PDF - Kulturno umjetničko središte Sinj

SINJSKE NOVINE
studeni 2011.g. broj 18
cijena 8,00 kn
TEMA:
PREDIZBORNE
PROGNOZE SINJSKIH
POLITIČARA
INTERVJU:
NATAŠA POPARIĆ
MIRO BARAĆ
ISTRAŽILI SMO:
GROMOBRANI NISU OPASNI
SPORT:
SINJSKI GRK MARIO BUDIMIR
1
SINJSKE NOVINE
SADRŽAJ
UVODNIČKA 18
Imaš kuću vrati posao
Stariji će se sigurno sjetiti inicijative u bivšoj državi prije nekoliko desetljeća
kada su se vlasti dosjetile kako da spriječe one koji su se malo okuražili i
počeli podizati razinu vlastitog standarda i poboljšavati materijalni status, a
sve to bez znanja i dozvole vladajućih struktura. Tada je pokrenuta društvena
akcija koja je između ostalog apelirala na svijest građana pod nazivom
„Imaš kuću vrati stan“. E, upravo ovih dana gledali smo nastavak te akcije u
Autoprijevozu. Ne ulazeći u to što će u konačnici odlučiti hrvatsko pravosuđe
je li Autoprijevoz privatiziran ilegalno ili protuzakonito te je li iz poduzeća
izvučena zdrava materija koja je poslije presađivana na neka druga bolesna ili
zdrava tijela, pozornost nam je privuklo obrazloženje otkaza četvorici radnika
početkom studenog. Tu stoji da između ostalog radnici dobivaju otkaz jer
su se skućili, kupili auta i odškolovali djecu. Znači uprava tvrtke je u praksi
parafrazirala onu staru iz bivše države „Imaš kuću vrati stan“. Pronašli smo
jedno pravno tumačenje otkaza iz našeg zakona o radnim odnosima. Evo
kako ide: „ Poslodavcu koji zapošljava preko 20 radnika poslovno i osobno
uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac radnika ne može zaposliti
na drugim poslovima, to jest samo ako ne može obrazovati ili osposobiti
radnika za rad na drugim poslovima, osim ako postoje okolnosti zbog kojih
to nije opravdano očekivati od poslodavca. Poslodavac je u tome slučaju
i dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama
uzdržavanja koje terete radnika. Poslodavac koji je otkazao radniku
zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ne smije 6 mjeseci
na istim poslovima zaposliti drugog radnika.“ Vjerojatno se poslodavac
pri svom obrazloženju držao onoga što smo mi gore podcrtali. No, ostaje
činjenica da je obrazloženje otkaza nesuvislo. Previše smo se mi u ovom
gradu nagledali „ubojstava iz zasjede“ naših tvrtki koje su prije tridesetak
godina funkcionirale i održavale se. Sada je šoneta pokojnih tvrtki toliko
velika da nema više mista na oglasnoj ploči. Ostaje samo nada ili što li već,
ali to su već sfere koje su iznad lokalne razine, kako bi rekli političari. Samo
podsjetnik da se ne zaboravi. Početkom devedesetih godina prošlog stojeća
država je pod svoje skute uzela gotovo sve tvrtke u Hrvatskoj. Osnovala je
svoju agenciju (Fonda za privatizaciju) koja je ovlašteno dilala te tvrtke koje
su onda bile „bolesne“ kako se voljelo kazati. A tamo gdje su lokalne vlasti
bile popustljive „poduzetnici“ su sa još manje truda dolazili do bogatstava u
nekretninama, pokretninama, zemljištima, i ostalim „čudima“ socijalističke
ekonomije. Danas se radnici bore za svoja prava uglavnom u šatorima uz peći
na drva i štrajkom glađu. Želimo im svima sreću i da se izbore za to da im
država i poslodavac priznaju njihove minule i sadašnje trude. Što se tiče ovog
broja ipak je najviše političkih tema. A nekako je i logično, bliži se dan D (4.
12. Izbori). Uspjeli smo pronaći i dvoje mladih koji pokreću svoje biznise. U
sportskoj rubrici imamo i ekskluziv, ali vidjet ćete i sami. I ponovo smo vratili
rubrike u kojima pišu čitatelji. Ujedno isprika čitateljima za prošli broj. Naime
zbog podloge koja je ilustrirala tekst u temi Varošani i težaci, mnogi su se
žalili da nisu mogli pročitati tekst. Evo još jednom uz ispriku, to nećemo više
radit. Zdravi i veseli bili i čvrstu desnicu i oko sokolovo prilikom glasovanja,
želi vam ekipa Sinjskih novina.
02
UVODNIČKA
04
UKRATKO KROZ LISTOPAD
08
GRADSKO VIJEĆE
10
RAZGOVOR S POVODOM
14
UDRUGE
15
BRANITELJI
16
DOBRI DUH
17
MJESNI ODBORI
18
MLADI I BIZNIS
21
KRITIČNO OKO
22
VREMEPLOV
23
TEMA
31
ZANIMLJIVOSTI
32
KULTURA
37
PRIČA
38
SPORT
Glavni urednik
IMPRESSUM
Grafička obrada: KUS
Sinjske novine broj 18 studeni 2011.g.
Lektura: prof. Tatjana Kovač Levantin i KUS
Izlaze jednom u mjesecu (a po potrebi i kao dvobroj).
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Cijena 8,00 kuna
Novinari u ovom broju: Vito Perić, Žarko
Kodžoman, Klaudija Krajina, Božena Romac
Godišnja pretplata 160,00 kuna(u cijenu uračunata poštarina)
Nakladnik: Grad Sinj
Izdavač: Kulturno umjetničko središte Sinj, Glavička 29 Sinj 21230
Glavni urednik: Vito Perić, telefon: 824-049, GSM: 099/217 09 31
e-mail: sinjske.novine@gmail.com, vito.peric@st.t-com.hr
2
Suradnici u ovom broju: Filip Ratković, Petar Norac Kevo,
Jakov Dukić, Boris Filipović Grčić, Mate Maleš, Dragana
Modrić
Zahvaljujemo na pomoći portalima www.Ferata.hr i
Sinj.com.hr
SINJSKE NOVINE
3
UKRATKO KROZ STUDENI
SINJSKE NOVINE
RADNICI AUTOPRIJEVOZA DOBILI OTKAZE
I ŠTRAJKALI GLAĐU
Na skupu potpore radnicima okupilo se 300 ljudi
Piše: Božena ROMAC
Foto: Vito PERIĆ
Trojica otpuštenih radnika
Autoprijevoza započeli su štrajk
glađu16. 11. Vozači Slavko Bračulj,
Ivan Ćubić i Igor Tokić Vuko štrajkali
su u čekaonici autobusnog kolodvora
jer su tjedan dana prije dobili otkaze
ugovora o radu. Riječ je o vozačima
koji u toj tvrtci imaju preko 35
godina ranog staža, a do mirovine
im je preostalo dvije do tri godine.
Poslodavac je kao razlog otkaza naveo
smanjenje obima posla što je dovelo do
viška radne snage, no radnici su tvrdili
kako je prije dva mjeseca u radni odnos
primio četvoricu novih radnika.
„U obrazloženju otkaza ugovora o radu
navedeno je kako idemo kući jer imamo kuću i auto te
smo školovali svoju djecu. S obzirom da smo svi branitelji
pozivamo ministra branitelja i sadašnjeg i budućeg, da se
izjasne povodom ovih otkaza, te da nam kažu kakva su
naša braniteljska prava,“ rekao je Tokić Vuko. Otpušteni
radnici pitali su se može li ih itko zaštiti od poslodavaca
kakav je Mate Jujnović, vlasnik Autoprijevoza Sinj i
Prometa Makarska. Radnici su sigurni da su im otkazi
uručeni jer su članovi najbrojnijeg sindikata u poduzeću,
Sindikata vozača i prometnih radnika. Za vrijeme
štrajka direktor tvrtke Jakov Jerkan na prosvjednike
je poslao zaštitare da ih izbace iz čekaonice u kojoj su
štrajkali. Unatoč navlačenju, zaključavanja prostorija
i sl. štrajkaši su ipak ostali. Obespravljene radnike tih
dana posjetili su brojni političari, ali i veliki broj građana.
Štrajk glađu je prekinut 18. 11. Prekidu je prethodio
sastanak predsjednika Hrvatske udruge sindikata Ozrena
Matijaševića i glavnog državnog odvjetnika Mladena
Bajića kao i loše zdravstveno stanje štrajkača. Matijašević
je izvijestio radnike kako je na sastanku sa Bajićem
dobio konkretne dokaze o poduzetim radnjama DORH-a
temeljem kaznenih prijava te da su postupci u završnim
fazama. Podignute su optužnice, a na Županijskom sudu
se vodi istraga za ukupno 17 kaznenih djela protiv više
odgovornih osoba među kojima su Jakov Jerkan i Mate
Jujnović. Nakon prekida štrajka braniteljske i civilne
udruge zajedno sa dva od tri sindikata koja djeluju u
Autoprijevozu organizirali su skup potpore radnicima.
Skup je održan 21. 11. na kolodvoru. Okupilo se oko 300
građana, radnika Autoprijevoza, predstavnika crkve i
političkih stranaka.
‘Kriminal i pohlepa bezdušnika ukrali su dostojanstvo
4
radnicima Autoprijevoza i prisilili ih da očajničkim
potezima skrenu pažnju i samilost javnosti na svoje
nesretne sudbine. Vi ste svojim dolaskom na današnji
skup pokazali da je narodu Sinja i Cetinske krajine dosta
ovakvih nepravdi i poručili svim nadležnim institucijama
da se ne igraju sa strpljenjem i dostojanstvom građana,
rekao je na skupu Ozren Matijašević predsjednik Hrvatske
udruge sindikata (HUS-a). Skup su podržali i gvardijan fra
Bože Vuleta te župnik fra Pavao Norac Kevo. Gvardijan
Vuleta je rekao da su predstavnici crkve došli dati potporu
u duhu katoličke vjere i iskazati brigu za obespravljene
radnike te je odbacio s obzirom na predizborno vrijeme,
bilo kakve insinuacije o drugim razlozima podrške.
Dopredsjednik Udruge Sindikata vozača i prometnih
radnika Hrvatske, Branko Bilaver, u svom obraćanju
nazočnima rekao je kako je Jujnović obični tiranin, te
mu sugerirao da ode iz tvrtke ako se ne zna brinuti o
radnicima. Okupljenima se obratio u ime braniteljskih
udruga Miro Bulj kao i povjerenik HUS-a za Dalmaciju
Jozo Marić. Ozren Matijašević je iznio zaključke
kojima se traži da se odmah povuku otkazi radnicima
Ćubiću,Tokiću, Bračulju i Đuri Đapiću koji je također
dobio otkaz te da poslodavac u socijalnom dijalogu sa
sindikatima dogovori uvjete zbrinjavanja, zatim da se
vrate ukinute vozne linije koje su povezivale sva okolna
sela kao i obustavljanje svih investicijskih radova koji
su nastali u okolnostima brojnih nezakonitih postupaka
Autoprijevoza. Matijašević je naglasio kako je nužno i
žurno pokretanje poreznog nadzora u tvrtki, te aktiviranje
zadužnica od strane financija. I dalje ostaje pitanje hoće li
radnici uspjeti u svom naumu.
SINJSKE NOVINE
UKRATKO KROZ STUDENI
„MOJE SVJETLO ZA MOJ VUKOVAR“
Udruga tjelesnih invalida grada Sinja UTIS u sklopu
projekta u spomen dan na 20-godišnjicu pada grada
Vukovara organizirala je paljenje 1700 svijeća na
spomen poginulih žrtava u Vukovaru. Humanitarnoj
akciji su se pridružile civilne i braniteljske udruge
Grada Sinja, osnovne i srednje škole, Grad Sinj, te
općine Hrvace i Otok.
Prikupljena sredstva bit će donirana :
1. Renato Gal iz Vukovara, 5 godina, teške
motoričke teškoće, živi u tročlanoj obitelji, zaposlen
samo otac i prima minimalac od 2.000,00 kuna
2. Tomislav Mandić iz Vukovara, 7 godina, gluh,
pohađa „Suvag“ poliklinika za rehabilitaciju slušanja
i govora, živi u četveročlanoj obitelji, zaposlen samo
otac i prima minimalac od 2.000,00 kuna
3. Obitelj Lampert iz Vukovara, deveteročlana
obitelj, roditelji nezaposleni.
Izvor: UTIS
NOVO U PONUDI
Prodaja i ugradnja
garažnih vrata
ROLO
I
SEKCIJSKIH
5
UKRATKO KROZ STUDENI
SINJSKE NOVINE
OTVOREN VLAŠKI PROLAZ
Grad Sinj i obitelj Botica nakon sedam
mjeseci postigli dogovor
Piše i foto: Božena ROMAC
Nakon sedam mjeseci otvoren je Vlaški prolaz (10. 11.).
Podsjetimo, prolaz su zatvorili članovi obitelji Botica,
vlasnici istog jer se nisu mirnim putem uspjeli nagoditi sa
Gradom oko otkupa zemljišta. Vlaški prolaz je inače uličica
u samom centru grada koja vodi iz Vrličke ulice prema
Gradskom kinu, a građani su je koristili kao gradski prolaz.
Nakon zatvaranja ulice Grad Sinj pokrenuo je sudski
postupak zbog smetanja posjeda, te privremenom mjerom
zatražio uklanjanje postavljenih prepreka. Također su iz
Grada, pokrenuli postupak utvrđivanja prava vlasništva
i ispravku uknjižbe (sa obitelji Botica na Grad Sinj) za
sporni prolaz.
Nepravomoćnom presudom Općinski sud u Sinju odbio je
tužbu Grada za ometanje posjeda, a Grad nije uspio dobiti
dozvolu za uklanjanje postavljenih zapreka, pa je prolaz
na nezadovoljstvo većine građana bio zatvoren. Grad je
potom obitelji Botica ponudio nagodbu kojom će im biti
isplaćen iznos od 200.000 kuna, a zauzvrat bi se Grad
uknjižio na spornu parcelu, na što su Botice pristale. Na
otvaranje prolaza došli su gradonačelnik Ivica Glavan
i dogradonačelnik Zoran Vujanović koji je rekao kako
je ovom odlukom Grada završeno pet sudskih sporova.
Gradonačelnik je istaknuo kako se s obitelji Botica nije
dugo pregovaralo, te kako su ponuđeni iznos odmah
prihvatili. Građani su odmah nakon uklanjanja prepreka
ponovno počeli koristiti prolaz ovaj put s pravom, kao
gradski prolaz.
HRVATSKA UDRUGA RADIJA I NOVINA PROGLASILA JE PORTAL FERATA
PORTALOM GODINE I DODIJELILA IM NAGRADU ZLATNI MIŠ. HURIN
OKUPLJA 150 RADIO POSTAJA, PORTALA I NOVINA IZ SVIH KRAJEVA
HRVATSKE, PA JE OVA NAGRADA ITEKAKO RESPEKTABILNA. FERATA JE
UJEDNO 22. STUDENOG PROSLAVILA PRVU GODINU RADA. ČESTITAMO DVA
PUTA.
KOLEGE IZ SINJSKIH NOVINA
Alka na Dalekom
istoku
Taiwanska TV kuća Sanlih E-Television koja
snima dokumentarnu seriju o putovanjima
pod nazivom THE KING OF ADVENTURE,
I-walker series. Dokumentarac o Hrvatskoj
će se prikazivati u 3 serije u trajanju od 60
minuta na njihovoj televiziji koja je gledana
i u Hong Kongu, Singapuru, Maleziji, Kini.
Snimateljska ekipa (5 članova) je boravila u
Hrvatskoj od 13. do 26. studenog, posjetila
je najatraktivnije hrvatske turističke lokacije:
NP Brijuni, NP Plitvička jezera, Zagreb,
Zadar, Split i Dubrovnik. Jedna od tema
dokumentarca je lokalna tradicija i kultura,
pa je ekipa bila zainteresirana za Sinjsku
alku. Budući da je TV kuća dobila podršku Hrvatske
turističke zajednice kontaktirali su Turističku
6
zajednicu Grada Sinja da im organizira snimanje u
Sinju. O detaljima više u slijedećem broju.
V.P.
UKRATKO KROZ STUDENI
SINJSKE NOVINE
RADIOAKTIVNI GROMOBRANI NISU PRIJETNJA SINJANIMA
Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu
sigurnost, doc. dr. sc. Dragana Kubelka: „Odgovorno
tvrdim da gromobrani, čak i ako padnu s krova neće
ugroziti stanovnike Sinja.“
Piše i foto: Božena ROMAC
Gradski vijećnik HDZ –a Stipe Labrović na prošloj
sjednici vijeća je aktualizirao pitanje uklanjanja
zastarjelih gromobrana na krovu tvornice Dalmatinka.
Radioaktivni gromobrani kojih je četiri, postavljeni su
na krovu kotlovnice, restorana, bojadisaone i objekta
pod nazivom KLIMA 1. Iako su još davno trebali
biti uklonjeni jer nemaju uporabnu dozvolu to se nije
dogodilo. Labrović je , inače inženjer zaštite na radu,
ukazao na niz problema sa kojima se mogu suočiti
građani ukoliko dođe do pada gromobrana tako da je i
gradonačelnik Ivica Glavan odmah ponudio financijsku
pomoć kojom bi se gromobrani neškodljivo uklonili iz
kruga tvornice. Državni zavod za radiološku i nuklearnu
sigurnost iz Zagreba već je u lipnju ove godine, nakon
što su njihovi inspektori izišli na teren donio rješenje
kojim je utvrđeno kako Dalmatinka nije osigurala
pregled ispravnosti te samim tim odustala od ishođenja
uporabne dozvole za njihovo korištenje, a bila je dužna
još u srpnju osigurati njihovo propisno zbrinjavanje.
Kako nam je rekao stečajni upravitelj Dalmatinke Nove
Vedran Šeparović, na tu temu razgovarali su i na Odboru
vjerovnika 23. studenog te je donesen zaključak da će
Grad Sinj, iako nije riječ o gradskom vlasništvu, iznaći
financijska sredstva kako bi se gromobrani što prije
uklonili. Otišli smo i korak dalje te pokušali doznati
koliko su radioaktivni gromobrani stvarno štetni za
stanovnike Sinja. Doc.dr.sc Dragan Kubelka, ravnatelj
Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost,
rekao nam je da gromobrani ne predstavljaju opasnost za
zdravlje naših sugrađana. „U slučaju pada, gromobran
bi ugrozio područje oko 15 metara i to samo u jednom
smjeru u kojemu bi bio okrenut. Gromobran bi bio
prijetnja isključivo za onoga tko se nađe u krugu tih
15 metara od njega. Problem bi bio velik ako netko taj
radioaktivni dio brusi, pali ili ga nosi u džepu, tek takav
izvor bi mogao ugroziti život. Ako se slučajno dogodi
da gromobran padne bilo bi pogubno uzimati njegove
dijelove. Odgovorno tvrdim da gromobrani , čak i ako
padnu sa krova, neće ugroziti stanovnike Sinja niti im
naškoditi“, rekao je Kubelka te naglasio da cijena
sigurnog uklanjanja gromobrana sa Dalmatinke iznosi oko
15 tisuća kuna, a ukoliko padnu sa krova, Zavod će ih
odmah, po službenoj dužnosti ukloniti. Nadajmo se da
do toga neće doći jer je Grad osigurao sredstva i vrlo brzo
će se krenuti u realizaciju sigurnog uklanjanja.
SEMAFOR OTVORIO JEDAN OD
NAJSUVREMENIJIH POLIGONA
ZA VOŽNJU U HRVATSKOJ
Auto škola Semafor otvorila je na terenu u Brnazama
prometno vježbalište, jedno od najsuvremenijih u
Hrvatskoj. Vježbalište je napravljeno na površini od 2350
metara četvornih , a vlasnik i direktor Semafora dipl.
ing. prometa Željko Prelas najavio je da će uz vježbalište
uskoro izgraditi još nekoliko sadržaja sportskorekreacijske namjene. „Na ovom vježbalištu moći ćemo
istovremeno raditi sa četiri vozila i dva motocikla , a od
sljedeće godine vršiti ćemo i besplatnu obuku za vozače
bicikla. Dobili smo sve potrebne dozvole i verifikaciju
od MUP-a i od danas (22.11. op. a. ) vježbalište službeno
radi,“ rekao je Prelas. Inače na prigodnoj svečanosti
vrpcu je presjekao i šampanjac otvorio direktor Ispitnog
vozačkog centra za Dalmaciju Miroslav Granić, a uz
djelatnike centra i predstavnike ispitnog centra Dalmacije
na svečanosti su bili predstavnici policije te kolege iz
struke.
V.P.
7
GRADSKO VIJEĆE
SINJSKE NOVINE
23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA 02.11. 2011.g.
SNIŽENE CIJENE ZEMLJIŠTA NA KUKUZOVCU, NIJE USVOJEN PRIJEDLOG O
UKIDANJU NAKNADA VIJEĆNICIMA, VOLONTERIMA U UPRAVI, ČLANOVIMA
NADZORNIH ODBORA U GRADSKIM USTANOVAMA I PODUZEĆIMA
Sjednica je imala buran uvod. Nezavisni
vijećnik Miro Barać u hodniku ispred
vijećnice
glasno
je
izrazio
svoje
nezadovoljstvo tretmanom od strane
koalicijskih partnera (NL dr. Jadrijevića).
Piše: Božena ROMAC
Početkom studenog ( 02.11.) održana je 23. po redu
sjednica Gradskog vijeća. Na početku rada je bilo15
vijećnika, dok su dvojica, Hrvoje Filipović Grčić (HSLS)
i Hrvoje Markulin (HDZ) došli nakon prozivke. Dva
vijećnika vladajuće koalicije, Stjepan Filipović Grčić i
Miro Barać pristigli su nakon stanke koju je zatražio dr.
Stipislav Jadrijević.
Gdje je nestao autobusni kolodvor?
Nezavisni vijećnik Miro Bulj, pozivajući se na najave
dogradonačelnice da će ići i prijedlog o smanjenju
vijećničkih naknada vijećnicima koji ne rade svoj posao,
predložio je odmah na početku nadopunu dnevnog reda s
još dvije točke i to: Zaključak Gradskog vijeća Grada Sinja
o ukidanju vijećničke naknade u za gradske vijećnike,
volonterske naknade dogradonačelnicima i savjetnicima
gradonačelnika Grada Sinja, naknada članovima nadzornih
odbora u ustanovama čiji je osnivač i vlasnik/suvlasnik
Grad Sinj, te da se sredstva od ukinutih naknada preusmjere
za besplatan prijevoz učenika i studenata.
Drugi Buljev prijedlog bila je primjedba na Prijedlog
Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Sinja Gdje je nestao Autobusni kolodvor? Nakon Buljevih zahtjeva Stipislav Jadrijević je zatražio
pauzu od 20 minuta kako bi se, kako je rekao, dogovorili.
Nakon što su vijećnici izišli na dogovor, u hodnik ispred
Vijećnice došao je Miro Barać koji je izgledao blago
uzrujan i nervozan pa je tako i istupio najprije prema HDZ
–ovom vijećniku Borisu Budimiru Bekanu koji ga je
samo upitao: „Miro, a di si ti?“
Vijećnik Miro Barać prigovorio dr. Stipislavu
Jadrijeviću
Kada je Barać ugledao Stipislava Jadrijevića povišenim
tonom i na rubu suza pitao ga je što mu je on dao. „ Šta
ste mi dali, isti ste kao i HDZ, ajde, daj u novine da Miro
Barać nije dobio ništa ni od ove ni od one vlasti. Dica su mi
500 kilometara daleko, a vi me samo zovete kad vam triba
kvorum. Miru Baraću nije nitko ništa da,“ vikao je iz sveg
glasa Barać na Jadrijevića. Jako neugodnu situaciju pred
novinarima i većinom vijećnika smirivali su vijećnici NL.
8
Nakon 10-tak minuta sjednica je nastavljena raspravom o
prijedlozima Mira Bulja za nadopunu dnevnoga reda.
HDZ–ov vijećnik Miloš Balić predložio je da se ukinu
naknade vijećnicima, te da se ta sredstva preusmjere
ravnomjerno: u Fond Čudotvorne Gospe Sinjske, za
subvenciju troškova prijevoza učenika i studenata, te
socijalno najugroženijih obitelji u gradu. Nezavisni Miro
Barać složio se s tim prijedlogom te zatražio da se ukinu
sve volonterske naknade kao i plaće koje se izdvajaju
iz gradskog proračuna za voditelje udruga. Također je
naglasio da se on zalaže da stanovnici grada Sinja ne
plaćaju vodu, struju i komunalnu naknadu kao ni dječji
vrtić. SDP–ov vijećnik Stipe Jadrijević Cvrlje predložio
je da se svi vijećnici odreknu 20-30 % svih svojih primanja
u humanitarne svrhe. O prijedlogu Mira Bulja raspravljalo
se više od sat vremena, iako je bila riječ samo o usvajanju
prijedloga, da bi na kraju predsjednik Gradskoga vijeća
Milan Smoljo i pročelnik Ureda Grada Sinja Igor Vidalina
kazali kako se o prijedlozima Mira Bulja ne može glasovati
jer nisu u skladu s postojećim Poslovnikom. Predviđeni
dnevni red, nakon toga, usvojen je većinom glasova
vijećnika.
Niže cijene zemljišta u Gospodarskoj zoni Kukuzovac
Jednoglasno je donesena Odluka o 2. izmjeni i dopuni
Odluke o uvjetima i postupku raspolaganja sa zemljištem
na području Gospodarske zone Kukuzovac. Novu Odluku
prezentirala je dogradonačelnica Elena Perković Paloš
koja je kazala da je došlo vrijeme da se snizi cijena
zemljišta kako bi se ispunio i posljednji preduvjet da Zona
zaživi. Vijećnici su odlučili kako će nova cijena zemljišta
na području Gospodarske zone Kukuzovac biti 35 kuna/
m2, a zakupci zemljišta imali bi i pogodnosti sufinanciranja
pri zapošljavanju radnika sa područja Grada Sinja. Iz
oporbenih redova čulo se kako je takvu odluku trebalo
donijeti i puno prije. Vijećnici su raspravljali o broju etaža
koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi.
Odlučeno je da se mogu ozakoniti još dvije etaže ako se
takva zgrada nalazi unutar građevinskog zemljišta, te još
dvije ako se zgrada nalazi izvan građevinskog zemljišta.
Legalizirati se mogu objekti na kojima su izvedeni svi grubi
konstruktivni građevinski radovi do 21.lipnja.2011.g., a isti
su evidentirani na digitalnoj orto foto karti.
Gradsko vijeće potvrdilo je i ukazalo povjerenje
dugogodišnjoj ravnateljici Gradske knjižnice profesorici
Mladenki Macan, te je ponovno izabrana na raspisanom
natječaju za ravnatelja.
Vijećnici su jednoglasno prihvatili izvješća o radu
vatrogasne postrojbe DVD –a Sinj i Gradskog društva
Crvenog križa za 2010. godinu koje su prezentirali Stipe
Ančić i Ante Omrčen.
SINJSKE NOVINE
GRADSKO VIJEĆE
Tko pita ne skita (vijećnička pitanja)
Nezavisnog vijećnika Mira Bulja interesiralo je
poduzima li Grad Sinj nešto kako bi se riješili problemi
koji nastaju zbog ukidanja lokalnih, međugradskih i
međužupanijskih autobusnih linija te je ustvrdio kako
njihovo ukidanje predstavlja poseban problem- prijevoz
učenika?
Odgovorio mu je gradonačelnik Ivica Glavan koji je
rekao kako je Autoprijevoz tražio subvenciju za ukinute
lokalne linije u iznosu od 200.000,00 kuna na što Grad
nije pristao jer je to preskupo. Grad je u pripremi
natječaja za lokalne linije koje će sufinancirati s oko
80.000,00 kuna, a ukoliko bude potrebno subvencija će se
dodatno povećati, izjavio je gradonačelnik. Istaknuo je,
u nekoliko navrata, da Grad Sinj sa 12% suvlasništva u
Autoprijevozu nema nikakav utjecaj na donošenje odluka
u toj tvrtci.
Pročelnica odjela za gospodarstvo Ankica Panza je
rekla da je Vijeće na jednoj od sjednica donijelo odluku o
raspisivanju koncesija za lokalni prijevoz i to za ukinute
linije prema Obrovcu, Čačijinom docu, Hanu, Lučanima,
Karakašici, Bajagiću i Glavicama, a da za međugradski
promet Grad Sinj nije kompetentan za raspisivanje
koncesije. Natječaj će, rekla je, biti raspisan već idućega
tjedna, te neće biti obveza jednog prijevoznika, nego
će se prijevoznici za linije moći natjecati pojedinačno.
Panza je dodala kako je Grad Sinj uputio dopise
Županiji i Ministarstvu za koncesije spornih ukinutih
linija prema Splitu i Kninu na što su dobili odgovor da je
tvrtka Autoprijevoz dužna voziti sve linije za koje imaju
koncesiju.
Miro Bulj je pitao dogradonačelnika Zorana Vujanovića
je li nakon stupanja na dužnost dogradonačelnika rekao
radnicima Autoprijevoza da im ne može biti pravni
zastupnik, te je li istina da je zbog njegovog nedolaska
na ročišta Općinski sud u Sinju donio presudu na štetu
radnika Autoprijevoza?
Dogradonačelnik Vujanović je ustvrdio da je radnike
zastupao do 1. lipnja ove godine, kada je postao
profesionalac u Gradu Sinju te ih je obavijestio kako
ih više neće moći zastupati. Rekao je kako su radnici,
u postupku u kojem im je on bio punomoćnik, dobili
parnicu, no Autoprijevoz se žalio, te je žalba vraćena
na Općinski sud Sinj, a postupak je preuzeo novi sudac.
Dodao je kako je od održanih 30 ročišta bio na njih 28, a
na dva nije bio u dogovoru s radnicima koje je unaprijed
uputio što im je činiti. Pitanje Mira Bulja Vujanović je
ocijenio bezobraznim i zlonamjernim.
Stipe Jadrijević Cvrlje (SDP) pitao je gradonačelnika
Glavana smatra li da je za ovogodišnje poražavajuće
turističke rezultate Grada Sinja u kojem se bilježi 37%
manje gostiju nego lani krivac manjak atraktivnih
turističkih sadržaja ili nedovoljan trud, manjak vizije i
ideja vodećih ljudi TZ Sinja u osmišljavanju i organizaciji
turističkih projekata?
Gradonačelnik je rekao kako je točno da je broj noćenja
ove godine manji nego prijašnjih , no ne tako drastično.
„Problem koji muči TZ je nedostatak smještajnih
kapaciteta, te neprijavljivanje i registracija istih;“ rekao je
Glavan. Najavio je tematsku sjednicu o razvoju turizma
na području Sinja i radu TZ Sinj.
Davora Miloševića ( NL dr. Jadrijevića) zanimalo je što
je s izgradnjom vodovoda Gornja zona Obrovac-Čačijin
dolac?
Odgovorio mu je gradonačelnik izjavivši da je taj
projekt počeo 2007. te je završena prva faza. Grad
Sinj je ishodovao građevinsku dozvolu, a Ministarstvo
regionalnog razvoja se javno obvezalo odobriti 5 milijuna
kn za radove vrijedne 7 milijuna kn.
Ivanu Šabić (NL dr. Jadrijevića) zanimalo je, je li
gradonačelnik upoznat s višegodišnjim problemima
u KUD-u Brnaze, činjenicom da je novoizabranoj
predsjednici onemogućena primopredaja vlasti od bivše
uprave?
Gradonačelnik je potvrdio kako je upoznat s tim
problemima, te da će od Ureda za udruge zatražiti
mišljenje kako reagirati i omogućiti neometan rad
novoizabranoj predsjednici društva. Stipislav Jadrijević (NL dr. Jadrijevića) pitao je
gradonačelnika Glavana jesu li ispunjene obveze Grada
Sinja predviđene proračunom prema VAD-u?
„Grad Sinj ispunio je sve svoje obveze sukladno
proračunu, bez obzira na najavljeni rebalans, te VAD,
kao ni druge udruge, neće biti uskraćene niti za jednu
kunu koja je bila predviđena proračunom,“ odgovorio je
gradonačelnik.
Stipe Jukić (HDZ) pitao je gradonačelnika o statusu
sinjskog bazena obzirom da postoji veći broj poduzetnika
s područja Sinja i Cetinskog kraja koji su svojim
sredstvima sudjelovali u izgradnji?
„Grad Sinj nema nikakve odgovornosti prema
poduzetnicima koji su ulagali u izgradnju bazena, jer
Grad nije bio investitor,“ rekao je Glavan te najavio kao
se očekuje raspisivanje natječaja za prodaju objekta.
Dodao je kao je uvjeren da neće biti zainteresiranih za taj
natječaj. Grad Sinj pregovarati će s vjerovnicima u prvom
redu s Hypo bankom,te sa stečajnim upraviteljem te će
predložiti Gradskom vijeću rješenja jer, smatra Glavan,
Grad jedini ima interes postati vlasnikom tog objekta.
Stipu Labrovića (HDZ) zanimalo je što je Grad Sinj
poduzeo da se uklone vrlo opasni radioaktivni gromobrani
sa zgrade tvornice Dalmatinka koji su toliko nestabilni
i derutni da mogu svakoga dana pasti i dovesti u pitanje
zdravlje građana?
Pročelnica Panza je kazala da je Grad zatražio ponudu
za uklanjanje dva radioaktivna gromobrana na zgradi
Gradske uprave, no da za uklanjanje gromobrana na
Dalmatinci Grad nije nadležan jer ona nije vlasništvo
Grada Sinja. Labrović je, nezadovoljan odgovorom,
naglasio opasnost koja prijeti rušenjem gromobrana pa su
se usuglasili da će Grad Sinj poduzeti sve aktivnosti koje
su u njihovoj nadležnosti kako bi se uklonili i sporni
gromobrani sa Dalmatinke.
9
RAZGOVOR S POVODOM
SINJSKE NOVINE
NATAŠA POPARIĆ PREDSJEDNICA SINJSKOG
SDP-A O RASPADU KOALICIJE, MOGUĆIM PRIJEVREMENIM
LOKALNIM IZBORIMA, PARLAMENTARNIM IZBORIMA I
SINJSKOJ „ŠPORKOJ“ POLITICI
„PODMEĆU
NAM, SLUŽE SE LAŽIMA
I INSINUACIJAMA, ALI SDP NE MOŽE
PREUZETI DRUGA POLITIČKA
OPCIJA, JER SE SDP NE PREUZIMA U
SDP SE BIRA.“
Razgovor vodila: Božena ROMAC
Foto: Sinjske novine
Raskid koalicije SDP-a i Nezavisne liste dr. Stipislava
Jadrijevića pred sjednicu Gradskog vijeća na kojoj se
donosi najvažniji akt Grada, Proračun za 2012. godinu
mogao bi donijeti velike preokrete u političkom životu
Sinja pa i prijevremene izbore. Sa Natašom Poparić,
predsjednicom SDP-a razgovarali smo na tu temu,
provjerili i kuloarske priče po kojima vijećnici SDP-a
više nisu lojalni stranci, te je li Sloven Poljak napustio
stranku. Predsjednica SDP-a otkrila nam je i zašto se
nalazi na 13. pretposljednjem mjestu na listi Kukuriku
koalicije za parlamentarne izbore.
Iako ste obznanili odluku o raskidu koalicije sa NL
dr. Jadrijevića možete li konkretnije pojasniti gdje je
došlo do nerazumijevanja?
Koalicija NL dr. Jadrijevića i SDP-a za dogovorena
je na temelju koalicijskog sporazuma koji je potpisan
01.07.2010., a implementiran je 01.11. Sporazumom je
propisan način funkcioniranja i ciljevi koalicije. Kako
se ciljevi a i sam način odlučivanja bitno razlikovao od
potpisanog sporazuma, GO SDP Sinj donio je odluku
o izlasku iz koalicije. Mi smo pred birače izašli s
konkretnim programom gdje je između navedeno o
smanjenju komunalnih naknada i doprinosa za 50%, o
ukidanju spomeničke rente, otvaranju pučke kuhinje,
preuzimanju osnivačkih prava nad školama, vraćanju
u ruke Grada vlasništvo nad Domom zdravlja kao i
izgradnja multimedijalnog centra za mlade ili traženje
načina kako mladima vratiti Dom mladih koji je bio
kultno okupljalište mladih ljudi iz cijele Cetinske krajine.
Osim toga kao politička stranka bili smo dio koalicije
u Gradskom vijeću, dok smo odgovornost imali za
kompletno obnašanje vlasti, odnosno i izvršnu vlast koju
obnaša gradonačelnik. Kako se ništa po tom pitanju nije
promijenilo od našega ulaska u koaliciju smatramo da GO
nije mogao ni donijeti drugačiju odluku od ove.
Zašto je SDP imao potrebu nakon više od godinu i
pol dana nakon izbora uopće i ulaziti u koaliciju sa
Nezavisnom listom?
Osim gore navedenog, imali smo volju i želju da svojim
angažmanom doprinesemo pomacima u funkcioniranju
Grada, a sve sa ciljem poboljšanja kvalitete života naših
sugrađana.
Kako komentirate izjavu čelnog čovjeka NL dr.
Jadrijevića kako već i ptice na grani znaju da je
SDP raskinuo koaliciju jer se NL kandidirala na
10
parlamentarnim izborima?
Dr. Jadrijević je izabrao svoj put i izlazi na izbore onako
kako on hoće, to nema veze s SDP-om. U ovom trenutku
dobro je da je konačno povukao potez kako bi svima
nama, a pogotovo biračima SDP-a i Kukuriku koalicije,
bilo malo jasnije da on ipak nije, kako njegovi glasnici
po Sinju pričaju, isti kao i SDP. Odgovorno tvrdim, da
između nas razlike itekako ima, zbog toga smo i izašli
iz koalicije. Mi smo ozbiljna stranka s programima i
ciljevima, koja odgovara i članovima i biračima. Dr
Jadrijević ne odgovara nikome osim sebi i svi njegovi
ljudi odgovaraju samo njemu. Mi, na sreću, tako ne
funkcioniramo.
Je li istina da je Gradski odbor SDP-a odluku o raskidu
koalicije donio 15. lipnja ove godine, i ako je, zašto ste
čekali ovoliko dugo da to obznanite?
Ne, nije istina.U to vrijeme smo, zbog nepoštivanja
sporazuma i događaja u Glavicama počeli ozbiljno
razmišljati o prekidu koalicije. Naime, u tijeku predizborne
kampanje za Vijeća mjesnih odbora, a to je posebno došlo
do izražaja u Glavicama, pojedinci sa NL dr. Jadrijevića
stavljali su znak jednakosti između SDP –a i NL. Na kraju
su čak tražili da podržimo predsjednika mjesnog obora,
inače našeg bivšeg člana Miću Romca, kojeg smo zbog
toga isključili. To je za našu stranku nedopustivo i kod
takvih stvari nema kompromisa. Nismo željeli za vrijeme
Dana Alke i Velike Gospe sugrađane zamarati političkim
prepucavanjima, te smo na prvoj sjednici GO-a u rujnu
donijeli ovakvu odluku. Zašto je nismo odmah proveli?
Zato što je Gradski odbor kao jedan od najviših organa
stranke sa svojih 19 članova odlučio tako. Odluke GO
u našoj stranci, za razliku od drugih političkih opcija, se
SINJSKE NOVINE
RAZGOVOR S POVODOM
poštuju u potpunosti bez pogovora.
Proračun biti usvojen ili ćemo ići na nove izbore?
Da li je istina da SDP nema utjecaja na niti jednog
svoga vijećnika u gradskom vijeću?
U konačnici ni novi izbori nisu problem ukoliko ovaj
saziv GV više ništa ne može ponuditi.
Naravno da nije, oni su i predloženi ispred GO za
vijećnike i to su insinuacije i laži. Naši vijećnici su
lojalni i marljivi te kvalitetno i odgovorno zastupaju
SDP. To što netko danas pokušava nakon našeg izlaska
iz koalicije i predstojećih izbora proturati dezinformacije
nije ništa čudno, jer mnogi strepe od konačnog ishoda
parlamentarnih izbora. A recite Vi meni kad su to vijećnici
SDP glasali suprotno odluci Gradskog odbora? Zašto
nitko ne pita npr. je li dr. Jadrijević izmakao kontroli
Ivici Glavanu jer je na bitnoj točki koja se odnosila na
Autoprijevoz, glasao za stav HDZ, a protiv Nezavisne
liste kojoj je na čelu. Ili kad pojedini vijećnici HDZ- a ne
dođu na sjednice GV na kojima mogu itekako poentirati,
a imali su nekoliko prilika da čak i sruše vlast. Zločest
čovjek bi mogao sumnjati da su u dosluhu sa vladajućim.
Vijećnici SDP su imali priliku nebrojeno puta u zadnje
dvije i pol godine pokazivati svoj autonoman stav u
odnosu na stav GO, pa to nisu zloupotrebljavali. Osim
toga najvažnija sjednica Vijeća na kojem će se donositi
Proračun će biti uskoro, pa će biti jasno gdje je tko. Što se
nas tiče mi to znamo. Čuli smo da se u sinjskim političkim
kuloarima priča da je NL zaposlila našeg Stipu Jadrijevića
Cvrlju i Jelenu Kekez Poljak kako bi glasovali za
njihove prijedloge u Vijeću. Sve podsjećam, da je upravo
Stipe Jadrijević Cvrlje glasao protiv prijedloga NL o
nagradama grada Sinja, a da je Jelena Kekez Poljak bila
jedini kandidat na natječaju sa titulom magistra ekonomije
i posao dobila preko otvorenog javnog natječaja
prošavši četiri ili pet provjera koje su sve objavljene na
stranicama Grada Sinja. Zašto je nekima teško prihvatiti
da imamo sposobne i pametne ljude koji svojim znanjem
i obrazovanjem dolaze na čelne pozicije. Razlog bavljenja
politikom kako mojim vijećnicima i članovima stranke
tako i meni je zajednički, pomoći našim sugrađanima da
što kvalitetnije i sretnije žive u Sinju.
S obzirom da u Gradskoj upravi obnašate dužnost
savjetnice gradonačelnika kakav će biti Vaš status u
budućnosti, hoćete li dati ostavku ?
Je li Sloven Poljak napustio SDP?
Ma, o čemu vi pričate?! Poljak je jedan od najistaknutijih
članova SDP–a u Sinju, a također i najkvalitetniji
gradski vijećnik. Nakon njegovog uvijek argumentiranog
izlaganja, na Vijeću nema puno replika i upravo vam
to govori o njegovoj kvaliteti. Ne, Poljak nije izišao iz
stranke.
Pa bili ste na prošlom gradskom Vijeću, Poljak je istupao
u ime SDP, pa sjećate se žestoke rasprave između njega i
HDZ-a.?! Ako vama ono znači odmak i izlazak iz SDP-a
onda kako bi po vama trebala izgledati lojalnost stranci, ja
osobno prigovora nemam. Još jednom ću ponoviti, to su
priče za malu djecu, upravo onih, koji još nisu shvatili da
nikada SDP ne može preuzeti druga politička opcija, jer se
SDP ne „preuzima“ u SDP se bira „jedan član jedan glas“.
Ukoliko oni koji to još nisu shvatili budu spremni izići
na unutarstranačke izbore, mislim da će im Konvencija
SDP-a odgovoriti jasno i bez fige u džepu.
Hoćete li glasovati za Proračun?
To će biti odluka GO, ja je neću prejudicirati. Poznajući
ljude u GO to će u prvom redu ovisiti o tome što izvršna
vlast predlaže kroz Proračun, mi smo svakako za razvojni
Proračun.
Što mislite, bez obzira kako SDP bude glasovao, hoće li
Nemam pojma niti se s tim zamaram, za razliku od drugih
nikad nisam kukala zbog toga što sam došla u situaciju da
mijenjam posao, a bila sam i ‘gori i doli’. Isto tako, ja sam
savjetnik za pravna pitanja po sistematizaciji koju je uveo
dr. Nasić kad je bio gradonačelnik, dakle nisam nikakva
savjetnica za politička pitanja, jer to niti jesam, niti mogu
biti. Kad si u politici moraš biti spreman na sve.
S obzirom na činjenicu da ste na prošlim
parlamentarnim izborima bili 6. na listi SDP-a kako
komentirate 13., pretposljednju poziciju, na listi
Kukuriku koalicije ?
Da su naši sugrađani imali više povjerenja i glasali u
većem broju za SDP na lokalnim izborima, danas bi i
moja pozicija na listi bila puno bolja i sigurno bih se
za interese svoga Grada i naših građana mogla boriti iz
saborske klupe jer kriteriji o poziciji na listi su bili jasni.
Bez obzira na to, ja i dalje smatram kako se za ovaj Grad
i naše građane treba boriti, a ja sam to činila i činiti ću sa
bilo koje pozicije. Osim toga ne treba zaboraviti da SDP
izlazi na izbore sa još tri stranke za koje također mora biti
mjesta. Zadovoljna sam činjenicom da se nalazim na listi
za Hrvatski sabor među stotinjak svojih kolega i mislim
da je to čast, a ne natjecanje u kojem svako 4 godine
moraš biti bolje plasiran.
Bez obzira što se na listi nisko pozicionirani, priča
se da bi, pod uvjetom da Kukuriku dobije izbore,
mogli biti u ministarstvu odnosno kao zamjena
Anti Kotromanoviću koji će, ako pobijedite, postati
ministar branitelja?
Odgovorno tvrdim da unutar SDP –a nitko ne raspoređuje
funkcije ni fotelje pa su sva ta pitanja otvorena.
Dr. Stipislav Jadrijević za jedan dnevni list je izjavio
kako Vas je dva puta „prevario“, citiram: „ Moram
ih podsjetiti da sam ih “prevario” dvaput, i to na
izborima za mjesne odbore i na izborima za Gradsko
vijeće grada Sinja. “Prevarit” ću ih i treći put na
državnim izborima, a bude li potrebno, i četvrti put na
vjerojatno izvanrednim izborima za Gradsko vijeće.“
Kako komentirate tu izjavu?
Nije on prevario mene osobno ili SDP, on je prevario
sve one koji su mu dali glas. Ako ti isti birači smatraju
da je ljubav na daljinu moguća, toplo im preporučam
da ponovno zaokruže dr. Jadrijevića. Dok se mi svi
ostali koji ovdje živimo i dijelimo sudbinu ovog naroda,
moramo zamisliti ako tako i bude. Mi na bazen možemo
samo ljeti, a dr. Jadrijević i njegova obitelj u Zagrebu
mogu birati kad i koji bazen će odabrati. Mi u Sinju
moramo razmisliti kako do kojeg specijaliste doći(osim
ako poznate dr. Jadrijevića osobno, pa vas on preporuči).
Djeca iz udaljenijih mjesta moraju stopirati da bi se
školovali,a njegovo dijete u Zagrebu ima na raspolaganju
tramvaj, bus, jeftine taxije… i mogu tako u nedogled.
Poručujem mu da je gradonačelnik grada Sinja Ivica
Glavan trebao ići na izbore u 9. Izbornoj jedinici, a ne u
10. u kojoj ga nitko i ne zna.
11
RAZGOVOR S POVODOM
SINJSKE NOVINE
Nezavisni vijećnik Miroslav Barać
„MI SINJANI KAKVI JESMO,
IZGLEDA DA SMO UVIJEK NA
KRIVOJ STRANI.“
Razgovarala: Božena ROMAC
Foto: Arhiva Miroslava BARAĆA
Nezadovoljstvo Nezavisnog vijećnika Miroslava
Baraća koji je iskazao verbalnim napadom
na vodećeg čovjeka nezavisne liste, inače svog
koalicijskog partnera, dr. Stipislava Jadrijevića
bio je povod za intervju u ovom broju Sinjskih
novina. Barać iz svog kuta otkriva zašto se
verbalno obrušio na dr. Jadrijevića, bavi li se
politikom iz osobnih interesa, na koje je svoje
projekte ponosan, što misli o kulturi i sportu
u Gradu Sinju, te što će nam donijeti raspad
vladajuće koalicije…
Možete li objasniti čitateljima zbog čega ste onako
burno i emotivno reagirali na sjednici Gradskog vijeća
te verbalno napali dr. Stipislava Jadrijevića ?
Istina je da jesam. Taj dan kada se održavala sjednica
Vijeća imao sam neizostavnog privatnog posla, a dr.
Jadrijević me zvao desetak puta da dođem na sjednicu.
Revoltiran tim pozivima, pred svima sam rekao istinu. Ne
smatram da je riječ o vrijeđanju, ja sam temperamentan
i tada sam mu rekao da je brz i uporan kad je potrebno
popuniti kvorum u Vijeću, a da nije bio brz i uporan u ove
dvije godine demantirati i opovrgnuti glasine i napade
na mene osobno. Govorili su da sam prodan i kupljen a
ja sam želio da pred svima kaže (jer su tu bili i vijećnici
HDZ-a) da li mi je on što dao i jesam li ja to prodan ili
kupljen. Isto tako okrenuo sam se i pred vijećnike HDZ
–a jer me nisu ni oni kupili. Htio sam reći da me nitko
od mojih bivših ili sadašnjih koalicijskih partnera nije
kupio te da nitko sa mnom ne može upravljati. Dakle,
taj verbalni napad nije značio ništa osim revoltiranosti
glasinama da sam kupljen. Želio sam samo reći da sam
neovisan i da se sa mnom ne može upravljati, da nisam
kupljen i da nisam ništa tražio
Zbog riječi koje ste izgovorili na sjednici dobio se
dojam da se ne bavite politikom za opće dobro, nego
da su po srijedi osobni interesi. Kako to komentirate?
Iz prethodnog odgovora je vidljivo da ja zbilja u vijeću
nisam iz osobnog nego radim za dobro svih naših
sugrađana.
Za Vas se ‘šuškalo’ po gradu da ste od koalicijskih
partnera, NL dr. Jadrijevića, tražili radno mjestu u
Turističkoj zajednici Grada Sinja, je li to istina?
Pričalo se po gradu da ću ja biti direktor Turističke
12
zajednice, a ako ne ja onda moja ćer. Oni koji su to javno
govorili nisu mi se nikada ispričali jer je novi direktor
izabran.
Ipak, pretendirate li na neko radno mjesto u
Turističkoj zajednici?
Ja sam zadovoljan sa svojim radnim mjestom i firmom u
kojoj sam zaposlen.
S obzirom da ste koalicijski partner dr. Jadrijevića, a
imali ste puno prijedloga na Gradskom vijeću, koji su
Vaši prijedlozi usvojeni?
Prošao je moj prijedlog za odrađivanje pripravničkog
staža, mladih obrazovanih ljudi u gradskoj upravi. Riječ
je o ekonomistima i pravnicima koji su završili fakultet ali
se nisu mogli zaposliti bez državnog ispita. Grad Sinj im
je to omogućio pa su sada puno konkurentniji na tržištu
rada. Taj projekt se pokazao iznimno dobar i ponosan
sam na njega. S obzirom da sam rođeni Sinjanin zalažem
se da Sinj bude prepoznatljiv te da uži dio grada bude
urban. Još se iz svog djetinjstva sjećam da su u Sinju
bili đardini, a ne livade u centru grada, shodno tome
tražio sam da se predio oko Pravoslavne crkve pretvori
u park ili zelenu površinu, a ne da se na tom dijelu radi
parking kao su kako su zamislili neki. Isto tako mislim
da je dužnost svakog vijećnika u ovom gradu, s obzirom
na katastrofalnu gospodarsku situaciju u zemlji, da
nastoji pomoći razvijanju gospodarstva. Smatram, da je
nama jedini izlaz razvoj Gospodarske zone Kukuzovac.
SINJSKE NOVINE
Ja nastojim sa svojim poznanstvima koliko god mogu
utjecati na privrednike koji djeluju na drugim prostorima
da uđu u Zonu, a zbilja se nadam da će jedan od mojih
poslovnih suradnika uskoro to vrlo brzo i učiniti.
Dugi niz godina ste na političkoj sceni Grada Sinja,
postoje li neki veći projekti koje ste vi osmislili, a Grad
realizirao?
Mogu reći, i ponosan sam na to, da su na moju inicijativu
izdvojena prva sredstva za izgradnju Planinarskog doma
na Svilaji. Dom je sada pri završetku i odavno je u
funkciji. Riječ je o Udruzi i njenim članovima koji su uz
relativno mala sredstava iz gradskog proračuna, svojim
odricanjem i radom bez ikakve naknade za sebe, uspjeli
završiti taj velebni objekt. Trebale bi se i druge udruge
ugledati na njih.
Na Svilaju vikendom dolaze stotine planinara iz drugih
krajeva, ne samo naše zemlje. Ja osobno smatram da je to
jedan od važnijih objekata za razvoj turizma u Cetinskom
kraju i tim projektom se zbilja ponosim.
Nezavisni vijećnik Miro Bulj na posljednjoj sjednici
Gradskoj vijeća tražio je da se ukinu vijećničke
naknade za gradske vijećnike. Činjenica je, iako
mnogi to ne znaju, da ste se vi svoju naknadu
preusmjerili u humanitarne svrhe. Podržavate li ovaj
prijedlog Mira Bulja?
Ja, iako ne volim to naglašavati, svoju vijećničku
naknadu prosljeđujem svaki mjesec jednom vukovarskom
studentu, pa sam na toj sjednici podržao Buljev prijedlog
da se svi odrečemo svojih naknada u humanitarne
svrhe. Isto tako naglasio sam da su svi vijećnici imali
dvije godine vremena da pokažu svojim primjerom, jer
većina njih ima dobra primanja, da žele biti humani.
Ipak, nikoga se ne može natjerati da se svojih primanja
ostvarenih u Vijeću odrekne. Smatram da bi bilo dobro da
se svi vijećnici odreknu naknade i da svojim primjerom
pokažu humanost, a ne da takve prijedloge podrže samo
deklarativno.
Što mislite o izdvajanju financijskih sredstava iz
gradskog proračuna za potrebe kulture i sporta u
Gradu Sinju?
Sjećam se vremena, jer imam i godina, kada su se ljudi u
našem gradu bavili sportom i kulturom iz ljubavi i kada
novac nije bio pokretač takvih aktivnosti. Međutim nakon
90-tih godina, stvaranjem demokratske države i prelaska
iz socijalističkog u kapitalističko društvo svi su nekako
shvatili da sve treba biti plaćeno pa i bavljenje kulturom
i sportom. Ako nema novca nema ni kulture ni sporta,
tako se trenutno razmišlja. Danas, pojedincima iz raznoraznih udruga bavljenje kulturom i sportom je iznimno
dobar izvor prihoda, a ja smatram da trebamo, itekako
razlučiti profesionalizam od amaterizma. S obzirom da je
Grad Sinj takav kakav je, nema razvijeno gospodarstvo,
nema sponzora i većih donatora koji to mogu financirati,
sva sredstva za sport i kulturu idu iz gradske blagajne na
teret naših poreznih obveznika. Moram naglasiti kako se
RAZGOVOR S POVODOM
ne radi o malom novcu nego o velikih 7 milijuna kuna.
Zamislite kad bi se ta sredstva prepolovila koliko bi se
moglo napraviti cesta i kanalizacije. Moram napomenuti
kako u našem gradu postoji udruga koju je osnovala
familija gdje je suprug predsjednik, a supruga voditeljica i
za samo 4 sata rada tjedno stave u svoj džep 50.000 kuna
godišnje. Osobno vjerujem da u Sinju ima ljudi koji bi
jednako dobro i kvalitetno taj posao radili za puno manju
naknadu.
I dalje mislim da je Galerija Sikirica jedan veliki
financijski promašaj za Grad Sinj. Ogromna sredstva
su uložena a dali je dat kulturni ekvivalent u to nisam
siguran. Držim da nitko neće dolaziti posjećivati ciljano tu
Galeriju kao što se recimo posjećuje Galerija Meštrović. I
taj novac se mogao bolje upotrijebiti, no u tom momentu
određenoj političkoj strukturi je to odgovaralo, a i samom
Stipi Sikirici, koji je već jednom prevario Grad. Sikirica
je, podsjećam, dobio od Grada zemljište na kojem je
trebao napraviti kuću i atelje da bi djelovao u Sinju. Kuću
su mu napravile sinjske firme, a na kraju je on to sve
prodao i otišao.
Što se tiče glasila grada Sinja, Sinjskih novina, smatram
da su dobar pokušaj ali ih treba marketinški osnažiti po
uzoru na Makarsku kroniku.
Kako vidite sinjsku političku scenu u budućnosti
s obzirom na raspad koalicije Nezavisne liste dr.
Jadrijevića i SDP?
Mi Sinjani, kakvi jesmo, izgleda da smo uvijek na krivoj
strani. Svatko ima pravo na svoj izbor i neću se miješati
u to. Ne bavim se visokom politikom ali odlazak SDP
iz vlasti, s obzirom na ankete, neće donijeti ništa dobro.
Možda griješim, ali tako razmišljam.
Nakon raspada koalicije i vaša funkcija u Vijeću se
mijenja, kao ćete sada glasovati?
Ako me netko bude kontaktirao prije sjednice i ponudio
svoje prijedloge o njima ću, naravno, razmisliti i reći
otvoreno što mislim. Glasat ću po svoj savjesti.
Što mislite, s obzirom na trenutnu politički situaciju u
Gradu, hoće li proći proračun?
Hoće, proći će, ali na jedvite jade i uz puno kompromisa.
Koliko će kompromisi biti kvalitetni to je upitno. Po mom
mišljenju najbolje rješenje su izvanredni lokalni izbori.
I za kraj, ponovno ću se vratiti na proteklu sjednicu
Gradskog vijeća. Vi ste postavili gradonačelniku
pitanje, kada će građani Sinja biti oslobođeni plaćanja
komunalnog doprinosa, vode, struje, vrtića i drugih
nameta koji opterećuju njihov, ionako mali kućni
budžet, pa mi recite jeste li to ozbiljno mislili ili ste
utopist?
S obzirom da neki vijećnici populistički nastupaju bez
ikakvog ekonomskog opravdanja tražeći razno-razne
subvencije( mukte prijevoz, mukte ovo i ono…) karikirao
sam pa sam i ja postavio populističko pitanje. Pitate me je
li to moguće – NIJE!!!
13
UDRUGE
SINJSKE NOVINE
UDRUGA CJELOVIT ŽIVOT
Nova civilna udruga u našem
gradu koja je već ostvarila
zanimljive i društveno korisne
programe
Piše: Božena ROMAC
Udruga za promicanje cjelovite dobrobiti čovjeka
društva i prirode Cjelovit život radom je počela u svibnju
prošle godine na inicijativu građana, sa svrhom susreta i
osposobljavanja prvenstveno svojih članova za što bolje
ostvarenje cjelovitog života kako bi isto utkala u svoje
djelovanje. Broji 35 aktivnih članova,predsjednica je dr.
Tanja Kodžoman–Križanac, dopredsjednici su Luka
Prolić i Gordana Pletikosić, a upravni odbor ima 15
članova. Prostorije koje im je ustupilo svetište se nalaze
na adresi Fratarski prolaz 4, a internetska stranice je u
izradi. Statut udruge temelji se na kršćanskim vrednotama
poimanja čovjeka, društvenih odnosa i odnosa prema
prirodi u duhu socijalnog nauka Crkve. Udruga je
otvorena za suradnju sa svim udrugama i pojedincima
različitih svjetonazora i religijske pripadnosti, a osnovni
ciljevi rada su poboljšanje kvalitete življenja u užoj i
široj društvenoj zajednici, suradnja sa svim humanistički
usmjerenim ljudima u dijalogu o svim bitnim temama
naše sredine radi ostvarenja općeg dobra u vremenu u
kojem živimo imajući u vidu i buduće generacije. Misija
je prepoznavanje potreba pojedinca i suvremenog društva,
aktivno sudjelovanje u oblikovanju društvenog života
koji će biti u službi izgradnje cjelovitosti ljudske osobe
i integriteta prirode. Vizija je cjelovit pogled na život
iz kojeg će proizlaziti djelovanje koje je u potpunosti
usklađeno s takvim pogledom, uvažavajući svjetonazorske
razlike i radeći na jedinstvu različitosti. Prošle godine
imali su niz zapaženih i od građana dobro popraćenih
aktivnosti. Zajedno s izviđačkim odredom Sinjski
vitezovi obilježili su Svjetski dan ekologije. Organizirali
su promociju knjige časne sestre dr. Rebeke Jadranke
Anić, predavanje prof. dr. sci. Dragana Poljaka o
štetnom utjecaju elektromagnetskog zračenja na zdravlje
čovjeka. Pokrenuli su i projekt Dječji tjedan koji je
obuhvatio kazališne predstave, radionice te tri okrugla
stola na kojima je obrađena tema pod nazivom Između
slobode i zakona. Na okruglim stolovima su sudjelovali
predstavnici udruga koje djeluju na području Sinja,
poglavito mladih, predstavnici Grada, policije i crkve, a
raspravljalo se o problemima alkoholizma kod mladih.
Unatoč različitim mišljenjima o smjeru djelovanja,
postignut je dogovor te se krenulo u realizaciju. Udruga
je imala i dva literarna natječaja sa novčanim nagradama
na kojima su pobijedile Petra Buljan i Gabrijela Grubišić
Čabo, učenice sinjske gimnazije. U listopadu pet članova
14
udruge sudjelovalo je na V Hrvatskom socijalnom tjednu
u organizaciji Biskupske konferencije. Simpozij je trajao
tri dana i rezultirao vrlo zanimljivom deklaracijom. Riječ
je o opsežnom razmišljanju o radu i manjkavostima
društva, o provođenju zakona na pravi način, situaciji u
gospodarstvu kada se o ljudima razmišlja kao o sredstvu a
ne o osobama gdje se neisplaćivanjem plaća obezvrjeđuje
ljudski rad i gazi dostojanstvo. Na socijalnom tjednu
je rečeno kako je ovaj susret drugi po važnosti nakon
dolaska pape u Hrvatsku. „Odluke ove deklaracije pratit
ćemo i mi sa aktivnostima na kojima će biti potrebno
raditi mjesecima, a u projekte ćemo uključiti i udruge
ne samo iz Sinja i Cetinskog kraja nego i iz Županije.
Naša udruga promiče važnost kvalificiranja i znanja
jer će to biti od presudne važnosti u budućnosti zbog
nezaposlenosti, a upravo je i to jedan od razloga zbog
čega pokušavamo pomoći ne samo pojedincu nego i
društvu.
Sa udrugama mladih pokušati ćemo revitalizirati
biciklizam na području Cetinskog kraja jer imamo
preduvjete za to. Jedna od mogućih trasa je hodočasnička
staza od Sinja do Solina putem kojem je nekada išla
sinjska ferata,“ predstavila je Tanja Kodžoman planove
rada udruge te dodala kako je pokrenut i projekt
edukacije o zdravoj prehrani kojeg provodi dr. Sanja
Ćikara u osnovnim i srednjim školama. Ekološka
sekcija udruge organizirala je predavanja o zaštićenim
vodama naše županije, a predavanjima se željelo javnosti
približiti važnost voda. U prosincu udruga nastavlja sa
svojim projektom Dječji tjedan koji će se održavati od
5. do 13. u mjesecu. Dr. Kodžoman Križanac pozvala je
sve zainteresirane da im se pridruže i da u aktivnostima
udruge pronađu nešto zanimljivo za sebe.
U statutu udruge stoji da će provoditi socijalni nauk crkve,
a to nije ništa drugo nego promatranje i osluškivanje
problema svakodnevnice i čovjeka. Ovoj vrlo zanimljivoj
udruzi želimo puno novih projekata i da im se pridruži što
veći broj članova.
BRANITELJI
SINJSKE NOVINE
Obilježena 17. godišnjica vojne
akcije „ Zima 94.“
Piše i foto: Filip Ratković
Dinara, surova i hladna.
Stotine hrvatskih branitelja čeka trenutak
i riječi kada će krenuti naprijed prema
četnicima.
I krenulo je……….
Ratna operacija 1994. godine nazvana
„Zima 94“, započela je 29. studenog.
kada su se borbene skupine 126.
Domobranske pukovnije ubacile u
međuprostor neprijatelja koji nije ništa
slutio.
Dan kasnije 30. studenog započeli su
frontalni udari na iznenađene postrojbe
bosanskih Srba potpomognuti 114. br.
HV i 80.DP, te 4 . 7. i 5. GBR.
Tijekom idućih dana, sve do 7. prosinca
hrvatske snage u krajnje nemogućim
uvjetima, zimske surovosti uspjeli su ovladati visovima
Dinare i tih dana stabilizirati crtu bojišnice.
Istovremeno se pokreće i napad na istočnoj strani
Livanjskog polja gdje udruženo djeluju ( 5 GBR. 1 HGZ
22 DP i specijalne postrojbe MUP-a HR HB. Borbena
Udruga veterana 126. Brigade priprema
monografiju
Udruga veterana 126.br.HV Sinj u prosincu mjesecu
predstavit će fotomonografiju u čast poginulih pripadnika
HV iz Cetinskog kraja Prema dostupnim podatcima
gradova i općina Cetinskog kraja autor, Filip Ratković
obradio je na oko 120 stranica podatke o poginulim
braniteljima. Monografija obiluje ratnim fotografijama
koje oslikavaju borbeni put hrvatskih bojovnika od
Vukovara do Dubrovnika. Ovo je prvi pokušaj spomena
na hrvatsku mladost koja je dala najviše što je mogla.
Bitka za domovinu je prestala, ali za njeno održanje i
sjećanje na one najzaslužnije još traje.
djelovanja i pomaci na bojišnici su trajali do 24. prosinca
94. kada se operacija smatrala završenom. Oslobođeno je
područje širine 10 km i dubine oko 20 km – ukupno 200
četvornih kilometara.
Srbi su poraženi na Dinari i u većem dijelu Livanjskog
polja koje se našlo pod nadzorom HV i HVO-a. Ovom
značajnom akcijom udruženih hrvatskih snaga stvoreni
su uvjeti za pripremu i provedbu najbriljantnije akcije
HV oslobodilačke „Oluje“. Za uspjeh akcije posebnu čast
odajemo našim zapovjednicima, generalu Anti Gotovini
ispred HV i generalu Tihomiru Blaškiću ispred HVO, čije
su ratne zamisli dovele do pobjede nad neprijateljem.
Operacija „Zima 94.“odvijala se u ekstremnim
vremenskim uvjetima, visokim snijegom, snježnim
olujama i vrlo niskim temperaturama i do -20 celzijusovih
stupnjeva. Zbog neprekidnog boravka i borbenih
djelovanja u takvim uvjetima mnogi su hrvatski vojnici
VUKOVAR 1991.-2011.
Udruga Veterani 126. Brigade HV-a Sinj boravila
je u Vukovaru u prigodi obilježavanja 20. obljetnice
stradavanja grada heroja. Filip Ratković je svojim
aparatom zabilježio detalje, mimohod, odavanje počasti
poginulim braniteljima Vukovara te mjesto na kojem je
poginuo Ivica Poljak- Sokol.
pretrpjeli ozljede smrzavanja ruku i nogu, te nerijetko
ostajali bez pojedinih ekstremiteta. Zbog svega
navedenog operacija „Zima 94.“ u povijesti Domovinskog
rata ušla je kao primjer iznimnih fizičkih i moralnih
napora kroz koje su prolazili hrvatski branitelji u obrani
od agresije i oslobađanja okupiranog teritorija.
Cilj operacije je u konačnici postigao svrhu, oslabio
pritisak bosanskih Srba na zaštićenu enklavu Bihać,
potisnuo neprijatelja sa Dinare i prostora Livanjskog
polja, te spriječio približavanje Sinju i okolici te
Livanjskom kraju.
U ovoj vojnoj akciji svoje živote dalo je 29 branitelja, 19
ih je teško , a 39 lakše ranjeno, dok se trojica vode kao
nestali.
Upravo zbog njih smo se s ponosom sjećali odajući
im počast cvijećem i svijećama te svetom misom na
velebnom križu planinskog vrha – Maglaj.
Domovini vjerni !
Sve za hrvatsku !
15
DOBRI DUH
SINJSKE NOVINE
PETAR DADIĆ, NAŠ ČOVJEK NA VEZI
Inženjer Petar Dadić (56) cijeli svoj
radni vijek, pa i onaj dio kada je bio
srednjoškolac i student posvetio je
sredstvima veze. Radio klub, radio
amaterizam, Radio Sinj, HIT radio, veze
i odašiljači, sve je to Petar imao i ima u
malom prstu. A sigurni smo da puno vas to
nije ni znalo.
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Boris FILIPOVIĆ-GRČIĆ
Sad ćete se zasigurno pitati zašto smo izabrali Petra
za dobrog duha Sinja. U ovoj rubrici se trudimo od
zaborava „spasiti“ ljude koji su svojim aktivnostima
na raznim područjima života grada dali obol, i
napravili nešto za opću korist. E, pa dragi moji,
vjerovali ili ne i naš Petar Dadić je upravo jedan
od takvih. Naime desetljećima on na razne načine,
jučer analogno, danas digitalno, uvijek kroz eter,
spaja Sinj s ostatkom svijeta. Iako mu je prvi hobi
bio modeliranje brodova, već 1970.g. učlanjuje se
u Radio klub Sinj i završava tečaj za telegrafiju. U
okviru radio kluba, početkom sedamdesetih godina
prošlog stoljeća počeo je djelovati prvi radio Sinj.
Petar se sjeća da je to bila improvizirana radio
postaja koju su on i kolege složili od starih uređaja
(velikih ruskih kutija), napravili radio-difuzni
odašiljač, a potom nabavili gramofon TOSCA i
puštali u eter glazbu s ploča. „Tada smo i mi koji
smo se bavili radio amaterizmom sami konstruirali
uređaje. Naime, originali su bili skupi pa smo se
snalazili. Eksperimentirali smo sa valnim duljinama,
a prvi službeni pozivni znak kluba je bio YU2ACF,
danas je to 9A1ACF. U to vrijeme kad je krenulo,
radio Sinj se izdvaja posebnu sekciju, a ja ostajem
u radio klubu. Tada sam, može se kazati, još bio
dječak,“ priča nam Petar svoju priču o počecima.
No prve ljubavi se ne zaboravljaju, pa se tako Petar
ponovo pojavljuje, ovaj puta već kao inženjer
elektrotehnike sa diplomom splitskog fakulteta, u
ponovnom pokretanju radio Sinja, a to je bilo 1990.g.
„Sjećam se da su me pozvali u gradsku upravu,
tada je Odjel društvenih djelatnosti vodio Dinko
Franchini. Trebalo je obnoviti radio Sinj. Pripremio
sam elaborat, tehničke karakteristike, počeli smo
nabavljati opremu, 1. kolovoza 1991.g. sam postavio
odašiljač, a radio je počeo emitirati program 13.
kolovoza 1991.g. Uskoro kreće rat i naša ekipa s
radija je počela, tako neiskusna, već raditi u ratnim
16
uvjetima. No, uspjeli smo cijeli rat držati vezu, čak
smo jedno vrijeme, desetak dana, jedini na području
Cetinskog kraja imali signal i reemitirali program
Hrvatskog radija. Naime, između ostalog tada je
neprijatelj vodio i medijski rat protiv nas pa su tako
odašiljači, a i sama sjedišta lokalnih radio postaja
bila na meti njihovih topovskih cijevi. Pokušali su
uništiti infrastrukturu HRT- pa jedno vrijeme osim
našeg nije bilo nikakvog radijskog niti TV signala
n ovom području,“ prisjeća se Petar. Ujedno, treba
napomenuti da je radio klub također uspijevao
održavati vezu koja je u tim uvjetima bila vrlo važna,
čak u trenucima i životno važna. „Uspjeli smo probiti
informativnu blokadu,“ domeće Petar koji je za svoje
zasluge u Domovinskom ratu dobio i spomenicu.
„Pa bilo je opasnih trenutaka. Na lokaciji gdje smo
bili, neprijatelj nas je otkrio i granatirao, a ja sam
se penjao na krov namještao antene, odašiljače,
ponovo uspostavljao vezu, pa bi opet u studio kako
bismo nastavili emitirati,“ kaže Petar kojeg se mlađi
sugrađani sjećaju i kao predavača u srednjoj školi
gdje je nekoliko godina predavao matematiku,
elektrotehniku i fiziku. Uz rad na radiju, Petar
je često uskakao i preko radio kluba organizirao
radio vezu kako bi e mogli pronaći izbjegli, nestali,
spajati rastavljene obitelji u radu diljem Hrvatske i
BiH. U mirnodopskom razdoblju bez Petra je bilo
nezamislivo nekoliko projekata, snimanja klape Sinj,
izravni prijenosi Alke i Velike Gospe, te niz drugih
zanimljivih događaja za naš kraj. Dakle s punim
pravom možemo ponoviti konstataciju iz naslova,
Petar je naš čovjek koji uvijek održava vezu (naravno
onu radijsku) i koja rijetko puca. „Nemojte samo
mene, moram pohvaliti sve kolege koje su radile ili
još rade sa mnom. Sve je to zajednička zasluga. Mi
jednostavno volimo to što radimo,“ rekao nam je
na kraju Petar koji evo sada uspješno plovi radiovalovima na HIT radiju.
SINJSKE NOVINE
MJESNI ODBORI
VIJEĆE MJESNOG ODBORA SINJ DONIJELO PRIJEDLOG
PROGRAMA RADA ZA 2012. GODINU
Na temelju članka 91. Statuta Grada Sinja (‘’Službeni
glasnik Grada Sinja’’ br. 10/09), 14. studenoga 2011.
godine održana je 4. sjednica Vijeća Mjesnog odbora Sinj.
Vijeće Mjesnog odbora Sinj utvrdilo je slijedeće prioritete
za 2012. godinu na području grada Sinja.
Komunalna infrastruktura :
‘’Štalija’’ – rješavanje problema odvodnje oborinskih
voda.
‘’Luka’’ – rješavanje problema odvodnje oborinskih
voda.
Ulica Put Šimaca - Izgradnja kanalizacijskog sustava.
Ulica Ruđera Boškovića – izgradnja kanalizacijskog
sustava.
Ulica Ćosin potok – Izgradnja kanalizacijskog sustava.
Ćurlini te ulice Ivana Meštrovića, Vlahe Bukovca Izgradnja kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje
atmosferskih voda.
Postavljanje rasvjetnih tijela u ulici Lumbinov most. U
dodatku i peticija potpisana od stanara iste ulice.
Put šumarije – natkrivanje tzv. ‘’Baraćevog potoka’’ od
Junakovog stadiona do križanja sa ulicom Put Piketa.
Također vrlo važan problem je i nepostojanje rasvjetnih
tijela na navedenom predjelu, što uz otvoreni kanal
predstavlja svojevrsnu CRNU TOČKU grada Sinja.
Natkrivanje ‘’Ćosina potoka’’ od Baljkovog mosta
uzvodno do ulice Antuna Konstantina Matasa, odnosno do
gradskog bazena. Prijedlog izgradnje parking mjesta nad
samim kanalom u cijeloj dužini.
Natkrivanje ‘’Ćosina potoka’’ od Gradske dvorane do
križanja Splitske ulice i ulice Domovinskoga rata – 1.faza,
te 2.faza od ‘’Jenjića’’ do ulice Put Piketa.
Ulica Ćosin potok – rješavanje odvodnje oborinskih voda
od kućnog broja 10 ( Runjin most) do ‘’Kamenoklesara
Jukića’’
Rekonstrukcija i sanacija pristupnog puta i kamenih
zidina tvrđave Kamičak te uređenje okoliša povodom 300
godina izgradnje utvrde, 1712.god -2012.god.
Ulica Čemer – postavljanje nekoliko rasvjetnih betonskih
stupova do ulice Put Pavića.
Prometna infrastruktura i asfaltiranje ulica :
Put Odrine - dovršenje nogostupa.
Put Pavića – izgradnja nogostupa.
Ulica Domovinskog rata – rekonstrukcija nogostupa.
Put Šumarije – presvlačenje asfalta od Junakovog
stadiona do ulice Put Piketa.
Ulica Ćosin potok, od Runjina mosta do izlaza na
Zagrebačku ulicu – presvlačenje asfaltom (cca. 800 m2).
Proširenje ‘’Runjina mosta’’ u ulici Ćosin potok.
Proširenje mosta na glavnom lateralnom kanalu na
vrhu aerodroma, ulica Put Piketa. Kritična točka
pogotovo vikendom zbog sve većeg posjeta aerodromu
u rekreativne svrhe. Također je nužno i rješavanje
nogostupa te biciklističke staze u kasnijoj fazi.
Put Župića – vraćanje usporavajućih, upozoravajućih
traka koje su kod rekonstrukcije ulice uništene.
Semaforizacija raskrižja ulica Splitska, Put Ferate i Kneza
Branimira (Kod Pinjura)
Postavljanje ‘‘TREPTAČA’’ – svjetlosnih upozorenja na
pješačkim prijelazima u blizini škola.
4 su najnužnije lokacije:
1. Zagrebačka ulica ( kod benzinske postaje
– Srednjoškolski centar )
2. Ulica Antuna Konstantina Matasa (OŠ
Marka Marulića i vrtić Bili cvitak)
3. Alkarsko trkalište (OŠ Fra Pavla
Vučkovića)
AD 9. 4. Splitska ulica (Kod Pinjura – OŠ Ivana
Lovrića)
Ulica Pelimovac pa sve do Miletina – rekonstrukcija
ceste.
Ulica Vladimira Nazora te dio ulice Brekin put –
presvlačenje asfaltom (cca.400 m2)
Ulica Put Međina – presvlačenje asfaltom od zgrade suda
do Ramske ulice (cca 400 m2)
Asfaltiranje i uređenje zemljane površine u ulici Brekin
put, između kućnih brojeva 5,7,9 (kvadratna površina cca
100 m2). Veliki problemi kod povećanih oborinskih voda
koje se spuštaju iz smjera Šimaca. Dolazi do natapanja i
slijevanja vode u podrume zgrade.
Ulica Karajkova lokva – presvlačenje asfaltom (cca 800
m2).
Ulica Vlahe Bukovca – presvlačenje asfaltom (cca 800
m2).
Nogostupe u uskom centru grada obložiti/urediti
betonskom galanterijom.
Sličan primjer uređenja imamo kod policijske postaje.
Vrlička ulica.
Rekonstrukcija i adaptacija/uređenje Peškarije u skladu
sa zgradama Suda i Alkarskih dvora.
Ulica ‘’Put Radošića’’ – iznad stočnog pazara asfaltirati
manji komad ulice ostao neasfaltiran od prošlogodišnje
intervencije (cca 100 m2).
S obzirom na površinu odnosno administrativnu
veličinu koju obuhvaća MO Sinj, predlažemo da
isti u preraspodjeli ukupnih sredstava, proračunom
namijenjenih za asfaltiranje i presvlačenje ulica i cesta,
sudjeluje ne manje od 30% od ukupnog iznosa.
Isto tako želimo istaknuti da gore navedeni plan za
2012 godinu sadrži osim projekata koji su pred samom
realizacijom, i neke projekte za koje smo dobili
neslužbene informacije da nisu u planu za 2012. god s
obzirom na teško gospodarsko stanje u gradu.
MO Sinj želi istaknuti da su svi ovi projekti-problemi
s kojima se građani suočavaju neophodni za normalan
život u 21 stoljeću, i da za iste osim gradskog proračuna,
sredstva treba pokušati tražiti u pred-pristupnim
fondovima Europske Unije te u fondovima Ministarstava
Republike Hrvatske.
17
MLADI I BIZNIS
SINJSKE NOVINE
TORBICA KAO UMJETNIČKO DJELO
Sinjanka svojim originalnim dizajnerskim
rješenjima pokrenula revoluciju u svijetu mode
Piše: Klaudija KRAJINA
Foto: Arhiv Danijele BILIĆ
Sinjanka Danijela Bilić unijela je pravu malu revoluciju u
svijetu mode svojim okruglim torbicama koje podsjećaju
na cvijet. Danijela je studentica Tekstilno-tehnološkog
fakulteta u Zagrebu koja se na izradu torbica odlučila
sasvim slučajno želeći sestri pokloniti nešto posebno za
rođendan. Izlagala je na mnogim izložbama u Zagrebu,
Ljubljani i Križevcima, a na natječaju „ Krpa + Zadatak
“ osvojila je prvo mjesto. Kako nastaju njezine torbice,
gdje pronalazi inspiraciju za njih i ima li perspektive za
mlade dizajnere saznali smo u razgovoru s Danijelom.
Što je utjecalo na Vaš odabir zanimanja modnog
dizajnera?
Bio je to trenutak kada sam se kao osnovnoškolka
susrela sa skicama koje je Jean Paul Gaultier napravio
za kostimografiju filma Fifth Element. Oduševila
sam se člankom u novinama koji je prikazao sve faze
razvoja : početne skice, informacije o materijalima i
načinu izvedbe, potrebne prilagodbe, te izgled finalnog
odjevnog predmeta. Od tada sam počela proučavati
svijet mode koji me je kako je vrijeme prolazilo, sve
više fascinirao.
Kako ste došli na ideju da kreirate okrugle torbice ?
Željela sam izraditi nešto što nije tipično, uobičajeno,
nešto što će se istaknuti u masi. U srednjoj školi sam
izradila par okruglih torbica samo za sebe, na faksu
zavoljela kreiranje tekstila i na kraju spojila to dvoje u
18
jedno. Smatram da moji modeli nisu samo
torbice nego mala umjetnička djela koja
možeš ponijeti sa sobom. Torbice koje će
svaku dnevnu kombinaciju u trenutku podići
na višu razinu ili upotpuniti večernje izdanje.
Je li to florealni uzorak , s obzirom da
torba podsjeća na cvijet?
Da, to je florealni uzorak , apliciran kružno
oblik podsjeća na cvijet. Kada bi isti uzorak
aplicirali u ravnim redovima i na većoj
površini izgledao bi totalno drugačije, kao
mahovina, lišće ili nešto slično. Mnogi su
načini apliciranja koji u konačnici uvijek
aludiraju na nešto poznato iz prirode.
Koliko je potrebno za izradu torbe,
izrađuješ li je ručno?
Moje torbice su ručni radovi koje izrađujem
u malim serijama. Sve sama režem, šivam,
SINJSKE NOVINE
MLADI I BIZNIS
spajam i samim time je svaki komad unikat. Za
izradu jedne torbice mi je potrebno od 20 do
30 radnih sati. Cijene modela kreću se od 400
do 500 kuna. S obzirom na količinu vremena i
materijala utrošenih u njih mislim da je cijena jako
pristupačna.
Što misliš koliko su hrvatski dizajneri dostupni
cijenom?
Postoji velik broj neafirmiranih dizajnera koji
nisu poznati, ni prisutni u medijima a pristupačni
su cijenom. Također mislim da većina poznatih
dizajnera s obzirom na kvalitetu i originalnost
imaju normalne cijene. Moramo uzeti u obzir da
su većina njihovih kreacija ručni radovi, izrađeni
u malim serijama ili pak unikati.
Je li teško u Hrvatskoj uspjeti kao mladi
dizajner i kakvo je tvoje iskustvo s prodajom
torbi?
Mislim da je općenito mladima teško uspjeti.
Željni smo iskustva, poslova u kojima ćemo moći
pokazati svoj talent. Smatram da će talentirani i
marljivi dizajner uvijek biti prepoznat od strane
struke. Problem je u tome što status ˝mlade nade˝
moraš i zadržati, opravdati u daljnjem radu.
Tada se javljaju financijski problemi, nedostatak
podrške i stres koji uzrokuje manjak inspiracije.
Moja iskustva su za sada pozitivna, imam pomoć
i podršku obitelji i prijatelja, reakcije klijenata su
odlične. Idem svojim tempom i slušam intuiciju.
Uspjeh ne dolazi preko noći pa znam da me čeka
još mnogo rada i neprospavanih noći. U današnjoj
situaciji moći živjeti od rada u kojem uživaš i koji
te čini sretnim je uspjeh, sve ostalo je bonus.
Gdje pronalaziš inspiraciju?
Inspiraciju pronalazim u detaljima koji me
okružuju, arhitekturi,produkt dizajnu i slikarstvu
ali često ona dolazi i kao rezultat mog razmišljanja
o samom karakteru osoba kojima se želim obratiti.
Svaki model je namijenjen imaginarnoj djevojci,
ženi koja ima karakteristike osobnosti koje sam
joj sama propisala. Neki modeli su za romantične,
neki za sramežljive, neki za one žene jakog
karaktera, a neki jednostavno za one koje vole
privući pažnju i biti zamijećene.
Razvijaš li neke ideje, radi li se radi o torbama,
čeka li nas neki novi oblik, ili su u pitanju
odjevni predmeti?
Imam mnogo ideja koje želim realizirati. Za
mnoge trenutno nemam prikladnu tehničku
opremu, ali nadam se da ću uskoro i to srediti.
Za sada ću se zadržati na torbama a kasnije tko
zna...neka to ostane iznenađenje za sve pa čak i za
mene.
19
MLADI I BIZNIS
SINJSKE NOVINE
IRENA CVITKOVIĆ, INŽENJERKA POLJOPRIVREDE OTVORILA AGENCIJU ZA POLJOPRIVREDU I
PODUZETNIŠTVO „ŠILJEGICA“
Poljoprivrednici dočekajte Europu spremni!
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Kad je Irena Cvitković nakon srednje škole odlučila
upisati studij veterine bilo je nezamislivo da žena radi sa
životinjama. No zbog ljubavi prema životinjama Irena
je pronašla kompromis i upisala poljoprivredu, te po
završetku studija stekla naziv
inženjerke poljoprivrede, smjer
stočarstvo. Tu Irena ne staje
sa svojim školovanjem već u
Kninu na veleučilištu „ Marko
Marulić“ stječe naziv „Stručna
prvostupnica inženjerka
poljoprivrede-stočarstvo krša.
Objavila je i znanstveni rad na
temu istarskog pršuta. Nakon
Oluje odlazi u Knin na poziv
koji je tada upućen mladima
pod geslom „Mladi ljudi
dođite, naselite se i radite.“
Zapošljava se u tvornici stočne
hrane „Agroprerada“ koja
nakon privatizacije propada.
Zatim se Irena zapošljava u
Hrvatskom stočarskom centru,
danas Hrvatska poljoprivredna
agencija na radnom mjestu
kontrolnog asistenta. „Od prvih
poticaja u stočarstvu 2000.
godine radila sam u sustavu,
obišla sam gotovo sve stočare
u Splitsko–dalmatinskoj
županiji. Moglo bi se reći da
je svaka koza, ovca, prošla
kroz moje ruke jer su se tada
životinje markirale po prvi put.
Usput smo educirali stočare o
sistemu poticaja koji su tad tek
krenuli. Posao je bio sezonski,
radila sam sedam sezona, ali
šansa za stalno zaposlenje nije
postojala,“ objašnjava Irena.
Agenciju „Šiljegica“ pokrenula nakon dugogodišnjeg
rada i stjecanja iskustva na terenu
Tada se odlučila za osnivanje agencije koja bi bila na
usluzi poljoprivrednim proizvođačima. Agenciju je
nazvala „Šiljegica“ , što je u narodu ustaljen naziv za
mladu ovcu do dvije godine starosti koja se nije još
ojanjila. “Puno sam radila na terenu i znam kako naši
stočari rade, oni su naviknuli na jedan sistem i prilagodba
im teško pada. Ulazak Hrvatske u EU članstvo donijelo
je za obvezu i mnoštvo novih prilagodbi i propisa, a
poglavlje o poljoprivredi bilo je jedno od najzahtjevnijih.
No nije rješenje odbiti stočara riječima kako nije dobro
ispunio obrazac i zato neće dobiti poticaj. Na taj način
20
će se pomesti cijeli stočarski fond. Tu vidim da bi moja
agencija mogla biti servis između poljoprivrednika i
institucija. Poljoprivrednici ne trebaju imati strah od
promjena. Pošto sam dugo nezaposlena koristila sam
poticajna sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
iz Programa za samozapošljavanje. Moj poslovni plan
u cilju samozapošljavanja
je odobren. Za cijeli svoju
poduzetničku ideju nemam
potporu grada Sinja jer je
grad ukinuo Program za
poticanja poduzetništva.
Stoga sam umjesto tog
kredita s kamatom od 2%
morala dignuti kredit kod
banke s kamatom od 11%,“
nastavlja Irena.
Osim pomoći pri ostvarenju
poticaja agencija „Šiljegica
„ će nuditi usluge pomoći
u izradi poslovnih planova,
izradi investicijskih i
promotivnih studija, analize
troškova i koristi, izradi
projekata namijenjenih
dobivanju kredita i
bespovratnih sredstava,
praćenje programa
predpristupnih fondova,
pomoć pri osnivanju
udruga uzgajivača stoke te
organiziranje stočarskih i
poljoprivrednih izložbi.
Irena nije mogla zaboraviti
svoju sklonost umjetnosti
jer i sama izrađuje razne
rukotvorine. Stoga će u
sklopu prostora gdje će se
nalaziti agencija otvoriti
galeriju rukotvorina s
ciljem okupljanja svih
kreativaca ne samo iz Sinja već i iz cijele Hrvatske. Tu
će moći izlagati ali i prodavati svoje rukotvorine. Irena
će, priređujući razne događaje pokušati oživjeti stare
tradicijske vještine poput predenja vune. Od početka
prosinca agencija će započeti s radom u prostoru u
Brnaškoj ulici.
Na izmaku godine u kojoj smo zabilježili malo poslovnih
uspjeha Irena daje tračak nade našim poljoprivrednicima
da uz pravu pomoć i savjet mogu ostvariti bolju dobit, a
ujedno i priliku za sve žene koje se bave ručnim radom,
kreativce i hobiste iz našeg okruženja da kroz galeriju
rukotvorina prezentiraju svoje unikatne radove.
KRITIČNO OKO
SINJSKE NOVINE
GLJIVA NA PIJACI
Svako toliko gradska komunalna služba vraća
betonsku gljivu na dnu pijace prema Petrovcu, koju
netko makne da bi mogao prometovati. Pretpostavlja
se da se radi o dostavnim vozilima, a neodgovorni
vozači na svoju ruku miču gljivu. Sjesti za stol i
dogovoriti se, jer važna je i dostava, ali važna je i
gljiva.
KANTA ZA OTPATKE U PARKU
Slika govori sve, ne treba ništa dodati.
ZAPALJENE TENDE
Jedan od zadnjih vikenda u listopadu u kasnim
noćnim satima vandali su protutnjali gradom i
napravili priličnu štetu. Razbijeni izlozi, počupano
i pogaženo cvijeće, prevrnute i razbijene žardinjere,
razbijena vrata od kina, zapaljene tende štandova
kod crkve i tako redom. Vruć vikend, policija i
službe, kako imamo zadnju informaciju su ipak
uspješno odradile posao.
K
R
I
T
I
Č
N
O
O
K
O
SPOMENIK NA RADOŠIĆU
Spomenik koji obilježava stradanje žrtava iz
pretprošlog rata često je na meti grafitera koji
ispisuju neukusne poruke. Ovo nije jedini slučaj,
jer je nedavno na igralištu kod osnovne škole
Ivana Lovrića također bilo neprimjerenih natpisa.
Nije potrebno skrnaviti ničije spomenike, radi se o
žrtvama koje kako kršćanski nauk nalaže, sve treba
poštivati.
IGRALIŠTE U PARKU
Iako smo već pisali o ovom problemu, ova
fotografijI nam se učinila zgodnom, pa još jednom
podsjećamo nadležne da riješe ovaj problem.
URUŠEN ZID
U ulici poviše Alkarskih dvora rušio se stari
suhozid. No, ovaj puta brzo se reagiralo, zid se
već popravlja a odmah po urušavanju stavljena je
prometna signalizacija kako ne bi došlo do nezgode.
21
VREMEPLOV
SINJSKE NOVINE
VJESNIK CETINSKE
KRAJINE BROJ 198. OD 18.
TRAVNJA 1990. G.
Priredio: Vito PERIĆ
Ovaj puta vam donosimo priloge iz
zadnjeg broja Vjesnika cetinske krajine
koji je izišao 18. travnja 1990.g. pred
prve demokratske izbore u Hrvatskoj.
U novinama su kao prilog umetnute sve
kandidacijske liste stranaka koje su izašle
na lokalne izbore, a ujedno i liste za
parlamentarne izbore. Prema ondašnjem
važećem sustavu za 127 odborničkih
mjesta u Skupštini općine Sinj natjecali
su se kandidati sa stranačkih lista,
uglavnom HDZ-a SDP-SKH, Koalicije
narodnog sporazuma, Saveza socijalistaSocijalističkog saveza Hrvatske, Srpske
demokratske stranke i nezavisni kandidati.
Inače veći dio tog broja je posvećen
političkim temama, a izdvajamo i jednu
vijest iz tog doba, a to je da je održan
skupština Viteškog alkarskog društva
na kojoj je za vojvodu izabran Nikola
Tomašević. Druga zanimljiva vijest je da je
krajem ožujka te godine ponovo za javnost
otvorena zgrada adaptiranog gradskog
kina, i na kraju vijest iz sporta; KK Alkar
se vratio u Prvu B saveznu ligu, nakon što
su pobijedili Dalvina u Splitu rezultatom
105:92 i tako postali prvaci Hrvatske
košarkaške lige.
22
SINJSKE NOVINE
TEMA
Naša novinarka Klaudija Krajina istražila je što nas čeka kada uđemo u
Europsku uniju. Također je napravila i anketu među mladim Sinjanima koji
već žive u EU.
HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA
Piše: Klaudija Krajins
Foto: Arhiv Sinjskih novina
Hrvatska je sve bliže članstvu u Europskoj uniji. Prije
dogovorenog datuma ulaska u EU, 1.srpnja 2013. održat
će se referendum na kojem će građani odlučiti hoće li svoj
glas dati za ili protiv ulaska. Promjene koje nas očekuju
nakon ulaska u EU vidljive su u tekstu Ugovora o
pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. No prije nego što je
sastavljen ugovor trajali su pregovori koji se sastoje od 35
poglavlja. Donosimo kratki pregled pojedinih poglavlja.
SLOBODA KRETANJA ROBE I RADNIKA
Jedna od promjena je slobodno kretanje robe ali i radnika.
To znači da će se Hrvati moći slobodno zaposliti u
zemljama Unije bez posebnih odobrenja ili radnih dozvola
osim u onim zemljama koje odluče zadržati postojeća
ograničenja u svojim nacionalnim pravima najduže u
razdoblju od dvije, pet ili sedam godina. Državama
koje zadrže takva ograničenja, Hrvatska će također moći
primijeniti istovrsna ograničenja, pa ni njihovi građani
neće moći raditi u Hrvatskoj. Tvrtke koje odluče poslovati
izvan granica Hrvatske moći će slobodno pružati usluge
u svakoj državi članici bez nastanjivanja u toj državi.
Državljani Europske unije već dvije godine mogu kupovati
nekretnine u Hrvatskoj po istim uvjetima kao i građani, dok
poljoprivredna zemljišta neće moći kupovati još sedam
godina od dana pristupanja Hrvatske u Europsku uniju.
Kad Hrvatska ispuni uvjete za priključenje u schengenski
sustav, hrvatski građani će se moći slobodno kretati bez
graničnih kontrola unutar schengenskih granica.
TRGOVAČKA DRUŠTVA I POREZ
Poslovanje trgovačkih društava bit će olakšano osnivanjem
Europskog društva čime će se omogućiti prekogranično
pripajanje društava kao i prijenos sjedišta društva iz jedne
članice u drugu a da pri tom neće biti potrebna likvidacija
društva u jednoj članici i ponovna registracija u drugoj.
Pravila tržišnog natjecanja će zabraniti poduzetnicima
sklapanje ugovora kojima bi se dogovarale cijene,
ograničavala proizvodnja, razvoj i ulaganje ili dijelila
tržišta i izvori nabave. Također će se zabraniti udruživanja
poduzetnika koje bi moglo imati negativan utjecaj na
tržišno natjecanje. Financijske institucije poput kreditnih
unija koje posluju na teritoriju Hrvatske te HBOR trajno
su izuzete od propisa koje vrijede za Europske kreditne
institucije. Od 2015. godine uvest će se porez na kupnju
građevinskog zemljišta. Međunarodni promet putnika je
oslobođen plaćanja PDV-a. Minimalni prag za ulazak u
sustav PDV-a će biti 35 tisuća eura. Do kraja 2017. godine
porez na duhanske proizvode u Hrvatskoj će narasti do
razine poreza u drugim članicama.
23
TEMA
TELEKOMUNIKACIJE
Ulaskom u Europsku uniju građani će moći birati između
velikog broja teleoperatera uz zadržavanje postojećeg broja.
Pozivi u roamingu će biti daleko jeftiniji s maksimalnom
cijenom od 0,35 eura za odlazni poziv, a 0,11 eura za
dolazni (bez PDV-a).
POLJOPRIVREDA, RURALNI RAZVOJ I
RIBOLOV
Iznos između 300 i 400 milijuna eura godišnje koji je do
sada bio namijenjen izravnom plaćanju i ruralnom razvoju
bit će povećan za 10 milijuna eura na godišnjoj razini
namijenjenih programima u vinogradarstvu. 9,6 milijuna
eura u razdoblju od 10 godina je namijenjeno za programe
miniranih i minsko sumnjivih površina koje će nakon
razminiranja biti pretvorene u poljoprivredne površine. Tri
godine od pristupanja Uniji Hrvatska ima pravo isplaćivati
određena nacionalne davanja, a do 2018. godine naši
poljoprivrednici imaju vremena da se prilagode uvjetima
koje EU ima po pitanju ekološke proizvodnje i kako je
nazivaju dobre poljoprivredne prakse. Proizvodnja sira i
vrhnja će i dalje biti moguća, ali će se morati zadovoljiti
određeni higijenski uvjeti. Dodatno će se unaprijediti
sustav označavanja životinja na farmama kako bi se
smanjila prodaja na crno. No to nisu sve promjene na
području poljoprivrede, vlasnici peradarskih farmi imaju
razdoblje od godinu dana od datuma ulaska da svoje kaveze
za kokoši nesilice prilagode standardima EU-a. Hrvatski
ribari će imati pristup jedinstvenom tržištu Europske
unije, najvećem svjetskom uvozniku ribarskih proizvoda.
Također će im biti omogućen pristup sredstvima iz
Europskog fonda za ribarstvo. Ribolov za osobne potrebe
će biti ukinut nakon prijelaznog razdoblja i morat će biti
usmjeren u druge kategorije ribolova.
PROMET I ENERGETIKA
Hrvatski prijevoznici će dobiti konkurenciju, u željezničkom
prometu od početka 2013. godine, a u pomorskom prometu
od početka 2015. i 2017. godine. Hrvatski cestovni
prijevoznici neće moći obavljati nacionalni cestovni promet
( kabotažu) u drugim članicama dvije godine od datuma
pristupanja, a po načelu uzajamnosti niti prijevoznici
iz drugih članica neće biti moći obavljati iste usluge na
teritoriju Hrvatske u tom razdoblju. Na području energetike
tj. proizvodnje električne energije i plina također će doći
do pojave konkurencije iz drugih članica unije. Energetski
i prometni pravci u Hrvatskoj postat će dio zajedničke
trans-europske mreže. U trans-europsku prometnu mrežu
Hrvatska je uključila sve cestovne i željezničke mreže
svoga zaleđa povezane s pomorskim lukama, kao i sve
pomorske te zračne luke.
UVOĐENJE EURA I REGIONALNA POLITIKA
Jedinstvena valuta euro neće biti uvedena odmah kad
Hrvatska postane članica Europske unije, nego kasnije,
nakon što se ispune zadani uvjeti vezani uz stabilnost
cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i razinu
24
SINJSKE NOVINE
dugoročnih kamatnih stopa. Uz pomoć Europskog fonda za
regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijski
fonda smanjivat će se razlika između država članica i
poticati će se razvijanje konkurentnosti.
OBRAZOVANJE I KULTURA
Hrvatski državljani mogu boraviti u Europskoj uniji radi
studiranja, studijskih posjeta, obavljanja stručne prakse
te stručnog usavršavanja i osposobljavanja .Također će
moći studirati na europskim visokim učilištima pod istim
uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi
sveučilište. Povezivanjem Hrvatskog kvalifikacijskog
okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom, kvalifikacije
stečene u Hrvatskoj bit će lako prepoznatljive na europskom
tržištu rada.
CARINSKA UNIJA
Carinska unija obuhvaća ukupnu trgovinu robom među
državama članicama unije bez primjene carinskog nadzora.
Sve države članice Europske unije primjenjuju jednake
carinske pristojbe na robu koja se uvozi iz zemalja koje nisu
članice Unije. Nakon pristupanja granica sa Slovenijom i
Mađarskom postat će unutarnja granica Europske unije, na
kojoj se ukidaju carinske kontrole, dok će granice Hrvatske
s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom
i Srbijom postati vanjske granice Unije i na njima se
zadržava carinska kontrola. Hrvatski će građani moći kupiti
robu u bilo kojoj državi članici Unije, te je bez ikakvih
carinski pristojbi uvesti u Hrvatsku.
ZAJEDNIČKI PRORAČUN
Pristupanjem u EU Hrvatska ima obvezu uplate u zajednički
proračun iz kojeg može koristiti sredstva. Zajednički
proračun se puni iz tri osnovne vrste prihoda: tradicionalnih
vlastitih sredstava (prihodi od carina, uključujući i carine
na poljoprivredne proizvode, i pristojbe na šećer), vlastitih
sredstava po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) te
vlastitih sredstava iz uplata država članica na temelju bruto
nacionalnog dohotka (BND).
INSTITUCIJE
Hrvatski jezik postat će službeni jezik Europske unije.
Kao i ostale članice Hrvatska će imati jednog povjerenika
u Europskoj komisiji te po jednog suca u Sudu i u Općem
sudu, kao i jednog člana Revizorskog suda. U Europskom
parlamentu, imat ćemo 12 zastupničkih mjesta. Pri
donošenju odluka i akata u Europskom vijeću i Vijeću
Europske unije za koje se zahtijeva kvalificirana većina
Hrvatska će imati 7 glasova. U slučajevima kad se odluka
donosi jednoglasno, hrvatski će glas imati jednaku težinu
kao i glasovi ostalih
država članica. Opće vijeće Europske središnje banke
dobit će i jednog člana iz Hrvatske – guvernera Hrvatske
narodne banke. U vijeću guvernera Europske investicijske
banke također ćemo imati svog predstavnika. U
Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te u
Odboru regija Hrvatska će imati po 9 predstavnika.
SINJSKE NOVINE
TEMA
Europa u praksi
Kako Europska unija funkcionira u praksi saznali smo u razgovoru s našim Sinjanima
od kojih su neki rođeni u Njemačkoj a neki su otišli tamo u potrazi za radnim mjestom.
Alen Župić (Köln)
Već dvanaest godina radim i živim u Kölnu. Zaposlen sam u gastronomiji. Položaj radnika u EU
je jako dobar, radna mjesta su poprilično sigurna. Tko želi raditi lako će pronaći radno mjesto,
pa čak i stalni posao koji se ne čeka dugo kao u Hrvatskoj. Otkako je stigao euro ljudi su postali
puno oprezniji s novcem. I nakon ulaska u Europsku uniju plaće radnika su rasle, pa je tako i
moja plaća narasla. No, telefoniranje nije značajno pojeftinilo, moji telefonski računi i dalje su
ogromni.
Božena Jagnjić (Dortmund)
U Njemačku sam se doselila prije 25 godina. Zaposlena sam u restoranu kao kuharica. Položaj
radnika je donekle siguran. Kod većih firma je sve manje siguran zato što proizvodnju prebacuju
u zemlje gdje je jeftinija radna snaga. Nakon otkaza radnici idu na burzu. Zatim primaju socijalnu
pomoć pa se mnogi ne vraćaju na posao jer radije primaju naknadu i ljenčare kući. Otkad je
euro došao uvijek su neka poskupljenja. Marka je bila daleko bolja. Cijena telefoniranja ovisi o
izabranom teleoperateru.
Christina Fuchs ( München )
Rođena sam u Njemačkoj, ali moja majka je iz Sinja. Radim u ambulanti kod ortopeda kao
medicinska sestra. Ovisno o završenoj školi svatko može pronaći posao, a ukoliko netko želi nikad
nije kasno da nastavi školovanje. Ljudi često uz pomoć Agencije za rad mijenjaju radno mjesto
kad im zbog godina postane teško fizički obavljati posao. Euro je dosta utjecao na pad standarda,
prije je radnik dobivao 2000 marka a sad je to 1000 eura. Primjerice jedna čokolada Milka je prije
koštala pola marke tj. danas 25 centi, a sad ista čokolada košta 70centi, gotovo tri puta više. Plaće
rastu isto kao i prije, euro raste brže. Cijene telefoniranja ovise o izabranom operateru. Ako plaćaš
mjesečno 20 eura za internet, kućni telefon ne plaćaš. Ako nemaš taj flat onda plaćaš 3 -10cent / 1min.
Mario Munivrana (Ehingen)
Rođen sam u Njemačkoj gdje su se moji roditelji doselili. Radim kao fotograf za jedan veliki lanac
drogerijskih proizvoda, a po zanimanju sam električar. Radnici dobivaju uglavnom radni ugovor
ograničen na dvije godine. Nakon toga slijedi neograničen ugovor. Radnici imaju dosta dobar i
siguran položaj zahvaljujući radnim savezima i radničkom vijeću u većim tvrtkama. Sve drugo
je lošije otkako je Njemačka pristupila u EU. Cijene su se skoro udvostručile, a plaće su ostale
iste. Zahvaljujući radničkim savezima plaće rastu redovno između 1 i 4 %.Cijene telefoniranja su
slične onima u Hrvatskoj, veliko je natjecanje na tom tržištu. Većina ljudi koristi opciju flatrate
telefoniranja.
Sanda Dedić (Wiesbaden)
Već 14 godina živim u Njemačkoj. Nastavila sam se školovati za medicinsku sestru i istovremeno
radim u bolnici. Tko želi raditi može bilo kakav posao naći, a ako npr. imaš probleme sa zdravljem
ili neke druge probleme, biro ti pruža mogućnost školovanja za neke druge poslove. Jednom kad
dobiješ posao i ako si dobar radnik radno mjesto ti je sigurno. Svi žale i plaču za vremenom kad
je marka bila valuta, ali ta vremena su prošla. Današnja zarada se ne može nikako usporediti sa
zaradom prije nekih 15-tak godina. Može se i danas dobro živjeti u EU. Kao medicinska sestra
mogu zaraditi nekih 1800 eura, a što više radnog staža imaš to je naravno veća plaća.
Sandra Munivrana Figueiredo (Warendorf)
Rodila sam se u Njemačkoj gdje je moj otac došao u potrazi za poslom.
Radim kao tajnica. Položaj radnika je malo oslabio, ništa više nije sigurno. Kad počne raditi
novi radnik dobije ugovor na maksimalno godinu dana. Političari udvostručuju cijene i to je
jako nepravedno. Trenutno plaće ne rastu. Mislim da je telefoniranje jeftinije u Hrvatskoj nego
u Njemačkoj.
25
TEMA
SINJSKE NOVINE
PARLAMENTARNI IZBORI
Očekivanja sinjskih političara
Što tko nudi, kome dati svoj glas?
Piše: Žarko KODŽOMAN
Očekivanja svih sinjskih političara pred parlamentarne izbore, bez obzira o kojoj je opciji riječ, vrlo su
pozitivna što pokazuje i anketa koju smo napravili među njima. Svi se nadaju dobrom rezultatu svoje stranke/
liste i smatraju da baš njihova politička opcija može pridonijeti boljoj Hrvatskoj. No, na kraju će sud o svemu
donijeti sami birači. Nadamo se da će im ova anketa barem malo olakšati izbor…
Dr. Stipislav Jadrijević,
Nezavisna lista
Kakav će rezultat
vaša stranka polučiti
na predstojećim
parlamentarnim
izborima? Što nudi
biračima drukčije od
ostalih stranaka?
Nadamo se izvanredno
dobrim rezultatima jer
vjerujemo u običnog čovjeka
koji je uvidio da stranke sa
svojim dosadašnjim radom
vode ovu državu u propast.
Nema tu nikakve razlike
između SDP-a i HDZ-a koji
fingirajući nekakav sukob
jedni drugima nagone birače
kao da ovi ne vide što se
događa. Da je po pravdi
Boga, oni bi zapravo trebali
strahovati hoće li proći prag
i to jednako i jedni i drugi.
Dok o HDZ-u govore njegovi katastrofalni i kriminalni
rezultati vođenja Hrvatske, dotle i na drugoj strani SDP
nikad o problemima ne progovara konkretno već se
zamotao u svoj plan od 21 točke što je jasan dokaz da oni
ne znaju što hoće. S druge strane, naša nezavisna lista je
kod odabira ljudi koji će biti na njoj pošla od načela da ti
ljudi moraju biti prije svega stručni i moralni, ali i hrabri
krenuti stvarati Novu Hrvatsku. Ti ljudi koji su stali na
listu podupirući me u mojim nastojanjima, nisu se krili iza
nikakvih stranaka već su naprotiv ponudili svoju osobu,
svoj obraz kao jamstvo da znaju i mogu voditi ovu državu.
Naš program je jednostavan i može se reći u jednoj
rečenici: Povratak tradicijskim vrijednostima hrvatskog
gospodarstva kroz vjeru u čovjeka. To znači da nema
prodaje nacionalnoga blaga jer naš čovjek zna gospodariti
bolje, znači obnovu maslinarskoga, voćarskog i stočnog
fonda na razinu 50-ih godina XX. stoljeća, kvalitetnije
iskorištavanje naših energetskih potencijala s obnovljivim
izvorima, snažnu potrebu za novim visokoobrazovanim
kadrovima kojima treba besplatno školovanje ne samo u
26
Hrvatskoj već i u inozemstvu i još toga dosta, da dalje ne
nabrajam. Eto u čemu smo drugačiji, jer znamo kako i jer
je to „kako“ vrlo jednostavno.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
Budući saborski zastupnici s naše liste držat će se
načela koja smo objavili u ovoj kampanji i od njih neće
odstupiti niti za milimetar bez obzira tko u konačnici bude
postavljao ministre, bili tkz. lijevi ili tkz. desni. Da će
biti tako, oni jamče oni svojom osobom jer su dokazali
u dosadašnjem životu da im nisu bile potrebne nikakve
stranke da bi bili uspješni u životu, jer sve što su stekli
bilo je rezultat njihovog znanja i sposobnosti. Gdje se tu
nalazi Sinj i Sinjska krajina već sam opisao u prethodnom
odgovoru, a dovoljno vam govori i činjenica da je prvi na
listi u X. izbornoj jedinici Ivica Glavan, gradonačelnik
Grada Sinja. Taj čovjek nema središnjicu u Splitu
ili Zagrebu da tamo ide po nečije mišljenje, njegova
središnjica su građani s kojima se svakodnevno susreće.
SINJSKE NOVINE
TEMA
Stipe Jadrijević - Cvrlje, gradski vijećnik SDP-a
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na
predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi
biračima drukčije od ostalih stranaka?
SDP na ove izbore izlazi zajedno sa svojim koalicijskim
partnerima HNS-om, IDS-om i HSU-a u okviru Kukuriku
koalicije ili koalicije stranaka centra i lijevoga centra.
Siguran sam da će 4. prosinca građani potvrditi rezultate
mnogobrojnih anketa i da će Kukuriku koalicija osvojiti
apsolutnu većinu u hrvatskom Saboru, a posebno dobre
rezultate očekujem u našoj IX. izbornoj jedinici. Svim
građanima nudimo društvo u kojemu neće biti privilegiranih
samo zbog pripadnosti nekoj političkoj opciji te u kojemu
će put do radnog mjesta biti omogućen svima koji žele
raditi i od svoga rada dostojanstveno živjeti. Nažalost,
postali smo zemlja u kojoj se nerad i puka demagogija
dobro plaća, a neisplaćivanje radnicima zasluženih
plaća je postala uobičajena praksa koja je postala sasvim
prihvatljiva za trenutno vladajuću političku garnituru.
Preuzimanjem odgovornosti za budućnost ove zemlje SDP
to neće više tolerirati. Kao alternativu deklarativnoj borbi
protiv korupcije nudimo društvo i politiku poštenja.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
SDP će sa svojim koalicijskim partnerima Sinj kao i ostale
dijelove Hrvatske voditi prema ljepšoj i optimističnijoj
budućnosti. Što se tiče našega grada, siguran sam da ćemo
dolaskom na vlast, za razliku od dosadašnje prakse koju je
provodio HDZ, intenzivno raditi na ozdravljenju i jačanju
sinjskog gospodarstva te poticanju novih zapošljavanja
u suradnji s izvršnom vlasti grada Sinja bez obzira
kojoj političkoj opciji pripadali. Tražit ćemo revidiranje
određenih odluka viših državnih instanci čija je legalnost,
po nama, jako upitna, a imamo pravo vjerovati da ni tu nisu
bila čista posla budući da je te institucije vodio HDZ, kao
npr. preuzimanje Autoprijevoza od strateškog partnera i
izdavanje dozvole za gradnju stanice za tehnički pregled
na lokaciji predviđenoj isključivo za sadržaje komunalne
namjene i u tom smislu poštivanje odluka građana jedinica
lokalne samouprave i uprave, a koje donesu njihovi
izabrani predstavnici. Također, implementiranjem nekih
novih ideja podići ćemo razinu zdravstvene skrbi za naše
sugrađane na značajnu razinu što bi Sinj, uz sve prirodne
ljepote koje nudi, trebalo učiniti atraktivnim i poželjnim
mjestom za život.
Pozivam Vaše čitatelje i sve sugrađane da izađu na izbore
i glasom za kandidate Kukuriku koalicije pokažu da žele
promjene te drugačiju, pravedniju i ekonomski razvijenu
Hrvatsku.
Ante Sesardić, potpredsjednik HSU-a Sinj
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na predstojećim
parlamentarnim izborima? Što nudi biračima drukčije
od ostalih stranaka?
Naša stranka - HSU, kao članica Kukuriku koalicije,
ostvarit će očekivani rezultat, odnosno baš onakav kao što
smo i najavljivali. Našim biračima nudimo iskren i pošten
odnos, a umirovljenicima kao našoj glavnoj interesnoj
skupini obećajemo da ćemo se, kao i do sada, boriti za
mirovine dostojne čovjeka s kojima se može živjeti, a ne
preživljavati. Kompletan program naše stranke i koalicije
dat je u PLANU 21.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
Budući da će Kukuriku koalicija neosporno pobijediti na
ovim izborima i obnašati državnu vlast, mogu samo reći da
će članovi naše stranke koji budu izabrani u Sabor sigurno
kvalitetno i stručno obnašati funkcije zastupnika. Naravno
da ćemo preko tih istih zastupnika tražiti za naš grad Sinj
puno više nego li je dobivao do sada.
27
TEMA
SINJSKE NOVINE
Branimir Milardović, tajnik Gradskog odbora
HSS-a Sinj
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na
predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi
biračima drukčije od ostalih stranaka?
Na parlamentarnim izborima 2011. očekujem približno
iste rezultate kao i na prijašnjim izborima, dakle od šest
do osam mandata. Ono po čemu se razlikujemo od ostalih
stranaka, predstavljeno je u predizbornom programu HSS-a
pod nazivom PET+PRAVEDAN RAZVOJ koji se temelji
na pet poluga: obitelj kao temelj društva, pravedan razvoj
svih regija, turizam na modelima novog razvoja, zaštita
okoliša na modelu zelene ekonomije te jačanje hrvatskog
sela i očuvanje hrvatskih prirodnih bogatstava.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
Ako i iduće četiri godine budemo obnašali državnu vlast,
očekujem konkretnu pomoć kod sljedećih projekata:
dovršenje i izgradnja vodovodne mreže na području
grada, spajanje Sinja na plinsku mrežu, prometno
povezivanje Gospodarske zone Kukuzovac s autocestom u
Dugopolju četverotračnom cestom te nastavak pomaganja
kod razvojnih projekata koji imaju svu potrebnu
dokumentaciju. I naravno, i mi bi pokušali dovesti
multinacionalne kompanije i zaposliti 1500 - 2000 osoba
u Gospodarskoj zoni Kukuzovac.
Zvonimir Režić, predsjednik Mjesnog odbora Sinj,
HSLS
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na
predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi
biračima drukčije od ostalih stranaka?
HSLS očekuje povratak u status parlamentarne stranke te
da ima klub zastupnika u Saboru. Biračima, za razliku od
svih drugih, nudimo program koji je konkretan, realan i
primjeren trenutku u kojem se Hrvatska u gospodarskom
smislu nalazi. To su sasvim konkretne mjere za
zaustavljanje krize, postepeni izlazak iz nje te pokretanje
privrede u pozitivnom pravcu. Drugi nude maglu.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
Ako bismo bili u prilici sudjelovati u vlasti na državnoj
razini, Sinj bi u prvom redu predstavljala osoba koja
živi i radi u njemu, a ne u Zagrebu, koja poznaje
probleme našeg grada jer ih svakodnevno živi sa
svojim sugrađanima. Glavni problem Sinja je kolaps
gospodarstva i ogromna nezaposlenost. Konkretne mjere
za male i srednje poduzetnike - rasterećenje poreznih i
parafiskalnih nameta uz poticaj zapošljavanja koje HSLS
nudi sasvim bi sigurno bile poticaj poduzetnicima i
zapošljavanju. Sinj mora riješiti infrastrukturne projekte
koji su od velikog značenja za grad poput vodoopskrbe.
Državna je vlast obvezna sufinancirati i sudjelovati u
izgradnji vodoopskrbnih objekata u striktno određenome
kratkom vremenskom intervalu, tim više što se vodom
s Kosinca opskrbljuju otoci, a Čačijin dolac i Zelovo
su bez vode! HSLS se zalaže za regiju Dalmacija i u
tom bi smislu trebalo donijeti realnu strategiju razvoja
poljoprivrede i stočarstva u cilju zadovoljavanja potreba
za poljoprivrednim proizvodima, hranom i njihovim
plasmanom unutar Dalmacije i šire. Potrebna je jasna
strategija razvoja konjičkog sporta, vlastite ergele, uzgoja
28
konja te otvaranje konjičke akademije.
Institucije vlasti moraju sudjelovati u rješavanju problema
propalih poduzeća poput Dalmatinke, Sinjanke, Sadre
jer su sudjelovale i u njihovim neuspješnim i propalim
pretvorbama i privatizacijama. Prema HSLS-ovu
programu za obrazovanje, generalno bi, pa tako i u
Sinju, trebalo stimulirati redovne i uspješne studente
jer bi njihovo obrazovanje u cijelosti bilo besplatno.
HSLS u svom programu ističe i potrebu učinkovite i
racionalne uprave što svakako treba i Sinju. Činjenica
je da je današnja uprava glomazna i birokratizirana te
kvalifikacijskom strukturom nije u mogućnosti primjereno
odgovoriti potrebama niti građana niti investitora. Istinsko
i detaljno elaboriranje svega što HSLS misli da treba
napraviti u Sinju i što bi napravio kada bi bio u prilici
zahtijeva daleko širi vremenski i prostorni okvir.
SINJSKE NOVINE
TEMA
Stipe Maganić, predsjednik HNS-a Sinj
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na
predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi
biračima drukčije od ostalih stranaka?
Osnovni problem Hrvatske je nesposobna vlast, a njena
glavna šansa je promjena te vlasti. Zadatak i uloga
politike u Hrvatskoj je probuditi i iskoristiti njene
potencijale, a za to je potrebna Vlada sa legitimacijom,
pameću i poštenjem. Razvoj i zapošljavanje su osnova
politike Kukuriku koalicije. Proračun će služiti kao
poluga za razvoj, a ne za distribuciju i kupovinu birača
u kojoj na kraju nitko ne dobiva, već cijelo društvo
gubi. Ulazak u EU je naša velika šansa, kao i šansa za
Sinj i cijelu Cetinsku krajinu kojoj je dosta „čudnih“ i
neuspješnih pretvorbi (privatizacija), poljoprivrednih
subvencija bez poljoprivredne politike itd. Vjerujem da
su građani svjesni činjenice da su promjene potrebne i da
prepoznaju našu koaliciju SDP - HNS - HSU - IDS kao
jedinu jaku, ozbiljnu, stručnu, poštenu i sutra odgovornu
vlast, kao jedinu političku opciju koja u ovom trenutku
može ovu zemlju izvući iz gospodarske i društvene
krize. Ponosan sam, posebno kao dragovoljac i branitelj,
što sam član HNS-a te što sve ankete ukazuju da građani
prepoznaju sve što sam rekao. Pozivam građane da 4.
prosinca izađu na izbore i izaberu Kukuriku koaliciju kao
jamac bolje Hrvatske.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
Naš koalicijski program, poznat kao Plan 21, jasno
definira programe i prioritete u razvoju Hrvatske. Sigurno
da građane uvijek interesira, kako bi mi rekli, „ono
konkretno“, a ne opće. Od konkretnih stvari prvenstveno
trebamo u šest mjeseci riješiti nelikvidnost u državi jer
Hrvoje Markulin, gradski vijećnik i tajnik Gradskog
odbora HDZ-a
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na
predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi
biračima drukčije od ostalih stranaka?
Hrvatska demokratska zajednica će na sljedećim
parlamentarnim izborima zasigurno biti relativni
pobjednik te će u Hrvatskom saboru imati pojedinačno
od svih stranaka najveći broj zastupnika. Očekujemo da
će to u kombinaciji s našim aktualnim i potencijalnim
koalicijskim partnerima biti dovoljno za postizanje
parlamentarne većine i sastavljanje nove hrvatske Vlade.
Biračima nudimo beskompromisan nastavak borbe protiv
korupcije, kvalitetnu integraciju u europsku zajednicu
naroda i država, gospodarski rast, očuvanje mirovina i
socijalnih prava te posebno brigu za demografsku sliku
Hrvatske, obitelj i poticajnu populacijsku politiku po
čemu smo kao demokršćanska stranka posebno različiti
od ostalih stranaka.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
nijedna druga mjera ne može uspjeti bez toga. Paralelno
ćemo pripremati projekte za kandidiranje za EU fondove
te za strane investitore. „Dalmatinska zagora - Hrvatska
provansa“ projekt je HNS-a u okviru koalicije i on
je direktno vezan za ove krajeve. Radi se o razvoju
poljoprivrede i eko-proizvodnje, starih zanata i običaja,
obiteljskih gospodarstava i kulinarstva, povezivanju u
klastere i zajedničku organiziranu ponudu na tržištu, sve
uz pomoć države, odnosno regionalne razvojne agencije
koju ćemo trebati ustrojiti i radi ovog projekta i radi
povlačenja sredstava iz EU fondova. Naravno, i poticaji
poljoprivredi trebaju ići ne prema veličini površine
nego količini proizvedenog jer je to jedina normalna
mjera. Zona Kukuzovac je gradski projekt, djelomično
i županijski. Država će podržavati razvoj zona i njene
infrastrukture.
U proteklom mandatu
Vlada RH (ali i velika
poduzeća u državnom
vlasništvu) donijela
je nekoliko ključnih
odluka koje će, ukoliko
to lokalna sinjska vlast
bude znala, pozitivno
utjecati na razvoj grada
Sinja. Spomenut ću
samo sufinanciranje
komunalnog opremanja
Gospodarske zone
Kukuzovac, prijenos
vlasništva nad bivšom
vojarnom Ivaniša
Nelipića u samom
centru grada, izgradnju
i opremanje Alkarskih dvora te obnavljanje povijesne
komunikacije i izgradnju državne ceste od Hana preko
Biloga briga do granice s BiH (koja se nastavlja dalje do
Livna). Ukoliko HDZ ostane na vlasti na državnoj razini,
nastavit će se podupirati svi sinjski projekti, pogotovo oni
kapitalni.
29
TEMA
SINJSKE NOVINE
Ivan Perić, predsjednik stožera HSP-a 9. izborne
jedinice - Sinj
Kakav će rezultat vaša stranka polučiti na
predstojećim parlamentarnim izborima? Što nudi
biračima drukčije od ostalih stranaka?
Na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. HSP
bi u devetoj izbornoj jedinici s nositeljem liste Mirkom
Čondićem trebao polučiti takav rezultat koji će zateći
sve političke rivale. Bez dvojbe, dosadašnji odrađeni dio
ukazuje na to da hrvatski birači traže jačanje hrvatske
desne opcije kroz Hrvatsku Stranku Prava. Bez dvojbe,
postajemo jača parlamentarna stranka koja će biti u prilici
ozbiljnog kreiranja daljnje državne politike. HSP pred
biračko tijelo izlazi s elementarnom i nezaobilaznom
obavezom ustoličenja pravne države koja bi trebala startati
sa svim raspoloživim instrumentima u cilju zaustavljanju
pljačke, kriminala, rasprodaje zajedničkih nam dobara od
vitalnog interesa te očuvanja prirodnih resursa na kojima
nam Europa i svijet zavide. Kolonijalni kapitalizam bit
će istjeran iz Hrvatske. Tko želi poslovati u našoj državi,
postat će vrlo brzo svjestan da rad ima svoju vrijednost koju
će morati izraziti u neupitnoj isplati plaća. Materijalna
mogućnost za školovanje djece neće biti upitna jer država,
ma koliko siromašna bila, mora primjenjivati ustavnu
obvezu jednakosti i ravnopravnosti, a zaustaviti ideju koja
je krenula sa realizacijom da je školovanje rezervirano za
djecu materijalno i politički imućnih obitelji. HSP se ne
zanosi idejom o obnašanju državne vlasti, već namjerom
da istu stavi u službu sluge i servisa hrvatskog naroda čija
je elementarna materijalna egzistencija, kao i neovisnost,
po svim pitanjima ozbiljno ugrožena.
Ako vaša stranka bude obnašala državnu vlast, kakva
su vaša očekivanja, što će konkretno napraviti za Sinj?
Grad Sinj je devastiran u privrednom smislu više od
30
desetljeća. Očito je da su istim upravljale političke
opcije na čelu s ljudima koji su na ime propasti grada i
cijele krajine osobno i skupno profitirali. Za Sinj i cijelu
krajinu morat će se u izradi razvojnih projekata angažirati
kompetentni ljudi. Naravno, one koji su dosad polučili
zavidne rezultate HSP će podržati u smislu da kod izvršne
vlasti inzistira na nesmetanoj realizaciji tih projekata
koja neće biti uvjetovana stranačkim bojama, korupcijom
institucija i pojedinaca. Za svaki pokušaj zaustavljanja u
realizaciji boljtka grada i krajine, javno ćemo prozivati
odgovorne.
SINJSKE NOVINE
ZANIMLJIVOSTI
LJUDI JE LI TO MOGUĆE
Na Suhaču rodile masline bolje nego na moru
U svom masliniku usred Suhača
vrijedni Dragan Ćurković ove sezone
ubrao 270 kg maslina i napravio 32
litre vrhunskog ulja.
Piše: Vito Perić
Foto: Stipe Buljan
Upravo
rečenicom legendarnog sugrađanina,
pokojnog Mladena Delića, „Ljudi je li to moguće“
možemo početi ovu priču. Naime, na Suhaču na
predjelu Karaguša-Glauičine masline rađaju kao
da su na otocima ili u Istri. Zasluga je to vrijednog
Dragana Ćurkovića koji je prije 11 godina posadio
15 stabala maslina, a sada ih ima oko 70. „Rodilo
je ove godine, imali smo 270 kila, a napravili smo
32 litre ulja. Sorte su oblica, mastrinka, istarska
bjelica,drobnica,lastovka i nešto sam navrćao
levantinke. U berbi je bilo nas 10-ak, uglavnom
rodbine i prijatelja i to je bila prva fešta. Radili
smo i zabavljali se, jedan nezaboravan doživljaj,“
sa uzbuđenjem priča suhački maslinar Dragan
Ćurković. Inače njegov maslinik se prostire na
površini od 1500 metara četvornih i nalazi se na
idealnom terenu u zavjetrini pa je i to zasigurno
jedan od razloga dobrog roda maslina. Viša stručna
savjetnica Hrvatske poljoprivredne komore, magistra
Ivana Župić kaže kako naše podneblje (sinjski kraj
op. V. P. ) nije pogodan za kulturu masline, a to je
još jedan razlog za priznanje Draganu Ćurkoviću i
njegovom trudu. „Konkretno, poticaji za bavljenje
tom vrstom voćarstva ovdje ne bi prošli jer zaista
nema klimatoloških i drugih uvjeta. Ali, vidite
Dragan je ipak uspio, prvenstveno zahvaljujući
odlično odabranom mikrolokalitetu koji je osunčan
dobar dio godine, u zavjetrini i još ako je tu kvalitetno
tlo bogato hranom za masline, naravno mislim na
suhačku zemlju, eto uspjeha,“ kaže magistra Župić,
te dodaje kako ova kultura u našem kraju ipak ne bi
bila ekonomski isplativa. „Ovdje su uobičajeni kasni
proljetni i rani jesenski mrazevi što je pogubno za
masline. Niske temperature unište urod, a maslina
može egzistirati ali neće davati urod svaku godinu.
I drugi sade masline pa se javljaju takvi problemi.
No, ipak ima pokušaja hvale vrijednih i zasigurno
je ovaj maslinik na Suhaču jedan od takvih. Stoga
smo, u suradnji sa drugom Lijepa naša odlučili
prijaviti maslinik Dragana Ćurkovića na natječaj
za županijsku nagradu kao najbolji maslinik našeg
kraja,“ rekla je na kraju magistra Župić, a mi možemo
samo čestitati vrijednom maslinaru Draganu i
poželjeti mu još više roda i dobrog ulja, pa nek se
ovo, šta bi naš stari svit reka „pripovida kako i mi u
Zagori imamo ulje za prste polizat.“
31
KULTURA
SINJSKE NOVINE
MARŠAL
Momci kojima se smiješi bolja rokerska budućnost
Sinjski bend koji je sa svojom pjesmom Plašt već pobrao odlične
kritike, a spot se vrti na CMC-u, te je na Youtubeu imao nekoliko
tisuća pogleda.
Razgovarao: Mate MALEŠ
Foto: Arhiv Maršala
Nakon što sam uredniku
Sinjskih novina predložio da u
novinama malo više promovira
mlade sinjske glazbene sastave,
dogovorili smo se da ću ja
odraditi koji razgovor i pružiti
im priliku da sami kažu nešto o
sebi. S obzirom da je ‘’Maršal’’
trenutno jedan od aktivnijih
sastava u Sinju, odmah sam
dogovorio razgovor s njima.
Našli smo se u Ćose, gdje se
bend sastaje radi prova barem
dva puta tjedno tijekom cijele
godine. Razgovor sam započeo s
Josipom Horvatom i Brunom
Vujanovićem, a kasnije su došli
i drugi članovi, koji baš i nisu
bili zainteresirani za razgovor,
nego su se radije uhvatili
štimanja instrumenata i priprema
za provu.
Za uvod malo o bendu, tko su
članovi i kada je sve počelo?
Josip: Maršal je hard rock bend
s primjesama bluesa, a članovi su: Bruno Vujanović
-vokal, Jerko Kovačić -bubnjevi, Filip Čovićsolo gitara, Vladimir Jurišić-bas gitara, i ja, Josip
Horvat – ritam gitara. Filip je iz Trilja, Vladimir je
iz Trogira, a mi ostali smo Sinjani. Okupili smo se
krajem jedanaestog mjeseca 2010. godine. Inače,
svi se dugo poznajemo i prije svega smo prijatelji, a
onda glazbenici koji čine band.
Odakle ime Maršal i koje je njegovo značenje, i
koje Vam je značenje loga?
Josip: Što se tiče imena, neki ga možda povezuju
s maršalom Titom, međutim mi smo se odlučili za
to ime jer je to marka najpoznatijih pojačala, ali i
u povijesti je ta riječ imala važno značenje. Logo
32
prikazuje Sinjsku Alku kroz koju prolaze dvije
kubure. Na taj način smo napravili prepoznatljiv logo
sa simbolom našeg grada.
Snimili ste spot za pjesmu ‘’Plašt’’, što je malo
neobično s obzirom da je uobičajeno da se spotovi
i singlovi snimaju za pjesme u trajanju od nekih
tri-tri i pol minute, a vaša traje gotovo dvostruko
duže. Je li to utjecalo na prikazivanje spota na
televiziji?
Bruno: Nismo željeli ograničavati svoju ideju da bi
podilazili zahtjevima komercijalnog tržišta. Cilj je
bio pokazati da se i dužom pjesmom može postići
isti, pa čak i bolji efekt.
Josip: Spot se za sada redovito prikazuje na CMC-u,Croatian Music Channelu i dobro je prihvaćen,
a uskoro će se prikazivati i na drugom programu
SINJSKE NOVINE
HTV-a, u noćnom glazbenom programu.
Moram napomenuti da se ovaj zanimljiv spot može
pogledati na YouTube-u. Prvi dan je imao nekoliko
stotina pogleda, a sada već par tisuća.
Kako nastaju vaše pjesme i odakle Vam
inspiracija ?
Josip: Ja radim glazbu, tekstove Bruno, a na
aranžmanu rade svi članovi benda. Inspiraciju
za glazbu nalazim u hard rocku osamdesetih.
Bruno: Inspiraciju za tekstove nalazim u
svakodnevnom životu i
svemu onome ružnome
što mi se događa.
Tekstovi su negativnog
predznaka, ali se u
njima na kraju nalazi
optimizam, jer ipak mi
je cilj energiju usmjeriti
na nešto pozitivno.
Što se tiče nastanka
pjesama, na Josipovu
glazbu ubacujem
svoj tekst. On svira
čvrst ritam, na što ja
kontriram melodičnim
pjevanjem, ubacujući
svoj stil.
Tko su Vam uzori?
Josip: Uzore
nalazimo u hard
rocku osamdesetih i
zvođačima kao što su:
Guns ‘n’ roses, Skid
row, Steve Vai, Zakk
Wylde i Whitesnake,
a od domaćih stare
Divlje Jagode
i Majke.
Bruno: Moji uzori su Đorđe Balašević
i Beatlesi, ali najveći utjecaj na moje
stvaralaštvo imaju Goran Bare, čija
filozofija mi je najbliža, te Majke.
Što je nastupima?
Josip: Do sada smo imali nekoliko
zapaženih nastupa od kojih bi izdvojio
nastupe na S.A.R.S. festivalu u Sinju i
Moto party u Trilju gdje smo svirali s
uzorima Divljim Jagodama. Do kraja
godine imamo namjeru održati još koju
svirku.
Koji su daljnji planovi benda?
Josip: Krajem studenog ulazimo u studio
Ante Pupačića -Pupija, u kojem smo snimili
KULTURA
Imate li kakvu anegdotu s kojeg nastupa?
Josip: „Na nastupu na triljskom moto party-u, svirali
smo odmah iza Divljih jagoda. Čim smo se popeli na
binu Bruno se zahvalio našoj predgrupi.“
Bruno: „Iza nastupa u Otoku gitarist Filip, kojega
inače zovem Satriljani je dobio žene, Josip, Jerko
i Vlade su dobili fanove,a ja sam dobio po sebi.
Razlog: neki isfrustrirani posjetitelj!“
Kako ste zadovoljni prostorima za svirke u Sinju,
i kakva nam je uopće scena?
Josip: „Prostora ima, ali nedovoljno. Matineje su
odavno izumrle, svirke počinju od 23sata pa nadalje,
a u kafićima se više ne može svirati. Nekada je grad
imao Dom mladih za takve stvari, pa se nadamo da
će se u nekoj bližoj budućnosti naći neka zamjena za
taj objekt koji će nastaviti tradiciju staroga.
Što se tiče scene u Sinju, ona je jako bogata rock
‘n’ rollom, ima dosta bendova i odličnih solo
glazbenika. Čak bi se usudio reći da je Sinj trenutno
jedan od najrokerskijih gradova u Hrvatskoj po
odnosu broja stanovnika i glazbenik, ako ne i prvi.
Nekada je taj trofej nosila Rijeka ,ali se bojim da ga
je godinama polako izgubila.“
prvi singl. Snimit ćemo četrnaest pjesama koje će
biti objavljene na albumu, koji bi trebao biti izdan u
svibnju iduće godine. Već smo pronašli i izvođača.
Nakon izdavanja albuma, svirat ćemo svaki vikend.
Uz to, pripremamo snimanje spota za još jednu
pjesmu.
Ima li neka poruka za kraj i pozdrav?
Bruno: Zahvalili bi udruzi S.K.U.P. na podršci
pruženoj na početku našeg rada i pozdravili našu
publiku.
33
KULTURA
SINJSKE NOVINE
KULTURNA ZIMNICA
KNJIŽEVNA VEČER SA JURICOM
PAVIČIĆEM GALERIJI SIKIRICA
Piše: Vito PERIĆ
Foto: Mario DESPOTOVIĆ
Unatoč „krivo“ odabranom terminu što je i sam Jurica
Pavičić rekao na početku književne večeri, jer je tu
večer 11. Studenog nogometna reprezentacija Hrvatske
igrala važnu utakmicu sa Turskom, na opće iznenađenje
posjetitelji su posjeli gotovo sve stolice u gledalištu
kako bi iz prve ruke čuli jednog od ponajboljih pisaca,
kolumnista i filmskih kritičara takozvane srednje
generacije. Nakon kratkog uvodnog predstavljanja od
strane organizatora Pavičić je pročitao dvije priče iz
svoje nove knjige koja bi uskoro trebala biti objavljenja,
a jednu priču čak premijerno samo za Sinjane. Priče
Sestra i Četiri kralja publika je pažljivo odslušala i
nagradila pljeskom. Nakon toga Pavičić je kroz razgovor s
voditeljima programa govorio o filmu, odnosno kritički se
osvrnuo na stanje u hrvatskoj kinematografiji, programske
sheme, odnosno izbor filmova koje gledamo na „malim
rije početka književne večeri upriličena je
prigodna svečanost dodjele nagrada za literarni
natječaj koji je organizirala udruga Cjelovit život.
Profesorica Tatjana Kovač Lovrić je najavila, a Jurica
Pavičić uručio nagrade srednjoškolkama koje su osvojile
prva tri mjesta na natječaju na temu Kultura rada; Petri
Buljan, Damiri Žmire i Gabrijeli Grubišić-Čabo.
P
ekranima“, a naravno uz razgovor o književnosti i kulturi
uopće Pavičić se osvrnuo i na hrvatsku svakidašnjicu
koju on redovito prati u svojim kolumnama i osvrtima u
PO PRVI PUTA U NAŠEM GRADU
ODRŽANA NOĆ KAZALIŠTA, DIO
MEĐUNARODNE MANIFESTACIJE
Zanimanje publike i odlična organizacija odlična
su podloga za prerastanje manifestacije u
tradicionalnu
Piše: Božena ROMAC
U Sinju je održana prva Noć kazališta. Riječ je o vrlo
zanimljivom međunarodnom programu koji se održava u
sedam zemalja: Austriji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj,
Crnoj Gori, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji.U Hrvatskoj
program je iz godine u godinu sve bogatiji tako da se ove
godine manifestaciji koja se održava od 2009. Priključilo
čak 70 kazališnih kuća. Sinjsko pučko kazalište zbilja
je u subotu 19. 11. postalo glavnim mjestom susreta,
dijaloga, druženja i novih spoznaja kako umjetnika i
kazališnih djelatnika tako i publike. Manifestaciju su
otvorili dogradonačelnik Zoran Vujanović i predsjednik
sinjskih kazališnih amatera Željko Viculin. Ljubitelji
34
dnevnom tisku. Posebno emotivno pričao je o propasti
triljske Cetinke koju je među ostalim upravo osnovao
njegov pokoji otac inženjer Ivo Pavičić. „Otac je zajedno
s kolegama stvarao tu tvornicu, praktički na ledini. Bilo
mu je poslije teško gledati kako propada. Nedugo nakon
propasti tvornice i on je preminuo, kao da je predosjetio
kraj i svoj i svoga „djeteta“. Zaista je veliki dio svog
života i rada utkao u to poduzeće, znao bi danima i
noćima raditi, pa i vikendima, zajedno s kolegama.
Stvarali su dobar proizvoda, a upravo je to danas jedna
od mana našeg gospodarstva, jer kada stvarate novi
proizvod radi cijeli organizam , a ne samo djelovali, a
u nas toga više nema. Kerum i njegova „braća“ trgovci
su uveli jednu drugu filozofiju, pretprodaje i prodaje,
što je pogubno,“ rekao je na kraju Pavičić te se zahvalio
organizatorima otkrivši kako je po prvi puta ovako
službeno u Sinju uz želju da i dalje bude u kontaktu sa
manjim mjestima koja često neopravdano znaju biti na
rubu kulturnih i drugih zbivanja.
kazališta uživali su u zanimljivom program u kojem im je
ponuđeno čak pet predstava. Iako je bilo možda rizično
u Sinju organizirati jednu ovakvu večer jer se nikada ne
zna koliki je broj onih pravih ljubitelja kazališta, izgleda
da se trud naših kazalištaraca itekako isplatio. Naime,
gotovo svaku predstavu u gradskom kinu pogledalo je
oko 300 gledatelja. Pored domaćih Pometenih na sinjskim
daskama predstavila se Dramska družina “Most” iz Trilja,
Dramska udruga “Proložac” iz Prološca i po prvi put u
Sinju amatersko kazalište “Šulet” iz Šolte te Dramska
družina “Kolarin” iz Dubrovnika.
Sve predstave bile su komedije koje je naša publika
ispratila sa velikim pljeskom.
Članovi sinjskog kazališta, poznati i kao vrsni domaćini,
po završetku programa organizirali su prigodni domjenak
za sve sudionike, koji je potrajao do ranih jutarnjih sati
nedjelje.
Gosti su bili oduševljeni dočekom i organizacijom te su
najavili dolazak i iduće godine. Željko Viculin zahvalio
je svima koji su došli na Noć kazališta s nadom da će
posjetitelja slijedećih godina biti i više. Zahvalio je i svim
sponzorima i donatorima koji su pomogli da Sinjani, a
posebno kazalište, i dalje slovi kao dobar domaćin.
SINJSKE NOVINE
KULTURA
ŠVICARSKA TURNEJA SINJSKOG PUČKOG KAZALIŠTA
Profesor Jakov Dukić pratio je u svojstvu savjetnika naše kazalištarce na turneji
po Švicarskoj. Donosimo njegove impresije po povratku sa te uspješne kulturnozavičajne misije iz zemlje čokoladnog sira, pardon sira i čokolade.
Piše: Jakov DUKIĆ
Foto: Arhiv SPK
Za samo pet dana sinjski su kazalištarci
apsolvirali
umijeće
putujućih
družina, prvih utemeljitelja teatarske
umjetnosti, uključujući i novčani
uspjeh, izražen u kobnim francima.
Četiri predstave u tri grada za tri dana
uz 3000 prijeđenih kilometara, deseci
susreta, klapskih after-party tuluma i
oduševljena publika ponovo otvaraju
pitanje: tko su „pravi“ glumci? Zašto
Državni lopov neće dobiti godišnju
nagradu HR glumišta? Zato prije
svega naš poklon mladim glumcima:
Antoniji i Petru, Tonću i Lovri, Kati
i Điđiju. Oni su umjesto najavljenog
Državnog lopova još u lipnju izveli
Romea i Juliju i Pometene Bruna
Baraća, s lakoćom probili otvore u zidu neželjenih
uljeza kroz koje su onda u tijeku same predstave
pljuštali aplauzi publike. Činilo se kao da su ljudi
umjesto lopova željeli ljubav mladih ljubavnika i nadu
u čistije društvo. Ljudi su nam prilazili poslije predstave
dirnuti spontanošću. Oni su Romeo i Julija op. a.) i
bez kostima i reflektora zračili ljepotom svoje pojave
i bogatstvom svoga duha. Možda ih je okruženje samo
potaklo da daju najviše, zemlja gdje su se i Bog i ljudi
podjednako iskazali, Švicarska, zemlja u srcu Europe,
konfederacija europskih naroda, koja nije članica EU
ali je, kako se nama čini, već ostvarila najveći dio
ciljeva iz Lisabonskog sporazuma. Dobru atmosferu
dugujemo pjesmi. Nakon predstave ili u autobusu
mladi su glumci postajali mješovita dalmatinska klapa,
pa bi Julijin sopran i Strikanov tenor Romeo vješto
popratio na gitari. Bila je to stvarno „cool“ tura. Lovre
je glumio u obje predstave a u klapi je pjevao sva četiri
glasa. Điđi je nastupio na „daskama koje život znače“
prvi put u životu. U Badenu (Zurich) Romeo i Julija
su, usput svratili po inspiraciju u Veronu, pod „the
balkon“. Željko je na misi u Bernu uručio fra Gojku
Zovku Alku i izrekao kratak, ali izvrstan govor. Marija
je prodala mnoštvo snimki svih predstava. „Bekstejđ
bojsi“ su radili kao švicarski sat. Bruno je na sceni bio
autor i glumac nekoliko likova koje je htio, a izvan
scene, otac, suprug, bariton. Kata je u novom kaputu
čitala iz Evanđelja po Mateju, Petar je likom, stasom
i glasom ulazio u san mladih Europljanki. Nježni nas
je spasio na granici. Tonći je bio zakon, jedini Zakon
koji vridi u Eurozoni i zbog povijesnih zasluga Žare,
Vlaje i Bože.
Upoznali smo mnoge vrsne domaćine, Anu i
Zvonimira, fra Gojka, Rašeljku i Tina, Vesnu i
Radovana, koji nas je svojim člankom u Libri podsjetio
na pokojnog Tihomila Rađu. Najbolja glumica je
u Švicarskoj dijaspori Ivana Martinović, a najbolji
sportaš Ilija Kovačić, prvi vratar FC Basela. Na putu
prema kući svratili smo u Padovu. Sve smo dane
djevojke odvraćali od šopinga, pa su tu, malo prije
naše granice, kupile poneku sitnicu. Dok smo sjedili
na štekatu nedaleko crkve sv. Ante, Antonija(Julija)
je rekla ocu Brunu; „Idem ja s barba Jakovom vidit
crkvu.“ Dok smo prilazili vratima zamolila me da joj
pridržim vrećicu dok stavi na ruku netom kupljeni
sat. Kad smo ušli zakoračili smo na tren u središnju
lađu kako bi osmotrili cijelu crkvu. Velika rozeta na
drugom kraju dala je dovoljno svijetla da bude vidljiv
njen sjaj u oku kad je sagledala cjelinu građevine i
ukrasa crkve sv. Ante u Padovi. Taj je ushit zbog
dodira njene nevinosti i svetosti prostora bio znakom
meni, slučajnom suputniku da ćemo se vratiti u Sinj
živi i zdravi. I zadovoljni.
35
SINJSKE NOVINE
KULTURA
Kako je Vinko Barić spasio sliku
Piše: Dragana Modrić
Foto: Boris Filipović Grčić
Slikarstvo nije mrtvo! Sve crne prognoze koje su krajem
prošlog stoljeća ukazivale na siguran gubitak slike u borbi
s novim medijima, srećom se nisu obistinile. Potvrdile su
to ove godine sve važne smotre umjetnosti u Hrvatskoj,
od zadarskog Plavog salona, Splitskog bijenala do
Bijenala slikarstva u organizaciji HDLU-a . Sve upućuje
na veliki povratak stare dame-slike. A nije joj bilo lako.
Spočitavalo se da sigurna na zidovima galerijskih prostora
nema prevelikog doticaja sa životom. Skupi materijali
i tehnička disciplina jednostavno su izgledali zastarjeli
u usporedbi s brzim digitalnim medijima koji štede
vrijeme i novac. U vremenu performansa, instalacija,
cyber arta mučila se slika sa svim onim što jest. Od
podloge i pigmenta, tehnike do značenja i odnosa prema
svijetu. Rastezala se, kidala, fizički izvlačila u prostor
ili ga propuštala, tražila način kako da preživi. Slikari su
eksperimentirali, tražili odgovore izvan slikarske tehnike,
mijenjali kist za foto ili video aparat i polako se pretvarali
u konceptualce. Oni koji su ostali vjerni klasičnoj slici
nalikovali su romantičnim trubadurima na svemirskom
brodu.
36
Zašto ova priča o slici? Jer je prošli petak u galeriji
Galiotović otvorenje izložbe slika imao Vinko Barić.
Akademski slikar, pisac, glazbenik i strip crtač. Jedan
od umjetnika mlađe generacije koji promišlja slikarski
medij na nov i svjež način. U štafelajno slikarstvo unio
je ironiju i humor, i sve nas skupa još jednom podsjetio
na magičnu moć slike. Barić je dijete postmoderne
i kod slikanja igra se svim njenim igračkama od
preuzimanja vizualnih iz prošlosti (aproprijacije) do
parodije. Parafrazirajući poznata umjetnička djela
(Brueghela, Caravaggia, Davida, Ivekovića) i stilove
(barok, neoklasicizam) ironično se poigrava kontrolnim
točkama iz prošlosti umjetnosti. Skidajući ih s trona
nedodirljivosti i svetosti, Barić ih koristi kao predložak.
Oduzima im moć i svodi ih na motiv pomoću kojeg dalje
razvija svoju poetiku. A ona je duhovita, neopterećena,
stripovski ugođena, snažnog crteža i jakog kontrasta.
Punkerska. Umjesto ljudi Barić slika zečeve, koji hrabro
zauzimaju mjesta na slavnim umjetničkim remek djelima
poput Brueghelove „Seoske svadbe“, Davidovog
„Marata“, Caravaggiove „Marije Magdalene“. Njegovi
zečevi imaju sve ljudske osobine, bilo da povraćaju
na tulumu ili pristojno, građanski poziraju za slikanje.
Iako kroz lik zeca iščitavamo sve ljudske manjkavosti
nekako nam kritika kada je nose oni a ne mi (ljudi) ne
pada tako teško. I tako kroz smijeh načeta su opet stara
pitanja koja još od Duchampovih brkova na replici
Mona Lise golicaju umjetnike. Kakav odnos zauzeti
prema povijesti umjetnosti, velikim djelima i koja je
njihova uloga danas? Iako je taj čin (izlaganje replike
Mona Lise sa brkovima) prije 100 godina izazvao burne
reakcije, Duchamp je učinio nešto što je paradoksalno
činio i da Vinci nekoliko stotina godina prije njega.
Gledao na sliku ne samo kao na vizualni doživljaj, nego
na predmet koji se promišlja, predmet uma (cosa di
mente). I to je ono što je održalo slikarstvo i umjetnost
na životu. Nije stvar u platnu nego u umu. I to je ono
što čini Barićevo slikarstvo zanimljivim i aktualnim.
Ali i da ne znate ništa od ovoga, da ne znate ništa osim
onoga što vidite na Barićevom platnu, vjerojatno bi se
nasmijali, a nakon toga i zamislili.
I zato je Vinko dobar slikar..
PRIČA
SINJSKE NOVINE
SINIŠA GLAVAŠEVIĆ
Ovaj puta odlučili smo u rubrici Priča objaviti
jednu kratku priču iz zbirke pokojnog Siniše
Glavaševića Priče iz Vukovara, koju je objavila
Matica hrvatska u ediciji Posebna izdanja. Tiskanje
je dovršeno 2007.g. U zbirci su objavljene 24
kratke priče i 8 ratnih izvještaja iz Vukovara.
Svi se sjećamo tih javljanja za hrvatski radio
iz Vukovara. Siniša Glavašević je bio novinar
Hrvatskog radija-radija Vukovar i svaku večer je iz
Vukovara donosio dramatične priče u eter. Rođen
je 4. studenog 1960.g. u Vukovaru, diplomirao je
komparativnu književnost i bibliotekarstvo na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Jedno vrijeme
je radio u školama u Lovasu i Borovu naselju, a
na Hrvatskom radiju –Radio Vukovaru zaposlio
se najprije kao spiker, a naposljetku kao urednik i
ratni izvjestilac. Početkom 1997.g. njegovo je tijelo
pronađeno na ovčari a sahranjen je 14. Ožujka
iste godine u Zagrebu, na Mirogoju. Svoje priče je
počeo faxom slati 12. Studenog poslijepodne na broj
novinara Mladena Kušeca. „Mladene, u razrušenom
Vukovaru nešto sam, uz novinska izvješća, napisao
za svoju dušu i za dušu Vukovara. Ako uspijem,
poslat ću vam facom tu svoj dječicu pa vas molim
da, kada to pročitate, kažete što je to i treba li to
još kome osim meni i mome gradu,“ rekao je Siniša
Kušecu samo tjedan dana prije pada Vukovara.
Priče su čitane u programu Hrvatskog radija, a
potom je objavljena knjiga. Ova mala knjiga je
svjedočanstvo o ljubavi koja je vječna i koju ni
najveća zla ovog svijeta ne mogu uništiti. Siniše
više nema, ali ostale su njegove riječi koje vrijede
za uvijek. Iz knjige smo odabrali samo jednu priču,
kratku ali sa snagom koju je u sebi nosio Siniša
Glavašević, čovjek koji će ostati uzor generacijama.
PRIČA O
NEPRIJATELJIMA
Život je pun zagonetki, ali
najzagonetnije je to kako od
prijatelja nastaje neprijatelj. Jeste li
ikad pomišljali zašto je lakše steći
neprijatelja negoli prijatelja. Cijeli
sam život želio biti okružen dobrim,
vrijednim ljudima, koje svi poštuju
i vole. Sreća je bila na mojoj strani,
barem do sada. Ostao sam u ruševinama
Vukovara, ali s ljudima uzdignuta čela.
Mnoge od njih nisam ni poznavao.
Mnogi od njih još jučer nisu bili ni
svjesni svoje snage. Vjerujte, najljepše
što vam se sada u Vukovaru može
dogoditi jest da uđete u prostoriju punu
ljudi i sa svima se pozdravite.
Često i ne znate, ali događa se da vaši
pozdravi, vaše iskrene i dobre želje,
ostanu u sjeni nečije mržnje. Jedino
što možete jest upitati se jeste li baš vi
to zaslužili. To, doduše, neće smanjiti
tugu, a može se čak dogoditi da se
mržnja zanese u svojoj jarosti, pa da
samu sebe pretvori u prah, u ništa. A
može se dogoditi da mrak zadavi svaku
ružnu misao. Ali to se može dogoditi
tek ako je u svijetu ostalo makar malo
ljubavi. Zato, ako je u vama ima, ne
štedite je. Podijelite, dajete djelić svoje
ljubavi prvome do sebe i bit će manje
neprijatelja. Z početak dovoljno je i to.
37
SPORT
SINJSKE NOVINE
NK JUNAK NAPADAČ JOSIP KOZINA
Trener nas je dobro posložio, imamo kvalitetu za biti među pet najboljih
„Igramo dobro, nekako nam bolje
ide u gostima, tamo nam je lakše
igrati jer protivnici napadaju, imamo
više prostora, a to nam odgovara za
nadigravanje. Mislim da smo najbolje
utakmice odigrali u gostima kod
Hrvatskog dragovoljca i Radnika, a
najgoru protiv Marsonije,“ kaže Kozina
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Arhiva NK Junak
Mladi 22-godišnji napadač Josip Kozina već
dvije sezone zaredom jedna je od važnijih poluga
u momčadi Junaka. U sezoni 2010./2011. u 23
nastupa za “plave“ postigao je šest pogodaka.
Ipak, i sam priznaje, nije baš zadovoljan svojim
učinkom u novoj sezoni, barem u dosadašnjem
dijelu prvenstva. „Zabio sam tek jedan
pogodak HAŠK-u uz dvije - tri asistencije,
malo je to za napadača,“ samokritično kaže
Kozina koji nam je potom ispričao svoj
nogometni put (razgovor s Kozinom vođen je
sredinom mjeseca studenog, op.a.). Nogomet
sam počeo igrati s devet godina. Moj prvi klub
bio je Junak, tu sam prošao sve mlađe uzrasne
kategorije, da bih po završetku juniorskog staža
otišao pola sezone u OSK iz Otoka te sezonu i
pol u Hrvace. U Junak sam se vratio u sezoni
2010./2011. Uglavnom igram napadača ili
polušpicu. U mlađim sam kategorijama igrao
i veznog igrača, ali kao senior nisam imao još
tu priliku. Nogometni klub Junak nedvojbeno
je jedno od najugodnijih iznenađenja u Drugoj
HNL ove sezone. Momčad Mirka Labrovića
pruža dobre igre u kontinuitetu. „Rezultati
su do sada zadovoljavajući, moglo je biti i
bolje, imali smo nekoliko utakmica gdje smo
nesretno izgubili bodove. U igri se dižemo
iz utakmice u utakmicu, dobro nas je trener
posložio. Igramo dobro, nekako nam bolje
ide u gostima, tamo nam je lakše igrati jer
protivnici napadaju, imamo više prostora, a
to nam odgovara za nadigravanje. Mislim da
smo najbolje utakmice odigrali u gostima kod
Hrvatskog dragovoljca i Radnika, a najgoru
protiv Marsonije ,“ kaže Kozina koji je optimist
po pitanju krajnjeg plasmana na prvenstvenoj
ljestvici.“ Očekujem da ćemo biti u gornjem
dijelu tablice, mislim da imamo kvalitetu
za biti među pet najboljih momčadi na kraju
polusezone, a vjerujem u takav plasman i na
kraju prvenstva Druge HNL.“ Kozinini planovi
za budućnost su sljedeći; „Svakako bih volio u
Junaku napredovati kao igrač pa poslije otići
u bolji i veći klub ,“ kaže na kraju napadač
„plavih“.
38
SINJSKE NOVINE
SPORT
SINJSKI GRK
NAŠ NOGOMETAŠ MARIO BUDIMIR VEĆ GODINAMA IGRA ZA
ERGOTELIS
Grčka mi je kao drugi dom
„U Heraklionu su sa mnom sin Frano i supruga
Maja. Iako je sada u Grčkoj alarmantna situacija,
to se baš ne odražava na Kretu jer je to najbogatiji
dio ove zemlje. Međutim, situacija u nogometu i u
državi općenito nije najbolja. Tu su svakodnevni
štrajkovi, česte tuče s policijom te tmurna i
zabrinuta lica običnih ljudi koji se brinu što će im
donijeti sutra,“ kaže Budimir
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Arhiva Marija BUDIMIRA
Jedan od mnogobrojnih naših nogometaša koji Njegov klub Ergotelis je dosta dobro organiziran.
je odlučio zarađivati kruh u inozemstvu je naš
Sinjanin Mario Budimir koji već dugi niz godina
igra na poziciji napadača u grčkom Ergotelisu. „Prve
nogometne korake napravio sam u Tekstilcu, zatim
Junaku iz kojega sam otišao u mlađe uzraste splitskog
Hajduka. Preko Hajduka sam se dokazivao u Drugoj
ligi, u Uskoku, Mosoru i Solinu, a onda sam završio
u prvoligašu Šibeniku. Nakon povratka s posudbe, u
Hajduku je konkurencija bila stvarno ogromna, čak
devet napadača i bilo mi je jasno dano do znanja da
se na mene ne računa. Iz tog sam razloga želio krenuti
na put u nepoznato, u Grčku, u klub Ergotelis. Bilo
je to 11. siječnja 2007. godine. Ergotelis je tada na
polusezoni bio zakovan za dno ljestvice, međutim
na kraju sezone, uz mnogo novih igrača, zamalo
je izborio europsko natjecanje. Ergotelis je vrlo
organiziran klub na sunčanoj Kreti. Nisam ostvario
transfer u neki drugi klub, jer, iako je bilo ponuda,
Ergotelis potražuje za mene preveliku odštetu. Inače,
Grčka je mnogim Hrvatima bila usputna stanica, ali i
sada nas ima oko desetak u Prvoj ligi - ispričao nam je
presjek svoje karijere 25-godišnji Budimir.
„Ergotelis je klub koji spada u sam vrh po
organiziranosti u grčkoj Prvoj ligi, a po kvaliteti je na
petom - šestom mjestu. Najveće su tenzije prisutne
u derbiju s povijesno mnogo većim klubom, OFIjem. Inače, u prosjeku imamo četiri - pet tisuća ljudi
po utakmici. Dosad sam zabio 25 golova i prvi sam
strijelac kluba u povijesti. Razlog tomu je što je
Ergotelis tek sedam godina član grčke Super lige.
Ugovorom sam vezan još godinu i pol dana, ali mislim
da bih mogao promijeniti sredinu. Ne vjerujem da će
to biti Hrvatska jer situacija u našem nogometu je, a
čitam novine i pratim zbivanja u njemu, katastrofalna.
Igrači štrajkaju, izbacuju ih iz stanova, ne primaju
plaće,“ kaže Mario.
Kontakt s rodnim Sinjem nije izgubio.
„Svako ljeto provedem u Sinju 40 dana jer toliko
imam odmora od obveza u klubu. Često se čujem s
prijateljima i rodbinom u svom rodnom gradu ,“ kaže
na kraju Budimir.
Mario živi u četvrtom gradu po veličini u Grčkoj,
u Heraklionu.
„U Heraklionu su sa mnom sin Frano i supruga
Maja. Ovo nam je kao drugi dom, prilagodili smo se
i uklopili u grčki način života. Iako je sada u Grčkoj
alarmantna situacija, to se baš ne odražava na Kretu
jer je to najbogatiji dio ove zemlje. Međutim, situacija
u nogometu i u državi općenito nije najbolja. Tu su
svakodnevni štrajkovi, česte tuče s policijom, te
tmurna i zabrinuta lica običnih ljudi koji se brinu što
će im donijeti sutra ,“ kaže Budimir.
39
SPORT
SINJSKE NOVINE
KK ALKAR: Franjo Bubalo pojačao je
sinjski klub pred početak ove sezone
Preko Hercegovine, Italije, Trogira, Šibenika
do Sinja
Iako smo očekivali bolji ulazak u sezonu, ništa
nije izgubljeno. Sezona je tek krenula, mislim da
ova momčad može ući u borbu u Ligu za prvaka.
Ovdje su sve dobri momci i sportaši, imamo jako
kvalitetnu i mladu ekipu, kaže Bubalo
Piše: Žarko KODŽOMAN
Foto: Damir Domazet
Jedan od košarkaša Alkara od koga se puno očekuje
u tekućoj sezoni je 23-godišnji Franjo Bubalo koji je
u grad pod Kamičkom stigao početkom ove sezone.
Franjo je rođen u Mostaru, no inače živi u Međugorju.
- Počeo sam trenirati košarku s devet godina u KK
Brotnjo. U to vrijeme svi su u Čitluku bili ludi za
košarkom. Kako mi je otac bio trener, prešao sam s
njim u Zrinjski, a još kao junior sam otišao u talijanski
Varese. Zatim sam po jednu sezonu igrao za Zrinjski,
Široki, Trogir, Šibenik i Brotnjo. Potom je uslijedio
poziv u Sinj od bivšeg trenera Alkara Miše Poljaka.
Znao sam da je Sinj košarkaška sredina, da se ovdje
živi za košarku, tako da sam vidio KK Alkar kao
klub gdje mogu napredovati u karijeri. Maligani su
definitivno najbolji navijači u Hrvatskoj, nevjerojatno
je kakvu atmosferu oni stvore u dvorani, a daju nam je sredinom mjeseca studenog, op.a.).
veliku podršku i na gostujućim utakmicama. Nadam
se da ćemo im se na pravi način odužiti - kaže Bubalo. U prvih šest utakmica ove sezone Franjo je u pet
susreta zabio dvoznamenkast broj koševa. Po 13
koševa postigao je Zadru i Dardi, 11 Dubrovniku, a
Hercegovački košarkaš igra na poziciji jedinice, na
14 Splitu.
toj se poziciji najbolje snalazi, no, kako kaže, po
potrebi može igrati i dvicu. Bubalo nije zadovoljan
- Zadovoljan sam, ali mogu i bolje. Imam dosta
rezultatima Alkara u prvom dijelu sezone.
prostora i slobode u igri tako da se nadam da ću pružati
- Ušli smo loše u sezonu, dosta nas je poremetio poraz još bolje partije.
u Dubrovniku jer smo sve imali u svojim rukama, a
ipak nismo uspjeli pobijediti. Igrali smo odlično u Franjo sada živi u Sinju, a smješten je na stadionu
pripremnim utakmicama tako da mi nije jasno zašto Junaka.
nismo nastavili s tim igrama. No, nema nikakvog - Najviše vremena provodim sa cimerima, bratom
alibija, mislim da je problem u nama samim igračima. Božidarom i Rokom Rogićem. Još se družim sa
Nadam se da ćemo krenuti nabolje. Iako smo očekivali Željkom Župićem, koga znam iz vremena kad smo
bolji ulazak u sezonu, ništa nije izgubljeno. Sezona je igrali u Širokom, te Nikolom Gaurinom s kojim
tek krenula, mislim da ova momčad može ući u borbu igram već treću sezonu zaredom. Što se tiče Sinja
u Ligu za prvaka. Ovdje su sve dobri momci i sportaši, kao grada, nije velik, ali jako je lijep. Mentalitet ljudi
imamo jako kvalitetnu i mladu ekipu. Dosta je novih je sličan našem tako da sam se vrlo brzo prilagodio
igrača, tako da će trebati vremena da sve dođe na svoje. - kaže Bubalo koji je na kraju uputio i jednu poruku
Ova je liga dosta jača nego prijašnjih godina, mislim navijačima Alkara.
da nikada nije bila tako izjednačena, dovoljno je reći
da u njoj nastupaju dva velikana hrvatske košarke, - Mogu im obećati da ćemo davati sve od sebe kao i
Zadar i Split - kaže Franjo (razgovor s Bubalom vođen na svakoj utakmici do sada.
40
SPORT
SINJSKE NOVINE
New Balance cestovni kup 2011
Prvaci AK Sinj i Petar Delaš
Piše i foto: Petar NORAC KEVO
Maratonac Zoran Žilić član AK Zagreb Ulix je
nakon 8. Brodskog polumaratona, 19. Turopoljske
utrke, 14. Sinjskog New Balance polumaratona,
7. Osječkog Hervis polumaratona ,10 .Riječkog
polumaratona, 11.polumaratona Sveti Duje,
13.polumaratona Jaska, 24.polumaratona
Mihanović, 26. Plitvičkog maratona, 5.Fužinskog
polumaratona, 2.utrke Zadvarje, polumaratona
Topusko, 4.Modrožanske utrke, 16.Žumberačke
utrke, 5. utrke “Crtom bojišnice” , 4.utrke
“Solin 2011”, 17.Varaždinskog polumaratona,
11. međunarodne utrke “Voloderska jesen” ,
12.Vrličke ulične utrke, 20.Zagrebačkog maratona,
16. utrke “Sveti Luka Otok” i 25.polumaratona
“Ivan Starek” sa 12.250,00 bodova postao ukupni
pobjednik ovogodišnjeg New Balance cestovnog
kupa 2011., kojemu je medijski pokrovitelj
Sportske novosti. Kod seniorki je titula pripala
Mariji Vrajić iz AK Veteran koja sakupila
12.137,07 bodova. Ekipni prvaci kod seniora su
članovi AK Žumberak iz Zagreba i seniorke AK
Veteran.AK Veteran je postao i prvak 1.cestovne
lige .Kod juniora je prvak postao Petar Delaš iz
AK Sinj sa 1.180,00 bodova, a kod juniorki Paula
Konopka iz AK Marsonia sa 1.140,00 bodova.
Ekipni juniorski prvaci su postal članovi AK Sinj i
juniorke AK Marsonia, dok su članovi AK Vrbovec
postali prvaci 1.cestovne lige. Svečano proglašenje
pobjednika i podjela nagrada će se upriličiti
početkom 2012. godine. Treba reći da juniorsku
ekipu AK Sinj čine Petar Delaš ( 1.mjesto ),
Marin Vučić ( 3.mjesto ) i Toni Jenjić ( 6.mjesto
). Seniori AK Sinj su ove sezone postali prvaci u
2.cestovnoj ligi, te su se vratili u elitno natjecanje.
Petar Delaš
PETAR DELAŠ – rođen 19.10.1992.god. u Sinju.
Ovo je peta godina uzastopno da je postao prvak u
cestovnom kupu. Osim što je ove sezone slavio u
kupu, postao je prvak države i u prvenstvu. Također je
ovogodišnji prvak u New Balance planinskom kupu,
a kao državni reprezentativac je u mjesecu srpnju
nastupio na Europskom prvenstvu u planinskom trčanju
koje se održalo u Turskoj Bursi.U kategoriji mlađih
seniora je na 5 kilometara sezonu završio na odličnom
3. Mjestu .Još je važno naglasiti da je na Prvenstvu
Hrvatske na stazi, na 10 kilometara Delaš zauzeo
2. mjesto s vremenom 35:33 što je jedan ogroman
uspjeh. Redakcija portala Glas Zagore.com koja
prati nadarene sportaše će predložiti Petra Delaša za
sportaša 2011. godine u gradu Sinju.
Marin Vučić
41
SPORT
SINJSKE NOVINE
U Brnazama održano 1. Ornitološko prvenstvo kluba uzgajivača ptica Europe i križanaca
ZNAM DA JE OVO ŠTO RADIM ZAISTA SULUDO
Predstavljeno čak 350 ptica uzgajivača
iz Dubrovnika, Slavonskog broda, Splita,
Zagreba, Šibenika i domaćina Sinja.
Piše i foto: Klaudija KRAJINA
Lako je
bilo pronaći
dvoranu u
Brnazama
gdje se
održavalo Prvo
ornitološko
prvenstvo
Kluba
uzgajivača
ptica Europe i
križanaca. Do
dvorane nas je
doveo cvrkut
ptica , čak
njih 350 koje
su udružene
stvorile
prekrasnu
melodiju. Na
ulazu u dvoranu
plakat, a poviše
njega natpis „ Znam da je ovo što radim zaista suludo“.
Pitamo se što je značenje natpisa.
Udruga za uzgoj i zaštitu ptica „Sinj“ koju vodi Dražen
Poljak je pokazala najveću inicijativu da upravo oni
ugoste 1. Ornitološko prvenstvo. U Brnaze su pristigli
izlagači iz Dubrovnika, Slavonskog Broda, Splita,
Zagreba, Šibenika i domaćini iz Sinja. Sve izložene
ptice izgledaju prelijepo, pa pitamo Nediljka Plazibata
iz udruge kako suci odlučuju koja će ptica dobiti pehar.
„Suci ocjenjuju izgled ptice, boju, stas, složenost perja i
držanje ptice. Na ovom natjecanju se ne ocjenjuje pjev
ptice, za to je potrebna posebna vrsta krletke kako bi se
ocijenio pjev,“ objašnjava Plazibat. Ove godine se među
svim pticama izdvojila smeđa zimovka vlasnika Ivana
Žitnika iz Zagreba. Ona je postala šampion u kategoriji
Fauna Europe. Osim ove ptice izdvojila se jedna ptica
neobična za naše podneblje, a to je sjeverna rujnica. Prvak
1. Ornitološkog prvenstva je Ante Domazet iz Sinja,
drugonagrađeni je Ivan Čengić iz Slavonskog Broda, e
treći je Leo Ceraj – Cerić iz Dubrovnika .
Ptice koje su izložene su iznimno skupe varijacije divljih
ptica Europe. Pobjednicu zimovku je moguće kupiti
po cijeni od 250 eura. Izložene ptice nisu donesene iz
prirode, one su križanci, ili kako ih uzgajivači zovu
baštardi. Nastali su križanjem dviju vrsta i neplodne su.
Genetika ptica je zanimljivo područje , samo su plodne
42
one ptice koje su
nastale od istih
vrsta dok su kod
križanaca rijetki
primjeri da ptica
bude plodna.
Tek se ponekad
dogodi iznimka,
koja nastavi svoju
vrstu. Ptice koje
su uzgojene u
zatočeništvu puno Zimovka
su osjetljivije i lako uginu. Zato je i dvorana u kojoj se
održavalo prvenstvo morala zadovoljiti sanitarne uvjete.
Strast koja se ne da opisati riječima
Drugonagrađeni sudionik natjecanja Ivan Čengić
veterinarski tehničar iz Slavonskog Broda kaže kako
bi se njegova strast prema uzgoju ptica mogla opisati
rečenicom „ Znam da je ovo što radim zaista suludo“ ali
drugačije ne znam, kaže nam Ivan. „Još od malih nogu
sjećam se kako sam trčao i po visokom snijegu kako bih
ulovio kojeg grdelina. Sad se u njegovoj dragocjenoj
kolekciji ptica nalazi čak devet vrsta ptica. Tu su
češljugar , zelendar, čižak, sjeverna juričica, juričica,
žutarica, krstokljun, crvendać i venecuelski čizak. Od
svojih ptica Ivan se ne odvaja ni noću. Spava u vreći za
spavanje u dvorani gdje se održava prvenstvo. Nije baš
lako zaspati, ptice nikad ne prestaju sa svojim pjevom,
ali vrijednost ptica je velika i netko ih treba čuvati,“
nadodaje Ivan. Osmislio je i recepturu za hranu za ptice
iz roda carduelis. Kaže kako je ta hrana za ptice duplo
jeftinija od hrane iste kvalitete u europskim zemljama.
Prvenstvo su posjetili brojni ljubitelji ptica iz Cetinskog
kraja koji su nas podsjetili na činjenicu koliko su ptice
omiljene u našem kraju. O tome svjedoči i jedna stara
anegdota o momku koji je nestao na dan svog vjenčanja..
Svatovi se okupili, sve spremno, a mladoženje nema.
Začuđeni svatovi pitaju , „ Pa di je mladoženja?“ Na to
im mladoženjin otac odgovara , „Otišao je vatat grdeline.“
Tomislav Filipović Grčić i Ivan Čengić
SINJSKE NOVINE
ČITATELJI PIŠU
natječaj udruge cjelovit život na temu kultura rada
Objavljujemo prvonagrađeni rad
Literarni natječaj udruge “Cjelovit život” objavljen je povodom održavanja Petog hrvatskog socijalnog tjedna
u Zagrebu (21.-23. listopada 2011.), prvog nakon stanke od 70 godina. Na tom simpoziju sudjelovalo je oko 300
hrvatskih katoličkih intelektualaca koji su promišljali stanje u hrvatskom društvu i donijeli Deklaraciju. Nagrađene
sinjske srednjoškolke ovog literarnog natječaja koje su pisale na temu Kultura rada su: 1. mjesto Petra Buljan,
2.mjesto Damira Žmire i 3. mjesto Gabrijela Grubišić-Čabo. Zahvaljujući financijskoj podršci gradonačelnika Ivice
Glavana prepoznati mladi spisateljski talenti nagrađeni su i novčanom nagradom.
Petra BULJAN
Kao maturantica jedne gimnazije, razmišljam o
fakultetu. Roditelji, rodbina , profesori, mediji ,
svi oni mi već neko vrijeme bruje o tome koji su
fakulteti traženi, gdje nije preteško upasti, koji
nije pretežak za završiti a da ujedno obećava i
lijepu budućnost. Ne znate što misle pod tim lijepa
budućnost? Bez brige, ja znam. Fakultet s lijepom
budućnosti vam obećava dobar posao kojeg ćete
jednostavno pronaći, uredno radno vrijeme, sigurnu
i redovitu plaću koja nije preskromna, dapače, čak je
i odlična za današnje prilike, a uz sve to nije težak ili
prezahtjevan. Mislite li da postoji takav?
Bit ću iskrena i priznati da i ja priželjkujem sve to.
Ali tko nije?
Međutim, ja sam lijena i ne želim učiti nešto što ne
volim. Ne želim ni imati posao koji ne volim iako
obećava sve to gore navedeno. Želim raditi nešto
što me ispunjava, nešto što zadovoljava moje želje i
potrebe, nešto što će uz moje lice nasmijati i nečije
drugo. Nažalost, većina mojih izbora je ili slabo
plaćena ili zahtijeva odabir između karijere i obitelji.
Rad? Rad je sredstvo kojim ostvarujemo svoje želje.
Radom ću stići do posla koji smatram dovoljno
plaćenim, radom ću upisati fakultet, radom ću
ispuniti svoje ciljeve. Radom ću ući u društvo ljudi
koje cijenim, radom ću jednoga dana sebi priuštiti
putovanje u London. Divno i logično zvuči, zar ne?
Ali, realnost zove.
Ima li vaš rad danas nekakvu vrijednost? Ispunjava
li vas zadovoljstvom? Ili nam isključivo osigurava
materijalnu egzistenciju? Mnogima financijska
strana donosi toliko zadovoljstvo da im zapravo nije
ni bitno jesu li popodnevnu smjenu otišli odraditi s
grčem na licu ili ne. A ne možemo im zamjeriti. Moj
djed kaže da su danas takva vremena. Recesijska,
pridodaje. Ljudi se hvataju za sve što mogu, sve
što donosi profit. Usput mi i savjetuje da obavezno
studiram jezike, jer mi se na taj način otvara prilika
za mnogo različitih radnih mjesta, iako zna da ih ne
volim baš.
„Stisni zube
i malo se
pati“, kaže
“ isplatit
će ti se. “ I
isti savjet o
prvenstveno
isplativim
poslovima
mi daju svi
ti stariji,
mudri ljudi.
A teško je
povjerovati
da su u
krivu, ipak
su sve to
prošli.
Gotovo
sam ih bila
poslušala.
Kažem
gotovo
jer mi je
netko, čak
mlađi od mene, prije sat vremena rekao: Rad te treba
osloboditi.“ I da, bilo mi je malo smiješno, jer sam
si odmah predstavila sliku nekog teškog fizičkog
radnika. I sjetila sam se da je moj tata jedan od njih.
Ali on voli svoj posao. Oduvijek ga je volio, zato je i
počeo s njim. I da, i u njegovim radnim početcima taj
posao nije bio označen ni kao isplativ, ni kao tražen,
ni kao poželjan. Ima prosječnu plaću, dovoljnu za
život. Sretan je kad oblikuje neku novu stvar od
komada kamena. Njegov rad ga je obilježio, razvio
mu dio osobnosti, postao je dio njega. I u tome bi
trebala biti poanta: izabrati onaj rad koji te oslobađa
iz vlastite kukuljice. Izabrati nešto što ti neće biti
kamen na leđima čitav život. Izabrati zadovoljstvo
prije materijalne strane.
43
SINJSKE NOVINE
SINJSKE NOVINE
PONUDA ZA OGLAŠAVANJE
Sinjske novine izlaze jednom mjesečno
Nakladnik je Grad Sinj a izdavač gradska
ustanova Kulturno umjetničko središte Sinj
( račun 2330003-1100128654 kod Splitske
banke d.d. - Sinj)
Glavni urednik. Vito Perić mob. 099/21 70
931 e-mail: sinjske.novine@gmail.com,
vito.peric@st.t-com.hr
Osnovni podaci:
Tisak: Kerschoffset Zagreb
Format: A4, offset tisak, full color
Naklada: 1000 primjeraka
CJENIK OGLASNOG PROSTORA
90x65
200
90x130
300 kn
185x130
500 kn
185x260 1000 kn
(napomena. dimenzije su u mm)
POSEBNA PONUDA
Naslovnica
1500 kn
Zadnja stranica
1200 kn
Umetanje letaka 1700 kn (odnosi se na
nakladu od 1500 primjeraka)
Prilog po sredini 4 stranice 2500 kn
Prilog po sredini 8 stranica 4000 kn
POPUST
Za tri mjeseca oglašavanja 10%
Za šest mjeseci oglašavanja 15%
Za dvanaest mjeseci oglašavanja 20%
NAPOMENA
U cijenu oglašavanja nije uračunat PDV jer
je izdavač oslobođen istog
44