41/2014
15. listopada 2014.
Priopæenje Tiskovnog ureda HBK
Hrvatska biskupska konferencija dala dopuštenje da se
ispred crkvi mogu prikupljati potpisi za pokretanje
referenduma protiv monetizacije hrvatskih autocesta
Biskup Šaško predvodio misu u povodu Dana
neovisnosti
Prah i zaklanjanje vedrine neba vidimo svaki put kada
se narodu ne dopušta izražavanje njegove volje; kada
se medijima upravlja iz središta politièke moæi; kada se
vlast usuðuje provocirati vlastiti narod; kada se ne
poštuje žrtva hrvatskih branitelja; kada se obnavlja
ideologija koja je Hrvatskoj pripremala samo strah i
desetljeæima ga hranila neistinom
Požeška biskupija dodijelila 106 stipendija
uèenicima i studentima
Biskupijsko materijalno pomaganje ljudi u nevolji nije
isto što i državno rješavanje socijalnih problema, nego
je ono karitativno djelo, svjedoèenje Isusova odnosa
prema èovjeku, prepoznavanje njegova lica u
siromašnima, oèitovanje djelotvorne ljubavi
Hodoèašæe vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i
Banjoluèke biskupije u Mariju Bistricu
Pod geslom "Kraljice Mira isprosi nam mir u duši, u
obitelji, u našoj zemlji kao i u cijelom svijetu", gotovo
deset tisuæa hodoèasnika okupilo se na slavlju koje je
predvodio kardinal Vinko Puljiæ u koncelebraciji s
nuncijem Alessandrom D'Erricom
Domovinske vijesti
Susret sveæenika Varaždinske biskupije
Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
43. sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupije
Hodoèašæe zdravstvenih djelatnika u Voæin
Rijeka: Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi
VIII. meðunarodni simpozij crkvenih pravnika
Znanstveni simpozij o stvaralaštvu Ljube Stipišiæa Delmate
Hrvatska domaæin jesenskog susreta provincijala CEC-a
Hodoèašæe djeèjih crkvenih zborova u požešku katedralu
Prvi dan obitelji Sisaèke biskupije
Skup o dijalektalnoj književnosti i o doprinosu hrvatskih sveæenika
Nacionalni susret Pokreta salezijanske mladeži
XVII. nacionalna i VI. izborna skupština FRAMA-e
Rijeka: Objavljena Pastoralna uputa u svezi dopuštanja održavanja
koncerata u crkvama
Sveæenièka skupština Gospiæko-senjske biskupije
Premijer Milanoviæ primio kardinala Puljiæa
Crkva u Hrvata
Intervent kardinala Bozaniæa na Biskupskoj sinodi
Hodoèašæe vjernika Šibenske biskupije u Poljsku
Zlatna harfa Subotièke biskupije
Inozemne vijesti
"Obitelj i buduænost Europe"
Potrebna temeljita i duža priprava za brak
Papa sazvao Redovnu opæu biskupsku sinodu
Vatikan: Predstavljen Relatio post disceptationem
Prilog dokumenti
Bolne podjele meðu kršæanima
Ne ogranièavajmo Božje kraljevstvo na "malu crkvu"
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Doktorirala s. Silvana Fužinato
Rim, 3.10.2014.
(IKA) - Na Papinskom sveuèilištu
Gregoriana u Rimu u petak 3. listopada s. Silvana Fužinato,
sestra Družbe Presvetog Srca Isusova, uspješno je obranila
doktorsku disertaciju pod naslovom "Tra fede e incredulita.
Studio esegetico-teologico di Gv 5 in chiave comunicativa"
(Izmeðu vjere i nevjere. Egzegetsko-teološki studij Iv 5 u
komunikacijskoj perspektivi). U ispitnoj komisiji bili su
prof. Mario Lopez Barrio, DI (moderator), prof. Javier
Lopez, DI (drugi relator) i prof. Elzbieta Obara
(Predsjednica ispitne komisije).
Uz roditelje, brata i sestru s obitelji, rodbinu i prijatelje te
poznanike koji studiraju i žive u Rimu, na obrani su bile i
sestre iz Vrhovne uprave Družbe s. Felicita Špehar, s.
Dobroslava Mlakiæ i s. Kristina Tuniæ, predvoðene s. Nives
Stubièar, vrhovnom glavaricom.
Disertacija je podijeljena u tri dijela i šest poglavlja. U
prvom dijelu s. Silvana donosi povijesni presjek tumaèenja
Ivanova izvještaja o ozdravljenu uzetoga (Iv 5, 1-47), od
crkvenih otaca do danas, s posebnim naglaskom na razlièite
karakterne znaèajke uzetoga koje iz njih proizlaze. U
drugom dijelu autorica pristupa sintaktièko-semantièkoj
analizi navedenog izvještaja u kojoj, za razliku od veæine
autora, prikazuje uzetoga u pozitivnom svjetlu, kao onoga
koji poput Nikodema, Samarijanke i kraljeva službenika, u
susretu s Isusom te u poslušnosti njegovoj rijeèi zapoèinje
svoj put vjere. U treæem dijelu posveæenu pragmatièkoj
analizi autorica prikazuje uzetoga kao model vjere s kojim
su pozvani identificirati se èitatelji i slušatelji svakoga
vremena.
S. Silvana Fužinato roðena je 16. svibnja 1981. godine u
Prnjavoru kod Banje Luke. Osnovnu školu završila je 1996.
u Prnjavoru, a Žensku opæu gimnaziju sestara milosrdnica u
Zagrebu 2000. godine. Prve zavjete položila je 14. kolovoza
2002. godine, a doživotne šest godina kasnije. Studij
Teologije u Rijeci, podruènom studiju Katolièkoga
bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, upisala je
2003. godine. Diplomsku radnju "Zakon æu svoj staviti u
dušu njihovu i upisati ga u njihovo srce. O novom savezu u
Knjizi proroka Jeremije" izradila je pod vodstvom dr. Ivana
Šporèiæa te diplomirala 29. listopada 2008. godine. Na
Papinskom sveuèilištu Gregoriana u Rimu postdiplomski
studij biblijske teologije upisala je 2009. godine te
magistrirala 29. rujna 2011. godine. Prof. Mario Lopez
Barrio, DI, pratio je i izradu magistarskog rada s. Silvane o
Isusovu susretu sa ženom Samarijankom, tražiteljicom Istine
i Izvora žive vode (La donna della ricerca. Studio esegeticoteologico di Gv 4, 4-42).
Zagreb: Blagoslov kipa sv. Franje Asiškoga
Zagreb, 4.10.2014. (IKA) – Svetkovina sv. Franje Asiškog
sveèano je 4. listopada proslavljena u kapucinskoj župi i
samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u ZagrebuDubrava. Na sam blagdan u sklopu sveèanog misnoga
slavlja koje je zajedno s provincijalom fra Jurom Šarèeviæem
i župnikom fra Ivicom Vrbiæem i ostalim sveæenicima iz
samostana, predvodio talijanski sveæenik Luigi Razzanio,
redovnici iz samostana te èlanovi Franjevaèke mladeži
obnovili su svoje redovnièke zavjete. Nakon mise u
samostanskom dvorištu provincijal Šarèeviæ je blagoslovio
kip sv. Franje, rad talijanskog sveæenika i kipara Luigia
Razzania.
2
15. listopada 2014. broj 41/2014
"Srce za Afriku"
Program u mjesecu misija u župi sv. Marije Magdalene u
Mandaljeni
Dubrovnik, 5.10.2014. (IKA) - Župa sv. Marije Magdalene
iz Mandaljene u pobodu misijskog mjeseca listopada i na
poticaj njihove župljanke Marinele Banovac koja se nedavno
vratila iz misije u Africi, organizirala je u nedjelju 5.
listopada u dvorani Spiona humanitarni program pod
nazivom "Srce za Afriku".
U programu su sudjelovali èlanovi Frame Osova s
predstavom "Fra Vjeko" u kojoj su prikazali život i djelo
misionara fra Vjeke Æuriæa. Poruka predstave, a ujedno i
života fra Vjeke su vršenje dviju najveæih zapovijedi koje
nam je Isus ostavio - zapovijedi ljubavi.
Pjesmom je program obogatio VIS "Jukiæ", bogoslovi
Franjevaèke teologije u Sarajevu, dok je Emica Elveði iz
Osijeka fotografskom izložbom prikazala život u Africi. Za
uspomenu na ovaj dogaðaj gosti su dobili ruèno raðene
suvenire iz Afrike.
Gosti veèeri bili su Ana Šoglar Martinoviæ iz Zadra i Bojana
Mutnoviæ iz Sarajeva koje su takoðer bile u Ruandi, te
neæakinja fra Ivice Periæa Ivana Marjanoviæ iz Kiseljaka.
Istog dana u župnoj crkvi misu je predvodio fra Miroslav
Jonjiæ iz župe Osova, a slavlje je svojom pjesmom animirao
VIS Jukiæ.
Prikupljeni prilozi su namijenjeni za izgradnju škole u selu
Kivumu gdje djeluje misionar fra Ivica Periæ.
Susret sveæenika Varaždinske biskupije
Dr. Alojzije Hoblaj govorio o temi "Prezbiter (župnik)
kateheta"
Varaždin, 6.10.2014. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret
sveæenika Varaždinske biskupije održan je u ponedjeljak 6.
listopada u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra u
Varaždinu.
Gost predavaè bio je profesor na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu dr. Alojzije Hoblaj koji je govorio o
temi "Prezbiter (župnik) kateheta". Uvodno je podsjetio da
su sveæenici pastiri i odgojitelji, odnosno katehete kršæanske
zajednice. Istaknuo je da je sveæenik suoblièen i osposobljen
da bude kateheta, da uprisutnjuje Krista u Crkvi, te da u
župnoj zajednici ima svetu vlast pouèavanja, posveæivanja i
upravljanja. Prezbiterov katehetski identitet nalazi se stoga u
cjelini i nedjeljivosti ovih triju službi. No, prezbiterov
katehetski identitet proizlazi izravno iz službe pouèavanja
koja supostoji s ostalim dvjema službama kao bitna
sastavnica cjeline njegova identiteta. Govoreæi o
prezbiterovu katehetskom identitetu u identitetu kateheze,
rekao je da svaka kateheza treba imati èetiri sastavnice ili
dimenzije:
treba
biti
evangelizacijsko-katehetsko
naviještanje, liturgijsko-sakramentalno dogaðanje, vjernièkokršæansko vježbanje života i crkveno zajedništvo. Kako je
danas sveæenièka služba usmjerena na razne zadaæe, postoji
opasnost da se katehetska služba sveæenika, premda jedna od
njegovih temeljnih zadaæa, zanemari. Da bi se to izbjeglo
bitno je župnoj katehezi dati pripadajuæu važnost i ulogu
koju ima u odnosu na školski vjeronauk, rekao je predavaè, s
èime se u svome obraæanju nazoènima složio i varaždinski
biskup Josip Mrzljak, istaknuvši da je potrebno razlikovati
župnu katehezu i školski vjeronauk i dati im odgovarajuæe
znaèenje. Biskup Mrzljak ujedno je najavio sjednicu
biskupijskog Prezbiterskog vijeæa u studenome na kojoj æe
ika
tema biti i osnutak biskupijskog Pastoralnog vijeæa.
Voditelj susreta generalni vikar mons. Ivan Godina, uz ostale
informacije, apelirao je na sve sveæenike da i dalje, kao
prijašnjih godina, budu dobroèinitelji prema Caritasovu
Dnevnom boravku djece s poteškoæama u razvoju u
Èakovcu. Sveæenici su pozvani na sudjelovanje u duhovnim
vježbama u novom Pastoralnom centru u Ludbregu od 13. do
16. listopada koje æe voditi mr. Josip Kuhtiæ, a ravnatelj
Duhovnog centra na Veternici vlè. Damjan Koren podsjetio
je i na moguænost organizacije duhovnih vježbi za razlièite
župne skupine u tom biskupijskom centru. Ujedno je pozvao
župnike da potaknu zainteresirane odgojiteljice u vrtiæu da
pristupe doškolovanju za odgojiteljice u vjeri. Ukratko je
predstavio i statistiku iz Katehetskog rada u Varaždinskoj
biskupiji. Ukupno u školama na podruèju biskupije radi 239
vjerouèitelja, meðu kojima je 14 redovnica i tri sveæenika, a
ostali su laici. U vrtiæima radi 39 laikinja koje su završile
doškolovanje za odgojiteljice u vjeri te osam redovnica.
Na susretu su najavljene molitvena meðunarodna akcija
"Milijuni djece mole zajedno za mir i jedinstvo u svijetu" i
prijave za Europski susret mladih u Pragu u organizaciji
Taize zajednice. Na kraju je predstavljen novi katolièki
kalendar za 2015. g. s osobitostima Varaždinske biskupije
koji je u 12-lisnom i jednolisnom izdanju ukrašen slikama
umjetnika, èlanova Udruge hlebinskih slikara i kipara naive,
te se može nabaviti narudžbom u biskupijskom Katehetskom
uredu.
Sjednica Prezbiterskog vijeæa Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Raspravljalo se o prijedlozima lokacije buduæega
Nadbiskupijskog duhovnog centra, o potrebi gradnje novog
sveæenièkog doma, kao i kuæe za smještaj studenata slabijih
financijskih moguænosti
Ðakovo, 6.10.2014. (IKA/TU) - Sjednica Prezbiterskog
vijeæa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije održana je 6.
listopada u Nadbiskupskom domu u Ðakovu. Nakon uvodne
molitve nazoène je pozdravio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ. Tijekom sjednice raspravljalo se o
prijedlozima lokacije buduæeg Nadbiskupijskog duhovnog
centra, o potrebi gradnje novog sveæenièkog doma, kao i
kuæe za smještaj studenata slabijih financijskih moguænosti s
podruèja cijele Nadbiskupije, a koji studiraju u Osijeku.
Ravnatelj Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije vlè.
Ivica Rebiæ predstavio je strukturu Caritasa, njegovih
zaposlenika, suradnika i volontera, ukljuèujuæi sve projekte
koje Caritas ima na podruèju Nadbiskupije.
Izvijestio je o svemu do sada uèinjenom za osobe stradale u
poplavama koje su pogodile županjsku Posavinu ovoga
proljeæa, te sve što se i nadalje želi uèiniti za njih u
koordinaciji s državnim strukturama, a napose kroz projekt
"Ljubav uvijek naðe put". Istaknuta je važnost umreženosti
Nadbiskupijskog Caritasa sa župnim, dekanatskim i
regionalnim Caritasima, kako bi se ostvarila potrebna pomoæ
onima koji su u stvarnoj potrebi. Unutar mnogih projekata
posebno se osvrnulo na projekt Puèke kuhinje u Slavonskom
Brodu i one koja se ima otvoriti u Vinkovcima. Istaknuta je
važnost Zaklade "Nikola Dogan" za stipendiranje studenata
slabijih financijskih moguænosti, gdje se sveæenike
potaknulo na veæu osobnu osjetljivost za potrebite.
Nadbiskup je istaknuo važnost sveæenika koji treba biti prvi
primjer svim ostalim vjernicima.
.
Domovinske vijesti
Sveæenièka skupština Rijeèke nadbiskupije u znaku
Godine obitelji
Lovran, 6.10.2014. (IKA) - Redovita jesenska skupština
sveæenika Rijeèke nadbiskupije održana je 6. listopada u
Domu pastoralnih susreta u Lovranu pod predsjedanjem
rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa. Nakon molitve Srednjeg
èasa, nadbiskup je iznio temeljne naglaske vezane za novu
pastoralnu godinu u èijem je središtu Godina obitelji koja je
otvorena uoèi svetkovine sv. Vida, a vrhunac æe doseæi
proslavom II. nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih
obitelji 19. travnja 2015. na Trsatu. Nadbiskup je pozvao
sveæenike na veæu zauzetost oko same organizacije toga
dogaðaja, ali prvenstveno na veæi angažman u pastoralu
obitelji u župnim zajednicama. Dok se obitelj nalazi pred
velikim iskušenjima sekularizma i indiferentizma, pozvani
smo kao Crkva uložiti veliki napor u brigu oko temeljnih
obiteljskih vrijednosti jer je to jamstvo napretka i
prosperiteta èitave ljudske zajednice, rekao je nadbiskup.
Nadbiskup je takoðer pozvao sve sveæenike da obavezno
sudjeluju 27. listopada na Teološko-pastoralnom seminaru
Rijeèke metropolije koji æe se održati u svetištu na Trsatu.
Posebnost ovogodišnjeg seminara je posjet kardinala
Beniamina Stelle, proèelnika Kongregacije za kler, koji æe
sveæenicima održati predavanje "Važnost sveæenièkog
zajedništva za sveæenièki život i službu" te predslaviti misu.
Glavna tema seminara je "Evangelii Gaudium: Radosno
živjeti i naviještati Evanðelje".
U drugom dijelu skupštine vlè. dr. Nikola Vranješ govorio je
o pastoralu obitelji u župnoj zajednici u svjetlu apostolske
pobudnice "Evangelii gaudium". Valja se uvijek pitati, što
naše župe i ja kao župnik znaèimo za obitelj, upozorio je.
Istaknuo je da premda u Rijeèkoj nadbiskupiji Ured za
obitelj jako dobro funkcionira, on ne smije zamijeniti župni
pastoral obitelji koji zapoèinje s daljom pripravom veæ u
djetinjstvu pojedinca, a vrhunac zadobiva bližom pripravom
za brak, koja pak ne bi smjela biti svedena samo na
ispunjavanje postupka za ženidbu i iznošenja tehnièkih
napomena vezanih za sam obred ženidbe. U diskusiji je
istaknuta važnost pripreme u župi te kako je to prilika da
župnik uspostavi dobre, prijateljske odnose s novim braènim
parom, što je dobra pretpostavka da æe ih kasnije moæi pratiti.
Treæi dio skupštine bio je u znaku aktualne problematike
vezane uz pastirske pohode nadbiskupa i njegovih suradnika
župama. Nadbiskup je naglasio kako su upravo pastirski
pohodi moguænosti za svojevrsnu duhovnu obnovu župe ali i
trenuci u kojima na poseban naèin promišljamo koje
inicijative kao župna zajednica možemo pokrenuti, bilo u
duhovnom, bilo u materijalnom smislu. Premda je pastoralni
rad zahtjevan, ne smijemo se prestrašiti poteškoæa na koje
nailazimo, zakljuèio je nadbiskup.
U posljednjem dijelu skupštine bilo je govora o raznim
temama vezanim za pastoral u Nadbiskupiji. Tako je o.
Zvonko Vlah, superior isusovaèke rezidencije u Opatiji,
upoznao prisutne s otvaranjem Centra za duhovnu pomoæ u
Opatiji, u kojem bi sveæenici i laici na struèan naèin
pomagali vjernicima u njihovim raznim duhovnim
potrebama. Takoðer je rekao kako je dobivena dozvola i
frekvencija za Radio Mariju što æe jednako tako biti velika
moguænost za evangelizaciju. Povjerenik za pastoral
studenata i mladih vlè. Velimir Martinoviæ, istièuæi kako
situacija s vjerskim životom mladih u nadbiskupiji i nije
najbolja,
upoznao
je
sveæenike
s
osnivanjem
Nadbiskupijskog povjerenstva za mlade koje je saèinjeno od
sveæenika iz dekanata i vjerouèitelja. Takoðer je govorio o
moguænosti osposobljavanja mladih za animatore koji bi na
taj naèin bili velika pomoæ u župnom i nadbiskupijskom
pastoralu mladih.
15. listopada 2014. broj 41/2014
3
Domovinske vijesti
Na kraju susreta prisutnima se obratio i rektor Bogoslovnog
sjemeništa u Rijeci mons. Sanjin Francetiæ, istièuæi kako se
svi trebaju više angažirati u radu s mladima i ministrantima,
svjesni ipak da su životi sveæenika najveæa promocija
zvanja. Uz razne dogaðaje poput susreta ministranata u
Bogoslovnom sjemeništu "Ivan Pavao II.", molitve za zvanja
u zajednicama, od neizostavne je važnosti sustavan i ozbiljan
rad s ministrantima po župama, jer je to prokušan put
buðenja duhovnih poziva.
Susret nadbiskupa Barišiæa i predsjednika RH dr.
Josipoviæa
U zajednièkom obilasku katedrale i riznice, nadbiskup je
predsjednika upoznao s bogatim povijesnim, kulturnim i
teološkim znaèenjem splitske katedrale za grad Split, ali i
nacionalnu povijest
Split, 6.10.2014.
(IKA) - Za vrijeme posjeta Splitu
predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ posjetio je
u ponedjeljak 6. listopada splitsku prvostolnicu Sv. Dujma.
Tamo se susreo sa splitsko-makarskim nadbiskupom
Marinom Barišiæem i generalnim vikarom mons.
Miroslavom Vidoviæem. U zajednièkom obilasku katedrale i
riznice, nadbiskup je predsjednika upoznao s bogatim
povijesnim, kulturnim i teološkim znaèenjem splitske
katedrale za grad Split, ali i nacionalnu povijest.
Nadbiskup je rekao kako je splitska prvostolnica, najstarija
svjetska katedrala, izvorno bila mauzolej cara Dioklecijana,
progonitelja kršæana, a sredinom 7. st. postaje kršæanska
katedrala. Na samom ulazu pozornost su posvetili
vratnicama iz 1214. godine, èijih 800 godina od postavljanja
Split slavi cijelu 2014. godinu, a koje je izradio domaæi
majstor Andrija Buvina. U drvu hrasta, rogaèa i oraha
izrezbario je dvadeset i osam prizora iz Kristova života, od
Navještenja do Uzašašæa. Na svakoj vratnici nalazi se po
èetrnaest plitkih reljefa uokvirenih s bogatim geometrijskim
i biljnim ornamentima. Vrata su oslikano evanðelje, prikazan
ciklus Isusova života, Biblija za sve koji u ono vrijeme nisu
svi znali èitati. Zbog oèuvanosti i ekspresivnosti tih prikaza,
Buvinine vratnice ubrajaju se meðu iznimna ostvarenja
hrvatske i europske romanièke umjetnosti.
Govoreæi o unutrašnjosti katedrale, stupovima, reljefnim
prikazima, kupoli, propovjedaonici, glavnom oltaru i
izrezbarenom svodu nad njim, nadbiskup je istaknuo boène
oltare s relikvijama sv. Dujma i sv. Staša (Anastazija),
muèenika pogubljenih u obližnjem Solinu. Oltar sv. Staša
izradio je 1448. godine najbolji hrvatski graditelj i kipar
svoga doba Juraj Dalmatinac, a oltar s moæima sv. Duje
izradio je Bonino da Milano 1427. godine.
Predsjednik Josipoviæ posjetio je i Riznicu splitske katedrale
koja je jedna od najvrednijih u Hrvatskoj. U njoj se èuvaju
predmeti od 8. do 20. stoljeæa: vrlo vrijedno crkveno ruho i
posuðe, slike, knjige te mnogi relikvijari svetaca i muèenika.
Meðu brojnim predmetima nadbiskup se posebno zadržao
nad dvije neprocjenjive knjige: kronikom "Historia
Salonitana" Tome Arhiðakona iz 13. st. koja sadrži iznimno
vrijedne podatke za ranu hrvatsku povijest te "Splitskim
evanðelistarom", najstarijom saèuvanom rukopisnom
knjigom na latinskom jeziku u Hrvatskoj koja je, osim za
liturgiju, služila i za polaganje prisege prigodom krunidbe
hrvatskih kraljeva i vladara. Pretpostavlja se da potjeèe iz
razdoblja od 6. do 8. st.
Nakon obilaska, nadbiskup je zakljuèio da nije èudo što je
sv. Ivan Pavao II., posjetivši splitsku katedralu i uvidjevši
njezino povijesno znaèenje, rekao "Ovdje povijest ne šuti".
Kao uspomenu na taj posjet, nadbiskup je predsjedniku
Josipoviæu darovao reprint "Splitskog evangelistara".
4
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
Misa na poèetku desete sezone KMNL-a "Ivan Pavao
II." u Splitu
Dobar sportski primjer u vlastitom gradu mogu pronaæi u
Blanki Vlašiæ koja svjedoèi kako sportaš bez duhovnosti nije
potpun
Split, 6.10.2014. (IKA) - Euharistijskim slavljem koje je u
ponedjeljak 6. listopada u kapelici Nadbiskupskog
sjemeništa u Splitu, predvodio splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ, zapoèela je jubilarna deseta sezona Katolièke
malonogometne lige "Ivan Pavao II.". Na otvorenje nove
sezone odazvao se velik broja igraèa, voditelja i župnika, a
misno slavlje pjesmom je popratio VIS Mihovil s Kamena.
Nadbiskup se u homiliji osvrnuo na prispodobu o dobrom
Samarijancu. Rekao je kako u životu èovjek èesto krene
stranputicom iz Jeruzalema, grada na gori koji predstavlja i
vrhunac odnosa s Bogom put Jerihona, grada u pustinji,
ispod razine mora, te da je normalno da na tom putu gubitka
sebe i svojih vrednota biva opljaèkan i ostavljen pored puta.
Prenoseæi tu prispodobu na nogometni teren, rekao je: "Tim
putem nailazi Samarijanac prve lige, Isus Krist, igraè
'Primere' i nije vikao na tog èovjeka veæ ga je prihvatio u
svoj njegovoj ogranièenosti i pomogao mu da ozdravi. Kako
bi postupili mi? Kao Krist, ili kao igraèi neke niže lige,
nekog nebitnog saveza? Bi li zaobišli i ignorirali tog
èovjeka, našeg suigraèa? Ne smijemo zaboraviti da sami
biramo kako æemo živjeti i kako æemo se ponašati, kao igraèi
'Primere' ili ne". Istaknuo je da je život "naša najvažnija
utakmica koja traje 90 godina, možda i s produžecima, što je
puno duže od jedne nogometne utakmice", te da je potrebno
izdiæi se iznad sportskih rezultata i pokušati biti najbolji u
životnim, duhovnim rezultatima. "Evo vam primjer težnje za
najboljim duhovnim rezultatima. Doæi u Španjolsku i uæi u
'Primeru', i to u najbolje i najjaèe klubove, želja je tolikih
mladiæa. Ta se èežnja ispunila našim splitskim djevojkama
Editi, Mihaeli, Gabrijeli i Esteri, koje su ušle, žive i igraju u
najoriginalnijem i prvom samostanu svete Tereze Avilske u
Španjolskoj. Ali ne samo do 35. godine, veæ doživotno
ostaju u formi, štoviše, mladost im se ko orlu obnavlja",
istaknuo je nadbiskup i dodao kako dobar sportski primjer u
vlastitom gradu mogu pronaæi u Blanki Vlašiæ koja svjedoèi
kako sportaš bez duhovnosti nije potpun te kako je svjesna
da nju kao osobu ne odreðuje visina koju može preskoèiti
veæ spoznaja da je bezuvjetno prihvaæena, voljena i ljubljena
od Boga, bez obzira na sportske rezultate. Nogometašima je
poruèio: "Utakmica je regularna ukoliko se igra po
pravilima, a za nas je pravilnik Evanðelje. Ukoliko igramo s
Kristom, onda ne samo da smo regularna ekipa nego i
pobjednièka".
Okupljenima se obratio i povjerenik za mlade don Mihael
Proviæ koji je zahvalio svima koji sudjeluju u ovom važnom
i najbrojnijem projektu Ureda za pastoral mladih Splitskomakarske nadbiskupije. Zaželio je da se i ova sezona KMNL
odigra u duhu Evanðelja. Voditelj KMNL-e Mladen Juriæ
istaknuo je kako liga napreduje iz godine u godinu te kako se
ove sezone natjeèe 25 župnih ekipa. Svim natjecateljima
poželio je puno sportskog uspjeha i duhovnih plodova.
Biskup Košiæ primio Grabar Kitaroviæ i Žiniæa
Sisak, 7.10.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
primio je u utorak 7. listopada u Velikom Kaptolu,
Biskupijskom ordinarijatu u Sisku, HDZ-ovu kandidatkinju
za predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar
Kitaroviæ i kandidata koalicije HDZ-HSS-BUZ za župana
Sisaèko-moslavaèke županije Ivu Žiniæa, zajedno sa
suradnicima. Tom prigodom razgovaralo se o aktualnim
društvenim pitanjima.
ika
Dan Prve katolièke osnovne škole u Gradu Zagrebu
Zagreb, 7.10.2014. (IKA) - Dan Prve katolièke osnovne
škole u Gradu Zagrebu proslavljen je u utorak 7. listopada.
Susret je poèeo misnim slavljem u crkvi Bl. Augustina
Kažotiæa koje je predvodio zagrebaèki pomoæni biskup Mijo
Gorski. Na misi su bili i prof. Marija Ivankoviæ iz
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Slavko Borac
iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. U
prostorijama Kulturnog centra Pešèenica uslijedila je
priredba èiju je misao vodilju izrekla sveta Mala Terezija:
"Bog ne gleda na velièinu naših djela, nego samo na Ljubav
s kojom se ona obavljaju". Priredba je završena pjesmom
Zdravo, Djevo u izvedbi djelatnika Škole. Na kraju susreta
svi uzvanici imali su priliku sudjelovati u humanitarnoj
akciji za pomoæ poplavljenima u Gunji koja se odvijala
ispred Kulturnog centra.
Požeški biskup primio uèenike Katolièke gimnazije iz
Dubrovnika
Požega, 7.10.2014.
(IKA) - Sedamdesetak uèenika i
profesora Biskupijske klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa
iz Dubrovnika, predvoðenih ravnateljem don Bernardom
Plešeom, proteklih su dana boravili u posjetu Vukovaru i
drugim dijelovima istoène Hrvatske. Pohodili su 7. listopada
i Požegu te razgledali njegove znamenitosti. Svratili su u
požešku katedralu Sv. Terezije Avilske gdje su sa župnikom
Ivicom Žuljeviæem razgledali njezinu veoma vrijednu
kasnobaroknu arhitekturu i opremu, najnovije zahvate na
tom zdanju, a napose djela suvremenih umjetnika. Ujedno su
posjetili kapelu Sv. Ivana Pavla II. u kripti katedrale i
upoznali se s Domom pape Ivana Pavla II. u kojem je
smješten i Kolegij za sveæenièke aspirante. Put ih je zatim
doveo u nedaleku Katolièku osnovnu školu i Katolièku
gimnaziju koje su razgledali u pratnji ravnatelja Roberta
Mokrog.
U crkvi Sv. Lovre primio ih je požeški biskup Antun
Škvorèeviæ te im je najprije govorio o povijesti požeške
"Zlatne doline" i djelovanju Crkve u ovom dijelu Slavonije
od davnih vremena, a o gradu Požegi od njegova prvog
pisanog spomena. Potom im je prikazao crkvu Sv. Lovre s
njezinim povijesnim i kulturnim znaèenjem, predstavio
srednjovjekovne freske, napose njezinu ulogu u vrijeme
nakon osloboðenja Slavonije od Osmanlija kad su isusovci
osnovali Gimnaziju i Akademiju te je crkva služila duhovnoj
izgradnji mladih ljudi. Rekao je da na to podsjeæa i kripta u
sklopu crkve Sv. Lovre u kojoj je, meðu ostalim, pokopan i
znaèajni kasnobarokni isusovaèki pisac Antun Kanižliæ.
Spomenutu ulogu, istaknuo je biskup, imala je crkva Sv.
Lovre i nakon ukinuæa isusovaca, napose kad je osnovan
Orfanotrofij, odnosno Konvikt koji je sve do 1946. djelovao
u zgradi sadašnjeg sjedišta Požeške biskupije. Biskup je
dodao da Požeška biskupija kroz svoje katolièke škole i
Kolegij na svoj naèin nastavlja danas to povijesno djelo te je
zahvalio mladim Dubrovèanima što su svojim posjetom
Požegi upoznali dio svoje domovine u kojem Crkva nastoji
služiti mladim ljudima u cjelovitosti njihova odgoja i
obrazovanja na isti naèin kao i u njihovu Gradu.
Nakon toga knjižnièarka Nikolina Mandiæ upoznala je
uèenike i profesore s najvrjednijim povijesnim fondom
Knjižnice Požeške biskupije u kojem se nalazi nekoliko
inkunabula, više tisuæa knjiga tiskanih u 16., 17., i 18.
stoljeæu, vlasništvo ustanova koje su djelovale u zgradi
sadašnjega Biskupskoga doma. Zahvalivši biskupu na
gostoprimstvu i srdaènom prijemu u sjedištu Požeške
biskupije, mladi gosti krenuli su put Dubrovnika.
Domovinske vijesti
Na uršulinski samostan u Varaždinu postavljen grb
najveæeg dobrotvora
Varaždin, 7.10.2014. (IKA) - Na proèelju kod ulaza u
zgradu uršulinskog samostana u Varaždinu postavljen je grb
opata Sigismunda Szinersperga. Ponovno postavljanje toga
grba, koji je nekad krasio zvonik uršulinske crkve,
proslavljeno je na prigodnoj sveèanosti u utorak 7. listopada
ispred samostana. O grbu su govorili uršulinka s. Klaudija
Ðuran i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojaniæ
Morandini.
Barun i opat Sigismund Szinersperg roðen je 1685. godine u
Petrinji. Nakon što je zareðen 1704. godine, obnašao je više
crkvenih dužnosti, a meðu ostalim bio je zadužen i za
obavljanje kanonskih vizitacija. Zahvaljujuæi njemu izgraðen
je velik dio varaždinske uršulinske crkve i samostana, èime
je ostao zabilježen kao najveæi dobroèinitelj te crkvene
ustanove koja je kroz stoljeæa obilježila duhovni život
Varaždina. Prilikom izgradnje na zvoniku crkve njemu u
spomen i zahvalu postavljen je i njegov grb. S vremenom je
taj grb otpao s proèelja, a u fragmentima je bio pohranjen u
uršulinskom samostanu. Rad na njegovoj obnovi i
rekonstrukciji zapoèeo je pokojni varaždinski restaurator
kamenih spomenika Božo Martinèeviæ, a nastavio ga je
akademski
kipar
Josip
Grgevèiæ.
Prema
tim
rekonstrukcijama, preparator za kamen u Gradskom muzeju
Varaždin Josip Cepanec izradio je kalup za odljev u
suvremenom materijalu, pa je na taj naèin rekonstruiran grb
opata Szinersperga nanovo postavljen na varaždinski
uršulinski kompleks, i to zasad privremeno na ulaz u
samostan, dok æe originalni fragmenti grba biti na trajnom
èuvanju u muzejskom lapidariju u Starome gradu.
Cjelokupnu inicijativu pokrenuo je Gradski muzej Varaždin,
uz potporu varaždinskog uršulinskog samostana i
Konzervatorskog odjela u Varaždinu.
Sveèana Veèernja uoèi svetkovine sv. Šimuna
Zadar, 7.10.2014. (IKA) - Sveèanom Veèernjom koju je 7.
listopada u crkvi Sv. Šime u Zadru predvodio zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ poèela je proslava svetkovine sv.
Šimuna. Sveèevo tijelo neraspadnuto poèiva u škrinji sv.
Šime u zadarskom svetištu i puk ga u Zadru èasti sedam
stoljeæa. Govoreæi o tom osobitom Božjem miljeniku,
nadbiskup je prenio i ulomke iz drevne molitve s kršæanskog
Istoka u 6. st., koju su na grèkom jeziku nazivali Akatistom.
U toj molitvi, Šimuna se opisuje kao izabranog za
blagovjesnika, da bi Krista objavio ljudima. On uživa
posebnu naklonost Gospodina kojeg je nosio u svome
naruèju. Šimun je u sebi sjedinio istinsku mudrost, svjedoèio
je Božjim Duhom kao pravednik i bogobojaznik. Neporoèno
je hodio prema Božjim zapovijedima, Duh Božji ga je
potaknuo doæi u hram kada su tamo stigli i Isusovi roditelji
izvršiti propis Zakona, te je u Duhu spoznao da je to dijete
Krist, obeæani Spasitelj svijeta. "Ta spoznaja ide dalje, pa
blagoslivljajuæi njegovu Majku dodaje: 'Ovaj je postavljen
na propast i uzdignuæe mnogima u Izraelu i bit æe znak
osporavan, da se otkriju namisli mnogih srdaca'. Zadivljeni
tim proroštvom, zahvaljujemo ti, sv. Šimune, što si uz
pomoæ Duha Božjeg prepoznao Krista ne samo tjelesnim,
nego umnim i duhovnim oèima. Ti si, kao vjerni stražar
izmeðu Starog i Novog zavjeta, bdio i išèekivao Spasitelja,
ali i predvidio njegovu muku još dok je bio dijete", rekao je
mons. Puljiæ u homiliji, istaknuvši da je sv. Šime navijestio
spasenje svim narodima svijeta i da æe zasjati svjetlost onima
u tami. Nazivajuæi ga zaštitnikom malenih, nadbiskup je
zamolio zagovor sv. Šime kao èuvara svetog hrama i uzora
sveæenika.
15. listopada 2014. broj 41/2014
5
Domovinske vijesti
Biskup Šaško predvodio misu u povodu Dana neovisnosti
Prah i zaklanjanje vedrine neba vidimo svaki put kada se
narodu ne dopušta izražavanje njegove volje; kada se
medijima upravlja iz središta politièke moæi; kada se vlast
usuðuje provocirati vlastiti narod; kada se ne poštuje žrtva
hrvatskih branitelja; kada se obnavlja ideologija koja je
Hrvatskoj pripremala samo strah i desetljeæima ga hranila
neistinom
Zagreb, 8.10.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje u povodu
Dana neovisnosti Republike Hrvatske, u srijedu 8. listopada,
u crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio je
pomoæni zagrebaèki biskup Ivan Šaško. Na misi su bili
hrvatski branitelji, roditelji, udovice, djeca i èlanovi obitelji
branitelja, ratni vojni invalidi, kao i predsjednik Gradske
skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor sa suradnicima.
Uvodeæi u euharistijsko slavlje, biskup Šaško je istaknuo,
kako "spomen-èin koji slavimo kao vjernici na prvo mjesto
ne stavlja naša sjeæanja, naš spomen, nego molimo Boga da
se spomene svoje ljubavi, oèitovanja svoje blizine; da u
nama prepozna zahvalnost i da nas prati svojom milošæu.
Naš je prvi èin i danas zahvalnost. Molimo Gospodina da
nas se spomene, da se spomene naše domovine, da vidi u
nama potrebu i èežnju za milosrðem".
U homiliji biskup je posvijestio kako je ideja slobode ušla u
ljudsku povijest ponajprije zahvaljujuæi kršæanstvu, a ona je i
danas prepoznatljiv znak identiteta Zapada. "I dok se danas
glasno govori o ljudskim pravima, o pravima osobe kao
naravnima i sveopæima, ne treba zaboraviti da su to djeca
ideala slobode koji se èesto dovodi do negiranja slobode, jer
ju se miješa sa sebiènošæu", rekao je, te vjernike uputio na
Pavlov navještaj kojemu u središtu nije sloboda o kojoj smo
naviknuli slušati u svakidašnjici nego je u središtu govor o
ljubavi.
"Izvanjska sloboda jest dragocjenost, ali je ljubav puno
dragocjenija, jer je ujedno zahtjevnija. Tu nam slobodu koja
je izvor svake nesebiènosti može podariti samo Bog. Mi
vjernici složit æemo se da je ljubav objavljena u Kristu bit,
središte kršæanskoga života, a molitva je njezino disanje.
Ljubav bez molitve gubi dah i odumire. Baš zato, nakon što
je govorio o zapovijedi ljubavi, Isus govori o molitvi",
istaknuo je biskup te upozorio kako se u svijetu
gospodarstva i politike nerijetko èuje govoriti ili se
primjeæuje stav koji obescjenjuje vrijednost molitve; istièe
njezinu neuèinkovitost, nemoguænost promjena odnosa. "No,
ako dublje promotrimo, otkrit æemo da je upravo molitva
mijenjala povijest i unosila novost u život pojedinaca i
naroda. Mijenjala je, jer je bila i ostala pokazateljem da smo
dopustili Bogu da mijenja naša srca", rekao je biskup.
Osvrnuvši se na politièki èin proglašenja neovisnosti
Hrvatske 8. listopada 1991. i dan ranije raketiranje Banskih
dvora, biskup je rekao: "Danas ponovno stojimo na mjestu, u
dijelu Zagreba nad koji se prije dvadeset i tri godine nadvio
oblak prašine, gdje su krovovi postali nogostupi, a krhotine
tepih koji su istakali promicatelji 'bratstva i jedinstva'".
Tumaèeæi da je neovisnost suprotnost ovisnosti, biskup
Šaško rekao je da je oèito da je nekomu bilo stalo da budemo
ovisni, na razlièite naèine, dok se istodobno glasno govorilo
o slobodi. "Oružje je podiglo oblak prašine nad srcem
Zagreba… Bio je vidljiv, kao plod onih èija su imena i
nakane ostale teže prepoznatljivima ili nevidljivima.
Slegnula se prašina na ulicama, na namještaju, a nažalost i
na tijelima ljudskih žrtava. Bila je to potvrda veæ poznatih
djela istoga prašnjavoga srca, uma i savjesti, ali i najava da
talozi prašine na dušama ljudi mogu biti puno deblji, do
mjere zloèina diljem domovine, do mjere za hrvatsku žrtvu –
one u Vukovaru", rekao je biskup. "Nagaða se koji je bio cilj
tadašnjih udara. Razraðene ciljeve i motive radi politièkih
6
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
slagalica nasluæujemo, ali jedan zacijelo poznajemo, a to je
unijeti strah i održati laž", primijetio je biskup.
"Vidljiva se prašina slegla. No, je li taj oblak nestao? Onaj
koji se podigao prije negoli neprijateljski zrakoplovi; oblak
koji se podigao kao tama u ljudskim srcima, koji želi
ovisnost, neslobodu, prijetnju upuæenu Hrvatima? Zrnca
prašine segnula su daleko, a neki i danas taj isti prah bacaju
u oèi hrvatskih ljudi, tim prahom skrivaju tragove svojih
nakana, unose ga kao zaèin u donošenje odluka važnih za
domovinu; koriste ga obilato u kulturalnome životu. Tim se
prahom kupuje tuða sloboda, uzvisuje oholost i podmiæuje
vjernost.
Otrovom te prašine truje se sloga i zajedništvo, unosi
razdor", posvijestio je biskup Šaško te istaknuo kako "taj
prah i zaklanjanje vedrine neba vidimo svaki put kada se
narodu ne dopušta izražavanje njegove volje; kada se
medijima upravlja iz središta politièke moæi; kada se vlast
usuðuje provocirati vlastiti narod; kada se ne poštuje žrtva
hrvatskih branitelja; kada se obnavlja ideologija koja je
Hrvatskoj pripremala samo strah i desetljeæima ga hranila
neistinom… Osjeæamo da taj oblak još uvijek živi u našoj
domovini".
"No, ako na taj prah padne rosa slobode koju su darovala
èista srca hrvatskih domoljuba, brzo se vidi da prašina
razaranja postaje najobiènije blato. Tu rosu slobode danas
treba skupljati i poèeti s ispiranjem makar malih krhotina
stakla koje su bile razbacane na ovome Trgu Sv. Marka. U
ispranim malim stakalcima brzo æe se zrcaliti zvonik i krov
ove crkve i nebo iznad nje. Ali, najprije poènimo od sebe:
Krist nas je oslobodio za slobodu, oèistio svojom ljubavlju. I
danas smo došli ovamo skupiti tu rosu. Nastavimo ju
skupljati, bez straha i tuge pred malenom kolièinom.
Združimo ih u zajedništvu koje otkriva istinu da rose ima
dovoljno za radosnu nadu osloboðenosti", rekao je u homiliji
biskup Šaško. Na kraju je hrvatskom himnom odana poèast
Domovini.
43. sabor mladih katolika Gospiæko-senjske biskupije
Udbina, 8.10.2014. (IKA) - U Crkvi hrvatskih muèenika u
Udbini održan je u srijedu 8. listopada 43. sabor mladih
katolika Gospiæko-senjske biskupije. Oko 50-tak mladih iz
svih šest dekanata biskupije okupilo se na molitvi u kripti
crkve gdje ih je pozdravio novi biskupijski povjerenik za
mlade vlè. Josip Šimatoviæ.
Predavanje na temu "Radost evanðelja" apostolske
pobudnice pape Franje održao je èuvar svetišta CHM i
dosadašnji povjerenik za mlade mons. mr. Tomislav Rogiæ.
Koji su izvori radosti naše vjere, zapitao se papa Franjo uz
poruku da se Bog nikada ne umara opraštati i da nikada
nikoga ne iskljuèuje iz svog projekta. Bog stalno briše naše
grijehe te uvijek možemo raèunati na njegovo praštanje.
Tom pobudnicom papa želi pokazati kojim putem Crkva
treba iæi u godinama koje su pred nama. On precizno
analizira današnji svijet i razotkriva pustoš i tjeskobu duše
uslijed gramzivog srca ljudi koji traže instant užitke. Božju
ljubav ponajbolje otkrivamo pomažuæi drugima jer
podijeljena je radost dvostruka radost, a podijeljena je bol
polovica boli. Biti kršæanin nije rezultat etièke odluke veæ je
to susret s osobom koja životu daje novi obzor i smjer.
Mons. Rogiæ u nastavku susreta predslavio je misu za
sudionike sabora, istaknuvši da volimo drugoga onoliko
koliko smo u stanju za nekoga se žrtvovati, što su dokazali i
muèenici kojima je crkva posveæena. U popodnevnim satima
održan je radni dio sabora na kome je Dijana Beganoviæ iz
Ureda za mlade zahvalila mons. Rogiæu na 17 godina rada u
povjerenstvu za mlade te mu uruèila prigodne darove.
ika
Zadrani proslavili svetkovinu zaštitnika sv. Šimuna
U vremenu kad jedni drugima tražimo mane, prebacujemo
krivnju i druge doživljavamo kao teret, Šimun nas uèi
blagoslivljati Boga i èovjeka, istaknuo biskup Mijo Gorski
Zadar, 8.10.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Šimuna, zaštitnika
grada Zadra, u srijedu 8. listopada, u istoimenom svetištu u
Zadru, gdje poèiva neraspadnuto tijelo toga sveca koji je na
svoje ruke u jeruzalemskom hramu primio dijete Isusa i u
njemu prepoznao Mesiju, koncelebrirano misno slavlje
predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski.
"Potrebni su nam proroci vjere poput Šimuna. Ne ljudi koji
predskazuju buduænost, nego koji prepoznaju Spasitelja u
svom životu, Božje djelovanje u svijetu, Božji zahvat u
dogaðajima - obiènim i lijepim, kao što je roðenje, ili
muènim i teškim, kao što je križ, osporavani znak
protivljenja, na koji i Šimun ukazuje", poruèio je biskup
Gorski u propovijedi slavlja koje je okupilo tisuæe
hodoèasnika iz nadbiskupije i susjednih mjesta. Tko
prihvaæa dijete, prihvaæa Krista, rekao je biskup Gorski,
istaknuvši da je Šimun bogobojazni starac predstavnik svih
starijih osoba, ne samo djedova i baka, nego i onih koji
nemaju svog potomstva, ali s poštovanjem i ljubavlju
prihvaæaju djecu. "Oni imaju važnu ulogu u odgoju i
formaciji novih naraštaja, jer su dokaz kontinuiteta života,
koji ne zapoèinje i ne završava u uskom roditeljskom krugu.
Oni su svjesni i svjedoci su prošlih vremena, poveznica s
precima, nositelji dragocjenog iskustva i mudrosti, blagi u
pristupu, a nepokolebljivi u naèelima", rekao je biskup
Gorski. Upozorio je kako je generacijski jaz odvojio stare od
mladih, unuèad od djedova i baka, te su potrebni
bogobojazni starci Šimuni da uèe vrijednostima i prenose
generacijsko blago skupljano stoljeæima.
Biskup Gorski u homiliji je istaknuo i znaèaj blagoslova.
Šimun je blagoslovio Boga i u tome je blagoslovio dijete
Isusa. Podsjetio je na nažalost išèezlu praksu, kako je nekada
uz vrata u kuæama bila posudica s blagoslovljenom vodom.
Pri izlasku bi se osoba prekrižila tom vodom, uz želju da je
Bog èuva. Time kuæa nije bila samo mjesto stanovanja, nego
i mjesto molitve, kuæna crkva. "Ta gesta blagoslova govorila
je da roditelji vode brigu o djeci i kad nisu s njima, da im
žele dobro uz Božju pomoæ, davala je sigurnost. Zaboravili
smo na tu bitnu dimenziju vjere - blagoslivljanje – a to znaèi
staviti pod Božju zaštitu, u Božje ruke. I Pavao piše
'Blagoslivljajte, ne proklinjite'. Pa se èudimo kako se rastaèe
narod i stvari idu naopako. U vremenu kad jedni drugima
tražimo mane, prebacujemo krivnju i druge doživljavamo
kao teret, Šimun nas uèi blagoslivljati Boga i èovjeka. Neka
nam nikad ne bude teško reæi, 'Blagoslovljen budi Bog'. Ili u
braku, 'Blagoslovljen budi moj mužu, blagoslovljena budi
moja ženo. Blagoslovljen budi sine ili kæeri'. Blagoslivljajmo
Boga i jedni druge. To je duhovno ozraèje, zrak koji dišemo,
da bismo odrasli bez straha i tjeskoba, kao Božja djeca",
rekao je biskup Gorski. Istaknuo je da nas Šimun uèi i kako
prepoznati Božje djelovanje u vlastitom životu. "Postoje
uvjeti da bi se Božje djelovanje u životu moglo prepoznati.
Prije svega, treba išèekivati Boga. Za Šimuna kaže evanðelje
da je išèekivao utjehu Izraelovu. Koja su oèekivanja u našem
životu, Crkvi, narodu? Nažalost, mnogi više ništa ne
oèekuju, predani su apatiji, kao da se ništa ne može
promijeniti", upozorio je biskup Gorski, istaknuvši da je prvi
temelj prepoznavanja Božjeg djelovanja u svijetu i životu
žudnja za Božjom blizinom, spasenjem, dobrom, istinom,
ljubavlju. Drugi uvjet je prihvaæanje istine onako kako nam
se otkriva. "Šimun je u hramu vidio dijete. Može se
pomisliti, što je tu novo, jedno meðu tisuæama druge djece
prikazane u hramu. Tako se i nama èini u životu: sve je
normalno, prirodno, znanstveno dokazano, kao da nam Bog
Domovinske vijesti
ne treba. Slijepi smo vidjeti i prepoznati Božje djelovanje.
Jer treba znati prihvatiti istinu u jednostavnome, prihvatiti
Božje djelovanje u normalnome, svakodnevnome. To nam se
èini kao da nije veliko, život i djela èine se svakodnevnima i
ljudi obiènima. A zapravo su Božji dar. Nismo svjesni
koliko se Božje istine krije u nama i oko nas. Šimun nas
tome uèi. U djetetu je prepoznao svoga Spasitelja", rekao je
biskup. Treæi uvjet prepoznavanja Boga u životu je biti
otvoren poticajima duha. Šimun je potaknut duhom ušao u
hram. "Nije se oglušio na to nutarnje poticanje, na taj možda
nejasni zov, ali potaknut iznutra, došao je. I sreo je
Spasitelja, primio je Boga u svoje naruèje. Apostol Pavao
piše kako nije bio neposlušan nebeskom viðenju. Ne oglušiti
se na Božji zov, na unutarnji poticaj - to pripada naravi
kršæanina, da èuje kad mu Bog iznutra progovara", istaknuo
je biskup Gorski, poruèivši da nas sv. Šimun uèi stvarati
ozraèje, vlastito podruèje, da možemo u sebi èuti poticaj
duha, u buci tišinu, u gužvi sabranost. "Tako se izgraðuje
nutarnji èovjek, jak u duhu, djelatan u tijelu, koji se može
nositi s iskušenjima vjere i života. Šimun nas uèi prihvaæati i
otvarati ruke i naruèje, osobno, obiteljsko, crkveno i
narodno; blagoslivljati, da ne prevagne prokletstvo nad
èovjekom, nego Božji blagoslov, te prepoznavati spasiteljsko
Božje djelovanje i njegovu blizinu u našem svijetu",
zakljuèio je biskup Gorski. Bio je to njegov prvi pohod
svetištu Sv. Šimuna i sudjelovanje u toj proslavi, te je
potaknuo sve da budu ponosni i ostanu vjerni èuvanju te
vjernièke i narodne baštine u štovanju sv. Šime. Na kraju
mise biskup Gorski, sveæenici suslavitelji i brojni puk
iskazao je štovanje sv. Šimi pohodom pred škrinju iznad
glavnog oltara gdje je sveèevo tijelo.
Hodoèašæe zdravstvenih djelatnika u Voæin
Biskup Škvorèeviæ istaknuo da zdravstveni sustav kojem je u
središtu èovjek treba biti utemeljen na solidarnosti u
zdravstvenom osiguranju kako bi svakom èovjeku pa i
najsiromašnijem bilo dostupno lijeèenje
Voæin, 8.10.2014. (IKA) - Zdravstveni djelatnici s podruèja
Požeške biskupije hodoèastili su 8. listopada peti puta u
voæinsko marijansko svetište. Hodoèašæe je organizirala
Hrvatska katolièka udruga medicinskih sestara i tehnièara u
Požeškoj biskupiji na èelu s medicinskom sestrom Mirom
Iliæ te podružnice Hrvatskoga katolièkog lijeènièkog društva
u Požeškoj biskupiji na èelu dr. Tvrtkom Kovaèeviæem iz
Virovitice.
Pridružili su im se èelnici Hrvatskoga katolièkog lijeènièkog
društva predvoðeni predsjednikom dr. Franjom Turalijom.
Program hodoèašæa zapoèeo je ulaznom hodoèasnièkom
procesijom svih sudionika i pozdravom Gospi Voæinskoj, a
potom je u dvorani Hrvatskog doma izlaganje na temu
"Vjera i zdravlje" održao fra Zoran Bibiæ. Slijedio je
molitveno-meditativni program u crkvi koji je bio svojevrsna
priprava za euharistijsko slavlje koje je predvodio požeški
biskup Antun Škvorèeviæ.
Biskup je na poèetku slavlja pred likom Gospe Voæinske
uputio nekoliko pozdravnih poklika Isusovoj Majci, te se
potom obratio svima nazoènima, zahvalivši im za dolazak u
Voæin, za njihovo toplo ljudsko srce kojim svakodnevno
pristupaju bolesnicima i nastoje im svjedoèiti što za njih
mogu uèiniti svojom medicinskom struènošæu, a još više
svojom vjernièkom požrtvovnošæu i ljubavlju, darujuæi im
tako iskustvo Božje blizine. Podsjetio je i na Dan hrvatske
neovisnosti te rekao da zdravstveni djelatnici na svom
hodoèašæu svjedoèe posebne dimenzije te neovisnosti, po
služenju èovjeku u teškim životnim okolnostima te ih je
pozvao da svoje slabosti i nemoæi predaju Isusu Kristu po
15. listopada 2014. broj 41/2014
7
Domovinske vijesti
zagovoru njegove Majke.
Na poèetku homilije biskup se zanimao jesu li hodoèasnici
imali dobru vožnju, kako se osjeæaju u Voæinu i kako su
bolesnici u požeškoj, novogradiškoj, lipièkoj, pakraèkoj,
virovitièkoj i našièkoj bolnici gdje nazoèni djeluju.
Odgovorio je kako po njihovoj hodoèasnièkoj sabranosti
srca može zakljuèiti da je u navedenim bolnicama po njima
prisutna nježnost, toplina i ljubav Isusova srca, te vjeruje
kako je u tom smislu bolesnicima dobro. Spomenuo je da su
zdravstveni djelatnici s podruèja Požeške biskupije dobro
uèinili što su za hodoèašæe u Voæin izabrali upravo Dan
hrvatske neovisnosti. Istaknuo je kako smo svjedoci
promišljanja o boljem funkcioniranju zdravstvenog sustava
kod nas i da su lijeènici, drugo medicinsko osoblje pa i same
zdravstvene ustanove u okviru toga bile ponižavane od nekih
nositelja javne vlasti te je zapitao nazoène što oni u pogledu
toga sustava mogu uèiniti. Rekao je da im u tom pomažu
naviještena èitanja.
Pošavši od evanðeoskog izvještaja o Marijinu pohodu
Elizabeti, rekao je da dvije žene s osjeæajem zadivljenosti i
zahvalnosti stoje pred životom, zaèetim u njihovu krilu
posebnim Božjim zahvatom, svjedoèe da je život Božji dar
od njegova zaèeæa do prirodne smrti i da ga kao takvoga
treba poštivati. Njihovo služenje životu kao Božjem daru
biskup je usporedio sa služenjem zdravstvenog osoblja i
istaknuo da je njihovo djelovanje dragocjeno jer ima u
središtu èovjeka i da se ono ne smije svesti iskljuèivo na
gospodarski okvir, koji u zdravstveni sustav može unijeti
interes za što veæom materijalnom dobiti, i da trenutaèna
promišljanja o tom sustavu kod nas nisu lišena te napasti.
Istaknuo je da zdravstveni sustav kojem je u središtu èovjek
treba biti utemeljen na solidarnosti u zdravstvenom
osiguranju kako bi svakom èovjeku pa i najsiromašnijem
bilo dostupno lijeèenje. Biskup je podsjetio na encikliku
pape Benedikta XVI. "Deus Caritas est" i njegovo
upozorenje da valja u svim sustavima koji služe èovjeku
saèuvati dimenziju besplatnosti koja je povezana s ljubavlju,
besplatnim darivanjem jednog èovjeka za drugoga,
pomaganjem s naslova ljudske velièine i dostojanstva.
Potaknuo je nazoène zdravstvene djelatnike da se u
nastojanju oko poboljšanog zdravstvenog sustava kod nas
bore za svoje dostojanstvo i s obzirom na pravednu plaæu, ali
da s polazišta vjere i Božje nezaslužene ljubavi prema
èovjeku svjedoèe i dimenziju besplatnosti koja ide iznad
gospodarskih odnosa u bolnicama, da one u Hrvatskoj budu
ustanove istinske èovjeènosti. Zahvalio im je što se u
trenutaènoj teškoj situaciji ne odrièu toga polazišta.
Poruèio je zdravstvenim djelatnicima da dok se trude oko
èovjekova tjelesnog zdravlja ne zaborave na èovjekovu
cjelovitost, na njegovu duhovnu dimenziju, jer ukoliko je
njegov duh zdrav, on pomaže i tjelesnom zdravlju, o èem
svjedoèe Marijina svetišta od Lurda, Fatime, sve do Voæina.
Pohvalio je okupljene zdravstvene djelatnike koji raèunaju s
molitvom u njihovu nastojanju oko zdravlja bolesnih, te
dodao da njihovo hodoèašæe u Voæin nije gubitak za njihove
pacijente, nego višestruki dobitak, i potaknuo ih da
hodoèasnièko molitveno iskustvo ponesu na svoja radna
mjesta.
Na kraju euharistijskog slavlja biskup je svima zahvalio za
sudjelovanje na hodoèašæu, a zboru medicinskih sestara iz
Požege za predvoðenje liturgijskog pjevanja. Zazivajuæi
Božji blagoslov na sve sudionike hodoèašæa kao i na one
koji su povjereni njihovoj brizi, biskup je okupljene
zdravstvene djelatnike ohrabrio u njihovu poslanju. Program
je nastavljen druženjem i domjenkom koji je priredila
Opæina Voæin s lovcima. Hodoèašæe je završilo zajednièkom
molitvom i oproštajem u crkvi.
8
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
Završena proslava svetkovine sv. Šimuna
Kad je nakon hrvatskog proljeæa 1971. g. morala zašutjeti
slobodna rijeè, Crkva se duboko sabrala, prikupila svoje
snage i zapoèela govoriti svojim provjerenim naèinom koji je
koristila stoljeæima
Zadar, 8.10.2014. (IKA) - Proslava svetkovine sv. Šimuna,
zaštitnika Grada Zadra, kojeg Zadrani štuju sedam stoljeæa,
završena je u srijedu 8. listopada sveèanim veèernjim
misnim slavljem koje je u crkvi Sv. Šime u Zadru predvodio
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. To je sjeæanje na dan kad
je Bog, kojeg je Marija nosila u naruèju, stigao meðu ljude u
jeruzalemskom hramu, gdje ga je doèekao Šimun, rekao je
nadbiskup. "U tom trenutku, u osobi starca Šimuna i djeteta
Isusa, susreli su se Stari i Novi zavjet, prošlost i buduænost.
Povezuje se Betlehem s Jeruzalemom. U Betlehemu je Bog
postao stanovnikom zemlje, a u Jeruzalemu, gdje ga je
Šimun primio u naruèje, podnio je muku, umro i uskrsnuo",
rekao je nadbiskup Puljiæ. Uz otajstveni dogaðaj koji vodi u
Jeruzalem, na blagdan sv. Šime je i spomendan iz hrvatske
povijesti za koji smo zahvalni Božjoj Providnosti. "Želimo
zahvaliti Gospi i sv. Šimi za sve što su uèinili našem narodu
proteklih stoljeæa, osobito u Domovinskom ratu. Vjerujuæi u
njihov moæni zagovor nismo se predavali ni gubili nadu",
rekao je nadbiskup, istaknuvši da su u Dan neovisnosti
utkana stoljeæa vjernosti hrvatskih ljudi Bogu, Crkvi, papi i
narodu. Sv. Šimun, Dan neovisnosti, hrvatska kraljica Jelena
Slavna i kralj Dmitar Zvonimir - 8. listopada kalendarski
umrežuje velike narodne dogaðaje povezane uz te osobe,
rekao je mons. Puljiæ. Na Dan neovisnosti je spomendan
smrti Jelene Slavne, hrvatske kraljice koja je preminula u
Solinu 8. listopada 976. g. Ta žena kralja Mihajla Krešimira
II., rodom iz zadarske obitelji Madijevaca, bila je omiljena u
narodu, majka sirota i zaštitnica udovica.
Upravo je u crkvi Sv. Marije na Gospinu otoku u Solinu,
gdje je pokopana Jelena, u rujnu 1976. g. poèela velika
Devetnica slavlja trinaest stoljeæa kršæanstva u Hrvata. Ove
godine slavi se trideseta obljetnica održavanja nacionalnog
euharistijskog kongresa u Mariji Bistrici. On je plod toga
devetogodišnjeg hoda zapoèetog u Solinu u povodu tisuæite
obljetnice smrti hrvatske kraljice Jelene (976. – 1976.), koji
je završio u Mariji Bistrici 1984. g. "Solin i Marija Bistrica
imaju znakovitost i veliku poruku i za naše vrijeme. Kad je
nakon hrvatskog proljeæa 1971. g. morala zašutjeti slobodna
rijeè, Crkva se duboko sabrala, prikupila svoje snage i
zapoèela govoriti svojim provjerenim naèinom koji je
koristila stoljeæima. Od 1976. do 1984. održana je u
Hrvatskoj i dijaspori velika devetnica. Pokrenute su sve
crkvene snage da se narod osvijesti u samopoštovanju,
poznavanju svoje povijesti, svoga identiteta. Trebalo je sve
uèiniti da naši ljudi otkriju i prepoznaju korijene svoje
kršæanske baštine i narodnog stabla", istaknuo je mons.
Puljiæ, podsjetivši na velika narodna okupljanja: u Solinu
1976. g. se razmišljalo o daru krštenja, na hrvatskom
Jordanu pokraj rijeke Jadra i crkve Gospe od Otoka. U Ninu
se 1979. g. prisjetilo pape Ivana VIII. koji je na Spasovo
879. g. blagoslovio kneza Branimira, hrvatski narod i
zemlju. Središnji dogaðaj te devetnice bio je euharistijski
kongres u Mariji Bistrici 1984., gdje se okupilo više od pola
milijuna ljudi. "Bilo je to mirotvorno dogaðanje naroda koji
nije tražio oružje, veæ prebirao zrnca krunice. S Marijom u
znaku krunice i s krunicom mi smo prepoznali pravu snagu i
osvojili slobodu", istaknuo je nadbiskup.
Na blagdan sv. Šime je i dan krunjena kralja Zvonimira,
1075. g. Tada je Papin izaslanik predao novom hrvatskom
kralju maè, žezlo, krunu i papinsku zastavu, kao znak
njegove vjernosti papi. Mons. Puljiæ je potaknuo na molitvu
za obitelji i domovinu, da Bog blagoslovi sve stanovnike
ika
Hrvatske. "Pomozi i blagoslovi sve koji vode brigu o njenom
prosperitetu, kako bi se u njoj ostvarivalo duhovno i
materijalno blagostanje. Obdari sve odgovorne za opæe
dobro, kao i sve njene žitelje duhom istine i ljubavi, kako bi
ti vjerno služili i bratski se ljubili", zakljuèio je nadbiskup
Puljiæ.
Hodoèasnièki dan Gospi od brze pomoæi
Slavonski Brod, 8.10.2014. (IKA) - "Osmi" u mjesecu kao
redoviti dan èašæenja Gospe od brze pomoæi proslavljen je u
njezinoj župi i svetištu u Slavonskom Brodu u srijedu 8.
listopada pod geslom "Tko æe nam, Majko, pomoæi, ako ne
Ti s visina...". Buduæi da se istoga dana slavio Dan
neovisnosti, hodoèasnièka okupljanja bila su napose u znaku
usrdne molitve za hrvatski narod i domovinu.
Središnju hodoèasnièku misu predvodio je sisaèki biskup
Vlado Košiæ, a suslavili su domaæi župnik i dekan Ivan
Leniæ i supsidijar u župi i nacionalnom svetištu Majke Božje
Bistrièke Dražen Radigoviæ.
"Mi se Hrvati, doista, možemo dièiti pomoæu Blažene
Djevice Marije i to baš u teškim trenucima naše povijesti",
posvijestio je na poèetku propovijedi vjernicima biskup
Košiæ, potkrijepivši to i najnovijom poviješæu kada su naši
branitelji u Domovinskom ratu pobijedili noseæi krunicu,
znak Majke Božje, a mi u crkvama i domovima molili.
Podsjetivši na negativnu demografsku sliku u Hrvatskoj
zapitao se stojimo li danas "na crtama" s kojih ne smijemo
odstupiti; èuvamo li vrijednosti života koje mogu spasiti naš
narod i dati mu buduænost; gdje smo izgubili hrabrost
oduprijeti se zlu i boriti za život, koju su naši branitelji imali
u srcu... Biskup je upozorio i na poteškoæe koje prolazimo
kada nismo oslonjeni na Boga.
Aktualizirajuæi Isusova blaženstva na sadašnju situaciju,
kroz koju prolazi naš hrvatski narod, izmeðu ostalog je
poruèio da poput Marije koja je bila žena blaženstva siromašna duhom, milosrdna, blaga, krotka, èista srca, koja
se pod križem nije skršila, nego stajala jer je sve svoje
pouzdanje stavila u Boga - i mi budemo ljudi ponajprije
oslonjeni na Boga.
Ponovio je poruku kardinala Franje Kuhariæa: "Ako nam je
Bog na prvom mjestu, sve je na svom mjestu, a ako nije,
ništa nije na svom mjestu", te zakljuèio: "Bog je taj koji
vlada, a mi mu samo trebamo otvarati svoje srce i moliti
Blaženu Djevicu Mariju, Kraljicu našeg hrvatskog naroda,
da nam isprosi mir, da naša domovina stvarno bude
neovisna. Nakon tolikih žrtava za nju podnesenih još je
ovisna; mnogi ljudi nisu za nju zainteresirani, stranci joj
odreðuju sudbinu. No, ako u Bogu gledamo buduænost naše
domovine, mi æemo se ukljuèiti, preuzeti svoju odgovornost,
zauzimati se i pokazati da nam je stalo do našeg društva, jer
pozvani smo s Marijom biti graditelji boljega svijeta".
Misno slavlje na kojem se okupilo oko 2500 vjernika,
pjesmom je uvelièao župni zbor pod vodstvom s. Monike
Zvonarek.
Sveèano je bilo na ostalim misama, koje su – uz domaæe
sveæenike – predvodila dvojica novih župnika i novi
gvardijan u Slavonskom Brodu, a sudjelovali brojni vjernici.
Velik ih je broj pristupio sakramentu ispovijedi i sudjelovao
u prigodnim pobožnostima, te kroz cijeli dan usrdno molio
pred milosnim Gospinim likom za obitelji, narod i domovinu.
Veèernje misno slavlje svojim "župnim hodoèašæem"
okrunili su vjernici susjedne župe sv. Leopolda Mandiæa u
Slavonskom Brodu.
Domovinske vijesti
Rijeka: Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi
Rijeka, 9.10.2014. (IKA) - Hospicij "Marija Krucifiksa
Kozuliæ" i Dom zdravlja Primorsko-goranske županije
ekumenskom molitvom i prezentacijama rada hospicija
obilježili su 9. listopada Svjetski dan hospicija i palijativne
skrbi te 20. obljetnicu hospicijskog pokreta u RH. Uz
predstavnike Ministarstva zdravlja, lokalne i regionalne
vlasti, dogaðaju su nazoèili rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ,
biskup Evangelièke Crkve u RH Branko Beriæ, pastor
Baptistièke Crkve u Rijeci Giorgio Grlj, glavni rijeèki imam
Hajrudin Mujkanoviæ te predstavnici Makedonske
pravoslavne crkvene opæine u Rijeci Ilija Hristodulov i Ilija
Mladenov.
U pozdravnim govorima istaknuli su nužnost otvaranja
ustanova za palijativnu skrb u cijeloj Hrvatskoj po uzoru na
rijeèki hospicij. "Svi smo razlièiti po mnogoèemu, ali
zajedno u brizi za èovjeka. To je ono lijepo i Božje što nas
povezuje. Èovjek u nevolji i naša humanost nas povezuju
bez obzira na naša vjerska uvjerenja", poruèio je nadbiskup
Devèiæ, govoreæi o suradnji Rijeèke nadbiskupije, drugih
vjerskih zajednica, Doma zdravlja PGŽ, Grada Rijeke i
Primorsko-goranske županije. Zahvalio je i Klinièkom
bolnièkom centru Rijeka, na èelu s ravnateljem Hermanom
Hallerom, koji su od poèetka podržali projekt, te osoblju
hospicija, volonterima i svima koji se nesebièno daju za
potrebe bližnjega.
Rijeka je primjer drugim gradovima u Hrvatskoj kako
možemo puno napraviti ako imamo zajednièki cilj - brigu za
drugoga, rekao je gradonaèelnik Vojko Obersnel, dodavši
kako kao društvo nismo uèinili dovoljno za hospicijski
pokret na državnoj razini. Karmen Lonèarek, dr. med.,
ispred Ministarstva zdravlja, istaknula je kako "taj hospicij
šalje poruku kako smo svi duhovna biæa i da duhovna skrb i
zdravstvo idu zajedno". Ravnatelj Doma zdravlja PGŽ Boris
Rituš rekao je da se stupanj razvoja društva oèituje po
njegovoj brizi za stare, nemoæne i umiruæe. "Prema tome,
prednjaèimo u Hrvatskoj jer je ova županija veæ 2008. imala
dva mobilna tima za palijativnu skrb, a od 2011. s radom je
krenuo još jedan." O radu palijativnih timova govorila je
Rozmari Tusiæ, bacc. med. tech., a s radom hospicija "Marija
Krucifiksa Kozuliæ" okupljene upoznala Larisa Miletiæ,
bacc. med. tech, koja je izmeðu ostaloga rekla da je do sada
u rijeèkom hospiciju bilo 259 korisnika.
Dogaðaju je nazoèio prof. dr. Veljko Ðorðeviæ, predstojnik
Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i
komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, i
u pozdravu na osobit naèin istaknuo nužnost edukacije
osoblja i dijalog razlièitih institucija po uzoru na rijeèki
hospicij. "Potreban je sustav koji æe objediniti mnoge
strukture i odnos prema palijativnoj skrbi. Razvojem
medicine primjeæuje se udaljavanje od èovjeka, a smrt je za
nas lijeènike neuspjeh jer se borimo za život. Palijativna skrb
ruši barijere i bez dobre edukacije nema ni dobre
implementacije u društvu. Èini mi se kako u Hrvatskoj nema
dovoljno dijaloga, ne razvija se èovjeènost i kultura zdravlja.
Još uvijek smo društvo s kulturom bolesti i potrebni su nam
struènjaci koji æe unaprijediti palijativnu medicinu", poruèio
je Ðorðeviæ.
Okupljene je s poviješæu hospicijskog pokreta upoznala
ravnateljica rijeèkog Hospicija s. Danijela Orbaniæ, rekavši
kako je zaèetnica pokreta u Hrvatskoj prof. dr. Anica Jelušiæ
koja ga je neumorno razvijala i godinama se borila za
integraciju palijativne skrbi u nacionalni zdravstveni sustav.
Njen rad nastavili su docentica Marijana Braš, dr. Vlasta
Vuèevac, psihologinja Lovorka Brajkoviæ i dr. Ðorðeviæ koji
su nazoèili proslavi u rijeèkom hospiciju.
15. listopada 2014. broj 41/2014
9
Domovinske vijesti
Posljednji ispraæaj vlè. Mate Tokiæa u Slatini
Slatina, 9.10.2014. (IKA) - Na mjesnom groblju u Slatini 9.
listopada pokopano je tijelo Mate Tokiæa, preminulog
sveæenika Vrhbosanske nadbiskupije koji je službovao u
župi Gradina i Bokšiæ u Požeškoj biskupiji, a preminuo 7.
listopada u virovitièkoj Opæoj županijskoj bolnici.
Sprovodne obrede predvodio je požeški biskup Antun
Škvorèeviæ, a sudjelovalo je pedesetak sveæenika meðu
kojima je bio i Bosiljko Rajiæ, izaslanik vrhbosanskog
nadbiskupa kardinala Vinka Puljiæa, rodbina pokojnika kao i
brojni vjernici iz spomenutih župa gdje je sveæenik Tokiæ
službovao.
Uvodeæi u sprovodne obrede biskup Škvorèeviæ rekao je
kako su se okupili na slatinskom groblju oprostiti se s
posmrtnim ostacima sveæenika Mate Tokiæa, koji je
preminuo u 78-oj godini života i 52-oj godini sveæeništva, od
kojih je 17 godina uložio u djelovanje i rad u Požeškoj
biskupiji. "Stoga mu želimo iskazati posebno poštovanje i
zahvalnost za sve ono što je uèinio te moliti Božje milosrðe
da ga oèisti od svega onoga što je bilo grijeh ili ljudska
slabost", rekao je biskup. Dodao je da to èine uime Požeške
biskupije te Vrhbosanske nadbiskupije i njena pastira
kardinala Puljiæa jer je preminuli sveæenik do smrti ostao
inkardiniran u svoju rodnu nadbiskupiju.
Nakon navještenog evanðeoskog ulomka, biskup je rekao
kako dvije žene, Marta i Marija stoje nemoæne pred smræu
brata njihova Lazara te zapodijevaju o tome razgovor s
Isusom. Biskup je dodao kako se u tom pogledu ništa nije
promijenilo do danas, nitko nam - pa ni znanost - ne može
reæi otkud smo došli i zašto odlazimo s ovoga svijeta, što se
s nama konaèno u smrti dogaða te "i mi poput Marte i Marije
stojimo pred èinjenicom smrti sveæenika Mate Tokiæa s
pitanjima na koja ljudi nemaju odgovora". Istaknuo je kako
je Isus Marti i Mariji posvjedoèio, a svojim uskrsnuæem
potvrdio da je on jedini mjerodavan odgovoriti na pitanje od
kuda smo, što je smisao našeg sadašnjeg postojanja, što je
naša buduænost i vjeènost. On najveæom suvremenošæu
tumaèi Marti i Mariji "uskrsnut æe brat vaš" i dodaje: "Ja
sam uskrsnuæe i život i nijedan koji vjeruje u me, neæe
umrijeti nikada", istaknuo je biskup. Dodao je da se i mladi
Mato Tokiæ našao pred tim pitanjima u rodnoj Bosni,
odmjeravao u svom srcu što mu je èiniti te je uz pomoæ i
dobrotom svojih vjernièkih roditelja prepoznao tko je Isus
Krist, prihvatio ga kao smisao svoga života, svoj Put, Istinu i
Život, povjerio mu svoju sudbinu, opredijelivši se za
sveæenièko zvanje. Tijekom sveæenièkog poslanja koje je
vršio u Bosni i Hercegovini, potom u župi Gradina i Bokšiæ,
nastojao je Mato svakodnevno svjedoèiti tu pripadnost Isusu
Kristu svojom sveæenièkom vjernošæu, rekao je biskup. Što
mu onda na kraju preostaje? "Uvjeren sam preostaje mu ona
vjernost Isusova kojom je išao za nas u smrt, položio sebe za
nas da bi pobijedio smrt", rekao je biskup. Istaknuo je da je
Isus po krštenju i sakramentu svetoga reda veæ uveo
sveæenika Matu u tu sudbinu i da radi toga njegova smrt nije
nestanak, nego oproštaj u nadi da æe on koji mu je bio vjeran
na zemlji postati u punini dionikom njegove pobjede nad
smræu i slave uskrsnuæa.
Potom je izaslanik Rajiæ proèitao sažalnicu koju je kardinal
Puljiæ uputio požeškom biskupu. Rajiæ je prikazao i životni
put vlè. Tokiæa: "Preminuli sveæenik Mato Tokiæ roðen je 1.
srpnja 1937. u Tetimi, Bosna i Hercegovina od oca Nikole i
majke Kate roð. Ljubièiæ. Osnovnu školu pohaðao je u
Derventi, a srednjoškolsko obrazovanje stekao u Zagrebu,
nakon èega stupa u Bogoslovno sjemenište u Ðakovu. Za
sveæenika je zareðen 29. lipnja 1963. u Ðakovu. U razdoblju
od 1964. do 1968. izmjenjuje se na službama župnog vikara
u Brèkom, Modrièi i Skopaljskoj Graèanici. Godine 1969.
10
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
imenovan je župnikom u Koriæanima, a nakon toga 1970.
župnikom župe Rastièevo. Ubrzo nakon toga, 1973., dolazi
novo imenovanje na službu župnika u Jelaškama, a nedugo
zatim vlè. Tokiæ biva imenovan župnikom na Ceru. Ondje su
ga zatekle teške ratne godine 90-ih, pa je zajedno sa svojim
vjernicima morao izbjeæi u Hrvatsku, gdje je dekretom
Nadbiskupskoga duhovnog stola imenovan na službu
župnika u Gradini, a nakon toga po osnutku Požeške
biskupije u dogovoru s vrhbosanskim nadbiskupom i
požeškim biskupom, razriješen je službe župnika na Ceru i
imenovan za župnika u Bokšiæu, gdje ostaje do umirovljenja
2013. godine".
Slijedila je oproštajna rijeè Ivice Drenskog uime vjernika
župe Bokšiæ, koji je meðu ostalim istaknuo: "Sjeæam se kada
sam prvi put upoznao našeg vlè. Matu prije petnaest godina.
U našu župu došao je doslovno samo s onim što je nosio na
sebi, jednom vreæicom u kojoj je bila sveta knjiga, krunica i
nekoliko starih fotografija. Jedva je uspio saèuvati glavu od
ratnog vihora koji je poharao naše prostore u susjednoj
Bosni i Hercegovini poèetkom devedesetih godina. Ubrzo po
njegovu dolasku u našu župu ponovno se probudila vjera u
Boga koja je kod naših vjernika bila pomalo uspavana.
Vjernici su poèeli redovitije odlaziti na mise. Crkve i crkveni
objekti koji su bili u dosta zapuštenom stanju poèeli su se
obnavljati i graditi novi. Potaknuti željom, voljom i trudom
vlè. Mate, vjernici i predstavnici sela i opæine davali su svoj
doprinos. Kroz nekoliko godina sve crkve su bile
obnovljene. (…) Hvala vam za sve što ste u svojoj
sveæenièkoj vjeri za nas uèinili!"
Na kraju sprovodnog obreda biskup Škvorèeviæ izrazio je
kršæansko suosjeæanje ožalošæenoj obitelji i rodbini,
sveæenicima Požeške biskupije i Vrhbosanske nadbiskupije
te vjernicima župa u kojima je pokojnik djelovao. Zahvalio
je uime preminulog sveæenika svima onima koji su mu
iskazivali dobrotu tijekom njegova zemaljskog života, te
pokojnom sveæeniku uime svih okupljenih obeæao molitvenu
povezanost, na novi drukèiji naèin nego je to bila za vrijeme
njegova ovozemaljskog života.
Nakon sprovoda slijedila je misa zadušnica u slatinskoj
župnoj crkvi Sv. Josipa koju je predvodio biskup
Škvorèeviæ, a u koncelebraciji je bilo tridesetak sveæenika.
Objavljen novi pastoralni kalendar Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 9.10.2014. (IKA) - Objavljen je novi pastoralni
kalendar Zagrebaèke nadbiskupije za 2014/2015. godinu.
Kalendar donosi raspored brojnih dogaðaja i susreta koji
progovaraju o raznim oblicima i podruèjima pastoralnog
djelovanja, kao i planove i programe na nadbiskupijskoj,
dekanatskoj i župnoj razini. "Veæ sam u nekoliko prigoda
vjernicima Zagrebaèke nadbiskupije s radošæu progovorio o
tome da išèekujemo milosni dogaðaj kanonizacije blaženog
Alojzija Stepinca. Za taj se dogaðaj želimo intenzivno
pripremati tijekom ove pastoralne godine. Neka to bude
duhovna obnova naše mjesne Crkve koja je tijekom duge i
bogate povijesti providonosno davala svjedoke vjere i
glasnike nade u odreðenom povijesnom trenutku", napisao je
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u predgovoru.
Najavio je i predstojeæu Sinodu, odnosno sinodska
zasjedanja, u kojima se žele prepoznati "poticaji za
pastoralnu obnovu naše mjesne Crkve koja je pozvana živjeti
bogatstvo odnosa s Bogom te ga prenositi svim ljudima naše
Nadbiskupije".
Pastoralni kalendar može se preuzeti u Kutku za sveæenike
na mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije.
ika
Biskup Košiæ na jubileju u Èakovcu, gradu Zrinskih
Èakovec, 9.10.2014.
(IKA) - U sklopu programa
obilježavanja 15. obljetnice osnutka župe sv. Antuna
Padovanskog Èakovec-Jug misno slavlje u èetvrtak 9.
listopada predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ. Nakon
ulazne procesije, u kojoj je sudjelovala i Zrinska garda
Èakovec, biskupa je pozdravio župnik fra Tomislav Božièek.
U propovijedi biskup je podsjetio kako su Zrinski poveznica
izmeðu Zrina i Èakovca, rekavši da je dobro da se povezuju
razlièiti dijelovi naše domovine kako bi se svi osjetili
dijelom jedne zajednice, ali i iste Crkve. "Pred Bogom pak
nas povezuje ono što nam danas u evanðelju govori Isus, a to
je molitva, i to molitva puna pouzdanja i otvorenosti prema
Bogu", rekao je biskup Košiæ, dodavši da i sam Isus potièe
na upornost. "Pitanje: koliko æe naše osobne i zajednièke
molitve biti uslišane, koliko æe nam pomoæi u osobnim
postignuæima, te u našoj domovini i našoj Crkvi, pa tako i
sada kada su se biskupi iz èitavoga svijeta zajedno s papom
Franjom okupili u Rimu da mole i razgovaraju o tome kako
pristupiti obiteljima u suvremenom društvu, dobiva odgovor
u tome koliko smo spremni biti uporni, uložiti svoje snage i
zalagati se kako bi pronašli odgovarajuæe rješenje za ono za
što mislimo da je dobro i potrebno", rekao je biskup Košiæ.
U nastavku je u organizaciji župe sv. Antuna Padovanskog
Èakovec-Jug, Matice hrvatske - ogranak Èakovec i Zrinske
garde Èakovec predstavljena knjiga "Zrin 70 godina poslije
komunistièkog genocida ili zloèinaèki antifašizam protiv
hrvatskog puèanstva" autora Damira Borovèaka. Uvodno je
sisaèki biskup rekao kako je nakon uspostave biskupije i
njegovog imenovanja za prvog biskupa prigrlio župu Zrin u
kojoj danas nema vjernika jer je tamošnji narod doživio
veliku tragediju tijekom II. svjetskog rata kada je od 850
stanovnika kroz stradanja u rujnu 1943. i Križni put èak 291
osoba ubijena, a ostale su raseljene, dok su njihove kuæe i
crkva spaljene i porušene. Ovo povijesno mjesto koje su
naselili knezovi Šubiæi Bribirski, kasniji Zrinski, te izgradili
utvrdu za obranu od osmanlija, toliko je smetalo da su
njegovim
stanovnicima
komunistièki
vlastodršci
1946.presudom uime naroda konfiscirali svu pokretnu i
nepokretnu imovinu od koje im do danas nije ništa vraæeno.
Ipak, preživjeli Zrinjani i njihovi potomci raseljeni najveæim
dijelom u Drenje kod Ðakova, ali i izvan domovine, žele se
vratiti i otkako je biskupija poèela sa spomen slavljima i
komemoracijama na nemile dogaðaje svake ih se godine sve
više okuplja na svoju djedovinu.
Kancelar Sisaèke biskupije i ravnatelj Zaklade za gradnju
župne crkve Našašæa Svetog Križa u Zrinu mons. Marko
Cvitkušiæ je, ukratko predstavljajuæi knjigu, rekao kako su
protekle godine biskupiji vraæene dvije èestice gdje je bila
crkva, ali traži se još nekoliko pokrajnjih s obzirom da su
prilikom èišæenja i arheoloških iskapanja uz samu crkvu
pronaðeni ostaci ljudskih kostura, te su preživjeli svjedoci
tragiènih zbivanja rekli kako je tamo grobnica u kojoj je
pokopano stotinjak Zrinjana. Odlukom sisaèkog biskupa cilj
je Zaklade povratak parcela u svrhu vraæanja sakralnog
identiteta povijesnom hrvatskom mjestu i župi Zrin
ponovnom izgradnjom crkve Našašæa Svetoga Križa na
istom mjestu, za što postoje idejna rješenja te se prikupljaju
potrebna sredstva, meðu inim i prodajom ove knjige. O
samoj knjizi, u njoj opisanim zbivanjima, dokumentiranim
pojedinim aktima onodobne komunistièke vlasti i drugim
prateæim materijalima vezanim uz ponovno okupljanje
Zrinjana s drugim poštovateljima hrvatske povijesti i
njezinih žrtava, te nastojanjima i aktivnostima oko povratka
imovine i ispravljanja nepravde na kraju je govorio i autor
knjige Borovèak.
Domovinske vijesti
Biskup Štambuk: Listopad mjesec posveæen pobožnosti
prema Gospi i misionarima
Hvar, 10.10.2014. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk uputio je poruku sveæenicima,
redovnicima i redovnicama, vjerouèiteljima i vjernicima
svoje biskupije uz mjesec listopad koji je u znaku posebne
pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, kao i mjesec
misija i misionara. Biskup istièe da je listopad mjesec
Gospine krunice kada se vjernici sastaju u crkvama, a
ponegdje i uz crkvice u molitvi krunice. "Krunica – kruna
"Zdravihmarija" oko glave drage nam nebeske Majke.
Krunica je vrlo sadržajna molitva ako je kao takvu želimo
moliti s ljubavlju i potrebitom pažnjom. Pred nama su:
radosna, žalosna, slavna i otajstva svjetla. Otajstva svjetla
dodao je krunici veliki štovatelj Majke Božje, sada sveti Ivan
Pavao II., i tim 'dodatkom' još više unio u tu molitvu
Evanðelje", istièe biskup Štambuk, podsjeæajuæi kako se
ponekad o krunici èuju i drukèiji, te suprotni glasovi. "Svima
koji tako misle i govore želimo istaknuti znano upozorenje:
'Dobro, uklonimo krunicu, ali dajte nam u ruke nešto bolje!'
U ono vrijeme Lepantske bitke molila se krunica... u ovo
(naše) vrijeme Domovinskoga rata molila se krunica... u to
(naše) vrijeme krunica bijaše oko vrata branitelja naše
Domovine... Krunica u službi duhovne obnove našega
naroda! Nije li nam sve to i danas potrebno, goruæe
potrebno?! Nije li nam Gospa i njezina zaštita iz dana u dan
sve više i više potrebna u nesigurnostima života?!", istièe
hvarski biskup, potièuæi sveæenike, osobito župnike, zatim
redovnike i redovnice, kao i narod Božji na marno i radosno
slavljenje Gospe upravo po molitvi krunice.
Podsjeæa, nadalje, da je listopad mjesec kada su djeca i
mladi, kao i roditelji, okrenuti brizi oko škole i školskih
programa, dok su se vjerouèiteljice i vjerouèitelji – kako
istièe – još u kolovozu upoznali s planom i programom i
"odluèno 'zasukali rukave' želeæi što više i što bolje djeci i
mladima predstaviti Evanðelje i Isusa Krista". Osvræuæi se
na njihovo poslanje, istièe: "Blago Crkvi dok ima takve
navjestitelje Evanðelja i smjele tumaèe osobe Isusa Krista.
Neka Božji blagoslov prati djecu i mlade, sve njihove
uèitelje i vjerouèitelje, profesore i sve kojima je 'na srcu'
dobar odgoj buduæih generacija našega naroda!"
U nastavku poruke biskup Štambuk posebnu pozornost
posveæuje misijama i misionarima, podsjeæajuæi da je
ovogodišnja Misijska nedjelja 19. listopada uz 29. nedjelju
kroz godinu. "Poželjno je i potrebno naroèito s djecom i
mladima pripremiti se za dogaðaj Misijske nedjelje. U to ne
spadaju samo novèani prilozi za potrebe misija i misionara,
nego i detaljnije upoznavanje s djelovanjem misionarki i
misionara. Vrlo su korisni filmovi na tu tematiku, pa i
izložbe", istièe mjesni biskup. Podsjeæa na ovogodišnju
poruku pape Franje za nedjelju misija koja je povezana s
njegovom apostolskom pobudnicom "Evangelii gaudium".
"Neka naš prvi dar misionarima/misionarkama bude naša
spremnost što bolje upoznati se s njihovim djelovanjem.
Neka nam prvi misionarski zadatak bude upoznati misijske
djelatnike i kako to izgleda njihova svakidašnjica. Kušajmo
se barem nakratko uživjeti u njihovo okruženje u kojemu,
puno puta, nisu prisutne 'blagodati' tzv. civiliziranoga
(uljuðenoga) naèina života, osobito života u Europi! I ako
nam i kada nam nešto nedostaje za naše životne potrebe,
probajmo to prihvatiti kao žrtvu za one kojima puno toga
nedostaje, a imaju ono što nama puno puta nedostaje, a to je
žarka želja za svjedoèenjem Evanðelja u otežanim životnim
ne/prilikama", istièe biskup Štambuk, potaknuvši sve da
molitvom priteknu u pomoæ braæi i sestrama koji su u
misijama.
15. listopada 2014. broj 41/2014
11
Domovinske vijesti
VIII. meðunarodni simpozij crkvenih pravnika
Tema simpozija bila je "Zakon u životu partikularne Crkve"
Trogir, 10.10.2014. (IKA) – "Zakon u životu partikularne
Crkve" bila je tema osmoga meðunarodnog znanstvenog
simpozija crkvenih pravnika, održanog 9. i 10. listopada na
Èiovu kraj Trogira. Organizator simpozija je Hrvatsko
kanonistièko društvo, suorganizatori Splitsko-makarska
nadbiskupija i Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u
Zagrebu, a simpozij je sponzorirala Hrvatska biskupska
konferencija. Na otvaranju simpozija bili su duhovni voditelj
Hrvatskoga kanonistièkog društva dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije
mons. Miroslav Vidoviæ te velik broj crkvenih pravnika,
djelatnika crkvenih sudova i studenata.
Pozdravne rijeèi uputio je predsjednik Hrvatskoga
kanonistièkog društva dr. Josip Šalkoviæ, rekavši da se
simpozij odvija na Èiovu na poziv splitsko-makarskog
nadbiskupa Marina Barišiæa. Osvræuæi se na temu simpozija,
dr. Šalkoviæ rekao je da je zakon u službi èovjeka i njegova
puta prema vjeènosti te kako je cilj svake ljudske djelatnosti
ljubav, stoga su ljudski zakonodavci pozvani usklaðivati
ljudske zakone u skladu s božanskim. Tom logikom
potrebno je ureðivati život mjesne, partikularne Crkve u
kojoj se zakon konkretizira i živi, a na ostvarenju tih uvjeta
pozvani su raditi svi crkveni pravnici na podruèju
sastavljanja i donošenja zakona, tumaèenja pojedinih
pravnih odredbi i dr. Nakon što je predvodio molitvu, biskup
Uziniæ istaknuo je kako je ovogodišnja tema simpozija
korisna i važna jer kao što partikularno pravo mora biti
usklaðeno s opæim, tako ni opæe pravo ne može biti, a da na
njega ne utjeèe partikularno. Spomenuo je kako i Papa citira
doprinose razlièitih biskupskih konferencija te na taj naèin
dopušta da ono o èemu razmišlja partikularna Crkva, da
peèat i opæoj Crkvi. Proèitao je pozdrave zagrebaèkog
nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa i vojnog biskupa u
Bosni i Hercegovini Tome Vukšiæa. Dobrodošlicu i uspješni
rad, u svoje i uime nadbiskupa Barišiæa, izrazio je i mons.
Miroslav Vidoviæ, a rijeèi pozdrava dekana KBF-a u
Zagrebu dr. Tonèija Matuliæa proèitao je mr. Emil Svažiæ.
Poslijepodne je euharistijsko slavlje za sve sudionike
simpozija u katedrali Sv. Dujma u Splitu predvodio
nadbiskup Barišiæ. Pozdravivši sve okupljene, istaknuo je
kako se nalaze na znaèajnom povijesnom mjestu na kojem se
susreæe ljudski i Božji zakon. "Ovdje se susrela objava i
ljudska samovolja. Ovo je mjesto na kojem su se održale
poznate splitske sinode, ovdje je odluèivao i kralj Tomislav i
Grgur Ninski, ovdje se odluèivalo o nacionalnoj i crkvenoj
povijesti. Dobro je rekao sv. Ivan Pavao II. kad je posjetio
splitsku prvostolnicu 'Ovdje povijest ne šuti'". Obraæajuæi se
kanonistima, nadbiskup je uputio na opasnost da
zakonoznanci pokušaju zamijeniti Evanðelje, reducirati ga
na razinu zakona, umjesto da zakone usmjeravaju u smjeru
hoda prema Gospodinu. Rekao je da je zakon dobar i
potreban "jer nas odgaja i pomaže nam da shvatimo sebe,
svoje dostojanstvo i svoju grešnost jer gdje nema zakona
nema ni grijeha", no razmišljajuæi o èitanju iz Lukina
evanðelja o èovjeku koji u noæi od prijatelja ište kruh,
zapitao se može li zakon pratiti èovjeka u njegovim
potrebama ili je ipak potrebno nešto iznad zakona, svjetlo
koje æe osvijetliti tamu ljudskosti. Zakljuèio je da jedino
Božja milost i ljubav može èovjeku dati potpuni odgovor te
da je tu spoznaju potrebno ugraditi u svakodnevni život i
rad. Upoznavši ih s bogatim povijesnim, kulturnim i
teološkim znaèenjem splitske katedrale za grad Split, ali i
nacionalnu povijest, nadbiskup je sudionicima simpozija
zaželio da Gospodin blagoslovi njihov rad, da bude plodan
za njih osobno i za cijelu Crkvu.
12
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
Prvoga dana simpozija održana su predavanja: Kategorije
"opæe" i "partikularno" u ekleziologiji II. vatikanskog
koncila i kanonistièkom govoru (dr. Horvat, Sarajevo);
Partikularna Crkva: teološko-pravni elementi (dr. Ivankoviæ
Radak, mr. Arpad, Subotica); Utjecaj rimskog i germanskog
prava na razvoj partikularne Crkve i prava (dr. Milotiæ,
Zagreb); Razvoj partikularnoga liturgijskog prava u latinskoj
Crkvi s posebnim osvrtom na biskupije u Hrvatskoj (dr.
Petrak, Zagreb); Pozicija partikularnog prava nakon
kodifikacije (dr. Sesar, Sarajevo); Model partikularnog prava
istoènih katolièkih Crkava (mr. Baršèevski, Zagreb);
Meðunarodni ugovori kao izvor partikularnog prava (mr.
Kovaè, Rim).
Drugoga dana simpozija održana su predavanja: Normativna
aktivnost biskupskih konferencija i krajevnih sabora (dr.
Saje, Ljubljana); Situacija partikularnog prava u Crkvi u
Hrvatskoj (dr. Æubeliæ, Split); Zakonodavna aktivnost
dijecezanskog biskupa (dr. Æavar, Ancona); Statuti i
pravilnici
kanonskih
struktura
suodgovornosti
na
biskupijskoj razini (dr. Zec, Rijeka); Biskupijska sinoda –
vrhunac zakonodavne aktivnosti partikularne Crkve (dr. Iliæ,
mr. Živkoviæ, Ðakovo); Normativna konfiguracija i
funkcionalnost biskupijske kurije (mr. Vidoviæ, Split);
Pravni okvir sudjelovanja i suodgovornosti na župnoj razini
(mr. Boljat, dr. Šalkoviæ, Zagreb).
Uoèi simpozija, 8. listopada, èlanovi Hrvatskoga
kanonistièkog društva održali su IV. redovitu godišnju
skupštinu.
Znanstveni simpozij o stvaralaštvu Ljube Stipišiæa
Delmate
Josip Botteri Dini istaknuo da je Delmatin pjesnièki,
glazbeni i slikarski opus odraz njegova duha vjernika koji je
lice Krista tražio u sebi i drugima, svojim platnima,
crtovljima, pjesmama
Zadar, 10.10.2014. (IKA) - "Ljubo Stipišiæ Delmata – obrisi
stvaralaštva i identiteta" naziv je znanstvenog simpozija
održanog u sveèanoj dvorani Sveuèilišta u Zadru u petak 10.
listopada, s ciljem vrednovanja i popularizacije Stipišiæeva
znaèaja i djela u želji da se Ljubino znanje i stvaralaštvo
stavi na mjesto gdje pripada. U povodu treæe obljetnice smrti
toga, kako je reèeno, velikana hrvatskog duha koji je
preporodio glazbenu narodnu baštinu u klapskom i puèkom
crkvenom i glagoljaškom pjevanju, simpozij je organizirala
Zaklada Ljubo Stipišiæ Delmata, uz suorganizatore, zadarsko
Sveuèilište, Umjetnièku akademiju u Splitu, Festival
dalmatinskih klapa u Omišu i Gradsku knjižnicu Zadar.
Dvadeset i èetiri struènjaka iz Hrvatske i inozemstva, iz
raznih ustanova i podruèja u kojima je stvarao Ljubo, opisali
su Delmatu kao jedinstvenu pojavu u hrvatskoj kulturi. On je
uspostavio visoke kriterije u umjetnosti, s oznakama
univerzalnih vrednota. Simpozij je poticaj istraživanju
Delmatina opusa koji je u mnogome promovirao hrvatski
kulturni identitet u domaæoj i svjetskoj javnosti. "Nije težio
za meðunarodnim scenama i tzv. "visokim društvom", nego
je živio kao plodan i jaki izdanak hrvatskog naroda, za
baštinu i umjetnost koje ostavlja hrvatskom narodu", rekao
je akademski umjetnik Josip Botteri Dini, istaknuvši da je
Delmatin pjesnièki, glazbeni i slikarski opus odraz njegova
duha vjernika koji je lice Krista tražio u sebi i drugima,
svojim platnima, crtovljima, pjesmama. Drugovao je s don
Ivanom Cvitanoviæem i fra Franom Deliæem, Ljubina dva
strica su dominikanci. Njegov atelje bio je duhovni forum
gdje se plodonosno i kreativno raslo, rekao je Dini. "Na
njegovu stolu stalno je kao znak uskrslog Krista gorjela
voštanica. Èesto smo zajedno molili i u razgovorima tražili
ika
lice Božje. Njegovo Sveto pismo, sve iscrtano s podcrtanim
recima, svjedoèanstvo je njegovih duhovnih traženja", rekao
je Dini. Mnogi umjetnici zastali su na putovima duha,
zbunjeni na tržištu ideja i tzv. trendova. "I Delmata je bio
izložen kušnjama, no odolio je snagom svoje darovitosti i
široke kulture koju je stalno izgraðivao. U svojoj
intelektualnoj i kreativno umjetnièkoj marljivosti bio je
požrtvovan i redovit, što danas nedostaje mladim
umjetnicima. Nikad nije bio umoran za umjetnost i
duhovnost, za stvaranje, razgovor o umjetnosti i duhovni
razgovor. Pomogao je bolesne, poput starih bratima èije je
napjeve èuvao i prouèavao te je u duhu te glazbe stvorio
mnoge sakralne glazbe. Èesto je boravio sam u crkvi i bio u
molitvi i meditaciji", rekao je Dini. Delmatina antologijska
skladba "Dalmatino povišæu pritrujena" podsjeæa na koralne
crkvene napjeve u prepletu s dalmatinskom puèkom i
glagoljaškom pjesmom. Otkrio je vlastiti glazbeni izraz i bio
izvoran u svojim djelima. Delmata je svako svoje djelo
zapoèinjao zazivom Duha Svetoga da mu pritekne u pomoæ.
Bio je bogotražitelj koji je pitao naglas u svojim djelima.
Slikao je i procesije i evanðeoske teme, osobito motive
Posljednje veèere, Kalvarije i Gospodinova uskrsnuæa.
"Stipišiæ je bio s narodom, osjeæao je duh naroda, slušao
njegova pjevanja, mudre izreke, koje je nazivao batude te ih
je zapisivao. Baštini je darovao samog sebe i nadoknadio
nemar i propuste onih koji nisu imali oduševljenje i hrabrosti
za to. Hrvatska narodna baština bila je nedovoljno struèno
obraðena i bez poticaja od strane poznavatelja narodnog
stvaralaštva. Delmata se pojavio kao prorok prije zaborava
mnogih obièaja i oblika narodnog stvaralaštva, i prije
gubitka volje za zajedništvom, bez kojeg nema narodne
baštine", rekao je Dini, podsjetivši da su u komunizmu sva
okupljanja ljudi bila nadzirana. I pjevanje u klapama je bila
radnja opasna za društvo, pa se mnogi nisu pridružili
pjevaèima i izlagali prisluškivanju. Unatoè tome, Delmata je
s razborom i mudrošæu uspijevao okupljati i oduševljavati za
glazbenu baštinu brojne pjevaèe i sastave.
O Svetome u misli Stipišiæa govorio je dr. Daniel Mišæin.
Ljubo je èeznuo za domom i domovinom te je govorio da
cijela naša narodna povijest, sve što imamo i jesmo, nije
naše, individualno, nego u nama žive i progovaraju preci.
Mišæin je podsjetio kako je Delmati s hodoèašæa iz Svete
zemlje donio pomast iz bazilike Kristova groba, a Ljubo je
time pomazao sva èetiri ugla svoga radnog stola. Sudionici
simpozija ukazali su na slojevitost njegova bogatog opusa
koji tek treba otkriti. "Delmata je išao kroz život s velikom
dozom dobrote za svakog èovjeka i iznimne ljubavi za
baštinu. Nije umjetnik koji sjedi u svom kabinetu, nego mu
je inspiracija život njegovog naroda, tradicija i komunikacija
sa svakim èovjekom", rekao je prorektor Sveuèilišta u Zadru
dr. Robert Bacelja. Istaknut je njegov pedagoški rad s
najmlaðima. Delmata je suutemeljitelj Pasionske baštine u
Zagrebu. Suraðivao je u izboru puèkih pasionskih napjeva,
stvarao je pasionske teme. Autor je oratorija "Kalvarija" koji
je praizveo ansambl Lado, "Postaje križne puka našega",
Rapske muke i Uskrsnuæa, jedinoga cjeloveèernjeg oratorija
s uskrsnim sadržajem u hrvatskoj glazbi. Bio je jedan od
utemeljitelja Omiškoga klapskog festivala i susreta klapa u
konkatedrali Sv. Petra u Splitu. "Moæ tišine pred raspelom za
èovjeka koji to proživi za dobrobit zajednice nije bilo
uzalud. Skromnost, samozatajnost i dubina snage u njemu
koja je iznjedrila tolika djela, izdvaja Delmatu iznad drugih",
rekao je upravitelj Zaklade Delmata mr. Ivan Pehar,
zahvalivši Ljubi što je u dubokoj povezanosti duha i tijela,
prošlosti i buduænosti, donio na svjetlo èudesne plodove
ljubavi, ostavljajuæi ih kao veliko nasljedstvo svome
hrvatskom narodu.
Domovinske vijesti
Naveèer je u HNK Zadar održan koncert klapa i puèkih
pjevaèa s evociranjem Ljubinih djela te izložba Ljubinih
slika, što je pohodio i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. U
Sv. Filipu i Jakovu služena je misa zadušnica i sveèano
otkrivena spomen ploèa Ljube Stipišiæa Delmate.
Hrvatska domaæin jesenskog susreta provincijala CEC-a
Zagreb/Cres, 10.10.2014. (IKA) - Hrvatska provincija sv.
Jeronima franjevaca konventualaca bila je domaæin
jesenskog okupljanja provincijala CEC-a (Konferencije
srednje Europe) održanog od 6. do 10. listopada. Susret je
poèeo u ponedjeljak veèernjim okupljanjem u Zagrebu.
Prvog jutra, u utorak 7. listopada, misu je predvodio
slovenski provincijal i predsjednik CEC-a fra Milan Kos.
Prijepodne je proteklo u meðusobnom predstavljanju
situacija u pojedinim provincijama i kustodijama, osobito s
obzirom na formaciju, broj odgajanika, prosjeènu starosnu
dob, svjetla i sjene pojedinih provincija/kustodija.
Poslijepodne sudionici su se uputili prema Cresu, gdje je u
samostanu Sv. Frane održan glavni dio susreta. U srijedu 8.
listopada misu je predvodio njemaèki provincijal i
potpredsjednik CEC-a fra Bernhardin Seither. Prijepodne je
proèitao izazovno predavanje prof. dr. Tomislava Ivanèiæa
na temu "Redovnici i nova evangelizacija" buduæi da ga,
zbog bolesti, predavaè nije bio u moguænosti sam održati,
nego ga je poslao napisana na njemaèkom jeziku. Uslijedila
je rasprava kojoj je uvelike pridonio fra Francois Bustillo,
kustos francuske kustodije, svojim iskustvom nove
evangelizacije i djelovanja eksperimentalne zajednice u
Bruxellesu. Popodne je uprilièen izlet u Veli Lošinj.
U èetvrtak 10. listopada misu je predvodio generalni asistent
reda fra Miljenko Hontiæ. U produženom dopodnevnom
radnom dijelu susreta razmatran je Statut konferencije prema
kojemu æe naziv konferencija biti zamijenjen s federacija,
uslijedio je izvještaj o radu na reviziji Ustanova, najavljen
susret mlade braæe nakon položenih sveèanih zavjeta i
mladih sveæenika na razini UCEC-a (ujedinjena konferencija
sastavljena od svih europskih konferencija, CEC, CIMP i
CEO). Èula su se razlièita stajališta s obzirom na
(ne)potrebnost kanonske vizitacije, dotaklo se pitanja
sudjelovanja na susretu mladih u Asizu 2015. godine
("Giovanni verso Assissi"), ponuðena dva datuma (18. - 23.
sijeènja ili 19. - 23. rujna) susreta CEC-a s èlanovima
Generalnog definitoriju u Rimu 2016. godine. Domaæin
sljedeæeg tradicionalnog Junioretreffena bit æe slovenska
provincija od 7. do 11. travnja 2015. godine u Piranu s
temom o sv. Bonaventuri i njegova tri puta. Uslijedio je
financijski izvještaj i dogovoreno je da se sljedeæa sjednica
CEC-a održi u Olimlju od 18. do 22. svibnja 2015. godine.
Jesenski susret CEC-a održat æe se od 9. do 13. studenoga
2015. godine.
Uslijedio je povratak za Zagreb. Dan je završen
razgledavanjem grada. Susret je službeno završio u petak 10.
listopada jutarnjom misom i rijeèima zahvale domaæina,
hrvatskog provincijala fra Josipa Blaževiæa. Uz generalnog
asistenta fra Miljenka Hontiæa, na susretu CEC-a bili su
slovenski provincijal i predsjednik CEC-a fra Milan Kos,
tajnik fra Janez Kurbus, provincijal nizozemske provincije
fra Teo Scholtes, provincijal njemaèke provincije fra
Bernardin Seither, provincijal hrvatske provincije fra Josip
Blaževiæ, vikar kustos austrijske provincije fra Daniel
Brocca, kustos francuske kustodije fra Francois Bustillo,
delegat rumunjske provincije fra Ionutz Ionel Anghel,
delegat krakovske provincije fra Darius Zajac, delegat
varšavske provincije fra Jaroslav Kaczmarek i delegat
gdanske provincije fra Mathias.
15. listopada 2014. broj 41/2014
13
Domovinske vijesti
Biskup Mrzljak predvodio slavlje 15. obljetnice
èakoveèke župe sv. Antuna Padovanskog
Varaždinski biskup na poseban naèin zahvalio franjevcima
koji su kroz stoljeæa obogatili duhovni život ne samo ovoga
grada, nego i njegove okolice i èitavoga Meðimurja
Èakovec, 10.10.2014. (IKA) - Sveèano misno slavlje u
prigodi proslave 15. obljetnice osnutka i djelovanja župe sv.
Antuna Padovanskog u Èakovcu predvodio je u petak 10.
listopada varaždinski biskup Josip Mrzljak.
U župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na èakoveèkom
jugu, gdje se grad širio posljednjih desetljeæa, s biskupom su
koncelebrirali sveæenici Èakoveèkoga dekanata meðu
kojima su bili i franjevci koji vode obje èakoveèke župe, te
svi dosadašnji župnici ove slavljenièke župe fra Antun
Jesenoviæ, fra Drago Brglez i fra Tomislav Božièek koji je
kao aktualni župnik pozdravio sve nazoène.
Istaknuo je da su se sabrali da Bogu zahvale za 15 godina
života župne zajednice te da mole Boga za njezin duhovni
rast. Podsjetio je kako je župa na èakoveèkom jugu osnovana
podjelom velike župe sv. Nikole biskupa na šest manjih.
Nakon što je prvi varaždinski biskup Marko Culej odluku o
osnutku novih župa donio 3. kolovoza prije 15 godina, dana
10. listopada službu je preuzeo prvi župnik, fra Antun
Jesenoviæ koji je župu dosad najdulje vodio te dovršio
izgradnju i ureðenje župne crkve koja je posveæena na Malu
Gospu 2002. godine.
Župnik Božièek pozvao je okupljene da u molitvu ukljuèe
sve franjevce koji su svoje živote ugradili u život ove župne
zajednice. Meðu koncelebrantima bila su i dvojica
dosadašnjih dugogodišnjih franjevaèkih provincijala fra
Lucije Jagec i fra Željko Železnjak, odnedavni novi župnik
èakoveèke župe sv. Nikole.
Biskup Mrzljak èestitao je jubilej župnoj zajednici te izrazio
radost što se vrlo brzo po osnutku Varaždinske biskupije
pokazala potreba za novim župama u Èakovcu i prigradskim
naseljima kako bi crkveni život bio što bliže svim
vjernicima.
Biskup je istaknuo da se slaveæi ovaj jubilej želi posvijestiti
kako je živa Crkva važnija od same zgrade crkve koja treba
biti u funkciji okupljanja èlanova župne zajednice oko Boga
kojem se zahvaljuje za sve što je bilo, te mu se preporuèa za
buduænost.
U homiliji je biskup govorio o važnosti i znaèenju župe koja
se tumaèi kao župna zajednica, "dakle kao zajednica ljudi
koji se okupljaju zajedno u živu Crkvu i prepoznaju oko istih
vrednota na koje nas poziva Isus Krist da ih unosimo u svoj
svakodnevni život i živimo istinskim kršæanskim životom".
Na kraju mise župnik Božièek zahvalio je biskupu Mrzljaku
na dolasku u povodu župnog jubileja. Zahvalio je svima koji
su pridonijeli proslavi te svima koji su pratili župnu
zajednicu kroz proteklo razdoblje u duhovnom i
materijalnom smislu, od upravitelja župe i niza drugih
sveæenika preko graditelja i umjetnika zaslužnih za izgradnju
i ureðenje župne crkve do brojnih ustanova, tvrtki i
pojedinaca donatora te župljana koji su se svojim darovima
ugradili u život župe.
Rijeèima zahvale pridružio se i biskup Mrzljak koji je na
poseban naèin zahvalio franjevcima koji su kroz stoljeæa
obogatili duhovni život ne samo ovoga grada, nego i njegove
okolice i èitavoga Meðimurja. Na sve okupljene i cijelu
župnu zajednicu biskup je zazvao Božji blagoslov. Misno
slavlje uvelièali su domaæi župni zbor kroz liturgijsko
pjevanje, te èlanovi Zrinske garde i vatrogasnog društva
noseæi barjake i predvodeæi sveèanu procesiju.
14
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
Hodoèašæe djeèjih crkvenih zborova u požešku katedralu
Okupilo se oko 300 mladih pjevaèa iz raznih dijelova
Požeške biskupije
Požega, 11.10.2014. (IKA) - U pripravi za svetkovinu sv.
Terezije Avilske, a u organizaciji Katehetskog ureda
Požeške biskupije, održano je 11. listopada tradicionalno
hodoèašæe djeèjih crkvenih zborova u požešku katedralu.
Okupilo se oko 300 mladih pjevaèa iz raznih dijelova
Požeške biskupije: Djeèji crkveni zbor "Marijina djeca" iz
Pleternice, Djeèji crkveni zbor "Franjine zvjezdice" iz
Lipika, Djeèji crkveni zbor župe Pohoda Blažene Djevice
Marije iz Voæina, Djeèji crkveni zbor "Sv. Petar Apostol" iz
Staroga Gradca, Djeèji crkveni zbor "Sveta Cecilija" iz
Davora, Djeèji crkveni zbor župe Uznesenja Blažene
Djevice Marije iz Pakraca, Djeèji crkveni zbor "Kristovi
glasnici" iz Rešetara te Djeèji crkveni zbor "Djeca
Bezgrješne" iz Nove Gradiške.
Program hodoèašæa zapoèeo je u crkvi Sv. Lovre gdje se
svaki zbor predstavio s dvije pjesme. Zatim su svi zajedno
uvježbali pjevanje za euharistijsko slavlje, napose geslo
Godine sv. Terezije Avilske "Samo je Bog dostatan",
svetièine rijeèi koje je uglazbio Alen Kopunoviæ Legetin.
Mladi hodoèasnici krenuli su zatim u katedralu kako bi
sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je predvodio
požeški biskup Antun Škvorèeviæ.
Biskup je srdaèno pozdravio mlade pjevaèe kao prve
ovogodišnje hodoèasnike u katedralu Sv. Terezije Avilske
prigodom njezine svetkovine iduæega tjedna. Potom je
poimence spomenuo župe iz kojih dolaze djeèji zborovi te
im rekao da svojim liturgijskim pjevanjem u župama
pomažu svima na misi da što bolje osjete blizinu Isusove
ljubavi s križa koja se slavi na oltaru te nastavio: "Danas ste
došli u katedralu sv. Tereziji Avilskoj koja je duboko u
svome srcu proživljavala Božju blizinu i prenosila to
iskustvo drugim ljudima, unosila ga u konkretne situacije
svoga vremena. Pozivam vas da se sjedinite u molitvi s
njome, otvorite svoja mladenaèka biæa Bogu i da mu svojom
pjesmom koja ne izlazi samo iz grla, nego i iz vašeg srca
posvjedoèite hvalu". Podsjetio je na 500. obljetnicu svetièina
roðenja te Godinu sv. Terezije koja æe biti otvorena na
njezinu svetkovinu i pozvao djecu da nakon molitve
zaštitnici požeške katedrale prvi puta sveèano otpjevaju
geslo "Samo je Bog dostatan" te otkriju kako je i njihovo
srce stvoreno za Boga i ostaje nemirno i prazno ako ga on ne
ispuni svojom prisutnošæu. U homiliji biskup je dijaloški s
djecom zahvalio voditeljima njihovih crkvenih zborova, za
žrtvu koju ulažu vježbajuæi s njima pjevanje i za
požrtvovnost kojom su ih doveli na hodoèašæe u Požegu.
Zahvalio je i predstojniku Katehetskog ureda Anti Iviæu i
suradnici Patriciji Brdar za organizaciju programa
hodoèašæa. Biskup je izrazio radost što su na slavlju s
djecom nazoèni i sveæenièki aspiranti iz Požeškog Kolegija
kao i sveæenici koncelebranti iz središnjih biskupijskih
ustanova.
Nakon poprièesne molitve, svi sudionici slavlja, predvoðeni
biskupom izmolili su molitvu sv. Tereziji Avilskoj te
uskliknuli geslom "Samo je Bog dostatan". Na završetku
slavlja biskup je zaželio svim mladim hodoèasnicima puno
radosti u pjevanju u njihovim župama, te spremnost da doðu
na još koji susret u Požegu, ako ne prije, onda iduæe godine
na ponovno hodoèašæe sv. Tereziji Avilskoj. Potaknuo ih je
da budu ponosna što mogu svojim pjevanjem služiti Bogu.
Potom je predstavnicima zborova uruèio Priznanje za
sudjelovanje na hodoèašæu te je na sve zazvao Božji
blagoslov. Nakon slavlja druženje mladih pjevaèa
nastavljeno je u veselom raspoloženju na domjenku u
dvorištu Biskupskoga doma.
ika
Požeška biskupija dodijelila 106 stipendija uèenicima i
studentima
Biskupijsko materijalno pomaganje ljudi u nevolji nije isto
što i državno rješavanje socijalnih problema, nego je ono
karitativno djelo, svjedoèenje Isusova odnosa prema
èovjeku, prepoznavanje njegova lica u siromašnima,
oèitovanje djelotvorne ljubavi
Požega, 11.10.2014. (IKA) - U Dvorani blaženog Alojzija
Stepinca u sklopu Biskupskog doma u Požegi biskup Antun
Škvorèeviæ zajedno s ravnateljem Biskupijskog Caritasa i
Zaklade za uèenike i studente Goranom Lukiæem susreo se
11. listopada s uèenicima i studentima kojima je dodijeljena
stipendija Požeške biskupije u školskoj 2014./2015. godini.
Na poèetku susreta biskup je pozdravio okupljene te rekao
kako Požeška biskupija o nekim veæim blagdanima nastoji
oèitovati svoju osjetljivost za èovjeka te veæ tradicionalno
svake godine o svetkovini sv. Terezije Avilske, zaštitnice
požeške katedrale, putem Zaklada za uèenike i studente pri
Biskupijskom Caritasu dodjeljuje novèanu pomoæ uèenicima
i studentima iz fonda oblikovanoga najveæim dijelom od
biskupijskih proraèunskih sredstava. Rekao je da time
ponajprije svjedoèe kako su Crkva, biskup i sveæenici te
ostali vjernici u službi èovjeka i njegova spasenja, te da im je
prvenstveno poslanje promicati dostojanstvo i velièinu
ljudske osobe stvorene na sliku Božju, za èije otkupljenje je
Isus položio svoj život na križu. U tom svjetlu, dodao je,
biskupijsko materijalno pomaganje ljudi u nevolji nije isto
što i državno rješavanje socijalnih problema, nego je ono
karitativno djelo, svjedoèenje Isusova odnosa prema
èovjeku, prepoznavanje njegova lica u siromašnima,
oèitovanje djelotvorne ljubavi.
Na temelju proèitanog svetopisamskog ulomka iz Prve
Knjige o kraljevima biskup je okupljenima predstavio lik
Ilije proroka i udovice iz Sarfate Sidonske te protumaèio
kako je udovica, podijelivši s Ilijom ono malo hrane što je
imala, posvjedoèila ljubav bez raèuna, i iskusila kako ne
može propasti jer se tim putem duboko povezala s drugim
ljudima i samim Bogom. Dodao je da onaj koji puno ima i to
sebièno èuva samo za sebe, nema nikada dovoljno, postaje
gubitnik, propada u svojoj samoæi. Spomenuo je kako je
udovica iz Sarfate Sidonske "na svoj naèin naznaka Isusa
koji je bio siromašan, sebe predao za druge, i tako nas
obdario bogatstvom svoje ljubavi". Istaknuo je da Požeška
biskupija svojim karitativnim èinima nastoji svjedoèiti
velièinu i smislenost toga puta te ono što ima, unatoè
velikim potrebama u gradnjama i obnovi crkava razorenih u
Domovinskom ratu i na drugim razinama, nastoji podijeliti s
drugima, uvjerena da tako ništa ne gubi nego puno dobiva.
Potaknuo je nazoène da se i sami odvaže iæi tim putem i dati
svoj doprinos civilizaciji ljubavi. Izvijestio je da je Zaklada
Požeške biskupije za uèenike i studente primila 150 zamolbi,
da je Biskupija iz svojih sredstava izdvojila 400.000 kuna,
èime za osamdesetero uèenika i studenata može osigurati
stipendije, da tome treba pribrojiti još sedamnaestoricu
srednjoškolaca koje stipendira u Kolegiju Požeške biskupije,
i nekoliko nagradnih stipendija najboljim maturantima u
svojim školama, te ukupno pomaže 106 uèenika i studenata
u konaènom iznosu od oko 500.000 kuna. Ustvrdio je kako
se raduje što Požeška biskupija to može uèiniti. Nakon
molitve biskup je na sve okupljene zazvao Božji blagoslov te
stipendistima zaželio uspjeh u njihovom školovanju.
Ravnatelj Caritasa Požeške biskupije i voditelj Zaklade
Goran Lukiæ potpisao je zatim ugovore sa stipendistima po
kojima æe oni mjeseèno na svoj tekuæi raèun ili preko svojih
župa primati odobreni iznos.
Domovinske vijesti
Prvi dan obitelji Sisaèke biskupije
Sudjelovalo 156 obitelji s petero i više djece
Sisak, 11.10.2014. (IKA) - Stotinu pedeset i šest obitelji s
petero i više djece proslavilo je prvi Dan obitelji Sisaèke
biskupije održan u subotu, 11. listopada, u sisaèkoj katedrali
pod geslom "Obitelji, postani ono što jesi!"
Susret je održan u sklopu Godine braka i obitelji u službi
života u Biskupiji i kao priprema za drugi nacionalni Dan
obitelji 2015. godine, te su na njega posebno bile pozvane
obitelji s pet i više djece kojima je tom prigodom biskup
uruèio dar od po tisuæu kuna. Ovakav dar od sada æe svake
godine primati obitelji iz registra "Obitelji 5 plus" s podruèja
Sisaèke biskupije, a kako bi ih se i na ovaj naèin ohrabrilo.
Program je zapoèeo okupljanjem obitelji u katedrali, a na
poèetku sve okupljene obitelji i brojne vjernike pozdravio je
povjerenik za pastoral braka i obitelji fra Nikola Jureta.
Slijedilo je klanjanje pred Presvetim koje je predvodio trajni
ðakon Vjekoslav Uvaliæ i sam otac šestero djece, te sveèano
misno slavlje koje je predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ u
zajedništvu s povjerenikom Juretom, kancelarom Biskupije
mons. Markom Cvitkušiæem, predsjednikom biskupijskog
Caritasa mons. Franjom Æukom, biskupijskim ekonomom
mons. Zdravkom Novakom i dvadesetak sveæenika. Uime
okupljenih obitelji biskupa je pozdravila i zahvalila mu na
svemu što èini za obitelji, majka petero djece i župljanka
sisaèke župe sv. Josipa Radnika Slaðana Jurkoviæ.
U homiliji biskup je istaknuo kako je geslo ovog Dana
"Obitelji, postani ono što jesi!", poziv koji je sv. papa Ivan
Pavao II. uputio obiteljima, te kako æe se ovaj dan razmišljati
o tome što je volja Božja s obitelji i moliti na nakanu za sve
obitelji. Biskup je podsjetio i kako ovaj dan Crkva slavi
blagdan sv. pape Ivana XXIII., te je proèitao dio pisma koji
je on napisao svojim roditeljima na 50. roðendan, a koji
govori o vrijednostima koje je nauèio od roditelja u
najranijem djetinjstvu. "Doista, obitelj je prva i najvažnija
škola života za svakog èovjeka. Mnogo se toga mora nauèiti
kasnije u životu, no ono što kao djeca ponesemo iz svoga
obiteljskog doma, temelj je svega ostaloga, svega što kasnije
primamo i to ima smisla samo kad se gradi na tom prvom
èvrstom temelju", rekao je biskup Košiæ, te podsjetio i na
rijeèi bl. Alojzija Stepinca koje govore o obitelji. U nastavku
biskup je govorio i o teškom demografskom stanju u
Hrvatskoj gdje se od 1998. godine svake godine rodi oko 10
tisuæa djece manje negoli što ljudi umre i tako se naše
stanovništvo rapidno smanjuje. "Vodi li to našem narodnom
nestanku, pitamo se. Ako bi se taj trend nastavio, doista bi to
znaèilo da hrvatski narod sigurno nestaje. To nas mora
zabrinuti, mi se moramo više moliti, ali i organizirati da sve
uèinimo kako bismo poduprli obitelji s više djece, odnosno
da se roditelji, koji to mogu, ne boje primiti barem još jedno
dijete. Zamolio sam to sve naše katolièke obitelji da se
otvore životu još jednog djeteta ove Godine braka i obitelji u
našoj Biskupiji. Taj apel ponavljam i danas: Ne bojte se
života, darujte život djeci koja žele kao novi èlanovi našeg
naroda i Crkve uæi u život! Oni æe vam biti utjeha, oni æe
vam pružiti mnogo radosti, ljubavi i nježnosti, oni æe biti
uzdanica i našeg hrvatskog naroda i naše Katolièke Crkve",
poruèio je okupljenima biskup, te dodao: "Htio bih vam reæi,
dragi oèevi i majke, draga djeco, èlanovi brojnih obitelji u
našoj Biskupiji: svi smo mi s vama! S vama je vaš biskup, s
vama su vaši župnici, redovnice i svi vjernici naše Sisaèke
biskupije. Mi se molimo za vas, želimo vam biti potpora i
obeæajemo da æemo uèiniti sve da vam pomognemo. Silno
smo vam zahvalni za poruku koju svima upuæujete, a to je da
je život Božji dar i da se njemu treba veseliti i podupirati ga!"
Nakon mise, druženje obitelji nastavljeno je u pastoralnom
centru katedralne župe.
15. listopada 2014. broj 41/2014
15
Domovinske vijesti
Biskup Gorski predvodio misu u župi sv. Ivana XXIII.
Nalazimo se u novogradnji crkve. Nazire se velièanstveno
zdanje nastalo iz vjere, ljubavi i žrtve. No, ma koliko nam
bila potrebna zgrada, mnogo je važnija živa Crkva
Zagreb, 11.10.2014. (IKA) – U jedinoj hrvatskoj župi
posveæenoj sv. papi Ivanu XXIII. u zagrebaèkoj Dubravi, na
njegov blagdan, u subotu 11. listopada, sveèano euharistijsko
slavlje predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo
Gorski. Misa je prvi puta slavljena u crkvi u izgradnji, koja
je stavljena pod krov. U koncelebraciji uz biskupa bilo je
dvadesetak sveæenika, meðu kojima i provincijal Hrvatske
kapucinske provincije fra Jure Šarèeviæ, vikar Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra Ivan Matiæ,
generalni vikar Dubrovaèke biskupije, inaèe župljanin te
župe, dr. Petar Paliæ, sadašnji župnik Kristo Brkiæ i njegov
prethodnik Josip Žagar, sveæenici Remetskoga dekanata
predvoðeni dekanom fra Brankom Lipšom, OFMCap., kao i
sveæenici iz drugih zagrebaèkih župa.
Pozdravnu rijeè mnoštvu okupljenih vjernika uputio je
župnik Brkiæ, istièuæi kako je ta crkva izgraðena u kratkom
roku, jer je "ovaj narod trebao crkvu, jer je narod zaslužio
ovu crkvu".
Uvodeæi u slavlje, biskup Gorski prenio je pozdrave
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa.
"Premda je crkva još daleko od završetka u njoj se osjeæamo
kao u svojoj kuæi. A broj nazoènih pokazuje koliko je bilo
nužno ovdje sagraditi prostor u kojem æe se vjernici
okupljati", rekao je te kao kuriozitet podsjetio da je u
Zagrebaèkoj nadbiskupiji nekada postojao Fond Ivan XXIII.
za gradnju crkvi, a tad se još nije znalo ni da æe biti
proglašen blaženim, a kamoli svetim.
U homiliji je istaknuo kako iz naviještenog evanðelja izlazi
èinjenica da Isus vjeru u sebe usko povezuje s Crkvom koja,
prema njegovim rijeèima, ima "vlast posredovati povjerenje
i otvarati vrata neba". Stoga, tko Isusa priznaje Spasiteljem,
prihvaæa Crkvu kao vidnu zajednicu spašenih. "I upravo je
nerazumijevanje Crkve, kao zajednice spašenih i posrednice
Božjih otajstava danas uzrok sve èešæih izjava mnogih pa i
kršæana, pa i katolika koji kažu: Isusa prihvaæam, On je
dobar, ali Crkvu ne. Isus je dobar, ali Crkva se pokvarila.
No, takvo je razmišljanje ustvari nevjernièko: jer Pavao
tumaèi da je Crkva tijelo kojoj je Krist glava, a mi smo
udovi. Cjeloviti Krist to su Crkva i njegovo tijelo zajedno",
pojasnio je biskup Gorski te istaknuo kako Crkva uvijek
ostaje živa po sakramentima, "mjesto gdje Isusa
prepoznajemo kao Boga i kao Spasitelja".
Upuæujuæi na autoritet Petrova nasljednika u Crkvi kao
duhovnoga oca, istaknuo je kako se on ne temelji prvotno na
nekoj slijepoj poslušnosti, nego na osobnome prijateljstvu
prema onima koji su mu povjereni, na okupljanju cijele
zajednice u ozraèju ljubavi. "Takav je bio papa Ivan XXIII.,
papa koji je sišao meðu ljude, koji je promijenio tadašnji
naèin papinstva, koji je rado isticao da je iz brojne seljaèke
obitelji, i nije se toga sramio, papa koji je zapoèeo osobno
hodoèašæe, koji je progovorio enciklikom "Pacem in terris"
ne o dogmatskim pitanjima, nego o opæem ljudskom dobru,
papa koji je sazivanjem Drugoga vatikanskog koncila
otvorio vrata i prozore Crkve i tako zauvijek promijenio
njezino lice, papa koji je shvatio da Crkva ne odreðuje
razvoj svijeta, nego prati svijet na njegovu putu razvoja u
kojem prema spisima Drugoga vatikanskog sabora nastaje
jedno novo èovjeèanstvo, i da u tom novom, nama èesto puta
teško shvatljivom èovjeèanstvu treba takoðer navijestiti
Isusa, istoga Spasitelja kojeg je Petar priznao Kristom. Papa
koji je svojom dobrotom osvojio cijeli svijet i s pravom se uz
njegovo ime dodaje "dobri", rijeèi su kojima je biskup
Gorski ocrtao djelovanje pape Ivana XXIII. Posebno
16
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
upuæujuæi kako je Papa isticao da je "važnije ono što nam je
zajednièko, od ono što nas dijeli", biskup Gorski je rekao
kako se te rijeèi ne tièu samo odnosa prema religijama ili
ekumenskom pokretu, veæ i odnosa unutar same Crkve, ili
pak u ovom trenutku unutar naše domovine Hrvatske, unutar
našeg naroda.
"Danas se nalazimo u novogradnji crkve Sv. pape Ivana
XXIII. Nazire se velièanstveno zdanje nastalo iz vjere,
ljubavi i žrtve. Radujemo se podizanju toga zdanja u kojem
æe se okupljati vjernici, no ma koliko nam bila potrebna
zgrada mnogo je važnija živa Crkva, izgraðena zajednica i
da ovdje nije bilo izgraðene zajednice nikad ne bi bilo ovog
zdanja. Crkve-zgrade s vremenom propadaju èemu svjedoèi
povijest, ali živa zajednica vjere uvijek ostaje, to znaèi
Isusovo obeæanje "ni vrata paklena neæe je nadvladati". Te
rijeèi utjehe nam u kriznim vremenima potvrðuje povijest i
onda kad u nekim dijelovima svijeta Crkva teško stradava
zbog progona, a kršæani bivaju istrijebljeni kao danas u Siriji
i Iraku, i onda kad se èini kao da vjera nestaje što imamo
osjeæam sada u našem zapadnom svijetu. Mi znamo da æe
uvijek niknuti sjeme Božje rijeèi i uroditi plod. To je ono što
nas uvijek ohrabruje, ta Božja, Kristova prisutnost u
otajstvima, u zajednicama vjernika, euharistiji", rekao je
biskup, potaknuvši da ova crkva-zgrada bude mjesto gdje æe
vjernici slušajuæi Božju rijeè, izgraðivati živu Crkvu,
okupljenu župnu zajednicu.
Skup o dijalektalnoj književnosti i o doprinosu hrvatskih
sveæenika
Zagreb, 11.10.2014. (IKA) - U Zagrebu je u subotu 11.
listopada završio èetverodnevni struèni skup "Dijalektalna
književnost – model za nacionalnu književnost" u
organizaciji Hrvatskoga esperantskog saveza. Desetak
predavaèa iz Hrvatske, Austrije i Italije iz razlièitih su
vidova dali doprinos temi. No, tema je obuhvatila i mnogo
veæe podruèje od tri navedene zemlje. Nakon uvodnog
predavanja prof. dr. Sanje Vuliæ s Hrvatskih studija o
pojašnjenju samoga pojma "što je to dijalektalna
književnost", predavanje je održao prof. emeritus Ivan
Golub. Uz osvrt na "rijeè doma" koja mu je suputnik u
životu, istaknuo je kako zavièajna kajkavska rijeè nije došla
do izražaja samo u njegovu pjesnièkom stvaralaštvu, veæ i u
sveæenièkom djelovanju, npr. propovijedima.
O djelovanju isusovca Ferdinanda Takaèa "èuvara
horvašèine u Hrvatskom Grobu" u Slovaèkoj govorila je
prof. Tuga Tarle, a o Mati Meršiæu Miloradiæu iz Gradišæa
predavanje je održao prof. Ðuro Vidmaroviæ. Zanimljivi su
bili i drugi prilozi hrvatskih predavaèa, npr. prof. dr.
Gordane Laco sa Sveuèilišta u Splitu koja je govorila o
fonostilemskom obilježju hrvatskih usmenih bajki, a
doprinos predavanjem "Razlika izmeðu manjinske i
dijalektalne poezije" dao je Jurica Csenar iz Gradišæa koji se
takoðer osvrnuo na Miloradiæev rad.
Predavanja iz Italije bila su posveæena zaèecima današnjega
talijanskog jezika (Paola Giommoni, Arezzo i Edvige
Ackermann, Trst), te predstavljanju tršæanskih dijalektalnih
pjesnika (Elda Doerfner), kao i "Hvalospjevu stvorova" sv.
Franje Asiškoga. Organizatori, predstavnici Hrvatskoga
esperantskog saveza, predstavili su pregled hrvatske
dijalektalne književnosti u prijevodu na esperanto.
Programu skupa pridonijela je i hrvatska sekcija
Meðunarodne udruge katolika esperantista organiziranjem
studijskog posjeta Hrvatskom Zagorju i Žumberku. Na tom
putu sudionici su se zaustavili i u Krašiæu, te posjetili
spomen-sobu bl. Alojzija Stepinca. Ujedno je to bila prilika
upoznati se i s bogatom grkokatolièkom baštinom. U tom su
Domovinske vijesti
ika
vidu sudionici posjetili i grkokatolièke crkve u
Jastrebarskom, Pribiæu, Sošicama i Stojdragi, te muzejske
zbirke u Sošicama i Stojdragi. Hrvatski esperantski savez
slièan skup s temom "Mali jezici bogato književno
stvaralaštvo" organizirao je poèetkom prosinca 2011.
godine, o 20. obljetnici djelovanja.
Hodoèašæe vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i
Banjoluèke biskupije u Mariju Bistricu
Gospe, tvoja smo djeca. Molimo te za mir, za mir prvo u
našoj domovini, da što manje bude svaða, nadmudrivanja,
ucjenjivanja, nego da bude interes zauzetosti za narod
Marija Bistrica, 11.10.2014. (IKA) - Pod geslom "Kraljice
Mira isprosi nam mir u duši, u obitelji, u našoj zemlji kao i u
cijelom svijetu", gotovo deset tisuæa vjernika Vrhbosanske
nadbiskupije i Banjoluèke biskupije hodoèastilo je u subotu
11. listopada deveti puta u marijansko svetište u Mariju
Bistricu. Misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ u koncelebraciji s apostolskim
nuncijem u RH nadbiskupom Alessandrom D'Erricom,
banjoluèkim pomoænim biskupom Markom Semrenom te
stotinjak sveæenika.
"Kako je teško u ljudskom životu kad èovjeku padne mrak
na oèi, kad u svom srcu i duši ne vidi cilja, ne vidi korak
dalje. Tada je sposoban èiniti veliko zlo, jer nema nutarnji
mir", rekao je u propovjedi kardinal Puljiæ. Pojasnio je da se
nutarnji mir postiže tek kada èovjek otkrije smisao svog
života, èemu je preduvjet ispovijed. Uputio je na opasnosti
koje ugrožavaju obitelj - osnovno gnijezdo èovjeèanstva gnijezdo ljubavi, te gromoglasno upozorio da sredstva ne
smiju postati gospodari. "Telefon, mobitel, internet,
televizija su dobre sluge, ali loši gospodari. Oni ne smiju
zagospodariti našim meðuljudskim odnosima. Moramo
saèuvati srce za èovjeka, srce koje voli, koje prihvaæa,
razumije. To nam danas treba. Gospe, daj nam to toplo,
ljudsko, plemenito srce, koje æe unijeti u obitelji
razumijevanje, slogu, mir", rekao je kardinal.
Prisjetivši se strahota rata zbog kojega još i danas mnogi ne
mogu na svoja ognjišta, te spomenuvši sadašnje ratove u
svijetu, kardinal Puljiæ je molio: "Gospe, tvoja smo djeca.
Molimo te za mir, za mir prvo u našoj domovini, da što
manje
bude
prepucavanja,
svaða,
nadmudrivanja,
ucjenjivanja, nego da bude interes zauzetosti za narod. Zato
ovdje smijemo kao djeca bol svoju iznijeti. Gospe, boli nas
što èovjeèanstvo umire od ljudske zloæe, što se više ulaže u
naoružanje nego u razvoj i uništavanje siromaštva".
Radost susreta s pukom iz Bosne iskazao je na kraju mise u
svom pozdravu, nekada u Bosni, a sada u RH apostolski
nuncij D'Errico, potaknuvši ih da ostanu snažni i jedinstveni
i na društvenoj i na crkvenoj razini. Pozvao ih je da ispune
svoju graðansku odgovornost i iziðu na izbore.
Upravitelj bistrièkog svetišta mons. Zlatko Koren iskazao je
radost zbog sada veæ tradicionalnog hodoèašæe Vrhbosanske
nadbiskupije i Banjoluèke biskupije, nazvavši ga "èarobno
meðunarodno hodoèašæe", jer rasuti po cijelom svijetu
Hrvati katolici iz Bosne toga su dana u Mariju Bistricu došli
sa svojim narodom moliti Gospu za mir.
Na misnom slavlju, koje je pjesmom animirao zbor župe sv.
Antuna Padovanskog iz Bugojna predvoðen s. Mirom
Bliznac, bio je i zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ.
Mladi iz njegovi rodne župe u Raskrižju kod Gruda na dar su
otpjevali jednu pjesmu.
Nakon misnoga slavlja hodoèasnici su sudjelovali u
zajednièkom križnom putu koji je završio u crkvi pozdravom
èudotvornom Gospinu liku.
Grkokatolici proslavili blagdan Pokrova presvete
Bogordice u Krièkama
Krièke, 11.10.2014. (IKA) - Meðu zidovima koji su ostali
od grkokatolièke crkve Pokrova presvete Bogorodice u
Krièkama kod Drniša, sveèanom liturgijom sv. Ivana
Zlatoustoga u subotu 11. listopada proslavljen je blagdan
naslovnika crkve "Pokrov" ili Zaštita presvete Bogorodice.
Blagdan se inaèe redovito slavi 1. listopada.
Tom prigodom u Krièke su prispjeli hodoèasnici iz Zagreba,
Jastrebarskog, Radatoviæa, Sošica, Pribiæa i Karlovca, ali i iz
Splita, Drniša i Šibenika, kao i domaæi iz Krièaka. Liturgiju
je služio o. Milan Stipiæ, grkokatolièki župnik u
Jastrebarskom, koji skrbi o grkokatolièkim vjernicima u
Dalmaciji, zajedno s fra Ivanom Èupiæem, župnikom
Mirloviæa, i don Antom Žderiæem, kapelanom u Makarskoj,
koji je održao i prigodnu propovijed. Propovjednik je pozvao
vjernike da se uvijek u svakoj nevolji utjeèu zagovoru i
zaštiti presvete Bogorodice, kao što su to kršæani oduvijek
èinili u svim svojim životnim brigama. Nakon liturgije,
hodoèasnici s kontinenta su posjetili Betinu i Tisno na otoku
Murteru, gdje im je uprilièen i koncert domaæih glagoljaških
crkvenih napjeva u crkvi Sv. Roka u Tisnomu.
Povijest dalmatinskih grkokatolièkih župa Krièke, Baljke i
Vrlika je bremenita. Utemeljene su još 1831. godine, a
dalmatinski vikarijat za grkokatolike sa sjedištem u
Krièkama 1836. Godine 1832. sagraðene su lijepe i velike
župne crkve u Krièkama i Baljcima, a 1845. u Vrlici. Èetnici
su tijekom II. svjetskog rata zapalili i srušili crkve u
Krièkama i Baljkama. Župni dvor služio je kao dom za
djecu, pa za školu i konaèno za mjesnu zajednicu. U tijeku
Domovinskog rata èetnici su ga u potpunosti devastirali. U
novije vrijeme pristupilo se èišæenju ruševina oko crkve i u
samoj crkvi te njezinoj temeljitoj obnovi u koju se ukljuèilo i
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Grkokatolièki
vjernici Dalmacije okupljaju se na liturgiji jednom mjeseèno
u Splitu, u crkvi Gospe od Dobriæa.
Nacionalni susret Pokreta salezijanske mladeži
Rijeka, 12.10.2014. (IKA) - U župi Marije Pomoænice u
Rijeci 11. i 12. listopada održan je Nacionalni susret Pokreta
salezijanske mladeži. Okupio je oko 400 mladih koji su došli
sa svih strana salezijanske provinicije: Zagreba, Nove
Mokošice, Splita, Rijeke, Zadra, Belog Manastira i Èabra.
Tema susreta bila je "Da mihi animas, caetera tolle!" - "Daj
mi duše, drugo uzmi", geslo koje je sv. Ivan Bosco živio
èitav svoj život i koje je namijenio svojoj salezijanskoj
družbi. Mladi su kroz formativne trenutke produbljivali
svoje razumijevanje salezijanske duhovnosti i imali priliku
èuti što rade mladi iz drugih zajednica. Župno dvorište
odjekivalo je pjesmom, igrama i plesom mladih, koji su tako
pokazali živi duh Don Boscova oratorija. U veèernjem
programu poslušali su duhovni koncert domaæina te
sudjelovali u molitvenom bdjenju i klanjanju.
Nedjeljno misno slavlje predvodio je provincijal Hrvatske
salezijanske provincije don Pejo Orkiæ, koji je istaknuo da je
taj susret pokazao pravu radost koju trebaju svi osjeæati dok
se ove godine pripremaju za 200. obljetnicu don Boscova
roðenja, veliki dogaðaj za èitavu salezijansku obitelj. Iduæi
susret održat æe se u Splitu, u župi Marije Pomoænice na
Kmanu.
.
15. listopada 2014. broj 41/2014
17
Domovinske vijesti
XVII. nacionalna i VI. izborna skupština FRAMA-e
Sambor, 12.10.2014. (IKA) - XVII. nacionalna i VI. izborna
skupština Franjevaèke mladeži okupila je od 10. do 12.
listopada u Kuæi susreta Tabor u Samoboru tridesetak
predstavnika podruènih bratstava iz cijele Hrvatske. Kroz tri
dana promišljalo se o životu i buduænosti Hrvatskoga
nacionalnog bratstva Franjevaèke mladeži, koje u
kontinuitetu postoji veæ 22 godine a u pet podruènih
bratstava u više od 70 mjesnih bratstava okuplja gotovo
2000 framaša s obeæanjima, kojima svoju mladost posveæuju
Kristu po primjeru Asiškog Siromaška, obnavljajuæi svoja
krsna obeæanja. Uz èlanove bratstava Skupštini su nazoèila i
sva èetvorica nacionalnih duhovnih asistenata: fra Krunoslav
Albert, OFM, (predsjedatelj konferencije nac. duh. asistenata
FRAMA-e); fra Ivica Vrbiæ, OFMCap; fra Marko Neretljak,
TOR, i fra Vladimir Vidoviæ, OFMConv. Drugoga dana
Skupštine uslijedili su izbori novoga nacionalnog vijeæa
Franjevaèke mladeži koje su predvodili uime konferencije
nac. duh. asistenata OFS-a fra Zvonimir Brusaè, TOR, i
nacionalni ministar br. Stjepan Kelèiæ, OFS. Nakon
glasovanja na mandat od dvije godine izabrani su: za
predsjednicu Marta Radoš (mjesno bratstvo Zagreb-Kaptol);
potpredsjednika Antonio Stanešiæ (mjesno bratstvo ZagrebSiget); voditelja formacije Antonio Šarin (mjesno bratstvo
Rijeka-Trsat); tajnicu Antonia Meštroviæ (mjesno bratstvo
Zagreb-Kaptol) i blagajnicu Marta Klemenèiæ (mjesno
bratstvo Varaždin). Izabrani su pod sveèanom I. veèernjom
nedjelje posebnim blagoslovom prema Obredniku
Franjevaèke mladeži uvedeni u službu i predstavljeni
bratstvu Franjevaèke mladeži i Franjevaèkoga svjetovnog
reda okupljenom na njihovu godišnjem Kapitulu.
Sisak: Druga obljetnica djelovanja zajednice "Vjera i
svjetlo"
Sisak, 12.10.2014. (IKA) - Drugu godinu djelovanja i
poèetak nove školske godine proslavila je 12. listopada
Zajednica "Vjera i svjetlo", pokret koji okuplja osobe s
intelektualnim teškoæama, sveèanim misnim slavljem koje je
u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku predvodio sisaèki
biskup Vlado Košiæ. Misi je prethodilo druženje zajednice u
pastoralnom centru katedralne župe, gdje se zajedno molilo,
pjevalo i razgovaralo, te pripremalo za misu. Uz pedesetak
èlanova zajednice slavlju su nazoèile povjerenica za pastoral
osoba s invaliditetom Željka Šemper i voditeljica sisaèke
zajednice prof. Vida Bašiæ.
Nakon proèitanog Evanðelja èlanovi zajednice izveli su kroz
scenski nastup prispodobu o kraljevoj gozbi, približavajuæi
na taj naèin svima rijeè Božju, a u slavlju su aktivno
sudjelovali i kroz pjesmu, èitanja i ministriranje.
Govoreæi o svadbenom ruhu iz prispodobe koje su morali
imati oni koji su dolazili u svadbenu dvoranu, biskup je
istaknuo kako Isus ipak ne pita kakvu mi vanjsku haljinu
nosimo nego što je u našem srcu, to znaèi "svadbeno ruho".
"On vidi u našu dušu i onda nas pita volimo li ga. Ako to svi
mi možemo reæi, onda imamo taj uvjet svadbenog ruha, da
možemo biti s njime na svadbi, na ovoj euharistiji. To je taj
stol-oltar koji nam je prostro sam Bog i dao nam svoga Sina
da on bude s nama. Zato nam je potrebna ljubav u srcu,
dobrota, zajedništvo, meðusobno praštanje i otvorenost da
prihvaæamo jedni druge", poruèio je biskup okupljenima. Na
kraju slavlja napravljena je i zajednièka fotografija, a
druženje je nastavljeno u Pastoralnom centru gdje je održano
èestitanje roðendana svima koji su ga slavili ovih ljetnih
mjeseci dok susreta nije bilo. Odsada, redoviti susreti sisaèke
zajednice održavat æe se svake druge nedjelje u mjesecu.
18
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
Hodoèašæe vjernika Krèke biskupije na Trsat
Rijeka, 12.10.2014. (IKA) - Više tisuæa vjernika Krèke
biskupije, meðu njima i cijele obitelji, hodoèastili su nedjelju
12. listopada u svetište Majke Božje Trsatske. Hodoèašæe je
prevodio krèki biskup Valter Župan koji je zajedno sa
sveæenicima Krèke biskupije i trsatskim gvardijanom fra
Antunom Jesenoviæem predvodio sveèano euharistijsko
slavlje u perivoju svetišta. Tradicionalno poèetkom mjeseca
listopada bilo je to zajednièko godišnje hodoèašæe vjernika
te drevne biskupije, s otoka Krka, Cresa, Lošinja, Ilovika,
Suska, Unija, Raba i Paga, jedno u dugome nizu njihovih
hodoèašæa u sedamstoljetno Marijino svetište na Trsatu. U
središtu kvarnerskog hodoèašæa Gospi Trsatskoj bila je
sveèana hodoèasnièka procesija u kojoj je nošena ikona
Gospe Trsatske i potom slavljena misa. U propovijedi biskup
Župan vjernike je pozvao da u svojim molitvama Gospi
Trsatskoj posebno preporuèe mlade ljude i obitelji, osobito
danas kada su mladi i obitelji u Hrvatskoj u teškoj situaciji i
izloženi kušnjama. Dodao je da Marija, koju Bog stavlja na
poèetak novog stvaranja i novog vremena te ju se naziva
nova žena, vjernicima pokazuje naèin i put života koji vodi
napretku i dobru. Biskup Župan je vjernicima poželio da
njihov ovogodišnji susret na Trsatu bude susret radosti, da
hodoèašæe bude i za porast mira, radosti i sreæe.
Mnogobrojne vjernike pozdravio je i trsatski gvardijan.
Izrazivši im dobrodošlicu, rekao je da je trsatsko svetište i
svetište Svete obitelji, obitelji koja uèi istinskoj ljubavi, a da
Marija vjernike uèi i tome kakve kršæane treba današnji
svijet. Hodoèašæe vjernika Krèke biskupije na Trsat bilo je
istodobno i jedinstvena prilika u godini kada se na jednome
mjestu, na zajednièkoj misi, okupljaju vjernici svih otoka
biskupije i kada im njihov biskup svima zajedno upuæuje
poruku. Ni ove godine nisu izostali dugi redovi vjernika pred
ispovjedaonicama u perivoju, redovit je bio i posjet trsatskoj
bazilici te molitva i ophod oko glavnog oltara na kojem se
èuva èudotvornu sliku Gospe Trsatske. Mnogi su posjetili
kapelu svijeæa i zavjetnih darova, te novi trsatski Križni put.
54. planinarski križni put u organizaciji bratovštine sv.
Bernarda
Zagreb/Samobor, 12.10.2014.
(IKA) - Planinarska
bratovština sv. Bernarda iz Samobora organizirala je 54.
planinarski križni put na trasi Gornje Vrapèe – Zaprešiæ –
Samobor, pod pokroviteljstvom Ureda za mlade Zagrebaèke
nadbiskupije. Sudionici, pretežno mladi, okupljeni oko gesla
"Ti si mi oruðe izabrano!" (usp. Dj 9, 15-16) okupili su se u
rano jutro u subotu, 11. listopada, u župi sv. Barbare u
Gornjem Vrapèu. Tamo ih je, dobrotom župljana, posebno
obiteljske zajednice i župnika Luke Slijepèeviæa, doèekao
doruèak. Nakon pozdravne rijeèi organizatora i domaæeg
župnika te molitve, zapoèeo je dvodnevni hod za križem.
Sljemenskim stazama prepunim jesenskog šarenila
obasjanog suncem, preko Završja, Dragulinca, Kamenih
svata, Jablanovca i Novih dvora, uz molitvu, pjesmu i
trenutke sabranosti u sakramentu pomirenja, sudionici su
stigli do župe Marije Kraljice apostola u Zaprešiæu, u èijem
pastoralnom centru je bilo organizirano noæenje. Naveèer je
slavljena misa. U zajedništvu sa sveæenicima koji su cijeli
dan hodali s mladima, Josipom Èuligom, Ivanom
Valentiæem i Zoranom Grgiæem, predvodio ju je slovenski
karizmatik o. Ciril Èuš. U propovijedi je, svjedoèeæi o
vlastitom životu i traženju Boga, posebno potaknuo mlade
na klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, kao i
na to da se ne boje Boga te da mu daju svoje srce. Istaknuo
je i da je èovjek najviše sretan ako Boga stavi na prvo mjesto
i da se ne trebamo bojati da je zlo svijeta jaèe od Božjeg
ika
svjetla. Bog je želio život svakoga od nas, svakome je dao
poslanje i za to nikad nije prekasno. Završio je pitanjem koje
je ostavio svima na razmišljanje: Želim li biti s Gospodinom
do kraja? Nakon mise uslijedilo je cjelonoæno klanjanje. Po
dvoje mladih cijele noæi izmjenjivalo se svakih pola sata
pred Presvetim.
U nedjelju ujutro domaæini su doèekali mlade s doruèkom.
Dan je nastavljen katehezom koju su pripremili takoðer
mladi iz župe Marije Kraljice apostola.
Nakon kateheze hod je nastavljen preko Lužnice do Save i
skele kojom se prešlo u Medsave i dalje u Celine, Gradnu,
Otok Samoborski, Lug Samoborski, Svetu Helenu, sve do
župne crkve Sv. Anastazije u Samoboru gdje je naveèer
slavljeno završno euharistijsko slavlje. U koncelebraciji s
više sveæenika, predvodio ga je župnik župe Kraljice sv.
Krunice u Zagrebu o. Anto Bobaš. Mladima je posebno
stavio na srce, tumaèeæi Isusovu prispodobu o svadbenim
uzvanicima, da su pozvani živjeti Božju ljubav u ovome
svijetu. "Tako æemo biti vjerodostojni, a samo takve æe nas
prihvaæati svijet i željet æe biti poput nas", rekao je Bobaš.
Tijekom oba dana, u nekim mjestima kroz koja su mladi
prolazili, doèekivali su ih mještani kako bi im se pridružili u
molitvi, ali i kako bi ih poèastili sokom i kolaèima.
Misa i zaziv Duha Svetoga za poèetak akademske godine
Osijek, 12.10.2014.
(IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ predvodio je 12. listopada u osjeèkoj
konkatedrali Sv. Petra i Pavla, apostola misu sa zazivom
Duha Svetoga uz poèetak nove akademske godine na
Sveuèilištu Josipa Juraja Strossmayera. Koncelebrirao je
novi dekan KBF-a u Ðakovu prof. dr. Ivica Raguž,
konkatedralni župnik mons. Adam Bernatoviæ i sveuèilišni
kapelan o. Arkadiusz Krasicki. Misi su uz studente osjeèkog
sveuèilišta nazoèili i rektor Željko Turkalj, prorektori,
dekani, prodekani, profesori i brojni vjernici.
U svjetlu nedjeljnog evanðeoskog èitanja nadbiskup Hraniæ
istaknuo je kako naš je zemaljski život predokus punine
božanskog života, kojega Biblija opisuje kao gozbu. "Život
je doista najljepše usporediv s gozbom. No, pozvani na
gozbu moraju postati svjesni da se radi o svadbi Kraljeva
Sina, da je to Božja gozba na kojoj se sudjeluje poštujuæi i
pridržavajuæi se svadbenih slavljenièkih pravila. Život se ne
smije zloupotrijebiti i poziv na gozbu se ne smije odbaciti,
niti ga ignorirati. Bog Otac nas za tu gozbu života oblaèi u
ruho svoga Sina. To simbolizira ono svadbeno ruho o kojem
govori današnji evanðeoski tekst i prijekor gostu koji je ušao
bez svadbenog ruha", rekao je nadbiskup Hraniæ.
Dodao je kako je akademsko obrazovanje svadbeno ruho
koje nas priprema, èini dostojnima za sveèanost života,
kreativnost i stvaralaštvo, poduzetništvo i odgovornost,
znanstveni i kulturni rad, za slavlje osobnog života, života
svoje obitelji. "I danas nas, èlanove akademske zajednice
našega sveuèilišta, Bog Stvoritelj i Otac poziva – doðite na
svadbu! Obucite svadbeno ruho. Radujte se životu i
postanite njegovi dionici! Isus, koji sjedi s desne Oèeve,
ulazi u naš zemaljski sastanak da nas ohrabri, oèisti od
ljudskih slabosti, sebiènosti i grijeha, da nas po sakramentu
pomirenja okupa i obuèe u svadbeno ruho, suoblièi nas
svome životu. Za euharistijskim stolom, po svetoj prièesti
nudi svakom od nas svadbeno ruho posveæenja te predokus
zajedništva sa svim ljudima i s Bogom za vjeènim nebeskim
stolom. Sveuèilišno obrazovanje i sakramentalni život:
prekrasno ruho za svadbu života", zakljuèio je homiliji
nadbiskup Hraniæ.
Domovinske vijesti
Blagoslov spomenika Ivanu Pavlu II. u Omišlju
Rijeka, 12.10.2014. (IKA) - Sveti Ivan Pavao II. dobio je
dostojno spomen-obilježje na otoku Krku, u Omišlju pored
aerodroma na kojega je blaženik sletio 5. lipnja 2003. godine
zapoèevši tako svoj treæi apostolski posjet Hrvatskoj i 100.
putovanje izvan Italije. Bronèani spomenik sv. Pape
blagoslovio je 12. listopada krèki biskup Valter Župan, a na
sveèanosti su sudjelovali i predstavnici sedam krèkih opæina.
Njihovo sudjelovanje govori kako je taj dogaðaj upisan u
povijest otoka Krka kao jedinstven i neponovljiv, a to su
uoèi blagoslova potvrdili župnik Omišlja Anton Bozaniæ i
naèelnica opæine Mirela Ahmetoviæ. Nositelj projekta
postavljanja spomenika je Krèka biskupija, a u njegovu
realizaciju ukljuèile su se sve lokalne zajednice na Krku. Kip
je postavljen uz glavnu cestu koja preko Krèkog mosta vodi
u unutrašnjost otoka, tako da æe ga moæi vidjeti svaki putnik,
mještanin ili turist koji preko mosta doðe na Krk. Biskup je
podsjetio koliko je Ivan Pavao II. volio Hrvatsku i na kraju
citirao rijeèi upisane na spomenik, "Sveti Ivane Pavle II.
moli za nas", te dodao "moli za nas jer smo u potrebi".
Župnik Bozaniæ objasnio je kako je izravni poticaj za
postavljanje spomen obilježja bilo ovogodišnje proglašenje
svetim prvog pape koji je stupio na krèko tlo. Na svojem
treæem posjetu Hrvatskoj Ivan Pavao II. sletio je u zraènu
luku na Krku, nedaleko Omišlja, te je zatim katamaranom iz
Omišlja doplovio u Rijeku gdje je pet dana boravio. Iz
Rijeke je posjetio i druge gradove, Ðakovo, Osijek,
Dubrovnik i Zadar, a svaki put kada bi avionom odlazio i
vraæao se, prolazio je kroz Omišalj. Spomenik je u bronci
izradio akademski kipar Vid Vuèak i pun je simbolike. Papa
stoji s uzdignutom desnom rukom koja blagoslivlja, dok je
lijevom oslonjen na križ, odnosno Isusa Krista. Njegov vedri
lik zraèi duhovnošæu, a postavljen je tako da bude blizu
naroda, na vrhu stiliziranog vala od kamena.
54. planinarski križni put u organizaciji Ekosspiritusa
Pobožnost održana trasom Sveti Križ Zaèretje – Zabok Bedekovèina
Sveti Križ Zaèretje/Bedekovèina, 12.10.2014. (IKA) –
Tradicionalni 54. planinarski križni put u organizaciji
zajednice Ekosspiritus, a pod pokroviteljstvom Ureda za
pastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije, održan je u
subotu, 11. i nedjelju, 12. listopada, pod geslom "Ja sam trs,
a vi loze" (Iv.15, 5), izvijestili su iz Ureda za pastoral mladih
Zagrebaèke nadbiskupije. Mladi hodoèasnici 54. planinarski
križni put zapoèeli su u župi Uzvišenja svetoga Križa u
Svetom Križu Zaèretju, nakon èega su se uputili prema
Zaboku gdje su uz katehetski program i misno slavlje
završili prvi dan tradicionalne pobožnosti. Križni put završen
je u nedjelju euharistijskim slavljem koje je u župnoj crkvi u
Bedekovèini predvodio povjerenik za pastoral mladih
Zagrebaèke nadbiskupije Ivica Budinšæak.
Sveèanom ulaznom procesijom i uz pjesmu, mladi
hodoèasnici stigli su pred oltar župne crkve Sv. Barbare da
bi izmolili posljednju postaju križnoga puta u kojoj su
razmišljali o poraženosti. Uslijedilo je misno slavlje koje je
zapoèelo pozdravnim govorima mjesnog župnika Željka
Horvata i povjerenika vlè. Budinšæaka.
Listajuæi knjižicu križnoga puta, vlè. Ivica poèeo je nabrajati
njegove postaje: razoèaran, nevjeran, snužden, lijen,
agresivan, nedruštven, konfliktan, neodluèan, poroèan,
mrzovoljan, neprirodan, nezapamæen, nekritièan, poražen.
Mlade je potom postavio pitanje: "Tko od nas nikada nije
osjetio ovako nešto u svome život?" Razmišljajuæi o tom
pitanju, istaknuo je kako je siguran da "svakoga dana svatko
od nas osjeti barem jednu postaju, ali da breme svih tih
15. listopada 2014. broj 41/2014
19
Domovinske vijesti
postaja postane preteško kada nemamo snage doæi pred
Boga, kada nemamo snage doæi pred oltar u Oèevu domu".
"Možda u ovom trenutku nemaš snage promijeniti se i
donijeti neke odluke, ali doði sa mnom. Što ti nedostaje, ja
æu ti dati. Što sumnjaš, ja æu posvjedoèiti. Želim li uzdiæi
Isusa? Proslaviti ga u svom životu? Ja sam trs, a vi loze,
kaže Isus. Što znaèi loza, ako trsa nema? Nema od èega
prolistati i dati rod. Možda u ovome trenutku neæeš dati
maksimalno roda, ali polako korak po korak. Daj Gospodinu
sve ono u èemu si jak i ono u èemu si slab. Imaj snage reæi
Isusu: 'Raèunaj na mene!', 'Oprosti'. Da, naði snage reæi
oprosti jer tada si Bogu i ljudima najbliži", poruèio je vlè.
Budinšæak.
Priopæenje Tiskovnog ureda HBK
Hrvatska biskupska konferencija dala dopuštenje da se
ispred crkvi mogu prikupljati potpisi za pokretanje
referenduma protiv monetizacije hrvatskih autocesta
Zagreb, 13.10.2014. (IKA) - Organizacijski odbor "Ne
damo naše autoceste!" zatražio je od Hrvatske biskupske
konferencije dopuštenje da se ispred crkvi mogu prikupljati
potpisi za pokretanje referenduma. Biskupi nemaju ništa
protiv navedenog referenduma ukoliko on pridonosi i služi
opæem dobru u hrvatskom društvu.
Buduæi da se ovime ne krše pozitivni državni zakoni i
propisi RH niti se narušavaju kršæanske vrijednosti, daje se
moguænost inicijativi "Ne damo naše autoceste" prikupljati
potpise na prostoru ispred crkvi, navodi se u priopæenju
Tiskovnog ureda HBK objavljenom 13. listopada.
Rijeka: Objavljena Pastoralna uputa u svezi dopuštanja
održavanja koncerata u crkvama
Odredbama se želi pomoæi u oèuvanju vlastitog znaèaja
crkve koja je namijenjena prvenstveno liturgijskim slavljima,
molitvi, šutnji i sabranosti
Rijeka, 13.10.2014. (IKA) - Povjerenstvo za liturgijski
pastoral i crkvenu glazbu Rijeèke nadbiskupije objavilo je
Pastoralnu uputu u svezi dopuštanja održavanja koncerata u
crkvama. Uputu prenosimo u cijelosti:
Buduæi da je, u više navrata i sa više strana, na ovaj
Ordinarijat upuæivan zahtjev za objavljivanjem jasnih i
preciznih normi kojima se regulira izvoðenje koncerata u
sakralnim prostorima – crkvama, ovom Pastoralnom uputom
se nastoje donijeti jasni kriteriji koji su odluèujuæi pri
odobravanju ili uskraæivanju dopuštanja izvoðenja koncerata
u prostoru crkve.
Takve norme i uredbe moguæe je donijeti iskljuèivo na
temelju onoga kako se definira crkveni prostor. Kako je
prethodno reèeno, radi se o sakralnom prostoru, a ne o bilo
kojem "javnom mjestu". Crkva, kao sakralni prostor, definira
se kao "kuæa Božja" i "kuæa molitve"; stoga, kanonsko pravo
i odreðuje "neka se u sveto mjesto pripusti samo ono što
služi vršenju i promicanju kulta pobožnosti i vjere, a neka se
zabrani što nije u skladu sa svetošæu mjesta" (kan. 1210). U
spomenutoj odredbi Zakonika kanonskog prava izreèen je
temeljni kriterij prema kojem se odreðuje za koju glazbu se
može dopustiti izvoðenje u crkvi, a za koju se ne može
dopustiti. Izvoðenje npr. narodnih i rodoljubnih pjesama,
koliko god one "plemenite" i "pristojne" bile, u redovitim
prilikama ne pripada sakralnim prostorima.
Uz zauzetost za oèuvanje svetosti sakralnog prostora, Crkva
takoðer preporuèuje neka se "najveæom brigom èuva i
promièe blago svete glazbe" (SC 14) koja je sastavljena za
liturgiju i koja se nadahnjuje tekstovima Svetog Pisma i
liturgije, ili je usmjerena èašæenju Bl. Djevice Marije,
20
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
svetaca i svetih vremena. Takva glazba može naæi mjesto u
crkvama i izvan liturgijskog slavlja.
U smislu opæih normi, kojima bi se u ovoj materiji biskupi,
župnici i rektori crkava trebali voditi, Kongregacija za
božanski kult i disciplinu sakramenata izdala je 5. studenoga
1987. Instrukciju Koncerti u crkvama u kojoj propisuje kako
"treba na vrijeme pismeno zamoliti Ordinarija za održavanje
koncerta, naznaèiti datum i program s djelima i imenima
autora". Nakon dobivene dozvole Ordinarija župnici i rektori
crkava mogu "dopustiti upotrebu crkve korovima i
orkestrima koji ispunjavaju naznaèene uvjete". Prilikom
takvih koncerata u crkvama "izvoðaèi i slušatelji moraju biti
odjeveni i ponašati se sukladno sakralnom obilježju crkve", a
"ulaz u crkvu mora biti slobodan". Organizatori koncerta,
gledom na obešteæenje za korištenje sakralnog prostora, ne
smiju prodavati ulaznice pred (ili u) crkvama.
Ovim se odredbama želi pomoæi u oèuvanju vlastitog
znaèaja crkve koja je namijenjena prvenstveno liturgijskim
slavljima, molitvi, šutnji i sabranosti. To pak nikako ne znaèi
da se Crkva ne zanima za glazbenu umjetnost. Naprotiv,
tijekom cjelokupne svoje povijesti ona je promicala blago
svete glazbe. U koncilskoj poruci umjetnicima (8. prosinca
1965.) biskupi su izrièito zamolili kršæanske glazbenike neka
"svoje talente stave u službu božanske istine" jer "svijet u
kojem živimo ima potrebu za ljepotom koja unosi radost u
srca ljudi".
U skladu s navedenim opæim normama, prilikom dopuštanja
održavanja koncerata u crkvama, potrebno je uèiniti
slijedeæe:
Neka župnik ili rektor crkve popratnim dopisom molbi
naruèitelja koju je primio, navede razloge zašto se traži
izvoðenje koncerta u crkvi. Neka u tom dopisu izrazi i svoje
mišljenje o izvoðenju koncerta. Ordinarijat æe uzeti u
razmatranje samo one dopise koji budu stizali preko župnika
ili rektora crkava.
Neka se uz dopis župnika ili rektora crkve dostavi i preslika
molbe naruèitelja koncerta s jasno naznaèenim podacima o
vremenu izvoðenja, o izvoðaèu koncerta, o djelima koja se
kani izvoditi (naslov djela i ime autora). Po prispijeæu dopisa
molbu æe razmotriti mjesni Ordinarij te uputiti odgovor
župniku ili rektoru crkve koji potom mora slijediti odluku
mjerodavne Crkvene vlasti.
Izvoðaèi i publika moraju biti odjeveni i ponašati se na naèin
koji odgovara svetosti mjesta u kojem se nalaze.
Izvoðaèi ne smiju biti smješteni u svetištu. Najveæe
dostojanstvo valja iskazati oltaru, ambonu i mjestu
predsjedatelja (sedes); Presveti Oltarski Sakrament treba biti
pohranjen na doliènom i sigurnom mjestu (usp. Kan. 938 §4).
Svjesni smo kako je nedostatak odgovarajuæih prostora za
koncertne izvedbe razlog što u velikoj mjeri organizatori
koncerata isto nastoje ostvariti u crkvenim prostorima te da u
svojoj dobroti i razumijevanju te problematike mnogi
župnici i rektori crkava vrlo rado i bez veæih problema
ustupaju sakralni prostor za izvoðenje koncerata. Sa gore
navedenim normama, koje pri organiziranju takvih kulturnih
dogaðanja u crkvama valja slijediti, želimo naglasiti i
zaštititi sakralnost i svetost bogoslužnih mjesta koja se,
ukoliko ne postoje jasni kriteriji, vrlo jednostavno svedu na
aule gdje je svejedno slavi li se u njima liturgija Crkve ili se
izvodi kakav dramski ili glazbeni komad. Vjerujemo kako æe
obdržavanje ovih normi i slijeðenje propisane procedure
umanjiti taj rizik, a doprinijeti vrednovanju crkvenog
prostora kao svetog i sakralnog, èak i onda kada se u njemu
održavaju dogaðanja koja nisu tipièno liturgijskog karaktera,
kaže se u Uputi s nadnevkom od 13. listopada 2014. koju
potpisuje voditelj povjerenstva za liturgijski pastoral i
crkvenu glazbu Rijeèke nadbiskupije vlè. mr. Mario Geriæ.
ika
Sveæenièka skupština Gospiæko-senjske biskupije
Gospiæ, 13.10.2014.
(IKA) - U dvorani biskupskog
ordinarijata u Gospiæu održana je 13. listopada osma
Skupština sveæenika u Gospiæko-senjskoj biskupiji. Nakon
molitve Treæega èasa iz Èasoslova, okupljene je sveæenike
pozdravio biskup Mile Bogoviæ te predstavio dnevni red
skupštine, dodavši, baš kao što to stalno èini papa Franjo,
svoj pastirski poticaj na radosno naviještanje Evanðelja,
poglavito u novoj biskupijskoj pastoralnoj godini - Godini
Evanðelja.
Voðenje skupštine nastavio je generalni vikar mons.
Tomislav Šporèiæ te je nakon kratkog pozdrava i uvoda
najavio predavaèa dr. Milana Šimunoviæa i temu "Kako
naviještati i prenositi Radosnu vijest". Široku i iscrpnu temu
prof. Šimunoviæ obradio je u sedam toèaka. Nakon uvoda
pod naslovom Zašto novi radosniji navještaj?, slijedili su
podnaslovi Zahtjevnost Evanðelja, obilježena radošæu;
Misijska preobrazba "Crkve izlaska" i nužnost nekih
pastoralnih zaokreta; Povratak Evanðelju – kako naviještati?;
prema promjeni mentaliteta (mentalnih sklopova) i usvajanju
novih "stilova" za novu evangelizaciju; Preobrazba župne
zajednice; Preporuka: biblijsko-evangelizacijske veèeri (za
mlade i odrasle). Poslije kratkog pregleda "evolucije" pojma
"nove evangelizacije" – za koju je papa Ivan Pavao II. veæ
godine 1983. istaknuo da nije rijeè o reevangelizaciji nego
naprosto o "novoj evangelizaciji", i to "novoj u izrièaju,
naèinu i žaru" - predavaè je cijelo izlaganje zasnovao na
pobudnici pape Franje "Radost Evanðelja", koja daje
smjernice za "novu evangelizaciju", a na pojedinim je
biskupijama i župnim zajednicama da traže "nove putove"
naviještanja, pri èemu je najprije potrebno buditi svijest "da
cijela Crkva, kao Božji narod, evangelizira". Pritom valja
voditi raèuna da, premda je Evanðelje uvijek isto, "nova
evangelizacija" u biti znaèi novi odgovor na "znakove
vrjemena", na nove "kulturne scenarije", da bi se izišlo iz
rastuæih oblika "duhovne pustinje", kako je papa Franjo
znakovito istaknuo.
Središnji dio Šimunoviæeva izlaganja trebao je dati odgovor
na pitanje kako naviještati. Uz radost, koja mora biti
temeljna oznaka svakog navještaja i navjestitelja, u tom
smislu valja odluènije govoriti da je Isus Krist jedini
spasitelj èovjeka i pokazivati kršæanstvo kao "radosnu
vijest". Takoðer, posebno je važno ne poèinjati uvijek od
"grešne uvjetovanosti èovjeka", jer Isus je istaknuo da nam
je donio "život u izobilju", te stalno valja naglašavati da je
èitav Božji narod pozvan naviještati Evanðelje. Ipak, u svim
sredinama i životnim okolnostima potrebno je usvojiti svijest
"da nijedna motivacija neæe biti dovoljna ako u srcu ne bude
gorio plamen Duha Svetoga" odnosno ako "nema duhovnosti
koja može promijeniti srce". Zato je potrebno gajiti
molitveni susret s Božjom rijeèi, nastojati da se radosna
evangelizacija pretaèe u ljepotu liturgije, poticati sve
"duhovne pokrete" da budu više u službi misijskog poslanja
Crkve, ispravno vrjednovati "evangelizacijsku snagu puèe
pobožnosti" itd.
U završnom poglavlju glede potrebne preobrazbe župne
zajednice predavaè je naglasio važnost župne kateheze i
uloga "živih vjernièkih krugova", kao mjesta "uèenja i
življenja" te slobodnog i spontanog iznošenja svih pitanja i
problema u raspravi o svim izazovima koje pred vjernika
postavlja suvremena kultura. Na kraju je mons. Šimunoviæ
sveæenicima posvijestio kako "definitivno nastupa
misionarska situacija, slièna dobrim dijelom onoj u prvim
stoljeæima Crkve, u kojoj se još ne snalazimo jer još uvijek
raèunamo na tradicionalne aparate prenošenja vjere koji su
koncipirani za veæ prošla vrjemena". Konkretno za Godinu
Evanðelja sveæenicima je, iznoseæi i vlastita pastoralna
Domovinske vijesti
iskustva, posebno preporuèio širenje Biblije u obiteljima,
poticanje naroda na pozorno slušanje i èitanje Rijeèi Božje i
gdje god je moguæe, makar s malim brojem vjernika,
osnivanje biblijskih zajednica i održavanje biblijskih veèeri
za sve uzraste.
U nastavku skupštine, nakon kraæe rasprave o izloženoj temi
i stanke, biskup Bogoviæ izvijestio je o stanju u biskupiji od
prošle skupštine, s posebnim naglaskom na stanje klera, pri
èemu je s radošæu pozdravio nove sveæenike iz drugih
biskupija ili redovnièkih zajednica. Nije propustio podsjetiti
na svoj odlazak u mirovinu, a jasno je istaknuo i svoju
potporu novom referendumu glede tzv. monetizacije
hrvatskih autocesta te je najavio gradnju crkve u Donjem
Lapcu. Potom je iznio kratka izvješæa i obavijesti iz
biskupijskih ustanova i ureda (Kaptol, Kancelarija,
Katehetski, Ekonomat, Caritas), a nakon biskupa je mons.
Tomislav Rogiæ predstavio izvještaje iz deset biskupijskih
povjerenstava.
Posljednji dio skupštine posveæen je biskupijskom
pastoralnom planu 2014./2015., iz kojega je mons. Šporèiæ
posebne naglaske stavio na sljedeæe programe: biskupijski
susret Župnih pastoralnih vijeæa (Otoèac, 19. listopada),
Teèaj vjere za župne suradnike (održava se u Otoècu), Drugi
nacionalni susret obitelji (Trsat, 19. travnja 2015.), a Teèaj
animatora za mlade predstavio je novi biskupijski povjerenik
za mlade vlè. Josip Šimatoviæ. Skupština, na kojoj su
sudjelovali gotovo svi sveæenici djelatni u biskupiji, završila
je bratskim objedom u blagovalištu ordinarijata, gdje se
nastavila rasprava o aktualnim temama, a biskup je takoðer
ponovno pozdravio nove sveæenike, posebno redovnike koji
su od kolovoza rasporeðeni na službe u Gospiæko-senjskoj
biskupiji.
Premijer Milanoviæ primio kardinala Puljiæa
Zagreb, 13.10.2014. (IKA) - Predsjednik Vlade Republike
Hrvatske Zoran Milanoviæ susreo se 13. listopada u Banskim
dvorima u Zagrebu s vrhbosanskim nadbiskupom
kardinalom Vinkom Puljiæem. Premijer Milanoviæ i kardinal
Puljiæ razgovarali su o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini,
stanju u Vrhbosanskoj nadbiskupiji te naèinima na koje
hrvatska država i Vlada mogu pomoæi poboljšanju situacije u
kojoj se nadbiskupija nalazi, izvijestila je Vladina Služba za
odnose s javnošæu. Sastanku je nazoèio i ministar pravosuða
Orsat Miljeniæ, predsjednik Komisije za odnose s vjerskim
zajednicama Vlade Republike Hrvatske.
Don Ante Matuliæ novi dekan Hvarskoga dekanata
Hvar, 13.10.2014. (IKA) - Don Antu Matuliæa, župnika
župe Stari Grad, sveæenici Hvarskoga dekanata izabrali su, a
potom ga je hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk
13. listopada dekretom imenovao za dekana na tri godine, s
moguænošæu reizbora te èlanom Prezbiterskog i
Savjetodavnog vijeæa. Tu službu dosad je u èetiri mandata
obnašao župnik Vrboske i Vrisnika don Emil Pavišiæ komu
je biskup Štambuk zahvalio, a novom dekanu poželio
uspješan rad i preporuèio da prouèi Zakonik Katolièke Crkve
i moli za sveæenike svog dekanata koje æe predvoditi.
Don Ante Matuliæ roðen je u Supetru 13. kolovoza 1977.
godine, a s ocem Antom i majkom Tomažinom r. Cvitaniæ
živio je u Postirima na Braèu. Za sveæenika je zareðen 24.
lipnja 2006. godine u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Postirima.
Dosad je bio župnik Brusja i Velog Grablja i župni vikar u
Hvaru, župni vikar u Visu i Komiži te župnik Splitske i Dola
na otoku Braèu. Veæ duže vremena je biskupijski povjerenik
za mlade.
15. listopada 2014. broj 41/2014
21
Domovinske vijesti
Zapoèela Ðakonska pastoralna godina 2014/2015.
Zagreb, 13.10.2014. (IKA) - Program Ðakonske pastoralne
godine 2014/2015., koji prireðuje Nadbiskupijski pastoralni
institut u Zagrebu, zapoèeo je u ponedjeljak 13. listopada. U
uvodnom susretu okupljenim ðakonima obratili su se rektor
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa mr. Anðelko
Košæak, i ravnatelj Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i
voditelj Ðakonske pastoralne godine dr. Josip Šimunoviæ,
koji su predstavili ovogodišnji program Ðakonske pastoralne
godine te Nadbiskupijski pastoralni institut.
Program Ðakonske pastoralne godine sastoji se od tri dijela:
obrazovno-studijskog, koji se održava u šest studijskih
tjedana u organizaciji Instituta; pastoralno-praktiènog
pastoralnog praktikuma, koji se odvija u župama; kao i
odgojno-duhovnog, za koji su zadužene Nadbiskupsko
bogoslovno sjemenište i redovnièke formacijske kuæe.
Prvi studijski tjedan posveæen je upoznavanju i ureðenju
Zagrebaèke nadbiskupije i pastoralnoj brizi u njoj te
uvodnim predavanjima iz homiletike i župne administracije.
U sljedeæim studijskim tjednima, u studenom, sijeènju,
veljaèi i travnju, naglasak æe biti stavljen na permanentnu
izobrazbu, elemente službe nauèavanja, posveæivanja i
upravljanja župnika i župnog vikara te na odnose koji
vladaju u crkvenoj zajednici. Krajem travnja ðakoni æe na
duhovno-studijskom putovanju posjetiti Crkvu u Bosni i
Hercegovini. Polovicom svibnja ðakoni imaju komisijski
ispit nakon kojega slijedi podjela diploma o postignutoj
sveæenièkoj spremi koju izdaje Nadbiskupijski pastoralni
institut.
Ove pastoralne godine program pohaða ukupno 27 ðakona,
pripravnika za prezbiterat, iz Zagrebaèke nadbiskupije,
Zadarske nadbiskupije, Varaždinske biskupije, Sisaèke
biskupije, Bjelovarsko-križevaèke biskupije, Vojnog
ordinarijata, Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i
Metoda iz Zagreba, Franjevaèke provincije sv. Jeronima iz
Zadra, Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja
BDM, Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca
konventualaca,
Hrvatske
dominikanske
provincije
Navještenja BDM, Hrvatske karmelske provincije sv. Josipa
i Družbe misionara Krvi Kristove.
Požega: Molitveno bdjenje uoèi svetkovine
U katedrali Sv. Terezije Avilske biskup Škvorèeviæ
blagoslovio obnovljene slike
Požega, 14.10.2014. (IKA) - U predveèerje svetkovine
zaštitnice požeške katedrale sv. Terezije Avilske, 14.
listopada, održano je u toj crkvi molitveno bdjenje. Na
poèetku slavlja biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je obred
blagoslova obnovljene slike sv. Terezije s glavnog oltara i
dviju manjih slika, medaljona s poboènih oltara sv. Ivana
Nepomuka i sv. Mihaela Arkanðela.
Biskup je predstavio stanje slika prije njihove obnove i
njihov izgled nakon provedenog zahvata restauriranja te je
kazao: "Tijekom protekle tri godine izvedeni su opsežni
konzervatorsko-restauratorski radovi na slici sv. Terezije
Avilske s glavnog oltara požeške Katedrale. Radove je
izvodila tvrtka 'DOK-ART', obrt za restauriranje umjetnina u
Zagrebu pod vodstvom Andreja Dokiæa. Provedene su
najprije istražne radnje koje su otkrile da je originalnu sliku
iz 18. stoljeæa prigodom obnove crkve Sv. Terezije krajem
19. stoljeæa u potpunosti preslikao autor V. Baždar i da se
ispod nje nalazi drugi puno stariji oslik u relativno dobrom
stanju. Nakon toga otkriæa krenulo se u velike
konzervatorsko-restauratorske radove, kemijsko i mehanièko
uklanjanje preslika, podljepljivanje slikanog sloja, kemijsko
èišæenje novootkrivene slike, kitanje ošteæenja, retuš i
22
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
zaštitno lakiranje. Obnovljena slika je u srpnju ove godine
vraæena na glavni oltar katedrale Sv. Terezije u njezinom
punom sjaju, izvornoj živosti, snazi i uvjerljivosti.
Istovremeno s radovima na obnovi dr. Mirjana Repaniæ
Braun s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu poduzela
je istraživanje autora slike te je na temelju arhivskih
dokumenata i usporedbe s umjetnièkim djelima u Austriji,
Èeškoj i drugdje u inozemstvu došla do neoborivog dokaza
da je slika s glavnog oltara katedrale Sv. Terezije Avilske u
Požegi djelo poznatoga beèkog slikara Caspara Franza
Sambacha, i da ju je prigodom posvete crkve godine 1763.
darovala carica Marija Terezija posredstvom zagrebaèkog
biskupa Franje Thauzyja zajedno s kaležom i misnim
odijelom. To otkriæe ponukalo je da se ove godine na
slikama sv. Ivana Nepomuka i sv. Mihaela Arkanðela s
boènih oltara Katedrale provedu restauratorski istražni
radovi koji su utvrdili postojanje starijih slika ispod preslika
jednako kao i na slici sv. Terezije na glavnom oltaru.
Sljedeæe godine trebali bi se nastaviti radovi na obnovi tih
oltarnih pala te æe slike nakon uklanjanja sloja koji je
naknadno nanesen krajem 19. stoljeæa poslije više od stotinu
godina oèitovati svoju izvornu kvalitetu. Na malim slikama,
medaljonima Majke Božje s Djetetom Isusom na boènom
oltaru sv. Ivana Nepomuka i Trnjem okrunjenog Isus na
oltaru sv. Mihaela Arkanðela, otkriveno je da su takoðer bile
u potpunosti preslikane te su po završetku radova na slici sv.
Terezije uzete u postupak obnove. Medaljoni su bili u lošem
stanju te ih je bilo potrebno ojaèati novim platnom, odnosno
dublirati na novi nosaè. Nakon konzervatorskorestauratorskih radova vraæen je njihov izvorni oslik koji
svjedoèi o vrlo vrijednim i kvalitetnim starim slikama. One
su u rujnu 2014. postavljene na oltare zajedno s
restauriranim
ukrasnim
okvirima.
Zahvaljujemo
Ministarstvu kulture Republike Hrvatske za financijsku
potporu u obnovi slike sv. Terezije a Požeškoj biskupiji za
obnovu dvaju spomenutih medaljona na boènim oltarima. S
blagoslovom koji sada zazivamo na ta obnovljena djela,
predajem ih vjernicima na štovanje a svima na divljenje
njihovoj ljepoti."
Dok je biskup blagoslovljenom vodom škropio i kadio
obnovljenu sliku sv. Terezije, svi nazoèni pjevali su himan
Svetici u èast "U onaj dan poletjela". Slijedila je služba prvih
veèernjih hvala u èast sv. Terezije. Prije evanðeoskog
hvalospjeva "Velièa duša moja Gospodina" sveèano je na
poèasno mjesto postavljena relikvija sv. Terezije a sva
katedralna zvona obznanila su poèetak svetkovine Zaštitnice
stolne crkve.
Potom su uèenici Katolièke gimnazije u Požegi, kojoj je sv.
Terezija takoðer zaštitnica, zajedno s drugim mladima grada
Požege predvodili molitveno bdjenje pred Presvetim,
ostvarivši poseban ugoðaj sabranosti i snažnog duhovnog
ozraèja.
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Zbor "Zoraniæ" gostovao u misiji u Londonu
London, 5.10.2014. (IKA) - U londonskoj crkvi Presvetoga
Srca, redovnom nedjeljnom okupljalištu Hrvata, hrvatski
zbor "Zoraniæ" iz Zadra nastupio je u nedjelju 5. listopada na
misi koju je predvodio voditelj HKM London fra Ljubomir
Šimunoviæ uz suslavlje vlè. Paula Teece, sveæenika
londonske nadbiskupije Southwark.
Nakon mise "Zoraniæ" je izveo izbor skladbi iz bogatog
repertoara, predstavivši tako hrvatsku kulturu, jezik i
obièaje. Zahvalivši im na nastupu, posebno istaknuvši
dirigenta Juricu Šošu, fra Ljubomir je nakon koncerta
naglasio kako je "Zoraniæ" najbolji primjer kako možemo
biti ponosni na baštinu koja nas obvezuje.
Za vrijeme mise prikupljen je prilog za izgradnju crkve
Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu.
Intervent kardinala Bozaniæa na Biskupskoj sinodi
Zagrebaèki nadbiskup govorio o pozivu muškarca i žene na
sakrament ženidbe
Vatikan, 7.10.2014.
(IKA) - Na Treæoj izvanrednoj
Biskupskoj sinodi na temu "Pastoralni izazovi vezani uz
obitelj u kontekstu evangelizacije" koja se održava od 5. do
19. listopada u Vatikanu, zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ sudjeluje uime Hrvatske biskupske
konferencije.
Tijekom jutrošnje druge opæe kongregacije Treæe izvanredne
Biskupske sinode kardinal Bozaniæ imao je intervent
prilikom kojeg je govorio o pozivu muškarca i žene na
sakrament ženidbe, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke
nadbiskupije.
Hodoèašæe vjernika Šibenske biskupije u Poljsku
Šibenik, 11.10.2014. (IKA) - Oko 350 vjernika Šibenske
biskupije predvoðenih šibenskim biskupom Antom Ivasom
sudjelovalo je od 5. do 11. listopada na biskupijskom
hodoèašæu u sveta mjesta južne Poljske. Prvo odredište bila
je Èenstohova i njezino marijansko svetište na Jasnoj Gori.
Osim privatnih pobožnosti, slavili su zajednièko
euharistijsko slavlje u kapeli Uznesenja Marijina, sudjelovali
na veèernjim pobožnostima zatvaranja Gospine ikone, kao i
na ranoj pobožnosti otvaranja slike tijekom mise koju je
predvodio biskup Ivas.
Treæeg dana hodoèasnici su posjetili Wieliczku, grad u
blizini Krakova, i njegov poznati Rudnik soli, koji je godine
1978. upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine.
Posebnu pozornost privlaèi velièanstvena podzemna crkva
Sv. Kinge, najveæa podzemna crkva na svijetu.
Hodoèašæe se nastavilo u središtu Krakova gdje su
hodoèasnici s biskupom slavili euharistijsko slavlje u
velebnoj bazilici Djevice Marije pod kojom su, buduæi da se
taj dan slavio Dan neovisnosti Republike Hrvatske, molili za
domovinu. Èetvrtog dana hodoèašæa odredište su bile
Wadowice, rodno mjesto sv. Ivana Pavla II. Vjernici su
slavili misu u crkvi Papina krštenja koja je posveæena
Prikazanju BDM. Nakon toga su hodoèasnici obišli muzej u
rodnoj kuæi sv. pape Ivana Pavla II. i karmeliæansku crkvu
Sv. Josipa.
Program se nastavio posjetom koncentracijskom logoru
Auschwitz u blizini grada Oswiecima. Tijekom obilaska
hodoèasnici su molili za sve žrtve znanih i neznanih logora
svuda po svijetu.
Posljednji dan hodoèašæa bio rezerviran za razgledavanje
Krakova.
Boravak u Poljskoj završio je posjetom svetištu Milosrdnog
Isusa u Lagiewnikiju. U svetištu se nalaze grob sv. Faustine
Kowalske i slika Milosrdnog Isusa iz 1943. godine. Svetište
je u sklopu samostana sestara Naše Gospe od milosrða u
kojem je neko vrijeme živjela i 1938. umrla sv. Faustina.
Vjernici su na grobu sv. Faustine izmolili krunicu Božjeg
milosrða i iskazali poèast pred njezinim relikvijama.
Zlatna harfa Subotièke biskupije
Subotica, 11.10.2014. (IKA) - U subotu 11. listopada održan
je 28. po redu susret djeèjih pjevaèkih zborova Subotièke
biskupije - Zlatna harfa. Nastupilo je tristotinjak djece u
jedanaest zborova. Susret je poèeo misom koju je predvodio
župnik-domaæin dr. Marinko Stantiæ. On je održao i
prigodnu propovijed kroz razgovor s djecom. Župnik je dao
izraditi i posebnu misnicu i štole sveæenicima sa zaštitnim
znakom ovogodišnje Zlatne harfe.
Nakon mise održan je nastup zborova. Svaki zbor je izveo
po jednu pjesmu. Nakon druženja i domjenka koje su za svu
djecu priredili domaæini, bilo je natjecanje u tri djeèje igre uz
oduševljeno navijanje svih sudionika Zlatne harfe.
Èitav program održan je ispred crkve i u dvorištu župe.
I ovogodišnju Zlatnu harfu organizirao je Glazbeni odjel
Katolièkoga društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan
Antunoviæ" na èelu s proèelnikom Miroslavom Stantiæem i
uz suradnju katehistica i župnika.
U Gradiæima završeni 11. "Didakovi dani"
Gradniæi, 12.10.2014. (IKA) – Veèernjim misom u župnoj
crkvi Sv. Blaža u Gradniæima u nedjelju 12. listopada
završeni su "Didakovi dani", petodnevna kulturna
manifestacija ove godine jedanaesta po redu, koju veæ
tradicionalno uprilièuje rodna župa fra Didaka Buntiæa
Gradniæi i župni HKUD "Didak". Posveæeni su tom
glasovitom hercegovaèkom fratru, prosvjetitelju, vizionaru,
humanisti, odgojitelju i spasitelju od smrti glaðu desetke
tisuæa hercegovaèke djece. Nakon veèernje mise u staroj
crkvi predstavljena je knjiga fra Petra Bakule "Muèeništva u
franjevaèkoj opservantskoj misiji u Hercegovini", koju je
pred mnoštvom vjernika, štovatelja lika i djela fra Didaka,
predstavio dr. fra Robert Joliæ. Otvorena je i izložba
umjetnièkih djela skupine "Didak", èime je sveèano završena
manifestacija "Didakovih dana".
Kulturna manifestacija sveèano je otvorena 2. listopada u
Domu oružanih snaga BiH u Sarajevu, gdje je prikazan i
dokumentarni film "Didak", u režiji Marija Vasilja Totina, a
u glazbenom dijelu nastupili su uèenici Glazbene škole Pavla
Markovca iz Zagreba, Srednje muzièke škole iz Sarajeva,
Tamburaški orkestar Misericordia, HKUD "Didak" župe
Gradniæi te solisti iz Klagenfurta, Tuzle i Sarajeva.
Program se nastavio u utorak 7. listopada u Amfiteatru A. B.
Šimiæa Filozofskog fakulteta u Mostaru okruglim stolom na
temu "Lik i djelo fra Didaka Buntiæa". U èetvrtak 9.
listopada položeno je cvijeæe i zapaljene svijeæa kod spomenobilježja fra Didaka Buntiæa na Paoèi, gdje je roðen, u zatim
je zapoèela rad likovna kolonija akademskih slikara i kipara
skupine "Didak". U petak 10. listopada Dani su nastavljeni u
Majèinu selu u Bijakoviæima, gdje su koncert održali uèenici
Glazbene škole Pavla Markovca iz Zagreba, Tamburaški
15. listopada 2014. broj 41/2014
23
Crkva u Hrvata
orkestar Misericordia i HKUD "Didak" župe Gradniæi. U
subotu 11. listopada u župnoj crkvi Sv. Blaža u Gradniæima
održan je "Koncert odabranih", nastupila je Glazbena škola
Pavla Markovca iz Zagreba, Srednja muzièka škola iz
Sarajeva, Glazbena škola Široki Brijeg, solisti iz glazbenih
škola i HKUD "Didak" župe Gradniæi. Naveèer je u
Sportskom centru "Fra Didak Buntiæ"u Gradniæima održana
Veèer zajedništva u pjesmi i folkloru.
Inicijator i pokretaè te sada veæ tradicionalne manifestacije
je fra Marinko Šakota, župnik fra Didakove rodne župe, koji
je istaknuo je kako je fra Didak uzor i za sadašnje vrijeme,
jer nije djelovao samo na svom pastoralnom podruèju, veæ je
bio "uz narod", osjeæao njegovu patnju i tegobe, osobito za
teških godina Prvoga svjetskog rata, te uz svoje
prosvjetiteljsko djelovanje djelovao je i na svim drugim
podruèjima na kojima je pomagao braæi ljudima. "On je
osjetio potrebe naroda i kao vizionar je znao kako doæi do
rješenja. Buntiæ je takoðer bio i èovjek koji se angažirao,
pomagao je ljudima u gospodarstvu i spašavao je djecu od
gladi i to djecu svih nacija i vjeroispovijesti", istaknuo je
Šakota.
Misa za ramske žrtve
Rama, 12.10.2014. (IKA/KTA) - U župi Uznesenja BDM
Rama-Šæit, ispred skulpture Ramskoga križa, uz mnoštvo
vjernika slavljeno je u nedjelju 12. listopada euharistijsko
slavlje za sve ramske žrtve. Uz koncelebraciju devetorice
sveæenika misu je predslavio fra Stjepan Radiæ, župnik župe
Lepenica kod Kiseljaka. U propovijedi fra Stjepan izmeðu
ostaloga izrekao je rijeèi istinskog znaèenja kršæanskog
opraštanja,oèuvanja od osvete, vjere u providnost te
prepuštanja konaènog suda i osude dragome Bogu.
Euharistijsko slavlje uvelièali su èlanovi mješovitog zbora
župe Rama-Šæit pod ravnanjem s. Verene Rupèiæ.
Rijeèi dobrodošlice, zahvale, poticaja i obavijesti izrekao je
gvardijan i župnik u župi Rama-Šæit fra Tomislav Brkoviæ
koji je u završnom dijelu slavlja, nakon paljenja svijeæa pred
ploèama poginulih u podnožju skulpture Ramskoga križa,
predmolio i Molitvu opijela. Na misi su sudjelovali i
hodoèasnici iz župe BDM Kraljice apostola Zaprešiæ
predvoðeni župnim vikarom o. Goranom Živkoviæem, SAC.
Hrvatski veleposlanik Viloviæ u posjetu Hrvatskome
dušobrižnièkom uredu
Veleposlanik istaknuo važnost suradnje Crkve i hrvatskih
diplomatsko-konzularnih predstavništava u Njemaèkoj na
oèuvanju identiteta Hrvata
Frankfurt, 13.10.2014. (IKA) - Veleposlanik Republike
Hrvatske iz Berlina Ranko Viloviæ sa suprugom Ivankom, u
pratnji generalnog konzula Republike Hrvatske iz Franfurta
na Majni Josipa Špoljariæa sa suprugom Mirjanom, bio je u
ponedjeljak 13. listopada u prvome službenom posjetu
Hrvatskome dušobrižnièkom uredu u Frankfurtu na Majni,
gdje se susreo s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj
vlè. Ivicom Komadinom i osobljem ureda.
U prijateljskom razgovoru veleposlanik Viloviæ zanimao se
za stanje hrvatske katolièke zajednice u Njemaèkoj i
aktivnosti Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda u Frankfurtu, o
èemu je govorio delegat Komadina. Bilo je rijeèi i o
podruèjima zajednièke suradnje Ureda i hrvatskih
diplomatsko-konzularnih predstavništava u Njemaèkoj,
poglavito kad su u pitanju mladi.
"Posebno ono što zajedno s Crkvom moramo raditi jest
oèuvanje identiteta Hrvata, poglavito kod mlaðih generacija.
Pritom je važna integracija naših ljudi u njemaèko društvo,
24
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
ali nipošto asimilacija. Dakle, integracija da naši ljudi imaju
sve blagodati u ovoj zemlji, a da saèuvaju svoj nacionalni
identitet, a to je zajednièka briga svih – i nas koji u ovom
trenutku predstavljamo državu i onih koji predstavljaju
Crkvu. Dakle, na tom važnom podruèju pozvani smo
djelovati zajedno. Pritom je doprinos hrvatskih katolièkih
misija i zajednica i drugih važnih hrvatskih struktura od
velike važnosti. Vjera je takoðer jedan od važnih segmenata
identiteta", rekao je veleposlanik Viloviæ, koji je na službi
veleposlanika u Njemaèkoj nešto više od godinu dana,
posebno istaknuvši potrebu neprestanog njegovanja veza s
domovinom. Na susretu je dogovoreno kako æe se nastaviti
obostrani razgovori predstavnika hrvatskih diplomatskokonzularnih predstavništava i predstavnika domovinske
Crkve u Njemaèkoj kako bi se konkretizirala podruèja
zajednièkog djelovanja.
Duhovna obnova sveæenika Srijemske biskupije
Petrovaradin, 13.10.2014. (IKA/TU) - U Petrovaradinu je
13. listopada održana duhovna obnova sveæenika Srijemske
biskupije koji djeluju u Srijemu. Duhovnu obnovu vodio je
je vlè. Dragan Muharem, sveæenik Subotièke biskupije,
predavaè na Teološko-katehetskom institutu i urednik lista
"Zvonik". Tema duhovne obnove bila je "Hode i ne more se
(Iz 40,31)" – Sveæenici u današnjoj kulturi.
Voditelj duhovne obnove predstavio je istraživanje "Priester
2000" Paula Zulehnera i Ane Hennersperger, koje je
provedeno u Hrvatskoj, Švicarskoj, Austriji, Poljskoj i
Njemaèkoj u kojoj je obuhvaæeno više od 3000 sveæenika, a
u Hrvatskoj 333. Studija pod raznim vidovima govori o
sveæenièkom identitetu i njegovoj ugroženosti.
Koliko god možda a priori se smatra da su nepouzdanim
razlièita sociološka istraživanja, ona daju dva dobra razloga:
s jedne strane sveæenici bolje upoznaju sami sebe – vlastite
redove; s druge strane pomažu sveæenicima suoèiti se sa
stvarnošæu (kakva god da je) i sa javnošæu (kako nas ona
percipira).
U nastavku razmišljanja voditelj je ukazao da, ako se Crkva
trudi ostati važnim èimbenikom u nekom društvu, tada mora
nastojati barem, u svojoj povijesnoj ljudskoj dimenziji, kao
ustanova i zajednica ljudi, kako bi na svjetlima planirala i
gradila, a na sjenama korigirala svoju sadašnjost, a jednako
tako i svoju buduænost. Ono što valja sveæeniku uvijek
promišljati je vlastiti sveæenièki identitet. To nije nešto što se
pretpostavlja, nešto što je jednom zauvijek zadano, jer se
sveæenici mijenjaju kao što se i sve oko njih mijenja.
Svakako da postoje bitne sveæenièke oznake koje se ne
mijenjaju: sveæenik sutrašnjice neæe trebati manje nalikovati
Kristu od sveæenika današnjice. Kada je živio na zemlji,
Krist je u sebi ponudio konaèni lik prezbitera. No, i
sveæenièka služba mora se prilagoditi svakom vremenu i
svakom životnom ozraèju.
Duhovna obnova je nakon prigode za ispovijed nastavljena
klanjanjem u crkvi Svetog Jurja muèenika u Petrovaradinu.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Odabrana himna za Svjetski dan mladih 2016. u Krakovu
Varšava, 3.10.2014. (IKA) - Organizacijski odbor Svjetskog
dana mladih zajedno s Papinskim vijeæem za laike najavio je
službenu himnu za Svjetski dan mladih 2016. u Krakovu.
Pjesma "Blogoslawieni milosierni" ("Blago milosrdnima"),
poljskog skladatelja Jakuba Blycharzija, izabrana je himnu
izmeðu 94 pristigle pjesme, priopæili su na Facebooku
organizatori Svjetskog dana mladih. Na natjecanju su mogli
sudjelovati i amateri i profesionalci. Himna æe službeno biti
predstavljena 28. listopada u Krakovu, najavio je Radio
Vatikan. Veliki dogaðaj, na kojem æe sudjelovati i papa
Franjo, održat æe se od 25. srpnja do 1. kolovoza 2016. u
Krakovu. Službena tema susreta je "Blago milosrdnima, jer
æe zadobiti milosrðe". Krakovski nadbiskup i bivši papin
tajnik kardinal Stanislaw Dziwisz, imenovan je poèetkom
prosinca 2013. na èelo Organizacijskog odbora u kojem je
ukupno 37 osoba. U Izvršnom odboru su i gradonaèelnik
toga grada na jugu Poljske i predsjednik regionalne vlade
pokrajine Male Poljske.
"Obitelj i buduænost Europe"
Obitelj nije problem, nego rješenje za Europu, istaknuto u
priopæenju opæe skupštine Vijeæa europskih biskupskih
konferencija
Rim, 6.10.2014. (IKA) - Postupke za poništenje braka, tamo
gdje su traženi uvjeti oèiti, valja ubrzati i uèiniti
jednostavnijim – zahtjev je koji su predsjednici europskih
biskupskih konferencija uputili s opæe skupštine CCEE-a
održane u Rimu od 2. do 4. listopada o temi "Obitelj i
buduænost Europe".
Premda su uzroci razlièiti, brojni brakovi danas izgledaju
nevažeæi, napominju biskupi u završnom priopæenju,
objavljenom 6. listopada, koje prenosi Radio Vatikan. S
obzirom na drame koje vode do neuspjeha brojnih brakova,
na skupu je, osim poziva na ustrajnost, proizišla i potreba za
pojednostavljenjem i ubrzanjem postupaka poništenja braka,
u sluèajevima u kojima su tražene pretpostavke oèite. Samo
pastoral koji zna biti pozoran prema osobama, i vjeran
Božjoj Rijeèi, moæi æe gestama i rijeèima naviještati ljepotu
obitelji, pa i u trenucima krize, i moæi æe postati
svjedoèanstvo milosrdne Božje ljubavi, istaknuto je u
priopæenju.
Napominjuæi da je taj susret europskih biskupa prije svega
bio trenutak razmišljanja o pitanjima i pojavama koje se
odnose na obitelj i pastoral obitelji u Europi danas, i to uoèi
poèetka sinode o obitelji, biskupi su istaknuli da se na skupu
došlo do prvoga vrlo uvjerenog zakljuèka, a to je da obitelj
nije problem, nego rješenje za Europu. Ona je izvor
neprocjenjiva blaga za naša europska društva, dodali su
biskupi te istaknuli da Crkva u Europi poziva vlade da budu
svjesne toga da nema druge stvarnosti koja može
"proizvesti" ljudski kapital kao što to može obitelj.
Biskupi su potom izrazili zahvalnost za svjedoèanstvo
brojnih kršæanskih obitelji koje žive svoju vjernost i usred
kulture koja je èesto individualistièka, te napomenuli da je
tim obiteljima potreban odgovarajuæi pastoral koji polazi od
stvarnoga ljudskog iskustva. U priopæenju se takoðer govori
i o "vrlo europskom paradoksu". Premda mnogi mladi žele
osnovati obitelj mnogi se pak odluèuju za zajednièki život
izvan braka ili za druge oblike koji ne ulažu u trajnu i
stabilnu vezu. Tim su mladima biskupi poruèili da je obveza
vjernosti izvor dobra i sreæe.
Ugroze obitelji èine slabijim društvo
Brifing o radovima u nastavku Biskupske sinode o obitelji
Vatikan, 8.10.2014. (IKA) - Crkva je svjetlo koje prati
narod u hodu, rekao je o. Federico Lombardi, ravnatelj
Tiskovnoga ureda Svete Stolice, na brifingu s novinarima 8.
listopada, treæega dana Izvanredne biskupske sinode
posveæene obitelji, na kojemu je, meðu ostalim, istaknuo da
je tijekom radova 7. i 8. listopada bilo mnogo izlaganja i
svjedoèanstava iz Afrike.
U raspravama biskupa središnja je tema bila kriza vjere i
obitelji. Kriza obitelji u Crkvi, kao i kriza kršæanskih obitelji
u društvu, povezana je s opæom krizom vjere u ovo vrijeme.
Primijeæeno je da imamo biti pozorni i podsjetiti da vjera ne
znaèi samo prihvaæanje sadržaja, pouka, nego vjera je prije
svega osobno prianjanje uz Isusa, susret i savez s Kristom,
istaknuo je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice.
Biskupi su stoga istaknuli da je potrebno povjeriti se Bogu, a
ne prepustiti se samima sebi. U više se izlaganja govorilo o
pouzdanju koje valja imati u Božju milost, i u tom se smislu
èesto govorilo o važnosti molitve i duhovnosti u obiteljskom
životu. Bilo je vrlo lijepih izlaganja o praštanju i pomirenju
u obiteljskom životu. Osim toga, istaknuta je slaba vjera
mnogih krštenika koji sklapaju brak, a da mladenci nisu
dostatno svjesni njegove važnosti. Veza izmeðu krštenja i
ženidbe, istaknuli su biskupi, ne može biti samo kulturološka
tradicija ili društvena potreba, veæ treba biti shvaæena kao
odluka o pozivu.
Èesta je tema odnos izmeðu istine i milosrða, izmeðu
vjernosti nauku i uèiteljstvu Crkve, i pozornosti prema
konkretnim problemima, konkretnim trpljenjem brojnih
osoba. Govorilo se o prilikama u kojima živimo kao o
kulturi slobode, u kojoj se imamo pokrenuti kako bismo
predložili nauk. Potom se govorilo o službi koju Sveta
Stolica obnaša na meðunarodnom planu kako bi poduprla
obitelj i promicala ispravno viðenje te stvarnosti, u odnosu
na ideologije koje ju žele oslabiti, i unijeti u društvo
protuvrijednosti koje iskrivljavaju viðenje braka kao
zajednice muškarca i žene. Kritiène su toèke i kriza
vrijednosti, ateistièki sekularizam, hedonizam, želja za moæi,
koji, istaknuto je na sinodi, danas uništavaju obitelj, otuðuju
je, oslabljuju osobe, te tako èine slabijim i društvo. Biskupi
su stoga potaknuli, posebice mlade, na misionarstvo.
Obitelj je istaknuta kao mjesto ljepote, veze, te kolijevka u
kojoj se raðaju zvanja. Obitelj je takoðer mjesto prihvata
ranjivih i slabih ljudi, posebice bolesnih i starih, kao mjesto
nježnosti i utjehe u patnji. Brojna su izlaganja, rekao je
Lombardi, bila posveæena Africi i Bliskom istoku, koji žive
u teškim politièkim, gospodarskim i vjerskim prilikama, i
gdje valja potaknuti putove mira i pravednosti. U Africi su
nazoèni brojni izazovi poput poligamije, levirata, sektî,
ratova, siromaštva, bolne drame migracija, kao i
meðunarodnoga pritiska za nadzor raðanja.
Što se pak tièe nerazrješivosti braka, biskupi su istaknuli
kako se èini da se zakon danas suprotstavlja dobru osobe.
Zapravo, istina braène veze i njegove stabilnosti upisana je u
samu osobu. Nije stoga rijeè o suprotstavljanju zakona i
osobe, nego o spoznaji kako pomoæi da se ne iznevjeri
vlastita istina, istaknuli su biskupi.
.
15. listopada 2014. broj 41/2014
25
Inozemne vijesti
Potrebna temeljita i duža priprava za brak
Brifing o. Federica Lombardija o temama Biskupske sinode
o obitelji
Vatikan, 10.10.2014. (IKA) - Pokornièka slavlja u zajednici
za razvedene i ponovno vjenèane koji žele ponovno uæi u
crkvenu zajednicu – jedan je od putova predloženih 9.
listopada poslijepodne na Biskupskoj sinodi o obitelji u
Vatikanu, na kojoj su pak 10. listopada prijepodne uditori na
sinodi, odnosno sudionici koji nemaju pravo glasati, a meðu
kojima su brojni laici, dali svoja svjedoèanstva. Njihovim je
izlaganjima završio prvi tjedan rada Sinode, tijekom kojega
su sinodski oci održali 180 izlaganja, prenosi Hrvatski
program Radio Vatikana.
O temama koje su bile u središtu osmoga i devetoga sastanka
sinode, na brifingu 10. listopada govorio je ravnatelj
Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi.
Posebno je bila zanimljiva tema o rastavljenim i ponovno
vjenèanim osobama, i o moguænostima da pronaðu nove
putove prihvata u Crkvi, rekao je Lombardi. Usko povezan s
tom temom jest sakramentalni vid što se tièe moguænosti,
koju mnogi žele, pristupanja prije svega euharistiji. U vezi s
tim bila je zanimljiva primjedba u kojoj je istaknuto ono što
je, u svoje vrijeme, bio uèinio sveti Pio X. kada je odredio da
djeca mogu pristupiti euharistiji što je u to vrijeme smatrano
krajnje revolucionarnim i novim, rekao je Lombardi. Tako je
istaknuto da ima i hrabrih primjera jednoga pape – premda u
drukaèijim prilikama od naših – u razmišljanju i uvoðenju
novosti što se tièe prakse pristupanja euharistiji, rekao je
Lombardi.
"Osjetljiva" tema bila je i priprava za brak, za koju se, kako
su istaknuli sinodski oci, valja temeljito brinuti, i kroz duže
vrijeme jer, primijeæeno je, sadašnja kratka priprava ne
pomaže u razumijevanju svetosti veze. O odgoju za brak i o
pratnji parova opširno su govorili uditori na sinodi. U više je
njihovih izlaganja istaknuto da laici trebaju biti više
ukljuèeni u vrijeme priprave para, jer u tim sluèajevima
veliki utjecaj ima snaga proživljenoga svjedoèanstva. Iz
njihovih je iskustava takoðer proizišao poziv – sukladno
uvjerenjima sinodskih otaca koji su dan ranije potvrdili nauk
enciklike "Humanae vitae" Pavla VI. – na bolje poznavanje
naravne metode reguliranja raðanja.
Sa socijalnoga i humanitarnog vida, kroz 33 izlaganja osme
kongregacije osuðeno je manipuliranje s embrijima, i
njihovo zamrzavanje, kao i težnja nekih zemalja i
organizacija, posebno u Africi, da pobaèaj i homoseksualne
veze prikazuju kao "ljudska prava", povezujuæi prihvaæanje
tih pojmova s veæom pruženom pomoæi.
Govorilo se i o selilaštvu, te je posebno istaknut zahtjev za
veæom zaštitom prava na obiteljsko jedinstvo selilaca.
Razmotreno je takoðer pitanje zaštite djece rastavljenih
roditelja, kao i pravo roditelja da sami izaberu odgojni nacrt
koji najviše odgovara njihovoj djeci. Nisu izostavljeni ni
sluèajevi preminuæa jednoga od supružnika, o kojima je
govorila jedna udovica, zauzeta u udruzi koja se posveæuje
susretima udovica i udovaca.
U drugom dijelu prijepodnevnih radova, održan je prvi
sastanak takozvanih "Manjih skupina"; rijeè je o 10 skupina
– po tri na engleskom i talijanskom jeziku, i po dvije na
francuskom i španjolskom jeziku – koje æe svojim radom
zapoèeti sljedeæi tjedan.
.
26
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
Sinodski oci izrazili blizinu svim obiteljima koje trpe
zbog brojnih sukoba
Od meðunarodne zajednice traži se da se zauzme kako bi se
u Iraku, Siriji i na cijelom Bliskom istoku uspostavio miran
suživot
Vatikan, 10.10.2014. (IKA) - Izražavamo veliku blizinu i
solidarnost svim obiteljima koje trpe zbog brojnih sukoba
koji su u tijeku – sadržaj je poruke upuæene 10. listopada s
Izvanredne biskupske sinode o obitelji u Vatikanu.
Sudjelujemo u oèinskoj brizi Svetoga Oca, istaknuto je u
poruci u kojoj se potom uzdiže molitva za iraèke i sirijske
obitelji koje su, zbog kršæanske vjere koju ispovijedaju, ili
zbog pripadnosti drugim etnièkim i vjerskim zajednicama,
primorane ostaviti sve i pobjeæi prema buduænosti bez
ikakve sigurnosti.
Sinodski oci zajedno s Papom istaknuli su da nitko ne smije
rabiti Božje ime u svrhu nasilja, te da je veliko svetogrðe
ubijati u Božje ime! Zahvalili su meðunarodnim
organizacijama i zemljama za oèitovanu solidarnost, te
pozvali sve ljude dobre volje da pruže pomoæ nedužnim
žrtvama toga barbarstva. Istodobno, od meðunarodne
zajednice traži se da se zauzme kako bi se u Iraku, Siriji i na
cijelom Bliskom istoku uspostavio miran suživot.
Misli sa Sinode idu i izmuèenim obiteljima koje trpe u
drugim krajevima svijeta, i koje su podvrgnute ustrajnom
nasilju; svima je njima zajamèena stalna molitva kako bi
milosrdni Gospodin obratio srca i podario mir i stabilnost
svima koji su sada u kušnji. Posebni je zaziv upuæen Svetoj
nazaretskoj obitelji, koja je pretrpjela progon, da svaku
obitelj preoblikuje u zajednicu ljubavi i pomirenja, u izvor
nade za cijeli svijet, prenosi Radio Vatikan.
U ponedjeljak 20. listopada redovni konzistorij koji je
sazvao papa Franjo bit æe posveæen upravo Bliskom istoku.
Misa zahvalnica za kanonizaciju Francoisa de
Montmorency-Lavala i Marie Guyart
Misionari su Crkvi uèinili toliko dobra, jer ako se Crkva
zaustavi i zatvori, onda i oboli te se može iskvariti, poruèio
papa Franjo
Vatikan, 12.10.2014. (IKA) - Papa Franjo je 12. listopada u
Vatikanu s veæom skupinom sinodskih otaca slavio misu
zahvalnicu za proglašenje svetima Francoisa de
Montmorency-Lavala i Marie Guyart. Oni su posebno
zaslužni za širenje evanðelja na podruèju Quebeca. Papa ih
je posebnim dekretom proglasio svetima poèetkom travnja.
Blaženima ih je proglasio 1980. Ivan Pavao II.
"Slušali smo Izaijino proroštvo: Bog æe otrti svaku suzu s
njihovih oèiju. Ove rijeèi pune Božje nade, pokazuju na cilj,
na buduænost kojoj hodimo ususret. Na tom putu nam
prethode i vode nas sveci i svetice. Te rijeèi ocrtavaju i poziv
misionarki i misionara", rekao je papa Franjo u homiliji na
misi zahvalnici u bazilici Sv. Petra. "Misionari su oni koji,
pouèljivi Duhu Svetomu, imaju hrabrosti živjeti Evanðelje,
pa i ovo u Evanðelju što smo upravo slušali: Poðite na
raskrižja putova – rekao je kralj svojim slugama. I sluge
iziðoše i skupiše sve one koje naðoše – i dobre i zle – kako
bi ih skupili na gozbu kraljevskog vjenèanja", rekao je Papa,
pojasnivši: "Misionari su prihvatili poziv: izišli su pozvati
sve, na raskrižja svijeta, èime su Crkvi uèinili toliko dobra,
jer ako se Crkva zaustavi i zatvori, onda i oboli te se može
iskvariti – bilo da se okalja grijesima, bilo lažnom, od Boga
odvojenom znanošæu – što je sekularizam ili
posvjetovnjaèenje". Misionari su se okrenuli raspetom
Kristu, prihvatili Njegovu milost, ne zadržavši je za sebe. I
poput svetoga Pavla postaše svima sve; znali su oskudijevati
ika
i obilovati; biti siti i gladni; i sve su mogli u onome koji ih
jaèa (usp. Fil , 12-13). Tom Božjom snagom smogli su
hrabrosti iziæi na putove svijeta, s pouzdanjem u Gospodina
koji poziva. Takav je život misionara i misionarke… I
naposljetku završe daleko od kuæe, daleko od domovine;
èesto ubijeni – kao što se ovih dana dogodilo s mnogom
našom braæom i sestrama, rekao je papa Franjo.
Evangelizacijsko poslanje Crkve u svojoj je biti navještaj
Božje ljubavi, milosrða i praštanja, objavljeni ljudima po
životu, smrti i uskrsnuæu Isusa Krista. Misionari su služili
poslanju Crkve, lomeæi najmanjima i najudaljenijima kruh
rijeèi i svima noseæi dar neiscrpive ljubavi, koja izvire iz
Spasiteljeva Srca, pojasnio je. Takvi bijahu sveti Francois de
Montmorency-Laval i sveta Marie od Utjelovljenja, rekao je
Papa te je hodoèasnicima iz Kanade dao dva savjeta koje
spominje Poslanica Hebrejima, što æe – misleæi na misionare
– donijeti toliko dobra njihovim zajednicama.
Prvo je ovo – tako kaže rijeè Božja: "Sjeæajte se svojih
glavara, koji su vam navješæivali rijeè Božju. Promatrajuæi
kraj njihova života, nasljedujte njihovu vjeru". Sjeæanje na
misionare, podupire nas u trenucima kad smo svjedoci
opadanja i nedostatka evanðeoskih radnika. Njihov nas
primjer privlaèi i nuka na nasljedovanje njihove vjere. Oni
predstavljaju plodna svjedoèanstva koja daju život, ustvrdio
je Papa.
Drugo je: Prisjetite se prvih dana nakon što ste primili
svjetlo Kristovo; imali ste podnijeti veliku i bolnu borbu. Ne
odustajte od smjelosti, za koju se èuva velika plaæa. Imate
jedino potrebu ustrajati. Iskazati poštovanje onima koji su
trpjeli kako bi nam donijeli Evanðelje, znaèi nastaviti s tim
nastojanjem i borbom za vjeru, ponizno, blago i milosrdno, u
svakodnevni život. To donosi plod, rekao je Sveti Otac te
dodao: "Sjeæanje na one koji su nam prethodili; na one koji
su ustanovili našu Crkvu. Plodna Crkva iz Quebeca! Plodna
u tolikim misionarima, koji se razmilješe posvuda. Kanadski
su misionari, poput ovo dvoje, ispunili svijet. A sada savjet:
da nas ovo sjeæanje ne dovede do toga da posustanemo u
smjelosti. Ne odustajte od hrabrosti!"
Možda... Ne, ne možda… to je istina! Ðavao je zavidan i ne
podnosi da neka zemlja bude tako plodna misionarima.
Molimo Gospodina kako bi se Quebec vratio na put
plodnosti te svijetu podario još tolike misionare. I njih dvoje,
koji su utemeljili Crkvu u Quebecu, neka nam pomognu kao
zagovornici; da sjeme koje su posijali raste i donosi plodove
za nove hrabre muškarce i žene otvorena srca za Božji poziv.
Danas to treba tražiti za vašu domovinu! I oni s neba æe biti
naši zagovornici; da Quebec ponovno bude izvorište dobrih i
svetih misionara.
Eto radosti i svrhe ovoga vašeg hodoèašæa: sjeæati se na
svojoj grudi, svjedoka vjere. Ovo sjeæanje nas trajno
podupire na putu prema buduænosti, prema cilju, kad æe
Gospodin otrti svaku suzu s lica… Radujmo se i klièimo
Njegovu spasenju, rekao je hodoèasnicima iz Kanade Sveti
Otac.
Papa sazvao Redovnu opæu biskupsku sinodu
Vatikan, 13.10.2014. (IKA) - U tijeku opæe kongregacije
Biskupske sinode 13. listopada najavljeno je da je papa
Franjo sazvao XIV. redovnu opæu biskupsku sinodu na temu
"Poziv i poslanje obitelji u Crkvi i suvremenom svijetu",
koja æe se održati u Vatikanu od 4. do 25. listopada 2015.,
priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice.
.
Inozemne vijesti
Uoèi Papina posjeta razlièite poruke kršæanima u Turskoj
Premda se sada obnavlja jedan od najvažnijih armenskih
samostana, kršæanska manjina i dalje je u mnogoèemu
zakinuta
Ankara, 13.10.2014. (IKA) - Sedam tjedana prije Papina
posjeta Turskoj, sve aktivnosti Erdoganove države u pogledu
kršæanskih manjina u zemlji dobivaju posebnu težinu.
Premda se jedan od najvažnijih armenskih samostana sada
obnavlja, kršæanska manjina diskriminirana je na puno
naèina. Zaklada "Pro Oriente" izvijestila je da se samostan
Sv. Bartola, u blizini Baskale (na armenskom: Adamakert),
obnavlja i ponovno je otvoren. No, i dalje postoji
diskriminacija kršæana, što je proteklog tjedna bila tema
posjeta izaslanstva Meðunarodnog društva za ljudska prava
(ISHR) i CDU-ova èlana njemaèkog parlamenta Volkmara
Kleina. Za Baskalu je obnovu samostana razradio Odjel za
kulturu turske pokrajine Van. Samostan je napušten nakon
krvavog progona armenske populacije od strane tadašnjih
Osmanskih vlasti od kraja travnja 1915. te je ostavljen da
propada. Godine 1983. zabranjen je pristup samostanu, a na
samostanskoj parceli turska vojska sagradila je bazu tijekom
pregovora s kurdskim politièkim pokretom PKK. Ta je baza
sada premještena, pa je moguæe pristupiti samostanu. Prema
rijeèima voditelja odjela za kulturu pokrajine Van,
Muzaffera Aktuga, desetljeæima zanemarivana zgrada u
katastrofalnom je stanju. Zapoèeti restauratorski radovi bili
su hitno potrebni.
Samostan je sagraðen u 13. stoljeæu, na brežuljku u dolini
Velikog Zaba. Prema legendi, sazidan je na mjestu
muèeništva sv. Bartolomeja. Apostol, koji je u 1. stoljeæu
naviještao evanðelja u Armeniji, štuje se zajedno sa sv.
Tadejem kao svetac zaštitnik Armenske apostolske Crkve.
Važnost samostana takoðer proizlazi iz èinjenice da je
Baskale/Adamakert bio sjedište obitelji Ardsruni, koja je
stoljeæima kraljevala u armenskom dijelu države
Vaspurakanu. O ubijanjima i uništavanjima vezanima uz
samostan, od godine 1915. do 1923., postoje dokumenti u
Ankari, Tbilisu i Moskvi, no još nisu istraženi i prouèeni.
Crkve i župe u Turskoj još uvijek ne smiju posjedovati
zemlju. Vjerske zaklade, meðutim, mogu steæi zemlju, no
njihova situacije je vrlo neizvjesna, rekao je glasnogovornik
ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. o. Dositheos
Anagnostopoulos na konferenciji za novinare održanoj uoèi
skoroga Papina posjeta. Zakon koji je ureðivao redovni izbor
povjerenstva Zaklada, ukinut je prije nekog vremena.
Predstavnici Crkvi boje se da se time otvaraju vrata utjecaju
države na sustav zaklada.
Poseban sluèaj je fondacije Sirijske-pravoslavne Crkve i
manastira na Tur Abdinu, na istoku zemlje. Mnoge crkve
bilo je moguæe registrirati kao vlasništvo fondacije manastira
Mor Gabriel. Sada æe, možda, manastir morati osigurati novi
pravni postupak za svoju zemlju.
Kršæani u Turskoj imaju problema i sa školovanjem. U
turskim školama i kršæanski uèenici moraju sudjelovati na
obaveznom islamskom vjeronauku. Izuzeæe je u pojedinim
sluèajevima moguæe. Meðutim, uèenici onda gube bodove
koji se dodjeljuju za taj predmet, što se odražava na maturu.
Osim toga, u državnim školama sirijskim pravoslavnim
kršæanima ne dopušta se nastava na materinjem aramejskom
jeziku. Država tolerira samo onu nastavu koja se u
poslijepodnevnim satima omoguæava u samostanima
kršæanskih manjina.
U Turskoj, takoðer, još uvijek nije moguæa niti regularna
izobrazba za kršæanske sveæenike. Teološka visoka škola i
sjemenište Grèke-pravoslavne Crkve na otoku Chalki,
unatoè prosvjedima, i dalje je zatvorena.
15. listopada 2014. broj 41/2014
27
Inozemne vijesti
1,7 milijuna primljenih tweetova o Sinodi
Udvostruèen broj sljeditelja raèuna @HolySeePress Posebni sinodski web portal intenzivno se koristi
Vatikan, 13.10.2014. (IKA) – Svojim novim putovima
komuniciranja Vatikan je pobudio veliko zanimanje javnosti
za Svjetsku sinodu biskupa. Tako je samo informacijama o
Sinodi koja se bavi pastoralom obitelji na Twitter raèunu
@HolySeePress bilo veæ 1,7 milijuna pristupa. U isto
vrijeme broj sljeditelja tog raèuna udvostruèio se i poveæao
na 11.200, priopæeno je 13. listopada iz Tiskovnog ureda
Svete Stolice.
Prva sinoda biskupa pod vodstvom pape Franje ima i svoj
vlastiti web portal (Synod14.vatican.va), a veæ u prvom
tjednu na njemu je publicirano 280 tekstova, video i audio
materijala. Osim toga, sveèanost otvorenja pod Papinim
vodstvom te svakodnevni brifinzi za novinare objavljuju se
kao video i audio prijenos uživo.
Najviše zainteresiranih za nove putove komunikacije o
Sinodi živi u SAD-u, oko 27% sljeditelja Twittera. Slijede ih
Talijani s 14%, Španjolci sa 7% te Britanci i Meksikanci s
po 5% sljeditelja vijesti sa Sinode.
Vatikan: Predstavljen Relatio post disceptationem
Glavni relator Treæe izvanredne biskupske sinode kardinal
Peter Erdoe o glavnim pitanjima dosadašnjih zasjedanja, o
kojima æe se raspravljati u manjim radnim skupinama
Vatikan, 13.10.2014. (IKA) – U Tiskovnom uredu Svete
Stolice 13. listopada održana je tiskovna konferencija na
kojoj je predstavljen opširni Izvještaj nakon rasprave
(Relatio post disceptationem) glavnog relatora kardinala
Petera Erdoa s Treæe izvanredne biskupske sinode koja se
održava od 5. do 19. listopada na temu "Pastoralni izazovi
vezani uz obitelj u kontekstu evangelizacije".
Izvještaj se sastoji od tri dijela te uvoda i zakljuèka. U prvom
dijelu naslovljenom "Slušanje: kontekst i izazovi s kojima se
suoèava obitelj" istièe se kako antropološko-kulturna
promjena utjeèe na sve aspekte života i zahtijeva analitièki i
svestran pristup. Upozorava se na sve veæu opasnost
pretjeranog individualizma koji nagrðuje obiteljske veze i u
konaènici promatra svakog èlana obitelji kao jedan otok, što
vodi tome da, u odreðenim sluèajevima, prevladava
poimanje pojedinca kao osobe koja se izgraðuje prema
vlastitim željama koje se shvaæa kao neku apsolutnost.
Èesto je najveæa kušnja za obitelj našeg doba samoæa, koja
razara i izaziva opæi osjeæaj nemoæi pred društvenoekonomskom stvarnošæu koja je èesto na kraju uništi. Sve
veæu nesigurnost posla ponekad se doživljava kao pravu
moru, a preveliko porezno optereæenje ne potièe mlade na
sklapanje ženidbe. U nastavku Izvještaja govori se o raznim
ostalim izazovima koji se postavljaju pred obitelj kao što je
poligamija, braène pogodbe, mješoviti brakovi te predbraène
zajednice za koje se konstatira kako uzimaju sve više maha u
mnogim sredinama, ne samo na Zapadu.
Mnogo se djece raða izvan braka, osobito u nekim
zemljama, a ima mnogo i one koja odrasta samo s jednim od
roditelja ili u proširenoj odnosno novonastaloj obitelji. Broj
rastava je u porastu i nerijetko se takvu odluku donosi
iskljuèivo iz razloga ekonomske naravi. U obiteljima ima i
nasilja a djeca su èesto predmet prepiranja meðu roditeljima,
djeca su prave žrtve razdora u obitelji. Migracije
predstavljaju drugi znak vremena i ostavljaju posljedice na
obiteljski život.
U Izvještaju se uoèava snažnu opasnost individualizma, koji
se ogleda u traženju samoga sebe i egoizmu s jedne strane, te
sve veæu želju za zasnivanjem obitelji te se postavlja pitanje
kako pomiriti tu težnju pojedinca da posveæuje pažnju
28
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
samom sebi i želju za obitelji. Upozorava se na opasnost
narcisoidne, nestabilne i promjenjive afektivnosti koja ne
pomaže uvijek pojedincima postiæi veæu zrelost. Zbog toga
su parovi ponekad nesigurni, oklijevaju i muèe se pronaæi
naèin da sazriju i odrastu. Mnogi teže ostati na prvim
stupnjevima ranijeg emocionalnog i spolnog života. Kriza
braènog para destabilizira obitelj i može kroz rastave i
razvode prouzroèiti ozbiljne posljedice po odrasle, djecu i
društvo, slabeæi pojedinca i društvene veze. I demografski
pad ne samo da vodi do situacije u kojoj izmjena naraštaja
nije više zajamèena, veæ riskira da vremenom dovede do
ekonomskog osiromašenja i gubljenja nade u buduænost.
U tome kontekstu Crkva zamjeæuje potrebu da kaže rijeè
nade i smisla. Treba poæi od uvjerenja da èovjek potjeèe od
Boga i da æe, stoga, razmišljanje u kojem æe se ponovno
postaviti velika pitanja o smislu ljudskih biæa pronaæi plodno
tlo u najdubljim èovjekovim oèekivanjima. Velike
vrijednosti ženidbe i obitelji odgovaraju traženju koje se
provlaèi kroz ljudski život takoðer u dobu oznaèenom
individualizmom i hedonizmom. Potrebno je prihvaæati
osobe sa njihovom konkretnom egzistencijom, znati ih
podupirati u njihovu traženju, poticati želju za Bogom i želju
da se osjete potpuno dijelom Crkve i oni koji su doživjeli
krah ili se nalaze u najrazlièitijim situacijama. To zahtijeva
da se uèenje o vjeri, s kojom treba ljude sve više upoznavati
u njezinim temeljnim sadržajima, predstavlja zajedno s
milosrðem.
U drugom dijelu "Pogled na Krista: evanðelje obitelji" daje
se kratki prikaz crkvenog uèenja o ženidbi i obitelji,
utemeljen na Svetom pismu, stavljajuæi poseban naglasak na
milosti sakramenta ženidbe i njezinoj nerazrješivosti.
Istodobno se meðutim, a obzirom na stupnjevitost Božjeg
plana spasenja, priznaju vrijednosti prisutne u "ranjenim
obiteljima i neregularnim situacijama" te se postavlja pitanje
kako onima koji su doživjeli braèni krah ponuditi Kristovu
pomoæ takoðer kroz služenje Crkve. Podsjeæajuæi na
"inkluzivnu perspektivu" Drugoga vatikanskog koncila,
istièe se kako Koncil cijeni pozitivne elemente prisutne u
drugim religijama i kulturama, usprkos njihovim
ogranièenjima i nedostatnostima. Crkva, nastavlja se u
Izvještaju, shvaæa da se obitelj posvuda shvaæa kao nužni i
plodni oblik ljudskog suživota. U tome se smislu red
stvaranja, u kojem ima svoje korijene kršæansko shvaæanje
obitelji, proširuje na povijesnu razinu, u razlièitim kulturnim
i zemljopisnim izrazima. Nužno je duhovno razluèivanje
kada je rijeè o graðanskom braku i rastavljenim i ponovno
oženjenim osobama. Zadatak je Crkve prepoznati ono sjeme
Rijeèi rasuto izvan njezinih vidljivih i sakramentalnih
granica. Crkva s poštovanjem gleda one koji sudjeluju u
njezinu životu na nepotpun i nesavršen naèin, cijeneæi više
pozitivne vrijednosti koje oni èuvaju, no granice i
nedostatke. Nova dimenzija današnjeg obiteljskog pastorala
sastoji se u tome da se shvati stvarnost graðanskog braka i,
uz dužne razlike, izvanbraènih zajednica. Naime kada ta
zajednica postigne odreðenu stabilnost kroz opæepoznati vez,
kada je karakterizira duboka afektivna povezanost partnera,
odgovornost prema potomstvu, sposobnosti da ustraje u
kušnjama, može je se promatrati kao klicu koju treba pratiti
u razvoju prema sakramentu ženidbe.
Sukladno Isusovu milosrdnom pogledu, Crkva mora brižno i
pažljivo pratiti svoju najkrhkiju djecu, ranjenu izgubljenom i
ranjenom ljubavlju, ponovno dajuæi povjerenje i nadu, poput
svjetionika neke luke ili baklje koju se nosi meðu ljude da
prosvijetli one koji su skrenuli s pravoga puta ili se nalaze
usred oluje.
U treæem dijelu "Suèeljavanje: pastoralne perspektive"
govori se o naviještanju evanðelja obitelji u razlièitim
ika
kontekstima te najurgentnijim pastoralnim pitanjima kada je
rijeè o obitelji. Nužno je, istièe se u posljednjem i
najopširnijem dijelu, misionarsko obraæenje. Ne smijemo se
zaustavljati na èisto teorijskom navještaju odvojenom od
stvarnih problema osoba. Ne smije se zaboraviti da je kriza
vjere dovela do krize braka i obitelji, i, kao posljedica toga,
èesto je prekinuto prenošenje vjere s roditelja na djecu.
Èvrstu se vjeru ne može pokolebati nametanjem kulturnih
perspektiva koje slabe obitelj i brak.
U naviještanju se mora pomoæi ljudima da iskuse da je
evanðelje obitelji odgovor na najdublja oèekivanja osobe: na
njezino dostojanstvo i puno ostvarenje u uzajamnosti i
zajedništvu. Nije rijeè samo o tome da se predstavljaju
pravila veæ treba predlagati vrijednosti, odgovarajuæi na
potrebu za njima koja se danas uoèava i u zemljama u
kojima je sekularizacija uzela najviše maha. Nezaobilazno
biblijsko-teološko produbljenje treba biti popraæeno
dijalogom, na svim razinama, kaže se u Izvještaju. U
nastavku se istièe kako se kršæanski brak ne smije smatrati
samo nekom kulturnom tradicijom ili društvenom potrebom,
veæ mora biti odluka i poziv prihvaæen uz odgovarajuæu
pripravu na putu vjere, uz zrelo razluèivanje. Izgradnju u
tome smislu ne treba komplicirati veæ iæi u dubinu i ne
zadovoljavati se teorijskim susretima i opæenitim
smjernicama. Na sinodi je složno istaknuta potreba promjene
èitave pastoralne prakse u obiteljskoj perspektivi, nadilazeæi
individualistièke poglede koje istu i nadalje karakteriziraju.
Zato se u više navrata insistiralo na nužnosti da se u tome
svjetlu obnovi izgradnju prezbitera i ostalih pastoralnih
djelatnika, kroz veæe ukljuèivanje samih obitelji. Istaknuta je
takoðer nužnost evangelizacije koja otvoreno prokazuje
kulturne, društvene i ekonomske faktore, primjerice
pretjerani prostor koji se daje tržišnoj logici, koji sprjeèavaju
autentièni obiteljski život, raðajuæi diskriminacije,
siromaštvo, iskljuèivost, nasilje. Zato je nužno produbiti
dijalog i suradnju s društvenim strukturama, te treba poticati
i podupirati laike koji rade na kulturnom i društvenopolitièkom polju.
Zatim se prelazi na pastoralni rad s odreðenim skupinama.
Što se tièe onih koji se pripravljaju za sakrament ženidbe,
traži se sve veæe zauzimanje èitave kršæanske zajednice u toj
pripravi, dajuæi povlašteno mjesto svjedoèenju samih
obitelji. Primjeæujuæi, nadalje, kako su prve godine braka
veoma važno i osjetljivo razdoblje u kojem parovi rastu u
svijesti o izazovima i znaèenju ženidbe, naglašava se potreba
njihova pastoralnog praæenja i nakon što sklope sakrament.
Nova današnja pastoralna osjetljivost sastoji se u shvaæanju
pozitivne stvarnosti graðanskih brakova i izvanbraènih
zajednica, jasno ih luèeæi od braènih zajednica. Uz jasno
predstavljanje ideala, treba ukazati takoðer na konstruktivne
elemente tih situacija koje još uvijek ne odgovaraju tome
idealu. Izneseno je i zapažanje kako sve više parova odluèuje
na pokusni brak (ad experimentum). Suoèena s tim
situacijama Crkva je pozvana uvijek biti otvoren Oèev dom i
izaæi ususret onima koji osjeæaju nužnost da ponovno krenu
putom vjere, pa i ako ne mogu sklopiti crkvenu ženidbu.
Meðu uzrocima zbog kojih se osobe odluèuju na izvanbraène
zajednice na Zapadu, u kojima osobe katkad ostaju dugo
prije nego odluèe sklopiti crkvenu ženidbu, istièe se opæi
mentalitet, koji se opire institucijama i definitivnim
odlukama, ali i oèekivanje egzistencijalne sigurnosti (posao i
stalna plaæa). U drugim zemljama postoje brojne èinjeniène
zajednice, ne zbog odbacivanja kršæanskih vrijednosti
obitelji i ženidbe, veæ prije svega što je vjenèanje postalo
luksuz, tako da materijalna bijeda osobe tjera živjeti u
èinjeniènim zajednicama. I u tim je zajednicama moguæe
otkriti istinske obiteljske vrijednosti ili bar želju za njima.
Inozemne vijesti
Pastoralno praæenje mora uvijek polaziti od tih pozitivnih
aspekata. Svim tim situacijama treba priæi konstruktivno,
pokušati ih pretvoriti u hod prema punini ženidbe i obitelji u
svjetlu evanðelja. U toj evangelizaciji obitelji važnu ulogu
ima privlaèno svjedoèenje autentiènih obitelji.
Na sinodi je istaknuta potreba hrabrih pastoralnih izbora i
zamijeæena urgentnost novih pastoralnih putova koji polaze
od stvarnosti krhkih obitelji. Nije mudro u tome pogledu
zalagati se za jedinstvena rješenja ili rješenja nadahnuta na
logici "sve ili ništa". Dijalog i razmjena mišljenja sa Sinode
moraju se prenijeti i nastaviti u krajevnim Crkvama. Svaku
ranjenu obitelj treba prije svega saslušati s poštovanjem i
ljubavlju i pratiti vodeæi se Isusovim primjerom na susretu s
uèenicima na putu za Emaus. To je razluèivanje posebno
nužno za rastavljene. Treba prije svega poštovati patnju onih
koji su nepravedno pretrpjeli rastavu ili razvod. Oproštenje
za pretrpljenu nepravdu nije lako ali je hod koji omoguæuje
milost. Jednako je tako nužan iskren i konstruktivni pristup
posljedicama odvajanja ili rastave na djecu: ona ne smiju
postati "predmet" za koji se treba boriti te treba tražiti
najbolje naèine da mogu prevladati traumu raspada obitelji i
rasti na najvedriji moguæi naèin.
Više je sinodskih otaca istaknulo nužnost pojednostavljenja i
ubrzanja postupaka za priznavanje sluèajeva ništavnosti.
Prema prijedlozima nekih uglednih otaca treba razmotriti
moguænost da se u vezi valjanosti sakramenta ženidbe
pridaje važnost vjeri zaruènika. Potvrðeno je da se u svim
tim sluèajevima radi o utvrðivanju istine o valjanosti veza.
Što se tièe braènih parnica, ubrzanje i pojednostavljenje
postupka, koje mnogi traže, zahtijeva ne samo izobrazbu
dovoljnog broja djelatnika veæ i poveæanje odgovornosti
dijecezanskog biskupa, koji može u svojoj biskupiji zadužiti
prikladnog obrazovanog sveæenika koji æe moæi besplatno
savjetovati strane o valjanosti njihove ženidbe. Rastavljene i
neoženjene osobe pozvane su pronaæi u euharistiji hranu
koja ih podupire u njihovu stanju. Lokalna zajednica i pastiri
moraju pratiti te osobe s brižnošæu, posebno kada imaju
djecu ili žive u siromaštvu. I situacije u kojoj se nalaze
rastavljene i ponovno oženjene osobe zahtijevaju pomno
razluèivanje i praæenje ispunjeno poštovanjem, izbjegavajuæi
svaki govor i stav zbog kojih æe se osjetiti diskriminiranima.
Što se tièe moguænosti njihova pristupa sakramentima
pokore i euharistije, neki su se zauzimali za sadašnju
disciplinu zbog njezina teološkog utemeljenja, a drugi su se
izjasnili za veæu otvorenost pod toèno odreðenim uvjetima
kada je rijeè o situacijama koje se ne mogu riješiti bez
nanošenja novih nepravdi i trpljenja. Neki su od sinodskih
otaca predložili da njihovu pristupu sakramentima prethodi
eventualni pokornièki hod – pod vodstvom dijecezanskog
biskupa – i s jasnim obavezama prema djeci. Ta bi se
moguænost razmatrala od sluèaja do sluèaja i stupnjevito,
vodeæi raèuna o razlikovanju izmeðu stanja grijeha, stanja
milosti i olakotnih okolnosti. Potrebno je isto tako produbiti
moralnu dimenziju te problematike, slušajuæi i
prosvjetljujuæi savjesti braènih drugova.
Što se tièe osoba s homoseksualnim sklonostima, istaknuta
je potreba istinske pastoralne skrbi i praæenja, ostajuæi vjerni
nauku o braku kao zajednici muškarca i žene. Crkva istièe da
se istospolne zajednice ne mogu izjednaèavati sa ženidbom
izmeðu muškarca i žene. Neprihvatljivi su pokušaji vršenja
pritisaka na stav pastira. Jednako je tako neprihvatljivo da
meðunarodne organizacije uvjetuju davanje financijske
pomoæi nametanjem rodne ideologije. U sluèajevima gdje s
partnerima u istospolnim vezama žive djeca, reèeno je kako
se "potrebama i pravima najmanjih uvijek mora dati
prednost".
Na kraju Izvještaja primjeæuje se kako se sve više širi
15. listopada 2014. broj 41/2014
29
Inozemne vijesti
mentalitet koji ogranièava raðanje novog života na niz
individualnih ili zajednièkih planova. Faktori ekonomskog
reda vrše ponekad presudan utjecaj i pridonose snažnom
padu nataliteta koji slabi društvo, ugrožava odnose meðu
naraštajima i buduænost èini neizvjesnom. Otvorenost životu
je duboki zahtjev braène ljubavi. I na tome je polju nužan
osjeæaj za realnost. Potrebno je slušati osobe i znati
predstaviti ljepotu i istinu bezuvjetne otvorenosti životu kao
nešto što ljudska ljubav treba da bi se živjela u punini.
Upravo na tim temeljima treba poèivati adekvatno uèenje o
prirodnim metodama koje omoguæuju živjeti na skladan i
svjestan naèin komunikaciju meðu braènim drugovima, u
svim njezinim dimenzijama, zajedno s odgovornošæu za
raðanjem. U tome svjetlu treba ponovno otkriti encikliku
Pavla VI. Humanae vitae u kojoj se istièe potreba poštovanja
dostojanstva osoba u moralnom vrednovanju metoda
regulacije poroda.
Temeljni izazov s kojom se suoèavaju današnje obitelji je
bez sumnje odgoj, koji otežava današnja kulturna stvarnost.
Crkva je pozvana, danas više no nekoæ, podupirati roditelje u
odgoju djece, pratiti djecu i mlade u njihovu odrastanju i
uvoditi ih u puno znaèenje života te ih poticati na odluke i
odgovornosti, življene u svjetlu evanðelja.
U zakljuèku Izvještaja istièe se kako su iznesena
promišljanja plod dijaloga na sinodi koji se vodi u velikoj
slobodi i uzajamnom slušanju. Dokument se zakljuèuje
pozivom na hrabrost vjere i ponizno i iskreno prihvaæanje
istine u ljubavi, koju je papa Franjo uputio sinodskim ocima
na poèetku sinode.
Papa: Otvoriti se Božjim iznenaðenjima
Vatikan, 13.10.2014.
(IKA) - Otvoriti se Božjim
iznenaðenjima, ne zatvoriti se pred znakovima vremena,
istaknuo je papa Franjo na misi u Domu sv. Marta 13.
listopada.
Komentirajuæi
Isusove
rijeèi
upuæene
zakonoznancima, Papa je potaknuo vjernike da ne ostanu
navezani na vlastite namisli, veæ hode s Gospodinom. Isus je
govorio uèiteljima zakona koji su od njega tražili znak, a on
ih naziva "opakim naraštajem".
Toliko puta uèitelji zakona traže znakove, a Isus im
odgovara kako ne znaju "vidjeti znakove vremena" i stoga su
"tražili izvanredni znak". Papa tumaèi da nisu shvaæali
znakove vremena jer su bili "zatvoreni u svoj sustav; imali
su odlièan sustav zakona, remek-djelo. Svi su Židovi znali
što se može èiniti, a što ne, èak i kamo se smije iæi. Sve je
bilo sustavno ustrojeno. I oni su se u tome osjeæali
sigurnima". Za njih je ono što je Isus èinio bilo neobièno. To
im se "nije sviðalo, bilo je opasno, u opasnosti je bio nauk
zakona koji su oni, teolozi, razraðivali kroz stoljeæa." To su
napravili iz ljubavi i vjernosti prema Bogu, ali su prema
njemu bili zatvoreni. "Zaboravili su kako je Bog – Bog
zakona, ali je i Bog iznenaðenja. Ne može se zanijekati;
nikada se ne kaže kako je ono što je bio rekao, krivo – ali
nas uvijek iznenaðuje", pojasnio je papa Franjo.
Nadalje su zaboravili kako su oni bili narod u hodu. A kada
se hodi, uvijek se pronalaze nove stvari, koje se do tada nije
poznavalo. A život je hod prema punini Isusa Krista i
njegova drugoga dolaska. Zakonoznanci pak nisu shvatili da
je zakon koji su èuvali i ljubili, bio odgoj na putu prema
Isusu Kristu. Buduæi da ih zakon nije nosio prema Isusu, bio
je mrtav i zbog toga ih Isus opominje da su zatvoreni; da
nisu sposobni prepoznati znakove vremena i da nisu otvoreni
Bogu koji nas iznenaðuje, objasnio je papa Franjo, dodajuæi:
"To bi nas trebalo potaknuti na promišljanje - jesam li ja
navezan na svoje stvari, na svoje naume; jesam li zatvoren?
Ili sam otvoren prema Bogu iznenaðenja? Jesam li osoba
30
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika
koja se ne mièe ili sam u pokretu, u hodu? Vjerujem li u
Isusa Krista – u Isusa, koji je umro, uskrsnuo i ispunio
povijest – vjerujem li kako put vodi prema sazrijevanju,
prema oèitovanju slave Gospodnje? Jesam li sposoban
shvatiti znakove vremena i biti vjeran glasu Gospodnjem
koji se u njima oèituje?"
Danas si možemo postaviti ova pitanja i zaiskati od
Gospodina srce koje voli zakon, jer on je od Gospodina, ali
koje voli i iznenaðenja Božja i koje zna kako taj sveti zakon
nije cilj sam sebi. Taj hod je priprema koja nas vodi
konaènom susretu s Isusom Kristom, zakljuèio je Sveti Otac,
prenosi Radio Vatikan.
U Iraku nasilje ne prestaje
Vatikan, 13.10.2014. (IKA) - U Iraku nasilje ne prestaje, a
nastavlja se i iseljavanje kršæanskih obitelji koje se ne žele
obratiti na islam, te tako postaju izbjeglice u vlastitoj zemlji,
istaknuo je u razgovoru za Radio Vatikan babilonski
kaldejski patrijarh Louis Raphael Sako, koji je ovih dana
nazoèan na Izvanrednoj sinodi o obitelji. Sve su te obitelji
bile primorane napustiti svoje domove jer su odbile obratiti
se na islam; to su pravi Kristovi svjedoci, jer su javno
ispovjedili svoju vjeru, istaknuo je patrijarh te dodao da su
zbog toga sinodski oci poslali poruku ohrabrenja i
zahvalnosti svim tim obiteljima koje su oèuvale svoju vjeru
unatoè svim teškoæama i pritiscima.
Napomenuvši potom da je obeshrabrujuæe to što politièari
tvrde da æe takvo stanje trajati još tri ili više godina, patrijarh
je izrazio nadu u promjenu stanja u Iraku s novim vlastima,
ali i zbog toga što se kurdska vojska naoružala uz pomoæ
meðunarodne zajednice, te tako ojaèala. Mislim da je
potrebno intervenirati na terenu da se oslobode sela tih
kršæana, i drugih manjina, tako da se mogu vratiti u svoje
domove. Ne treba podržavati iseljavanje, poruèio je patrijarh
Sako te primijetio da je cijelo stanje vrlo slojevito, što nije
dobro za tamošnje puèanstvo. Meðunarodna zajednica traži
svoje gospodarske interese, a nije svjesna da su te
fundamentalistièke skupine opasnost za cijeli svijet. Kada
postane svjesna toga, možda æe biti prekasno, upozorio je
patrijarh Sako.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Bolne podjele meðu kršæanima
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 8. listopada
2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
U posljednjim smo katehezama pokušali približiti narav i
ljepotu Crkve te smo se pitali što za svakog od nas znaèi biti
dijelom toga naroda, Božjeg naroda koji je Crkva. Ne
smijemo meðutim zaboraviti da postoji mnoštvo braæe koja
dijele s nama vjeru u Krista, ali pripadaju drugim
vjeroispovijestima ili tradicijama razlièitima od naše. Mnogi
su se pomirili s tom podjelom – i u našoj Katolièkoj Crkvi su
se s tim pomirili – koja je tijekom povijesti èesto bila
uzrokom sukoba i patnji, pa i ratova i to je jedna sramota! Ni
danas odnosi nisu uvijek prožeti poštivanjem i srdaènošæu...
Ali, pitam se: kako se mi postavljamo prema svemu tome?
Jesmo li se i mi pomirili, ako ne èak i postali ravnodušni na
tu podjelu? Ili èvrsto vjerujemo da se može i da se mora
kroèiti u pravcu pomirenja i punog zajedništva? Puno
zajedništvo, to jest moæi svi zajedno biti u dioništvu tijela i
krvi Kristove.
Podjele meðu kršæanima ne samo da ranjavaju Crkvu veæ
ranjavaju i Krista, i mi tako podijeljeni zadajemo ranu
Kristu: Crkva je naime tijelo èija je glava Krist. Znamo
dobro koliko je Isusu bilo na srcu da svi njegovi uèenici
ostanu ujedinjeni u njegovoj ljubavi. Dovoljno se sjetiti
njegovih rijeèi koje Ivan donosi u sedamnaestom poglavlju
svoga Evanðelja, molitve koju je uputio Ocu neposredno
prije muke: "Oèe sveti, saèuvaj ih u svom imenu koje si mi
dao: da budu jedno kao i mi" (Iv 17, 11). To je jedinstvo bilo
ugroženo još dok je Isus bio meðu svojima: u Evanðelju se
naime spominje kako su apostoli meðu sobom raspravljali o
tome tko je najveæi, najvažniji (usp. Lk 9, 46). Gospodin je,
meðutim, veoma insistirao na jedinstvu u Oèevo ime i time
nam stavio do znanja da æe naš navještaj i naše svjedoèenje
biti to vjerodostojniji što budemo prednjaèili u življenju u
zajedništvu i uzajamnoj ljubavi. To je ono što su njegovi
apostoli, milošæu Duha Svetoga, kasnije duboko shvatili i
primili k srcu, tako da æe sveti Pavao zaklinjati korintsku
zajednicu ovim rijeèima: "Zaklinjem vas, braæo, imenom
Gospodina našega Isusa Krista: svi budite iste misli; neka ne
bude meðu vama razdora, nego budite savršeno istog
osjeæanja i istog mišljenja" (1 Kor 1, 10).
Tijekom svoje povijesti, Crkva je napastvovana od zloga,
koji je nastoji podijeliti, i nažalost je bila oznaèena teškim i
bolnim podjelama. Te su podjele katkad trajale dugo, sve do
danas, zbog èega je sada teško rekonstruirati sve razloge i
prije svega pronaæi moguæa rješenja. Razlozi koji su doveli
do raskola i podjela mogu biti najrazlièitiji: od
razmimoilaženja u dogmatskim i moralnim polazištima i
razlièitih teoloških i pastoralnih shvaæanja, do politièkih i
praktiènih razloga, pa sve do sukoba zbog nesklonosti i
osobnih ambicija... Jedno je sigurno: na jedan ili drugi naèin,
u pozadini tih razdora uvijek se kriju oholost i sebiènost, koji
su uzrok svakom neslaganju i koji nas èine netolerantnima,
nesposobnima slušati i prihvaæati onoga koji ima viðenje ili
stav razlièit od našega.
Imajuæi sve to pred oèima, postoji li nešto što svaki od nas,
kao èlanovi svete majke Crkve, možemo ili moramo uèiniti?
Nedvojbeno je da ne smije izostati molitva, u kontinuitetu i u
zajedništvu s Isusovom, molitva za jedinstvo kršæana. A
zajedno s molitvom, Gospodin od nas traži novu otvorenost:
traži od nas da se ne zatvaramo dijalogu i susretu, veæ da
prihvatimo sve ono vrijedno i pozitivno što nam pruža
takoðer onaj koji misli drukèije od nas ili zauzima drukèije
stavove. Traži od nas da ne upravljamo pogled na ono što
nas dijeli, veæ radije na ono što nas ujedinjuje, nastojeæi
bolje upoznati i ljubiti Isusa i dijeliti bogatstvo njegove
ljubavi. A to konkretno podrazumijeva prianjanje uz istinu,
zajedno sa sposobnošæu da jedni drugima opraštamo, da se
osjeæamo dijelom iste kršæanske obitelji, da jedni druge
smatramo darom i da èinimo mnoge stvari zajedno, kao i
djela ljubavi.
Bolna je istina da podjele postoje, da postoje podijeljeni
kršæani, mi smo meðusobno podijeljeni. Ali svi imamo nešto
zajednièko: svi vjerujemo u Isusa Krista, Gospodina. Svi
vjerujemo u Oca, Sina i Duha Svetoga i svi kroèimo zajedno,
svi smo na putu. Pomažimo jedni druge! Ali misliš li ti tako,
misliš li ti tako... U svim zajednicama ima dobrih teologa:
neka oni razgovaraju, neka oni traže teološku istinu jer je to
dužnost, ali mi kroèimo zajedno, moleæi jedni za druge i
èineæi djela ljubavi. I tako èinimo zajednicu na putu. To se
zove duhovni ekumenizam: kroèiti putom života svi zajedno
u našoj vjeri, u Isusu Kristu Gospodinu. Kaže se da se ne
smije govoriti o osobnim stvarima, ali ne mogu tome
odoljeti. Govorimo o zajedništvu... uzajamnom zajedništvu.
Danas sam toliko zahvalan Gospodinu jer se danas navršava
70 godina kako sam primio prvu prièest. Ali svi moramo
znati da primati prièest znaèi uæi u zajedništvo s drugima, u
zajedništvo s braæom naše Crkve, ali takoðer u zajedništvo
sa svima onima koji pripadaju razlièitim zajednicama ali
vjeruju u Isusa. Zahvaljujmo Gospodinu za naše krštenje,
zahvaljujmo Gospodinu za naše zajedništvo, i da tim
zajedništvom na kraju budu svi obuhvaæeni, svi zajedno.
Dragi prijatelji, kroèimo naprijed prema punom jedinstvu!
Povijest nas je razdijelila, ali smo na putu prema pomirenju i
zajedništvu! I to je istina! I to moramo braniti! Svi smo
zajedno na putu prema zajedništvu. I kada se cilj èini previše
dalekim, gotovo nedostižnim, i osjeæamo da nas obuzimaju
obeshrabrenje, neka nas hrabri misao da Bog ne može
zatvoriti uho na glas svoga Sina Isusa i ne uslišiti njegovu i
našu molitvu, da svi kršæani uistinu budu jedno.
Ne ogranièavajmo Božje kraljevstvo na "malu crkvu"
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 12.
listopada 2014.
Draga braæo i sestre dobar dan!
U Evanðelju ove nedjelje, Isus nam progovara o odgovoru
koji se daje na Božji poziv – kojeg predstavlja kralj – na
sudjelovanje na svadbenoj gozbi (usp. Mt 22,v1-14). Poziv
ima tri karakteristike: besplatnost, širinu, univerzalnost.
Pozvanih je mnogo, ali se dogaða nešto iznenaðujuæe: nitko
od njih ne pristaje sudjelovati na slavlju, kažu da imaju
drugog posla; štoviše neki pokazuju ravnodušnost,
nezainteresiranost, èak i uznemirenost. Bog je dobar prema
nama, nudi nam besplatno svoje prijateljstvo, nudi nam
besplatno svoju radost, spasenje, ali mnogo puta ne
prihvaæamo njegove darove, stavljamo na prvo mjesto svoje
materijalne brige, svoje interese i kada nas Gospodin poziva,
mnogo se puta èini da nas gnjavi.
15. listopada 2014. broj 41/2014
31
Prilog dokumenti
Neki od uzvanika èak zlostavljaju i ubijaju sluge koji im
dostavljaju poziv na svadbu. No, unatoè tome što uzvanici
odbijaju doæi, Bog ne odustaje od svoga nauma. Suoèen s
odbijanjem prvih uzvanika nije se dao obeshrabriti, ne
odgaða slavlje, veæ još jednom upuæuje poziv šireæi ga izvan
svake razumne granice te šalje svoje ljude na ulice i raskrižja
da okupe sve one koji se ondje naðu. To su obièni ljudi,
siromašni, napušteni i razbaštinjeni, i dobri i zli – i zli su
pozvani - bez razlike. I dvorana se ispunja "iskljuèenima".
Evanðelje, koje pojedinci odbacuju, nailazi na neoèekivano
spreman doèek u mnogim drugim srcima.
Božja dobrota nema granica, ne diskriminira nikoga: zbog
toga je gozba darova Gospodnjih univerzalna, ona je za sve.
Svima je dana moguænost odgovoriti na njegov poziv, na
njegov zov; nitko nema pravo smatrati se povlaštenim ili
tvrditi da je poziv upuæen iskljuèivo njemu. Sve nas to potièe
prevladati naviku da se udobno smjestimo u sredinu, kao što
su èinili glavari sveæenièki i farizeji. To se ne smije èiniti;
moramo se otvoriti periferijama, priznajuæi da i onima koji
su na marginama, èak i prezrenima i odbaèenima od društva
Bog iskazuje svoju darežljivost. Svi smo pozvani ne
ogranièavati Božje kraljevstvo na "malu crkvu" – našu "malu
crkvu" – veæ širiti Crkvu na dimenzije Božjeg kraljevstva.
Postoji samo jedan uvjet: nositi svadbeno ruho to jest
svjedoèiti ljubav prema Bogu i bližnjemu.
Povjeravamo Marijinu zagovoru nevolje i nade tolike naše
braæe i sestara, iskljuèenih, ranjivih, odbaèenih, prezrenih,
kao i onih koji su progonjeni zbog svoje vjere, te zazovimo
njezinu zaštitu na radove Biskupske sinode koja se ovih dana
održava u Vatikanu.
Angelus Domini...
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre,
jutros je u Sassariju blaženim proglašen o. Franjo Zirano iz
Reda manje braæe konventualaca: on je radije podnio smrt
nego zanijekao svoju vjeru. Zahvalimo Bogu za toga
sveæenika i muèenika, herojskog svjedoka evanðelja.
Njegova hrabra vjernost Kristu je vrlo rjeèit èin, pogotovo u
kontekstu nemilosrdnog progona protiv kršæana.
U ovom trenutku misli nam lete u grad Genovu koja je
ponovno teško pogoðena poplavom. Jamèim svoju molitvu
za žrtve i za one koji su pretrpjeli velike štete. Neka Gospa
Èuvarica podupire drage stanovnike Genove u njihovim
zajednièkim naporima da se prevlada ova teška kušnja.
Pomolimo se svi zajedno Gospi Èuvarici: Zdravo Marijo ...
Gospo Èuvarice štiti Genovu!
Pozdravljam sve hodoèasnike, osobito obitelji i župne
skupine. Posebno bih želio srdaèno pozdraviti skupinu
kanadskih hodoèasnika koji su došli u Rimu sudjelovati na
misi zahvalnici za kanonizaciju Françoisa de Lavala i Marije
od Utjelovljenja: neka to dvoje svetaca probude u srcima
mladih Kanaðana apostolski žar.
[...]
Svima želim ugodnu nedjelju. Molim vas da molite za mene.
Dobar vam tek i doviðenja!
32
15. listopada 2014. broj 41/2014
ika

VLADIMIR ŠETKA

Dragi fra Bernarde - Župa sv. Antuna Padovanskog, Knin

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

Vijenac 521 - Cantieri Teatrali Koreja

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

5 - 04.02.2015

29. listopada 2014. 49. plenarno zasjedanje HBK Sa svoga

9 - 04.03.2015

U Kristu Bog nas sebi izabra Biti kao dijete ili radost pripadanja

10 - 11.03.2015