GLASILO GRADA SINJA
rujan 2012.g. broj 27
cijena 8,00 kn
NOVINE
Sinjske
komunalni problemi:
smrdi, smrdi, užasno smrdi
tema: gradnja / negradnja škole
ekskluzivno: Dragan Labrović Giga
ne nudimo mito, poslujemo čisto
ISSN 1848-6479
UVODNIČKA 27
OTVORENO-NEOTVORENO,
IZGRAĐENO-NEIZGRAĐENO,
SMRDI-MIRIŠE
P
rošli mjesec u gradu su bile najaktualnije teme otvaranje/
neotvaranje stanica za tehnički pregled vozila, gradnja/
negradnja zgrade OŠ fra Pavla Vučkovića i komunalni
problem otvorenih fekalnih odvoda, ili jednostavnije otvorene
kanalizacije u središtu grada. Sve teme smo obradili, pokušali
vam otkriti i druge strane priče, no nažalost nismo ih riješili, jer
ipak to ne čine novinari već, kako se to lijepo kaže, nadležne
službe. Ušli smo u jesen, pripremamo se za zimu. Slijedom toga,
naš reporterka Klaudija Krajina je obišla pazar na hipodromu i
zabilježila pošto je grožđe. U rubrici Mlade snage predstavljamo
sugrađanina Željka Romca, javnosti poznatijeg kao člana
pratećeg sastava pjevača Massima, ali manje poznatijeg kao
uspješnog poduzetnika.U Kritičnom oku dotaknuli smo se
nove regulacije prometa u ulicama Put Petrovca i Istarska, te
onog dijela kod peškarije. Biće tu sigurno još problema dok se
sve ne ustali i dok se ne naviknemo, ali svakako treba podržati
napore vlasti da bar središte grada bude zaštićeno od auta. U
Kulturi imamo zanimljiv razgovor sa znanstvenikom Marcelom
Burićem slijedom pronalaska kolekcionara Marinka Poljaka
koji je u posjedu kipića starih preko 6000 godina. Pokušali
smo doznati kako je zakonski uređeno to pitanje, odnosno što
obvezuje i sakupljače artefakata i muzejske ustanove u takvim
slučajevima. U Sportu imamo razgovor sa novim trenerom
Junaka, a naravno tu su i uvijek zanimljive rubrike Vremeplov i
Sinj kroz prošlost. Od ovog broja nudimo i novu pretplatu od 115
kn za cijelu godinu. Netko nam je komentirao cijenu pretplate
pa smo dužni javnosti obrazložiti. Dakle pojedini broj novina
stoji 8 kn što bi za 12 brojeva iznosilo 96 kn. Ali kod pretplate,
obzirom da šaljemo poštom, na svaki primjerak se obračunava
2,80 kn poštarine, što bi značilo da bi puni iznos za godinu
dana bio 129,60 kn. Od tog iznosa mi smo odbili 10% popusta
i došli do cifre od 116,64, što smo još umanjili i zaokružili na
115 kn. Mislimo da je to objektivno, a prije svega to je i po
nekim pravilima „trgovačke igre“. Eto nadamo ste zadovoljni
objašnjenjem. No, da vas ne zamaramo s matematikom , evo
novina i nadamo se da smo i ovaj put zadovoljili vaše čitalačke
apetite.
Glavni urednik Vito Perić
IMPRESSUM
Sinjske novine broj 27, rujan 2012.
Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj).
Cijena 8,00 kuna
Godišnja pretplata 115,00 kuna (u cijenu uračunata
poštarina)
Nakladnik: Grad Sinj
Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29
Sinj 21230
Glavni urednik: Vito Perić, GSM: 099/217 09 31
Telefon u redakciji: 021/ 826-049
e-mail: kulturno.umjetnicko.srediste.sinj1@st.t-com.hr
sinjske.novine@gmail.com
sadržaj
2
10
uvod
ekskluzivno:
Dragan Labrović Giga
12
tema:
smrdi, smrdi,
užasno smrdi
20
tema:
41
sport:
gradnja / negradnja škole
Dean Računica
Grafička obrada: KUS
Lektura: KUS
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko
Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac
Suradnici u ovom broju: Petar Kliškinić, Josip Alebić,
Vibor Barać, Filip Ratković, Boris Filipović Grčić
Zahvaljujemo na pomoći portalima :
www.Ferata.hr i www:Sinj.com.hr,
SINJSKE NOVINE
Ukratko
NOGOSTUP PUT PAVIĆA
K
rajem rujna započeli su radovi na izgradnji
nogostupa u ulici Put Pavića u dužini od 350
metara. Rok za dovršetak je 90 dana, izvođač je Cetina
d.d. Sinj, a ukupna vrijednost radova je 270.000 kn.
Sredstava su osigurana u gradskom proračunu.
V.P.
Hypo Alpe-Adria banka
donirala UTIS
P
rigodom svečanog otvaranja poslovnice
Hypo Alpe-Adria banke u Sinju na adresi
Splitska 37 nazočili su predsjednik Uprave
Markus Ferstl, član Uprave Ivo Bilić i voditelj
poslovnice Mario Vrkić , a članica Uprave Tea
Martinčić je uručila ček u iznosu od 20.000,00
kn predsjedniku UTIS-a Vojislavu Baraću kao
humanitarnu donaciju namijenjenu za prilagodbu
kombi vozila za osobe s invaliditetom.
Izvor: UTIS Sinj
Mia Bitunjac predsjednica
Zajednica žena Katarine
Zrinski
Zajednica žena Katarina Zrinski koja djeluje u okviru
HDZ-a održala je izbornu skupštinu. Za predsjednicu je
jednoglasno izabrana Mia Bitunjac, a za dopresjednice
Vlatka Bilobrk Vučemilo, Sandra Marković i Kata
Maras, te za tajnicu Sanja Cvrlje. Predstavljen je plan
rada za sljedeće razdoblje, a prema riječima novog
vodstva najviše pozornosti biti će pridano promoviranju
obiteljskih vrijednosti, zaštiti djece i mladih te skrbi o
starima i nemoćnima i poticanju sudjelovanja žena u
poduzetništvu. Iz zajednice su pozvali žene svih dobnih
skupina da im se pridruže u ostvarivanju planova.
Izvor: ferata.hr
Proglašena
elementarna
nepogoda
uzrokovana
sušom i visokim
temperaturama na
području Grada
Sinja
Župan Splitsko-dalmatinske županije,
g. Ante Sanader 27.rujna 2012. G.
je donio Odluku o proglašenju
elementarne nepogode uzrokovane
sušom i visokim temperaturama na
području Grada Sinja. Zakonski rok
za prijavu štete je 8 dana od nastanka
štete, odnosno od dana proglašenja
elementarne nepogode. Stoga,
poljoprivrednici s područja Grada
Sinja mogu prijaviti štetu, do petka,
05. listopada 2012.g. svakim radnim
danom u vremenu od 8.oo do 15.oo
sati. Šteta od suše prijavljuje se na
propisanom obrascu (Obrazac EN-P)
osobno u Pisarnici Grada Sinja, gdje se
isti može i preuzeti.
Izvor: Grad Sinj
4
SINJSKE NOVINE
Z
avršila je sezona kupanja na Gradskom bazenu. Sinjani
su se i ovo ljeto kupali 15 dana duže nego je to bilo
planirano početkom sezone, kada je najavljeno kako će
sezona trajati do 31. kolovoza. No, kako su temperature zraka
bile iznad prosjeka, sezona se produljila.Prema riječima voditelja
bazena Stipe Blajića, ovogodišnja sezona je bila vrlo uspješna.
Osim kupanja, održana su i četiri tečaja obuke neplivača kroz
koje je prošlo 100-tinjak djece, te škola plivanja i vaterpola. Točan
podatak o prihodima i rashodima za ovu sezonu nismo dobili,
a prošle bazen je u uprihodovao 229.115 kn dok su rashodi su
bili 217.937 kn.S obzirom da je bazen bio održavan tijekom zime,
procijenili smo kako bi rashodi ove godine trebali biti manji od
prošlogodišnjih. Našu pretpostavku potvrdio je dogradonačelnik
Sinja Zoran Vujanović. „Sezona je bila odlična, bolja od
prošlogodišnje, sa smanjenim troškovima. Lani smo nabavili
sve što je bilo potrebno, pa ove godine nije trebalo investirati
u opremu,“ kazao je Vujanović, dodavši kako su ovogodišnji
prihodi veći nego prošlogodišnji samim time jer je i interes
kupača bio veći. Gradonačelnik Ivica Glavan je najavio kako bi
uskoro mogao biti raspisan javni natječaj za prodaju kompleksa
Gradskog bazena u Sinju. „Stečajni upravitelj tvrtke Tim sport
je najavio mogućnost skorog raspisivanja natječaja za prodaju
bazena, te je zatražio da se Grad očituje o koncesiji nad školjkom
i svlačionicama. Stav Grada je da se koncesija nad školjkom
i svlačionicama, u slučaju raspisivanja natječaja za prodaju
imovine stečajnog dužnika, ne raspisuje na period od 20 godina,
već da će ona biti umanjena za godine korištenja bazena.Grad
Sinj će u stečajnu masu prijaviti i troškove održavanja školjke
bazena tijekom cijele godine. Grad će potraživanja namiriti
od prodaje objekata u sklopu Gradskog bazena, čija službena
procjena iznosi 18,5 milijuna kuna. Procjena je da bi vjerovnici
mogli dobiti najmanje 20 posto prijavljenih potraživanja,“
rekao je Glavan.Dodajmo kako je dogradonačelnik Vujanović u
nekoliko navrata najavljivao kako nije isključena mogućnost da
se Grad Sinj u dogledno vrijeme pojavi kao ponuditelj za kupnju
svih komercijalnih sadržaja na bazenu. Na taj bi način Grad
postao vlasnik cijelog kompleksa, o čemu će, naravno, glavnu
riječ imati Gradsko vijeće.
Izvor: www.ferata.hr
Međunarodni dan
starijih osoba 1.
listopada
ukratko
Gotovo je s kupanjem na bazenu
za ovu sezonu
U
druga umirovljenika Sinj
povodom Međunarodnog
dana starijih osoba 1.
listopada je organizirala druženje.
U pizzeriji Pinjur okupilo se 60ak umirovljenika, a na poziv
predsjednice udruge, Hilde
Jadrijević pridružili su im se
gradonačelnik Ivica Glavan i
njegov zamjenik Zoran Vujanović.
Društvo sinjskih umirovljenika
je raznoliko, ima tu kulturnjaka,
profesora, nastavnika, trgovaca
i poljoprivrednika. Okupljaju se
kako bi i nakon umorivljenja bili
aktivni u svakodnevnom životu i
iskoristili svoje fizičke i intelektualne
sposobnosti. Zajedno čine, kako
kaže njihova predsjednica, jednu
zdravu bazu kako bi mogli mlađim
naraštajima u sjećanje ostaviti
prošlost jer onaj koji ne zna ništa
od prošlosti neće lijepo živjeti u
budućnosti. Dan starijih osoba
naši umirovljenici obilježili su
zajedničkim ručkom i tombolom, a
opustili su se uz pjesmu i ples.
B.R.
5
SINJSKE NOVINE
Ukratko
„Tko se hrani kruhom naroda
HDZ O DAROVNOM GOVORU
ZA VOJARNU IVANIŠA NELIPIĆA ima narodu polagati račune.“
G
radonačelnik Ivica Glavan nije potpisao
darovni ugovor za vojarnu Ivaniša
Nelićipića u Sinju sukladno zakonu,
ustvrdili su sinjski HDZ-ovci na konferenciji za
novinare održanoj 27. rujna. Konferenciju su
održali predsjednik Tomislav Budimir i članica
gradskog odbora HDZ- a Ljubica Đipalo.
Budimir je rekao je kako je gradonačelnik
trebao, s obzirom na vrijednost nekretnine od 68
milijuna kuna konzultirati Gradsko vijeće, a ne
potpisivati ugovor jer je Vijeće dužno po zakonu
donositi odluke vezane za promet i prodaju
nekretnina većih od milijun kuna. Budimir je
naglasio kako vojarna nije darovana bezuvjetno
nego se daruje pod čvrstim uvjetima koje je
propisala Vlada, a to nije u skladu sa detaljnim
planom uređena vojarne. Da pojasnimo, Vlada je
tražila da Grad Sinj donese DPU prema kojem
bi na prostoru bivše vojarne bile smještene
osnovne i glazbene škole, gradske športske
dvorane, gradska uprava te prostori za potrebe
pojedinih službi ministarstava dok je gradska
vlast DPU-om vojarnu namjenila uglavnom za
staračke domove. „U nacrtu ugovora se kao
primarno navodi namjena iz DPU-a, a tek kao
eventualno namjena iz odluke Vlade RH, dok se
u potpisanom ugovoru nedvosmisleno utvrđuje
da je svrha darivanja za namjene iz odluke
Vlade RH, a ne iz DPU-a. DPU se u ugovoru
navodi tek kao konstatacija, bez određenog
značenja za sam ugovor“, kazao je Budimir
te naglasio kako bi to značilo da je došlo do
isključivosti u pogledu namjene. „Što je to
vlast u ovom razdoblju radila kad se dogodilo
brisanje DPU-a u Ugovoru kao prioriteta?
Prošle su dvije sjednice od potpisa ugovora, a
na Gradskom vijeću se nije dala ni informacija
o tom ugovoru, a kamoli da se predloži na
odlučivanje tako vrijedna stvar. Na taj način se
iskazuje ignoriranje Zakona RH i statuta Grada
Sinja te nepoštivanje Gradskog vijeća. Vlada
odnosno AUDIO kao supotpisnik ugovora
bi mogao reagirati raskidanjem Ugovora o
darovanju nakon ulaska u poslova Grada s
investitorom. HDZ traži od predsjednika GVa hitno sazivanje sjednice kako bi se naknadno
odlučilo o stjecanju nekretnine te našlo rješenje,“
rekao je Budimir. Đipalo je apelirala na gradsku
vlast da što hitnije razgovara s predstavnicima
Vlade kako bi točno definirali ugovor o
darovanju na način da se zna što će se graditi te
da se riješe sve nedoumice. „Ugovor nije Sveto
pismo i može se mijenjati, a u interesu je svima
da ovaj projekt krene“, zaključila je Đipalo.
B.R.
6
H
rvatska čista stranka prava (HČSP), podružnica
Sinj uputila je priopćenje za javnost zbog, kako
navode, katastrofalnog stanja u gradu, velikog
broja nezaposlenih, propalog gospodarstva i dna zbog
čega prozivaju Nezavisnu listu dr. Jadrijevića i koalicijske
partnere. „Nakon obećanja pod sloganom „Volim Sinj“ sada
pred kraja mandata vlast je upropastila i ono što nitko do
sda nije uspio. Nažalost ni oni prije njih nisu bili bolji. Jedino
što smo od sviju čuli jest samohvala , samoreklamerstvo
na lokalnim TV postajama, more gluposti i nebuloza te
dezinformacija. Obećavaju svijetlu budućnost, a doveli su
nas na dno dna u temu bez svijetlosti na kraju tunela. To nas
ne čudi jer ne znamo je li nam gradonačelnik još uvijek u
avionu za Ameriku, ili se misli napokon prizemljiti i postati
svjestan situacije u koju nas je doveo zajedno sa svojim
mentorima iz metropole. Mi smo ponosni što je jedino naš
nositelj liste Miro Bulj ostao dosljedan svojim načelima
u borbi za dobrobit grada i građana. Nama je najvažnija
vječna borba za „malog čovjeka“ i Bulj je odbio pristati
na najnemoralnije ponude onih koji ga od početka blate
i napadaju. I dalje ćemo raditit za opće dobro građana sa
željom da u idućem sazivu vlasti bude što više moralnih i
poštenih koji će se držati načela dr. Ante Starčevića; „Tko
se rani kruhom naroda ima narodu računa davati!“, stoji
u priopćenju koji potpisu je Izvršni odbor podružnice
HČSP-a.
V.P.
Projekt Instituta Ivo Pilar
I
nstitut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba
započeo je opsežni projekt na područu Cetinske krajine.
Projekt su naručili gradovi Sinj, Trilj, Vrlika te općine
Otok, Hrvace i Dicmo, a radni naziv je ISTRAŽIVANJE
SOCIO-KULTURNIH ODREDNICA IDENTITETA U
PERSPEKTIVI STVARANJA NOVIH MOGUĆNOSTI
ISKORIŠTAVANJA PRIRODNIH, KULTURNIH I
LJUDSKIH RESURSA CETINSKE KRAJINE.U provedbi
sudjeluje Organizacijski odbor za proslavu 300. obljetnice
čudesne obrane Sinja, kojega čine: Grad Sinj, Viteško
alkarsko društvo, Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, Grad
Trilj, Općina Otok, Općina Hrvace i Općina Dicmo. Projekt
će se provesti u tri etape istraživanja:
1. Prikupljanje i analiza postojećih baza podataka i
dosadašnjih spoznaja o segmentima života u Cetinskoj
krajini.
2. Provedba kvantitativnog istraživanja metodom izravnog
anketiranja na reprezentativnom uzorku populacije
Cetinske krajine te metodom fokus grupa.
3. Obrada podataka, analiza rezultata i izrada završnog
izvješća s ciljanim preporukama za poboljšanje razvojne
strategije Cetinske krajine.
Voditeljica projekta od strane Instituta je dr. sc. Jasna
Ćurković Nimac, znanstvena suradnica Instituta, a rezultati
projekta biti će predstavljeni javnosti početkom sljedeće
godine.
V.P.
SINJSKE NOVINE
Donesena odluka o zatvaranju za promet
automobilima u ulici Put Petrovca
Sjednica završila prepirkom gradonačelnika i
vijećnika Mira Bulja.
Glavan Bulju: „Baviš se samoreklamerstvom.“
Bulj Glavanu: „Lažeš po pitanju puno toga.“
Piše: Božena ROMAC
N
a 29. sjednici Gradskog vijeća 19 vijećnika
raspravljalo je o 8 točaka dnevnog reda.
Gradonačelnik Ivica Glavan podnio je
polugodišnje izviješće o izvršenju proračuna.
Naglasio je kako su prihodi i primici Proračuna
Grada Sinja za prvih 6 mjeseci ostvareni u iznosu
od 28.797.167,63 kn što je 41% planiranog iznosa.
Ovogodišnji primitci veći su za 1.062.039,99 kuna
odnosno 3,82%, a uglavnom su rezultat boljeg
ostvarivanja prihoda od poreza na dobiti prihoda
na promet nekretninama. Gradski vijećnici izvješće
su usvojili sa 10 glasova vijećnika NL dr. Jadrijevića,
SDP-a i nezavisnog Miroslava Baraća. Točka koja je
izazvala polemike odnosila se na prijedlog izmjena
i dopuna Odluke o prometu na području Grada
Sinja s naglaskom na potrebu posebne regulacije
prometa za stanare ulice Put Petrovca. Budući da je
završena rekonstrukcija ulice Put Petrovca gradska
vlast je predložila da se u toj ulici zabrani promet
svim motornim vozilima čime bi se taj frekventni
dio grada rasteretio od prometnih čepova i bio
namjenjen isključivo slobodnom kretanju pješaka.
Iz toga proizlazi kako bi ulica iz koje se dolazilo
u ulicu Put Petrovca bila slijepa ulica. Ovakav
prijedlog nije ravnodušnim ostavio vijećnika
Miroslava Baraća koji je predložio da se naprave
parkirna mjesta za stanare i dostavna vozila sa
propusnicima. Hrvoje Markulin je rekao da je
prerano donositi ovakve odluke koje utječu na
položaj Istarske ulice s obzirom da u toj ulici postoji
dječji vrtić te dom za starije i nemoćne osobe. Ipak,
bilo je i onih koji su razmišljali drukčije, SDP-ov
Stipe Jadrijević Cvrlje je rekao kako mu je drago
što je vlast napokon počela raditi na vizualnom
identitetu grada. Na kraju rasprave donesena je
odluka kako će se Put Petrovca zatvoriti za promet
automobilima u potpunosti, Istarska ulica postat će
slijepa, dvosmjerna ulica bez parkirališnog prostora,
a dostavna vozila morati će naći neko alternativno
rješenje. Vijećnici su odlučili da Grad Sinj sklopi
Ugovor o sufinanciranju prijevoza studenata iz Sinja
u Split i Knin. Po tom ugovoru tvrtka Autoprijevoz
sufinancirat će prijevoz u 35 % udjelu, a Grad Sinj
sa 20% ukupne cijene putne karte. Taj ugovor na
snazi će biti do kraja godine jer se očekuje kako bi se
u sufinanciranje učenika mogle uključiti županija i
država.Na sjednici Gradskog vijeća izvješće o radu
DVD-a Sinj za prošlu godnu podnio je zapovjednik
Stipe Ančić, dok je za Gradsko društvo Crvenog
križa izvješće podnio Ante Omrčen. Osnovano
je i gradsko povjerenstvo za procjenu štete od
elementarne nepogode na čijem čelu je Zvonko
Balta. Zamjenik predsjednika je Ivica Mastelić dok
su za članove povjerenstva izabrani Jelena Kekez
Poljak, Boško Barać i Mirjana Jukić.
Pred kraj sjednice verbalno su se sukobili
gradonačelnik Ivica Glavan i vijećnik Miro
Bulj. Rasprava je počela kada je Bulj rekao
gradonačelniku da on ne komunicira dobro sa
mjesnim odborima jer je i on predsjednik jednog od
njih. Vidno izrevoltiran gradonačelnik je rekao kako
se Bulj bavi samoreklamerstvom te mu prebacio
da se za vrijeme snježnog nevremena popeo na
bagere koje je Grad osigurao za čišćenje snijega i
sliku poslao u javnost da bi mještanima rekao kako
je bagere sam osigurao. Napomenuo je kako Bulj
koristi sva moguća sredstva da izmanipulira javnost
i kako sve što radi, radi u svom osobnom interesu,a
ne u interesu građana. Gradonačelnik je naglasio i
kako Bulj zloupotrebljava medijski prostor te se služi
poluistinama te da mu ne bi bio dovoljan ni državni
proračun za sve što može obećati građanima. Bulj
nije ostajao dužan pa ga je pitao tko financira
emisije na lokalnoj televiziji TV Jadran na kojoj se,
po riječima Bulja, redovito hvali. Gradonačelnik je
rekao da ih ne plaća nitko i da to može provjeriti, a
Bulj je zaključio rečenicom; „Lažeš po pitanju puno
toga.“
7
gradskovijeće
ODRŽANA 29. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
SINJSKE NOVINE
gradsko vijeće
PITANJA VIJEĆNIKA:
Miro Bulj (Nezavisni): Još jednom vas podsjećam
na probleme koji se događaju sa nisko naponskom
mrežom u dijelu Lučana, Suhača i Karakašice. U
tim naseljima često nestaje struje, a stupovi leže na
zemlji. Koje ste korake poduzeli za rješavanje ovoga
problema?
Gradonačelnik Ivica Glavan (NL): Odmah po
imenovanju novog direktora splitskog HEP-a
otišli smo na sastanak i upoznali ga s problemom.
Nemam razloga sumnjati kako će se uskoro krenuti
u sanaciju.
Bulj: Nisam zadovoljan odgovorom, gradonačelnik
nije reagirao na probleme stanovnika tog područja,
iako smo u 21. Stoljeću živimo kao u Ruandi.
Miro Bulj(Nezavisni): MZOŠ donijelo je odluku
o sufinanciranju prijevoza učenika, ali je učinjena
nepravda djeci koja žive u krugu od 5 km od Sinja i
nemaju pravo na besplatan prijevoz. Na taj način se
krše temeljna ustavna prava djece. Činjenica je da je
puno linija ukinuto, hoćete li rješavati ovaj problem?
Gradonačelnik : Odgovor ćete dobiti pisanim
putem.
Mate Glavinović (SDP): Već nekoliko godina traje
„povuci –potegni“ oko izgradnje osnovne škole
fra Pavla Vučkovića, saznao sam da je došlo do
ponovnog projektiranja, pa što je s tim?
Gradonačelnik: Istina je da je došlo do ponovnog
projektiranja škole. Naime, prvi projekt je napravljen
2009., a njegova vrijednost je bila 70 milijuna
kuna. Tadašnji projekt obuhvaćao je školu koja je
prilagođena za jednosmjenski rad, glazbenu školu i
trodjelnu dvoranu sa 2000 sjedećih mjesta. S obzirom
na nemogućnost realizacije projekta krenuli smo
u preprojektiranje škole, a tadašnji ministar Fuchs
mi je obećao da će se krenuti u realizaciju. Moram
napomenuti da je financiranje škole trebalo ići iz
državnog proračuna, ali se to nažalost nije dogodilo.
Svim ministrima slao sam dopise i išao u Zagreb
kako bi izgradnja škole krenula što brže. Tako
sam i novom ministru Jovanoviću uputio dopis
te ću zatražiti financiranje projekta s predloženim
modelom od tri godine financiranja i dvije godine
izgradnje. Postoje modeli izgradje po principu javno
privatnog partnerstva, no ja nisam pobornik toga jer
su postojali problemi u drugim županijama prilikom
realizacije takvih modela. Ja sam apriori protiv te
vrste ulaganja.
Glavinović: Sve udruge i gradska poduzeća koje se
financiraju iz gradskog proračuna imaju obavezu
8
Gradskom vijeću napraviti godišnje financijsko
izvješće, a za to trebaju koristiti knjigovodstvene
usluge. Činjenica je da to jako skupo pa bi trebalo
izviditi koliko to stoji na godišnjoj razini. Predlažem
da se zaposli osoba koja će raditi taj posao kako bi se
mogao kontinuirano pratiti rad udruga.
Gradonačelnik: O tome se već razgovaralo na razini
nekih udruga i vjerujem da bi bilo prostora za barem
dvije osobe.
Dogradonačelnik Zoran Vujanović (NL): Grad
itekako ima ingerencije nad radom udruga pa
sam mišljenja da bi trebalo objaviti javni poziv za
knjigovodstvene servise u gradu. Bilo bi dobro da se
odlučimo za nezavisni knjigovodstveni servis.
Stipan Labrović (HDZ): U ulici Domovinskog
rata kanalizacijski kolektor je izgrađen 2005., ali
još uvijek nitko nije priključen na njega. Da li je
sačinjena projektna dokumentacija za prespajanje
na kolektor kućanstava jer je činjenica da su septičke
jame priključene na kanal oborinskih voda iz kojeg
se širi nesnosan smrad?
Gradonačelnik: Projektna dokunmentacija se
izrađuje, uknjižili smo se na dvije sporne čestice koje
su bile važne za izgradnju kolektora. Projekt ulice
Domovinskog rata obuhvaća i treću traku te smo
pozvali i predstavnike županije koji su prihvatili
naše rješenje. Nema više zapreka, projektant će
završiti projekt i uz rekonstrukciju ulice ići će se na
prespajenje na kolektor.
Labrović (HDZ): Zašto na gradskom vijeću nema
izvješća o provedbi javnih potreba u športu za ovu
godinu?
Gradonačelnik: Odluka Gradskog vijeća je da se
udruge kontroliraju tromjesečno na razini Odbora
te je zaključak da će samo udruge koje koriste više
od 100 tisuća kuna financijskih sredstava podnijeti
izvješće vijeću.
Boško Barać (HDZ): Na svečanoj sjednici Gradskog
vijeća rekli ste da će Hrvatske vode nositi projekte
Grada Sinja iz programa fondova Europske unije
u iznosu od 22 milijuna kuna. Koji su to projekti i
posjeduje li Grad Sinj projektnu dokumentaciju?
Gradonačelnik: Riječ je o pročistaču otpadnih voda
na većoj razini od dosadašnje, kanalizacijskom
kolektoru u dužini od 6 km od gospodarske zone
do pročistača otpadnih voda. Nadalje, kanalzacija u
Brnazama i Glavicama, vodoopskrba na Zelovskom
platou, izmjena vodovodnih cijevi, izgradnja
kanalizacije u Ćosinom potoku i Karajkovoj lokvi.
Posebna sredstva su odvojena i za projektiranje, iako
mi već jako puno projekta imamo završenih.
SINJSKE NOVINE
Gradonačelnik: U fazi je raspisivanja javnog
natječaja za prodaju stečajne imovine. Prilikom
prodaje prvi se naplaćuje Grad, a do tada ćemo ga
mi održavati.
Hrvoje Markulin (HDZ): Kako tumačite nedostatak
kapitalne pomoći iz državnog proračuna i veliki
podbačaj s obzirom da ste davali izjave kako će vam
nova Vlada pomoći u realizaciji projekata?
Gradonačelnik: Grad Sinj borio se i osigurao
sredstva za Čačijin dolac i ja sam vrlo zadovoljan,
grad ima raspisan natječaj za energetsku
učinkovitost na više od dva milijuna kuna, ali
se netko žalio pa ne možemo povući sredstva.
Očekujem natječaj ministarstva poduzetništva za
Gospodarsku zonu Kukuzovac, kandidirali smo i
aplicirali projekte, kad bi se to realiziralo bio bih
zadovoljan.
Markulin(HDZ): Meni se čini da je posljednjih
godina po pitanju poticajne stanogradnje i
stanogradnje uopće sve zamrlo. Postoji li konkretno
nešto što bi dalo nadu mladim ljudima da će moći
realizirati u dogledno vrijeme stambeno pitanje?
Gradonačelnik: Grad se ne bavi građevinarstvom,
propale su tvrtke i svi zajedno trpimo posljedice
. Ono što je Vlada kroz Agenciju za promet
nekretninama tražila od grada Sinja mi smo
napravili.
Pročelnica Ankica Panza: Natječaj je bio raspisan
i sastavljena je lista prioriteta. APN (agencija za
promet nekretnina) nije našla adekvanu lokaciju sa
adekvatnom cijenom te se sa tim projektom stalo.
Dragan Podrug (HSLS): Prije 4-5 godina gradska
vlast je donekle uljepšala izgled pijace unificiranim
tendama, suncobranima i sličnim. Nešto je krenulo
prema naprijed. Nažalost, zadnjih godinu dvije opet
sve ide silaznom putanjom , fontana ne radi i zbog
štekata se ne može doći do nje. Zbog čega cijelu
godinu na pročeljima starih zgrada stoje ukrasi sa
krnjevala, a povrh Varteksa još je napisano 2012. kao
da Sinjani ne znaju koja je godina?
Gradonačelnik: Slažem se s vama i osobno mi smeta
što je fontana zatvorena, imamo obavijest od ljudi
koji je održavaju da su oštećene cijevi, trenutno se
radi procjena sredstava za njen povratak. Ako naše
službe trebaju skinuti svjetleće reklame, skinut ćemo
ih.
Stipe Jadrijević Cvrlje (SDP): Razmišlja li Grad
o prepaid brojilima za struju koji su se pokazali
dobrim za socijalne kategorije društva, mlade ljude i
sl. Jeste li ragovarali s HEP-om na tu temu?
Gradonačelnik: Dobili smo dopis HEP-a pa ćemo
vam ga prosljediti kako bi mogli razgovarati na tu
temu.
Jadrijević Cvrlje (SDP): Na Hanu postoji problem
sa javnom rasvjetom, naime, uz nogostup su
postaljeni kablovi za rasvjetu kao i postolja za
stupove, ali rasvjetnih tijela nema. Problem se stvara
u noćnim satima kada djeca idu iz škole i time
se dovodi u opasnost njihov život. Kada će se taj
problem riješiti?
Panza: Postavljanje stupova je u projektu i pokušati
ćemo to riješiti već u ovoj godini.
POZIV
za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Grada Sinja za 2013. godinu
Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna Grada Sinja jesu kulturne djelatnosti, poslovi,
akcije i manifestacije od interesa za Grad Sinj.
U program javnih potreba u kulturi Grada Sinja za 2013. godinu, u skladu sa Zakonom i kriterijima za vrednovanje
programa uvrstit će se prema mogućnostima:
-redovna djelatnost ustanova kulture kojima je Grad Sinj osnivač;
-djelatnosti i poslovi ustanova kulture, udruga i kulturno-umjetničkih društava sa područja Grada Sinja;
-akcije i manifestacije značajne za kulturni život Grada Sinja;
-investicijsko održavanje objekata kulture na područja Grada Sinja;
-muzejsko-galerijska i likovna djelatnost;
-knjižnična, nakladnička djelatnost i tehnička kultura;
-kazališna i glazbena djelatnost, programi kulturno umjetničkog amaterizma;
-programi multimedijske djelatnosti i ostali programi u kulturi.
Uz obrazloženje prijedloga programa predlagatelj će dostaviti financijski plan u kojem će navesti podatke o ukupnim
troškovima specificiranim prema pojedinim stavkama izvršenja programa, o dijelu sredstava koje osigurava iz vlastitih
i drugih izvora, te o dijelu sredstava čije se osiguravanje predlaže u Proračunu Grada Sinja kroz program javnih
potreba u kulturi. Prijedlozi programa, u skladu s ovim Pozivom, predaju se poštom ili u pisarnicu Grada Sinja za:
Ured Grada Grada Sinja.
Dragašev prolaz 10. Sinj
Rok za podnošenje prijedloga traje do 31. listopada 2013. godine.
9
gradskovijeće
Barać (HDZ): Do koje je faze došao stečajni
postupak sa gradskim bazenom ?
SINJSKE NOVINE
ekskluzivno
Razgovor sa Draganom Labrovićem Gig
„Naš projekt ruši Mate Jujn
stanicu za tehnički pregl
dozvola.“
Razgovor vodila: Božena ROMAC
Foto: Božena ROMAC
N
ova stanica za tehnički pregled vozila na
Trnovači u vlasništvu „Croatia osiguranja“
trebala je početi radom još u svibnju ove
godine, no to se nije dogodilo. Krim policija je
istražujući nepravilnosti u poslovanju Croatia
osiguranja „pročešljala“ i dio dokumentacije sinjske
tvrtke „Hazarder“ koja je na spornoj stanici bila
izvođač radova, ali
Na sinjskom području postoji
i vlasnik zemljišta
samo
jedna i to neuvjetna
zbog sumnje kako
stanica
za tehnički pregled
su zemljište i
vozila. Prošle godine počelo
izgradnja stanice
se s gradnjom još dvije. Jednu
višestruko
je izgradila tvrtka Hazarder
preplaćeni. U
Dragana Labrovića na području
medijima se
Trnovače za potrebe tvrtke
špekuliralo da je
Croatia osiguranje te pribavila
direktor Hazardera sve potrebne dozvole za njeno
otvaranje, ali čekaju rješenje
sa skupinom ljudi
koja je povezana sa ravnatelja MUP-a. Drugu gradi
cijelom pričom htio „Autoprijevoz“ vlasnika Mate
Jujnovića koji je zbog toga
ministru MUP-a
napravio cijelu rekontrukciju
Ranku Ostojiću
autobusnog kolodvora. Grad
ponuditi mito od
Sinj protivio se izgradnji
150.000 eura kako
stanice na toj lokaciji , ali je
bi otvorio spornu
Autoprijevoz pribavio dozvolu
stanicu, no ta
kojom se dopušta gradnja.
Ostale dozvole potrebne za rad
„ponuda“ nikada
navodno nema.
nije došla do
ministra. Doznavši
iz medija za takve špekulacije Ostojić je poručio
da bi odmah bio uhićen onaj koji bi mu ponudio
mito. U istragu vezanu za navodno protuzakonito
poslovnje u slučaju stanice za tehnički pregled
uključili su se DORH i USKOK, ali i obavještajna
služba SOA. Direktor Hazardera Dragan Labrović
Giga za optužbe o mitu kaže da su izmišljotine
i budalaštine dok sporno zemljište smatra
potplaćenim s obzirom na lokaciju.
Zašto MUP još uvijek nije izdao rješenje za
otvaranje sporne stanice, ako tvrdite da je ispunila
sve uvjete ?
Ja odgovorno tvrdim kako je stanica za tehnički
10
pregled vozila ispunila sve uvjete, za to
posjedujemo potrebnu dokumentaciju i nije mi
jasno zašto administracija MUP-a još uvijek šuti i ne
izdaje konačno rješenje za početak rada.
Kako komentirate navode da je zemljište kao i
izgradnja stanice višestruko preplaćeno?
Što se tiče navodno preplaćenog zemljišta moram
istaknuti da je cijena čak i jeftina za takvu lokaciju
i tu namjenu. Ako se u istoj zoni zemljište moglo
prodati po cijeni od 230 eura po metru kvadratnom
onda je cijena od 150 eura koju smo postigli
premalena.
Kada ste započeli graditi stanicu?
Počeli smo 20. kolovoza 2011. na osnovu
pravomoćnog rješenja za građenje koje nam je
izdao Županijski ured za prostorno uređenjeispostava Sinj. Rješenje je bilo u skladu sa detaljnim
urbanističkim planom (DPU) Trnovače koji je
donesen u veljači 2010. g. Prije donošenja DPU-a,
2006. g. posjedovali smo lokacijsku dozvolu za
stanicu za tehnički pregled vozila. Te iste godine
obratila su mi se gospoda iz Croatia osiguranja
sa svojim partnerom Matom Jujnovićem jer im
je stanica u Sinju proglašena neuvjetnom te su
željeli otkupiti zemljište za gradnju nove. Nakon
što sam im ponudio cijenu od 120 eura po metru
kvadratnom počeli su razvlačiti pregovore kako bi
spriječili gradnju do donošenja DPU-a. Nakon toga
mi se nisu više javljali. U listopadu 2010.g. MUP
je raspisalo natječaj za izgradnju nove stanice za
tehnički pregled vozila na području grada Sinja, a
gospoda iz Croatia osiguranja su me kontaktirala sa
željom da zajedno sudjelujemo na javnom natječaju
s obzirom na činjenicu kako je samo parcela moje
tvrtke ispunjavala
Ako se u istoj zoni
uvjete gradnje
zemljište moglo prodati
iz raspisanog
natječaja.
po cijeni od 230 eura
Kakve ste ugovore
potpisali i na koje
iznose?
Potpisali smo
ugovor o tehničko
po metru kvadratnom
onda je cijena od 150
eura koju smo postigli
premalena.
SINJSKE NOVINE
kriminalnim miljeom.
To nema nikakve veze sa Ćumetom, ponovno
kažem kako se iz cijele priče želi samo napraviti
afera. Ćumeta sam upoznao 2007.g. kada sam
htio kupiti konja od ergele Surčin u koje je Ćume
suvlasnik. Tako sam ga upoznao, a nakon toga
uopće nismo surađivali.
Smeta li vam što vašu tvrku i vas osobno povezuju
s kriminalnim miljeom i kriminalnim radnjama?
Ne kaže se bez veze nije važno što ti netko kaže,
nego tko ti to kaže.
Često se spominje kako ste vrlo jeftino kupili
zemlju na Trnovači pa recite koliko je kvadrata
zemljišta na Trnovači u vašem vlasništvu i koliko
poslovnoj suradnji koji je uključivao zemljište,
ste je platitli?
gotovi projekt i samu izgradnju stanice po cijeni od
Tvrtka Hazarder ima 19800
13 i pol milijuna kuna. I to je realna
cijena.
Ćumeta sam upoznao 2007.g. kvadrata zemljišta koju
smo kupili za izgradnju
kada sam htio kupiti konja
poslovnog centra i poslovno
Jesu li vaši konkurenti poslije
stambenog naselja jer smo
završenog natječaja ulagali žalbe? od ergele Surčin u koje je
Ćume
suvlasnik.
pretpostavljali da će se grad
Nakon završenog natječaja
širiti u tom smjeru. Prva
pristizale su brojne žalbe, a po meni
kupnja zemljišta bila je 2003. g. kada smo kvadrat
je najvažnija ona od Mate Jujnovića koja i dan danas
plaćali po cca 40 eura, a drugi put smo na istom
ruši taj projekt i to iz razloga što je sam napravio
području za kvadrat morali izdvojiti 160 eura.
stanicu za tehnički pregled vozila koja nema
nikakvih uvjeta, a ni drugih bilo kakvih dozvola za
Hoće li vam projekt stanice za tehnički pregled
njeno otvaranje.
vozila biti zapreka za nova ulaganja jer ste na
području Trnovače najavili izgradnju trgovačkog
Kako komentirate medijske natpise da su prije
centra i 200 stambenih objekata?
mjesec i pol dana tajne službe navodno uhvatile
Otvaranje stanice zasigurno je dosta usporilo nove
telefonski razgovor vas i jednog nogometnog
projekte, ali ih sigurno neće zaustaviti.
menadžera u kojem ste navodno rekli da ste
spremni sa 150.000 eura potplatiti ministra policije
Ranka Ostojića da bi stanica dobila potrebnu
dozvolu?
Ma to su izmišljotine i budalaštine jer podmićivati
nekoga za nešto što je čisto i što se može dokazati je
ludost. Mislim da su to plaćeni novinski članci koje
uporno moja konkurencija gura u medije kako bi
napravila aferu od toga.
Dio medija iznio je i informaciju kako je cijelu
operaciju navodnog podmićivanja financirao
Ljubiša Buha –Ćume kojeg povezuju sa srpskim
11
Ekskluzivno
gom, vlasnikom i direktorom Hazardera
nović jer je sam napravio
gled koja nema uvjeta ni
SINJSKE NOVINE
tema
SMRDI, SMRDI, UŽA
U Sinju već desetljećima postoji problem
septičke jame u otvorene kanale oborinsk
Piše i foto: Božena ROMAC
I
zgradnja kanalizacijske mreže je zbog toga
bila i sada je primarni komunalni problem
grada. Napomenuti ćemo kako nitko pred ovim
problemom, valjda zbog širenja nesnosnog smrada
ulicama, nije mogao zatvarati nos, a ni oči. Činjenica
je, kako je napravljena cijela zapadna kanalizacija
kojom su obuhvaćeni Tomaševići, Križanci,
Ulica 126. brigade, Put Ruduše i Ramska ulica.
Kanalizacija se gradi i u sjeverozapadnom dijelu
grada, a ulice u kojima je problem sa početka priče
najizraženiji, znači Ćosin Potok, desna strana Jakina
Gumna i sve one ulice u kojima kanalizacijskog
sustava još nema, sigurno će u dogledno vrijeme
dobiti kanalizacijski sustav. Naime, Grad Sinj će,
prema najavama gradskih vlasti iz strukturnih
fondova Europske unije programa „ LOTT 2 ipa 3d“
povući 22 milijuna kuna za projekte kanalizacije,
vodoopskrbe i biološko-kemijskog pročišćivača.
Sredstva će se početi koristiti 2014., a realizacija
projekata bi trebala biti završena do 2018. Nadamo
se kako će onda biti riješeni problemi koji nas
svrstavaju u kategoriju „smrdljivih gradova“. Stariji
Sinjani se prisjećaju da se nekada voda iz Ćosinog
potoka i Gorućice koristila za piće, a današnji
građani svojim neodgovornim ponašanjem učinili
su Sinj mjestom koje nekada s ljutnjom i ironijom
nazivamo „Sinju grade pod Kamičkom smrade“.
Kako sve ne bi ostalo na osobnoj procjeni recimo
da su gradske službe pokrenule akciju i zatražile
analizu vode iz spornih kanala. Analizom vode
na tri lokacije oborinskih i lateralnih kanala na
12
području grada utvrđeno je kako su vode fekalno
opterećene što upućuje na činjenicu da su nesavjesni
građani otpadne i fekalne vode spajali u kanale.
Analizu vode izvršio je Nastavni zavod za javno
zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije na zahtjev
Grada Sinja upravo zbog sumnji da građani septičke
jame direktno priključuju u kanale oborinskih
voda, ali i zbog mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi.
„Kemijskom i mikrobiološkom analizom vode koja
prolazi kanalskom mrežom kroz Sinjsko polje i
odvodnim kanalom kroz Grad Sinj na lokacijama
Ćosin potok, prvi lateralni kanal kod tvornice
„Naprijed“ te kanal na Meljači utvrđeno postojanje
fekalija nije ništa neprirodno za vodu otvorenog
kanalskog tipa,“ rekla je za naše novine prof. dr.sci.
Nives Štambuk Giljanović iz Nastavnog zavoda.
No ipak, dr. Štambuk Giljanović nije mogla sa
sigurnošću potvrditi da su jedini uzrok onečišćenju
septičke jame koje građani ispuštaju u otvorene
kanalske sustave. “Za potvrdu takve sumnje trebalo
bi napraviti geološka istraživanja, ali i nekoliko
analiza u različitim periodima godine i različitim
SINJSKE NOVINE
m koji prave nesavjesni građani ispuštajući
kih voda.
vremenskim uvjetima kako bi se utvrdila stvarna
razina onećišćenja. Straha za ljude, po meni nema jer
ova voda nije za piće, ali je problem u navodnjavanju
poljoprivrednih površina. Takvom vodom se ne
mogu zalijevati poljoprivredne kulture. Da bi
voda bila prihvatljiva za zaljevanje nužni bi bili
spremnici za vodu gdje bi se voda dezinficirala,“
rekla je dr Štambuk Giljanović. S druge strane
problem čišćenja kanala leži i u činjenici kako
Grad Sinj ima samo prvi stupanj i to mehaničkog
pročišćavanja vode te je nužno u cilju daljnje zaštite
vodotoka izgraditi drugu i treću fazu biološkog
i kemijskog pročišćivača. Grad Sinj će o ovim
rezultatima službeno obavijestiti (ukoliko to već nije
učinjeno do izlaska ovog broja op. B. R.) nadležni
Područni ured sanitarne inspekcije u Sinju, vodno
gospodarsku inspekciju ali i državnu sanitarnu
inspekciju u Zagrebu, s prijedlogom da se poduzmu
mjere sukladne zakonskim propisima. Također će o
navedenom upoznati i Ministarstvo zaštite okoliša
i prirode, a vezano za zbrinjavanje otpadnih voda
koje u sebi sadrže deterdžente, pesticide i druge
za okoliš opasne tvari. No, moramo napomenuti
da ovaj problem nije od jučer i uz sve naveden
nadležne službe, kako gradske tako i državne , nije
prihvatljivo ovoliko otezanje sa rješavanjem istog.
Znamo, gradski oci će se pravdati sa nasljeđem,
jer ipak moramo priznati, cijela „kvaka“ je u tome
što nema uvijek novca za gradnju kanalizacijskih
sustava, no ipak, trebalo bi postaviti prioritete. A
prioriteti se postavljaju između ostalog izradom
dugoročnih strateških planova, jer sve vlasti
(bivše, sadašnje i buduće) narod je birao kako
bi mu prvenstveno osiguravali kvalitetne uvjete
življenja što podrazumijeva uređenu komunalnu
infrastrukturu, te osiguranje ostalih civilizacijskih
dostignuća kao što su ostvarenje potrebnih uvjeta
za predškolsko obrazovanje, efikasna lokalna
administracija, uređenje lokalnih prometnica i
naravno razvoj kulturnog i sportskog života na
kraju jer, složiti ćete se, važnije je da grad ne smrdi
nego da vam dijete ima gdje trenirati ili se kulturno
uzdizati. Ako je suditi po najavama iz gradske
uprave u doglednoj budućnosti Sinj bi mogao biti
mjesto ugodnog življenja uz uvjet da se ljudima koji
žive u gradu probudi građanska svijest da i njihova
djeca žele piti čistu vodu iz špina.
13
tema
UŽASNO SMRDI
SINJSKE NOVINE
tema
Centar za socijalnu skrb i Gradsko društvo Crvenog
Kolika je razina sir
Prema posljednjim podacima za kolovoz, broj korisnika pomoći za
uzdržavanje po evidenciji Centra za socijalnu skrb u Sinju je 495
obitelji (od toga 284 samca) koje broje 1191 člana
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
T
eška gospodarska situacija uzima veliki
danak. Jedna od njenih negativnih posljedica
je i povećanje siromaštva u mnogim hrvatskim
gradovima i mjestima. Kolika je razina siromaštva u
Sinju? Jedan od parametara koji može poslužiti kao
odgovor na ovo pitanje je broj korisnika pomoći za
uzdržavanje. Po evidenciji Centra za socijalnu skrb
u Sinju, broj korisnika „socijale“ je 2007. g bio 542
obitelji (od toga 316 samaca) koje su brojale 1207
osoba, 2008. G. 499 obitelji (od toga 321 samac) koje
su brojale 1005 osoba, 2009. god. 505 obitelji (od
toga 316 samaca) koje su brojale 1064 osobe, 2010.
g. 497 obitelji (od toga 291 samac) koje su brojale
1089 osoba te 2011. g. 537 obitelji (od toga 302
Augustin Domazet
14
samca) koje su brojale 1199 članova. Što se tiče ove
godine, prema posljednjim podacima za kolovoz,
broj korisnika pomoći za uzdržavanje je 495 obitelji
(od toga 284 samca) koje broje 1191 člana. Kao što se
vidi iz priloženoga, u posljednjih pet godina, upravo
2007. g., dakle
godinu dana
prije početka
recesije, najviše
je obitelji
koristilo
socijalnu
pomoć, njih
542.
Osnovica za
socijale 500
kuna
„Ovi podaci
koje smo
prezentirali
odnose se
na pomoć za
uzdržavanje.
To je najčešći
oblik socijalne
pomoći. Broj
korisnika ovog
vida socijalne
pomoći je
konstantan,
zadnjih pet
godina nema prevelikih odstupanja, unatoč tome
što je ekonomska kriza u našoj državi praktički
na vrhuncu. Znate i sami da na području Sinja i
Cetinske krajine u posljednjih nekoliko godina nema
velikih pomaka u zapošljavanju, uglavnom su ljudi
ostali bez posla i tako dolazimo do svih ovih već
spomenutih brojki vezanih za korisnike socijalne
pomoći. Jednostavno, neke obitelji uđu u sustav,
neke iziđu. Što se tiče samog iznosa novčane pomoći
po obitelji, on zavisi o dva faktora, broju članova i
SINJSKE NOVINE
romaštva u Sinju?
socijalnom statusu - godinama života, zdravstvenom
stanju i slično. Osnovica po korisniku iznosi 500
kuna. Važan je status člana obitelji, je li možda riječ
o radno nesposobnoj osobi, o djetetu predškolskog
uzrasta, pohađa li osnovnu školu, je li možda
srednjoškolac, stara i nemoćna osoba, samac… O
tome ovisi postotak osnovice. Primjerice, odrasla
osoba - samac ima 120 posto osnovice, znači 600
kuna, odrasla osoba - član obitelji 80 posto osnovice,
dakle 400 kuna, dijete do sedam godina isto 80 posto
osnovice itd.“, kaže privremeni ravnatelj Centra za
socijalnu skrb u
Sinju Augustin
Domazet te
dodaje:„Ovaj
Centar nadležan
je za šest naših
jedinica lokalne
samouprave gradove Sinj,
Trilj, Vrliku te
općine Hrvace,
Otok i Dicmo.
Centar provodi
razne vrste
pomoći, i novčane
i savjetodavne
te ima nekoliko
desetaka ovlasti
koje provodi
sukladno
različitim
zakonskim
propisima.
Vodimo brigu o
radno sposobnim
osobama koje
su prijavljene
na Zavodu za
zapošljavanje, radno nesposobnim, osobama koje
su pod skrbništvom itd. Izvanredno surađujemo
sa Gradskim društvom Crvenog križa u Sinju, ali i
s Udrugom Srma, Caritasom Župe Gospe Sinjske,
UTIS-om i stacionarom Doma zdravlja u Sinju te
naravno sa svim jedinicama lokalne samouprave.
Moram naglasiti i da nam različita poduzeća izlaze
ususret i dosta pomažu u našim zahtjevima, a na
dobrobit potrebitih“.
I Crveni križ pomaže
Ante Omrčen
Najugroženiji slojevi stanovništva u našem gradu
i cijeloj okolici obraćaju se za pomoć Gradskom
društvu Crvenog križa Sinj kojem je Ante Omrčen
na čelu 11 godina.„Broj korisnika naše pomoći je
uvijek približno isti, oko 250 obitelji koje inače svoja
prava ostvaruju preko Centra za socijalnu skrb.
Među inima, tu su i ljudi iz Dalmatinke, Cetinke i
raznih drugih propalih poduzeća. Međutim, ima i
oko 50 obitelji koji ne ostvaruju prava preko Centra
za socijalnu skrb, možda su čak i siromašniji od ovih
što primaju stalnu novčanu pomoć, a također dolaze
u Crveni križ. Dakle, sveukupno, imamo oko 300
obitelji koje svake godine, kada dijelimo socijalne
pakete za Božić i Uskrs, dolaze do nas. Naravno,
osim tih socijalnih paketa koje dijelimo dvaput
godišnje, ljudi nam svakodnevno dolaze po odjeću
i obuću te im izlazimo ususret. Teška je situacija
zahvatila cijelu našu državu pa tako i ovaj grad.
Ovdje u Sinju je poprilično teško, nezaposlenost
je velika. Kad imamo natječaje za javne radove,
ljudi se dosta javljaju. Osim što Grad Sinj izdvaja
novčana sredstva za socijalnu pomoć, odlukom
gradonačelnika može se pomoći obiteljima koje
imaju bolesne članove. Najugroženijima se pomaže i
na razne druge načine“, kaže Omrčen.
15
tema
g križa pomažu našim najugroženijim sugrađanima
SINJSKE NOVINE
tema
Politika kao poziv ili interes
Za št o m l a d i
ulaze u politiku?
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Arhiv Sinjskih novina
O
ko samog poimanja riječi politika često
se lome koplja ne samo kod nas, nego i u
svijetu. Neki na nju gledaju kao odgovoran
i častan posao, kao poziv… Drugi pak kao čisti
interes, posao preko kojeg se mogu osigurati razne
povlastice, uhljebljenje i slično. Iako naša politička
scena obiluje ljudima koji su na njoj preko 20 i više
godina i još ne razmišljaju o umirovljenju, sve je više
i mladih ljudi koji ulaze u političku arenu. Zašto je to
Hrvoje Markulin, gradski vijećnik
HDZ-a
1.Politička zbivanja
počeo sam pratiti
ranih 90-ih još kao
dječak u trenutku
stvaranja hrvatske
države i njene
borbe za slobodu
i nezavisnost.
Aktivno sam
se uključio
poslije diplome i
zaposlenja, a nakana
mi je bila da svojim skromnim doprinosom učinim
nešto za grad u kojem živim.
2.Moj prvi kontakt s politikom bio je HDZ i pokojni
predsjednik dr. Franjo Tuđman, a poslije sam se
i preko svoga kršćanskog svjetonazora najviše
Stipe Jadrijević - Cvrlje, gradski
vijećnik SDP-a
1.Ako se
učlanjivanje u
jednu političku
stranku može
nazvati „ulaskom
u politiku“, onda je
to u mom slučaju
bilo učlanjivanje
u Gradsku
organizaciju
SDP-a Sinj nakon
16
tako, popričali smo s mladim sinjskim političarima,
gradskim vijećnicima SDP-a i HDZ-a Stipom
Jadrijevićem - Cvrljom i Hrvojem Markulinom te
predsjednikom Mjesnog odbora Sinj, HSLS-ovcem
Zvonimirom Režićem i svima postavili ista pitanja:
1. Kada i zašto ste ušli u politiku?
2. Zašto ste odabrali baš tu stranku čiji ste član?
3. Komentirajte tvrdnje da mladi ulaze u
politiku radi uskog interesa, odnosno d bi se
„uhljebili“?
4. Koliko mladi imaju prostora za politički
razvoj u Sinju?
približio HDZ-u koji po svom programu pripada
demokršćanskoj političkoj opciji.
3.Možda neki i ulaze u političke stranke radi
osobnoga, uskog interesa, ali takvi na dugi rok u
politici ne mogu uspjeti jer se to lako prepozna i
većina članstva u stranačkom životu to ne cijeni i ne
odobrava. Ipak, nije zamjeriti ni tim ljudima jer se
stvorila, po meni potpuno kriva, atmosfera da ćeš
lakše do radnog mjesta ako pripadaš ovoj ili onoj
političkoj opciji. Većina vjerojatno ulazi u politiku
bez posebnih osobnih očekivanja i zahtjeva.
4.Teško je uspjeti u politici - ne samo u Sinju, nego
i općenito - jer se tu prostor ne otvara sam od sebe
i tek tako, nego se za njega treba žestoko izboriti.
A kada se taj prostor i dobije, uslijedi bitka sa
sustavom i s mentalitetom koja najčešće rezultira
porazom za pojedinca. No, ne treba odustajati,
to je častan poziv te jedini pravi i ispravan put u
parlamentarnome, demokratskom društvu.
završenoga Ekonomskog fakulteta. Osnovni razlog
mog ulaska u SDP bila je, kao i vjerojatno kod svake
mlade sobe, želja i entuzijazam da svojim pristupom,
angažmanom i idejama promijenim način na koji
će naše društvo funkcionirati te pokušam učiniti od
sredine u kojoj živimo puno atraktivnije i poželjnije
mjesto za život svih naših sugrađana. Nažalost, u
našem je društvu poslovično prisutna uzrečica da se
politika bavi vama ako se vi nećete baviti politikom.
Upravo je to ono što, između ostaloga, želim
promijeniti svojim političkim angažmanom.
2.Smatram da se prilikom donošenja odluke u koju
se političku stranku učlaniti i u okviru koje želimo
SINJSKE NOVINE
3.S obzirom da je u našem društvu uvriježeno
mišljenje da je politika ta koja otvara ili
zatvara sva vrata, ne čudi me da se ovakve teze
prečesto plasiraju kao istinite. Za razliku od onih
koji potenciraju ovakve stavove, uvjeren sam
da velika većina mladih ne pristupa političkim
strankama kako bi se „uhljebili“, već iz iskrene želje
i entuzijazma da upravo svojim participiranjem
u političkom životu dijametralno promijene ove
uvriježene stavove te da svojim primjerom pokažu
Zvonimir Režić, HSLS, predsjednik
Mjesnog odbora Sinj
da je politika rad za opće dobro, a ne rad za dobro
i osobni probitak pojedinca. Mislim da se stvara
kritična masa takvih novih, mladih ljudi, ne samo u
politici, nego i u drugim sferama društvenog života
čija razmišljanja sve više idu u ovom smjeru.
4.Nemam saznanja koliko mladi imaju prostora za
politički rad i razvoj u drugim političkim strankama,
ali znam da je SDP odavno shvatio da svoju
svijetlu političku budućnost može osigurati samo
kvalitetnom sinergijom mladih i onih iskusnijih,
starijih članova. Da ovo što govorim nije samo
deklarativno, zorno pokazuje i kandidacijska
lista SDP-a na posljednjim održanim izborima
za Gradsko vijeće Grada Sinja kada su veliki broj
kandidata upravo činili mladi ljudi ispod 40 godina
kao i činjenica da je značajan broj njih zastupljen i
u sadašnjem sazivu Gradskog odbora SDP-a Sinj.
Također, smatram da mladi ne moraju nužno biti dio
političkog života kako bi realizirali svoje ideje kada
u našem gradu, naime, postoji zaista značajan broj
civilnih udruga i društava kroz koje se spomenute
osobe itekako mogu isprofilirati i činiti okosnicu
razvoja i prosperiteta našeg grada.
mladim ljudima, da budu/ostanu ambiciozni i ne
boje se ukazati na probleme u zajednici, a isto tako
i pohvaliti one koji ustraju, bez obzira bili lijevi
ili desni i podržati ih i nakon mandata. Ljudi su
to prepoznali i napravili smo odličan rezultat na
izborima za mjesne odbore.
2.Moja opcija nikada nije bila ograničena samo
jednom stranom, jednom bojom i zazirem od
predrasuda bez argumentirane rasprave. Odabrao
sam stranku koja mi nije garantirala posao kao
druge (nije mi doduše ni trebao jer me je sport
zadužio da život shvatim kao natjecanje u granicama
fair playa), ali stranku u kojoj u svakom trenutku
mogu iznijeti svoje mišljenje i koja ima daleko
najkvalitetniji kadar - ljude, prijatelje od kojih
možete štošta naučiti.
1.Politika, odnosno zbivanja na političkoj sceni,
oduvijek su me zanimala zbog toga što u našoj
državi niti jedan segment društva nije neovisan o
njoj. Jednostavno, ako to i ne želite, vi se morate
baviti politikom. Naime, osim državnih službi i
državne uprave, partitokracija se uvukla i u sport,
politiku, kulturu, poduzetništvo itd. Koliko god
smo vremenski odmakli od negdašnjeg sistema,
u samoj srži i današnji ustroj države temelji se na
istoj osnovi. Dakle, ušao sam u politiku, u HSLS,
kada je stranka bila na samom dnu, krajem 2010.
godine. Nije mi laskao poziv iz velikih stranaka,
već sam gledao ljude koji su se dokazali u svom
poslu i kojima je dozlogrdilo da za svako radno
mjesto, bilo kakvu odluku, moraju pitati mišljenje
gradonačelnika, direktora tvrtke i slično. To su ljudi
koji svakodnevno žele pokazati/dokazati, posebno
3.Većina mladih danas k tome teži jer nažalost
izbora i nemaju... Na koncu, svi bi željeli raditi u
jednoj velikoj državnoj tvrtci, osjećati se sigurno, jer
jedino one u nas ne propadaju. Postali smo ogromna
birokratsko-upravna tvrtka koja ne privređuje ništa i
koja ima cilj izboriti još jedan mandat pa kako bude.
Ne znam, možda će sada netko reći da sam se i ja
ulazeći u politiku htio uhljebiti u nekome gradskom
Odjelu...
4.Mladi ljudi, posebno visoko školovani, mogu u
Sinju vrlo lako uspjeti, napraviti karijeru u politici,
jer takvog kadra uvijek nedostaje. No, sugerirao bih
im da se ipak prije okušaju u privredi, poslovima na
tržištu, odnosno u branšama za koje su se i školovali.
Takva stečena znanja i iskustva puno će im više
donijeti i u politici kasnije, a i gradska bi uprava
profitirala s takvim kadrom.
17
tema
aktivno djelovati ne smijemo rukovoditi određenim
izborom i „vaganjem“ što je u tom trenutku bolji
izbor za nas. U mome konkretnom primjeru, SDP
je oduvijek bio jedina politička opcija kojoj sam
želio pripadati i koju sam oduvijek podržavao.
Dakle, tu se nije radilo o izboru, nego o pripadnosti
i poistovjećivanju s političkim smjernicama i
temeljnim vrijednostima kao što su poštivanje
čovjeka, njegova dostojanstva, prava i sloboda,
socijalna osjetljivost, jednakost i pravednost, a koje
SDP kao politička stranka njeguje. Prema ovim
načelima sam i osobno odgajan te ih svakodnevno
prakticiram i u svome privatnom životu.
SINJSKE NOVINE
REPORTAŽA
Obišli smo sinjski pazar na
hipodromu u dane prodaje grožđa
Ponuda dobra, potražnja loša!
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
K
ako bi otkrili kakva je
ponuda grožđa ove godine
posjetili smo hipodrom
gdje je smješten privremeni
pazar. Iako je subota dan za
pazar i dobru kupovinu, ovog
puta smo zatekli više prodavača
nego kupaca. Nekada je bilo
nezamislivo da se dočeka zima
bez pet-šest pa i deset stolitara
vina u podrumu, a danas se
situacija promijenila. Velik broj
domaćinstava uopće ne kupuje
grožđe, a oni koji kupe smanjili
su količinu na svega 300-400
kg. Ponuda grožđa je najvećim
dijelom iz Vrgorca. Prevladava
crno od 4,5 –7 kn za merlot, 4,5–6 kn za babić te
4,5–5 kn za plavku. Slador je oko 18. Grožđe prodaju
sami vinogradari koji ove godine nisu zadovoljni
ni urodom ni prodajom. Zbog leda, a kasnije suše
urod je bio 20–50 % slabiji, ali vinogradari nisu
mijenjali cijene jer ionako ne mogu prodati grožđe.
“Svit bi htio da im mukte prodamo!“, komentirala
je jedna prodavačica. Neki prodavači ostaju pri
svojim cijenama dok drugi na upit „Pošto grožđe?“
odgovaraju; „Kako se dvoje dogovore!“ Mnogi
nezadovoljni stanjem u vinogradarstvu govore kako
bi najbolje bilo uzeti pilu i popilati sve loze. Mirko
Žderić i Ivan Kežić, vinogradari iz Vrgorca kažu
18
kako je svake godine manje kupaca jer mlade obitelji
više ne njeguju tradiciju pripreme vina za zimu.
Osim toga kupovna
moć Sinjana je sve
manja, pa često nude Zbog besparice
krumpir, pršut i
Sinjani prodavačima
drugo u zamjenu
nudili krumpire i
za grožđe. Pitali
pršute u zamjenu za
smo sugrađane
grožđe
jesu li zadovoljni
ponudom.
„Zadovoljni smo ponudom ali nismo zadovoljni
svojim džepom, koji je šupalj na obje strane, i odgori
i odoli,“ odgovorio je jedan od mnogih koji su
razgledavali grožđe na pazaru.
SINJSKE NOVINE
Put Petrovca
samo za pješake
Piše i foto: Klaudija
KRAJINA
N
a 29. sjednici
Gradskog
vijeća donesena
je odluka o zabrani
prometovanja motornim
vozilima u nedavno
rekonstruiranoj ulici Put
Petrovca. U toj ulici se
nalazi sinjska peškarija a
i mnoge trgovine kojima
je svakodnevno potrebna
dostava, pa nije jasno
kako će se nakon odluke
Gradskog vijeća vršiti
dostava. U razgovoru
s prodavačima na
peškariji dznali smo
da oni tu odluku
podržavaju ali traže
da im bude osigurana
dostava. Predlažu da
se odredi vrijeme kada će trgovci u ulici
Put Petrovca moći dostavljati svoju robu, a
ne da je nose od Istarske ulice gdje će biti
postavljeni kamene posude s cvijećem koje
će sprječavati promet vozilima. Svi su se
trgovci složili da mnogi trenutno ulicu Put
Petrovca koriste za parking i zato je zabrana
prometovanja u tom smislu dobra, dok sa
druge strane onemogućuje prilaz kupcima
koji su nešto htjeli na brzinu kupiti. Također
strahuju da bi taj dio grada zabranom
prometovanja mogao još više zamrijeti jer
su se već mnoge trgovine zatvorile, a neke
su svoje radno vrijeme ograničile samo
na jutro, posebno u zimskim mjesecima.
Dobro rješenje za tu situaciju bi bili podizni
automatski stupići koji se prema potrebi
mogu podizati i spuštati, bilo ručno ili
automatski. Na taj način bi se osigurala
kontrola prolaza u ulici Put Petrovac .
19
KRITIČNO OKO
KRITIČNO OKO
SINJSKE NOVINE
tema
KOMENTAR
Partnerstvo javno,
PODSJETNIK
Gradnje ili negradnja zgrade OŠ fra Pavla
Vučkovića, pitanje je sad?
Priredio: Vito PERIĆ
Uvijek vrijedi zabilježiti (i perom i kamerom)
ljude i događanja, jer se na prošlosti gradi
budućnost, a ponešto se i sazna, te nauči. Tako
smo se i mi, povodeći se aktualnom pričom o
gradnji/negradnji zgrade osnovne škole fra Pavla
Vučkovića, prisjetili drugog broja Sinjskih novina
(ožujak 2010.) pa smo iz njega izvadili tekst koji je
obrađivao ovu temu. Uz tekst prilažemo i jedan
komentar na temu javno-privatnog partnerstva.
Piše: Vito Perić
„M
ožda je gradonačelnik u pravu,
a možda i nije,“ rekao bi jedan
naš sugrađanin sklon duhovitim
verbalnim bombicama. U političkoj javnosti i
lokalnim medijima se vodi rasprava o izgradnji/
neizgradnji zgrade osnovne škole fra Pavla
Vučkovića. Dugih osam godina čeka se na prvu
20
lopatu. Treba podsjetiti da
je ideja o izgradnji nove
zgrade datira još od 1993.g.
kada je franjevcima vraćena
zgrada gimnazije u kojoj su
bile smještene dvije škole
(Ivana Lovrića i fra Pavla
Vučkovića). Franjevci su se
tada dogovorili sa Državom
i Gradom da u jednom krilu
zgrade ostane škola fra P. Vučkovića i glazbena
škola (jer je u međuvremenu izgrađena zgrada OŠ
I. Lovrića pa je u drugo krilo uselila franjevačka
gimnazija op. V.P.) do konačnog rješenja, odnosno
gradnje nove zgrade. No, prije nekoliko godina
franjevci su uputili pismo nadležnima u kojem
traže da se požuri s rješavanjem problema jer
imaju planove sa svojom zgradom. Niz ministara ,
potpredsjednika Vlada i drugih čelnika godinama su
obećavali da će početi gradnja nove školske zgrade.
Izrađivana je i projektna dokumentacija, sastančilo
se ali sve uzalud. Kada je nova Vlada uvela program
Privatno-javnog partnerstva izgledalo je da će to
biti rješenje „sinjskih muka“. No, gradonačelnik
je na zadnjoj sjednici GV-a javno izrekao da je
osobno protiv JPP-a. Između ostalog pozvao
se na informacije da se u nekim županijama taj
projekt pokazao lošim i skupim. Članica sindikata
Akademska solidarnost Marijana Hameršak
smatra da su Javno-privatna partnerstva sporna
ne samo zato što otvaraju prostor za zlouporabe i
pogodovanja privatnim interesima, nego i zato što
se temelje na ulaganju javnih sredstava i jamstava
u privatne poduzetničke pothvate, što je moralno
i logički nedopustivo ukoliko zajednički interes i
socijalna osjetljivost još uvijek imaju makar rubno
mjesto na ljestvici društvenih prioriteta i da se,
promatran tako, taj “prioritetni” projekt pokazuje
kao odricanje od resursa Republike Hrvatske,
odnosno kao njihovo pretvaranje iz zajedničkih
u privatna dobra. Možda se i gradonačelnik
povodio ovakvim razmišljanjima odbacujući JPP
kao moguće rješenje gradnje škole, ali sigurno je
zabrinjavajuće da bilo koja država, pa tako i naša,
gradnju kapitalnih javnih objekata koji služe za
temeljne funkcije jednog društva, a to je obrazovanje,
stavlja u gospodarski kontekst. Ovdje ne bi smjelo
biti kompromisa niti kalkuliranja jer obrazovanje je
ustavna kategorija, a i da nije (što bi bilo u današnje
vrijeme suludo), svakako je temeljni stup svake
civilizacije.
SINJSKE NOVINE
tema
, partneri privatni
21
SINJSKE NOVINE
BIZNIS
Poduzetnik i glazb
„Radimo više nego prije, ali prepr
svišne birokracije i nakaradne de
Piše: Klaudija KRAJINA
Foto: Arhiv Željka ROMCA
D
a li prestanak suradnje s Massimom
u njegovu pratećem bendu znači
prestanak Vaše glazbene karijere i
potpunu orijentaciju ka agronomiji?
Ne. Na odluku o prestanku angažmana utjecala
su dva momenta. U svibnju prošle godine sam se
oženio, dobio sina pa bi nastavak izbivanja zbog
nastupa bio pomalo egoističan izbor. Smatram
da barem prve dvije godine života djeteta oba
roditelja moraju biti uz njega. Ni jednog trenutka
nisam požalio što sam putovanja i stage zamijenio
druženjem sa sinom.I poslovna putovanja sam
smanjio na minimum.Došlo je i do izvjesnog
zasićenja, pa i nerazumijevanja između Massima
i mene. No, te stvari nisu rijetkost u odnosima
prijatelja. Nakon izlaska iz Massimova benda radio
sam ponešto u glazbi. Neno Belan me je pozvao da
mu pomognem na akustičnoj gitari na unplugged
koncertu u Sax-u. Budući da Belana smatram
najvećim magom naše pop muzike , na tom sam
nastupu jako uživao. Uz to, ima odličan bend u
kojem se osjeća dobar duh i harmonija. Upoznao
sam Slavena
Bolanču
KADMO
iz klape
U grčkoj mitologiji Kadmo je
Kampanel
utemeljitelj drevnoga grada Tebe,
koji je te
heroj koji je ubio zmaja i, na nagovor
večeri bio
božice Atene, posijao zmajeve zube
pridruženi
iz kojih su izrasli hrabri ratnici u
član na
punoj bojnoj opremi. Kako to obično
koncertu.
biva među ljudima, ovi su se ubrzo
Ostvarili
međusobno zavadili i poubijali, i
smo
ostane ih svega pet. Kadmo ih, opet
suradnju
po savjetu Atene, pomiri, a ratnici ga
na snimanu
u znak zahvalnosti izaberu za vođu i
pjesme za
po njegovom nalogu utemelje slavni
Kampanel.
grad Tebu. Kadmo i njih petorica
Poradio
bili su zapravo prvi Spartoi, što bi
sam na
na drevnom grčkom jeziku značilo –
pjesmi,
sijati, i tu se zapravo krije simbolika
prezentirao
u nazivu naše tvrtke.
im
22
kako ja čujem akustičnu gitaru u njoj, s čim su bili
zadovoljni pa smo je snimili. Nadam se nastavku
suradnje Volio bih raditi i sa Dinkom Šarićem, našim
Sinjaninom i vrhunskim gitaristom s kojim sam
nekada provodio dane svirajući kod njega doma, na
Pelimovcu. To je takav kalibar gitariste o kojemu se
nažalost ne zna puno, zato što nije samopromotor,
ali je riječ o vrsnom glazbeniku.
Zašto ste agronomiju izabrali za studij?
Sa 18 godina, kada je izbor pao, nisam imao potpunu
sliku o tome čime se želim baviti. Većina ljudi kažu
da bi opet napravili isto. Ja nisam baš siguran, iako
danas uopće ne žalim zbog tog izbora. Danas, u
ozbiljnijim godinama, i više sam nego zadovoljan
svojom životnom situacijom. Tu je dugo željena
obitelj, roditelji, sestra i nećakinja Barbara su u
Glavicama, braća sa svojim obiteljima su ok, firma
SINJSKE NOVINE
reke u vidu niske poslovne etike,
emokracije su pred nama stalno.“
kao i poznati nizozemski istraživački laboratorij
ReLab den Haan. U pregovorima smo s još nekoliko
inozemnih kompanija koje žele da ih zastupamo.
Jedna od naših važnih aktivnosti je i savjetovanje.
Naš posao nije završen prodajom proizvoda.
Priroda poljoprivredne proizvodnje je takva da
klijenti očekuju pomoć i stručnu podršku tijekom
proizvodnog ciklusa. Danas su poslovni partneri
Kadma vodeći domaći proizvođači. Iznenadili
biste se što se sve danas proizvodi i na koji način!
Riječ je o tehnologijama i sustavima koji ni u čemu
ne zaostaju za onima na zapadu. Specijaliziranim
poljoprivrednim sustavima koji imaju sva obilježja
industrijske proizvodnje. Uza sve to, osobno sam
angažiran i na zastupanju jedne poznate španjolske
manufakture za izradu klasičnih i flamenco gitara.
Eto, to je ono čime se bavimo nas troje u Zagrebu
i inženjer Vinko Uljević u Trogiru. Sve više
razmišljam i o proizvodnji jer sam sit trgovine.
Kako se borite protiv globalne ekonomske
krize?
dobro funkcionira već trinaestu godinu, aktivan sam
u muzici, prijatelji i puno zabave su oko mene... Ni
govora da sam napravio sve, ali u ovom trenutku
sam zadovoljan čovjek, pogotovo kada pogledam
oko sebe...
Čime se bavi tvoja tvrtka “Kadmo”?
Zastupanjem možda ponajbolje svjetske kompanije
koja je oplemenjivač kultivara povrća – Rijk
Zwaan, Nizozemska. Uvozimo i distribuiramo
sjeme povrća, pomažemo proizvođačima u
odabiru sorti. Tu je i nekoliko drugih tvrtki koje
zastupamo u Hrvatskoj: proizvodnja presadnica
povrća Scherr iz Austrije, belgijska kompanija
Biobest, proizvođač bioloških sustava za zaštitu
bilja, zatim Fiberweb, francuska kompanija koja
proizvodi agril, poznati repromaterijal koji se
koristi za zaštitu usjeva od niskih temperatura,
Postoji previše mistifikacija oko krize. Recite mi,
kakve veze ima poslovanje naše firme s glavnim
indeksom vrijednosti dionica na londonskoj burzi,
ili recimo s kolapsom hipotekarnog tržišta u SAD-u,
otkud je sve i krenulo 2007.g.? To može biti zgodan
alibi za lijene i nesposobne političare, međutim,
ja sam suočen s brigom da svaki mjesec svakom
svom djelatniku i sebi osiguram plaću. A tu, u mom
sustavu vrijednosti, ne može biti isprike. Pogledajmo
današnju ekonomsku situaciju: proizvodnja
vrijednosti i dobara enormno je narasla posljednjih
desetljeća, a u isto vrijeme smanjio se uloženi rad.
Pa zašto je onda socijalna situacija ljudi daleko
lošija nego prije? Zašto se dinamika ekonomskih
i socijalnih trendova tako dramatično pogoršala?
Pa zato što ovi, kojima je demokracija dala pravo
na supstituciju našeg prava na odlučivanje, kupuju
automobile vrijedne preko sto tisuća eura, za vlastiti
džep i za male novce krčme strateške nacionalne
resurse kao što je energija, interese zbog kojih se u
svijetu vode ratovi. Mogli bismo unedogled nabrajati
slučajeve koji ukazuju na takvu horizontalnu i
vertikalnu korupciju kakvu povijest ovih prostora ne
pamti. Uz to, postoji još nekoliko glavnih pokretača
23
biznis
zbenik Željko Romac
SINJSKE NOVINE
BIZNIS
krize u Hrvatskoj: to su zelenaško-kamatarska
bešćutnost banaka, nekompetencija i metastazirani
birokratski aparat, niska financijska efektivnost
turizma, izuzetno loša strukturiranost industrije i
nepostojanje vizije uopće. Što mi zapravo želimo?
Kao sudionik poslovnog sustava proizvodnje hrane,
naša tvrtka ima one poslovne misije koje sam prije
spomenuo. Svojim sam ljudima rekao, ok, kriza
je, idemo raditi malo više nego što inače radimo,
ali ne zato što je kriza, nego zato što neki, nazovi
poslovni ljudi koriste krizu za svoje mutne radnje,
ili, da nazovemo stvari pravim imenom – lopovluke.
Upravo su oni prava opasnost za poduzetnike. Ljudi
u ovoj zemlji moraju jesti, Sinjani će za Alku na stolu
uvijek imati arambaše i suho meso, bez obzira na to
koliko kriza velika bila. Dakle, za tvrtke kao što je
naša želim vjerovati da će uvijek biti posla budući da
je naš sektor hrana, a ne prodaja luksuzne robe. Ako
to ne bude tako, značit će da smo potonuli još dublje,
svi skupa. Prema tome, globalna situacija rješava se
lokalno – marljivim, stručnim i poštenim radom. Sve
druge strategije su ono što strategije uglavnom jesu:
nebuloze i brbljarije za dokone pseudo-političare koji
žele da mi vjerujemo kako se oni bore za opće dobro.
Sudeći po situaciji, onih koji to vjeruju u ovoj zemlji
ima puno. Inače bi dosad pokrenuli sedam pobuna.
24
Ne kaže Stéphane Hessel, devedesettrogodišnji heroj
francuskog Pokreta otpora te jedan od koautora
UN-ove Opće deklaracije o pravima čovjeka, iz čista
mira-pobunite se! Dodijalo čovjeku već 100 godina
gledati kako gaze i izrabljuju radnika.
Da li ste razmišljali svoju tvrtku preseliti u
Sinj koji ima veliki agronomski potencijal?
Već po karakteru sadašnjeg poslovanja Kadmo
d.o.o. ima globalni karakter u nacionalnom smislu.
Geografska udaljenost nije zapreka razvijanju
poslova u Hrvatskoj. Upitajte vrijedne ljude iz
Cetinske krajine kao što su Branko Kudrić, Mate
Efendić, Triljanin Ante Kundid... Posebno s Antom
intenzivno surađujemo više od deset godina.
Cijenim te ljude koji ne misle da je vrhunac biznisa
otvoriti kafić, iako, ne želim time podcijeniti nikoga.
Kopka me misao da potaknem neku poslovnu
aktivnost u svome kraju, u okviru potencijala kojima
raspolažemo. I nekako kontam u sebi, ako možemo
pomoći najsofisticiranijim proizvodnjama u državi,
možemo i Cetinskoj krajini. Samo što nisam još
našao način. Zaokupljen sam drugim stvarima,
obitelji, firmom, opstankom... A i nisam baš
uvjeren da se u krajini događa neka poljoprivredna
renesansa. Ali ako stvari krenu u pozitivnom
smjeru–stojim na raspolaganju.
SINJSKE NOVINE
NA VJEČNU SLAVU I HVALU (7)
Nastavljamo s objavljivanjem feljtona o poginulim braniteljima našeg kraja iz knjige našeg suradnika
Filipa Ratkovića „Na vječnu slavu i hvalu“. U ovom broju sjećanje na Mladena Bošnjaka i Antu-Tonća
Brkića
25
braniteljska
FELJTON
SINJSKE NOVINE
sinj kroz prošlost
SINJ KROZ PROŠLOST
Priredio: Vito Perić
Foto: Arhiv Vibora BARAĆA
U
ovom broju objavljujemo fotografije iz albuma
gospodina Vibora Baraća. Prema odabranom
najprimjerenije bi ovaj puta rubriku bilo nazvati po
popularnoj radijskoj emisiji „ A sada, sport i glazba.“ Naime
odabrali smo uglavnom fotografije koje prikazuju sportski
i glazbeni život grada prije skoro pola stoljeća pa i više. Na
sportskim fotografijama su prizori nekadašnjih sletova,
sportskih priredbi na otvorenom. Tako je na jednoj fotografiji
skupina gimnastičara na igralištu ispred sadašnje franjevačke
gimnazije. Prema izvoru informacija na fotografiji su između
ostalih Pjerin Nikolić, Petar Tomašević, Anđelko Vučković,
Frano Tomašević i Neno Kraljević. Na drugoj fotografiji su
članovi sportskog društva Partizan prilikom defilea na pijaci.
Na trećoj fotografiji je šjor Luiđi Bareza-Ćako legenda sinjskog
sporta, poglavito gimnastike. Uz to prilažemo i fotografiju
sa jednog plesa u bašti bivšeg Doma JNA. Na njoj su Josip
Matanović, Jelka Borković (Paviša), Senka Čaić (FilipovićGrčić), Petar Romac-Pejo, Lazo Panić i Josip Župić-Mazo,
odnosno VIS Alkar. Donosimo i jednu raritetnu fotografiju koja
oslikava „pozitivno udilo“ koje je vladalo Sinjem kada je Junak
pobjedom nad Slogom iz Čakovca 1971.g. osigurao mjesto u II
ligi zapad ondašnje države. Doček je bio veličanstven, kolone
automobila su pratile Junakovce od Trogira do Sinja, a vlasnik
fiata 850 je na haubi napisao prezimena 11-orice slavnih koji su
izborili veliki uspjeh plavih. I za kraj fotografija pod nazivom
„Vatrogasci pozdravljaju Gospu“, a nastala je između dva
svjetska rata. Sinjski vatrogasci u mimohodu preko pijace za
vrijeme nekog blagdana (vjerojatno Velike Gospe) pozdravljaju
počasnim pozdravom prolazeći ispred crkve Gospe Sinjske.
26
SINJSKE NOVINE
sinj kroz proškost
27
SINJSKE NOVINE
vremeplov
Priredio: Vito PERIĆ
V
JESNIK CETINSKE KRAJINE, brojevi 137 od
15. rujna 1986.g. i 138 od 1. listopada 1986.g.
Izabrali smo najzanimljivije tekstove i
fotografije iz ova dva broja koja su najbliža datumu
izlaska ovog broja Sinjskih novina. Evo što se
događalo u Sinju prije 26 godina. Gradska knjižnica
Narodnog sveučilišta Sinj koja je dobila nove
prostorije u Domu mladih otvorila je svoja vrata
korsnicima. Ujedno Dom mladih, koji je otvoren u
lipnju 1986.g. je započeo niz obrazovnih i kuturnih
aktivnosti; školu stranih jezike, tečaj gitare, tečajeve
informatike, disco večeri te prikazivanje filmova na
velikom platnu. NK Borac (sada Glavice op. V.P.)
28
započeo je dogradnju klupskih prostorija u upravnoj
zgradi i asfaltirao manji teren za treninge. U broju od
rujna je i reportaža o 13. po redu Brnaškom derneku
pod nazivom „Najoriginalnija narodna zabava“.
U rubrici Perom i kamerom po Cetinskoj krajini
novinari su fotoaparatom i tekstom zabilježili spilje
kojima obiluje naš kraški kraj, a tu je i reportaža
iz mjesne zajednice Brnaze. U broju od listopada
je foto-reportaža o velikoj konjičkoj priredbi na
Hipodromu koju je u dva dana posjetilo preko 10.000
gledatelja. Na toj priredbi koja je bila i galopska i
preponaška natjecali su se i budući alkari i vrsni
jahači kao mladi članovi KK Alkar; Denis Gugić,
Ognjen Preost i Ante Šimleša (u preponskom dijelu).
U sportskom dijelu je kritički članak Jerka Blajića o
„samozvanim turnirima“ u nekim sportovima (mali
nogomet, balote) koji su se tada organizirali na“na
divlje“ selima. U istoj rubrici je i vijest o ispadanju
KK Alkara iz košarkaškog kupa porazom protiv
Dalvina u Splitu (80:73). Za alakar su tada igrali
Z. Pavić, M. Pavić, Pleština, Tomašević, A. Boban,
Čović, J. Boban, Vrcan, Čugura i Vučković.
SINJSKE NOVINE
vremeplov
29
SINJSKE NOVINE
PRIČA
U ovom broju predstavljamo pisca mlađe generacije Josipa Alebića. Diplomirao je
komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom u Zagrebu, završio poslijedipomski na
Pravnom (Studijski centar socijalnog rada) i trenutno sprema doktorat te radi kao pedagog u
osnovnoj školi u Zagrebu. Objavljene su mu dvije zbirke kratkih priča ; Starac koji je provodio
vrijeme smišljajući kratke priče (Split 2011) i Ne nisam ja Iggy Pop (Split 2012), a ova priča koju
objavljujemo je iz nedovršene zbirke.
Josip Alebić
J a ć u b i t i Pa u l M c C a r t n e y
V
eć neko vrijeme maštam o tome kako
bi bilo opljačkati banku. Neku veliku u
centru grada, usred prekrasna, sunčana,
bijela dana. Tamo negdje oko podne. Razmišljao
sam i o taktikama, o tome kako ući u glavni trezor,
provaliti kroz nekoliko kodiranih sustava i u tišini
noći iznijeti vreće pune love bez imalo rizika. Ali
to nije to. Nisam imao znanja o tomu. Pa nisam ja
lopov, niti kriminalac. A nisu ni moje pomoćnice.
A to i nije zanimljivo. Nije uzbudljivo. I zasigurno
nije samo stvar u lovi. I tako bi ušetali unutra, ja i
moje pomoćnice, i izazvali cijeli jedan kulturalni šok.
Sutradan bi se nama u čast prepucavali po internetu
i novinama za i protiv: „O pljački s porukom
cijelom društvu“, „O prvoj pljački države otvoreno
i sa stilom“, „O glazbenim i filmskim elementima
u suvremenom hrvatskom kriminalu“, a možda
i (meni najdraža): „O razvojačenim braniteljima
koji pljačkaju svoju vlastitu Majku Domovinu“.
Možda bi izazvali određenu supkulturnu skupinu
da obnovi svoju ljubav prema Beatlesima, šećući
odjeveni onako kako bi mi bili tada odjeveni. Možda
u znak protesta ili solidarizacije ili bi, pak, postali
modni dodatak. A možda bi čak i bili spaljeni na
sljedećem karnevalu. I nas to ništa ne bi bila briga.
Mi bismo već drugo jutro bili oni od prekjučer.
Preživljavali bismo iz dana u dan praveći se glupi sa
smiješkom na licu, sa svojim dijelom kolača koji nas
čeka: bogatom mirovinom u prvom penthousu na
tri kata. Ja bih imao osobno imao jednu vilu pokraj
Banskih dvora ili gdje već sve ne stanuje predsjednik
pa bih mu s vrha svoje zgrade zapišavao po krovu
ili balkonu i kamo bi sve već uspio dobaciti, a on bi
se, kao i uvijek, došao naručivati na kavu. Zvonio bi
30
barem pola sata dok
bih se ja iz bunila
prethodne noći
probudio i otvorio
mu potpuno gol,
i onako krmeljav,
smrdljiva jutarnjeg
daha u podne,
dahnuo bih mu u
lice: „Dobro, Ivo, koji
ti je kurac? Jesam ti lipo jučer reka da mi ne dolaziš
prije podne. I kakva je uopće ovo usrana država da
moraš piti kavu kod mene?“ I dok bi se on onako
rastužen, pognute glave vraćao, shvatio bih da mu
nije bilo samo do kave. „Hajde dobro,“ dobacio
bih mu „navrati oko 5 na jednu kratku. Mogao bih
zbog tebe staviti aparat za kavu pred vrata.“ Na
to bi se on toplo i glupavo nacerio. Baš onako kao
kad vam mama veže cipelu pred cijelim razredom
te vas poljupcem zaslini i zaliže vam kosu. Ušetali
bismo unutra, ja i moje pomoćnice, i doživjeli
katarzu koju zamišljam kao 10-ak godina intenzivne
psihoanalize u samo jednoj sekundi. Doživio bih
nekakvo neopisivo samoispunjenje u toj novoj,
boljoj preraspodjeli društvenih dobara. Poštenje,
moć, kontrolu i ljepotu. Sve u isto vrijeme. Bila bi
to najskladnija i najpredvidivija pljačka u povijesti
kriminala. A moje pomoćnice su moćne karizme.
Toliko moćne da im uopće nije stalo do moći. Ali
zbog nečega rade točno sve što se dogovorimo.
Čak i predviđaju naše moguće međusobne reakcije.
Jedna pomoćnica je Paul Mcartney, alter ego moje
bolesne starije sestre. Podvojene shizofreničarke sa
simptomima PTSP-a i povremenim nekontroliranim
SINJSKE NOVINE
duga plazila po podu) djelovala jako toplo, lijepo i
sa stilom. No, svejedno, narod bi ostao zatečen. Čak
i taj nesretni odabrani ljepotan, uopće ne bi razumio
njen izraz simpatije te, dok bi mu se njena topla
pišalina cijedila niz usta, onako još pod šokom, ne
bi niti znao da su mu usta otvorena. No poruka bi
definitivno bila poslana, a vreće love bi se punile
brzinom i u tišini, i to samo eurima. Krupnim.A
ja? Ja sam George Harrison. Dok smo se sinoć
dogovarali oko kodnih imena, Paul je kao iz topa
ispalio: „Ja ću bit Paul Mcartney. Vidjela sam njega
i njegovu ženu jednom na Trgu bana Jelačića, a ona
je nosila predivan kožni kaput. Rekla mi je da ga je
kupila u Oslu. A
onaj Paul? On je
pravi kreten. On
samo iskorištava
žene.“ Draga
je, po logici
glasa, morala
postati Lenon, a
ja sam odabrao
Georgea. Jer
George svira
gitaru i nema
onako dugačak
i ružan nos kao
Ringo koji me, usput, strašno podsjeća na moj.
I tako maskirani bismo krenuli u pohod. Sve bi
proteklo jako brzo i bez ikakvih problema, osim
par kratkih ispada mojih pomoćnica pod naletom
adrenalina.Na izlazu, dok bi iz obližnjeg kafića urala
Run through the jungle od Creedenca, s vrećama
punim love, uletjeli bismo u tamnog BMW-a peticu,
neku staru olupinu od 300 konja, zatamnjenih
stakala, koji bi vibrirao staklima prozora okolnih
zgrada kada bi stali šlajfati niz ulicu. Tada bi u
jednom trenutku rekao Paulu da mi baci vatre
sa stražnjeg sjedišta da zapalim cigaretu. A Paul
bi sa sjedala doslovno izvukao zolju kroz prozor
automobila i bez pardona odvalio u tramvaj iza nas.
Pogodio bi ga točno pod vozačevu kabinu, a tramvaj
bi poskočio, kao da je od papira, nekoliko metara od
zemlje i zatim pao na bok. Ja bih, izbuljenih očiju,
na drugom kraju cijevi zolje pripalio sebi cigaretu i
rekao: „Paul, jebo majku, lud li si!!! Pa kako misliš
sutra vodit maloga u vrtić?“
31
priča
ispadima bijesa i mržnje. Toliko je samostalna i
autonomna da u njenom društvu od straha svi
zašute a da ona ne izgovori baš ništa. Ona prva
ulijeće u banku sa ostacima pudera od kokaina na
nosu, i zalaje nešto kao: „Mrš u pičku maternu
bando četnička!!!“ i napravi cijeli vatreni krug
rukama, neprekidnim rafalom iz dva uzija s
prigušivačima, da bi se ljudi ukočili na mjestu
i ne bi stigli se pitati o čemu je riječ budući da
još nismo niti stigli reći: „Svi na pod!!! Ovo je
pljačka!!!“ Nogom bi gurnula stolicu pred šalter
činovnika i u dva spretna koraka, dok bi naokolo
letao uredski materijal i žbuka sa zidova, već bi bila
gore i nadgledala
cjelokupnu situaciju.
Drugi pomoćnik
je John Lenon iliti
alter ego moje drage.
Onako sitna, crna i
lijepa, duge kovrčave
kose, odmah bi
sutradan njena pojava
izazvala pravi boom.
A onaj tko bi se
dosjetio i napravio
figurice u našim
oblicima, sigurno bi
se na njenoj figuri obogatio. Već bi se popodne tog
istog dana djevojčice svađale tko će biti Lenon, a tko
Paul. A najjači od dječaka u društvu bi nesumnjivo
bio George, dok bi onaj sramežljivi i šutljivi po prvi
put osjetio zbunjujuću zaljubljenost koja će mu biti
pratnja do kraja života. Lenon, za razliku od samog
Johna, ima izrazito dubok glas i velike crne oči. I
baš nikada ne nosi lenonice. I kada bi tiho zarežala
narodu da je pljačka u tijeku te da ih najsrdačnije
moli za potpunu suradnju, oni slabijeg mjehura bi
trenutačno pustili sav svoj sadržaj direktno u gaće
vjerujući kako je u liku Johna Lenona sam Nečastivi,
baš sad i baš tu, direktno materijaliziran baš među
njima. Ekstremno introvertirana i pomalo autistična,
izrazito samo meni privržena, s perverznom i
kompulzivnom potrebom da se popiša u usta
svakom onom tko joj se sviđa, djelovala bi kao
pravi sadistički sociopat dok bi se smijuljila nekom
zgodnom taocu pišajući mu u usta. Meni bi i s
mačetom i skraćenom sačmaricom (budući da bi joj
SINJSKE NOVINE
kolumna
London gori, Sinj pliva
Piše: Petar KLIŠKINIĆ-KLIKA
K
ad godin negdi pročitan da je održana kakva
ekološka akcija mene uvati smij. Ima bit
da je kod mene skroz zakržlja taj senzor
zadužen za brigu o ekologiji, biljkama i bilo kakvim
pravima svega šta nije živuće biće. Plus toga san i
bezobrazan. Umisto da lipo mučin i pustin ljude
kojima je to interesantno da se tim bave, ja se, evo
i sad, stalno smijen i zajebajen. Priče o ekološkim
akcijama i zagađenju vode za mene su djelovale
potpuno daleko, isto ko kad vam izvještavaju o
bombaškom napadu u Iraku, vi i ne trzate glavon.
To je tolko uobičajeno u tom divljem svitu da nas
zapravo i nema šta tu interesirat. En ti jarca, da
kakvi je svit nego divlji šta ubije i sebe i onoga ko se
kraj njega naiđe.
Ekološki neosviješten, ka šta vidite, diga san se
jedno jutro, protrlja oči i upalio internet. Nakon
standardnih Čačić-Milanović-Sanader-ModrićMamić članaka, u kantunu portala vidin da se
spominje moj grad. Naslov, puf – Sinj pliva u
govnima!
U tekstu je pisalo kako postoji ogromni problem
ispuštanja septičkih jama u otvorene kanale
oborinskih voda, da smo posve zagađeni, da se
trujemo i da su nan kumpiri i pomidore pune toga.
Ništo su spominjali da nije kriva gradska vlast, da
su to građani koji svoja govna, da prostite, izlivaju u
polje i onda navodnjavaju poljoprivredne površine.
Tu san sta, ugasio internet i umalo poče pisat
protesno pismo tome Zavodu.
Bogati, nama ćeš govorit da nismo ekološki
osvišteni? A ko to brine do ekologije i voda ka i mi?
Ako igdi moremo reć da se čisti, čuva i pazi, ako
su igdi kante pune to je onda u nas. Nama koji smo
ima 50 godina imali dva škovacina koja su odala
po gradu i kupila govna, da prostite, i koji su imali
dozvolu da mogu u kantini Vještić gore dnevno
dužit po litre konjaka poredi dezinfekcije dišnih
putova!
Najviše mrzimo kad nam dođu ovakvi Zavodi pa
sole pamet. Jedne subote, ima od toga i godina, doša
je komunalni redar u grad. Kuca je vrata od vrata,
dica su ga gađala kamenjima ka da je inkasator za
televiziju, babe su se križale i zvale upomoć svetoga
Antu, a muževi su punili automate sakrivene još od
ratnih vrimena.
-„Biži đavle od krštene duše“
-„Ajme šta je na svit došlo“
-„Popa, popa triba zvat“
Zaista, koliko ste puta upitali glavu kuće di ćete
32
bacit smeće?
Objašnjavanje
osnovnih
civilizacijskih i
ekoloških vridnosti
čoviku koji nediljom
marendaje ladnu
prasetinu, ispunja
križaljku prije balota
i čita Hrvatsko slovo
isto je ko da ste mu
doveli homoseksualca
iz prve Kronike da legne s njin u krevet.
- Mali, trisnit ću te, smeće se baca susjedu u vrta!
- Od pelena se tek odlipio i on će mene učit di se
baca.
- To nije zdravo ni ekološki!
- Eto ti znaš šta je zdravo. Ma vidi ga šta se okuražio,
još ćeš mi reć da crnu jamu ne izlivan u oborinske
vode?
Koju nedilju kasnije, za nediljnin ručkom, salata će
se malo čut, da prostite, po govnu. Prosječni sinjski
brk okrivit će Srbe za trovanje, zapalit duvan i
pepeljaru istrest na ulicu.
Okupljajući sve takve sinjske likove na jednom
imaginarnom mistu poput ove, ova priča o poznatoj
sinjskoj gluposti mora poprimit nešto više od pukog
spominjanja u novinama. Neš ti, zapravo, reć će
svaki od njih, ne seremo samo mi, kolko li ga seru
oni u vlasti, u Alkaru, u Junaku. Bogu nećemo
priznat da smo zatucani pa makar nam i sto puta
iznova dokazali. Onaj ko napiše da Sinj pliva u
govnima triba ga potrat ća da se više ne dira u naše
svetinje.
Zapravo, ako bolje pogledamo, možda su alfa
mužjaci u pravu. Sinj, bar zasad, još ne pliva u
govnima. Do takvog bi scenarija došlo u nekakvom
apokaliptičkom momentu kad bi se stvorila
ogromna oluja i potopila nas sve skupa.
SINJSKE NOVINE
kultura
33
SINJSKE NOVINE
kultura
JOŠ JEDNA SENZACIJA IZ ZBIRKE KO
KIPIĆI TERAKOTE STARI PREKO 6000
Uz vijest o otkriću kipića starih preko 6000 godina donosimo i razgov
artefakata. Pokušali smo dobiti odgovor zašto su muzejske ustanove
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Boris FILIPOVIĆ-GRČIĆ
K
olekcionar Marinko Poljak u posjedu je dva kipića od terakote za koje je odbio potvrdu od
Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu o starosti koja iznosi više od 6 000
godina. Otkupio sam ih od jednog kolekcionara iz okoice Trilja, a on ih je pronašao u jednoj
spilji. Predmete je spazila Jelena Lapić, djelatnica Filozofskog fakulteta koja je ova ljeto boravila u Sinju
za Alku. Kontaktirala je fakultet i predmeti sam poslao dr. Marcelu Buriću koji je izvršio analizu i dao
potvrdu, „rekao je Pojak i dodao kako u svojojzbirci ima preko 100 predmeta koje ne posjeduje niti
jedna muzejska ustanova u Hrvatskoj, a nažalost sinjske ustanove nisu zainteresirane za suradnju. „Prije
5 godina općina Dugopolje mi je otkupila zbirku od nekoliko tisuća predmeta za svoj zavičajni muzej.
Volio bih da je to ostalo u Sinju,“ rekao je Poljak.
P
ovodom ovog pronalaska razgovarali smo
s doktorom znanosti Marcelom Burićem
na temu odnosa muzejskih ustanova i
pronalazača odnosno arheologa amatera. Dr.
sc. Burić je asistent na Arheološkom zavodu
Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je
2009.g. na temu Vinčanska kultura i njezin utjecaj
na neolitik istočne Hrvatske. Suradnik je na nizu
projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, povremeni
predavač na Aristotelovom sveučilištu u Solunu te
gost-predavač na sveučilištima u Tubingenu, Sieni
i Beču. Dobitnik je Rektorove nagrade na području
Humanističkih znanosti 2000.g.
Razgovor vodio: Vito Perić
Kako je zakonom uređen odnos između osoba
koje su nalaznici ili su u posjedu određenih
arheoloških nalaza i muzeja, odnosno je li
obavezno prijavljivanje nalaza muzeju ili kojoj
drugoj nadležnoj ustanovi ili instituciji?
Nisam osoba koja se bavi aspektom zaštite
pokretnog ili nepokretnog arheološkog materijala
i pripadajućeg zakona, budući da fakultet nije
ustanova koja dolazi u dodir sa takvom vrstom
materijala. Koliko je meni poznato, ukoliko je nalaz
pronađen na privatnom zemljištu unutar orajuće
dubine (dakle cca 50 cm), nalaz pripada nalazniku/
vlasniku, no on ga je dužan prijaviti lokalnom
muzeju. Sve druge okolnosti (javna zemljišta,
slučajni površinski nalazi) isključivo su vlasništvo
RH.
Kolika je mogućnost prijevare u takvim
slučajevima?
Mogućnosti prijevare su različite. Neki se tipovi
34
nalaza „lakše imitiraju“, neki teže. Različit je broj
pokušaja krivotvorenja, no kada govorimo o situaciji
u porječju rijeke Cetine, situacija je specifična. To
područje je iznimno bogato arheološkim nalazima,
jer je u prošlosti svjedočilo mnogim povijesnim
i prapovijesnim događanjima. Tamo je velik broj
vlasnika privatnih kolekcija koje imaju poneke vrlo
vrijedne nalaze, međutim na primjeru g. Poljaka
vidimo da su neki od njih voljni surađivati sa
lokalnim muzejom.
Kako bi po Vama trebala reagirati ustanova na
terenu gdje su nađeni artefakti (konkretno odnos
Muzej- g. Poljak)?
Iako se laiku može činiti da muzeji ne reagiraju na
adekvatan način, stvari nisu tako jednostavne. Dani
kada su muzeji samo otkupljivali nalaze i punili
vitrine davna su prošlost. Danas je za arheološku
SINJSKE NOVINE
kultura
OLEKCIONARA MARINKA POLJAKA
GODINA
vor sa doktorom znanosti Marcelom Burićem koji je potvrdio starost
sumnjičave prema istraživačima-amaterima
znanost neizmjerno važno poznavati kontekst iz
kojega nalaz dolazi, dakle, važno je imati podatke
o nalazu. Primjerice, ako nađemo rimsku čašu, vrlo
je važno kako je ona ležala, da li je bila naopako ili
uspravno, da li dolazi iz jame ili sloja i što je posebno
važno, što se sve nalazilo oko nje. O važnosti na kojoj
je ona dubini otkrivena ne trebam ni govoriti. Kako
kolekcionarski predmeti nemaju takve podatke, jako
je upitno što je muzeju važno za otkup, ukoliko je on
uopće u mogućnosti u situaciji kakva je danas, nešto
otkupiti. Muzeji su institucije koji čuvaju i brinu
se o predmetima koji se nalaze u njihovu fundusu,
stoga, ma koliko se to nekome činilo da je pozvan da
o tome donosi sud, to ipak treba ostaviti kustosima
muzejskih zbirki. Donošenje vlastita suda je kao da
sami postavljate dijagnozu za bolest i pripisujete
si recept. Možete pogoditi, ali možete kardinalno
pogriješiti. Koliko mi je poznato, g. Poljak već ima
suradnju sa Muzejom cetinske krajine, a to što je
on nezadovoljan intenzitetom otkupa je nešto što je
vezano uz ono gore rečeno. Mislim da je to pitanje
prosudbe stručnih ljudi u muzeju koju treba njima i
ostaviti.
Vaše mišljenje o pronalazačima-sakupljačima
arheoloških predmeta i arheolozima amaterima i
procjena koliko će spomenuti artefakti utjecati na
„arheološku
kartu“ ovog
prodručja?
Ljudi kao što
je g. Poljak
važni su po
jednom svakom
drugom
pitanju. Kao i u
slučaju nalaza
ovih figura,
one su van
spomenutog
konteksta, tako
da jednostavno
nisu u
mogućnosti
pričati
„arheološku
priču“ kako
ona danas
može i mora
biti ispričana.
Iza tih figura,
današnja
znanost želi
„vidjeti“
ljude, njihov
život, njihova
vjerovanja
itd., stoga je
vrlo važno
da muzejske
institucije
budu upoznate
sa mjestom
nalaza da bi
te činjenice bile detektirane. To je sasvim drugi
moment u priči. Ako s nekog lokaliteta potječe nalaz
kojeg ima kolekcionar, taj je nalaz manje važan od
činjenice da se na tom lokalitetu može poduzeti
arheološko istraživanje koje je iznjedriti iste ili slične
nalaze koji će imati kontekst. Znat će se dubina,
kako je nalaz ležao prema drugim nalazima... Tada
je podatak znanstveno vjerodostojan i temeljem tih
podataka može se početi pričati priča. U tome je
uloga g. Poljaka i svih drugih „Poljaka“ u regiji, koja
je na izvjestan način, važnija i vrjednija od pojedinih
fragmenata kolekcija. Oni su kao vrelo podataka
koji su neprocjenjivi. Nekadašnja Monarhija
imala je jednu sjajnu tvorevinu a to je institucija
Muzejskog povjerenika. To su bili ljudi koji su
muzejima dojavljivali i poklanjali sve što su mogli
prikupiti iz kraja u kojemu su živjeli ili djelovali.
Naš istraživački projekt koji je smješten u selu
Bapska kod Iloka, školski je primjer takvog odnosa
skupljača i institucije. Tamošnji je lokalitet postao
znan djelovanjem upravo takvog kolekcionara,
lokalnog učitelja, koji je prikupljao i slao nalaze u
muzej, a svojim zaslugama sudjelovao u prvom
iskopavanju. Danas je to jedan od najranije poznatih
prapovijesnih nalazišta u Hrvatskoj, a o učiteljevoj
djelatnosti postoji prekrasna dokumentacija o
aktivnostima starim gotovo 150 godina, dok
je on zlatnim slovima ostao upisan u hrvatsku
arheologiju. Da je imao zbirku, imao bi zbirku i
gotovo, no ovako je čovjek o čijoj djelatnosti pričamo
danas širom Europe, svuda gdje predstavljamo naš
projekt, pa eto i ovom prilikom. Ostao je za vječnost.
35
SINJSKE NOVINE
sport
NK JUNAK
Dean Računica n
Želim da ljudi koju dođu n
„Sada je najvažnije da Junak napravi dva-tri povoljna rezultata, kren
navijači stati iza svog kluba i dati mu maksimalnu podršku“, kaže R
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
P
rvenstvo Druge HNL nije se pošteno ni
zahuktalo, a Junak je već krajem rujna
promijenio trenera. Naime, zbog loših
rezultata smijenjen je Boško Anić, a na klupu
„plavih“ zasjeo je legendarni igrač Hajduka, bivši
nogometni reprezentativac te pomoćni trener
hrvatske U-21 reprezentacije Dean Računica.
Podsjetimo, nakon prvih šest kola prvenstva
Druge HNL Junak je osvojio tek jedan bod. Sinjski
drugoligaš je remizirao s Mosorom, bilo je 0-0, a
potom je doživio pet poraza zaredom: Imotski 0-1,
Pomorac 1-3, Solin 0-3, Šibenik 1-2 i Gorica 0-3.
O Deanu Računici kao igraču već je sve poznato.
Sam nam je dao kratak presjek svoje trenerske
karijere.
Poziv u Junaka me iznenadio
„Krajem 2003. godine prekinuo sam igračku karijeru.
Po njenom završetku odmah sam nastavio raditi u
Hajdukovome omladinskom pogonu. Vodio sam
kadete i juniore. Moja je generacija ‘90 godište. Iz
nje su, od igrača koji sada igraju u Prvoj ligi, Čop,
Trebotić, Jozinović. Tu su bili i vratar Lovre Kalinić
te Maloča i Perišić koji su ‘89. godište. Nakon
završenoga Europskoga nogometnog prvenstva
u ljeto 2008. godine, postao sam član stručnog
stožera prve momčadi Hajduka dok je glavni trener
bio Goran Vučević. Ja i Ante Miše bili smo tada
Vučevićevi pomoćnici. Nakon ostavke Vučevića,
ostao je Miše, a stručni stožer Hajduka nije se
mijenjao, i dalje sam bio pomoćni trener. S odlaskom
Miše, otišao sam i ja. Imao sam pauzu skoro godinu
dana, onda sam preuzeo trećeligaša Uskoka kojeg
sam vodio jednu sezonu, a potom sam postao jedan
od pomoćnih trenera u prvoligašu RNK Split“, kaže
Računica.
Potom je uslijedio poziv iz Junaka.
„Iskreno, pomalo sam iznenađen. Nisam
očekivao poziv bilo kojeg kluba da postanem
glavni trener. No, činjenica je i da sam u glavi
razmišljao da opet krenem samostalnim trenerskim
36
putem čim mi se otvori neka prilika. Tako se i zbilo,
nazvao me predsjednik kluba Ivica Glavan, pitao
me jesam li zainteresiran da preuzmem vođenje
Junaka. Ponavljam, iznenadio me njegov poziv,
nisam ga očekivao, niti sam imao naznake da bi
se takvo nešto moglo dogoditi. Rekao sam mu da
sam zainteresiran, ali da se prvo moram vidjeti
s predsjednikom RNK Split. Razgovarao sam sa
gospodinom Žužulom, pitao ga je li me može pustiti,
pristao je i eto me u Junaku“.
SINJSKE NOVINE
na utakmicu uživaju u igri
ne u pozitivnu seriju i onda bi sve bilo puno lakše. Nadam se da će
Računica
i njegove kvalitete tiče, sve je to relativno. Situacija
s rezultatima nije dobra (intervju s novim trenerom
Junaka vođen je krajem rujna, op.a.), ali najteže je
samim igračima. Sada se trebaju psihički oporaviti,
treba ih uvjeriti da se s par povoljnih rezultata mogu
vratiti u zlatnu sredinu pa onda vidjeti što i kako
dalje. S obzirom na naš bodovni saldo, situacija
je jasna. Nema tu puno filozofije, cilj je izboriti
opstanak. Liga je kvalitetna i izjednačenija u odnosu
na prethodne godine. Kada govorimo o samoj igri
Junaka, jedno je želja, a drugo su mogućnosti. Ja bih
najviše volio da Junak igra kao Barcelona, ali to su
ne dva različita svijeta, nego dva različita sporta.
Htio bih da Junak ima neki svoj stil igre, onako kako
sam ja volio igrati dok sam bio nogometaš. Gledam
na nogomet kroz igru, kroz pas, kroz posjed lopte,
puno prilika. Želim da ljudi koji dođu na utakmicu
uživaju u igri. Sada je najvažnije da Junak napravi
dva - tri povoljna rezultata, krene u pozitivnu
seriju i onda bi sve bilo puno lakše. Nadam se da će
navijači stati iza svog kluba i dati mu maksimalnu
podršku“, kaže Računica.
Novi trener Junaka ne voli podjele na
stare i mlade igrače.
Računica je stigao u Sinj u najtežem
mogućem trenutku.
„Znate kako je kad nakon šest kola imate jedan bod,
očekivanja su zasigurno bila veća. Više - manje neke
igrače Junaka znam otprije. Neki od njih su prošli
Hajdukovu školu, s nekima sam indirektno bio u
doticaju, vodio ih na turnir Kvarnerska rivijera,
poput Ajdukovića, Matasa, Bože Poljaka. Sa Zlatkom
Runjom sam igrao... Što se samoga igračkog kadra
„Ako su mladi igrači kvalitetni, onda će kod mene
igrati non stop. Ne robujem podjelama mladi - stari.
Ako je igrač od 35 godina bolji od onoga od 18, onda
će on i igrati“. Na kraju razgovora morali smo se
dotaknuti Hajduka i reprezentacije.
„Što se tiče Hajduka, na njega gledam kao navijač.
Želim da bude bolji, ozbiljno zaprijeti Dinamu i da
u skoro vrijeme dođe do titule prvaka Hrvatske.
Dogodila se dobra stvar što su stjecajem okolnosti
mladi igrači konačno dobili priliku. Svi očekujemo
da Hajduk dođe na grane na kojima je nekad bio.
Hrvatska nogometna reprezentacija je u prva dva
kola kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo krenula
odlično, uzela četiri boda. Reprezentativci nisu
pružili igru kakvu smo očekivali, ali su bodovno
napravili što su zacrtali. Hrvatska je sada u povoljnoj
situaciji da u svojoj grupi bude glavni favorit za
prolaz na Svjetsko prvenstvo“.
37
sport
na klupi junaka
SINJSKE NOVINE
sport
VELIKA NADA Sinjski atletičar Mario Runje
P o ziv u r e p r e z e n t a c i j u
k a o n a j v e ć e p r iz n a n j e
Runje u kategoriji kadeta drži najbolji rezultat sezone u disciplini 1000 metara s vremenom
2:40.41 minuta. Također, Mario ima drugi najbolji rezultat ove sezone u disciplinama 800 i 1500
metara
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Žarko KODŽOMAN
S
injska atletika iznjedrila je veliki dragulj. Riječ
je od 15-godišnjem Mariju Runji. Iako se
atletikom bavi tek deset mjeseci, već je ostvario
neke vrlo zapažene rezultate, a nedavno je postao i
kadetski reprezentativac Hrvatske. Runje u kategoriji
kadeta drži najbolji rezultat sezone u disciplini 1000
metara s vremenom 2:40.41 minuta. Također, Mario
ima drugi najbolji rezultat ove sezone u disciplinama
800 i 1500 metara.
„Iako nastupam u još nekim disciplinama, najviše
trčim u utrkama na 1000 metara, tu sam najbolji.
Atletikom sam se počeo baviti krajem osnovne škole.
Trener Atletskog kluba Sinj Jozo Delaš me zvao da
se priključim klubu, vidio je da sam dobar, da bih
mogao uspjeti u ovom sportu. U rujnu sam u Splitu
u kvalifikacijama Kupa Hrvatske za kadete srušio
rekord na 1000 metara istrčavši 2:40.41 minuta, a
pobijedio sam i u finalu ovog natjecanja u Čakovcu.
Na račun ovoga prvog mjesta dobio sam i poziv u
kadetsku reprezentaciju Hrvatske, na peteroboj pet
reprezentacija u Rijeci (Hrvatska, Češka, Slovačka,
Mađarska i Slovenija, op.a.). Zadovoljan sam svojim
rezultatima. Uvjeren sam da ću do kraja godine
100 posto srušiti ovaj svoj rekord na 1000 metara
(razgovor s Runjom vođen je krajem rujna, op.a.).
Suradnja s trenerom funkcionira odlično, on me
uputi što i kako trebam raditi. Inače, ne razmišljam
dugoročno o svojoj karijeri. Idem polako, od
natjecanja do natjecanja“, kaže Mario koji pohađa
prvi razred Tehničko-industrijske škole Ruđer
Bošković u Sinju.
Trener Atletskog kluba Sinj Jozo Delaš - Điđi vrlo je
zadovoljan nastupima mladog Runje.
„Mario je odličan srednjoprugaš. Doduše, još se
može popraviti u svemu jer se praktički tek počeo
baviti ovim sportom, trenira tek desetak mjeseci.
Da je riječ o izvanrednom talentu, najbolje pokazuje
to što je u Splitu u kvalifikacijama za finale Kupa
ostvario najbolji rezultat za kadete u Hrvatskoj u
utrci na 1000 metara. On je i u samoj finalnoj utrci
Kupa u Čakovcu bio u stanju trčati još brže nego
u kvalifikacijama, međutim trka je taktički bila
spora pa nije bilo nikakvog razloga da forsira, da
38
vuče tempo. Očito se radi o momku koji u sebi
nosi prirodni talent, a na meni je kao treneru da
ga izbrusim, da ojačam sve njegove predispozicije
- izdržljivost, brzinu, skočnost, taktiku, dakle sve
one osobine koje trebaju jednome vrhunskom
trkaču. Ono što je već sada vidljivo jest da Marijevi
limiti neće biti samo napraviti najbolji rezultat u
Hrvatskoj i ući u reprezentaciju, nego se nadam da
će jednog dana nastupati na europskim i svjetskim
prvenstvima, Olimpijskim igrama te na svjetskim
mitinzima“, kaže Delaš.
SINJSKE NOVINE
Organiziran malonogometni turnir,
uskoro kreće i Alkareva sezona
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: portal Ferata
P
opularna navijačka grupa, sinjski Maligani,
imala je pojačanu aktivnost u posljednja
tri mjeseca. Osim što su poznati diljem
Lijepe naše po vatrenom navijanju, istaknuli su
se i u organizacijskim sposobnostima. Tako su u
srpnju organizirali, sada već tradicionalni, četvrti
malonogometni turnir „Sinjski Maligani 2012.“ na
starome košarkaškom igralištu pored gradskog
kina. U velikom finalu Bony Pony je nadmašio
Juicyvitu s uvjerljivih 6-1, a u susretu za treće mjesto
C.b. Best je bio bolji od Suhač Commercea sa čak
7-1. Napomenimo još da su Maligani ove godine
proslavili 30. obljetnicu postojanja, a dodijeljena je
i nagrada „Dite Maligana“ najboljim pojedincima
Alkara i Junaka u protekloj sezoni. Ovo vrijedno
priznanje pripalo je vrataru Junaka Zlatku Runji i
košarkašu Alkara Franji Bubalu.
No, novi izazovi za Maligani uskoro slijede. Naime,
Alkar kreće u novu prvoligašku sezonu, a podrška
od njihovih najvjernijih i najvatrenijih navijača bit će
presudna za ostvarivanje zadanih ciljeva.
Boss, Rosad, Omar, Annan, Es Roni i Ante od
Pastorčića ponajbolji psi u dvije županije
Piše i foto: Dragan MILANOVIĆ
U organizaciji Kinološkog društva Sinj proteklog
nakon dužeg zatišja održane su utakmice u radu
pasa ptičara. Natjecanje se odvijalo na izvrsnim
terenima lovačkog društva Sinj ispod Turjaka. U
jakoj konkurenciji snage su odmjerili natjecatelji
iz cijele županije Splitsko-dalmatinske kao i gosti
iz Dubrovačko-neretvanske županije.Pobjednik
utakmice pasa ptičara s odstrelom i dodjelom
nacionalne kandidature CACT-HR kod britanskih
ptičara je Damir Župić s pointerom Boss iz Sinja
koji je i zaslužio kandidaturu CACT-HR za
najboljeg radnog psa RH. Plasman je zavrijedila
i engleska seterica Rosa od Ive Kokota,
također iz Sinja. Kod kontinentalnih ptičara
najboljim se pokazao Omar od Bartulovića
vlasnika Dragana Modrića iz Glavica koji
je prikazanim radom i dresurom također
zavrijedio kandidaturu CACT-HR. Plasman
bez kandidature je zavrijedio epanijel breton
Annan u vlasništvu Dalibora Macana iz Sinja.
U kategoriji Kinološko-lovnog kupa ponovno
je neprikosnoven bio Željko Sesardić sa Es Ronijem
koji je zaslužio laskavu titulu Prvaka kinološkolovnog kupa Splitsko-dalmatinske županije za 2012.
godinu. Vice prvak Kinološko-lovnog kupa je Jakov
Samardžić s engleskim seterom Ante od Pastorčića.
Pred organizatorom ovog natjecanja slijedi izbor
reprezentacije u navedenim kategorijama, gdje
će osim navedenih natjecatelja još nekolicina njih
zastupati našu županiju na Državnom prvenstvu i
KLK-pu pasa ptičara koje će se održati u Trilju 26/27.
10. 2012.god.
39
sport
MALIGANI Pojačana aktivnost u posljednja tri mjeseca
Pretplatite se na
Sinjske novine
Godišnja pretplata 115,00 kn
(poštarina uračunata u cijenu)
Javite nam se; mob: 099 217 0931
tel: 021/7026-049
mail: sinjske.novine@gmail.com
SINJSKE NOVINE, VAŠ NAJBOLJI PRIJATELJ NA OTOMANU

odluka o osnivanju muzeja sinjske alke

PDF

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

Preuzmi PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

276. ALKA – 1991. Vojvoda: NIKOLA TOMAŠEVIĆ Narode

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

VOLONTERSKI PROGRAMI U CETINSKOJ

VOLONTERSKI PROGRAMI U CETINSKOJ