GLASILO GRADA SINJA
siječanj/veljača 2013.g. broj 30
cijena 8,00 kn
fotoreportaža/ekskluzivno:
Dalmatinka iznutra
tema:
Tko će biti novi gradonačelnik
kultura:
Projekt “Žena u Dalmatinskoj zagori”
sport:
Stipe Balajić
NOVINE
Sinjske
SINJSKE NOVINE
uvod
UVODNIČKA 30
Dalmatinka i Dalmatinke
sadržaj
uvod
E
vo nas opet na okruglo. Pred vama je 30. broj. Još
guramo. U ovom broju izdvajamo dvije stvari; veliku
foto-reportažu o tvornici i predionici koncaDalmatinka
i najavu velikog projekta o Dalmatinkama, odnosno
projekta „Žena u Dalmatinskoj zagori“ koji će kroz godinu
organizirati i prirediti Kulturno umjetničko središte. Program
je nakon prezentacije u gradskoj vijećnici otpočeo izložbom
Didi s Kamešnice na kojoj su predstavljeni pokladni običaji
Gljeva. A nastavak slijedi do velike izložbe koja će ovo ljeto,
biti postavljena u galeriji Sikirica. Što se tiče Dalmatinke,
„raniteljice“ kako smo joj tepali generacijama, zavirili smo
u unutrašnjost tvornice i po prvi puta, nakon toliko godina
iznijeli na svijetlo dana i uvid javnosti kako to izgleda.
Vidjet ćete na četiri stranice, puno fotografija, a mislim
da ćete se iznenaditi. Malo smo začeprkai i po političkoj
sceni, obzirom da je ostalo 3 mjeseca do lokalnih izbora.
Predstavili smo vam moguće kandidate za gradonačelnika,
a naravno koji će od ponuđenih biti na čelu grada sljedeće
četiri godine, to je na nama, odnosno biračima. Krnjevalski
dani su za nama, pa smo napravili i foto-reportažu sa
već tradicionalne Tripicijade. Galerija poznatih likova.
Predstavljamo i prve radove polaznika radionice kreativnog
pisaja. U rubrici Mlade snage predstavljamo Dariju Mravak,
mladu dizajnericu na putu ka slavi. Petar Kliškinić kao
predstavnik mlađe generacije zapitkuje i propitkuje što je
s Vicom Buljanom i zaboravom (namjernim/nenamjernim)
koji je prekrio tu osobu koja se nikako ne može zaobići u
novijoj povijesti Sinja, na ovaj ili na onaj način. U Sportu
donosimo razgovor sa Stipom Balajićem, naše gore listom,
koji se nakon igračke karijere skrasio u Dugopolju gdje s
klupe dirigira svojim nasljednicima. I naravno, tu su naše
i vaše omiljene rubrike u kojima donosimo rječju i slikom
prizore iz nekih davnih vremena. Eto, možemo kazati da
nam je drago što smo na okruglo (30) i nastavljamo dalje u
istom ritmu. Nadamo se da ćemo i ovaj puta zadovoljiti vaše
čitalačke apetite.Zdravi i veseli bili,
16
tema:
18
ekskluzivno:
Tko će biti novi
gradonačelnik
Dalmatinka iznutra
32
kultura:
36
sport:
Žena u Dalmatinskoj
zagori
Stipe Balajić
Glavni urednik Vito Perić
IMPRESSUM
Sinjske novine broj 30, siječanj/veljača 2013.
Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj).
Cijena 8,00 kuna
Godišnja pretplata 115,00 kuna (u cijenu uračunata
poštarina)
Nakladnik: Grad Sinj
Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29
Sinj 21230
Glavni urednik: Vito Perić, GSM: 099/217 09 31
Telefon u redakciji: 021/ 826-049
e-mail: kulturno.umjetnicko.srediste.sinj1@st.t-com.hr
sinjske.novine@gmail.com
2
Grafička obrada: KUS
Lektura: KUS
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko
Kodžoman, Klaudija Krajina
Suradnici u ovom broju: Petar Kliškinić, Vibor Barać,
Irena Delonga, Branko Čović Boris Filipović Grčić, AB Foto
Zahvaljujemo na pomoći portalima :
www.Ferata.hr i www:Sinj.com.hr,
SINJSKE NOVINE
Ukratko
Prvo dijete u 2013
P
redsjednik Gradskog vijeća Grada Sinja
Milan Smoljo i zamjenik gradonačelnika
Zoran Vujanović posjetili su i darovali majku
prvog djeteta rođenog u sinjskom rodilištu
u 2013. godini. Majka Antonela Gaurina
rodila je sina teškog 4100 grama i dugog 51
cm u 12,50 sati prvog dana 2013. godine.
Ona i suprug Duško imaju već jednog sina,
a novorođenom djetetu još nisu odredili
ime.Porod je obavio dr. Antonio Pavić
uz asistenciju medicinske sestre Miljenke
Janković. Predstavnici Grada darovali
su obitelj Gaurina prigodnim darovima,
potrepštinama za njegu djeteta i zlatnim
privjeskom te im poželjeli puno sreće i zdravlja
u Novoj godini. Inače, u sinjskom rodilištu u
prošloj godini obavljeno je 170 poroda što je u
prosjeku jedan porod svako drugi dan.
V.P.
Upitan nastavak rada stacionara i rodilišta
N
ovi problemi u sinjskoj ispostavi županijskog
Doma zdravlja. Nakon problema s rodilištem prije
tri godine i aktualnim problemom s funkcioniranjem
ispostave Hitne pomoći, sada su dovedeni u pitanje rad
rodilišta i stacionara.Naime, Županijski Dom zdravlja
nije produžio ugovore o suradnji sedmorici liječnika koji
su obavljali dežurstva u rodilištu i stacionaru. To nam
je potvrdio predsjednik Upravnog vijeća Županijskog
Doma zdravlja, dožupan Luka Brčić. Prema njegovim
riječima, novonastala situacija rezultat je novog zakona
Ministarstva zdravlja, prema kojem od prosinca prošle
godine domovi zdravlja ne mogu sklapati ugovore o
suradnji s liječničkim ordinacijama, već samo s kliničkim
centrima. Zbog ovakve odluke sinjski stacionar i rodilište
rade izvan zakonskog okvira.
‘Ugovori s liječnicima stvarno
nisu sklopljeni. Nemamo niti
temelja da bi se ugovori sklopili.
Ako bismo striktno provodili
Zakon mogli bismo već danas,
ili već jučer smo trebali, staviti
ključ u bravu i rodilišta i
stacionara’, kaže dožupan Brčić.
Prema Brčićevim riječima,
liječnici koji su do 31. prosinca
prošle godine imali ugovore o
djelu sa županijskim Domom
zdravlja, u sinjskom stacionaru
i rodilištu trebali bi obavljati
dežurstva do lipnja ove godine,
4
odnosno dok se ne donese konačno rješenje. No, kada
će liječnici potpisati ugovore nije nam znao kazati. ‘To
biste trebali pitati Ministarstvo zdravlja. Oni nam nisu
dali mehanizam prema kojem bismo mogli sklopiti
ugovore o djelu kako je to do sada bilo. Mi smo htjeli
sklopiti ugovore s ordinacijama liječnika koji su i do sada
dežurali, no nemamo nikakve zakonske osnove za to.
Ministarstvo nam nije dalo nikakve naputke’, kaže Brčić.
O cijeloj situaciji pokušali smo razgovarati i s ravnateljem
županijskog Doma zdravlja dr. Dragomirom Petricem.
Nakon više naših poziva, dr. Petric javio se na mobitel
kazavši kako nije u mogućnosti razgovarati jer je na
sastanku.
izvor: ferata.hr, autor Ivana Vrančić, foto Sinjske
novine
SINJSKE NOVINE
G
radskoj vijećnici održanaje izvještajnoizborna godišnja skupština Sinjskog pučkog
kazališta. Za predsjednika kazališta ponovno je
izabran dosadašnji predsjednik Željko Viculin.
Skupštini je nazočilo 36 od ukupno 43 člana.
Prihvaćeno je izvješće o radu te financijsko izvješće
za 2012 godinu, a izabrano je i novo rukovodstvo.
Dosadašnji predsjednik Željko Viculin ponovno je
izabran na tu dužnost velikom većinom glasova.
Za potpredsjednika je izabrana Marija Cvrlje
Radović. Novi Upravni odbor sačinjavaju Boženko
Delonga, Mario Bilandžić, Sašo Miletić, Bruno
Barać te kao predstavnik roditelja Ana Mastelić.
U Nadzorni odbor Sinjskog pučkog kazališta
izabrani su Tatjana Katić, Blaža Romac i
Katarina Župić.
izvor: ferata.hr
Veseli i prpošni umirovljenici
M
ačkare su preuzele vlast u Sinju, a mi
članice Pilates kluba 6. veljače smo
preuzele dvoranu našoj voditeljici Veseloj.
Krupa, nevrijeme, spustilo se nebo na zemlju,
ali jači je bio poziv: „Dođite sve članice,
vesela je večer!“ Odaziv nije izostao. Ekipa
odvojena od gradske vreve organizirala je
baletnu večer P.I. Čajkovskog „Labuđe jezero“
uz glazbu tanga. Kostimografkinja baleta bila
je gospođa Ljuba Mastelić, ujedno i balerina
uz primabalerine Tonku i Katicu. Ispričali
smo se na početku večeri g. Čajkovskom na
uzurpaciji djela i zaključili: „Kad je bal, nek je
maskenbal!“Ovo događanje produžilo se van
termina, uz pjesmu svih nazočnih. Završii
smo po sinjskom običaju u obližnjem kafiću
uz fritule i uštipke do sljedećeg susreta.
izvor: udruga umirovljenika Sinj, autor
Hilda Jadrijević
5
ukratko
izvještajno -izborna godišnja
skupština Sinjskog pučkog kazališta
SINJSKE NOVINE
Ukratko
Sinjskoj Hitnoj hitno
treba Hitna pomoć
N
ezavisni gradski vjećnik Miro Bulj plakatom koji je
postavio na ulaz Hitne pomoći u Sinju upozorio je na
loše stanje u toj medicinskoj službi. Uputio je i priopćenje
kojeg donosimo u cijelosti.
Sinjskoj Hitnoj hitno treba Hitna pomoć
Poštovani sugrađani, nažalost svi smo upoznati sa
katastrofalnom situacijom naše Hitne pomoći-ispostava
Sinj. Dok se odgovorni prepucavaju i prebacuju krivnju
jedni na druge mi smo dovedeni u sitaciju da se molimo
Bogu i Gospi Sinjskoj da se nikome ništa ne dogodi
jer vrlo je izvjesno kako će vrata Hitne pomoći naći
zatvorena. Djelatnici koji tamo danonoćno i vrijedno rade
daju sve od sebe ali i oni imaju ljudske granice i nisu u
stanju biti na dva mjesta u isto vrijeme. Brojni su primjeri
takvih situacija. U cilju rješavanja ovog ozbiljnog
problema danas sam postavio transparent na sinjsku Hitnu
pomoć kao upozorenje na alarmantnu situaciju nedostatka
još jednog tima, a do sada sam na to upozoravao nekoliko
puta. Amandman o tome jednoglasno je usvojen na
zadnjem GV, ali ostale općine i gradovi ignoriraju ovu
za živote opasnu situaciju. Ovaj transparent upozorenja
postaviti ću i na sve zgrade općinskih i gradskih uprava
koje nisu pristale dati svoj udio u osiguranju sredstava
za još jedan tim Hitne pomoći-ispostave Sinj a kojoj
gravitiraju i građani istih, kao i na Županiju i ravnateljstvo
Hitne u Splitu. Akcije koje smo poduzeli za ostanak
našeg rodilišta i stacionara nastavit ćemo i za osiguranje
normalnog rad naše Hitne pomoći. Jedino svi zajedno
možemo doprinijeti kako bi ovaj problem napokon riješio
na zadovoljstvo svih nas i naše djece.
Nezavisni gradski vijećnik
Miro Bulj
Veliko istraživanje instituta Ivo Pilar
u Cetinskoj krajini
I
nstitut društvenih
znanosti Ivo Pilar
iz Zagreba provodi
projekt pod naslovom
„Istraživanje
socio-kulturnih
odrednica identiteta u
prespektivi stvaranja
novih mogućnosti
iskorištavanja prirodnih,
kulturnih i ljudskih
resursa Cetinske
krajine“. U tu svrhu u
kolovozu prošle godine
potpisan je sporazum
sa svim gradovima i
općinama Cetinskog
kraja, a projekt je već
u izradi. Obavljena
je i anketa na uzorku
od 1000 ispitanika,
te intervjui sa javnim
osobama iz društvenog života. Cilj istraživanja je ispitati
percepciju stanovništva o nekim važnim segmentima
društvenog, kulturnog i gospodarskog života u Cetinskoj
krajini. U okviru projekta biti će provedeno istraživanje
6
u fokus grupama sa intelektiualcima van Sinja (Split,
Zagreb, iseljena Hrvatska) a koji su podrijetlom iz
Cetinskog kraja.
V.P. foto: Branko Čović
SINJSKE NOVINE
N
D
ok se vladajuće političke strukture našeg grada bave
virtualnim projekcijama svoje dosadašnje i buduće (ne)
uspješnosti na poslovima obmanjivanja javnosti, tiho, gotovo
neprimjetno, još jedna sinjska firma došla je pred stečaj. Riječ
je o Ciglani koja trenutno ima 16 zaposlenih, što znači još
stotinjak ljudi s ugroženom egzistencijom. U vrijeme kad na
Zavodu imamo rekordne 3 tisuće nezaposlenih, ova činjenica
je katastrofalna.HSS postavlja pitanje kome je to u interesu
i što se još može učiniti da bi se ovaj scenarij izbjegao.
Aktualna vlast, u ovom slučaju, nije se iskazala, Grad Sinj je,
iako najmanji vjerovnik, prvi tražio pokretanje stečaja, i kad
je to sud odbio, žalio se višem sudu. S druge strane, u 2012.
godini, u tzv. Fondu za poticanje zapošljavanja, osigurali su
1.885.000,00 kn i doživili potpuni fijasko, jer je realizirano
tragikomičnih 15 tisuća kuna, ostatak je prenamjenjen, a
Vi, poštovani puče, pretpostavite gdje je potrošen. Novih
500.000,00 kn predviđenih u 2013. godini za istu svrhu, bez
novih pretpostavki za stvarnu realizaciju, samo su predizborna
farsa. Podsjećamo kako HSS već dvije godine predlaže da se
na lokalnoj razini napravi novi program za očuvanje postojeće
zaposlenosti u malim poduzećima, obrtima i OPG – ima, ali za
to nema ni volje ni sposobnosti. Iz istog razloga financiraju se
gubici Doma zdravlja, financira se drugi tim hitne medicine,
iako su se ta sredstva morala osigurati iz drugih izvora, a ne iz
brdsko – planinskog gradskog proračuna. Što je s neiskorištenim
resursima: vojarnom i staračkim domovima, mljekarom
i preradom ribe na Kukuzovcu, žaruljama u Dalmatinki i
sl., na 65 milijuna kuna uloženih u GZK još nemamo ni
jednog novozaposlenog, sada bi se tamo trebala pokrenuti
poljoprivredna proizvodnja, vjerojatno će iz Sinjskog polja
dovoziti zemlju! Sve nas ovo, nažalost, podsjeća na priču
o sadnji pamuka, a kad već spominjemo pamuk, iz sudbine
„Dalmatinke“ nitko nije izvukao pouku. Tvornica otišla u stečaj,
radnici na ulicu, bez stvarnih izgleda da se ponovno zaposle ili
dobiju nekakvu odštetu.
Operacija uspjela, pacijent preminuo!
Bliže se novi izbori, ako mislite da je ova vlast na putu razvoja
i prosperiteta, izaberite ih opet, ako pak mislite da je situacija
vrlo loša, imajte na umu i poslovicu o rupi i zmiji. Parole prije
četiri godine bile su „Sinj moj grad“ i „Volim Sinj“, sada ga od
posesivnosti i ljubavi treba spašavati!
Nastavak slijedi.....
Pozdravljamo Vas našim tradicionalnim pozdravom,
VJERA U BOGA I SELJAČKA SLOGA!
Odbor gradske organizacije HSS–a Sinj
procesa legalizacije bespravno izgrađenih objekata.
Predlažemo da se visina komunalnog doprinosa
za legalizaciju smanji s postojećih iznosa do nula
kuna.
Opće je poznato da na području grada Sinja
postoji velik broj nelegalno izgrađenih objekata
čiji vlasnici najkasnije do 30. lipnja 2013. godine
nadležnoj državnoj službi moraju podnijeti zahtjev
za legalizaciju. Mnogi od njih to neće učiniti i to
ne zato što ne bi željeli već što u ovoj ekonomskoj
krizi nemaju potrebni novac za plaćanje legalizacije
uključujući komunalni doprinos kao jedan od većih
izdataka. Imajući u vidu takvo stanje, a znajući da
su svi ili gotovo svi gradovi i općine u okruženju,
kao i u ostatku Lijepe naše, donijeli Odluke o
drastičnom smanjenju ili potpunom ukidanju
komunalnog doprinosa kako bi u što većem broju
potaknuli građane da prijave legalizaciju postojećih
objekata.Svjesni smo kako je očekivani prihod
od komunalnog doprinosa namijenjen izgradnji
komunalne infrastrukture sukladno Zakonu o
komunalnom gospodarstvu, ali držimo kako se
može nadoknaditi kroz kvalitetno napisane projekte
gradske službe koja je zadužena za dobivanje
sredstava iz EU fondova. Tako čine mnogi gradovi
pa zašto bi Sinj bio iznimka. Podsjetimo kako je
klub vijećnika SDP-a o ovom problemu raspravljao
na sjednicama Gradskog vijeća. S obzirom na
činjenicu da do sada nije ništa poduzeto očekujemo
da će Gradonačelnik sukladno svojim ovlastima te
hitnosti situacije zatražiti od Predsjednika Gradskog
vijeća da se navedeni prijedlog uvrstiti u Dnevni
red sljedeće sjednice. Vjerujemo da bi takva Odluka
naišla na pozitivni odjek i bila na dobrobit velikog
broja naših sugrađana.
GO SDP-a Sinj
VAŠE PRIČE, SLIKE
I PRIMJEDBE ŠALJITE NA
e-mail: sinjske.novine@gmail.
com
7
ukratko
Gradska organizacija HSS-a izdala
SDP traži smanjenje
je priopćenje u kojem upozorava
komunalnog doprinosa pri
javnost na još jedno „umiranje“
legalizaciji na 0 kuna
nekad uspješnog sinjskog poduzeća
a prijedlog kluba vijećnika SDP-a Gradski
odbor odlučio je gradonačelniku Grada Sinja
„Ciglana“ d.d. Priopćenje prenosimo
Ivici Glavanu uputiti Prijedlog o izmjenama Odluke
u cijelosti
o komunalnom doprinosu radi što obuhvatnijeg
SINJSKE NOVINE
Ukratko
NOVOSTI SA KUKUZOVCA
S
injski gradonačelnik Ivica Glavan, zaključio je
Ugovor o kupoprodaji nekretnine na području
GZK , s tvrtkom „Inter S.T.E.E.L.“ d.o.o., Dicmo.
Nakon što je u veljači 2012. G. između Grada i
Inter S.T.E.E.L. Dicmo zaključen Predugovor o
kupoprodaji nekretnine kojom prigodom je kupac
uplatio iznos 30 % od ukupne cijene, u vejači ove
godine zaključen je Ugovor o kupoprodaji kojim
je Grad Inter S.T.E.E.L.-u prodao česticu zemljišta
177/226 k.o. Turjaci ukupne površine 5.732 m2, radi
izgradnje proizvodno poslovne građevine – hala za
oblikovanje armaturnog čelika, te izradu, sječenje i
savijanje elemenata od betonskog čelika, kao i aneks
s uredskim prostorima i svojim pratećim sadržajima.
Direktor tvrtke Mario Pušić najavio je početak
radova na gradnji objekta tjedan dana od potpisivanja
govora, a prema njegovim riječima dovršenje objekta
bi bilo u lipnju ove godine. Uz postojeće zaposlenike
koji bi u novi poslovno-proizvodni objekt preselili iz
Dicma, posao bi pronašlo 10 novih.
Izvor: Grad Sinj
POZIV
G
rad Sinj objavio je poziv za predlaganje
programa manifestacije ‘Dani Alke i Velike
Gospe 2013.’ Na poziv se sa svojim prijedlozima
mogu javiti ustanove, udruge i pojedinci
zainteresirani za sudjelovanje u manifestaciji koja
će se odvijati tijekom srpnja i kolovoza ove godine.
Uz obrazloženje prijedloga programa predlagatelji
trebaju dostaviti i financijski plan u kojem će, uz
specifikaciju troškova za izvršenje predloženog
programa, navesti podatke o ukupnim troškovima
izvršenja programa, o dijelu sredstava koje
osiguravaju iz vlastitih i drugih izvora, te o dijelu
sredstava čije se osiguravanje očekuje iz Proračuna
Grada Sinja. Rok za dostavu prijedloga je 05.
travnja 2013.
Izvor: ferata.hr
8
Novih pet investitora u
Gospodarskoj zoni KukuzovacSinj
D
ana 07.veljače 2013. godine, Gradonačelnik Grada
Sinja Ivica Glavan prihvatio je Izvješće Povjerenstva za
provedbu natječaja za prodaju / pravo građenja građevinskog
zemljišta na području Gospodarske zone Kukuzovac, na
području cijele I. faze izgradnje i donio zaključke o odabiru
i prihvaćanju ponuda, pet ponuditelja, koji su iskazali interes
za kupnju zemljišta na području GZK- Sinj, po natječaju od
14.siječnja 2013.
Radi se o slijedećim investitorima:
- „POLJUD VILE“ d.o.o., Split,
- „LISKA“ d.o.o., Sinj,
- „ABES“ d.o.o., Split,
- „MILETIN“ d.o.o., Sinj
- Kornelija Puljić, Mosećka 138, Split, vl. obrta
„ELASTOPLAST“.
S imenovanim investitorima koji su iskazali interes za
kupnju ukupno 25 025 metara četvornih, u slijedećih 15
dana biti će zaključeni Predugovori o kupoprodaji zemljišta,
a dovršetkom planiranih investicija posao na Gospodarskoj
zoni Kukuzovac-Sinj pronaći će oko 50 (novozaposlenih)
radnika.
Izvor: Grad Sinj
SINJSKE NOVINE
Piše: Vito PERIĆ
P
roračun Grada Sinja za 2013. godinu iznosi
67.790.000 kuna. To su planirani prihodi, dakle novac
koji bi se trebao ostvariti od poslovanja i upravljanja do
31. prosinca 2013.g.
Zarađeno
Od ukupnog iznosa planirano je da se 64,02 milijuna
kuna uprihodi od poslovanja, dok bi se 3,77 milijuna
kuna uprihodilo od prodaje nefinancijske imovine
(NEFINANCIJSKA IMOVINA-dugotrajna imovina,
zgrade i
građevine,
postrojenja i
oprema, zalihe,
pohranjene
vrijednosti,
materijalna
imovina prirodnog
porijekla nad
kojom su
nametnuta
vlasnička pravazemljište, rudna
bogatstva, i ostala
prirodna imovina,
te materijalna
neprozivedena
imovina
društvenog
porijekla, patenti
, koncesije, licencije i ostala prava). Najviše prihoda
gradska vlast očekuje od poreza, a to je 40,5 milijuna
kuna (to su porez i prirez na dohodak, porez na imovinu,
porez na robu i usluge, porez na promet-na potrošnju
i porez na tvrtku i dr.). U stavci PRIHODI očekuje se
i 13 milijuna kuna pomoći (POMOĆ- sredstva koja se
dodjeljuju za ulaganje u kapitalne ili razvojne programe),
ili jednostavnije kazano, to je novac koji bi dala država
za razvoj, a mi imamo prednost jer smo u statusu (još
uvijek) brdsko-planinskog područja. Tu se računa i po
prvi put na novac iz predpristupnih Eu fondova Prihod
od imovine (nekretnine i pokretnine u vlasništvu Grada,
najmovi prostora, naknada za zadržavanje nezakonito
izgrađenih zgrada u prostoru, koncesije, prihodi od
kamata oročenih sredstava i sl.) iznosi 1,64 milijuna kuna,
Prihodi od prodaje roba i usluga iznose 7,18 milijuna
kuna, a na stavci Kazne, upravne mjere i ostali prihodi
je 1,5 milijuna kuna. No, da se ne zamaramo stručnim
izrazima ostaćemo samo na golim brojkama. Dakle
Gradska vlast ima zadaću u ovoj godini zaraditi 67,79
milijuna kuna što je u odnosu na prošlu 8,61% više. Hoće
li u tome uspjeti teško je reći jer, kao što smo naveli,
najveći dio prihodovne strane pune se od poreza, a poreze
plaćaju oni koji rade. Obzirom na sve više nezaposlenih,
gašenje obrta, poduzeća i pad potrošnje, standarda i dr. s
pravom se nameće pitanje hoće li i odakle će se napuniti
gradska kasa u ovoj godini. Ajmo sad vidjeti u što bi se
trebala utrošiti navedena planirana uprihođena (zarađena)
sredstva.
Potrošeno
Najveća stavka u potrošnji će biti rashodi za tekouće
donacije ili
jednostavnije
financiranje
programa u kulturi
i sportu, školstvu,
sufinanciranje
privatnih vrtića
te sredstva za
političke strane
i nevladine
udruge. Rashodi
za zaposlene
(gradska uprava
i proračunski
korisnici) su po
udjelu drugi po
veličini. Također
su na rashodovnoj
strani i sredstva za
kapitalne pomoći
(izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture
trgavačkih društva u vlasništvu ili suvlasništvu grada,
materijalni rashodi i kapitalni izdaci. Evo kako to izgleda
u brojkama:
Rashodi za zaposlene (plaće): 13.878.000 kn
Materijalni rashodi: 17.158.000 kn
Financijski rashod: 350.000 kn
Subvencije: 1.180.000 kn
Naknade građanima i kućanstvima iz proračuna (razni
oblici soc. davanja): 4.550.000 kn
Donacije i ostali rashodi: 14.930.000 kn
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine: 15.740.000 kn.
Dakle što se tiče potrošnje ona će ići na rad gradske
uprave (plaće i ostalo) ,zatim na financiranje rada
gradskih ustanova (vrtić i ostali) i udruga u sportu, kulturi
i drugih, socijalu, održavanje komunalne infrastrukture
(javna rasvjeta, čišćenje kanala, odvodnja oborinskih
voda i dr.) te na razne projekte uglavnom iz domene
komunalnog gospodarstva.
Izvor: Grad Sinj
9
ukratko
GRADSKI PRORAČUN ZA 2013.g.
Di ćemo zarađivat i u šta ćemo trošit
SINJSKE NOVINE
Ukratko
KRNJEVALSKI DANI
Piše: Vito PERIĆ
Foto: AB FOTO
P
riko 150 godina, a možda i više (kažu zapisi), traje tradicija
mačkaravanja u Sinju. Nekad su to bili balovi pod maskama
u kavanama, hotelima, po kućama, krnjevalske povorke po
ulicama grada, spaljivanje krnje na pijaci, fešte po gostionama,
konobama i na drugim lokacijama. Dikad se znalo priskočit
zbog neprirodnih stanja (rat i slično, iako je za zadnjeg rata
jedan hrabri sugrađanin samoinicijativno organizirao i pod
uzbunom proveo ulicama junačkog grada Krnju te ga zapalio
u prkos neprijatelju), dikad su vlasti i znale zabranit, ali Sinj je
uvik bio grad krnjevala. I ove godine su nam krnjevali priredili
„događanja“, Tripicijadu, Grašijadu, Arambašijadu, Lešijadu i
slična, pa Redutu i Ples u podrumu Tripalove kuće i tako redom.
U Rijeku se ne iđe, ali nema veze. Bitno je da će „njega vatra
palit“ i ove godine. I još nešto. Po čemu su poznati i „drugačiji
od drugih“ sinjski krnjevali. Ovih dana gledamo po TV-u
reportaže ili priloge o pokladnim udrugama po Hrvatskoj. Svi se
nešto trude oko mačkaravanja, izrada maski i slično. E, a naši su
upravo poznati po tome da se najviše trude oko spize. Krucijalno
pitanje, pače majka svih pitanja na sastanku je „Šta ćemo sutra
za marendu?“. Pravi rat se povede oko gra i manistre kontra
gra i ječma. Padaju argumenti, sučeljavaju se stavovi, Sabor je
goli k…. šta je to. I neka, evala van krnjevali. Jebeš ti gladna
čovika. I nema ništa slađe nego marendat među svojin sviton u
alaši i popit čašu vina. Samin tin činon već smo umačkarani upo.
A Njega će, (Krnju op. V.P. da nedajbože neko nešto drugo ne
pomisli) ionako odnit crni đavli.
Male mačkare
U
organizaciji Krnjevalske udruge grada Sinja u
nedjelju (10. veljače) održan je maskenbal za djecu
predškolskog i školskog uzrasta. Male mačkare okupile
su se ispred Vile Tripalo u 15 sati. Nakon toga osobna
savjetnica predsjednice
Jadre, gospođa Jasa
i barjaktar Jerko uz
taktove Gradske
glazbe Sinj, poveli su
mačkaranu povorku
ulicama grada do OŠ
‘Ivana Lovrića’, gdje je
održan dječji maskenbal.
Ispred i u untrašnjem
prostoru škole čekale su
ostale male mačkare sa
svojim roditeljima, kako
bi uz taktove glazbe
koju je puštao DJ Daći
otpočeli svoj maskenbal.
Dok su se najmlađi
opuštali i veselili uz
10
pjeme Jelene Rozge, Magazina i ostalih, stariji su imali
zadaću fotografirati male maškare.
Pjesma i ples trajali su puna dva sata, dok je pod budnim
okom stražara vani čekao krnje, koji je na kraju platio za
sve ono što djeci nije valjalo prošlu godinu.
izvor: ferata.hr
SINJSKE NOVINE
ukratko
Festival marijansko-duhovne klapske pjesme
„Klape Gospi Sinjskoj“ raspisuje
Natječaj
novih marijanskih duhovnih skladbi za klape
1. Na natječaj se ravnopravno mogu prijaviti skladbe koje se zasnivaju na objavljenim marijanskim poetskim
predlošcima pisanim hrvatskim književnim jezikom (ili u dalmatinskom nariječju), a poželjnije je na
neobjavljenim stihovima na istu temu.
2. Glazbeni slog treba se zasnivati na obilježjima dalmatinske klapske pjesme ili pučkih crkvenih napjeva.
3. Nove skladbe obvezatno moraju biti sastavljene u četveroglasnom ili troglasnom vokalnom slogu.
Skladateljima se daje mogućnost oblikovanja zahtjevnijih solističkih dionica, ali uz obvezu a cappella pratnju
klape.
4. Skladbe je potrebno sastaviti u obliku partiture, a trebaju sadržavati precizne oznake tempa, dinamike, agogike
i sl.
5. Uz primjerak partiture potrebno je na odvojenom listu priložiti stihove. Ukoliko se koriste ranije objavljeni
stihovi, potrebno je navesti podatke o autoru, te naslovu zbirke iz koje stihovi potječu.
6. Trajanje skladbi je vremenski ograničeno do 4 minute trajanja.
7. Odbor zadržava pravo korištenja zaprimljenih stihova i skladbi u svrhu njihova promicanja, ali i samoga
Festivala. U tom smislu najavljuje mogućnost tiskanja notografije, objavljivanja nosača zvuka, bez bilo kakvih
daljnjih novčanih izdataka i naknada od strane autora glazbe i stihova.
8. Rok dostave skladbi je 1. ožujka 2013. godine.
Nove marijanske skladbe treba uputiti na adresu:
Udruga CJELOVIT ŽIVOT
za Festival “Klape Gospi Sinjskoj”
Fratarski prolaz 4
21230 Sinj
Na omotnici naznačiti:
Natječaj novih marijanskih skladbi za klape
Skupština KD Brnaze
K
ulturno društvo Brnaze održalo je svoju
redovnu godišnju skupštinu. Na skupštini
je podneseno izvješće o radu te financijsko
izvješće za proteklo razdoblje.Upravni odbor
na čelu sa predsjednicom Anđelom Paštar
Krnčević i Nadzorni odbor na čelu sa Majom
Šentijom nakon podnesenog izvješća koje
je prihvaćeno od strane članova skupštine,
informiralo je članove o daljnjem radu i
planiranim nastupima tokom 2013. godine.
Ova Udruga je u 2012. godini pomladila
svoje aktivne plesače koji su se iskazali
sudjelovanjem na Dječjim Vinkovačkim
jesenima gdje su izmamili gromki pljesak
prisutnih gledatelja. Sudjelovala je na raznim
smotrama diljem Lijepe naše kao i u našem
Gradu. Najveći dio novca kojeg dobiva
iz gradskog proračuna bio je usmjeren na
kompletiranje nošnji, a ovaj put u najvećem
iznosu bilo je za obnovu i kupnju dijelova
Vrličke nošnje. Nakon održane skupštine
održan je prigodni domjenak.
Izvor: KD Brnaze
Objavljeni rezultati popisa stanovništa
u 2011.g.
U Sinju živi 24.862 stanovnika
N
akon što je DSZ prije nekoliko dana konačno objavio službene
rezultate popisa stanovništva za 2011., donosimo nekoliko
zanimljivosti vezanih za Grad Sinj. U Sinju živi točno 24.826
stanovnika i on je po tom kriteriju 24. na ljestvici najmnogoljudnijih
hrvatskih gradova.Broj Sinjana i Sinjanki gotovo je izjednačen. No
alkarica je ipak nešto više. Točnije, okruglo 200 – 12.513/12.313. No
Sinjanke su poprilično dugovječnije od Sinjana, pa ih je u zlatnim
godinama gotovo trostruko više. Od ukupno 723 osobe koje su
prilikom popisa stanovništva imale više od 80 godina, 530 je žena, a
193 su muškarci. Lani je u Sinju popisano i 12 osoba starijih od 95
godina. Žena je čak 5 puta više nego muškaraca – 10/2.Na području
Grada Sinja živi 24.548 ili čak 98,88 posto Hrvata. Nakon Hrvata,
najviše je Srba (140) i Albanaca (31). Ukupno 23.911 ili 96,30 posto
Sinjana su katolici. Pravoslavaca je 168, a muslimana 21. Kao ateisti
izjasnilo se 380 Sinjana, a njih 75 su agnostici. Konačno, u 2011. u
Sinju je živjelo 547 građana manje nego 10 godina prije – 2001.
Izvor: ferata.hr
11
SINJSKE NOVINE
gradsko vijeće
31. SJEDNICA GRA
Usvojen proračun
Piše: Vito PERIĆ
N
a zadnjoj sjednici Gradskog vijeća u prošloj
godini održanoj 27. prosinca usvojen je gradski
proračun za tekuću godinu. Za proračun
je glasovalo 10 vijećnika (NL dr.
Jadrijevića, SDP i nezavisni Barać) dok
je 9 (HDZ, HSL i nezavisni M. Bulj) bilo
protiv. Većina amandmana je odbijena,
a dva amandmana je gradonačelnik
prihvatio. To su amandmani Bulja i
SDP-a, vezano za to da se dio sredstava
u iznosu od 400.000 kn skine sa stavke
uređenje trga kod pravoslavne crkve i
preusmjere za osnivanje još jednog tima
Hitne medicinske pomoći u Sinju. HDZovi amandmani su se uglavnom odnosili
na to da se dio sredstava predviđenih
za uređenje trga kod pravoslavne
crkve te još nekih komunalnih zahvata
poput uređenja igrališta sa spravama
za rekreaciju preusmjeri na socijalu,
važne komunalne zahvate kao što su
nogostupi u Karakašicama i Glavicama
te na potporu za rješavanje stambenog
pitanja mladih obitelji. Od ostalih
važnijih točaka dnevnog reda treba
izdvojiti usvajanje Zaključka od
davanju suglasnosti gradonačelmiku za
zaključivanje ugovora sa Autoprijevozom
o sufinanciranju prijevoza studenata
i učenika u razdoblju siječanj-lipanj
2013.g. te informacije o radu Muzeja
Cetinske krajine i o aktivnostima na
projektu izgradnje nove zgrade osnovne
škole Fra Pavla Vučkovića.
Rasprava o mogućem velikom ulaganju
na Kukuzovcu
Rasprava se vodila po 7. točki dnevnog
reda Prijedlogu Zaključka o raspisivanju natječaja
za prodaju/pravo građenja građevinskog zemljišta na
području GZ Kukuzovac na području I faze (cjeline
16. i 17. ) II i III faze izgradnje zone. Obzirom da se
pojavila tvrtka Vukelić d.o.o. sa sjedištem u Splitu, a koja
godinama posluje u Italiji i zainteresirana je za gradnju
plastenika u kojima bi se uzgajale crne rajčice koje se u
12
svijetu koriste u farmmaceutske svrhe te nudi mogućnost
zapošljavanja 250 radnika koji bi radili u 100 plastenika,
gradonačelnik je ovu točku predložio za raspravu
vijećnicima zbog moguće razvojne prilike za cjelokupno
sinjsko gospodarstvo. Predstavnik tvrtke Andro Ivica
Ezgeta Meme je ukratko predstavio namjere svog
poslodavca naglasivši i mogućnost građenja spalionice
smeća te mogućnosti otvaranja još nekih pogona i pratećih
objekata na površini od 26 ha za koliko je poencijalni
investitor zainteresiran. Nakon rasprave vijećnici su
zauzeli stav da se Natječaj raspiše i ponudi cijena od 20
kn po metru četvornom kako bi se privukao investitor,
SINJSKE NOVINE
n za 2013. godinu
a samim javnim Natječajem izbjegle bi se moguće
malverzacije i prijevare, obzirom da nema dovoljno
podataka ni referenci o samom mogućem investitoru.
Također je naglašeno da se upotrijebe svi zaštitni
mehanizmi u ovom postupku radi zaštite interesa Grada.
Uz to, vijećnici su izrazili primjedbu da na ovakvim
raspravam trebaju nazočiti i predstavnici GZK i investitor
osobno kako bi dobili što kvalitetnije informacije gradski
vijećici su prihvatili Izvješće o reviziji poslovanja Grad
Sinja uz primjedbu vijećnika HSLS-a Dragana Podruga
o ponašanju gradonačelnika koji je u jednom dijelu po
njegovom mišljenju bilo protivno pozitivnim zakonskim
propisima te usporedio da je zbog sličnih stvari
gradonačelnik tužio i javno prozivao bivšeg predsjednika
uprave NK Junak Snježana Šentiju. Gradonačelnik
je odgovorio da Podrug nije dovoljno upoznat sa
dokumentima koji su pratili njegovo poslovanje pa nije u
pravu.
Vijećnička pitanja
Prema uobičajenom rasporedu prije
početka Dnevnog reda sjednice vijećnici
su postavljali pitanja. Izdvojili smo
neka. Vijećnik Miro Bulj je pitao je li
kontaktirano s generalima Gotovinom
i Markačem obzirom na prijedlog da
se progase počasnim građanima Sinja.
Stipislav Jadrijević je rekao kako je
on osobno obećao uspostaviti kontakt,
ali obzirom da nije dobio povratnu
informaciju od braniteljskih udruga to još
nije napravio. Mate Glavinović (SDP)
je pitao hoće li doći do gradnje vrtića
Turjacima i na Hanu. Gradonačelnik
Glavan je rekao da je vrlo zgledno kako
će u 2013. g. započeti ti projekti. Miro
Bulj je pitao što je sa problemom kod
pravoslavnog groblja uz državnu cestu
D-1. Gradonačelnik je odgovorio kako
je dio problema rješen i da je vlasnik
jednog zemljišta čak pristao na ponudu i
spreman je na besplatno ustupanje dijela
zemljišta, no problem je zbog ugibališta
jer Hrvatske ceste nisu dale suglasnost.
Inače, prema riječima gradonačelnika
sredstva za ulaganja u uređenje su već
osigurana po poziciji u proračunu.
Ante Križanac (HDZ) pitao je što je
sa rekonstrukcijom dijela županijske
ceste Radošić-Kukuzovac-Macan, a
gradonačelnik je odgovorio kako je zbog
bune dijela mještana taj projekt zastao.
Križanac je pitao što je s izradom GUP-a i prostornog
plana , gradonačelnik odgovorio kako je konačna verzija
dostavljena u Grad te da sada slijede javni uvidi i
rasprave, ali može se kazati da se projekt privodi kraju.
13
gradskovijeće
ADSKOG VIJEĆA
SINJSKE NOVINE
POLITIKA
PREDSTAVLJAMO KANDIDATE
Tomislav Budimir (HDZ), vje
osnovne škole Ivana Mažuran
„Trenutna vlast je inertna, samodo
Razgovor vodio: Vito PERIĆ
Foto: Arhiv SINJSKIH NOVINA
Predstavite predizborni program u kratkim
crtama.
Prednosti koje ima naš grad trebaju se bolje iskoristiti
u vremenu koje je pred nama. Trebamo pokrenuti
potencijale koje Sinj svakako ima. Poljoprivreda,
turizam, vodni i energetski potencijali trebaju biti u službi
smanjenja nezaposlenosti i pokretanja jednog novog
smjera u životu našeg grada. Aktivnosti u Sinjskom
polju trebaju se pojačati, a vjerske, kulturne i povijesne
vrijednosti predstaviti onako kako to i zaslužuju, te
zajedno s ugostiteljskom tradicijom uokviriti u jednu
ponudu koja će svakako biti primamljiva tijekom
cijele godine. Želim staviti naglasak na Sinj kao
mjesto bogate povijesti i ugodnog življenja. Kako bi
to uistinu bilo tako, potreban je gospodarski napredak,
poboljšanje komunalne infrastrukture u svim mjesnim
odborima kao i pojačavanje društvenih događanja te
pomoć mladim obiteljima u podizanju njihove djece
(stambeno zbrinjavanje, povećanje naknada za djecu,
vrtići). Također, oni koji su nakon napornog rada otišli u
zasluženu mirovinu trebaju imati svoje mjesto u životu
grada. Naravno, nije moguće u jednom članku iznijeti
sve zamisli i projekte koje će se ostvarivati u narednom
mandatu. Ovo je samo naglasak na teme koje su
nezaobilazne ako mislimo ozbiljno promišljati budućnost
naših ljudi i grada Sinja.
Kako će izgledati vaša kampanja i tko će ju
financirati?
Svjestan sam obaveze koju sam preuzeo kao kandidat
ispred najveće političke organizacije u našem gradu.
Ne bojim se ulaska u predizbornu kampanju jer svojim
životom svjedočim smjer kojim idem. Želim se ljudima
predstaviti onakav kakav jesam, ne želim glumiti i
biti netko drugi. Obiteljski sam čovjek te odgovorno,
profesionalno i s puno ljubavi obavljam povjerene mi
zadaće. U svom okruženju nastojim biti povezujući faktor
14
koji kulturom dijaloga i
međusobnog razumijevanja
želi pomoći Sinju odnosno
njegovim stanovnicima.
U tom će smjeru ići i
kampanja, umjereno od
mjesta do mjesta, od čovjeka
do čovjeka. Zbog toga
nećemo mnogo potrošiti na
kampanju, a financirat će
se članarinama, donacijama
i sredstvima predviđena
zakonom.
Ocjenite suparnike
koji su do sada najavili
kandidaturu, svako
posebno po par riječi
(Prelas, Glavan i možda
Bulj).
Ne sumnjam kako svaki
kandidat želi dobro ovom
gradu. U tom smislu
želio bih reći da svatko
tko se predstavlja svojim
sugrađanima treba imati na
umu sve svoje prednosti, ali
i nedostatke te se zapitati
koliko dobra mogu učiniti
za svoju zajednicu. Nije
cilj izbora da se dovede neka politička opcija na vlast,
već svi trebamo težiti ostvarenju boljih uvjeta za sve nas
koji živimo u Sinju. Zato bih ostavio drugima da kažu
svoje mišljenje o svima nama koji smo istaknuli svoje
kandidature.
Hoćete li u kampanji posegnuti za ideološkim
razdjelnicama (lijevi-desni, ustaše-partizani i sl.)?
Lijepo bi bilo kada bismo svi mogli prihvatiti povijesne
SINJSKE NOVINE
eroučitelj po zvanju, ravnatelj
nića na Hanu
ostatna i zatvorena za suradnju.“
činjenice bez grubih
interpretacija. Držim kako
izbori za lokalnu samoupravu
trebaju biti koncentrirani na
poboljšanje uvjeta u našoj
zajednici. Predsjednik sam
gradske organizacije Hrvatske
demokratske zajednice Sinj. Ne
zaboravite da je moja stranka
i njezin prvi predsjednik
dr. Franjo Tuđman stalno
zagovarala jedinstvo hrvatskog
naroda koje je naposljetku i
dovelo do stvaranja neovisne
Hrvatske. Poslije su neki
zloupotrijebili pruženu ruku
pomirenja te su tijekom
godina pokazali da je teško
mijenjati loše navike stjecane
u godinama bez demokracije i
samostalne Hrvatske. Ne želim
svoju neupitnu ljubav prema
domovini koristiti za skupljanje
jeftinih političkih bodova.
Moje djelovanje počiva na
demokraciji i uvažavanju
drugačijeg mišljenja, ali
isto tako spreman sam
žestoko odgovoriti na svaku
negativnost koja bi se temeljila
na ideološkoj isključivosti i međusobnoj netrpeljivosti.
Koje političke opcije u gradu priželjkujete za
koalicijske partnere?
Zajedništvo različitih političkih opcija predstavlja izazov
u ostvarivanju pozitivne komunikacije, ali i temelj dobre
suradnje koja će dovesti do ugodnijeg ozračja u našem
gradu. Razgovaramo s političkim opcijama koje se u
spektru svog djelovanja nalaze na centru i prema desno.
Siguran sam u uspješan dogovor, koji će u konačnici
najviše koristiti našim Sinjanima, jer tako okupljeni
predstavljamo snagu koja će unijeti pozitivne promjene u
Sinju.
Je li moguća koalicija u budućem GV-u “lijevih” i
“desnih” (primjerice SDP i HDZ)?
Za dobro Sinja spremni smo raditi sa svima koji se mogu
složiti sa smjerom takvog djelovanja. U svim političkim
organizacijama ima kvalitetnih i dobrih ljudi. Ne vidim
prepreku da se prihvati pametan prijedlog od bilo koga.
Što se koalicija tiče, nikakva koalicija između HDZ-a
i SDP-a nije moguća jer postoje nepremostive razlike
između naših dviju stranaka. Znači, suradnja i prihvaćanje
dobrih prijedloga da, koalicija ne.
Što najviše zamjerate trenutnoj vlasti?
Inertnost, nesnalaženje, samodostatnost, zatvorenost za
bilo kakvu suradnju s onima koji drugačije razmišljaju.
Od brda obećanja u predizbornoj kampanji 2009. teško
mogu prepoznati neki projekt koji je u potpunosti
osmišljen i realiziran od strane trenutne vlasti. Ako netko
drugi zna za neki neka se javi, rado ću ga saslušati.
Zbog čega ste najavili povlačenje sa funkcije
predsjednika ragbi kluba Sinj? Ponosan sam na ono što je u Ragbi klubu Sinj ostvareno u
deset godina mog mandata na čelu kluba. Od beskućnika
koji je doslovno prosio za mjesto gdje će trenirati i
natjecati se, te se seljakao po svim mogućim igralištima
i ledinama, postali smo jedan od najbolje organiziranih
klubova u Sinju koji sada djeluje u odličnim uvjetima.
Ne želim sebi pripisivati zasluge za sve što je postignuto.
Sigurno takav pomak ne bi bio moguć bez ljudi koji
su svim srcem vezani za ovaj klub koji svakim danom
postaje brojniji i bolji. Ragbi klub Sinj je jedna obitelj
u kojoj nije važno tko koju funkciju obavlja, važno je
da se obavlja srcem. Ne sumnjam da će onaj koji dolazi
poslije mene i dalje ostvarivati napredak kluba u čemu
će svakako imati podršku svih članova ragbijaške obitelji
Sinja.
15
pOlitika
E ZA GRADONAČELNIKA SINJA
SINJSKE NOVINE
tema
TKO ĆE BITI NOVI/STA
Istražili smo tko su novi i stari akteri u sinjskoj po
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Arhiv SINJSKIH NOVINA
S
redinom svibnja ponovo ćemo, nakon četiri
godine stati pred one kartonske kutije,
naravno tko se odazove zovu demokracije,
i ubaciti listiće na kojima ćemo prema savjesti ili
naputku zaokružiti kandidate za gradonačelnika i
gradsko vijeće, te kandidate za župana i županijsku
vlast. U Sinju za sada (dok pišemo ovaj tekst)
imamo tri sigurna i jednog vjerojatnog kandidata
za gradonačelnika. Što se tiče stranaka, uz one
standardne (HDZ, SDP, NL dr. Jadrijevića,
HNS, HSU, HSLS, HSS, pravaške stranke…)
vjerojatno će se na izborima po prvi puta pojaviti
i Laburisti, a možda i još neke nezavisne liste ili
nove stranke. Možda se pojavi još koji kandidat za
gradonačelnika, jer se šuška po kuloarima da postoji
takva mogućnost, iako je to, po procjenama, već
zakašnjela reakcija. Što reći o kandidatima, koji
će, prema novom Zakon o lokalnim izborima imati
veće ovlasti ali i veće odgovornosti. Željko Prelas
je poznata osoba u gradu i šire. Godinama uspješno
vodi auto- školu i malo tko od onih koji danas
drže volan u rukama nije upoznao Prelasa, samom
činjenicom pohađanja obuke za vozača. No, Prelas je
poznat i starijim generacijama, jer je, doduše kratko,
bio direktor Narodnog sveučilišta Sinj, i upravo pod
njegovim vodstvom ta je ustanova zaživjela i počela
se razvijati u pravi kulturni gradski centar, 1990.g.
prelazi u privatne vode i pokreće auto-školu, jednu
od prvih na ovim prostorima, što mu po vokaciji i
jest poziv. Stariji se sjećaju njegovog angažmana
u bivšoj mjesnoj zajednici Brnaze te niza uspješno
odrađenih komunalnih projekata. Ivica Glavan
je čovjek sporta. Po tome će ga najprije mnogi
prepoznati. No, u zadnje četiri godine profilirao
se kao političar. O njegovom radu u mandatu koj
je na isteku mišljenje će dati građani u svibnju.
No, ostaje činjenica da je Glavan bio svojevrsno
osvježenje na sinjskoj političkoj sceni jer se pojavio
kao nezavisni (ne računajući neuspjelu epizodu
Nikole Tomaševića, koji je otprije imao političkog
iskustva) što je unijelo nadu među građane umorne
od „partijskih konfekcijskih političara“. Ne možemo
kazati da u početku njegovog mandata namjere nisu
bile dobre, a o rezultatima ćemo u nekoj drugoj
analizi. Treba priznati da je Glavan na vlast u Sinju
došao u vrijeme kada je već cijela država bila u
„kašeti brokava“ pa je samim tim imao i težu zadaću.
Miro Bulj je klasični populistički političar, narodni
16
SINJSKE NOVINE
olitici, kakve su im reference, što govore ankete…
Ivica Glavan
tribun i tomu slično. Njegov politički put je bio vijugav,
od rigidnog desničara, borca za pravdu, istinu i tradicijske
vrijednosti do sudionika civilnih inicijativa. Njegovi
oponenti kažu da djelovanjem opravdava onu šaljivonespretnu izjavu bivšeg predsjednika države Mesića o
iskakanju iz paštete koja se odnosila na bivšu predsjednicu
Vlade Jadranku Kosor. No, i tu stoji činjenica da je Bulj
aktivan i sveprisutan, te da iskazuje senzibilitet za sve
probleme i nedaće sugrađana pa makar netko mislio da je
to „lakiranje“. I na kraju Tomisav Budimir. Za ocjene je
prerano, jer je, složiti ćete se, Budimir osoba koja po prvi
puta kroči u političku arenu. Za sada treba respektirati
činjenicu da dolazi iz redova najjače i najveće oporbene
stranke u Sinju koja ima iskustva u vođenju grada u
nekoliko mandata, stranačku mašineriju i veliki broj
članova i simpatizera. Budimir nema političkog iskustva
na višim razinama, osim onog unutarstranačkog. Odvažio
se za kandidaturu
, dobio povjerenje
stranke i sada
treba čekati. U
svakom slučaju
prava kampanja
se tek zahuktava,
a kakva će biti
nitko se ne usudi
predviđati. Ipak,
u razgovorima
se nekolicinom
pripadnika
stranaka doznali
smo da će
kampanja biti
skromna što
je i logično ,
Tomislav Budimir
te dugotrajna
i puzajuća,
doslovce od vrata
do vrata. Građani
su umorni, živi
se sve lošije,
i sve je manje
vjere obećanja,
ma s koje strane
ona dolazila. Iz
ankete koju je
proveo Hit radio
i ustupio nam
je na korištenje,
vidljivo je da
više od polovice
anketiranih (a
uzorak od 400
ispitanih osoba je
kvalitetan) smatra Miro Bulj
da se situacija na
području grada pogoršava. Čak 54,30 % ispitanih smatra
da je došlo vrijeme za promjene, a podatak koji raduje
jest da bi 58,30% anketiranih izišlo na izbore. Velikim
odazivom građani pokazuju visoku svijest o potrebi
demokratskih procesa, to je ono što uvijek ima pozitivne
učinke u globalnom smislu. Među strankama najbolje
kotira HDZ sa 20,60% (odgovor onih koji će sigurno izići
na izbore), a među
osobama, odnosno
kandidatima za
gradonačelnika
Ivica Glavan sa
23,50% (također
anketirani koji će
sigurno izići na
izbore). Razlika
između Prelasa
i Glavana je u
samo dva postotka
pa tako možemo
očekivati neizvjesnu
borbu i možebitni
drugi krug. To su
predviđanja, a nama
ostaje da u svibnju
odvojimo 5 minuta
vremena, prošetamo
do birališta i
izvršimo građansku
dužnost.
Želko Prelas
17
tema
ARI GRADONAČELNIK?
SINJSKE NOVINE
ekskluzivno
FOTOREPORTAŽA
DALMATINKA IZNUTRA, N
Piše i foto: Vito PERIĆ
O
bišli smo unutrašnjost bivše
tvornice i predionice konca
Dalmatinka. Uz dozvolu stečajne
upraviteljice snimili smo pogone i druge
radne prostore kroz koje je u 58 godina
prošlo na desetke tisuća radnica i radnika
iz cijelog Cetinskog kraja pa i šire.
Dalmatinka je počela radom 1951.g. a
službeno je „zaključana“ 17. srpnja 2009.g.
Na vrhuncu slave te „raniteljice Sinja“ kako
su joj tepali, u tvornici je radilo nešto manje
od 3000 ljudi. Nema obitelji (uže i šire)
iz Cetinskog kraja iz koje bar jedan član
nije radio u tvornici. U jednom trenutku
(krajem 80-ih godina prošlog stoljeća) u
tvornici je radilo oko 300 bračnih parova.
Inače, mnoge veze su začete u tvornici,
što je poslije završavalo brakom i djecom,
pa možemo kazati da je Dalmatinka bila i
poticajna u natalitetnom i populacijskom
smislu. Šteta što se don Anto Baković nije
pozabavio ovim fenomenom.
Ljubazno osoblje, bivši radnici koji brinu
o ostacima posrnulog diva, provelo nas je
pogonima i vrlo stručno objasnilo što je što.
Odmah na ulazu prvoj prostoriji stoji prvi
stroj, možemo kazati unikat, bater- stroj za
rahljenje pamuka uvezen iz Engleske 1950.
g.
Dio strojeva je prodan, a
dio je ispravan i naši vodiči
kažu da bi i sada radili bez
problema. Tvornica je zaista
ogromna, mali grad. U krugu
tvornice je 5 trafostanica koje
mogu napajati Sinj. Pogoni
su dijelom devastirani od
„zuba vremena“, jer je na
mjestima došlo do urušavanja
krovišta pa su za vrijeme
kiša pogoni poplavljeni.
U najvećem dijelu pogona
na podu je parket kojeg ni
dugogodišnje natapanje
vodom nije moglo podignuti.
18
SINJSKE NOVINE
Prošli smo kroz sve pogone od predionice do
tvornice. U velikim pogonima strojevi (dublirke,
kružne predilice, strojevi za končanje, strojevi za
dubliranje niti, strojevi za mercelizaciju, strojevi za
bojanje konca, strojevi za odmatanje vitica, strojevi
za precizno namatanje konca, strojevi za suho
končanje, strojevi za proizvodnju sintetičkog konca i
ostali). Inače zanimljiv je podatak da je Dalmatinka
bila jedini proizvođač sintetičkog konca u bivšoj
državi.
19
Ekskluzivno
NAKON SVIH OVIH GODINA
SINJSKE NOVINE
ekskluzivno
U donjem dijelu tvornice nalazile su se radionice
i kabineti za praksu. Tu su bile smještene
elektroradionica, bravarija, stolarija, građevinska
grupa, vatrogasci i ostali. Velika kotlovnica kod
„južne kapije“ grijala je cijeli objekt a temperatura
je bila stalno ista i kontrolirana kako ne bi došlo
do vlaženja pamuka.
Dalmatinka je imala i čuveni restoran u kojem se pripremala
izvrsna spiza za radnike. Kuhinja je radila 24 sata dnevno. Radnici
su imali i kafić, a tvornica je u hodniku ispred restorana među
prvima u bivšoj državi postavila aparate za sokove i vodu.Krajem
80-ih godina prošlog stoljeća pokrenut je projekt gradnje dječjeg
vrtića u krugu tvornice, ali već je bilo kasno.
20
SINJSKE NOVINE
Ekskluzivno
Snimili smo i brončani kip,statuu predilje sa kudiljom koji su radnici zvali Vida
i Manda. Priča kaže da su joj Vrličani nadjenuli prvo ime a Sinjani je prekrstili u
Mandu. Statua je na sigurnom jer su je tati pokušali nekoliko puta ukrasti.
I za vrijeme cijelog boravka u tvornici pratio nas
je mali crni pas Nera kojeg su radnici koji rade na
čuvanju objekta udomili kao dvomjesečno štene
. Možda će neki od vas pustiti suzu kad vide ove fotografije,
jer znamo da je Dalmatinka bila svima druga mater, kako
bi se to običavalo kazati. Podsjetimo da je iz Dalmatinke
pokrenuto niz inicijativa za osnivanjem sportskih,
folklornih, dramskih glazbenih udruga u Sinju. S pravom
vlada mišljenje da je tvornica Dalmatinka najzaslužnija za
urbanizaciju, društveni život i prosperitet grada. No, danas
su neka druga vremena, Dalmatinke više nema i teško da
ćemo ponovo čuti zvuk Perove (sirene koja je označavala
kraj i početak smjene u 6 ujutro, 2 poslijepodne i 10
navečer).
21
SINJSKE NOVINE
KRITIČNO OKO
KRITIČNO OKO rubrika za komunalne i druge gradske probleme
N
aša novinarka prošetala je jedno poslijepodne gradom i na dva mjesta uočila probleme koji nisu nerješivi. Evo
upozorenja nadležnima, a uz malo dobre volje i uloženog novca koji nije veliki, ovi komunalni problemi u
središtu grada mogu brzo biti riješeni.
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Ulaz ispred OŠ „Marko
Marulić“
U
laz ispred OŠ „Marko
Marulić nije dovoljno
širok kako bi se mimoišla dva
automobila jer je jedna strana
povišena pa automobil može
nasjesti. Problem nastaje kada za
lošeg vremena roditelji dovoze
djecu u školu pa se stvori gužva
kojoj još više pridonosi prometna
nekultura. Naime, vozači koji
izlaze s parkinga ne puštaju one
koji dolaze već oni moraju čekati
sve dok zadnji automobil ne iziđe.
Zahrđali stupovi
U
naselju Bazana cijeli red stupova na kojima
se nalaze rasvjetna tijela je zahrđao, pa tako
narušavaju izgled naselja i poručuju da ih treba što
prije zamijeniti.
22
SINJSKE NOVINE
Prvi čovjek HEP-a Zlatko Koračević obećao rješenje
problema niskonaponske struje u Cetinskom kraju
Piše i foto: Vito PERIĆ
N
iskonaponska električna mreža koja pokriva
sjeverni dio općine Hrvace i sjeverozapadni dio
grada Sinja i to naselja: Bajagić, Čitluk, Jasensko,
Karakašica, Suhać, dio Lučana (Karaguša), dio Radošića
i dio Sinj- naselja Pavić i Šimci je postavljena početkom
60-ih godina prošlog stoljeća. Drveni stupovi i žice su u
toliko lošem stanju da na mjestima predstavjaju izravnu
opasnost. Trafostanice su također u lošem stanju i sve
zajedno uzrok je slabom naponu, ispod garantiranie razine
od 220V ( na mjestima je mjereno i 160V). Žice za struju
su također dotrajale i sa neizoliranim vodičima. Stoga
stanovnici navedenih naselja, a njih je oko 7 000, muku
muče sa strujom skoro dva desetljeća. Svaki puta za iole
lošijeg vremena, vjetra, kiše i sl. česti su nestanci struje,
a samim time dolazi do kvarova kućanskih aparata i TV
prijemnika te računala. Mještani su upozoravali, pisali
dopise, organizirali prosvjedne skupove, ali ništa se nije
pokrenulo kako bi se situacija na terenu popravila. Prošli
mjesec na inicijativu stranke HNS-LS u Sinju je održana
konferencija za novinare na kojoj su uz predsjednika
HNS-LS-a Stipu Maganića bili predsjednik Uprave
HEP-a Zlatko Koračević i direktor Elektrodalmacije
Split Saša Dujmić. Prvi čovjek HEP-a potvrdio je
kako je upoznat s problemima u sustavu niskonaponske
elektromreže koji su evidentni i neuravnoteženi na gotovo
cijelom području Cetinske krajine, te najavio početak
rješavanja
problema
gradnjom 35/10
kV trafostanice
u Hrvacama.
Paralelno sa
gradnjom
stanice započeli
bi i radovi na
rekonstrukciji
elektromreže
mijenjanjem
vodova i stupova.
Vrijednost
investicije
iznosila bi 15-20
Stipe Maganić, Zlatko Koračević i Saša Dujmić
milijuna kuna, a početak radova najavljen je kroz mjesec
i pol dana dok bi rok za dovršetak trebao biti godinu i
pol dana. „Važna je komunikacija, a mi je uspostavljamo.
Kada naše ispostave na terenu utvrde problem i dalje
prenesu informaciju prema vrhu mi pokrećemo postupak
rješavanja. Ne mogu govoriti o onome što je bio prije,
ali činjenica je da mi u velikom dijelu Hrvatske idemo
na rekonstrukciju niskonaponske elektromreže kako
bi svojim kupcima, odnosno građanima i ostalima
prodali što kvalitetniji proizvod,“ rekao je Koračević te
dodao kako će HEP pratiti i razvoj gospodarstva svojim
projektima. „Ovaj projekt rekonstrukcije elektromreže
u Hrvatskoj bio je obveza HEP-a do 2010.g. , stoga
ne mogu govoriti o tome nego samo o našem radu, a
mi smo u tekućoj godini izdvojili i 20% više sredstava
koje planiramo uložiti u poboljšanje kvalitete opskrbe
el. energijom“ rekao je na kraju Koračević. Direktor
Elektrodalmacije Saša Dujmić naglasio je da je gradnja
trafostanice u Hrvacama ključna za poboljšanje kvalitete
opskrbe električne energije na ovom području, te da će
se paralelno raditi na rekonstrukciji mreže, a uskoro će
biti riješen i problem napajanja strujom naselja Šimci
i Pavići tabliranjem sa dva kabela od po 10kV. Prije
nekoliko dana radnici sinjskog pogona elektrodalmacije
počeli su radove na mijenjanu stupova i žica u naselju
Šimci i prema Pavićima. Također je snimana situacija na
terenu u naseljima Karaguša i Suhać. Za nadati se da će
HEP ispuniti dana obećanja te da će u dogledno vrijeme
stanovnici navedenih dijelova grada imati struju kakvu
zaslužuju i kakvu, u konačnici plaćaju.
23
KRITIČNO OKO
Za mjesec dana početi će
opsežni radovi na
rekonstrukciji elektromreže
SINJSKE NOVINE
sinj kroz prošlost
SINJ KROZ PROŠLOST
Priredio: Vito Perić
Fotografije: Arhiv Vibora Baraća
I
ovaj puta zahvaljujući našem, možemo sada reći, stalnom vanjskom suradniku, g. Viboru Baraću, donosimo
nekoliko sličica iz daljnje i bliže prošlosti našeg grada, iz sportskog, zabavnog, kulturnog, i gospodarskog života.
Zadnji polazak vlaka, čuvene“Rere“ iz
Sinja za Split, 20. rujna 1962.g. Nakon
toga se nije više vratila u Sinj. Na
fotografiji su (slijeva nadesno) Nikola
Boljat strojovođa, Marko Župić, Frano
Vidošević, Ivan Galić, Marko Grbeša
prometnik, Stjepan Miklić šef stanice,
Jure Skelin kondukter, Ante Elez
kondukter, Mirko Jukić pregledavač
kola i Martin Đurđelja ložač.
Gradski mješoviti pjevački zbor tijekom
nastupa na jednoj Alci, vjerojatno između
1976.g. i 1981.g. Zbor je tada vodio
maestro Tomislav Kazija, a rijetkost je
bila da zbor nastupa na Alci.
Nastup Vice Vukova u gradskom kinu u Sinju.
Godina je 1970. Organizator koncerta je bio
ogranak Matice hrvatske Sinj, a prepuna dvorana
oduševljeno je dočekala Vicu i zajedno s njim
podjelila domoljubni zanos koji je vladao u ona
vremena.
24
SINJSKE NOVINE
sinj kroz proškost
Malonogometna ekipa „Buffet
Pošta“ koja je nastupala na prvim
malonogometnim turnirima igranim
na igralištu kod „Obrtne“. Sponzor
ekipe bio je pokojni šjor Jakov
Tešija vlasnik kafića kod pošte. Na
slici (slijeva nadesno) Ante Jelović,
Branko Barać, Milivoj Lucić, Runje,
Lazo Panić, Miro Grčić, Ivica
Arbanas, Mladen Jajčanin, Dalibor
Vikić.
VIS Alkar na jednom nastupu u Sinju.
Tada su svirali Petar Romac, Stipe
Šarić, Goran Ugrin, Josip Matanović i
Mladen Križanac, voditelj programa je
bio Ivo Dalbello, a godina je 1967.
Godina je 1969., mjesec je veljača. u jednoj
maloj gradskoj kavani održavan je ples. U
pauzi svirke na binu su se popeli mladići i
jedna djevojka iz publike kako bi napravili
fotografiju za uspomenu, što je tada bio
lijepi običaj. Na slici (sllijeva nadesno)
Branko Barać, Boško Kovačević- Bumbar,
Vanja Vidić, Boško Kontić, Ivo Čavčić i
Nikša Prolić.
25
SINJSKE NOVINE
vremeplov
Priredio: Vito PERIĆ
O
vaj puta smo prelistali brojeve
Vjesnika Cetinske krajine
od veljače i ožujka 1981.,
1982. i 1989.g. Izdvojili smo nekoliko
zanimljivosti iz onog doba, koje bi mogle
biti akutalne i danas. Članak „Radno
mjesto pod suncem“ autora Nedjeljka Musulina kao da najavljuje veliku izložbu Žena u Dalmatinskoj zagori, jer
upravo opisuje jednu našu vrijednu ženu s Radošića koja je prije tri desetljeća radila „muški“ posao. Potom vijest
Jerka Blajića o povratku fontane iz Lovrića obora na Pijacu u 1981.g. Izdvojili smo i tekst predstavljanju long-play
ploče klape Sinj, prvog audio zapisa naših klapaša.Tu je i foto-vijest o Krnji koji je spaljen u veljači 1989.g., zatim
tekst i slika o otvorenju novog izložbenog prostora 1989.g., galerije Adam za što je zaslužan bivši ravnatelj muzeja
Ante Milošević. Galerija je vrlo brzo je postala kultni kulturni prostor u gradu, ali nažalost kratko je trajalo. Danas je
u tom prostoru ugostiteljski objekt. Slika sa naslovnice VCK iz 1989.g. uz najavu mogućeg otvaranja zimskog bazena.
Tekst je bio vidovit, bazen je postao zatvoreni (zimski) nakon dva desetljeća, ali i to je kratko trajalo. I na kraju vijest iz
sportskog života, a odnosi se na KK Alkar koji je danas opet na putevima stare slave.
26
SINJSKE NOVINE
vremeplov
27
SINJSKE NOVINE
braniteljska
FELJTON
NA VJEČNU SLAVU I HVALU (10)
Nastavljamo s objavljivanjem feljtona o poginulim braniteljima našeg kraja iz knjige našeg suradnika
Filipa Ratkovića „Na vječnu slavu i hvalu“. U ovom broju sjećanje na Marka Buljana i Milu Buljana.
28
Od dječje igre do profesionalnog modnog dizajna
Piše: Klaudija KRAJINA
Foto: Marko GRACINA i Viki MARTINIĆ
K
Darija je jedinstvena jer
ne voli kopirati druge
kreatore i modne trendove.
Neke je haljine ukrasila
čipkom koju je izvezla
ao i svaka djevojčica Darija Mravak je voljela
oblačiti lutke, krojiti im haljine i stalno se
presvlačiti. No, vremenom
IPA - najveća policijska organizacija na
je uvidjela da to nije samo igra,
svijetu - je osnovana 1. siječnja 1950. Od
pa je odlučila i profesionalno
tada, njen Esperanto moto “Servo per
ući u priču i postala je krojačica.
Amikeco” (služiti kroz prijateljstvo)
krojačica. Darija je stekla diplomu
dosegao je više ljudi nego što se moglo
zamisliti. Udruženje je osnovao policijski
za zanimanje odjevni tehničar, a
narednik iz Lincolnshire, Engleska,
danas pohađa talijansku školu mode
Arthur Troop,koji je želio stvoriti
i dizajna Callegari. „Iz dišpeta sam
vezu za prijateljstvo i međunarodnu
odlučila otvoriti svoj vlastiti modni
suradnju između policijskih službenika.
IPA (Međunarodna policijska udruga)
atelje Deny čiji je zaštitni znaka
je nezavisno tijelo koje se sastoji od
pripadnika policijskih snaga, bilo da su
aktivni na dužnost ili u mirovini, bez
obzira na čin, spol, rasu, boju kože, jezik
ili religiju. Njezina svrha je stvaranje veza
i prijateljstva te promicati međunarodnu
suradnju.
žaba, specijalitet Gale,
mjesta iz kojeg dolazim.
Mislim da je moja struka
potplaćena, radi se još
uvijek na normu i plaće
su jako male. Imala sam
ponudu da odem raditi
u Švicarsku ali zbog prevelike birokracije ostala sam
ovdje, ali osim toga ljepše je raditi u svom gradu, nego
vani prodavati svoje ideje. Sinjani se vole sređivati i vole
modu, ali prije vole kupiti strane dizajnere nego domaće,
no s vremenom imam sve više kupaca. I kod nas polako
dolazi trend da se nosi domaći dizajn,“ kaže nam Darija.
Ona je sa svojom školom Callegari imala već nekoliko
zajedničkih revija i dvije samostalne. Prva je revija bila
u sklopu „Božićnog bala“ a druga je bila humanitarnog
karaktera u sklopu IPA –e, najveće policijske organizacije
na svijetu sa ciljem prikupljanja sredstava za kupnju
vozila djeci koja boluju od autizma. U svom radu
njena majka. Ipak kaže kako bi
udovoljila nekoj maturantici koja
bi došla s željom da joj napravi
haljinu primjerice po uzoru na
Sherri Hill, jer ipak to su haljine
koje ona može napraviti po
manjoj cijeni od originala, a opet
nešto i zaraditi. „Problem je kada
osoba dođe sa slikom sa dodjele
Oscara i želi identičnu haljinu
ne razmišljajući da li će na njoj jednako dobro stajati.
Tada moram na neki način i biti psiholog tim osobama i
objasniti im da taj model i nije baš za njih“ – objašnjava
Darija koja smatra da je dizajnerima teško poslovati jer
ih se smatra obrtnicima i
nemaju status slobodnog
umjetnika iako je ono
što oni stvaraju prava
umjetnost. Darija sve
svoje konstrukcije i slike
ne pretvara u haljine
jer kaže da su previše
ekstrvagantne i teško
bi pronašle kupca. No
one koje smo vidjeli u
Darijinom ateljeu sigurno
će se svidjeti svakoj
djevojci.
29
MLADI
Moda kao poziv
SINJSKE NOVINE
SINJSKE NOVINE
kolumna
VICE BEZ ULICE
Piše: Petar KLIŠKINIĆ-KLIKA
S
inj je vrlo popularan grad. Između nas Sinjana,
naravno, sve ostaje u granicama četiri mosta. Pa
ipak - desi se to s vremena na vrijeme - začudiš se
što to toliko voliš izuzev ljetnih dana i obilatog ručka,
kakvim si to ljudima okružen koji tobože vole i štuju
svoju povijest, a onda je se zasrame kad ostanemo sami
među sobom, unutar svoja četiri mosta. Prije koji dan
sjedio sam na kavi, i u neobaveznoj ćakuli koja se svodila
na dnevno pretucanje političkih tema, spominjanje
imena Zdravka Mamića i proteklog kola hrvatskog
košarkaškog prvenstva, netko me priupita tko je zapravo
najpopularniji Sinjanin ikada? Moram priznati, zastao
sam dobre dvije minute da bi odgovorio na pitanje, i onda
izbacio nekoliko
imena, isključivo
iz sportskog i
političkog života.
Među njima našlo
se i ime jednog
očito nepoželjnog
Sinjanina koji je
ovome gradu dao
sve, a od grada
nakon smrti dobio to
da ga se u potpunosti
zaboravi, pa i
naposlijetku baci
u anonimno. Ajmo
napraviti anketu po
sinjskim ulicama
koja nose imena
nekih od „zaslužnih“
spasitelja našega
grada. Zaista, tko je
taj Vice? Požurit ću
sa zaključkom pa ću
reći sljedeće. Vice
Buljan ozloglašeni
je komunist premda
s lošom stranom
komunizma ima
veze kao i ćevapi s
arambašima. Vice
Buljan tipični je
predstavnik partijske
politike koja je
iskorištavala ovaj
narod, premda je
sagradio i zaposlio više toga nego svi njegovi nasljednici
do dana današnjega. Vice Buljan je, na kraju krajeva,
30
napravio kardinalnu grešku
što je sve pružio ovome
gradu, jer nije bio vizionar
koji je mogao zaključiti
kako će za sve nedaće,
pa tako i ekonomske,
prosječni građanin optužiti
komunizam, velikosrpsku
mašineriju i židovskomasonsku zavjeru.
Jednom je Ivo Andrić
prekrasno zapisao: „sitni i
bezimeni ljudi penju se na leševe onih koji su oboreni
u međusobnoj borbi velikih. Jučer, dok sam ručao triput
podgrijani grah u menzi, primjetio sam kako Zagreb drži
do svojih veličina. Ogromni
kip Većeslava Holjevca prvo
je što će vam upasti u oči
kad ulazite u Metropolu, a
ljubitelji tehnologije na svom
će uređaju primjetiti kako
se voze upravo njegovom
ulicom. Dražen Petrović, iako
nije Zagrepčanin, dobio je
svoju dvoranu, svoj trg i svoj
muzej. U našem gradu koji
je premali da bi se odrekao
svojih veličina, suludo je kako
Vice Buljan nema ni trga, ni
ulice ni spomenika kraj silne
plejade gotovo beznačajnih
likova i skorojevića.
Možda malo pretjerujem,
nije da ljudi to ne spominju,
ali čitava konfuzna situacija
koja kraljevski dominira u
toj temi unutar određenih
segmenata društva i društvene
kritike i njene korelacije
sa lakozadovoljivom
populacijom podsjeća me
na pisma Lastanu ili Teenu:
„“Imam 16 godina, zatrudnila
sam i ne znam da li da
rodim sad ili kad završim
školu?” Onda kad budeš
spreman, premili grade, u
međuvremenu ćeš i dalje samo
postavljati glupa pitanja i biti
jeban od strane onih koji su
jučer razbijali spomenike, a danas se već zovu velikim
domoljubima.
SINJSKE NOVINE
Piše i snimio: Vito PERIĆ
K
ada je točno u 15,30 sati pala zapovijed „Pali plin!“ 11
ekipa je krenulo sa pripremom tradicionalnog radničkog i
pučkog jela tripica ili fileka kako se u sjevernim krajevima
Lijepe naše naziva to jelo. Nakon skoro 3 sata bespoštedne borbe
tročlana prosudbena komisija u sastavu Jadranka Maleš, Žarko
Romac i Branko Šimac je degustirala sve uzorke i donijela
jednoglasnu odluku te najboljom ekipom i apsoltnim prvacima u
svim kategorijama proglasila Udrugu veterana 126. brigade u sastavu
Čondo, Miš, Mačak i Boca. Drugo mjesto su podijelili Palača
Tripalo i ekipa Hvara koja je bila jedina gostujuća na turniru ne
računajući ekipu Karapelj iz Glavica. Treće mjesto je pripalo ekipi
Sila (tihim i samozatajnim momcima pojačanim magom sinjske
košarke Miloradom Bandalom i poznatim turističko-električarskim
djelatnikom Nevenom Vejićem) i Patriotima čiji je član Bruno
Barać za ovu prigodu napravio i posebnu frizuru što se može vidjeti
iz priložene fotografije. Na kraju su feštu uveličali Maligani koji
su na putu prema dvorani (utakmica sa Jollyiem) svratili i rješili
tekuća pitanja s nogu. Svi sudionici su dobili diplome, a pobjednici
prijelazni pehar koji će čuvati u svojim vitrinama do sljedeće
Tripicijade. Sponzor manifestacije su bile mesnice MEL iz Hrvaca.
Ekipa Udruga veterana 126. brigade
Ekipa Patriot
Ekipa Sila
Ekipa Karapelj
Ekipa Hvar
Ekipa Potkova
31
uDRUGE
ODRŽANO TRADICIONALNO GASTRO
NATJECANJE „KRNJEVALSKA TRIPICIJADA 2013“
I U RATU I U MIRU 126. JE NAJBOLJA
SINJSKE NOVINE
kultura
ŽENA U DALMATINSKOJ ZAGORI
Nakon iznimnog i zapaženog uspjeha projekta Sinj – pogled na stvaranje jednog
grada KUS u ovoj godini pokreće još jedan zanimljiv i nadasve koristan te opsežan
projekt.
Piše i foto: Vito PERIĆ
gradskoj vijećnici je krajem siječnja predstavljen
projekt Kulturno umjetničkog središta Sinj
„Žena u Dalmatinskoj zagori“. Autorice idejnog
koncepta projekta su voditeljica galerije Sikirica Dragana
Modrić i kustosica Muzeja Cetinske krajine Darija
Brković. „Projektom namjeravamo prikazati život žene
trebale uključiti udruge i ustanove s područja Cetinskog
kraja, a cijeli program će trajati kroz godinu. Osim
velike izložbe koja će biti postavljena u galeriji Sikirica
u Dane Alke i Velike Gospe KUS će organizirati i
druge tematske programe kao što su filmske projekcije
(Vizualna kultura za građane s naglaskom na žene u filmu
kao autorice), predavanja i okrugle stolove, radionice
za učenike, kazališne predstave, plesne projekte (Vrata
u Dalmatinskoj zagori, od njenog rođenja do smrti,
bilježeći običaje koje se vežu za pojedine životne periode.
Poseban naglasak ćemo staviti na žene koje su se usudile
reći ne ustaljenom obrascu ponašanja u ruralnoj sredini
i tako postale pionirke u borbi za svoja prava. Izložbom
će se prezentirati prikupljena građa, ali na scenografski
inovativan i suvremen način koristeći se multimedijom.
Po prvi puta akcent se neće staviti na prezentaciju
proizvoda nego na osobe koje su taj proizvod izrađivale
- žene. Putem intimnog svijeta žene posjetitelji će imati
priliku doživjeti stvarnu sliku Dalmatinske zagore. Na
izložbi će se prikazati i dijelovi dokumentarnog filma
koji će se snimati tijekom istraživanja. Svi eksponati biti
će popraćeni dvojezičnim legendama, uvećanim fontom
kako bi ih prilagodili osobama s posebnim potrebama, a
dvojezičan će biti i popratni katalog izložbe,“ naglašeno
je u uvodnom izlaganju na prezentaciji. U projekt bi se
Velebita i Žena u Dalmatinskoj zagori- suradnja plesne
koreografkinje Marije Ščekić i sinjskih KUD-ova). Cilj
projekta je, kako su naglasile autorice kroz običaje koji
su vezani za životne periode žene prikazati tradicijske i
kulturne vrijednosti života u Dalmatinskoj zagori, ukazati
na važnu ulogu žene u svim segmentima života u zagori,
prikazati (ne)vidljivost žene u patrijahalnoj sredini zagore
i popularizirati Dalmatinsku zagoru kao zanimljivu
turističku destinaciju. Kroz projekt će biti rađeno i
terensko istraživanje i snimanje dokumentarnog filma
što će predstavljati posebnu vrijednost samog projekta,
a također će kroz stručna predavanja ostati zabilježeno
ovo hvalevrijedno djelo za buduće projekte. Kulturno
umjetničko središte očekuje potporu od gradova i općina
Cetinskog kraja, županije i Ministrstva kulture kako bi
se ovaj opsežni projekt što kvalitetnije sproveo kako je
planirano.
U
32
SINJSKE NOVINE
GLJEVSKI POKLADNI OBIČAJI DOBILI EUROPSKO PRIZNANJE
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Boris FILIPOVIĆ GRČIĆ i
Vito PERIĆ
K
ulturno umjetničko središte
Sinj postavilo je u galeriji
Galiotović izložbu „Didi s
Kamešnice“ na kojoj su prikazani
pokladni običaji potkamešničkog sela
Gljeva. Ovu stoljetnu tradiciju uspješno
čuva i njeguje odlično organizirana
udruga „Didi s kamešnice“ koja je
nedavno dobila i europsko priznanje, a
njihov pokladni običaj je u Hrvatskoj
zaštićen kao nematerijalna kulturna
baština. Na otvorenju izlžobe bilo je
mnoštvo posjetitelja, a prikazan je i dio
dokumentarnog filma koji je prošle godine
snimila ekipa Etnografskog muzeja iz
talijanskog Trentina u okviru projekta
Karneval kralj Europe, a u prikazanom
dijelu je predstavljena gljevska udruga.
Izložbu su otvorili Jadranka Maleš,
predsjednica Krnjevalske udruge Grada
Sinja koja je naglasila kako sinjska druga
uz njegovanje svoje tradicije podržava i
pruža potporu svim pokladnim udrugama
iz našeg kraja da bi se sačuvalo etno
nasljeđe, te zamjenik gradonačelnika
Zoran Vujanović koji je naglasio kako
Grad prati ove hvalevrijedne projekte koji
na drugačiji, suvremen način prikazuju
našu tradicijsku vrijednost i narodno
blago.Voditeljica galerije Sikirica i
autorica izložbe profesorica Dragana
Modrić govorila je o elementima
pokladnih običaja Gljeva i okolnih
podkamešničkih sela, te naglasila njihovu
izvornost i pohvalila čuvanje tradicije, a
potom i zahvalila Etnografskom muzeju u
Zagrebu na pomoći prilikom pripremanja
izložbe. Autorica izložbe posebno je
pozdravila našu priznatu etnologinju
Dinku Alaupović Gjeldum koja je bila
među posjetiteljima, te se zahvalila
Turističkoj zajednici Grada Sinja na
suradnji i potpori. Inače ova izložba je dio
projekta Žena u Dalmatinskoj zagori koji
će tijekom cijele godine provoditi KUS.
Na kraju programa gljevski Didi su izveli
dio svojih običaja, a pala je i neizostavna
rera uz domaći sir, uštipke i vino.
33
kultura
U GALERIJI GALIOTOVIĆ PRIREĐENA
IZLOŽBA DIDI S KAMEŠNICE
SINJSKE NOVINE
kultura
KREATIVNI SI
Piše: Irena DELONGA
U
Galeriji Sikirica u organizaciji Kulturno
umjetničkog središta od 11.siječnja svakog se
petka održava radionica kreativnog pisanja.
Petnaestak Sinjana uhvatilo se u koštac s izazovima
pisanja i žele svom osnovnom kapitalu, talentu, podići
vrijednost učenjem i radom. Radionice kreativnog
pisanja već su godinama apsolutni hit u svijetu, a sve
više i u Hrvatskoj, i za mnoge pisce su najbolji način
da se profesionalno usavrše, poprave tehniku pisanja
ili razrade koncept romana ili kratke priče. Na sinjskoj
radionici pričat će se o osnovnim elementima proznog
djela, polaznici će se okušati u svakom od njih, od opisa
prostora do stvaranja zapleta, profiliranja likova, pisanja
dijaloga, odabiranja točke gledišta i pripovjedača...
Druženja provodimo u analizi i komentiranju napisanih
vježbi, ali i u razgovoru o književnosti i teoriji pisanja
općenito, preporučujemo jedni drugima drage autore,
pričamo o inspiraciji i idejama, učimo i napredujemo. Iza
nas je već nekoliko susreta, a spremamo sa strane najbolje
tekstove, najuspješnije napisane vježbe. Tekstove koje
možete pročitati u Sinjskim novinama jednoglasno su
odabrali polaznici proglasivši ih najboljima. Radionica će
trajati do početka svibnja, a mi smo se tek raspisali... Bit
će priča još!
VREMEPLOV
Jakov DUKIĆ
Tog je zimskoga, prohladnog prijepodneva gospođa
Ecija nemirno iščekivala Antin dolazak iz ureda, stojeći
priljubljena uz prozor svoje kuhinje s pogledom na
gradski trg.
Njena je tjeskoba rasla svakim dolaskom i odlaskom
zaprega: svakim drndanjem pretovarenih kola,
isparavanjem konja, metežom i vikom nosača i kočijaša.
Sa zebnjom je priželjkivala da sve to prestane prije ručka.
Inače je gospođa Ecija bila zadovoljna svojim životom;
još je u ranim pedesetima mnoge želje svoje mladosti
pretočila u sreću svoje djece i unuka. Dok je tako stajala
uz prozor, svjetlo je ocrtavalo njen uspravni lik: dugi
otmjeni vrat uz punđu prosijede kose – stas djevojke i lice
redovnice. Krasila ju je još uvijek ona ista ljepota što je
očarala njenoga Antu, učenika muške škole u Livanjskoj
ulici. Ante je bio odvjetnik, a i zastupnik u Dalmatinskom
saboru u Zadru u dva mandata.Prevodio je i za
tisak priređivao mnoge pravne knjige, poglavito o
zemljišnom pravu. Svaki bi dan, prije ručka, prošetao
s prijateljima trgom, gore dolje, pa bi Ecija vidjevši ga
rekla sluškinji: „Uspi rižu, ali pazi da ne priđe...“ Danas
joj je to bila najmanja briga. Zlo se dogodilo: Vjeko je
bankrotirao. Vjerovnici su cijelo jutro odvozili robu
iz dućana njihovoga sina Vjekoslava koji se pretjerano
zadužio da „prije fratara“ kupi zemlju na Čitluku. I još
je, ne slušajući oca, otvoreno podržavao Demokratsku
stranku koja je imala čitaonicu na lijevoj strani trga,
sučelice čitaonici Pravaške stranke na fratarskoj strani
trga. Kada bi Sokolska glazba priređivala koncert svirala
bi na pijaci s demokratske strane, a fratarska glazba s
fratarske strane. „Možda je Vjeko ipak izabrao krivu
34
stranu“, mislila je Ecija.
Kada je trg već bio opustio, Ante se popeo u kuću, pa
su njih dvoje ručali sami, izmijenivši svega nekoliko
uobičajenih riječi za stolom. Nelagodna su razdoblja
mučne šutnje bivala sve duža pa je Ecija pomišljala
skloniti vino sa stola, ali se bojala da baš to ne naljuti
muža.
I onda je, kako to već biva, iz Ante potekao zbrkan, dugo
potiskivan monolog:
„Pečat je na vratima. A i pismena. Govorio sam
mu: trgovina ili politika. Napuniše mu glavu s onim
glupostima. A i te knjige, kao i one što ti šalje moja sestra
iz Dubrovnika. Sve je to smeće.“
Ecija je obzirno pokušavala opravdati sina povlađujući
istovremeno i svom suprugu, ali je svaka njena riječ
SINJSKE NOVINE
izvlačila iz njega nova, davno potisnuta nezadovoljstva.
Vino je podizalo Antin glas ispuštalo sve težu ruku na
stol. Znala je da se bliži čas kad će nedostajati samo jedna
„kriva riječ“.
I izgovorila ju je. Braneći sina i njegove postupke i misli,
više je puta promrsila potiho kako „ni mala braća nisu baš
anđeli“ i kako je nekidan fra Stipan reka da će „voda iz
cijevi otrovat narod“, da bi na kraju glasno rekla: „Al ne
vidiš da i oni zaglupljuju narod.“
I onda je u Anti puklo. Bijesno je prevrnuo stol, „pomeo“
s polica,komoda i kredence sve što je bilo obješeno,
izloženo i pohranjeno i izjurio iz kuće ostavivši vrata
širom otvorena.
Ecija je obrisala oči i strpljivo, bez sluškinje, počela
skupljati krhotine porculana i stakla.
Uspomene su, u sve dužim razmacima, smjenjivale još
poneki duboki uzdah ili novu suzu na
njenom licu dok su se na trgu palile ulične svetiljke.
JEDAN DAN U ŽIVOTU
FABJANA C.
uspomenu i dugo sjećanje“.
Sjeća se samo mame i sestara.
Pogleda kroz lupu i učini mu se da je prva stranica
slijepljena s koricom. Pokušava ih razdvojiti. Ne ide.
Uzme nožić i zavuče ga u jedva vidljivi prorez. Staro
ljepilo popusti. Srce ubrza kad se ukaže fotografija,
kao nova, oštrija od ostalih, godinama čuvana u mraku
slijepljenih stranica. Na njoj otac i majka na vjenčanju.
Ruke drhte dok uzima lupu da bolje vidi. A onda, onaj
dan...
Najprije u fragmentima, a zatim svaki detalj brižljivo
sačuvan u zaboravu.
Trebali su ići na ujakovo vjenčanje. Sunčano subotnje
prijepodne. Svi su se svečano obukli. Tata je navio
gramofon .
Dok ga je mama oblačila, on je pričao i pitao. A onda je
shvatio da nešto nije u redu i pobjegao u svoje skrovište,
pod klupski stolić prekriven teškim brokatnim stolnjakom,
na kojem je stajao gramofon.
Sjeća se oca i majke kako se svađaju i svog užasa i straha
dok sjedi na podu . Glazba je nadglasavala njihove riječi.
Njihovih cipela. Maminih, boje starog zlata, s remenom
preko rista. Očevih, dvobojnih, crnobijelih.
Maminih članaka u svilenim čarapama i plisiranog ruba
njene bež, svečane, haljine.
Bijelih nogavica očeve svečane uniforme financijskog
preglednika.
Glazba je prestala i čuo je njen glas, slomljen, drugačiji:
– Kako si mogao? Zašto si dijete vodio k njoj? Ne! Ne!
ODLAZI!
Očevih koraka dok odlazi.
Pokrio je uši rukama. Mislio je da je kriv, kriv, kriv. Želio
je vratiti vrijeme unatrag. Onda ne bi ništa pitao mamu. I
ne bi ulazio u kuću teta Anete, samo bi se igrao ispred. I
ne bi prao ruke uprljane kolačem koji mu je tata kupio. I
ne bi. I ne bi. I ne bi...
Ana je mislila da spava.
Tajana VLADOVIĆ
Ana je otišla. Fabjan se
ogleda po apartmanu
koji je od danas njegov
dom. Krevet, stol,
mala kuhinja, kupatilo,
balkon, pogled na
more i na lukobran
lučice.
Odluka je bila njegova.
Otkad je Magda umrla,
izgubio je volju. Zbog
Ane se trudio, ali je
postalo naporno, i
njemu i njoj.
Rekla je da se vraća
nakon posla i da će
mu tada raspremiti
kovčege.
Odlučio je sam početi
raspremanje. Krećući se uz pomoć štapa uspio je na
krevet složiti svu odjeću , toaletni pribor, nekoliko knjiga
i albuma. Fotografiju s jednog ljetovanja, na kojoj su
Magda, Ana i on, stavio je na noćni ormarić.
Uzme najstariji album i lupu i sjedne uz prozor.
Crne stranice s bijelim prozirnim listovima između.
Nižu se fotografije od sepia smeđih preko crnobijelih do
nekoliko izblijedjelih u boji.
Fabjan beba, gol, leži potrbuške, podignute glavice .
Trogodišnjak, kovrčave plave kose, sa mamom i sestrama,
na plaži.
Sedmogodišnjak, obrijane glave, u bijelom mornarskom
odijelu, na prvoj pričesti.
Nižu se rođendani, fotografije rođaka i prijatelja „za
35
kultura
INJSKI PISAČI
SINJSKE NOVINE
sport
NOGOMETNI AS Sinjanin S
Opstanak u Drugoj l
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
J
edan od naših sugrađana čije je ime i prezime u
svijetu nogometa itekako cijenjeno je zasigurno Stipe
Balajić. Iza sebe ima bogatu igračku karijeru. Počeo
je u Junaku, bio član Zadra, Hajduka, Istre, Šibenika, no
najduže se zadržao u Sloveniji, igrao je za Maribor od
1998. do 2005. godine.
„U Mariboru je tada bila vrlo dobra ekipa, sastavljena
od odličnih igrača. Slovenija je u to vrijeme, 2000. i
2002. godine, nastupila na Europskome i Svjetskom
nogometnom prvenstvu, a Maribor je davao desetak
reprezentativaca. Imali smo vrhunske rezultate, sedam
godina zaredom bili prvaci države, osvojili dva - tri
Kupa Slovenije, igrali svake godine kvalifikacije za Ligu
prvaka, izborili i plasman u skupinu Lige prvaka, došli do
drugog - trećeg kola Kupa Uefe. Bilo mi je tamo zaista
jako dobro. Imao sam u to vrijeme ponuda iz nekoliko
država, od nekih austrijskih prvoligaša pa iz Izraela itd.,
no na jednoj sam strani gubio, na drugoj dobivao pa sam
odlučio ostati u Mariboru do kraja karijere. Tri i pol četiri godine sam bio kapetan Maribora“, kaže Balajić.
Duboki trag u slovenskom nogometu
Koliko je u Sloveniji cijenjen, najbolje ilustrira podatak da
je postojala mogućnost da uzme slovensko državljanstvo i
zaigra za tamošnju reprezentaciju.
„Bilo je to aktualno za mandata izbornika Srečka
Kataneca kada se Slovenija plasirala na Europsko i
Svjetsko prvenstvo, 2000. i 2002. godine, međutim to
se nije realiziralo zbog nekih komplikacija s papirima,
sve bi to predugo trajalo i ja sam odustao do toga, nisam
htio forsirati. Inače, kada govorimo o mojim igračkim
danima, ispunio mi se dječački san da zaigram u Hajduku,
a bio sam i član one njegove momčadi koja je igrala Ligu
prvaka, premda sam te utakmice gledao, a nisam u njima
nastupao. Uz to, vrhunac moje karijere zasigurno je bio
plasman i igranje u Ligi prvaka s Mariborom“.
Balajić je bio vrlo uspješan igrač, a sada je isto takav
trener. Uostalom, vodeći momčad Solina 2008. godine
dobio je nagradu za najboljeg trenera Dalmacije u
amaterskom rangu.
36
„Počeo sam
trenirajući djecu u
Vranjicu, u školi
Franka Bogdana,
godinu dana nakon
što sam se ostavio
nogometa. Iza toga
sam bio trener
Zagore iz Unešića
jednu sezonu,
potom dvije sezone
vodio Solin, zatim
pauzirao šest sedam mjeseci, a
nakon toga sam
postao pomoćni
trener Ivanu
Kataliniću u
prvoligašu Splitu.
Uslijedila je pauza
od desetak mjeseci
i na kraju dolazak
u Dugopolje“,
daje Balajić kratak
presjek svoje
trenerske karijere.
Vrlo dobri
rezultati s
Dugopoljem
Stipe je u rujnu prošle godine preuzeo mjesto glavnog
trenera u Dugopolju, zamijenivši Antu Mišu. Momčad
Dugopolja je tada bila na 14. mjestu Druge HNL, no s
dolaskom Balajića Dugopoljci su zaredali sa šest pobjeda
u nizu te su u jednom trenutku došli čak do drugog mjesta
na prvenstvenoj ljestvici. Na kraju su polusezonu završili
na sedmoj poziciji.
„Do mog je dolaska u Dugopolje došlo sasvim slučajno,
sjetio me se sportski direktor ovog kluba Siniša Jalić.
Naime, Dugopolje nije krenulo u sezonu baš kako treba,
a u klubu su se nadali da ja mogu izvući stvari nabolje.
Došlo je do smjene Ante Miše i dan poslije ja sam
preuzeo momčad. Valja podsjetiti da je iz Dugopolja pred
početak nove sezone otišlo 13-14 igrača i da kadar sadrži
SINJSKE NOVINE
ligi je naš glavni cilj
puno mladih
igrača za koje
je ipak potrebno
vremena da se
uigraju. S obzirom
na igrački kadar,
mislim da je
polusezona više
nego uspješna
i to iz dva
razloga. Prvi
je taj što osam
prvenstvenih
utakmica zaredom
nismo imali
poraza, ubilježili
smo šest pobjeda i
dva remija. Drugi
je razlog taj što
se protiv nas u
šest - sedam kola
do kraja prvog
dijela prvenstva
sviralo čak sedam
jedanaesteraca.
U gostima u
Kostreni te protiv
Dragovoljca i
HAŠK-a protiv
nas su svirana po
dva jedanaesterca,
a jedan je dosuđen i u jednome susretu gdje smo bili
domaćini. Možda nisam objektivan, no moje subjektivno
mišljenje je da od spomenutih situacija tri do četiri nisu
bile za jedanaesterac te da se radi o previdima. Tu smo
ostali kratki za tri - četiri boda s kojima bismo nakon
prvog dijela sezone zauzimali drugo ili treće mjesto
na prvenstvenoj ljestvici. U svakom slučaju, iz ove
je momčadi izvučen maksimum. Što se tiče nastavka
prvenstva, imamo jednu od najmlađih momčadi lige,
otišla su nam četiri igrača - Barišić, Paponja, Radošević,
najvjerojatnije i Fuštar (razgovor s Balajićem vođen
je krajem siječnja, op.a.) i bit ćemo dodatno oslabljeni
ukoliko ne dovedemo dva - tri nova igrača. Cilj se zna, a
taj je da budemo među devet najboljih ekipa i ostanemo
u Drugoj ligi te da se stvori dobra podloga za dogodine,
Balajić iza sebe ima bogatu igračku karijeru.
Počeo je u Junaku, bio član Zadra, Hajduka,
Istre, Šibenika, no najduže se zadržao u
Sloveniji, igrao je za Maribor od 1998. do 2005.
godine. Balajić je bio vrlo uspješan igrač, a sada
je isto takav trener. S Dugopoljem je u prvom
dijelu sezone u Drugoj HNL ostvario vrlo dobre
rezultate
za još težu, još zahtjevniju Ligu 12. Ove godine iz Druge
HNL ispada čak sedam klubova i opstanak je naš glavni
cilj“, tvrdi Stipe i potom nam iznosi pogled na svoju
trenersku budućnost.
Reprezentacija je na dobrom putu
„Treneri traju „od danas do sutra“. No, nisam nigdje bio
manje od čitave sezone pa se nadam da će tako i ostati.
Imam dogovor s vodstvom kluba da budem ovdje do ljeta,
a onda ćemo vidjeti. Apsolutno nemam ništa protiv toga
da ostanem u Dugopolju ako ostvarimo naše ciljeve“.
Balajić je započeo igračku karijeru u Junaku, nismo mogli
a da ga ne priupitamo za stanje u tom klubu i šansama da
izbori opstanak u drugoligaškom društvu.
„Junak ima svoje ljude koji ga vode, svoje igrače i struku.
Sigurno je da svi žele najbolje, a vrijeme će sve pokazati.
Junak je moj matični klub, nažalost nikad nisam radio
u njemu, a razlozi su višestruki. Želim mu svu sreću.
Sigurno će mu biti teško osigurati opstanak, no nadam se
da će i on kao i Dugopolje ostati u Drugoj ligi“.
Na kraju smo se dotaknuli i hrvatske nogometne
reprezentacije.
„Napravila se dobra podloga s dosadašnjim rezultatima
u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, poglavito
s pobjedom u Makedoniji gdje smo suvereno dobili
utakmicu. Bod u Belgiji je isto jako dobar i imamo
realne šanse da se, uz postojeći igrački kadar, plasiramo
na Svjetsko prvenstvo. Zasad smo na dobrom putu,
reprezentacija se diže. Slijedi nam vrlo važan dvoboj
sa Srbijom, a između nas i Belgije vodit će se bitka za
prvo mjesto u skupini. Sve čestitke izborniku Štimcu
te stručnom stožeru. Nadam se da će Hrvatska otići na
Svjetsko prvenstvo“, kaže Balajić.
37
sport
Stipe Balajić, trener Dugopolja
SINJSKE NOVINE
sport
NK JUNAK
Napadač Dražen Vuković,
povratnik u redove Plavih
Ostat ćemo u Drugoj ligi!
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
J
unak će u proljetni dio prvenstva Druge HNL ući
s donekle izmijenjenim igračkim rosterom. Među
pridošlicama je novo/staro lice, napadač Dražen
Vuković.
„Ovo je već treći put da se vraćam u Junaka“, kaže
Vuković.
Dražen će zasigurno biti važna karika u momčadi trenera
Deana Računice. Vuković je došao u Sinj ravno iz
Kanade, iz kluba SC Waterloo. U Junaku neće biti na dugi
rok…
„Odbio sam par ponuda da bih opet došao u Sinj. Naime,
vratar Runje, moj cimer iz dana provedenih u Hajduku,
me zvao i odlučio sam doći pomoći. Bit ću ovdje sedam
- osam kola da pomognem koliko mogu, a onda se opet
vraćam u Kanadu, u svoj dosadašnji klub - SC Waterloo“,
pojašnjava Vuković.
Junaku nakon prvog dijela sezone u Drugoj HNL baš ne
cvjetaju ruže, na 14. su mjestu prvenstvene ljestvice s tek
12 bodova. Vuković je napadač, njegovi eventualni golovi
sigurno bi promijenili stvari nabolje.
„Junak mora dobivati sve utakmice kući da bi ostao u ligi,
to je jedini izlaz iz ove situacije. Ostat ćemo u Drugoj
ligi! Što se moje igre tiče, dat ću sve od sebe. Nisam se
zapustio, dapače, zadnju sam sezonu bio i prvi strijelac
Kanadske lige“.
Za kormilom Junak je bivši hrvatski reprezentativac i
nekadašnji sjajni igrač Hajduka Dean Računica. Vuković
je pun hvale za njega.
U Junak stiglo šest novih
igrača
Sredinom siječnja Junak je započeo pripreme za nastavak
sezone. Pripreme su započeli sljedeći igrači: Zlatko
Runje, Stipe Grčić, Ante Bilandžić, Hrvoje Mandac, Dino
Ljubas, Dino Ramljak, Stipe Poljak, Ivan Samardžić,
Nikola Matas, Ivan Medvid, Bože Poljak, Ante Petričić,
Dražen Vitić, Lovre Šindik, Bernardo Matić, Ivan
Batovanja, Stjepan Stipanović, Ante Perić, Dominik
Domej, Ante Vučković, Josip Kozina, Duje Tadić, Jure
Matijašević, Ivan Mastelić i Dražen Vuković.
Na kraju prvog dijela sezone klub su napustili Kolić,
Čavar, Ajduković, Grubić, Maretić i Balić. No, na
38
„Računica je mlad i perspektivan trener, ima kvalitetne
treninge i zadovoljan sam našim odnosom. Ponavljam,
sada je glavni cilj da se ostane u ligi. Ova je momčad
Junaka kvalitetna, vjerujem u ove momke, a za iduću
sezonu klub se treba osloniti na mlađe igrače i vjerovati
im. Naravno, te mlade talente predvodilo bi nekoliko
starijih, iskusnijih igrača“.
Dražen nam je rekao svoje planove za daljnju karijeru.
„Nakon što odradim svoje obveze u Junaku, kao što sam
već spomenuo, vraćam se u Kanadu. Zasad mislim ostati
tamo pa ćemo vidjeti za dalje“, kaže na kraju Vuković.
prozivci trenera Deana Računice pojavilo se i šest
novih igrača: Lovre Šindik (RNK Split), Dino Ramljak
(Hrvace), Dražen Vuković (Kanada), Ante Vučković
(HNK Hajduk), Ante Perić (Mosor) i Ante Režić (HNK
Hajduk).
Pojačanja su se dogodila i u trenerskom dijelu. Naime, na
zamolbu uprave kluba, Junaku se priključio i kondicijski
trener Frano Bogdan koji s momčadi odrađuje cijele
pripreme, a po njihovom završetku razgovarati će se
o daljnjoj suradnji s klubom na svim razinama. Junak
pripreme odrađuje u Cetinskoj krajini, a u tu svrhu je
postignut i dogovor s NK Glavice, NK Brnaze i NK
Tekstilac o korištenju njihovih terena. Prvenstvo Druge
HNL nastavlja se 2. ožujka, a tada će Junak u Sinju
ugostiti Mosor.
SINJSKE NOVINE
Playmaker Rudolf Jugo stigao je
u Sinj početkom tekuće sezone
Najvažnije mi je zdravlje i da s Alkarom napravim što bolji rezultat
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
A
lkar u sezoni 2012./2013. bilježi odlične rezultate,
a itekako važan kotačić u igri momčadi trenera
Damira Milačića je 28-godišnji playmaker
Rudolf Jugo. Ovaj rođeni Riječanin ima iza sebe bogatu
karijeru, igrao je za Kvarner 2010, Đuro Đaković,
Vrijednosnice Darda, a proveo je i tri godine u Slovačkoj
nastupajući za Levice, Dolny Kubin i Pezinok. U Alkar je
stigao početkom tekuće sezone.
„Kad su me zvali moji menadžeri i ponudili da dođem
u Sinj, nisam dvojio niti jednog trenutka. Iako sam opet
imao ponudu iz Slovačke, znao sam što znači igrati u
Alkaru i jednostavno nisam mogao odbiti ovaj klub.
Sve smo dogovorili u pet minuta. S mojim dosadašnjim
učinkom prilično sam zadovoljan, poglavito s obzirom na
činjenicu da sam stigao nespreman i polako dolazio do
priželjkivane forme. Imam još dosta prostora za napredak
te mogu, još više nego do sada, pomoći momčadi u
ostvarenju što boljeg rezultata“, kaže Jugo.
Organizator igre sinjskog prvoligaša potom se osvrnuo na
dosadašnje igre svoje momčadi.
„Na početku sezone imali smo malih problema na
kojem je atmosfera u dvorani bila fenomenalna, a i ja
gostovanjima, no to smo nadišli s prvom gostujućom
sam odigrao dobro, međutim da bi večer bila savršena
pobjedom, onom u Slavonskom Brodu. Taj nam je uspjeh falila nam je samo pobjeda. Druga utakmica koja
donio toliko željenu mirnoću i samopouzdanje. Naša je
je na mene ostavila snažan dojam je svakako ona u
osnovna želja zadržati prvoligaški status, a najlakše ćemo Slavonskom Brodu protiv Đure Đakovića u kojoj smo
je ostvariti ukoliko se plasiramo u Ligu za prvaka koja
slavili u produžetku. Rekapitulirajući dosadašnji dio
je potajni cilj cijele momčadi pa
prvenstva, smatram da nam je to
tako i mene. Ekipa Alkara u ovoj
najvažnija pobjeda. Naravno, u
„Naša je osnovna želja zadržati
je sezoni odlična. Nemamo nekih
cijeloj ovoj priči moram pohvaliti
prvoligaški status, a najlakše
zvijezda, ali zato igramo kao
navijače - Maligane. Što reći o njima,
momčad. Kolektiv svaku utakmicu ćemo je ostvariti ukoliko se
osim da su fantastični, da prirede
plasiramo u Ligu za prvaka koja
izbaci pojedinca, a protivničke
pravu košarkašku atmosferu i da je
je potajni cilj cijele momčadi pa
ekipe ne znaju na koga bazirati
jednostavno svakome pravi gušt igrati
obranu jer ukoliko se usmjere na
tako i mene“, kaže 28-godišnji
u Sinju“. dva - tri igrača, onda iskoči netko
Jugo ne gleda predaleko u budućnost.
Riječanin
četvrti... Dosta samo nepredvidivi.
„Što se moje daljnje karijere tiče,
Što se moje suradnje s trenerom
zasad nemam nekih posebnih
Milačićem tiče, ona je odlična,
planova. Sad sam samo usredotočen
pohvatao sam njegovu filozofiju košarke i pokušavam
na Alkar i ne razmišljam previše unaprijed. U ovom mi je
igrati onako kako to on želi. Nadam se da u tome i
trenutku najvažnije zdravlje i da s Alkarom napravim što
uspijevam“, kaže Rudolf.
je moguće bolji rezultat“, kaže na kraju organizator igre
Alkar je ove sezone pružio neke zaista odlične partije.
Sinjana.
“Ima više utakmica koje su mi se urezale u pamćenje…
Prva je ona protiv Zagreba u Sinju, bio je to susret u
39
sport
KK ALKAR
Pretplatite se na
Sinjske novine
Godišnja pretplata 115,00 kn
(poštarina uračunata u cijenu)
Javite nam se; mob: 099 217 0931
tel: 021/7026-049
mail: sinjske.novine@gmail.com
SINJSKE NOVINE, VAŠ NAJBOLJI PRIJATELJ NA OTOMANU

odluka o osnivanju muzeja sinjske alke

PDF

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

276. ALKA – 1991. Vojvoda: NIKOLA TOMAŠEVIĆ Narode

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

2. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno

Katalog informacija SOA-e - Sigurnosno

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Velika Gospa Novine 2013 - St. Jerome

NEWSLETTER - 072014.indd

Stručni uvjeti, opis poslova, pravni izvori za testiranje, podaci o plaći

VOLONTERSKI PROGRAMI U CETINSKOJ

Hrvatske novine – br. 3 - Hrvatska Nezavisna Lista