Zaštitna naknada 5,- EUR IZDANJE 01/2013 CRONNECT časopis Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj Kako ona može doprinijeti DIJASPORA | razvoju zemalja podrijetla? KWVD | Godišnji prijem Intervju | MARIO OHOVEN KWVD CRONNECT MAGAZIN SADRŽAJ EDITOR’S LETTER 16 TEMA BROJA 06 DIJASPORA 10 MARIO OHOVEN Intervju 14 KWVD JAHRESEMPFANG 16 20 REZULTATI Službeni partner ZAV-a KWVD Premium partner Hrvatskog gospodarskog saveza nakon godinu dana Strategije EU-a za dunavsku regiju 22 PERFORMANCE MANAGEMENT 06 24 26 ZAKON UPUTE O POREZU Na prijelazu godine 2012./2013. O posebnom porezu na motorna vozila 10 22 PO ŠA LJI KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 TE 2 Vaš 14 UP IT oglas u CRONNECT MAGAZINU Tel.: +49 (0)69 / 36 70 79 43 GESCHÄFTSSTELLE KRESIMIR JURICIC HRVOJE URSIC & MARIN JURIC UVODNIK piše MARIO ŠUŠAK Vorstand KWVD Hrvatska se jednom nogom već nalazi u Europskoj uniji. To je zasigurno razlog za veselje, no sigurno ne predstavlja razlog za opuštanje. Prije ulaska u EU potrebno je pokrenuti još mnogo toga, a nakon ulaska potrebno je i dalje na isti način aktivno raditi na potrebnim izmjenama. Daljnji kontinuirani razvoj i nakon pristupa Europskoj uniji neophodno je potreban jer investitori još uvijek previše oklijevaju i čekaju. Ujedno bi trebali bolje razumjeti mogućnosti u Hrvatskoj nego što je to bio slučaj do sada. Moraju shvatiti da su se ulaganja diljem svijeta smanjila od krize u vrijeme propasti Lehmana. To znači da je sada došlo vrijeme za strateška ulaganja. Stoga bismo ovim putem željeli javno poručiti: Dragi investitori, Hrvatskoj ne ide ništa lošije nego i drugim zemljama te ako se bolje razmotri, često i bolje nego što se misli. Mjerodavnim se faktorom za uspješan angažman ne smatra neoprezan ulazak u zemlju, već poslovanje s partnerom koji razumije tržište, jezik i gospodarsku kulturu zemlje. Također je potrebno razumjeti da su se u teoriji poboljšali mnogi aspekti gospodarskog djelovanja, no potrebno je još neko vrijeme da zaista i zažive u hrvatskoj stvarnosti. No često se sličan slučaj bilježi i u ostalim zemljama članicama Europske unije. Iz tog je razloga u tom pogledu potrebno i strpljenje. To ne predstavlja nepremostivu prepreku i zasigurno nije razlog da se ne iskoriste postojeće mogućnosti i potencijali tržišta. Jasno je da se treba strpljivo pričekati i vidjeti. KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Investitori su u posljednjem broju CRONNECT-a mogli pročitati da je došlo do mnogo novih izmjena zakona i poticaja ulaganja. Svima je poznato da je potrebna razumna politika uspostave industrije: Bez industrijskih grana niti u Hrvatskoj neće biti mogući rast. 4 Kako bi se ovdje napravio odlučujući pomak unaprijed, biti će posebice potrebno da srednje i niže razine državne uprave pokažu u provođenju isti elan kao i Vlada u donošenju regulative o poticanju ulaganja. Ovdje u osnovi još uvijek postoji znatan nerazmjer. U izvršiteljskim strukturama državne uprave rashodi su još uvijek preveliki. Potrebno je kontaktirati previše mjesta kako bi se pokrenuli i podržali investicijski procesi. U velikoj mjeri nedostaje djelotvornost i učinkovitost. Niti to nije nepoznanica u drugim europskim zemljama, no ne bi trebala sprječavati hrvatsku Vladu da intenzivnije provede promjene. U onome što bi se ovdje moglo postići, postoji mnogo prostora i za još više. Hrvatska naposljetku treba jasnu cjelokupnu strategiju na kojoj će raditi sve strane. Samo se tako mogu postaviti temelji za stabilnu i uspješnu budućnost. U tom smislu, želim Vam ugodno čitatanje našeg Cronnect časopisa Vaš Impressum Kroatische Wirtschaftsvereinigung e.V. Am Weingarten 25 60487 Frankfurt am Main Tel.: +49 69 36 70 79 40 Fax: +49 69 36 70 79 39 E-Mail: info@kwvd.de Vertretungsberechtigter Vorstand: Mario Šušak, Franjo Akmadža, Ante Bagarić, Zdravko Bošnjak, Mario Koturić, Alen Saček Inhaltlich verantwortlich gemäß § 6 MDStV: Mario Šušak Vereinsregister Frankfurt am Main, Nr. 13998 Steuernummer 04522740097 / Finanzamt Frankfurt am Main IV ANZEIGEN: anzeigen@kwvd.de Erscheinungsweise 6 x jährlich REDAKTION: Mario Šušak, Franjo Akmadža, Melanija Habrun, Irena Ivanković, Mario Koturić, Übersetzungen: Melanija Habrun Grafik: Denis Koloper Fotos: Josip Krstanović, Alen Marić PARTNER: KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 Dragi članovi Hrvatskog gospodarskog saveza, drage čitateljice i čitatelji! 5 TEMA BROJA piše AMREI SCHOMMERS KfW Entwicklungsbank DIJASPORA Kako ona može doprinijeti razvoju zemalja podrijetla? Entwicklungspolitik Kompakt, Br. 1, 23. siječnja 2013. god.” ili jos bolje prebaciti na kraj teksta “izvor: Entwicklungspolitik Kompakt, Br. 1, 23. siječnja 2013. god. podrijetla iznosile su oko 440 milijardi USD što je višestruko veći iznos od javne potpore za razvoj. No te doznake nisu uvijek namijenjene za opće dobro već pristižu u privatne budžete koji slobodno raspolažu tim novcem. Pozitivni učinci za cijelo gospodarstvo mogu međutim proizaći ako npr. postoje poticaji za ulaganjem sredstava za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu ili poduzetničke djelatnosti. Sljedeći prilog daje pregled pozitivnih i negativnih Za razliku od novčanih doznaka ulaganja u tržište novca razvojno- političkih učinaka koji se pripisuju dijaspori s različitih strana. KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Dijaspora – O kome govorimo? Pojam „dijaspora“ nije jasno definiran. U pravilu se 6 odnosi na zajednice migranata koji su raseljeni diljem svijeta te su često vrlo heterogene. No ono što je značajno za dijasporu je da i dalje postoji identifikacija sa zemljom podrijetla i održavanje povezanosti . Kojim kanalima dijaspora djeluje te kako EZ može poticati iste? Mogućnosti intervencije za EZ postoje posebice u tri polja djelovanja: Povratni financijski priljevi i ulaganja kapitala, transfer znanja kao i poslovne mreže. Povratni financijski priljevi i ulaganja kapitala 2010. god. doznake migranata („remittances“) u zemlju i kapitala od strane članova dijaspore u zemlju podrijetla još uvijek su rijetkost. Pri tome upravo nedostatan kapital nacionalnih financijskih tržišta predstavlja glavnu investicijsku, a time i razvojnu prepreku. Investicijski fondovi i državne pozajmice koju su ciljano namijenjene članovima dijaspore i koje nude atraktivne uvjete (npr. pozajmica u stranoj valuti) ovdje mogu pomoći. Jedan uspješan primjer je ganska pozajmica „Golden Jubilee“ uz čiju je pomoć Gana mogla financirati niz infrastrukturnih projekata koji su važni za razvoj. Transfer znanja Konkurentnost zemalja u razvoju i novoindustrijaliziranih zemalja sve više ovisi o tehnološkom kapacitetu i stupnju obrazovanja stanovništva. Dok iseljavanje dobro obrazovanih stanovnika prije svega odnosi znanje iz zemalja (brain drain), pomoću angažmana dijaspore može se transferirati znanje u zemlju podrijetla (povratno) i pridonijeti popunjavanju postojećih praznina u znanju i obrazovanju (brain gain). Moguće inicijative su stvaranje mreža znanja između znanstvenika i istraživača dijaspore i lokalnih stručnjaka, ponovno profesionalno angažiranje članova dijaspore koji su obrazovani u inozemstvu, u zemlji podrijetla (programi povratništva), ali i za kraće, projektno orijentirane angažmane u zemlji podrijetla (angažman stručnjaka). Poslovne mreže Dijaspora može pridonijeti i razvoju zemalja podrijetla i kroz poticanje trgovinskih veza između zemlje boravka i zemlje podrijetla. U Indiji, Kini i na Tajvanu je primjerice dijaspora odigrala ključnu ulogu u stvaranju high-tech klastera na način da je povezala poduzeća i ulagače, uložila svoj know how i pomogla u svladavanju jezičnih i kulturnih barijera. Osim toga članovi dijaspore mogu i sami postati kupci i/ili prodavači za izvozna dobra zemlje podrijetla npr. u području turizma, ali i za izvozne proizvode koji su tipični za dotičnu zemlju poput namirnica, odjeće i umjetničkih zanata. Na međunarodnoj, bilateralnoj i nacionalnoj razini već postoji niz inicijativa za poticanje poslovnih mreža dijaspore koje nude savjetovanje kao i platformu za uspostavljanje kontakata i razmjenu. Angažman dijaspore: Vrijedno poticaja, ali ne postoji lijek za sve U literaturi se vodi velika debata o tome da li prevla- davaju pozitivni učinci dijaspore ili negativni učinci iseljavanja iz zemlje podrijetla. No ta je diskusija uzaludna jer su iseljavanje i dijaspora realnost i stoga se pragmatična suradnja na razvoju može koncentrirati i na to da se negativni učinci iseljavanja smanjuju, a potiču pozitivni. U tu svrhu postoji niz isprobanih mjera (Vidi gore i literaturu na kraju) koji su često i vrijedni poticaja u razvojno-političkom smislu. No svakako bi se trebalo realistično razmišljati glede učinaka koje je moguće postići: Dijaspora se često predstavlja kao vrlo heterogena skupina čija učinkovitost u prije svega vrlo mnogo ovisi o angažmanu pojedinaca i njihovi su pozitivni učinci najčešće ograničeni na relativno male skupine (i to u pravilu nisu najsiromašniji) u zemlji podrijetla. Literatura Agunias, D. R., Newland, Kathleen (2012): Developing a Road Map for Engaging Diasporas in Development. IOM/MPI Handbook. Baraulina, T., Borchers, K. (2008): Wer migriert, wer entwickelt? Bedingungen und Formen des entwicklungspolitischen Engagements von Diaspora. In: Heinrich Böll Stiftung, Dossier Migration und Entwicklung, 6-11. UNCTAD (2012): Least Developed Country Report 2012. Harnessing Remittances and Diaspora Knowledge to Build Productive Capacities. KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 T renutno oko 214 milijuna ljudi živi van svoje zemlje rođenja. Mnogi od njih dolaze iz zemalja u razvoju i novoindustrijaliziranih zemalja, oko četvrtina njih je prema UNCTAD-u natprosječno dobro obrazovana i ima fakultetsku diplomu. Iseljavanje za zemlje podrijetla može imati kako pozitivne (npr. povratni financijski priljevi) tako i negativne učinke (npr. gubitak ljudskog kapitala). 7 VIJESTI Poduzeća mogu uštedjeti milijarde Od početka nove godine europski poduzetnici imaju nove mogućnosti u postupanju s porezom na dodanu vrijednost (PDV) koje im olakšavaju život. Prema jednoj smjernici EU-a koja stupa na snagu 1. siječnja, tvrtke mogu slobodno birati da li će račun ispostaviti u papirnatom ili elektronskom obliku. Smanjenim administrativnim troškovima može se uštedjeti gotovo 18 milijardi eura, ocjenjuje Europska komisija. Države članice osim toga mogu tvrtkama s godišnjim prometom manjim od dva milijuna eura dozvoliti da Poreznoj upravi plate porez tek nakon što klijenti njima plate. Budući da to kod malih poduzeća ponekad dugo traje, novo pravilo pomaže kako bi se izbjegla uska grla u likvidnosti. „Novi propisi o PDV-u odražavaju upravo ono što danas poduzeća u Europi trebaju: jednostavnije postupke, manje troškove i podršku u rješenjima koja najviše odgovaraju njihovim potrebama“, rekao je povjerenik Europske komisije za poreze Algirdas Šemeta. 8 luisenstraße 81 63067 Offenbach am Main telefon +49 (69) 981949-61 telefax +49 (69) 981949-63 e-Mail info@kanzlei-kovac.de Internet www.kanzlei-kovac.de K A N Z L E I | | K O VA Č R e c h t s a n wä lt e · Fa c h a n wa lt F ü R s t R a F R e c h t KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Izvor: EU-Nachrichten (Novosti u EU-u) br. 21 od 20. prosinca 2012. god. 9 Foto: Silke Borek Intervju Foto: BILDSCHÖN Intervju Mario Ohoven U razgovoru: BVMW-Predsjednik Mario Ohoven za Hrvatski gospodarski savez. Dob 66 godina Zanimanje Predsjednik Savezne udruge malog i srednjeg poduzetništva (BVMW), Predsjednik Europske konfederacije malih i srednjih poduzetnika (CEA-PME) Obrazov.Ekonomist bankarskog usmjerenja Nagrade 1999. Europska nagrada Europskog gospodarskog instituta (EWI), 2001. Oscar njemačkog srednjeg poduzetništva, 2001. Njemačka nagrada srednjeg poduzetništva - Kustos srednjeg poduzetništva P Gospodine Ohoven, Vi ste predsjednik Savezne udruge za srednje poduzetništvo (BVMW) te Europske konfederacije udruga malih i srednjih poduzeća (CEA-PME). Koliko poduzeća zastupa BVMW? Koliko radnih mjesta osiguravaju poduzeća članice? O BVMW zastupa interese trenutno više od 156.000 srednjih poduzeća sa oko 4,3 milijuna zaposlenika. Naših 300 predstavnika diljem zemlje imaju godišnje više od 600.000 direktnih kontakata s poduzetnicima na licu mjesta. Uz to se svake godine organizira gotovo 2.000 događanja, od malih seminara do poduzetničkih dana s tisuće stručnih posjetitelja. Jedni smo od rijetkih udruga koje znaju kako razmišlja njemačko srednje poduzetništvo. Na europskoj su se razini najvažnije nacionalne udruge srednjeg poduzetništva objedinile pod okriljem CEAPME-e sa sjedištem u Bruxellesu. CEA-PME diljem Europe zastupa više od 1,5 milijuna srednjih poduzeća sa više od deset milijuna djelatnika. PNjemačka kao gospodarsko sjedište ostvaruje bodove u globalnoj tržišnoj utakmici prije svega s inovativnim srednjim poduzećima. S kojim aktivnostima BVMW pokušava postići cilj stvaranja još povoljnije poduzetničke klime u Njemačkoj? OSrednja poduzeća oduvijek predstavljaju domenu kreativnosti. Kao rezultat toga u Njemačkoj postoji oko 1.300 vodećih poduzeća svjetskog tržišta s inovativnim proizvodima i uslugama. Mala i srednja poduzeća koja su usmjerena na izvoz, time predstavljaju stup stabilnosti njemačkog gospodarstva. Samo oni su u 2012. god. u istraživanje i razvoj uložili oko deset milijardi eura. Naravno, moraju biti zadovoljeni i gospodarsko-politički okvirni uvjeti. Stoga se u Berlinu i Bruxellesu zalažemo za interese srednjih poduzeća. I to s dokazivo vrlo velikim uspjehom: Počevši od smanjenja birokracije na način da smo se riješili „podatkovnog čudovišta“ ELENE, preko porezne politike s uredbom o porezu na nasljedstvo u interesu nasljedstva poduzeća sve do internacionalnih propisa poput Basel III. Tamo smo se izborili za klauzulu za srednja poduzeća koja će uskoro biti aktualna. Najnoviji primjer je energetska politika. Njemačka poduzeća plaćaju u prosjeku 20 posto više za struju nego njihovi europski konkurenti, a u usporedbi sa SADom čak 60 posto više. Stoga smo u njemačkom Parlamentu pokrenuli peticiju za smanjenje poreza na struju. Sažetak: BVMW je traženi poslovni partner i pružatelj ideja u politici. To koristimo za srednja poduzeća. KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 Biografija 11 Intervju Intervju Mario Ohoven Foto: Silke Borek ONjemačkom gospodarstvu u usporedbi s drugima ide dobro. Prema našoj aktualnoj anketi među poduzećima 28 posto srednjih poduzeća računa u prvoj polovici godine s još boljim poslovanjem, a gotovo 53 posto s održanjem dobrih rezultata. Ono što mi je posebno važno: Srednja poduzeća i u 2013. godini funkcioniraju kao „motor“ za zapošljavanje. Prema upitniku oko trećine poduzeća planira u sljedećoj godini zaposliti još djelatnika. Mnogo više od polovice želi zadržati aktualni broj zaposlenika. Ako se kriza eura ponovno ne razbukta, u 2013. godini računamo s rastom od gotovo jedan posto. Ključno je pitanje koliko će dugo Njemačka ostati pokretač rasta u i za Europu, jer tema krize eura još zadugo nije završena. Odlučujuće je da države u krizi, prije svega Grčka, Španjolska i Cipar izdrže pokrenute procese reformi. Najveće mi brige zadaju međutim Italija i Francuska. Ako ta jaka nacionalna gospodarstva padnu u krizu, eurozonu teško da se može spasiti. KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 PU Njemačkoj, gospodarski najjačoj zemlji EU-a, dolazi do premještanja proizvodnje u zemlje istočne Europe i Azije. Da li u tom pogledu Hrvatska igra određenu ulogu? 12 O FMeđu njemačkim srednjim poduzećima već nekoliko godina vrijedi moto „Go East“, doduše u smislu otvaranja prema istočno-europskim i azijskim tržištima. Pri tome je potpuno jasno da prioritet kod ulaganja imaju nove zemlje članice EU-a u srednjoistočnoj Europi. Samo premještanje proizvodnje predstavlja dvosjekli mač. To se jasno može vidjeti na primjeru Kine. Nije dovoljno uzeti u obzir samo troškove plaće. Naposljetku odlučuju faktori poput osiguranja kvalitete, birokratski troškovi, fleksibilnost tržišta rada i sve više i održivost da li takav angažman zaista ima smisla. Hrvatsku vidim kao pouzdanog partnera i atraktivno tržište za njemačka srednja poduzeća. Uvjeren sam da ako je Hrvatska napravila svoj domaći zadatak u pogledu predstojećeg pristupa EU-u, od europskog će unutarnjeg tržišta moći znatno profitirati. P Hrvatska već nekoliko godina bilježi gubitke u trgovinskoj bilanci. Ulaskom Hrvatske u EU zasigurno će se na području razmjene robe mnogo toga promijeniti. Koje biste korake savjetovali hrvatskim poduzećima? ODugoročno gledano mora se težiti uravnoteženoj trgovinskoj bilanci. Napuštanje slobodne trgovinske zone CEFTA-e prisilno će izmijeniti strukturu vanjske trgovine. Hrvatska poduzeća pristup EU-u trebaju u prvom redu promatrati kao veliku šansu. Aktualni gubitak u trgovinskoj bilanci jasan je pokazatelj da mnogi hrvatski proizvodi još ne mogu opstati u međunarodnoj tržišnoj utakmici. U tom smislu bi suradnja hrvatskih srednjih poduzeća s inozemnim partnerima mogla pomoći u poboljšanju vlastitog izlaska na tržište. Ono što ova zemlja sada prije svega treba, su ulaganja. Preduvjet za to je općenito gledano povjerenje, dobra infrastruktura i pozitivan stav prema investitorima. Sve to nudi Hrvatska. Dodatno se treba poraditi na marketingu lokacije. FNjemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Kako ocjenjujete izglede za uspjehe hrvatskih poduzeća na njemačkom tržištu? Da li je preporučljivo angažirati stručnu pomoć npr. KWVD-a? ATradicionalno dobri odnosi između Njemačke i Hrvatske odražavaju se i u gospodarskoj bilanci. Kod direktnih je ulaganja Njemačka na trećem mjestu, a kao trgovinski partner čak na drugom mjestu. Siguran sam da pristup EU-u hrvatskim poduzećima otvara nove mogućnosti na njemačkom tržištu. Gospodine Ohoven, hvala Vam na razgovoru. Intervju je vodio Mario Koturić. Ova je zemlja na pravom putu. Povećanje izvoza hrvatskih poduzeća u Njemačku u posljednje dvije godine nije uzaludno. Skupine stručnjaka poput KWVD, GTAI ili Njemačko-hrvatske Industrijske i trgovinske komore i naše udruge dobri su prvi kontakti i mogu olakšati ulazak na tržište. FU Njemačkoj živi više od 230.000 hrvatskih državljana, mnogi od njih već u trećoj generaciji. Smatrate li da su Hrvati u Njemačkoj dobra veza između kultura i gospodarstva? A Da, jer ništa ne povezuje jače od obiteljskih korijena. K tome dolazi aktualna kulturalna razmjena. Hrvati u Njemačkoj čine živi most između naše dvije zemlje, danas i za zajedničku budućnost u Europskoj uniji. KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 PNjemačka se do sada dobro izvukla iz krize pri čemu u 2013. god. prijeti nova recesija. Kako ocjenjujete izglede Njemačke i Europe u nadolazećim godinama? 13 OBRAZOVANJE piše Mario Šušak KWVD KWVD službeni partner ZAV-a Središnjeg ureda za posredovanje u području organizacije prakse za strane studente podnijeti dokaz da će od poduzeća u kojem žele obavljati praksu primati minimalno 670 eura bruto mjesečno. Ukoliko je, pak, dogovorena niža zarada ili praksa bez naknade, onda su studenti obavezni podnijeti jamstvo o pokrivanju troškova života. Kao ZAV-ov partner, KWVD pomaže studentima pri rješavanju formaliteta i u traženju mjesta prakse, ukoliko ga sami nisu prethodno pronašli. Hrvatskom gospodarskom savezu cilj je ovom aktivnošću studentima iz Hrvatske omogućiti da steknu uvid u način rada njemačkih poduzeća, sklope u njima kontakte te općenito da prikupe inozemna iskustva koja ne samo što obogaćuju život pojedinca suočenog s novim kulturnim i društvenim okruženjem, nego su i od sve veće važnosti za poslovanje tvrtki u današnjem globalnom svijetu. Ona dokumentiraju visoku fleksibilnost i mobilnost, poznavanje stranih jezika kao i to da osoba raspolaže interkulturalnom kompetencijom, što povećava šanse pri kasnijem traženju radnog mjesta. Erfolg ist eine Frage der eigenen Ziele. Und des richtigen Partners. 14 S redišnji ured za posredovanje (ZAV) registrirao je Hrvatski gospodarski savez (njemačka skraćenica: KWVD) već 2011. kao svog službenog partnera u području organizacije prakse za strane studente. U okviru toga KWVD planira posredovati iz Hrvatske u Njemačku studente upisane u smjerove pravo, ekonomija, medicina, politika, informatika, socijalna pedagogija, religija te građevinarstvo, strojarstvo i inženjerestvo. Od njemačkih vlasti odobreno maksimalno vremensko razdoblje obavljanja prakse u Njemačkoj iznosi 12 mjeseci, pri čemu studenti sami mogu odlučiti kako će rasporediti tih 12 mjeseci tijekom studija i hoće li uopće iskoristiti dozvoljeni vremenski maksimum. Osim toga, studenti moraju podnijeti dokaz da će od poduzeća u kojem žele obavljati praksu primati minimalno 670 eura bruto mjesečno. Ukoliko je, pak, dogovorena niža zarada ili praksa bez naknade, onda su studenti obavezni Buchhaltung / Lohnverrechnung Steuerberatung Wirtschaftsprüfung Unternehmensberatung Corporate Finance / M&A EU - Förderungen Personalberatung Sekretariatsleistungen TPA Horwath d.o.o. Petra Hektorovica 2, 10 000 Zagreb, Croatia Tel.: +385 / 1 / 48 82 555 Fax: +385 / 1 / 48 22 220 E-mail: tpa-horwath@tpa-horwath.hr www.tpa-horwath.com KROATIEN Albanien | Bulgarien | Österreich | Polen | Rumänien Serbien | Slowakei | Slowenien | Tschechien | Ungarn Mitglied von Crowe Horwath International (Zürich) – einer weltweiten Vereinigung rechtlich selbstständiger und unabhängiger Steuerberater, Wirtschaftsprüfer und Unternehmensberater. KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Unsere Dienstleistungen: 15 KWVD piše Mario Koturić KWVD Godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza Potpisivanje Sporazuma između Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj i Hrvatske gospodarske komore KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Govornici večeri bili su predsjednik 16 Uprave Hrvatskog gospodarskog saveza, Mario Šušak, predsjednik IHK za Rheinhessen, dr. Harald Augter, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, gospođa Trnkop-Tanta koja je doputovala umjesto predsjednika, gosp. Nadana Vidoševića, koji se naglo razbolio, kao i veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj, gosp. dr. Miro Kovač. Hrvatska je vrijedna svakog izazova! Predstojećim će pristupom Hrvatske u Europsku uniju koji bi se trebao dogoditi 1. srpnja 2013. god., Hrvatska još više biti u fokusu investitora. Ova im zemlja nudi najbolje šanse za razvoj i rast njihovih poslovnih djelatnosti. To je srednjoeuropska zemlja sa 4,4 milijuna stanovnika, dovoljno velika da je više od četvrtine radne snage vrlo dobro obrazovano i dovoljno mala da njena izvrsna struktura i stabilan razvoj pružaju optimalnu geopolitičku povezanost između europskog Zapada i Istoka, Sjevera i Juga. Mario Šušak se u svom uvodnom govoru osvrnuo na prošlu te dao pregled aktualne godine. „Hrvatska proteklih godina nije uvijek napravila sve kako treba, no svojih je pogrešaka itekako svjesna. Ova zemlja ima apsolutno ogroman potencijal, ali je trenutno još uvijek izazov kojeg se isplati prihvatiti”, rekao je Šušak. Predstojeći pristup EU-u za ovu je zemlju u svakom smislu velika šansa. Kako bi se prihvatio i taj „izazov EU“ Gospodarski je savez već započeo s planiranjem velikog događaja „Dobro došli u EU“ u Frankfurtu, navodi dalje Šušak. Predsjednik IHK Rheinhessen, dr. Harald Augter, ukazao je na njemačka poduzeća koja već uspješno posluju u Hrvatskoj te na vrlo dobru dugogodišnju suradnju svih prisutnih institucija. Dr. Augter se kao i drugi gosti, obradovao dobivenim informacijama iz prve ruke na temu pristupa EU-u te gospodarskog položaja Hrvatske. „Sporazum koji smo večeras pot- pisali, zapečatio je dobru suradnju punu povjerenja sa Hrvatskim gospodarskim savezom koja postoji već niz godina. Ovim se potpisivanjem poduzećima koji žele investirati u Hrvatsku ili žele izvoziti iz Hrvatske, omogućuje još jednostavniji način informiranja i komunikacije“, rekla je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, gospođa TrnokopTanta. Veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj, gosp. dr. Miro Kovač ukazao je u svom pozdravnom govoru na vrijeme nakon 1. srpnja 2013. god. „I nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji očekuje nas puno posla, potrebne su strukturne reforme koje neće biti lako provesti. Smatram da je suradnja s Njemačkom dobra, ali na gospodarskoj razini ima još prostora za napredak. Nadam se da će nakon pristupa Hrvatske i ulaska na zajedničko europsko tržište mnoga poduzeća srednje veličine otkriti Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganja“, istaknuo je dr. Miro Kovač. Nakon pozdravnih riječi uslijedilo je svečano potpisivanje Sporazuma između Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj i Hrvatske gospodarske komore. U nastavku večeri gosti su imali priliku družiti se do kasno u noć uz razgovor i hrvatsko vino. Informacije o institucijama: Hrvatska gospodarska komora iza sebe broji 160 godina tradicije. To je moderna i profesionalna institucija, pouzdani izvor informacija za sva hrvatska poduzeća i njihove inozemne partnere. Hrvatska gospodarska komora u suradnji s državnim institucijama štiti i zastupa interese hrvatskog gospodarstva. Hrvatski gospodarski savez djeluje od 2007. god. u Njemačkoj kao interesno zastupništvo i pouzdan partner svim poduzećima koji posluju na njemačko-hrvatskom gospodarskom području. Savez strukturirano obrađuje i priprema relevantne informacije, ciljano nudi usluge i posreduje te otvara i organizira mogućnosti komuniciranja i van institucije. K tome je Hrvatski gospodarski savez uključen u razne projekte za gospodarski razvoj na njemačko-hrvatskom gospodarskom području sa državnim i nedržavnim institucijama. Velika se pažnja pritom posvećuje strukovnom obrazovanju i razmjeni učenika/studenata. U tom se smislu Hrvatski gospodarski savez posebno zalaže za stvaranje novih mjesta za naučnike i praktikante u Njemačkoj te ujedno provodi više EU-projekata cjeloživotnog učenja i mobilnosti naučnika. Tekst: Hrvatski gospodarski savez (Kroatische Wirtschaftsvereinigung e. V.) Fotografije: Josip Krstanović (jk-foto.com) Kontakt: Gospodin Mario Koturić Kroatische Wirtschaftsvereinigung e. V. Am Weingarten 25 60487 Frankfurt am Main Tel. +49 69 367079-40 Fax. +49 69 367079-39 m.koturic@kwvd.de www.kwvd.de KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 M ainz/Zagreb – Ovogodišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj nalazio se pod posebnom „zvijezdom“. Više od 160 gostiju iz diplomacije, politike i gospodarstva prisustvovali su u srijedu potpisivanju Sporazuma o suradnji između Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj i Hrvatske gospodarske komore koje se održalo u Industrijskoj i trgovinskoj komori za Rheinhessen (IHK). 17 KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 GALERIJA GALERIJA 18 19 aktuALNO Rezultati nakon godinu dana Strategije EU-a za dunavsku regiju Primjer moderne regionalne politike >> Neki od primjera su: >> >> >> >> Dunav bi trebao biti plovniji. K tome su ministri za promet susjednih država donijeli nekoliko odluka poput onih o kontroli dubine vode i označavanju opasnih plitkih mjesta. I olupine brodova potrebno je spašavati. Međunarodni istraživački projekti trebaju do prinijeti učinkovitosti dunavske flote brodova sa čišćim motorima. Željeznički i automobilski most između ru munjskog Calafata i bugarskog Vidina trebao bi uskoro zatvoriti rupu u europskom prometnom koridoru od Njemačke prema Grčkoj odn. Tur skoj. Projekt vrijedan više od 200 milijuna eura financira pretežito EU. Dunavski susjedi žele surađivati u zaštiti od poplava i zaštiti okoliša. >> >> >> Plinovod između Bugarske i Rumunjske trebao bi poboljšati sigurnost opskrbe energijom u regiji. „Dunavski poslovni forum“ umrežuje više od 300 malih i srednjih poduzeća kao i znanstveno-istraživačke institute. Turističke organizacije rade na jedinstvenoj komercijalizaciji dunavskog prostora I policija dunavskih zemalja želi prisnije surađivati. Za povjerenika EK-a Hahna ključna pitanja za budućnost su način produbljivanja „mehanizama suradnje“ te kako se može osigurati što bolja podrška putem strukturnih fondova EU-a nakon 2013. god. Merkel je obećala da će se založiti za „adekvatno“ srednjoročno planiranje EUbudžeta. (frh) Izvor: EU-Nachrichten (Novosti u EU-u) br. 20 od 06. prosinca 2012. god. KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 20 Merkel je rekla da regionalna suradnja u dunavskoj regiji potiče ono što je načelno potrebno za jačanje europske konkurentnosti: usklađeno djelovanje supsidijarnosti – dakle odgovornost na licu mjesta - s inteligentnom izgradnjom infrastrukture i suradnje van granica. Takvi bi projekti regionalnoj politici EU-a mogli dati jasnije „lice“. Oni su lokalno pokazali da „možemo dobiti određena sredstva strukturnih fondova EU-a samo zato što imamo ovu suradnju“, kazala je Merkel. Tako se i Dunavska strategija može smatrati pozivnicom da „bolje upoznamo svoju rijeku“ i osvrnemo se van granica zemlje. U okviru Strategije EU za dunavsku regiju 14 europskih država traže rješenja za zajedničke izazove. Središnje teme su bolja prometna povezanost, zaštita okoliša, promicanje gospodarstva i turizma. Hahn je rekao da su uspjesi nakon godine dana znatno veći nego što je mogao pretpostaviti. Sada postoji „solidna platforma za dugoročnu suradnju“, dok je suradnja u regiji prije toga bila samo sporadična. Cilj je poboljšati uvjete života svim stanovnicima dunavskog prostora kojih ima oko 100 milijuna, te otvoriti perspektive stanovnicima u siromašnijim regijama. „Ako to uspije, profitirat će regije koje su već bogatije, poput Bavarske i Baden-Württemberga jer dobivaju nova prodajna tržišta“, navodi Hahn. Zdravko Bošnjak Dipl. Ökonom Borsigallee 19, 60388 Frankfurt/M. Telefon 0 69 - 94 14 17 -22, Fax -17 Mobil 01 76 - 21 17 76 97 zbosnjak@huettig-rompf.de Bavarski premijer Horst Seehofer je potvrdio da se već pokazalo koliko zajedničkih interesa postoji. Od donošenja Dunavske strategije u travnju 2011. god. radne skupine vode brigu o poticanju projekata u jedanaest tematskih područja. www.ihr-immobilienfinanzierer.de Ihre maßgeschneiderte Immobilienfinanzierung + + + + Persönliche und kostenfreie Beratung Top Konditionen Kreditentscheidungen in 24 h Vergleich von Finanzierungen + + + + Staatliche Förderungen Anschlussfinanzierung Umschuldung Forward-Darlehen KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 E U-Povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku Johannes Hahn i njemačka savezna kancelarka Angela Merkel složili su se da je način na koji regije iz 14 država rade zajedno u okviru Strategije EU za dunavsku regiju, pravi primjer europske suradnje. „Makro-regionalna strategija“ na prostoru od 2.800 kilometara primjer je „moderne regionalne politike kakvu zamišljam u budućnosti“, rekao je Hahn na konferenciju u Regensburgu na kojoj su rezimirani rezultati godine dana Dunavske strategije. 21 AKTUALNO piše MELANIJA HABRUN ET CETERA Performance Management Upravljanje radnim učinkom zaposlenika onih sa izvrsnim radnim „performansama“ do onih s niskim radnim učinkom, motiviranja zaposlenika kroz adekvatne sustave nagrađivanja i promoviranja, dodatnih razvoja i edukacija, upravljanje talentima i dr. U praksi mnoga poduzeća još uvijek nemaju ili samo djelomično sustavno prate radni učinak svojih djelatnika. Različite branše također imaju različite sustave, parametre i instrumente za praćenje radne uspješnosti. Uvođenje upravljanja radnim učinkom proces je u koji je potrebno uključiti sve sudionike, pravilno ih educirati o primjeni tog sustava i konstantno pratiti i poboljšavati sustav kako bi poduzeće zaista bilo sigurno da posjeduje objektivni i transparentni alat praćenja radnog učinka svojih zaposlenika te kako bi moglo iskoristiti sve prednosti koje mu taj sustav nudi. ISJEČAK IZ OBRASCA ZA OCJENU RADNOG UČINKA ZAPOSLENIKA OCJENA GLAVNIH ODGOVORNOSTI/KOMPETENCIJA ZAPOSLENIKA Upute: Opišite koje su glavne odgovornosti i kompetencije zaposlenika. To su odgovornosti/kompetencije vezano za radno mjesto ili individualne odgovornosti (specifične dodijeljene odgovornosti vezano za određeni projekt). Odaberite odgovornosti/kompetencije koje su najmjerodavnije za uspješno obavljanje radnog mjesta. Opišite očekivanja vezano za učinak za svaku odgovornost/kompetenciju. Navedite kakav je radni učinak zaposlenik stvarno postigao vezano uz pojedine odgovornosti/kompetencije te dodijelite odgovarajuću ocjenu. Za svaku od odgovornosti/kompetencija dogovorite sa zaposlenikom mjere za poboljšanje ukoliko je potrebno, na način da se definira što će se poduzeti, kako i s kojim resursima te zadajte vremenski rok. KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Upravljanje radnim učinkom proces 22 je koji se temelji na definiranju jasnih odgovornosti, kompetencija i ciljeva pojedinih radnih mjesta te u kojoj je mjeri zaposlenik uspješan u ostvarenju tih parametara u određenom poslovnom razdoblju. Osnovna pretpostavka kako bi taj sustav transparentno i efikasno zaživio je jasno definiranje onoga što se želi postići, sustav ocjenjivanja postignutog te definiranje sustava nagrađivanja, promoviranja ili mjera za poboljšanje. Evaluacija radnog učinka vrši se u okviru tzv. godišnjih razgovora sa zaposlenikom. Sastavni dio tih razgovora je ocjenjivanje radnog učinka djelatnika vezano za odgovornosti i kompetencije radnog mjesta prethodnog razdoblja, ocjenjivanje postignuća prethodno dogovorenih ciljeva, dogovaranje radnih i razvojnih ciljeva za naredno razdoblje te eventualno davanje prijedloga za određenu vrstu nagrađivanja. Ovaj se instrument koristi najmanje jednom godišnje. To je razgovor između zaposlenika i njegove direktno naređene osobe koji se dogovara sa zaposlenikom dovoljno unaprijed kako bi se obje strane mogle pripremiti za isti. Priprema za razgovor vrši se na način da zaposlenik i njegova nadređena osoba pomoću obrasca za pripremu razmišljaju o učinku i uspješnosti zaposlenika sukladno zahtjevima radnog mjesta, vrijednostima poduzeća te ranije definiranih ciljeva. Sam se razgovor vodi u neometanoj atmosferi, iskreno i otvoreno razgovarajući o dosadašnjim rezultatima i uspješnosti zaposlenika te se sukladno tome dogovaraju konkretni razvojni i radni ciljevi za djelatnika za naredni period. Ciljevi moraju biti konkretni s točno definiranim vremenskim periodom za ostvarenje, specifičnim akcijama i resursima koji su potrebni za njihovu realizaciju te mjerama uspjeha. Očekivani radni Ostvareni radni učinak/ponašanje učinak/ponašanje Ocjena radnog učinka Mjere za poboljšanje (1-5) (što, kako, do kada) B Kompetencije (vezano za radno mjesto) Očekivani radni Ostvareni radni učinak/ponašanje učinak/ponašanje Ocjena radnog učinka Mjere za poboljšanje (1-5) (što, kako, do kada) Npr. Timski rad Surađuje sa svojim kolegama u timu na zadovoljavajući način, aktivno doprinosi radu u timu i uspješno izvršava svoje timske zadatke. Npr. Rješavanje problema/ Donošenje odluka Identificira probleme, uključuje druge u traženje rješenja, analizira i traži najbolje rješenje. Dogovoreno se dokumentira na obrascu koje obje strane potpisuju te koji se pohranjuje i čuva na odgovarajući način. Pri tome je važno da se aktivnosti i rad na dogovorenim ciljevima neprestano prate i evaluiraju te da nadređena osoba i zaposlenik u svakom trenutku mogu otvoreno razgovarati o svim eventualnim poteškoćama na putu do ostvarenja ciljeva i njihovom rješavanju. Pravilno izgrađen sustav upravljanja radnim učinkom donosi mnoge prednosti poduzećima, poput upravljanja pomoću ciljeva, jasnog pregleda uspješnosti zaposlenika od Pravovremeno donosi jasne i transparentne odluke, dosljedno se ponaša u skladu s donesenom odlukom. Ocjene radnog učinka: 1 – ne zadovoljava očekivanja nadmašuje očekivanja 2 – djelomično zadovoljava očekivanja 3 – zadovoljava očekivanja 4 – nadmašuje očekivanja 5 – izuzetno KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 P raćenje radne uspješnosti i učinka zaposlenika moćan je alat vođenja zaposlenika u skladu sa ciljevima i strategijama poduzeća. A Odgovornosti (iz opisa radnog mjesta) 23 POREZ piše Monika Radmanić Steuerkanzlei Radmanić, Rodgau Obveze objavljivanja godišnjih financijskih izvješća Upute o porezu na prijelazu godine 2012./2013. Z akon o porezu za 2013. godinu nije još konačno riješen i predviđeno je da će biti donesen tek u siječnju 2013. godine. Međutim, ipak je na prijelazu godine 2012./2013. došlo do određenih izmjena zakona i prilagodbi. U nastavku se nalazi tumačenje važnih izmjena: KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Povećanje osnovnog osobnog odbitka Sastavni dio smanjenja direktne progresije je povećanje 24 osnovnog osobnog odbitka. Isti će se u 2013. godini sa 126 eura povećati na 8.130 eura. Od 2014. godine trebalo bi doći do još većeg povećanja za 224 eura na 8.354 eura. Polazna porezna stopa ostaje konstantna na 14%. Osnovni osobni odbitak predstavlja egzistencijalni minimum. Do navedenog iznosa nema pojedinačnog razreza poreza. Kod zajedničkog razreza poreza vrijede dvostruke vrijednosti. Novčane potpore s manje birokracije Prilagođavanje platnog prometa temeljem europskog razvoja (SEPA - Single Euro Payments Area) i nacionalnih usklađivanja vode ka pojednostavljenju novčanih potpora. Pojednostavljeno dokazivanje novčane potpore kod poreznog odbitka potpore usklađuje se, kako u SEPA-postupku, tako i s ostalim online-servisima platnog prometa. Na taj se način olakšava prikupljanje i dostava potvrda o potporama . Obveze predočenja dokaza kod isporuka unutar Zajednice Od 01.01.2012. godine načelno se od kupca robe zahtjeva potvrda o prispijeću, kako bi se pružio dokaz da je isporučena roba stigla u drugu zemlju Europske zajednice, te se na taj način odobrava oslobođenje od poreza. Zbog brojnih otvorenih pitanja u vezi s novom potvrdom o prispijeću robe Porezna je uprava produljila prijelazni rok za primjenu nove regulacije na neodređeno vrijeme. Do daljnjega se mogu koristiti dosadašnji dokazi, kao npr. potvrde špeditera ili poštanske potvrde o prispijeću robe. Postoji nacrt promjene zakona koji se odnosi na novu potvrdu o prispijeću robe, koji će najvjerojatnije stupiti na snagu 01. srpnja 2013. godine. Može se računati sa značajnim olakšicama. Prijelaz na e-bilancu Društva koja podliježu bilanciranju, dužna su svoju bilancu dostaviti Poreznoj upravi elektronskim putem najkasnije od poslovne godine 2013. ili kod odstupajuće poslovne godine od 2013./2014. Tzv. e-bilanca sadrži mnogobrojne obvezne podatke. Često je potrebno društava s vrlo malim kapitalom Mala poduzeća koja imaju pravni oblik društva kapitala ili trgovačkog društva osoba, u kojima nema fizičke osobe koja odgovara u potpunosti (npr. d.o.o. & Co. k.d.) moraju objavljivati svoje podatke u istoj mjeri, kao i srednje velika i velika društva. Temeljem promjena koje donosi MicroBilG (Zakon o izmjenama bilanca društava s vrlo malim kapitalom) za ova najmanja poduzeća stupaju na snagu olakšice pri podnošenju računovodstvenog izvješća i njegova objavljivanja. Mala poduzeća mogu u cijelosti odustati od sastavljanja bilješki uz financijska izvješća, ako određene podatke (pored ostalog u vezi s jamstvenim odnosom) iskažu uz bilancu, te mogu odabrati pojednostavljenu strukturu bilance. Pri objavljivanju mala poduzeća mogu odabrati hoće li i dalje objavljivati godišnje financijsko izvješće, ili će ga samo podnijeti saveznom službenom listu. Onaj tko želi pogledati pohranjenu bilancu, može to učiniti samo uz naknadu. Pravila vrijede za sva društva s vrlo malim kapitalom čiji podaci na dva uzastopna dana obračuna nisu prekoračili dvije ili tri od sljedećih brojki: >> >> >> Prepuštanje uređaja za obradu podataka, mobitela i software-a na korištenje djelatniku Ukoliko poslodavac svom djelatniku prepusti radne uređaje za obradu podataka i telekomunikaciju s priborom, npr. laptop-om, notebook-om, pisačem, skenerom ili mobitelom, isto je oslobođeno plaćanja poreza na dohodak i socijalnog osiguranja. Isto se odnosi i na pametne telefone i tablete. Pretpostavka je da je poslodavac vlasnik tih uređaja i da je korištenje besplatno, te da isto dopušta uz dohodak. Kod software-a dodatno važi da se koristi u poslovne svrhe. Kompjutorske igrice su isključene. Darivanje ovih uređaja međutim podliježe obvezi poreza na dohodak i obveznog socijalnog osiguranja. bilančni zbroj do 350.000 eura Promjene kod poslova manjih opsega Od 2013. godine podiže se dosadašnja granica za određivanje posla manjeg opsega sa 400,00 eura na 450,00 eura. Klizna zona seže sada od 450,01 eura do 850,00 eura. Dok se do sada za te poslove nisu plaćali doprinosi za mirovinsko osiguranje, te je obveza plaćanja osiguranja vrijedila samo na zahtjev osobe koja obavlja posao manjeg opsega, ubuduće će biti obratno: te će osobe automatski imati mirovinsko osiguranje uz plaćanje iznosa razlike između paušalnog doprinosa poslodavca i opće stope doprinosa; na zahtjev ih se oslobađa obveze plaćanja mirovinskog osiguranja. Iznos razlike iznosi u 2013. godini 3,9% ili 13,9% za zaposlene u privatnim kućanstvima. Za manje poslove koji su postojali još u 2012. godini, nova pravila vrijede tek od 01. siječnja 2015. godine. Ako je pak za neki već postojeći manji posao mjesečna naknada od 2013. godine povećana na 450,00 eura, iznos povećanja ostaje na zahtjev također oslobođen obveze plaćanja poreza i socijalnog osiguranja prosječno 10 zaposlenih djelatnika Nenovčani primici u 2013. godini prihodi od prodaje do 700.000 eura Elektronička porezna kartica Predviđeno uvođenje sustava ELStAM (elektroničke usluge za dohvat porezne kartice) za 2012. godinu realizirati će se sada u 2013. godini. To će imati za posljedicu da će poslodavac tijekom 2013. godine biti obvezan, najkasnije s obračunom plaće za prosinac 2013. godine primijeniti ovaj postupak i prikupljati podatke iz centralne baze podataka. Za uzimanje podataka potreban je porezni broj djelatnika, datum rođenja i informacija, radi li se o glavnom ili dodatnom zaposlenju. Do prijelaza na ELStAM za dohvat elektroničke porezne kartice, dosadašnja porezna kartica za 2010. godinu ostaje važeća. Djelatnici su dužni odmah Poreznoj upravi javiti izmjene osobnih podataka, kako bi se iste mogli uzeti u obzir kod obračuna dohotka. Provedeno je usklađivanje prema općem kretanju cijena mjesečno dnevno besplatan smještaj 216 7,20 besplatan obrok 224 7,47 od toga doručak 48 1,60 i ručak 88 2,93 i večera 88 2,94 Osnovna kamatna stopa Njemačke savezne banke (Deutsche Bundesbank) Osnovna kamatna stopa iznosi i dalje 0,12% KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 usklađivanje knjiženja kako bi se osigurao nesmetan prijenos podataka. Najveće promjene događaju se kod izdataka za materijal, jer ovdje postoji razlika između sirovina, pomoćnog i pogonskog materijala, kupnje robe (trgovačke robe) i izdataka za korištene usluge. Elektronički prijenos podataka pojednostavljuje Poreznoj upravi prikupljanje i procjenu podataka društva i omogućuje lakšu usporedbu na razini branši. 25 PRAVO piše FRANJO AKMADZA KWVD Benzin: Ako fizička ili pravna osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH uzme u najam ili leasing motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije, a takav najam ili leasing nije zaključen na vremenski rok kraći od mjesec dana niti duži od 4 godine, Carinska uprava će utvrditi obvezu posebnog poreza sukladno vremenskom trajanju najma ili leasinga. Diplomatske i konzularne predstavništva ne plaćaju posebni porez Zakon o posebnom porezu na motorna vozila N acrt Zakona RH uređuje plaćanje posebnog poreza na motorna vozila. Predmet oporezivanja su motorna vozila na koje nije obračunat i plaćen posebni porez u RH (npr. osobni automobili, motorna vozila tipa karavan, kombi, trkaći automobili, motocikli (uključujući i mopede) i dostavna vozila). Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet oporezivanja. Obveznik plaćanja je fizička ili pravna osoba koja stječe motorno vozilo ili koja motorno vozilo na koje nije obračunat i plaćen posebni porez uvozi ili unosi u RH. prije izdavanja računa obračunati posebni porez te obračunati iznos uplatiti najkasnije u roku od 30 dana od dana nastanka porezne obveze. Za vozila čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 85 g/km (dizel) ili 90 g/km, ne plaća se posebni porez. Za „plug-in“ hibridna električna vozila iznos se umanjuje za postotni iznos koji odgovara dosegu vozila u potpuno električnom načinu rada. Posebni porez utvrđuje se na temelju prodajne, odnosno tržišne cijena motornog vozila, emisije ugljičnog dioksida (CO2) izražene u g/km i kapaciteta motora Porez se ne plaća ako se vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije nalazi u posjedu ili uporabi kod fizičke osobe s prebivalištem u RH koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici Europske unije, a vozilo je u vlasništvu poslodavca. Također ako se nalazi u posjedu ili uporabi kod fizičke osobe s prebivalištem u RH, koja ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici Europske unije, a vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja ili je odgovorna osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici Europske unije, a motorno vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta; Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom pristupanja RH EU. Diesel: Primjer računa: Zakon navodi da obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje kad: - proizvođač ili trgovac izda račun o prodaji motornog 26 odnosno prebivalištem u RH koja unese ili uveze motorno vozilo (i rabljena vozilo) na područje RH. U ovom slučaju smatra se da fizička osoba ima prebivalište u RH ako boravi više od 185 dana u godini. Kod nastanka porezne obveze proizvođač i trgovac je obvezan u ime i za račun stjecatelja motornog vozila KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 vozila - trgovac rabljenim motornim vozilima izda račun - pravna ili fizička osoba sa sjedištem, 27 28 Adria24 GmbH www.adria24.com Kanzlei Kovač www.kanzlei-kovac.de Ortel Mobile GmbH www.ortelmobile.de A.L. Fliesenprofi AG www.al-fliesenprofi.de Kontis d.o.o. www.kontis.de Quehenberger Logistics DE GmbH www.quehenberger.com AVM Maler und Baudekoration GmbH www.avm-gmbh.com Leko Grupa d.o.o. www.rentacar-leko.com Radnik d.d. www.radnik.de Bader Förster Schubert GbR www.b-f-s.de Lepus d.o.o www.lepus.hr Sandelmühle Restaurant www.sandelmuehle.com bemes industries services GmbH www.bemes.biz Maminho GmbH www.diva-bar.de Sintronics www.sintronics.de City Bus Mainz GmbH www.mvg-mainz.de Mate Andabak d.o.o. www.mateandabak.hr SOLAR Magna Deutschland AG www.solarmagna.de Croatia Airlines d.d. www.croatiaairlines.com Megapromet d.o.o. www.megapromet.de Stand-Bau GmbH www.stand-bau-gmbh.de Dalmaconsult d.o.o www.dalmaconsult.com MILES d.o.o. www.miles-lift.com Tabak Reisen www.tabakreisen.de Đuro Đaković d.d. www.duro-dakovic.com miro-concept GmbH www.miro-concept.com TPA Horwath d.o.o. www.tpa-horwath.com Ekoma d.o.o www.ekoma.hr MontCommerce d.o.o. www.montcommerce.de Valamar Hotels & Resorts GmbH www.valamar.com Fibuserv www.fibuserv.com Multimedien.net www.multimedien.net Financetainment www.financetainment.de PE Global Consult www.pe-global.de KWVD CRONNECT • IZDANJE I /2013 KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 WEBADRESAR 29 Marin Jurić, Hrvoje Ursić, Nina Žeravica, Krešimir Juričić Dobrodošli u Vašu Zurich poslovnicu Krešimir Juričić Hrvoje Ursić & Marin Jurić KWVD CRONNECT • IZDANJE I/ 2013 Naš je najveći zadatak pružiti Vam sigurnost koja Vam je osobno potrebna.Pomoću našeg cjelokupnog angažmana i stručnog znanja razrađujemo rješenja koja će odgovarati Vašoj životnoj situaciji. Poslovnica Frankfurt Poslovnica Bad Homburg Eckenheimer Landstr. 283 60320 Frankfurt 30 069 - 56 79 78 Tel.: Fax: 069 - 56 85 27 Mail: kresimir.juricic@zuerich.de Mail: marin.juric@zuerich.de Elisabethenstr. 29 61348 Bad Homburg ® Tel.: 06172 - 265 52 34 Fax: 06172 - 265 52 35 Mail: hrvoje.ursic@zuerich.de