Godina VIII. Broj 78 1. ožujka 2011.
REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN
DARIA KINZER:
Spremna sam za Eurosong!
INTERVIEW:
Stjepan Adanić - sinergijska snaga
HDZ-a sjeverozapadne Hrvatske
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Direktorica društva:
Tanja Gregurović
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Zamjenik glavnog urednika:
Drago Kozina
8
• Redakcija:
Nada Vincelj, Monika Briševac,
Dragan Kušec, Tomislav Lež
• Vanjski suradnici:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Vlasta Krklec,
Milorad Videković, Kristina Pavlović, Milivoj
Pašiček, Rajko Fureš, Nikola Dunaj, Elvis
Lacković, Ana Kruhak, Dunja Horvatin,
Mario Krog, Darko Fiket, Maja Šimunić,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Vesna Gruica
POPIS STANOVNIŠTVA 2011.
Što donosi, koje su vam obaveze i odgovornosti, kolike
su kazne ukoliko se ne odazovete na propisani način piše Maja Šimunić.
Renata Novak
Klementina Cerovečki
marketing@radio-krapina.hr
12
Hyper dizajn d.o.o.
Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o.
Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13,
49 000 Krapina
T: 049 372 665
F: 049 372 068
E-mail: krapinski-vjesnik@radio-krapina.hr
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA –
KRAPINSKOG
VJESNIKA
POTRAŽITE
1. TRAVNJA
2011.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . 16-19
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20-41
KULTURA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42-43
• Dizajn i oblikovanje:
• Nakladnik:
INTERVIEW - Stjepan Adanić
Spreman sam se angažirati u zagorskoj politici . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . 7
TEMA BROJA
Popis stanovništva 2011. kuca na vrata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
GODIŠNJICA - Muzej krapinskih neandertalaca
Prva uspješna godina rada. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . 11
GOSPODARSTVENICI GOVORE - Željko Hren
Ozbiljnih poskupljenja u ovoj godini neće biti . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Sjetveni kalendar - povoljni i nepovoljni susjedi . . . . . . . . . . 34-35
Mislim dakle jesam - kolumna: Elvis Lacković . . . . . . . . . . . . . . . 39
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . 41
• Direktorica marketinga:
• Marketing:
AKTUALNO
ŽELJKO HREN
Zagorski vodovod već je prošle godine preformulirao
tarifni model cijene i uvedene su kategorije fiksnih naknada, te varijabilni dio koji ovisi o potrošnji. Ali ono
što mogu odgovorno reći - na području Zagorskog vodovoda nikakvih ozbiljnih poskupljenja u tijeku 2011.
neće biti.
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
KULTURA INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Filmski kutak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Preporuke iz knjižnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
ZAGORSKI KORIJENI
Ronald Žlabur - Daske koje život znače. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
SPORT INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50-52
Pod Strahinjčicom - kolumna: Milorad Videković . . . . . . . . . . . . 53
SERIJAL
NEPAL - svjetska alpinistička prijestolnica - II. dio . . . . . . . . . 54-55
Junakinja našeg doba - Mirjana Stupnišek
Odvažnima pomaže sam Bog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56-57
Priče iz djetinjstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58-59
64
ZANIMLJIVOSTI
IVAN IŠTOK
Ovoga trenutka samo 5,1% površine županije je pod zaštitom u jednoj od kategorija propisanih Zakonom o zaštiti prirode. Ako pogledamo pokazatelje iz drugih zemalja, ali i našu nacionalnu strategiju i akcijski plan biološke
i krajobrazne raznolikosti kao i županijski prostorni plan,
želja nam je da se taj postotak digne na 12-15%.
GLAS ZAGORJA
POD REFLEKTOROM - Daria Kinzer
Čarobni pogled u budućnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60-61
Zagorski TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Tragom jednih mokasina - Cvjetne kompozicije. . . . . . . . . . . . . . 63
Eko-zavičaj - Ivan Ištok:
Odgovornost za prirodu i okoliš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64-65
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
3
INTERVIEW
01. OŽUJKA 2011.
Piše:
Zvonko Franc
Stjepan Adanić
Spreman sam se angažirati
u zagorskoj politici
Državnog tajnika u Ministarstvu obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti gospodina Stjepana Adaniæa mnogi poznaju u Krapinsko-zagorskoj županiji kao pomalo samozatajnog èovjeka koji strpljivo radi i gradi. Iako u ovom razgovoru tema nije bila njegova buduæa
politièka karijera, zadnji odgovor daje naslutiti u kojem smjeru bi ona išla. Nije nepoznato da
predsjednica HDZ-a želi 3. izbornu jedinicu osvježiti novim ljudima.
4
GLAS ZAGORJA
INTERVIEW
Gospodine Adaniću, istraživanja
pokazuju da naši mladi već od najranije školske dobi konzumiraju alkohol u prevelikim količinama. Što
Ministarstvo čini kako bi mladima
pružilo mogućnosti zdravih i konstruktivnih programa i sadržaja?
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u svrhu
pružanja mogućnosti zdravih i konstruktivnih programa i sadržaja mladima sufinancira projekte udruga
usmjerene prevenciji ovisnosti i radu
klubova za mlade, putem obiteljskih
centara u 17 županija pruža usluge
i provodi programe usmjerene prevenciji ovisnosti, obilježava međunarodne dane vezane uz ovisnosti
(Međunarodni dan protiv zloporabe
droga 26. lipnja i Mjesec borbe protiv ovisnosti 15. studeni do 15. prosinca)...
Sufinanciranje
projekata udruga
usmjerenih prevenciji
ovisnosti
Od 2004. do 2010. Ministarstvo
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti sufinanciralo je
444 projekta usmjerena prevenciji
ovisnosti mladih u ukupnom iznosu
od 26,633.261,79 kn, od kojih je 6 u
ukupnom iznosu od 284.000 kn s područja KZ županije. Navedeni projekti sadrže aktivnosti koje obuhvaćaju
organizirano provođenje slobodnog
vremena, neformalno obrazovanje,
poticanje volonterstva, organiziranje
edukacijskih seminara ili radionica;
informiranje mladih; vršnjačku pomoć usmjerenu prevenciji zloporabe
opojnih droga i svih drugih oblika
ovisnosti.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od 2004.
godišnje sufinancira rad 30-ak klubova za mlade. U skladu s navedenim od 2004. do 2010. sufinancirano
je 240 projekata klubova za mlade,
u čiju svrhu je ukupno utrošeno
9,288.730 kn, od kojih su 5 projekta
u ukupnom iznosu od 195.400 kuna
s područja KZ županije.
U Klubovima za mlade veći dio programa kreiraju i provode mladi za
mlade, a namijenjeni su organiziranju slobodnog vremena mladih u
lokalnoj zajednici te pružaju svakod-
01. OŽUJKA 2011.
nevni program (aktivnosti) usluge za
mlade (najmanje 5 dana ili 30 sati
tjedno), a svojim aktivnostima pokrivaju najmanje 3 različita područja interesa mladih. Klubovi za mlade
u provođenju aktivnosti usmjereni
su na neformalno obrazovanje, pružanje potpore razvoju volonterskih
aktivnosti mladih i organizaciju slobodnog vremena. Voditelj ili odgovorna osoba za rad kluba za mlade
mlada je osoba, odnosno u dobi je
od 15. do 30. godine, čime se dodatno naglašava značaj vršnjačkog
učenja, kao i mogućnost mladima
za stjecanje radnog iskustva, što
im kasnije olakšava zapošljavanje.
Klubovi mladih ostvaruju suradnju s lokalnom samoupravom, bilo
osiguravanjem prostora za klub za
mlade bez naknade, bilo sufinanciranjem aktivnosti kluba za mlade
ili na neki drugi način. Ministarstvo
kontinuirano prati rad klubova mladih, što kroz praćenje narativnih i
financijskih izvješća, što kroz terenske obilaske klubova. U terenskim
obilascima posebno ističemo pozitivnim klubove mladih koji organiziraju aktivnosti u trajanju do 23 sata,
sukladno zabrani noćnih izlazaka
djece i mladih mlađih od 16 godi-
U Krapinsko-zagorskoj županiji osigurana
je usluga osobnog asistenta za 15 osoba s
najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta za
što je u 2010. godini osigurano 408.576,00
kuna.
se s ciljem zadovoljavanja potreba
osoba s najtežom vrstom i stupnjem
invaliditeta koje nisu u mogućnosti
samostalno obavljati aktivnosti svakodnevnog života u zajednici. Ovaj
oblik podrške, među ostalim, u najvećem broju slučajeva sprječava institucionalizaciju osoba s najtežom
vrstom i stupnjem invaliditeta. Projekt je započeo 2006. sa 78 korisnika,
a sada uključuje 554 korisnika usluge, provodi ga 79 udruga osoba s invaliditetom u 20 županija u Republici
Hrvatskoj (samo u Šibensko-kninskoj
županiji nema udruge koja provodi
projekt). Ukupno je za taj projekt do
sada utrošeno 65,166.505,36 kn.
U KZ županiji osigurana je usluga
osobnog asistenta za 15 osoba s
najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta za što je u 2010. osigurano
408.576,00 kn.
Do 2010. iz ove županije u projekt
su bile uključene samo 3 osobe dok
Budući da Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti ovaj program ocjenjuje iznimno
potrebnim i važnim za korisnike te
je planiran Strateškim planom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i obuhvaćen
Strategijom Vladinih programa za
razdoblje od 2011. do 2013., on će
se nastaviti i tijekom 2011. odnosno
na isti način do donošenja zakonske
regulative.
Evaluacija koju je u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti proveo
UNDP (Program Ujedinjenih naroda
za razvoj u Hrvatskoj) pokazala je
da je ova vrsta usluge neophodno
potrebna korisnicima te da su i korisnici i njihove obitelji s njom iznimno
zadovoljni.
Pozitivni učinci usluge su olakšavanje realizacije dnevnih aktivnosti i
socijalnog uključivanja, rasterećenje
Financijske potpore od 2004. do 2010. godine
Vrsta financijske potpore
Projekti klubova za mlade
Projekti usmjereni mladima
Projekti koji pridonose borbi protiv droga i svih
drugih oblika ovisnosti
Projekti usmjereni djeci
Financijska potpora izradi lokalnog i županijskog
programa djelovanja za mlade (Krapinsko-zagorska
županija i grad Pregrada)
UKUPNO
na, kao i koji u svojim prostorijama
zabranjuju točenje alkoholnih pića
svim osobama, a ne samo mlađima
od 18 godina.
Koliko je uvođenje instituta osobnog asistenta za osobe s invaliditetom pridonijelo poboljšanju njihove
kvalitete života?
Projekt uvođenja instituta osobnog
asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta provodi
Sveukupno
Financijska
Broj projekata
sredstva
240
9.288.730,00
183
5.499.620,00
444
26.633.261,79
243
7.793.672,00
23
1133
4
95.000,00
973.620,50
2
56.803,50
50,188.904,29
19
685.203,50
je u srpnju 2010. uključeno novih 12
osoba s invaliditetom. To nam govori
da će za 2011. biti potrebno osigurati znatno veća sredstva za ovih 15
korisnika i to oko 756.000 kn.
Za osiguravanje usluge osobnog
asistenta za 554 korisnika u 2011.
potrebno je 27,921.600 kn, te će se
i ove godine koristiti osigurana sredstva Državnog proračuna i dio prihoda od igara na sreću.
Ministarstvo obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti od
2004. godine godišnje sufinancira rad 30-ak klubova za mlade. U
skladu s navedenim od 2004. do 2010. godine sufinancirana su
240 projekta klubova za mlade, u èiju svrhu je ukupno utrošeno
9,288.730,00 kuna, od kojih je 5 projekata u ukupnom iznosu od
195.400,00 kuna s podruèja Krapinsko-zagorske županije.
GLAS ZAGORJA
Krapinsko-zagorska županija
Financijska
Broj projekata
sredstva
5
195.400,00
2
54.000,00
6
284.000,00
i kvalitetniji odnosi u obitelji, širenje
socijalne mreže, pozitivne promjene
raspoloženja, fizičkog izgleda i kondicije, te doživljaja vlastite invalidnosti, promjena socijalne percepcije
i stavova prema osobama s invaliditetom, visoko zadovoljstvo korisnika
i osobnih asistenata.
Dodatna vrijednost
projekta
Analizom podataka u 63 udruge
koje su tijekom 2009. osiguravale
uslugu osobnih asistenata u 19 županija utvrđeno je da je od ukupno
338 korisnika, osoba s najtežom
vrstom i stupnjem invaliditeta: njih
26 zaposleno, 8 je zaposleno nakon
osiguravanja usluge osobnog asistenta (među njima su i osobe kojima je navedenom uslugom omogu-
5
INTERVIEW
01. OŽUJKA 2011.
ćen povratak na radno mjesto), 29
korisnika su studenti, 18 korisnika
usluge je upisalo studij nakon osiguravanja usluge osobnog asistenta, a
ukupno 229 korisnika je aktivno u
radu udruge.
Projekti socijalnog
osnaživanja osoba s
invaliditetom
Tumač znakovnog jezika
Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti, pored navedenog projekta, a u svrhu
socijalnog osnaživanja i uključivanja
osoba s invaliditetom u zajednicu
u 2010. financijski je podupiralo
148 projekata za što je utrošeno
14,085.688 kn.
Između navedenih projekata izdvojio bih projekt tumača znakovnog jezika koji provodi 18 udruga gluhih i nagluhih te je u svrhu
pružanja ove usluge zaposleno 32
tumača znakovnog jezika. Usluga
se osigurava u različitim situacijama života djece, mladih i odraslih
gluhih osoba.
Preko Društva osoba oštećena sluha
Krapina osiguran je tumač/prevoditelj znakovnog jezika na ovom području, a izdvojen iznos u 2010. je
16.100 kn (za šest mjeseci).
Asistent u nastavi
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s ciljem
osiguravanja podrške djeci s teškoćama u razvoju uključene u redovan
sustav odgoja i obrazovanja osiguralo je u 2010. 8 projekata udrugama
osoba s invaliditetom za program
za što je ukupno utrošilo 84,810.815
kn.
Pristupačnost
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u cilju
lakšeg uključivanja osoba s invaliditetom u zajednicu provodi i projekt
pristupačnosti za koji godišnje osigurava do 1,500.000 kn. Projekt pristupačnosti započeo je 2004., a do danas je osigurana pristupačnost u 82
objekta javne namjene u 8 županija,
37 gradova i 8 općina. U razdoblju od
2004. do 2010. ukupno je utrošeno
9,657.207,46 kn.
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u razdoblju od 2006. do 2010. u KZ županiji
financijski je podržalo osiguravanje
pristupačnosti u četiri objekta i to
HZZ u gradu Krapini, u 2 doma zdravlja u županiji i OŠ Franje Horvata
Kiša u Loboru u ukupnom iznosu od
411.485,57 kn.
Kakva je budućnost programa međugeneracijske solidarnosti; godina
je volontera, ministarstvo u kojem
ste državni tajnik zaduženo je za
promicanje i provođenje volontiranja, kakvi su planovi i koje aktivnosti slijede?
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti od 2004.
razvija izvaninstitucionalnu skrb za
starije osobe (usluge za starije osobe) putem Vladinih Programa međugeneracijske solidarnosti Pomoć u
kući starijim osobama i Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama.
U početku su to bili pilot programi,
a od 2007. se provode kao Program
Vlade RH razvoja usluga za starije
Na podruèju cijele RH provode se 84 programa meðugeneracijske solidarnosti (od toga
je 30 programa „Dnevni boravak i pomoæ u
kuæi“ i 54 programa „Pomoæ u kuæi starijim
osobama“) kojima je obuhvaæeno 15 200
starijih osoba, a zaposleno je 1007 osoba.
asistenta u nastavi i za iste osiguralo
sredstva u iznosu od 835.353 kn.
U Krapinsko zagorskoj županiji osigurana su sredstva za 3 asistenta u nastavi. Također je Društvu za pomoć
osobama s mentalnom retardacijom
osigurana financijska potpora u iznosu od 71.025 kn za provedbu projekta Klubovima i radionicama protiv
socijalne isključenosti mladih osoba
s invaliditetom.
U razdoblju od 2004. do 2010. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti financijski
je podupiralo 1121 projekt udruga
osoba s invaliditetom i onih koje
djeluju u korist osoba s invaliditetom
6
osobe u sustavu međugeneracijske
solidarnosti od 2008. do 2011. Putem ovih programa nastoji se poboljšati kvaliteta življenja i spriječiti
socijalna isključenost starijih osoba
kroz izvaninstitucionalne oblike skrbi te obuhvatiti što veći broj starijih
osoba uslugama ovih programa u lokalnoj zajednici na području RH.
Ministarstvo zaključuje ugovore o
suradnji na provedbi programa međugeneracijske solidarnosti s jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave. Ova suradnja
podrazumijeva uključivanje svih činitelja u lokalnoj zajednici koji mogu
pridonijeti unapređenju kvalitete
života starijih osoba (škole, domovi
zdravlja, ustanove u kulturi, mediji,
nevladine organizacije i sl.) povezujući i nadograđujući postojeće sustave. Ministarstvo za pružanje usluga
po programima, potpisnicima Ugovora o suradnji, osigurava financijska
sredstva iz državnog proračuna za
zapošljavanje izvoditelja (pružatelja)
usluga i za materijalne troškove. U
2010. za provedbu programa međugeneracijske solidarnosti utrošeno je
ukupno 43,974.825 kn iz državnog
proračuna.
Na području cijele RH provode se
84 programa međugeneracijske
solidarnosti (od toga je 30 programa Dnevni boravak i pomoć u kući
i 54 programa Pomoć u kući starijim
osobama) kojima je obuhvaćeno
15 200 starijih osoba, a zaposleno
je 1007 osoba. Radi se uglavnom o
kategoriji socijalnog zapošljavanja
teže zapošljivih skupina iz lokalne
zajednice, u kojoj prevladavaju dugotrajno nezaposlene žene niže kvalifikacije, ali su zastupljene i druge
ranjive skupine kao što su prognanici, povratnici, doseljenici ili bivše
izbjeglice te dio manjinskih pripadnika. Ministarstvo aktivno promiče
politiku lokalnog zapošljavanja u
pružanju socijalnih usluga starijim
osobama, posebice žena i preporu-
GLAS ZAGORJA
čuje što bliže stanovanje pružatelja
usluga od samih korisnika. Na taj
način se najbolje mogu iskoristiti
radni potencijali u zajednici, omogućiti veći nadzor i brže reagiranje
na potrebe korisnika te uskladiti
posao pružanja usluga s obiteljskim
životom i obvezama.
Dobrobit (korist) ovih Programa je
što se kroz ove Programe omogućava što duži ostanak starijim osobama u vlastitom domu kao i stvaranje
specifičnog mjesta u kojem starije
osobe mogu aktivno provoditi slobodno vrijeme. Socijalnim uslugama
kroz Programe u lokalnim zajednicama nastoji se poboljšati kvaliteta
življenja i spriječiti socijalna izoliranost starijih osoba kao i integrirati i
aktivno uključiti starije osobe u život
uže društvene zajednice.
2011. – Europska godina
volontiranja
Što se tiče područja volonterstva,
znate da je 2011. proglašena Europskom godinom volontiranja. Republika Hrvatska se također uključila
u obilježavanje godine. Vlada RH je
na sjednici održanoj 24. lipnja 2010.
donijela odluku o osnivanju međuresornog Povjerenstva za obilježavanje Europske godine volontiranja,
čijim radom koordinira Ministarstvo
INTERVIEW
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U tijeku je izrada
zajedničkog kalendara aktivnosti
usmjerenih na priopćavanje i širenje svijesti o važnosti volontiranja.
Aktivnostima poput konferencija,
seminara, edukacija i izdavaštva u
obilježavanje će se uključiti i svoj doprinos dati razne institucije, nevladine udruge, tijela državne uprave,
poslodavci.
Ministarstvo će na razne načine tijekom 2011. promovirati Europsku
godinu i volonterstvo putem natječaja za dodjelu financijskih sredstava za projekte i programe organizacija civilnog društva, uključivanjem
volontera u rad Ministarstva, obilježavanjem Europskog dana solidarnosti među generacijama - 29.
travnja,
dodjelom financijskih
potpora za projekte volonterske
pomoći u socijalnim uslugama za
starije, izradom raznih promidžbenih materijala, sufinanciranjem četiri regionalna volonterska centra
u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu,
javnom prezentacijom podataka o
prikupljenim izvješćima organizatora volontiranja, dodjelom Državne nagrade za volontiranje te kroz
rad Obiteljskih centara u osamnaest županija.
Koji su vam planovi u politici, mislite li se više angažirati u političkom
životu KZŽ? Možda kao kandidat za
župana ili saborski zastupnik?
Profesionalno i radišno pristupam
svakom poslu koji obavljam, takvi
smo mi Zagorci, a kao čovjek koji
je bio ratni gradonačelnik Varaždina 1990./1991. (najmlađi u RH)
osnivač HDZ-a za sjeverozapadnu
Hrvatsku 1989., pomoćnik ministra
obrane 1991./1998., šef vojnog
kabineta predsjednika dr. Franje
Tuđmana 1991./1992., pregovarač
o odlasku JNA iz RH 1991., čovjek
koji je oslobađao na tisuće hrvatskih branitelja iz srpskih logora
smrti (Staićevo, Beograd, Vukovar,
Knin, Zelenika, Manjača itd.), radeći u gospodarstvu (JANAF), a sada
državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske
solidarnosti, mogu na vaše pitanje
kratko odgovoriti da bi u politici sinergijski djelovao na Varaždinsku,
Krapinsko-zagorsku županiju i grad
Zagreb u cilju cjelovitog razvoja sjeverozapadne Hrvatske i dobrobiti za
Hrvatsku domovinu. U tom smislu
sam uvjeren da će vrh moje stranke
u predstojećim izborima predložiti
najbolja rješenja. Ja sam u svakom
slučaju voljan i spreman direktno se
angažirati u najboljem interesu za
našu županiju.
VRIJEME NADE – RIJEÈ UREDNIKA
P
rošle godine, točnije 15. studenoga,
imao sam čast prisustvovati predavanju našeg kolumnista, poštovanog
gospodina Zdravka Mršića na temu Kapital bez domovine i svjetska revolucija
koje je održao o objavi svoje knjige Svijet bez ideje koju toplo preporučujem
svima koji još imaju vremena i volje za
čitanje i razmišljanje uslijed borbe za
preživljavanje i slobodu mišljenja. Pozorno sam slušao predavanje gospodina
Zdravka slažući se sa svime, no ono što
me je začudilo bila je najava revolucija
u skoroj budućnosti kao reakcija na stanje u kojem se narodi i države nalaze,
a u kojem je krupni i odmetnuti kapital
oteo narodno blago i narod doveo u
dužničko ropstvo uz svesrdnu, kvislinšku pomoć vlastodržaca. Moram priznati
da mi se ta ideja činila pomalo nemogućom. No, profesor Mršić je i opet bio
u pravu (prvi je u Hrvatskoj upozoravao
se raspada, a u isto vrijeme glavnim
oporbenim strankama i stranačkim
čelnicima nije bitna sudbina države i
njezinih državljana nego kako dokrajčiti tog nasmrt ranjenog protivnika
HDZ i time osigurati sebi što veći broj
glasača odnosno sinekura i što snažniju poziciju za provođenje svojih ideja
kada preuzmu vlast na redovitim ili
izvanrednim izborima koje opet neće
oni izazvati nego to ovisi o želji HDZ-a?
Nije li apsurdno da imamo dva predsjednika države, Mesića i Josipovića
koji se izmjenjuju u javnim istupima i
nastupima savjetovani od gotovo iste
skupine savjetnika, pa više ljudi ne
znaju tko je bivši, a tko sadašnji predsjednik? Nije li apsurdno da se slučaj
uhićenja branitelja Tihomira Purde
dogodio netom poslije intenziviranja
susreta Tadića i Josipovića? Ovaj zadnji
slučaj je doista apsurd iz puno razlo-
01. OŽUJKA 2011.
taj način zadaje konačni udarac braniteljskoj populaciji koja je nacionalno
jako osviještena i dovršava se proces
detuđmanizacije, odnosno svakog otpora za daljnje regionalno povezivanje,
u konačnici otvara se prostor stranim
interesnim skupinama kojima je u cilju
dočepati se hrvatskih prirodnih resursa
- vode, šume, moguća nalazišta nafte i
plina (SDP je još 2001. namjeravao restrukturirati Hrvatske vode u trgovačko
društvo što je vidljivo iz Zaključka koji je
22. veljače 2001. potpisao potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić).
ome u prilog idu, prema toj gospodi, a priznajem i mene je vrlo zaintrigiralo, turneje pomirenja po regionu
hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, a posebno, čudne i mlake reakcije
predsjednika Josipovića na slučaj Purda kao i bježanje od svakog ozbiljnog
komentara bez obzira što je slučaj
T
Profesore, bili ste
opet u pravu!
Nije li apsurdno da se sluèaj uhiæenja branitelja
Tihomira Purde dogodio netom poslije
intenziviranja susreta Josipoviæa i Tadiæa ?
na krizu i mogućnost propadanja, ali
ga očito nisu čuli oni koji su ga trebali čuti). Ovih dana svjedočimo upravo
revolucijama po svijetu, a osobito u
arapskim diktatorskim režimima. Nije
naodmet istaknuti da se radi o članicama Pokreta nesvrstanih (Libija, Egipat,
Tunis, Alžir, Bahrein…), kojemu se toliko
dive mnogi antifašisti u Hrvatskoj kao
Titovoj velebnoj arhitekturi, a koji je, ne
treba biti povjesničar da se to zaključi,
dobrim dijelom klub diktatora kojima
narod i dobrobit naroda ništa ne znače
ako se kose s njihovim interesima i životinjskom željom za vlašću i opsesijom
nekakvim mesijanskim poslanjem. No,
u ovom tekstu se ne mislim baviti opsesijom nekih hrvatskih političara Pokretom nesvrstanih niti samim pokretom,
jer on zasigurno ima i svoju povijesnu
vrijednost, od koje iskreno ne vidim nekakve gospodarske, a ni političke koristi
za Hrvatsku, jer sve unosne poslove s
tim državama nije sklopila Hrvatska
nego Italija, Njemačka, Francuska, Velika Britanija... Želja mi je opisati neke od
apsurda u Lijepoj Našoj.
ije li apsurdno da u Hrvatskoj trenutačno imamo dva predsjednika
nogometnog saveza, Štimca i Markovića? Obojica su opsjednuti svojim
spasiteljskim poslanjem spram hrvatskog nogometa. Nije li apsurdno da u
Hrvatskoj imamo na vlasti stranku koja
N
ga. On pokazuje svu trulost hrvatske
politike i svu nesposobnost hrvatskih
političara u obrani suvereniteta, a da
ne spominjem nepostojanje nekakve
strategije razvoja državnosti i društva
u cjelini. No o tome Vam najbolje progovara u svojoj kolumni profesor Mršić. Za kraj prenosim Vam razmišljanje
koje sam čuo ispijajući kavu u jednom
zagrebačkom kafiću, a tiče se upravo
slučaja Tihomira Purde.
aime, kako su tumačila gospoda
za susjednim stolom (ne volim prisluškivati tuđe razgovore, gospoda su
jednostavno bili preglasni ili ja imam
dobar sluh), slučaj Purda nije slučajan
u ovo vrijeme, jer ništa nije slučajno u
politici. Slučaj Purda dio je dogovora,
šire strategije Josipovića i Tadića kako
bi se konačno dokrajčio HDZ, jer Purda
je predstavnik vrlo utjecajne skupine
hrvatskog društva, one braniteljske koja
je većinski sklona HDZ-u i koja HDZ-u
svojom glasačkom brojnošću donosi
veliki broj zastupnika u Saboru. Jer kako
drukčije protumačiti da je Purda više
puta od objave Interpolove tjeralice
prelazio granicu, a nije bio uhićen sve
do ove predizborne godine u kojoj se
HDZ nalazi u vrlo teškoj situaciji s obzirom na sve afere i probleme unutar
svojih redova? Time, ako se uspije okrenuti branitelje protiv HDZ-a, ne nestaje
samo glasačko tijelo HDZ-a nego se na
N
GLAS ZAGORJA
Piše
Zvonko Franc
zvone.franc@gmail.com
Purda pitanje i vanjske, ali i sigurnosne
politike koje su Ustavom RH vezane
uz funkciju predsjednika (predsjednik
Josipović je svojevremeno u naponu
njegovih susreta s Tadićem izjavio da
su logori na teritoriju Srbije humanitarno pitanje, a da ne spominjemo da Srbija ne priznaje postojanje tih logora).
Iskreno, cijeli taj razgovor me još zaokuplja, a posebno stoga što su gospoda
kao protuuslugu predsjednika Josipovića Tadiću izveli mogućnost koju je već
indirektno i najavio u medijima predsjednik Josipović, a tiče se povlačenja
tužbe Republike Hrvatske protiv Srbije
pred Međunarodnim sudom pravde
što neće biti problem izglasati, ako na
vlast i to velikim brojem mandata u
Hrvatskom saboru dođe SDP sa svojim
koalicijskim partnerima. Ako je to tako,
a ponavljam, u politici je sve moguće,
onda se u slučaju Purda radi o doslovnom uništenju hrvatske državnosti i
suverenosti. Iskreno se nadam da nije
tako. Ne želim vjerovati u to. No, ako
se to i dogodi, odričem se hrvatskog državljanstva i odlazim iz ove zemlje koju
volim kao svoju majku, pa makar bio siroče i umro kao siroče. Neću biti jedini.
Vlastodršci u Hrvatskoj su se tijekom
povijesti odrekli stotine tisuća svojih
sinova i kćeri od kojih su mnoge mučki
poubijali po šumama i gorama bez da
su ikada odgovarali za te zločine.
7
TEMA BROJA
01. OŽUJKA 2011.
Piše
Maja Šimunić
AKTUALNO
Popis
stanovništva
2011.
kuca na vrata
Za mjesec dana Hrvatsku oèekuje najdulji, ali i najskuplji popis stanovništva od
njenog postojanja. Glas Zagorja vam donosi osnovne informacije o popisu te
polemike koje su se u javnosti javile oko njegovog provoðenja i sadržaja.
8
GLAS ZAGORJA
TEMA BROJA
U Hrvatskoj će se od 1. do 28.
travnja provoditi popisivanje
stanovništva. Deset godina od
kada je proveden posljednji
popis, novi će dati podatke o
demografskim, ekonomskim,
obrazovnim, migracijskim, kulturnim i drugim obilježjima hrvatskog stanovništva od 2001.
pa do 31. ožujka 2011.
Iako se svaki dosadašnji popis
obavljao dva tjedna, popis 2011.
trajat će četiri tjedna. Stručnjaci
koji su radili na njegovoj organizaciji napomenuli su kako će duže
trajanje omogućiti da se angažirani popisivači mogu više usredotočiti na svoj posao te ga obavljati
s većim stupnjem učinkovitosti i
koncentracije. Državni zavod za
statistiku koji organizira, koordinira i provodi popis objavio je kako
će na Popisu 2011. raditi impozantna brojka od 15.000 popisivača,
2000 kontrolora, 180 instruktora,
45 koordinatora te 400 ljudi zaduženih za obradu prikupljenih
podataka. Hrvatsko stanovništvo
koje grca u nezaposlenosti prepoznalo je popis stanovništva
kao dobru priliku za kratkotrajan
posao i solidnu zaradu. Upravo
će nezaposleni imati prednost pri
dobivanju angažmana u popisu
stanovništva, a preduvjet je završena srednja škola i čitak rukopis.
Naravno, važno je istaknuti kako
popisivači neće imati nimalo lak
zadatak jer radit će sedam dana u
tjednu uz puni dnevni angažman,
a svaki će zaposleni morati proći
posebnu obuku u trajanju od četiri dana. Što se pak naknada za
obavljeni posao tiče, one će ovisiti o angažmanu i učinkovitosti,
no prema izjavama čelnih ljudi
Državnog zavoda za statistiku kretat će se od 3.000 kn naviše. Prvi
i preliminarni rezultati ovogodišnjeg popisa bit će objavljeni 30.
lipnja 2011.
Što donosi upitnik
Postupak popisivanja vrlo je
jednostavan. Na vrata će vam
pokucati popisivač i kontrolor. U
slučaju da neki član obitelji nije
kod kuće, njegove podatke popisivaču mogu dati članovi njegove
obitelji. Za svakog člana kućanstva predviđen je zaseban upitnik u koji će popisivač upisivati
podatke. (kontrolor)
Uz pitanja koja su se i ranije pojavljivala u upitniku dodana su i neka
nova kao što su broj osobne iskaznice ili OIB, razina informatičke
01. OŽUJKA 2011.
U medijima se mogu èuti razne informacije o
kaznama zbog nepoštivanja odredbi popisa
stanovništva. Tako æe graðani ako nemaju
istaknut kuæni broj platiti 500 kn kazne, a
oni koji popisivaèu odbiju otvoriti vrata bit æe
kažnjeni sa 800 kn.
pismenosti, sredstvo putovanja
na posao ili u školu i sl. Upitnik
je već stvorio polemike u javnosti. Mnoge su se udruge građana
pobunile na pitanja vezana uz privatni život poput onog - živite li u
istospolnoj zajednici? - ili - znate
li poslati e-mail? - smatrajući da
previše zadiru u intimu građana.
Ipak, većina se sociologa složila
kako u pitanjima nema ništa sporno jer se tim pitanjima nitko ne
diskriminira niti se bilo koga želi
staviti u neugodan položaj.
Veliku je prašinu u javnosti podiglo i pitanje o vjeroispovijesti.
Naime, pitanje pod rednim brojem 21. koje traži odgovor na
pitanje kojoj vjeroispovijesti pripadate nudi kao odgovor katolik,
ostalo i nevjernik uz mogućnost
neizjašnjavanja. Problem se javlja
zbog toga što svi oni koji nisu katolici moraju izreći popisivaču
kojoj vjeri pripadaju kako bi on
to zapisao na za to predviđenu
crtu. Jednako se tako naglašava
da je biti katolik u Hrvatskoj stvar
potvrđivanja nacionalnog identiteta, te da nema mnogo poveznica s vjerskim opredjeljenjem.
Mnogi će tako reći da su katolici
jer to povezuju s hrvatstvom, a
ne zato jer aktivno sudjeluju u
religijskim obredima i jer vjeruju
u ono što vjera zagovara. Unatoč
spomenutim problemima koje
ističu neke vjerske zajednice,
pomalo je nejasno zbog čega je
problem znati ime svoje religije i
izreći ga popisivaču. Hrvatska je
u velikoj većini katolička zemlja
pa je iz tog razloga pojam katolik
istaknut u obrascu, napominju iz
Državnog zavoda za statistiku.
Prema pisanju Ivana Zupanca
prvi popis stanovništva na najvećem dijelu Hrvatske seže u
1857. Provela ga je Habsburška
Monarhija, a odazvalo se oko 40
milijuna ljudi.
Prethodili su mu, onaj u vrijeme
cara Josipa II. 1785., poznatiji
kao jozefinski popis, imao je cilj
ustanoviti stanovništvo sposobno za vojsku, a obuhvatio je stanovništvo u tadašnjim granicama
civilne Hrvatske i Slavonije. Idući
je proveden 1805., na istom području, ali bili su izuzeti plemstvo, svećenstvo i vojska. Popis
1850./1851. također nije bio zadovoljavajući jer se zbog tadašnjih prilika provodio dvije godine.
Ovi popisi imali su niz manjka-
Gotovo sve europske zemlje će
ove godine provesti popis stanovništva, no neki su na njemu
ipak odlučili malo uštedjeti. Tako
uštedjeti čak 12 milijuna eura.
U Hrvatskoj je zasad takav popis
nemoguće provesti jer je temeljni preduvjet za njega državna i
javna uprava uređena prema visokim europskim standardima.
U zasad, poprilično kriznoj godini
Hrvatska će za popis stanovništva
izdvojiti enormnih 175 milijuna
će, primjerice, naši susjedi Slovenci provesti registarski popis
stanovništva. To znači da popisivači neće obilaziti kućanstva, već
će se potrebni podaci prikupiti iz
registara, baza i zbirki podataka
koje prikupljaju razna državna
tijela. Na taj će način Slovenija
kuna. Zanimljivo je napomenuti
kako su Kinezi svoje stanovništvo
popisali za samo deset dana i to
bez ikakve naknade, pa prosudite
sami je li nužno da hrvatski popis
traje čak mjesec dana i da se na
njega troši gotovo dvjestotinjak
milijuna kuna.
vosti, no doveli su do pripreme
popisa stanovništva u čitavoj
Habsburškoj Monarhiji 31. listopada 1857. To je bio prvi popis
na teritoriju Hrvatske za koji je
određen kritični trenutak, iznimno važan za točnost podataka, prvi put nije imao specijalnu
svrhu (financije, vojska) i prvi
put je obuhvaćeno cjelokupno
domaće stanovništvo prisutno i
privremeno odsutno.
Od 1961. nadalje popis se u Republici Hrvatskoj provodi redovito u desetogodišnjim razmacima (1961., 1971., 1981., 1991.
i 2001.).
Prema popisu iz 2001., Hrvatska je imala 4,437.460 stanovnika. Hrvata je bilo 89,6%, što
je 14,8 posto više nego 1991.,
uz istodobno smanjenje udjela
nacionalnih manjina - s 14,91%
na 7,5%, navodi se u konačnim
rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.,
koje je objavio Državni zavod za
statistiku. Narodnosni sastav po
županijama 2001. pokazao je
da su najveći udio Hrvata imale Krapinsko-zagorska (98,4%) i
Varaždinska županija (97,7%).
Više od 90% Hrvata bilo je i u
Splitsko-dalmatinskoj (96,3%),
Zagrebačkoj (96,2%), Koprivničko-križevačkoj (96%), Međimurskoj (95,2%), Brodsko-posavskoj
(94%), Zadarskoj i Dubrovačkoneretvanskoj županiji (93,3% )
te u Gradu Zagrebu (91,9%).
Iskustva drugih zemalja
GLAS ZAGORJA
9
GODIŠNJICA
01. OŽUJKA 2011.
MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA
Prva uspješna godina rada
Muzeji Hrvatskog zagorja, èija je najuspješnija sastavnica postao krapinski Muzej krapinskih neandertalaca, s
razlogom su proslavili godišnjicu rada, pa su, pozivajuæi
goste, mogli napisati - Pozivamo Vas na obilježavanje
prve uspješne godine nakon otvorenja. Potvrðuju to i
za najveæe optimiste, premašen broj posjetitelja i laskava priznanja kojih ne bi bilo da je na Hušnjakovom i dalje za posjetitelje ostao otvoren samo Muzej evolucije.
Na ovoj svečanosti, koja je održana
u muzejskom predvorju, govorili
su Josip Horvat, krapinski gradonačelnik, Siniša Hajdaš Dončić, župan
krapinsko-zagorski, te izaslanica ministra kulture Blanda Matica. Među
gostima posebno je pozdravljen mr.
Božo Biškupić, bivši ministar kulture,
kojem pripadaju velike zasluge za izgradnju ovog muzeja.
Uslijedila je filmska projekcija filma
Znanstveno-obrazovnog programa
HRT-a o gradnji Muzeja. Zanimljivo,
je bilo izlaganje slovenskog arheolo-
ga Ivana Turka vezano uz otkriće frulice – najstarijeg glazbala na svijetu.
Naravno, svi su bili ugodno iznenađeni što se sve može isfućkati na toj
medvjeđoj kosti, a za što je pljesak
bio upućen Ljubenu Dimakorskom,
makedonskom akademskom glazbeniku.
Slijedila su predavanja Jakova Radovčića na temu: Neandertalci:
fama i zbilja čovječnosti pračovjeka,
i Željka Kovačića, koautora projekta
i realizacije Muzeja krapinskih neandertalaca koji je govorio na temu
Hušnjakovo, što i kako dalje. Vizija
ima, nadamo se da će jednog dana
biti i novca za ostvarivanje cijelog
Blanda Matica, izaslanica ministra kulture: Ovaj muzej je za sve posjetioce
sigurno veliko iznenađenje, kako zbog samog koncepta njegove postave
kojeg su imali autori. Muzej, koncipiran u obliku špilje pruža velika iznenađenja vezana za postanak svijeta i za percepciju nastanka čovjeka koji
su ispričani na jedan drugačiji način, nego što smo ga mi učili u školi. Tada
je to bilo na suhoparan način, a ovdje o svemu imamo neke druge vizije
i mogućnost razmišljanja i viđenja kakav je taj svijet bio… Meni je veliko
zadovoljstvo da je upravo Ministarstvo kulture financiralo i osnivanje ovakvog muzeja koji sad pred autore budućih muzeja postavlja neke nove
granice u predstavljanju i formiranju muzeja takvog tipa.
10
projekta u koji će se uklopiti cijeli
prostor. Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja i Vlasta
Krklec, voditeljica Muzeja krapinskih
Ljuben
Dimakors
k
i
Josip Horvat, krapinski gradonačelnik, u prigodi prve obljetnice rada Muzeja krapinskih neandertalaca, uz ostalo, je izjavio:
Ovih proteklih godinu dana pokazalo je da nije bilo uzaludno dugogodišnje čekanje na ostvarivanje ove investicije, od koje bi u budućnosti trebali
imati više koristi kako grad Krapina, tako cijela Krapinsko-zagorska županija.
Nešto više od 150 tisuća posjetitelja, pokazuje da se u Krapini nudi nešto novo, nešto što je zanimljivo. Mnogi ističu, i nakon nekoliko posjeta,
uvijek se može vidjeti nešto više, a što vam je promaknulo prilikom prethodnog obilaska. Treba, naravno, nastaviti s realizacijom cijelog projekta,
kojim se obuhvaća i prostor nekadašnjeg Kneippovog lječilišta, ali je teško
prognozirati, s obzirom na trenutnu financijsku situaciju kada ćemo što
moći ostvariti.
Ministarstvo i Grad su stvorili te preduvjete, a dalje je i na našim krapinskim poduzetnicima da učine onaj potreban iskorak. Naime, u idućih godinu dana, novih 150 tisuća posjetitelja u Krapini bi trebali potrošiti više
novca nego što je to bio slučaj u proteklom vremenu.
neandertalaca oslikale su riječju i
brojkama, sve ono što se na Hušnjakovom događalo u proteklih godinu
dana. U drugoj godini, nadaju se, bit
će daleko više stranaca, jer, za sada,
GLAS ZAGORJA
to tržište nije reagiralo na željeni
način. Zato će trebati više učiniti na
propagandi, jer, kako ono kažu, pračovjek će morati iskakati i kad otvorite paštetu. D. Kozina
ODVOJENO MIŠLJENJE
P
rošlog studenoga o objavi svoje pretposljednje knjige Svijet
bez ideje, u Zagrebu i Svetom Križu
Začretju održao sam predavanje
s naslovom Kapital bez domovine
i svjetska revolucija. (Moja nova,
upravo tiskana, knjiga ima naslov
ANTIBIBLIKUS, Korijeni neizdašnosti
kršćanstva.) Događaji na početku
ove godine pokazali su da je svjetska
antiglobalizacijska revolucija već počela. Ta će se revolucija izredati svim
narodima, uključujući američki. Revolucija je veliko zlo i ona je krajnje
sredstvo zaštite naroda, kako su pokazale velike nacionalne revolucije
prve polovice prošlog stoljeća.
01. OŽUJKA 2011.
Revolucija je neizbježna, jer u
svijetu, koji se je objektivno silno
promijenio u dva-tri desetljeća,
političke promjene ne prate gospodarske, demografske i kulturne
promjene. Svijetom još nije raširena nova, spasonosna ideja, koja bi
omogućila pretvorbu dosadašnjih
društvenih odnosa u nove. Svijet
je doista bez ideje. Ideja usmjeruje i regulira ljudsko djelovanje,
kojim se premošćuju uzburkani i
poremećeni odnosi u društvima.
Nema ideje o tome kako bi valjalo
iznova urediti svijet.
Dobri poznavatelji razdiobe tekućih prihoda po pučanstvu znaju
sadašnje diktature množe nevolje
naroda.)
ašto svjetska revolucija počinje
među Arapima? Prvi je razlog
to što je arapski narod velik i snažan narod, usprkos činjenici da je
podijeljen u slabe političke zajednice, što je došlo od male državotvornosti, koja je urođena islamu
kao ideologiji ili vjeri. (Muhamed
je stvorio teokraciju, koja je bila
ugođena arapskoj plemenskoj konfederaciji, za koju on nije pretpostavljao da će prerasti u jedan od
najsnažnijih i najotpornijih naroda
u povijesti. Taj je narod u Egiptu
progovorio kao narod, usprkos na-
Z
NAROD OSIM DEMOKRACIJE
TREBA I DRŽAVU
Svjetska revolucija je neizbježna i bit æe zatvorena
u narode ili u narodne politièke zajednice. Bit æe
ogranièena na narode, jer problemi, koje je stvorila globalizacija, pogaðaju narodne zajednice, a ne
meðunarodnu zajednicu, te imaju svoja žarišta u
narodima.
S
vjetska revolucija je neizbježna i bit će zatvorena u narode
ili u narodne političke zajednice.
Bit će ograničena na narode, jer
problemi, koje je stvorila globalizacija, pogađaju narodne zajednice, a ne međunarodnu zajednicu,
te imaju svoja žarišta u narodima.
Uzroci današnjih problema u narodima su uspostava slobodnoga svjetskog tržišta, odvojenost
kapitala od prostora i staratelja
bogatstva te neravnomjernost
stupnja industrijalizacije. Danas
ne ratuju države međusobno, ali
su u mnogim državama stvorene
goleme i duboke socijalne protivštine, koje uzrokuju unutarnje
ratove i revolucije. Globalizacija
sad ne opterećuje međunarodne odnose, nego stvara podjelu
i napetost unutar naroda, što se
očituje u korupciji, siromaštvu,
nezaposlenosti i općoj skupoći, a
negdje i u nestašici hrane. Unutar
svjetskog kluba nacionalnih elita
vladaju sloga, solidarnost i konsenzus, ali su sve nedaće navaljene na pleća naroda. Gotovo svaka država u svijetu izdala je svoj
narod i stupila u službu svjetskog
kapitala.
da je uoči Prvoga svjetskog rata
1% američkog pučanstva primalo
20% ukupnih prihoda. Devedeset
godina kasnije udio prihoda koji
je pripadao istom postotku građana iznosio je 60%. Od 2002. do
2007. godine u prosjeku je 65%
novostvorenog bogatstva pripalo jednom postotku najbogatijih
građana. Nije takva razdioba prihoda samo nepravedna, nego ona
koči i razvitak (i daljnje bogaćenje
bogatih), jer je kupovna sposobnost 99%-tnog dijela pučanstva
bijedna. Kad nema prihoda nema
potrošnje, a tada nema ni rasta.
Potreban rast ne može stvoriti potražnja za skupocjenim i isključivim
proizvodima koje traži nadbogati
sloj. Problem štetne distribucije
bogatstva gospodario je nedavno
održanim Svjetskim forumom u
Davosu.
evolucije koje su izvedene u
Tunisu, Egiptu i one koje će
uskoro drugdje izbiti nisu i ne će
biti napravljene kako bi se srušio
jedan ili drugi diktator, nego da
se uklone nevolje koje pogađaju
narode, a koje su diktatori zataškavali i nisu nastojali ukloniti.
(Diktature znaju biti korisne, ali
R
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
kaznoj državi u koju je bio zatočen.
(Prvi turski predsjednik Mustafa
Kemal Ataturk je naglašavao da su
Turci bili narod i prije nego što su
prihvatili islam.)
rugi, ali važniji razlog ishodišta vala narodnih revolucija u arapskom narodu je snažan
osjećaj zajedništva, koji počiva
upravo na islamu. Muhamed je
stvarao i vjerskom praksom jačao
osjećaj zajedništva, odnosno osjećaj zajedničkog pripadanja Arapa
„zajednici vjernih“ ili umi (arapski pisano „ummah“). Problemi u
mnogim arapskim zemljama, koji
su i problemi nebrojenih deindustrijaliziranih europskih i zapadnih
zemalja poput Grčke, Irske, Mađarske i Hrvatske, su posvemašnja korupcija, veliko siromaštvo,
nepodnošljiva nezaposlenost i
skupoća života. Međutim, glavno
pitanje prosvjednika u Tunisu bilo
je: Čija je ovo država?, a u Egiptu
glavno je geslo bilo: Svi smo mi
Egipćani!, što dođe na pitanje koje
su postavljali Tunižani.
evolucije u mnogim arapskim
zemljama trebat će dugo vrijeme da izbiju, jer je u njima pučanstvo podijeljeno – Irak, Jordan,
D
R
GLAS ZAGORJA
Jemen. Za njima će kasniti antiglobalizacijske revolucije u Europi, jer
europski narodi nisu samo podijeljeni imigracijom, koju nije pratila
integracija useljenog pučanstva,
nego su i raspršeni. Trebat će naći
i obnoviti podlogu za zajedništvo,
kakvo su europski narodi imali u
prvoj polovici dvadesetog stoljeća, kad je Europom prešao val revolucija.
aime, temelj zajedništva u Europi i zajedništva u zapadnim
narodima nekad je bilo kršćanstvo
kao vjera ili ideologija. Danas su
kršćanstvo i Crkva, kao ustanova
koja je bdjela nad kršćanstvom, na
samrti. Kršćanstvo je za razliku od
islama prvo rodilo javni ateizam,
koji je europska ili zapadna endemna pojava. Komunizam je nastojao unutarnje zajedništvo naroda, zasnovano na zajedničkom
osjećaju pripadanja istom narodu,
zamijeniti prisilnim, vanjskim zajedništvom utemeljenom na utopiji stvaranja besklasnog društva.
Komunizam je sad mrtav. Cijelo
stoljeće prije pojave komunizma pojavio se liberalizam, koji je
oprezno i na mahove širio zarazu
utopijskog uvjerenja da se zajedničko dobro najučinkovitije promiče brigom svakog čovjeka za svoje
vlastite probitke. Tako su europski
i zapadni narodi – koje je prekrilo
svjetsko tržište, kojima je otet kapital ili glavnica te koje je oteti kapital
deindustrijalizirao – ne samo pali u
siromaštvo, nego su privremeno
ostali bez zajedništva.
To posebno vrijedi za Hrvate, koji
osim siromaštva (koje se djelomice
prikriva zaduženjem države), besposlice, korupcije i skupoće moraju
podnositi de facto diktat ne jedne
osobe i njezina plemena, nego nasilnog, samoživog, nepoduzetnog i
potkupljenog stranačkog sustava,
za koji se čini da ga Hrvati ne će
moći zbaciti bez iznimne, revolucionarne akcije. Izborna smjena
nositelja vlasti nije omogućila postupnu prilagodbu hrvatskog političkog sustava prilikama u zemlji,
okolnostima oko nje i potrebama
naroda. (Dvije dosad najjače političke stranke ne žele zamijeniti ni
sadašnji nakazan proporcionalan
izborni sustav većinskim.)
pak, Hrvati su se veselili ishodu prosvjeda u Egiptu, jer su ti
prosvjedi pokazali da narod može
ukloniti čak i velikog diktatora
poput Hosnija Mubaraka, koji je
do prekjučer uživao potporu svih
američkih administracija i EU.
N
I
11
01. OŽUJKA
VELJAÈE 2011.
2011.
GOSPODARSTVENICI GOVORE
Željko Hren, ing. graðevinarstva
direktor Zagorskog vodovoda
Piše
Monika Briševac
Ozbiljnih poskupljenja
u ovoj godini neće biti
Željko Hren, ing. je graðevinarstva iz Oroslavja i direktor Zagorskog vodovoda veæ 14 godina.
Nekad manje komunalno poduzeæe sa sjedištem u Bedekovèini, danas je Zagorski vodovod
najveæe komunalno poduzeæe koje se na prostoru Krapinsko-zagorske županije bavi djelatnošæu organizirane distribucije vode za piæe. Opskrbljuje vodom oko 90.000 stanovnika. U sustav
je ukljuèeno 55 vodosprema, te 74 hidroforska i pumpna postrojenja. Ukupna razvodna mreža
iznosi 1.839 km i treæa je po dužini u Republici Hrvatskoj.
12
GLAS ZAGORJA
GOSPODARSTVENICI GOVORE
U ovoj godini očekuje nas rast
cijena energenata i komunalnih usluga. Pitanje pretpostavljate, poskupljenje cijene vode
u Zagorskom vodovodu – da ili
ne?
Često puta vijesti se ishitreno
daju, imaju pompoznu notu
u medijima i neprovjerene su
informacije. Zaista je u primjeni jedan potpuno novi pristup
formiranju cijena u vodnom
gospodarstvu, na način da je
shvaćeno da distribucija vode
više ne može biti socijalna kategorija. Nužni troškovi moraju
se osigurati kroz samu cijenu
distribucije vode, a ta cijena
ima svoju složenost. Znate, distribucija vode mora funkcionirati stalno, od 0 do 24, sustav je
osjetljiv i hidrotehnički i hidraulički, a poglavito na povećanje
svih ulaznih troškova.
Naš sustav jedan je i od najsloženijih u Hrvatskoj, tlačno je gravitacijski, a u svom
sustavu ima 70-ak pumpnih
stanica koje konstantno troše energiju. Uz to, treći je u
Hrvatskoj po dužini mreže i
nju treba dnevno opsluživati
40-ak vozila. Sve to skupa mi
moramo pokriti svojim prihodima, a sve je u interesu naših potrošača. Najveća panika
i problemi nastanu onda kad
nestane vode.
Mi, srećom, imamo takav sustav koji kontroliramo, i nemamo ozbiljnih problema u
distribuciji, i nismo ih imali
od kad sam direktor. Zagorski
vodovod već je prošle godine
preformulirao tarifni model
cijene i uvedene su kategorije
fiksnih naknada, te varijabilni
dio koji ovisi o potrošnji. Ali
ono što mogu odgovorno reći
– na području Zagorskog vodovoda nikakvih ozbiljnih poskupljenja u tijeku 2011. neće
biti. U zakonskom roku, koji je
postavljen zakonskom uredbom, moguće su eventualne
korekcije do travnja ove godine u dijelu usklađenja fiksne
mjesečne naknade po kategorijama potrošača.
50 godina iskustva
Gospodine Hren, 14 godina
ste direktor poduzeća. Zagorski vodovod tada i sad?
Jedna ste od rijetkih osoba
koja me to pitala, podsjetila
na sve te godine koje su prošle
strahovito brzo. Kad čovjek to
malo rezimira i kad taj posao
čovjek obavlja, mogu biti zadovoljan postignutim u tom
razdoblju. Javnost zna također što je sve napravljeno u
portfelju programa i projekata
Zagorskog vodovoda. Ispunili
smo svoj cilj i zadaću, razvili
smo poduzeće, a danas smo
spremni nositi i neke druge
projekte, ne samo vodoopskrbe, ono što je nužno da bismo
podigli razinu infrastrukturne
opremljenosti čitavog našeg
područja distribucije. I želja
nam je ispuniti zadaću prema
našim vlasnicima - Županiji,
općinama i gradovima. Ja sam
zadovoljan, a možda to potvrđuje upravo činjenica da sam i
danas na čelu takve jedne važne tvrtke.
Svečanom akademijom 27.
listopada
prošle
godine
obilježili ste 50. obljetnicu
uspješnog rada i djelovanja
u vodoopskrbnoj komunalnoj
djelatnosti. Na koji način?
S obzirom na značaj naše tvrtke, procjena je bila dobra. Napravili smo jednu primjerenu
proslavu za 50 godina rada i
stvaranja, Zagorski vodovod
bitan je čimbenik i u distribuciji vode kao nužne potrebe
svima nama, ali i gospodarski
značajan čimbenik. Prisjetili
01. OŽUJKA 2011.
smo se svih zaslužnih, podsjetili se što je u proteklom
razdoblju napravljeno, i što
još treba u svim segmentima
činiti da Vodovod ostane na
važnosti kakvu ima danas. Naznačili smo ozbiljne ambicije
razvoja i kao poduzeće i kao
gospodarski čimbenik, koji u
KZŽ treba biti vodeća tvrtka
kad je u pitanju vodoopskrba
i odvodnja.
Stalnost i kvaliteta
osigurana i u recesiji
Prošla godina bila je burna,
recesijska godina obilježena
prosvjedima, štrajkovima i
stečajevima. Mnogi su rad-
nici ostali bez svojih radnih
mjesta, a plaće su se čekale
i po nekoliko mjeseci. Kakva
je ona bila za Zagorski vodovod?
Od ovih mojih 14 godina, prošla je bila najteža do sada. Svi
ovi recesijski uvjeti u našem
gospodarstvu, bitno utječu
i na samo poslovanje Zagorskog vodovoda, na povećanje
raznih troškova, na bitan stupanj otežanosti naplate, na
niz primjena novih zakonskih
odredbi, novih cjenovnih tarifa. Dosta toga bilo je novo
što smo trebali primijeniti u
svojem poslovanju. Također,
ostali smo bez jednog vrlo važnog dijela našeg poslovanja,
a to su neposredni radovi za
Hrvatske vode. Sve to trebalo
je ukomponirati u jedan novi
pristup poslovanju, štednju,
maksimalnu
racionalizaciju
da bismo normalno poslovali i ostvarili svoju primarnu
zadaću – stalnost i kvalitetu
distribucije vode svim našim
potrošačima. Sve ove teškoće
i poteškoće naši potrošači nisu
osjetili na uvjetima distribucije, nešto su osjetili jedino u cijeni koja se promijenila prošle
godine.
U Zagorskom vodovodu stalno je zaposleno 170 radnika.
Očuvanje radnih mjesta?
U sustavu radi 170 ljudi, i
stručni i terenski dio, dežurstva, izvorišta… I sve ono što
opslužuje takav sustav. Taj se
broj nije mijenjao u posljednjih 10 godina, bez obzira što
smo napravili 7 000 novih priključaka i oko 650 km nove
mreže, 18 vodosprema i više
od 30 pumpnih stanica. Dakle,
jedan intenzivni tehnički razvoj i proširenje sustava. Prije
dvije godine preuzeli smo pripreme i planove odvodnje za
čitavo područje KZŽ, tj. naše
distribucije.
Temeljem ugovora s Hrvatskim
vodama nositelji smo izrade
studija za čitavu KZŽ. Iza toga
slijedi projektiranje i aplikacija
za sredstva iz fondova.
Tih svih 170 ljudi je zaposleno, i posla ima preko glave,
ali spremni smo nositi se sa
svim projektima. Primarna zadaća uprave, posebno prošle
Zagorski vodovod veæ je prošle godine preformulirao tarifni model cijene i uvedene su
kategorije fiksnih naknada, te varijabilni dio
koji ovisi o potrošnji. Ali ono što mogu odgovorno reæi – na podruèju Zagorskog vodovoda nikakvih ozbiljnih poskupljenja u tijeku
2011. neæe biti.
GLAS ZAGORJA
13
GOSPODARSTVENICI GOVORE
01. OŽUJKA 2011.
godine, bila je očuvanje radnih mjesta. Sustav Zagorskog
vodovoda do danas kroz sve
te godine radio je na širenju
svojih primarnih i sekundarnih
mreža nastojeći obuhvatiti i
opskrbiti vodom što više potrošača jednom od najvažnijih
životnih potreba - pitkom vodom.
Jedinstven
vodoopskrbni sustav
Sljedeća tema, izgradnja regionalnog
vodoopskrbnog
sustava Krapinsko-zagorske
županije. Riječ je o 226,9
milijuna kuna vrijednom
projektu dogradnje postojećih vodoopskrbnih sustava
i povezivanje u jedinstveni
vodoopskrbni sustav. Projekt
je započeo 2006., sporazum
je potpisan s Vladom Republike Hrvatske i Hrvatskim
vodama, a do kuda se došlo
s realizacijom?
Konačni cilj tog projekta je osigurati opskrbu vodom za više
Pijemo jednu od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj jer je ona arteška, iz dubine, i konstantne je i primjerene kvalitete.
14
Temeljem iskustva kao direktora Zagorskog
vodovoda, i prema poslovnom iskustvu od
ranije, postoje svi preduvjeti od projekata do
znanja, da za 5 godina problem vode za cijelo
Zagorje bude potpuno riješen. To je realno.
od 90% Županije. Projekt je započeo u ljeto 2006. i za sad je
iskorišteno oko 65% sredstava.
Očekuje se potpisivanje novog
sporazuma, koji će imati produljeni rok do minimalno 2014. i
bit će povećan za 100 milijuna
kn novih sredstava, za dijelove
sustava za koje se naknadno
tehnički i projektno pokazalo
da ih treba mijenjati.
To je rezultat studije i razrade
kompletne koncepcije na relaciji distributera KZŽ - Humkoma iz Huma na Sutli, Krakoma iz Krapine, Niskogradnje iz
Pregrade i Zagorskog vodovoda kao nositelj tog koncepta s
jedne strane, a s druge strane
- Hrvatskih voda, Ministarstva
i IGH.
U takvom jednom stručnom
krugu sve je to napravljeno i
prihvaćeno na stručnom pregledu Hrvatskih voda. Za izradu jednog ovako zahtjevnog
programa potrebno je 10 do
12 godina. Više od 90% Zagoraca bit će u zajedničkom,
organiziranom sustavu distribucije, svaka kap vode će se
kontrolirati i imat ćemo jedin-
GLAS ZAGORJA
stvene uvjete distribucije i jedinstvenu cijenu.
Za kraj vaša vizija, kada će
svi stanovnici KZŽ imati pitku
vodu?
Temeljem iskustva kao direktora Zagorskog vodovoda, i
prema poslovnom iskustvu
od ranije, postoje svi preduvjeti od projekata do znanja,
za 5 godina problem vode za
cijelo Zagorje bit će potpuno
riješen.
To je realno. U proteklom razdoblju u infrastrukturu vodoopskrbe usmjerena su gotovo
najveća državna sredstva.
Znači, optimist sam da ćemo
u sljedećih 5 godina imati završenu priču oko zatvaranja
kompletnog sustava vodoopskrbe Krapinsko-zagorske županije.
Započet ćemo se baviti i s postojećim sustavom, da ga obnovimo, rekonstruiramo. Ali
ono što trebamo uvijek istaknuti jest to da pijemo jednu
od najkvalitetnijih voda u Hrvatskoj jer je ona arteška, iz
dubine, i konstantne je i primjerene kvalitete.
POGLED S OPATOVINE
K
ao i protekle tri godine
i ovaj će histrionski ožujak biti posvećen Gumbeku
i cabaretu. Jer, i Gumbek i
cabaret važni su histrionski
međaši, od samih početaka
do danas. Gumbekovi dani
su u protekle tri godine svojim najuspjelijim predstavama pokazali da i onda kada
se nekadašnji oblik cabareta
gubi ili transformira, njegovo
naslijeđe ostaje živo, prvenstveno u glumačkom izrazu
usmjerenom izravnom obraćanju i očaravanju gledatelja.
01. OŽUJKA 2011.
predodređeni za veliku pozornicu i veliko gledalište.
To su glumci jakog stasa i
glasa, a uz to još i plemenito
uznosite pojave i nastupa.
Glumci koje lako možemo
zamisliti kao brončana poprsja u svečanom predvorju
nacionalnog nam glumišta.
Postoje, međutim, i glumci
stvoreni i krojeni za nešto
posve oprečno. Stavite li
ih na pozornicu uokvirenu
zlatnim ovalom, pred potkovasto gledalište sazdano
od višekatnih loža i ureše-
i samozvano kabaretsko kazalište, kako znamo, sreli su
se i zauvijek združili. Fadil
Hadžić, utemeljitelj, ravnatelj, pisac, i Gumbek, glumac, postali su i ostali jedinim postojanim kositrenim
vojnicima nekoć Jazavca,
danas Kerempuha, poistovjetili se s njime i postali mu
zaštitnim znakom. Nažalost,
početkom siječnja napustio
nas je i Fadil, dobri duh kulturnog života Zagreba.
otovo puna četiri desetljeća. Igrao je Gumbek
G
Gumbekovi
dani
Piše Zlatko
Vitez
M
A da bi se imalo hvale vrijedan znaèaj iliti karakter,
ne treba biti jaka glasa i stasa niti biti prikladan za
pozlaæeni portal Velikoga teatra. Ali, zato treba imati
dušu i duh, pamet i vrline.
laden Crnobrnja –
Gumbek je i svoju
posljednju ulogu odigrao u
Histrionu. Bilo je to u jesen
1999. u Doktoru pod mus,
J. B. Molièra na Opatovini. Tada smo još maštali o
Histrionskom domu koji se
danas diči i Gumbekovim
poprsjem. Stoga, odlučismo
da Gumbek ima svoje dane
i to ne slučajno u mjesecu
kada se budi proljetni život
i kada trešnje na njegovoj
Trešnjevci sramežljivo počnu pupati. U monografiji
koja je tiskana u povodu
obilježavanja četrdesete godišnjice glumačkog djelovanja (1998.), Srećko Lipovčan
je napisao: U njemu je sve
histrionsko! Postoje glumci
no kristalnim svijećnjacima,
pokazat će se da oni tu ne
pripadaju. To nije njihov prirodni okoliš, pa djeluju strano i neprikladno. Tijelo i duh
glumčev traže sebi primjerenu vrstu glumišta kojemu
će pripasti i koje će stvarati.
Tako je Mladen Crnobrnja,
od milja odvajkada zvani
Gumbek, pronašao svoje kazalište u starom Jazavcu, a
negdašnji Jazavac u kavani
Bled u Medulićevoj našao
je u Gumbeku svog glumca.
Trešnjevački fakin našao se
1964. na popisu izvođača
drugoga po redu kabaretskog programa Jazavac, pod
naslovom Da li su dva i dva
četiri? I onda se više nije dao
otpraviti. Samozvani glumac
često na televiziji, filmu, gostovao u drugim kazalištima i
družinama, ali matičnu kuću
nikada nije napuštao pripadajući joj tijelom i duhom.
Gumbeku neprijeporno pripada izdvojeno mjesto u hrvatskom glumištu. Osobitost
Gumbekove glumačke osobnosti počivala je u važnoj
činjenici da je on bio osoba
koja je znala i mogla uvjerljivo glumiti. Zaludu bi mu bio
sav trud i umijeće kada ne
bismo u njegovoj pojavi na
pozornici prepoznali osobnost. A da bi se imalo hvale
vrijedan značaj iliti karakter, ne treba biti jaka glasa
i stasa niti biti prikladan za
pozlaćeni portal Velikoga
teatra. Ali, zato treba imati
GLAS ZAGORJA
dušu i duh, pamet i vrline.
A duh i duhovitost bliski su
ne samo po zajedničkom korijenu. Čovjek bez duha ne
može biti duhovit. Duhovit
čovjek pak mora imati duha.
Duhoviti glumac zacijelo je
i otjelovljenje duha u igri.
Duhovita osoba Gumbek
bio je obdaren i glumačkim
sposobnostima, pa smo
ga zato i doživljavali u svoj
punini rođenoga glumcakomičara. Htjela to priznati
ili ne službena, akademska,
namrgođena kazališna prosudba koja od pamtivijeka
zazire od smijeha i zabavljača, a u korist mračnjaka i
zagonetača. A trebalo je uistinu biti smrknuti mračnjak
da nas Gumbek na pozornici ne obraduje, na razgali i
ne izazove barem smiješak.
Jer, on je doista bio neobičan čovjek i glumac koji je,
moguće, došao na svijet s
poslanjem da oko sebe širi
radost i duhovnost. Gumbek
je bio živa knjiga smijeha i
zaborava.
rivremenoga, kratkotrajnoga, ali ipak neporecivo blagotvornoga. I treba li
uopće napominjati: duhovitost nepatvoreno gradskoga, zagrebačkoga podrijetla
koja se ubrzano i, bojim se,
neobnovljivo gubi s naših ulica, trgova, kavana...
Gumbek mi je povjerio režiju predstave s kojom je proslavio svoju 40. obljetnicu
kazališnog rada. Predstava
se zvala Hist(o/e)rijada Senkera-Mujičića-Škrabea, a on
je upravo genijalno utjelovio lik Domobrana Jambreka. I danas mi zvone njegove riječi iz te predstave: Mi
ovaj rat zgubili ne bumo! I
nismo, dragi Gumbek, stoga
i imamo Gumbekove dane u
Histrionskom domu.
P
15
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. OŽUJKA 2011.
VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE
Piše Drago Kozina
Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina postaje Veleuèilište. Rezultat je to oèitovanja
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa,
prema kojem ta Visoka škola zadovoljava
Zakonom propisan uvjet za upotrebu naziva
veleuèilište s obzirom na to da izvodi tri razlièita studija.
Postali smo veleučilišni grad
- Ovo je značajan iskorak, jer se time
povećava dostupnost obrazovanja
široj populaciji naših mladih sugrađana, istakao je nakon što je saznao
za tu vijest župan Siniša Hajdaš
Dončić. To je značajan doprinos našoj politici stvaranja društva znanja,
jer što je veća mogućnost edukacije
ljudi, to oni postaju konkurentniji na tržištu rada, uz to što i njihov
rad više vrijedi. Isto tako možemo,
dugoročno gledano, planirati razvoj
određenih vrsta proizvodnje, odnosno pružanja usluga kojima će sutra
biti nositelji upravo ljudi, koji će
proizaći iz visokoškolskih ustanova.
Informacija o zadovoljavanju uvjeta
prerastanja Visoke škole Hrvatsko
zagorje Krapina u veleučilište, prezentirana je, 4. veljače, prilikom posjeta novom Muzeju krapinskih neandertalaca većeg broja profesora,
s kojima naša Visoka škola surađuje,
a gdje ih je pozdravio dekan prof. dr.
sc. Antun Presečki.
- Krapinska Visoka škola dugo je
planirala pozvati profesore predavače u posjet novom Muzeju i tako
ih na licu mjesta uvjeriti što je Krapina dobila. Kako je teško posložiti
slobodne termine, ispalo je najbolje
moguće. Osim što smo se mogli pohvaliti s novom muzejskom ustanovom, u isto vrijeme učinili smo to i s
dobivenim Mišljenjem Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa kako
Prilikom obilaska Muzeja krapinskih neandertalaca, javno je obznanjeno:
Krapina je veleučilišni grad
Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina zadovoljava Zakonom propisane
uvjete za upotrebu naziva Veleučilište.
- Ovo je prilika, istakao je Presečki,
da zahvalim svima onima koji su na
bilo koji način pridonijeli da Krapina
ima svoje samostalno Veleučilište,
a ne kao ekspozituru. Zahvaljujem
bivšem i sadašnjem gradonačelniku Alojzu Malogorskom i Josipu
Horvatu, bivšoj županici Sonji Borovčak, sadašnjem županu Siniši
Hajdašu Dončiću, Ivici Cerovečkom,
predsjedniku Gospodarske komore Krapinsko-zagorske županije,
prof. Kašteli, tajniku Akademije, dr.
Uzelcu koji nas je isto tako značajno
podržao. Naravno, nije izostala ni
podrška aktualnog ministra dr. sc.
Radovana Fuchsa.
Dekan Presečki najavio je da će,
očekivano, nakon tri godine, najvjerojatnije u svibnju, biti organizirana
promocija prvih diplomanata. Sada
je već deset kandidata. Uz to još je
nešto dodao: - Nekad su za nas Zagorce rekli da smo se rodili s malom
maturom i da dalje nismo krenuli.
Sve takve moramo demantirati školovanjem sve većeg broja Zagoraca
na visokoškolskim ustanovama.
UDRUGA UMIROVLJENIKA
Neki se vole, neki se trpe
Već prema tradiciji, najmasovniju
veselicu za Valentinovo u Krapini
imaju članovi Udruge umirovljenika. Njima je to, naravno, na čast, a
što bismo rekli onima koji su nešto
manjih godišta, prepuštamo vašoj mašti na volju. No, možda je i u
tome bit. Kako? Dok si mlad ne stigneš se zabavljati, juriš neke druge,
materijalne stvari, a kad spoznaš svu
prolaznost toga, pitaš kad će penzići organizirati kakvu zabavu kako bi
nadoknadio (pokušao) ono što sam
propustio. Sve rečeno, spada u sferu
filozofiranja. Vraćamo se krapinskoj
Udruzi koja je tijekom prošle godine,
u prosjeku, okupljala nešto manje od
800 članova.
Kako je bilo na proslavi Valentinova
pitali smo Zdenku Grilec, predsjednicu ove udruge. - Da ne ispadne hvalisanje, ali ako kažem da se odazvalo
248 ljudi, onda taj podatak govori
dovoljno. Posebno me veseli što su
na toj proslavi – zabavnoj večeri,
održana je u KTC-u, sudjelovali i članovi naših udruga iz Đurmanca i Radoboja. Sve u svemu, bilo je veselo i
zabavno, a plesni podij je uvijek bio
16
Na proslavi Valentinova uz krapinske umirovljenike sudjelovali su i èlanovi udruga iz
Ðurmanca i Radoboja. Sve u svemu, bilo je
veselo i zabavno, s uvijek ispunjenim plesnim
podijem, jer kad muzika svira onda ti i reuma, kako kažu, da mira.
ispunjen, jer kad muzika svira onda ti
i reuma, kako kažu, da mira. A bilo je
tu i plesa srca, ne radi nagrade. Dio
ih je tako dokazivao svoju ljubav, a
zaplesali su i oni koji se, kako kažu trpe. I to je vrsta ljubavi, našalila se
gospođa Grilec, jer kako bi nekoga
mogao trpjeti, ako ga ne voliš. Sve u
GLAS ZAGORJA
svemu jedna uspješna večer zabave
dobro je organizirana i pogled je već
usmjeren budućim događanjima.
Obilje popusta za
umirovljenike
Već ovaj mjesec, 20. ožujka, organiziramo izlet na Čakovečke bazene.
A kako vrijeme brzo ide začas ćemo
se pakirati u predsezonsko kupanje
na moru. Naravno, vodimo brigu i o
nekim drugim pogodnostima za umirovljenike – naše članove (Godišnja
članarina je svega 40 kn). U takve
svakako možemo ubrojiti npr. popust u visini od 30% prilikom korištenja autobusnih linija tvrtke Presečki
Grup iz Krapine. Uz predočenje članske iskaznice Matice umirovljenika
Hrvatske ostvaruju se popusti od
5-20% na razne usluge Croatia osiguranja, a popust od 5% ostvaruje se
i kod Keramiksa u Polju Krapinskom
kod kupnje građevinskog materijala. U brigu za članstvo, kako ističe
predsjednica udruge Zdenka Grilec,
ubrajamo i organiziranje raznih tradicionalnih okupljanja kojih će biti
još do kraja godine, ali o njima više
u nekom od idućih brojeva našeg
magazina.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
KULTURA
01. OŽUJKA 2011.
KONJOGOJSTVO
S pisanicama u Galeriju
U prigodi uskršnjih blagdana, Galerija grada Krapine priprema izložbu pisanica. Svojim radovima (pisanicama
izrađenim u različitim tehnikama)
mogu sudjelovati učenici osnovnih i
srednjih škola kao i likovni umjetnici
i pojedinci koji se bave oslikavanjem
i izradom pisanica.
Primjenjive su sve tehnike od arhaičnih (pisanje voskom, bojanje kistom,
lukom, krep papirom...) do modernih izrada iz različitih materijala i
Svi su prošli licenciranje
tehnikama, a ni dimenzije nisu zadane. Naime, želja je organizatora prikazati različite tehnike oslikavanja i
izrade pisanica, a kako bi je obogatili
različitim sadržajem, predlažu temu
Križnog puta koja se može realizirati
slikarski ili kiparski. Izložba nema natjecateljski karakter i bit će otvorena
15. travnja. Radove treba dostaviti u
Galeriju grada Krapine, Magistratska
25, najkasnije do 8. travnja 2011.
(telefon 049/370 810). (D. K.)
Haiku pjesnici, javite se
Pučko otvoreno učilište Krapina i
Društvo hrvatskih haiku pjesnika
raspisali su natječaj za 13. Haiku dan
Dubravko Ivančan Krapina 2011. Kao
i dosadašnjih godina pjesnici imaju
mogućnost pisanja svojih haiku radova na književnom jeziku ili na kajkavskom narječju. Tema je slobodna.
Kuvertu s priloženom šifrom i poda-
cima o autoru te napisanim radovima treba poslati Pučkom otvorenom
učilištu Krapina do 15. ožujka 2011.
Na natječaj treba poslati ukupno
šest radova, a najbolje će odrediti
prosudbena komisija. Nagrađena će
biti po tri rada u svakoj kategoriji na
završnoj priredbi koja će se održati
27. svibnja 2011. (D. K.)
EKOLOGIJA
Prijatelji šuma
U ispunjavanju odgovora na postavljena pitanja, kao što se vidi, Dea
Presečki imala je veliku podršku. No, ona je i bez šaptanja bila uspješna.
Ujedinjeni narodi, kroz proglašenje
2011. - godinom šuma, izražavaju
svoju zabrinutost za stanje u kojem
se one nalaze. Sve se više zaboravlja njihova prvenstveno ekološka
funkcija, njihov značaj kao tvornice kisika, pa tek potom izvor drvne
mase koja je kao sirovina potrebna
u raznim vrstama industrije.
U Hrvatskoj je stanje zadovoljavajuće, gdje se dijelom relativno dobro
gospodari. Manje je dobro u gospodarenju privatnim šumama, jer
se ne saniraju posljedice prevelikog
iskorištavanja šuma. Uz to, sve se
više uništavaju i smanjuju staništa
životinja, rečeno je prilikom pred-
stavljanja projekta promicanja zdravih šuma u O.Š. Augusta Cesarca u
Krapini. Naime, tamo je na prigodan
način učenicima i novinarima predstavljen ukupan projekt kojim se u
nas obilježava Godina šuma. Njime
je obuhvaćeno i pet tisuća mladih u
Krapinsko-zagorskoj županiji, tom
je prilikom istakao Ivan Martinić,
profesor na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu, a koji je jedan od njegovih
nositelja.
Mladi, a njima se pridružio i župan
Siniša Hajdaš Dončić, su ispunjavanjem prigodnog testa za svoje
iskazano znanje, dobili diplome:
Prijatelj šuma. (D. K.)
Odabir pastuha na imanju Mirka Majseca, predsjednika
Županijske udruge uzgajivača konja Krapina
Na razini cijele Hrvatske, Središnji
savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, organizirao
je tijekom veljače licenciranje
pastuha za ovogodišnju pripusnu
sezonu. To znači, jer se vodi briga
o selekcijskom uzgoju, da će samo
ona grla za koja njihovi vlasnici
nakon provedenog komisijskog
utvrđivanja dobiju licencu, biti
korištenja u parenju.
Koliko je strog odabir, najbolje govori podatak da dobivena licenca
traje samo jednu godinu. Naravno,
takav pristup, kako ističu uzgajivači
konja, ima i odjeka na terenu. Naime, već i sami uzgajivači prilikom
odabira ždrebadi, koja će kasnije
služiti za rasplod moraju znati sagledati sve potrebne tipske kvalitete određene vrste konja.
Da je to tako uvjerila se i komisija Saveza, u kojoj su bili Mirko
Majsec, predsjednik Županijske
udruge uzgajivača konja Krapina
i potpredsjednik Središnjeg saveza, Slaven Kolarić, voditelj konjogojstva Saveza te Zdravko Kabić,
predstavnik konjogojskih ergela.
Svako grlo u postupku licenciranja
prošlo je pomni pregled, a ukupna
ocjena zbir je mjernih kriterija, a
oni vizualni samo su njezin manji dio. U usporedbi s ostalima,
jer sada nakon ovog odabira ima
pred sobom ukupnu sliku svih rasplodnih muških grla, predsjednik
Majsec s ponosom ističe da su
Zagorci po kvaliteti rasplodnih pastuha u vrhu.
Na ovaj odabir, koji je obavljen
10. veljače, dovezena su 24 grla.
Zahvaljujući ispunjavanju zadanih
kriterija, te kvaliteti uzgoja, prvog,
drugog i trećeg odabira sva ova grla
dobila pozitivne ocjene. (D. K.)
EUROPA DONA
Besplatni pregled ultrazvukom
Udruga Europa Donna, putem svojeg Foruma za borbu protiv raka dojke i
ove godine nastavlja svoju humanitarnu aktivnosti. Želja nam je poboljšati
zdravlje žena i što više preventivno djelovati, ističe predsjednica udruge Jasna
Buconjić.
U ovoj godini tijekom ožujka organiziramo, zahvaljujući prikupljenom novcu
(kojim će biti plaćen pregled za 50 žena), dijagnostičku pretragu ultrazvukom,
a kojim bi obuhvatili populaciju žena između 30 i 40 godina života, odnosno
one koje još do sada nisu obavile takav pregled, a prednost će imati i one koje
dolaze iz obitelji u kojima je netko već ranije obolio od te bolesti.
Ultrazvučni pregledi obavit će se 10. i 11. ožujka ove godine u Poliklinici Polančec u Krapini (nakon 13 sati). Predbilježbe se primaju (do popunjenja)
putem telefona:
098/671822 ili 371 450 u vremenu od 8-12 sati (za termin 10. veljače)
098/9282128 ili 371 543 u vremenu od15-18 sati (za termin 11. veljače).
GLAS ZAGORJA
17
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. OŽUJKA 2011.
8. MALI ŽUPANIJSKI FAŠNIK
Maškare preuzele vlast
Svi sudionici 8. malog županijskog fašnika, koji su organizirali
Turistička zajednica grada Krapine, Destinacijsko promidžbeni
klub Zeleni bregi iz Pregrade i
Radio Hrvatsko zagorje Krapina,
pobjednici su navedene manifestacije i nagrađeni su slatkim
paketima, glazbenim linijama te
ostalim poklonima.
Mali fašnik, koji se 26. veljače
održao u Krapini, okupio je brojne mališane i roditelje na Trgu
Ljudevita Gaja gdje su se predstavile vrtićke i školske grupe iz
cijele naše Županije.
Uz ples, pjesmu i recitaciju
predstavili su se tako Predškolska grupa za djecu s posebnim
potrebama u OŠ pri Specijalnoj
bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Dječji vrtić
Cvrkutić Oroslavje, Bubamara iz
18
Donje Stubice, Zvirek iz Stubičkih
Toplica, Kesten iz Klanjca, Gustav
Krklec iz Krapine i neformalne
grupe. Mali županijski fašnik održan je pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Grada
Krapine, stoga je predstavljanju
grupa prethodila primopredaja
ključeva dožupana Anđelka Fereka Jambreka fašničkom princu
Ivanu Pogačiću. Tako su uz nastup Krapinskih mažoretkinja i
Krapinskog puhačkog orkestra
vlast preuzela djeca, za koju je
organiziran
krafna-domjenak
krapinskog Pekoma i besplatni
autobusni prijevoz. Sponzori nagrada bili su OMCO Croatia i BDF
servis iz Huma na Sutli, sponzori
paketa Turistička zajednica KZŽ,
TZ grada Krapine, TZ općine Hum
na Sutli, Udruga žena Humsko
srce, Humska klet iz Huma na
GLAS ZAGORJA
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. OŽUJKA 2011.
Samo se vi opustite
U fašnièko vrijeme najbolje je prepustiti se
valu maskiranja i smijeha, te tako baciti
svakodnevici rukavicu u lice! Upravo zbog
toga morate sudjelovati u Krapinskim špelancijama, tjednu veselja i zabave koji organizira Turistièka zajednica grada Krapine od
1. do 5. ožujka 2011.
Sutli te Knjižara i papirnica Kiko
iz Pregrade. Donacije za najmlađe osigurali su Presečki grup iz
Krapine, općina Stubičke Toplice, grad Oroslavje te Krakom,
Krapina. Obilje veselja, smijeha i zabave u program RHZK-a,
donijeli su javljanjima uživo s
Trga Tomislav Lež, Damir Glas,
Berislav Obadić i Dragan Kušec i iz studija Monika Briševac.
U utorak, 1. ožujka u 19 sati
očekuje vas maskirano otvorenje izložbe Maske i žene u
Galeriji grada Krapine. U prigodnom fašničkom programu
maskirani nastupaju Tamburaši i Mješoviti zbor KUD-a Pavao
Štoos iz Dubravice pod vodstvom prof. Mihaele Horvat,
Udruga žena Bobovljanke koje
će izvesti igrokaz, te dvije violinistice Iva Kralj i Lara Silvestri
Valdevit.
U srijedu, 2. ožujka u 19 sati
ne smijete propustiti Promociju Zvonca u Maloj dvorani
POU Krapina gdje ćete saznati
koje vesele zgode i nezgode su
se ove godine našle na tapeti
uredništva ovog vremešnog lista koji uveseljava Krapinčane
već punih 105 godina!
A da bi se smijeh čuo i u krapinskoj ljepotici, Festivalskoj
dvorani, tu su članovi KUD-a
Krapina koji će u četvrtak, 3.
ožujka premijerno predstaviti
svoj novi kazališni biser Dnevnik ružičaste TV koji je na rasporedu (naravno) u 19,30 sati.
U petak, 4. ožujka smijeh i dalje stanuje u Festivalskoj dvorani gdje nam dolaze u goste
glumci Teatra EXIT s hvaljenom, nagrađivanom i navijeke rasprodanom predstavom
Shakespeare na EXIT! Upoznajte Romea i Juliju, Hamleta,
Ofeliju, Macbetha i njegovu
krvavu Lady, Antonija i Kleopatru, Mletačkog trgovca, Tita
Andronika, Kralja Leara, Richarda III., Henrika VIII. i mnoge
druge, kakve ih još nikada niste
vidjeli u ovoj iznimno uigranoj
i virtuoznoj glumačkoj igri koja
počinje u 19 sati.
Krapinske špelancije završavaju kako to i priliči – velikom
Fašničkom povorkom u subotu, 5. ožujka gdje se očekuje
dolazak maskiranih skupina
ne samo iz Krapine i okolnih
općina nego i dalje... Najljepše maske po ocjeni stručnog
žirija očekuju vrijedne nagrade, a svi se zainteresirani
i maskirani pozivaju ispred
krapinske O.Š. Ljudevita Gaja
u 14.45 sati otkud će povorka
krenuti prema Trgu Ljudevita
Gaja gdje prigodan program
počinje u 15 sati.
Budite dio Krapinskih špelancija - jedan tjedan odvojite za
maskiranje, smijeh i veselje!
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618
e-mail: ljekarna-zabok@kr.t-com.hr
Radno vrijeme od 7 do 20 sati,
nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20,
subotom od 7,30 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
GLAS ZAGORJA
19
GRAD KLANJEC
01. OŽUJKA 2011.
EKOLOGIJIA
Klanjec – mjesto
poželjno za život
Željko Kolar, gradonačelnik Klanjca i član ED
Japica - riječi nisu samo obećanja
Na području Klanjca djeluje se aktivno. Na nedavnoj godišnjoj skupštini Ekološkog društva Japica kratki
osvrt na dosadašnji rad otkrio je
brojne aktivnosti za očuvanje pri-
rodnih i kulturnih vrijednosti klanječkog kraja.
Staza na Cesarsku goru, započeta
inicijativom prof. Mirjane Štih i njene
eko-grupe u Osnovnoj školi, surad-
njom s gradskim i županijskim službama, danas je najuređenija Poučna
staza u Zagorju.
U okviru projekta Pinklec na rame, u
pohodima okolicom grada polaznici
evidentiraju divlja odlagališta, sugeriraju mjesta postavljanja zelenih
otoka, predlažu i organiziraju sadnju
stabala, uređenje cvjetnih gredica.
Predlažu gradu čiji je gradonačelnik
Željko Kolar, član Ekološkog društva,
riječju i djelom. Tako će u 2011. na
području grada biti postavljeno 5 zelenih otoka; ugovorom s Fondom za
zaštitu okoliša predviđeno je zatvaranje odlagališta Medvedov jarek,
predstoji zamjena postojeće gradske
javne rasvjete ekološkom, kakva je
već instalirana kod spomenika himni
u Zelenjaku. Dva puta godišnje, u
suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo KZŽ, ispituje se kvaliteta vode
Piše Dunja Horvatin
Lučelnice, izvršena je analiza vode u
bunarima zainteresiranih građana…
U ostvarenja proteklog razdoblja ovdje kao vrhunac uspjeha, nisu nabrajani kilometri asfaltiranih cesta, već
uređenje Poučne staze na Cesarsku
goru, šetnica uz rijeku Sutlu… Planira se uređenje i očuvanje izvora pitke vode, sanacija divljih odlagališta,
projekt proglašenja Cesarske gore
zaštićenim krajolikom. Bez obzira na
onih nekoliko metara vode što predstavlja granicu, okolišnom politikom
i brigom za dugoročnu dobrobit svojih građana, grad Klanjec već pripada
EU. Klanjčanima je to svojevrsna garancija očuvanja prirodnih i kulturnih
vrijednosti, a budućim generacijama
mjesto poželjno za život.
Sutla nije samo rijeka, rijeka je više od samo vode
Prezentacija rezultata projekta Studija
inventarizacije i utvrđivanje stanja biološke
raznolikosti rijeke Sutle koji su provodile dvije
Javne ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima: Krapinsko-zagorske
i Zagrebačke županije, održana je nedavno u
Gradskoj knjižnici u Klanjcu.
Projekt se provodio u suradnji s Geotehničkim fakultetom Sveučilišta u
Zagrebu, Društvom za zaštitu prirode Hrvatske - Natura i Hrvatskim ihtiološkim društvom, a sufinanciralo ga
je Ministarstvo kulture.
Sutla krajoliku daje posebnost, a bogatstvom života u vodi i uz nju, oduvijek je privlačila velike i male, nadahnjivala pjesnike i umjetnike. Kao
rijeka i kao voda, Sutla je klanječkom
kraju od neprocjenjive važnosti. Radi
očuvanja, zaštite i budućnosti, svrha
je projekta bila utvrditi stanje biološke raznolikosti. Rezultatima dobivenim obradom 30 lokaliteta utvrđeni
su povoljni uvjeti za razvoj makrofita
i bogatstvo života u njenom koritu.
Rijeka Sutla je i granica sa Slovenijom i - EU gdje je još 2000. usvojena
Okvirna direktiva o vodama. Njom
su obuhvaćene sve vode, od podzemnih, bara i jezera do rijeka i potoka,
s ciljem sačuvati vode što prirodniji-
Klanjec - dvije obale jedne rijeke
ma, sa svom raznolikošću biljnog i
životinjskog svijeta. Riječni slivovi
moraju biti zaštićeni kao cjelina koja
obuhvaća cijelo područje uz rijeku.
Dijelom zahvaljujući Direktivi i neuređenosti slovenske obale, očuvanoj
obalnoj vegetaciji, Sutla obiluje raznolikošću flore i faune, a nedaleko
Suradnja sa svim žiteljima
Okupljene članove klanječke Ekološke udruge Japica, na redovnoj izbornoj godišnjoj Skupštini pozdravili su
klanječki gradonačelnik Željko Kolar,
Ivan Ištok, ravnatelj Javne ustanove
za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima KZŽ s kojom je od svog
osnivanja ova udruga vrlo uspješno
surađivala, a posebice na aktivnostima vezanim uz zaštitu Sutle, Cesarske gore i uređenja eko staze, te
Dunja Horvatin, predsjednica Saveza
ekoloških udruga KZŽ koja se malim
prigodnim poklonom na suradnji
zahvalila dosadašnjoj predsjednici
Mirjani Štih.
Skupštini su se odazvali i predstavnici ostalih klanječkih udruga s kojima
20
Nova predsjednica klanječkih ekologa je Željka Kramarić,
tajnica je ostala Mira Hrbud Kolar, dok su u Izvršni odbor
članovi udruge izabrali uz predsjednicu i tajnicu još i Ružicu
Blažinčić, Vlastu Čižmek, Miroslava Čukaca, Brankicu
Greblički, Stelu Mlinarić, Marijana Plaška i dosadašnju
predsjednicu Mirjanu Štih. Članice Nadzornog odbora
nisu se mijenjale te su ponovno izabrane Lena Brajković,
Milka Hrbud i Gordana Novosel.
će Eko udruga Japica i dalje surađivati pa su tako među gostima bili i članovi HPD Cesargrad, Udruge vinara
Antun Mihanović, Udruge mladih
Mozak, ŠRD Sutla, DVD Klanjec, Lovačkog društva Kuna i Ogranka MH
Klanjec.
Uz prihvaćanje izvješća o radu za
prošlu godinu, u ovogodišnjem programu rada kojeg prati i financijski
plan, klanječki su ekolozi odlučili staviti naglasak na identifikaciju, očuvanje i zaštitu izvora pitke vode na
području grada, pismom namjere na
GLAS ZAGORJA
Klanjca na uzvodnom toku, pronađeni su tragovi prisutnosti vidre i dabra.
Preporuka je struke da Sutlu treba
sačuvati od svih mogućih zagađenja
i regulacija toka. Slijedom toga, vjerojatno će porječje Sutle zajedno s
Cesarskom gorom ući u projekt proglašenja zaštićenog krajolika.
Piše Snježana Ricijaš
aktivnu suradnju pozvati sve mjesne
odbore te nastojati u svoje članstvo
uključiti mještane iz svih klanječkih
naselja, a nastavit će se, naravno, i
cijeli niz uobičajenih edukativnih i
drugih aktivnosti poput rekreacijskog pješačenja pod nazivom Pinklec
na rame i put pod noge. Na Skupštini
je dosadašnje Pinklece prezentacijom predstavila voditeljica pješačenja Brankica Greblički.
Na samom kraju, uz zahvalu na trudu i uspješan rad prvoj predsjednici
Ekološke udruge Japica Mirjani Štih,
nova se predsjednica Željka Kramarić
zahvalila na ukazanom povjerenju, a
večer je završila uz domaće kolače
koje su pripremile same članice.
GRAD KLANJEC
01. OŽUJKA 2011.
KULTURA
Piše Snježana Ricijaš
Sjećanje na patera Marijana Gajšaka
U prepunoj kino dvorani Kulturnog centra bogato opremljenu likovnu monografiju koju kao izdavač potpisuje Filozofsko-teološki
institut Družbe Isusove, a suizdavači su Grad Klanjec, Ogranak
Matice hrvatske Klanjec i Galerija
Laudato, predstavili su autori dr.
sc. p. Tonči Tstenjak, prof. Stanko
Špoljarić, tehnički urednik prof.
Mario Lenković i p. Ivan Cindori. Uz njih na monografiji su još
radili dr. sc. p. Vladimir Horvat i
prof. Mirela Lenković. Nakon pozdravne riječi gradonačelnika
Klanjca Željka Kolara, u nadahnutom predstavljanju monografije koja na dvjestotinjak stranica
predstavlja iznimni umjetnički
opus p. Gajšaka, svećenika Družbe Isusove i akademskog kipara i
slikara, autori i suradnici biranim
su se riječima prisjetili njegova
umjetničkog puta, ali i suživota
s ovim iznimno produhovljenim i
samozatajnim Klanjčanom.
Važnost ovog događaja možda
najbolje ilustriraju riječi Denisa
Derka objavljene u Obzoru Večernjeg lista upravo 5. veljače
- Isusovac, slikar i kipar rođen u
okolici Klanjca, Marijan Gajšak
napokon je dobio reprezentativnu monografiju koja potvrđu-
Uz godišnjicu smrti p. Marijana Gajšaka, isusovca
i vrsnog umjetnika, Ogranak Matice hrvatske Klanjec u suradnji s Filozofsko-teološkim institutom
Družbe Isusove, Gradom i Kulturnim centrom Klanjec priredio je u subotu, 5. veljače predstavljanje
monografije Marijan Gajšak - sakralna umjetnost,
a u nedjelju 6. veljače, na sam dan smrti p. Gajšaka, misno slavlje u klanječkoj župnoj crkvi po
bizantsko-slavenskom obredu predvodio je mons.
Nikola Kekić, grkokatolički biskup križevački uz sudjelovanje Ćirilo-Metodova kora iz Zagreba.
je visoke umjetničke domete…
Samozatajni Gajšak za života
je imao samo pet samostalnih
izložbi, brojnim njegovim radovima danas se gubi trag, ali monografija će zacementirati njegov
doprinos hrvatskoj, i to ne samo
sakralnoj umjetnosti. Predsjednik klanječkog Ogranka Matice
hrvatske Nikola Filko najavio je
nove aktivnosti vezane uz pridavanje dostojnog značaja p. Gajšaku u njegovom rodnom kraju,
a među najznačajnije svakako
pripada postavljanje jedne od
najpoznatijih njegovih skulptura
na Vidikovcu. U glazbenom dijelu ove lijepe večeri nastupila
je Lucija Jelušić, mlada učenica
FAŠNIK 2011.
Sve počne kod Venteka
Svi zainteresirani za sudjelovanje u povorci mogu se javiti u
turističke zajednice ili doći na
mjesto okupljanja - na parkiralište kod Venteka u 11 sati gdje
se moraju prijaviti voditelju
Fašničke povorke. Na
fašničkoj zabavi, koju
po završetku programa, za sve sudionike
ove godine priređuje Turistička zajednica Tuhlja, uz
srednje glazbene škole. Dan nakon prezentacije ove vrijedne monografije, a sve kao dio programa
pod zajedničkim nazivom Sjećanje
na život i djelo p. Marijana Gajšaka, u župnoj crkvi u Klanjcu prvi je
put služena misa po bizantsko-slavenskom obredu koji je p. Gajšak
posebno volio. Misu je predvodio
mons. Nikola Kekić, grkokatolički
biskup križevački uz arhimandrita
Zvonimira Kurečića te klanječkog
župnika p. Franju Jesenovića i vlč.
Franju Glasa. Poseban doživljaj
klanječkim je vjernicima priredio
Ćirilo-Metodov kor, muški pjevački zbor pod ravnanjem prof.
Igora Kosa, a njihovo sudjelovanje u ovom misnom slavlju bilo je
istovremeno i sjećanje kao i izraz
zahvalnosti za trenutke koje su u
svom zboru podijelili s p. Gajšakom.
Sjećanje na p. Gajšaka
(s predstavljanja monografije)
dobru hranu, glazbu i ples pod Trdi štuc i tuheljski Klopotec,
maskama, dodijelit će se i nov- nakon stroge cenzure, po cijeni
čane nagrade najuspješnijim od samo 1000 lipa, moći će se
maskama. Organizatori su i ove kupiti od petka, 4. ožujka na uogodine osigurali nagrade u izno- bičajenim prodajnim mjestima
su od 2.000 kuna za prvo, 1.500 te na štandu Fašničke republike
za drugo i 1.000 kuna za treće na placu u Klanjcu, gdje će Grad
mjesto, a utješnim novčanim Klanjec svakog kupca novina ponagradama bit će nagrađeni i častiti kuhanim vinom ili čajem.
svi drugi sudionici. Zajedničke
Tradicionalnu fašničku povorku i ove gofašničke novine, dine u suradnji s Neregistriranom fašničkom
klanječki Samo udrugom organiziraju Turističke zajednice graneč, kumrovečki da Klanjca i općina Tuhelj i Kumrovec. Fašničkim spelancijama sudionici ovogodišnje povorke nasmijat će građane u nedjelju, 6. ožujka
2011. i to:
KLANJEC - Zelenjak
KUMROVEC - STARO SELO
11,00 - Dječji fašnik
12,00 - Dolazak fašničke povorke
KLANJEC - TRG ANTUNA MIHANOVIĆA
13,45 - Uvod u fašnik s dječjim vrtićem Kesten
14,00 - Dolazak fašničke povorke
TUHELJ - OPĆINSKI TRG
15,00 - Dječji fašnik
16,00 - Dolazak fašničke povorke
GLAS ZAGORJA
21
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. OŽUJKA 2011.
KULTURA
Promotori humskog kraja
Piše Monika Briševac
- Neki od članova aktivno sviraju
već više od 60 godina i uzor su
mladim upornim sviračima. Ponosni smo na njih i brojne nastupe koje tijekom godine uspješno
organiziraju - rekao nam je predsjednik Josip Debeljak.
Limena glazba svake godine aktivno sudjeluje na Smotri limene
glazbe KZŽ, na kojoj se stručno
ocjenjuje rad i napredak. U orkestru su uglavnom amateri, pa
dobre ocjene žirija uvijek laskaju. Često nastupaju uz pratnju
Desiničkih mažoretkinja, orkestar je predstavljao humski kraj
diljem Hrvatske, Slovenije, Crne
Gore, pa i Francuske.
Jedna od prioritetnih zadaća
i dalje ostaje širenje glazbene
kulture i obučavanje mladih
glazbenika. Danas su dobitnici brojnih zahvalnica, pohvala i
Projektima u razvoj
Općina Hum na Sutli i projektni partneri prijavili su se za
dostavu prijedloga projekata
u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska
2007. - 2013., sa četiri projekta. To su sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog
otpada u Humu na Sutli i izgradnja meteornog kanala,
spremnika vode i biofiltera za
potrebe zatvaranja odlagališta
neopasnog otpada Tuncovec
u Sloveniji. Drugi projekt su
sinergijski učinci pograničnih multikulturnih identiteta,
zatim treći je voda na dlanu,
obnova napajališta i vrela SloHr, te posljednji projekt - čist
okoliš pograničnog područja
- odvodnja otpadnih voda na
napravu za pročišćavanje.
Prijave su uvrštene u fazu provjere administrativne suglasnosti i
prihvatljivosti te u ocjenjivanje
22
kvalitete. Konačnu odluku o projektima preuzeo je Zajednički
nadzorni odbor IPA - Operativnog programa Slovenija - Hrvatska. Projekti - sinergijski učinci
pograničnih multikulturnih identiteta i čist okoliš pograničnog
područja - odvodnja otpadnih
voda na napravu za pročišćavanje, ocijenjeni su pozitivno, sa 83
odnosno 85 bodova.
- Angažman na pripremi svih
potrebnih radnji i dokumenata
bio je profesionalno odrađen
od strane općine Hum na Sutli,
te naših slovenskih partnera.
Nažalost, izdvojena sredstva
koja je EU odredila za te i slične projekte nisu bila dovoljna
za sve one koji su dobili prolaznu ocjenu. Ostaje nam šansa
i nada da se s istim projektima kandidiramo ponovno početkom 2012., ističe načelnik
Zvonko Jutriša.
Limena glazbu Vetropack Straže prošle godine
obilježila je 75. godina djelovanja. Svih tih godina
aktivni je sudionik važnih događanja u humskom
kraju. Entuzijazmom članova te njihovog stručnog
voditelja prof. Ljudevita Gečeka, zadržala je
kontinuitet i visoki nivo kvalitete.
priznanja. Inače, za one koji ne
znaju, osnivač i sponzor limene
glazbe Vetropack Straže je sama
tvornica stakla.
Josip Debeljak, za potpredsjednika Živko Kranjec, a Miro Štih
imenovan je za novog tajnika od
strane Upravnog odbora.
Uz potporu
Vetropacka Straže
Uvijek uz
oduševljenu publiku
Bilo je to 1953., kada je Limena glazba osnovana unutar Industrijske čete Tvornice stakla
Straža. Uprava tvornice kupila
je i poklonila glazbenicima instrumente i podupirala njihovo
djelovanje od samog početka.
Limenu glazbu u tim je godinama vodio Franjo Krhlanko.
Između osamdesetih i devedesetih godina Limena glazba doživjela je svoj najviši stvaralački
procvat. Novo rukovodstvo izabrano je 1998. - za predsjednika
Josip Debeljak, stručni voditelj
prof. Ljudevit Geček, a tajnik
Vladimir Večerić.
Proširen je od tada repertoar,
počele su se svirati i zahtjevne
melodije, a upornim radom i
vježbanjem orkestar je postao
ponovno respektabilan u svom
okruženju. Limena glazba 1999.
održala je i svoj prvi samostalni božićni koncert u humskoj
kinodvorani, i od tada, to je
postalo tradicija. Kasnije su nabavljeni novi instrumenti, nove
uniforme… Danas Limenu glazbu čini 51 član, aktivno svira njih
38. Od 2007. Upravni odbor čine
Josip Debeljak, Božo Irgeher,
Vlado Večerić, Živko Kranjec,
Miro Štih, Branko Miklaužić te
Nino Večerić. U Nadzorni odbor
imenovani su Alojz Čućek, Danijel Kranjčec i Darko Boršić. Za
predsjednika ponovno je izabran
Prošlu, jubilarnu 2010. obilježile
su uglavnom pripreme za Smotru limene glazbe na kojoj su
zasluženo dobili odlične ocjene.
Od važnijih nastupa treba spomenuti koncert u Rogaškoj Slatini uz Soteliju i Sinišu Miklaužića,
nastupe u Novom Vinodolskom
na karnevalu, u Vetropack Straži
- povodom 150. obljetnice, doček dvaju predsjednika Hrvatske
i Slovenije, te pred kraj godine
godišnji koncert, na kojem su
oduševili vjernu publiku.
Sigurni smo da će Limena glazba
i dalje promovirati zagorski kraj,
našu kulturu, a mlađi glazbenici
nastaviti bogatu tradiciju orkestra u humskom kraju.
Podrška koju imamo od čelništva Općine, našeg osnivača tvornice Vetropack Straže te ostalih
tvornica, udruga i dobronamjernih sugrađana, obvezuje nas da
i dalje radimo na unapređenju
i razvoju glazbene kulture, te u
svakoj prigodi svojim nastupima
dajemo jednu pozitivnu notu.
Tako ćemo doživjeti i stotu ističe se u brošuri objavljenoj u
prosincu prošle godine, povodom 75 godina djelovanja Limene glazbe Vetropack Straže.
Uz ostale programe, koji su
uglavnom redovni, namjeravaju
obilježiti i tih 75 godina postojanja uz ovogodišnji Dan općine
Hum na Sutli.
GLAS ZAGORJA
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. OŽUJKA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
U Humu na Sutli sve
normalno funkcionira
U zakonskom roku u toj općini
nije donijet proračun, pa je slijedom zakona raspušteno Općinsko vijeće. Imenovani vladin
povjerenik ima obavezu osigurati ostvarivanje prava i obveza
građana i pravnih osoba do uspostave njezinih predstavničkih
tijela.
Davor Krajačić okupio je odmah
sve političke opcije, da ih upozna, da razgovaraju i razmijene
mišljenja. Prisutni na sastanku
usuglasili su se da se izbori provedu unutar 60 dana.
- Zakonski rok za provođenje izbora je 60 dana, pa bismo vrlo
brzo mogli imati vijeće. Čekamo da Vlada raspiše dan izbora
i nadam se da će do 1. svibnja
vijeće biti konstituirano. Time
bi dužnost povjerenika prestala,
navodi Davor Krajačić. Imenovanim povjerenikom zadovoljan je
načelnik općine Zvonko Jutriša.
- Moram izraziti zadovoljstvo
što smo dobili čovjeka koji zna
posao i vrlo brzo smo dogovorili
sustav funkcioniranja - ističe načelnik te dodaje:
- Svi ranije započeti projekti
realizirat će se prema planu,
također i sve ostalo normalno
funkcionira. Najvažnije je bilo
uspostaviti sustav plaćanja, studentske i učeničke pripomoći i
ostala financiranja. Vrtić je bio
izniman slučaj, pozajmicu za
plaću dala je naša tvornica Vetropack Straža, kojoj su financijska sredstva vraćena.
Za izbore u Humu na Sutli bit će
potrebno oko 120.000 kn.
(M. B.)
Vlada Republike Hrvatske 3. veljače ove godine
donijela je Rješenje o raspuštanju Općinskog vijeća
Općine Hum na Sutli, a 11. veljače Davor Krajačić
službeno je imenovan povjerenikom za obavljanje
poslova iz nadležnosti Općinskog vijeća.
Načelnik Zvonko Jutriša i Vladin povjerenik Davor Krajačić
KULTURA
Piše Monika Briševac
Na spomen Rikardu Jorgovaniću
- Prijedlog za nagradu mogu
dostaviti autori, nakladnici,
ustanove, građani i članovi
Povjerenstva, a za nju mogu
konkurirati sve vrste književnih
djela autora koji su porijeklom
iz Hrvatskoga zagorja, koji žive i
stvaraju na području Hrvatskoga
zagorja, koji svojim radom daju
izniman doprinos u promoviranju književnih vrijednosti ili koji
u svojim djelima promoviraju
i druge vrijednosti Hrvatskoga
zagorja. Uvjet je i da djela nisu
nagrađena nekom književnom
nagradom. Prijaviti se mogu
autori, odnosno izdavači djela
objavljenih kod hrvatskih nakladnika tijekom razdoblja od
11. travnja 2010. do 31. ožujka
ove godine.
U slučaju sunakladništva, naslov
prijavljuje jedan od nakladnika.
Upravni odbor Hrvatskozagorskoga društva i načelnik Općine
Zvonko Jutriša pridržavaju pravo
uvida u svu potrebnu dokumentaciju radi utvrđivanja prava
ispravnosti prijava. Nagrada se
sastoji od Povelje i novčanoga
Hrvatskozagorsko književno društvo i Općina
Hum na Sutli objavili su poziv za prikupljanje
prijedloga za dodjelu književne nagrade Rikard
Jorgovanić. Ovom nagradom njeguje se sjećanje
na ime i djelo jednog iz plejade znamenitih i
zaslužnih Zagoraca, Rikarda Fliedera Jorgovanića,
rođenoga u Malom Taboru. O nagradi i
nagrađenima, kako konkurirati i kako se prijaviti
doznajemo od voditeljice Narodne knjižnice
Hum na Sutli, Narcise Brezinščak.
iznosa i ne može biti podijeljena na više autora ili djela, kao ni
uskraćena. O izboru nagrađenog
odlučuje Povjerenstvo koje obavještava Upravni odbor HZKD i
načelnik Jutriša.
O povijesti književne
nagrade Rikard Jorgovanić
Narodna knjižnica Hum na Sutli
2006. predložila je Općini da se
u program kulturnih aktivnosti
knjižnice uvrsti i organizacija
književne manifestacije koja bi
bila posvećena imenu i djelu
književnika Rikarda Flidera Jorgovanića, rođenog 1853. u Ma-
lom Taboru, u Humu na Sutli.
Njegovo stvaralaštvo ostavilo
je neizbrisiv trag u hrvatskoj
književnosti. Hrvatskozagorsko
književno društvo tu je manifestaciju poduprlo, a njenom smo
organizacijom željeli obnoviti
njegovanje i sjećanje na ime Rikarda Jorgovanića. Potom smo
se odlučili i za dodjelu književne
nagrade, a dobitnik prve bio je
Božidar Petrač za svoj naporan
trud predstavljanja Feljtona Rikarda Jorgovanića. Jorgovanovićeva knjiga feljtona tiskana je
tada ponovno, nakon 65 godi-
GLAS ZAGORJA
na. Ivanu Cesarcu književna nagrada pripala je 2009., a Rajku
Furešu 2010.
Svake godine program je popraćen prigodnim kulturno
umjetničkim programom, u
kojem sudjeluje naše Kulturno
umjetničko društvo, učenici OŠ
Viktora Kovačića i ostali.
Tko su članovi
povjerenstva i na koju
adresu zainteresirani
mogu dostaviti prijave?
Članovi povjerenstva su Božidar Petrač i Ivan Cesarec ispred
Hrvatskozagorskog književnog
društva, općina Hum na Sutli
imenovala je u povjerenstvo
Miru Korbar i Ivana Lamota, a
ispred Narodne knjižnice u povjerenstvu je Monika Briševac. U
drugoj polovici mjeseca travnja
održat će se književna manifestacija Dani Rikarda Jorgovanića,
a prijave treba dostaviti do 31.
ožujka na adresu:
NARODNA KNJIŽNICA HUM
NA SUTLI, HUM NA SUTLI 175,
49 231 HUM NA SUTLI
23
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. OŽUJKA 2011.
Piše Drago Kozina
Samo zajednički do vinskog branda
Vezano uz razvoj vinogradarstva
u posljednje vrijeme sve je više
događanja, u prostoru Vinoteke
Kapljica u Svetom Križu Začretju.
U prigodi održavanja sjednice
Strukovne grupe proizvodnje i
prerade grožđa i vina koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj
komori - Županijska komora Krapina, razgovarali smo sa Slavkom
Merkašem, voditeljem spomenute Strukovne grupe proizvodnje i prerade grožđa i vina.
Vezano uz ocjenjivanje vina iz
prošlogodišnje berbe, treba održati Vinarijade u 27 udruga koliko ih djeluje na području Krapinsko-zagorske županije, kako bi
se taj postupak završio u ožujku
odnosno do sredine travnja. U
tom kontekstu treba promatrati
i održavanje ovogodišnje Izložbe
i sajam vina u Bedekovčini. Želja
nam je, ističe Merkaš, ostvariti
što sveobuhvatnije sudjelova-
Sve više do izražaja dolazi opredjeljenje za
jedinstven pristup u brendiranju hrvatskih vina,
pojedinačno smo premali da bismo bilo gdje i s
bilo kime postali ozbiljniji poslovni partneri.
nje vinogradara. To je jedan od
preduvjeta kako bi oni koje pozivamo i koji dolaze u Hrvatsko
zagorje na jednom mjestu mogli saznati, a, naravno, i probati,
ono što naša vinorodna regija
nudi tržištu.
Vinogradarstvo duboko
usađeno u zagorske
korijene
Na tom tragu je sve prisutnije i
sve sličnije gledanje hrvatskih vinogradarskih udruga. Sve više do
izražaja dolazi opredjeljenje za
jedinstven pristup u brendiranju
hrvatskih vina, jer svaki od nas
pojedinačno, presitan je u širim
Treba tržišno valorizirati vinogradarstvo koje je
duboko utemeljeno u naše običaje i korijene. Naime, od 27 tisuća obiteljskih gospodarstava, koliko
ih živi na području Krapinsko-zagorske županije,
njih 23,5 tisuće posjeduje vinograd.
24
mjerilima da bi bilo gdje i s bilo
kime postao ozbiljniji poslovni
partner.
Na tom tragu su i izmjene Pravilnika o Vinskim cestama koji je prilično pojednostavljen. Bilo bi dobro da oni koji su možda od svega
toga odustali, ponovno o svemu
razmisle. Opet je riječ o davanju
doprinosa ukupnosti ponude, jer
kako bi nešto dobilo status vinske
ceste, onda, slikovito rečeno, ona
ne može voditi samo uz jednu klijet koja je otvorena onima koji su
spremni doći na naše bregove i tu
se provesti, a što znači i potrošiti
nešto novca.
Treba tržišno valorizirati vinogradarstvo, koje je duboko utemeljeno u naše običaje i korijene.
Naime, od 27 tisuća obiteljskih
gospodarstava, koliko ih živi na
području Krapinsko-zagorske županije, njih 23,5 tisuće posjeduje
vinograd. Naravno, taj podatak
GLAS ZAGORJA
govori o usitnjenosti naših vinogradarskih parcela. Naravno da
će trebati učiniti nešto na okrupnjavanju.
Pokazuju nam to svojim dosadašnjim radom i uspjesima 15-ak
velikih vinogradara, čije ime već
znači nešto na vinarskom tržištu.
Spomenimo samo neke čija su
prezimena tržna asocijacija na
uspješne vinogradare: Hajduk,
Sever, Štahan, Petrovečki, Petrišić, Drenški…
Spomenimo na kraju da se s velikim opravdanjem, u razvoju
vinogradarstva, ali i njegova respektiranja i na drugim tržištima
očekuje od projekta revitalizacije
i zaštite autohtonih sorata vinove loze u Krapinsko-zagorskoj
županiji koji vodi prof. dr. sc. Edi
Maletić, a i isto tako nadamo se
da nas u obrani interesa zagorskih vinogradara neće razočarati
Tomislav Bolfan, predstavnik zagorskih vinogradara u Udruženju
vinarstva Hrvatske gospodarske
komore.
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. OŽUJKA 2011.
Ljubav u poeziji
ruskih pjesnika
KULTURA
U organizaciji Općinske knjižnice i čitaonice, Manjinske ženske
udruge Terem i Saveza Rusa Republike Hrvatske u Muzeju Žitnica održana je literarna i glazbena
večer ruske poezije Ljubav u poeziji ruskih pjesnika.
Kroz program je prezentacijom
vodila članica udruge Terem Larisa Zdešić.
U programu su sudjelovali i učenici Osnovne škole Sveti Križ
Začretje koje je za tu prigodu
uvježbala njihova učiteljica Štefanija Roškar. Domaćini su izne-
nadili gošće iz udruge Terem poklonom. Osim knjige Svetokriški
zapisi autorice Verice Jačmenice
Jazbec, poklonili su kopiju zbirke pjesama Dobriše Cesarića na
ruskom koju je donirala gospođa
Mirna Flögel Mršić. Jednu Cesarićevu pjesmu na ruskom recitirala
je učiteljica Štefanija Roškar.
Na kraju se prisutnima obratio
načelnik općine gospodin Ivan
Kranjčić koji je zahvalio organizatorima na uspješno organiziranom kulturnom događaju.
(D. K.)
Ljubav za ljubav...
U nedjelju, dan uoči Valentinova
mladi Svetokrišćani organizirali
su večer koju su nazvali Ljubav
za ljubav. Puno truda uložili su u
uređenje prostora Muzeja Žitnice. Latice cvijeća, srčeka i svjećice bile su dekoracija na koju se
nadovezalo recitiranje ljubavnih
pjesama i poezije. Recital je sviranjem gitare pratio Jurica Jeršek, dok su se za glazbeni dio
pobrinuli članovi tamburaškog
sastava Zvona starine. Kao uvod
u večer Nikola i Maja darovali su
posjetitelje prigodnim poklonom
u obliku srca. (D. K.)
Poštovani !
Obavještavamo Vas da Udruga za kulturu, zabavu i šport iz Svetog
Križa Za�retja i ove godine tradicionalno organizira
Fašni�ku povorku u nedjelju, 6. ožujka 2011.
Povorka �e se po�eti okupljati od 14,30 sati ispred restorana Dunav u
Svetom Križu Za�retju. Nakon okupljanja i formiranja povorka �e krenuti u
15 sati ulicom I. K. Sakscinskog prema Trgu hrvatske kraljice Jelene gdje �e
biti postavljena pozornica na kojoj �e se maskirane grupe i pojedinci mo�i
predstaviti publici. Za najbolje maske udruga je pripremila nagrade :
1.
NOV�ANA NAGRADA
2.000,00 kuna
2.
NOV�ANA NAGRADA
1.500,00 kuna
3.
NOV�ANA NAGRADA
1.000,00 kuna
4.
NOV�ANA NAGRADA
500,00 kuna
5.
NOV�ANA NAGRADA
500,00 kuna
6.
NOV�ANA NAGRADA
500,00 kuna
Osim nov�anih nagrada tu su i tradicionalno nagrade naših ugostitelja
u obliku konzumacija pi�a, te kozmeti�kih salona i salona za ljepotu u
obliku frizura, masaža i šminkanja.
VAŽNA OBAVIJEST!!!
Ove godine Udruga za kulturu, zabavu i šport u suradnji s
Turisti�kom zajednicom grada Krapine dodjeljuje i posebnu nov�anu
nagradu od 5.000,00 kuna. Za ovu vrijednu nov�anu nagradu kandidirat �e
se samo maskirane osobe ili grupe koje �e nastupiti na obje povorke.
Povorka u Krapini je u subotu, 5. ožujka 2011. u 15 sati, a u Svetom Križu
Za�retju u nedjelju, 6. ožujka 2011. godine u 15 sati, nakon koje �e se
nagrada i dodijeliti!!!
Nagrade �e se dodjeljivati u Roses f ashion outlet centru koji �e po�astiti
sve maske, a neke darivati poklon bonovima! Za zabavu u Rosesu brinuti �e
se tamburaški sastav Zvona starine.
OSOBE ZA KONTAKT :
Sveti Križ Za�retje: Franjo Ku�ko
e-mail: info@sveti-kriz-zacretje.hr,
tel. 049/228-389, 091/ 205 0 502
GLAS ZAGORJA
Krapina: Nedjeljka Vodolšak
e-mail: tzg-krapina@kr.t-com.hr
tel. 049/ 371-330, 091/ 564 3 802
25
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. OŽUJKA 2011.
SKUPŠTINA UDRUGE OPĆINA
Protiv ukidanja općina
Udruga ne podržava najavljeno ukidanje općina. Činjenica
je da u Hrvatskoj postoji 429 općina i da su neke jako male,
no činjenica je i da neke stvari nikada ne bi bile izgrađene u
mnogim jedinicama lokalne samouprave da nema današnjeg
ustroja, istaknuo je bistrički načelnik Stjepan Muhek na
Skupštini Udruge općina.
U Mariji Bistrici je u petak 18. veljače
održana redovna sjednica Skupštine
Udruge općina u Republici Hrvatskoj, koja trenutno broji 261 članicu.
Radi se o neprofitnoj, nevladinoj i
nestranačkoj Udruzi utemeljenoj na
načelu dobrovoljnog udruživanja
koju su osnovale hrvatske općine s
ciljem promocije i zaštite svojih interesa. Jedan od dvojice dopredsjednika Udruge je načelnik Općine Marija
Bistrica, Stjepan Muhek.
KULTURA
U subotu 19. veljače održana
je redovna izborna skupština
KUD-a Laz, na kojoj je analiziran
rad u 2010. ovog mladog društva, koje djeluje kroz folklornu
i malu folklornu sekciju, zbor i
tamburaše.
Predsjednica
i dalje Ružica Kušt
Odrađena su čak 23 nastupa diljem
Lijepe Naše, od 4 županijske smotre,
a vrlo uspješno organizirana je još
TURISTIČKA ZAJEDNICA
Nova IPA sredstva
Krapinsko-zagorskoj
županiji
odobreno je 2,6 milijuna eura iz
projekta Prekogranične suradnje
sa Slovenijom, u sklopu Instrumenata pretpristupne pomoći
(IPA) Hrvatskoj, kao kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji.
Naime, od ukupno 22 odobrena
projekta iz Hrvatske, prijavljenih
na II. natječaj programa prekogranične suradnje Hrvatska-Slo-
26
venija, a koji je sastavni dio IPA-e,
četiri dolaze iz Krapinsko-zagorske županije, u ukupnoj vrijednosti
od 2,6 milijuna
eura.
Jedan od projekata za koji
su odobrena
sredstva je i
projekt pod
nazivom Kult
pro, a nositelj
mu je općina Marija Bistrica, točnije Turistička zajednica Općine
Marija Bistrica. Cilj ovog projekta, a riječ je o nepovratnim sredstvima, je očuvanje kulturne i prirodne baštine i uključenje toga
najvećega hrvatskog marijanskog svetišta u svjetska turistička
odredišta. Projekt je orijentiran
na obuku srednje i starije populacije za zanimanja turističkih
Na sjednici koja je održana u Bluesun
hotelu Kaj raspravljalo se o procesu
reforme sustava lokalne samouprave
i o upravljanju regionalnim razvojem
i upravljanju vodama. Bistrički načelnik istaknuo je da je želja Udruge da
ju vlast shvaća kao ravnopravnog sugovornika, istaknuvši nezadovoljstvo
što se kod određenih odluka koje se
tiču lokalne samouprave ne konzultira Udruga. Istaknuo je da Udruga
ne podržava najavljeno ukidanje
općina. Činjenica je da u Hrvatskoj
postoji 429 općina i da su neke jako
male, no činjenica je i da neke stvari
nikada ne bi bile izgrađene u mnogim jedinicama lokalne samouprave
da nema današnjeg ustroja, napomi-
nje načelnik Marije Bistrice. Prema
njemu, određene su promjene potrebne, no postoji puno prostora u
kojem se može djelovati, a da oblik
ustroja ostane onakav kakav je i danas.
Ovom skupu u Mariji Bistrici nazočio
je i Župan KZŽ-a Siniša Hajdaš Dončić
koji je napomenuo da je država jaka
koliko i njezine najslabije karike. S
obzirom na to da jedinicama lokalne
samouprave trenutno ostaje minimalno izvornih sredstava, razvoj na
lokalnoj razini može se zaboraviti,
istaknuo je župan i dodao da to ima
posljedice i za ukupni razvoj države.
jedna manifestacija Dani folklora na
Lazu, krajem srpnja i početkom kolovoza, koja je trajala 5 dana. Također,
tu je i redoviti Božićni koncert u Mariji Bistrici. Društvo trenutno broji 86
članova, što aktivnih, što podupirajućih, a u planovima za ovu godinu
ističu se omasovljavanje KUD-a novim, posebno mladim članovima, te
nabava nošnji i opreme.
Od samog osnivanja nositelji su kulturnog i društvenog života u mjestu,
pa je tako otvorena i mala knjižnica
na Lazu, a i dalje djeluje i glazbena
škola za potrebe KUD-a. Ova je skupština bila izbornog karaktera, no većih promjena nije bilo. Za predsjedni-
cu ponovno je izabrana Ružica Kušt,
dopredsjednik je Dragutin Gereci, tajnica Zinaida Kirin, blagajnica Kristina
Šagud, a ostali članovi predsjedništva
su Ivan Bertović, Zlatko Čukelj, Ivana
Mikuš i Kristina Smetko. U Nadzorni
odbor odabrani su kao predsjednik
Stjepan Kušt, te članovi: Đurđa Ilijaš,
Valent Čukelj, Zdenko Šagud i Ivan Gabud. Skupštinu KUD-a Laz pozdravili
su između ostalog načelnik Općine
Marija Bistrica Stjepan Muhek i sam
podupirajući član, župnik na Lazu vlč.
Ivan Jakopović, predstavnici KUD-ova
Lovro Ježek Marija Bistrica i Donja
Stubica, te DVD-a Laz, Sveti Matej i
Tugonica-Podgrađe. (E. Lacković)
vodiča ili muzejskih djelatnika.
Projekt je ukupne vrijednosti 319
tisuća eura, a Turističkoj zajednici Općine Marija Bistrica pripada
52 tisuće eura. Tri su partnera iz
Slovenije, a jedan je Turistička
zajednica Općine Štrigova u Međimurju. U sklopu projekta predviđeno je i uređivanje radionice
za muzeje, uređenje info punkta
i dr. Njegovo trajanje je otprilike
18 mjeseci, a interes mještana za
uključivanje u njega već postoji.
Načelnik Općine Marija Bistrica, ujedno i predsjednik bistričke Turističke zajednice, Stjepan
Muhek, podsjeća kako je Marija
Bistrica i prošle godine dobila
određena sredstva za projekt
Marijanski hodočasnički putovi,
koji kao projekt završava ove godine u rujnu.
U njega je uključeno šire područje Zagorja (TZ KZŽ-a, TZ Krapine),
neki dijelovi Međimurja i Sveti
Ivan Zelina, kao i Ptuj u Sloveniji.
Riječ je o već ustrojenom srednjoeuropskom hodočasničkom
putu od Czestochowae u Poljskoj
do Mariazella u Austriji, a projekt
je nastavak toga puta preko Ptujske gore do Marije Bistrice.
U sklopu toga projekta, čiji jedan
segment čini i Stepinčev put, početkom godine postavljena su i
odmorišta na području Općine
Marija Bistrica, upravo na tom
putu. Postavljeno je ukupno pet
odmorišta, a projekt ide i dalje
do rujna. Oba projekta, prošlogodišnji i ovogodišnji, dokazuju, napominje bistrički načelnik, kako
u Općini Marija Bistrica redovito
rade i imaju spremne projekte.
Pa i kad je u pitanju ovogodišnji
natječaj, načelnik Muhek je dodao da se Općina Marija Bistrica javila sa dva projekta. No, u
cijeloj priči problem predstavlja
prometna nepovezanost ovog
dijela Zagorja, što svakako otežava, ne toliko provedbu ovih projekata, koliko njihovu svrhu. Bez
obzira na sve, u Mariji Bistrici će
nastaviti s javljanjem na ovakve
natječaje uz pokušaj uključivanja
i gospodarske komponente.
(Elvis Lacković)
GLAS ZAGORJA
Piše Elvis Lacković
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE
01.
01.OŽUJKA
OŽUJKA 2011.
SVETE MISE
U SVETIŠTU MBB
ponedjeljak - subota
10:30 i 18h
nedjelja 7:30, 9, 11 i 16h
Sv. ispovijed svakodnevno prije sv. mise
***************
KORIZMENE NEDJELJE
13., 20. i 27. ožujka
te 3., 10., i 17. travnja 2011.
KRIŽNI PUT NA
KALVARIJI u 15h
***************
15. travnja 2011.
ŽALOSNI PETAK
KRIŽNI PUT SA SVIJEĆAMA
NA KALVARIJI u 20h
GLAS ZAGORJA
27
OPÆINA ÐURMANEC
01. OŽUJKA 2011.
I dalje pod vodstvom Marije Klasić
Članovi Kulturno umjetničkog
društva Đurmanec, obilježili su četiri godine djelovanja. Izvještajna
skupština bila je i izborna. Na čelu
ove udruge sve četiri godine bila
je predsjednica Marija Klasić, dvogodišnji mandat odradila je tajnica
društva Štefica Pavić i blagajnica
društva Ivančica Hrček. Javnim glasovanjem donijeta je odluka da se
postojećim članovima Upravnog
odbora produžuje mandat.
Na skupštini je podnijeto izvješće o
radu Društva s naglaskom na proteklu godinu. Vrlo su ponosni na opstojnost rada svih šest sekcija kao i
brojem članova društva. KUD je nositelj kulturnog programa kojim se
obilježava Jurjevo - Dan općine Đurmancu. Prošle godine tu su svečanost obogatile udruge: vinogradara,
umirovljenika, športa, te obrtnici s
područja općine Đurmanec.
Sekcije KUD-a prikazale su svoj rad
na Županijskim smotrama u Sisačko-moslavačkoj i Koprivničkoj županiji, te susjednoj Sloveniji. Nažalost,
neke nastupe zbog udaljenosti i velikih putnih troškova morali su odbiti.
Kako je to istakla predsjednica Marija Klasić, vrlo su zadovoljni odlukom
o stvaranju podmlatka mladih tamburaša i folkloraša te iskazanim inte-
resom djece za taj oblik
izražavanja.
Nadaju
se da će tako spriječiti
boljke mnogih KUDova, a to je odlazak članova iz Društva radi
studiranja u udaljenije
gradove.
Ambiciozan
ovogodišnji
program
Financijsko izvješće pokazalo je da se svaka
kuna iz proračuna uložena u napredak društva
višestruko vraća. Prioritet društva nije veliki
broj nastupa nego ulaganje u stručan
rad i kvalitetan sadržaj rada. Godišnji
plan rada pokazuje da će tako biti i ove
godine. Folklorna sekcija zajedno s
tamburašima postavlja dvije nove koreografije (Međimurje i Zagorje) u suradnji s vanjskim stručnjacima, mladi
tamburaši pratit će dječji folklor na Županijskoj smotri dječjeg stvaralaštva, a
dramska sekcija priprema se za nezaobilaznu dramsku večer u Đurmancu.
Za međimursku koreografiju potrebna
nam je međimurska nošnja, dramskoj
sekciji dobar razglas, a tamburica nikad
dosta. Iako im je proračun smanjen za
ovu godinu, nadaju se da će financijski
Predsjednica Marija Klasić i
tajnica Štefica Pavić (čuče)
nastavljaju s obnašanjem svojih
funkcija. Snimljeno za vrijeme
nastupa KUD-a u Nünbergu.
uspjeti pokriti one najnužnije potrebe.
Punu podršku u ostvarivanju godišnjeg plana dao im je načelnik općine
U povodu održavanja izvještajno-izborne skupštine KUD-a Đurmanec
čestitku im je uputio načelnik Branko
Horvat, a u kojoj se, uz ostalo, ističe:
- Moram reći da smo s radom KUD-a
vrlo zadovoljni i ponosni. Zahvaljujem svim članovima i rukovodstvu
Društva na njihovom doprinosu u
promicanju kulturne baštine našega
kraja. Čestitam im i na skorom jubileju - tijekom ove godine obilježit će
petu obljetnicu rada. Neka im dosa-
dašnji uspjesi budu poticaj za daljnji
rad.
S obzirom na to da je to bila i izborna skupština želim čestitati i novom
rukovodstvu na izboru, uz obećanje
da ćemo maksimalno, u skladu s mogućnostima, podupirati njihov rad i
nastojanja u podizanju broja i razine
kulturnih događaja u našoj općini, ali
i daljnjem predstavljanju ovog našeg
kraja prilikom gostovanja u drugim
mjestima.
OPĆINSKA UPRAVA
OŠ ĐURMANEC
Rješavanje
odvodnje
Od poezije
do ekologije
Uz uobičajene aktivnosti koje su dio
godišnjeg plana rada
u Osnovnoj školi Đurmanec moram spomenuti, barem dio
Izradom plakata na kojima je veliki broj informacija mnogo
brojnih sadržaja koji
se toga može naučiti o onima koji obitavaju u močvarnim
pridonose širem sastaništima i tako ih lakše zaštititi
gledavanju nastavnog
plana. Tako su početkom veljače učenici predmetne nastave Šimunić, održana je integrirana nastava
uživali u stihovima o ljubavi koje su govo- između članova Globe programa i učenika
rili i interpretirali glumci Perica Martinović šestih razreda, a čime je obilježen Međui Goran Matović. Na programu je bila poe- narodni dan zaštite močvarnih staništa.
zija hrvatskih i svjetskih pjesnika, odlomak Učenici su radili u grupama, istražujući
iz drame o Daliju i Gali, anegdota iz života močvarna polja (životinje, biljke, vegetaciTina Ujevića, a vrhunac bombastično na- ju…) i bilježili tražene podatke. Na kraju su
javljena pjesma Luke Paljetka Umjetno di- sve grupe surađivale i zajednički osmislile
sanje. Glumci su vješto uključili učenike u plakate koji su na zidovima učionice prupredstavu, što je izazvalo puno smijeha i žali mogućnost daljnjeg učenja o stanovodobravanja pretvorenog u srdačan plje- nicima koji ne žive niti u selu niti u gradu.
sak. Pod voditeljstvom učiteljice Gordane (D. K.)
28
Branko Horvat, u podršci su se istakli
i članovi Općinskog vijeća Drago Suk i
Vlado Krkalo. (D. K.)
GLAS ZAGORJA
Rješavanje problematike održavanja i izgradnje komunalne
infrastrukture prema riječima općinskog načelnika Branka
Horvata, trenutno je najaktualnije. Do sada je raspisan natječaj za dobavu kamenog materijala i to za sve vrste agregata.
U tom će poslu ove godine surađivati s tvrtkom Gorjak iz Zagreba. Izabran je i dobavljač cijevi za odvodnju oborinskih
voda. To je važno istaći iz razloga što Općina time ostvaruje
sve pretpostavke potrebne mjesnim odborima za početak
izvođenja radova na nerazvrstanim lokalnim cestama, čim
to dozvole vremenski uvjeti. Posebna je želja riješiti odvodnju prije početka većih poljoprivrednih proljetnih sjetvenih
radova.
Trenutno se završavaju, početkom zime prekinuti radovi
na postavljanju javne rasvjete u Gornjoj Podbrezovici. Čisti
se i regulira potok Maceljšica. Istovremeno se pripremaju projekti za izgradnju manjih dionica nogostupa uz županijske ceste. Uočili smo da to pitanje moramo riješiti
na mjestima najveće frekvencije pješaka, osobito školske
djece, kao npr. potez prema Zdravstvenoj ambulanti i prema Osnovnoj školi. Naravno da su naše oči uprte, s obzirom na desetljetno čekanje, u izgradnju školske sportske
dvorane. Nadam se da ćemo za Dan općine, u travnju za
Jurjevo, moći ustvrditi kako je završena prva etapa i da
ćemo osigurati novac za nastavak radova koji bi se morao
najjačim intenzitetom događati u vrijeme ljetnog školskog
raspusta. (N. V. i D. K.)
OPÆINA JESENJE
01. OŽUJKA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
oranice koje još
nisu obrasle u
korov. Ujedno će
ovim uređenjem
i proširenjem
puta biti omogućen pristup
vatrogasnim vozilima u slučaju
požara, a moći
će se koristiti i
Izrada šumskog puta u Donjem Jesenju
u turističko-rekreacijske svrhe.
neka druga još udaljenija mjesta. Radovi se financiraju iz ProračuU akciji su sudjelovali mještani na općine Jesenje.
koji su rušili stabla na trasi puta, Tko zna, možda nekoga, kako se
uz besplatno ustupanje zemljišta to kaže, ulovi nostalgija, pa će tu,
potrebnog za proširenje. Izgrad- na zemlji svojih djedova, sagradinjom ovog šumskog puta vlasni- ti vikendicu. Tako bi ovaj kraj za
cima parcela bit će olakšan pri- početak, ponovo oživio barem u
stup do njihovih šuma i pokoje dane vikenda. (D. K.)
Hoće li put oživjeti Artiće i Peline?
U Donjem Jesenju u predjelu Ravninska radilo se na
izgradnji i proširenju šumskog puta. Relativno lijepo
vrijeme, za ovo doba godine, pogodovalo je nastavku
već ranije započetih radova.
Budući da je ovaj predio većinom obrastao šumom u kojem
su nekad bila sela Artići i Pelini
do kojih je jedino bilo moguće
doći, ukoliko se niste odvažili na
pješačenje, samo konjskim zapregama, pokrenuta je inicijativa
za izradu i uređenje puta. Kad
kažemo da su spomenuti zaselci
bili tako nepristupačni, ne treba
ni napominjati da su ih njihovi
stanovnici već davno napustili.
Jedne su, kako se to kaže odnijeli
na put bez povratka u Gornje Jesenje, a drugi su se raselili.
Neki bliže, uz glavnu cestu koja
prolazi kroz Donje Jesenje, a neki
u Krapinu ili su za život odabrali
Najprije treba sanirati klizišta
Tema sastanka bilo je
stanje županijsko-lokalne ceste Veliko Selo
- Sitari (između Donjeg
i Gornjeg Jesenja). Načelnik je informirao prisutne o izradi projektne
dokumentacije za rekonstrukciju i uređenje
tog dijela ceste. Budući
da se na tom dijelu nalaze dva klizišta potrebno je bilo izvesti probne
Cesta kroz zaselak Sitari, na fotografiji lijevo, usko
iskope terena kako bi se
je grlo u prometu između Gornjeg (kojeg vidimo
moglo prići izradi dokuobučenog u bijelo) i Donjeg Jesenja.
mentacije za sanaciju.
Na inicijativu načelnika Općine Jese- Radove će zajednički financirati Općinje Ivana Maligca održan je sastanak na Jesenje i ŽUC, a u tijeku je raspisivana kojem su prisustvovali župan Siniša nje natječaja za odabir izvođača radoHajdaš Dončić, njegov zamjenik An- va. Dožupan Anđelko Ferek Jambrek
đelko Ferek Jambrek, Željko Horvat, obavijestio je načelnika da Županija i
pročelnik Upravnog odjela za promet ove godine raspisuje natječaje za sufii komunalnu infrastrukturu, ravnatelj nanciranje rada Udruga i projekata iz
ŽUC-a Jasmin Krizmanić, te predstav- energetske učinkovitosti, obnovljivih
nici firme Hršak&Hršak kao izrađivači izvora energije, subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje. (I. H.)
projektne dokumentacije.
KULTURA
Smotra kazališnih amatera
U Domu kulture u Gornjem Jesenju 13. ožujka bit će održana XVI.
Smotra kazališnih amatera Krapinsko-zagorske županije. Na smotru se prijavilo sedam amaterskih kazališnih družina. Uz domaćina
AKUD Žensko kazalište, još su se prijavili: ADK Sveti Križ Začretje
iz Začretja, Dramska sekcija KUD-a Pregrada iz Pregrade, Dramska
družina KUD-a Naša lipa iz Tuhlja, Dramska sekcija KUD-a Krapina
iz Krapine, KUD Lobor iz Lobora, KUD Sv. Ivan Krstitelj iz Martinca
Orehovičkog.
Pozivamo sve ljubitelje kazališnog amaterizma željne smijeha, dođite u Dom kulture u Gornjem Jesenju. Početak je u 13 h, a ulaz je
slobodan. (I. H.)
VATROGASCI
Važna je opremljenost i
obučenost
Članovi DVD-a Jesenje održali su
redovitu
izbornoizvještajnu skupštinu. Proteklu godinu
ocjenjuju uspješnom,
Radno predsjedništvo na skupštini DVD-a Jesenje
kupljeno je novo navalno vozilo NISSAN
koje je opremljeno sa cisternom od snik I. klase, 1 časnik, 7 dočasnika, 12
300 litara i visokotlačnim sklopom sa vatrogasaca I. klase, 21 ispitani vatrodvije cijevi, naglasio je to u izvješću gasac), te 11 članova vatrogasne mlaMirko Buzina, predsjednik DVD-a. Uz deži i 10 veterana. Polaznicima tečaja
to velika pažnja posvećena je školo- priznanja je uručio Boris Uhernik v.d.
vanju. Tečaj za ispitanog vatrogasca predsjednika vatrogasne zajednice
pohađao je i uspješno završio 21 KZŽ-a. Tom je prigodom istaknuo kako
polaznik, a dvojica su položili ispit za ga raduje podatak što je u prošloj govatrogasnog dočasnika. Vatrogasna dini velik broj članova završio odremladež, prvi je put boravila na lje- đene vidove školovanja. Ujedno je i
tovanju u vatrogasnom kampu u Fa- zahvalio na uspješnom domaćinstvu
žani. Jedan član boravio je u ljetnim i organizaciji tečaja, koji su pohađali
mjesecima na dislokaciji na Jadranu. i članovi iz susjednih DVD-a, a proProveden je i velik broj manjih ak- veden je u prosincu, u vatrogasnom
tivnosti glede preventivne zaštite od domu u Gornjem Jesenju. Samo dopožara. Zapovjednik DVD-a Dragutin bro obučeni i opremljeni vatrogasci
Kranjčec iznio je podatak da je na brzo i kvalitetno ispunjavaju svoje
području koje pokriva ovo društvo u zadatke - završio je Uhernik.
prošloj godini evidentiran jedan po- Zamjenik načelnika Josip Draganić
žar i to na stambenom objektu koji je istaknuo je da je suradnja Općine i
unatoč brzoj intervenciji velikog broja DVD-a, te ostalih udruga s područja
vatrogasaca pretrpio značajnu štetu. Općine na visokoj razini, što se vidi iz
Dovožena je pitka voda, očišćena su i dodatno odobrenih sredstava za naispumpana četiri bunara, a vatrogasci bavu novog vozila, a vatrogascima je
su aktivno sudjelovali u obilježavanju poželio uspjeh u daljnjem radu i, naprigodnih datuma - Dana općine, Ti- ravno, što manje intervencija. Skupjelova i Sv. Florijana.
štini su nazočili i članovi susjednih
U ovom društvu, koje posjeduje 90% DVD-a: Krapina, Đurmanec, Petrovopreme koja je u skladu s Pravilni- sko, Radoboj, Golubovec, Bednja,
kom, aktivno djeluju 42 člana (1 ča- Josipdol i Šemnica. (I. H.)
GLAS ZAGORJA
29
OPÆINA LOBOR
01. OŽUJKA 2011.
Andrija Smetiško, načelnik općine Lobor
Menadžer… i političar
…nekako se više doživljavam kao menadžer, a ne
političar. Lakše mi je nešto odraditi, nego puno
pričati. Upoznao sam skupštinu, gdje se donose
pravila i zakoni, i drugi dio gdje apliciraš na svoj
način i na način koji žele građani.
Danas se Općina Lobor opredijelila kao općina za turizam, poljoprivredu i malo poduzetništvo. Načelnik Općine od prijevremenih
izbora 2003. je Andrija Smetiško,
potpredsjednik HDZ-a Krapinskozagorske županije, koji kaže da su
netaknuta priroda, čisti zrak, bistri
potoci, kulturne vrednote i velika
srca mještana glavna obilježja Lobora i upravo se to nudi svima onima koji žele navratiti u taj kraj.
Na vlasti ste u Loboru, odnosno
načelnik Općine od prijevremenih izbora 2003. Što reći o 8 godina vašeg rada i skrbi za općinu? Je
li vaša odgovornost veća u ovom
posljednjem mandatu, koja je
bila najteža godina, čime ste posebno zadovoljni?
Samim time što su izbori bili izravni, ljudi su znali koga i zbog čega
biraju, institucija načelnika postala
je značajnija. Ali, veći je i pritisak.
Prije se čovjek mogao i izgovoriti,
ali sada načelnik odgovara u 99%
slučajeva. Posao je izazovan, svaki
dan je drugačiji, nema ustaljenog
ritma, što mi odgovara. Od onoga
čime se ponosim, sve je bilo nužno.
Nekad smo bili glavna prometnica,
a sada smo slijepo crijevo. Nemamo kroz centar prometnicu, i nije
se moglo nešto značajnije napraviti. Morali smo krenuti od početka, a s Dječjim vrtićem, za koji se
nadam da ćemo izgraditi do kraja
mog mandata, zaokružit ćemo
infrastrukturu
zadovoljavajuću
za mjesto i okolicu. S puno truda,
uspjeli smo napraviti dosta. Tek nakon brze ceste istok-zapad, kreće
pravo otvaranje prema svijetu.
Što je najaktualnije ovih dana u
općini Lobor?
Pokrenuli smo jedan projekt evidentiranja svih objekata u Opći-
30
ni, svaka kuća, svaka cesta, svaka
vikendica... napravit će se snimka
toga, staviti u bazu podataka koja
će služiti za statističke i porezne
svrhe, te razne druge potrebe.
Smatram da je projekt dobar i da
ćemo imati od njega koristi u vrlo
kratkom roku.
Budućnost u edukaciji i
programima
Što je s Lokalnom akcijskom grupom za područje općina Lobor,
Mihovljan, Mače, Novi Golubovec i grad Zlatar?
Baš smo nedavno imali sastanak
nas petorica, potpisali smo sporazum i utvrdili inicijalna sredstva
koja ćemo uložiti u tu akcijsku grupu. Sjedište LAG-a bit će u gradu
Zlataru. Nakon imenovanja Upravnog odbora, krećemo u izradu
projekata, zbog čega su ti LAG-ovi
i zamišljeni. Možda očekujemo od
svega toga previše, ali treba početi, vjerovati… Ljudi se moraju educirati, naučiti kako pisati projekte
i sl. Koliko je meni poznato, npr.
IPARD fond čiji je natječaj završio
u siječnju ove godine, u cijeloj
Hrvatskoj apliciralo je 25 jedinica
lokalne samouprave, od oko 555.
Među njima i općina Lobor u kojoj
su zaposlene samo dvije djelatnice i ja, načelnik. Rezultati našeg
truda znači postoje. Kako ćemo
ubuduće pratiti pretpristupne
fondove - teško, ali borit ćemo se.
I u Loboru
dogovor kuću gradi
U posljednje vrijeme svjedoci
smo previranja u općinskim vijećima. U vašem je sedam vijećnika
HDZ-a i četiri vijećnika iz oporbe.
Oporba je poručila da se u općini
nekontrolirano troše financijska
sredstva, da postoje dugovanja
za različite potpore i subvencije,
stipendije. Kakav je odnos u općinskom vijeću?
Pa, ako se nas 7 dogovori nešto
ranije, to prolazi. Ali i tih 7 treba
pronaći zajednički jezik. To nije
Općina Lobor, smještena je podno Ivanščice, na istoku naše županije. Slijedeći pisanu prošlost i usmena kazivanja starijih ljudi
ovog kraja, Lobor se spominje već davne 1257. kao Castrum Lobor. Pretpostavlja se da su na tom prostoru Rimljani imali svoje radionice i kamenolome i kao trag svog boravka ostavili su
nadgrobne spomenike od kojih se jedan (cecellija superiana),
iskopan 1857., nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, posvećen rimskom legionaru, a datira iz trećeg stoljeća poslije Krista.
Starost naselja potvrđuju i kamena sjekira i malj iz ranog neolitika (vrijeme sopotske kulture o ovim krajevima), također pohranjenom u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Crkva Majke Božje
Gorske prva je ljudskom rukom oblikovana vizura koja se otvara
kada se s južne strane dolazi u Lobor. Sagrađena je na obroncima
Ivanščice, na brežuljku nazvanom Gora. Ova crkva već je stotinama godina marijansko hodočašće.
GLAS ZAGORJA
tiranija u kojoj netko veli: to tako
mora biti. Naše interne sjednice
znaju biti ponekad i žešće. Mi nikada nismo krili određene financijske probleme, i to njih smeta.
Uvijek imamo sve na stolu. Za
financijske probleme imamo vidljive razloge - naš uređeni trg,
javna rasvjeta, uređena sportska
dvorana, kilometri puteva, asfaltiranih prometnica, kanalizacija…
uređenje cijelog Lobora. Vjerujem da se ipak dobro dobrim
vraća, mada je najteže biti prorok
u vlastitim sredstvima. Potrebno
je još izgraditi 8 km kanalizacije,
završiti dva društvena doma i prioritetni vrtić.
Još jedna vrijedna tema je Strategija razvoja turizma Općine, koja
otvara mogućnost konkuriranja
na natječajima za dobivanje sredstava za razvoj turizma. Do kuda
se došlo?
U teoretskom dijelu
smo odmakli. Koliko je meni poznato,
jedino grad Klanjec i
općina Lobor imaju
usvojenu strategiju
turizma u cijeloj Krapinsko-zagorskoj županiji.
Naš najveći problem
su smještajni kapaciteti. Imamo naznaka,
da bi se nešto od toga
moglo realizirati, ali
mora proći ova recesija, kako bi
investitori počeli ulagati. Imamo
potencijale, dobru priču, magnete
za turizam, Majku Božju Gorsku,
u blizini su neiskorištene Sutinske
toplice koje bi trebalo pokrenuti.
To je kompleksna tema, nastojimo
dobro raditi, kako bi polučili rezultate. Imamo već neke brendove u
našim manifestacijama - Janine,
Loborfest, Loborski fašnik - one
su već davno prerasle općinski i
županijski značaj. S posjećenosti
Janinog jako smo zadovoljni, a to
potvrđuju i brojke, od oko 2000
dnevnih posjetitelja ovih prireda-
OPÆINA LOBOR
ba. Kad bi se to sve nastavilo tako
raditi, bilo bi posla u turizmu. I po
broju stanovnika smo u vrhu Županije.
Planovi omeđeni
obavezama
Kakvi su planovi za ovu godinu,
u kojem su iznosu planirani proračunski prihodi… koje su važnije
stavke?
Ova godina je prijelomna, teška,
pa nismo predvidjeli neke značajnije iskorake u projektima. Slijedi
nam sanacija određenih financijskih dubioza iz prošlih godina i
održavanje svega onoga što moramo za redovno funkcioniranje
općine - plaće, infrastruktura,
socijala, vatrogasci… 80% rashoda unaprijed je određeno. Imate
svoje obveze unaprijed definirane, nemamo puno slobode, no
prihodi su planirani u iznosu od
7,5 milijuna kn. Kad sam postao
načelnik općine Lobor, za primjer,
proračun je bio nešto oko 2 milijuna kn, a 2008. 11 milijuna kn. Sve
je manje novca i teže se dolazi do
njih. To što sam HDZ-ov načelnik,
pomaže mi u tom dijelu što postoji
vertikala, po kojoj možete doći do
Ministarstva, tajnika ili saborskog
zastupnika koji vam pomogne
otvoriti neka vrata. Ali u današnje vrijeme zaista za sve morate
imati projekt. No, to možda nije
dobro na županijskoj razini, iako
je suradnja korektna koliko mora
biti. Nemam prevelikih zahtjeva,
distanca postoji, ali ponašamo se
korektno. Postoje zajednički manji
projekti - za izgradnju pojedine ceste, ili nekog manjeg infrastrukturnog objekta i sl.
S obzirom na to da ste politički
aktivni, bili ste 8 godina i na čelu
loborskog HDZ-a, potpredsjednik
ste HDZ-a naše županije, koje su
danas vaše političke ambicije?
Osim ovog mandata, da imam još
jedan općinskog načelnika, jer bi
ta jedna cjelina bila zaokružena.
Ambicije tipa Sabor i sl., vjerojatno
ne, jer se svi bore za to. Politika je
nekad i ružna, ja sam više nekako
za domaće vode. Čovjek sam u Zagorju koji je najduže bio član županijske skupštine, 16 godina… No,
mislim da više dajem u izvršnom
dijelu, nekako se više doživljavam
kao menadžer, a ne političar. Lakše mi je nešto odraditi, nego puno
pričati. Upoznao sam skupštinu,
gdje se donose pravila i zakoni, i
drugi dio gdje apliciraš na svoj način i na način koji žele građani.
01. OŽUJKA 2011.
ODGOJ
Loborski
fašinjek
2011.
Briga za
najmlađe
Loborski fašnik najstariji
je u ovom dijelu Hrvatskog zagorja i poznat je još
od davnina. I ove godine,
organizatori se nadaju da
će 5., 6. i 8. ožujka privući
veliki broj posjetitelja. O
Loborskom fašniku snimljeni su i dokumentarni
filmovi, a nekad je možda
bio atraktivniji nego danas. Samo zato jer gotovo svaka općina organizira svoju povorku. No, tradicija stara preko 100 godina pokušava
se očuvati i danas, i to zagorskom staromodnom svadbom koja
je centralni događaj. Sam fašnik počinje predajom ključeva načelnika, ujedno i predajom vlasti. Osim svadbene povorke po
svim mjestima loborskog kraja i na Trgu sv. Ane, održat će se i
mali fašnik za djecu, izbor najljepše maske, suđenje i spaljivanje fašnika. Kako kaže načelnik Lobora, Andrija Smetiško, treba
biti jedinstven i drugačiji od ostalih. Sam fašnik je nadaleko poznat, a značajan je i po posebnim maskama. Ljudi se maskiraju
u deve, konje, itd. Zabava će se nakon vjenčanja nastaviti do jutarnjih sati. Organizator je kulturno umjetničko društvo Lobor,
a pokrovitelj općina.
Jedan od glavnih, ali i dugoročnih projekata u Loboru je dječji
vrtić za 125 mališana, koji bi se
trebao sagraditi za dvije, tri godine. - Bilo je teško pronaći i
kupiti lokaciju, izraditi projekt,
riješiti imovinsko pravne odnose,
prikupiti dozvole. Ostaje bitka s
financijama. Riječ je o projektu
vrijednom 7,5 milijuna kuna, i
ne možemo to realizirati samo
iz proračuna. Moramo pronaći
financijera – neko ministarstvo,
fond, objašnjava načelnik općine, Andrija Smetiško. Kako je dodao, to planiraju riješiti do kraja
ove godine da se već iduće krene
u gradnju.
- Za sada ide sve po planu i želja mi je da se 2012., najkasnije
u proljeće 2013. prereže vrpca,
dodaje načelnik. Postoji mogućnost etapne gradnje. Vrtić će biti
smješten iza bivše Poljoprivredne
zadruge, a trenutačno djeca iz loborske općine pohađaju vrtiće u
Zlataru, Zlatar Bistrici i Zagrebu.
SUSRETI
Loborgrad, grad ljubavi i iskrenih srdašca
U ponedjeljak 14. veljače 2011. u domu za starije
osobe slabijeg psihičkog stanja Loborgradu dogodio
se vrlo lijep susret pun emotivnih naboja. Naime,
slušatelji radija Marija Bistrica, okupljeni putem
emisije Glas srca koja se emitira svake srijede u 19
sati, a koju uređuju i vode Marija Šantek i Stjepan
Kralj, zajedno su posjetili štićenike doma.
U ponedjeljak 14. veljače 2011.
u domu za starije osobe slabijeg psihičkog stanja Loborgradu
dogodio se vrlo lijep susret pun
emotivnih naboja.
Naime, slušatelji radija Marija
Bistrica, okupljeni putem emisije Glas srca koja se emitira svake
srijede u 19 sati, a koju uređuju
i vode Marija Šantek i Stjepan
Kralj, zajedno su posjetili štićenike doma.
Putem emisije Glas srca, koja je
inače duhovnog sadržaja, humanitarno se djeluje na način da voditelji Marija i Stjepan pozivaju
sve slušatelje koji imaju mogućnost i žele zajedno s njima posje-
ćivati bolesne, stare, usamljene,
siromašne...
Tako se i na Dan sv. Valentina,
dan ljubavi, odazvao velik broj
suradnika, dobrotvora. Svi su oni
punih ruku raznih darova donijeli
i puno ljubavi u srcima za drage
i bolesne prijatelje u Loborgradu
kojih ima oko 350.
Domaćini su goste dočekali srdačno i organizirano, te su na
samom početku priredili vrlo
lijepu priredbu dirljivog sadržaja u kojoj su sudjelovali štićenici doma. Poslije prigodnog
domjenka na kojemu je socijalna radnica gospođa Dijana
Fijačko posjetiteljima zaželjela
GLAS ZAGORJA
dobrodošlicu, ravnatelj ustanove gospodin Dubravko Žerjavić
pozvao je goste u razgledavanje
starog dvorca izgrađenog u 17.
st. Tada se u kapelici Sv. Trojstva
spontano zapjevala pjesma Rajska Djevo i taj trenutak izmamio
je mnogo suza svih nazočnih.
Među posjetiteljima bilo je i poznatih glazbenika. Tako su pjevač
Željko Sesvečan, violinistica Marija Šantek i gitarist Karel Jeren
uz Stjepanovu klavirsku pratnju
u prepunoj dvorani korisnika i
djelatnika doma, te pridošlih
gostiju svirali i pjevali poznate
Marijanske pjesme.
Uz suze radosnice i dirljiva upoznavanja rodila su se mnoga prijateljstva koja će zasigurno dugo
trajati.
Ovaj susret i dobročinstvo ljudi
koji su došli u Loborgrad može poslužiti kao primjer svima kako ovo
vrijeme krize i recesije ne mora
biti zapreka ljudskoj dobroti da se
pomaže i posjećuje one kojima je
to najpotrebnije. (RMB)
31
OPÆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. OŽUJKA 2011.
KOMUNALIJE
OBRAZOVANJE
Eko kviz Lijepa Naša
Kolektor do svibnja
Poboljšanjem vremenskih uvjeta
intenzivno su nastavljeni radovi na
izgradnji kolektora fekalne kanalizacije Pila - Strmec Stubički - Stubičke Toplice, II. faza. Ugrađuju se
PEHD cijevi kako bi se na njih mogle priključiti sve postojeće kanalizacije s tog područja, kao i sabirni
kolektori. Dužina II. faze kolektora
iznosi 1401 m, vrijednost izgradnje je preko milijun kuna, a dionica iste prolazi naseljem Potočki,
uz potok Mlinica sa završetkom
iza Mjesnog doma Strmec Stubički. Radove na izgradnji kolektora
POZ
IV
fekalne kanalizacije Pila - Strmec
Stubički - Stubičke Toplice u II. fazi
izvodi poduzeće Gajant iz Zagreba. Realizacijom ovog, trenutno
najvećeg investicijskog i ekološkog
projekta Općine Stubičke Toplice,
spriječit će se ispuštanje otpadnih
voda u prirodni vodotok potoka
Vidak, kao i drugih vodotoka na
području Općine Stubičke Toplice.
- Nadam se da ćemo do proljeća
riješiti kolektor s poljoprivrednih
površina, dodaje načelnik Dragutin Bosnar. Završetak prve i druge
faze planira se u svibnju.
Ples pod maskama
Tradicionalni Dječji maskenbal u Osnovnoj školi Stubičke Toplice održat
će se 8. ožujka i ove godine u suradnji s Turističkom zajednicom, samom
osnovnom školom, Dječjim vrtićem Zvirek te tamošnjim Društvom Naša
djeca. Djeca će moći pokazati svoju kreativnost kroz izradu različitih maski, te se zabaviti na plesu pod maskama koji će upriličiti za učitelje, roditelje i ostale goste. Organizirat će se i dječja povorka, u kojoj će sudjelovati osnovnoškolci i mališani iz vrtića, s centralnim mjestom događanja u
Parku Maksimilijana Vrhovca.
OPĆINSKA UPRAVA
Završena ribarska kućica
Sukladno programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za ovu godinu, završeni su radovi na izgradnji ribarske kućice kod športsko-rekreacijskog jezera Jarki.
Kućica je veličine 16 m2 zatvorenog prostora i 60 m2 natkrivene terase,
a služit će potrebama aktivnog Ribolovnog društva Stubaki, razvijanju
ribolovnog turizma, turistima prolaznicima, te za potrebe škole u prirodi. Kućica je drvena, što u potpunosti odgovara njezinom prirodnom
okruženju, budući da se ekološki lokalitet športsko-rekreacijsko jezero
Jarki nalazi u prostoru Parka
prirode Medvednica. Projekt
je sufinanciralo Ministarstvo
turizma preko Programa poticanja razvoja posebnih oblika
turizma na kontinentu Zelena
brazda, i to u iznosu od 20 000
kn. Ostatak sredstava osiguran
je u proračunu općine Stubičke Toplice za ovu godinu.
32
Osnovna škola Stubičke Toplice bila je domaćin Eko kviza Lijepa
Naša za učenice i učenike osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, na kojem su pobijedili učenici OŠ Zlatar Bistrica i
SŠ Bedekovčina.
U natjecanju su sudjelovale ekipe prezentacijama istraživačkih eko
iz 12 osnovnih i tri srednje škole projekata. Teme s kojima su se
naše Županije, odnosno ukupno učenici bavili u svojim istraživanji60 učenika i 15 mentora. Organi- ma i projektima bile su raznolike i
zaciju Eko kviza su uz KZŽ kao nosi- odnosile su se na mnoga područja
telja projekta pomogli Općina Stu- zaštite i brige za okoliš: recikliranje
bičke Toplice i tamošnja Turistička i odlaganje elektroničkog otpada,
zajednica osiguravši promotivne ilegalna odlagališta otpada, gosmaterijale za sve sudionike. Člano- podarenje otpadom u osnovnoj
vi Eko grupe OŠ Stubičke Toplice školi, život dabra u rijeci Krapini,
izradili su za sve škole prigodan po- poticanje energetske učinkoviklon, a prije samog natjecateljskog tosti, bela kuruza, murva, imela.
dijela dramska grupa pripremila je
igrokaz dobrodošlice. Natjecanje
se sastojalo od pisanog dijela,
prezentacije projekata i usmenog
dijela za pet prvoplasiranih ekipa,
a posebno je zanimljivo bilo na
Pobjedničke ekipe u obje kategorije predstavljat će našu Županiju
na državnom natjecanju - Ekološki
kviz Lijepa Naša koji se održava u
Primoštenu, od 20. do 22. ožujka
ove godine.
OPĆINSKA UPRAVA
Nadmetanje za
koncesiju u komunalnim
djelatnostima
Načelnik Vladimir Bosnar donio
je odluke o komunalnim djelatnostima koje se obavljaju dodjeljivanjem koncesije na području
Općine. Koncesijom se stječe
pravo obavljanja komunalne djelatnosti sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada, i to
najmanje jednom tjedno, uz sakupljanje, odvoz i odlaganje krupnog otpada najmanje dva puta
godišnje za područje Općine Stubičke Toplice, naselja Stubičke
Toplice, Strmec Stubički, Pila i
Sljeme. Rok trajanja koncesije je
GLAS ZAGORJA
10 godina. Početni godišnji iznos
naknade za cijelo područje Općine Stubičke Toplice iznosi 25.000
kn. Adresa na koju se moraju poslati ponude i svi osobni, stručni,
tehnički te financijski uvjeti koji
se moraju zadovoljiti mogu se
pronaći na web stranici Općine
Stubičke Toplice, www.stubicketoplice.hr. Kriterij koji će se primijeniti za odabir najpovoljnijeg
ponuditelja je najviša ponuđena
naknada za koncesiju, ali vodit će
se računa i o ispunjenosti uvjeta
tehničke opremljenosti.
OPÆINA RADOBOJ
01. OŽUJKA 2011.
OPĆINSKA UPRAVA
TRADICIJA
Stiže 40 baka
Odvoz komunalnog otpada
Proširenje, odnosno okretište kamiona za odvoz komunalnog otpada
Odvoz komunalnog otpada, koji
je Općina Radoboj ugovorila s
Komunalnim poduzećem Krakom
iz Krapine, već je uhodan, pa se
to pitanje više i ne spominje kao
problem na koji bi trebalo trošiti
vrijeme. No, nije baš svuda tako.
Iako ni do sada dobre volje nije
nedostajalo, za rješavanje problema u slučaju zaseoka Zrinščaki - Vidovići, trebalo je učiniti
nešto više.
S obzirom na to da se kamion
Krakoma nije imao gdje okrenuti
prilikom skupljanja komunalnog
otpada, stanovnici zaseoka Zrinščaki - Vidovići bili su prisiljeni
komunalni otpad dovoziti do naj-
bliže prometnice, udaljene oko
500 m od samog zaseoka.
Kako bi svojim mještanima omogućio što lakše odlaganje komunalnog otpada, u rješavanje
problema uključio se Anđelko
Topolovec, načelnik Općine Radoboj. Uslijedio je obilazak terena s predstavnicima Krakoma.
Uspjelo se dogovoriti s mještanima koji su bili spremni ustupiti
zemljište potrebno za proširenje
i uređenje prilaznog puta. Potom
se u organizaciji Općine Radoboj
prišlo uređenju i proširenju puta.
Kamion za skupljanje komunalnog otpada sada dolazi i u zaseok
Zrinščaki - Vidovići.
Uređenje igrališta
u Gornjoj Šemnici
Već se sada naziru konture buduće
ograde koja će opasivati igralište
Na zahtjev mlade populacije
Gornje Šemnice i ostalih korisnika koji svoje slobodno vrijeme
provode baveći se sportom na
igralištu u Gornjoj Šemnici, Općina Radoboj prišla je u proširenje
i uređenje igrališta, te prilaznog
ulaza u vatrogasni dom. Kako bi
se povećala sigurnost korisnika
igrališta, oko njega je izgrađena
zaštitna ograda u dužini od 38
m. Nakon završenog proširenja
asfaltirat će se cijelo igralište,
uredit će se golovi, te postaviti
ostala potrebna oprema za bavljenje sportom.
Stanovnici šireg područja Gornje
Šemnice moći će se pohvaliti svojim novouređenim igralištem na
tradicionalnom malonogometnom turniru koji se svake godine,
početkom srpnja, održava u Gornjoj Šemnici. Do tada se i planira
završetak cjelokupne investicije.
Pobjeda bake Magde Kogaj, prošle godine
u Humu na Sutli, donijela je općini Radoboj
domaćinstvo pete, jubilarne, županijske
manifestacije Babičini kolači. U Upravnom odjelu
za poljoprivredu Krapinsko-zagorske županije
koji je, uz Općinu Radoboj, organizator ove
manifestacije, saznajemo da je sve spremno za
njezino održavanje.
Magdičin pobjednički kolač
DVA U JEDNOM
Tijesto I:
25 dag bijelog kukuruznog
brašna
2 jaja
1 dl kiselog vrhnja
pola dl slatkog vrhnja
pola dl mlijeka
malo soli
1 prašak za pecivo
Postupak: Sve sastojke umiješati i staviti u namašćenu posudu za pečenje.
Tijesto II:
25 dag mljevenih bučinih
koštica
2 jaja
1 dl kiselog vrhnja
pola dl slatkog vrhnja
pola dl mlijeka
malo soli
1 prašak za pecivo
Postupak: Sve sastojke umiješati i staviti na tijesto I. Kolač
posipati cijelim bučinim košticama te sve skupa peći pola
sata na 200 stupnjeva.
Ove godine prijavilo se 40 baka,
tako da će prosudbena komisija
imati itekako zahtjevan posao u
proglašenju bake koja peče najbolji, odnosno čiji kolač najbolje
GLAS ZAGORJA
oslikava izvornost i bogatstvo zagorske kuhinje.
Manifestacija Babičini kolači
održat će se 5. ožujka u poslijepodnevnim satima u radobojskoj
Sportskoj dvorani. Riječ je o natjecanju u spremanju kolača po
tradicionalnim receptima i po
tome je ono jedinstveno u Hrvatskoj, ističe pročelnik mr. Luka
Čuljak.
Sudeći po prijavljenoj raznovrsnosti receptura po kojima će
se pripremati kolači, i ove će
godine to biti doprinos očuvanju i promociji bogate zagorske
gastro ponude, a što je ujedno
i nastavak aktivnosti Županije u
očuvanju tradicionalnih vrijednosti, te skretanja pozornosti
na važnost žena u životu zagorskih obitelji.
Svi pripremljeni kolači bit će prezentirani, ispisanim receptom i
fotografijom, u prigodnoj knjižici
koja će se moći nabaviti na izložbi. (D. K.)
33
Na gredice je dobro sijati mješovite kulture. Međusobno će se štititi od
štetnika, bolje će se iskoristiti plodna zemlja, a bolji rast i razvoj, aroma i
okus biljaka usred njihovog međusobnog pozitivnog djelovanja odabranih
susjednih biljaka, dat će veće prinose.
Donosimo nekoliko primjera mješovitih kultura za prve sjetve.
1. gredica: crveni luk, između rotkvice – sitna salata – mrkva – sitna
salata – crveni luk, između rotkvice;
2. gredica: salata u glavama – špinat – rani kupus (sadnice/špinat, salata
u glavama/sjetva);
3. gredica: grašak u tri reda, između dva reda rotkvica – na ivicama
gredice, sadnice korabe i salate (miješano);
4. gredica: crveni luk – špinat – mrkva – špinat – crveni luk – mrkva;
5. gredica: salata – crveni luk – koraba (sadnice), između sijana salata –
crveni luk – salata;
6. gredica: vlasac – sitna salata s rotkvicama – mrkva – sitna salata s
rotkvicama – vlasac;
U istim redovima povrća mogu se mijenjati vrste i u tijeku godine
odnosno iduće godine.
Pri sjetvi i sadnji povrće treba podijeliti u tri grupe.
U prvu grupu spadaju biljke kojima treba mnogo gnojiva (sve vrste kupusa, krastavci, rajčica, tikvice, celer, krumpir, poriluk).
U drugu grupu povrća spadaju biljke skromnih zahtjeva (rotkvica,
češnjak, špinat, koraba, crveni luk, cikla, mrkva).
Treću grupu čini povrće koje najmanje traži (grašak i grah), a njihov
korijen obogaćuje zemlju dušikom.
Te tri vrste povrća moraju se smjenjivati na vrtnim gredicama. Prve godine
u gnojnu zemlju sije se povrće koje traži najviše hranjivih tvari, sljedeće
godine biljke iz druge grupe, a treće godine na istom mjestu sije se grah
i grašak. Svaka biljka iz zemlje korijenom crpi samo one tvari koje su joj
potrebne. To koristi susjednoj biljci s drugačijim potrebama.
Korjenasto povrće ne sije se istim
redoslijedom. Niske mahune ne siju se
tamo gdje je ranije bila cikla, celer, poriluk ili blitva. Cikla se ne sije iza špinata…
Prvobitno povrće:
cvjetača
luk
povrće iz porodice kupusa
salata u glavama
špinat
grašak
cikla
mrkva
rajčica
krumpir
blitva
poriluk
rotkvica
Sljedeće godine dobro je posijati:
celer
krastavci, tikvice
luk, špinat
poriluk
grah, rotkvica, mrkva
cvjetača, prokulica
cvjetača
poriluk, grašak, špinat, kupus
Ne mijenjaju mjesto:
kukuruz šećerac
koraba
rotkvica, mrkva
salate, niske mahune
OPÆINA TUHELJ
01. OŽUJKA 2011.
Konstituiran Savjet mladih općine Tuhelj
Za predsjednika Savjeta mladih izabran je Ivan Šurina, a za njegovog
zamjenika Filip Šurina
Tako su to odlučili mladi na konstituirajućoj sjednici Savjeta mladih Općine
Tuhelj, 7. siječnja ove godine. Prema
dnevnom redu usvojen je Poslovnik o
radu i u idućem razdoblju očekuje se
značajnija aktivnost mladih Tuhljana.
Podsjetimo, u namjeri da potakne
svoje najmlađe žitelje na aktivno sudjelovanje u javnom životu, Općinsko vijeće Tuhlja još je prošle godine
donijelo Odluku o osnivanju Savjeta
mladih kao savjetodavnog tijela Op-
ćinskog vijeća. Članovi Savjeta mladih mogu biti članovi registriranih
udruga mladih i drugih registriranih
udruga koje se bave mladima, na području Općine Tuhelj. Na mandat od
dvije godine, tajnim glasovanjem na
sjednici Općinskog vijeća početkom
prosinca prošle godine izabrano je
sedam članova Savjeta mladih: Veronika Kolman, Vlatka Matečić, Kristina Petrinec, Filip Šurina, Ivan Šurina,
Ivan Tramišak i Martin Turčin.
Sve informacije možete pogledati i
na stranici Facebooka – Savjet mladih Općine Tuhelj.
KO
ETNO – UDRUGA KOLOVRAT
UKRAT
Prostorni plan općine Tuhelj
Obavještavamo sve mještane naše općine da su II. izmjene PPU
Općine Tuhelj stupile na snagu 15. prosinca prošle godine.
Radovi na nerazvrstanim cestama
Ponovno su počeli radovi na uređenju nerazvrstanih cesta. Nadamo se da će vrijeme poslužiti kako bi se radovi na cesti u Črešnjevci
- Poljaki - Bolnička - Horvateki - Turčini i uspješno završili.
Zomski posel, drvene
igračke i rože od krep papira
OŠ Lijepa naša
Povodom Valentinova, 14. veljače
osnovci su ugostili
poznatog glazbenika Tihomira Kožinu. Zahvaljujući
originalnoj ideji
školskog knjižničara, ovogodišnje
Valentinovo ostat
će svima u lijepom sjećanju. U
plesnim igrama
od
natjecatelja
se tražila spretnost, izdržljivost, brzina i, naravno, određena doza
sreće. Dobra atmosfera još se više zahuktala kada je u školu ušao
Tihomir Kožina Tihy. Mini koncert, posvećen samo učenicima, bio
je pun pogodak!
Na Županijskom natjecanju iz vjeronauka OŠ Ante Kovačića u Zlataru, OŠ Lijepa naša Tuhelj i župu Uznesenja BDM Tuhelj su predstavljali: Dario Mustač, Ivan Barlović (8. razred), Petra Poljanec i
Lucija Kuhar (7. razred). S osvojenih 259 bodova zauzeli su 2. mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo 76 učenika iz 19 osnovnih škola
s područja Krapinsko-zagorske županije. Tema ovogodišnje olimpijade bila je: Marija - Isusova i naša majka. Učenike je za natjecanje
pripremala vjeroučiteljica Mirjana Mišković.
Na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika u Maču, OŠ Lijepu
našu predstavljala je učenica 8. r. Sofija Iveković i osvojila 3. mjesto. Pripremala ju je učiteljica njemačkog jezika, Vlatka Matečić. U
Maču se okupila ekipa od 17 učenika iz KZ županije.
Na prijedlog Županijskog povjerenstva KZŽ za Državnu smotru
Lidrano 2011. u kategoriji dramsko- scenskih skupnih nastupa
predložena je i dramsko-scenska igra Kajkavske družine OŠ Lijepa
naša Tuhelj pod nazivom A kaj je to?, autorice Pavice Iveković. U
predstavi se kroz igru upoznaju nazivi za stare predmete koje su
naši preci koristili u domaćinstvu: vedrica, rifljača, lopar, ponavka,
haudrica, svitjak i štokrlin. Glumci su učenici 3. i 4. razreda: Mladen Jelačić, Josip Škreblin, Marko Haramina, Valentina Hercigonja,
Antonela Horvatin i Rene Javorić-Ilić.
36
Na svečanoj godišnjoj skupštini
Etno–udruge Kolovrat uz članove
udruge prisustvovali su načelnik
Armando Slaviček, ravnateljica OŠ
Lijepa naša Tuhelj Natalija Knezić-Medvedec, predstavnici drugih
udruga s područja općine, te uvaženi gosti i dragi prijatelji.
U Izvješću o radu koje je podnio
predsjednik udruge gospodin Rudolf Žlender zabilježene su brojne
aktivnosti provedene tijekom prošle
godine.
Udruga tako redovito sudjeluje u
fašničkoj povorci. Okupilo ih je i Vuzmeno pucanje manifestacija koju
organiziraju još od 1994. na sam
Uskrs u popodnevnim satima na
Žlenderovom brijegu. Okupi se tada
stotinjak mještana koji se uz čašicu
gemišta i pečeni krumpir zabavljaju
do kasnih sati, dok članovi udruge
pucaju isključivo uz pomoć karabita.
Ivanjski krijes glavna je manifestacija
koju ova udruga organizira isto tako
još od 1994. Na samo Ivanje Tuhljani
GLAS ZAGORJA
i prijatelji Tuhlja okupe se na Žlenderovom brijegu kako bi uživali u
paljenju krijesa koji članovi udruge
marljivo slažu i po tjedan dana, a
visina dopire i do 20 m. U ugodnom
raspoloženju, uz pjesmu i ples uz kuhani grah, posjetitelji se mogu zabaviti i do zore.
Prošle godine prvi put organizirali
su žetvu u kojoj su prikazani narodni običaji prilikom žetve, uslijedila je
belatva kojom su prikazani narodni
običaji belatve kukuruza. Pridružili
su se i podržali Martinje i Nikolinje.
Prema Planu rada za ovu godinu uz
sve gore navedene aktivnosti planiraju organizirati radionicu Stari
zanati pod nazivom Zomski posel.
Želja im je, naime, prezentirati izradu košara od škrbutinja, koševa,
grablji i drugih pomoćnih stvari koje
su ljudi nekada sami kod kuće izrađivali. U OŠ Lijepa naša organiziraju
se radionice na temu Drvene dječje
igračke i Izrada cvijeća od krep papira.
ZAGORJE INFO
01. OŽUJKA 2011.
U Tuhlju obilježen
Dan bolesnika
U župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tuhlju je svečano proslavljen blagdan Gospe Lurdske. Budući da je taj dan proglašen svjetskim
danom bolesnika i starijih osoba, njima je posvećena posebna pažnja. Tako se u Vatrogasnom domu u Tuhlju okupilo sedamdesetak
bolesnih i starijih osoba, koje su doveli njihovi ukućani, ili su pristigli
organiziranim prijevozom, autobusom. Od 15 sati imali su priliku za
razgovor i druženje, i već ti prvi susreti sa starim prijateljima i poznanicima izmamili su osmjehe na lica. Radostan je za mnoge bio i susret
s tuheljskim župnikom vlč. Josipom Vnučecom.
Dio okupljenih u
vatrogasnom domu
Susretu su prisustvovali medicinski djelatnici, koji su zainteresiranima
izmjerili šećer i tlak te strpljivo porazgovarali sa svima koji imaju neke
tegobe ili poteškoće. Da bi druženje bilo što ljepše, pobrinuli su se župljani, te osobito djelatnici župnog Caritasa, koji su donijeli kolače, te
pripremili tople napitke. U posluživanju su sudjelovali mladi, a djeca
su svoj doprinos dala s nekoliko recitacija posvećenih Blaženoj Djevici
Mariji, te glazbenim nastupom mladih puhača, gitarista i harmonikaša. Okupljeni su se najviše razveselili kad su djeca zapjevala Zagorski
cug trčeći kroz dvoranu, u igrokazu kojim su podsjetili na nekadašnje
uporabne predmete i danas već zaboravljene kajkavske riječi.
ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE TUHELJ
organizira
KORIZMENI KRIŽNI PUT
kroz župu TUHELJ i ZAGORSKA SELA...
u subotu, 12. ožujka 2011.
koji zapoèinje u 8.00 sati
u kapeli svetog Roka u Kumrovcu;
1. RAVNO BREZJE - Grmek
2. RISVICA - kapela B.D.M. Snježne
3. ZELENJAK - Lijepa naša
4. ZELENJAK - Ventek
5. GMAJNA - Marijan Gmajnièki
6. RAZVOR - Županiæ
7. ZAGORSKA SELA - Ventek
8. BREZAKOVEC - porušena kapela Svih Svetih
9. BREZAKOVEC - Dežmar
10. GORNJI ŠKRNIK - Peneziæ
11. DONJI ŠKRNIK - Vinogradi
12. KLADNIK - Berc
13. KLADNIK - Krajcar
14. KUMROVEC - groblje
i završava u kapeli svetog Roka u Kumrovcu.
RADUJEMO SE VAŠEM SUDJELOVANJU!
GLAS ZAGORJA
37
ZAGORJE INFO
01. OŽUJKA 2011.
ZLATAR BISTRICA
KRAPINA
Zainteresiranost za Zadruge
Rješavanje
hrvatskih branitelja
željezničko-cestovnih prijelaza
Javna Tribina za članove županijske
Podružnice Udruge dragovoljaca i
veterana domovinskog rata, koja
je bila i njezin organizator, imala je
za cilj upoznavanje ove populacije
građana s mogućnostima osnivanja
zadruga. Uz predstavnike Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, na pozitivan
je odjek naišao i odaziv županova
zamjenika za gospodarstvo Anđelka
Fereka Jambreka, te Ivana Šmida, direktora Zagorske razvojne agencije.
Skup je održan 11. veljače u Zlatar
Bistrici.
Braniteljima su prezentirane razne
mogućnosti i primjeri samozapošljavanja, te gospodarskog povezivanja
bez čega danas nema opstanka na
tržištu. Iz izlaganja i iz postavljenih
pitanja hrvatskih branitelja (odaziv
je bio iznad očekivanja), može se
konstatirati kako je iskazan interes za
osnivanje zadruga hrvatskih branitelja na području Krapinsko-zagorske
županije.
U ostvarenju te zamisli članovima
ove Udruge pri ruci trebaju biti i je-
38
dinice lokalne samouprave. S time
se slaže i Žarko Miholić, načelnik općine Zlatar Bistrica. - Smatram, kao
i mnogi drugi, da država nije jedina
koja bi trebala brinuti o toj populaciji stanovništva, ističe Miholić. Nisu
adrese Ministarstva branitelja, odnosno Vlade jedine na koje se treba
obraćati. Općine i gradovi ne postoje
samo zato da rješavaju opskrbu vodom, odvodnju, lokalne ceste… Netko npr. ni ne zna što sve već postoji
u nekoj općini ili gradu, odnosno s
čime bi se za realizaciju svoje zamisli vezano i uz samozapošljavanje
mogao povezati. Naime, ljudima
nedostaje potrebnih informacija i to
pogotovo one koje prelaze općinske
nadležnosti, jer sve je veća intencija podržavanja onih projekata koji
imaju regionalni karakter. Tu bi svoju
ulogu morale odigrati i jedinice lokalne samouprave interesno se povezujući za davanje podrške nekim
zamislima koje se moraju pretočiti u
zadane šablone projekata po kojima
se otvara mogućnost sufinanciranja
- u eurima. (D. K.)
Krapinsko-zagorska županija inicirala
je sastanak s predstavnicima HŽ-a
na kojem je dogovoreno osnivanje
radne grupe, s obzirom na to da je
većina od ukupnog broja željezničko-cestovnih prijelaza na području
županije označena samo prometnim
znakom. Radnu grupu vodi Željko
Horvat, predstavnik Krapinsko-zagorske županije, a uz njega članovi
su: Marijan Boršo - Hrvatske željeznice, Krešimir Futivić - Hrvatske ceste,
Josip Kartelo - Županijske ceste KZŽ i
Zlatko Svrtan - Policijska uprava Krapinsko-zagorske županije.
Radna grupa započela je s obilaskom prijelaza na državnim, županijskim i lokalnim cestama, a
nakon toga predložit će rješavanje
prioritetnih prijelaza. U izlascima
na teren sudjeluju i predstavnici
jedinica lokalne samouprave, a na
kraju će se predložiti rješavanje
prioritetnih prijelaza, o čemu u prvom redu skrb trebaju voditi Hrvatske željeznice.
Predstavljen projekt Partnerstvo za razvoj
U Krapini je (18. veljače) održana
Uvodna konferencija projekta Partnerstvo za razvoj, financiranog od
strane Europske unije. Projekt je odobren u sklopu grant sheme Lokalna
partnerstva za zapošljavanje - faza
3 u okviru Operativnog programa
Razvoj ljudskih potencijala, financiranog iz IV. komponente Instrumenta
pretpristupne pomoći (IPA). Nositelj
projekta čija je vrijednost 99.246,90
GLAS ZAGORJA
eura je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina, partneri
su Krapinsko-zagorska županija i ZARA
d.o.o., a suradnici OK KZŽ i HGK Županijska komora Krapina. Voditeljica projekta je Anita Hlupić. Spomenuti projekt trebao bi pridonijeti smanjenju
nezaposlenosti u Županiji, povećanju
zapošljivosti nezaposlenih i neaktivnih
osoba, bržem protoku informacija i aktivnoj komunikaciji. (N. V.)
ZAGORJE INFO
MISLIM DAKLE JESAM
KRAPINSKE TOPLICE
Učinili dostupnim
svijet informatike
01. OŽUJKA 2011.
Male stvari
Ovo nije tekst kukanja nad
nesretnom sudbinom, recesijom pogoðenog, prosjeèPiše
nog Zagorca, veæ prièa koja Elvis Lacković
ima zadatak u èitatelju
(ne)namjerniku p(r)obuditi interes za neèim što
èesto definiramo kao mala stvar, al’ pri tom
naglasak stavljamo na èinjenicu da su u životu
važne i te male stvari.
Shodno prilikama i mogućnostima, početak godine za članove
Rotary kluba Krapina, označava
kontinuirana briga za informatičko opremanje Osnovne škole
pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama.
Donaciju je predao predsjednik
Stjepan Pavić i tom prilikom posebno istaknuo zaslugu Ivana
Pavlovića, ing. informatike. Kako
je za vrijeme svoga obrazovanja
u Americi, uspostavio i kontakte
s ljudima iz informatičke branše,
rotaryjancima je uspjela nabavka
tipkovnica kakvih na europskom
tržištu nema, a koje omogućuju
rad na računalu djeci s motoričkim smetnjama.
O značaju ove donacije za polaznike specijalizirane škole, govorio je Antun Zupanc, profesor
defektologije.
- Svaka, pa tako i ova donacija
korak je naprijed u onome što
se može pružiti ovoj djeci, istakla
je zahvaljujući na donaciji Renata Petek, ravnateljica Osnovne
škole pri Specijalnoj bolnici za
medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama.
Spomenimo, školu polazi 50-ak
stalnih učenika, a brojni su i oni
koji su na kraćim rehabilitacijama, pa je tako u prosjeku od 110
do 120 učenika. U to se ne ubrajaju svi oni koji dolaze u školu na
tretmane logopeda ili kod psihologa. (D. K.)
OROSLAVJE
Osposobljeni novi
vatrogasci
U Oroslavju je, 20. veljače, završena nastava za 26 polaznika tečaja Vatrogasac s ispitom. Nakon
savladanog teoretskog i praktičnog dijela nastavnog programa
polaznici su izvođenjem vježbi i
rješavanjem testova pred ispitnom komisijom pokazali da su
osposobljeni vatrogasci i da će zajedno sa starijim kolegama značiti
mnogo u jačanju naše vatrogasne operative. Predavači, iskusni
vatrogasni djelatnici i ovom su
prigodom stručnim i savjesnim
radom prenijeli potrebna znanja
novoj generaciji vatrogasaca.
Na ispitu su uz predavače i predstavnike domaćina bili i županijski
vatrogasni zapovjednik Marijan
Lovrenčić i tajnik Rajko Jutriša.
Domaćini ovog tečaja bili su članovi DVD Oroslavje, a polaznici
su bili iz DVD Oroslavje, Donja
Stubica, Stubička Slatina, Strmec
Stubički i Ravnice Dubrovčan.
(B. U.)
Nedavno sam imao prilike pročitati priču pod
nazivom Stvari nisu uvijek onakve kakvima
se čine. Nemam namjeru ovdje prepričavati
sadržaj, ali već i sam naslov nudi zanimljive
konotacije, i moguće ga je koristiti u raznim
situacijama. Evo nas u ožujku, koji donosi
proljeće, barem kalendarski, a ove godine
donosi nam i fašnik, koji ćemo iskoristiti da
se barem na jedan dan malo pretvorimo u
nekog drugog ili nešto drugo. Ne mislim
samo tu na one koji će aktivno sudjelovati
u obilježavanju ovog događaja, zaista zamaskirani, već i na sve koje će možda ovaj dan,
ili ovo vrijeme, barem na trenutak natjerati
da u mislima, ako već ne pod maskom, budu
netko drugi. A koliko ustvari zaista želimo biti
netko drugi ili nešto drugo? Ima li taj običaj
maskiranja jako uporište u ljudskoj (pod)svijesti, pa je taj jedan dan samo kratki manifest ljudskoj potrebi da izađu iz okvira vlastite osobnosti ili barem iz okvira svojih fizičkih
i estetskih gabarita. Pokušao sam razmišljati
o tome i u svom (nadam se ne naivnom) stilu izvući iz te potrebe nešto pozitivno, i to
pozitivno na općedruštvenoj, a ne sebičnoj
razini. Naravno, da se maskenbal ili kako god
zvali taj događaj, ipak prije svega doživljava
kao zabava i veselje, no neki motivi u prerušavanju ipak postoje, a i sam fašnik često zna
poslužiti kao poligon za izricanje kritika na
račun nekih (često vladajućih manjina) koje
bez maski ne bismo izrekli. Makar, nažalost,
danas živimo u vremenu kada moramo početi biti britki i bez maski, ako već i za to nije
kasno. No, ovo nije tekst kukanja nad nesretnom sudbinom, recesijom pogođenog, prosječnog Zagorca, već priča koja ima zadatak
u čitatelju (ne)namjerniku p(r)obuditi interes za nečim što često definiramo kao mala
stvar, al’ pri tom naglasak stavljamo na činjenicu da su u životu važne i te male stvari.
Želim vam zapravo ispričati priču o četvero
ljudi koji, vraćajući se s kazališne predstave
iz velegrada u svoje malo (al’ u zagorskim
okvirima i ne tako malo) mjesto, dolaze na
ideju da predstavu pokušaju dovesti u svoje
mjesto, u kojem mještani često govore kako
se nikada ništa ne događa. Ovo četvero naših junaka zna da to nije baš apsolutna istina
i da postoje događaji vrijedni hvale i posjeta,
ali baš ti koji će često primijetiti da se niš’ ne
GLAS ZAGORJA
događa, ne pojavljuju se baš nikada tamo
gdje se konačno nešto događa. No, oni (naši
junaci) ipak ustrajavaju na ideji da te događaje (bez obzira iz kojeg kuta ih promatrali)
obogate, barem jednom mjesečno, kazališnom predstavom. No, to, naravno, nije lako,
jer postoji financijska komponenta i da bi
sve skupa uspjelo, treba napuniti 200-tinjak
mjesta u hramu kulture u njihovom mjestu i
to s plaćenim ulaznicama. No, više od ideje i
od same realizacije, pažnja mi je usmjerena
na reakcije ljudi kada krene promidžba, odnosno pokušaj da se pronađe tih 200-tinjak
ljudi koji će provesti 83 zabavne minute, barem u to vrijeme ne razmišljajući o svakodnevnim problemima. One, kojima bi priopćili svoju ideju, mogli bismo smjestiti u dvije
grupe s jednim zajedničkim nazivnikom, a
taj je skepticizam. Obje grupe su dakako
imaginarne, ali ja ih zamišljam u sljedećim
pravcima. U jednoj su oni koji si misle: - pa
kaj nemate vi drugoga posla, nego se igrate
s glupostima, pa koga to još zanima u današnje vrijeme kad ljudi moraju razmišljati o
preživljavanju. U drugoj su pak grupi oni koji
u sebi misle - ok, dobra ideja, al’ oni sigurno
imaju neku korist od toga. No, bez obzira na
sve, četvorka iz ove priče ne odustaje i pokušava pronaći 200-tinjak onih koji se ne svrstavaju ni u jednu od ove dvije grupe, ili pak
pokušavaju neke članove ovih imaginarnih
grupa preobratiti kako bi se u vrijeme fašnika zamaskirali u obične građane, koji će bar
jednom mjesečno navući masku osmijeha,
zadovoljstva i neopterećenosti, masku ispod
koje se neće kriti razmišljanje o uroti ili tuđoj
koristi, već razmišljanje o malim stvarima,
koje mogu život činiti barem malo ljepšim.
Jer, stvari nisu uvijek onakve kakvima se
čine. Pa čak, vjerujte draga Premijerko RH,
ova četvorka neće dati otkaz na svojim poslovima da bi ugrabila beneficije na burzi i na
taj način još podebljala onaj broj od preko
334 tisuće. I, da! Iako je veći dio lamentacija iz ove priče imaginaran, osobe i mjesto
nisu. Osobe su nevažne, a mjesto je Marija
Bistrica. Datum pokušaja je 12. ožujka u 20
sati, a hram kulture je bistrički Dom kulture.
Predstava je Crvene ruže i sjajna je. Hoće li
pokušaj uspjeti, provjerite sami.
39
ZAGORJE INFO
01. OŽUJKA 2011.
KRAPINA
Svjetski dan bolesnika
Povodom obilježavanja Dana bolesnika 11. veljače, patronažne
sestre Doma zdravlja Krapinskozagorske županije organizirale su
prigodne susrete i druženja. Učinile su to zajedno sa svećenicima
i volonterima koji djeluju u župskom Caritasu u Krapini, Poredju,
Donjoj Stubici, Zaboku, Klanjcu i
Oroslavju.
Župan Siniša Hajdaš Dončić na
Dan bolesnika, u pratnji zamjenika Anđelka Fereka Jambreka,
posjetio je Specijalnu bolnicu za
medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim Toplicama. Tijekom sastanka s predstavnicima Uprave
bolnice i Sindikata, nije skrivao
zadovoljstvo reputacijom koja
prati rad ove ustanove. Zahvalio
je svim djelatnicima i vodstvu
bolnice, te rekao kako je izuzetno ponosan na sve pohvale koje
stižu od pacijenata o ljubaznosti
djelatnika Specijalne bolnice Stubičke Toplice.
Predstavnici Sindikata složili su
se da su ulaganje i razvoj neophodni kako bi se pratili trendovi
u skrbi o pacijentima, te izrazili
nadu da će Županija nastaviti štiti interese zaposlenih, a za što su
i dobili jamstvo župana. Župan i
njegov zamjenik odazvali su se
KRAPINA
usklađenost ponude i potražnje na
lokalnom tržištu rada, te jačati partnerstvo svih koji sudjeluju u razvoju
gospodarstva i učenike i studente
upoznati s mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja ciljevi su sajma.
Zamišljen je kao cjelodnevni događaj
na kojem će se izlagači imati priliku
osobno predstaviti posjetiteljima
putem besplatnog izložbenog prostora te multimedijske prezentacije.
Kao jedno od događanja predviđeno
je održavanje i obilježavanje Dana
profesionalnog usmjeravanja, aktivnost vezana na pomoć nezaposlenim
osobama, studentima, učenicima i
svima zainteresiranima u odabiru zanimanja. Poslodavci će također dobiti saznanja o potencijalnim stručnim
kadrovima (završni razredi srednjih
škola), imati mogućnost predstaviti
potrebna zanimanja tvrtke učenicima, odnosno promoviranjem istih
moći će utjecati na njihov izbor zanimanja prema potrebama tržišta
rada. Ove godine na Sajmu poslova
sudjelovat će 70-ak izlagača.
TUHELJ
U društvu brojnih prijatelja
Na izvještajnoj godišnjoj skupštini
DVD-a Tuhelj, prisustvovao je velik broj susjednih DVD-a, čak 35 iz
cijele Republike Hrvatske i susjedne Republike Slovenije. Prisutne
su bile i udruge s područja Općine
te cijenjeni gosti između kojih posebno ističemo saborskog zastupnika gospodina Milivoja Škvorca
40
akciji mjerenja razine šećera u
krvi te tlaka. Izmjerene im vrijed-
nosti, zabilježene su u idealnim
razinama. (D. K.)
MARIJA BISTRICA
Sajam poslova
Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Krapina u suradnji s
partnerima po četvrti puta organizira Sajam poslova Krapinsko-zagorske
županije. Održat će se 24. ožujka u
Sportskoj dvorani Srednje škole Krapina, u vremenu od 10 do 16 sati,
pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine. Uz
njih partneri sajma su: HGK - Županijska komora Krapina, HOK - Obrtnička komora Krapinsko-zagorske
županije, Pučko otvoreno učilište
Krapina, Radio Hrvatsko zagorje Krapina, Savjet mladih KZŽ, Srednja
škola Krapina, Visoka škola Hrvatsko
zagorje Krapina i ZARA - Zagorska razvojna agencija d.o.o.
Informirati zainteresirane o mogućnostima zapošljavanja i obrazovanja,
te omogućiti osobama koje traže
zaposlenje da se izravno predstave
poslodavcima, objediniti informacije
i sve relevantne subjekte koji se bave
zapošljavanjem i gradnjom karijere,
a kako bi se omogućila kvalitetnija komunikacija, omogućiti bolju
Nakon svečane mise u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa koju je predvodio
krapinski župnik vlč. Tomica Šestak, nastavljeno je prigodno druženje u
Župskoj kući
koji je ujedno i član društva, i načelnika Armanda Slavičeka. DVD
Tuhelj aktivno sudjeluje u životu
i radu lokalne zajednice. Posebno
su ponosni na svoje mlade snage,
tj. rad s mladim članovima DVD-a
Tuhelj koji uspješno sudjeluju na
mnogobrojnim vatrogasnim natjecanjima.
Još jedna uspješna godina
Na redovnoj godišnjoj skupštini DVD Marija
Bistrica jednoglasno su prihvaćena izvješća o radu
društva u 2010. kao i planovi za ovu godinu.
Iza DVD-a Marija Bistrica je još jedna uspješna godina, koju su osim
intervencija obilježile i brojne druge
aktivnosti. Izdvajamo boravak nekolicine članova na dislokaciji u priobalju,
zapažen nastup ekipe ženske mladeži
na državnom natjecanju, te njihov boravak u vatrogasnom kampu u Fažani,
polaganja za zvanja u vatrogastvu, suorganizaciju vatrogasnog hodočašća,
dežurstva tijekom sezone u Svetištu
MBB te ostale aktivnosti u suradnji s
bistričkim svetištem. Iz operativnog
dijela izdvajamo tri požara. Skupštinu
bistričkih vatrogasaca pozdravili su
članovi brojnih prijateljskih društava, izdvajamo ono iz Tisnog, počasni
predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Teodor Fricki, te brojni uzvanici. (E. L.)
MARIJA BISTRICA
Stalni napredak
Redovnu skupštinu DVD Selnica,
koje djeluje pri Vatrogasnoj zajednici Općine Marija Bistrica, održalo je
i 77 članova ovog društva.
Upravo početkom ove godine zvanje
vatrogasac uspješno je položilo 7
članova: Monika Jakopec, Ana Bukvić, Nikolina Miketić, Mario Bajs,
Jurica Mitrečić, Alojzije Pozaić i Tomislav Ciglenečki. Na skupštini su
dodijeljena priznanja i činovi novim
vatrogascima.
Prošla je godina u operativnom dijelu donijela tri intervencije za vatrogasce iz Selnice. U sva tri slučaja
radilo se o požarima suhe trave i raslinja, bez materijalne štete, a odaziv
vatrogasaca bio je brz i brojan.
Bilježe i niz ostalih djelatnosti. Ženska ekipa odradila je 28 vježbi, or-
GLAS ZAGORJA
ganiziran je dan otvorenih vrata za
učenike Područne škole Selnica,
članovi društva sudjelovali su na
vatrogasnom hodočašću u Mariju Bistricu, na obilježavanju sv. Florijana,
kao i kod ostalih događanja u Svetištu MBB, a posebno se ističe i organizacijska i druga pomoć kod mlade
mise vlč. Kornelija Grgića, rodom iz
Selnice.
Od planova za ovu godinu izdvaja se
daljnje omasovljavanje društva, isključivanje neaktivnih, oformljivanje
barem jedne ekipe djece ili mladeži,
kao i ostale redovne dužnosti društva koje je u svom mjestu nositelj
svih važnijih događanja. Skupštinu
DVD-a Selnica pozdravili su brojni
uzvanici i gosti prijateljskih društava.
(E. Lacković)
ZAGORJE INFO
REÈ ZAGORSKOG MUŽA
GORNJA STUBICA
Goranka Horjan potpredsjednica
Europskog muzejskog foruma
Na godišnjem sastanku Upravnog
odbora Europskog muzejskog foruma (EMF) u Liverpoolu, Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja
Hrvatskog zagorja, izabrana je
za potpredsjednicu ove ugledne
europske muzejske mreže.
Europski muzejski forum javnosti
je najpoznatiji po tome što svake godine organizira izbore za
nagradu EMYA (European Museum of the Year Award) - kojom međunarodni panel sudaca
EMF-a bira najbolji muzej među
prijavljenim novim muzejskim
projektima. Svake godine oko
četrdesetak novih ili obnovljenih
muzeja kreće u utrku za prestižne nagrade i priznanja. Natječu
se mali i veliki muzeji, a okosnica
procjene kvalitete jest javna uloga muzeja i njegov odnos prema
posjetiteljima u svim aspektima
rada i oblikovanja prostora. Uz
glavnu nagradu EMYA za najcjelovitije postignuće, dodjeljuje se
i nagrada Vijeća Europe koju uručuje ova organizacija za promicanje svojih ključnih vrijednosti,
zatim nagrada Kenneth Hudson
koju dodjeljuje Upravni odbor
Posel kaj
posel nie!
Kaj se tuj deli, kaj vsem tuj
Piše
diši, kaj tuj vse vljeèe, kak
Rajko
Fureš
da tuj su rojžice najlepše,
kak da tuj dišoba je, kaj nigde je drugde na
svietu ni nie. Kaj te tuj je?
EMF-a za inovativna i smjela ili
pak kontroverzna postignuća u
struci, dok Silleto nagrada ide
projektima koji najbolje uključuju lokalnu zajednicu i volontere.
Dodjeljuje se i nekoliko posebnih
priznanja za specifična postignuća.
Ovogodišnja ceremonija održat
će se u Bremerhavenu u Njemačkoj od 18. do 21. svibnja 2011.,
a domaćin je Njemački emigracijski centar (German Emigration
Centre) koji je bio dobitnik EMYA
2007. (M. Ebner Petrinec)
KRAPINA
Usvojili plan rada
Održana je 2. skupština Partnerskog vijeća za tržište rada Krapinsko-zagorske županije, na kojoj
je usvojen plan rada Partnerskog
vijeća kao i plan rada tematskih
radnih skupina koje će raditi na
strategiji razvoja ljudskih potencijala Krapinsko-zagorske županije.
01. OŽUJKA 2011.
Kao što je podsjetila predsjednica Vijeća, Mirjana Jurman, inače
pročelnica Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, opći cilj tog projekta je smanjiti nezaposlenost i
prijetnje od nove nezaposlenosti koristeći partnerski pristup i
standarde Europskog socijalnog
fonda. (N. V.)
Pozabili su skore vsi da delati je
trieba, da se nič nemre h življenju ak se delale nebu. Nie te ljehke, ali kak god da te zbeči bi se
štele, bez posljeka ti trdoga, nič
se h življenju ti neda spelati. Te
kaj denes, vsi nekaj napoprek bi
šteli, te je pak nekaj druge, te je
pak nekaj kaj se neda drugač niti
povedati, nek same tak kak je. A
pak, vse te skup drugač niti ne
zgledi, nek tak jedine kak i je, tak
da za nič na svietu nie smeti iti i
delati, nek jedine tak kak je – po
istine.
A istina je same jena, istina nemre biti unak kak nam paše, gda
nam te ne paše – te bi h stran
hitili, a gda na naš melin pak i
ide – unda bume ju h sebe pak
primeknuli. Kak god da negdar te
i nie ljehke, jedine kaj je trieba,
jedine kaj je moči, te same je te
da trieba je človek biti, te same
je te da držati trieba do vseh na
svietu, a iste tak i do sebe.
Kak god da te šteli mi, ili kak god
da te vski mi skup i šteli nebi, navek te i nejde, navek se niti nemre, a pak, živeti se trieba. Te da
se živeti trieba, te vsem nam je
poznate, te vsem bi nam poznate
i triebale biti, ali same tak kak i
trieba, kak človek, drugač nikak.
Te kaj mnogi bi šteli napoprek
iti, te je nekaj čist druge, te vsaki
dnev videti nam je moči, dok napoprek poljek nas nam siliju.
I zate vsi bi h poljitičare i šteli iti
bi, zate da čem lježeše, i čem bolj
bi napoprek išli. A pak, morti gda
ne misliš praf otom, h prvu bi
dobu i povedal, da te je nekaj kaj i
nie tak, kak se poveda – pre loše,
a pak gda se na zemljicu spustiš,
unda buš videl ovak ili unak, da
nič ti lepšega nie, nek unda gda z
svojami žulji posel oddelaš. Nič ti
nie ljepše, od toga, iste tak, gda
vesel si, kaj sam si zmučil se za
GLAS ZAGORJA
nekaj kaj vriedne je, kaj niesi se
prodal, kaj maš nekaj kaj tulike si
si željel, kaj vsakomu h uoči pogledati moreš, a vse te tak kak
jedine ti se i šika, po pravice.
Kud se god okreneš, male je med
name uneh za tere bi ruku mogel
dati, male je uneh kaj te prodali
nebi, same ak bi im se prilikica
pružila da napoprek prejdeju. I
Najvekšega su prodali, a gdo drugi, nek unie teri su najbližejši mu
bili. I te, tak i je, od gda življenje
je i bu, na svieteku nam, navek te
jedine najbližejši moreju isdati i
prodati, nihči drugi. Nihči ti bližejše nie nek su ti domači, jer
stranjskeh ti poljek tebe tak blizu
nigdar bile nie a ni bu.
Tak, kak god da se bi i drugač štel
postavljati, navek nekaj te vlječe,
male je uneh kaj se bi zastanovili,
kaj bi postali, i kaj se bi obrnuli
unak kak te jedine je i trieba. A
pak, kaj povedati otom, kaj tie su
nam pajdaši vsikud gde se vučiti trieba otom, kaj je dobre i kak
se vladati trieba. Kaj povedati
otom, da te se dečice nam kaže
kak uzor najvekši?
Teške je tuj bile kaj pametnoga
povedati, jer te niti je po pravice, te iste tak nie niti dobre, a
niti pametne, kak god da se češ
posložiti tam gde nie te trieba
– ti nesmeš se prodati, jemput
gda se prodaš, več se vrnuti neš
mogel. Unda te buju h šake meli,
unda buš moral govoriti same
otom, kak nič i nikak drugač, te
vse skup h življenju ni nejde, nek
same tak, kak jedine te je i moči,
po pravice, a pravica nam je jedina, kak i srčeke prečiste, za kaj se
boriti i živeti trieba. Te kaj h niti
jenu dobu, te nie nekaj za kaj se
bi ljudi preveč trsili, te je nekaj
drugoga, jer putec, kak i vsaki
druge, same more biti pravi, ili
pak krivi?!
41
KULTURA
01. OŽUJKA 2011.
DANIJEL KUŠAN, filmski redatelj
Piše
Maja Šimunić
Hrvatski Harry Potter?
Zašto ne!
Daniel Kušan diplomirao je
filmsku i televizijsku režiju na
Akademiji dramskih umjetnosti. Član je Društva hrvatskih
filmskih redatelja, a više od
deset godina radi profesionalno na filmu i televiziji kao
42
redatelj i scenarist.
Dosada si radio brojne televizijske sapunice - Dolina sunca,
Sve će biti dobro, Zauvijek susjedi…, ali i nekoliko filmova
od kojih možemo istaknuti Veliko spremanje. Koja je razlika
u snimanju jednog i drugog i
što ti je draže?
Zapravo, važno je istaknuti da
pričamo o dva žanra od kojih
svaki ima svoje zakonitosti.
Snimanje sapunica odlikuje
brzina samog procesa. Cilj
GLAS ZAGORJA
je snimiti što više materijala
u što manje vremena, jer su
scenariji dugački i opsežni, a
scene su vrlo dinamične. Kod
filma je drugačije. Primjerice,
za film koji traje sat i pol, snimanje traje oko mjesec dana.
U tom razdoblju postoji mogućnost dorađivanja samog
uratka i autor više svoje osobnosti i truda daje u to. Definitivno mi je draži film jer kroz
njega mogu prikazati i neke
svoje poruke i emocije, a u
isto vrijeme imam puno više
vremena da konačni proizvod
bude što bolji i kvalitetniji.
Budući da smo se dotakli filma, valja spomenuti kako je
nedavno završeno snimanje
dječjeg filma Koko i duhovi.
Kako se rodila ideja za snimanje filma i s kojim si se problemima susretao?
Da, snimanje filma za djecu
Koko i duhovi je završeno, a
film je u procesu montaže.
Scenarij za film nastao je prema romanu moga oca, Ivana
Kušana, koji je u nekoliko knjiga opisivao dogodovštine dječaka Koka. Mišljenja sam da
je u Hrvatskoj premalo dječjih filmova, a jedini problem
zbog kojeg Koko i duhovi nije
snimljen ranije su novci. No
kako faza stvaranja filma ide
kraju, sve sam više ponosan
i zadovoljan. Radnja samog
filma zapliće se kada dječak
Koko iz grada odlazi na selo
gdje upoznaje dječaka Zlatka
s kojim rješava misterij duha
Vinceka. Moram spomenuti da
glumačku ekipu u većem dijelu
čine djeca od devet do trinaest
godina, koji su se pokazali kao
pravi profesionalci i vrlo talentirani glumci. Premijera samog
filma bit će na filmskom festivalu u Puli.
Stanje filmske industrije u Hrvatskoj vrlo je loše. Nedavno
je održan skup filmskih djelat-
GLAS SRCA
KULTURA
01. OŽUJKA 2011.
GOSPODINE,
TKO ÆE
OPSTATI?
Piše
Stjepan Kralj
Filmski i televizijski redatelj Daniel Kušan
progovara o svojim dosadašnjim ostvarenjima, stanju u hrvatskom filmu te velikom
projektu snimanja djeèjih filmova od kojih
jedan, Koko i duhovi, išèekuje premijeru veæ
ove godine.
nika na kojem su istaknuti problemi filma u Hrvatskoj te ponuđena neka rješenja. Je li po
tvom mišljenju hrvatski film u
krizi i ima li rješenja?
Hrvatski film jest u krizi, o
čemu najbolje govori brojka
da su u 2010. snimljena samo
dva igrana filma. No, mislim
da ne postoji problem u kreativnosti naših autora nego u
financijskim prilikama i nekim
porezima koji su preveliki.
Rješenje, barem djelomično,
krije se u činjenici da je Hrvatska vrlo lijepa zemlja u kojoj
bi mnogi europski i svjetski
redatelji mogli snimati svoje
projekte, te bi tako jedan dio
novca išao u fond za stvaranje
hrvatskog filma. Većina zemalja Europe puni svoje proračune za film upravo na taj način,
ali u Hrvatskoj postoji problem
prevelikih poreza koje bi strani
autori morali plaćati za snimanje u Hrvatskoj.
Kakvi su ti planovi za budućnost?
Prije mjesec dana počela su
snimanja nove sapunice Pod
sretnom zvijezdom koja će se
uskoro početi prikazivati na
Novoj TV.
Film Koko i duhovi u montaži
je te slijede pripreme za premijeru, a ono što je neki dugoročniji plan su snimanja filmova prema svih pet priča o
dječaku Koku. Bila bi to serija
od pet filmova koje bi povezivao glavni lik, kao, primjerice,
Harry Potter, naravno, na hrvatski način.
Dječji filmovi oduvijek su u Hrvatskoj bili dobro prihvaćeni i
rado gledani, no nekako su nestali s televizijskih ekrana i kino
platna.
Vrijeme je da se to promijeni.
Nadam se da će Koko u tome
uspjeti.
Slobodna volja nije dar Božji
nama ljudima kako bismo radili
što god nam pada na um, nego
velika odgovornost kojom potvrđujemo ispravnost puta svoga
života kao i spremnost na prihvaćanje i korištenje Božjih djela
u dobre svrhe.
Kao vjernici vjerujemo da je svijet u kojemu živimo i nas same
stvorio Gospodin Bog Otac. Često
se pitamo: a što je s onim lošim
stvarima u prirodi kao i u nama
ljudima ako znamo da Bog daje
samo dobro. Kada si postavimo
takvo pitanje imajmo na umu da
nam je Gospodin dao slobodnu
volju pa sami upravljamo svime
stvorenim, te sami kreiramo svoje karakterne osobine i izgrađujemo sebe kao čovjeka. Dakle, na
nama je odluka stvaranja vlastite
osobnosti. Hoćemo li biti pošteni ili nepošteni, marljivi ili lijeni,
iskreni ili licemjerni... Slobodna
volja, od Boga nam darovana,
daje nam mogućnost da sami
odlučujemo pri odabiru životnih
putova, vladanja i ponašanja,
te korištenja prirodnih resursa u dobre ili loše svrhe. Mnogi
znanstvenici, kemičari, fizičari,
biolozi, proučavaju prirodu i otkrivaju tvari i pojave koje čovjek
koristi u razne svrhe, najčešće
za dobrobit čovječanstva. I Papa
Ivan Pavao ll. je dao svoj blagoslov svim znanstvenim otkrićima
s naglaskom da se koriste na dobrobit čovjeku: mobitel, internet,
darivanje ljudskih organa... Ali
kada netko otkrije nešto značajno i korisno, uvijek se pojave oni
koji zbog svojih interesa, ili nekih
drugih razloga počinju tu blagodat primjenjivati na štetu čovjeka
i prirode. Gledajući kako se danas diljem svijeta događaju razne
katastrofe, razboriti ljudi znaju
reći da priroda uzvraća udarac.
U stvarnosti je doista tako. Ali mi
vjernici znamo da je upravo Bog
GLAS ZAGORJA
tako i odredio. Prirodni zakoni zapravo jesu Božji zakoni.
Vratimo se sada na nas ljude
i razmotrimo životne situacije
koje nas po našoj slobodnoj volji dovode do željenog cilja. Ako
upotrebljavamo dobre osobine
koje posjedujemo kao poštenje,
iskrenost, marljivost, te zdrav odnos prema bližnjima i prema poslu kojim se bavimo, k tome još
uz iskrenu molitvu dragom Bogu,
onda nam je zagarantiran lijep i
siguran život. Ako pak zanemarujemo Božje zakone napisane u
Svetom Pismu i date nam od Spasitelja Isusa Krista, onda možemo
samo lutati bez cilja. Ako želimo
biti dobri ljudi, a zapreku u tome
nam stvara suvremeni život nametnut od viših struktura koje
vladaju i to u zadnje vrijeme najčešće putem tiskovnih i elektronskih medija, a sve to zbog svojih
vlastitih interesa zbog kojih zanemaruju moralne kršćanske vrijednosti: humanost, solidarnost, ljubav, prijateljstvo... jednostavno
prestanimo čitati, slušati i gledati
takve medije. Otvorimo Sveto Pismo, prisjetimo se Isusovog nauka i započnimo pravi Božji život.
Slobodna volja nije dar Božji
nama ljudima kako bismo radili
što god nam pada na um, nego
velika odgovornost kojom potvrđujemo ispravnost puta svoga
života kao i spremnost na prihvaćanje i korištenje Božjih djela u
dobre svrhe. Mi, mali ljudi, koji
nemamo mogućnost mijenjati
smjer života u globalnom smislu, a za koji smatramo da ne ide
ispravnim putovima i da nas vodi
u propast, ipak moramo davati
svoj doprinos na način kako smo
u mogućnosti. Preporučujem
iskrenu molitvu. Molimo Isusa da
nam ponovnim dolaskom pomogne shvatiti Božje zakone, te da
po njima nastavimo živjeti. Gospodine, želimo opstati!
43
KULTURA
01. OŽUJKA 2011.
Jednostavno, bit
ću bolja osoba
MARIJA BISTRICA
Korizma je vrijeme pokorničke
priprave za blagdan Uskrs. Pokora traje 40 dana, a počinje
Pepelnicom ili Čistom srijedom,
a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak. U nekim krajevima Hrvatske, uz izraz
korizma uobičajio je i naziv Četrdesetnica. Broj tih dana uskrsne
priprave uvjetovan je Isusovim
četrdesetodnevnim postom u
pustinji prije početka njegova
Crvene ruže
U Knjižnici Marija Bistrica odluèili su krenuti
sa zanimljivim projektom. Naime, 12. ožujka
od 20 sati u Domu kulture gostovat æe Teatar
Epilog iz Zagreba s izvrsnom predstavom Crvene ruže, Alda de Benedettija, u režiji Ivane
Peroš.
Riječ je o duhovitoj i šarmantnoj komediji talijanskog pisca koja govori o
braku, prijateljstvu, skrivenim strastima, tajnim ljubavima, ljubomori
i sitnim intrigama u životu udvoje.
Mali nesporazum i obmana, zbog
naizgled banalnog uzroka, postaje
nezaustavljiva lavina zapleta, zabuna
i komičnih situacija koje kulminiraju… Tu ćemo se zaustaviti uz poruku
da predstavu možete pogledati 12.
ožujka s početkom u 20 sati u Domu
kulture u Mariji Bistrici.
Glumačku ekipu čine Marijana Mikulić, Željko Šestić, Alan Katić i Vesna
Ravenšćak. U bistričkoj knjižnici na-
44
daju se da će predstava biti posjećena, jer ako se pokaže interes, to će
značiti i nastavak projekta svojevrsnog kazališta u Mariji Bistrici.
Naime, namjera je, ukoliko bude
interesa, da jednom mjesečno
Marija Bistrica ugosti po jednu
predstavu, a već za travanj se dogovara gostovanje Kazališta Svarog
iz Zagreba. Recimo još da se karte
u pretprodaji po cijeni od 50 kn,
mogu kupiti u Knjižnici Marija Bistrica, na Radiju Marija Bistrica i u
Caffe baru Dioniz, koji je uz Art galeriju Ptiček podržao ovaj projekt.
(Elvis Lacković)
Pripremio
mr. sc. Željko
Kokorić
Vas pitati slučajnog prolaznika za
adresu neke trgovine kojoj mora
isporučiti sanduke s pićem...
Pokušajmo zamisliti kako bismo
se plemenitije osjećali da počnemo dan s kakvim dobrim djelom,
sitnom ljubaznošću prema bli-
Svi smo pozvani da tijekom korizme napravimo nešto posebno, da razmislimo o kvaliteti i
smislu svog života. Korizma nije samo vrijeme
žalosti, veæ novo proljeæe života i prilika da budemo zdraviji, plemenitiji i bolji.
propovijedanja,
naviještanja
Evanđelja. Stoga je korizma vrijeme posta i nemrsa, odricanja,
pokorničkih djela i molitve. Ovo
je vrijeme kada treba napraviti
kakav preokret u životu, to je vrijeme velikih obećanja i nadanja.
Ovih je dana pitanje svih pitanja
- Čega ćeš se odreći u korizmi!?
Svakakvih se odgovora naslušamo, a većina od njih je: prestat
ću pušiti, jesti slatko, piti oštra
pića... Rijetko će nam tko odgovoriti da će, jednostavno, biti
bolja osoba, da će se odreći loših
postupaka, mrzovoljnosti, nestrpljivosti, brzopletosti...
Pokušajmo zamisliti dan u okruženju u kojem su se ljudi oko
nas pa i mi, odrekli nervoze ili
ružnih priča i zločestih podmetanja jedni prema drugima ili dan
bez upućenih nervoznih pogleda
drugih vozača dok čekate da se
rasplete prometna gužva na nekom mostu ili dan gdje u miru čekate da biste parkirali automobil,
a iz jutarnjeg spokoja vas nije izbacio neupućeni dostavljač gaziranih pića koji se zaustavio ispred
GLAS ZAGORJA
žnjima, prema nekom potpuno
nepoznatome ili prema strankama na poslu.
Četrdeset dana pokore onih koji
će se odreći slatkiša ili kolača
proteći će u neprestanoj podvojenosti - uzeti ili ne uzeti, pa kad
dođe nedjelja i obveza posta se
prekida - navali. Pušači će, nažalost, nakon četrdeset dana nastaviti još žešće povlačiti otrovne
dimove, oni koji su se u dane pokore odrekli žestokog pića - nastavit će potom piti još češće.
Svi smo pozvani da tijekom korizme napravimo nešto posebno,
da razmislimo o kvaliteti i smislu
svog života. Korizma nije samo
vrijeme žalosti, već novo proljeće života i prilika da budemo
zdraviji, plemenitiji i bolji.
Ljepota i bogatstvo je u davanju. Podarimo drugima vedrinu
osmjeha, čistih misli, iskrenosti i
ljubaznosti. Nedokučivo je kamo
bi nas to odvelo kada bismo takav princip počeli primjenjivati
već od sutra. Ne očekujte odmah
čudo i velike promjene, ali i mali
pomak u dobroti je napredak.
KULTURA INFO
01. OŽUJKA 2011.
Filmski kutak
Prva zagorska
kratkometražna igrana
serija na televiziji
prikazan i
prezentiran
na festivalu
Tjedan kulture, zabave i sporta
u Začretju,
te
nakon
toga
kao
bahato prema običajima i navikama svog rodnog kraja, roditelji zbog ljubavi prema sinu
ugađaju njegovim čudnim zahtjevima. Kao i obično, u cijelu
priču se uključuju i susjedi koji
dodatno kompliciraju situacije.
Glas razuma u cijeloj priči je
Marica, Zlatkova prijateljica iz
dio programa Festivala u Krapini na lokaciji starog muzeja
Evolucije na Hušnjakovom. Naime, cijela radnja odvija se oko
jednog mladića zvanog Zlatko
koji se nakon dugog boravka u
inozemstvu vraća u rodno Zagorje. Budući da je dugo živio u
tuđini, zaboravio je na ljepote
i čari Zagorja, što jako pogađa njegove roditelje. Iako su
svjesni da se njihov sin ponaša
djetinjstva, kojoj je jasno da su
roditelji zaslijepljeni ljubavlju,
a isto tako shvaća da je njihov
sin u dalekom svijetu zaboravio
na svoje korijene. Nakon broj-
Piše
Mario Krog
Nakon mnogo vremena konačno se možemo pohvaliti kako
ćemo i mi Zagorci dobiti svoje
mjesto u medijima, točnije na
Jabuka televiziji, jednoj od lokalnih zagrebačkih televizija
koje su se prelaskom na digitalni signal pojavile i u Krapinskozagorskoj županiji.
Riječ je o projektu tvrtke Krog
multimedia i filmske udruge
Studio Nezavisne Produkcije
koja se financira prihodom od
oglašavanja i potpomaže je
Krapinsko-zagorska županija
kao i općina Sveti Križ Začretje.
Lokacija snimanja je Škarićevo,
mjesto između Začretja i Krapine, a gotovo kompletna glumačka ekipa dolazi iz Amaterskog dramskog kazališta Sveti
Križ Začretje.
Serija je dobila naziv po istoimenom filmskom hitu Jedno
je Zagorje koji je premijerno
ZANIMLJIVOST
Za potrebe snimanja angažirali smo i DVD Krapina čiji je zadatak bio otopiti snijeg u okolici seta kako bi se nesmetano
mogle snimiti preostale epizode serije čija je radnja smještena u rano proljeće.
FILM MJESECA
Posljednja fronta
Nedavno smo na televiziji mogli pogledati jedan od hitova X-men franšize pod nazivom Posljednja fronta u
kojem pratimo završnu bitku između
mutanata i ljudi.
Glumačka postava je i više nego poznata u kojoj su najveće zvijezde poput Hugha Jackmana, Halle Berry,
Iana McKellena i mnogih drugih. U
ovom nastavku filma pratimo veliki
akcijski obračun ne samo mutanata
i ljudi već i između samih mutanata
nih pokušaja da seosko imanje
pretvore u dom po želji njihova
sina, roditelji bivaju sve tužniji,
a Marica sve odlučnija da riješi situaciju. No, stalni sukobi
između njihovih obitelji nikako ne pridonose poboljšanju
situacije. Naposljetku Zlatko u
razgovoru s Maricom shvaća
važnost domovine i zavičaja te
kako je u Zagorju proveo svoje
bezbrižno djetinjstvo i brojne
sretne dane. Shvatio je kako
je Zagorje prekrasan kraj kojim
se treba ponositi, a naš cilj je
upravo tu poruku prenijeti svim
gledateljima.
Serija sadrži 11 različitih nastavaka koji traju oko 10 minuta
i prikazuju zagorske običaje i
život dviju obitelji koje stalno
nailaze na brojne probleme
i nesuglasice oko trivijalnih
stvari. Premijera se očekuje 1.
ožujka u 20,30 sati, epizode
će se prikazivati svaki utorak,
a reprizirati svaku srijedu. Više
informacija pročitajte na službenoj web stranici: www.jjz.
krogmultimedia.com
među kojima neki imaju ambicije prema vladanju svijetom, a neki smatraju
kako treba postojati ravnoteža.
Cijeli sukob počeo je oko tzv. lijeka koji
su ljudi pronašli kako bi se mutantski
gen pretvorio u normalnog čovjeka.
Inače, mutanti su poznati po tome da
svaki posjeduje neke ekstremne sposobnosti koje samo vaša mašta može
zamisliti.
Redatelj ovog projekta je Brett Ratner, a producenti su Avi Arad, Lauren
GLAS ZAGORJA
Shuler Donner i Ralph Winter. Uz ovaj
znanstveno fantastični film sredinom
ove godine doći će i najnoviji nastavak
ovog spektakla pod nazivom X-men
first class, odnosno pratit ćemo sam
početak i nastanak te razvitak škole za
mutante i nastanak X-mena.
Prve najave pokazuju otkrivanje najveće misterije oko nastanaka mutanata i njihovog ujedinjenja te sukoba
sa cijelom ljudskom vrstom. Ukoliko
vas neki od ovih filmova interesira,
navratite do obližnje videoteke (virtualne ili prave) i svakako posudite ovaj
SF film.
45
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
MIROSLAV FELLER, književnik i
estetičar
Rođen: 5. ožujka 1901. u Donjoj
Stubici
Umro: 30. svibnja 1961., Silba
RUDOLF HABEDUŠ KATEDRALIS
(Rudeša Heister), romanopisac,
publicist i dramatičar
Rođen: 8. ožujka 1894. u Krapini
Umro: 13. rujna 1960. u Zagrebu
ŽELJKA BOC
Stariji sin ljekarnika Eugena Viktora. Školovao se u Zagrebu, ali je prekinuo studij medicine. Dvadesetih godina 20. st. izlazi njegova
prva zbirka pjesama, a boraveći u Beču radi
kao suradnik u Der Abendu. Krajem 1928.
u Zagrebu je osnovao Zavod za znanstveno
proučavanje reklame i umjetničku reklamnu
produkciju Imago u kojem s grafičkim suradnicima razvija moderne tržišne vizualne komunikacije. Pokretač je reklamnih časopisa
Reklama u Zagrebu i Werbeberater u Berlinu. Pisao je o kazalištu, glazbi, slikarstvu,
dječjoj umjetnosti, satiri, a u više navrata i
o Krleži. Nakon 1956. iznenada se povlači na
Silbu gdje gotovo zaboravljen umire.
Osnovnu školu završio je u Zagrebu. Prvim
književnim radovima javlja se 1913. u Slobodnoj riječi, a potom objavljuje u brojnim časopisima. Njegovi romani u nastavcima s povijesnom tematikom postigli su veliki uspjeh.
Sa Z. Vukelićem pokretač je, urednik i izdavač Hrvatske metropole, jedan od pokretača i suradnik Zagrebačkog lista, te urednik
u Narodnim novinama. U zagrebačkom
HNK izvedena su mu djela Gornji grad, Živa
šahovska igra, Dr. Petricza Kerempuh ili
Moglo bi se i danas dogoditi. Jedan je od
začetnika radio-drame: na Radio-Zagrebu
emitirani su mu radio skečevi i radio dramoleti. Od neizvedenih dramskih tekstova
tiskani su drame Ruine, U magli, satirički
triptihon Eldorado te drama Dora Rubido.
01. OŽUJKA 2011.
DUBRAVKO IVANČAN, pjesnik,
esejist i prevoditelj
Rođen: 6. ožujka 1931. u Krapini
Umro: 29. siječnja 1982. u
Zagrebu
U Krapini završava Pučku školu. Gimnaziju i
studij čiste filozofije završio je u Zagrebu. Jedno vrijeme radi kao knjižničar, a potom tri godine provodi na postdiplomskom studijskom
boravku u Njemačkoj i Francuskoj. Osim haiku
poezije, objavljivao je poeziju, eseje, kritičke
osvrte, a bavio se i prevodilačkim radom.
Iako se u književnosti javio 1952. u prvom
broju znamenitog časopisa Krugovi, te se
družio s krugovašima, nije im stilski pripadao. Pisao je uglavnom poeziju. Objavio je
petnaestak knjiga. Napisao je dvije tisuće
haiku pjesama i objavio ih u ukupno osam
zbirki: Leptirova krila, Uvijek iznova raste
pjenušavo stablo bijelog vodoskoka, Zeleno
nebo… Tiskao je i zbirku ljubavne poezije
Amor, te dvije u kojima se sjeća djetinjstva
– Baka i Djetinjstvo uz Krapinčicu. Zastupljen je u brojnim antologijama hrvatskog
pjesništva. Ovaj najkrapinskiji pjesnik od
svih književnika ispjevao je u svojoj zbirci
poezije Djetinjstvo uz Krapinčicu najljepše
stihove o Krapini. Spomen-ploča postavljena je na njegovu rodnu kuću 1998., a
njegovim imenom nazvana je i jedna ulica
u Krapini. Već 11 godina u Krapini se okupljaju Haiku pjesnici na priredbi Haiku dani
Dubravka Ivančana.
RUDOLF VALDEC, kipar
Rođen: 8. ožujka 1872. u Krapini
Umro: 1. veljače 1929. u Zagrebu
Učio je na Obrtničkoj školi u Zagrebu, radio kod A. Kuhnea u Beču i kod S. Eberlea
u Münchenu. Nastavnik na Akademiji za
umjetnost i obrt u Zagrebu. Na prekretnici
stoljeća kad se formira krug zagrebačkih likovnih umjetnika Valdec je s R. Frangešom
predstavnik kiparstva. Pod utjecajem bečke
secesije radi u ranijoj fazi alegorijsko-tematsku plastiku (Ljubav, sestra smrti; sputani genij).
Glavne radove dao je u velikom broju portreta, modeliranih rukom iskusnoga majstora
usmjerenoga na realističku karakterizaciju
(Strossmayer, F. Rački, V. Jagić, I. Kršnjavi, I.
Mažuranić, I. Trnski i dr.). Izveo javne i nadgrobne spomenike I. Kukuljevića, F. Račkoga,
S. Miletića, S. S. Kranjčevića… Njegovi dekorativni plastični radovi nalaze se na Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i na nekim drugim
zgradama u Zagrebu.
46
JOŽA ANTOLIĆ HROMČAN
Rođen: 8. ožujka 1929. u Hromcu
Umro: 14. studenoga 1996. u
Krapini
Pučku školu završio je u Đurmancu, gimnaziju u Krapini, te potom na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1955., a
na Višoj tehničkoj građevinskoj školi 1974.
Živi i radi u Krapini, uglavnom vodi poznate
tvrtke, a od 1974.-1978. obnaša dužnost
predsjednika Skupštine općine Krapina.
Kajkavsku poeziju počinje pisati još u
osnovnoj školi. Za života objavio je tri knjige pjesama: Dišeče starine (Zagreb, 1989.),
Popevljeju ftice, još Zagorje spi (Zagreb,
1992.) i Zdruzgano življenje (Zagreb, 1995.).
Krapini za osamstoti rođendan posvećuje
knjigu kajkavskih proza Kajbumščak i Krapina, lamenti (Zagreb, 1993.).
LEVIN KALLAY, atletičar
Rođen: 24. ožujka 1910. u
Grančarima kraj Zlatara
Umro: 4. prosinca 1973. u
Beogradu
Piše
Elvis Lacković
Željkin
hod se nastavlja
Na Valentinovo u Mariji Bistrici
održan je osmi po redu Recital ljubavne poezije Željka Boc 2011.
Na ovogodišnji natječaj prijavilo se
96 autora sa 394 pjesme. Stručni
ocjenjivački sud u sastavu Ludwig
Bauer, Dubravka Težak i Enes Kišević odabrao je najuspješnije
radove, koji su objavljeni u zborniku Hod se nastavlja. U zborniku
je mjesto pronašlo 46 pjesama od
24 autora, a na samoj završnici recitala izvedene su 24 pjesme, od
svakog autora po jedna. Stihove
su interpretirali Dubravko Sidor i
Martina Čvek, a u glazbenom dijelu programa nastupio je Generacijski jazz.
Stručni sud odlučio je o tri pohvaljene i tri nagrađene pjesme,
a svojeg favorita odabrala je i publika. Pohvaljeni su Božica Brkan iz
Zagreba za pjesmu Ariel i cambria,
Darko Ciglenečki iz Gornje Stubice
s pjesmom Vole me i Mirela Majić - Zec iz Sinja s pjesmom U zemlji
olovnih oblaka… (Razbarušena priča-pjesma). Treća nagrada pripala
je Franku Stipkoviću iz Zagreba za
pjesmu Krhotina broj 59, drugu
nagradu je osvojio Stanko Stojić iz
Splita s pjesmom Vrh planine u snijegu, a prvonagrađena je autorica
Sanja Zadro iz Zagreba s pjesmom
Otok. Najbolja pjesma prema glasovima publike je pjesma Zlatna
Ribica Đurđe Ilijaš iz Zagreba, kojoj
je ovo druga nagrada publike zaredom na Recitalu Željka Boc.
Recital je uspješno organizirala
Knjižnica Marija Bistrica, a da ovakve pjesničke manifestacije privlače publiku dokazuje podatak da je
bistrički Dom kulture bio ispunjen
gotovo do posljednjeg mjesta. Recitalu su između ostalih prisustvovali i zamjenica župana KZŽ Sonja
Borovčak, dopredsjednik Skupštine
KZŽ Josip Kovačić i načelnik Općine
Marija Bistrica Stjepan Muhek.
Medijski pokrovitelji i ovog izdanja
recitala bili su i Glas Zagorja i Radio
Hrvatsko zagorje Krapina.
Vrh planine u snijegu
Brat atletičara Branka. Gimnaziju je završio
u Karlovcu, ekonomiju studirao u Berlinu, a
diplomirao u Zagrebu. Bio je član zagrebačkog HAŠK-a i Marathona. Za državnu atletsku reprezentaciju nastupio je devet puta.
Bio je državni prvak u skoku u vis, u desetoboju te u štafetnom trčanju na 4x400 m.
Sudionik je Balkanskih igara 1930. u Ateni i
1934. u Istanbulu. Bavio se i streljaštvom te
osvojio prvo mjesto na Prvenstvu Hrvatske
u brzoj paljbi vojničkom puškom 1950. te u
gađanju vojničkom puškom 1950. i 1952.
RUDOLF PEREŠIN
Rođen: 25. ožujka 1958. u
Gornjoj Stubici
Umro: svibnja 1995. zarobljen u
akciji Bljesak i gubi mu se trag
Pilot Rudolf Perešin jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a. Zapamćen je po povijesnom
preletu aviona JNA iz Bihaća u Austriju u
Klagenfurt, 25. listopada 1991. Nakon toga
došao je u HV gdje je bio prvi zapovjednik
pilota. Rudi i njegov avion pali su u akciji
Bljesak, 2. svibnja 1995., kad je bio zarobljen
nakon katapultiranja i gubi mu se svaki trag.
Njegove posmrtne ostatke srpska je strana
izručila tek 4. kolovoza 1997., a 15. rujna
1997. pokopan je na Mirogoju. Posthumno
je odlikovan činom stožernog brigadira.
sjete.
nik je zabranio po
Razboljela se. Liječ večerje pod
ed
Skupili smo se u pr
om
prozor
sa.
evali smo ispod gla
njezine sobe. Zapj samo rascvjetalim
o
am
Čuje li nas ili pjev samoniklo izraslim
ma,
crvenim zijevalica d prozorom njezinim
k po
ti
a
zid
ne
ti
ko
iz pu
Zlatna
Vidi!
Vrh planine u snijegu
Kao da je netko po njemu prosuo
šećer u prahu
Kažem joj i primijetim
Krišom
Da sam je prenuo iz sna
Autobus se zaustavio i njena je kosa
Već koračala drugom stranom ceste
Stao sam udisati hladni zimski zrak
Otok
Od sutra počinjem s inventurom
Naših odlazaka
Kao i obično
Nacrtat ću krug
Pa ću ga crtati unedogled
Još jedan pa na njega još jedan
I tako sve do točke
U kojoj ću se sjetiti
Da smo jedan kontinent
Uporno zaobilazili
Pa ću odustati od inventure
Dok ne završimo obećano
Preselili smo se na otok
Prvo sam ti rekla
GLAS ZAGORJA
Krhotina
Da prestaneš čekati u redu
Za bezokusno pecivo
Okrenula se i vratila
S cijelim otokom na leđima
Uvjerivši te da mi nije
Ni najmanje težak
I da na njega bez problema
Stanu sve tvoje naočale, maske
I gitara
Sjeli smo na njega
Na otok
Vozili se i spavali
Prespavali smo skoro pola
svijeta
ribica
Nasmiješi
se i
pomiluj ru
k
neka uzav e,
ru.
Pričaj bilo
št
Laži licu, a o.
li
ugodi srcu
…
Kamo su se boli ga.
Kakvu li m rasule misli?
re
Jesam li ja žu pletu?
n
ili sam u n it te mreže
jo
koja ispun j zlatna ribica
java tvoje
želje?
Ali nije bilo bitno
Vraćali smo se na neka mjesta
Često volim ispočetka
Rekao si da je to
Što sam zapisala
Na tvoju nadlanicu
Dobro
Jer se moglo zamisliti
Okačili smo sve razglednice i magnete
Na hladnjak
I složili kontinent koji nedostaje
Bili smo sami na otoku
Vraćali se i odlazili
A da se nismo
Pomaknuli s mjesta
Pripremila
Vesna Šaronja
PREPORUKE IZ KNJIŽNICE
Sherman Alexie
u veljači 2011.
Apsolutno istinit dnevnik
Indijanca na odreðeno vrijeme
Možemo početi ovako: na spomen
Indijanaca, što vam prvo padne na
pamet?... - nakon nekog vremena češkanja po glavi skupili smo podosta asocijacija. Za svakog ponešto. Ljubitelji indijanske životne filozofije i spiritualnog
odnosa prema prirodi (sve stranijeg
bijelom čovjeku) odmah će se prisjetiti
legendarnog odgovora (Mi smo dio Zemlje, Zemlja je dio nas, mirisne travke
su nam sestre…) poglavice plemena
Seattlea američkom predsjedniku Abrahamu Linkolnu nakon što mu je predsjednik predložio kupnju indijanske
zemlje u zamjenu za rezervat. (http://
www.magicus.info/hr/ magicus/tekst.
php?id=45209). Ljubitelji vedrog i prepoznatljivog stila odijevanja prepoznat
će crvenomanjastog lika prošaranog
s nekoliko ratničkih crta na obrazu i
velikom perjanicom oko glave (počesto viđena fašnička maska). Ljubitelji
pisca Karla Maya Indijanca će odmah
poistovjetiti s poglavicom Apača - Winettouom u okruženju Divljeg Zapada.
Mali sveznadari reći će vam nešto o
poznatom Biku koji sjedi, kulturi Maya,
Inka i Azteka, a možda će spomenuti i
peyotl. Filmaši će možda evocirati scene iz Plesa s vukovima, glazbofili će
vas uputiti na http://www.youtube.
com/watch?v=1VqoxOcEqpk, politički
osjetljivi istaknut će praznik Dana zahvalnosti, socijalno osjetljivi odvrtjet
će povijest unazad i ukazati na brojne
nepravde učinjene Indijancima, dok će
literarno osjetljivi ili osviješteni (ili pak
dobro obaviješteni) pročitati novu knjigu Shermana Alexia. Tko se ne bi zaustavio na naslovu Apsolutno istinit dnevnik
Indijanca na određeno vrijeme?
Glavni junak, pisac tog
neobičnog dnevnika,
prošaranog duhovitim
strip-ilustracijama, bistri je četrnaestogodišnjak Arnold Spirit,
Junior, odrastao u
rezervatu Spokane
Indijanaca. Život u
rezervatu ili skraćeno - rezu, sam
po sebi nije pretjerano bajan, a
da bi stvari bile
gore, Junior je
redovita meta
nasilnih vršnjaka, kako i sam
kaže: nos mu
često krvari
poput vatrometa. On je
jedan od onih, nažalost, nepopularnih
hipersenzibilnih tipova s umjetničkim
pretenzijama. Obožava crtati, karikature pogotovo jer - mi pomažu da shvatim svijet, da se rugam svijetu i ljudima, a katkad crtam prijatelje i obitelj,
da im odam počast i bez susprezanja
priznaje svoje slabosti: čovječe, oduvijek me bilo lako rasplakati, plačem
kad sam sretan i tužan, plačem zato
što plačem, to je slabost, to je suprotno od ratnik. Život mu se stubokom
mijenja kada se na poticaj tamošnjeg
srednjoškolskog nastavnika, prebaci u
školu izvan rezervata, koju pohađaju
isključivo (dobrostojeći) bijelci i u kojoj
je jedini američki Indijanac do tad bio
TOP-lista
najtraženijih knjiga
školska maskota. Tome prethodi nemili
događaj u kojem Junior dobronamjernog nastavnika nehotice opali udžbenikom iz geometrije u glavu, na što
ovaj dobiva iznenadan napad savjesti.
Nakon bujice nadahnuća,
te iskrenog i
produktivnog
razgovora, Junior kreće u nove
pobjede, izvan
reza, izvan okvira unutar kojeg
životare Spokana
Indijanci. Naravno,
najveća podnesena
žrtva te promjene
je narušeno prijateljstvo s najboljim prijateljem Rowdyjem,
grubijanom i nasilnikom s neobjašnjivo
zaštitničkim porivima
spram Juniora. Iako očekuje kako će mu se život
nakon toga pretvoriti u
katastrofu, na vlastito će se iznenađenje sprijateljiti sa svima, kako sa štreberima tako i s popularnim učenicima
te će početi trenirati bejzbol. Naravno,
niti ljubav ga neće zaobići, jer će već
prvi školski dan upoznati Penelopu,
djevojku tipično bjelačkih osobina, s
natruhama šovinističkih pogleda na
život. No, uspijeva je smekšati, proniknuvši u probleme koje muče jednu
tipičnu bjelkinju (neopterećenu egzistencijalnim pitanjima). Junior će se sa
svojim nekadašnjim kolegama susresti
na sudu, te se pozabaviti pitanjima o
tome što tvori nečiju zajednicu, identitet i, naposljetku, narod.
ODRASLI:
Simon Montefiore
Sašenjka
Ken Follett
Stupovi zemlje
Ivana Tucak
Grofova tajna
DJECA:
Amy Gray
Kako postati
vampir
Elvsa Štos
Plavi vicevi
R. L. Stine
Rotten School
Kroz Juniorovo prozračno i duhovito
pripovijedanje u kojem nevjerojatno vješto izbjegava patetiku, što je
jako teško ako se uzmu u obzir teme
nepravde, nasilja, boli, tuge, smrti i
patnje, upoznajemo puno umrljanih i
okaljanih trenutaka u životu jednog Indijanca. Naravno, ovo nije literarni optuživački prosvjed protiv bjelačke rase,
već suptilno ispričana sudbina mudrog
i lucidnog Spokanca. On je, poput milijuna drugih Amerikanaca, otišao iz
rodnog doma u potragu za snom.
Kako sam kaže: Shvatio sam da sam,
istina, Indijanac Spokan. Da pripadam
plemenu. Ali pripadam i plemenu američkih imigranata. I plemenu košarkaša.
I plemenu knjiških moljaca. I plemenu
karikaturista. I plemenu kroničnih masturbatora. I plemenu siromaštva. I
plemenu ljubitelja tortilje i salse(…)
Zagorske klijeti za 21. stoljeæe
Sigurno ste primijetili u izlozima knjižnice radove s prošlog ČČČ-a. Prvi ČČČ
u novoj godini otvorili smo zavičajnom
temom, toliko bliskoj svakom Zagorcu.
Ne, nisu to zeleni bregi, nije kaj, nije
popevka, nisu vinogradi, ali ipak, sve to,
suvremenim rječnikom izrečeno, vinskom stazom vodi k jednome - zagorskoj
klijeti. Često je klijet na meti Zagoracastihotvoraca, pa nam nije bio problem
pronaći barem jednu koja će nas nadahnuti u izgradnji naših. Izrazito melodiozno spjevane klijetne pjesme pronašli
smo u zbirkama pjesnika Vladimira Podgajskog. Recitacije pjesama Tiho klečim i
Fučka prepustili smo pjesnikovoj sumještanki Maji Hršak, i svi smo se pronašli
u nama bliskom senzibilitetu koje nose
motivi pjesama, jer ak’ se Zagorca pita
bez kleti noče hmrijeti, i ni mu ni na kraj
pameti, da bi gore mogel prejti i ključa
si v žep ne dejti. Premda zagorske klijeti inače nisu scinfrane, u našoj kreaciji
obogatili smo ih brojnim detaljima. Na
podlozi od crijepa, das masom za oblikovanje stvarali smo dio po dio – prozore,
vrata, stepenice, nadstrešnice, ograde, brajde, pokoje drvo i dr., te lijepili
na podlogu. Raskošni dijelovi na klijeti
polako su počeli nalikovati na dvorce, i
niti jedan Zagorec se nebi bunil da mu
pročelje klijeti tak izgleda. Još kad se sve
obojilo i polakiralo, klijeti su zasjale u
punom sjaju.
GLAS ZAGORJA
47
ZAGORSKI KORIJENI
01. OŽUJKA 2011.
Piše
Ronald Žlabur,
glumac ZGK Komedija
Dunja Horvatin
Daske koje život znače
Uspjeh se ne pronalazi u receptima i uputama knjiga, kod susjeda ili prijatelja, na seminarima ili teèajevima. Uspjeh poèiva unutra, u svakome od nas: on nije kljuè za sreæu,
ali ako èovjek radi ono što voli, onda je sretan. Oèigledno je to veæ i pri prvom susretu:
sretan i uspješan èovjek zraèi optimizmom koji se zarazno širi krugom sugovornika.
Bilo je to u zraku, u dnu
oroslavske Gradske
kavane, tog kišnog
poslijepodneva.
Mala grupica doni-
48
jela je ozračje školskih klupa, navirala su vedra sjećanja, otkrivan je veo s početaka jedne
karijere kazališnog glumca. Ronald Žlabur, za
svoju bivšu gimnazijsku razrednicu, profesoricu hrvatskog, Baricu Gradiški i sve Oroslav-
GLAS ZAGORJA
čane, Roni, danas je uspješan glumac u ZGK
Komedija.
- U radu s Ronijem ubrzo sam prepoznala
nedvojbeni glumački talent. Isticao se nadarenošću kao član Dramske grupe, kao glumac
i recitator uspješno je sudjelovao na Lidranu;
mogla mu se povjeriti svaka uloga. Nije bilo
ni malo sumnje u njegov uspjeh! - prisjeća
se školskih dana te generacije prof. Gradiški,
specijalistica za otkrivanje talenata, mentorica brojnih literarnih radova nagrađivanih na
državnim natjecanjima.
- Za predstave naše Dramske grupe, kostimi su posuđivani u HNK. Jednog dana kad
smo vraćali kostime, u garderobi ispod pozornice HNK, Roni je stao kao začaran. To je
bio njegov prvi susret sa svijetom iza kulisa,
svijetom u kojem nastaje čarolija pozornice. Njegovo ushićenje, pomanjkanje riječi
kojima bi opisao otkriće… u tim trenucima
u njemu se događalo nešto presudno. Iskra
je prerasla u plamen, sjeća se jasno profesorica Gradiški prijelomnog trenutka u Ronijevom životu. Preostalo je jedino podržati
ga u njegovim nastojanjima. Kao podrška,
profesorica Gradiški bila je prisutna i Ronijevim ispitnim nastupima na Akademiji
dramske umjetnosti, umjesto njega proživ-
ZAGORSKI KORIJENI
01. OŽUJKA 2011.
ljavala tremu pred nastup, nestrpljivo očekivala rezultate ispita.
Život je predstava u kojoj nam
pripada glavna uloga
U sredini malog zagorskog gradića biti glumac ne garantira neku svijetlu budućnost;
štoviše, ljudi su skloniji odmahnuti rukom sve dok ne vide, dok ih ne ponese živa priča
pod svjetlima reflektora. To je nešto sasvim
drugo, drugačije. Prezasićeni lažnom i nepravednom dnevnom zbiljom, ljudi su u potrazi
za stvarnim životima, kakvi su im iza hladnog stakla ekrana ili dalekog filmskog platna
nedostupni kao da se odvijaju na Marsu. Za
razliku od političara, umjetnika govorenja
bez sadržaja, glumac, umjetnik s pozornice,
odašilje gledatelju vrlo konkretnu poruku:
život je predstava, a glavna uloga povjerena
je upravo tebi. Ne onima, visoko u strukturi
smještenih organizatora ljudskih sudbina koji
drže da je njihova odluka u svakoj pojedinoj
temi konačna. Ti sam si taj, odgovoran za sva
zbivanja na pozornici svog života, sve do gašenja svjetla… Zato simpatije odlaze stvarateljima i igračima najboljih scena iz najbolje
zamišljenoga postojanja.
Hej, ja sam Bob Spužva Skockani…
Gotovo sva oroslavska djeca su u Maloj sceni
gledala Ronija u Tajnama začarane šume.
Za njima su došli i odrasli, prepoznajući lijepi
bariton sobara predsjednika Roosvelta u Jalti, lukavog agenta Brettschneidera i pukovnika Krausa u Dobrom vojaku Švejku.
Često se događa da Ronija nazovu prijatelji čiji klinci slave rođendan. - Za tebe je…,
kažu djetetu, a onda slijedi: … Hej, ja sam
Bob Spužva Skockani, sretan ti rođendan!,
onim istim glasom koji Roni posuđuje Bobu
iz crtića. I mališa naraste novi centimetar od
ponosa i zadovoljstva, jer Bob Spužva zna za
njegov rođendan.
Brojne nagrade, uspješna karijera, slava, ništa
od toga nije promijenilo Ronalda. Jednostavan
kakvog ga njegovi prijatelji i mještani znaju, takav je i ostao. Svaki slobodni trenutak vraća se
izvorima svega dobra u svom životu: roditeljskom domu gdje je imao svu podršku ovoga
svijeta, simpatiji iz školskih klupa koja je prerasla u ljubav života. Štoviše, komentar i sugestije supruge Jane mladom su glumcu najvažnije
mjerilo prema kojem radi sitne dopune i ko-
rekcije pojedinih scenskih slika i pokreta. Iako
mlad, Ronald se sjeća vremena kad su dan poslije premijere glumci trčali na kiosk, tražeći u
novinama kritike, dobre ili loše… - Danas u medijima skoro da i nema kazališnih kritika, vijesti
iz kulture nekih listova nalikuju komentarima
nogometnih utakmica! Ili ih uopće nema…
Hoće li sinčić Krsto njegovim stazama, rano
je za prognoze. Najbolje da to bude njegov
izbor i odluka kad za to dođe vrijeme. Jer,
samo sloboda izbora stvara sretne ljude.
Ukratko:
Roðen u Oroslavju, 1977., nakon Akademije dramske umjetnosti Sveuèilišta u
Zagrebu, nastupa u Maloj sceni (Tajna zaèarane šume, Henrik V., Ifigenija, Bizon
i sinovi, Vagon prvog razreda…), u Gavelli (Ah Nora, Nora, Zlatno tele, Zima
jednog lava…), od 2003. stalno zaposlen u ZGK Komedija (Gubec-beg, Svoga
tela gospodar, Mali duæan strave, Majka Hrabrost i njezina djeca, Skidajte se do
kraja, Jalta, Dobri vojak Švejk… )
Nagrade:
2001. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu u predstavama za
djecu (Tajne zaèarane šume), 2005. Marul (Svoga tela gospodar), Ivo Serdar
na Danima satire 2005., Najhistrion u 2006., nominacija za najboljeg mladog
glumca (Henrik V., Ljubica, Svoga tela gospodar).
AMI-PROM d.o.o. ZABOK
REZIDBA VOĆAKA
KOREKCIJA UZGOJNOG OBLIKA
SANACIJA ZAPUŠTENIH VOĆNJAKA
REZIDBA VINOVE LOZE
TEL: 049/222-217
RUŠENJE OPASNIH
STABALA
ODVOZ OTPADA
GLAS ZAGORJA
MOB: 098/250-533
RUŠENJE DRVEĆA U ŠUMI
IZVLAČENJE TRUPACA
STROJNO CIJEPANJE DRVA
USLUGE PRIJEVOZA
KOMBI VOZILIMA
USLUGE SELIDBE
49
SPORT INFO
01. OŽUJKA 2011.
Sportaš grada Krapine
Jelena i Marko
najbolji golmani
Najbolji sportaši Krapine su Marko Kavaè, golman Zagorca i Jelena Tomiæ, golmanica rukometašica Zagorca.
U nazočnosti gradonačelnika
Krapine Josipa Horvata, Siniše
Krajača, pomoćnika glavnog tajnika Hrvatskog olimpijskog odbora za program lokalnog sporta, Zlatka Pospiša, predsjednika
Stolnoteniskog saveza Hrvatske,
Ivice Balagovića, člana Izvršnog odbora Športske zajednice
Krapinsko-zagorske županije i
Jurica Vlaisavljević
50
ostalih uzvanika u prostorima
Srednje škole Krapina održano
je svečano proglašenje najboljih
sportaša, sportašica i ekipa grada Krapine.
- Ovo je veliko priznanje za
mene i ujedno veliki poticaj za
daljnji rad. Ugodno sam iznenađena ovom nagradom no isto
tako i svjesna da ove nagrade
Marko Kavač i Jelena Tomić
ne bi bilo da nisu sve suigračice
odigrale odličnu sezonu - naglasila je Jelena Tomić, golmanica
rukometašica Zagorca.
Ništa manje priznanjem nije bio
iznenađen i Marko Kavač koji je
vidno uzbuđen rekao:
- Ovo je priznanje svih nas u klubu.
Vjerujem ne bi se pogriješilo da je
nagradu dobio bilo koji od mojih
suigrača, jer zaista smo prolazili
kroz izuzetno turbulentno razdo-
Martin Sinković i Filip Križnik
GLAS ZAGORJA
blje koje smo koliko-toliko uspjeli
prebroditi. Iskoristio bih priliku, te
zahvalio svima onima koji su svoj
glas dali meni i onima koji su me
predložili za priznanje, ujedno poručujem navijačima da ne trebaju
brinuti - Zagorec ostaje u ligi.
Valentina Malarić iz ŽRK Zagorec, Deni Hršak iz Sportsko
ribolovnog društva Krapina i
Jurica Vlaisavljević iz NK Zagorec, najperspektivniji su sportaši
Zlatko Pospiš i Darko Skupnjak
SPORT INFO
Krapine u kategoriji do 14 godina dok je Andrea Čvek, članica
Kickboxing kluba Krapina, dobila
priznanje u kategoriji od 14 do
18 godina, a u muškoj konkurenciji nagradu su podijelili Filip
Križnik, Košarkaški klub Krapina
i Martin Sinković iz NK Zagorec.
Najperspektivnija ekipa do 14
godina su limači Zagorca, trenera Ivice Mužara.
Nagradu za promicanje sporta u
prošloj godini dobio je mladi plesački par Barbara Krsnik i Egon
Belošević, članovi Športskog plesnog kluba Habanera Krapina.
Prilikom dodjele priznanja Egon
je naglasio: - Ova priznanja su
nam važna jer su nagrada za naš
trud. Bez truda si bespomoćan, a
kad se trudiš i ostvariš dobre rezultate, znaš da si stepenicu više.
Zato su nam ova priznanja važna,
jer smo bili stepenicu više!
Nagradu za najuspješniji ženski
klub dobio je ŽRK Zagorec, dok
je u muškoj konkurenciji to priznanje pripalo muškoj ekipi Šahovskog kluba Krapina. Radmila
Švaljek iz ŠK Krapina, dobila je
nagradu za najuspješnijeg sportskog djelatnika, a Darko Skupnjak, član Stolnoteniskog kluba
Zagorec dobio je nagradu za životno djelo. Posebno priznanje
pripalo je i najmlađoj sportašici
Krapine Antoneli Cesarec, Kickboxing klub Krapina.
Novinarka večernjeg lista Silva Videk dobila je priznanje za
uspješno praćenje sporta u tiskanim medijima.
Prigodni kulturno umjetnički program izvele su Viline, te mladi plesni par Krsnik-Belošević.
Mirjana Medić i Siniša Krajač
01. OŽUJKA 2011.
MARIJA BISTRICA
Strijelci SK Marija Bistrica
treći u Hrvatskoj
U posljednjem, 5. kolu 1. A hrvatske lige u gađanju zračnom
puškom standardne proizvodnje
u Zagrebu, strijelci Streljačkog
kluba Marija Bistrica osvojili su
6. mjesto sa 1723 pogođena
kruga.
Dino Čukman i Tomislav Bertol
pogodili su po 582 kruga, a Hrvoje Šimunec 559. Prvi rezultat
u ovom kolu pogodili su strijelci
zagrebačkog Trnja sa 1750 krugova, drugi je bio Dub Malinska,
a treći Rovinj, dok je drugi zagorski predstavnik u ligi zabočki Tekstilac bio 7. Ovaj rezultat
bistričkim strijelcima omogućio
je na kraju lige konačno izvrsno
3. mjesto sa 34 osvojena boda,
samo bod više od Zelenbora iz
Brezja. Prvak je Trnje s maksimalnih 50 bodova, drugo mjesto osvojio je Dalmacijacement
iz Solina sa 37 bodova. Tekstilac
je sezonu završio na 5. mjestu
sa 25 bodova. Dodajmo da su u
ženskoj konkurenciji prvakinje
članice riječke Lokomotive, a
Strijelac iz Krušljevog Sela osvojio je 9. mjesto. (E. L.)
Novi trener seniora Alojz Jakopec
U NK Mladost Marija Bistrica spremaju se za
nastavak sezone. S treninzima prva momèad je
poèela veæ poèetkom veljaèe, a ovaj proljetni
dio Jakopec æe iskoristiti za upoznavanje s igraèima i njihovu pripremu za novu sezonu.
Krajem ožujka nastavlja se sezona u zagorskim nogometnim
ligama. U zagorskom drugoligašu
Mladosti iz Marije Bistrice, kad
je u pitanju seniorska kategorija,
nastavak dočekuju prilično mirno, u svakom slučaju puno mirnije nego početak jesenskog dijela, kada je uz puno turbulencija
i odlazaka nekih igrača sezona
krenula sjajno sa dvije pobjede.
No, nakon toga mladostaši više
nisu osvojili niti bod, pa nastavak
dočekuju na pretposljednjem 9.
mjestu sa samo 6 bodova.
Iako, prije početka sezone nije
bilo imperativa velikog rezultata, s jesenskim učinkom nitko u
Mariji Bistrici ne može biti zadovoljan.
Najveći problem, na koji već godinama nailazi Uprava kluba je
nedovoljan odaziv na treninge
igračkog kadra, a koji ni sam po
sebi nije prebogat, blago rečeno.
Svoje nezadovoljstvo kroz jesenski dio sezone iskazao je i trener
seniora Berislav Tomorad, koji
je odstupio prije kraja sezone,
GLAS ZAGORJA
no proveo je na klupi i nekoliko
zadnjih kola. Već na kraju polusezone, uprava je pronašla novo
rješenje, a riječ je o nekadašnjem igraču Mladosti i Inkopa
iz Poznanovca Alojzu Jakopcu.
S treninzima prva momčad je
počela već početkom veljače,
a ovaj proljetni dio Jakopec će
iskoristiti za upoznavanje s igračima i njihovu pripremu za novu
sezonu.
Što se tiče samog igračkog kadra, oslonac su domaći, posebno mladi igrači, uz pojačanje iz
Zlatar Bistrice Zorana Ležaića, i
povratak iz veterana Željka Gabuda na, posljednjih godina za
Mladost jako osjetljivu poziciju
golmana.
Mladost nastupa sa svim kategorijama u županijskim ligama,
i svi osim seniora imaju prvoligaški status. (Elvis Lacković)
51
SPORT INFO
01. OŽUJKA 2011.
Nastavak zagorskih nogometnih liga
Donosimo trenutne tablice kao i
početak natjecanja po kategorijama
T A B L I C A: DRUGA ŽNL SENIORI
Krajem ožujka započet će natjecanja u zagorskim nogometnim ligama. Ona, najzanimljivija, 1. zagorska seniorska
liga počinje 27. ožujka, utakmicama 14. kola.
Podsjetimo, jesenski prvak bila
je zabočka Mladost, sa tri boda
prednosti pred pratiteljima,
dva Rudara, iz Dubrave Zaboč-
ke i Mihovljana i Oroslavjem.
Na samom dnu je Omladinac
sa 4 boda, jako blizu povratku
u drugoligaško društvo, a za
bijeg s dna vladat će neizvjesnost do samoga kraja. Druga
seniorska liga počet će 3. travnja.
Jesenski naslov, podsjećamo
izborila je Pregrada, no nakon
Vikend u znaku
košarkaša
Košarkaši Krapine uspješno nastavljaju svoja
natjecanja. Tako su u trećem kolu II. mlađe kadetske lige Krapinci pobijedili svoje vršnjake iz
Maksimira rezultatom 65:38 i time ubilježili i
treću pobjedu s impozantnom koš razlikom od
plus 156 koševa. Za Krapinu su igrali Jagušić 6
koševa, Kozina 2, Bajcer 4, Šalković, Kunštek
6, Friščić 6, Košanski 17, Hmelina 2, Poljak 2,
Belošević, Hršak 20 i Gazafi.
Ništa manje nisu bili uspješni i juniori koji su
drugu momčad Mladosti svladali rezultatom
59:57. Juniori su odigrali odličnu utakmicu
protiv Mladosti i na kraju spretno i sretno pobijedili fizički jačeg protivnika. Zonskom obranom i velikom borbenošću uspjeli su na kraju
zadnje četvrtine stvoriti nekoliko prilika za
otvoreni šut za tri poena koje su pogodili što
je na kraju rezultiralo pobjedom. Za Krapinu
su igrali Križnik 15 koševa, Vinski 15, Bigec 15,
Medvedec 11, Poljak 2, N. Klasić 1, Horvat, Crnek, T. Potrebić, Leško, Kučko i Družinec. (M.
Videković)
52
1. PREGRADA
9
7
0
2
26
9 21
2. MILENGRAD
9
6
1
2
17 11 19
3. VATROGASAC
9
5
1
3
26 12 16
4. TOPLICE
9
5
1
3
24 12 16
5. LOBOR
9
5
1
3
22 15 16
6. MATIJA GUBEC
9
5
1
3
12
7. SLOGA
9
3
2
4
10 12 11
8. MLADOST B
9
2
1
6
12 31
7
9. MLADOST MB
9
2
0
7
15 30
6
10. ĐALSKI
9
1
0
8
10 34
3
8 16
sedam pobjeda, mlada ekipa
Pregrade porazima u zadnja
dva kola pokazala je da je i ona
ranjiva, pa će pratitelji tražiti
šansu od prvog kola proljetnog
dijela. (E. L.)
LIGA
I ŽNL SENIORI
II ŽNL SENIORI
I ŽNL JUNIORI
II ŽNL JUNIORI
I ŽNL PIONIRI
II ŽNL PIONIRI
I ŽNL ML. PIONIRI
II ŽNL ML. PIONIRI
I ŽNL LIMAČI
I ŽNL VETERANI
II ŽNL VETERANI
BROJ KOLA
13
9
13
11
11
11
11
9
15
13
13
POČETAK
27.03.2011.
03.04.2011.
26.03.2011.
26.03.2011.
26.03.2011.
26.03.2011.
03.04.2011.
10.04.2011.
19.03.2011.
28.03.2011.
28.03.2011.
T A B L I C A: PRVA ŽNL SENIORI
1. MLADOST
2.RUDAR D
3. RUDAR M
4.OROSLAVJE
5. OŠTRC
6. ZAGOREC VT
7. INKOP
8. RADOBOJ
9. STRAŽA
10. IVANČICA
11. JEDINSTVO
12.KLANJEC
13. STUBICA
14. OMLADINAC
13
13
13
13
13
13
13
13
13
13
13
13
13
13
9
7
8
7
7
6
5
6
5
4
4
3
3
1
1
4
1
4
2
1
4
1
3
2
2
3
3
1
3
2
4
2
4
6
4
6
5
7
7
7
7
11
34
33
31
28
25
30
19
17
21
21
17
22
14
13
13
17
16
16
20
27
19
20
28
24
25
32
26
42
28
25
25
25
23
19
19
19
18
14
14
12
12
4
KRAPINA
Natjecanje u tri regije
Izaslanstvo Sportskih igra mladih, prilikom
posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje
im je domaćin bio župan Siniša Hajdaš Dončić, predstavilo je novu koncepciju natjecanja na regionalnoj razini.
Umjesto dosadašnjih šest međužupanijskih,
natjecanja će biti podijeljena na tri regije:
Istok, Jug i Srednju Hrvatsku koja, uz Krapinsko-zagorsku županiju, obuhvaća županije:
Sisačko-moslavačku, Zagrebačku, Karlovačku, Primorsko-goransku i Istarsku.
- Ovaj koncept će omogućiti bolju kvalitetu
natjecanja. Osim toga, dat će priliku djeci i
mladima da više putuju te upoznaju svoje
vršnjake širom Hrvatske - kazao je, između
ostalog, direktor Sportskih igara mladih Tihomir Gudić.
Ujedno je zahvalio Županiji na dosadašnjoj
pomoći te istaknuo važnost Krapinsko-zagorske županije i grada Krapine u budućim
planovima. Želja im da Krapina bude jedan
od domaćina regionalnog natjecanja u nekim sportovima.
GLAS ZAGORJA
- Naša snaga su naši ljudi, suradnici i regionalni koordinatori koji pridonose kvalitetnijoj organizaciji. U ovoj županiji to je Emanuel Ivanković, koji se posljednje četiri godine
posvetio poboljšanju uvjeta na županijskom
natjecanju.
- Župan Siniša Hajdaš Dončić obećao je pomoć županije u tehničkom i organizacijskom
smislu ove velike sportske amaterske manifestacije, na kojoj je iz Krapinsko-zagorske županije prošle godine sudjelovalo više od 1500
djece, a koji su zabilježili izvrsne rezultate.
Sportske igre mladih su sportska amaterska manifestacija kojoj je primarni cilj promicanje zdravog života i prijateljstva među
djecom i mladima. Ovogodišnje prijave za
Sportske igre mladih su od 1. svibnja do 15.
lipnja.
Velika novost je da se ove godine sve relevantne informacije za djecu i mlade, osim
na web stranici, mogu pronaći na Facebooku Živimo život bez droge jer droga uzima
život! (D. K.)
SPORT INFO
01. OŽUJKA 2011.
Ugušimo sve što je natprosjeèno,
sve one koji se bilo èime istièu...!
Piše
Milorad Videković
Kadeti Košarkaškog kluba Krapine predvoðeni Filipom Križnikom, najboljim strijelcem lige sa 299
postignutih koševa postali su prvaci druge lige. Ništa manji uèinak, a najvjerojatnije ni Filipov uèinak ne bi bio tako visok, nije niti ostalih igraèa: Medvedec, T. Klasiæ, Kuèko, Leško, Poljak, Kralj,
Družinec, Cesarec, Crnek, Cekol i Jagušiæ te svakako njihovog trenera Dražena Križnika.
N
ije jednostavno ili ipak
jest!? Treba napisati novu
kolumnu i dotaknuti krapinski
sport sa svim onim njegovim
pozitivnim, ali i negativnim stvarima koje su sastavni dio svakog
sportskog kluba, ali isto tako i
svega onog što nas okružuje.
rećom, ovoga puta možemo
pisati o onim ljepšim stvarima sportskih zbivanja. Negdje
tamo u tišini, bez velike pompe
prije nekoliko godina u jednoj
maloj plavoj dvorani grupa je
entuzijasta osnovala košarkaški klub s namjerom da muškoj mladeži našeg grada, osim
nogometa, pruži još jedan vid
sporta. I tako je to krenulo - neprimjetno, s puno entuzijazma
istovremeno stvarajući uvjete
da jednog dana u Krapini imamo kvalitetan košarkaški klub.
Rezultati takvog rada osjetili su
se prvi put ove godine - kadeti
Krapine prvaci su druge košarkaške lige uvjerljivo pobjegavši
svojim prvim pratiteljima Zagreba II za tri boda. Ekipa je to koju
uspješno vodi mladi košarkaški
trener izrastao u našem podneblju - Dražen Križnik, a njegovi
dječaci ga slušaju i rezultat toga
je naslov prvaka.
aista bi bilo nefer ne spomenuti tu nadarenu generaciju, koja će uz dobar rad
najvjerojatnije za nekoliko
godina uspješno predstavljati
košarku Krapine diljem Hrvatske, a predvođeni su Filipom
Križnikom, najboljim strijelcem
lige sa 299 postignutih koševa
na 12 utakmica, što daje zapanjujući podatak od 24,9 koševa
po utakmici, čega se ne bi posramili i neki mnogo poznatiji
S
košarkaši. Ništa manji učinak,
a najvjerojatnije ni Filipov učinak ne bi bio tako visok, nije
ni ostalih igrača: Medvedec,
T. Klasić, Kučko, Leško, Poljak,
Kralj, Družinec, Cesarec, Crnek,
Cekol i Jagušić. Izgleda da su
njihovim putem krenuli i mlađi kadeti koji u prva dva kola
imaju dvije pobjede uz plus
od 129 koševa dok su nam juniori u prošlom kolu u Krapini
priredili pravi horor, koji mogu
samo dva sporta - košarka i
hokej, gubivši nakon 30 minuta čak sa 28 koševa razlike da
POD
POVEÆALOM
osvajanje naslova prvaka
druge kadetske lige
košarkaša Krapine
Z
kuloarske priče o
mogućem odlasku s
mjesta predsjednika
Košarkaškog kluba
Krapine Zorana Strehovca
te predsjednika ŽRK
Zagorec Saše Kundiha
bi na kraju slavili 65:64. To je
trebalo gledati, uživati i paziti
na svoje srce.
aista dobar rad košarkaškog
kluba Krapine. Iako kuloari
bruje da bi se moglo dogoditi
da predsjednik Strehovec na
kraju sezone ponudi svoj mandat na raspolaganje. Nadam se
da to nije istina jer opet će se
potvrditi ona stara - ako si dobar, oni loši čine sve kako bi te
maknuli i učinili sve da se tvoj
dobar rad omalovaži, ili, još
nešto pametnije, odnosno da
parafraziram već ono što sam
jednom napisao: I nemojte dozvoliti da se pojavi priča o kojoj priča Stanka Gjurić u divnoj
knjizi Lekcija drskosti, poglavlje
Vladavina osrednjosti, Ugušimo
sve što je natprosječno, sve one
koji se bilo čime ističu, ili njihovo djelovanje barem uspješno
prigušimo uskraćujući im prostor iskazivanja. Organizirajmo
vlastitu osrednjost na pravim
mjestima, i bez nje kao ogledalo
većine, više se neće moći...
zagorske puce su u punom pogonu. Rukometašice Zagorca
uspješno su krenule u nastavak
prvenstva druge hrvatske rukometne lige iako, po starom
dobrom običaju, na žalost, nije
bilo mjesta na klupi za sve igračice koje se nalaze na popisu
seniorske ekipe. Dolazak novog
trenera zasigurno je jedan od
razloga što su se sve djevojke
zaista puno potrudile da ostave
dobar dojam na terenu, borile
se do samog kraja utakmice, a
njihov trud publika je nagradila
glasnim navijanjem i pljeskom
na kraju utakmice, a zagorske
puce odličnom su igrom, 26:20,
Z
I
GLAS ZAGORJA
ispratile put Zagreba Lokomotivu koja je ovoga puta morala
priznati ipak da su Krapinčanke
jače i kvalitetnije. Vjerujem, ne
osporavajući dosadašnjeg trenera Zagorca Despenića, da je
ovdje bio vidljiv i rukopis novog
trenera Brezića.
ožda se sada mogu i nadati da će se konačno
ostvariti ona uzrečica po jutru
se poznaje dan i da će se dobra
igra zagorskih puca nastaviti te
da nećemo kao u jesenskom dijelu prvenstva gledati utakmice
po sistemu toplo - hladno. A i
kod zagorskih puca izgleda isto
kao i kod košarkaša - odlazak
predsjednika na kraju prvenstva, Saša Kundih, i zato još
jednom ponavljam – dozvolimo da rade oni koji žele raditi
te im nemojmo tražiti i najsitniju pogrešku i ukazivati na nju
kao da je propao svijet. Treba
upozoriti, ali s namjerom da
se poboljša rad, a ne nikako s
namjerom da se netko makne
zbog toga jer meni osobno nije
simpatičan. Takvo razmišljanje
može dovesti samo do jednog postepenog pada kvalitete i na
kraju možda čak dođe i u pitanje opstanak kluba, što ne znači
da samo jedan čovjek drži klub
i da je on klub, već je on taj koji
vuče maksimalan broj poteza da
bi klub mogao egzistirati. Zato
ih pustimo jer rezultati kubova
su najbolje mjerilo da li se sve
dobro radilo i u ovom trenutku
me nitko ne može uvjeriti da se
u ova dva kluba - košarkaškom
i rukometnom, nije dobro radilo! Ustvrdio bih baš suprotno odlično se radilo, a rezultati su
viši od očekivanih.
M
53
SERIJAL
01. OŽUJKA 2011.
Piše Ines Kos
Fotografije Davor Kos
II. dio
NEPAL – svjetska alpin
...tamo u brdima djeca se ne igraju kompjuterima i playstationima, ne gledaju crtiæe
prije spavanja, ljudi se ne voze u limuzinama, ne nose odijela i kostime, ne rade od
osam do èetiri... Ali, i djeca i odrasli su sretni,
nema stresa, nema televizije, nemaju satove... I možda jesu siromašni u zapadnjaèkom
smislu, ali bogati su duhom... – zakljuèak je
dvoje mladih koji su svoje dojmove sa svjetskog putovanja rado s nama podijelili.
Nakon dva dana odmora u Kathmanduu – uživanja u pravoj talijanskoj
pizzi, sladoledu i kavi u La Dolce Vita
i hamburgeru u New Orleans caffeu
(nakon osam dana hrane u lodgevima
koja se bazira na riži i povrću), krenuli smo prema sljedećoj destinaciji
– Annapurni. Opet busom, u vodiču
je pisalo da vožnja traje 6 sati. Ovaj
put došli smo za oko 12 sati. Iako je
ovaj put cesta bila asfaltirana, vožnja
je užasno neudobna jer se u busu vozi
barem 30 ljudi više nego što stane.
54
tu. Cjelokupni masiv i okolna područja
zaštićeni su unutar 7629 km² Projekta
zaštićene zone Annapurna (Annapurna Conservation Area Project,
ACAP’), prve i najveće zaštićene zone
pačno s brojnim smještajima, te staze
nude izvanredno raznolike pejzaže.
Također, naseljenost cijelog područja
pruža i jedinstveni uvid u lokalnu kulturu.
u Nepalu, koju je 1986. utemeljila Zaklada Kralja Mahendre za očuvanje
prirode. Radi omjera od 40% između
ukupnog broja alpinista i stradalih
penjača, uglavnom radi čestih lavina,
Annapurna se smatra najopasnijom
Od mnogobrojnih mogućnosti trekanja, mi smo se odlučili za kružnu rutu
oko Annapurne koja počinje u Besiharu i završava u Jomsonu. Već na
prvi pogled, totalno drugačiji doživljaj od Langtanga. Puno više turista,
planinom na svijetu. Oko dvije trećine
svih trekera u Nepalu posjećuju regiju
Annapurna. Područje je lako pristu-
lodgevi su uređeniji i komotniji, drugačija priroda... Krećemo iz Bulbula,
s otprilike 1000 m nadmorske visi-
Rekli bi, pametnom i jednom dosta...
Čim smo sišli s busa, odlučili smo da je
ovo definitivno zadnja vožnja busom i
da natrag idemo avionom.
Četiri godišnja doba
Annapurna
Annapurna (u hinduizmu božica plodnosti) je niz planinskih vrhova u Himalaji, od kojih je najviši Annapurna I,
jedna od ukupno četrnaest planina viših od 8000 m i sa 8091 m nadmorske
visine deseta najviša planina na svije-
GLAS ZAGORJA
SERIJAL
ne, oko nas se prostiru nepregledna
zelena polja riže, a gdje god pogled
seže uzdiže se neki snježni vrh od
najmanje 7000 metara... Uspinjući
se prema najvišoj točki našeg treka –
Thorung La, kao da smo u par dana
prošli četiri godišnja doba. Od rižinih
polja u dolini, temperature od oko 28
stupnjeva, preko polja kukuruza, voćnjaka jabuka do sve rjeđe vegetacije
i temperature minus pet... Velik dio
ove treking rute je pokleknuo civilizaciji, cesta (makadam) je probijena
na skoro dvije trećine puta i može se
jedan dio rute ići i s jeepovima, struja je dovedena do najdaljih sela... I
koliko god je to pojednostavilo život
lokalnom stanovništvu – lakše i jeftinije dolaze do osnovnih namirnica za
01. OŽUJKA 2011.
gubitak apetita te nesanica. U slučaju neliječenja visinske bolesti, može
doći do težih posljedica, koje mogu
biti opasne za život. Riječ je o edemu
mozga ili pluća. Najpouzdanije liječenje visinske bolesti podrazumijeva
silazak na manju nadmorsku visinu.
Najveći je problem što ne postoji sistem provjere otpornosti na visinu.
Ta sposobnost nije ovisna o starosti,
kondiciji itd, nego isključivo o genetskom faktoru. Tak da u principu ne
možeš predvidjeti kak ćeš reagirati
sve dok se ne počneš penjati. Jedina
sigurna preventiva je pravilna aklimatizacija, iznad 3000 m visinu na
kojoj se spava povećavati samo 300600 m na dan. Na sreću, Davor i ja
nismo uopće imali nikakve simptome
nistička prijestolnica
lodgeve, djeci je pristupačnije i lakše steći obrazovanje, s druge strane,
već sada je zadnja trećina rute skoro
pusta, turisti završavaju putovanje u
Muktinathu i od tamo se vraćaju avionom ili busom, lodgevi zjape prazni... Treking više nema smisla budući da treking ruta skoro cijelim putem
prati cestu. Ukoliko se ne nađe neka
alternativa i očuva priroda, mislim da
su ovo zadnji trzaji turističkog buma
Annapurne...
Ananpurnu smo završili za devet
dana, prosječno smo dnevno hodali
oko 5 sati – manje nego na Langtangu radi aklimatizacije budući da je
najviša točka Thorung La na 5416 m
nadmorske visine. Na toj visini razina kisika pada na oko 50%. Putem
smo sreli mnoge ljude koji su imali
problema s visinskom bolešću i morali unajmiti konja ili helikopter da
prijeđu pass. Visinska bolest zapravo i nije klasična bolest. Ona je skup
simptoma koji zajedno opisuju stanje
u kojem se nalazi tijelo pri velikim visinama, naravno, uključujući i posljedice. Najčešći simptomi su glavobolja, mučnina, slabost, umor, proljev,
i bez ikakvih problema smo prešli i tu
najvišu točku treka – Thorung La.
Nakon prelaska Thorung La, ulazi se u
područje Mustanga – područje Tibetanaca i drugačije kulture nego na prvom dijelu treka. Dopušten je prolaz
Nakon Annapurne, krenuli smo u Pokharu, treći po veličini grad u Nepalu,
s oko 200.000 stanovnika, smješten u
središnjem Nepalu, u podnožju Ananpurne i totalno drugačiji od Kathmandua. Grad je podređen turistima, ho-
turista i jedva čekaš da opet kreneš u
brdo…
U Pokhari se nalazimo s prijateljima
iz Hrvatske, Bornom i Grubom, koji
vode hrvatske turiste, njih desetak. S
njima krećemo na rafting na Kali Gandaki – trodnevno putovanje rijekom.
Tri dana velikih valova, divlje vode,
kampiranja uz rijeku... za kraj našeg
putovanja ovom predivnom zemljom.
Gledajući unatrag, sjetim se pitanja
jedne prijateljice prije puta: Zašto Nepal? Čemu gledati jadne i siromašne
teli su luksuzniji i uređeniji, restorani
nude sve vrste hrane od talijanske, indijske, kineske do, naravno, nepalske, i
neusporedivo je čišći od Katmandua.
Povratak s treka u civilizaciju… Nakon
oskudnih uvjeta i jednolične hrane,
opet imaš toplu vodu za tuširanje, na
meniju ima i ostalih stvari osim riže i
tjestenine, možeš spavati na normalnom krevetu… i super je… uživaš u
svakom trenutku… A onda nakon dva
dana, dosta ti je svega, guše te hrpe
ljude? Da, tamo u brdima se djeca ne
igraju kompjuterima i playstationima,
ne gledaju crtiće prije spavanja, ljudi se ne voze u limuzinama, ne nose
odijela i kostime, ne rade od osam do
četiri... Ali, i djeca i odrasli su sretni,
nema stresa, nema televizije, nemaju satove... I možda jesu siromašni u
zapadnjačkom smislu, ali bogati su
duhom...
I zato, opet ću izabrati Nepal... Uvjerena sam, vidimo se opet...
moglo ući u to područje, a sve zato
da se i dalje štiti način života i kultura
koja se tamo malo promijenila kroz
stoljeća.
Bezvremenska sreća i
bogata duša Nepalčana
samo kroz Donji Mustang, dok se za
gornji Mustang zvan Last Forbidden
Kingdom (Zadnje zabranjeno kraljevstvo), treba platiti 500 USD da bi se
GLAS ZAGORJA
55
JUNAKINJA NAŠEG DOBA
01. OŽUJKA 2011.
Piše
Monika Briševac
monika.brisevac@radio-krapina.hr
njaju na tradicijsku kulturu. Materijale pomno biramo pazeći na kvalitetu,
koristimo Swarovski kristale, uvoznu
čipku, svilu, saten i trudimo se ugoditi
klijentima - kaže naša junakinja.
Ples - splet neobičnih
okolnosti....
Mirjana Stupnišek, dipl. ing.
Odvažnima pomaže
sam Bog
Zadani rokovi ne èekaju da se netko odmori,
morate ih poštivati inaèe proðe vlak… - govori Mirjana Stupnišek, inženjerka medicinsko laboratorijske dijagnostike, znanstvenica,
predsjednica brojnih udruga, vlasnica obiteljskog obrta i…
Prošle godine gotovo svakodnevno
mogli smo čuti - Žene obrtnice najbolje su rješenje za izlaz iz krize, položaj
žena treba poboljšati i izjednačiti s položajem muškaraca i poduzetnika… Da,
2010. bila je proglašena godinom žena
obrtnica. Sad bi se, nadovezujući na
to, mogli samo malo nasmijati mudroj
izreci holivudske glumice Džejn Fonde: Žene uglavnom slabije posluju od
muškaraca. To je zbog toga što nemaju
žene za savjetnice. Priča koja slijedi,
priča je o uspjehu jedne žene koja je
našu Krapinu na sebi svojstven način
pronijela diljem zemlje, pa čak i u svijet. Priča o ženi impozantne biografije
koja pobija izreku upravo Džejn Fonde.
Ona je Mirjana Stupnišek, dipl. ing.
Naša junakinja rođena je 1966. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju
školu, te preddiplomski studij medicinsko laboratorijske dijagnostike na Medicinskom fakultetu. Kako u Hrvatskoj nije
postojao diplomski studij tog profila na
sveučilišnoj razini obrazovanja, upisala
56
ga je u inozemstvu i tako diplomirala
na Univerzitetu u Sarajevu. Edukaciju
nastavlja u Hrvatskoj i upisuje poslijediplomski doktorski studij iz područja biomedicine na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku. Kako sama kaže, znanstvena
istraživanja su u završnoj fazi, sad treba
naći vremena, sjesti i napisati doktorsku
disertaciju i pristupiti obrani rada. Od
Mirjaninih brojnih aktivnosti u području
medicinsko laboratorijske dijagnostike
treba spomenuti sudjelovanje na 50-ak
znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i
inozemstvu kao autorice radova, predavača i slušača.
Predsjednica je Hrvatske laboratorijske udruge-HLU i glavna urednica Hrvatskog laboratorijskog glasnika, kao i
članica strukovnih udruga u zemlji i inozemstvu. 2010. na Generalnoj skupštini
IFBLS-a održanoj u Nairobiju (Kenija)
izabrana je za člana Upravnog vijeća
IFBLS koje čini samo 5 članova iz cijelog
svijeta. Sve to možda bi bilo nešto jednostavnije da Mirjana radi samo to.
Obrtništvo – posljedica ljubavi
prema stvaranju novog
Osim laboratorijske dijagnostike koja
zaokuplja jedan dio Mirjaninog života,
postoji i nešto drugo, potpuno drugačije, miljama daleko od medicine, to je
obrtništvo. - Taj moj drugi životni put
posljedica je ljubavi prema kreiranju,
stvaranju nečeg novog, drugačijeg, nastavak posla u tradicijskom obiteljskom
krojačkom obrtu. Tako sam odlučila,
iako sam već imala diplomu u rukama.
Završila sam formalnu edukaciju za zanimanje krojač u Tekstilnoj školi Zabok.
2010. godine položila sam ispit i stekla
status majstora krojača ženske odjeće
- pojašnjava naša junakinja Mirjana.
Salon MS obiteljski je krojački obrt s
dugogodišnjim iskustvom u izradi unikatnih odjevnih predmeta, šivanih po
mjeri, koje osobno dizajniramo, ručno
krojimo i urešavamo, unoseći u svaki
proizvod puno truda i ljubavi, a koristeći pri tome tehnike proizvodnje koje
se namjenom i oblikom uvelike osla-
GLAS ZAGORJA
U početku svog djelovanja obrt je sjedište imao u Zagrebu i izdvojeni pogon u
Krapinsko-zagorskoj županiji. U Krapinu,
Magistratsku 20, sjedište selimo 2001.,
gdje i danas poslujemo. U lipnju prošle godine otvorili smo izdvojeni pogon
u Bedekovčini. Kako i sama kaže, sve je
u njezinom životu splet neobičnih okolnosti, ali ipak nekako povezano...
- Možda ćete se iznenaditi, no osim
oblačenja lutaka i plišanih medvjedića
koje je svojstveno djevojčicama, oduvijek su me zanimali automobili. U to vrijeme, na pitanje što bih željela biti kad
odrastem, odgovarala sam arheolog ili
pilot. Valjda se već tada u meni javljala
želja za nečim neobičnim, drugačijim,
želja za adrenalinom. Zanimljivo je
kako vas životne okolnosti odvedu od
dječjih snova...
Na njezin je život uvelike utjecala zajednička odluka par prijateljica da upišu
plesni tečaj. Na tečaju ju je zapazila sada
već nažalost pokojna gđa Ildiko Varga i
ponudila joj plesanje u Ansamblu društvenih plesova u tada popularnom Mađarcu, u kojem je bila koreograf. - Tamo
sam upoznala sve čari plesa, od napornih probi na kojima smo učili nove plesne korake i figure što je za posljedicu
imalo litre prolivenog znoja i bolove u
mišićima, do savršenih formacija koje
smo mnogo puta otplesali pod svjetlima različitih pozornica, na brojnim
nastupima, televiziji, cjelovečernjim
programima. Plesati sam nastavila u
Revijalnom ansamblu i tako 11 godina,
a plesna haljina za standardne plesove
bila je tema mog praktičnog maturalnog rada u Tekstilnoj školi, dodaje naša
zanimljiva sugovornica.
- Danas kad uhvatim vremena i pogledam Ples sa zvijezdama, sa sjetom se
vratim u te dane, i žao mi je što zbog
brojnih profesionalnih obveza vrlo rijetko zaplešem, osim na nečijoj svadbi ili
nekoj svečanoj večeri. Pogled na raskošne plesne kostime probudio je u meni
novu ljubav prema elegantnoj svečanoj
odjeći. U to vrijeme nitko u Hrvatskoj
nije izrađivao plesne kostime, pa smo
mama i ja hobi pretvorile u posao. Uz
muške i ženske kostime za standardne
i latino-američke plesove, te akrobatski
rock’n’ roll, izrađivali smo vjenčanice
i sve ostalo. Vrijeme ide dalje, plesati
sam prestala, ali posao je ostao - oduševila nas je Mirjana ovom pričom.
JUNAKINJA NAŠEG DOBA
01. OŽUJKA 2011.
Zagorski
obrtnici
pokušavaju
uvijek
osmisliti nešto novo,
atraktivnije... Dokazali su
to, uz podršku OKKZŽ uspješno
organiziranom modnom revijom na
kojoj su se predstavili zagorski krojački
saloni kolekcijama kvalitetne odjeće.
Dokazali su kako nije potrebno odlaziti
u druge županije po unikatnu odjeću,
na takve programe. Cijeli program zahtijevao je mukotrpan timski rad, dobru volju i živce. I znaš da si uspio kad
na kraju dobiješ samo pohvale! Nadam
se da će takav način prezentiranja rada
obrtnika zaživjeti ubuduće, kaže jedna od rijetkih žena obrtnica koja je i u
ovim najtežim godinama, posebice za
tekstil, uspjela prebroditi sve nedaće i
krizu. - Naša županija bila je vodeća u
tekstilnoj industriji, tužno je što sada
više nema škole i programa
za krojače. Ali možda se
i tu nešto promijeni, u
pripremi su novi programi koji bi to zanimanje trebali učiniti atraktivnijim
za mlade, dodaje.
Inače, Mirjana nije
samo vlasnica salona MS, nego aktivno
sudjeluje u obrtništvu, članica je Skupštine
OKKZŽ, Skupštine Udruženja obrtnika grada Krapine i općina, a bila je članica Upravnog odbora
Udruženja obrtnika grada Krapine i općina (2005.-2006.).
- Pomislit ćete kao da mi sve nabrojano
nije dosta, predsjednica sam i Ceha tek-
jer sve možete sašiti ovdje. Riječ je o
reviji Srebrene senje za zlate niti povodom obilježavanja 15. godišnjice
OK KZŽ u studenom 2009. - Pomno
je odabran naziv revije, napravljena
stilaca OK KZŽ od 2005., članica Sektorskog vijeća za tekstil, kožu i obuću pri
Agenciji za strukovno obrazovanje. Sad
se sigurno pitate kako sve stignem… a
obitelj? Odgovor slijedi... - Oni koji me
Salon MS obiteljski je krojaèki obrt s dugogodišnjim iskustvom
u izradi unikatnih odjevnih predmeta, šivanih po mjeri, koje
osobno dizajniramo, ruèno krojimo i urešavamo, unoseæi u
svaki proizvod puno truda i ljubavi, a koristeæi pri tome tehnike proizvodnje koje se namjenom i oblikom uvelike oslanjaju
na tradicijsku kulturu. Materijale pomno biramo pazeæi na
kvalitetu, koristimo Swarovski kristale, uvoznu èipku, svilu,
saten i trudimo se ugoditi klijentima - kaže naša junakinja.
Život u četverokutu ZagrebKrapina-Bedekovčina-Osijek
Danas naša junakinja živi u Zagrebu,
ali je za Zagorje vežu obiteljski korijeni.
Najbolje i najtočnije bilo bi reći da je
adresa njezina prebivališta u Zagrebu
gdje i radi u laboratoriju jedne Klinike, zbog doktorata je često na relaciji
Zagreb-Osijek, a zbog posla i obveza
vezanih uz vlastiti obrt Salon MS stalno
na relaciji Zagreb-Krapina-Bedekovčina-Zagreb. - U obrtu inače izrađujemo unikatnu odjeću, šivanu po mjeri
i željama kupca, u svim veličinama:
unikatne vjenčanice i opremu za vjenčanje, haljine za pratilje, večernje ha-
ljine, haljine za mature, firmu i drugu
odjeću za svečane prigode, haljinice za
prvu pričest, krštenje, elegantnu dnevnu odjeću, frakove. Pažljivo biramo
saten, svilu i čipku, sjedamo za šivaći
stroj i stvaramo lijepu, kvalitetnu i elegantnu žensku odjeću. Kreacije Salona
odjenula je čak i Miss turizma Hrvatske
na Svjetskom izboru u Kini 2008., kao
i na modnoj reviji održanoj u Krapini.
Kako nam je još iz prve ruke otkrila
naša svestrana Mirjana, klijenti im u
Salon dolaze iz različitih mjesta, iz Slovenije, Austrije, Švicarske, Njemačke.
- Dogodilo se da smo šivali svečanu haljinu za djevojku iz inozemstva, čije je
mjere i želje napisane na papiru donio
njezin otac. Iako smo se pomalo bojali
konačnog rezultata, na kraju je haljina
djevojci savršeno pristajala i
bila je više nego zadovoljna. Poslala nam je svoju fotografiju sa zahvalom - sa sjajem
u očima nastavlja
naša sugovornica.
Srebrene senje
za zlate niti
Oni koji me dobro poznaju, kažu da èvrsto stojim na zemlji i da
uvijek biram teži put do cilja jer želim da konaèni rezultat bude
savršen. A ja mislim da u svojem radu i životu ne težim savršenstvu veæ kvaliteti - svatko tko se dovoljno potrudi to može i
dosegnuti. Samo ovisi da li to nešto dovoljno snažno želite.
programska knjižica, uređena dvorana
mnoge je ostavila bez daha… angažirali
smo profesionalne manekenke i manekene, osigurali svjetlosne i zvučne
efekte… ukratko, sve što jedna kvalitetna revija treba imati i to uz puno
manje novaca nego što se inače troši
dobro poznaju, kažu da čvrsto stojim
na zemlji i da uvijek biram teži put do
cilja jer želim da konačni rezultat bude
savršen. A ja mislim da u svojem radu
i životu ne težim savršenstvu već kvaliteti - svatko tko se dovoljno potrudi to
može i dosegnuti. Samo ovisi da li to
GLAS ZAGORJA
nešto dovoljno snažno želite. Roditelji
i prijatelji su naučili da sam uvijek tu
kad im zatrebam, ali i da moraju biti
strpljivi. To su osobe koje me razumiju
i tu su kraj mene kad ih uistinu trebam,
mogu se osloniti na njih... zbog toga
ih volim još više. Koliko im nedostaje
moja nazočnost u kući shvatila sam
kad sam se vratila s jednog poslovnog
puta i na komodi u dnevnoj sobi vidjela
svoju fotografiju. Na pitanje što to radi
tamo, moja mama je odgovorila: Stavila sam tvoju sliku da te gledam kad
tebe nema ovdje.
Stati na loptu? Ne, da ne
prođe vlak!
Osim Mirjanine slike, u kućnoj vitrini
mjesto su pronašle Brončana plaketa OKKZŽ za postignuća i doprinos u
razvoju obrtništva i priznanje za doprinos u organizaciji već spomenute
modne revije.
- Bila sam iznenađena i počašćena da
su baš mene kolege obrtnici predložili
i odabrali. To je došlo kao kruna nakon
16 godina rada u tom području i brojnih
aktivnosti, ali istovremeno i kao obveza
da i dalje nastavim raditi i još više pridonositi boljitku obrtništva. Pogled na njih
me potiče na daljnje aktivnosti, am-
biciozna je i dalje naša junakinja ovog
broja. Za kraj me zanimalo kako uopće
izgleda njezin jedan radni dan...
- Teško je to opisati jer nema rutine,
svaki se razlikuje, a zavisi od obveza,
planiranih i neplaniranih u tom danu.
Svakodnevno moram usklađivati obveze u Klinici, u salonu, na doktoratu, u
različitim radnim skupinama, volonterskim aktivnostima u udruzi - odgovor
smo mogli samo pretpostaviti. - No,
nažalost, nemam dovoljno vremena za
sebe i obitelj. Znam da bih trebala to
promijeniti, malo stati na loptu, uzeti
vremena za odmor, ali trenutno to ne
mogu jer zadani rokovi ne čekaju da se
netko odmori, morate ih poštivati inače
prođe vlak - završava svoju priču Mirjana Stupnišek, kojoj što prije želimo doktorsku titulu.
57
PRIÈE IZ DJETINJSTVA
01. OŽUJKA 2011.
Život je lijep
Yoga je postala dio mog svakodnevnog života. Ta indijska starodrevna disciplina podigla je kvalitetu
mog života. Susret s yogom započeo je prije nekih sedam godina na Hvaru kad sam se pridružila jednoj maloj grupi na ljetnom
od 79.–85. uz nastavu engleskog
i njemačkog osnovala sam grupu
za ritmiku i ples i to je ono najljepše što mi se moglo dogoditi
u životu, naravno, izuzev ljubavi
koja je ipak najljepše čudo i dar.
Usavršavala sam se godinama
2. dio
grafija u maloj školskoj gimnastičkoj dvorani bez parketa…
Ozbiljno smo osmišljavale male
plesne točke i to izvodile na svim
školskim priredbama i čak ostvarili 1980. jednosatnu predstavu u
kojoj sam i ja sudjelovala zajedno
Piše
Vesna Gruica,
prof.
niz gostovanja na plesnim smotrama po cijeloj Hrvatskoj.
Prilikom jednog prijateljskog
posjeta kasarni u Koprivnici
upoznala sam dragog i talentiranog vojnika po imenu Tomislav
Uhlik, koji nam je pripremao
Živimo onako kako nam je predodreðeno, no
naša su osjeæanja uvijek u nevidljivoj granici
izmeðu zbilje i mašte. Ponekad su naši odabiri neobièni, ipak nikad ih ne bismo mijenjali i
putuju èitavim našim biæem. U nastavku prièe
naša suradnica piše o jednom takvom svom
odabiru.
Povratak
Prvo razredništvo u krapinskoj Gimnaziji 1980.
seminaru yoge. Tada sam dobila
samo osnovna znanja iz yoge, te,
ne samo tjelesne, već i spiritualne
discipline. Bilo je vrlo teško započeti raditi na svom tijelu na potpuno drugačiji način od vježbi na
koje sam navikla, a to su vježbe iz
suvremenog plesa i jazz dancea.
U mojem pedagoškom radu s
mladima na krapinskoj gimnaziji
Polaznice tečaja yoge u Krapini
58
na ljetnim školama modernog
plesa u Rovinju, na Škarabi, učeći
od vrhunskih nizozemskih pedagoga jazz dancea, u Dubrovniku
i Korčuli s Tihanom Škrinjarić i
Vlastom Kavurić, voditeljicama
i vrsnim plesnim pedagozima za
suvremeni ples. I tako je jedna
mala grupa krapinskih gimnazijalki započela s učenjem koreo-
s mojim učenicama, jer to je bila
vrlo zahtjevna predstava posvećena Krležinim Baladama Petrice Kerempuha na kajkavskom, a
naša koreografija i izvođenje tih
zahtjevnih i snažnih pokreta s
okretima, skokovima i ponekim
akrobatskim točkama, bila je u
ovom žanru avangardni događaj
ravan bijenalu. Predstavu smo
započeli Tomitinom elektronskom verzijom Tako je govorio
Zaratustra od Stravinskog. Kako
je lijepo danas prošetati Krapinom nakon gotovo tridesetak
godina i susresti svoje bivše plesačice i podijeliti te tako rijetke i
dragocjene uspomene od početka osamdesetih. Imali smo mi i
Vesna Gruica u zagrijavanju prije yoge
GLAS ZAGORJA
binu za nastup. Bili smo tako
mladi. U zanosu pred nastup zapitao me - Je li je bina dovoljno
duboka i široka? - oboje smo se
nasmijali. Danas je ostalo nekoliko fotografija, pomalo požutjelih iz ranih osamdesetih. Bilo
nam je 25-26 godina. Danas je
Tomislav izvanredni profesor
na Muzičkoj akademiji, poznati
kompozitor i dirigent, koji često
gostuje i u Krapini na festivalu
Kajkavskih popevki i na Krijesnici, skladajući lijepe pjesme i uz
to još dirigira. Lani smo igrom
slučaja na etno večeri Krijesnice sjedili u prvom redu jedan
do drugoga. I sad mi je žao da
nas netko nije snimio, jer naši
PRIÈE IZ DJETINJSTVA
interesi i zaljubljenost u lijepe
umjetnosti ostali su jednako
snažni i danas nakon skoro trideset godina.
Iscjeliteljska moć yoge
Čitajući knjige o yogi naučila sam
nešto vrlo važno, a to je tjelesna
i mentalna disciplina. Radeći usporedno vrlo zahtjevne vježbe i
disanja i istezanja mišića koje se
zovu asane, postigla sam tako
traženi mir i unutarnju radost i
istinsko zadovoljstvo. Ovdje se
ciljanim vježbama i pravilnim
dubokim udisajima i izdisajima
uči istovremeno i istezanje i
opuštanje svih mišića tijela. Posebno se rade vježbe za pravilno
držanje i gipkost kralježnice postepenim sagibanjem do poda
u stojećem položaju. U turskom
sjedu vježba se istezanje i kralježnice i vratnih žila. Pravilnim
01. OŽUJKA 2011.
disanjem iz trbuha preko dijafragme smiruje se cijeli organizam
i tu počinje tako potrebna meditativna i iscjeliteljska moć yoge.
Njom se smiruju misli, oslobađa se od stresa i svi ti polagani
pokreti koordinirani snažnim
udisajima i izdisajima kroz nos
uvode nas u stanje jednog potpunog blaženstva. U tom stanju
vi doživljavate toliko potrebnu
usredotočenost na rad čitavog
organizma, jačate koncentraciju
i kontrolu nad rastresenim mislima od stresa i potisnutih frustracija. Taj meditativni položaj
zove se sukhasana - poznati kao
turski sjed s istegnutom kralježnicom i dlanovima položenim
na koljena. Da bismo pokrenuli
energetski potencijal cijelog organizma, pospješili cirkulaciju
u svim stanicama tijela i vratili
u život zaspale mišiće, radimo
mnoge vježbe od kojih su vrlo
djelotvorne svanasana i sarvangasana, u kojima miruje tijelo
istegnuto do maksimuma nekih
30 sekundi. U statičkim vježbama virasana, položaj embrija,
kralježnica je potpuno savinuta,
ruke su istegnute paralelno pre-
ga u pravilni položaj što ja sada
radim sa svojim polaznicama.
Kad se svladaju osnovne tehnike snage disanja pranayama
i istezanja mišića postiže se doslovce put u zdravi i sretan život. Postiže se taj uzvišeni mir
koji se naziva shanti.
ma naprijed s pritiskom dlanova
o pod, a kralježnica se isteže
prema stražnjem dijelu tijela,
prenašajući težinu na noge savinute u koljenima. Čelo je snažno
pritisnuto na pod i tu se opušta,
odmara i duboko diše, da bi se
napravio predah u vježbama.
Sada je disanje potpuno smireno i ovim položajem tijela postiže se visoka razina pokretljivosti
svih ekstremiteta. Yoga se završava u položaju savasana, ležeći
na leđima s ekstremitetima u
dijagonali, pokriveni da se tijelo
energetski potpuno spusti oko 3
minute.
Da nam bude ljepše u prostoriji, na malom stolu nastavničke
katedre, gori oko dvadesetak
malih luči uz opuštajuće mirise
lavandinog ulja. Zagase se neonska svjetla i mi ulazimo u jedan
čudesan svijet discipliniranih i
zahtjevnih vježbi koje nam vraćaju mladost. U prostoriji se razvija toliko pozitivne energije.
Sve smo usredotočene samo
na jedno, a to je ono apsolutno
dobro, iz duše. Oslobađamo se
nemirnih misli, stresa, postižemo potpunu kontrolu nad našim
tijelom i umom. Osjećamo se
slobodno i poletno, gipko i opušteno. Uložile smo jedan veliki
napor i disciplinu koji traju dva
školska sata da bismo postigle
ovaj predivni osjećaj. Rastajemo
se smirene, tihe, sretne što smo
tijelu i duši dale okrepu, s onim
nezaboravnim i samozatajnim
smijehom blaženstva - profesorice, u utorak ponovno!
sebi uz pomoć Yoge
Profesorice,
u utorak ponovno
Sve vježbe izvode se uz umirujuću glazbu kao što su Secret
Garden, Enya i uz yoga glazbu,
napjeve koju su mi Gurui samo
za mene u vidu MP3 snimili u
Santiagu de Chile, gdje sam i
stekla ta dragocjena znanja.
Pohađala sam 2 instituta yoge
dva puta dnevno i lomila tijelo
učeći pokrete kundalini i hatha yoge. Dragocjenost je bila
u tome što su Gurui osobno
ispravljali moje tijelo i stavljali
P. S.
Ako možda zaželite razgibati
svoje tijelo ovom iscjeliteljskom disciplinom, možete
nam se pridružiti.
Prisjeti li vas ova priča na vaše djetinjstvo, slobodno nam proslijedite
zapis svojih sjećanja. Priču ćemo rado objaviti u jednom od idućih
brojeva. E-mail – krapinskivjesnik@radio-krapina.hr
GLAS ZAGORJA
59
POD REFLEKTOROM
01. OŽUJKA 2011.
Daria Kinzer
Piše
Maja Šimunić
Mlada pjevačica iznimnih glasovnih
i vokalnih sposobnosti, svoje prvo
ozbiljno pjevačko iskustvo bilježi na
ovogodišnjoj Dori. Simpatična i vedra, iako živi u Beču, ubrzo je stekla
obožavatelje čiji su je glasovi odveli
do samog finala Dore. Što misli o
ovom natjecanju, kako planira svoju karijeru, što joj znači glazba, pročitajte u ovom intervjuu.
Kako se rodila ideja da se prijaviš
na ovogodišnju Doru?
Svake godine pratim Eurosong i
Doru. Ovogodišnji koncept učinio
mi se interesantnim, pa sam se
odlučila prijaviti na audiciju. Nakon nekoliko tjedana javili su mi
da sam prošla audiciju i tako je
započela moja avantura na Dori.
Podrška obitelji bila mi je važan
poticaj za tu odluku, ali i činjenica
da uživam u glazbi i da se glazbeno
školujem niz godina.
Životno poslanje glazba
Čarobni pogled
u budućnost
Vjerojatno je svaki èovjek predodreðen za nešto u životu, a meni su
moj talent i ljubav prema pjevanju jasno odredili životni put.
60
GLAS ZAGORJA
Školovala si svoj glas na konzervatoriju u Beču, a mentori su ti
bili renomirani glazbenici. Jesi li
oduvijek smatrala glazbu svojim
životnim pozivom?
Bavim se glazbom od malih nogu
i to je definitivno najbolji put za
mene. Vjerojatno je svaki čovjek
predodređen za nešto u životu, a
meni su moj talent i ljubav prema
pjevanju jasno odredili životni put.
Počela sam u najranijoj dobi s glazbenom školom i podukom klavira,
zatim sam nastavila školovanje glasa kod Franka Thomasa, poznatog
pjevača mjuzikla i instruktora na
Performing Arts Studios Vienna,
zatim kod renomirane pjevačice
na sceni mjuzikla u Beču, Cornelie
Zenz, glavna uloga u mjuziklu Tanz
der Vampire odn. Ples vampira, i
drugih, te kod Susan Rigvava-Dumas, zvijezde mjuzikla i domaćice
iz mjuzikla Rebecca, Killerqueen iz
mjuzikla We will rock you, te Sophie iz mjuzikla Elisabeth.
Nakon izobrazbe glasa na području
mjuzikla, sam htjela isprobati i žanr
jazza, te sam uzimala poduku kod
Elly Wright, koja je poznata kao bijela žena s crnim glasom.
Kako mi se sve više sviđala moderna POP glazba počela sam s
izobrazbom glasa na području
modernog pop žanra kod Monike
Ballwein, koja je u Austriji poznata
kao pjevačica, vokalni coach kod
Starmanie - kod nas Zvijezde pjevaju, kompozitorica, background
pjevačica kod Rainharda Fendricha, najpoznatijeg austrijskog pjevača domaćih pjesama. Već kao
mala nastupala sam na raznim
POD REFLEKTOROM
showovima talenata i osvojila sam
bezbrojne nagrade. Nakon toga
sam posjećivala i Franz Schubert
Konzervatorij u Beču. Kada tako
život živiš uz glazbu ona naprosto
postaje dio tvog bića.
Već nakon nekoliko emisija Dore
svojom si spontanošću i besprijekornom izvedbom osvojila simpatije gledatelja. Što bi za tebe značila pobjeda na Dori?
Za mene bi to bio najveći uspjeh,
ali smatram da je i dosadašnji plasman za mene već veliko postignuće. Drago mi je da su me ljudi zamijetili i svojim glasovima mi dali
šansu da dođem ovako daleko. Nadam se da će nastupi na Dori biti
samo početak moje glazbene karijere u Hrvatskoj i da ću se još dugo
zadržati na glazbenoj sceni. Naravno, pobjeda je ono što svatko želi,
no iznimno je i izaći na pozornicu
koja vas vodi u tisuće domova, čuti
pljesak publike, raditi sa stručno
odabranim timom koji vodi brigu
o ukupnoj organizaciji od pjesme,
pratećeg orkestra... do odjeće.
01. OŽUJKA 2011.
Dora, novo pozitivno iskustvo
Misliš li da je novi koncept Dore
pozitivna promjena?
Mislim da je ova promjena dobra.
Sviđa mi se ovaj novi sistem u kojem publika može odlučiti. No, tek
nakon Eurosonga možemo znati
da li je zaista ovo bolja koncepcija.
Ako Hrvatska ostvari bolji rezultat
od prošlih godina, postat će jasno
kako mlađi izvođači koje bira publika mogu kvalitetno predstaviti
Hrvatsku. Svi odabrani kandidati
predstavljeni u emisijama iznimno
su kvalitetni i kad bi bilo moguće,
svi smo zaslužili nastup na Eurosongu. Dora je meni, a i mnogim natjecateljima koje sam upoznala, jedno
novo, lijepo, pozitivno iskustvo.
Po tvom mišljenju, je li za visok
plasman na Eurosongu presudna
pjesma, scenski nastup ili sama
karizma izvođača?
Smatram da je ovo troje dobitna
kombinacija i nijedan od ovih elemenata ne bi se smio isključiti. Osim
toga, smatram da je od velike važnosti i sama pjesma za Eurosong, koju
Katica Marinovic, Aleksandar Kostadinov i Daria Kinzer
bi trebala razumjeti europska publika. Pjesma mora biti posebna kako
bi je gledatelji po nečemu zapamtili
u odnosu na sve druge pjesme.
Budući da živiš u Njemačkoj, smatraš li da bi, u slučaju da pobijediš
na Dori, to pridonijelo boljoj prezentaciji Hrvatske na Eurosongu?
Iako sam se rodila u Njemačkoj, pošto mi je otac Nijemac, živim u Beču,
ali mi srce kuca za Hrvatsku. Mislim
da bi taj spoj Hrvatske, Njemačke i
Austrije pomogao mom plasmanu
i predstavljanju Hrvatske u Europi.
Osim toga, imala bih veliku podršku
svih Hrvata u dijaspori.
Autori pjesama od kojih će se birati ona koja će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu su Lea Dekleva,
Ante Pecotić i Boris Đurđević. Jesi
li upoznata s radom spomenutih
autora i kakvu pjesmu ti priželjkuješ ako pobijediš?
Autori su mi poznati, jer sam slušala
njihove kompozicije. Primjerice, pjesme Borisa Đurđevića za grupu Colonia, balade Lee Dekleve, kao i razne hitove Ante Pecotića. Mislim da
bih postigla najveći uspjeh s jednom
posebnom, originalnom pjesmom,
koja bi imala u sebi jaku poruku, ali
priželjkujem i zanimljiv scenski nastup prilagođen europskom ukusu.
Sve je to važno da pjesma bude primijećena te da uđe u uho glasačima
koji na kraju i odlučuju o plasmanu.
Svaki od ova tri autora može napraviti dobru i kvalitetnu pjesmu, i ako
pobijedim, bit će mi čast pjevati pjesmu bilo kojeg od njih.
GLAS ZAGORJA
Kvalitetom
do srca slušatelja
Bi li se voljela preseliti u Hrvatsku
i tu započeti glazbenu karijeru?
Definitivno planiram živjeti u Hrvatskoj i kao što sam već rekla, izgraditi pjevačku karijeru. To je moj cilj.
Radovali bi me nastupi na ostalim
festivalima u Hrvatskoj i, naravno,
Zagorju. Mislim da mi je Dora omogućila da me ljudi vide i čuju što je
jako važno za početak karijere. Ja
ću se truditi da moja glazba bude
bliska ljudima, a opet da bude kvalitetna i dobro napravljena.
Čime se Daria bavi kada ne pjeva?
Kako provodiš slobodno vrijeme?
Prošle godine sam završila ekonomski fakultet, smjer management.
Paralelno sam započela studij na
fakultetu u Beču Theater, Film und
Medienwissenschaften (kazališna,
medijska i filmska znanost), koji
će trajati još jednu godinu. Učim i
nastupam, tako da mi ne preostaje
previše slobodnog vremena. Pjevanje me ispunjava pa mi je to ujedno
i posao i najdraži hobi.
Za kraj, Daria, želim ti puno sreće na Dori, a ovim putem možeš
pozvati naše čitatelje da glasuju
za tebe.
Hvala Vam na podršci, nadam se
da ću opravdati Vaša očekivanja.
Želim zahvaliti svim ljudima, koji su
do sada za mene glasali. Vjerujem
da će me i dalje podržavati, a ja ću,
kao i svaki put, dati sve od sebe.
61
ZAGORSKI TOP 10
01. OŽUJKA 2011.
Top lista emisije Nek tambura svira - Radija Hrvatsko
zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji:
Monika Briševac i Siniša Miklaužić
Nakon četiri utorka na zagorskom TOP 10,
u emisiji Nek tambura svira, bilo je nekih
promjena. Naši čitatelji i slušatelji žurno glasaju, i to mogu raditi i dalje na ove načine:
putem web stranice - www.radio-krapina.
hr na kojoj možete preslušati refren svake
pjesme, na brojeve mobitela 091 933 0091
ili 098 619 666, E-mailove: program@radio-
krapina.hr, glazba@radio-krapina.hr, ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Primamo i Vaše
prijedloge.
Andrija Kos predvodi TOP 10
Velik broj glasova koji je prošlog mjeseca pripao uspješnici Andrije Kosa, Pomalou, pomalou, a koju je uglazbio na tekst Zvonka Kudelića, a na Krijesnici izveo uz pratnju Zlatnih žica
slijedi i pjesma Ej, tamburo. Andrija u zadnje
vrijeme sprema autorski album, na kojem će
ZAGORSKI TOP 10
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Andrija Kos
Savski valovi
Siniša Miklaužić i Ausswinkl Muzikanti
Kavaliri
Podvinčani
Sotelia
Slavonske lole
Branko i Tomislav Ventek
Lepi cajti
Klapa Bistrica
Ej tamburo
Babica Jagica
Ta stara ta mlada
Copernjico
Kad procvatu jabuke
Denes
Sve je ona meni
Zbog tebe sam lud
Kad čujem harmoniku
Za Zagorje vse
245 glasova
238 glasova
181 glas
73 glasa
66 glasova
51 glas
30 glasova
27 glasova
20 glasova
novi ulaz
Andrija Kos i Zlatne žice
se naći tridesetak pjesama tamburaške glazbe, većinom izvedenih na festivalima. Presjek
njegovog autorskog djelovanja kao skladatelja i tekstopisca u posljednjih pet godina.
Kako sam kaže bit će tu pjesama koje izvodi
sam u suradnji sa Zlatnim žicama, a također i
pjesme drugih tamburaških sastava i solista,
za koje je skladao i pisao. Nada se izlasku albuma do lipnja ove godine, a također raduje
se festivalu Krijesnica i već je pjesma spremna za natječaj.
Ususret 15. ZGF Krijesnica
Zagorje izabralo hit
U prirodi je ljudskoj bilježiti važne
dane… nižu se uglavnom oni dobri koje rado pamtimo, pravi su
blagdani i kao što su inače blagdani vrijedni po susretima koje
donosi i ovaj naš jubilej poziv je
na druženje. U Krijesnicama smo
uvijek imali smjelosti okupljati
vas i to je zasigurno njena najveća dragocjenost. Slijedom godina
prisjetit ćemo vas na neke trenutke i događaje…
7. rujna 1997.
Prepuna festivalska dvorana.
Biranje Hita Zagorske krijesnice
62
između 24
pjesme najboljih zagorskih sastava i
vokalnih solista... Uspješnice su to
radijske emisije Zagorska
krijesnica,
autora Ivice
Pepelka, za
koje su naj- Marija Vincelj
više svojih
glasova dali slušatelji Radija Hrvatsko zagorje Krapina, tijekom
1997.
Nagrađeni
Slušatelji radiopostaja najviše glasova dali su pjesmi Ljepša od sna u
izvođenju sastava Dečki z bregov.
Drugo mjesto pripalo je Radeku
Brodarcu i pjesmi Vse počinje v
Zagorju, a treće sastavu Vruči kaj i
njihovom Zagorskom mixu.
Stručni sud prvo mjesto dodijelio
je Radeku Brodarcu, drugo mjesto pripalo je sastavu Vruči kaj, a
treće Branku Grebličkom Venteku i pjesmi Oj mladosti moja.
Posjetitelji u festivalskoj dvorani najviše glasova dali su sastavu
Vruči kaj, drugo mjesto pripalo je
Dečkima z bregov, a treće sastavu
GLAS ZAGORJA
Anticiklona i njihovoj pjesmi Plakao sam draga majko.
Voditelji prve Krijesnice bili su
Marija Slukan i Ivica Pepelko.
Branko Greblički Ventek
s pratnjom
ZANIMLJIVOSTI
SVJEDOČANSTVA
01. OŽUJKA 2011.
Piše
Dunja Horvatin
Tragom jednih mokasina
Detalj, ustvari svjedočanstvo godine
1957. zabilježeno kamerom Foto Zagode, tada jedinog fotografa stubičkog
kraja i šire okolice: bosonogi 3. razred
Osnovne škole u Stubičkim Toplicama.
Samo su učiteljice nosile cipele. One
nezgrapne, Batine, večer poslije kojih
su noge zahvalno odahnule. Detalj koji
poslije puno godina priziva u sjećanje
imena znanih lica, graju na stubištu gdje
se čekala smjena jutarnje i popodnevne
nastave. Bilo je to vrijeme kad su petrolejski oblozi na glavama djece bili dio
svagdašnjeg folklora, kad su se drveni
podovi premazivali smrdljivim crnim
uljem kako bi se u pukotinama zatrle
buhe… Za bosonoge, bilo je to vrijeme
upijanja svim osjetilima, za sva vremena: mirisa zemlje i biljaka apoteke u bakinom vrtu, natrulog lišća, meke mahovine i prašnjavih staza, ciklama, vrganja
i šume, sijena i toplog, svježeg mlijeka;
školskih ferija provedenih na gmajni, na
paši s blagom, u krađi peciljaka, čuvanja
kokoši u dvorištu u vrijeme obroka jastrebovih mladunaca, držanja lojtre na
župnikovoj trešnji, najslađoj na svijetu…
Nepogrešivi dječji senzori registrirali su
cjelokupnu sliku vremena: nema se. Na
stolu opet žganci, u djedovim rukama
neupotrebljiva potvrda s čirilićnim potpisom komesara Narodnog odbora u
čije su ime otišle četiri kravice, ostala
prazna staja i devetero bosonogih mladunaca. Školska kuhinja skučena u dnu
hodnika, uz zajednički WC, osiguravala
je djeci i učiteljicama obroke mlijeka u
prahu, ponekad bijelu kavu, šnitu crnog
kruha i sira; narančasti sir Cheddar, trumanova jaja, mlijeko u prahu, pa i koja
čokolada stizali bi Unrinim paketima
američke pomoći. Amerika, pojam blagostanja, duboko se urezao u sjećanja
tadašnjih bosonogih. Je li tko još čuo da
je netko dobio paket iz Rusije?!
Stizale su Unrinim paketima i prve lutke od kaučuka, šarene bluze, hlače, pa
i cipele. Jedne nezaboravne. Mokasine,
mekane, s puno isprepletenih remenčića, lijepe, prekrasne. Pristajale su mojoj
teti, ali ih nikad nije obula. Tada, u doba
najžešćeg proletarijatskog ushita obuti
takve cipele, a ne Batine, bio je otvoren
poziv inkviziciji i paljenje lomače zbog
buržujskih sklonosti. Pamte to još rijetki
živući Oroslavčani kojima je u kolovozu te
godine bilo zabranjeno ići na pogreb Milanu Prpiću. Onom istom što je zasnovao
tekstilne tvornice, Oroteks i
Zivt, osnovao
prvu tekstilnu
školu u ovom
dijelu
svijeta, a žena mu
Terezija prvu
D o m a ć i n s ku Društvo na slici, osim učiteljica, živo je i zdravo. Profesori
djevojačku ško- su, doktori, učiteljice, obrtnici, jedan je atomski fizičar u
Nassi… Razasuti svijetom, na neki su način povezani dobrim
lu… Nitko nije vibracijama i porukama
bio raspoložen
za posljedice razgovora na Komitetu, čiji švercom iz Trsta, objeručke sam prihvasu se dužnosnici namirili namještajem i tila poziv novog svijeta. Bio je to doduše
Milanovom ostavštinom, iz dvorca koji je poziv bejbisiterice, kad je između brige
za dva djeteta, s usisavačem u rukama,
bio drugi dom Stjepana Radića…
Tako su prekrasne amerikanske mo- dva uključena televizora i frižidera pukasine boravile na bakinom tavanu. Ja nih gotove hrane, ostajalo još dovoljno
bih ih redovito posjećivala, obuvala na vremena za dvosemestralni tečaj englebose noge, nauljenih crnih tabana, važ- skog, za penjanje po uhu prvog ameno u njima kloparala tavanom i sanjarila ričkog predsjednika na Mt. Rushmoru,
o zemlji u kojoj ljudi nose takve cipele, upoznavanje prekrasne zemlje između
a djeca do mile volje jedu narančasti sir. istočne i zapadne strane oceana. Danas,
Jednog su dana netragom nestale; nije nakon ružnih godina Bushove vladavine,
ih bilo u cijeloj kući, od tavana do po- izborom mladog, crnog predsjednika,
Amerika šalje svijetu tračak optimizma,
druma, u staji ni iza nje.
U prvim razmjenama studenata kad budi nade da će ovaj svijet prevladati sve
su adolescentskim željama dominirale krize. Budi duh Amerike moje mladosti i
Levisice, a moglo ih se nabaviti jedino zov staza mekih smeđih mokasina…
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
GLAS ZAGORJA
63
01. OŽUJKA 2011.
ŽUPANIJA KRAPINSKO ZAGORSKA – EKO-ZAVIÈAJ
Ivan Ištok, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštiæenim
prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije
Odgovornost za
prirodu i okoliš
Pojam zaštita okoliša sve se češće
pojavljuje u predizbornim obećanjima, stranačkim programima i kao
sastavni dio projekata općina i gradova. Pomodarstvo ili potreba?
Istina, danas se područje zaštite okoliša sve više pojavljuje u političkim
programima kako na državnoj, tako
i regionalnoj i lokalnoj razini. Ovome
se ne treba čuditi jer smo danas svi
pod utjecajem nepovoljnih klimatskih promjena, velikih katastrofa
koje su rezultat čovjekovog negativnog i neodgovornog ponašanja prema okolišu i prirodi, svakodnevnom
sve većem nedostatku hrane i vode
koji su posljedica klimatskih i ekoloških promjena. Vrlo često to ima populistički predznak, jer kod nas ljudi
koji imaju utjecaj, čast izuzecima, još
uvijek nisu dovoljno svjesni važnosti
očuvanja okoliša, prirode i krajobraza i vrlo često s figom u džepu govore
o njihovu značaju i važnosti, potrebi
očuvanja, a s druge strane čine poteze kojima iste manje ili više svjesno
uništavaju i iskorištavaju.
ZAŠTIĆENA PODRUČJA
Najrazvijenije zemlje svijeta, donedavno i najtvrđe u usvajanju načela
Kyoto-sporazuma, popuštaju pred
konkretnim činjenicama moguće
Ovoga trenutka samo 5,1% površine županije je pod zaštitom u jednoj od kategorija
propisanih Zakonom o zaštiti prirode. Ako
pogledamo pokazatelje iz drugih zemalja,
ali i našu nacionalnu strategiju i akcijski plan
biološke i krajobrazne raznolikosti kao i županijski prostorni plan, želja nam je da se taj
postotak digne na 12-15%.
kataklizme, prihvaćajući činjenicu
da bar 15% državnog teritorija ostane zaštićen prirodni krajolik. U RH
taj postotak iznosi nepunih 10%.
Kakvo je stanje u KZŽ i što se podrazumijeva pod pojmom - zaštićeno
područje?
Treba naglasak staviti ne toliko na
broj zaštićenih područja koliko na
postotak zaštićenog prostora naše
županije. Ovoga trenutka samo 5,1%
površine županije je pod zaštitom
u jednoj od kategorija propisanih
Zakonom o zaštiti prirode. Ako pogledamo pokazatelje iz drugih zemalja, ali i našu nacionalnu strategiju i
akcijski plan biološke i krajobrazne
raznolikosti kao i županijski prostorni plan, želja nam je da se taj posto-
Ekološki osviještene zemlje kroz
svoje strateške dokumente, a još
više i konkretne odluke i poteze sve
češće uočavaju i potiču očuvanje
okoliša i prirode kao neminovnog
čimbenika opstanka planete Zemlje,
a time i ljudske civilizacije.
Nažalost,
Hrvatska
kao
64
tak digne na 12-15%. Realnost toga
možemo i sami vidjeti ako prođemo
županijom, posebice njenim istočnim
dijelom koji je sada
nedovoljno istražen
i valoriziran, kao i
rezultate naših inventarizacija i monitoringa koje provodimo posljednjih pet
godina.
Pojam
zaštićena
prirodna vrijednost
obuhvaća prirodne
vrijednosti koje su
zaštićene od tijela
utvrđenih Zakonom
o zaštiti prirode, a
također i zaštićene
biljne, gljivlje i životinjske vrste što
ukazuje da se radi o
vrlo širokom području i da je u očuvanju
tih vrijednosti nužno
uključivanje svih institucija i pojedinaca.
U tom cilju Ustanova Gupčeva lipa
intenzivno, u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu
prirode, radi na pripremi stručnih
podloga za proširenje postojećih područja koja su zaštićena kao prirodna vrijednost ili za novu zaštitu naših
prirodnina. Tako ovih dana započinje
provedba javnog uvida i prezentacije
Stručne podloge za proširenje zaštićenog značajnog krajobraza Zelenjak
na područje Risvičke i Cesarske gore
čime bi se područje uz spomenik Li-
GLAS ZAGORJA
jepoj Našoj sa sadašnjih zaštićenih
50 ha povećalo na 287 ha.
Isto tako je u izradi, zajedno s Varaždinskom županijom i Studija valorizacije i stručna podloga za zaštitu
područja Ivanščice, Strahinjščice,
Maceljske gore i područja Bednje s
ciljem zaštite prema odredbama Zakona o zaštiti prirode.
U pripremi je i veći broj podloga za
zaštitu manjih područja ili pojedinačnih stabala.
Proglašenje zaštite nekog područja
kao prirodne vrijednosti u kategorijama koje su predviđene u našoj
županiji ne zabranjuju gospodarske
djelatnosti, izgradnju objekata, korištenje prirodnih resursa kao što su
šume, lovišta, ribolov i sl. U javnosti
se često, iz uglavnom osobnih interesa, govori da će zaštita zabraniti sve
aktivnosti, ali ponovno jasno moram
kazati da to nije istina. Naravno, kod
toga se moraju poštivati određene mjere i uvjeti zaštite prirode, ali
tko od nas ne želi živjeti u uređenoj,
ŽUPANIJA KRAPINSKO ZAGORSKA – EKO-ZAVIÈAJ
održivoj sredini gdje se proizvodi
koji se tamo proizvode deklariraju
kao proizvodi s dodanom vrijednosti
kao ekološki proizvod iz očuvanog
područja.
Kakav je postupak zaštite? Koliko traje od prijedloga do proglašenja…? Može li se mijenjati npr.
usvajanjem Prostornog plana neke
općine ili grada?
Postupak zaštite reguliran je Zakonom o zaštiti prirode. Ovisno o kategoriji zaštite nju proglašava Hrvatski
sabor, Vlada RH, odnosno županijska
Skupština. Prijedlog akta o proglašenju temelji se na stručnoj podlozi
koju izrađuje jedino Državni zavod za
zaštitu prirode, a kojom se utvrđuju
vrijednosti područja koje se predlaže
zaštititi, način upravljanja, te na izjavi
tijela koje donosi akt o osiguranim
sredstvima za upravljanje zaštićenim
područjem. Trajanje postupka je različito, a naše iskustvo koje prolazimo
kroz postupak proširenja zaštite u
Zelenjaku govori da se radi o jednom
neprihvatljivo i nerazumno dugom
postupku na koji Ustanova i Županija,
nažalost, ne mogu bitno utjecati.
Područja koja se zaštićuju uglavnom
su već prostornim planom predviđena za zaštitu. Gradovi i općine su
obvezne ugraditi nove granice zaštite u svoje dokumente, a zaštita
prestaje ako nestanu značajke zbog
kojih je područje zaštićeno. Postoji
mogućnost promjena granica zaštićenog područja zbog promjene prostornog plana, a zadnji takav slučaj
je smanjenje površine Parka prirode
Medvednica i taj slučaj možemo navesti kao loš primjer zbog toga što
su granice promijenjene kako bi se
na neki način legalizirala dotadašnja
bespravna gradnja objekata u zagrebačkom dijelu parka.
Zakon o zaštiti prirode ne spominje utjecaj javnog interesa u smislu
promjena na granicama ili ukidanje
zaštite, osim ako se radi o zahvatima
na području Ekološke mreže ili zahvatima na područjima gdje obitavaju zaštićene vrste.
Jesu li uopće sačuvane vrijednosti
zbog kojih su ta područja svojevremeno i stavljena pod zaštitu?
Primjerice, dugotrajno zapušteni
i devastirani parkovi i perivoji oko
01. OŽUJKA 2011.
u lokalnom nego i globalnom smislu
i stvoriti uvjete da budu pokretači
razvoja naše zemlje, a ne resurs za
nekontrolirano bogaćenje naših i
stranih korporacija.
Zadaci u zaštiti prirodnih
vrijednosti u Zagorju?
naših dvoraca… i danas atraktivni
lokaliteti za izgradnju objekata…?
Na području naše županije nalazi
se veći broj zaštićenih prirodnih vrijednosti u kategorijama spomenik
parkovne arhitekture i spomenik
prirode. Kako i sam termin govori
radi se o parkovima i perivojima uz
naše dvorce, a poznato je da se na
području sjeverozapadne Hrvatske
nalazi najveći broj sačuvanih dvoraca i kurija koji su kao i parkovi oko
njih uglavnom zapušteni, a manjim
dijelom i devastirani. Činjenica je da
se najveći dio zaštite, kako na razini
države tako i nekadašnjih gradova i
općina provodio i proglašavao šezdesetih godina prošlog stoljeća. Također, nakon proglašenja uglavnom
se nije provodila zabilježba zaštite
u zemljišnim knjigama, te provodilo
sustavno upravljanje. Tako možemo
konstatirati da je danas najveći dio
njih neodržavan, a dio i devastiran
izgradnjom stambenih, sportskih pa
čak i gospodarskih objekata i tvornica.
Naravno, ima i pozitivnih primjera, ali
su oni više izuzetak nego pravilo.
Ustanova sustavno putem svojeg
djelatnika i programa HZZ-a Javni
radovi radi na uređenju i održavanju
zaštićenih prirodnih vrijednosti, te
tako održava područje Zelenjaka sa
spomenikom Lijepoj Našoj, parkove u Oroslavju, Bedekovčini, Mariji
Bistrici, spomenik prirode Gupčeva
lipa i Hrast Galženjak u Stubičkim
Toplicama i dr.
Prošle godine smo započeli s izradom Pravilnika o unutarnjem redu
kojim će se pobliže urediti pitanja
i propisati mjere zaštite, očuvanja,
unapređenja i korištenja zaštićenih
područja. Očekujemo da će se oni
donijeti sredinom ove godine, a
njihovom donošenju prethodit će
konzultacije sa svim interesnim skupinama. Rezultat toga trebali bi biti
dokumenti koji će omogućiti nadzornoj službi Ustanove, koja je pred
osnivanjem, da kontrolira i sankcionira nedozvoljene zahvate i radnje u
zaštićenim područjima.
Ovo pitanje postalo je jedno od najvažnijih u posljednje vrijeme. Osobno sam bio u jednom razdoblju svog
rada uključen u pitanje pokušaja
definiranja budućnosti gospodarenja našim šumama i restrukturiranja poduzeća za šume.
I tada, a i sada je jasno naglašeno da
se šume, a naravno, tu se nalaze i
Prirodnim vrijednostima na području ne samo Zagorja, nego i čitave Republike Hrvatske, sustavno se počelo
upravljati zadnjih četiri do pet godina osnivanjem županijskih ustanova.
Također, područje sjeverozapadne
Hrvatske je gotovo potpuno neistraženo i do sada se na prste jedne ruke
mogu navesti projekti inventarizacije
i monitoringa sastavnica biološke raznolikosti.
Ustanova svake godine organizira
i provodi niz aktivnosti i projekata
čija je zadaća upoznavanje javnosti i
interesnih skupina o značaju i važnosti očuvanja prirodnih i krajobraznih
vrijednosti kao i očuvanju okoliša.
Kao najznačajnije mogu navesti
projekt PTIČEK – edukacije mladih
čuvara prirode koje već tri godine
vode kao prirodni resurs koji je i prema Ustavu od općeg interesa i skrbi,
ni u kom slučaju ne trebaju i ne smiju
privatizirati. Ovdje treba jasno razlučiti privatizaciju prirodnih resursa od
privatizacije pojedinih djelatnosti u
poduzećima koja gospodare njima,
što će biti što prije nužno provesti.
Hrvatska kao relativno gospodarski
siromašna zemlja ima veliko bogatstvo upravo u šumama i vodama
koje postaju globalno strateški važan
proizvod i normalno je da postoji veliki interes, ali i pritisak da se privatiziraju, odnosno daju u koncesiju.
Međutim, Hrvatska ima dovoljno
kvalitetnih ljudi koji mogu, uz jasno
definirane kriterije, kvalitetno i općeprihvatljivo provesti restrukturiranje tih sektora koji moraju pridonositi prihod vlasniku, a to je država,
a time i svi građani. Stoga, važno je
jasno strateški pozicionirati te sektore i valorizirati njihov značaj ne samo
provodimo s učenicima naših osnovnih škola i kroz koje je prošlo ukupno
18 škola i 72 učenika. Također se
održavaju predavanja o ugroženim
pticama u našoj županiji i njihovo
praćenje, edukacija o šišmišima,
ugroženoj i zaštićenoj flori i fauni,
predstavljanja rezultata projekata
koje je provodila Ustanova u raznim
dijelovima naše županije i sl. Naši
projekti i događanja su uvijek dobro
medijski popraćena što će, vjerujem,
pomoći da se što širi krug ljudi upozna s prirodnim vrijednostima naše
županije.
Ovdje moram pohvaliti i župana Sinišu Hajdaša Dončića koji ima dosta
sluha za ta pitanja i podržava naše
aktivnosti, te su predstavnici Ustanove uključeni u izradu strateških
dokumenata županije koje obuhvaćaju i područje zaštite i očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti.
Privatizacija hrvatskih
voda, šuma….?
GLAS ZAGORJA
65
IZ DRUGOG KUTA
01. OŽUJKA 2011.
N
arod čini Čovjek! Čovjek čini
Narod! Tek te dvije neizostavne komponente čine cjelokupnu Povijest! Povijest je svako čeljade koje dolazi na svjetlo ovoga
svijeta. Povijest je svaki uklesani
spomenik, kruti dlanovi izmučenih ribara, izbrazdana lica od
morskih vjetrova moreplovaca,
žalosne suze majki pri ispraćajima ljubljenih sinova u bespuća
ratova. Poglavito, nečijih ratova!
Hrvati su od pamtivijeka upravo
bili puki instrumentariji, voštane
figure iz nekih dobro izrežiranih
dvorskih predstava. Nekih imperija, carevina, kraljevstava...
samo nečijih! Ono malo što je
ostalo, i sada se polako razotuđuje. To nesumnjivo mogu biti
neki prekrasni lapidariji crkava,
ornamenti nekih ranosrednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, porculanske vaze s dalekih
prekooceanskih plovidbi, srebrne zavjetne kubure... Sve to čini
povijest. Ne samo puku historiografiju. Neke faksimile. Ne. Povijest je uvijek nešto više od toga.
Nešto što neminovno, u svojim
temeljnim zasadama imade, i
vis vitalis. Povijest je život. Život
jednoga naroda, napose jednoga
pojedinca: Bokeljski je pomorac
davno shvatio da je zemlja bez
tradicije, zemlja bez vrijednosti,
a narod bez tradicije, narod bez
budućnosti.
zaljevu hrvatskih svetaca,
hrvatski sveci više ne žive!
Žalosna je činjenica da će slavna bokeljska povijest ostati tek
na sada već dobrano zahrđalim
U
66
pomorskim sekstantima, suhoparnim fusnotama povjesničara,
nekim blijedećim slovima zaboravljenih kamenih putokaza
pomorskih bratovština. Povijest
koju danas pojedini povjesničari promulgiraju, poprilično je
oskudna i fragmentarna, te svakako ukazuje na manjkavost i nerijetko stubokom zatomljivanje
hrvatskoga nacionalnog identiteta, te samim time svakako i čistoće jezika i neprijepornih civilizacijsko-kulturoloških zasada.
kotorskim galijama, izgrađivali
impresivna zdanja poput renesansnih zvonika kotorske katedrale sv. Tripuna... Izgleda da je
istina da i sama povijest katkada
znade biti Stid jednoga naroda,
pojedinca. Nebrojeno puta (u
bližoj il’ pak daljnjoj hrvatskoj
povijesti) prestajale su se vijoriti
trobojnice. To se Ime spominjalo mrmljajući, kao naše gore list.
No, gdje su bokeljske gore? Gdje
su ti mladi prvijenci, kolopleti...
Zar nema više Onih koji će hr-
intelektualaca koji zagovaraju
ljubav prema vlastitoj naciji? Samim time biva posvema nejasno
čemu osude onih koji se usude
vjerovati svojoj vlastitoj naciji?
Svojoj vlastitoj majci: Hrvatskoj?
Zar se zbog tih nekoliko metalnih
kovanica, tako olako može izdati
svoja zemlja... prodati svoja kršćanska duša?
ožda je sazrelo krajnje vrijeme da se svi zajednički
zapitamo: Hoće li Gospa od Škrpjela na svojim hridinama jed-
M
Ko’ da se sramimo biti
Hrvat, ko’ da se sramimo
ljubiti svoj narod...
N
adalje, nesvakidašnja sakralna baština potiho pod
nemilosrdnim udarcima zuba
vremena, kojekakvih diplomatskih makinacija, neumitno odlazi
u prašnjavu ropotarnicu povijesti
- u smiraj nekih još neizvjesnijih
vremena za hrvatski nacionalni
korpus Boke kotorske. Naime,
zar je moguće otuđiti povijest?
Zar je moguće da se djedovi počnu sramiti... Oni koji su nekoć bili
preteče peraških zajmova u svojim bratovštinama, hrabro plovili
vatsku povijest u Boki kotorskoj:
ljubiti, njegovati... naposljetku
stvarati. Danas je hrvatskom nacionalnom korpusu (hrvatskome
narodu), neizostavno potrebna
ona primarna biološka masa (generacije). Mi naprosto venemo.
Naša zvijezda Danica sve slabije
svijetli. I, što se uopće imamo
pitati... Zašto nema svjetlosti na
našim tisućljetnim svjetionicima? Zašto se više hrvatske zastave ne vijore nad hrvatskom
mornaricom? Zašto je malo onih
GLAS ZAGORJA
Piše
Dražen Zetić
noga dana biti samo turistička
atrakcija? Hoće li slavni Perast
(kao povijesni Anđeo čuvar sa
svojim verigama) i dalje svjedočiti o nekad slavnoj bokeljskoj
povijesti!? Naposljetku, kome će
zvoniti Zmajevićev zvonik prčanjske crkve, kada se zaborave u hrvatskome zaljevu svetaca: Marin,
Gracije, Leopold, Tripun, Ozana...
kada posljednje bokeljske oči zamru... neće biti onih koji će plesati slavni bokeljski ples ponosne
hrvatske bokeljske mornarice...

117 Datum: 08. ožujka 2015.

Listić - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

ovdje - zagorje-international.hr.

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Ovdje - besplatne digitalne novine

ovdje - zagorje-international.hr.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

NIKOLA Br 36(349).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

NIKOLA Br 24(337).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.