broj 19 | septembar 2014 | godina II
EKSKLUZIVNO ZA BETTY
besplatan primjerak
sport
Badminton
PEDIJATAR
Pripremite
malog prvaka
Cvijet ljubavi
Ruža
the
Burnout
Visoka cijena
visokih dostignuća
Frajle
Moda
Košulja
SEPT
EMBA
R
TEMA BROJA
VODIČ ZA
ZDRAVO SRCE
Infarkt ne bira žrtve
ISHRANOM DO
ZDRAVOG SRCA
Kardio trening
Pressing
jednostavno rješenje za alergijske reakcije
Tokom ljetnih mjeseci se često
javljaju alergijske reakcije na koži i
sluznicama poput reakcija na ubod
insekata, alergijskog rinitisa i kontaktnih alergijskih reakcija.
Alergijska reakcija na ubod insekta
(komarci, grinje, buve) se manifestuje
lokalnom reakcijom na mjestu uboda
u vidu crvenila i čvorića. Kasnije
može nastati osip koji se širi i praćen
je intenzivnim svrabom. Obično se
javlja kod djece od druge do sedme
godine života.
Kontaktna alergijska rekacija
(alergijski dermatitis) nastaje usljed
kontakta kože sa supstancama koje
uzrokuju alergijsku reakciju. To su najčešće metali, dezinfekciona sredstva,
konzervansi, industrijska ulja, biljke
(jagorčevina,cvijeće, trave) i neki lijekovi. Na koži se pojavljuju mjehurići,
čvorići i crvenilo praćeni intenzivnim
svrabom. Ukoliko je kontakt sa ovim
supstancama duži ili se ponavlja, tada
mogu da nastanu hronične promjene
poput zadebljanja kože i ljuskanje.
Alergijski rinitis se manifestuje
svrabom u nosnicama, kihanjem i
curenjem bistrog sadržaja iz nosa.
Uglavnom je sezonskog karaktera.
Najčešće je izazvan alergenima koje
udišemo, kao što su polen trava,
korova i drveća. Često je udružen sa
crvenilom i suzenjem očiju (alergijski
konjunktivitis).
Lijek izbora kod sva tri oboljenja je
Pressing.
Pressing selektivno inhibira djelovanje
histamina, supstance koju tijelo oslobađa u sklopu alergijskog odgovora
i na taj način ublažava simptome
alergijske reakcije ili oboljenja.
Pressing je efikasan protiv tegoba kao
što su kihanje, curenje iz nosa i suzenje očiju. Smanjuje osjećaj svraba,
promjene na koži i skraćuje period
alergijskog reagovanja.Veoma dobro
se podnosi, a neželjeni efekti poput
pospanosti, glavobolje ili stomačnih
tegoba su rijetki i blagi.
Pressing djeluje brzo, samo jedna
tableta dnevno ublažava cijeli spektar
alergijskih oboljenja.
riječ farmaceuta
Puno srce
Kroz istoriju, emocije su se dugo povezivale
s očima, glavom i jetrom. Za Aristotela, srce
je bilo sjedište razuma, dok je Galen bio prvi
koji je smatrao da je srce povezano sa emocijama, izuzev ljubavi. Čuveni rimski ljekar i
filozof smatrao je da je za osjećaj ljubavi odgovorna jetra. U današnje vrijeme malo je
teško zamisliti da crtamo jetru probodenu
strijelom, da vam je zbog nesretne ljubavi
slomljena jetra ili da za nekoga koga smatramo dobrim čovjekom kažemo da ima dobru
jetru, pa je naša sreća da je ipak srce, mada
tek u srednjem vijeku, dobilo na značaju, i
postalo simbol ljubavi.
U ovom broju BETTY magazina dosta smo
pisali o srcu. Koliko zdravstvene pažnje mu
poklanjamo? Kardiovaskularne bolesti su
vodeće po broju smrtnih slučajeva u cijelom svijetu i upravo nemilosrdna statistika
dodatno ukazuje na značaj pridržavanja terapije i savjeta koje daju ljekari i farmaceuti.
Posljednjih desetak godina, poseban akcenat stavlja se na prevenciju, jer je uvijek „bo-
6
10
lje spriječiti nego liječiti“. Srce je, u tom pogledu, vrlo specifično, jer treba da vodimo
računa o ishrani, da budemo fizički aktivni,
ali i da smanjimo stres. Za prvo treba da se
kontrolišemo, za ovo drugo da imamo volju
da se pokrenemo, a za stres, najčešće ćemo
reći, da ne zavisi od nas. Možda stresne situacije ne možemo izbjeći, ali ako radimo na
sebi, možemo ublažiti štetne efekte stresa
na nas i naše psihofizičko zdravlje.
Za kraj ovog uvodnika, u prilog tome što
dajem svoj glas srcu, navodim jedan od
mojih omiljenih citata, rečenicu iz knjige
Mali princ, čiji je autor Antoine de Saint-Exupéry: „Čovjek samo srcem dobro
vidi. Bitno je očima nevidljivo“.
Ako kojim slučajem niste pročitali
ovu nježnu knjigu, neka vam to bude
prioritet u toku ovog mjeseca, jer je
septembar mjesec kada se u cijelom
svijetu obilježava Svjetski dan srca
(World Heart Day), a ljudi podsjećaju da se obolijevanje i umiranje
može spriječiti uvođenjem zdravih stilova života. Zato, budite
„srčani” i hrabro, s ljubavlju
prema sebi i bližnjima, radite na
prevenciji za dobrobit ovog vašeg organa što život znači.
16
20
foto: A. Mihajlov
Srce, taj neumorni organ koji danonoćno
pumpa krv kroz naše tijelo, jedan je od najčešće korištenih simbola naše osjećajnosti i hrabrosti kako u romantičnoj poeziji i
umjetnosti uopšte, tako i u običnom životu.
Simboliše dječiju, roditeljsku, mladalačku
i bilo koju drugu vrstu ljubavi. Međutim,
iako je danas srce opšteprihvaćen simbol za
ljubav i doživljava se kao centar svih naših
emocija, nije oduvijek tako bilo.
27
32
impresum
Glavni i odgovorni urednik: mr ph N. Korizma | Izvršni urednik: J. Đokić | Urednik fotografije: A. Mihajlov | Šef redakcije: V. Knežević | Art direktor: Z. Tovirac
Stručni konsultanti: mr ph S. Miletić, T. Milić | Saradnici: D. Mrdić, dr spec. R. Kosić, prof. dr R. Jančić, D. Debić, V. Vujanac, Z. Belčević, D. Đenadić, mr ph D. Goljić,
L. Begović, V. Knežević Ćosić, F. Miletić, V. Vujanac, Z. Mekterović , K. Vijatov, I. Malešević, F. Miletić, M. Girić, S. Kovijanić Dimić, F. Mujkić, A. Vučković, M. Maličević
Izdavač: PHOENIX Group | Prepress: Articom | Marketing: marketing@betty-magazine.com | Štampa: Atlantic bb, Jovana Bijelića bb, Banja Luka
Naslovna strana foto: M. Milin | Fotografije: Shutterstock, ako ne piše drugačije
Betty magazin je besplatni mjesečni časopis dostupan u svim apotekama koje podržavaju marketing koncept Betty u Bosni i Hercegovini. Svi podaci objavljeni u časopisu su
isključivo informativni i ni u kom slučaju ne mogu zamijeniti posjetu doktoru ili farmaceutu. Izdavač časopisa isključuje svaku odgovornost za direktnu ili indirektnu štetu koja
proizilazi ili bi mogla proizići korišćenjem sadržaja objavljenog u časopisu, kao i za bilo kakvu grešku ili propust u sadržaju. Prilikom objave oglasa u časopisu, oglašivači su obavezni poštovati odredbe Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, kao i odredbe drugih propisa važećih
na području BiH. U skladu sa navedenim, izdavač časopisa isključuje svaku odgovornost za moguću štetu nastalu uslijed nepoštovanja navedenih odredbi od strane oglašivača.
Redakcija Betty magazina nije obavezna da vraća i odgovara na primljene rukopise, fotografije i internet poštu. Zabranjeno je reprodukovati i koristiti u komercijalne svrhe štampane sadržaje Betty magazina bez pismenog odobrenja izdavača, a sva autorska i izdavačka prava su zadržana.
zdravlje
www.betty.ba
Koronarne bolesti
INFARKT
NE BIRA ZRTVE
V. Knežević Ćosić
Mlađi pacijenti, navikli da budu zdravi, obično nemaju iskustva sa karakterističnim
tegobama, ne tumače ih pravilno i gube
dragocjeno vrijeme; u literaturi se to vrijeme
između prvih tegoba i momenta traženja
pomoći zove prebolničko vrijeme i na njega
apsolutni uticaj ima pacijent
Pravilo da infarkt pogađa samo starije
ljude, prije svega muškarce, više ne važi.
Starosna granica se drastično pomjerila ka
mlađima, a ni žene nisu pošteđene, iako ih
prije menopauze donekle štite hormoni, pa
se može reći da kardiovaskularne bolesti
nisu dominantno ni muške ni ženske.
Promjenjivi faktori rizika
Masnoće u krvi: kada se koncentracija
masnoća u krvi (holesterol i trigliceridi)
poveća samo za 1%, udvostručuje se
opasnost od pojave infarkta.
Povišeni krvni pritisak: pritisak viši od
140/90 mmHg, povećava rizik za nastanak koronarnih bolesti srca pet puta.
Prekomjerna tjelesna težina: 20% veća
težina od idealne povećava rizik za nastanak koronarne bolesti za 50%.
Nekretanje: fizička neaktivnost povećava
rizik za pojavu koronarnih bolesti dva
puta.
Pušenje: rizik od iznenadne srčane smrti
je tri puta veći kod pušača u odnosu na
nepušače.
Stres: uticaj stresa na srce jednak je štetnom uticaju cigareta.
4
BETTY magazin
septembar 2014.
Koronarne bolesti i infarkt ne biraju žrtve.
Ljudi padaju kao pokošeni na ulici, na poslu, za volanom, u kući. Pravila nema, sem
jednog: najgore je pred zoru. „Nedavno je
u ambulantu došao 22-godišnji fudbaler,
vidno malaksao. Objasnio je da se osjeća
kao da ima rupu u grudima, toliko ga steže.
Našla sam mu tromboemboliju pluća, a
poslije EKG snimka hitno je odveden u koronarnu jedinicu. Da nije tada došao, ne bi
mu bilo spasa”, kaže dr Milovanka Jančev,
kardiolog.
Kada krene infarkt, srce nepriviknuto na
manjak kiseonika ne može da se adaptira
na novu situaciju, pa je procenat komplikacija sa smrtnim ishodom veliki kod mladih
ljudi.
„Stariji imaju više šanse da prežive jer su
tokom godina stekli adaptacione mehanizme, svikli se na manjak kiseonika, a i
samo srce je naviklo da trpi. I ne mora da
nastane tromb, dovoljno je da dođe do
spazma, grča krvnog suda. Ako traje duže
od pola sata, kad prođe, određene stvari na
srcu su se dogodile. Mlađi pacijenti, navikli
da budu zdravi, obično nemaju iskustva sa
karakterističnim tegobama, ne tumače ih
pravilno i gube dragocjeno vrijeme. U literaturi se to vrijeme između prvih tegoba i
momenta traženja pomoći zove prebolničko vrijeme i na njega apsolutni uticaj ima
pacijent”, ističe dr Jančev.
Mračna statistika kaže da na svakog
kardiovaskularnog pacijenta koji uspije da
zatraži pomoć, dolazi jedan koga je zadesila naprasna smrt. Baš zbog tog visokog
procenta smrtnosti u prvom satu kaže
se da je infarkt miokarda maligna bolest,
iako laici malignitet vezuju samo za razne
Najsnažniji mišić
Srce je najvažniji organ u našem tijelu,
veličine zatvorene šake. Ono je najsnažniji mišić koji nikada ne prestaje da
kuca, čak ni kad spavamo. Svakoga dana
napravi preko 100.000 otkucaja i pumpa
krv kroz tijelo, kroz mrežu vena, arterija i
krvnih sudova, koja, kada bi se „razvukla”
u „nit” je toliko dugačka da bi mogla dva
puta da se obmota oko Zemlje.
vrste kancera. Oni koji prežive prvi udar, a
takvih je 50 posto, imaju poremećen krvni
pritisak i žale se na bol u grudima, preznojavanje, mučninu, malaksalost.
„Došao nam je 30-godišnji vozač kamiona
i srušio se. Stigao je samo da kaže da ga
boli u grudima. Bio je potpuno mokar od
znoja, u stanju akutne srčane aritmije.
Imao je više faktora rizika, od nasljednih
do gojaznosti i stresa. Njegovo srce je
mnogo trpilo”, objašnjava dr Jančev i kaže
zdravlje
zdravlje
www.betty.ba
Bol u grudima
Netipični simptomi su mučnina, povraćanje, preznojavanje,
nesvjestica, malaksalost
U faktore rizika ubraja se prije svega
nasljeđe. Vrlo ugroženi su i dijabetičari, jer
šećerna bolest pogoršava stanje krvnih sudova, pa češće dolazi do izliva krvi u mozak i
srčanog udara.
„Spoljašni faktori su takođe vrlo bitni, a to
su stres i, uopšte, uslovi života. Važno je i da
li osoba pati od poremećaja metabolizma,
na primjer prekomjerne gojaznosti. Ne
treba zaboraviti ni opasne navike, kao što
je pušenje”, ističe dr Jančev i upozorava na
simptome:
„Tipičan simptom je bol u grudima koji traje
duže od 10 minuta i širi se na ruke, ramena,
da pacijenti iz ambulante Hitne pomoći idu
u salu za invazivnu dijagnostiku, gdje im se
odmah radi koronarografija i tako dobija
bitka sa vremenom. Kada su tri krvna
suda začepljena, operišu se po hitnom
postupku, a ako su u pitanju jedan ili dva,
ugrađuju se stentovi.
Na Zapadu je smrtnost od koronarnih
bolesti smanjena zahvaljujući smanjivanju
faktora rizika, prije svega pušenja, ali je
Sreća je ključ zdravog srca
donju vilicu. Može da krene i iz predjela
želuca, sa mučninom i povraćanjem, da liči
na bol u stomaku, a profesionalcu ukazuje
na infarkt. Netipični simptomi su mučnina,
povraćanje, preznojavanje, nesvjestica, malaksalost izražena do te mjere da se pacijenti
žale da ne mogu ni ruku da pomjere”.
Dr Jančev kaže da ako je prvi EKG test
negativan, ne znači da nije riječ o infarktu,
već da će se on razvijati u toku narednog
sata. Zbog toga postoji pravilo da pacijenti
sa sumnjom na ovu dijagnozu budu pod
nadzorom ljekara i da nikako ne idu kući, jer
kasnije možda uopšte neće biti u stanju da
pozovu pomoć.
u zemljama u tranziciji uočen porast, a
razlozi su socijalne i ekonomske prilike, te
veća izloženost stresu.
Velike vrućine, promjene vremena, svakako utiču na povećanje broja infarkta, ali
je i dalje dominantan stres. Ljudima pozli
na ulici, na poslu, na sastanku, pa se može
reći da ova opaka bolest prije svega pogađa
radno sposobne ljude. Učestalost hroničnih stresnih situacija na poslu i u kući, kao
Iako se različita stanja srca liječe ili potpomažu različitim sredstvima i navikama, jedna od najboljih i najpristupačnijih jeste dobro raspoloženje i pozitivne
misli. Osjećaj sreće i optimizma pomaže
srcu da se odbrani od različitih bolesti.
I ne samo srcu, pozitivan stav u životu i
prema drugima dokazano sprječava ili
usporava razvoj najrazličitijih bolesti.
Istraživanja kojih je sve više u posljednje vrijeme pokušavaju da pronađu
vezu između entuzijazma i cjelokupnog
stanja organizma.
Tokom perioda od 10 godina, naučnici
su proučavali grupu od 2000 zdravih
osoba. Na samom početku je procijenjen
i akutni stres 24 sata prije infarkta miokarda, opisuje više od 90 posto pacijenata.
Uticaj stresa je tako veliki da ga naučnici
upoređuju s pušenjem. U istraživanju
objavljenom u časopisu „American Journal
of Cardiology” piše da ljudi koji pate od
tjeskobe i stresa imaju 27 posto veću vjerovatnoću da dožive srčani udar. Zapravo,
ljudi najviše mogu sami sebi da pomognu,
tako što će svjesno i aktivno da utiču na
promjenjive faktore rizika, te rade na tome
da imaju zdrav i sretan život. Drugim riječima, savladajte stres, dok vam zdravlje još
nije oštećeno.
Zdrava ishrana i kretanje su takođe veoma
važni. Redovna fizička aktivnost daje rezultate i kod prekomjerne gojaznosti, plus
smanjuje rizik od srčanih oboljenja.
Pušenje je veoma loša zavisnost, koja dovodi do problema sa svim organima. Treba
godinu dana da prođe pa da pušač, koji je
prestao da konzumira cigarete, značajno
smanji rizik za obolijevanje od srčanih
bolesti i približi se nepušačima.
Ljekari i farmaceuti mogu mnogo da
pomognu da se uspori napredovanje
koronarne bolesti i problemi sa srcem,
ali bez saradnje pacijenta i njegove želje
da umanji faktore rizika na koje može da
utiče, nema pravog uspjeha.
rizik od srčanih oboljenja koji je kod
svih ispitanika bio isti. Nakon što je
istraživanje završeno, 10 godina kasnije,
rezultati su pokazali da su sretnije
osobe, one koje su često doživljavale
pozitivna iskustva, imala znatno manji
rizik od obolijevanja od koronarnih
bolesti. Naravno, raspoloženja nisu konstantna, osciliraju i na dnevnom nivou,
ali emocije su zato stabilnije i rijetko se
mijenjaju, pogotovo kod starijih osoba.
Zbog toga je bitno da pažljivo biramo
okruženje i osobe sa kojima provodimo vrijeme, jer svaka negativna misao
pospješuje lučenje hormona stresa, a
stres je poznat kao faktor opasnosti po
zdravlje srca.
septembar 2014.
BETTY magazin
5
nutricionista
www.betty.ba
ISHRANOM DO ZDRAVOG SRCA
F. Mujkić
Treba izbjegavati i po mogućstvu potpuno izbaciti iz ishrane slatkiše, kolače, grickalice,
industrijske sokove, bijelo brašno, šećer, so, mesne prerađevine, brzu hranu, gotova jela…
Zdrava ishrana je prije svega uravnotežena
i umjerena, što znači da ne treba unositi
više kalorija nego što možete da potrošite.
Hranu treba unositi u obrocima doručak,
ručak, večera, plus užine (voće, povrće, žitarice, riba, necrveno meso), treba da bude
raznovrsna, nepresoljena, svježa, mahom
barena ili kuhana na pari. Treba izbjegavati i po mogućstvu potpuno izbaciti iz ishrane slatkiše, kolače, grickalice, industrijske
sokove, bijelo brašno, šećer, mesne prerađevine i gotova jela. Ukus hrane može da
se oplemeni biberom, ljutim papričicama,
začinskim biljkama poput ruzmarina,
majčine dušice, bosiljka, mirođije.
1. Masnoće: Smanjite zasićene ma-
snoće u ishrani jer mogu da povećaju nivo
holesterola u krvi i zamijenite ih mononezasićenim i polinezasićenim (omega 3 i
omega 6), zato što pomažu u snižavanju
holesterola. Jedite ribu minimum dva
puta nedjeljno, birajte nemasni sir,
mlijeko i jogurt, ne konzumirajte mesne
prerađevine i brzu hranu, odstranjujte
masnoću s mesa i kožicu s piletine.
2. So: Neka istraživanja povezuju
visok krvni pritisak koji opterećuje srce
i so, pa je valja izbjegavati, tako što ćete
ukus neslanog jela poboljšati svježim
biljnim začinima, bijelim lukom, sokom od
limuna. Takođe, treba konzumirati neslan
kikiriki i kokice, čitati pažljivo deklaracije na gotovim jelima, jesti manje slane
sireve poput mocarele i rikote. Već poslije
nedjelju dana primijetićete da se receptori
6
BETTY magazin
septembar 2014.
za ukus privikavaju na manje slana jela i da
vam hrana nije više „bljutava”.
3. Žitarice: Bogate su vitaminima i
prirodnim vlaknima, koja su dobra kako za
prevenciju srčanih bolesti, tako i za dijabetes. Kardiolozi za zdravo srce preporučuju
zobenu kašu jer sadrži razgradiva vlakna,
koja pomažu u smanjivanju količine lošeg
holesterola, te nivoa triglicerida, masnoća
koje su opasne za zdravlje srca.
4. Crna čokolada: Nekoliko kockica
tamne čokolade na dan može da smanji
opasnost od srčanih oboljenja. Istraživanja
su pokazala da 40 grama tamne čokolade
za kratko vrijeme poboljšava funkciju
arterija, jer sadrži više od 70 posto kakaoa,
bogatog antioksidansima koji sprječavaju
oštećenje srca.
5. Voće i povrće: Svježe voće i povrće
bitno je za održavanje zdravlja srca. Jabuka, na primjer, sadrži kvercetin, koji sprječava nastajanje krvnih ugrušaka, avokado
snižava loš holesterol i ima zdrave masnoće, paradajz sadrži vitamine i likopen.
6. Orašasti plodovi: Koštunjavo voće
sadrži zdrava ulja, vitamin E i druge materije koje održavaju zdrav nivo holesterola.
Bademi su, recimo, odličan izvor proteina
i prirodnih vlakana, a orašasti plodovi
su generalno i odlične grickalice, zdrav
međuobrok.
7. Smeđa riža: Ova energetska na-
mirnica sadrži esencijalne aminokiseline i
malo lipida. Opna koja je obavija, bogata je
vlaknima, sadrži kalijum, magnezijum, selen i mangan, te masne kiseline i vitamine
kao što je to biotin (koktel vitamina B).
8. Maslinovo ulje: Samo dvije kašike
maslinovog ulja na dan smanjuju rizik od
srčanog udara skoro za 50 posto, pokazalo
je evropsko istraživanje u kome je 20 godina
učestvovalo više od 40.000 odraslih osoba
između 29 i 69 godina. Maslinovo ulje sadrži
zdrave mononezasićene masti i polifenole,
koji mogu da smanje upalne procese u tijelu
i rizik od nastanka ugrušaka.
kozmetika
www.betty.ba
KUHINJA KAO
SALON LJEPOTE
D. Debić
U svojoj kuhinji sigurno imate namirnice za koje niste znali da imaju važnu
ulogu u održavanju ljepote tijela. Vjerovatno ni sirće nikada niste posmatrali kao tonik za lice, a ljepota Jelene
Trojanske koja je izazvala rat
se zasnivala upravo na njemu
Bez obzira na moderna dostignuća kozmetičke industrije, koža nam je uvijek zahvalna
kada napravimo pauzu i ne opterećujemo
je proizvodima koji sadrže konzervanse,
parfeme ili alkohol. Zapravo, skoro sve što je
potrebno za održavanje hidratacije, mekoće
i elastičnosti kože najvjerovatnije imate kod
kuće. Postati i ostati lijepa je sasvim moguće
i to bez vanrednih ulaganja, napuštanja
stana i profesionalnih tretmana. Čak i ostaci
namirnica koje se ne koriste u ishrani mogu
imati kozmetičku primjenu jer i dalje sadrže
hranljive aktivne sastojke.
Sirće
trljati. Izbjegavajte da koristite sapun jer on
isušuje kožu i uklanja hranljive sastojke iz
mlijeka koji hrane kožu.
Banane
Banana je prirodna zamjena za botoks i možete je koristiti kao masku za lice koja vlaži,
čini kožu mekom i daje joj somotski osjećaj.
Ispasirajte jednu bananu dok ne dobijete
glatki krem i nanesite je na lice i vrat. Nakon
10-20 minuta isperite masku hladnom
vodom. Efekti maske od banane su trenutni
i ne postoji opasnost da s ovom maskom
pretjerate. Ako u tu smjesu dodate i 4 kašike
nemasnog jogurta i 2 kašike meda, dobićete
luksuznu masku koja ima trajniji efekat.
Istorijski podaci govore da se sirće koristilo
za njegu kože lica još u vrijeme Jelene Trojanske, za koju su od njega izrađivali poseban Majonez
tonik. Ono usporava starenje, pomaže kod
Čisto i glatko lice se može postići i jednouklanjanja akni i vidljivih znakova sunčanja.
stavnom maskom od majoneza. Nanesite
Da biste pripremili tonik potrebna vam je
majonez i nakon 20 minuta ga isperite hladkašika prirodnog
nom vodom. Majonez
jabukovog sirćeta i 2
daje sjaj i ispucaloj i
Njega kose
šolje vode. Nanesite ga
suhoj kosi. Malu količina lice i pustite da se
nu hladnog majoneza
Tonik od peršuna je jedan od najmoćnijih
osuši, bez naknadnog
nanesite na krajeve
„uradi sam“ recepata za njegu probleispiranja. Sirće će očikose i umotajte je
matične kose. On sadrži vitamine A, B1
stiti kožu i tonirati je.
u peškir. Nakon 20
i C koji hrane vlas i vraćaju svojstva kosi
minuta, kosa će upiti
koja je hemijski tretirana ili previše suha
Mlijeko
sve hranljive sastojke
i lomljiva. Priprema se kao svaki prirodan
Mlijeko sadrži preko
a zadržaće tanak sjajni
čaj – 1 kašika sitnog peršuna se prelije
100 sastojaka koji
film na vlasima koji se
šoljom ključale vode i nakon 15 minuta
imaju važnu ulogu u
zadržava do sljedećeg
se procijedi. Tonik se utrlja u suhu kosu
održavanju mladapranja a ne ostavlja
do korijena i ostavi da djeluje 10 minuta.
lačkog izgleda kože, a
tragove na odjeći ili
U kombinaciji sa ricinusovim uljem, permeđu najvažnijima su
rukama.
šun uklanja upornu perut i uravnotežuje
vitamini A i E.
kožu korijena glave. Dovoljno je dodati
Ono daje koži i barsamo nekoliko kapi ricinusovog ulja u čaj
Jogurt i limun
šunast osjećaj pa od
i na isti način tretirati korijen glave.
Supstance koje hrane
njega možete naprakožu i nalaze se u liviti i luksuznu kupku
munu, alfa-hidroksi kiseline (AHA) i vitamin
dodajući mu čarobni sastojak, med. Zagrijte
litar i po mlijeka i dodajte samo jednu kašiku C, sprječavaju nastanak staračkih pjega i
fleka koje ostaju kao posljedica od akni. AHA
meda. Sve to ubacite u kadu sa mlakom
služe i za uklanjanje mrtve kože i izbjeljivavodom. Nakon 20 minuta obrišite tečnost sa
nje fleka, a vitamin C stimuliše proizvodnju
kože koristeći samo peškir i nemojte previše
Krastavac čuva mladost
Kao i sve ostalo zeleno duguljasto povrće, krastavac podiže energiju i oslobađa
tijelo od toksina. Sok od krastavca obiluje salicilnom kiselinom koja je neophodna vezivnom tkivu mišića, ligamentima,
hrskavici, kostima i koži. Njime se ispira
usna duplja i njeguju problematične
desni, dok se ekstrakt u kozmetičke
preparate dodaje zbog visokog stepena
hidratacije i podmlađujućih svojstava.
Sok od krastavaca se priprema
tako što se neoljušteni krastavac
pusti kroz sokovnik a dobijena
smjesa se iscijedi kroz lanenu
tkaninu. Pošto je čist sok od
krastavaca neprijatnog ukusa,
njemu se može dodati sok od
mrkve ili malo celera, a za one
koji vole intenzivan ukus, može
se pomiješati sa sokom
od jabuke. Ovaj sok je
posebno dobar za žene
u menopauzi.
kolagena. Limunov sok se odavno koristi za
ujednačavanje i poboljšanje elastičnosti što
sprječava pojavu bora i prirodno opuštanje
kože. Jogurt, sa druge strane, učvršćuje kožu
i čisti pore, sadrži mliječnu kiselinu koja dubinski čisti pore i takođe uklanja fleke. Samo
miješanjem jogurta i limunovog soka možete
dobiti kvalitetnu masku za lice koja donosi
trenutne efekte.
Jaja
Jedno jaje može stvoriti magiju na licu.
Osobe sa suhom kožom bi trebalo da koriste
dobro ulupano žumance, a oni sa masnom
bjelance sa dodatkom par kapi limuna.
Normalna koža se tretira cijelim jajetom.
Smjesa se nanese na lice i ostavi da djeluje
30 minuta nakon čega se ispira mlakom
vodom. Takođe, efekti su trenutni, koža je
zategnutija, ujednačena i glatka.
septembar 2014.
BETTY magazin
7
zanimljivosti
zanimljivosti
www.betty.ba
Slušajte
svoje srce!
Zašto trepćemo?
Ruzmarin poboljšava pamćenje
Istraživanja sprovedena u Italiji i Kaliforniji
su pokazala da brzina otkucaja ljudskog
srca može da predvidi neočekivane događaje. Naime, naučnici su učesnicima istraživanja pokazali fotografije bez ikakvog
unaprijed određenog reda i proučavali
njihove reakcije. Među fotografijama je bilo
neutralnih, ali i onih od kojih se očekivalo
da izazovu reakcije.
Britanski psiholozi sa Univerziteta Nortumbrija su dokazali
da eterično ulje aromatičnog ruzmarina pospješuje dugoročno pamćenje i koncentraciju. Upotreba ovog ulja bi
mogla biti i trajno rješenje za osobe koje zaboravljaju da
popiju lijek, kako predlažu naučnici.
Posmatranje učesnika i mjerenje brzine
otkucaja njihovih srca su pokazali da se
brzina otkucaja povećava 10 sekundi prije
nego što im je pokazana slika od koje
se očekuje da izazove reakciju. Rezultati
istraživanja sugerišu da srce može da
predvidi kada treba da se desi nešto,
pozitivno ili uznemirujuće. U praksi to bi
značilo da kada vam, naizgled bez razloga,
srce počne jače da lupa, budete spremni.
Naime, njihovi testovi su pokazali da eterično ulje ruzmarina za 75 posto povećava priliku da se sjetite nekog
zadatka, datuma ili teksta, u odnosu na osobe koje nisu
izložene njegovim mirisima.
U savremenoj
medicini ruzmarin
se koristi kao blagi
analgetik, u borbi
protiv migrene i
protiv probavnih
problema.
Astralni snovi
Dok sanjamo, možemo osjetiti povjetarac u kosi, vodu pod nogama, temperaturu i dodire. Slike
koje vidimo se smjenjuju munjevitom brzinom, kao da su rezultat najkvalitetnije montaže. Susreti
koje sanjamo mogu biti nalik naučno-fantastičnom scenariju, entiteti koje srećemo mogu biti
bajkoviti, a mogu se pojaviti i pokojnici. Takođe, možemo se sresti i sa osobama iz naše budućnosti, iako to možemo potvrditi tek kada do susreta dođe. Astralni snovi nas vode u astralne
prostore ispunjene difuznom svjetlošću koja nema nikakvih vidljivih izvora. Ti prostori su često i
vrlo zamagljeni, a zajednički im je osjećaj prisustva nečeg „nezemaljskog“. Iako se većina astralnih
snova dešava u nama dobro poznatim okolnostima i na mjestima koja poznajemo od ranije, to
neobjašnjivo prisustvo čini buđenje vrlo dramatičnim.
Naše tijelo reaguje kao da je upravo pretrpilo napad panike, a moguć je i napad drhtavice, osjećaj
straha za sopstveni život ili čak pravi napad panike. Naravno, opasnost ne postoji jer su neprijatnosti samo posljedica spuštanja iz astralnog nivoa i to samo kada je san naglo prekinut. Tijelo fizički
manifestuje tu promjenu, dosta slabije nego kod košmara, dok je mozak zbunjen fizičkim senzacijama pa se javlja i strah od smrti.
Najzdravija so na svijetu
Više klasike, manje stresa
Himalajska so ima savršenu kristalnu strukturu, i to je odvaja od
svih ostalih soli. Iz takve strukture, naše tijelo može apsorbovati
sve važne minerale i elemente. Ona je i najčistija, posjeduje 84
minerala koja se nalaze u ljudskom tijelu. Dobija se iz podnožja Himalaja, ručno se pere, melje i suši na suncu kako bi se svi sastojci
sačuvali u originalnom obliku.
Ritam nam pomaže da se opustimo, odlutamo, plešemo, ali i vježbamo duže i jače. Džek Luis, naučnik koji se posvetio proučavanju
vježbanja uz muziku je došao do zaključka da klasična muzika ima
mnogo više prednosti nego što znamo, pogotovo kada se koristi
kao pozadina za trening.
Medicinski, primjenjuje se pri liječenju reume, astme, različitih
alergija i kožnih bolesti. Kada se inhalira pomaže
kod ublažavanja simptoma upale grla, astme i
bronhitisa.
Prepoznatljiva je po nijansama
ružičaste boje koja garantuje sadržaj
bogat raznim mineralima. Kada se
zagrijava jonizira vazduh i čini ga
zdravijim i čistijim, pa se od nje
prave svijećnjaci i lampe. Takođe,
otkriveno je da uklanja elektromagnetna zračenja pa se često
drži u blizini televizora ili drugih
kućnih elektronskih uređaja.
8
BETTY magazin
septembar 2014.
On smatra da je potrebno slušati energičnu ali ne i agresivnu klasičnu muziku. Slušajući je, tijelo se ubrzava, smanjuje se krvni pritisak
i broj otkucaja srca, povećava se izdržljivost, a nivo lučenja kortizola
(hormona stresa) u krvi se smanjuje. Luis takođe preporučuje da
prije treninga poslušate nekoliko svojih omiljenih pjesama kako bi
vam tijelo izlučilo dovoljno adrenalina kao pripremu za vježbanje, a
ostalo prepustite klasici.
psiholog
www.betty.ba
A. Novakova
porodični konsultant
Uhvaćeni u zamku svakodnevice zaboravljamo korijene naše suštine, zaboravljamo našu
istoriju i vanvremensku mudrost bajki, koje su u svojoj dubokoj simbolici sakrile odgovore.
Zbog toga se obraćamo pričama koje čuvaju mudrost naših predaka i znaju gdje živi naša
snaga – u poznavanju naše unutrašnje prirode, u vještini kontrolisanja i savladavanja
emocija, i u tome da iste natjeramo da rade u korist dobrih i korisnih ciljeva
U posljednje vrijeme dešavaju se neobjašnjive pojave, strašne prirodne nepogode
podsjećaju nas na nepredvidivost smrti i
prolaznost života. Neočekivana oluja, ništavilo… Nemamo vremena da se sjetimo, a
kamoli da odgovorimo na osnovna životna
pitanja: Zašto? Ko sam ja? Kakva je moja
svrha? I jedno od najvažnijih – kako da
preživim?
Nekada davno, iza devet planina, na desetoj, u dalekoj zemlji postojala je čarobna
šuma. Tamo je od vajkada u čistoj maloj
kolibi usred cvjetne poljane živjela mudra
starica. Bila je poznata po svojoj vještini
pričanja priča. Bila je majstor riječi i vješto
je birala priče u skladu sa nepoznatim
došljakom. Siromašni seljaci i sjajni carevi,
rumene djevojke i blijede princeze, moćni
gospodari i snažni muškarci iz okoline i iz
daleka, odlazili su kod starice ne bi li dobili
od nje mudri savjet i pomoć.
Jednom je kod nje došla mlada žena i pitala
je:
-Reci mi, mudra majko, šta da radim?
Imam porodicu, nismo bogati i stalno nam
fali para. Moj muž po cijeli dan radi, ja se
brinem o našoj kući, čuvam djecu, kuham,
čistim, i povrh svega radim i u bašti. Toliko
smo umorni da se stalno svađamo. Tako se
ne živi. Kaži mi šta da uradim?
-Ja imam lijek, drago dijete, ali nažalost
nestalo mi je žive vode. Idi donesi mi je i
napraviću ga.
Mlada žena je znala da je izvor veoma
daleko, ali je krenula prema planini. Išla
je danima i noćima, pocijepala je nekoliko
pari cipela, ali nije odustala, jer je voljela.
Na kraju je našla izvor, sipala je živu vodu
i krenula nazad. Strašne zvijeri vrebale su
duž puta, trnje je cijepalo njenu odjeću. Ali
je ona neumorno vjerovala, jer je bila žena
koja voli. Najzad se vratila kod starice,
koja je pogledala vodu sa odobrenjem i…
prosula je u baštu.
-Što si to uradila? – pitala je mlada žena
zaprepašteno.
-Smiri se, tako treba – odgovorila je starica.
Je l' se sjećaš svakog djelića puta? Je l' se
sjećaš kako si se izborila sa zvjerima, savladala nabujale rijeke i izborila se sa gustim
šumama? Sa tim znanjem vrati se kući i
nastavi na isti način sa svojim mužem.
Bijes!
Bjesni smo zbog umora, zbog naše nesposobnosti da se izborimo sa svim životnim
zadacima, zbog nesposobnosti da nabacimo na leđa 101 dan i da ih zadržimo. Bijes!
Koje su to vještine koje nam pomažu da se
izborimo sa njim, da ga ukrotimo, ovladamo i iskoristimo za smislene ciljeve, a ne
da ga sakrijemo u mračna podzemlja naše
duše?
Tokom života bijes nije izolovan. Njegovo
prevazilaženje počinje njegovim prepoznavanjem i naporom za njegovim mijenjanjem. On može biti naš učitelj, snaga za
savladavanje prepreka, čvrstoća, hrana
pravde. U početku je strpljenje. Kada
primijetimo bijes i damo mu ime, prihvatimo ga i učimo od njega, na taj
način mi ga već mijenjamo i oslabljujemo. Potrebno je svjesno
uložiti napor, i zapamtiti
da se sve događa korak
po korak, kao i u priči o mladoj ženi.
septembar 2014.
BETTY magazin
9
BETTY intervju
www.betty.ba
www.betty.ba
the
Udate
za muziku
D. Mrdić
foto: M. Milin
Prepoznatljive su po svojim nastupima, koji često podsjećaju
na kabare, po sjajnoj akustičnoj
svirci, zanimljivom repertoaru i
stilu koji neki nazivaju – vojvođanski tango. Uvijek nasmijane,
dotjerane, šarmantne, spremne
na šalu, često i na svoj račun...
Nena, Nata, Jela i Mara, ili jednostavno The Frajle govore
ekskluzivno za BETTY magazin.
10
BETTY magazin
septembar 2014.
Frajle
BETTY intervju
www.betty.ba
www.betty.ba
BETTY: Ove godine obilježavate 5 godina zajedničkog rada i to novim albumom. Slučajno ili
namjerno?
Frajla Nena: Super je da je tako (smijeh) ...
Frajla Mara: Tako je ispalo. Kod nas uvijek nešto
ispadne neplanirano, ali dobro. Shvatile smo da ove
pjesme, koje smo u međuvremenu snimile su jedna
savršena cjelina za ovu priču, za ovaj dio kojim smo
željele obradovati publiku. Bilo je tu još pjesama,
međutim ovih pet novih, plus dvije obrade jednako
je ljubav.
Frajla Jela: Jednako je „A strana ljubavi”.
Frajla Mara: Jednako je super! Uglavnom su nam
govorili da nismo normalne, da smo lude što ne
uvrstimo još neku pjesmu na album, s obzirom da
ih imamo na raspolaganju. Kao, ko još izdaje album
sa sedam pjesama, zbog čega, kako, zašto??? Danas
uglavnom muzičari izdaju singl, ili izdaju album sa
17 i po pjesama, ali eto, mi smo se odlučile da to
bude ovako. Dovoljno smo lude da kažemo – izdaćemo pola albuma. A onda smo se sjetile da za pola
albuma postoji zvanični diskografski naziv – EP.
Frajla Nata: Extended play.
Frajla Mara: Nije ni maxi single, ni album, ali bitno
je da pjesme dođu do publike. To je najvažnije.
BETTY: Kao nekada, kada su bile aktuelne ploče...
Frajla Nena: Mi se ne sjećamo toga (smijeh).
BETTY: Je li bilo neke posebne proslave rođendana grupe, ili je to obilježeno na ovaj način,
izlaskom albuma?
Frajla Nena: Slavile smo u maju mjesecu. Rođendan
nam je 1. maja.
BETTY: Sjećate li se kako je to bilo na početku?
Frajla Nena: Kako da se ne sjećamo.
Sve četiri u glas: Teško je to zaboraviti (smijeh).
BETTY: Kada ste počinjali sa pričom zvanom
Frajle, jeste li očekivale da ćete dostići ovu
popularnost?
Frajla Nata: Nismo očekivali, ali smo sanjali. I nadali
smo se.
Frajla Jela: Nas ljudi pitaju obično za ovih pet
posljednjih godina i uvijek se nekako priča veže za
taj naš rad u Frajlama, međutim mi smo se i prije
toga dugo bavile muzikom, tako da je naš neki
početak mnogo dalji. Bukvalno cijeli život svaka
od nas se bavi muzikom, i negdje jesmo sanjali da
ćemo doći do ovog stepenika u karijeri. Naravno,
bili su to mladalački snovi, koji su nam se i ostvarili.
Ovaj drugi album je tu i to nas čini sretnim. Mnogo
smo radile, pet godina smo u ovom sastavu i uspjeh
je morao doći.
Frajla Nena: Bili su to više muzičarski snovi.
BETTY: Zanimljiv naziv sastava. Ko je „kumovao”
Frajlama?
Frajla Nena: (Smijeh) Nas četiri smo i kume. Frajla
je kulturna, smjerna, fina, lijepo vaspitana, obrazovana gospođica. U ovom „modernom” vremenu
čovjek je uspio da izgubi neke osnove pravih
vrijednosti. Danas je sve dostupno i ide se linijom
manjeg otpora. Mi mnogo radimo na tome da se
poveća broj džentlmena i dama, da nam ponovo
stižu pisma u poštansko sanduče, da se ljudi viđaju
i pričaju uživo. Mislimo da je današnja frajla malo
izgubljena u modernom vremenu, i da je potreban
neko da opet pokrene sistem bontona i pravih
vrijednosti, mi se trudimo da svojim primjerom
utičemo da frajli danas bude više.
BETTY: Da, frajla je prije svega – gospođica. Je li
se kod vas u međuvremenu neštto mijenjalo na
tom planu?
Frajla Nata: Mi smo se i zvanično udale za muziku.
Bilo je to na EXIT-u 2010. godine. Imale smo nastup
na kome smo rekle sudbonosno „DA” muzici. I to je
to! Nosile smo vjenčanice, bacale bidermajere...
Frajla Mara: Roditelji su uživali u prvim redovima,
samo oni znaju kako im je bilo lijepo (smijeh).
Frajla Nata: Jednom frajla – uvijek frajla.
BETTY: Frajle su na početku karijere postale poznate po izvođenju domaćih i inostranih hitova,
ali na svoj način. Je li bilo nekih povratnih reakcija
od izvođača čije ste pjesme uvrštavali u svoj
repertoar, kako su oni reagovali?
Frajla Nena: Zanimljivo je da smo mi od gotovo
samog početka naše karijere, 2010. godine,
dobijali pozive od brojnih izvođača da neku od
njihovih pjesama obradimo na svoj način. Recimo,
Aleksandra Radović je htjela da namjenski uradimo
jednu njenu pjesmu, u akustičnoj verziji, Ana Stanić
isto. Imali smo jedan divan nastup i sa Bajagom,
gdje smo mi izveli „Veselu pesmu ”, a on nam se
pridružio u tome. Što se tiče „Čukni vo drvo”, Vlatku
Stefanovskom se jako sviđa i pozvao nas je da mu
u oktobru mjesecu budemo gošće na koncertu u
„Sava Centru”.
Frajla Mara: Da ukrstimo gitare.
Frajla Nata: Da zakuhamo malo (smijeh).
Frajla Jela: I Oliveru Dragojeviću se dopala naša
verzija pjesme „Nedostaješ mi ti”, pa nas je pozvao
i da nastupimo sa njim, što je za nas zaista velika
čast. Nastupi sa njim i Džibonijem su bili fantastično iskustvo.
BETTY: Kada je u pitanju autorska faza rada, ko
je zadužen za pjesme i kako birate one koje će se
naći na albumu?
Frajla Nata: Srce bira pjesme.
Frajla Mara: Ovog puta su se same odabrale i izborile se da budu završene. Zajedno smo radile
septembar 2014.
BETTY magazin
11
BETTY intervju
www.betty.ba
BETTY: Muziku je teško opisati riječima, ali koliko
se ovaj album razlikuje od prethodnog i šta novo
donosi slušaocima?
Frajla Mara: Podmladile smo se.
Frajla Nata: To se vidi i na omotu (smijeh). Odlučile
smo da se podmladimo nekih 70 godina. Šalim se,
naravno. Što se pjesama tiče, nekako je normalno i
neminovno da, ukoliko stalno radite, mora doći do
nekog pomaka, evolucije. Mi zaista imamo puno
nastupa iza sebe, svaka ponaosob u saradnji sa
brojnim drugim muzičarima. To vas oplemenjuje,
daje novu inspiraciju, tako da se jesmo pomjerile
malo i tekstualno i muzički i to nam se jako sviđa.
Nadamo se da će se dopasti i publici.
Frajla Jela: Album je inače sniman u Beogradu, sa
Vojislavom Aralicom koji je bio naš producent i na
prošlom CD-u, u Sloveniji smo sarađivali sa Manjifikom i Aleksanderom Pešutom Šacom i u Zagrebu
sa Antom Gelom. Oni su novi saradnici. Širimo
lagano taj krug. Kako naša karijera ide preko granica, tako i mi nalazimo neke nove prijatelje.
BETTY: Nastupate na najrazličitijim mjestima,
nekada su to pozorišne sale, nekada klubovi,
lokali, trgovi... Ko je uvijek u prvim redovima?
Frajla Nena: Zavisi od termina. Ako su neki raniji
koncerti, onda su to mališani. Ako su u pitanju klubovi, onda stvarno svega ima tu. Ipak, većinom to
budu dame, imamo veoma brojnu žensku publiku,
mada bude i izuzetaka. Nedavno smo učestvovali
na jednom divnom festivalu u Zagrebu i u prvim
redovima je bila uglavnom muška publika. Još zanimljivije je to što su znali bukvalno svaku pjesmu.
Zamislite ih u prvim redovima, tako šarmantne i
zgodne, šalju poljupce i pjevaju sa nama. Mi prosto
nismo mogli da vjerujemo, jer su izgledali fantastično i stvarno bili divni, simpatični, muževni.
Frajla Jela: Sastav publike zavisi od doba dana,
koncertnog prostora, podneblja, koječega, ali
najvažnije je da su to ljudi koji vole to što radimo i
da uživaju na našim nastupima. Mi to definišemo
kao publika od 7 do 107 godina.
Frajla Mara: Zavisi i da li se igra neka utakmica tog
dana. Tada je muškaraca jako malo, a i oni, koje su
žene dovukle na koncert, na početku uglavnom
budu mrzovoljni. Tokom koncerta ipak promjene
mišljenje i to je super.
BETTY: Svirate i pjevate širom ex-YU prostora.
Gdje ste najpopularnije trenutno?
Frajla Jela: Nema tu pravila. Možda u ovom času
u Makedoniji i Hrvatskoj. Takođe, ljetos smo imali
i odličan veliki koncert u Banjaluci, ali tamo je
poznato da ima jako puno žena (smijeh).
Frajla Nata: Dešava nam se da otkrivamo neka
nova mjesta u kojim do tada nikad nismo bile. U
Makedoniji smo bile već četiri puta, nedavno smo
nastupale u Bitoli i svi na koncertu su pjevali naše
pjesme. Jako su dobro informisani, prate to što
radimo, osjeti se da su to pravi fanovi.
BETTY: Vaši koncerti nisu samo koncerti. Više
12
BETTY magazin
septembar 2014.
foto: Boris Kočiš
na njima, neka na nekoj više, na drugoj manje i
obrnuto, zavisno u koje doba dana, godine, koja je
kada inspirisana.
Frajla Nena: Evo recimo, „Ich Liebe Dich” i „Fina”
smo pisale sve četiri zajedno, nekada jedna dođe
sa gotovom pjesmom, sama je napiše, nekada dvije
učestvuju u tom procesu.
Frajla Mara: Nekada se pjesma javi i u snu, pa se i
zaboravi. Imamo i takvih muka.
Frajla Nena: Što se tiče novog albuma, eto nekako
je nastajao od 2012. godine, možda čak i od ranije,
jer ima pjesama i iz neke rane faze, koje se nisu
našle na prvom albumu, ali su sada dočekale svoj
trenutak.
je to jedan performans koji objedinjuje mnogo
toga. Odakle crpite ideje za nastupe? Je li to
nešto što se dešava spontano, ili ima i scenske
pripreme?
Frajla Jela: Naravno da ima scenske pripreme.
Izgledu naših nastupa doprinijelo je i to višegodišnje iskustvo. Prije Frajli imali smo dodira i sa mjuziklima, i sa glumom, plesom, scenskim pokretima
itd. To je neka forma koju mi istražujemo. Recimo
da je to neki naš mali kabare. Najvažnije je da, dok
smo na sceni, imamo tu interakciju sa publikom,
da ih uključujemo i u pjesme i u priču.
BETTY: Kostimografija je poseban momenat
na vašim koncertima. Ko je zadužen za taj
segment?
Frajla Nata: Od samog početka Frajli sa nama je, da
ga tako nazovem – pobjednički tim, to su ljudi koji
se bave konkretno dizajnom garderobe. Nekada je
to bio Predrag Đukić, danas Srđan Šveljo, ali ono
što je tipično za nas je da smo mi spojile muziku,
modu, kostim i taj neki trenutak bajke, kada dođete na naš koncert. Jako volimo da se maskiramo,
da se neobično obučemo, mislim da to vole i žene
koje dolaze na naše nastupe. To je sastavni dio
našeg performansa.
BETTY: Dobili ste MTV nagradu za najemitovanije spotove na prostoru Balkana. Koliko Vam nagrade zaista znače i obavezuju li da u narednom
periodu budete još bolje?
Frajla Jela: Radujemo se nagradama, posebno ovoj,
koju ste pomenuli, jer taj neki vizuelni identitet
je veoma bitan u onome čime se mi bavimo i
trudimo se da svakim korakom budemo sve bolje
i kvalitetnije. Uskoro ćete biti u prilici da vidite i
spot za pjesmu koja otvara novi album „Ko se to
meni zaljubio” i nadam se da ćete uživati.
BETTY: Četiri dame koje su gotovo stalno skupa... Bude li tu nekad nekih varnica?
Frajla Nata: Uuuu, pa mi vrcamo od varnica.
Frajla Nena: Varnica uvijek ima i to najviše na
sceni, to je prosto neka atmosfera, energija koja se
dešava dok nastupamo, tako je još od prvog dana.
Međutim, to su veoma pozitivne i divne varnice,
uvijek ima te neke dinamike, bez toga tim ne može
da funkcioniše.
BETTY: Koliko se družite mimo scene i koliko ste
često skupa privatno?
Frajla Nata: Ne možemo pobjeći jedna od druge
(smijeh).
Frajla Jela: Meni je Nena rođena sestra, skupa smo
i na porodičnim ručkovima. Ja baš nikako ne mogu
da pobjegnem od benda, odnosno dijela benda.
Šalu na stranu, nemoguće bi bilo da smo toliko
dugo skupa i da radimo na kreativnim stvarima, a
da se ne poštujemo, da nema tolerancije, da nema
ljubavi, razumijevanja.
Frajla Mara: Podmićivanja...
Sve zajedno: Smijeh.
Frajla Jela: Uvijek imam ove emotivne govore.
BETTY: Često ste na putovanjima. Kako prekraćujete to vrijeme, šta se sluša, čita...?
Frajla Mara: E, to je priča za sebe. Slušamo uglavnom lokalne radio – stanice. To nam je omiljena
zabava. Tako opipavamo puls šta se to u tom
regionu sluša, šta ljudi vole.
Frajla Nata: Igramo se igara tipa „Sljedeća pjesma
je tvoja”, pri tom ne znajući šta bi to moglo da
bude.
Frajla Mara: Najviše volimo radio – stanice koje
puštaju neke „polupane” narodnjake, koje u životu
niko nije čuo, njih ni majka nije čula kako pjevaju,
mislim da ni oni sami ne znaju da su te pjesme
snimili i onda to kad nađemo, to nam je omiljena
zabava. Onda počnemo jedna drugoj „naručivati”
pjesme (smijeh)...
Frajla Jela: Ja moram dodati da je Nata kapetan
„frajlamobila”, ona uvijek vozi...
Frajla Nata: Ako nam nešto, ne daj Bože, krene po
zlu sa karijerom, uvijek mogu voziti kamion.
Frajla Jela: Par puta smo nalazile vozača, ali nije
išlo, upravo zbog tih naših priča na putovanjima,
tu nastaju ideje, pjesme.
Frajla Nena: U stvari, oni su nama dali otkaz. Nisu
mogli da nas slušaju.
Frajla Mara: Što se tiče tog drugog dijela pitanja
– knjige, tu mene preskočite. Od prošlog ljeta
završavam čitanje jedne knjige, strašno. U pitanju
je djelo „Fališ mi” Mani Gotovac. Toliko o mom
slobodnom vremenu.
Frajla Nata: Moja preporuka vašim čitaocima je
nešto od Efraima Kišona.
Frajla Nena: Ja se s vremena na vrijeme vraćam
Paviću, naprosto – obožavam ga.
Frajla Jela: Ja čekam da moj prijatelj Nemanja
Trbović konačno izda knjigu svojih pjesama, pa da
je kupim, kao što i on kupuje naše diskove, prosto
se radujem tom trenutku.
Sve zajedno: To se zove kulturna razmjena
(smijeh).
zdravlje
www.betty.ba
OLAKŠAJTE SIMPTOME BOLNOG,
NADRAŽENOG I UPALJENOG GRLA
mr ph S. Mihajlović
Bol u grlu je problem s kojim se susrećemo
više puta godišnje. Najčešće se bol u grlu
javlja u sklopu virusnih infekcija dišnih
puteva, a prate je otežano i bolno gutanje,
malaksalost, curenje iz nosa i glavobolja.
Najpogodnije doba godine za nastanak
virusnih infekcija je od početka jeseni pa
sve do proljeća. Javlja se kod oba spola, i
kod svih dobnih skupina. Virusne infekcije
su samoograničavajuće, pa osim simptomatske terapije, često nije potrebna pomoć
ljekara. Ne savjetuje se upotreba antibiotika, jer antibiotici ne djeluju na viruse, a njihova neracionalna upotreba vodi razvoju
rezistence.
Virusne infekcije oštećuju sluznicu dišnih
puteva, a tako oštećena sluznica predstavlja idealnu podlogu za razvoj bakterijske
infekcije. Tada se i klinička slika pogoršava, pa umjesto lokalnih simptoma, dolazi
do razvoja i opštih kao što su: povišena
tjelesna temperatura (viša od 38ºC), groznica, malaksalost, otok limfnih čvorova u
predjelu vrata. Razvoj nabrojanih simptoma zahtijeva obaveznu posjetu ljekaru, a
najvjerovatnije i uključivanje antibiotika u
terapiju.
Liječenje infekcija dišnih puteva zavisi
od uzročnika, težine kliničke slike kao i
od uzrasta. Opšte mjere uključuju dobru
hidraciju organizma, vlaženje vazduha
u prostorijama gdje se boravi, redovno
provjetravanje, higijenu ruku ali i ishranu
bogatu vitaminima i mineralima. Korisno
je primjenjivanje antiseptičkih sredstava
lokalno, na sluznicu usne šupljine i ždrijela. Antiseptička sredstva treba primijeniti
kod pojave prvih simptoma jer se tako
može prevenirati nastanak bakterijskih
infekcija i pogoršanje kliničke slike.
PHARYNGAL®sprej predstavlja kombinaciju antiseptika klorheksidina i lokalnog
anestetika lidokaina. Djeluje antimikrobno
i analgetski te je namijenjen za simptomatsko liječenje bolnog, nadraženog i
upaljenog grla. Klorheksidin djeluje na
širok spektar bakterija s predominantnim
učinkom na Gram-pozitivne bakterije koje
uzrokuju upalu grla, inhibira neke viruse a
pokazuje i antifungalnu aktivnost. Svojim
antimikrobnim djelovanjem, pomaže
u sprječavanju nastanka sekundarnih
infekcija grla i usne šupljine te na taj način
smanjuje rizik od prijenosa infekcije na
okolne strukture i nastanak komplikacija.
Lidokain ublažava osjet bola veoma brzo,
već u toku prvih nekoliko minuta nakon
primjene.
PHARYNGAL® sprej je namijenjen za
primjenu kod odraslih osoba i djece starije
od 5 godina. Ne sadrži šećer te je pogodan
za primjenu i kod šećeraša.
PHARYNGAL® sprej sadrži mentol koji
osvježava dah.
septembar 2014.
BETTY magazin
13
zdravlje
www.betty.ba
VISOKA CIJENA VISOKIH DOSTIGNUĆA
BURNOUT
SINDROM PREGORJELOSTI
A. Vučković
Osjećate se nedorasli životnim izazovima? Čini vam se da su rezultati vašeg rada beznačajni
ili nedovoljno cijenjeni? Hronično ste iscrpljeni? Svaki dan vam je „loš dan”? Ako su odgovori
„da”, možda patite od „burnouta”, sindroma pregorjelosti?
Burnout, ili sindrom izgorjelosti, pregorjelosti je kompleksno psihološko-medicinsko stanje, koje, nažalost, u savremenim
kompetetivnim društvima dobija razmjere
epidemije. Karakterišu ga fizička,emocionalna i mentalna iscrpljenost, osjećaj beznađa,
strah, depersonalizacija, nesposobnost
obavljanja ličnih i profesionalnih aktivnosti.
Pogođeni ovim sindromom često nisu više u
stanju da obavljaju ni najjednostavnije svakodnevne radnje. Čak i obično penjanje uz
stepenice može da dovede do potpune iscrpljenosti. Ovaj doživljaj nedostatka energije,
koncentracije i smisla života je emocionalno
vrlo intenzivan, šokantan, a okolini često
nerazumljiv. Tim prije što su pogođeni do
skoro ostavljali utisak energičnih, vrijednih i
ambicioznih ljudi.
Savjeti za prevenciju
Započnite dan ritualom opuštanja:
Umjesto da skočite iz kreveta čim se
probudite, provedite petnaestak minuta
meditirajući, radeći lagane vježbe istezanja ili čitajte nešto što vas inspiriše.
Razvijte navike redovnog vježbanja,
zdrave ishrane i dobrog sna: Ako se
zdravo hranite, redovno fizički vježbate i imate dovoljno odmora imaćete
dovoljno energije za životne teškoće i
zahtjeve.
Postavite granice: Ne iscrpljujte se.
Naučite da kažete NE. Ako vam je to
teško, podsjetite se da reći NE znači reći
DA stvarima koje zaista želite da radite.
Povremeno se isključite na jedan
dan: Odaberite dan kada nećete provjeravati elektronsku poštu. Isključite
kompjuter i telefon.
Razvijajte kreativnu stranu svoje ličnosti: Kreativnost je moćan protivotrov
burnoutu. Organizujte neku zabavnu
aktivnost, vratite se svom hobiju, izaberite neku aktivnost koja nema dodirnih
tačaka sa vašim poslom.
14
BETTY magazin
septembar 2014.
Iako se ne smatra bolešću nego stanjem
nastalom kao reakcija na dugotrajnu
izloženost visokom nivou stresa, smanjena
otpornost i nizak nivo vitalnih resursa čine
osobu izuzetno ranjivom na izazove okoline
i doprinose pogoršavanju već postojećih
i razvoju novih oboljenja i poremećaja.
Klinička praksa pokazuje da pogođeni ovim
sindromom često razvijaju somatske komplikacije kao što su podložnost infektivnim
bolestima, povredama, sporo zacjeljivanje
rana, glavobolja, bolovi u leđima ili mišićima.
Takođe, zbog promjena u ponašanju
primijećeno je otežano funkcionisanje
u međuljudskim odnosima, privatnim i
profesionalnim. Te promjene su najčešće
zaboravnost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na spoljašnje uticaje, npr.
buku, svjetlo, mirise, negativni stav prema
poslu, bezosjećajnost, rigidnost, stalna
okupiranost profesionalnim obavezama.
Poremećeni lični odnosi dodatno pojačavaju
osjećanja neadekvatnosti, nemoći i beznađa.
Na dnu ove negativne spirale se nerijetko
nalaze porodični konflikti, raspad prijatelj-
stva, razlaz sa partnerom, razvod, ozbiljno
narušeno zdravlje, srčani udari su česti, pa
čak i samoubistvo.
Zbog raznovrsnosti simptoma koji mogu da
liče na neka druga psihotična i neurotična
oboljenja i poremećaje, ili teško razumljivih
tjelesnih tegoba kojima nije mogao da se
pronađe uzrok, u praksi su oboljeli često
dobijali pogrešne dijagnoze ili čak smatrani hipohondrima i simulantima. Srećom,
posljednjih godina među stručnjacima,
ali i opštom populacijom, raste svijest o
ozbiljnosti i mogućnost prepoznavanja ovog
poremećaja.
Skora istraživanja rađena u Belgiji, Holandiji
i Njemačkoj pokazala su da je u tim zemljama 10-15 procenata radno sposobnog
stanovništva u jednom trenutku patilo ili još
uvijek pati od nekih simptoma burnouta
različitog intenziteta. Zanimljivo je da su pod
najvećim rizikom pripadnici profesija pružanja usluga koje su emocionalno zahtjevne
što može da dovede do emocionalne „istrošenosti“, kao ljekari, medicinsko osoblje,
zdravlje
www.betty.ba
socijalni radnici, advokati, policajci.
Sam termin skovao je američki psiholog
Herbert Frojdenberger (Herbert Freudenberger) i prvi put upotrijebio 1974. u svojoj
knjizi „Pregorjelost, visoka cijena visokih
dostignuća'' („Burnout: The High Cost of
High Achievement''). Definisao ga je kao
„odumiranje motivacije ili podsticaja, naročito kada posvećenost cilju ili odnosu ne
donose željene rezultate“.
Uprkos nekim razmimoilaženjima značajnih autora, stručna literatura se slaže da
burnout nastaje uslijed izlaganja dugotrajnom stresu i nedovoljnom vremenu odmora
i oporavka. Određene crte ličnosti, kao
perfekcionizam, prenaglašen osjećaj odgovornosti i ambicioznost predstavljaju faktor
povišenog rizika. Posljednjih godina sve
češće se kao potencijalni uticaji u procesu
nastajanja burnouta sumnja i na određene
biohemijske faktore. Naime, poremećaji neurotransmitera koji dovode do niskog nivoa
serotonina u mozgu mogli bi da doprinesu
razvijanju i pogoršavanju simptoma.
Iako ga izaziva dugotrajna izloženost stresnim situacijama, burnout ne treba miješati
sa situacijama ili stanjima kada se osoba
nalazi pod stresom. Tipično za stresne
situacije je da svega ima previše, previše
stresa je previše pritiska, previše zahtjeva za
naše psiho-fizičke kapacitete i rezerve. Ipak,
osobe pod stresom su još uvijek u stanju
da funkcionalno djeluju, planiraju i kada se
Terapija za životni ćorsokak
Zahvaljujući boljem razumijevanju ovog poremećaja i unaprijeđenim terapeutskim
strategijama i tehnikama, danas se burnout uspješno liječi. Obično se tretman sastoji
od 12-15 susreta sa terapeutom, najčešće jednom nedjeljno u kojima se analizira koji
faktori su doveli do takvog stanja. Jedan od fokusa terapije je promjena „disfunkcionalnog mišljenja”, npr. „Moram mnogo da radim inače će me smatrati nekompetentnim,
nesposobnim, neću dobiti unaprjeđenje, bolju platu”, itd.
Razmatraju se i faktori rizika na radnom mjestu kao i porodični odnosi. Vrlo je važno da
se oboljeli što prije vrati svojim redovnim aktivnostima i obavezama, ako je moguće,
već u vrijeme trajanja terapije. Raniji pristup po kome je pacijent mjesecima bio neaktivan i odsustvovao s posla „ da bi došao sebi“ pokazao se krajnje neefikasnim.
Pored toga, za prevazilaženje ovog teškog ali reverzibilnog psiho-fizičkog stanja potrebne su i promjene nekih navika. Insistira se na što više fizičke aktivnosti, u početku
svakako umjerene; unošenju nisko kalorične ali nutritivno bogate hrane kao što su
voće, povrće, riba; uzimanju dovoljno tečnosti i umjerenoj upotrebi alkohola.
U egzistencijalističkom pogledu na psihoterapiju, kriza se vidi kao šansa za izrastanje i
sazrijevanje ličnosti. Tako i „pregorjelost”, koja poručuje oboljelom da je upao u životni
ćorsokak, može da ukaže na određene životne greške i pogrešne izbore i posluži mu
da u procesu izlječenja doživi dublju transformaciju ličnosti.
ponovo uspostavi kontrola nad uzročnicima
stresa, osjećaju se bolje.
Nasuprot tome, burnout stvara osjećaj
praznine, nedostatak motivacije i beznađe.
Ljudi u tom stanju ne vide izlaz i nemaju
nadu u pozitivnu promjenu njihove situacije.
Ako stresno stanje stvara osjećaj davljenja
u bujici obaveza i odgovornosti, burnout se
doživljava kao potpuna unutrašnja isušenost. Ako su hiperaktivnost, preosjetljivost,
razdraženost, tipični za nekoga pod stresom,
povlačenje, emocionalna otupljenost i beznađe karakteristične su za „pregorjelog“.
Poznavanje i prepoznavanje ranih simptoma
veoma su važni kao prevencija nastanku
i punom razvoju poremećaja. Burnout ne
nastaje preko noći nego se razvija polako i
postepeno u jednom dužem vremenskom
periodu ako ne obraćamo pažnju na upozoravajuće signale. Ti signali su suptilni u
početku ali kako vrijeme odmiče prerastaju
u simptome stanja koje se otrglo kontroli.
pedijatar
www.betty.ba
www.betty.ba
Polazak u školu
PRIPREMITE
MALOG PRVAKA
dr R. Kosić
spec. pedijatrije
Vještine i spremnost da se uspostavljaju i održavaju društvene veze, da se nepoznato prihvata sa
oprezom a ne sa strahom, da se kaže „hvala“ i „molim“, mnogo su važnije nego naučeno čitanje,
pisanje i računanje prije polaska u školu
Polazak u školu je veliki događaj u svakoj porodici. Prelazak iz poznatog kućnog okruženja ili vrtića u novu sredinu jeste preokret za
dijete, ali i za roditelje. Dijete treba da bude
doraslo takvoj promjeni da bi se što lakše
prilagodilo novim obavezama. Od prvih
utisaka o školi zavisiće i njegov odnos prema
učenju i daljem obrazovanju, prema novim
drugovima i obavezama koji će zamijeniti
dotadašnju svakodnevicu ispunjenu igrom.
Započnite pripreme nenametljivo, uvježbajte
put do škole zajedničkom šetnjom. Izaberite
najsigurniji put koji ne mora biti i najkraći.
Razmislite da li i koliko dugo ćete dijete
voditi u školu, naučite ga da bezbjedno
prelazi ulicu, raspitajte se da li će na
putu do škole imati društvo djece koju
poznaje iz vrtića ili parka.
Dozvolite mu da se igra u školskom
dvorištu, zavirite u hodnike i učio-
16
BETTY magazin
septembar 2014.
nice. Objasnite mu šta su klupa i tabla, koliko
traju časovi, veliki i mali odmor, koliko dugo
će ostajati u školi (uporedite sa boravkom u
vrtiću - obradovaće ga već poznata dužina
odsustva od kuće!). Podsjećajte dijete da
će imati mnogo novih, ali sigurno i nekog
poznatog druga iz zgrade, ulice ili predškolske grupe. Ako su djetetu poznati okruženje
i društvo, mnogo će lakše prihvatiti i nove
septembarske obaveze.
Već znate da dijete upija sve vaše rečenice
i prati vaše postupke. Ne plašite ga školom,
radije se pred njim prisjećajte lijepih dana
tokom svog školovanja. Oslobodite prvo
sebe, a onda i dijete svih predrasuda o školi.
Pred njim je mnogo godina koje treba da
provede u učenju – ne bi trebalo da ih započne sa ubjeđenjem da škola služi da „popravlja i muči“ djecu. Uzdržite se od rečenica tipa
„jedva čekam da pođeš u školu, tamo će te
srediti“, ili „gotovo je sa igranjem“. Umjesto
toga, ispričajte mu koliko ste voljeli svog
učitelja, kako ste najbolju drugaricu upoznali
baš u prvom razredu, ili nešto slično. Nasmijte ga nekom anegdotom iz školske klupe.
Opremite zajedno poseban kutak za učenje,
uključite budućeg prvaka u kupovinu
školskog pribora i učinićete mu ideju škole
zanimljivijom. Obavezno ga povedite u
kupovinu torbe da bi dijete moglo da
je isproba (preporučuje se nošenje na
pedijatar
www.betty.ba
leđima a ne na ramenu). Torba treba da
odgovara uzrastu i konstituciji djeteta ali
mu dozvolite da izabere boju ili neki detalj.
Poštujte zahtjeve učitelja, ali po polasku u
školu kontrolišite nije li ponijelo višak knjiga
i pribora, jer se danas srećemo sa sve većim
problemom deformacija kičmenog stuba kod
školske djece.
Intelektualna zrelost djeteta se odnosi na
opažanje, govor, pamćenje, uviđanje odnosa
između uzroka i posljedica, prebrojavanje predmeta, ali i sposobnost da mašta i
donosi zaključke. Ove sposobnosti možete da
vježbate i kroz igru. Na primjer, sa mališanom razvrstavajte, dodajte ili oduzimajte
kamenčiće, u trgovini brojite jabuke, neka
vam pomogne u mjerenju – steći će pojam o
broju i količini.
Pokažite mu promjene u prirodi, navedite
ga da poredi šta je veće ili manje, učite ga
osnovnoj orijentaciji u prostoru (gore-dole,
desno-lijevo, duboko-plitko...) i vremenu
(dan, mjesec, godišnje doba, doba dana).
Pisanje se uvježbava i kroz bojenje bojanki, a
fina motorika šake se postiže i slaganjem slagalice, rezanjem olovke, savijanjem salveta,
brisanjem prašine ili posuđa.
Vještine kao što je spremnost da se uspostavljaju i održavaju društvene veze, da
se nepoznato prihvata sa oprezom a ne sa
strahom, da se kaže „hvala“ i „molim“, mnogo
su važnije nego naučeno čitanje , pisanje i
računanje prije polaska u školu.
Podstičite radoznalost
Bavite se djetetom, pokažite mu da
se radujete što je dovoljno poraslo
za nove poglede u svijet. Omogućite
mu da se više druži sa vršnjacima
(naročito ako nije išlo u obdanište),
podstičite njegovu radoznalost,
otkrijte mu kroz čitanje novi svijet
koji ga čeka među koricama školskih
knjiga.
Trebalo bi da ste već odavno počeli sa
razvijanjem radnih navika. Samostalnost u
predškolskom uzrastu znači da je budući
prvak sposoban da se samostalno obuče,
„zategne krevet“, vodi računa o ličnoj higijeni.
Dobro je da ima neku „malu“ obavezu u kući,
da prošeta ljubimca, zalije cvijeće ili postavi
sto. Sa polaskom u školu će dobiti obavezu
da održava svoj školski pribor i radni prostor. Poštovanje rutine redovnih obroka i ranijeg odlaska na spavanje se podrazumijeva
– biće vam lakše ako uvedete rutinu mjesta i
vremena u kome se rade domaći zadaci.
Uskladite vrijeme za učenje sa porodičnim
obavezama, budite kod kuće u to vrijeme,
dozvolite mu da pokuša da uradi samo
domaći zadatak, ali budite u blizini da mu
pomognete. Dobro je da pripremite prvaka
da će ga u školi ocjenjivati i upoređivati sa
drugom djecom. Stalno ponavljajte da njegova uspješnost u školi neće uticati na vašu
bezuslovnu ljubav prema njemu i da će vas
ljutiti samo nerad ili nemar prema školskim
obavezama. Pohvalite svaki uspjeh, ohrabrite
poslije neuspjeha i ne ustručavajte se da
razgovarate sa učiteljicom ili školskim psihologom ukoliko se dijete ili vi ne snalazite u
novim ulogama.
Polazak u školu je normalan slijed događaja,
od vašeg opuštenog i pozitivnog stava zavisiće i stav vašeg djeteta o znanju i obrazovanju.Vaše dijete je posebno i jedinstveno
– pred vama je zadatak da ga pripremite i
pratite u novom poglavlju odrastanja.
SEPT
EMB
Imunoglukan sirup
120 ml
+ Waya LGG kapi
Imunoglukan kapsule
30 kapsula
AR
Septolete
plus pastile
Protiv bolova u grlu. Jednostavno, brzo
i efikasno. Sadrže lokalni anestetik i
antiseptik koji uništava različite vrste
bakterija, gljivica i virusa u ustima i grlu.
Brzo aktivira prirodnu odbranu
organizma. Uzmite kod prvih
znakova lošeg opšteg stanja ili
infekcije.
OTC
Baby skin
Voltaren Emulgel
Zaštitni krem za njegu kože koji sadrži prirodne supstance koje štite i
njeguju i najosjetljiviju kožu beba.
Sprječava prekomjerno vlaženje
kože, razvoj infekcija, održava pH
balans i elastičnost i smiruje kožu.
Kod bolova u leđima, sportskih povreda i povreda zbog
nezgoda, kod reumatizma
mekih tkiva te blagih oblika
reumatskih bolesti.
krema 300 g
1% 50 g
OTC
Biofar Tri Activ Vitamin C
Acerola 1000
15 {ume}ih tableta
Podiže otpornost organizma, jača imunitet i
opšte stanje organizma.
Bioflavonoidi acerole
pojačavaju i produžavaju
antioksidantno dejstvo
vitamina C. Preporučuje
se odraslim osobama, studentima, rekonvalescentima, naročito pušačima i
sportistima.
Propobaza
Acipan® STOP
Upotrebljava se kod površinskih rana
(posjekotina, ogrebotina, opekotina),
afti, herpes simplex-a, akni, ekcema,
kao i u kozmetologiji za epitelizaciju
i seboreju.
Ugasite kontinuiranu
žgaravicu uz pomoć
Acipana STOP.
gel 7 ml
Corega
14x20 mg
tablete
bio formula
30 kom
OTC
Za svakodnevno
čišćenje zubnih
proteza, djeluju
antibakterijski dezinficiraju i pomažu
u sprječavanju
nastanka zubnog
kamenca i upala.
Flonidan
Ginko Omega
Lifeline URO-balans
Preporučuje se za sprječavanje i liječenje sezonske i cjelogodišnje alergijske
hunjavice (rinitisa), hronične koprivnjače
i drugih alergijskih kožnih bolesti.
Sadrži kombinaciju
ginka, omega-3
masnih kiselina
(DHA) te vitamina
B skupine. Prava
kombinacija za
cirkulaciju i bolje
pamćenje.
Za osobe sa čestim i ponavljanim
infekcijama urogenitalnog trakta.
Obnavlja crijevnu i vaginalnu
mikrofloru i
sprječava razvoj infekcije.
10 tableta
30 kapsula
OTC
Test za trudno}u
Pouzdan, visoko osjetljiv i
brz test za rano otkrivanje
trudnoće.
MS/OTC
Konjski
biljni balzam
250 ml
Idealan za umorne, otečene i proširenim
venama opterećene noge. Pomaže pri
uklanjanju reumatskih bolova. Sadrži
ekstrakt divljeg kestena, kamfor, ruzmarin,
arniku, mentol i esencijalna ulja.
20 kapsula
Hexoral®
Rastvor za
usnu sluznicu
200 ml
Koristi se u liječenju
površinskih infekcija
usne sluznice i ždrijela kod malih povreda
sluznice i zapaljenja i
krvarenja desni, kao
i neprijatnog zadaha
iz usta.
Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, odnosno medicinsko sredstvo, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.
zdravlje
www.betty.ba
ALCHAJMEROVA BOLEST
Vježbanje
mozga
Prof. dr E. Stefanova
Širok krug prijatelja i druženje sa drugim ljudima
u kombinaciji sa mentalnim aktivnostima, od
rješavanja ukrštenica, do učenja novih jezika,
pomažu u zaštiti od Alchajmerove bolesti
Prevencija:
STARITE AKTIVNO
• Živite i hranite se zdravo
• Vježbajte svoje tijelo i um
• Protegnite noge i mozak
• Družite se s drugim ljudima
• Redovno se kontrolišite kod doktora
• Uredno uzimajte prepisane lijekove
za povišeni krvni pritisak, šećernu
bolest, bolesti srca itd.
Alchajmerova bolest se razvija postepeno.
U ranim fazama, pacijent ima probleme sa
usvajanjem novih informacija, a onda počinju
poteškoće s prisjećanjem skorašnjih događaja, ili u pronalaženju riječi da bi se izrazili. U
ovom stadijumu bolesti imaju poteškoća sa
obavljanjem administrativnih i finansijskih
transakcija složenijeg karaktera npr. u banci
u pošti, u opštini i sl.
20
BETTY magazin
septembar 2014.
Kako bolest napreduje, pacijent može imati
poteškoća da se sjeti koji je dan ili mjesec,
da pronađe put u poznatom okruženju, ili
da odluta negdje i da kasnije ne umije da se
vrati nazad. Sve teže obavlja svoje svakodnevne životne aktivnosti od najobičnijih kao
što su uključivanje aparata, pripreme hrane
i vođenja domaćinstva, gledanje TV, čitanja,
pisanja. Pacijent često postaje razdražljiv ili
odsutan dok se bori sa strahom i frustracijom
jer su mu nekada poznata mjesta postala
strana i neobična. Promjene u ponašanju se
manifestuju i tako što pacijent postaje sumnjičav, nesiguran, i zbog razgradnje i govora
postaje nesposoban da učestvuje u razgovoru.
Na kraju postaje potpuno nesposoban za
obavljanje osnovnih životnih funkcija, kao što
su hranjenje, samostalno kretanje, kontrola
stolice i mokrenja i korištenje toaleta.
zdravlje
www.betty.ba
FAKTORI RIZIKA
Dvije su grupe faktora rizika za AB. U prvoj su oni na koje nije moguće uticati, kao što su
starost, pol i genetski uticaji. Druga grupa se odnosi na faktore rizika koji su podložni promjeni
sa određenim intervencijama, bilo farmakološkim ili promjenom stila života, s tim što je važno
istaći da su posebno važne intervencije u srednjem životnom dobu. Od ostalih faktora značajni
su depresija, povreda glave, niži nivo obrazovanja, niži premorbidni koeficijent inteligencije i
fizička neaktivnost.
Starija životna dob je najznačajniji faktor rizika. Bolest se najčešće javlja kod osoba starijih od
65 godina. Poslije 85. godine života, rizik se znatno povećava, pa je razvoj ovog oboljenja moguć kod svake druge osobe. Postoje kontroverzni podaci o različitoj distribuciji među polovima,
a razlog nešto veće predominacije kod ženskog pola najvjerovatnije je duži životni vijek žena.
Interesantno je da isti faktori rizika koji mogu dovesti do srčanog oboljenja ili moždanog udara,
povećavaju i rizik od razvoja AB. To su: visok krvni pritisak, visok nivo holesterola u krvi, loše
regulisana šećerna bolest, poremećaj srčanog ritma po tipu atrijalne fibrilacije,
insulinska rezistencija, gojaznost, prekomjerno konzumiranje
alkoholnih pića, pušenje.
DEMENCIJA I STAROST
Pacijenti koji boluju od Alchajmerove bolesti mogu da žive dugo i umru od pratećih
komplikacija koje se javljaju kod nepokretnih pacijenata. Vrijeme od dijagnoze
do smrti pacijenta je od oko sedam do
deset godina, ali postoje razne varijacije,
od tri do dvadeset godina, što zavisi od
starosti pacijenta, zdravstvenog stanja,
kao i od njege koju pacijent dobija.
Veoma rijetko bolest se može javiti i kod
ljudi mlađih od 40 godina, kada treba
razmotriti genetske uzroke oboljenja.
Istraživanja pokazuju da je veći rizik za
razvoj Alchajmerove bolesti kod ljudi čiji
su najbliži rođaci, majka, otac, brat, ili
sestra, oboljeli. Rizik se povećava ukoliko
postoji više oboljelih članova u jednoj porodici. Međutim, pored genetskih faktora,
važnu ulogu u nastanku AB imaju i faktori
sredine, što znači da se bolest ne mora
obavezno javiti više puta u okviru jedne
porodice.
Postoje izvjesne tvrdnje da se AB češće
javlja kod ljudi koji imaju niži stepen obrazovanja (manje godina škole). Međutim,
pokazano je da mentalna aktivnost u bilo
kom obliku pomaže u zaštiti i preventivi,
i odlaže pojavu AB, pa mnogi hvale rješavanje ukrštenica, učenje novih jezika i
vještina, te razne druge mentalne izazove.
Od neospornog značaja su i socijalne
aktivnosti, druženje sa drugim ljudima.
Alchajmerova bolest (AB) je najčešći
oblik demencije. Procjenjuje se da šest
do deset posto populacije poslije 65.
godine života razvija demenciju. Najveći
dio (od 60 do70 %) čini AB. Starost je
najznačajniji i najpoznatiji faktor rizika
za razvoj sporadičnog oblika AB. Samo
mali procenat čine tzv. familijarne
demencije.
Smatra se da osobe sa širokim krugom
prijatelja imaju šezdeset posto manji rizik
od nastanka demencije.
TERAPIJA
Liječenje se u našoj zemlji sprovodi u
skladu sa savremenim pristupom u liječenju
demencija preporučenim od svjetskih i
evropskih terapijskih regulatornih agencija.
Posljednjih 15 godina napravljen je veliki
korak unaprijed liječenju Alzheimerovog
tipa demencije uvođenjem inhibitora holinesteraze (tri lijeka: donepezil, rivastigmin,
galantamin), koji se primjenjuju u početnoj
i srednjoj fazi bolesti. Efikasnost im je generalno jednaka. U drugu grupu lijekova spada
memantin, lijek koji se koristi u umjerenom
i krajnjem stadijumu demencije. Svi pomenuti lijekovi su simptomatski, što znači
da ne liječe nastajanje/uzrok bolesti, već
uspostavljaju hemijsku ravnotežu u mozgu
i na neko vrijeme usporavaju napredovanje
bolesti.
DIJAGNOZA
Kada se postavlja dijagnoza AB, potrebno
je da se isključi bolest štitaste (tireoidne)
žlijezde, nedostatak vitamina (npr. vitamin
B12) ili neka hronična infektivna stanja
mozga. Putem kompjuterizovane tomografije mozga (CT pregled), isključuje se postojanje različitih procesa u mozgu koji mogu
da daju kognitivno oštećenje. U obaveznoj
dijagnostici su i detaljna procjena poremećaja pamćenja i drugih kognitivnih funkcija.
Pomoću različitih testova određuje se stepen i kvalitet oštećenja pamćenja i drugih
kognitivnih funkcija i sa velikom sigurnošću
postavlja dijagnoza demencije.
Jedna od značajnih prednosti je što postoji
mogućnost i određivanja specifičnih supstanci u moždanoj tečnosti, koje predstavljaju glavne markere Alzheimerove bolesti,
kao što su beta-amiloid, tau proteini, koji
oslikavaju patološke promjene koje se
odvijaju u mozgu koji je zahvaćen bolešću.
Drugi važan marker bolesti se određuje
pomoću Pozitrone emisione tomografije
(PET), koja omogućava mjerenje funkcionalnosti i aktivnosti mozga i posebno struktura
koji su najviše oštećeni na početku bolesti.
Isto tako koristimo druge „imaging/vizualizacione” tehnike kao što je magnetna
rezonanca (MR koje omogućavaju slikanje
i mjerenja veličine moždanih struktura,
posebno onih regiona koji imaju značajnu
ulogu u pamćenju kao što je hipokampus).
Takođe, moguće je odrediti i genetske
poremećaje u onim rijetkim slučajevima porodica sa AB ili drugim oblicima demencije,
koje se javljaju iz generacije u generaciju.
septembar 2014.
BETTY magazin
21
moda
www.betty.ba
Renesansna elegancija
Košulja
Od iznenađujuće prefinjene lanene košulje pronađene
prije pet milenijuma u egipatskoj grobnici, do moderne košulje, nismo se od nje odvajali čak ni kada je
smatrana nepristojnom i nedostojnom. Danas je ona
dio svačijeg ormara i zbog nje sve rjeđe govorimo da
nemamo šta da obučemo
K. Vijatov
Evolucija košulje je zapisana u različitim izvorima, ali da bismo je upoznali iz ugla neophodnosti i mode, potrebno je da krenemo na
proputovanje kroz istoriju kostima i tradicije.
Različita su okruženja i okolnosti u kojima
se javljala, a lokaliteti su toliko udaljeni da je
sasvim sigurno da narodi koji su je koristili
nisu komunicirali između sebe i na taj način
upoznali udobnosti ovog vječno modernog
komada odjeće. Iako je prvi pronađeni primjerak ležao u egipatskoj grobnici prije pet hiljada
godina, Evropljani vole da polažu prava na nju
i smatraju je svojom, prvenstveno muškom,
odjevnom inovacijom.
Kroz 12 vijekova poznate istorije kostima, nosili
su je uglavnom muškarci renesanse i to u toku
kupanja, da bi iz improvizovane kade ona dostigla
najvišu poziciju na modnom pijedestalu, ali i dalje
u muškom svijetu, kao dokaz prestiža i potvrda
statusa. U srednjem vijeku je bila sastavni dio
nošnje, ali kao pravilo, uvijek ispod druge odjeće,
tako da nije vidjela svjetlost dana kao glavni odjevni predmet sve dok je srednji staleži nisu preuzeli
zbog njene jednostavnosti i udobnosti. U 17. i 18.
vijeku nošenje košulje se čak smatralo nepristojnim
ukoliko se nosi samostalno, pogotovo za žene. Ali
u 20. vijeku košulja dobija svoj modni i praktični
značaj, a u 21. vijeku već ne postoji ormar bez bar
jedne klasične košulje ili neke od njenih varijacija.
Renesansa
22
BETTY magazin
septembar 2014.
Renesansa (period od 14-17. vijeka) je italijansko
vrijeme. Italijani su oduvijek voljeli razmetanje, obožavali su glumu i najskuplje i najfinije
tkanine koje su se u to vrijeme koristile. Njihov
stav prema modi je bio u skladu sa idealizaci-
jom čovjeka koja je obilježila renesansni
period. Po ugledu na špansko šivenje, košulje su bile jako izrezane i krojene tako
da naglase bujnost grudi koje su dame
prekrivale prozračnom tkaninom, a za
Košulja i kragna
Poslovna košulja je na početku 20. vijeka
dobila pravila zasnovana na boji kragne.
Bijele kragne su ukazivale na to da osoba
koja ih nosi radi posao u kancelariji, a
plava kragna je obilježavala osobe koje
rade terenski posao. Iako se ova pravila
nisu ustoličila kao zvanična, oni kojima
je društvena podjela bila od važnosti su
uveli i sive kragne za tehničke struke i
roze kragne za uslužne djelatnosti. S obzirom na slobode koje su donijele godine
nakon ratova, podjela na osnovu boje
kragne je odbačena, a slobode odijevanja
na radnom mjestu su sve prisutnije.
najhrabrije među njima, grudi su ostajale
otkrivene. Uz ovakve košulje nosile su se
izvezene suknje i mnogo nakita.
U ovom periodu, košulja postaje sve
kraća, pa se nosi do struka ili najdalje do
kukova, obavezno uparena sa donjim vešom, dugim, koji se nosio ispod pantalona, a košulja je prekrivala samo najmanji
dio intimne regije. Tada je košulja bila i
neophodna iz higijenskih razloga. Štitila
je kožu od veoma teških i prljavih gornjih
komada odjeće. Međutim, ubrzo luksuz
postaje imperativ za moderne Italijane
pa i košulja postaje prefinjena. Proizvode se ljepše, lakše, luksuznije i udobnije
košulje. „Idealan” muškarac ovog doba
je nosio svilenu košulju, prsluk, ogrtač,
kratke pantalone, čarape i mrežicu za
kosu. Svilena košulja je bila osnova mode
jer je svila prijatna na dodir i nosila se
najbliže koži.
Iako je svila plemenita i prijatna, ovakva
košulja je bila simbol radne snage, mučnog života u siromaštvu, pa je aristokratija preko nje obavezno nosila prsluk, tzv.
doublet, a preko njega ogrtače od raskošnih materijala kako bi zadovoljili potrebu
za elegancijom i pokazali svoje imućno
porijeklo.
Raskošna neupasana muška košulja je
bila i glavni odjevni predmet gotike, stila
koji je Evropu obojio u crno s početka 13.
vijeka. Odlika stila je bila u blijedom tenu,
tamnoj šminki i crnoj odjeći koju su svi
posjedovali. Koristila se fina svila, koža i
čipka, vrlo malo srebrnog nakita. Preko
košulje muškarci su nosili polukružni
plašt, a žene su nosile duge suknje, pantalone i haljine. U ženskoj modi gotike,
kragna je imala važniju ulogu od košulje
koja je dominirala muškim odjevnim
pravilima.
Košulja danas
Iako je košulja komad garderobe koji
skoro svako posjeduje i nosi u najrazličitijim prilikama, i dalje se smatra da je
njena osnovna funkcija formalni, poslovni
stil. Tako osobe na vodećim pozicijama,
uglavnom oni koji se bave finansijama ili
menadžmentom, u velikim kompanijama
nose košulje bijele boje. Naravno, pravilo
je neformalno, i umjesto čisto bijele,
košulja danas može biti i roze, nijansirana
plava, na pruge, itd.
Prikladna poslovna košulja za žene, pak,
pruža više mogućnosti. Danas to nije
samo oštro sječena košulja bez nabora i
koja je, obavezno, dobro ispeglana. Slobode oblačenja danas pružaju mogućnosti
kombinacija boja, košulja sa detaljima, pa
se i nabori računaju u prikladno odijevanje. Zbog tih mogućnosti ženska košulja
je imperativ za moderan, poslovni ali i
zanimljiviji izgled nego što je nekada bilo
uobičajeno. Pored toga, žene imaju izbor
između pantalona i suknji koje mogu nositi sa košuljom, pa i mogućnost nošenja
uvijek nove kombinacije ide damama u
prilog.
Rupice i dugmići
Iako ne važi samo za košulju, sigurno
ste primijetili da su kopčanja na muškim
i ženskim odjevnim predmetima na suprotnim stranama. U posljednje vrijeme,
moda nalaže da je primjereno za žene da
nose i muške krojeve, pa se smatra da će
pozicija dugmadi napraviti razliku između onoga što je namijenjeno jednima ili
drugima. Nažalost, ni to nije istina, kao ni
mišljenje da kod ženskih odjevnih predmeta dugmad stoje na lijevoj, dok kod
odjeće namijenjene gospodi ona stoje sa
desne. Istina je da su u prošlosti ljudi bili
češće desnoruki, pa su dugmad prirodno
bila smještena na desnoj strani. Tako su
muškarci koji su se oblačili samostalno
imali olakšano kopčanje sa desne strane,
a damama su po pravilu pomagale
sestre, majke ili služavke, a njima je praktično bilo obrnuto kopčanje, tj. išlo im je
na ruku. Taj običaj pozicioniranja rupica
i dugmića se zadržao do danas, ali sada
već bez posebnog razloga.
Ženske kravate, broševi i bedževi, marame, ešarpe i nakit osvježavaju svaku
odjevnu kombinaciju pa je jasno zbog
čega je košulja ostala jedan od omiljenih
odjevnih predmeta. U ratu između male
crne haljine i košulje, košulja bi vjerovatno pobijedila upravo zbog njene praktičnosti i višenamjenske prirode.
Kako s ljudima
koji vas izluđuju
Paul Hauck
čitajte uz BETTY
moda
www.betty.ba
Autor, psiholog, već je napisao
brojne knjige o ljudskom ponašanju i psihotehnikama prebrođivanja kriza i stanja duha, pa tako
i u ovoj knjizi razlaže na specifičan način problem zlostavljanja
proučavajući tipologiju onih koji
nas izluđuju. Vidjećete širu lepezu
određenih ponašanja i situacija
koje pomažu prevladavanju pritisaka na našu ličnost i mir. Autor
zagovara psihotehniku uzvraćanja
na najbezbolniji način - strategija,
praštanje, otpornost - glavne su
odrednice obrane od lošeg utjecaja bližnjega.
Dobrom dijelu nevolja s izluđivačima u svijetu pridonijelo je to što
smo ih naučili da im opraštamo
i zaboravimo. Izluđivači dolaze
iz svih društvenih slojeva. Svaki
posao ima nemoguće ljude za
saradnju. Takvi jednostavno mogu
živjeti u vašem susjedstvu. Ali, najgore mjesto gdje ih možete naći
je vlastiti dom. Izluđivači također
mogu biti partneri, roditelji i djeca.
Nalazimo ih u oba spola, svih godina, svih nivoa obrazovanja i svih
društvenih klasa. Oni su svugdje.
Ali nemojte nikada zaboraviti, s
vremena na vrijeme, to ste vi i ja...
Svi smo jednom bili žrtve izluđivača, a ponekad smo i sami bili
izluđivači. Autor kaže da je prava
namjera ove knjige ta da postanemo svjesni tih situacija, načina
na koji izluđivanje funkcioniše,
koje oblike obuhvata, kako utiče
na nas i kako da se nosimo s tim
problemom. Zaključak autora je da
je dobro i korisno poznavati psihologiju onoga koji vas izluđuje.
Evo prilike da iskoristite ovu knjigu
da se lakše nosite sa svakodnevnim stresom...
Preporučila: F. Miletić
septembar 2014.
BETTY magazin
23
BETTY farmaceut
www.betty.ba
Čuvanje lijekova
NA SUHOM I TAMNOM MJESTU
VAN DOMAŠAJA DJECE
mr ph D. Goljić
Kontrolisanjem kućne apoteke, pravilnim čuvanjem i pregledanjem rokova trajanja,
aktivno doprinosimo kvalitetu sopstvenog liječenja
Prag apoteke prelazimo u potrazi za onim
malim detaljem, koji će za nijansu povratiti
balans u našem tijelu i olakšati nam korak
kroz život. Ponekad je teško razumjeti sve
savjete i praktično ih primijeniti tokom
sprovođenja terapije.
nje i time otežala njihova upotreba.
Dodatno, preparate insulina potrebno je čuvati u frižideru na temperaturi
2⁰C -8⁰C, nikako ih ne zamrzavati i
prije upotrebe ostaviti ih da odstoje na
sobnoj temperaturi oko 30 minuta. Jako
je važno napomenuti da, insulin koji je
bio zamrznut ne smije da se koristi ni
nakon odmrzavanja. Vakcine treba čuvati
takođe u frižideru na istoj temperaturi
(2⁰C do 8⁰C).
Iz apoteke izlazimo upoznati sa adekvatnom
ishranom i pravilnim režimom doziranja.
Fokusirani na pravilnu primjenu terapije,
često zaboravljamo uputstvo kako da pravilno čuvamo lijekove. Obavezno pročitajte
uputstvo proizvođača koje dobijete uz lijek,
a pravu informaciju možete uvijek dobiti od
svog farmaceuta.
Pojedini ljekoviti oblici kao što su biljne
kapi i tinkture sadrže alkohol koji
isparava i čuvaju se u dobro zatvorenoj
boci. Za čuvanje čajeva neophodna je
suha ambalaža, sa optimalnim strujanjem
vazduha, jer su biljne komponente osjetljive na vlagu i podložne razvoju buđi.
Kućnu apoteku neophodno je držati na
Obezbjeđenje kvaliteta
Da bi stigao do vas, svaki lijek prolazi put
od proizvođača, preko distributera, do
same apoteke, a odgovarajuće uslove
(prije svega temperaturu) neophodno je
sačuvati u svakom trenutku kako bi lijek
sačuvao svoja svojstva i bio bezbjedan za
primjenu. Ništa nije prepušteno slučaju,
pa je i obezbjeđenje kvaliteta lijekova
regulisano smjernicama propisanim za
svakog učesnika u lancu, od proizvođača, preko distributera do apoteke,
odakle pacijent preuzima dobru praksu
čuvanja i korištenja lijeka.
Farmaceutski preparati imaju složen sastav.
Pored glavnog jedinjenja, koje je odgovorno za dejstvo lijeka, većinu sastava čine
pomoćne supstance, koje se dodaju da povećaju apsorpciju, obezbijede brzinu i dužinu
djelovanja lijeka i održe stabilnost cijelog
preparata. Svaka komponenta ima svoje
osobine kao što su rastvorljivost, osjetljivost
na temperaturu i sunčevu svjetlost, i, naravno, rok trajanja. Uslovi čuvanja lijeka upravo
zavise od karakteristika svih komponenata
koje ulaze u njegov sastav. Stoga u procesima proizvodnje, skladištenja i distribucije
poštuju se smjernice Dobre Proizvođačke
Prakse (GMP), Dobre distributivne prakse
(GDP) i dobre apotekarske prakse (GPP),
kao standardi za očuvanje kvaliteta lijeka.
24
Lijekovi u čvrstom obliku (tablete,
kapsule) podložni su uticaju vlage i visoke
temperature. Promjenljivi uslovi čuvanja
BETTY magazin
septembar 2014.
Ispravnost i kvalitet
mogu kompromitovati stabilnost lijeka,
promijeniti njegov sadržaj i time ugroziti
ishod terapije. Zato se preporučuje čuvanje
na suhom mjestu pri temperaturi do 25⁰C.
Ambalažu lijekova i uputstva treba sačuvati
i po potrebi pogledati rok trajanja.
Tečni farmaceutski oblici podliježu posebnom načinu skladištenja. Sirupi za povišenu
temperaturu, kao i biljni sirupi za kašalj su
stabilni u tečnom obliku i izdaju se u neotvorenom fabričkom pakovanju. Osjetljivi
su na svjetlost i temperaturu i stoga treba ih
držati na tamnom i hladnom mjestu do isteka roka trajanja označenog na pakovanju.
Antibiotici su nestabilni u vodenom rastvoru i zato se sirupi izrađuju u apotekarskim
uslovima neposredno prije upotrebe.
Rastvoreni, postaju osjetljivi na temperaturne varijacije. Rok trajanja im je od deset do
četrnaest dana od otvaranja i najbolje ih je
držati na mjestu konstantne temperature,
ispod 25⁰C ili u frižideru.
Posebnu grupu predstavljaju vagitorije
i supozitorije koje se tope na tjelesnoj
temperaturi i moraju se držati na hladnom
mjestu, da bi se izbjeglo nepotrebno otapa-
Svaka serija lijeka se, prije puštanja u
promet, provjerava i tek kada je potvrđeno da su zadovoljeni svi kriterijumi sa
aspekta ispravnosti i kvaliteta, lijek može
da napusti fabriku. Lijekovi se od proizvođača prevoze do veleprodaja lijekova,
koje, iako nevidljive za pacijente, predstavljaju važnu kariku u lancu snabdijevanja tržišta lijekovima i očuvanju njihovog
kvaliteta. Veleprodaja ujedno ima i ulogu
distributera odnosno, u strogo kontrolisanim uslovima propisanim od strane
proizvođača lijeka, skladišti lijekove i dalje
ih prevozi do apoteka.
suhom, tamnom mjestu, van domašaja djece. Preporučuje se čuvanje lijekova u plastičnoj kutiji, sa označenim crvenim krstom na
omotu. Posebno bi bilo dobro izbjegavati
držanje lijekova u kuhinji ili kupatilu, jer
prisustvo vlage u vazduhu i temperaturnih
varijacija može smanjiti stabilnost preparata i skratiti rok trajanja.
Kontrolisanjem kućne apoteke i pregledanjem rokova trajanja, aktivno doprinosimo
kvalitetu sopstvenog liječenja. Lijekovi nas
čuvaju od zaraze, temperature, panike i
bola. A da bi lijekovi to radili na pravi način,
moramo i mi čuvati njih.
zdravlje
www.betty.ba
CISTITIS
Cistitis nastaje uslijed upale membrane
mokraćne bešike, a kao posljedica bakterijske infekcije, iritacije ili povrede. Iako
se cistitis može javiti kod bilo koga, žene
se češće suočavaju sa ovim problemom.
Zapravo, 50 posto žena se u toku života barem jednom suoči sa problemom
cistitisa
Žene češće obolijevaju od cistitisa nego
muškarci jer im je mokraćna cijev koja
omogućava protok mokraće kraća pa su,
samim tim, i veće šanse da bakterije dospiju u bešiku i izazovu infekciju. Udaljenost uretre od anusa kod žena je takođe
kraća, što bakterijama olakšava pristup
do bešike. Cistitis se češće javlja kod seksualno aktivnih žena i nakon menopauze.
Simptomi se veoma lako primjećuju.
Najčešće se pojavi oštar bol ili osjećaj peckanja prilikom mokrenja. Može se javiti
i česta i hitna potreba za mokrenjem, ali
se izbacuje samo mala količina tečnosti.
Mokraća može biti tamna, mutna, jakog
mirisa ili može sadržati tragove krvi.
Ostali poznati simptomi su bol u predjelu
iznad pubične kosti ili u donjem dijelu
leđa, kao i neraspoloženje.
Liječenje
Umjereni cistitis se uglavnom samostalno povuče u roku od dva do četiri dana,
a proces se može ubrzati povećanim
unosom tečnosti, sokom od brusnice i
ječmenom vodom.
Ukoliko simptomi ne prolaze ili se prvi
put susrećete sa njima potrebno je da se
konsultujete sa vašim ljekarom ili farmaceutom jer, u rijetkim slučajevima, cistitis
može izazvati infekciju bubrega.
U nekim slučajevima se preporučuju
kratki periodi terapije antibioticima, uz
konsultaciju sa ljekarom, a simptomi bi
trebali da počnu da se povlače već nakon
prvog dana primjene.
Preporuka
Povećan unos tečnosti pospješuje
ispiranje urinarnog sistema, dok paracetamol i drugi lijekovi protiv bola koji se
izdaju bez ljekarskog recepta pomažu
kod umirivanja bola i neprijatnosti.
Prevencija
- Unosite dovoljno tečnosti
- Dnevno popijte čašu soka od brusnice
- Pravilno brisanje se kreće sprijeda ka
pozadi
- Nosite udobnu garderobu i pamučni veš
- Izbjegavajte potencijalne iritante kao što
su parfimisane kupke i vaginalni dezodoransi
- Ne klistirajte se
- Prije i nakon seksualnog odnosa obavezno operite regiju, i pokušajte da mokrite
ubrzo nakon odnosa
Za dodatne savjete konsultujte se sa ljekarom ili vašim BETTY farmaceutom.
septembar 2014.
BETTY magazin
25
biljke
www.betty.ba
www.betty.rs
Cvijet ljubavi
RUŽA
Rosa canina L. divlja ruža, šipurak, šipak
Rosaceae
Prof. dr R. Jančić
Ruže su cijenjene kao
dekorativne vrste. U
osnovi velike raznovrsnosti gajenih ruža
nalazi se nekoliko samoniklih vrsta. Mnoge stare
evropske sorte nastale su
uz učešće galske ruže (R.
galica), široko rasprostranjene u Francuskoj gdje je unesena u
13. vijeku iz Male Azije. Ta ruža, i one koje
su od nje nastale hibridizacijom sa drugim
vrstama R. damascena i R. centifolia dala je
sorte poznate po ljepoti i mirisu cvjetova.
Druga grupa sorti – čajne ruže, cvjetovi im
mirišu na čaj, nastala je od ruža iz Azije
(muskatna ruža R. moshata) uvezenih u
Evropu krajem 18. vijeka. Postoji i treća
grupa, remontantna ruža, cvjeta cijelog
ljeta, dobijena je ukrštanjem R. damascena
i R. galica sa čajnim ružama. Mnogo sorti
je nastalo ukrštanjem između pripadnika
starih sorti, čajnih i remontantnih ruža.
Šipak, izvor C vitamina
Divlja ruža je žbun visine do 2,5 m. Grane su
povijene ili uspravne sa jakim i srpasto povijenim trnovima. Listovi su neparno perasto
složeni od sedam ili devet eliptičnih, testerasto urezanih listića. Pri osnovi lista nalaze se
dva uzana, uvasta listića - zalisci.
Cvasti su gronje sa tri do pet cvjetova na
drškama nejednake dužine, rjeđe su cvjetovi pojedinačni. Cvjetovi su sa peharastom
cvjetnom ložom na čijem se obodu nalaze
čašični listići, krunični listići i prašnici. Plodnici
tučaka su u cvjetnoj loži. Krunični listići su
blijedoružičasti, kraći od čašičnih. Plod je
šipak (zbirna orašica) 12 cm dug, široko
ovalan, crven. Cvjeta maja. Divlja ruža raste
na proplancima, u svijetlim šumama, na
požarištima, livadama.
26
BETTY magazin
septembar 2014.
evropskim baštama. Krajem 18. vijeka
sa Dalekog istoka se u Evropu uvoze, do
tada, nepoznate vrste ruža (na primjer: R.
chinensis) što je dovelo do novog zamaha
hibridizacije i selekcija. Danas ima više od
25.000 sorti ruža.
Ruže su gajene još u Vavilonu i Asiriji.
Vjerovatno najstariji crtež ruže, nastao
oko 1 600 godine prije naše ere, nalazi se
u Knososu na zidu dvorca kralja Minoja.
Stari centar gajenja ruža bila je Mala Azija
odakle su ruže stigle u Grčku, a odatle u
sve ostale krajeve svijeta. Ostrvo Rodos je
dobilo ime po ružama kojih je bilo mnogo
na njemu. Stari Rim je izuzetno mnogo polagao na gajenje ruža. U Rimskom carstvu
nijedna svečanost nije mogla da prođe bez
ruža. Sa padom Rimskog carstva dolazi i do
gubljenja mnogih sorti ruža. U Srednjem
vijeku ruže ponovo počinju da se gaje u
Upotreba
Krajem ljeta, kada je šipak (šipurak) sjajno
crven, prije nego što potpuno sazri. Odsijeca
se vrh i baza ploda, pa se suši brzo na suncu
ili u sušarama za voće. Potpuno zreli plodovi
se mogu koristiti za preradu, sirovi.
Svježi i suhi plodovi se upotrebljavaju kao
blago sredstvo protiv proljeva. Od šipka se
izrađuju i vitaminski čajni napitak koji je
prijatno, osvježavajuće i okrepljujuće sredstvo, ali i izvor vitamina C. Zdrobljeni šipurak
treba prokuhati pet do 10 minuta, pa tek
poslije stajanja procijediti; uvijek pripremite
svjež napitak. Može se izmiješati sa drugim
suhim divljim ili gajenim plodovima (voćni
čajevi) i kuhati zimi, kao kompot. Od svježeg
zrelog ploda pravi se ukusni i kvalitetni sok i
pekmez.
R. damascena je vrsta ruže od čijih se
cvjetova dobija ružino ulje. Gajenje te
ruže počelo je u Bugarskoj početkom 18.
vijeka u takozvanoj „dolini ruža“ regionu
koji se odlikuje specifičnom mikroklimom.
Otvoreni cvjetovi se sakupljaju rano ujutru
ili uveče i brzo se prerađuju. Za kilogram
ružinog ulja potrebno je prosječno oko 3
000 kilograma latica ruža. Ružinu vodicu,
koja ostaje poslije izdvajanja etarskog
ulja (ružinog ulja) koristi parfimerijska i
prehrambena industrija.
Ruža je cvijet ljubavi, s njom se često identifikuje djevojka. Rđavim znakom smatra se
ako ružin cvijet padne s djevojačke glave.
zdravlje
www.betty.ba
Selen
ČUVAR MLADOSTI,
VITALNOSTI I ZDRAVLJA
S. Kovijanić Dimić
Stručnjaci savjetuju da se ne pretjeruje sa unosom selena, te pozivaju na oprez jer
je „tanka linija” između nedostatka i viška selena u organizmu
Sačuvati vitalnost i zdravlje jedan je
od imperativa današnjice. Sve je više
istraživanja koja se bave imunitetom i
jačanjem njegovih potencijala. Sve češće
se naučna istraživanja vraćaju prirodi,
jer ona ima odgovor na sva naša pitanja.
Selen – esencijalni oligoelement, jedan
je od najmoćnijih antioksidanasa,
čuvar mladosti, vitalnosti i zdravlja,
koji sprječava prerano starenje kože,
mišića i mozga, učestvuje u prevenciji
kardiovaskularnih bolesti i pojedinih
vrsta karcinoma, prije svega prostate i
debelog crijeva, omogućava asimilaciju
vitamina C i E, a neophodan je i za normalno funkcionisanje tiroidne žlijezde.
Brazilski orah
proteinima. Ipak, brazilski orah je pravi
rudnik ovog minerala: samo jedan plod
sadrži neophodnu dnevnu dozu.
Nedovoljna količina selena u organizmu
može se javiti uslijed raznih faktora,
a neki od najčešćih su: naglo smanjenje tjelesne težine, gastrointestinalne
bolesti, ciroza jetre, hepatitis, menopauza, kao i pušenje i život u zagađenoj
sredini, pa je kod ovih osoba potreban
poseban oprez.
Na tržištu je dostupna i široka paleta
suplemenata namijenjenih nadoknadi
selena u organizmu. Njegov nedostatak
ne daje karakteristične simptome, ali
Brazilski orah ili Bertholletia excels iz porodice Lecythidaceae, jedna je od najviših biljaka na svijetu, a dolazi sa područja
Amazona. Ovi orašasti plodovi koje danas možete naći u
svakom supermarketu ili trgovini zdrave hrane vrlo su hranljivi i sadrže obilje vitamina i minerala, ali i po koji neželjeni
sastojak, zato njegovu upotrebu treba donekle ograničiti,
a preporuka je dva do tri ploda na dan. Brazilski orah sadrži
velike količine vitamina E, kao i vitamine B kompleksa. U
100 grama, brazilski orah sadrži 176 mg kalcijuma, 600 mg
fosfora, 3,4 mg gvožđa, 4,6 mg cinka, kalijum i magnezijum,
ali je ipak najpoznatiji po selenu. Ovo je orah sa najvećim
sadržajem masti u svom sastavu, ipak visok sadržaj vitamina
E zajedno sa selenom, poništava moguću štetnost ovako
visokog procenta masnoće.
Organizam nije u stanju samostalno da
proizvede selen, ali ga zato u prirodi
ima u dovoljnim količinama i, ako ste
zdravi i raznovrsno se hranite, ne biste
trebali da imate probleme sa nedostatkom selena u organizmu. Dnevno nam
je potrebno 55 mikrograma, ali sa godinama potrebe za ovim oligoelementom
rastu, pa se tako povećava i preporučeni dnevni unos. Povećane potrebe
za selenom imaju i trudnice i dojilje,
kojima je potrebno 60 – 70 mikrograma
u toku jednog dana. Neophodne količine
možemo unijeti hranom kao što su riba
i morski plodovi, špinat, gljive, kvasac,
jaja, sjemenke suncokreta, integralne žitarice i bijeli luk, kao i namirnice bogate
oni po kojima bi mogli da posumnjamo
na ovu pojavu su: promjena boje noktiju, mišićna slabost i slabost srčanog
mišića. Stručnjaci ipak savjetuju da
se ne pretjeruje sa unosom selena, te
pozivaju na oprez jer je „tanka linija“
između nedostatka i viška selena u
organizmu. Doza koja se navodi kao
potencijalno štetna odnosi se na
dnevni unos od 900 mikrograma
u dužem vremenskom periodu.
Simptomi „viška” selena u
organizmu očituju se različitim alergijskim reakcijama,
mahom iritacije kože glave
i tijela, mučnine i „nervoze”
organa za varenje.
septembar 2014.
BETTY magazin
27
sport
www.betty.ba
HVALA GUSKAMA
NA PERIMA ZA LOPTICE!
D. Debić
Kada lopticu udarite tako da se ona kreće brzinom i
do 300 km/h, onda to nije samo rekreativni sport sa
plaže, već ozbiljna zabava koja zahtijeva kondiciju,
spretnost i olimpijsku strast
Vjerovatno će vas iznenaditi podatak da je badminton planetarno najrasprostranjeniji sport
poslije, naravno, fudbala. Iako
je malo vjerovatno da se svaki
vaš drugi komšija bavi badmintonom kako bi doprinio
statistici i da je teško u ovo
povjerovati, u prilog činjenici ide i podatak da je ovaj
prastari sport nastao prije oko
3000 godina, i to u Kini i Grčkoj, tada antičkoj, odakle potiču
naivni crteži sa motivima igre sa
reketima i sličnim lopticama.
Danas se aktivno igra u nekim
od najmnogoljudnijih zemalja –
Kini, Maleziji, Indoneziji, Sjedinjenim
Državama, a najuspješnije nacije su
već godinama unazad Kina, Malezija,
Indonezija i Južna Koreja.
Sport je svoj naziv dobio po imanju vojvode od Boforta, „House of Badminton”, u
Engleskoj, dvorcu u kome je 1877. godine
osnovan i prvi badminton klub (eng. Bath
Badminton Club). Iako badminton igramo
skoro tri milenijuma, prva pravila su
napisana u ovom klubu tek 1893. godine
i vrlo su slična današnjim olimpijskim
pravilima, ali i onim koja koristimo na
pijesku, plaži ili zadnjem dvorištu.
28
BETTY magazin
septembar 2014.
Autoritativno tijelo sporta predstavlja
Međunarodna badmintonska federacija, poznata kao IBF (eng. International
Badminton Federation), osnovana 1934.
godine, a koja i danas određuje sva
pravila, izmjene i organizuje turnire.
Od 1992. godine badminton postaje dio
programa Olimpijskih igara u Barseloni
kada je finalne mečeve pratilo preko 1.1
milijarde gledalaca računajući i televizijski prijenos.
Gdje su guske?
U vremenima kada je dokon um predstavljao opasnost, a stanje tijela već uveliko
povezivano sa stanjem duha, snalazilo se
pomoću štapa i kanapa da se tijelo umori
a duh uposli. Tako su nastale loptice za
badminton (eng. shuttlecock).
Za razliku od drugih sportova u kojima
se koristi
reket, tenisu i
stonom
tenisu, koji se igraju
okruglom lopticom,
za badminton se koristi posebna, izdužena
loptica napravljena od
16 guščijih pera zabodenih u
glavu od plute. Kako bi se dostigao apsolutni potencijal aerodinamičnosti, koriste
se pera samo sa lijevih ili desnih krila guske, i to po šest ili sedam posebnih pera
sa jedne guske, da bi se na kraju skupila
ukupno 16. Tako svaka loptica na sebi
sadrži perje od 3 različite guske. Profesionalci kažu da su najbolja lijeva pera i da
se od njih dobijaju najkvalitetnije loptice.
Danas su one standardizovane, pa svaka
teži između 4,74 i 5,50 grama.
Rekord u veličini loptice drži primjerak
u muzeju u Kanzas Sitiju koji je 48 puta
veći od standardne veličine, dugačak je
sport
www.betty.ba
Kako se igra, a kako pobjeđuje?
Igra u brojevima
Da je badminton ozbiljan i zahtijevan sport pokazuju
i istraživanja sa Bejlor univerziteta i to sa katedre za
fizičku kulturu koja kažu da prosječan meč u kome
se igraju tri seta traje oko 45 minuta. Loptica za to
vrijeme u vazduhu provede oko 20. Igrač u tih 45
minuta promjeni kretanje najmanje 350 puta i to
pod uglom od 90 stepeni, a lopticu udari i do 400
puta. Otprilike 150 udaraca zahtijeva puni zamah
ruke. Ono što najviše iznenađuje istraživače jeste
podatak da za 20 sekundi igrač može da udari lopticu i do 5 puta punim zamahom.
4.5 m i težak nešto više od 2.5 tone.
Brzina koju loptica može da razvije ide i do
nevjerovatnih 300 km/h, ali se ova brzina
dostiže samo u djeliću sekunde. Naime,
pera pružaju
otpor pa ova loptica
usporava
brže od bilo koje druge
okrugle.
Njena
aerodinamičnost
i poseban
let ponajviše
definišu
samu igru i
diktiraju ritam.
Budući
da je izuzetno lagana, na
lopticu za badminton utiču
strujanja vazduha i vjetar, pa se najčešće
turniri održavaju isključivo u idealnim
uslovima u zatvorenom prostoru.
Kao alternativa kvalitetnim prirodnim
lopticama, danas se koriste i one napravljene isključivo od plastike koje oblikom
sasvim liče na pernate.
Profesionalni reketi su izuzetno lagani
pa bez žica teže svega između 70 i 100
grama. Nekada su se reketi izrađivali
isključivo od drveta, ali drvo je u novije
vrijeme zamijenjeno kompozitnim materijalima i najčešće titanijumom. Veličina
i težina moraju u potpunosti zadovoljiti
kriterijume službenih pravila badmintonskog saveza.
Vjerovali ili ne, badminton ima više pravila
od onog koji koristimo kao rekreativci, a
koje kaže da ste poentirali kada loptica
upadne u teren protivnika ili kada protivnik
prebaci lopticu van terena sa vaše strane.
Kao rekreativcima, i ovo je dovoljno, ali svaki olimpijski sport ima mnogo više stavki u
svom pravilniku.
Igra traje dokle god ste u mogućnosti da
vratite lopticu protivniku jednim udarcem
tako da ona ne dodirne zemlju. Teren za
badminton je veličine 5,18 sa 13,40 metara
za singl, i 6,1 sa 13,40 metara za parove, a
na sredini terena se nalazi mreža na visini
od 1,55 m, preko koje se prebacuje loptica.
Iako se igra na relativno malom terenu, za
takmičarsko bavljenje ovim sportom potrebna je odlična kondicija i poznavanje tehnike, jer čak i prosječan igrač tokom samo
jedne igre može pretrčati i do 4 kilometara.
Badminton se igra na dva dobijena seta što
znači da se u meču mogu igrati najviše tri
seta. Pobjednik seta je onaj igrač koji prvi
uspješno stigne do 21 osvojenog poena sa
minimumom od dva poena razlike. Ukoliko
dođe do neriješenog rezultata od 20:20, igra
se nastavlja sve dok jedan igrač ne odmakne drugom za dva poena, ili dok ne stigne
do 30. Tako je maksimalni rezultat u setu
30:29.
• Badminton je najbrži sport koji koristi reket. Njegova loptica
može da dostigne maksimalnu zabilježenu brzinu od 320 km/h
• Prvo prvenstvo u SAD je održano 1937. godine u Čikagu, a
igralo se na 21 terenu
• Oko četiri miliona stanovnika u Velikoj Britaniji (oko osam
posto) se aktivno bavi ovim sportom
• U Maleziji i Indoneziji mečeve uživo prati i do 15000 gledalaca
• Nagradni fondovi turnira se kreću i do 300-400 hiljada dolara
• Amerikanka Džudi Hašmen i dalje drži rekord sa osvojenih 17
„All-England” šampionata (takmičenje nalik Vimbldonu u tenisu)
• Svjetsko prvenstvo za žene, tzv. Uber kup, su od 1956. godine
osvajale samo reprezentacije Kine, Indonezije, Japana i SAD-a
• Svjetsko ekipno prvenstvo za muškarce, tzv. Tomas kup, su
od 1948. godine osvajale samo reprezentacije Indonezije, Kine
i Malezije
• Poznate ličnosti koje se aktivno bave ovim sportom su Pol
Njumen, Sultan od Bruneja, Dijego Maradona...
• Svjetski badminton kontroliše BWF, „Badminton World Federation”, a nalazi se u Kuala Lumpuru u Maleziji i ima 164 zemlje
članice
• Zemlje koje dominiraju ovim sportom su Kina, Malezija, Južna
Koreja i Indonezija, a predstavnici ovih zemalja osvajaju i do 70
posto turnira u organizaciji BWF-a
septembar 2014.
BETTY magazin
29
BETTY radionica
www.betty.ba
Napravite
stalak za
olovke
i bojice
M. Nikolovska
Budite kreativni i od recikliranog materijala koji nađete u kući,
napravite zajedno sa djetetom nov stalak za olovke, ili pak
osvježite stari, za radni kutak vašeg mališana
Sva su djeca po prirodi kreativna i vole da
se igraju sa roditeljima i odraslima iz svog
okruženja, posebno ako u kreativnoj igri
napravite i nešto zanimljivo i korisno, specijalno za njih, poput stalka za olovke, koji
treba svakom mališanu, za radni kutak koji
ste odvojili posebno za njega.
1. Pored makaza, ljepila, starih dječjih novina sa ilustracijama, dječjih crteža i kolaž-papira, trebaju vam i čiste, oprane kutije od
kafe, sladoleda, ili samo stara, plastična čaša,
te kartonske rolne od toalet papira. Izbjegavajte konzerve koliko god bile lijepe, zbog
oštrih ivica i opasnosti od povreda. Takođe,
pričajte sa djetetom o njegovim omiljenim
junacima, bajkama, pa ono što najviše voli
možete i iskoristiti za oblaganje stalka za
olovke, naše ideje treba da vam posluže prije
svega kao inspiracija za vašu kreativnost.
2. Izaberite crteže koje je pravilo vaše dijete
i dajte im nov smisao, tako što ćete, umjesto
da ih okačite na frižider, njima obložiti kutiju
za olovke.
7. i 8. Kutija od kafe je odličan stalak za
olovke, jer je stabilna i nema oštre ivice. Mi
smo je oblijepili kolaž-papirom u dvije boje,
s geometrijskim aplikacijama.
9. Sve može da bude dobra ideja za ilustraciju na kutiji, pa smo mi tako oblijepili
plastičnu čašu dječjim ukrštenim riječima i
dodali aplikacije od papira, kao sat, kokoška,
padobran.
2.
3.
8.
9.
4. Rolna od toalet papira zgodan je stalak za
drvene bojice.
30
6. Oblijepite kutiju od sladoleda junacima
koje vole vaša djeca. Mi smo izabrali Štrumpfove.
BETTY magazin
septembar 2014.
4.
5.
3. Isjeckajte detalje s dječjih crteža, nanesite
ljepilo na pozadinu i oblijepite kartonsku
rolnu od toalet papira ovim kolažom.
5. Prelistajte dječje novine i isijecite slike
omiljenih junaka vaših mališana.
1.
6.
7.
fitnes
www.betty.ba
Kardio trening
PULS, BAROMETAR OPTEREĆENJA SRCA
L. Begović
Puls je indikator za kvalitet treninga, da li se previše ili nedovoljno zamarate, a jedinica
za mjerenje je bpm (beats per minute) i označava broj otkucaja u minuti
Srce je najvažniji mišić u tijelu i zato je bitno
da mu omogućimo nesmetan rad, redovnim
kardio treningom i pravilnom ishranom.
Srce pumpa krv bogatu kiseonikom iz pluća
u čitavo tijelo i kao i svakom drugom mišiću,
potrebno mu je da vježba. Međutim, da biste
pametno trenirali, postigli željeni rezultat na
zdrav način, i održavali vježbanje na dobrom
nivou, bez povređivanja i preopterećivanja,
treba pratiti puls.
Pulsmetar
Pulsmetar je uređaj koji mjeri srčani puls,
odnosno broj otkucaja srca u minuti, što
omogućava da za vrijeme treninga ostanete u željenoj zoni pulsa. Upravo zbog toga,
pulsmetar je nezaobilazni uređaj, kako
profesionalaca, tako i rekreativaca, te, prije
nego počnete sa vježbama, izdvojite novac, jer ćete samo ukoliko pratite puls za
vrijeme treninga, na pravilan način postići
željene rezultate i pomoći svom srcu.
Generalno, što napornije vježbate, puls je viši.
Zapravo, kada se nivo pulsa mijenja, to znači
da se nešto događa, bilo dobro bilo loše, pa ga
treba konstantno pratiti. Puls je indikator za
kvalitet treninga, da li se previše ili nedovoljno zamarate. Jedinica za mjerenje pulsa
je bpm (beats per minute) i označava broj
otkucaja u minuti.
Puls u mirovanju je pokazatelj nivoa fizičke
spremnosti. Mjeri se ujutro, nakon buđenja,
prije ustajanja, u krevetu, ali pod uslovom da
je buđenje bilo spontano, bez stresne zvonjave sata. Taj jutarnji puls pokazuje kakva nam
je kondicija i zavisi od nivoa stresa, ishrane,
kvaliteta sna. Za trening je bitno znati i koliki
je tzv. „maksimalni puls”, tj. najveći broj srčanih kontrakcija za jedan minut.
Okvirna vrijednost maksimalnog pulsa se
izračunava putem sljedeće formule: žene,
226 – godine života; muškarci, 220 – godine.
Recimo, ako ste žena od 37 godina, onda je
vaš maksimalni puls 226 minus 37, što je
189. Treba naglasiti da su ove vrijednosti
neprecizne, te da se precizne dobijaju jedino
mjerenjem maksimalnog pulsa u kliničkim
uslovima.
Ako je cilj vježbanja da ojačate kardio-vaskularni sistem, intenzitet vježbi ne smije da
bude ni previše iscrpljujući, ni suviše lak. Praćenje pulsa je dobar pokazatelj da li u nekom
trenutku treninga treba da usporite, smanjite
intenzitet vježbanja, ili pak da pojačate.
Inače, treninzi pri kojima se koriste velike
mišićne grupe za izvođenje ritmičnih pokreta
kojima se podiže frekvencija srca i disanja
su oni pri kojima je srčani puls od 55 posto
do 90 posto od maksimalnog. Takvi primjeri
aerobnog treninga su trčanje, vožnja bicikla,
čas aerobika, plivanje, planinarenje i drugo.
Jedno od osnovnih pravila za pametno treniranje jeste da odredite intenzitet treninga
pomoću srčane frekvencije i da, ako je potrebno, smanjite intenzitet, pa makar to značilo
da umjesto trčanja hodate. Bitno je da se ne
takmičite ni sa drugima ni sa samim sobom
u savladavanju, recimo, broja pretrčanih krugova, već da mjerilo napretka gledate unutar
vaše aerobne zone.
Najjednostavniji način da se odredi aerobna zona jeste da se maksimalni puls pomnoži s gornjom i
donjom granicom određenog tipa
treninga. Recimo, čovjek od 40
godina s maksimalnim pulsom
180, hoće aerobni trening za razvoj kardiorespiratornih sposobnosti,
onda se to računa ovako: 180x0,70=126,
odnosno 180x0,85=153. Dakle, preporučljiva
Šetnja
Ljudi s dijagnostikovanim srčanim
tegobama treba da su fizički aktivni, ali
uz obaveznu konsultaciju s ljekarom i u
skladu sa svojim mogućnostima. Šetnja
se uvijek preporučuje, ali bez naprezanja,
najbolje u prirodi, parku, u udobnoj obući
i komotnoj odjeći.
trening zona za osobu iz primjera je između
126 i 153 otkucaja u minuti.
Naravno, da bi sve funkcionisalo kako treba,
jako je važno da se konsultujete s ljekarom
i trenerom, pridržavate dobijenih savjeta
i instrukcija i vježbate zdravo i sigurno, na
dobrobit vašeg tijela i duha.
septembar 2014.
BETTY magazin
31
posjetili smo
www.betty.ba
NP Sutjeska
Gorske oči ljepotice Zelengore
M. Petrović
Među planinskim gorostasima nacionalnog parka, gdje smo planinarili tri dana, Zelengora je izgledala
najpristupačnije i najromantičnije, s gustim šumama, bujnim pašnjacima i cvjetnim livadama po kojima
rastu margarite, maćuhice, čemerika, kadulja, pelin, zvončac…
foto: M. Petrović
Nacionalni park „Sutjeska” obuhvata šire područje Sutjeske i zaštićeni je rezervat prirode, kao
i dijelovi planina Zelengore, Maglića i Volujka. Za
ovaj dio Bosne i Hercegovine vezani su mnogobrojni mitovi i legende. Dubravko Horvatić tako
u tekstu „Bosnom hodi dobra vila”, bilježi legendu kako su s jeseni 1446. godine pastiri pronijeli
glas da se pojavila vila, odjevena u bijelo ruho
zlatom izvezeno, na bijelom konju.
32
Bila je to pretposljednja bosanska kraljica
Katarina, žena kralja Stjepana Tomaša, koja je,
popevši se na vrh Ozrena i obazrevši se na sve
četiri strane svijeta, oduševljeno uzviknula
„ divna li obazraja”. Narod je od riječi „obazraj”
izveo ime planini Ozren, na čijem se vrhu nalazi
izvor Kraljičina voda. Izvor je dobio ime po
kraljici, koja je, umorna i žedna, zabola u zemlju
svoju preslicu, pa je okrepljujuća, studena voda
potekla i teče, kako onda, tako i danas.
Nacionalni park „Sutjeska” prostire se na 17.500
hektara nedirnute i veličanstvene divljine,
bogat različitim prirodnim čudesima. Tu se,
između ostalog, nalazi Perućica, jedna od dvije
preostale drevne prašume u Evropi s bukvama
visokim 60 metara, crnim borovima izraslim na
liticama, endemskom Pančićevom omorikom
(Picea omorika). Impresivni 98-metarski vodopad Skakavac, u jugozapadnom dijelu planine
Ozren, sakriven je gustom zelenom šumom.
Očaravajuću dolinu, od čije ljepote zastaje dah i
koja odvaja nježnu i pitomu planinu Zelengoru
od Maglića na kome žive vukovi i medvjedi i
Volujka, uklesala je rijeka Sutjeska.
Sam park nastao je 1962. godine i to ne prevashodno zbog same prirode. Na Tjentištu, koje se
nalazi između klisure Prosječenice i Ćurevske
BETTY magazin
septembar 2014.
klisure, na 560 metara nadmorske visine, pored
magistralnog puta Foča-Tjentište-Bileća, nalazi
se impozantni spomenik autora Miodraga
Živkovića i kosturnica palih boraca u odlučujućoj bici u Drugom svjetskom ratu, poznatoj pod
imenom Peta neprijateljska ofanziva, ili „Bitka
na Sutjesci”. U spomen-muzeju upisana su imena više od 7.000 poginulih partizana.
Nad Tjentištem, koje se nekad nazivalo Dolina
heroja, uzdižu se ogranci Ljubinog groba,
Mlinklade, Ozrena i planine Zelengore, put koje
kreće naša mala grupa planinara. Među svim
tim planinskim gorostasima, Zelengora nam
izgleda najpristupačnije i najromantičnije, bujnih pašnjaka i cvjetnih livada, po kojima rastu
margarite, maćuhice, čemerike, kadulja, pelin,
zvončac i mnogobrojne druge biljke, tu cvrkuće
preko 114 vrsta ptica, od čega čak devet vrsta
djetlića.
Zelengora ima čak devet planinskih jezera Crno, Bijelo, Orlovačko, Borilovačko, Kotlaničko,
Štirinsko, Kladopoljsko te jezera Donje i Gornje
Bare - neobičnih po ljepoti i razmještenih po
pašnjacima, cirkovima i kotlinama, iznad 1500
metara nadmorske visine. Za „gorske oči”
vezuju se mnogobrojne priče, poput legende da
je zanosno Kladopoljsko jezero, čije je dno prekriveno balvanima, nastalo tako što su čobani iz
tog kraja posječenim stablima zapušili vrtaču u
koju je ponirao potok.
Inače, planinska ljepotica Zelengora dobila je
ime po svojoj nevjerovatnoj boji. Nijedna planina u Bosni i Hercegovini nije ravna njenom zelenilu: zelene prostrane livade, divne zelene šume,
zeleni vrhovi sa širokim stranama i strmim
sivim liticama prekrivenim zelenom klekom.
Donje Bare
Poslije 26 kilometara truckanja po makadamskom putu, preko Ozrena, izlazimo iz minibusa
kod jezera Donje Bare, na visini od 1475 metara.
I opet je sve zeleno, i vodena površina jezera i
drveće i gusto šipražje oko njega.
Jezero Donje Bare okruženo je vrhovima Ardov,
Planinica i Mala Siljevica. Na samoj obali nalazi
se i mala lovačka kuća, koja se po potrebi može
iznajmiti za noćenje, u dogovoru sa upravom
parka. Poslije kraćeg odmora, vođa naše
planinarske grupe je pogledao u kartu i na licu
mjesta odredio maršrutu: napravićemo kružnu
turu. Za početak, popećemo se na vrh Ardov
(1723 m).
Preko livada prepunih borovnica koje smo jeli
i jeli i jeli, zatim dijelom kroz šumu, pa onda
strmom padinom, takođe preplavljenom borovnicama, polako smo se popeli na vrh, pravi mali
greben na koji može da stane naša grupa od
19 planinara. A sa vrha, predivan pogled. Sve je
čisto, prozračno, obasjano suncem.
Osmatramo Maglić na koji se penjemo sutra i u
jednom momentu vidimo i divokozu kako prosto prelijeće sa jedne strane padine na drugu.
Inače, divokoze se smatraju plemenitom divljači
jer u svom staništu ne prave nikakvu štetu. Vole
velika prostranstva sa velikim visinskim razlikama gdje u svako godišnje doba mogu da nađu
hranu. Divokoze naseljavaju planinske masive
kao što su Čvrsnica, Prenj i Zelengora i tipičan
su predstavnik stjenovitih planinskih predjela
Bosne i Hercegovine.
Treba reći i da je u BiH izdvojeno šest najugroženijih pripadnika životinjskog carstva, to su
posjetili smo
www.betty.ba
divokoza, veliki i mali tetrijeb, medvjed, vuk i
ris. Nemilosrdnim odstrijelom opustošena su
brojna iskonska staništa divokoza, kojih je do
1992. bilo preko 5000, a danas ih ima oko 940.
Gornje Bare
Polako se spuštamo i idemo u pravcu drugog
jezera, koje nam je stalno na vidiku i čini se
blizu, ali do njega ipak ima dosta hoda. Najzad,
stižemo na Gornje Bare, jezero okruženo
vrhovima Tovarnica i Uglješin vrh, na 1515
metara nadmorske visine. Pronalazimo hlad i
tu provodimo skoro sat vremena. Odmaramo,
jedemo, šalimo se, pričamo, hladimo noge u
jezeru i uživamo.
Istim makadamskim putem, kombi nas vraća
nazad. Ne zaboravljamo da stanemo i obiđemo
mjesto gdje je sahranjen heroj iz NOB-a, Sava
Kovačević. Uveče -Tjentište, večera u hotelu,
lokalna trgovina i pivce ispred nje, muzika koja
se cijelu noć čula iz susjednog objekta i remetila nam san. Ipak, uspavljujemo se. Jer, čeka nas
novi dan. I Maglić!
Maglić
Narednog jutra, svi smo bili pomalo uzbuđeni.
Vođa nas je upozorio da se radi o ozbiljnom
usponu, eksponiranim dijelovima staze i
grebenima, odsječenim stijenama. Njegova
priča, kao i činjenica da se većina nas prvi put
penje na ovaj vrh, još više su podgrijavali naše
uzbuđenje, znatiželju i iščekivanje. Krenuli
smo minibusom, usput se zaustavili na Dragoš
sedlu, odakle smo sa vidikovca pogledali vodopad Skakavac, koji se nalazi duboko u prašumi
Perućice, a zatim nastavili preko Mrkalj klada
i stigli do Haluga (1600m), koje se nalaze na
prevoju između Maglića i Vučeva, odakle smo
započeli pješačku turu.
Staza je dobro markirana, tako da smo je lako
pratili. Poslije sat vremena hoda, pred nama
je ogromna, kamena gromada Maglića, u svoj
svojoj ljepoti. Što mu se više približavamo, tako
on ostavlja sve jači i dublji utisak. Na Klekovoj
ploči, u samom podnožju planine, pravimo
pauzu za doručak.
Idemo polako, u koloni, preko kamenja i
stijena. Dolazimo do vertikalne stijene na kojoj
je postavljena sajla, ali koja ne uliva povjere-
nje, jer je na nekoliko mjesta pokidana, a na
jednom mjestu se drži samo na jednoj žici. Uz
stijenu smo se uzverali uz pomoć ruku, nogu,
kao i svesrdnu međusobnu pomoć. Što se više
penjemo, tako prizori koji se otvaraju ispod
nas postaju sve ljepši i ljepši.
U jednom trenutku, u daljini, vidimo i djelić
Pivskog jezera i onu njegovu čudesnu boju.
Polako, vrijeme se kvari. Vidimo i oblake koji
nam se približavaju sa svih strana, postaju
sve tamniji i tamniji i prijete. Nakon dva i po
sata, izlazimo iz stijene, na greben, između
dva vrha: crnogorskog i bosanskog Maglića.
Na ovom drugom već ima planinara, kojima
idemo u susret. Još jedan uzan kuluar uz
stijenu, pa eksponirani greben i - na vrhu
smo! Kakva sreća na svim licima! Beskrajno
zadovoljstvo! A i pogled zaista vrijedi truda:
Čvrsnica, Zelengora, Bjelašnica, Durmitor, Bioč,
Trnovačko jezero. Oblaci se i dalje kovitlaju, ali
probija i sunce.
Dugo se zadržavamo, ne ide nam se nazad.
Lijepo nam je. Ipak žurimo zbog kiše koja
prijeti. Prelazimo preko crnogorskog Maglića
i idemo sve vrijeme grebenom Maglića na
jug. U jednom trenutku počinje kiša, pa zatim
pljusak. Oblačimo kabanice i nastavljamo dalje.
Povremeno i zagrmi, ali tamo negdje, u daljini.
Nije opasno. Poslije sat i po hoda dolazimo
do početka strmog spuštanja ka Trnovačkom
jezeru niz Šarenu lastvu.
Kiša koja je lila kao iz kabla nije umanjila
ljepotu jezera modro-zelene boje. Okruženo
gustom, zelenom šumom, čekalo nas je, da
siđemo do njega, da zaronimo oči u njegovu
dubinu, da gledamo odraze strmih stijena
gorostasnog Maglića.
Šarena lastva
Šarena lastva je strma padina obrasla travom,
niz koju vodi stazica kojom treba sići do samog
jezera. Staza je uglavnom od sipara, ali i zemlje
i busenja trave. Zbog kiše koja nije prestajala,
cijeli taj teren pod našim nogama postao je
izuzetno klizav, pa smo se prilično namučili
dok smo se spuštali. Poslije izvjesnog vremena,
kiša je prestala da pada. Skinuli smo kapuljače
kabanica i fotografisali jezero.
Kada smo se spustili do jezera, sunce se pojavilo
na nebu i vrlo brzo osušilo našu mokru odjeću. I
opet: kupanje, odmor i ručak pored jezera.
U povratku, staza nas vodi kroz šumu, zatim
preko poljane Suhe jezerine, gdje nailazimo na
mnogobrojno drveće koje je polomila snježna
lavina i oborila ga na tu livadu, a onda se penje
još 300 metara nadmorske visine uzbrdo. Još
koji kilometar grebenom i konačno stižemo do
Prijevora, gdje nas je čekao minibus. Usput nas
je opet uhvatio pljusak i ponovo potpuno kvasimo naše tek osušene kabanice i cipele. Tjentište
– večera i san.
Rafting Tarom
Narednog dana podijelili smo se u dvije grupe:
oni koji idu na rafting Tarom i oni koji odmaraju
na Tjentištu. Kanjon Tare je dugačak 149 km,
sa dubinom koja dostiže i do 1300 metara. Po
dubini se često poredi sa kanjonom Kolorada.
Godine 1980. proglašen je za „Svjetsku baštinu
prirodnih dobara UNESCO-a”. U samom kanjonu
nalazi se i preko 80 poznatih pećina koje još
uvijek nisu detaljno istražene.
Voda Tare je bistra i zelena, a pitka skoro cijelim
svojim tokom, što je izuzetna rijetkost. Cijeli kanjon obrastao je bujnim listopadnim rastinjem
i četinarima. Planinari-splavari smjestili su se
tog oblačnog i kišnog jutra u minibus koji ih je
odvezao do Bastasa, na Drini. Zatim su ih lokalnim prijevozom odvezli do Brštanovice odakle
je i započeo rafting. Vrijeme se u međuvremenu proljepšalo i otoplilo je. Spuštali su se niz
bukove Tare, povremeno svojevoljno uskakali
u vodu, kupali se, pa opet vješto veslali, dok
su ih skiperi animirali i zabavljali sve vrijeme
spusta. Na završnici raftinga, opet u Bastasima,
organizovan im je ručak. Nama, koji smo ih
čekali na Tjentištu, vratili su se predveče. A i mi
smo se lijepo proveli: odmarali, spavali, šetali, pa
opet spavali.
Naša mala planinarska statistika kaže da smo
savladali 4760 metara visine, nagledali se
vrhova, grebena, kanjona, dolina, cvijeća, jezera,
rijeka, bukova, pastrmki, ovčica, divokoza, najeli
se jagoda, malina, borovnica, naslušali se: tišine,
vjetra, kiše, ptica, smijeha, muzike, doživili
iščekivanje, neizvjesnost, uzbuđenje, adrenalin,
radost, sreću, ljepotu.
septembar 2014.
BETTY magazin
33
Da li znate ...
www.betty.ba
NEOBICNI
AFRODIZIJACI
CRNI MRAVI U MASLINOVOM ULJU
V. Vujanac
Na spisku čudnih i potencijalno opasnih recepata za
pospješivanje polne moći, tokom istorije su se našli
kokošji jezici, magareći testisi i pijavice, te dijelovi
guštera, nosoroga, tigrova, jelena, šakala i žaba
Riječ „libido“, koja upućuje na „seksualnu želju“, danas se ne koristi onoliko koliko je bila u
upotrebi na vrhuncu Frojdove psihologije, za
razliku od termina „afrodizijak“, koji potiče od
naziva grčke boginje ljubavi i ljepote, Afrodite
i pobuđuje interesovanje kako nekad, tako i
sad.
Rječnici obično tumače riječ
„afrodizijak“ kao pojam koji
se odnosi na najrazličitije
stvari za koje se kroz istoriju
smatralo da pobuđuju i
pospješuju seksualno interesovanje i želju. Ako malo
bolje pogledamo, jasno
je da su ljudi od davnina
smatrali da afrodizijaka
ima gotovo u svemu,
počevši od hrane, voća,
povrća, parfema, začina
pa sve do bisera i sušenih
guštera.
Drago kamenje i biseri
Drago kamenje i biseri dugo su
bili povezani s vjerovanjem da
podstiču seksualnu želju, ne samo
kao ogrlice i prstenje koji nijednu
ženu neće ostaviti ravnodušnom, nego
su se koristili i u magičnim napicima. Tako
je Kleopatra za očaravanje izabranih otapala
bisere u sirćetu i pila taj napitak, pa je prema
legendi tako postala neodoljiva i zavela Julija
Cezara i Marka Antonija.
34
Persijanci su pravili pastile (mirisnu smjesu
u obliku tableta) od zdrobljenih bisera i
rubinove boje sa zlatnom prašinom i ambrom
i konzumirali kao afrodizijak.
BETTY magazin
septembar 2014.
Životinjske genitalije
U Rimsko doba smatralo se da konzumacija
zdravih životinjskih organa može da izliječi
bolesti istog takvog organa kod čovjeka.
Apicus tako u djelu „De re coquinaria” daje
nekoliko recepata za punjene materice krava
i svinja, koje preporučuje kao jelo koje povećava plodnost.
U antičko vrijeme pripremana su i jela od
jelenjeg penisa, za koja se smatralo da su
efikasna u borbi protiv kamena u bubregu,
krvi u urinu, trovanja, te da su moćan afrodizijak. Kao recept za povećanje polnog organa
preporučivalo se varivo od magarećih
testisa, s lukom i kukuruzom. Ovim varivom
se hranila perad, koja je završavala na trpezi
bogataša.
Životinje kao afrodizijaci
Sušeni crni mravi pomiješani s maslinovim uljem bili su popularan afrodizijak u
srednjem vijeku. Dobro su se kotirali i sušeni
gušteri, samljeveni u prah i pomiješani sa
slatkim bijelim vinom. Na velikoj cijeni
bio je gušter
Sticus
officinalis koji živi
na mediteranskim ostrvima
sjeverne
Afrike. Od šakala
se koristila samo žuč
i služila je kao
lubrikant. Mast
za premazivanje
polnih organa pravila
se od pijavica, koje su se,
sakupljene u teglu držale
na toplom mjestu dok se
ne pretvore u homogenu
masu.
Smatra se da je vjerovanje da su nosorozi
odličan afrodizijak zapravo krivo što je ovih
životinja danas preostalo samo pet vrsta u
cijelom svijetu. Međutim, kao afrodizijak se
od nosoroga koristio polni organ, a ne rog,
kako se to obično misli.
U Skandinaviji
su se vijekovima
dobro kotirali rogovi
jelena, a otpali parošci
su se čak i izvozili. U
istočnoj Aziji dijelovi tigra
poput kostiju, masti, jetre i penisa smatraju
se i danas moćnim afrodizijacima, a tigrovi su
ugrožena vrsta.
Tradicionalni kineski narkotik Chan
Su pravi se od žablje kože, a njegova
upotreba u afrodizijačke svrhe
uzrokovala je od 1993.do 1995. u
Njujorku četiri smrtna slučaja. Koriste se i samljevene žablje kosti,
ali kokošji jezik, zapravo, kao da
nema kraja mašti kada je upotreba afrodizijaka u pitanju. Ljudi
su kroz istoriju često žmirili pred
opasnošću da umjesto pojačane
polne moći izazovu neželjena dejstva,
čak i sa smrtnim ishodom.
Uostalom, vijekovima se u afrodizijake
ubrajaju i bademi, ostrige, jagode, čokolada, avokado, bijeli luk, biber i eterična
ulja, pa ako i ne pomognu, ne mogu da
naškode, pod uslovom da onaj ko ih
koristi, nije alergičan. Psiholozi kažu i
da zajedničko pripremanje jela može
da bude stimulativno, uz anegdotski
dodatak „sve do trenutka dok ne dođe
do rasprave ko će da pere posuđe“.
Bik
Blizanac
Rješavaćete probleme
koji se tiču kuće.
Moguća svađa sa partnerom zbog pretjerivanja.
Odmarajte, pazite da se ne preforsirate.
Nesuglasice sa roditeljima i
sa starijim osobama.
Moguć priliv novca sa više
strana. Vraćanje dugovanja.
Mogući problemi sa kosom, kožom,
cirkulacijom.
Povoljan period za rješavanje situacije vezano za
nekretnine.
Takođe je povoljan trenutak za
pokretanje sopstvenog biznisa.
Zdravlje bez većih problema.
Rak
Lav
Djevica
Naći ćete se u nezavidnoj
situaciji između partnera
s jedne strane i djece sa
druge. Finansijska situacija stabilna uprkos velikim troškovima. Širenje posla.
Iako ste premoreni dobro se osjećate.
Odličan period za poboljšanje finansijske situacije
– nagrade.
Jedna starija osoba može da vam
priredi jako neprijatnu situaciju.
Manji problemi u predjelu grla.
Mogući neočekivani
problemi. Budite oprezni
ako puštate nepoznate
ljude u kuću. Slijede vam promjene
na poslovnom planu.
Zdravlje dobro, ali pazite se gojaznosti.
Vaga
Škorpija
Strijelac
Dileme! Biće ih dosta u
ovom periodu.
Imate podršku partnera,
prijatelja, poznanika.
Vrijeme je za sistematski pregled.
Jaki, samouvjereni, uživate
veliku podršku. U mogućnosti ste da riješite bilo kakav
problem. Uspjeh!
Partner vam pomaže u poslu.
Mogući problemi u predjelu stomaka.
Moguć sukob sa neistomišljenicima.
Pazite da ne upadnete u
finansijske probleme.
Tegobe zbog krvi ili cirkulacije
Jarac
Vodolija
Ribe
Period u kome su moguće svađe sa prijateljima,
partnerima, kriza na poslu
ili braku.
Budite mudri i strpljivi.
Ako ste u prilici idite na kraći put,
prijaće vam.
Dosta novih dešavanja na
poslu.
Prijatelji se dive vašem
partneru.
Mogući problemi u predjelu nogu.
Ako se vaš partner bude
dvoumio oko promjene
posla posavjetujte ga da
zadrži stari.
Period nije povoljan za putovanja.
Mogući problemi u predjelu stomaka.
21.04.-20.05.
21.06.-20.07.
21.07.-21.08.
23.09.-22.10.
23.10.-22.11.
21.12.-19.01.
20.01.-18.02.
Promijenite svoje vrijednosti
i promijenićete svoj život.
Anthony Robbins
(1960- )
Možda ćeš se razočarati ako doživiš
neuspjeh, ali si osuđen na propast ako
ne pokušaš.
Beverli Sils
(1929-2007)
21.05.-20.06.
22.08.-22.09.
23.11.-20.12.
19.02.-20.03.
Za ljude nije bolje ako im se ostvari
sve što žele.
Heraklit
(535 pre n. e-475 pre n. e)
rekli su...
21.03.-20.04.
Z. Belčević
Ovan
horoskop
zabava
www.betty.ba

Gočeva - Betty

VLATKO - Betty

Cijeli život za ljepotu

Sead Zele Lipovača

SRETNA NOVA 2015.

Biografija gđa. Slavica Čulić

••• Magazin_54.indd

baš se nekad dobro jelo!

Popis pjesama - duo STEP BY STEP

MALA SAMOBORSKA KUHARICA - Turistička zajednica Samobor

••• Magazin_64_WEB.indd

ispis - Hrvatski sindikat pošte

zdravlje i relaksacija aktivni odmor putovima baštine

Katalog parfema