržišnog
ekonomskog poslovanja i društvenog uređenja.
EU je danas načeta brojnim slabostima. Još uvijek na mnogim
područjima nema jedinstvenih stavova ni jedinstvene politike (primjer Ukrajine). Premalo je transparentnosti i previše dogovora „u
pokrajnim sobama“. Previše je prisutan nacionalni egoizam a nedostaje pravi smisao za zajedništvo. Znaci raslojavanja društva na
bogate i siromašne sve su više prisutni. Moglo bi se još mnogo
toga nepovoljnoga nabrajati, i to je stvarnost koju nitko ne može
poreći.
Zagovornici EU, pa čak i njeni ljuti protivnici, ističu da sve to
nema veze s idejom zajedničke Europe. Naglasak je na SOLIDARNOSTI, DEMOKRACIJI I MIRU kao najvažnijim komponentama
koje je EU, usprkos svim teškoćama, ipak uspijevala sačuvati. Žele
EU s jasnim socijalnim standardima, bez siromaštva, nezaposlenosti, Europu pravednih plaća i mirovina. To želimo konačno i u
samostalnoj Hrvatskoj!
Izbori za Europski Parlament su već ovih dana, 25. svibnja. Započela je javna debata o vrijednostima i vrjiednosnim sustavima koje bi i naši parlamentarci trebali zastupati u okviru svojih obveza. Svaka čast velikim strateškim
nacionalnim ciljevima i projektima koji svakako imaju prioritet i na koje će se vjerojatno usmjeriti najveći dio aktivnosti naših budućih parlamentaraca. Međutim, nikako
ne bi smjeli smetnuti s uma ovu dimenziju socijalno-ekonomske politike, O njoj samo u Hrvatskoj ovisi čak jedna
četvrtina ukupnoga stanovništva.
4 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
IZVRŠNI ODBOR MATICE UMIROVLJENIKA HRVATSKE
Jednoglasan prijedlog za novo
vodstvo Matice
Izvršni odbor Matice umirovljenika Hrvatske na prvoj konstituirajućoj sjednici održanoj 16.
travnja 2014. godine usvojio je jednoglasno dokumente u sklopu priprema za predstojeću sjednicu Izborne skupštine Matice.
Informaciju o provedenim izborima u Matici podnio je glavni tajnik
Matice Branko Cvetković. Naglasio je da je postupak provedbe izbora za članove Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske bio
u skladu sa Statutom Matice i odlukom Izvršnog odbora.
Do sada je izabrano 116 predstavnika u skladu sa Statutom Matice, od 120 koliko ih je trebalo biti, pa će Skupština moći donositi
pravovaljane odluke.
Izvršni odbor je ovlašten od Skupštine da preispita broj i područja
regija i da to bude konačna odluka.
Usvojena je samo jedna promjena - da umjesto sedam županijskih organizacija Matice iz Sjeverozapadne Hrvatske zajedničkog potpredsjednika Matice bira njih pet. Istovremeno će Matice iz
Zagrebačke županije i Sisačko – moslavačke županije zajednički
birati jednog potpredsjednika s Maticom grada Zagreba iz redova
svojih članova Izvršnog odbora, a sve drugo ostaje isto kao i prije
četiri godine.
Po zaključcima Izvršnog odbora potpredsjednici će, osim zastupanja svojih županija, biti zaduženi i za pojedine aktivnosti, odnosno za određene poslove na razini Matice, čime će se u potpunosti
ispoštovati članak 30. stavak 3. Poslovnika o radu Skupštine i drugih tijela Matice umirovljenika Hrvatske.
Kao što je poznato, nikakve odluke o formiranju bilo kakvih koordinativnih tijela na razini regija Skupština Matice nije donijela niti je
Izvršni odbor to predlagao, jer nisu ni mogli biti zato što regije u RH
kao administrativne jedinice ne postoje.
U članku 35. Statuta Matice stoji da potpredsjednike biraju regije
iz redova članova Izvršnog odbora, a njihov izbor potvrđuje Skupština. Potpredsjednici su trebali surađivati sa članovima Izvršnog
odbora koji su ih izabrali. U praksi toga u protekle četiri godine
nije bilo u dovoljnoj mjeri iz puno razloga, ali osnovni cilj je bio
da potpredsjednici budu birani na način da pokriju cijelo područje
Hrvatske.
Na Izvršnom odboru je konstatirano da su za potpredsjednike
Matice izabrani: Marija Kalebota za grad Zagreb, Sisačko – moslavačku i Zagrebačku županiju, Nada Lovrec za sjeverozapadnu Hrvatsku, Aldo Soldatich za petu skupinu,odnosno «regiju» i
Marija Sužnjević za slavonsku «regiju» i Luce Gvozden za četiri
dalmatinske županije.
Potpredsjednici, u skladu sa Statutom, trebaju koordinirati rad
s članovima Izvršnog odbora iz županija za koje su izabrani, konzultirati se s njima i informirati ih o stavovima Predsjedništva. To
je jedini zadatak, kada je riječ o koordinaciji rada o kojoj se govori
u Statutu Matice umirovljenika Hrvatske. Drugih skupova i oblika
rada Statut Matice ne utvrđuje, a posebno ne bilo kakva tijela na
razini regija u Hrvatskoj koje službeno još nisu formirane.
Predsjednica Nadzornog odbora Matice umirovljenika Hrvatske
Nada Jakovina opširno je na sjednici Izvršnog odbora obrazložila
financijske dokumente - Izvještaj Nadzornog odbora o financijskom
poslovanju za 2013. i Planu financijskog poslovanja za 2014 Matice umirovljenika Hrvatske.
U skladu sa člankom 33. stavak 8 i 10. Izvršni odbor donosi
odluku o financijskom planu i njegovom ostvarivanju i usvaja
Izvještaj o financijskom poslovanju za prošlu godinu.
Ocijenjeno je da je materijalno financijsko poslovanje bilo
uredno, sukladno Zakonu o računovodstvu i drugim financijskim propisima. Iz njih je vidljivo da se Matica, s obzirom na to
kolika je sredstva imala na raspolaganju, ponašala vrlo racionalno. Financijski plan izvršen je u potpunosti.
Uslijedila je rasprava o prijedlogu za izbor predsjednika Matice
i drugih dužnosnika u Matici umirovljenika Hrvatske. Za predsjednika Matice predložen je dosadašnji zamjenik predsjednika Josip
Kovačić.
Prihvaćajući kandidaturu za predsjednika Josip Kovačić predložio je kandidata za zamjenika predsjednika Matice Tomu Benka iz
Zagrebačke županije. Prijedlog što ga je podnio Kovačić prihvaćen
je jednoglasno.
Izvršni odbor za članove Nadzornog odbora Matice predlažio je
Nadu Jakovinu, Ankicu Pavičić, Stjepana Novosela, Zdeku Grilec
i Zenitu Orač.
Izvršni odbor prihvatio je prijedlog glavnog urednika Hrvatskog
umirovljeničkog lista Branka Cvetkovića da se za novog glavnog
urednika imenuje Savana Tomaševića, dosadašnjeg pomoćnika
glavnog urednika i komentatora u listu.
Predsjedavajući–zamjenik predsjednika Matice Josip Kovačić
obavijestio je nazočne da je aktualni glavni tajnik Matice umirovljenika Hrvatske Branko Cvetković zamolio da se razriješi dužnosti
glavnog tajnika Matice iz zdravstvenih razloga i godina starosti. Izvršni odbor je u načelu prihvatilo prijedlog da na mjestu glavnog
tajnika Matice umirovljenika Hrvatske ostane Branko Cvetković i
dalje dok se ne nađe adekvatna zamjena.
Povela se kraća rasprava i o uvođenju novih jedinstvenih članskih iskaznica Matice umirovljenika Hrvatske nakon čega je najavljeno da će Izvršni odbor Matice saslušati nove prijedloge i o tome
zauzeti konačna stav.
Jozo Petričević
Savan Tomašević
NOVI ČLANOVI IZVRŠNOG ODBORA
Novi članovi Izvršnog odbora Matice su: Slavica Babić (Ličko-senjska županija), Jadranka Bahlen (Varaždinska županija), Žarko Belošević (Splitsko-dalmatinska županija), Šime
Bilan (Šibensko-kninska županija), Zvonko Čorak (Požeškoslavonska županija), Zdenka Čuhnil (Bjelovarsko-bilogorska
županija), Jure Čutuk (Vukovarsko-srijemska županija), Boris
Dragošević (Virovitičko-podravska županija), Milivoj Dujela
(Zadarska županija), Ana Glivetić (Brodsko-posavska županija), Luce Gvozden (Dubrovačko-neretvanska županija), Josip Jakopač (Zagrebačka županija), Marija Kalebota (Grad
Zagreb), Ivan Kalić (Karlovačka županija), Božidar Kezele
(Koprivničko-križevačka županija), Nadica Lovrec (Međimurska Županija), Aldo Soldatich (Primorsko-goranska županija),
Bruno Stermotić (Istarska županija), Marija Sužnjević (Osječko-baranjska županija), Stjepan Šimag (Krapinsko-zagorska
županija), Zvonimir Žlof (Sisačko-moslavačka županija).
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
5
IZBORNA SJEDNICA SKUPŠTINE MATICE UMIROVLJENIKA HRVATSKE
Nove inicijative za rješavanje
umirovljeničkih problema
Skupština je usvojila program aktivnosti Matice za razdoblje 2014-2018. Za predsjednika Matice izabran Josip Kovačić, a za zamjenika Tomo Benko.
Izborna Skupština Matice umirovljenika Hrvatske, na kojoj
je usvojen novi program aktivnosti Matice od 2014. do 2018.
godine, te izabrano novo vodstvo, održana je 5. svibnja u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. U radu tog skupa sudjelovalo
je 104 od ukupno 116 po Statutu izabranih predstavnika, a prisutan je bio i velik broj uvaženih gostiju među kojima Mirando
Mrsić ministar rada i mirovinskog sustava s pomoćnicom ministra Mirjanom Rađenović, Silvano Hrelja predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, Srećko
Vuković ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s pomoćnikom ravnatelja Nevenom Spetićem, Stanko
Perjan pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Darinko Kosor predsjednik Skupštine gada
Zagreba, Jelena Pavičić Vukičević izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, Višnja Fortuna pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom grada Zagreba, Jasna Petrović predsjednica Sindikata
umirovljenika Hrvatske i Želimir Manenica predsjedavajući
Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske.
Nakon intoniranje himne Lijepa naša, Skupštinu je otvorio
predsjednik Matice Josip Kovačić, pozdravio sve članove
slupštine i goste, a potom u ime Izvršnog odbora predložio
Radno predsjedništvo us sastavu Tomo Benko (predsjedavajući), Zdenka Čuhnil i Bruno Stermotić.
Predsjednik verifikacijske komisije Stjepan Šimag izvijestio je da od ukupno 116, po Statutu Matice, izabranih članova skupštine 104 se odazvalo što znači da je osiguran kvorum i da će sve odluke koje se donose biti pravovaljane.
Član Radnog predsjedništva Zdenka Čuhnil pročitala je
imena članova Izvršnog odbora Matice umirovljenika Hrvatske koji su u skladu sa člankom 29. Stavak 5. Statuta Matice
izabrani na tu dužnost. Ukupno je izabran 21 član Izvršnog
odbora, po jedan iz svake županije i iz grada Zagreba, a
članovi su još i predsjednik i zamjenik predsjednika Matice
koji se izravno biraju na Skupštini.
Izabrane članove Izvršnog odbora skupština je glasovanjem jednoglasno potvrdila.
U skladu sa člankom 35. Stavak 3 Statuta Matice Skupština je potvrdila i pet izabranih potpredsjednika Matice umirovljenika Hrvatske.
Članovi Skupštine su potom usvojili Poslovnik o radu
Skupštine i drugih tijela
Matice umirovljenika Hrvatske.
Referat o dosadašnjem
radu i planskim zadacima
Matice umirovljenika Hrvatske podnio je zamjenik predsjednika Matice
Josip Kovačić.
Brzojav predsjednika Vlade Nožarića
Vlado Nožarić - predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske uputio je brzojav članovima Skupštine kojeg je pročitao
član Radnog predsjedništva Bruno Stermotić:
„Poštovani članovi Skupštine Matice umirovljenika Hrvatske, dragi gosti i prijatelji,
Žao mi je što zbog bolesti ne mogu biti danas s vama.
Čast mi je i ponos što sam bio izabran za predsjednika
Matice. Nastojao sam to povjerenje opravdati punim angažmanom. Na žalost bolest me u tom spriječila, ali su
članovi vodstva dostojno predstavljali Maticu i ispunili
zadatke koje smo prihvatili. Čestitam im na tim rezultatima, a svima vama na podršci koju ste nam davali.
Želim i dalje uspješan rad Matice, a novom vodstvu da
nastavi s aktivnostima u realizaciji programa kojeg danas prihvatite.
Vlado Nožarić“
Matica umirovljenika Hrvatske u proteklom četverogodišnjem razdoblju, u najvećem dijelu je ostvarila planirane zadatke i davala značajan doprinos prijedlozima za rješavanje
umirovljeničkih problema. Iz Matice i njenih udruga je izašlo
niz inicijativa koje su išle prema organima vlasti kako na
razini Republike Hrvatske tako i u općinama, gradovima i
županijama od kojih su neke usvojene pa i realizirane, kazao je Kovačić.
Najveći broj umirovljenika živi u siromaštvu
„Pojedini su prijedlozi prihvaćeni, a odnosi, posebno s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava su dostigli višu razinu,
ali moramo kazati da i dalje nismo zadovoljni s položajem
umirovljenika u društvu. Stoga i sada moramo konstatirati i
upozoriti da najveći broj umirovljenika živi u siromaštvu i da
ozbiljnijeg pomaka na bolje nema iako razumijemo probleme u društvu i gospodarske teškoće s kojima smo suočeni.
Na početku želim kazati da je posebno mjesto u ostvarivanju naših zadataka pripadalo i Josipu Vinceku predsjedniku Matice koji je, na žalost iznenada preminuo 1. srpnja 2012. godine, na polovici izbornog mandata. Naslijedio
ga je Vlado Nožarić koji je poslije uspješnog starta i dobrog vođenja Matice, nakon nekoliko mjeseci, obolio i duže
vrijeme pa sve do kraja mandata, nije mogao obavljati tu
dužnost. U skladu sa Statutom, za vrijeme njegove bolesti
(nastavak na 6. stranici)
6 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 5. stranice)
NOVO VODSTVO MATICE
JOSIP KOVAČIĆ – PREDSJEDNIK
Josip Kovačić se odmah po umirovljenju uključio u rad Matice umirovljenika Hrvatske, bio je dugogodišnji predsjednik Udruge umirovljenika
u Mariji Bistrici i jedan od osnivača
Matice umirovljenika Krapinsko-zagorske županije.
Rođen je 14. siječnja 1940. godine u Mariji Bistrici gdje je završio
osnovnu školu, a daljnje školovanje
nastavio u Zagrebu – u Tehničkoj
građevinskoj i na Višoj tehničkoj
građevinskoj školi. Radio je u GP
Industrogradnja Zagreb na terenu u
Sisku u GP Ingrad u Petrinji kao tehnički rukovoditelj. Od 1973.
godine radio je u INA-Inženjeringu u Zagrebu kao ovlašteni nadzorni inženjer na izgradnji Rafinerije nafte u Sisku i nizu drugih
objekata. Za vrijeme rada u INA Rafineriji nafte bio je predsjednik
Sindikata i vrlo aktivan posebno u organima upravljanja. Nakon
umirovljenja 1995. godine vratio se u Mariju Bistricu gdje se odmah uključio u rad Udruge umirovljenika koja je članica Matice
umirovljenika Hrvatske.
Ubrzo je izabran za predsjednika Udruge umirovljenika općine
Marija Bistrica koju dužnost je obavljao u više mandata.
Član je Skupštine Matice umirovljenika Hrvatske u više mandata, a do sada je bio na dužnosti zamjenika predsjednika Matice umirovljenika Hrvatske.
Na lokalnim izborima 2009. i 2013. godine izabran je za vijećnika Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije gdje
obnaša dužnost potpredsjednika Skupštine.
Član je Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata.
došao sam u poziciju da kao zamjenik obavljam i dužnosti
koje pripadaju predsjedniku i da zajedno s ostalim članovima vodstva nastavimo provođenje programa kojeg smo
zajedno definirali u usvojili. I pored svih tih i drugih ozbiljnih kadrovskih problema, uvjetovanih uglavnom objektivnim
okolnostima zbog bolesti i godina života, Matica je pokazala
svoju snagu i potencijale i davala puni doprinos u zalaganju
za prava umirovljenika i zadržala poziciju najveće udruge
civilnog društva s najvećim brojem članova koji stalno raste,
a interes za učlanjenje se i povećava.
Na početku proteklog mandata, Matica umirovljenika Hrvatske imala je 305 udruga - svojih članica sa 265.000
članova. Danas, nakon četiri godine, Matica im 359 udruga
u koje je učlanjeno ukupno 278.000 umirovljenika. U tom
razdoblju u Maticu se učlanilo 54 novih udruga, a tendencija
rasta se nastavlja. Upravo dobivamo nove zahtjeve za učlanjenje što potvrđuje da umirovljenici žele biti u Matici i da su
sadržaji koji im se nude prihvatljivi i privlačni.“
Sada je prosječna mirovina svega 2.252 kune. No, prema podacima koji se službeno objavljuju, međutim počeo
se u prvi plan isticati podatak da prosječna starosna mirovina iznosi 3.435 kuna za 40 i više godina mirovinskog
staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Njen udio
TOMO BENKO – ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
Rođen je u radničko-poljoprivrednoj obitelji u Širincu 1946. godine,
a osnovnu školu pohađao i završio
u Križu. Nakon toga je u Zagrebu
završio srednju metaloprerađivačku
školu. Kasnije je stekao zvanje vatrogasnog tehničara, potom nastavio
školovanje na Višoj školi za organizaciju rada u Zagrebu.
Za vrijeme radnog vijeka proveo je
na nekoliko mjesta - u Tvornici autobusa Zagreb 11 godina u proizvodnji,
u DIP-u Novoselec kao rukovodilac
vatrogasne industrijske jedinice, u
Križanki – proizvodnji ženske konfekcije u Križu, na radnom mjestu direktora gdje je vodio i investiciju gradnje tvornice u kojoj je
bilo zaposleno 250 radnica.
U profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi Ivanić-Grada radio je na
mjestu zapovjednika jedinice, a odatle je, zbog zdravstvenih razloga, otišao u mirovinu.
Za vrijeme Domovinskog rata bio je na dužnosti ratnog zapovjednika PVJ Ivanić Grad.
Po odlasku u mirovinu posvetio se radu s umirovljenicima i predstavljajući umirovljenike bio je u lokalnoj samoupravi vijećnik Općine Križ, načelnik općine Križ i predsjednik Općinskog vijeća općine
Križ.
U udruzi umirovljenika Križ punih šest godina je obnašao dužnost predsjednika, a šest godina je bio i na dužnosti dopredsjednika Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije.
Sada je član Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske.
Nije član ni jedne političke stranke.
u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj time iznosi
61,87 posto.
No, taj podatak je veliko zamagljivanje jer je njime obuhvaćeno svega 12 posto umirovljenika, a 88 posto ne.Takvi
podaci su postojali i ranije, ali se nisu stavljali u prvi plan i
skrivali stvarno stanje.
Dakle, pokušava se statistički povećati mirovine, pozivajući se tobože na Europsku praksu, a umirovljenici još lošije
žive s realno daleko nižim mirovinama. Istovremeno upravo
za prošlo polugodište nije bilo usklađivanja rasta mirovina
što nas dovodi u situaciju sličnu prijašnjem zamrzavanju rasta mirovina.
Na konferenciji za tisak u svibnju prošle godine iznijeli
smo u javnost podatak da je, prema analizi kretanja prosječnih mirovina Matica umirovljenika pokazala da je drastično
pao standard umirovljenika. To smo tada argumentirali zabrinjavajućom činjenicom da čak 876.000 umirovljenika, ili
njih 77,5 posto, prima mirovinu koja prosječno iznosi samo
1.680 kuna.
Iz tadašnje analize Matice proizlazi i gotovo alarmantan,
ali točan podatak, da čak 561.500 umirovljenika prima pro(nastavak na 7. stranici)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
7
(nastavak sa 6. stranice)
POTVRĐEN IZBOR PET
POTPREDSJEDNIKA MATICE
Skupština Matice umirovljenika Hrvatske potvrdila je izbor
pet potpredsjednika Matice.
Članica Radnog predsjedništva Skupštine Zdenka Čuhnil
objavila je da u skladu sa člankom 35 – stavak 3. Statuta Matice „potpredsjednike biraju regije iz redova članova Izvršnog
odbora, a njihov izbor potvrđuje Skupština“
Za potpredsjednike Matice izabrani su:
1. ALDO SOLDATICH - za Primorsko-goransku, Istarsku,
Ličko-senjsku i Karlovačku županiju
2. MARIJA SUŽNJEVIĆ - za Brodsko-posavsku, Osječkobaranjsku, Požeško-slavonsku, Vukovarsko-srijemsku i
Virovitičko – podravsku županiju
3. MARIJA KALEBOTA - za grad Zagreb, Sisačkomoslavačku i Zagrebačku županiju
4. LUCE GVOZDEN - za Dubrovačko-neretvansku,
Splitsko-dalmatinsku, Kninsko-senjsku, Šibensku i Zadarsku županiju
5. NADICA LOVREC za Varaždinsku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničkokriževačku županiju
sječnu mirovinu od svega 1.247 kuna. Uz sitan porast mirovina od tada, mora se konstatirati da se od toga ne može
normalno živjeti jer je to manje od socijalne pomoći.
Nacionalno vijeće – dijalog Vlade s umirovljenicima
U prošlom mandatu Matica je predložila Vladi i Saboru da
se ponovno formira Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske.
Tekst Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća usuglasila je Matica sa Sindikatom umirovljenika i Koordinacijom
umirovljeničkih udruga Hrvatske i potpisan je u Banskim
dvorima 18. prosinca 2012. godine. Uz predstavnike umirovljeničkih udruga Sporazum je potpisao predsjednik Vlade
Zoran Milanović.
Naravno da potpisivanje takvog dokumenta prate i lijepe
riječi, ali su u praksi pokazane, uz sve pozitivne stvari, i negativnosti koje Matica ne može tolerirati. Tipičan je primjer
Zakon o mirovinskom osiguranju gdje je prihvaćeno tek
nekoliko manjih prijedloga umirovljenika, ali u konačnici ih
je previše odbijeno iako je s pozicije umirovljenika bilo dovoljno razumijevanja za gospodarske teškoće i probleme s
kojim se društvo nosi.
Neki zakoni su prošli bez stavljanja na dnevni red Nacionalnog vijeća, a tiču se upravo i umirovljenika. Govoreći
o novoj članskoj iskaznici Kovačić je naglasio: „U prošlom
mandatu, nakon donošenje novog Statuta, Matica umirovljenika Hrvatske uvela je jedinstvenu člansku iskaznicu za sve
svoje članove. To se pokazalo kao izuzetno dobro rješenje i
prihvaćeno je u udrugama i među članovima Matice.
Na temelju jedinstvene članske iskaznice krenuli smo u
sklapanje ugovora o popustima na cijene roba i usluga s
brojnim poslovnim partnerima u Hrvatskoj i u susjednim državama. Do sada je Matica sklopila preko stotinu takvih ugo-
Radno Predsjedništvo skupštine
vora kojima omogućuje umirovljenicima da lakše prebrode
krizu i teškoće u kojima su se našli zbog niskih mirovina.
Takve ugovore trebaju još više sklapati i udruge Matice na
razini općina i gradova kao i organizacije Matice u županijama.
Matica je ponudila tekst Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i osoba starije dobi koju bi valjalo
donijeti u Saboru i to, ukoliko je ikako moguće, konsenzusom svih parlamentarnih stranaka. Treba kazati da su neki
stavovi iz Deklaracije već uvaženi, pa su tako ukinute saborske mirovine, te se radi na izdvajanju mirovina koje su
stečene po posebnim zakonima.
Naravno da je Matica spremna na dijalog o Deklaraciji,
ističući da bi valjalo da upravo Sabor Republike Hrvatske
donese takav dokument jer u Ustavu Republike Hrvatske se
uopće ne spominje bilo kakvo posebno pravo za starije osobe iako su i Ujedinjeni narodi usvojili Rezoluciju koja sadrži
načela za starije ljude, a i u Europskoj povelji postoji cijelo
jedno poglavlje o pravima starijih osoba.
Promjena Švicarske formule
U razgovoru Matice s udrugama umirovljenika, Sindikatom
umirovljenika, Hrvatskom strankom umirovljenika kao parlamentarnom strankom u Saboru, usuglašeni su stavovi oko
zahtjeva za izmjenom Švicarske formule. Iz Vlade, odnosno
Ministarstva rada i mirovinskog sustava, su prihvatili da se
Švicarska formula promijeni i da se prihvati naš stav da se
ide na novu varijabilnu, odnosno promjenjivu formulu i to je
ušlo u Zakon.
No, pri tome je uvedena čudna inovacija. U tijeku godine bi
se mirovine za prvih šest mjeseci i dalje usklađivati sa Švicarskom formulom, a tek istekom cijele godine bi se išlo na
korekciju tako da se po novoj varijabilnoj formuli obračuna
cijela godina i plati razlika.
Osvrćući se na Drugi stup kapitalizirane štednje u koji su
se slila ogromna sredstva od blizu 60 milijardi kuna, Kovačić
kaže da se pri tome pokazalo niz slabosti i problema. „Ta
sredstva i tih pet posto izdvajanja za drugi stup sada fali u
prvom mirovinskom stupu i taj se manjak mora pokrivati iz
državnog proračuna. Uz to troše se ogromna sredstva na
administriranje. Takvo kretanje ozbiljno upozorava da drugi
(nastavak na 8. stranici)
8 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 7. stranice)
stup treba temeljitije analizirati i vagnuti je li on uopće potreban na ovaj način ili samo kvari odnose u mirovinskom
sustavu i navlači vodu na privatne financijske mlinove, a u
Europi ge većina zemalja ne uvodi ili ga smanjuju, dok neke
zemlje koje su ga uvele sada polako gase.“
Što se političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom
tiče, Kovačić ističe. Matica se stoga čvrsto drži stava da se
neće politički opredjeljivati, nego da će kao dio civilnog društva zastupati interese umirovljenika. Surađivat će s Vladom,
županijskim, gradskim i općinskim vlastima, bez obzira koja
je politička opcija, ali s ciljem da se poboljša život umirovljenika i starijih osoba.
Ipak, Matica je jasno rekla da neće biti do kraja pasivna, nego da će i dalje javno upozoravati na glavne probleme umirovljenika s ciljem da upravo potakne i stranke da
u svojim izbornim programima ponude izlaze iz postojećeg
siromaštva u koje su zapali umirovljenici. Poručeno je svim
strankama da će najviše privući umirovljenike samo ako se
zalažu za bolji položaj umirovljenika u društvu i za dostojanstven život ljudi treće dobi.
Međunarodna suradnja Matice je u velikoj mjeri postala
važan dio njenog djelovanja. Od 2005. godine Matica je članica EURAGA - Europske federacije starijih osoba koja djeluje u 32 zemlje, a upravo smo primljeni i punopravno članstvo AGE-a - Platforme Europa - mreže od 165 organizacija
koje zatsupaju interes građana starijih od 50 godina.
Orijentacija Matice je da bude izvorni tumač interesa umirovljenika, tako je bilo desetljećima i tako će biti i u buduće“,
kazao je na kraju Kovačić.
Pozdravna riječ gostiju
Jasna Petrović predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske podsjetila je na uspješnu suradnju s Maticom umirovljenika Hrvatske, posebnio preko Nacionalnog vijeća
za umirovljenika i starije osobe. Ipak smo preko tog vijeća
uspjeli unijeti neke novine, a uspjeli smo izboriti opstanak
dopunskog zdravstvenog osiguranja preko HZZO. Moramo
surađivati jer smo zajedno jači, poručila je Petrović.
Stanko Perjan pomočnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje prenio je pozdrave ravnatelja Siniše
Varge i zahvalio na dosadašnjoj uspješnoj suradnji s Maticom posebno i u aktivnostima oko zadržavanja mogućnosti
da HZZO pruža i usluge na temelju dopunskog zdravstvesnog osiguranja.
Srećko Vuković, ravnatelj Hrtvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje napomenuo je da ove godine Zavod obilježva
93. obljrtnicu postojanja, da se nastoji modernizirati, smanjiti
troškove i postaviti efikasnu službu za umirovljenike. Solidarnost i društevna kohezija imaju izuzetnu važnost, a vaša
generacija je stvorila sve i dala krupan doprinos upravo toj
društvenoj solidanosti koju treba nastaviti, kazao je Vuković.
Silvano Hrelja, predsjednik saborskog Odbora za rad,
mirovinski sustav i socijalno partnerstvo rekao je da nezadovoljstvo među umirovljenicima postoji. Ali, uz sagledavanje
realnosti, može se puno napraviti. Apelirao je na zajedništvo
Matice, Sindikata umirovljenika i njihove stranke, koja je u
18 godina postojanja sudjelovala u donošenju svih važnih
odluka za umirovljenike, pa je tako utjecala i na 10-postotni porast udjela prosječne mirovine u odnosu na prosječnu
plaću.
Matica je utemeljila Hrvatsku stranku umirovljenika 1996.
godine i u proteklih 18 godina smo puno toga zajedno napravili, a da nismo mirovine bi danas bile manje, kazao je
Hrelja dodajući da trebamo cijeniti rezultate koje smo zajedno ostvarili.
Darinko Kosor, predsjednik Skupštine grada Zagreba,
pozdravio je skup umirovljenika najveće umirovljeničke organizacije u Hrvatskoj i naglasio da je grad Zagreb učinio
maksimalno napore za pomoć starijim građanima. I ubuduće ćemo to činiti u skladu s mogućnostima gradskog proračuna, kazao je Kosor. Matica će uskoro obilježiti 70. obljetnicu djelovanja i to je respektabilno, rekao je Kosor i zaželio
daljnji uspješan rad Matici.
Jelena Vukičević-Pavičić izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića naglasila je da se Grad Zagreb
može ponositi svojom socijalnom politikom i odnosima prema generaciji treće dobi. Posebno je pri tome naglasila solidarnost građana Zagreba, a naročito je podvukla dobru suradnju grada Zagreba s Maticom umitrovljenika Hrvatske.
Mirando Mrsić ministar rada i mirovinskog sustava podsjetio je da je Hrvatska u gospodarskoj krizi punih pet godina
i da se zbog pada broja zaposlenih smanjuje uplata sredstava u sustav međugeneracijskoj solidarsnosti. U Europi
je panika kad se broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih spusti na 1:2, a mi smo blizu alarmantnog odnosa
1:1. Sada je broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih
svega 1:1,19.
Jedino je rješenje povećavanje zaposlenosti. Naš cilj je da
održimo odnos od 40 posto prosječne mirovine prema prosječnoj plaći. Varijabilna formula koju smo usvojili u skladu s
dogovorom s Maticom i udrugama teži upravo tome, kazao
je Mrsić. Moramo održati mirovinski sustav i osigurati redovno isplaćivanje mirovina, rekao je Ministar. Zauzeo je stav
da se u ovakvim uvjetima drugi stup mirovinskog osiguranja
treba zadržati.
“Vrlo brzo ćemo doći do toga da jedan zaposleni financira jednog umirovljenika, a takav je sustav neodrživ. Jedina
šansa je povećanje broja zaposlenih i zato smo ušli u reformu sustava - da se poveća broj radnika, a zadrži isti broj
umirovljenika”, rekao je Mrsić
Nakon pozdravnih riječi gostiju nastavljena je rasprava o
Izvještaju o radu Matice i Prijedlogu aktivnosti za iduće četverogodišnje razdoblje.
Rasprava
Milivoj Dujela iz Zadra založio se za to da se članske
iskaznice ne izdaju svake godine, nego da se na njiih lijepe
markice na kojima piše godina za koju vrijedi. Predložio je
također da se Izvršni odbor sastaje tromjesečno kako bi
mogao imati jači tjecaj na ukupno funkcioniranje Matice.
Zdenka Grilec iz Krapine je upozorila da ima dosta napuštenih objekata u vlasništvu države koji bi se mogli pretvoriti
u domove umirovljenika. Umirovljenika je sve više, a mjesta
u domovima sve manje. Moramo tražiti rješenja, a privatni
domovi su preskupi za prosječnu mirovinu u Hrvatskoj.
(nastavak na 9. stranici)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 8. stranice)
Zvonko Čorak se založio za redovito održavanje glazbenih i sportskih susreta umirovljenika na razini države. Predlažio je da se galazbeni i sportski susreti održavaju svake
godine u jednoj od regija. Kritički je govorio i o HUL-u sugerirajući da daje više informacija s terena, a da potpisane
ugovore o popustima prenosi kraće.
Ivan Kosec iz Preloga naglasio je da njegova udruga povećava broj članova i naglasio potrebu jačanja Matice kao zajednice udruga. Kod nas svi imaju nove iskaznice i to nije problem.
Zanimaju nas popusti i na cijene posjeta muzejima u Europi.
Josip Jakopač iz Svete Nedelje naglasio da članske iskaznice trebaju važiti četiri godine s tim da se prve godine plati
tri kune, kasnije po jedna kuna članarina.
Aldo Soldatich također se založio da iskaznice vrijede
četiri godine i da se neko rješenje s tim vezi mora naći. Kod
nas je više nezadovoljnih nego zadovoljnih s ovakvom situacijom, rekao je Soldatich.
Tomislav Baran iz Rijeke istaknuo je važnost klubova
umirovljenika i sadržaja na kojima se okupljaju umirovljenici.
Upozorio je na česte pojave rada na crno i izbjegavanje
plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje zbog čega svi
umirovljenici snose posljedice.
Bruno Stermotić iz Pule kritički je govorio o radu Nacionalnog vijeća za umirovljenike pri Vladi RH i upitao kako
je moguće da su neke stvari išle mimo stava Nacionalnog
vijeća na Sabor, iako je u Sporazumu o Nacionalnom vijeću
jasno navedeno da sve što se odnosi na umirovljenike prije
Sabora mora biti razmotreno na Nacionalnom vijeću.
Miroslav Horvat iz Sisačko-moslavačke županije požalio
se na ZAMP i činjenicu da umirovljenici moraju plaćati zaštitu autorskih prava kad njihovi zborvi izvode čak i narodne
pjesme. Mi radimo volonterski, okupljamo umirovljenike, a
nama to debelo naplaćju.
Zenita Orač iz Zagreba upozorila je na to da novi Zakon
o udrugama ne štiti umirovljenike, a problem je i ZAMP kao
i organiziranje izleta.
Vladimir Kos iz Velike Gorice apelirao je na umirovljenike
- dignimo glave skupa, i Matica i Sindikat i Hrvatska stranka
umirovljenika. Tako smo jači u borbi za prava umirovljenika.
Želimir Manenica, predsjedavajući Koordinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske, upozorio je ne nelogičnosti u
prijedlogu Zakona o udrugama i zapitao kako je moguće
da i pet godine nakon što udruga prestane funkcionirati još
uvijek ima određene obveze. Nacionalno vijeće samo izvještava o stavovima Vladu, a prijedlozi iz Nacionalnkog vijeća
ne idu na Vladu.
Ivan Katalinić iz udruge Pakrac-Lipik smatra da su prozvani
u HUL-u da se nisu organizirali po Statutu. A mi smo se u Slavoniji samo sastali da razgovaramo o zajedničkom nastupu.
Sad znamo da imamo predstavnika u Predsjedništvu Matice.
Matica ispravno kaže da se neće politički opredjeljivati za
bilo koju straku, a istovremeno ističe suradnju sa HSU-om.
Marija Sužnjević iz Osijeka istaknula je da se stanje u
organizaciji Matice poboljšava, a broj članova povećava.
Matica i samo Matica, ne zanimaju nas drugi, kazala je Sužnjević. Franjo Dianić iz Čazme je rekao da je članarina
mala za Maticu, ali da iskaznice trebaju vrijediti četiri ili osam
godina. Upozorio je da je trebao biti i financijski izvještaj o
poslovanju Matice na Skupštini.
9
Ljubomir Svetec iz Varaždinskih Toplica smatra da nije
dobro funkcionirala veza s potpredsjednicima Matice. Prigovorio je da nisu dobili materijale za izbore potpredsjednika
Matice po regijama.
Zdenko Vidar kaže da se glas umirovljenika ne čuje. Matica je nestranačka organizacija i takva treba ostati.
Josip Pavković iz Rijeke je upozorio da nema financijskog izvještaja na Skupštini i predložio da se pošalje financijski izvještaj i izvještaj Nadzornog odbora.
Ivan Uhernik predlaže da se pokrenu pregovori s Hrvatskom turističkom zajednicom oko organiziranja izleta za
umirovljenike te da se organizira lokalni turistički vodič na
teret Hrvatske turističke zajednice.Troškovi HTZ-i bi time bili
zanemarivi, a za umirovljenike bi to puno značilo.
Silvano Hrelja je odgovorio na neka pitanja, a potom upozorio da suživot umirovljenika nije nemoguć. Uvijek ću vas
slušati. Uvažite i vi našu stranku jer su članovi Matice osnovali Hrvatsku stranku umirovljenika.
Mirjana Rađenović pomoćnica ministra za rad o mirovinski sustav je naglasila da je Nacionalno vijeće osnovano
krajem 2012. godine, da ima svoj poslovnik i da je to savjetodavno tijelo Vlade. Obavijestili smo sva ministarstva da
trebaju dostaviti sve materijale vezane za donošenja zakona
koji se odnose i na umirovljenike.
Vijeće je pokazalo rezultate, a rasprave su bile dinamične,
kazala je Rađenović.
Nakon rasprave glasovanjem su usvojeni Izvještaj o radu
i plan aktivnosti Matice za razdoblje 2014-2018. godina.
Na kraju je Nikola Marijanić iz Karlovca najavio Međunarodni festival nordijskog hodanja 24. svibnja, a Josip Jakopač je upozorio na probleme prijavljivanja jednodnevnih
izleta umirovljenika zbog koji treba otići u Zagreb, ali je spomenuo i rigorozne kazne ukoliko se ne učini sve po birokratskoj proceduri..
Ivan Margaretić iz Dubrovnika govorio je o značaju izbora
potpredsjednika, a Nada Jakovina je naglasila da zaključci skupštine trebaju biti jasno definirani i pri tome upozorila
na oštre kazne za organiziranje izleta, ako se ne ispune svi
komplicirani uvjeti, a zatim ZAMP. Domovi umirovljenika se
ne grade, a ima umirovljenika koji primaju i manje od 1200
kuna mirovine pa s tim ne mogu živjeti ni u stanu ni u Domu
umirovljenika.
Zdenka Čuhnil je naglasila da su članovi Izvršnog odbora
Matice trebali izvijestiti o rezultatima financijskog poslovanja
Matice. Da je bilo podneseno izviješće o financijskom poslovanju lakše bi smo mogli razgovarati i o članarini i iskaznicama, kazala je Čuhnil.
Na kraju je Skupština izglasala novo vodstvo Matice. Za
predsjednika je jednoglasno izabran Josip Kovačić na prijedlog Izvršnog odbora koji je iznio predsjednik kandidacijske i izborne komisije Ivan Banek.
Za zamjenika predsjednika izabran je jednoglasno Tomo
Benko, a za članove Nadzornog odbora Nada Jakovina,
Ankica Pavičić, Stjepan Novosel, Zdenka Grilec i Zenita
Orač.
Na kraju je za glavnog urednika HUL-a imenovan Savan
Tomašević dosadašnji pomoćnik glavnog urednika i komentator u listu.
Jozo Petričević
Savan Tomašević
10 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
MATICA - DOKUMENTI
Na temelju članka 29. točke 3. Statuta Matice umirovljenika Hrvatske, Skupština Matice, na sjednici
održanoj 5. svibnja 2014. donosi
PROGRAM AKTIVNOSTI MATICE
UMIROVLJENIKA HRVATSKE ZA
RAZDOBLJE 2014. – 2018.
I.
Matica umirovljenika Hrvatske (u daljnjem tekstu: Matica) svoj Program aktivnosti temelji na Statutu
kojim je utvrđena kao dragovoljna, samostalna, interesna, socijalna, humanitarna i neprofitabilna zajednica udruga umirovljenika, koja se zalaže za ostvarivanje prava i općih interesa umirovljenika.
U donošenju i provedbi ovog Programa aktivnosti sudjeluju sve udruge – članice Matice na svim razinama organiziranja, koje dio svojih prava i obveza povjeravaju Matici radi jedinstvenog predstavljanja
i zastupanja interesa umirovljenika u Saboru i Vladi Republike Hrvatske, u ministarstvima, vladinim i
nevladinim institucijama, političkim strankama te mirovinskim, socijalnim, zdravstvenim i drugim ustanovama i organizacijama.
U provedbi Programa na toj osnovi Matica je pokazala izuzetne rezultate, djelujući kontinuirano od
1946. godine i štiteći interese i prava svojih članova i umirovljeničke populacije u cjelini.
II.
U skladu s programima udruga umirovljenika, Skupština i druga
tijela Matice utvrđivat će oblike i način djelovanja u ostvarivanju
temeljnih ciljeva i interesa umirovljenika i starijih, a posebno u sljedeće četiri godine, u mandatu novoizabranih članova Skupštine
Matice i njenog vodstva, kao i izabranih predstavnika u udrugama
članicama Matice. Ovim Programom Matica se obvezuje:
* Raspravljati i predlagati nadležnim državnim tijelima i drugim
institucijama rješenja problema mirovinskog i zdravstvenog
sustava za umirovljenike, zatim problema njihovog smještaja,
prehrane, materijalnog i pravnog statusa kao i socijalnih,
humanitarnih i drugih najznačajnijih pitanja koja se moraju rješavati radi poboljšanja njihovog ukupnog društvenog
položaja.
* Zalagati se za daljnju reformu mirovinskog sustava na način
da se trajno riješi problem usklađivanja rasta mirovina i uvede
pravednija raspodjela u društvu koja će osigurati da se smanji
prevelika razlika između prosječne mirovine i prosječne plaće.
Sadašnjih 40 posto prosječne mirovine u odnosu na prosječnu
plaću na samom je dnu u Europi.
Matica neće dopustiti da se mirovine „statistički“ popravljaju, a da
i dalje realno padaju i da ne prate rast troškova života. Ne može se
statistički prikazivati da su mirovine na razini čak i više od 60 posto
prosječne plaće ako se pri tome uzimaju samo oni umirovljenici koji
imaju ostvarenih 40 i više godina staža. Takvih umirovljenika je u
Hrvatskoj, na žalost, svega oko 12 posto pa se time zamagljuje
stvarno stanje materijalnog položaja umirovljenika.
U posljednje se vrijeme, pozivajući se na europska rješenja,
pokušava nametnuti taj podatak i sakriti činjenica da od ukupnog
broja umirovljenika koji su ostvarili mirovinu prema Zakonu o miro-
vinskom osiguranju prosječna mirovina iznosi svega 40 posto prosječne plaće i daleko je niža nego u europskim zemljama.
Prosječna mirovina morala bi dostići barem 50 posto prosječne
plaće, a onda postupno, u skladu s gospodarskim mogućnostima,
ići na veći postotak kakav je i u Europi.
Time se Matica nastavlja zalagati za stajališta koja je iznijela u
prijedlogu Deklaracije i osnovnim neotuđivim pravima umirovljenika i starijih osoba koja je usvojena na Skupštini Matice 12. prosinca 2012. U novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je usvojen
2013. godine, na prijedlog Matice umirovljenika Hrvatske, Sindikata umirovljenika i Koordinacije umirovljeničkih udruga unesene
su promjene o usklađivanju rasta mirovina, ali je očito da će se
morati ići na njegovo poboljšanje kako bi se osiguralo da se smanji
postojeća prevelika razlika između prosječne mirovine i prosječne
plaće.
Nedopustivo je da je prosječna plaća dva i pol puta veća od
prosječne mirovine jer to govori o nedostatcima u mirovinskom sustavu i društvenoj raspodjeli u cjelini.
Prema europskim kriterijima takav odnos pokazuje da je najveći broj umirovljenika doveden u poziciju ozbiljnog siromaštva koju
Matica nikad neće prihvatiti, nego će tražiti da se umirovljenicima
osiguraju primanja za dostojanstven život u starosti.
*Predlagati reformu zdravstvenog sustava na način da se otklone postojeće slabosti, postavi racionalnija organizacija te
poboljša kvaliteta usluga, smanje liste čekanja za preglede, unaprijedi primarna zdravstvena zaštita, kao i da ojačaju preventivni programi u zdravstvu. Previše je slabosti u zdravstvenom
(nastavak na 11. stranici)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 10. stranice)
sustavu. Zdravstvena zaštita umirovljenika i starijih osoba ne
zadovoljava osnovne potrebe. Posebno se moramo izboriti za
sustav palijativne skrbi i organiziranje hospicija, ali i za ukupno
bolju i primjereniju zdravstvenu skrb za umirovljenike i starije
osobe na svim razinama pružanja zdravstvenih usluga.
* Zalagati se za promjene u socijalnoj politici na način da se učini
revizija socijalnih prava, a posebno da se poboljša kvaliteta
življenja starijih osoba razvijanjem ponude socijalnih usluga
za samostalno življenje starijih, kao što su dnevni boravci i
pomoć u kući, te stvaranje zakonskih okvira za poboljšanje
kvalitete življenja starijih u lokalnoj zajednici.
* U skladu sa svojim mogućnostima moramo skrbiti o cjelovitom poboljšanju položaja umirovljenika i starijih osoba organiziranjem međusobne pomoći kao i drugih oblika pomaganja
na načelima uzajamnosti i solidarnosti te volonterskog rada. U
tome Matica može dati više i ponuditi programe koji se mogu
financirati iz državnog proračuna, ali i iz europskih fondova. Za
to je potrebna veća suradnja s državnim institucijama i institucijama lokalne samouprave.
* Zahtijevati povećanje kapaciteta smještaja u domove umirovljenika, povoljnije uvjete za korisnike, participaciju u cijenama
iz državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna i veću
kontrolu kvalitete usluga, posebno u privatnim objektima. Matica se zalaže za to da se Vlada više uključi u rješavanje pitanja
izgradnje domova umirovljenika te da se osigura mogućnost
smještaja i onim umirovljenicima koji imaju primanja u visini
prosječne mirovine. Pri tome supotrebne takve socijalne i
druge mjere koje će omogućiti da smještaj u dom ne čekaju i
nekoliko godina.
* Pomagati i pružati stručnu i drugu pomoć pri osnivanju i funkcioniranju udruga umirovljenika na razini općina i gradova kao
i matica umirovljenika u županijama i gradu Zagrebu.
* Razvijati prijateljstvo i suradnju među udrugama umirovljenika,
njihovim članovima i ostalim građanima te voditi stalnu brigu
o poboljšanju sadržaja rada i povećanju članstva. Sve udruge
trebaju prilagođavati svoje programe potrebama umirovljenika,
predlagati one sadržaje koji ih najviše privlače i koji su im najpotrebniji. Druženje, okupljanje i zajedništvo umirovljenika jedan je od prioriteta.
* Organizirati, educirati i pomagati aktiviste – volontere za sve
oblike društveno korisnog i humanitarnog rada. Pri tome je
potrebno predložiti i programe za volonterske aktivnosti koji
se mogu financirati dijelom iz državnog proračuna, a dijelom i
sredstava europskih fondova.
* Nastaviti i razvijati dosadašnje oblike aktivnosti u podružnicama,
udrugama i županijskim organizacijama Matice u pomaganju
bolesnim, nemoćnim i nepokretnim starijim osobama, voditi
brigu o nabavkama ogrijeva, zimnice i drugih za život potrebnih potrepština po povoljnim uvjetima. Takve aktivnosti treba
proširivati na cijelu godinu, a ne samo u povodu blagdana
kako se to provodi u nekim udrugama.
* Organizirati sportsko-rekreativne aktivnosti, druženja, izlete,
društvene zabave, kulturne i umjetničke aktivnosti i druge oblike međusobnog druženja kao važne oblike djelovanja protiv
osamljenosti koja je sve prisutnija kao problem osoba treće
životne dobi. Matica će se zalagati da se i zakonskim i drugim
poticajima takva aktivnost proširi i olakšaju uvjeti za organiziranje izleta i druženja u klubovima umirovljenika.
11
* Uključivati udruge umirovljenika u zajedničke aktivnosti
djelovanja civilnog društva kao što je zaštita potrošača,
zaštita okoline, zaštita ljudskih prava, humanitarne akcije i
drugi oblici djelovanja koji mogu biti od interesa za umirovljenike.
III.
Radi uspješnijeg djelovanja i ostvarivanja ciljeva i programskih
zadataka Matica treba:
* Surađivati i povezivati se s nadležnim tijelima državne,
županijske i lokalne vlasti te s drugim organizacijama i ustanovama kako bi se osigurala potrebna sredstva i materijalna
pomoć za rad i djelovanje Matice, njenih udruga-članica i
županijskih organizacija.
*Inzistirati na tome da Matica ima svoje predstavnike u tijelima
upravnih vijeća u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i radnim skupinama koje pripremaju prijedloge zakona i propisa
vezanih za problematiku umirovljenika i starijih osoba. U vezi
s tim Matica je posebno pridonijela da se Nacionalno vijeće
za umirovljenike i starije osobe pri Vladi Republike Hrvatske
stavi u poziciju po kojoj umirovljenici preko svojih predstavnika mogu davati mišljenja, prijedloge i sugestije za donošenje
novih zakona i propisa koji se odnose na umirovljenike i starije
osobe. Također će nastaviti zalaganje za jačanje uloge Nacionalnog vijeća i za veće uvažavanje njegovih stajališta. Pokazalo se da Nacionalno vijeće, kao ideja, ima iznimnu važnost,
neka pitanja su preko njega riješena, ali je dio prijedloga umirovljenika u Nacionalnom vijeću pri donošenju nekih zakona i
propisa odbijen.
* Analizirati suradnju i način funkcioniranja Koordinacije
umirovljeničkih udruga Republike Hrvatske i poziciju Matice u
toj asocijaciji.
* Surađivati s umirovljeničkim, oporbenim i strankama na vlasti
radi uspješnijeg rješavanja problema umirovljenika i poboljšanja
njihovih materijalnih i ukupnih prava. To se odnosi na razinu
djelovanja države, županije, gradova i općina. Matica će i u
vrijeme parlamentarnih izbora djelovati u skladu sa Zakonom
o udrugama i neće se opredjeljivati za političke opcije. Članovi
Matice, kao i svi umirovljenici, prepoznat će programe koje
stranke nude, a koje se odnose na umirovljeničku populaciju. Matica će i dalje morati pojašnjavati svoju poziciju s koje
ne želi djelovati kao politička stranka. U Matici, kao zajednici
udruga, djeluju članovi različitih političkih opredjeljenja. Jedni
su u članstvu SDP-a, drugi HDZ-a, ili HNS-a, HSS-a, HSLS-a,
IDS-a, HSU-a i drugih stranaka.
* Surađivati s javnim medijima, objavljivati priopćenja, pozivati
na konferencije za tisak, dogovarati nastupe predstavnika
Matice na radio i TV postajama i u tisku. Najvažniji oblik informiranja i dalje je Hrvatski umirovljenički list koji treba više
promovirati među umirovljeničkom populacijom. Treba imati
na umu da je Hrvatski umirovljenički list službeno i informativno glasilo Matice. Udruge trebaju više raditi na povećanju
pretplate za svoje glasilo i omogućiti da se umirovljenici bolje
informiraju o svojim zajedničkim problemima, o prijedlozima
koji se pripremaju i o rješenjima koja se donose. Također treba
nastaviti unapređivati sadržaj web stranice Matice na internetu.
* Nastojati da što više umirovljeničkih udruga koristi informatičku
opremu, a članstvo što više organizirano uključivati u edukaci(nastavak na 12. stranici)
12 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 11. stranice)
ju da bi se mogli koristiti računalom i međusobno komunicirati.
Matica će pri tome na povoljan način pomoći kako bi se stvorila
mreža u kojoj bi naše udruge bile informatički jednostavnije i
čvršće povezane.
S tim u vezi Matica će predložiti zajednička rješenja i izravno
pomagati udrugama svojim članicama u svim sredinama.
*Sve matice u županijama trebaju nastojati nabaviti informatičku
opremu, otvoriti e-mail adrese kako bi olakšali komunikaciju
unutar Matice, ali i s drugim institucijama i organizacijama. U
skladu sa svojim mogućnostima to trebaju učiniti i sve udruge
– članice Matice.
IV.
Nakon uvođenja jedinstvene članske iskaznice za sve članove
Matice, u programskim aktivnostima treba:
* Nastaviti sklapati ugovore s trgovačkim kućama, lječilištima,
prijevozničkim, turističkim, hotelsko-ugostiteljskim, kulturnim,
sportskim i drugim organizacijama, kako bi ostvarili popust
na cijene robe i usluga za umirovljenike uz korištenje članske
iskaznice. Takve ugovore trebaju sklapati udruge-članice
Matice na razini općina i gradova kao i organizacije Matice u
županijama.
* U suradnji s državnim institucijama i lokalnom vlašću otvarati
mogućnost povremenog zapošljavanja umirovljenika kroz oblike senior-servisa, također na temelju korištenja članske iskaznice Matice. Takav projekt će imati iznimnu važnost i trebat će
ga razraditi, ne samo na razini Matice umirovljenika Hrvatske,
nego i u županijskim organizacijama Matice kako bi se osiguralo da takav sustav senior-servisa bude zastupljen u cijeloj
Hrvatskoj.
* S Ministarstvom turizma razgovarati o mogućnosti bolje organizacije socijalnog turizma za umirovljenike, korištenju
turističkih kapaciteta osobito izvan sezone. U to bi se umirovljenici mogli uključivati organizirano, ali i pojedinačno, uz
korištenje članske iskaznice. U kontaktima s Ministarstvom
dobili smo obećanje da za taj oblik postoji interes te da ga
Matica umirovljenika može ponuditi uključujući i njenu suradnju s umirovljeničkim organizacijama u drugim zemljama.
* Tražiti proširenje prava za sve umirovljenike u cijeloj Republici
Hrvatskoj na besplatan gradski i lokalni prijevoz kao što su ga
imali u gradu Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i još nekim gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj.
V.
* Matica će tražiti da se obnove tradicionalni Sportski susreti umirovljenika Republike Hrvatske, koji su se redovito
održavali, ali su uvođenjem recesijskih mjera prekinuti 2009.
godine. I dalje treba razvijati sportska natjecanja umirovljenika u podružnicama, udrugama i organizacijama Matice u
županijama kao i međužupanijskim susretima. U ta sportskorekreativna natjecanja treba uključivati što širi krug umirovljenika da im to postane zdrava životna navika.
* Među umirovljenicima valja razvijati kulturno-umjetničke i druge
aktivnosti, kao što su uključivanje u pjevačke zborove, plesne
večeri, dane poezije, dramsko-recitatorske priredbe, likovne
radionice, ručne radove itd. Slično organiziranju sportskih
susreta trebalo bi češće i odvojeno organizirati susrete umirovljenika s prezentacijom njihovog kulturno-umjetničkog i
kreativnog stvaralaštva.
* Pomoć i njegu u kući treba širiti i razvijati što je više moguće
i na volonterskoj osnovi. U suradnji s općinskim, gradskim,
županijskim i državnim institucijama njega u kući treba obuhvatiti - organiziranje prehrane nabavom i dostavom gotovih
obroka u kuću, pomoć u obavljanju kućanskih poslova i na
druge načine.
* Matica će se zalagati za otvaranje većeg broja klubova umirovljenika u kojima bi se dnevno okupljale osobe starije životne
dobi jer im je to jedan od najvažnijih oblika druženja. U vezi s
tom aktivnosti udruge umirovljenika trebaju zahtijevati od lokalne vlasti da u tome surađuju i predlagati programe i sadržaje
rada klubova koji bi bili u interesu i lokalne zajednice za umirovljenike.
VI.
* Udruge, zajednice udruga i Matica trebat će se uključivati u
programe projekata za starije osobe koji se financiraju iz
općinskih, gradskih i županijskih proračuna kao i iz proračuna
Republike Hrvatske. To će, uz članarinu, biti jedna od glavnih
mogućnosti za osiguravanje sredstava za rad. Stoga i cijela
programska aktivnost treba biti prilagođena takvim programima
i mogućnostima uključivanja u projekte. Radi toga treba trajno raditi na osposobljavanju kadrova za obavljanje tih važnih
poslova.
* Matica se zalaže i za veće korištenje sredstava iz europskih
fondova namijenjenih starijim osobama. Jedan od takvih
je posebno u djelatnosti turizma u sezoni i izvan sezone za
umirovljenike i starije osobe. U takve i slične programe treba
uključiti što veći broj udruga, županijskih organizacija i Matice
u cjelini.
U radu na takvim programima udruge i županijske organizacije
trebaju međusobno više surađivati kao i s Maticom umirovljenika Hrvatske, razmjenjivati iskustva i jedni drugima pomagati.
* Međunarodna suradnja Matice je u velikoj mjeri postala važan
dio našeg djelovanja. Od 2005. godine Matica je članica
EURAGA - Europske federacije starijih osoba koja djeluje u
32 zemlje, a od prošle godine postali smo i punopravni članovi
AGE - Platforme Europa, mreže koja okuplja oko 150 organizacija s 35 milijuna članova - osoba starije dobi. Time želimo
biti aktivni sudionici u donošenju važnih dokumenata o umirovljenicima u Europskoj uniji. Stoga se i uključujemo u programe
koje Europa prihvaća i financira iz svojih fondova.
Suradnju treba nastaviti i razvijati osobito i sa susjednim zemljama. Do sada je najbolji oblik suradnje uspostavljen s Mađarskom
s kojom je potpisan Sporazum o suradnji između Matice umirovljenika Hrvatske i Državnog saveza udruga umirovljenika Mađarske. Sporazum je potpisan i s udrugama umirovljenika u Sloveniji
i Makedoniji. Kontakti s udrugama iz drugih susjednih zemalja su
uspostavljeni i treba nastaviti i razvijati suradnju. Takvim oblikom
međunarodne suradnje i njenog proširivanja i na ostale zemlje podrazumijeva razvijanje prijateljstva i zajedništva umirovljenika Europe, jer se time lakše prenose iskustva i pomaže jedni drugima.
Mi želimo surađivati s našim prijateljima, razmjenjivati iskustva
te pridonositi dobroj suradnji građana naše generacije u Europi i
prenositi pozitivna iskustva drugih zemalja. To znači da tražimo
da se europska rješenja za umirovljenike primjenjuju i u Hrvatskoj.
U Zagrebu, 5. svibnja 2014.
Predsjednik Matice
Josip Kovačić, v.r.
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
13
OSVRT
Skupština pokazala snagu i
jedinstvo Matice
Izborna Skupština Matice umirovljenika Hrvatske, uz brojne nove inicijative i prijedloge, pokazala je snagu i jedinstvo u najvažnijim stavovima. Jednoglasno je izabrano novo vodstvo Matice na čelu s predsjednikom Josipom
Kovačićem, a jednoglasno je prihvaćan i Izvještaj o radu Matice za proteklih četiri godine, kao i Program aktivnosti
za iduće četverogodišnje razdoblje koji je dobio ogromnu podršku.
U najvećem broju rasprave predstavnika iz umirovljeničkih udru- „usvaja izvještaj o financijskom poslovanju za prošlu godinu“. Istoga i gostiju upozoravano je na potrebu još većeg zajedništva, bez vremeno u članku 25. Statuta Matice piše da se „redovna Skupštipodjela, jer samo tako umirovljenici mogu predstavljati snagu koja na održava svake dvije godine“.
sa 1,2 milijuna glasova može imati presudnu ulogu na svakim izboKada bi izvještaj o financijskom planu usvajala Skupština što bi
rima za lokalnu ili vlast na razini države.
onda bilo s izvještajima o poslovanju u onim godinama kad se
Stoga je i Matica isticana kao stožerna snaga u kojoj je okuplje- redovna skupština ne održava.
no najviše umirovljenika i koja predstavlja tumač izvornih stavova
umirovljeničke populacije, ali je pokazana i njena
Odgovori na neka postavljena pitanja nalaze
otvorenost za suradnju sa svima onima koji žele
se u Statutu
doprinijeti u borbi za prava ljudi treće dobi.
Iz toga jasno proizlazi da na Skupštini nije bila
Postavljeno je pitanje i zašto nam je potrebno
obveza podnijeti financijski izvještaj, jer je taj doku15 umirovljeničkih stranaka po čemu smo svjetski
ment usvojen na sjednici Izvršnog odbora i usvaja
rekorderi od svih zemalja u svijetu i nije li baš i to
se svake godine. U Izvršnom odboru, inače sjedi
dokaz dokle nas podjele mogu dovesti i razjediniti
21 član predstavnik Matice iz svih županija i grazbog kojih snosimo velike posljedice. Umirovljenida Zagreba, a to znači da pokriva područje cijele
ci su danas, kako je izjavio i predsjednik Matice
Hrvatske. Uz to članovi Izvršnog odbora su po poJosip Kovačić, osiromašeni i teško preživljavaju s
ložaju predsjednik i zamjenik predsjednika Matice
tako niskim mirovinama koje su u europskim raztako da to tijelo Matice ima ukupno 23 člana.
mjerima najmanje u odnosu na prosječnu plaću.
Materijalno-financijsko poslovanje prati i ocjeNo, Matica je bila jasna kada je riječ i o političnjuje Nadzorni odbor Matice koji se bira izravno
kom svrstavanju. Ona se, kao dio civilnog društva,
na Skupštini Matice i podnosi izvješće Izvršnom
u vrijeme izbora ne opredjeljuje za političku opciju
odboru Matice.
i na zauzima za koga bi svi umirovljenici konkretPiše: Savan TOMAŠEVIĆ
no trebali glasovati. Ali, ne ostaje ni pasivna, nego
poziva svoje članstvo da prepozna programe stranaka, dobro uoče
Stoga, sva ona pitanja koja su bila vezana za to zašto nije na
što nude za umirovljenike i da sami shvate koji je to program koji je
skupštini bio izvještaj o financijskom poslovanju imaju odgovor
najprihvatljiviji za ljude treće dobi.
u Statutu Matice. Sve dok je taj Statut na snazi takva praksa
Pozitivna ocjena Nacionalnom vijeću, ali i kritika
Postojanje Nacionalnog vijeća za umirovljenike, koje je na inicijativu Matice, formirano pri Vladi kao savjetodavno tijelo, pozitivno
je ocijenjeno i predstavlja značajan korak u utjecaju umirovljenika
na donošenje propisa i zakona koji se odnose na njih. Ali, bilo je i
kritika i upozorenja da bi to Vijeće u Vladi trebali ozbiljnije shvaćati
posebno zbog činjenice da su mirovine godinama zaostajale za plaćama i troškovima života i da se siromaštvo neprestano povećavalo. Skupština Matice, uz spremnost na suradnju, nije ni poštedjela
vlast kad je riječ o kritici posebno zbog činjenice da je prosječna
mirovina svega 40 posto prosječne plaće, upozoravajući da je to dokaz nepravedne društvene raspodjele na štetu najstarije populacije.
Upozoreno je i na to da je Matica predložila donošenje Deklaracije
o osnovnim i neotuđivim pravima umirovljenika i još 2010. godine
ponudila cjelovitije rješenje umirovljeničkih problema.
Sva ta stajališta, uključujući i prijedlog za preispitivanje postojanja drugog stupa mirovinskog osiguranja, su podržana. Predstavnici u Skupštini su te prijedloge dopunjavali i tražili i konkretnija rješenja koja se odnose na potrebu izmjene nekih propisa koja otežavaju umirovljenicima
njihova svakodnevna druženja i okupljanja u klubovima ili na izletima.
No, u raspravi je u nekim istupima vezanim za probleme unutar
Matice, pokazano i nerazumijevanja, pa i nedovoljnog poznavanja sadržaja koji piše u Statutu Matice umirovljenika Hrvatske. Na
primjer, u Statutu Matice, u članku 33. točka 8. jasno piše da „Izvršni odbor Matice donosi odluku o financijskom planu i njegovom
ostvarivanju“, a u točki deset istog članka stoji da Izvršni odbor
postoji i ostat će sve dotle dok se ta odredba ne promijeni u propisanoj proceduri izmjene ili dopune Statuta. No, ima i logike, da
to usvaja i analizira Izvršni odbor koji redovito svake godine održava najmanje dvije sjednice, dok Skupština Matice može imati
svečanu, tematsku, izvanrednu ili izbornu sjednicu, ali redovna
je po Statutu svake druge godine. U svakom slučaju Statut Matice će se uskoro morati mijenjati, barem u onom dijelu na što ga
bude obvezivao novi Zakona o udrugama koji bi uskoro trebao
biti usvojen u Saboru, na kojem je već prošao prvo čitanje.
Što se upita o članskim iskaznicama tiče, one su također u nadležnosti Izvršnog odbora koji je jednoglasno donio odluku o uvođenju članske iskaznice za svaku godinu i stoga čudno zvuči kad i neki
članovi Izvršnog odbora postavljaju pitanje o članskoj iskaznici.
No, obećano je da će sva ta i druga pitanja razmotriti Predsjedništvo Matice i Izvršni odbor i ponuditi rješenja koja bi trebala biti
prihvatljiva.
U svemu tome moraju postojati i jasne kalkulacije koliki je
prihod Matice i koliki su materijalni troškovi. Je li realno da članarina za Maticu umirovljenika bude svega jednu kunu kao
što je bilo proteklih godina, a da Matica obavlja tako značajne
funkcije koje se od nje realno očekuju.
No, sve su to samo pitanja koja su spomenuli pojedini sudionici
u raspravi i ona će biti razmatrana, ali u cjelini Skupština Matice
umirovljenika Hrvatske pokazala je svoju snagu i jedinstvo i to je
dobra podloga za nastavak aktivnosti u sljedećih četiri godine na
korist njenih članova i svih umirovljenika u Republici Hrvatskoj.
14 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
IZ HRVATSKOG SABORA
Realizirano 70 posto „Plana-21“ u
mirovinskom osiguranju
Uskoro će se navršiti 2,5 godine „kukuriku“ koalicije na vlasti, a od velikih nada i očekivanja malo što je realizirano. Kriza već šestu godinu ozbiljno trese Hrvatsku. Dežurni kritičari iz opozicije često u Saboru prigovaraju: „Sve
što je trebalo rasti je u padu, a raste sve što je trebalo pasti“! A je li baš tako?
5. Primjerenije rješavati penalizaciju pri prijevremenom odlaNaravno, da mi umirovljenici pratimo sve ekonomske parametre:
proizvodnju, izvoz, BDP, nezaposlenost, zaduženost i javni dug dr- sku u mirovinu vezano uz puni staž – dosad je penalizacija za
žave…..Pratimo i potrošačke cijene i bruto plaće, jer od njihovog staž od 40 i više godina iznosila do 9 posto. Po novom ZOMO-u penalizacija je smanjena muškarcima za 39-40 godina i ženama za 38kretanja ovisi i usklađivanje naših mirovina.
40 godina mirovinskog staža, a povećana za manji
U uvodnom dijelu „Plana-21“ bile su definirane
broj godina mirovinskog staža. Ova preraspodjela
smjernice za nastavak mirovinske reforme. Glavni
postotaka penalizacije trebala bi biti motiv za duži
cilj je postupno povećavati iznos prosječne miroviostanak na radnom mjestu i kasniji odlazak u mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće. Nakon ponu, naravno, onima kojima to poslodavac omogući.
lovice mandata definitivno se može provesti anali6. Razlikovati mirovinska prava iz mirovinza realizacije svih ciljeva i obećanja iz „Plana-21“.
skog sustava od prava utvrđenih posebnim
Evo što je bilo planirano:
zakonima – prema novom ZOMO-u u tijeku 2014.
1. Ukinuti sustav povlaštenih mirovina za sagodine razdvojit će se mirovine ostvarene po poborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavsebnim propisima (tzv. „povlaštene“) na dio ostvanog suda – već 25. siječnja 2012. na jednoj od prren po općim propisima i na dio ostvaren po povih sjednica Hrvatskog sabora usvojene su izmjene
voljnijim uvjetima, koji se neće usklađivati dok rast
Zakona o pravima i dužnostima zastupnika prema
BDP-a ne bude 2% i državni deficit manji od 3%.
kojima će se navedenim dužnosnicima mirovine
7. Odgovarajuće smanjivati zdravstveni doodređivati prema općim propisima, odnosno prema
prinos umirovljenika od 3% – ovo obećanje nije
Zakonu o mirovinskom osiguranju. Nekolicina zasturealizirano, jer je Ustavni sud svojim rješenjem nepnika koji su imali uvjete za mirovinu prema starom
zakonu po povlaštenim odredbama su iskoristili tu Piše: Željko Šemper, saborski gativno riješio sve zahtjeve za ocjenom suglasnozastupnik
sti ove odredbe zakona s Ustavom RH. Tako će
mogućnost, bili u mirovini jedan dan (nazvali smo ih
„jednodnevni“), zamrznuli je i nastavili raditi kao saborski zastupnici. 34.000 umirovljenika trpiti štetu već šestu godinu.
2. Postojeću razinu mirovina ne smanjivati, a provoditi odgoRealizirano, a nije bilo u Planu-21
varajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i
1. U 2012. riješen je problem naknada na Zavodu za zapošljavanje,
troškovima života – odlukom bivše Vlade mirovine se u 2010. i 2011.
nisu usklađivale, uveden je zdravstveni doprinos 3% i krizni porez na gdje su žene navršenjem 55 godina života zbog neusklađenosti dva
plaće i mirovine. Zbog toga je prioritet bio da se mirovine neće smanji- zakona iz 2011. godine ostale bez ikakve naknade i sredstava za život
2. U 2012. povećan je osobni odbitak za mirovine s 3.200 kn na
vati, a u razdoblju 2012.-2013. mirovine su usklađivanjem povećane
za 4,3 posto. Prosječna mirovina od 2.151 kn s kraja 2011. godine je 3.400 kn
3. U 2013. na inicijativu HSU-a i izradom Pravilnika Ministarstva
porasla i sada krajem 2013. iznosi 2.266 kn. Ukupni rashodi za mirovine u zadnje dvije godine povećani su za 1,050 milijardi kuna. U novom financija onemogućena je ovrha cijelog iznosa mirovina - maksiZOMO-u usvojena je i nova formula usklađivanja u omjeru 70:30 umje- malno 1/3 mirovine
4. Formiran je Centar za medicinska vještačenja koji verificira
sto štetne „švicarske“ 50:50. Nažalost, zbog negativnih indeksa bruto
plaća i potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2013. godine, u prvom rješenja korisnika invalidskih mirovina i vrši reviziju sumnjivih invalidskih mirovina, a svake tri godine i svih ostalih.
polugodištu 2014. nema usklađivanja.
5. U novom ZOMO-u umirovljenicima koji to žele i mogu omogućen je
3. Razmotriti neke parametre mirovinskog sustava, u prvom
redu mirovinske dobi i mirovinskog staža promičući vrijednost i reguliran rad bez obustave mirovine korisnicima starosnih i invalidskih
dugotrajnog staža – dosad se zakonskim odredbama više značaja mirovina, sezonski rad u poljoprivredi i rad putem drugog dohotka
6. Prijedlogom HSU-a u novom ZOMO-u zaposlenici koji su nedavalo godinama života, a cilj zakonodavca je bio što kasniji odlazak
u mirovinu i kraće razdoblje primanja mirovine. Prijedlog HSU-a je posredno pred mirovinu zbog stečaja tvrtke ostali bez posla, a ni
bio, da se više vrednuje radni staž, a posebno duži staž od 40 godi- nakon dvije godine provedene na Zavodu nisu pronašli posao, uz
na onih koji su u svijet rada došli u svojoj 18 ili 19 godini života. Po potrebne uvjete imaju pravo odlaska u prijevremenu starosnu minovom ZOMO-u u prijevremenu mirovinu uz 60 godina života i s 41 i rovinu bez penalizacije
Iako većina građana, pa i umirovljenika nije zadovoljna stanjem
više godina mirovinskog staža se može bez penalizacije.
4. Zalagati se za nagrađivanje duljeg radnog staža od pu- u državi, kao i učincima Vlade od koje se mnogo očekivalo, mi uminoga staža – dosad se zakonskom odredbom nagrađivao svaki rovljenici trebamo gledati što se radi u našem „resoru“, a to je miromjesec staža po 0,15 posto nakon 65. godine života, što je mogao vinski sustav. Ova analiza dovoljno govori o našim rezultatima, ali
ostvariti vrlo mali broj osiguranika (profesori, liječnici, odvjetnici….), štogod se radi, naše mirovine su nedostatne za bezbrižnu starost.
kojima je poslodavac odobrio rad nakon 65. godine života. HSU Šesta je godina krize, nije lako svaki mjesec prikupiti tri milijarde
je predložio, da se isto tako nagrađuje svaki mjesec mirovinskog kuna za mirovine, što je godišnje 36 milijardi, a doprinosima zastaža nakon 41 godine staža, uz navršenih 60 godina života. No, poslenih se godišnje prikupi tek 19 milijardi. Nedostatak od čak 17
zakonodavac je taj problem riješio na neprihvatljiv način, pa je HSU milijardi kuna, ide iz državnog proračuna, odnosno od prikupljenih
poreza i trošarina.
već predložio hitnu izmjenu članka 85. stavka 4. ZOMO-a.
MIIR
RO
OV
V II N
I VVO
M
NS
SK
KI
ODDI Č
IČ
PR
R II LL O
OG
G
P
H
R
V
A
T
S
K
OM
M
H R VAT S K O
UM
M II R
RO
OV
VL
L JJ E
EN
N II Č
ČK
KO
OM
M
U
L II S
ST
TU
U
L
Hrvatski zavod
zavod za
za mirovinsko
mirovinsko osiguranje
osiguranje
Hrvatski
GODINA XI.,
X., RUJAN
2013.,
BROJ
6 5
GODINA
SVIBANJ
2014.,
BROJ
AKTUALNOSADRŽAJ
- ZABILJEŽILI SMO
• Povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 1%
U• Potvrde
Središnjoj
službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko
o životu
osiguranje,
14. travnja
2014. ministar austrijskog
rada i mirovinskoga
• Savjetodavni
dani s predstavnicima
mirovinskog
sustava
prof. dr.osiguranja
sc. Mirando Mrsić, dr. med., predstavio je
• Novi broj
informacija
rezultate
radaStatističkih
HZMO-a u protekle
dvije HZMO-a
godine.
• Pitate - odgovaramo
Predstavljajući rad Zavoda novinarima, ministar je istaknuo
• Statistika
projekt elektroničkih prijava na mirovinsko osiguranje
(e-prijave), prikupljanja OIB-a korisnika mirovina te
POVEĆANJE AKTUALNE
MIROVINE
uspostavljanje
elektroničke VRIJEDNOSTI
razmjene podataka
s višeZAod1%40
ustanova
u Hrvatskoj
Upravno
vijeće
Zavoda jei inozemstvu.
na temelju objavljenih službenih podataka
Državnog zavoda za statistiku o nominalnom indeksu bruto plaća
Istaknuto
je da sucijena
u Zavodu
za 22%
ukupni na
i indeksu
potrošačkih
za razdoblje
I.-VI.smanjeni
2013. u odnosu
troškovi
poslovanja,
smanjenjem
unutarnjih
razdoblje
VII.-XII.
2012. donijelo
Odluku o broja
aktualnoj
vrijednosti
mirovine
od 1. srpnja
2013.i zaposlenih, a istovremeno je
ustrojstvenih
jedinica
povećan
korisnika
internetskih
Nova
aktualnabroj
vrijednost
mirovine
za jedanusluga
osobni Zavoda
bod, radi
određivanja
mirovine
s 40 000 na
125 000.i usklađivanja mirovina i ostalih prava iz
mirovinskog osiguranja, od 1. srpnja 2013. iznosi 60,92 kn.
Sustavom OIB-a dodatno su smanjeni rizici od nepripadno
Mirovine
povećane
premaprimanja
novoj aktualnoj
vrijednosti
mirovine
isplaćenih
mirovinskih
kao i troškovi
dosadašnjeg
isplaćuju se u rujnu (mirovina za kolovoz), zajedno s razlikom
načina provjere činjenice života/smrti (ušteda od oko 1.000.000
za srpanj.
kn godišnje).
Također je donesena i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu
mirovinskog staža od 1. srpnja 2013., kojom najniža mirovina
za svaku godinu mirovinskog staža od 1. srpnja iznosi 59,05 kn
te Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog
oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnog
oštećenja od 1. srpnja 2013., kojom osnovica za određivanje
naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili
profesionalne bolesti, od 1. srpnja iznosi 1.213,03 kn.
POTVRDE O ŽIVOTU ZA KORISNIKE
KOJIMA SE MIROVINA ISPLAĆUJE U INOZEMSTVO
HZMO svake godine dostavlja na ovjeru potvrde o životu
korisnicima kojima se mirovina isplaćuje u inozemstvo. U
Središnjoj službi Zavoda automatskim se putem tiskaju potvrde o
Konferenciji
zagodinu
medijezasuove
prisustvovali
pomoćnica
ministrao
životu
za 2013.
korisnike, a i uz
tiskanicu potvrde
životu
korisnicimaUpravnog
mirovine vijeća
dostavlja
se i tekst
izjave Rađenović
korisnika o
i predsjednica
HZMO-a
Mirjana
tome
jesu li uHZMO-a
radnom odnosu,
li samostalnu
i ravnatelj
Srećko odnosno
Vukovićobavljaju
sa zamjenicom
i
djelatnost
ili
ne.
pomoćnicima.
Navedene potvrde se ne šalju se svim korisnicima u isto vrijeme, već
tijekom godine
prema sljedećem
u veljači
ZANIMALO
VAS JE,rasporedu:
PITALI STE
NAS se tiskaju i
otpremaju potvrde o životu korisnicima kojima se mirovina isplaćuje
u►Bosnu
Hercegovinu,mjesečno
u travnju potvrde
o životu
korisnicima
Svota i prosječne
isplaćene
netoplaće
po
kojima se mirovina isplaćuje u Srbiju, u rujnu korisnicima kojima
zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za
se mirovina isplaćuje u sve ostale države osim Njemačke, a u
2013. godinu
iznosi
5.515,00
kn isplaćuje
(NN broju Njemačku.
32/2014.) i
listopadu
korisnicima
kojima
se mirovina
primjenjuje
se
pri
izračunu
jednog
dijela
mirovinskog
Potvrdu je potrebno ovjeriti kod inozemnog nositelja osiguranja, u
primanja na kojem sepredstavništvu,
provodi ovrha.
diplomatsko-konzularnom
u upravnim tijelima ili kod
► Roditelj
kojeg
je treba
osiguranik
korisnik potpisati
prava
javnog
bilježnika,
a izjavu
popuniti ili
i vlastoručno
uzdržavao
do tesvoje
smrtnadležnoj
(prema službi
zakonski
utvrđenim
korisnik
mirovine,
je vratiti
Zavoda
u roku
navedenom
potvrdi
o životu.
Korisnicimamirovinu
mirovine koji
uvjetima) naima
pravo
na obiteljsku
akoneje vrate
do
ovjerenu
o životu
roka navedenog
u potvrdi,
smrti potvrdu
osiguranika
ili do
korisnika
prava navršio
60 obustavit
godina
će života.
se isplata mirovine.
Korisnici inozemnih mirovina koji žive u Republici Hrvatskoj mogu
Ako je roditelj mlađi od 60 godina, ali je do smrti osiguranika
dvojezične potvrde koje dobivaju od inozemnog nositelja osiguranja
ili korisnika
prava
kod njega
nastao
potpuni
gubitak
ovjeriti
u područnim
službama,
područnim
uredima
i ispostavama
radne
sposobnosti,
ima
pravo
na
obiteljsku
mirovinu
sve
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
dok takva nesposobnost traje, a ako za vrijeme trajanja
ovog prava
navrši 60DANI
godina
života, trajno zadržava
SAVJETODAVNI
S PREDSTAVNICIMA
pravo AUSTRIJSKOG
na mirovinu. MIROVINSKOG OSIGURANJA
► Dospjela
novčana
potraživanja
se uisplaćuju
HZMO
i nositelj
mirovinskog
i invalidskog koja
osiguranja
Republici
nasljedniku
prema
rješenju
o nasljeđivanju
doznačuju
Austriji
tradicionalno
održavaju
razgovore
- savjetodavne
dane s
osiguranicima
radi na
rješavanja
problema
se isključivo
redovitipojedinačnih
račun fizičke
osobevezanih
koja jeuz
provedbu
uredbi
Europske
unije o koordinaciji sustava socijalne
zakonski
ili oporučni
nasljednik.
sigurnosti. Hrvatski osiguranici koji su radili u Republici Austriji na
Iznimno, novčano potraživanje iz rješenja o nasljeđivanju
tim razgovorima moći će dobiti detaljne obavijesti o ostvarivanju
isplaćuje
na redoviti
tekući račun
sljedećih
fizičkih
svojih
prava izsemirovinskog
i invalidskog
osiguranja
u toj državi.
osoba:
opunomoćenika/ovlaštenika,
skrbnika
te
druge
Razgovori će se održati:
fizičke
osobe
(koja
može
biti
i
jedan
od
nasljednika
• 18. rujna 2013. u Varaždinu (u prostorijama HZMO-a, Područne
prema
istom rješenju
o 20nasljeđivanju)
koja satije
službe u Varaždinu,
Kolodvorska
c) s početkom u 9,00
• posebnom
19. rujna 2013.
u Čakovcu
(u prostorijama
punomoći
ovjerenom
kod HZMO-a,
javnog Područnog
bilježnika
ureda u Čakovcu,
I. Mažuranića(takva
3) s početkom
9,00 sati
imenovana
opunomoćenikom
punomoćusadrži
osobne
• podatke
24. rujna 2013.
u
Beču
nasljednika opunomoćitelja, opunomoćenika te
• rješenje
25. rujna o2013.
u Klagenfurtu.
nasljeđivanju).
► Ažurirana je online
usluga informativnog
OBJAVLJEN
NOVI BROJ izračuna mirovine
(dostupnaSTATISTIČKIH
na www.mirovinsko.hr
preko izbornika
INFORMACIJA
HZMO-a“Korisničke
stranice“) - informativni izračun mirovine se radi prema
Na internetskim stranicama Zavoda, u rubrici Publikacije,
odredbama novog Zakona o mirovinskom osiguranju
od 24. srpnja 2013. je dostupan treći ovogodišnji broj Statističkih
(NN broj HZMO-a.
157/2013.).
informacija
U ovom tromjesečniku objavljuju se statistički
podaci
iz područja
mirovinskog
osiguranjaizračuna
i doplatka na
za djecu
► Smanjena
cijena
informativnog
samou
RH,70a kuna
radi cjelovitijeg
pregleda2014.,
kretanja
na području
mirovinskog
- od 1. svibnja
određena
je nova
cijena
osiguranja
i doplatka
za djecu,
objavljuju
podaci o
informativnog
izračuna
mirovine
kojise
sei višegodišnji
obavlja na zahtjev
korisnicima, osiguranicima i doplatku za djecu.
osiguranika, odnosno cijena mu je smanjena sa 150,00 na
70,00 kn.
PITATE - ODGOVARAMO
► Osoba koja je u invalidskoj mirovini zbog profesionalne
PITANJE:
Isplaćujezamirad
se može
najniža
mirovina.
li pravo
nesposobnosti
raditi
posao Imam
u svojoj
struci na
u
dodatak uz mirovinu?
inozemstvu, ali o činjenici zaposlenja u inozemstvu mora
ODGOVOR: Dodatak na mirovinu odredit će Vam se od mirovine
obavijestiti
Zavoda
koji mu
isplaćuje
mirovinu,
utvrđene
na službu/ured
temelju Vašeg
ukupnog
staža
za određivanje
kako
bi
mu
se
invalidska
mirovina
odredila
s
mirovinskim
mirovine, ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja.
faktorom
0,5.
Ako
svota mirovine
zajedno s dodatkom prelazi svotu najniže
mirovine, isplaćivat će Vam se umjesto najniže mirovine
► Korisnik prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg
Vaša mirovina ostvarena na temelju plaća, odnosno osnovica
osiguranja ne može nastaviti raditi do polovice punog
osiguranja i dodatka na mirovinu. Ako je svota mirovine
radnog na
vremena.
To pravo staža,
imaju samo
korisnici
određena
temelju ukupnog
ostvarenih
plaća,starosne
odnosno
mirovine.
osnovica osiguranja s dodatkom manja od svote najniže
INFOTELEFONI (DOSTUPNI RADNIM
DANOM
OD
DO 16
SATI): 0800
63 63 63 (BESPLATNI BROJ) I 01 - 48 91 666
Pravo
mjesto
za8vaše
informacije
– www.mirovinsko.hr
M
M II R
RO
OV
V II N
NS
SK
K II
V
VO
OD
D II Č
Č
H
H ZZ M
MO
O
11
www.mirovinsko.hr
KORISNICI MIROVINA I PROSJEČNE MIROVINE - U TRAVNJU 2014.
VRSTE MIROVINA
PROSJEČNA MIROVINA U KUNAMA UMANJENA ZA
POREZ I PRIREZ
BROJ KORISNIKA
i. kORiSNici MiROViNA prema zakonima o mirovinskom osiguranju*
starosna i prijevremena starosna
654040
2.458,51
invalidska
232610
1.975,87
obiteljska
230578
1.905,11
UKUPNO
1117228
2.243,81
II. HRVATSKA VOJSKA prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (DVO, PS i OSO)
starosna
2643
4.459,66
invalidska
8908
3.215,94
obiteljska
745
3.583,19
UKUPNO
12296
3.505,53
III. Korisnici mirovina kojima je mirovina određena prema ZOPHBDR-u
476
2.453,32
invalidska
58238
4.827,20
obiteljska
13777
6.424,07
UKUPNO
72491
5.115,10
Najniža mirovina (čl. 31. st. 3. ZOPHBDR)
IV. Korisnici mirovina ostvarenih prema Ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su
bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji - HVO (“NN”, broj 2/06.)
invalidska
6328
obiteljska
593
3.094,73
UKUPNO
6921
2.805,92
1208936
2.432,03
SVEUKUPNO (I+II+III+IV)
2.778,85
NAPOMENA:
* Najniža mirovina priznata prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br.174/2004.), koji je stupio na snagu
1. siječnja 2005.
Od obrade mirovina za siječanj 2014. (isplata u veljača 2014.) u primjeni je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno
ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/2013.).
KORISNICI MIROVINA PREMA SVOTAMA MIROVINA, VRSTAMA MIROVINA I PROSJEČNIM MIROVINAMA KOJI SU PRAVO NA
MIROVINU OSTVARILI PREMA ZAKONIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU - U TRAVNJU 2014.
SKUPINE
SVOTA
MiROViNA
0
do - 500,00
M
UKUPNO
I
R
O
V
I
STAROSNA
N
A
iNVALiDSkA
OBITELJSKA
BROJ
kORiSNikA
PROSJEČNA
MiROViNA
BROJ
kORiSNikA
PROSJEČNA
MiROViNA
BROJ
kORiSNikA
PROSJEČNA
MiROViNA
BROJ
kORiSNikA
PROSJEČNA
MiROViNA
1
2
3
4
5
6
7
8
82033
239,88
50810
232,14
16814
259,99
14409
243,71
500,01 - 1.000,00
90248
768,11
46754
754,12
16964
753,76
26530
801,91
1.000,01 - 1.500,00
132274
1.273,54
63761
1.275,99
32113
1.285,73
36400
1.258,49
1.500,01 - 2.000,00
234452
1.802,64
102285
1.799,32
70270
1.799,56
61897
1.811,63
2.000,01 - 3.000,00
317718
2.450,60
186710
2.478,96
66423
2.410,27
64585
2.410,06
3.000,01 - 4.000,00
163920
3.444,57
123132
3.457,22
21368
3.392,79
19420
3.421,28
4.000,01 - 5.000,00
61779
4.420,86
50244
4.423,32
5930
4.402,04
5605
4.418,64
5.000,01 - 6.000,00
21297
5.436,54
18079
5.446,43
1785
5.415,25
1433
5.338,24
6.000,01 - 7.000,00
8026
6.433,62
7145
6.435,29
656
6.424,37
225
6.407,59
7.000,01 - 8.000,00
3731
7.383,01
3417
7.388,04
271
7.312,00
43
7.430,39
veće od - 8.000,00
1750
8.828,34
1703
8.826,09
16
9.002,28
31
8.862,29
1117228
2.243,81
654040
2.458,51
232610
1.975,87
230578
1.905,11
UKUPNO
NAPOMENA: Od mirovine za siječanj 2012. (isplata u veljači) primjenjeni su zakoni: Zakon o dopuni zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu
o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/2011.), Zakon o dopuni zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 114/2011.) i Zakon o dopuni zakona o mirovinskom
osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN, br. 114/2011.).
Od obrade mirovina za ožujak 2014. (isplata u travnju 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u (Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom
osiguranju - NN 112/2013.) obustavljena je isplata mirovina za 12 306 korisnika (583 korisnika mirovina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 11 723 u inozemstvu).
NAKLADNIK:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje - Središnja služba
A. Mihanovića 3, 10 000 ZAGREB
www.mirovinsko.hr
2
Za nakladnika: Srećko Vuković
Lektorirala: Davorka Harasim
Tekstove pripremila: Marica Imprić-Jurić
e-mail: urednistvo@mirovinsko.hr
Grafički uredila: Maja Kos
faks: 01/4595-168
M I R O V I N S K I
V O D I Č
H Z M O
IZ SadrŽaja:
VODI»
OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA
PRILOG HRVATSKOM UMIROVLJENI»KOM LISTU
NOVINE U HZZO-U U PROVOĐENJU PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U 2014.
GODINI
HZZO ćE PRATITI USPJEšNOST I kVAlITETU RADA
BOlNIčkIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA
GODINA VIII. - BROJ 5 - SVIBANJ 2014.
NOVINE U HZZO-u U
PROVOĐENJU PRAVA IZ
OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA U 2014. GODINI
Upravno vijeće HZZO-a održalo je
61. sjednicu 25. travnja 2014. godine
te su na sjednici razmatrane slijedeće
teme u domeni obveznog zdravstvenog osiguranja:
1. Izvješće o poslovanju HZZO u
2013. godini
noj zaštiti iz obveznog zdravstvenog
osiguranja
Izmjenama i dopunama Pravilnika o
dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog
zdravstvenog osiguranja izvršene su manje korekcije u kurativnoj zdravstvenoj
zaštiti djece do 18 godina života te je
Pravilnikom utvrđena izmijenjena tiskanica potvrde o dentalnim pomagalima/napravama, a koja se odnosi samo na preglednije označavanje pomagala koja se
propisuju za donju ili gornju čeljust.
3. Pravilnik o izmjenama i dopunaU poslovanju HZZO-a ostvareni su ma Pravilnika o ortopedskim i drugim
ukupni prihodi-primici u iznosu od pomagalima
23.301.822.804,00 kune, a izvršeni su rashodi-izdaci u iznosu od 24.202.834.953,00 Izmjenama i dopunama Pravilnika izvršekuna te je obvezno zdravstveno osigura- na je izmjena u Popisu ortopedskih i drugih
nje ostvarilo negativan financijski rezultat u pomagala na način da su iz Popisa brisana
određena pomagala (elastični trbušni poiznosu od 988.780.820,00 kuna.
jas, elastična maska za lice pojedinih proZa zdravstvenu zaštitu je utrošeno izvođača) te je produžen rok uporabe za
21.418.831.286,00 kuna što je 88,49% pomagala uređaj za potpomognuto disanje
ukupnih rashoda a za novčane naknade je (CPAP) sa pet na osam godina, te za boce
utrošeno 2.322.645.714,00 kuna ili 9,60% sa kisikom sa tri na deset godina, te za
boce sa kisikom sa tri na deset godina.
ukupnih rashoda.
2. Pravilnik o izmjenama i dopuna- 4. HZZO financira pripravnički staž
1
ma Pravilnika o dentalnoj zdravstve- za 216 pripravnika
HZZO će financirati pripravnički staž za
216 pripravnika zdravstvene struke, a od
toga 34 doktora medicine, 100 doktora
dentalne medicine, 67 magistara farmacije i 15 magistara medicinske biokemije u
2014. godini. Kandidati su utvrđeni Listom
prvenstva na temelju provedenog Javnog
natječaja koji je objavljen 5. ožujka 2014.
godine. Pripravnički staž izabrani kandidati obavit će u zdravstvenim ustanovama
i to: bolničkim zdravstvenim ustanovama,
poliklinikama i ljekarničkim zdravstvenim
ustanovama čiji su osnivači županije i
Grad Zagreb, ustanovama hitne medicinske pomoći, domovima zdravlja i zavodima za javno zdravstvo, te poliklinikama i
ljekarničkim zdravstvenim ustanovama čiji
su osnivači druge pravne i fizičke osobe i
kod privatnih zdravstvenih radnika.
je o uspješnosti i kvaliteti bolničkih
zdravstvenih ustanova
HZZO će pratiti uspješnost i kvalitetu
rada bolničkih zdravstvenih ustanova
HZZO započinje s projektom kojim će se
pratiti uspješnost i kvaliteta rada bolničkih
zdravstvenih ustanova. Pokazatelji rada
bolničkih zdravstvenih ustanova uključuju
odabrane ključne pokazatelje uspješnosti
(KPI) i pokazatelje kvalitete (QI).
Razvoj ovog sustava omogućit će praćenje ishoda liječenja, te osiguravanje određene razine kvalitete pružene zdravstvene
zaštite za sve osigurane osobe HZZO-a.
Isto tako, time će se omogućiti prikaz cje5. Bolnički limiti usklađeni s izmje- lovite slike zdravstvenog sustava s praćenama i dopunama Državnog proraču- njem napretka kroz vrijeme, pravovremeno
na
reagiranje kod odstupanja i adekvatnih promjena organizacije zdravstvenih ustanova.
Produljeni su maksimalni iznosi sredstava
bolničkim zdravstvenim ustanovama („limi- HZZO je u suradnji s radnom grupom
ti“) do 30. lipnja 2014. godine kada se oče- sastavljenom od eminentnih stručnjaka iz
kuje donošenje Nacionalnog plana razvoja određenih područja definirao inicijalni set
kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, pokazatelja rada bolničkih zdravstvenih
klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj ustanova za koje su podaci dostupni u suod 2014. do 2016. godine. Isto tako, zbog stavu zdravstva, a koristeći najbolju svjetusklađivanja s izmjenama i dopunama Dr- sku praksu i nacionalno zakonodavstvo.
žavnog proračuna Republike Hrvatske za
2014. godinu, smanjeni su maksimalni Od navedenih pokazatelja rada, KPI mjeiznosi sredstava bolničkim zdravstvenim re učinkovitost zdravstvenih ustanova, dok
ustanovama.
QI služi mjerenju kvalitete pruženih zdravstvenih usluga. Ovi parametri ujedno će
Nakon sjednice Upravnog vijeća biti temelj za način vrednovanja učinkoviodržana je konferencija za medije na tosti zdravstvene zaštite te način obračukojoj je iznesen sažetak prezentaci- na za dio zdravstvenih ustanova, odnosno
2
HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja
2
ostvarivanja prihoda u 2015. godini, dok će Naime, ponudu dopunskog zdravstvenog
se tijekom 2014. godine raditi intenzivne osiguranja HZZO-u je moguće poslati onlianalize i usporedbe.
ne putem web stranice HZZO-a na adresu:
www.hzzo.hr.
Ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju HZZO-a je sklopljen nakon proteka
8 dana za prihvat ponude, te se nakon toga
osiguraniku šalje polica dopunskog zdravstvenog osiguranja čime se potvrđuje da je
ugovor sklopljen uz obavijest o rokovima
dospijeća za plaćanje premije dopunskog
zdravstvenog osiguranja.
Cijena dopunskog zdravstvenog osiguraPolica dopunskog zdravstvenog nja je, kao što Vam je poznato jedinstvena
osiguranja HZZO-a može se ugovoriti za sve osiguranike i iznosi 70,00 kuna mjeonline
sečno.
HZZO na Večernjakovoj konferenciji 28.
travnja 2014. godine održan je okrugli stol
sa temom
S obzirom na nove tehničke mogućnosti
u dopunskom zdravstvenom osiguranju
koje provodi HZZO, a kako bi se budućim
osiguranicima dopunskog zdravstvenog
osiguranja omogućio što jednostavniji i
praktičniji način postupka osiguranja odnosno slanja ponude dopunskog zdravstvenog osiguranja, bez potrebe osobnog
dolaska u područnu službu, odnosno regionalni ured HZZO-a, navedeno je omogućeno ugovaranjem online.
„Zdrava i sigurna budućnost- kako
je osigurati?“
Tema je konferencije Večernjeg lista koja
je održana u zagrebačkom hotelu Esplanade.
Cilj konferencije je prema riječima glavnog
urednika Večernjeg lista Gorana Ogurlića,
HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja
3
je otvoriti širu javnu raspravu o pitanju kako je opasnost, a drugo prilika! Mi smo u siosigurati budućnost novim generacijama i tuaciji da iz čiste nužde moramo stvoriti
stvoriti platformu za nova rješenja.
priliku“ kazao je prim. Varga. Podsjetio je
na osamdeset godina postojanja fonda za
S obzirom da Republici Hrvatskoj nije u zdravstveno osiguranje (pravnog prednika
široj javnosti prihvaćen model osiguranja HZZO-a) i na najvažniju činjenicu, da unakao oblik štednje za starije dane ili osigura- toč mnogim poteškoćama nije došlo do ponje u slučaju nesretnog događaja odnosno goršanja zdravstvenih pokazatelja.
smrti kada je moguće ugovaranje naknade
u korist druge osobe Večernjakova konfe- Izlazak HZZO-a iz Državne riznice, narencija imala je za cilj otvoriti raspravu o glasio je prim. Varga, donijet će smanjetemi osiguranja u budućnosti između osta- nje deficita u zdravstvenom sustavu, a u
loga i kako organizirati zdravstveno osigu- raspodjelu resursa unijeti transparentnost,
ranje u vremenu kada nedostaje sredstava pravednost i održivost.
u sustavu zdravstva i kada se povećavaju
liste čekanja za specijalističku i bolničku Ministar rada i mirovinskog sustava prof.
zdravstvenu zaštitu te koja je uloga HZZO- dr.sc. Mirando Mrsić predstavio projekcia u budućnosti kao javne ustanove izvan ju mirovinskog sustava od 2020. do 2050.
sustava državne riznice.
godine, dok su na panelima i radionicama
sudjelovali predstavnici i drugih osiguraU tom smislu je na Večernjakovoj konfe- vajućih kuća, dr. Mario Bagat iz Croatia
renciji o budućnosti Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranja, Željko Jukić iz
zdravstveno osiguranje (HZZO) govorio Croatia osiguranja, Damir Grbavac iz Raravnatelj prim. Siniša Varga.
iffeisen mirovinskog društva za upravljanje
Raiffeisen obveznim mirovinskim fondom,
Prim. Siniša Varga svoje je predavanje Milan Krizmanić iz Uprave Merkur osiguzapočeo citirajući: „Na mandarinskom je- ranja d.d., te Mladen Gavrančić iz uprave
ziku kriza se sastoji od dva slova, jedno Societe Generale osiguranja d.d..
BESPLATNI TELEFONSKI BROJEVI
za informacije
obveznog zdravstvenog osiguranja
0800 7979
za informacije
dopunskog zdravstvenog osiguranja
0800 7989
4
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje - direkcija
Margaretska 3, 10000 ZaGrEB
www.hzzo-net.hr
Za nakladnika: ravnatelj prim. Siniša Varga, dr.med.dent.
Urednice priloga: Jasenka Pap, dipl. iur.
HZZO - VOdIČ OBVEZNOG ZdraVSTVENOG OSIGUraNja
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
21
Sveti Petar Čvrstec
Novi
predsjednik
s novim
programom
Izborna skupština Matice umirovljenika Dubrovačke županije
Dubrovnik
Jačanje zajedništva i aktivnosti udruga Matice
Matica umirovljenika Dubrovačko-Neretvanske županije
održala je izbornu skupštinu dana 07.03.2014. u Dubrovniku te
izabrala organe upravljanja Matice i članove Skupštine i Izvršnog odbora MUH-a Zagreb.
Ivan Šunjić, diplomirani ekonomist iz Rogotina, novi je predsjednik Matice umirovljenika
Dubrovačko-Neretvanske županije. Odlučili su to delegati na
izbornoj skupštini Matice održanoj u Dubrovniku. Uz Šunjića,
koji je ujedno predsjednik Matice umirovljenika u Pločama,
izabrano je dvoje dopredsjednika županijske Matice: Luce
Gvozden i Igor Kršinić.
Osim članova Izvršnog i Nadzornog odbora, izbrano je i troje
članova MUH-a Zagreb. To su
Ivan Šunjić, Luce Gvozden i Ivan
Margaretić, dok je Luce Gvozden izabrana i u Izvršni odbor
MUH-a Zagreb i u Koordinaciju
umirovljenika Dalmacije. Matica
umirovljenika Dubrovačko-Neretvanske županije u proteklom je
razdoblju ostvarila dobre rezultate zahvaljujući financijskoj pot-
Novska
pori iz Županije, a u proteklom
četverogodišnjem razdoblju rad
Matice osjetio se na terenu kroz
jačanje zajedništva i aktiviranje
rada svih Matica.
„Naše aktivnosti rezultirale
su povećanjem broja članova,
a uz pomoć MUH-a Zagreb dosta je učinjeno na poboljšanju
standarda umirovljenika, sklapanjem ugovora s trgovinama,
bolničkim lječilištima, ban jama
i prijevoznim i ugostiteljskim
tvrtkama, od kojih smo dobivali
popust od deset do trideset posto. Nesuradnja lokalnih vlasti s
Maticama jedini je loš rezultat u
prethodnom razdoblju, ali ćemo
ubuduće i taj problem nastojati
riješiti. Umirovljenicima treba
omogućiti dostojan život i standard kakav su zaslužili“, rekao
je Šunjić.
Ivan Šunjić
IZLET U ĐURĐEVAC
Udruga umirovljenika Novska često organizira izlete diljem Hrvatske. Zadnji izlet 11.
travnja 2014. bio nam je u grad
Đurđevac koji je smješten u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske,
a pripada Koprivničko-križevačkoj županiji. Smješten između
sjevernih obronaka Bilogore i rijeke Drave u Podravskoj nizini,
te je stoga i područno središte
toga dijela Podravine.
Ugodno putovanje od Novske
do Đurđevca udaljenog oko 150
kilometara brzo smo prevalili.
Uz razgledanje prekrasnog kra-
jolika kroz koji smo putovali neki
od nas su prvi puta imali priliku
proći tim dijelom Lijepe Naše. U
hotelu PICOK dočekalo nas je
ljubazno osoblje. Trudili su se da
nam pruže što ugodniji boravak.
Kupanje u bazenu, ručak i
ples, te lijepa šetnja gradom učinili su nam jedan predivan dan u
našem umirovljeničkom životu.
Planiramo i dalje ići na izlete u
mjesta u kojima do sada nismo
bili, kako bi što bolje upoznali i
mjesta i ljude diljem Hrvatske.
Marija Solomun
Proteklu godinu dana - od obnoviteljske skupštine Podružnice Trema – Sveti Petar Čvrstec,
Udruge Matice umirovljenika i
starijih osoba Križevci, nije bilo
dovoljno aktivnosti predviđenih
u programu, prije svega zbog
bolesti predsjednika Vinka
Nemčeca. To je rečeno na izvještajnoj skupštini ove Podružnice, na kojoj se upravo zbog
bolesti na dosadašnjoj dužnosti
zahvalio dosadašnji predsjednik. Skupština je potom jednoglasno za novog predsjednika
izabrala Dražena Lukinovića
koji je izložio i program aktivnosti za ovu godinu. U njemu
posebno ističe praćenje socijalno-zdravstvene problematike
uz posjećivanje umirovljenika u
domovima, te starih i bolesnih u
njihovim domovima. Organizacija izleta i druženja te po mogućnost dočeka Nove godine, kao i
obilježavanje blagdana zaštitnika župe također su u planu. Susreti s policijom uz informiranje
o opasnosti mogućih prijevara
ili krađa od strane raznih prevaranata, kao i suradnja s drugim udrugama, također su dio
programa. Možda ipak, najznačajnije od svega je povećanje
broja članstva. Ova podružnica
mogla bi, naime, okupljati i do
stotinu umirovljenika, umjesto
sadašnjih tridesetak. Zbog toga,
a i drugih aktivnosti, rekao je da
je svim članovima na raspolaganju 24 sata dnevno. Dodajmo
na kraju da je na skupštini kojoj
su prisustvovali i predsjednik
susjedne Udruge umirovljenika
iz Svetog Ivana Žabna Ante Brković, te predstavnici matične
križevačke Udruge, za tajnicu
izabrana Marica Roncelj.
S.Kramar
Dosadašnji i novi predsjednik s
tajnicom za vrijeme skupštine
Novi predsjednik Matice
umirovljenika Rijeke
Aldo Soldatich
Rijeka
Aldo
Soldatich
novi
predsjednik
Redovna Skupština Matice
umirovljenika grada Rijeke,
koja je zbog ranije ostavke
prijašnjeg
predsjedništva
pretvorena u izbornu Skupštinu, održana je 24. travnja
2014. godine.
Jednoglasnom
odlukom
prisutnih delegata za novog
predsjednika je izabran Aldo
Soldatich, a za dopredsjednika Andrija Tkalčević, inače
dugogodišnji volonteri u Matici i
predsjednici dvaju klubova umirovljenika u Rijeci.
Na Skupštini su gosti, između
ostalih i gradonačelnik Rijeke
Vojko Obersnel, istaknuli kako
je Matica umirovljenika grada Rijeke udruga koja provodi mnoge
programe u korist svojih članova
i kako njezin rad može poslužiti
kao putokaz drugim udrugama.
Unatoč teškom stanju u gospodarstvu, riječki umirovljenici
se još uvijek umiju organizirati i
uz veliki udio volonterskog rada
održati dosadašnje aktivnosti
pa čak i osmisliti nove.
Novoizabranom predsjedništvu su prisutni poželjeli uspjeh u
radu, a Soldatich i Tkalčević su
obećali da će uložiti napore da
opravdaju povjerenje članova
i da će se u svim institucijama
zalagati za prava riječkih umirovljenika.
Petar Nikolić
22 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
Trnovec Bartolovečki
Važno je sudjelovati, a još
ljepše pobijediti
S ponosom možemo reći da smo Udruga koja ima najveći broj članova od svih udruga naše općine. Kao i svi umirovljenici tako i mi volimo putovati, družiti se i uživati u malim i nama dostupnim stvarima.
Znamo da je treća životna dob teška, pogotovo za umirovljenike. Zato
se trudimo dokazati da puno toga možemo sami napraviti da bi nam
umirovljenički dani bili ljepši, a u tome imamo veliku potporu naše Općine. Svake srijede družimo se u prostorijama „Sportskog centra Trnje“
gdje provodimo vrijeme rekreirajući se uz pikado, šah, karte i razne
druge aktivnosti.
Pozivamo i sve ostale umirovljenike naše općine da nam se pridruže. Kao i prijašnjih godina, naša je Udruga i ove godine sudjelovala na
20. Županijskim sportskim igrama koje su se održavale 24. travnja u
sportskoj dvorani „Arena“ u Varaždinu. Članovi naše udruge natjecali
su se u četiri discipline: pikadu, šahu, streljaštvu i kuglanju. Možemo
se pohvaliti izvanrednim rezultatima. Između trideset i dvije ekipe koje
su se natjecale u ukupnom poretku osvojili smo četvrto mjesto. Najbolji
rezultat postigla je ekipa koja se natjecala u pikadu, osvojivši ukupno
prvo mjesto. Posebno ističemo uspjeh naša članice gospođe Žmuk,
koja je u pikadu i pojedinačno osvojila prvo mjesto. Gospođa Žmuk će
predstavljati našu Udrugu na Međužupanijskim sportskim igrama, na
kojima joj želimo puno sreće i uspjeha.
Zahvalni smo svim sudionicima na trudu i postignutim rezultatima i
želimo im puno uspjeha na budućim igrama.
Gabrijela Vincek
Krapina
Zagorci posjetili Baranju
Na blagdan Cvjetnice umirovljenici udruge Krapina posjetili su Kopački Rit, Tikveš, Kneževe vinograde sve do Batine na Dunavu „gdje
Dunav ljubi nebo“.
U pratnji vodiča iz Zagreba put nam je bio zanimljiv i brzo smo
stigli na cilj putovanja. U Tikvešu smo se, uz prikazani film, upoznali
sa florom i faunom Kopačkog rita, razgledali dvorac Tikveš i upoznali se sa njegovom poviješću. Slijedila je vožnja brodom po jezeru.
Dan je bio sunčan, lijep i topao. Komaraca, kojih u kopačkom ritu
ima 21 vrsta, nije bilo, pa nismo strahovali od njihovih uboda. Krenuli
smo put Kneževih vinograda gdje smo bili na degustaciji kulena u
domaćinstvu Petra Dobrovca i opskrbili se tim specijalitetima. Nakon
toga smo imali degustaciju 4 vrste vina uz ručak u domaćinstvu
Kolar. Tu smo se zabavili uz pjesmu i harmoniku našeg Japeka, pa
čak i zaplesali.
Zadovoljni i siti otišli smo do Batine. Uživali smo na suncu u
pogledu na Dunav i zajedničkom fotografijom obilježili naš posjet
Baranji. Izlet je bio sadržajan, edukativan a uz to i zabavan pa smo
se puni dojmova vratili kućama u naše prelijepo Zagorje.
Đurđa Krleža
Međunarodni program
Udruge Vrbovca i Ivanić Grada surađuju sa Slovencima
Gradske udruge umirovljenika grada Vrbovca i Ivanić Grada otpočele su suradnju s Društvom upokojencov Logatec ( Slovenija). Na prvom
sastanku održanom u Vrbovcu tri su se izaslanstva udruga međusobno
upoznala te zacrtala okvire buduće suradnje. Društvo upokojencov Logatec ima 1400 članova, Gradska udruga umirovljenika Ivanić Gradu 800,
a Vrbovec 1300 članova.
Suradnja će se prije svega održavati na razini razmjene kulturnoumjetničkih programa, te sudjelovanja u manifestacijama u tim gradovima kao što je turističko kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ u
Vrbovcu ili Bučijada u Ivanić Gradu. Za očekivati je da bi i na ovaj naćin
moglo doći i do suradnje na gospodarskom planu. Za ovakvu suradnju
veoma je zainteresirana Europska unija koja da bi financirala zajedničke
umirovljeničke programe i projekte uvjetuje da ih realiziraju najmanje dvije udruge umirovljenika iz Hrvatske pored jedne iz Slovenije.
U razgovorima su sudjelovali: Vladislav Puc, predsjednik, Janez
Ćuk, potpredsjednik Društva upokojencov Logateca, te Tončka Rudolf, predsjednica Pjevačkog zbora. U Ime Gradske udruge umirovljenika
Vrbovec sudjelovala je Ankica Pavičić- predsjednica, Ljubica Smogor
i Ivan Tomašinec- dopredsjednici, te Željko Brezovečki-Brzi predsjednik Gradske udruge umirovljenika Ivanić Grada. Ankica Pavičić: Gradska
udruga umirovljenika Vrbovec zdušno je prihvatila prijedlog o ovoj suradnji. Imamo se čime podičiti i to želimo pokazati: od zborske pjesme,
do ručnih radova naših članica te njegovanja etnografske baštine našeg
kraja. Željko Brezovečki-Brzi: I ovo je jedan među načinima da svekolike
vrijednosti Ivanić Grada ali i čitavog kraja dođu do izražaja na međunarodnom planu. Naše članove veseli ova suradnja i uzajamno druženje.
Vladislav Puc: Mi već imamo iskustva u apliciranju programa kako bismo
dobili sredstava iz europskih fondova. Uvjeren sam da će ova suradnja
polučiti rezultate na obostrano zadovoljstvo.
Izaslanstva udruga umirovljenika Logateca, Ivanić Grada i Vrbovca
primio je i Vladimir Bregović gradonačelnik grada Vrbovca te podržao
spomenutu inicijativu o suradnji.
Dragan Vicković
Suradnja s umirovljenicima Slovenije - susret u Vrbovcu
Novi Vinodolski
Skupština nakon sportskih i kulturnih aktivinosti
Susreti umirovljenika s područja Primorsklo-goranske županije održani su 11. travnja 2014. godine povodom dana Županije. Organizatori
su bili Matica umirovljenika Primorsko-goranmske županije Rijeka i
Dom za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ na otoku Krku, a dok je
pokrovitelj bila Primorsko-goranska županija.
Naša Udruga sudjelovala je u svim disciplinama koje su bile na programu za muške i ženske natjecatelje. Od rezultata u šahu prvo mjesto osvojio je Mladen Hušner, prvo mjesto u pikadu Davorin Bekl, te
treće mjesto za nabacivanje koluta Ivan Karlović.
Dva tjedna kasnije, 25. travnja održali smo redovnu godišnju skupštinu-izvještajnu s osvrtom na godišnji rad Udruge, financijski izvještaj
nadzornog odbora, plan rada za 2014. godinu, te plan prihoda i rashoda također za 2014. godinu. Nakon Skupštine delegati i gosti počašćeni su skromnom zakuskom.
Posjetili smo HNK „Ivan pl.Zajc“ u Rijeci. Pogledali smo dramu AMERIKA prema romanu Kafke u koprodukciji s Kazalištem „Gavela“ iz Zagreba i operetu J.Gotovca „Ero s onoga svijeta“.
Nažalost, više se ne održava tečaj yoge u organizaciji „Anastazija“
pod rukovodstvom Branke Tepavac, jer je premali broj naših članova
zainteresiran za ovaj vid rekreacije.
Nikola Mudrovčić
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
Koprivnica
Zabrinjavajući položaj
umirovljenika
Umirovljenici Matice udruga Koprivničko-križevačke županije,
u Koprivnici, održali su skupštinu kojoj je 38 nazočnih delegata analiziralo djelovanje u 2013 godini. Uvodno je predsjednik
Ivan Matušin izvijestio o aktivnostima županijske umirovljeničke organizacije u kojoj djeluje 15 udruga sa 7800 članova.
Nažalost, prosječna visina mirovine od 1913 kuna je zabrinjavajuća
u županiji, ali je i učešće prosječne mirovine u Hrvatskoj u prosjećnoj
plaći svega 39 posto po čemu smo među najlošijima u Europi, rekao je
Matušin upozoravajući u kakvom su teškom materijalnom i socijalnom
položaju umirovljenici.
Predstavnici Matice početkom godine su posjetili vodstvo Županije
informiravši o problematici umirovljeničke populacije te načinima daljnjeg financiranja. Razgovarali su i s vodstvom Udruge umirovljenika iz
Kaposvara i županije Somogy iz Mađarske s kojima imaju čvrste prijateljske odnose i suradnju na kulturnom, sportskom i zabavnom planu.
Na domaćem „terenu“, osim tradicionalnih organizacija izleta umirovljenika, najviše su bile zastupljene kulturne i sportske aktivnosti. Tako
je Koprivnica bila domaćin Sportskih susreta četiriju županija - gdje je
nastupilo 180 natjecatelja.
U Koprivnici je organizirana prošle godine županijska smotra pjevačkih
zborova, na kojoj je bilo165 pjevača, a bili su gosti i iz Mađarske. Sve ovo
uspješno smo proveli zahvaljujući pomoći vodstva Županije, Klubu za starije
osobe „Mariška“ te koprivničkom Domu za starije i nemoćne osobe. Posebno ističem tu dobru suradnju sa županijskim
čelnicima županom
Darkom Korenom i
dožupanom Ivanom
Palom bez čega bi
naša aktivnost bila
upitna, rekao je Ivan
Matušin.
Nakon što je Božidar Kezele iznio
kratki osvrt na Izbornu skupštinu Matice
umirovljenika Hrvatske kojoj je, kao žuDetalji sa Skupštine
panijski predstavnik
nazočio, govorili su gosti. Dožupan Ivan Pal rekao je da bi se mnoge
udruge trebale ugledati na županijsku umirovljeničku, a kroz Maticu i
udruge borit ćemo se za minimum ispod kojeg se ne može ići, rekao ja
Pal. Na skupštini su potom govorili i Vesna Križan, ravnateljica Doma
za starije i nemoćne osobe u Koprivnici Valentina Čadavec, predsjednica popularnog Kluba za starije osobe „Mariška“ i Željko Pintar, predsjednik županijske Hrvatske stranke umirovljenika.
Slavko Petrić
Osijek
SKUPŠTINA PODRUŽNICE „CROATIA“
U travnju ove godine održana je godišnja Izvještajna skupština
Podružnice umirovljenika „Croatia“ Osijek.
Skupštini su prisustvovali i predsjednica Matice umirovljenika
grada Osijeka Marija Sužnjević i predsjednica „Rijeke ljubavi“
Štefica Čučak i gosti - predsjednici iz drugih umirovljeničkih podružnica, kao i naši članovi.
Predsjednica Podružnice gospođa Ljubica Anić otvorila je
Skupštinu, pozdravila je prisutne i podnijela je za proteklu godinu
izvješće o radu i blagajnički izvještaj, što je jednoglasno prihvaćeno
zajedno s planom rada za iduće razdoblje.
Nakon službenog dijela Skupštine nastavljeno je druženje uz domjenak, kolače, piće i živu glazbu.
Ana Vukasović
23
PODSTRANA
Izabrano novo
vodstvo na čelu s
Petrom VlaŠIćem
Matica umirovljenika općine Podstrana (kod Spliita) 16. ožujka
održala je svoju izbornu skupštinu, kojoj je nazočilo 78 članova.
Iz referata o prošlogodišnjem djelovanju i diskusije u kojoj je
sudjelovalo 15-ak članova, dalo se zaključiti da je dosta toga
učinjeno, ali i da će novi Izvršni odbor trebati uložiti dodatne
napore da poboljša aktivnosti na koje su ukazivali članovi.
„Premda je suradnja između naše Matice i Općine Podstrana tijekom posljednje četiri godine bila korektna i puna razumijevanja
nvoizabranom vodstvu neće biti lako, jer su nam već za ovu godinu
upola smanjena sredstva,pa će biti veliki problem kako uspješno
raditi, barem kao do sada, kazao je tajnik Matice, Branko Vranić.
Općina Podstrana nas jedina financira, i pomaže vezano za socijalne
slučajeve i teško bolesne članove, te posebice donira naše autobusne
karte na relaciji Podstrana-Split i obratno. Zahvaljujući razumijevanju
bivšeg rukovodstva Općine, danas imamo vlastite prostorije, gdje se
svakodnevno družimo, i to uz TV, šah, karte, kavu, sokove. Uza sve te
teškoće tijekom prošle godine organizirali smo jednodnevno hodošašće u Međugorje, te trodnevne izlete u Krapinsko-zagorsku županiju i
u Vukovar, Vinkovce, Ilok i Đakovo. Matica je uvijek financirala troškove prijevoza autobusom i u 2013. godini, od svojih skromnih sredstava
dodijelila jednokratnu financijsku pomoć 20-torici socijalno-ugroženih
i teško bolesnih članova u iznosu od po 400 kn, kao i Božični poklon.
Isto tako sufinancirala je 6-oricu svojih članova za liječenje u „Biokovki“ Makarska, a ne zaboravljajući posjetiti ni bolesnike u bolnicama ili
kod kuće, jasno uz poklon, a obitelji preminulog člana daje se financijska pomoć od 500 kuna“, rekao je Branko Vranić.
Diskusija je ukazala na nedostatke financiranja autobusnih karata, jer
ono što je bilo do sada ne smije se ukinuti, pa večina njih skoro jednoglasno zahtjevaju: „Malo je to karata, mi trebamo skoro svakodnevno
putovati u Split, i šta možemo sa nekoliko karata. Drugi pak vele, zašto
je kartu dobio on a ne ja, i tako u nedogled...“ Očito je da će po ovom
pitanju novo vodstvo trebati poraditi znatno više, kako bi se udovoljilo
većini. Obzirom da se je veliki broj diskutanata javio za diskusiju, vrijeme je ograničeno na 5 minuta, tako da su „ispucani“ oni najzahtjevniji i
najopravdaniji.
Skupština je za predsjednika izabrala Petra Vlašića, za dopredsjednika Ivana Ruščića, za tajnika Branka Vranića, a pored njih
Izvršni odbor čine još: Ivica Ružić i Marija Franjić.
Skupštini je nazočio i Miljenko Boban, dojučerašnji predsjednik Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske županije, koji je ustvrdio kako
unatoč živahnoj i temperamentnoj diskusiji, ova Matica djeluje jako
dobro, i svi njeni pomaci su prepoznati kod ostalog stanovništva ove
općine, pa i na nivou Županije, a sve to zahvaljujuči dobroj organizaciji
i sposobnosti dosadašnjeg vodstva.
Davor GRGAT
Članovi i gosti na Skupštini Matice umirovljenika Podstrane
24 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
Sirač:
Europska Unija
S novim elanom u
2014. godinu
Matica umirovljenika općine Sirač održala je redovnu godišnju skupštinu 27. travnja 2014. godine. Skupštinu je otvorio
predsjednik Mirko Marin, odsvirana je himna, a pjevački zbor
umirovljenika otpjevao je nekoliko pjesama za bolje raspoloženje prisutnih. Skupštini su prisustvovali i gosti, među kojima
i načelnik Općine Branimir Miler sa zamjenikom, predsjednik
Općinskog vijeća Stjepanom Juraićem, predsjednik vatrogasaca Ivan Koler.
Svojim prisustvom godišnju skupštinu uveličali su predstavnici
susjednih Matica iz Končanice, Grubišnog polja, Dežanovca i Daruvara. Podnesena su izvješća o prošlogodišnjem radu Matice, a u
diskusiji je riječ uzeo i načelnik Opčine, koje je zadovoljan radom
umirovljenika sa željom da Matica tako nastavi i u buduće. Materijalna pomoć neće izostati, a ovisit će o mogućnostima Opčine.
Istaknuo je: „Vaša aktivnost velik je doprinos građanima Sirača,
ako budemo zajedno surađivali bit ćemo jači“. U diskusiju uključili
su se i gosti susjednih Matica, pohvalivši aktivnosti, zaželjevši još
više međusobnih suradnji i zdravlja svim umirovljenicima.
U ovoj godini u suradnji s Općinom proveden je program pomoći
starijim osobama prema socijalnom statusu. Uručeno je 75 skromnih
poklona u živežnim namirnicama. Posjetili su ih u Uskrsnom tjednu
uz želju da ih provedu u zdravlju i zajedništvu svojih najbližih.
Uslijedilo je razmatranje prijedloga plana rad, financijskog plana
Matice za naredno jednogodišnje razdoblje. Sve dosadašnje aktivnosti bit će nastavljene, a kao novina, postojat će mogućnost
nabave ogrjevnog drveta. Predložena je i suradnja sa susjednim
Maticama u organizaciji izleta, jer se ne javlja dovoljan broj umirovljenika za određene izlete. Umirovljenik Antun Kukec predložio
je da se naša Matica aktivira kod Hrvatskih željeznica za ostanak
željezničke linije od Banove Jaruge do Virovitice. Tom linijom se
mnogo služe umirovljenici za odlazak na preglede u bolnice: Pakrac i Virovitica.
Izvršni odbor Matice donio je odluku da se dodjeli priznanje Franji Miku za deset godišnji rad u udruzi za marljivo obavljanje poslova na mjestu tajnika i voditelja pjevačkog zbora.
Priznanje je također dodijeljeno i Pjevačkom zboru umirovljenika
za mnoge nastupe u gostima, smotri pjevačkih zborova za Bjelovarsko-bilogorsku županiju i na svečanostima u Siraču. Poslije
završetka skupštine priređen je skromni ručak, uz raznovrsna pića,
kolače i kavu.
Glazbena grupa „Veseljak“ ubrzo je zasvirala i od prvih taktova i
zvuka bilo je veselo dočekana.
Marija Pika
POLIKLINIKA
dr. BLAŽENKA NEKIĆ
spec.fizijatar
ZAGREB, DALMATINSKA 3
Telefon: 01 4848 080 od 07 do 20h
UDARNI VAL I LASER VISOKOG INTENZITETA,
NOVO U LIJEČENJU BOLOVA I OZLJEDA
KRALJEŠNICE, RAMENA, ŠAKA, LAKTOVA,
KUKOVA, KOLJENA I STOPALA
UMIROVLJENICIMA POPUST NA
STANDARDNU FIZIKALNU TERAPIJU
Aktivnosti u svrhu promocije
prava starijih osoba
Na temelju Ugovora o Europskoj Uniji, donositelji odluka u EU prilagođavaju zakonske prioritete i postupke pokretanja za njihovu provedbu.
Glas starijih osoba u donošenju zakona
Kao što je vidljivo iz najnovijeg Eurobarometra za javno mijenje u Europskoj Uniji , povjerenje u EU palo je od jeseni 2011. godine, a sada stoji
na najnižoj razini ikada. Europska Unija i njezina različitih tijela pate od
nedostatka demokracije i čine se nedostupnima običnom građaninu, jer je
njihov način poslovanja vrlo složen. To je još više slučaj od početka krize
u 2008. godini. U rujnu 2012. samo se 31% građana izjasnilo da vjeruje u
Europsku Uniju u odnosu na 57 posto njih iz rujna 2007. godine. Vjerujemo da će se nakon izbora za novi EU parlament stanje poboljšati.
Uvodi se obveza konzultiranja udruga civilnog društva
Da bi se premostio jaz između EU i njezinih građana, novi članak 11.
o participativnoj demokraciji uveden je Lisabonskim ugovorom. Ovaj
članak prepoznaje važnost civilnog dijaloga i povećava mogućnost za
udruge civilnog društva da sudjeluju u europskom procesu stvaranja politike. On uvodi obvezu konzultiranja organizacija civilnog društva u procesu kreiranja politika: Institucije će “dati građanima i reprezentativnim
udrugama priliku obznaniti i javno razmjenjivati svoja stajališta u svim
područjima djelovanja Unije”, “održavanje otvorenog, transparentnog i
redovitog dijaloga s reprezentativnim udrugama i civilnim društvom” i “u
svrhu osiguranja dosljednosti i transparentnosti djelovanja EU-a, Komisija će provesti široke konzultacije sa zainteresiranim stranama”.
Dobro je znati
Ne treba brkati “civilni dijalog” i “socijalni dijalog “, to su dva različita
koncepta. Civilni dijalog je više uopćen i odnosi se na javnu politiku u
cjelini, dok socijalni dijalog točnije pokriva makroekonomsko područje
i usredotočuje se na jasno definirane ciljeve i standardne aktiviste kao
što su: Vlada, poslodavaci i radnici.
AGE Platfortma, čija je članica i Matica umirovljenika Hrvatske, je
objavila “Vodič za civilni dijalog o promicanju socijalne uključenosti starijih osoba”, koji predstavlja zadatke i uloge za realizaciju civilnog dijaloga
od strane organizacija za starije osobe i javnih institucija.
Europska građanska inicijativa
Jedna od inovacija koja je sadržana u sklopu Lisabonskog sporazuma je Europska građanska inicijativa, ima za cilj jačanje participativne
demokraciju i povećanje sudjelovanja građana u odlučivanju EU-a,
moguće ju je koristiti od 1. travnja 2012. godine. Taj novi instrument
omogućuje najmanje milijun grđana/stanovnika iz najmanje jedne četvrtine zemalja članica EU da pozovu Europsku komisiju na dostavu
zakonskih prijedloga u područjima pod njezinom jurisdikcijom.
Jednom kada su potpisi prikupljeni i ovjereni od strane država članica
EU, inicijativa građana mora se podnijeti Komisiji.Od tog trena Komisija ima
tri mjeseca za razmatranje zahtjeva. U međuvremenu, organizatori će biti
primljeni od strane Komisije te će imati mogučnost predstaviti svoju inicijativu na javnoj raspravi u Europskom parlamentu. Komisija će zatim detaljno
objasniti svoje stavove i akcije koje namjerava poduzeti u javnom dokumentu, ako ih ima, te razloge za svoju odluku.
Praktični dogovori, uvjeti i postupak definirani su od strane Europske
građanske inicijative u novom propisu, predloženi od Europske komisije, a usvojeni u Europskom Parlamentu i Vijeću.
Hrvoje Svilković
Korisni linkovi i resursi:
Za više informacija o inicijativi Europske građanske:
• www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:0
65:0001:0022:FR:PDF
WEB stranice Europske građanske inicijative:
www.ec.europa.eu/citizens-initiative/public/welcome
Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o građanskoj inicijativi:
www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:06
5:0001:0022:FR:PDF
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
25
Novosti u financijskom poslovanju udruga
Financijsko izvještavanje
neprofitnih organizacija
1. Obveznici financijskog izvještavanja u
sustavu neprofitnih organizacija
Sukladno čl. 2. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 isp. i 44/14)
obveznici izrade i predaje financijskih izvještaja jesu: udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, udruge poslodavaca, umjetničke organizacije, vjerske
i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih
propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u
Registru neprofitnih organizacija.
Sindikati, političke stranke i druge neprofitne
organizacije s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju pravnu osobnost (svoj
matični broj i OIB) podnose jedan financijski
izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje
podružnica bez pravne osobnosti i matice mora
biti obuhvaćeno jednim financijskim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice)
bez pravne osobnosti ne podnose financijske
izvještaje FINA-i.
Detaljne Upute o primjeni članka 71. Uredbe nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr→ Državna riznica→
Računovodstvo→ Neprofitno računovodstvo→ Uputa o primjeni
članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija).
2. Obveza, način i rokovi predaje
financijskih izvještaja
Financijski izvještaji neprofitnih organizacija jesu (članak. 65):
‒ bilanca,
‒ račun prihoda i rashoda,
‒ skraćeni račun prihoda i rashoda i
‒ bilješke uz financijske izvještaje.
Prema čl. 71. Uredbe financijske izvještaje
nisu obvezne sastavljati niti predavati neprofitPiše: mr.sc. Andreja Milić,
ne organizacije1:
savjetnica urednica
HRVATSKA ZAJEDNICA
‒ čija je vrijednost imovine uzastopno u preRAČUNOVOĐA I
thodne tri godine manja od 230.000,00
FINACIJSKIH DJELATNIKA
kuna na razini godine i
‒ godišnji prihod uzastopno u prethodne tri
godine manji od 230.000,00 kuna na razini godine.
Financijski izvještaji sastavljaju se za razdoblja:
‒ 01. siječnja do 31. ožujka (financijski izvještaji
za I. kvartal)
‒ 01. siječnja do 30. lipnja (polugodišnji financijski izvještaji)
‒ 01. siječnja do 30. rujna (financijski izvještaji
za III. kvartal)
‒ 01. siječnja do 31. prosinca (godišnji financijski izvještaji)
Financijski izvještaji sastavljaju se na sljedećim obrascima (članak 67.):
‒ Bilanca na Obrascu: BIL-NPF,
‒ Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu:
PR-RAS-NPF,
‒ Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PR-RAS-NPF.
Budući da je do kraja 2013. godine limit određivanja vrijednosti
imovine i prihoda iznosio 100.000 kuna, određeni broj neprofitnih
organizacija čija je vrijednost imovine u 2011., 2012. i 2013. godini
bila veća od 100.000 kuna, ali manja od 230.000 kuna i prihod
u 2011., 2012. i 2013. godini veći od 100.000 kuna, ali manji od
230.000 kuna, mogu prestati voditi dvojno knjigovodstvo i voditi
jednostavno. Za njih više ne vrijedi niti obveza sastavljanja i predaje financijskih izvještaja u 2014.g.
Za razdoblje 01. siječnja do 31. prosinca (godišnji financijski
izvještaji) sastavljaju se:
‒ Bilanca,
‒ Račun prihoda i rashoda i
‒ Bilješke uz financijske izvještaje
Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva za 2014. godinu
morao je donijeti osnivač najkasnije do roka u kojem je trebalo
podnijeti financijske izvještaje za prethodnu 2013. godinu, dakle
do 3. ožujka 2014. godine. Neprofitna organizacija u tom slučaju
ima obvezu Ministarstvu financija dostaviti promjenu podataka u
matični registar u roku 2 radna dana od dana nastanka promjene
na Obrascu Promjene u registru neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO-P). Neprofitne organizacije koje su osnovane nakon 1.
siječnja 2012. godine i kasnije moraju voditi dvojno knjigovodstvo
i sastavljati te predavati financijske izvještaje sljedeće tri godine,
dakle za 2012., 2013 i 2014. godinu, neovisno o visini prihoda i
imovine. Godina osnivanja neprofitne organizacije priznaje se kao
prva godina poslovanja neovisno od datuma osnivanja u toku godine. Istekom treće godine određuju jesu li stečeni uvjeti za prelazak
na vođenje jednostavnog knjigovodstva.
Za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30.
rujna sastavlja se Skraćeni račun prihoda i rashoda.
1)
Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja. (polugodišnji financijski izvještaji) sastavlja se Račun prihoda i rashoda.
Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja neprofitne organizacije u određenom
razdoblju i na određeni dan. Za objektivnost i realnost financijskih
izvještaja odgovara zakonski zastupnik. Financijski izvještaji sastavljaju se na hrvatskom jeziku i izražavaju u kunama - valutnoj
jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.
Način i rokovi predaje financijskih izvještaja propisani su člankom 70. Uredbe:
(nastavak na 26. stranici)
Izmjenama i dopunama Uredbe NN br.44/14 koje se primjenjuju od 1. siječnja 2014. iznos od 100.000,00 kuna povećao se na 230.000,00 kn.
26 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 25. stranice)
Financijski izvještaji za razdoblje 01. siječnja do 31. prosinca
(godišnji financijski izvještaji) predaju se:
‒ Državnom uredu za reviziju i
‒ FINA- i - instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe
Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku
Rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za je 60 dana
od isteka izvještajnog razdoblja – u slučaju vikenda ili praznika prvi
slijedeći radni dan.
Račun prihoda i rashoda sastavljen za razdoblje od 1. siječnja
do 30. lipnja predaje se FINA-i (instituciji ovlaštenoj za obradu
podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za
statistiku) Rok za predaju financijskog izvještaja za razdoblje od 1.
siječnja do 30. lipnja je 30 dana od isteka izvještajnog razdoblja
–30. srpnja, u slučaju vikenda ili praznika prvi slijedeći radni dan.
Skraćeni račun prihoda i rashoda, sastavljen za razdoblje od 1.
siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna, predaje se
FINA-i (instituciji ovlaštenoj za obradu podataka za potrebe Ministarstva financija i Državnog zavoda za statistiku). Rok za predaju
financijskih izvještaja za I. odnosno III. kvartal je 20 dana od isteka
izvještajnog razdoblja:
‒ Skraćeni račun prihoda i rashoda za razdoblje od 1. siječnja
do 31. ožujka – 20. travanj, u slučaju vikenda ili praznika prvi
slijedeći radni dan,
‒ Skraćeni račun prihoda i rashoda za razdoblje od 1. siječnja
do 30. rujna – 20. listopad, u slučaju vikenda ili praznika prvi
slijedeći radni dan,
Financijske izvještaje na propisanim obrascima moguće je predati:
‒ u elektronskom obliku s ugrađenim kontrolama koji se može
pronaći na web stranicama FINA-e i Ministarstva financija, ili
‒ putem papirnatih obrazaca (Narodne novine)
Uz elektronske verzije obrazaca predaju se i izlisti financijskih izvještaja s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom. Zbog pogrešaka
koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u
bazu FINA-e, preporuka je predavati izvještaje u elektronskom obliku.
Članak 70. Uredbe propisuje se da neprofitne organizacije ne
predaju se bilješke instituciji ovlaštenoj za obradu podatka, međutim to istovremeno ne znači da ih nisu obvezne sastavljati. Bilješke
su sukladno čl. 65. obvezni financijski izvještaj te će ih neprofitne
organizacije i dalje sastavljati ali ih neće predavati u FINA-u već ih
čuvaju u svojim arhivama.
Neprofitne organizacije sukladno čl. 66. Uredbe čuvaju financijske
izvještaje za razdoblja u toku godine do dana predaje financijskih izvještaja za isto razdoblje slijedeće godine, dok financijske izvještaje
sastavljene za poslovnu godinu čuvaju trajno i u izvorniku.
Svi financijski izvještaji neprofitnih organizacija imaju jednaka zaglavlja i podnožja. Njihovo pravilno popunjavanje omogućava točno
učitavanje financijskih izvještaj u bazu financijskih izvještaja. Ministarstvo financija preko Registra neprofitnih organizacija i RNO broja prati
i kontrolira predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija.
3. Popunjavanje obrazaca financijskih
izvještaja
3.1. Bilanca na Obrascu (BIL-NPF)
Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vlastitih izvora na
određeni datum i u Obrazac: BIL-NPF upisuju se sljedeći podaci:
‒ stupac 1 – broj računa iz računskog plana;
‒ stupac 2 – naziv računa;
‒ stupac 3 – AOP oznaka;
‒ stupac 4 – stanje 1. siječnja godine za koju se sastavlja
izvještaj, odnosno na dan početka poslovanja u toku godine;
‒ stupac 5 – stanje 31. prosinca godine za koju se sastavlja
izvještaj, odnosno na dan prestanka poslovanja;
‒ stupac 6 – indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez
decimala).
U bilancu se unose podaci iz glavne knjige i ne smiju se razlikovati. Iznosi se upisuju kunama bez lipa, a ako nema iznosa upisuje
se crtica.
Imovina
‒ Na AOP – ima 002 do 073 unose se podaci o stanju nefinancijske imovine na početku i na kraju izvještajne godine.
‒ Na AOP – ima 074 do 144 unose se podaci o stanju financijske
imovine na početku i na kraju izvještajne godine.
Obveze
‒ Na AOP –ima 147 do 173 unose se podaci o stanju obveza za
rashode na početku i na kraju izvještajne godine,
‒ Na AOP –ima 174 do 181 unose se podaci o stanju obveza za
vrijednosne papire na početku i na kraju izvještajne godine,
‒ Na AOP –ima 182 do 189 unose se podaci o stanju obveza
za kredite i zajmove na početku i na kraju izvještajne godine.
‒ Na AOP –ima 190 do 194 unose se podaci o stanju odgođenih
rashoda i prihoda budućih razdoblja na početku i na kraju
izvještajne godine.
Vlastiti izvori
‒ Na AOP – u 197 unose se podaci o stanju vlastitih izvora na
početku i na kraju izvještajne godine,
‒ Na AOP – u 198 unose se podaci o stanju revalorizacijske
rezerve na početku i na kraju izvještajne godine,
‒ Na AOP – u 199 unose se podaci o viškovima prihoda na
početku i na kraju izvještajne godine,
‒ Na AOP – u 200 unose se podaci o manjku prihoda na početku
i na kraju izvještajne godine.
Kontrole u Obrascu: BIL-NPF
‒ U Bilanci uvijek mora biti zadovoljen osnovan bilančna jednakost: ukupna imovina jednaka je ukupnim obvezama i vlastitim
izvorima.
AOP 001 = AOP 145
‒ Viškovi/manjkovi
U Obrascu: BIL ne mogu istodobno biti popunjeni podaci na
AOP 199 Višak prihoda i AOP 200 Manjak prihoda već se podaci
o viškovima odnosno manjkovima u jednoj godini u izvještaj unose
prebijeno.
Podaci o višku (AOP 199) ili manjku prihoda (AOP 200) obvezno
se unose kao pozitivne (apsolutne) vrijednosti.
Usporedba Obrasca: BIL-NPF i Obrasca: PR-RAS-NPF
U ovisnosti koji je rezultat neprofitna organizacija iskazala na
AOP – ima 199 odnosno 200 na 31. prosinca isti taj rezultat
mora biti iskazan i na AOP – ima 138 odnosno 139 u Obrascu
PR-RAS
Obrazac: BIL-NPF AOP 199 = AOP 138 Obrazac: PR-RAS-NPF
Obrazac: BIL-NPF AOP 200 = AOP 139 Obrazac: PR-RAS-NPF
(nastavak na 27. stranici)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 26. stranice)
Isječak iz Obrasca BIL-NPF
Račun
iz rač.
plana
1
5
51
511
512
5221
5222
OPIS
2
Vlastiti izvori (AOP 196+199-200)
Vlastiti izvori (AOP 197+198)
Vlastiti izvori
Revalorizacijska rezerva
Višak prihoda
Manjak prihoda
AOP
3
195
196
197
198
199
200
Stanje
1. siječnja
Stanje 31. Index
prosinca (5/4)
4
5
6
Isječak iz Obrasca PR-RAS-NPF
5221
5222
UKUPNI RASHODI (AOP 044-131 ili 044+132)
VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133)
MANJAK PRIHODA (AOP 133-001)
Višak prihoda – preneseni
Manjak prihoda – preneseni
Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134+136-135-137)
Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136)
133
134
135
136
137
138
139
Stanje novca u banci i blagajni iskazano na AOP 075 Obrasca:
BIL mora odgovarati stanju novčanih sredstva na kraju godine
AOP 143 Obrasca: PR-RAS-NPF
3.2. Račun prihoda i rashoda (Obrazac PR-RAS-NPF)
Račun prihoda i rashoda je sustavni pregled prihoda i rashoda,
te financijskog rezultata za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i od
1. siječnja do 31. prosinca. Sukladno čl. 68. u Obrazac PR-RASNPF upisuju se slijedeći podaci:
‒ stupac 1 – broj računa iz računskog plana;
‒ stupac 2 – naziv računa;
‒ stupac 3 – AOP oznaka;
‒ stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine;
‒ stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine;
‒ stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).
U Obrascu: PR-RAS-NPF stupac 4 Ostvareno prethodne godine
ne popunjavaju novoosnovane neprofitne organizacije do slijedećeg financijskog izvještaja za isto razdoblje. U elektronskoj verziji
Obrasca: PR-RAS-NPF potrebno je u svako polje stupca 4 upisati
0 kako bi se zadovoljile kontrole.
‒ NA AOP - ima 001 do 043 unose se podaci o ostvarenim prihodima u izvještajnom razdoblju; u prethodnoj godini i tekućoj
godini
‒ Na AOP - ima 044 do 128 unose se podaci o ostvarenim
rashodima u izvještajnom razdoblju; u prethodnoj godini i
tekućoj godini
‒ Na AOP – ima 129 do 132 unose se podaci o stanju zaliha u
izvještajnom razdoblju u prethodnoj godini i tekućoj godini
‒ Na AOP – ima 134 i 135 unose se podaci o rezultatu poslovanja u izvještajnom razdoblju, u prethodnoj godini i tekućoj
godini
‒ NA AOP - ima 136 i 137 unose se podaci o prenesenim
viškovima i manjkovima. Podaci o prenesenim viškovima i
manjkovima jesu stanja odjeljka 5221 Višak prihoda i 5222
Manjak prihoda u Bilanci prije utvrđivanja rezultata poslovanja
u izvještajnom razdoblju.
27
‒ Na AOP –ima 138 i 139 izračunavaju se raspoloživi viškovi
prihoda i manjkovi za pokriće u slijedećem razdoblju i ovi
iznosi moraju odgovarati AOP – ima 199 i 200 u Obrascu
BIL-NPF.
Kontrole u Obrascu: PR-RAS-NPF
‒ AOP 138 i 139 u Obrazac: PR-RAS- NPF moraju odgovarati
AOP – ima 199 i 200 u Obrascu BIL-NPF
‒ AOP 134 Višak prihoda poslovanja i AOP 135 Manjak prihoda
poslovanja odnosno AOP 136 Višak prihoda – preneseni i
AOP 137 Manjak prihoda – preneseni u koloni jedne godine ne
mogu biti istovremeno popunjene (obveznik može iz prethodnih razdoblja imati ili preneseni višak ili preneseni manjak - ne
oboje istovremeno)
‒ Istovremeno ne mogu biti popunjeni AOP 138 Višak prihoda i
primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju i AOP 139 Manjak
prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju.
Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF
5221
5222
VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133)
MANJAK PRIHODA (AOP 133-001)
Višak prihoda – preneseni
Manjak prihoda – preneseni
Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134+136-135-137)
Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136)
134
135
136
137
138
139
Popunjavanje dodatnih podataka o stanju novčanih sredstava u Obrascu: PR-RAS-NPF
Podaci na AOP 143 Stanje novčanih sredstava na razdoblja u
Obrascu: PR-RAS-NPF moraju biti jednaki AOP 140 Stanje novčanih sredstava na početku godine + AOP 141 Ukupni priljevi na
novčane račune i blagajne – AOP 142 Ukupni odljevi s novčanih
računa i blagajni
U dodatnim podacima na AOP-ima 140 do 143 prati se stanje
novčanih sredstava na početku i na kraju godine. To znači da se u
AOP 140 uvijek unosi stanje novčanih sredstava 01.01. Početnom
stanju novčanih sredstava dodaju se ukupni dugovni prometi preko
računa i blagajni u izvještajnom razdoblju (AOP 141) a od ukupnog
zbroja oduzimaju ukupni potražni prometi novčanih računa i blagajni. Kao rezultat dobiva se stanje novčanih sredstava na kraju izvještajnog razdoblja koje mora odgovarati zbroju stanja na izvacima
računa. Novčani računi uključuju sve kunske i devizne račune koje
neprofitna organizacija ima otvorene u poslovnih bankama, a blagajna uključuje sve kunske i devizne glavne i pomoćne blagajne.
Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF
DODATNI PODACI
11
11-dugovno
11-potražno
11
Stanje novčanih sredstava na početku godine
Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne
Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni
Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja (AOP 140+141-142)
Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)
Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj)
140
141
142
143
144
145
3.3. Skraćeni račun prihoda i rashoda (Obrazac S-PR-RASNPF)
Skraćeni račun prihoda i rashoda je sustavni pregled prihoda i
rashoda za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja
do 30. rujna.
(nastavak na 28. stranici)
28 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
(nastavak sa 27. stranice)
U Obrazac: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:
‒ stupac 1 – broj računa iz računskog plana;
‒ stupac 2 – naziv računa;
‒ stupac 3 – AOP oznaka;
‒ stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine;
‒ stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine;
‒ stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).
U Obrascu: S-PR-RAS-NPF stupac 4 Ostvareno prethodne godine ne popunjavaju novoosnovane neprofitne organizacije do slijedećeg financijskog izvještaja za isto razdoblje.
U Obrascu S-PR-RAS–NPF prati se ostvarenje prihoda i rashoda u istom izvještajnom razdoblju prethode i tekuće godine na
razini skupine računskog plana i ne sadrži podatke o rezultatu
poslovanja. Za potrebe Državnog zavoda za statistiku Obrazac:
S-PR-RAS-NPF sadržava i dodatne podatke o prihodima i rashodima na razini podskupine i odjeljka ostvareni u istom izvještajnom
razdoblju prethode i tekuće godine (AOP 017 do 039).
3.4. Bilješke uz financijske izvještaje
Bilješke su obvezni financijski izvještaj i dopuna podataka uz
financijske izvještaje koji se predaju na propisanim obrascima.
Njima se riječima obrazlažu značajni podaci kako bi se financijski
izvještaji pravilno razumjeli i protumačili. U Bilješkama se prezentiraju i podaci koji nisu navedeni u financijskim izvještajima a koji su
važni za poslovanje neprofitne organizacije.
Formalni izgled Bilješki nije propisan. Bilješke mogu biti opisne,
brojčane ili kombinirane. Podaci u Bilješkama mogu također biti
prikazani u tablicama, grafovima ili slikama. Kako bi se podaci koji
se navode u Bilješkama lakše povezivali sa podacima u obrascima
financijskih izvještaja koji se pojašnjavaju potrebno ih je označiti
rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku u izvještaju na koju
se odnose.
Sukladno odredbama čl. 69. Uredbe obvezne Bilješke uz Bilancu
jesu:
‒ pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje
određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku…);
‒ pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih
kredita i zajmova te posebno robnih kredita i financijskih najmova (leasing).
4. Dodatni podaci u financijskim
izvještajima
Dodatni podaci sastavni su dio financijskih izvještaja i prikupljaju
se za potrebe Državnog zavoda za statistiku.
U Obrascu: PR-RAS – NPF nalazi se nešto manje dodatnih podataka jer je sam obrazac dosta detaljan tako da se za potrebe
statističkih istraživanja koriste ti podaci. Međutim, Skraćeni račun
prihoda i rashoda u redovnom dijeli izvještaja sadržava podatke na
razini skupine što je za potrebe statistike nedostatno. Zbog toga
Obrazac: S-PR-RAS-NPF sadržava nešto više dodatnih podataka
od Obrasca: PR-RAS –NPF.
Ono što je zajedničko u oba obrasca to su podaci o vrijednosti
ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu2.
5. Kontrole u financijskim izvještajima
Svi elektronski obrasci financijskih izvještaja sadržavaju matematičke i logičke kontrole. Prije popunjavanja obrazaca svakako
treba proučiti dane kontrolne čime će se uvelike olakšati popunjavanje obrazaca. Neke od kontrola su obvezne, što znači da FINA
neće preuzeti obrazac koji ih ne zadovoljava, dok su neke od kontrola neobvezujuće i o njihovom zadovoljavanju neće oviti predaja
financijskih izvještaja.
6. Upis u Registar neprofitnih organizacija
Sve neprofitne organizacije koje do danas nisu ispunile obvezu upisa u Registar neprofitnih organizacija dužne su to učiniti odmah. Na Internet stranici Ministarstva financija nalazi se
Obrazac: RNO i sve potrebne upute za ispunjenje navedene
obveze.
Napomena: Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz Registra
neprofitnih organizacija već je kao dokaz o upisu neprofitne organizacije u Registar dovoljno izlistati stranicu s podacima dobivenim
nakon pretrage Registra na Internet stranici Ministarstva financija
(www.mfin.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Neprofitno računovodstvo).
7. Posebne napomene udrugama i ostalim
neprofitnim organizacijama koje u svom
sastavu imaju podružnice (ogranke)
U financijskim izvještajima neprofitnih organizacija koje u svom
sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost (npr. sindikati, podružnice i sl.) uočene su određene nepravilnosti vezane uz vođenje računovodstva i predaje financijskih
izvještaja.
Obveza je neprofitne pravne osobe da u financijskim izvještajima iskaže objedinjene podatke za cjelovitu neprofitnu organizaciju u cijelosti uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske
jedinice. Ovaj izvještaj mora obuhvatiti podatke iz jedinstvene
glavne knjige, a organizacija računovodstva ustrojava se na
način da je poslovanje i središnjice i organizacijskih jedinica
vidljivo u jednoj glavnoj knjizi odnosno na razini neprofitne
pravne osobe. Način na koji organizacijske jedinice dostavljaju
podatke za evidencije u jedinstvenoj glavnoj knjizi, određuje se
statutom i drugim internim propisima neprofitnih pravnih osoba
(sindikata i dr.)
Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne mogu samostalno sastavljati i predavati financijske izvještaje za eksterno
izvještavanje.
Gore navedeno primjenjuje se i u slučaju kada organizacijske jedinice neprofitnih pravnih osoba (sindikalne podružnice,
ogranci i sl.) imaju svoj transakcijski račun (žiro-račun). Podatke
za knjigovodstvene evidencije osiguravaju po nastanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u internim aktima
neprofitne pravne osobe. Financijski izvještaji sastavljaju se i
predaju isključivo za neprofitnu organizaciju u cjelini (središnjicu
i organizacijske dijelove).
Detaljno tumačenje za popunjavanje podataka o vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu (od AOP-a 041 do AOP-a 046 u Obrascu:
S-PR-RAS-NPF i od AOP-a 146 do AOP-a 151 u Obrascu: PR-RAS-NPF) može naći na Internet stranici www.dzs.hr i www.mfin.hr.
2)
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
29
PARTNERI MATICE - POPUSTI ZA ČLANOVE (28.)
POLIKLINIKA OPTOTIM
POLIKLINIKA OPTOTIM za oftalmologiju, Bogovićeva 1, III. kat,
10000 Zagreb, OIB 62564272207, zastupana po dr. Deanu Šariću
(u daljnjem tekstu: Poliklinika Optotim)
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/I,
10000 Zagreb, OIB
77667944125, zastupana po predsjedniku Matice Josipu Kovačiću, (u daljnjem tekstu Matica)
zaključili su u Zagrebu dana 07. svibnja 2014.
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Članak 1.
Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i poliklinike
Optotim radi osiguranja povlastica iz programa usluga poliklinike, a
temeljem korištenje jedinstvene članske iskaznice Matice umirovljenika Hrvatske, koja vrijedi uz osobnu iskaznicu.
Članak 2.
Ovim ugovorom Poliklinika Optotim se obvezuje članovima Matice osiguravati popust na redovne cijene od 30% na kompletni oftalmološki pregled.
Kompletni oftalmološki pregled uključuje:
- kompjutorski i subjektivni pregled vida
- mjerenje očnog tlaka
- korekcije za naočale
- pregled prednjeg segmenta oka
- pregled očne pozadine
- jednokratno savjetovanje temeljeno na rezultatima pretrage.
Poliklinika u kojoj se može ostvarit popust se nalazi na sljedećoj adresi: Poliklinika Optotim, Bogovićeva 1, III. kat, Zagreb,
01/4832-395
OPTIKA OPTIMUM
OPTOTIM d.o.o., Zagreb, Bogovićeva 1, OIB 31014464222 zastupano po direktoru Mihaela Đipala, (u daljnjem tekstu: Optika
Optotim),
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1,
10 000 ZAGREB, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku
Matice Josipu Kovačiću, (u daljnjem tekst Matica),
zaključili su u Zagrebu dana 07.05.2014. godine
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Članak 1.
Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga
umirovljenika – njenih članica na području Republike Hrvatske u
dijelu osiguravanja povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa proizvoda i
usluga optike Optotim.
Članak 2.
Ovim ugovorom optika Optotim članovima Matice osigurava
sljedeće popuste:
- 25% popusta (slovima: dvadesetpet) na kompletnu izradu
naočala iz redovnog programa na ukupnu cijenu bez obzira
na način plačanja.
Popust se ne odnosi na robu koja se već nalazi na sniženju ili
trenutnim akcijama.
Prodajna mjesta u kojima se može ostvarit popust se nalaze na
sljedećim adresama:
ZAGREB:
· Bogovićeva 1, 01/4810-909
· Ilica, 28, 01/4833-223
ZADAR:
· Narodni Trg 5, 023/254-583
· Supernova – Akcija Maslenica 1, 023/327-706
DELNICE:
· Supilova 1, 051/811-57
TOP – TERME TOPUSKO
TOP – TERME D.O.O., Trg bana Jelačića 16, 44 415 Topusko,
OIB 93566581281, zastupana po direktoru mr.sc. Gordanu Žurga
dipl.ing. (u daljnjem tekstu Top – Terme d.o.o.)
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1
Zagreb, OIB 77887944125, zastupana po predsjedniku Vladi Nožariću, (u daljnjem tekstu Matica),
zaključili su 20.3.2014.
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Članak 1.
Predmet ovog Ugovora je poslovna suradnja između Matice i
udruga umirovljenika – njenih članica na području Republike Hrvatske i društva Top – Terme d.o.o. oko osiguravanja povlastica za
članove Matice temeljem jedinstvene članske iskaznice Matice za
usluge iz programa djelatnosti Top – Terme d.o.o.
Članak 2.
Ovim ugovorom Top –Terme d.o.o. udrugama i članovima Matice
osigurava slijedeće popuste:
· Cijena za individualne goste – na redovne cijene smještaja
odobravamo 5% popusta na boravak duži od 14 dana.
· Jednodnevni izleti za organizirane grupe od ponedjeljka
do petka cjelodnevno kupanje, ručak (paprikaš/gulaš s tijestom/naravni i pekarski krumpir/špageti bolognese; salata te
po izboru juha ili desert), glazba, po cijeni od 60 kn po osobi;
na svakog 25-og gosta odobravamo jedan gratis
· Jednodnevni izleti za organizirane grupe – cjelodnevno
kupanje, ručak(juha, glavno jelo prilog, salata, desert) po cijeni od 75 kn po osobi; na svakog 25-og gosta odobravamo
jedan gratis
· Popust na usluge njege tijela – ručna masaža cijelog tijela
po cijeni od 130,00 kn (redovna cijena 150,00 kn), ručna masaža parcijalna po cijeni od 70,00 kn (redovna cijena 80,00
kn), klasična pedikura 60,00 kn (redovna cijena 70,00 kn).
Članak 3.
Rezervacija za individualnog gosta na broj 044/886-001,
044/886-423 a za grupe na 044/886-006, 044/886-886 ili putem
info@topterme.hr
(nastavak na 30. stranici)
30 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
POEMA SPLIT
(nastavak sa 29. stranice)
AQUAPARK ADAMOVEC
Aqua-Diamantum d.o.o.
D. Domjanića 39, Adamovec, 10 363 Belovar, OIB: 53923587033
Zastupano po direktoru Stjepanu Culifaj
(u daljnjem tekstu Aquapark Adamovec)
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, 10000 Zagreb, Preradovićeva 33/1, OIB 77667944125
Kojeg zastupa predsjednik Josip Kovačić (u daljnjem tekstu Matica)
Sklapaju dana 06.05.2014.
POEMA d.o.o. iz Splita, Kranjčevićeva 45, OIB:39895360058,
zastupano po direktorici Miri Marić-Banje, kao pružatelj usluga
(dalje: Poema doo), s jedne strane
i
MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE, Preradovićeva 33/1,
Zagreb, OIB 77667944125, zastupana po predsjedniku Josipu Kovačić (u daljnjem tekstu Matica)
Sklopili su 05.05.2014. godine, sljedeći
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
UGOVOR O POSLOVNOJ SURADNJI
Članak 1.
Predmet ovog ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske oko osiguravanja
povlastica za članove Matice temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa djelatnosti Aquaparka Adamovec.
Članak 2.
Ovim ugovorom Aquapark Adamovec udrugama i članovima Matica Umirovljenika Hrvatske osigurava slijedeće popuste:
Vodeni park
a) Za organizirane grupe udruga članica Matice umirovljenika
Hrvatske (min. 20 osoba):
BAZENI + RUČAK – radnim danom 75kn/osobi, vikendom i
praznikom 85kn/osobi
3 sata ŽIVA MUZIKA GRATIS uz program kupanje + ručak (
min. 40 osoba)
b Za individualne dolaske odobravamo 20% popusta na redovne ulaznice za bazene
c) ORGANIZACIJA SEMINARA, SKUPŠTINA I SL.
Ručak sa pićem već od 75 kn/osobi
Članak 3.
Način rezervacije:
Rezervacija za svakog umirovljenika ili grupu umirovljenika obavlja se telefonom na broj:
01/2043-014 ili na e-mail: info@aquaparkadamovec.hr ili na
faks 01/2042-029.
Članak 1.
Predmet ovog ugovora je poslovna suradnja Matice i udruga
umirovljenika – njenih članica na području Hrvatske, oko osiguravanja povlastica za članove Matice, temeljem korištenja jedinstvene članske iskaznice Matice iz programa djelatnosti tvrtke Poema
doo za pružanje usluge skrbi
Članak 2.
Ovim Ugovorom rezidencija za seniore Poema doo, udrugama
i članovima Matice u svom luksuzno uređenom prostoru osigurava
sljedeće popuste:
a) Za korisnike odobravamo popust na redovnu cijenu smještaja/boravka sa prehranom u našoj rezidenciji
- 15% za stalni boravak
- 10% za boravak od 15 do 30 dana
b)
c)
- 10% popusta na usluge Wellness centra (masaže, frizerske
i kozmetičke usluge). Usluge bazena, saune i teretane se
ne naplaćuju već su uključene u cijenu smještaja
- 10% popusta na usluge Centra za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju u sklopu objekta
INFORMACIJE I REZERVACIJE Tel/Fax: 021 585 103, Splitska
kuća zdravlja,
E-mail: info@hydrotherapy-split.com
Top - Terme d.o.o.
Trg J. bana JelaËiÊa 16, 444 15 Topusko
Tel.044/886-006; 886-886, fax 044/886-499
E-mail: info@topterme.hr ili marketing@topterme.hr
www.topterme.hr
PONUDA ZA UMIROVLJENIKE
*
*
*
*
*
*
smještajnabazipunogpansiona(kupaonicatuš,telefon,tv/sat,balkon)
doruËakšvedskistol,ruËakiveËeratrimenu-anaizbor
korištenjespecijalistiËkogpregledaiterapijatemeljemuputniceobiteljskoglijeËnika
gratissadržaji:cjelodnevnokorištenjebazenastermalnomvodom,uljetnim
mjesecimakorištenjevanjskihbazena,korištenjefitnessa,plesneveËeri(zagrupe)
boravišnapristojbaiosiguranje
cijenauslugesmještaja241,00knpoosobi
TOP - TERME TOPUSKO - VRIJU∆IH VODA MO∆, MILOSNI ZDRAVLJA DAR
Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
31
PRAVNIK SAVJETUJE
PROVJERA POLAZNOG FAKTORA I PRAVO NA NAKNADU ZA
TJELESNO OŠTEĆENJE
PITANJE: Rješenjem od 3. 7. 2012. priznato mi je pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 26. 6. 2012. u svoti od 3456.33 kn
mjesečno, u koju svotu je uračunat i dodatak na mirovinu. Svota
prijevremene starosne mirovine nije pravilno izračunata zbog nepravilno utvrđenog polaznog faktora, stoga molim provjeru, odnosno obrazloženje na koji način je utvrđen iznos polaznog faktora od
0,8560 (prilog fotokopija rješenja).
Osim toga, molim za pomoć, što mi je činiti u pogledu mogućnosti ostvarenja novčane naknade za tjelesno oštećenje koje kod
mene postoji od 27. 3. 1997.
Rješenjem Područne službe u Zagrebu, broj: OP-912/77 od 27.
3. 1997. doneseno je rješenje kojim je pod I. utvrđen ukupan postotak tjelesnog oštećenja od 80% (III. stupanj), a pod II. navedeno je
da će posebnim rješenjem biti odlučeno o pravu na
novčanu naknadu za utvrđeno tjelesno oštećenje.
Nekoliko puta sam se usmeno i telefonom obraćao mjerodavnoj službi mirovinskog osiguranja, no
do danas nisam dobio rješenje o pravu na naknadu za tjelesno oštećenje.
Kad sam pokrenuo postupak za mirovinu rečeno mi
je da nemam pravo jer tjelesno oštećenje nije nastalo
zbog nesreće na poslu ni profesionalne bolesti.
Smatram da sam nakon više od petnaest godina
čekanja već trebao dobiti posebno rješenje o svoti naknade za tjelesno oštećenje (prilog, fotokopija
rješenja od 27. 3. 1997.).
Čitatelj Z. D. iz Zagreba
od 38 godina, trajno umanjenje polaznog faktora pri određivanju
prijevremene starosne mirovine iznosi 0,24% po mjesecu.
Rješenjem kojim Vam je određena prijevremena starosna mirovina utvrđeno je da su osobni bodovi pravilno utvrđeni prema članku
79. i 184. ZOMO-a (najpovoljniji vrijednosni bodovi 1,4145 pomnoženi s 38 godina i 2 mjeseca staža navršenog do dana prestanka
radnog odnosa, koji iskazan u decimalnom broju od 38,1805 i pomnožen s pravilno utvrđenim polaznim faktorom od 0,8560 iznosi
46,2294 osobnih bodova).
Kada se osobni bodovi (46,2294) pomnože s mirovinskim faktorom (1,000) i aktualnom vrijednošću mirovine od 58,87 kn (važeća
Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine za razdoblje u kojem je priznato pravo na mirovinu) to iznosi 2721,52 kn mjesečno.
U svotu mirovine uračunat je dodatak na mirovinu u svoti od 734,81 kn i sastavni je dio mirovine, tako da mirovina s dodatkom iznosi ukupno
3456,33 kn mjesečno i nema mogućnosti za ostvarivanje prava na priznanje veće svote mirovine.
II. Pravo na naknadu za utvrđeno tjelesno oštećenje od 80% (III. stupanj)
Pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje
prema članku 78. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (skraćeno: ZOMIO), koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998., stjecao je osiguranik
i osigurana osoba ako je tjelesno oštećenje nastalo
tijekom osiguranja, a prouzročeno je bolešću ili ozODGOVOR: I. U vezi s Vašim traženjem da se
ljedom izvan rada – uz iste uvjete navršenog miOdgovara
provjeri polazni faktor utvrđeno je sljedeće.
rovinskog staža potrebnog za ostvarivanje prava
Smiljana KAČIĆ, dipl. pravnik
na invalidsku mirovinu, a ako je tjelesno oštećenje
Prema članku 78. stavku 1. Zakona o mirovinskom
prouzročeno ozljedom na radu ili profesionalnom
osiguranju (skraćeno: ZOMO), koji se primjenjuje od 1. siječnja 1999., bolešću – bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na miNovčana naknada za tjelesno oštećenje određivala se, ovisno
rovinu. Polaznim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju u o postotku tjelesnog oštećenja, u odgovarajućem postotku od
obzir vrijednosni bodovi pri utvrđivanju mjesečne svote mirovine. Vri- osnovice za novčanu naknadu, prema članku 58.stavku 1. Statuta
jednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0) i ne Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguutječu na visinu mirovine: 1) kod invalidskih mirovina, 2) kod obiteljskih ranja (skraćeno: Statut), koji se primjenjivao do 31. prosinca 1998.
mirovina nakon smrti osiguranika i 3) kod starosnih mirovina.
Novčana naknada za tjelesno oštećenje od 100% (1. stupanj)
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine iznosila je 40% od osnovice, od 90% (2. stupanj) 36%, od 80% (3.
utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. navedenog članka stupanj) 32 %, od 70% (4. stupanj) 28%, od 60% (5. stupanj) 24%,
(iznosi 1,0) za svaki kalendarski mjesec smanjuje za 0,34% osigu- od 50% (6. stupanj) 20% i od 30% (8. stupanj) 12%.
raniku prije navršene 65. godine života- muškarcu, odnosno 60.
Pravo na novčanu naknadu na temelju tjelesnog oštećenja progodine života – ženi.
uzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću stjecao je
Postotak smanjenja prijevremene starosne mirovine preko pola- osiguranik ako je to tjelesno oštećenje iznosilo najmanje 30%, a
znog faktora za izračun mirovine ne ovisi samo o dobi osiguranika na temelju tjelesnog oštećenja prouzročenog bolešću ili ozljedom
na dan stjecanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu (u kon- izvan rada ako je iznosilo najmanje 50%.
kretnom slučaju osiguranik ima navršenih 60 godina života), već
smanjenje ovisi i o broju navršenih godina mirovinskog staža na
Prema fotokopiji rješenja koje ste priložili (rješenje od 27. 3. 1997.)
dan stjecanja prava na mirovinu.
vidi se da je kod Vas 27. 3. 1997. utvrđeno tjelesno oštećenje u visiPropisani su postoci trajnog umanjenja polaznog faktora pri ni 80% (III. stupanj) i da će posebnim rješenjem biti odlučeno o praodređivanju prijevremene starosne mirovine, i to:
vu na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje, koje nije doneseno.
- s navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu
S obzirom na to da Vam je djelomično rješenje doneseno 27. 3.
- s navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,29% po mjesecu 1997., prema članku 215. Zakona o općem upravnom postupku
- s navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,24% po mjesecu (skraćeno: ZUP), koji se primjenjivao do 31. prosinca 2009., pred- s navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,19% po mjesecu laže se da zatražite pisanim putem donošenje dopunskog rješenja
- s navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu.
prema članku 216. ZUP-a, koja obveza već proizlazi iz navedenog
S obzirom na to da Vam do navršenih 65 godina nedostaje pet rješenja koje ste dobili, a u kojem će biti odlučeno o pravu na novgodina života, odnosno 60 mjeseci, a imate navršen mirovinski staž čanu naknadu za tjelesno oštećenje.
32 Hrvatski umirovljenički list - svibanj 2014.
SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU
KRAPINSKE TOPLICE
Gajeva 2, 49 217 Krapinske Toplice
Tel.: 049 383 100
Fax: 049 232 140
www.sbkt.hr
Spoj tradicije i moderne medicine
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice je suvremena
bolnica za rehabilitaciju bolesnika s kardiološkim, neurološkim, reumatskim,
ortopedskim oboljenjima te rehabilitaciju djece.
POPUST ZA UMIROVLJENIKE
Cijena 7-dnevnog programa – 1.540,00 kn
Cijena 10-dnevnog programa – 2.200,00 kn
(cijene se odnose na dvokrevetne sobe)
CIJENA PROGRAMA UKLJUČUJE:
• smještaj u dvokrevetnoj sobi na bazi punog pansiona
(doručak, ručak i večera na πvedskom stolu)
• pregled liječnika fizijatra pri dolasku
• 2 terapije dnevno (prema liječničkoj preporuci)
• korištenje bazena od kojih se jedan nalazi na samom izvoru
ljekovite vode (jedan od rijetkih primjera u Europi)
• mogućnost korištenja dodatnih terapija na uputnicu HZZO-a
Napomena: Cijene vrijede za hrvatske umirovljenike.
Rezervaciju izvršiti: tel.: 049 383 373 ili na e-mail: ivana.bakliza@sbkt.hr
KRASS TRAVEL
“Uz dol i gorice na vikend uz
zabavu u Krapinske Toplice”
SVIBANJ 2014.
pogodnosti za umirovljenike:
Uključeno: prijevoz, boravak na bazi 2
polupansiona, popratne aktivnosti, posjet
muzejima i dvorcima.
Uz predočenje MUH iskaznice odobravamo 20%
popusta na mjesečne ulaznice za hotelski bazen
Cijena: 499,00 kn - po osobi
- BORAVAK I FIZIKALNE TERAPIJE (individualno)
Soba/usluga
Kalkulacija je na bazi 45 osoba –
Zagreb i bliža okolica!
DVOKREVETNA JEDNOKREVETNA
SOBA
SOBA
PUNI PANSION
230,00
Doplata 50,00 kn
POLUPANSION
210,00
Doplata 50,00 kn
- minimalan boravak 5 noćenja
Povodom praznika rada i Dana mladosti, nudimo
pakete za grupe sa smještajem u Toplice Hotelu po
cijeni od 210,00 kn i moguÊnošÊu organizacije
izleta u Kumrovec!
- BORAVAK I FIZIKALNE TERAPIJE (grupno)
Soba/usluga
DVOKREVETNA JEDNOKREVETNA
SOBA
SOBA
PUNI PANSION
220,00
Doplata 50,00 kn
POLUPANSION
200,00
Doplata 50,00 kn
Poštovani umirovljenici,
ako imate ugovorenu policu dopunskog
zdravstvenog osiguranja kod HZZO-a, a
plaćate dopunsko zdravstveno osiguranje
na rate, putem uplatnica i sl., možda niste
znali da možete izbjeći dodatno plaćanje
troškova ili provizije.
Stoga Vas obavještavamo da obrazac administrativne zabrane na mirovinu
možete preuzeti u udrugama - članicama Matice umirovljenika Hrvatske, ili
u najbližoj službi HZZO-a, što će Vam bitno pojednostaviti proceduru
plaćanja premije dopunskog osiguranja, uštedjeti vrijeme, a ujedno ćete
izbjeći i dodatne troškove.
Dovoljno je samo popuniti
obrazac administrativne
zabrane i predati ga
najbližoj područnoj službi
HZZO-a, osobno ili poštom.
www.hzzo.hr
Vaš HZZO