Broji / Broj 45 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb , žulaj / srpanj 2012. Romska istina GDJE JE NESTAO ROMSKI KULTURNI CENTAR? Sadržaj U aktivizmu je spas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Dodjeljivanje sredstava izvan natječajne procedure . . . . . . . 5 GDJE JE NESTAO JEDINSTVENI ROMSKI KULTURNI CENTAR U ZAGREBU? Poštovani čitatelji i poštovane Romkinje i Romi, Za suradnju, vrata širom otvorena . . . . . . . . . . . . . . Nacrt Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Komentar na novi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. . . . . . . . . . . . . . . . . . Where has Disappeared Roma Cultural Center? . . . . . . . Comments on the new draft national program for Roma . Stara priča – nova imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . Posjet Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta . . . . . APEL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Javni apel Krovne zajednice Bajaša Hrvatske . . . . . . . . Apel uz traženje ostavke ili potrebe za referendumom o ponovnom izboru kandidata za Hrvatski državni sabor u XII izbornoj jedinici nacionalnih manjina . . . . . . . . . Dodjela ECDL diploma polaznicima edukativnih tečajeva . Milanka Opačić nova predsjednica Odbora za predsjedanje Desetljećem za uključivanje Roma . . . . . . . . . . . . . . . .6 . .7 . .8 . 13 . 13 . 18 . 22 . 23 . 24 . 24 . 27 . 27 Američki advokat Barry Fisher uz svjetsku organizaciju Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Isključivanje Roma se nastavlja . . . . . . . . . . . . Priopćenje svjetske organizacije Roma povodom bombaškog napada na prostorije Romske stranke Eurora u Bugarskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . Public announcement of world Roma organization regarding the bomb attack on the offices of Roma party Eurora in Bulgaria . . . . . . . . . . . . . . . Kako preživjeti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 . . . . . 35 . . . . . 36 . . . . . 36 . . . . . 37 Diskriminacija romske djece u Novom Pazaru . . . . . . . Makedonija osporava kritični izvještaj o Romima . . . . . . Srpsko-romski rječnik autora Bajrama Halitija "više nego odličan lingvističko znanstveni rad" . . . . . . . . . . . . . Kraljeva zlatna krletka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Thagaresko sumnakuno kafezo . . . . . . . . . . . . . . . . World music scenom dominira romska glazba . . . . . . . . 38 . 39 . 40 . 42 . 44 . 46 Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA P očevši od 1. srpnja 2012. godine, Republika Hrvatska predsjedava Europskom inicijativom znanom pod imenom Dekada Roma 2005. – 2020. na rok od godine dana. Ovo je velik pomak naprijed za sve Rome u Republici Hrvatskoj ukoliko bude volje za suradnju od strane nadležnih tijela. Naime, svaka država koja predsjedava Dekadom Roma u godini svog predsjedavanja ima najbolju priliku realizirati što veći broj projekata koji se tiču Roma, a financiraju se od strane Europske Unije. Govorimo o mogućnosti da se kroz sredstva EU poboljšaju pitanja stanovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja, školovanja te statusnih pitanja (pitanja državljanstva – što je ujedno i jedan od najvećih problema) ne samo u jednoj županiji, već u svim dijelovima Republike Hrvatske, uključujući naravno i u Gradu Zagrebu. U istom razdoblju od predstojećih godinu dana, Republici Hrvatskoj stoji na raspolaganju čitav niz dodatnih programa kojima je moguće sufinancirati projekte namijenjene Romima, a vezano uz ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Dakle, sredstava ima, nisu opterećena lošim gospodarskim stanjem, stoga je preduvjet da se konačno krene u realizaciju nagomilanih problema, za što je preduvjet složna suradnja i zainteresiranost svih čimbenika, pri čemu posebice govorimo o nadležnim ministarstvima. Također u isto ovo vrijeme, završen je nacrt Nove nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine. Riječ je o drugoj verziji prethodnog nacionalnog programa za Rome koji je bio usvojen 2006. godine. Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije sudjelovala je u izradi ove nove nacionalne strategije, kao i druge nevladine organizacije, te smo dali najviše saznanja u obliku pisanih dokumenata od strane romske zajednice. Također, u konačnici smo sudjelovali u Internet raspravi te u javnoj raspravi održanoj 29. lipnja 2012. u Gradu Zagrebu. Primjetili smo da je riječ o vrlo dobro napisanom materijalu koji korektno govori o različitim probleROMANO ČAĆIPE Autor: Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije (www.umrh.hr) te član Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba mima romske zajednice. Ono što nedostaje, jest poziv na punu transparenciju raspodjele i trošenja sredstava, odgovornosti nadležnih tijela državne uprave, a ujedno, u novoj strategiji izbrisani su neki prethodno pokrenuti projekti, poput Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima, koji je dobio podršku Vlade Republike Hrvatske još 1994. godine, te je u razdoblju izrade prethodne nacionalne strategije čak i potrošen novac u ime izgradnje takvog centra, no na žalost niti postoje podaci o tome na što i tko je potrošio sredstva dodijeljena tom projektu (romske udruge nisu za to dobile sredstva niti su to tražile) a također nigdje ni ne postoji takav Kulturni centar u Gradu Zagrebu. Zaključno, čini se sve da se izbjegne izgradnja ovakvog Jedinstvenog Romskog centra u Zagrebu. To nas u konačnici dovodi do dugoročnog pitanja – što i zašto u Gradu Zagrebu, koji predstavlja više od polovice gospodarstva Republike Hrvatske, nikako da zažive stvarni i dugoročni projekti koji su namijenjeni romima? Ove 2012. godine, svjedoci smo dramatičnog rezanja sredstava koja se dodjeljuju romskim udrugama koje odista djeluju, govorimo o smanjenju sredstava dostupnih od Savjeta za nacionalne manjine i do 48% dok ROMSKA ISTINA 4 GOVOREĆI OT VORENO GOVOREĆI OT VORENO Dodjeljivanje sredstava izvan natječajne procedure P Još 1994. Udruga Roma Zagreb i Zagrebačke županije definirala je potrebu da romska nacionalna manjina raspolaže Jedinstvenim kulturnim centom sa sjedištem u Zagrebu te lokalnim kulturnim klubovima po županijama u slučaju natječaja od strane Grada Zagreba te nadležnih ministarstava, iznosi koji se dodjeljuju nakon iscrpnog procesa javnih natječaja, nisu dostatna niti za pokriće osnovnih režijskih troškova. Stoga, u slijedećih godinu dana kada Republika Hrvatska predsjeda Romskom Dekadom, kada postoji čitav niz izvora nepovratnih sredstava namijenjenih Romima, te kada imamo novu nacionalnu strategiju, moguće je da velik broj romskih udruga prestane s radom, da zatvori vrata djeci i mladima koji koriste besplatne usluge edukacije, dnevnog boravka, motivacije djece i roditelja, socijalizacije Roma i slično. Ukoliko se takav scenario desi, unatoč svim uvjetima koji govore o mogućnostima da konačno nešto napravimo, da riješimo barem dio nagomilanih problema, onda za godinu dana od danas, možemo suvereno tvrditi da bez obzira na sve javne izjave, ugovore, dogovore, simpozije, okrugle stolove i razna obećanja, ne postoji interes za rješavanje nagomilanih romskih problema. Podsjetimo se, to nisu samo romski problemi, već su to nagomilani socijalni problemi našeg društva u cjelini. Nadamo se da će konačno krenuti koordinirana akcija romskih udruga i državnih tijela te da ćemo prilikom ulaska u Europsku Uniju za godinu dana, moći prikazati stvarne, realne rezultate, uključivo i projekte namijenjene Romima u Gradu Zagrebu. U konačnici, romskim udrugama se nudi da sami prijavljuju projekte na natječaje Europske Unije, iako se iz uvjeta istih natječaja može pročitati da bez suradnje ROMANO ČAĆIPE nevladinih udruga te lokalne vlasti, nije moguće dobiti obećana sredstva. Dakle, ponovno je riječ o manipulaciji. Ovim putem ujedno čestitamo na osnivanju odbora koji će predsjedati Dekadom Roma, koji se sastoji od 8 članova predstavnika različitih ministarstava te 8 članova, predstavnika Roma. Međutim, postoji nedostatak poznavanja stvarnog stanja u romskim naseljima, jer pravu sliku o problemima s kojima se suočavaju Romi u raznim getoima, poznaju samo stariji Romi, te oni koji i žive u takvim naseljima. Većina odbora u sebi sadrži i politički podobne članove, tako da se nadamo da politička podobnost neće zanijekati stvarne potrebe sa kojima se suočava romska zajednica. Nadamo se kako aktualna politička vlast neće svojom politikom i kadrovskim križaljkama negativno utjecati na veliku priliku koja je pred nama, a koja omogućava konkretna rješavanja nagomilanih problema. U ovom trenutku, nikome ne trebaju politički podobni Romi, ono što nam svima treba jest usmjereni, smisleni rad s ciljem realizacije projekata i povlačenja financijskih sredstava od strane Europske Unije. Također treba razumjeti, da kada se u medijima govori o projektima koji su namjenjeni Romima, prečesto je riječ o projektima koji su stvarno odobreni, ali je i do 90% sredstava potrošeno na javnu i lokalnu upravu i državne službenike, dok Romima u konačnici sjeda oko 10% vrijednosti projiciranih sredstava. Tako je bilo unatrag 8 godina. Nadamo se promjeni na bolje. ROMSKA ISTINA očetkom 2012. godine, razne nevladine udruge koje se bave pitanjima od značaja za Rome, zaprimili su obavijest od strane Savjeta za nacionalne manjine o drastičnom smanjenju sredstava namijenjenih dokazanim i odobrenim projektima. Riječ je o smanjenju i do 48%. Unatoč prethodnim izjavama, uključujući i intervju s prdsjednikom Savjeta za nacionalne manjine, gdje se spominje kako se Romima neće rezati sredstva. Dana 15. lipnja 2012. godine, izvan zakonski određene natječajne procedure, dakle bez da se pratila zakonom propisana procedura koja se mora poštivati prilikom odabira projekata i dodjele materijalnih sredstava, bez ikakvih pisanih objašnjenja, informacija, poziva, Savjet za nacionalne manjine donio je odluke o dodjeljivanju nov- čane podrške u sveukupnom iznosu od 470.000,00 Kuna. Klasa 032-05/12-01/07, Ur. Br. 5043812-02, iznos 45.000,00 Kuna Klasa 610-02/12-02/28, Ur. Br. 5043812-02, iznos 48.000,00 Kuna Klasa 610-02/12-02/25, Ur. Br. 5043812-03, iznos 150.000,00 Kuna Klasa 610-02/12-05/27, Ur. Br. 5043812-02, iznos 77.000,00 Kuna Klasa 610-02/12-02/29, Ur. Br. 5043812-02, iznos 150.000,00 Kuna Kod svih odluka riječ je o zajedničkom tekstu koji se koristi kao definicija svrhe materijalne potpore: za stvaranje pretpostavki ostvarivanja kulturne autonomije Roma. Ovo je izvanredan primjer koji govori o stanju financiranja i manipulacije Romima. Kao prvo, sredstva su oduzeta stvarnim projektima početkom godine ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA (ne govorimo o onim udrugama koje nisu poštivale zakon pa nisu na vrijeme podnjeli financijska izvješća i izvješća o radu) uz opravdanje kako je gospodarska kriza, kako bi sredinom godine izvan uobičajenih zakonskih procedura, saznali kako se 470.000,00 kuna dodjeljuje podobnim projektima i podobnim udrugama na ime “stvaranja pretpostavki”. Ova definicija, stvaranja pretpostavki je tako generalna, da može uključivati svašta i ništa. Ovo je samo jedan od primjera zašto sve veći broj nevladinih udruga koje se bave pitanjima od značaja za Rome u Republici Hrvatskoj, smatra kako bi DORH i USKOK trebali obratiti pažnju i provjeriti cjelokupno poslovanje svih institucija, svih ureda kao i svih nevladinih udruga koje se bave pitanjima Roma. Godinama nestaje novac, godinama se manipulira Romima, obzirom da Republika Hrvatska kreće putem transparencije cjelokupnog sustava te posebice s obzirom na gospodarsku krizu, bilo bi dobro da i svi sudionici koji se bave romskim pitanjima, polože svoje račune. Jasno nam je da izvještavanje o istini može ići na štetu ovog časopisa, no ime časopisa jest Romska Istina (Romano čaćipe) i časopis unatrag 19 godina uporno djeluje s ciljem da pruža priliku ne samo romima, već i socijalnim partnerima, da se o problemima i rješenjima razgovara bez uvijanja istine. Mnogi su problemi odavno mogli biti riješeni da nije uvijek po srijedi igra manipulacije koja sa sobom uvijek donosi i materijalne probleme. 5 DOGAĐA JI DOGAĐA JI 6 Za suradnju, vrata širom otvorena N acionalna koordinacija vijeća romske nacionalne manjine u RH 28. lipnja održala je svoj sastanak u Zagrebu. Na dnevnom redu sastanka bile su obrađene slijedeće teme: Izlaganje plana i rada novoosnovane Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine RH i konzultacije o položaju Roma uz zajedničko ujedinjenje svih Roma u Republici Hrvatskoj, te postizanje kompromisa o poboljšanju rada svih Romskih udruga, koje se maksimalno zalažu za rad Roma na lokacijama o kojima nitko ne brine, niti itko pomaže tim udrugama; Zahtjev o dodijeli i Svi prisutni u potpunosti su prihvatili dnevni red i podržali Nacionalnu koordinaciju vijeća romske nacionalne manjine što su potvrdili svojim potpisima kao i štambiljima svojih udruga. Na sastanku je otvorena javna rasprava o položaju Roma te su svi prisutni iznijeli svoja mišljenja. Predsjednik Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine RH Ibrahim Gušini širom je otvorilo vrata svakom obliku suradnje pripadnicima romske nacionalne manjine kao i svim romskim aktivistima te je sve prisutne pozvao da pismenim putem iznesu svoja mišljenja i da na taj način dopune plan i program koordinacije. financiranju NKVRNM-RH prostora za rad od strane grada Zagreba; Suradnja romskih udruga i prihvaćanje njihovih potreba jer udruge su istražitelji problema romske nacionalne manjine, te unaprjeđenje njihova rad s time da se u ime udruga izabere 7.predstavnika iz reda gradskih i općinskih vijeća te da se Koordinacija konzultira putem predstavnika za rad udruga i poboljšanje njihova djelovanja; Transparentna raspodjela novčanih sredstava kao i nadzor nad novčanim sredstvima udruga od strane Savjeta za nacionalne manjine RH za 2012.g. te rad i poštivanje legitimnih predsjednika i predstavnika Roma. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Nacrt Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine U red za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske koordinator je izrade nove Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine. S tim ciljem tijekom lipnja u 5 gradova na području Republike Hrvatske (Osijek, Sisak, Čakovec, Rijeka i Zagreb) održana je internetska i javna raspravu o nacrtu navedene Strategije, a pozvana je zainteresirana i stručna javnost, uključujući i organizacije civilnog društva, te sve ostale zaineresirane građane da se priključe javnoj raspravi koja je u Zagrebu održana u Uredu za ljudska prava 29. Lipnja. Svrha javnog internetskog savjetovanja bila je prikupiti mišljenja zainteresirane javnosti o nacrtu Nacionalne strategije, kako bi Strategija što bolje odgovarala stvarnim potrebama romske nacionalne manjine te što učinkovitije djelovala na rješavanju problema i poteškoća s kojima se romska nacionalna manjina susreće u svakodnevnom životu. Na ROMANO ČAĆIPE javnoj raspravi u Zagrebu prisustvovale su udruga Romi za Rome, udruga Veseli Romi, udruga Đelem đelem, Udruga Madara, Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije, Klub mladeži Roma Hrvatske kao i bivši saborski zastupnik Nazif Memedi. ROMSKA ISTINA 7 REAGIRANJA REAGIRANJA 8 Komentar na novi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. N ovi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine odlično je napisan i identificirao je niz situacija i problema u realnom provođenju aktivnosti namijenjenih Romima i procesu njihovog uključivanja u društvo te je u skladu s Europskim projektom, Dekada Roma 2005-2020 u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska i kojom ujedno predsjeda od 1. srpnja 2012.g na rok od godine dana. Mišljenja smo kako ovo predsjedanje treba iskoristiti za maksmimalno povlačenje raspoloživih sredstava iz izvora EU te ostalih međunarodnih fondacija i donatora. Vidljivo je kako imamo primjedbu i molimo da se pitanje Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima uvrsti i u novi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020.g. Na osnovu 8-godišnjeg aktivnog iskustva iz prakse ukazujemo na potrebu da se smanjena raspoloživa sredstva manje troše na seminare i okrugle stolove i samu administraciju projekata, a da se što veći dio sredstava plasira u smislu podrške rada započetim projektima, kao i drugim inicijativama koje dolaze od strane OCD-a. Radno iskustvo vezano uz problematiku i teme vezane uz romsku nacionalnu manjinu u Hrvatska putovnica mnogim Romima nedostižan je dokument su neki projekti i prioriteti iz prvotnog nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj izrađenog – dovršenog u razdoblju do 2006. godine u potpunosti nestali u Novom nacrtu. Pitanje Jedinstvenog Romskog Kulutrnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima u potpunosti je izostavljen u novom nacrtu. Kao OCD i aktivni sudionik u procesima i aktivnostima vezanim uz i za Rome u RH posljednjih 8 godina, RH temelji se na direktnom sudjelovanju u: članstvu mobilnih timova raznih ministarstava te članstvu radnih skupina i tijela pri Uredu za nacionalne manjine RH; Povjerenstvu za prećenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH (8 godina); Aktivističkom djelovanju (OCD) od 1993. (prvotna registracija pri Savjetu za nacionalne manjine RH); Podpredsjedanju IRU-a 1998. godine (Međunarodna Romska Unija) ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA AUTOR: ALIJA MEŠIĆ, predsjednik Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije (www.umrh.hr) Te član Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba Zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život Posljednjih 7 godina, Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije surađuje sa Zavodom za zapošljavanje u projektima koji imaju za cilj preusmeravanje mladih kroz programe stjecanja novih znanja i vještina (primjerice ECDL tečajevi i certifikati s upisom dodatne specijalizacije-zvanja u radnu knjižicu, ECDL je međunarodno priznat certifikat u 140 zemalja). Na pokaznom primjeru uspješne implementacije ECDL programa za mlade Romkinje i Rome koji je počev od 2005. godine kroz donacije 4 veleposlanstva (Velike Britanije, Švicarske, Norveške i Njemačke), trogodišnje praćenje programa kroz plaćanje i semestarske grupe polaznika ECDL osposobljavanja godišnje, od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te sporadičnim izvorima financiranja direktnog troška edukacije od strane autoriziranih tvrtki iz privatnog sektora koje su ovlaštene za davanje ECDL edukacije. Zavod za zapošljavanje je investirao u vlastite ECDL programe osposobljavanja, (bez uključenosti naše udruge) koji je od 2005. u organizaciji naše udruga rezultirao s preko 150 uspješnih apsolvenata ECDL tečajeva raznih modula. Prekvalifikacije – dokvalifikacije putem ECDL programa većinski su uključivale mlade Romkinje i Rome sa završenim srednjim školama i polaznim zvanjima: mesar, pekar, drvotokar, tekstilni dizajner. Dodatni napori Zavoda za zapošljavanje preusmjerili su vlastitim programima mlade koji nisu sudjelovali u ECDL programima u nova polazna zvanja: kuhar, čistačice i sobarice (turistički sektor). Dugoročni rezultati zapošljavanja na žalost daleko su ispod očekivanja. Po našim saznanjima, od direktnih napora koje smo uspješno odradili sa znanim donatorima projekta otprilike 5% ECDL polaznika kroz osposobljavanje i znanja stečena kroz ECDL program (u učionici s mrežom od 15 računala opremljenih cjelokupnim Microsoft paketom aplikacija), našlo je novo zaposlenje. Što je u usporedbi s brojem uspješnih – dugoročnih zapošljavanja korisnika raznih programa Zavoda za zapošljavanje namijenjenih mladim nezaposlenima općenito i mladima pripadnicima romske nacionalne manjine dodatno kroz raspoložive programe iz okvira Nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj kako prvotnog i još aktulanog iz 2003. godine tako i novog koji je u izradi 2012. godine, moguće istovjetan ali i veći uspjeh, jer smo s daleko manje raspoloživih sredstava od Zavoda za zapošljavanje uspjeli ostvariti statistički veću uspješnost dugoročnog zapošljavanja mladih. Naravno, gospodarska situacija i situacija na tržištu rada je kompleksna, tako da je uspjeh postignut već tada kada je neko radno mjesto otvoreno i dugoročno održivo. Novi Nacrt Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine mora definirati da će OCD-i dobivati konkretna sredstva za financiranje ne samo ECDL davatelja edukacije (ta sredstva ne dolaze u opticaj unutar OCD-a) već će i snositi troškova električne energije, klimatizacije, grijanja, najma ili troškova računalne opreme i drugih alata. U suprotnom, obzirom na vrlo skromno financiranje OCD-a na osnovu aktualnih natječaja u 2012. godini, OCDi koji djeluju morat će zatvoriti svoje besplatne aktivnosti namijenjene nezaposlenima i mladima, pripadnicima najranjivije skupine u RH, rom- Samo neki od projekata i programa koje provodi Udruga Roma grada Zagreba i Zagrebačke Županije skoj manjini. Novi Nacrt nacionalne strategije mora sadržavati definirane nositelje i projicirana sredstva iz različitih izvora (uključivo vrlo dobro nabrojene izvore iz EU te od strane drugih međunarodnih donatora) kao i iznose koji će realno dospjeti do samih nositelja raznih projekata, a uključuju i Organizacije Civilnog Društva (OCD). Prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj sastoji se od 7 različitih romskih zajednica s vlastiROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA tim kulturnim naslijeđem – nošnji, svadbe, običaja, načina obilježavanja proslava, dijalekt. Zajednički je svjetski Dan Roma, vezan uz 1. svjetski kongres Roma održan 1971. godine u Londonu. Sredstva namijenjena Romima, kroz rad organizacija civilnog društva (OCD) svake su godine manja te su principijelno simbolične naravi. Samo u segmentu financiranja putem Savjeta za nacionalne manjine RH, za tekuću 2012. godinu , sredstva dodijeljena etabliranim OCD programima namijenjenih romskoj nacionalnoj manjini smanjena su i do 48%. Novi Nacrt 9 10 REAGIRANJA REAGIRANJA Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine mora jasno definirati nosioce različitih programa s jasnim proračunima koji osim troška administracije bilo kojeg projekta od strane državne administracije ujedno pokrivaju konkretni rad i implementaciju programa i na nivou OCD-a. Eventualni trendovi centralizacije načina ocjenjivanja i biranja projekata namijenjenih Romima ne odgovaraju realnom stanju, jer unatoč velikom broju registriranih OCD-a, realan broj koji uistinu djeluju s dokazanim rezultatima daleko je manji. Distribucija sredstava namijenjenih Romima mora biti transparentna i uključivati osim OCD-a i razna povjerenstva, ustanove i tijela državne uprave, agencija koje surađuju s državnom upravom na projektima, itd. Stanovanje Problem legalizacije romskih naselja, pojedinih parcela-stambenih jedinica, cijeli proces je dobro identificiran u novom Nacrtu Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine te svakako treba definirati tko će snašati troškove legalizacije koji spadaju pod prostorno uređenje i stanovanje, jer jasno je da romske obitelji ne raspolažu novčanim sredstvima potrebnima za legalizaciju. Ukoliko nije identificiran izvor financiranja za proces legalizacije, isti problem će vremenom postati humanitarni problem (deložacije). Iz aktualnih iskustava nužno je u Novi Nacrt strategije uključiti pouku iz primjerice situacije sa stanovima koje je Grad Zagreb dodjelio romskim obiteljima na korištenje (naselje Sopnica) ali nakon razdoblja od 3 godine dolazi do deložacije 34 romske obitelji. U slučaju mnogih romskih obitelji treba uključiti i pitanje sakupljanja sekundarnih sirovina vezano uz mjesto stanovanja, dakle realno stambeno zbrinjavanje mnogih romskih obitelji mora biti realizirano u skladu ili sa: a) Stambenim pitanjem (stan) uz prekvalifikaciju-drugo zaposlenje b) Stanovanje u kućama sa okućnicom kojih ima diljem Grada Zagreba i okolice (Zagrebačka županija) i nisu korištene – nemaju stanare, vlasnici su zamijenili imovinu s državom kako bi dobili pravo udomljenja u staračke domove, itd. Riječ je o većem učinku po vrijednosti, dakle cijena stana je veća, a nudi manje za tipične romske obitelji. Takvom distribucijom međutim mora se izbjegavati getoizacija. Uključivanje u društveni i kulturni život Novi nacrt nacionalne strageije za uključivanje Roma do 2020. godine mora obratiti pažnju na potrebu, ulogu i vrijednost projekta Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima koji je definiran u prethodnom i još aktualnom nacionalnom programu za Rome u Republici Hrvatskoj te isti projekat uvrstiti u novi nacrt, uključivo s definiranjem izvora financiranja i apliciranja projekta spram Europskih i drugih međunarodnih fondacija i donatora u vidu projekta. Statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć Novi nacrt korektno identificira i navodi složenu problematiku s kojom se redovno susreće veliki broj pripadnika romske nacionalne manjine kojima nisu rješena osnovna, dakle statusna pitanja. Bez rješenja osnovnih statusnih pitanja (državljanstvo), cijele obitelji osim što su u nemogućnosti živjeti zajedno, bivaju obespravljene po pitanjima svih drugih prava koja proizlaze iz osnovnog pitanja, dakle reguliranog statusa. Istina jest da se od Roma traži da polažu ispite hrvatskog jezika kojim u velikoj većini slučajeva vladaju bolje nego bilo kojim romskim narječjem, osim što je riječ o diskriminaciji, jer po tom ključu, svatko tko govori bilo koje narječje, a smatra se hrvatom, također bi trebao polagati takve ispite. Riječ je i o trošku od cca. 120 eura koji kada se pribroji cjelokupnim troškovima i pristojbama procesa stjecanja statuROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA sa državljana, prelaze realne i očekivane mogućnosti osoba koje nemaju prihode. Dodatno, cjelokupno trajanje procesa rješavanje statusnih pitanja traje po 5, 6 i više godina, što je uostalom najbolje obrazloženo u izlaganjima gosp. odvjetnika Stjepana Babića koji je radio u sklopu bespravne pravne pomoći Romima te je pojasnio cjelokupni proces na način da je ključni probolem u načinu rada institucija koje otežavaju provedbu. Pitanje ne reguliranih statusnih prava za sobom donosi cijeli niz lančanih reakcija koje prvo vode do pravnih problema (tužbe, kazne, a sve vezano uz punjenje proračuna RH) te u konačnici dovode do akutnih humanitarnih problema uništenja cijelih obitelji jer nisu rješena statusna pitanja, obitelji nisu ujedinjene, ne postoji mogućnost ostvarenja prava na rad, prava na dohodak, socijalnih prava te čitav niz drugih, bitnih detalja. Romske obitelji se dakle, poptuno legalno, stigmatiziraju. Tamo gdje institucije i zakoni trebaju omogućiti provedbu odluka donesenih na nivou Vlade RH te raznih povjerenstava i ureda Vlade RH koje se bave pitanjima Roma, ne dolazi do ažurnosti te se veliki broj slučajeva prolongira u nedogled. Istovremeno, slovo zakona se vrlo ažurno provodi kada treba kazniti Rome za nepoštivanje zakonskih odluka, počev od raznih sudskih pristojbi, tužbi i kazni, vezanih uz problematiku komunaklnih naknada, legalizacije mjesta stanovanja, obvezatnog školovanja i slično. Realna situacija velikog dijela romske populacije u potpunosti se negira. Negira se da djeca koja žive ispod najnižih europskih standarda ne mogu sudjelovati u nastavi na isti način kao većina njihovih vršnjaka, negira se getoizacija i isključenost brojnih romskih obitelji iz tokova društva kao i akutno siromaštvo i besparica. Zaključak Novi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine je s izuzetkom potpuno izostavljenog pitanja Jedinstvenog Romskog Kulturnog Centra u Gradu Zagrebu sa županijskim klubovima vrlo kvalitetno i studiozno napisan dokument. Međutim, prethodna nacionalna strategija je realno, totalno podbacila, jer se prikazuju rješenja i napori u nekoliko županija, a ne govori se o realnoj uspješnosti prethodne nacionalne strategije. Primjerice, u prethodnoj nacionalnoj strategiji navedena su već alocirana sredstva za Jedinstveni Kulturni Centar Roma u iznosu od nekoliko miliona kuna, međutim taj centar osim u nizu sastanaka, nigdje nije materijaliziran, te ga se sada u novoj strategiji niti ne spominje. Općenito, Romi i dalje ostaju tema manipulacije. Iako se danas koriste demokratske metode, dakle prikazuju se strukture, odluke i postupci koji su donešeni kroz demokratske procese, ostaje činjenica da romsko pitanje direktno hrani, dakle plaća osobne dohodke, dodatke na članstva u raznim povjerenstvima, izdatke za putovanja i dnevnice, najmove i režijske troškove raznih ureda, pokrivanje troškova raznih seminara, okruglih stolova i radionica te u konačnici, administriranja cjelokupne teme (bavljenje pitanjima romske nacionalne manjine) te nakon što se svi ovi troškovi zbroje, za same Rome ostaje tek simbolična svota. U nastavku, romski aktivisti ne primaju naknade za rad u raznim državnim tijelima i povjerenstvima, tj. kad i ako prime neku naknadu, ista ne pokriva niti osnovne troškove prijevoza. Istovremeno članovi raznih tijela i povjerenstava postavljena od strane državne uprave, za svoj rad primaju osobne dohodke, a tema romskog pitanja im donosi dodatne prihode povrh osobnog dohodka. Znači, situacija samu sebe objašnjava. Nova nacionalna strategija za uključivanje Roma do 2020. godine? Pregledom planiranih izvora i iznosa financiranja vidljivo je da je riječ o nedostatnim iznosima za konkretnije mjere koje uopće mogu nešto kvalitetno učiniti za romsku naci- U posljednje 4 godine svega 196 Roma primilo je državljanstvo onalnu manjinu. Bazirano na 8 godina iskustva sudjelovanja u raznim procesima, jasno je da kada se odbiju troškovi administriranja, raznih osobnih dohodaka raznih stručnjaka i stručnjakinja koje se bave pitanjima Roma, troškovi najma raznih ureda, režijskih troškova, seminara, okruglih stolova i radionica, za realnu implementaciju bilo čega, ostaje premalo materijalnih sredstava. Bazirano samo na aktualnim podacima, primjerice politika dodjeljivanja sredstava za projekte Roma od strane Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske (s datumom 15. lipanj 2012), bez natječaja, vidljivo je primjerice da je dodijeljeno: ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 45.000,00 kn za ostvarivanje pretpostavki kulturne autonomije Roma za publikaciju “Gramatike romskog jezika”; 48.000,00 kn za stvaranje pretpostavki ostvarivanja kulturne autonomije Roma, potpora projekta “Međunarodni dan sjećanja na žrtve romskih naroda u 2. svjetskom ratu”; 150.000,00 kn za stvaranje pretpostavki ostvarivanja kulturne autonomije Roma, sufinanciranje izgradnje Kulturnog centra Roma Baranje u Dardi; 77.000,00 kn za stvaranje pretpostavki ostvarivanja kulturne autonomije Roma, uvođenja izbornih predmeta “Uvod u romski jezik I i II te Uvod u književnost I kulturu Roma I i II za akademsku 11 12 REAGIRANJA REAGIRANJA godinu 2012/2013.; 150.000,00 kn za stvaranje pretpostavki ostvarivanja kulturne autonomije Roma, sufinanciranje izgradnje društvenog doma za romsku zajednicu u Kutini. Dakle, odlukama donešenim 15. lipnja 2012, koje sve imaju zajedničko obrazloženje: Alocirano je svega: 470.000,00 kn, a isti ured je početkom 2012. godine drastično smanjio sredstva aktualnim i uhodanim projektima romskih OCD-a i za 48%. Obzirom na započeti trend uvođenja transparencije u cjelokupne procese i tokove novca u svim tijelima Republike Hrvatske, razne aktivne i dugoročno prisutne Organizacije Civilnog Društva (OCD) koji se godinama bave pitanjima od značaja za Rome, predlažu i traže da se uvede striktna kontrola nad raspodjelom i trošenjem sredstava kako u svim tijelima državne uprave tako i kod svih OCD-a koje se bave romskim pitanjem. Šokantno je primjerice da na ovogodišnjoj komemoraciji žrtava Jasenovca, nisu bili prisutne osobe koje naknadno, traže i unaprijed dobivaju sredstva za komemoriranje Jasenovačkih žrtava za predstojeće razdoblje. Znači, oni koji su mogli i trebali biti na komemoraciji u Jasenovcu 2012. godine, na istoj komemoraciji nisu bili nazočni, ali im se dodjeljuju sredstva za slijedeće komemoracije? Povlačenja sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih donatora Romska zajednica nema uvid u prepisku, komunikaciju, sastanke te u konačnici projekte koje razna tijela državne uprave Republike Hrvatske podnašaju EU u sklopu različitih predpristupnih fondova te namjenskih fondova (primjerice sredstva dostupna iz Romske Dekade 2005 – 2020) kojima se financiraju programi namijenjeni Romima. Konkretno takva dokumentacija spada pod čl. 8, Zakona o pravu na pristup informacijama, dakle, informacije nisu dostupne Organizacijama Civilnog Društva (OCD). Prilikom različitih sastanaka s predstavnicima Europske Unije, Europske Komisije te povjerenstva Romske Dekade, dužnosnici Europske Unije spominju iznose u Eurima koji su tijekom prošlih godina već dodijeljeni Republici Hrvatskoj ili su potencijalno ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA dostupni za programe namijenjene Romima, te spomenuti iznosi uvelike premašuju iznose koji se spominju u izjavama domaćih dužnosnika. Ovdje treba također uvesti punu transparentnost. Nužnost potpune transparencije Novi Nacrt nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. godine, mora uključivati jasnu poruku da za profesionalnu i smislenu provedbu ove nove strategije, jedan od preduvjeta mora biti: Potpuna transparentnost na sve materijalne iznose iz svih izvora financiranja koji se odnose na pitanje i problematiku romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U doba gospodarske krize, koja u konačnici pogoršava socijalne uvjete života svih građana, što za sobom povlači buđenje različitih starih problema poput rasne mržnje i diskriminacije, više nego ikada prije nužna je profesionalnost i potpuna transparencija svih uključenih. Zahvaljujemo se svima uključenima u izradu nove nacionalne strategije za Rome u RH na njihovom trudu, doprinosu i radu. Where has Disappeared Roma Cultural Center? Comments on the new draft national program for Roma Introduction The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma till 2020 is excellently written and has identified a range of situations and problems faced in the realistic pursuit of activities and solutions aimed at the Roma and their inclusion into the society. This is also in accord with the European project Roma Decade 2005 – 2020 in which the Republic of Croatia participates and also presides over the Roma Decade for a period of 12 months starting on 01 July 2012. We consider that this presidency over the Decade should be used to maximilize the activation of potential funds coming from EU sources and other international donors. It is visible that some projects from the previous (and stil valid) national strategy for the Roma in the Republic of Croatia (finished in 2006) have been left out of the new draft. The question of the Unified Roma Cultural Center in Zagreb with regional centers is completely missing in the new draft. As an NGO that has been involved in all processes for the last 8 years we have a complaint and ask that the Roma Cultural Center be brought back and included in the new draft of the national strategy for the inclusion of Roma till 2020. Regarding specific topics of the new draft, we herewith provide comments and suggestions upon identified topics – chapters of the new draft. Based upon 8 years of day to day practical experiences we wish to point to the fact that the already limited funds that are projected towards the Roma should include less coverage for round tables, sem- inars and the actual administration of the project(s) and that as much as possible of the funding should flow towards the Roma recipients of the projects including a much more reasonable and realistic support of the work of the NGO’s. Our experience in the participation in the processes aimed at the Roma includes: membership in various mobile teams of various ministries as well a seat on the council for the supervision of the national program for Roma (8 successive years); Roma acivitsts (NGO), since 1993 when registered with the Council for minorities, Vice Presidency of the International Romani Union in 1998 Employment and inclusion in the economic life Since 7 years, the Roma Association Zagreb and Zagreb County cooperates with the National Employment Agency in various projects that have the goal of retraining the youth through specific training and education programs (such as www.ecdl. com the European Computer Driving License program which is recog- ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA AUTHOR: ALIJA MEŠIĆ, president Roma Association Zagreb and Zagreb County Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije (www.umrh.hr) And member of the Roma council of minorities of the City of Zagreb nized in 140 countries of the world and the qualification is also included into the Croatian workers ID). Based on the successful sample case of ECDL implementation for young Roma of both genders which we launched in 2005 based on the donations of 4 Embassies in the City of Zagreb (United Kingdom, Switzerland, Norway and Germany), then a 3 year support of 1 semester group per year by the Croatian ministry of education, science and sports as well sporadic support from various smaller donors that all directly paid the services of authorized providers of ECDL education (private sector companies), the National Employment Agency invested into its own ECDL program, without our NGO 13 14 REAGIRANJA REAGIRANJA being called to participate. Our NGO managed to retrain more than 150 young Roma in various ECDL modules. Retraining – new qualifications through the ECDL program have predominantly included young Roma of both genders who had successfully completed the high school education and received the following, starting professions: Butcher, Baker, Wood processing technician,Textile designer. Additional efforts by the National Employment Agency that did not include ECDL training managed to create new professions: cook, cleaners and room service personal (for the Tourism sector). The longterm results of employment are unfortunately below any expectations. Based on available data, about 5% of our ECDL students that acquired their knowledge and certificates in our classroom with 15 networked computers equipped with the full suite of Microsoft software, found employment. Compared to the actual results of the National Employment Agency in programs aimed at the Roma in accord with the Nation- al program for Roma (still in place) as well in accord with the new draft national strategy of 2012, the % of successful employment is roughly equal to our statistics. The fact that we as an NGO had many times less financial ressources available than the National Employment Agency tells that the NGO efforts are comparably, more effective. However, the actual economic situation and the situation on the labour market is very complex. Thus we consider that it is already a success when any workplace is opened and longterm sustainable. The new draft of the National strategy for the inclusion of Roma till 2020. have to define that the NGO sector will receive real, concrete funding not only for the ECDL education (after all these funds never end at the NGO but are directly paid to the provider of ECDL education) but also for the expenses of electricity, heating, airconditioning, rent, maintenance of computer equipment and other tools. Unless this funding is assured, and based on the misery financing of NGOs from ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA the National budget in 2012, those NGOs who actually work and have results will have to close their doors and stop providing free services to the socially most excluded and most wulnerable national minority in the Republic of Croatia – the Roma. The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma till 2020 must have clearly defined who is responsible and from what sources and how much real financing is available (this includes the well listed EU sources and international sources of potential financing) so the NGOs can understand what is made available and when. Urban zoning, housing and environmental protection The Roma national minority in Croatia is comprised of 7 different Roma groups who all have their own, specific cultural heritage – rites, weddings, the way they celebrate events, dialect… What they have in common iss the international Romani Day that relates to the 1st Roma Congress held in London in 1971. The funding available to the Roma NGO’s are being lowered year after year and have reached symbolical values. Just to mention the funding available from the Council of national minorities, which for the year 2012, dropped the financing of established and well known Roma NGO projects by up to 48%. The new draft national strategy for the inclusion of Roma till 2020 has to clearly define which institutions take the lead and what funding is available. This funding cannot exclusively cover the cost of the same institutions and their administrations but it has to include tangible funds for the NGO sector as well. Any possible trends to centralize the way NGO projects are evaluated and chosen for financing do not serve the interest of the Roma and their NGOs, because, due to the local laws, there are endless numbers of NGOs on paper. While the real number of NGOs that have results and actually do something for the community is much smaller. The distribution of funding for the Roma NGOs has to be transparent, the same transparency should include not only the NGOs but all institutions and governmental offices that deal with Roma issues. The pending problem of the legalization of Roma housing areas that is well identified in the new draft has to define who will cover these legalization expenses. It is very understandable that the Roma families that will be affected by this legalization process, do not have any money nor incomes. Unless the funding is assured and identified we will face the situation in which the legal issues will in time become humanitarian issues (homelessness). Additionaly, based on the actual experiences it is necessary that the new draft of the national strategy for the inclusion of Roma by 2020 learn from on-going experiences. For example, the situation where 3 years ago, the City of Zagreb provided quality housing to Roma families (Sopnica, Zagreb) but now these families are being expelled from the appartments (34 families). In the many, many Roma family cases, one has to include the fact that they collect and resell scrap metal. Thus, any housing has to realistically accommodate this fact. Realisticaly, if one thinks about helping the Roma families in terms of housing, then: a) The allocation of appartments has to include prequalification – new jobs b) The allocations of vacant houses with sufficient backyard as found in the suburbs and vicinity of the Capitol (Zagreb County) where many old people exchanged their old houses with the right to live in a retirement home. When we think about the price-performance ratio, than such allocation of houses makes much more sense. At the same time, such a distribution should avoid gethoization. Inclusion into the social and cultural life The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma by 2020 has to pay attention to the need and value of the project of the Uni- ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA fied Roma Cultural Center in Zagreb and the regional centers which was well defined in the previous national strategy. This same project has to be included in the new draft and as a project should be prepared, documented and submitted to the EU and other international sources of funding for review. Status, combating discrimination and help in acquisition The new draft of the national strategy for Roma till 2020 is correctly identifying and listing the complex problems faced by many Romas whose basic rights are not provided because they have not solved the basic, status questions (citizenship). As long as the status question (citizenship) is not regulated and solved, complete families are without the basis to live together and are not provided with all the other rights that come from the status rights. Truth be told, Roma are asked to pass Croatian language exams and pay for it thou in the vast majority of cases the Roma command the local language and know little if any Romani dialect. This is discrimination because many other non-Roma also speaks in various dialects and 15 16 REAGIRANJA REAGIRANJA are hardly compliant to the official Croatian language but are not asked to enroll and pay for exams. This iss alsso an expense of 120 Euros and when this is added to the total expenses needed to apply for citizenship, these amounts are way beyond what most Roma can muster, since they have no incomes. Additionaly, the whole process of gaining status rights can last for several years, meaning 5,6 and more years, which was best summarized by the lawyer Mr. Stjepan Babić who worked in the free legal support for the Roma program – who explained that the whole process is full off Red Tape provided by the administration. The question of unregulated Status rights creates a chain reaction which lead to legal problems (law suits, penalties and fines, collection agencies, all with the aim to fill the national budget of the country) and in the end lead to real humanitarian catastrophies since whole families are affected, families are not united, there is no legal way to acquire work, social rights and many more. Thus, the Roma families are needlesly stigmatized, completely legaly. Wherever the official institutions of the state should follow the various laws and regulations, this is not happening in a timely manner and the cases are stalled. However, when the rule of law includes penalties and fines, then everything is done very swiftly, starting from court fees, penalties, fines and collecting agencies – relating to unpaid utility bills, legalization of dwellings/housing, mandatroy education and the likes. The real situation of most of the Roma is completely ignored. The fact that children who live below the lowest of European standards cannot participate in education in similar ways as other children is completely ignored. Ghetoization is ignored, exclusion of numerous Roma families from the society is ignored, poverty and lack of cash flow is totally ignored. Conclusion The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma into the society till 2020 has been prepared very professionaly and concisely. The exclusion of this is the fact that the question of the Unified Roma Cultural Center in Zagreb and local centers has been completely left out. However, the previouss national strategy has also completely failed because only the results and efforts in a few counties are shown, while nobody mentions the realistic fact that the previous national strategy did not reach its declared objectives. For example, in the previouss national strategy the funds for the Unified Roma Cultural Center in Zagreb and local centers have already been allocated in the amount of several million Kuna. This center, apart from being a topic at many negotiations and meetings, never materialized. And it is not being mentioned in the new draft. In general and in principle, the Roma remain to be a topic of manipulation. Thou today democratic methods are being used, meaning we have democratic structures, decisions and acts brought by the democratic pro- cess, it remains a fact that the Roma question serves to directly feed, pay the sallaries, bonuses for being on board of various councils that deal with the Roma question, per diem rates, transportation costs, rent and utilities of various offices that deal with the Roma question, all of this is being paid and the Roma se no benefit of it. When one adds all this administration costs and adds the various round-tables, seminars and workshops, it always shows that the system feeds of the Roma problem and the Roma themselves receive marginal help, meaning the Roma receive only crumbs from the table. It has to be mentioned that the Roma NGO activists receive no compensations for their work and participation in the various “institutional bodies” and when they receive some compensation, this does not even cover the cost of public transportation. Same time, all the buerocrats appointed by the institutions for their work receive fixed and regular sallaries and additional incomes on-top of these sallaries. Thus, the situation is self-explanatory. The new national strategy for the inclusion of Roma till 2020. ? Reviewing the planned sources and amounts of financing it is already visible that these funds are insufficient for any concrete measures and can hardly do anything at all for the Roma national minority in the Republic of Croatia. Based on 8 years of participation in the various processes, it is cleear that once the administrative costs, incomes of various experts who deal with Roma issues, costs of rent and utilities of various offices, seminars, round tables and workshops are deducted, for the real implementation of anything – there is almost no money left. Let us just look in the most recent distribution of funds, thus the real policy of the Council for national minorities that brought several financing decisions (dated 15 ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA June 2012) without transparent public bids it is visible how the Roma question is handled: 45.000,00 Kn are allocated for the realization of asssumptions for culutral autonomy of the Roma through the publication of the “Roma language grammar”; 48.000,00 kn are allocated for the realization of assumptions for culutral autonomy of the Roma in the project “International memorial day of the Roma cassualties in World War 2”; 150.000,00 kn for the realization of assumptions for the culutral autonomy o the Roma and the construction of a Roma cultural center in Darda, Baranja; 77.000,00 kn for the realization of asssumptions for the culutral autonomy of Roma by introducing choice classes of “Roma language essentials 1 and 2 and Introduction into the Roma literature 1 and 2 for the academic year 2012/2013.; 150.000,00 kn for the realization fo assumptions for the cultural autonomy of Roma and cofinancing of a community center for Roma in Kutina. Thus, based on the decisions made on 15. June 2012. which all use the same definition. Realization of Assumptions a total of 470.000,00 Kuna (cca. 65k Euro) have been allocated by the same Council of national minorities that in Q1 of 2012. lowered the financing of real, established and active NGO Roma projects for up to 48%. Since the Republic of Croatia started with the trend to include FULL TRANSPARENCY in the processes and flows of funding in all institutions of the state, this should include all the NGOs as well all the offices of the state that deal with the Roma question. This proposal comes from the established Roma NGOs (not those who exist on paper only). It is shocking that during this years commemoration of the Roma Holocaust victims in the Concentration camp Jasenovac, none of the persons who received funding for the same event in 2013 participated. So, people who do not participate get the funding? ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA The question of funding from the European Union and other international donors The roma community has no insights into the correspondence, meetings and eventually the projects that various governmental institutions submit to the European Union in line with the various funding opportunities (including the Roma Decade 2005-2020) for the Roma. All such documentation comes under the Article 8 of the Law about the right to access information. Meaning, such information is not available to the NGOs. (State secret ??). At various meetings with representatives of the European Union, European Comission and the administrators of the Roma Decade 2005 – 2020, the EU officials state that significant amounts of Euros are flowing to Croatia in the order to better the situation of the Roma. And that significant additional funds are available. These statements are much, much higher than what we learn from the local officials about such funding. Transparency is needed here as well. The requirement for full transparency The new draft of the national strategy for the inclusion of Roma till 2020 has to include a clear message that for any professional and meaningfull implementation of this new startegy one of the main prerequisites has to be: Full transparency considering any and all amounts from all sources of financing that address the questions and problems of the Roma national minority in the Republic of Croatia. In times of economic troubles and austerity, which is eating up the fabric of existential conditions of all citizens and leads to the renewal of old problems such as hate crime, racism and discrimination, more than ever before one has to be professional and transparent (all participants included). We thank all involved in the development off the new national strategy for the Roma in the Republic of Croatia for their effort, work and contribution. 17 GOVOREĆI OT VORENO GOVOREĆI OT VORENO 18 VIJEĆE ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA većine pripadnika romske nacionalne manjine nedostaje. U prvoj polovici 2012 godine, u izradi je bila Nova Nacionalna strategija za uključivanje Roma do 2020. Riječ je o drugoj verziji prethodnog nacionalnog programa za Rome koji je usvojen 2006. godine. Tijekom izrade nove strategije, te prilikom javne rasprave, uočljivo je kako Vijeće Romske nacionalne manjine Grada Zagreba nije ni pratilo, niti se interesiralo, niti davalo sugestije na rad povjerenstva za izradu nove nacionalne strategije. Međutim, kada je riječ o pozicijama, kada je riječ o nametanju vlastitih odluka drugim Romima i nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima Roma te kada je riječ o svim oblicima odluka koje imaju stvarne veze s pitanjima Roma, tada Vijeće ne funkcionira. Vijeće unutar svoje izborne baze bira koji će članovi njihovih izvornih nevladinih udruga sjediti u kojoj fotelji. Dakle, sve je to već viđeno. Konkretno, ovo nije riječ o demokratskom načinu rješavanja ičega, već je riječ o autokratskom načinu od kojeg koristi ima samo uski krug ljudi, obično rodbinski povezanih. Primjerice, mladi Romi koji su se obratili Vijeću za pomoć u posredovanju kao i pomoć u nalaženju volonterskog ili plaćenog posla (govorimo o mladim Romima koji su s odličnim uspjehom završili školovanje) tijekom prvog kvartala 2012. godine, dobili su odgovor od predsjednika Vijeća Romske nacionalne manjinr grada Zagreba, gospodina Neđatina Kamberovskog, da obzirom da su članovi druge nevladine udruge, a ne njihove (odnosno Vijeća), Vijeće im ne može pomoći, jer su njihovi roditelji glasali za druge, a ne za njih (aktualne Vijećnike). Vijeće mora imati vremena i razumijevanja da izađe u susret svim Romima, posebno mladima, koji tek ulaze u život odraslih. U srednjoj školi se ne uči kako pisati molbe, kako prikupljati pisma podrške i na druge načine povećati osobne izglede za nalaženjem zaposlenja. Ovo je tako jednostavan segment rada bilo kojeg vijeća nacionalne manjine, da je doslovno neugodno imati spoznaju, da u 21. stoljeću, Vijeće Romske Nacionalne Manjine Grada Zagreba djeluje, posluje i razmišlja na načine koji su bili aktualni prije 1000 godina. Čudimo se da se ništa ne mijenja i žao nam je da u smo u konačnici svjedoci još samo jedne od mnogih sličnih farsi kao što je bio i slučaj s istim Vijećem prije 8 godina. U konačnici, sve se svodi na rodbinsku podobnost i vlastite interese. Isključivi predsjednik Romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Neđatin Kamberovski, ne pomaže onima koji nisu glasovali za aktualne vijećnike Stara priča – nova imena U srpnju 2011 godine održani su izbori za predstavnike gradskih vijeća nacionalnih manjina, time i romske nacionalne manjine. U razdoblju do odabira novih članova Vijeća Romske Nacionalne Manjine Grada Zagreba, redovno smo informirani od strane gradskih vlasti, da će svi projekti koji se tiču Roma, a o kojima se razgovara i pregovara godinama, započeti sa svojim rješavanjem nakon izbora članstva novog vijeća. Sada, godinu dana nakon izbora te novog saziva Vijeća Romske nacionalne manjine grada Zagreba, možemo zaključiti kako se ponovno dešava već viđeni scenario. Prema samom svom imenu, Vijeće bi trebalo služiti svim romskim obiteljima koje žive na području Grada Zagreba. Međutim, jednako kao i prethodnih godina, dakle kao i u prethodnim sazivima prethodnih vijeća dešava se da samo Vijeće vrši podjelu unutar Roma. Ovisno o tome govore li Romi istim dijalektom, odnosno imaju li iste korijene, različit je odnos Vijeća spram tih Roma. Ovaj novi saziv Vijeća Romske nacionalne manjine i nije tako nov, naime, neki članovi bili su članovi ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA u prethodnom Vijeću od prije 8 godina. Ono što je vrlo slično današnjem i ondašnjem sazivu Vijeća jest činjenica kako se jako malo ako uopće, vremena i pažnje posvećuje stvarnim i aktualnim problemima Roma po raznim naseljima u kojima žive. Romi koji ne pripadaju u odabrani krug po ukusu Vijeća, mogu očekivati samo nominalnu podršku ali ne i stvarno zalaganje. Članovi Vijeća velikim su dijelom zainteresirani da sudjeluju u raznim aktivnostima koja se dešavaju u uredima raznih institucija dok interesa za svakodnevne probleme ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 19 20 GOVOREĆI OT VORENO GOVOREĆI OT VORENO Romano čaćipe Vam u potpunosti prenosi dopis g. Nazifa Memedija koji je odaslan na slijedeće adrese: Savjet Spomen područja Jasenovac Predsjednica Savjeta gđa. Katica Sedmak; Ravnateljica Spomen područja Jasenovac Nataš Jovičić I svim članovima SP; Zamjenik ministrice kulture g. B. Šipuš Poštovani, Obaviješteni smo od našeg predstavnika člana Savjeta Spomen područja Jasenovac gosp. Đurđevića da ste ploču koju smo uz Vaše odobrenje postavili na romskom groblju Uštice, skinuli, a bez da ste nas o tome obavijestili i bez da je o tome Savjet donio odluku. Ukoliko su postojale neke dileme ili neslaganja sa tekstom istaknutim na ploči (a bili ste upoznati sa tekstom prije nego li je ploča postavljena) smatramo da postoji drugačiji način da se sve eventualne greške ili nejsanoće otklone na obostrano zadovoljstvo, ali to svakako nije skidanje postavljene ploče bez odluke nadležnog tijela i bez kon- zultacije s nama koji smo postavili i Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske koji je izradu ploče financirao. Nadalje gotovo indentična je situacija s s datumima održavanja komemoracije na mjestu gdje je ploča bila postavljena u Ušticama. Naime, dana 20. travnja 2012. godine, obavijestili ste nas pismenim putem da je Savjet dana 18. travnja 2012. godine odlučio da nam se odobrava održavanje spomenute komemoracije u rujnu, te nas molite da vas o točnom datumu održavanja obavjestimo preko našeg predstavnika gosp. Steve Đurđevića. Međutim umjesto da je na današnjoj sjednici Savjeta donešena odluka o datumu održavanja komemoracije, saznali smo da će se komemoracija na istom mjestu održati dana 2. kolovoza na Međunarodni dan Roma i to ne u našoj organizaciji kako je to bilo predviđeno i odlučeno. Smatramo kako ovakav način rada nije uobičajen, a u ovako osjetljivim pitanjima je nedopustiv. Savjet ukoliko želi sačuvati dignitet Spomen područja Jasenovac, mora poštovati i provoditi svoje vlastite odluke i ne dopustiti, na ovom mjestu stradanja ogromnog broja ljudi, pa tako i Roma, provođenja bilo čije samovolje i postupanja suprotna donešenim odlukama. Molimo vas da potvrdite 30. Rujna kao dan održavanja komemoracije I da nas o tome obavjestite. S poštovanjem Nazif Memedi ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 21 GOVOREĆI OT VORENO DOGAĐA JI 22 Posjet Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta , 4. lipnja, održan je sastanak između zamjenice ministra Marije Lugarić i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija. Sastanku su prisustvovali i predsjednici dviju udruga koje aktivno djeluju na području predškolskog obrazovanja za Rome, Josip Balog i Stevo Đurđević. Na sastanku je bilo riječi o svim segmentima obrazovanja, od predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Posebice je bilo naglašeno područje predškolskog obrazovanja te su Josip Balog i Stevo Đurđević ukratko predstavili predškolske programe za djecu pripadnike romske manjine koje vode u Međimurju i Bjelovaru. Podsjetili su zamjenicu ministra na važnost romskih asistenata u odgoju i obrazovanju te o potrebi njihovog zapošljavanja u odgojno – obrazovnim ustanovama. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Zamjenica ministra Marija Lugarić izrazila je načelnu podršku ministarstva kvalitetnim obrazovanim programima na izvan institucionalnoj razini, pa tako i onima koje provode romske udruge te je naglasila kako ministarstvo, unatoč tome što je uslijed ekonomske krize bilo prisiljeno smanjiti iznose financiranja mnogih drugih aktivnosti, nije smanjilo iznos novčanih sredstava za aktivnosti koje su usmjerene na romsku nacionalnu manjinu. Saborski zastupnik Kajtazi rekao je kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta smatra jednom od najvažnijih institucija s kojom Romi surađuju te da očekuje redovitu komunikaciju s predstavnicima ministarstva kako bi se kontinuirano radilo na poboljšanju obrazovnog statusa pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Uvažena gospodo ! Č APEL udi me kako je naš saborski zastupnik preporučio g. Josipa Baloga u resorno ministarstvo gdje se temelji sudbina Romske zajednice kroz oblike prosvjete i obrazovanja. Najme g. Kajtazi izuzetno dobro zna što stoji iza predškolskog odgoja u romskom naselju Lončarevo u općini Podturen. Isti g. Balog Josip predsjednik takozvane Udruge Roma Međimurja koja ima svega nekoliko članova, pretvorio je taj takozvani predškolski odgoj u privatnu farmu pilića čiji je postao glavni direktor. Zamislite koliko je sredstava dobivao iz raznih međunarodnih fondacija u koje Republika Hrvatska nije imala uvid, te je godinama haračio, bez da su Romi imali ikakav uvid o troškovima. Mnogobrojna sredstva prisvajao je na razne načine, te je kroz kroz politiku podnošenja tužbe u Strasbourghu, vodio bitku zastrašivanja oko segregacije , da bi nakon uspjeha dobivanja financijskih sredstava opet zagovarao kontru. Prljavom igrom doprinjeo je segregaciji djece, a sredstva namjenena igraonici godinama je preusmjeravao u izgradnju vlastite obiteljske kuće. O svemu gore navedenom upoznate su sve mjerodavne institucije koje usprkos tome opet sudjeluju u toj vrsti kriminala, a to koliko vidimo podržava i sadašnji saborski zastupnik g. Kajtazi koji ga vodi po resornim ministarstvima u znak njegove podrške. Krajnje je kriminalno da se upuštamo u takve vode jer i sama županija zna da je prevario djelatnicu koja je tu bila zaposlena i nije joj isplatio sedam mjesečnih plaća, a osim toga dobio je 180 000 kn za koje nema opravdanja , barem do sada. Apeliram kao predsjednik gore navedene organizacije i jedini legitimni predsjednik VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE da mu uskratite bilo kakvo sufinancirenje. Ukoliko se to ne dogodi nećemo oklijevati pokrenuti lavinu tužbi za sve tipove diskriminacije po školama, a o čemu vi najbolje svjedočite. Mi šutimo i opraštamo ali ovakve nebuloze bogaćenja pojedinaca koji teroriziraju svoj narod, pucajući na njih iz vatrenoga oružja, svakodnevno prijeteći, fizičko premlaćivanje i ostale nepodobštine nećemo tolerirati. Isti ne komunicira s 25% mještana toga naselja, pa se pitam zašto g. Kajtazi to čini kada je definitivno upoznat s njegovim načinom ponašanja. Osuđujem osobno stav i ponašanje g. Kajtazija i to mu se ne može oprostiti jer to radi u većini slučajeva, gdje na takav način surađujući s takvim predstavnicima koji gledaju samo osobni probitak i osobnu korist privlači na svoju stranu, te tako potpunom ciljano opstruira legitimne predstavnike Vijeća, dok u raznim institucijama tvrdi suprotno: JEDNO GOVORI DRUGO RADI. Žalosno. Roma Bajaša u Republici Hrvatskoj ima više od 90%, te stoga apeliramo da se uvođenjem izbornog Romskog jezika navodi na određena nezadovoljstva Roma Bajaša čiji je materinji jezik rumunjski. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Nećemo dozvoliti da nas se i na taj način terorizira i nameće tuđi jezik i kultura, pogotovo mi osobno ne želimo zadirati u nečiju kulturu ili identitet koji su neki Romi sa sobom ponijeli s prostora bivše Jugoslavije. Molim vas da ozbiljno razmislite o proglašenju i obilježavanju Svijetskog dana Romskog jezika jer se to baš nigdje u svijetu ne slavi niti obilježava, osim ako ne zauzmemo stav da je Republika Hrvatska cijeli svijet. Čudi me kako uvijek u Hrvatskoj visoko pozicionirane osobe ili dužnosnici nasjedaju na tako jeftine trikove u kojima se samo skreće pozornost na nečiju prisilnu slavu. Cjenimo svačije djelo , no vrijednosti naroda koji je autoktoran u potpunom je mraku i to upravo iz spomenutih razloga u kojima se neki besramno poistovjećuju s visokoobrazovanim osobama u Republici Hrvatskoj , dok se vrlo dobro zna kako su mnogi kupovali kojekakve diploma po državama bivše Jugoslavije. I nama ovdje sole pamet kao preosvjetni djelatnici ili Bog zna koje sve titule nemaju, a isti ne govore gramatiku hrvatskoga jezika. Žalosno. Molim vas štovani g. ministere da ovaj apel prihvatite krajnje dobronamjerno jer se svojim iskustvom , zgražam na pojedine Rome koji neumorno harače na račun svog naroda. S štovanjem, Željko Balog-predsjednik Krovna zajednica Bajaša Hrvatske; Vijeće romske nacionalne manjine Međimurske županije 23 24 GOVOREĆI OT VORENO GOVOREĆI OT VORENO Uvažena gospodo ! Romano čaćipe u cijelosti vam prenosi dopis Željka Baloga predsjednika Krovne zajednice Bajaša Hrvatske, koji je odaslan na slijedeće adrese: Predsjednik Sabora, g. Boris Šprem, Predsjednik RH dr. sc. Ivo Josipović; Predsjednik Vlade RH, g. Zoran Milanović; Delegacija EU g. Paul Vandoren; Saborski odbor za ljudska prava i nacionalne manjine; svim Romskim organizacijama u Hrvatskoj; Nacionalna koordinacija vijeća Roma Hrvatske Javni apel Krovne zajednice Bajaša Hrvatske Dopustite mi da se ispred gore navedene Romske organizacije obratim ovim apelom u kojem ću vam pokušati dočarati trenutni problem oko zastupljenosti Roma i preostalih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Kao najranjivija nacionalna manjina Romi, umjesto da se ponose s mogućnošću koja nam je zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i da u konačnici pripadnik Romske nacionalne manjine bude zastupnik u jednoj tako visokopoj ustanovi kao što je to SABOR REPUBLIKE HRVATSKE, mi se kao takva zajednica iz dana u dan razočaramo nekim postupcima koje samoinicijativno poduzima saborski zastupnik, g. Veljko Kajtazi. Apel uz traženje ostavke ili potrebe za referendumom o ponovnom izboru kandidata za Hrvatski državni sabor u XII izbornoj jedinici nacionalnih manjina ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA OBRAZLOŽENJE: Nedavno smo osnovali nacionalnu koordinaciju Vijeća Roma Hrvatske i trenutno je u fazi izdavanja registracije, sjedište je u Slavonskome Bodu, a predsjednik je g. IBRAHIM GUŠANI, dok je zamjenik moja malenkost Željko Balog. Od samog osnutka te koordinacije naš je Saborski zastupnik nezadovoljan tom inicijativom i svako malo pokušava na jedan destruktivan način utjecati na pojedine predstavnike i predsjednike županijskih Vijeća kako bi rasformirao istu. Njegov je cilj da u središte pažnje dovede Udrugu Kalisara pa zatim Udrugu Evropskih integracija koje zastupa g. Ana Dalipovski. U niz navrata smo smo ga zatekli u plasiranju nekih laži, a i na sastancima kojima sudjelujemo priča jedno, a radi drugo. Ciljano razjedinjuje sve Rome u RH kako ne bi konkurirali njegovoj misiji preko koje želi ostvarivati osobne ciljeve. Koordinacija ima svoj statut, program rada i djelovati će u korist svih građana romske nacionalne manjine s ciljem osnaživanja temelja demokratizacije društva i isključivo se baviti integracijom i socijalizacijom Roma u našoj domovini. Naš Saborski zastupnik g. Veljko Kajtazi osvetnički djeluje na sve one predstavnike koji nisu prihvatili da mu u predizbornoj kampaniji budu potpora i to već doživljavamo jer nas stavlja kao njegove neprijatelje u središtu mete na koju puca iz svih raspoloživih sredstava, obzirom je bio voj- 25 26 DOGAĐA JI REAGIRANJA no lice u bivšoj Jugoslaviji. Dakle svi kakndidati koji su bili nositelji liste za Sabor RH, ozbiljno se boje njegovog vojničkog stila koji je naslijedio iz bivše Jugoslavije. Njegov krajnje diktatorski odnos spram nas podsjeća nas na poznatoga Veljka Kadijevića, koji mu je možebiti bio pretpostavljeni u okupatorskoj JNA, pa je pretpostavljam i zbog toga promjenio to omiljeno ime, a prethodno mu je bilo “ FEVZIJA”. Iz pisma koje sam vam ranije dostavljao o nekim prijetnjama u kojima se nalazi i njegovo ime, proizlazi da on igra jednu prljavu igru gdje namjerno okuplja te ljude koji su Vijećnicima upućivali razne prijetnje a naviše meni i nesumnjivo mogu potvrditi da su ti ljudi neumorno napadali nas Vijećnike sve dok se nije uvjerio da znamo da on stoji iza tih narudžbi. Nakon što sam ga osobno prozvao i rekao mu da ih smiri mafiozna se grupa smirila i sada se tek doznaje u PU međimurskoj tko su ti ljudi koje je iskorištavao i dok su nas isti prozivali, oni su se sakrivali iza podrške g. Veljka Kajtazija. Sramotno i žalosno, g. Kajtazi bi u konačnici trebao znati kako je funkcija i uloga zastupnika, predlaganje amandmana i izmjene zakona, predlaganje novih kao i praćenje provedbe istih. No gospodin se bavi potpuno drugim stvarima koji su njemu bespotrebni jer uskraćuje mnogim Udrugama provedbu projekata i programa, a što je najvažnije maltretira Romske predstavnike pozivajući ih na radne sastanke u kojima se izjašnjava da ne može namiriti putne troškove. Kada on dolazi misionariti po županijama izbjegavajući sjednice Sabora , uzima si dnevnice i putne troškove i za njega nikada nema krize, a i njegovim podobnim partnerima. Moram spomenuti i to da je obmanuo sve zastupnike u Hrvatskome Saboru prilikom predlaganja obilježavanja svijetskog dana romskog jezika i to na način da je ubjedio da su u gledateljstvu nazočili svi predstavnici romskih Udruga i Vijeća, čista laž koju je prezentirao Saboru i javnosti. Nije istina da su prisustvovali svi predstavnici Vijeća i Udruga, već su tu bili samo predstavnici Vijeća grada Zagreba i pokoji predsjednik Udruge koji ima svega nekoliko članova. Većina romskih organizacija , legitimnih predstavnika Vijeća ne podržava Svijetski dan romskog jezika, što ću vam u prilogu dostaviti i stav te mišljenje MZO I ŠPORTA : KLASA:016-01/10-01/00500; URBROJ: 533-16-10-0002; Zagreb od 6.rujna.2010.g Ovime nas je unazadio kao rome Bajaše jer Roma Bajaša ima više od 90%, a materinji nam je jezik Rumunjski, dok Roma koji govore ne standardiziranim jezikom ima u Hrvatskoj samo oko 10% i govore taj takozvani Romani čip. Unazađene su i preostale nacionalne manjine koje zbog svoje brojnosti nisu u stanju imati zastupnika u Saboru. Zahvalan sam predsjedniku Sabora g. Špremu koji je u proceduru stavio moj prijedlog na rješavanje Ministarstvu Uprave, ispred Krovne zajednice Bajaša Hrvatske o izmjeni izbornih propisa oko izbora kandidata za Sabor RH u regionalnim jedinicama lokalne samouprave. Da li je za tih 10% potrebno izdvajati tolike silne novce koliko sam iz nepouzdanih izvora čuo oko tri I pol miliona kuna u današnjoj recesiji i krizi !? Smatram da je ovo povijesna prijevara i da kolaju priče kako će se taj novac debelo zloupotrijebiti, kao da će se beskorisno izdvajati, a da 90 % Roma Bajaša od ukupnog broja Roma u Hrvatskoj neće od toga imati nikakve koristi već je Sabor kao takav zbog plasiranja laži, doprinjeo da se taj jezik preko ministarstva obrazovanja u školama uvede kao izborni predmet. Tražim osobno sve moguće stručne i pravne mehanizme te sugestije, da se konačno rasvijetli što to naš Saborski zastupnik radi. Mi ćemo predlažiti da se raspiše REFERENDUM te da se ponove manjinski izbori u XII izbornoj jedinici ili ćemo tražiti neka podnese OSTAVKU. U zadnjem pozivu koji ću vam dostaviti , vidljivo je da je namjerno izostavio na popisu pozvati mene osobno koji predstavljam više od devet tisuća Roma, g. Ibrahima Gušanija, g. Memedija, g. Ramizu Memedi, g. Aliju Mešića. Gospodin Kajtazi sudjelovao je u Međimurskoj županiji s pomoćnikom ministra MUP-a, u Kuršanecu bez da je o tome njegovome dolasku obavjestio legitimnog predsjednika gradskog VIJEĆA i mene osobno Županijskog. Na isti je sastanak pozvao ljude koji nemaju iza sebe članstvo i koje je nagovarao da nam prijete i ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA oružano nas napadaju, što naravno nije moguće dokazati. Očito g. Kajtazi ima dobru vojnu strategiju. Zamislite prijetnje koje su stizale na naše mobilne uređaje i danom današnjim dane su na znanje i g. Paulu Vandorenu, predsjedniku RH kao i mnogim drugim visokopozicioniranim dužnostima poput DORH-u, sada dokazujemo kako je g. Kajtazi upravo s tim ljudima sudjelovau u Kuršanecu, te je jasno vidljivo tko je stajao iza naručenih prijetnji po životu, oružanim napadima i tako dalje. Zašto je to tako, hoće li reći da nema naše adrese ili da je njegov ratni drug kojega je zaposlio kao njegovu takozvanu tajnicu ili tajnika, slučajno zanemario nas predsjednke koji godinama radimo za dobrobit romske zajednice u Hrvatskoj? Ne to je njegova namjerna politička opcija da nas posvadi i da nas razjedini na jedan izuzetno prljav način, ne isključujući i onu nasljednu osvetu koju je tradicionalno bila prisutna u njegovoj djedovini otkuda je i došao (EX YU). Ovaj APEL koji je upućen s određenim zahtjevima je dobronamjeran i zato vas sve zajedno molim da nas podržite jer novoosnovanom NACIONALNOM KOORDINACIJOM želimo samo njegovati i pospješiti oko zamršenih odnosa s VLADINIM UREDOM ZA LJUDSKA PRAVA I PRAVA NACIONALNIH MANJINA, koji također ignorira naš Saborski zastupnik g. Veljko Kajtazi kao i Savjet za nacionalne manjine. Mi plaćamo njegovu osvetu , jer često navodi da je za mandat Saborskog zastupnika g. Nazifa Memedija bio zanemaren i zlostavljan, a sada dokazujemo kako g. Kajtazi radi mnogo više osvetničkih poteza i na taj način osjećam da nam ugrožava cijelu nacionalnu manjinu kako i ostale nacionalne manjine baveći se osvetama i zagorčavanjem života ljudi te obitelji u privatnim životima. Pozivam Vladu , Sabor , Predsjednika RH, Delegaciju EU-ZG, da pod hitno poduzmete sve što je u vašoj moći da se ovo pitanje hitno riješi. Molim vas da nam upriličite jedan termin kod vas, pa vas u to ime pozivam da nam tu mogućnost javite na gore navedenu adresu, na čemu vam se toplo zahvaljujem. Dodjela ECDL diploma polaznicima edukativnih tečajeva K rajem svibnja održan je prigodni program povodom dodjele ECDL diploma polaznicima prve semestarske grupe u 2012. godini koji su s uspjehom položili prvi ECDL modul. Osim međunarodno priznatog certifikata položeni kompjuterski tečaj donosi i upis novog zvanja u radnu knjižicu. U prostorima Udruge ECDL konpjuter- ski tečajevi održavaju se još od 2005. godine od kad je više od 150 mladih Romkinja i Roma s uspjehom položilo ove edukativne tečajeve i time uvelike povećalo izgled za zapošljavanje na tržištu rada. Dodjelu diploma popratio je i prigodni program kojem su nazočili i članovi udruge Umirovljenika iz Zagreba s kojima Udruga Roma grada Zagreba i Zagrebačke županije radi na razvoju zajedničkih projekata. Milanka Opačić nova predsjednica Odbora za predsjedanje Desetljećem za uključivanje Roma V lade Republike Hrvatske 20. lipnja imenovala je ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić predsjednicom Odbora za predsjedanje Desetljećem za uključivanje Roma 2005. – 2015. godine. Potpredsjednica Vlade za područje društvenih djelatnosti i ljudskih prava Milanka Opačić ujedno je i nacionalna koordinatorica Desetljeća za uključivanje Roma, a Veljko Kajtazi imenovan je njezinim zamjenikom po položaju kao zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Tajnikom Odbora imenovan je Branko Sočanac kao predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Članovima su imnovani predstavnici nadležnih ministastava i predstavnici romske ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA nacionalne manjine:Vesna Batistić Kos, Anića Nježić, Dubravka Marušić, Tihomira Ivanda, Ivana Radovanić, Danijel Meštrić, Čedomir Višnjić, Aleksandar Tolnauer, Nura Ismailovski, Jasmina Salihi, Nedžatin Kamberovski, Selman Gušani, Sadik Krasnić, Anka Dalipovski, Kristijan Balog, Željko Ivanišević. 27 28 DOGAĐA JI DOGAĐA JI Romano Čaćipe Vam u potpunosti prenosi otvorena pisma g. Gušanija I g. Bajrića kojemu se pridružuje Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije kao i 10 udruga Roma s područja Grada Zagreba Poštovani g. Kajtazi, vidim da mi niste odgovorili na moje pismo, a saznao sam kako ste ga poslali nekim osobama, samo da se zamjere sa mnom ali eto vidite i sami šta nam vi radite i kako se razjedinjuje romska zajednica. Iz pouzdanih izvora saznajem kako intervenirate da se Ramiza Memedi, Nadica Balog kao i moja malenkost brišu s popisa iz povjerenstva za Rome na koje je ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ispred komisije i po kriterijima i po natječaju izabrao nas za članove povjerenstva i da vi namećete svoj popis osoba, za povjerenstvo izvan natječaja. Bude li se to tako odigralo budite sigurni, kako će za to saznati čitava Hrvatska javnost. Žalit ću se svim Hrvatskim institucijama, Vijeću Europe pa ako treba i sudu za ljudska prava u Strasburu za uskraćivanje ljudskih prava, jer vi jako dobro znate da ste vi zakonodavna vlast, a ne izvršna no miješate se u izvršnu vlasti. Kao što su Decada Roma također ste vi odlučili i nametnuli svoj popis s osobama a i vi da budete zamjenik u upravni odbor Decade, a sad želite i u povjerenstvo. Pisat ću Vladi RH, da se ovakva igra više završi, jer dosta je manipuliranja i preko vezne igre. slučajevima ali nakon kratkog vremena mi smo sjeli u sabor i zajedno smo rješavali sve ne jasnoće i pomagao je svima od udruga do pojedinaca, a vi to ne radite već uporno imate nekakav svoj stav, da vam mi kleknemo i budemo uvlakači, idemo vama po volji da prihvaćamo vaše želje, a ne smijemo niti iznjeti svoja mišljenja, odmah ste protiv toga, po nametanju i manipuliranju biti vaša potrčkala, e to zaista nemojte očekivat posebno ne od mene. Smatram kako će Vam ovaj dopis u par rečenica podići svijest a i malo vam pomoći da se spustite na zemlji jer ne znate na kojem ste nebu. Previše letite i zaboravljate na narod koji pati i gladuje, a tražite od nas da mi to riješimo a vi ćete inkasirati novac od plaće i manipulirati kome od romskih udruga da se daje za projekte a naše udruge neka budu zaobiđene i nama ne treba ništa. U Zagrebu Vi ste za sve glavni kao i vaša udruga Kali Sara i Centar za provedbu 29 integracija, a ostali udruge ne postoje. Budite sigurni ako tako nastavite osobno ću tražiti prijem kod premijera a i kod predsjednika Sabora kao i kod gospodina Furia Radina, te objasniti šta se sve dešava, a ako me ne zaprime organizirat ću mirne prosvjede pred Saborom i Vladom RH, tražit ćemo svoja prava i na drugi način. Lijep pozdrav, Ibrahim Gušani Poštovani, Žalite se da pišem Vladi i Saboru i ostalim institucijama, pa sami se dovede u situaciju da se žalimo na vaš rad i vaše ponašanje, a potom tražite da ne pišemo. Vi izgleda da se osvećujete svima onima koji vam nisu dali glas, a i onima koji su vam bili protukandidati na parlamentarnim izborima. S druge strane svima govorite “ja sam puno učinio za Rome”, a šta ste to učinili na djelu se ništa ne vidi već gradite sebe i namećete između nas Roma mržnju, svađu i razjedinjujete nas Rome. Formirali ste si ekipu iz Zagreba s nekoliko Roma, a nas ostale ništa se ne pita. Sve odluke vi sami donesete, a na terenu se ništa ne ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA realizira, a mislite kako ćemo s vašim knjigama riješili romski problem, e debelo se varate. Romski problem je jadan, bolan, siromašan i osjetljiv, a izgleda kako vi za njega nemate osjećaj i zato postoji poslovica «Sit gladnome ne vjeruje» a vrijeme brzo teče i bit će Game Over, a što onda zastupniče? Rezultata nema, a obećanja su velika. Samo vi nastavite svoje ali ubrzo će svi saznali, kako nas zastupate. I gospodin Memedi je bio saborski zastupnik i s njim smo imali nekakvih nejasnoća ali on nas je uvijek pozvao na konzultacije i pregovaranje te postizanje kompromisa za rješavanje svega. Bili smo ljuti i na njega a i on na nas u nekim Ovih dana Hrvatska je preuzela presjedanjem Dekade Roma. Hrvatska je jedna od zemalja gdje u Parlamentu sjedi Rom. Hrvatska je zemlja koja ima NAPISAN Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina skoro najbolje u regiji. Naglasio sam napisan no i usvojen ali upravo iz razloga što se taj isti zakon slabo ili nikako ne primjenjuje ili tamo gdje se primjenjuje ističe se samovolja pojedinca u definiranosti primjene. Ova tvrdnja se veže na dosadašnji rad gospodina Veljka Kajtazija koji je u Parlamentu kao Rom. Koliko je on iskren u pomoći Romima najbolje pokazuje činjenica da sam bira i formira razna povjerenstva, stavlja SVOJE ljude, okružuje se ljudima koji mu plešću i kad on šuti. Boji se istine i ne voli kritiku. A da priča nema šta jer ljudi koji govore “ja pa ja mene pa mene” su ljudi osuđeni na propast. Bojim se da će sa sobom povući i nekoliko naivčina, ljudi koje je jeftino kupio i s kojima pokušava nastupati pod parolom za Rome. Osobno nemam ništa protiv gospodina, ali od kad je postao saborski zastupnik samo smeta nama liderima koji godinama radimo i ipak smo I nešto napravili za razliku od njega i njemu sličnih. Rome u Hrvatskoj javno napadaju, teraju ih s ognjišta, visoki dužosnik policije proziva Rome kao uzrok krađa i kriminla, naš zaastupnik šuti. U Hrvatskoj se osnivaju mobilni timovi protiv Roma, a naš zastupnik šuti. Dragi moji Romi on je sebe imenovao u svim mogućim ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA povjerenstvima za Rome i o Romima, no da bude veći apsurd on je zastupnik za još 11 nacionalnih manjina. Ima pet udruga koje vode drugi ali zna se tko sjedi kod kase. Žao mi je što nisam imao nešto ljepše da napišem iz Hrvatske i žao mi je ali vam moram napomenuti koji dolazite u Hrvatsku oko Dekade da će vam domaćin biti upravo pomenuti gospodin Kajtazi. Nadam se da će se netko sjetiti ovih natpisa i uporediti sa svojim utiscima o toj osobi. Bajro Bajrić INTER VJU INTER VJU 30 U aktivizmu je spas D elegacija od 18 članova austriske nevladine udruge iz pokrajine Burgenland koja se bavi školovanjem odraslih i integracijom Roma u tokove društva 8. i 9. lipnja posjetila je udrugu Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Osim druženja i razmjene iskustava, održan i zajednički sastanak s predstavnicima Grada Zagreba, obiđeno je Plinarsko naselje te je snimljen TV prilog za Austrijsku državnu televiziju. Svrha sastanka s predstavnicima Grada Zagreba bilo je informiranje i najava zajedničkog nastupa obje udruge u skladu sa Europskim natječajima koji podržavaju prekograničnu suradnju u segmentu obrazovanja i skrbi o nacionalnim manjinama, u ovom slučaju romske nacionalne manjine. Romano Čaćipe tom je prilikom razgovarao s Erichom Schnellerom urednikom na austriskoj radio-televiziji, Horst Horvatom predsjednikom udruge KBK, dr. Christine Teuscher, voditeljicom VHS-Burgenland te s Alijom Mešićem predsjednikom udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije. Možete li ukratko objasniti razlog vašeg dolaska u Zagreb i posjet Udruzi Roma grada Zagreba i Zagrebačke županije? Erich Schneller: Kao nevladina organizacija koja ima internacionalnu suradnju i s Mađarskom, Slovačkom te s drugim zemljama bio nam je interes stupiti i u kontakt s Hrvaskom tim više što u Burgenlandu ima dosta hrvata koji su nacionalna manjina tako da je cilj ovog našeg dolaska upoznavanje, odnosno studiski dolazak. Osobno mi se svidjelo kada sam prije godinu dana kontaktirao g. Aliju Mešića koji je odmah pristao i tom prilikom rekao “Da možemo mi sjesti i pričati, piti i jesti, ali nas više zanima nekakva suradnja koja bi trebala ići u određenom smjeru, da se nekakvi projekti formuliraju, definiraju itd”. U ovom trenutku ne mogu konkretno reći kakva bi to bila suradnja ali nakon sastanka u gradu Zagrebu vidimo da postoje određene teme kako i sredstva financiranja s kojima bi se zajeničkim trudom moglo nešto napraviti. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Prema onome što ste do sada vidjeli kakva je po vašem mišljenju sitacija Roma u Hrvatskoj ? Erich Schneller: Situacija Roma u Hrvatskoj principijalno je jednaka kao i diljem Europe. Postoje vrlo kompleksni problemi za koje jednostavno ne postoje kratkoročna rješenja kada govorimo o Romima kao i romskom pitanju. Vidjeli smo kako ima pozetivnih primjera, te da postoje udruge koje rade i postižu konkretne rezultate. Također postoji i određena spremnost grada Zagreba za suradnju u skladu s EU projektima , pozetivni pomaci su vidljivi. Konkretna razlika između udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije i naše organizacije je ta što je Vaša udruga usmjerena na školovanje djece i mladih dok smo mi kao udruga iz austriske pokraine Burderlang usmjereni na školovanje Roma i ostalih odraslih, pa tako postoje i nekakve razlike u pristupu. Rekli ste da ne postoje kratkoročna riješenja koja su po vašem mišljenju dugoročna rješenja romskog problema? Erich Schneller: Prva tema uvijek je obrazovanje, a kroz obrazovanje kojim se bavimo je i inegracija Roma u društvo. Kroz obrazovanje Romima treba omogućiti rad i zapošljavanje. Nigdje ne postoji nekakav generalni plan koji je ostvariv i koji će riješiti sve probleme. U Hrvatskoj kao i u Austriji postoje različite vrste ljudi s dobrom voljom koji čine nešto u ovom sektoru nedržavnih organizaacija kako bi se čitava priča usmjerila u pozetivnom smijeru. Alija Mešić: Od 1993. postoji nacionalni program za Rome, a Dekada Roma je kratkoročni projekt koji bi trebo ići po prijoritetu tj. stanovanje, obrazovanje, zapošljvanje , zdravstvo i socijalna skrb ali na žalost to postoji samo na papiru. Žalosno je da nitko neće uzeti odgovornost za inplementaciju. Odgovornost je ta koja nedostaje. Postoje romska naselja koja su getoizirana. Romi koji ne žive s većinskim hrvatskim stanovništvom. U takvom okruženju Romi se ne mogu obrazovati kako roditelji tako niti njihova djeca. Mi motiviramo i roditelje i djecu koji završe srednje i osnovne škole da traže zaposlenje, a najgore je to da niti jedno Romsko dijete nije zaposleno na neodređeno već samo sezonski, odnosno po potrebi. Naša udruga već više od 20 godina radi na poboljšavanju životnih uvijeta Roma, a nezaposlenost je naš najveći problem. U skladu s pravima ranjive skupine principijelno bi trebalo romima koji se kvalificiraju omogućiti radno mjesto . Koliko je Europsa Unija konkretno pomogla u radu vaše udruge i koliko vam je pomogla Dekada Roma u tom procesu? Horst Horvath: Dekada Roma nije nam pomogla jer je to kod nas u Austriji tek započelo, odnosno dekada je kod nas započela tek prošle godine. Trenutno nije poznato koja nam sredstva stoje na raspolaganju te NGO sektor čekaja informacije o tome ima li financiskih sredstava, kolika su ta sredstva i za koje programe. Christine Teuscher: Naš prvi zadatak je utjecati na većinski narod kako bi razvio određeni stupanj razumjevanja za problematiku Roma jer postoji puno predrasuda. Mi kao udruga uvjereni smo da kada govorimo o školovanju problem nije u etnicitetu, već je problem siromaštvo. Odnosno siromaštvo koje ne omogućava školovanje je problem. Nije riječ o biološkim odnosno genetskim karakteristikama već o siromaštvu. Kad si siromašan tako je svejdno tko si, ne možeš si ništa priuštiti . Naša je namjera one koji su u materijalno lošijem stanju integrirati u tokove školovanja bez obzira na etnicitet. U našoj državi nije bitno kako izgledaš i kako se zoveš već kako živiš. Zato je nama bitno tražiti i nalaziti te forsirati projekte koji su uspješni i kojima se može svima pokazati kako je integracija kao takva moguća i izvediva. U europskim društvima šanse su dane svima, samo je pitanje koliko je realno da netko te šanse ostvariti. To je nacionalno pitanje i na kraju krajeva to je europsko pitanje. Erich Schneller: To je naša polazna točka, ali realnost je nešto drugo. Kod nas u Burgenlandu također postoje sredstva za Rome još od 1995. godine kad smo ušli u EU i ne samo za Rome već sve siromašne kako bi im se pomoglo da dignu svoj standard. Kada govorimo o romima skoro pa je nemoguće povući Rome da sudjeluju u tim programima, npr. Jako je slabi odaziv na večernje škole kao i na besplatne tečajeve na kojima se stječu diplome koje bi im pomogle u potrazi za poslom. Nobelovu nagradu bi trebao dobiti onaj koji bi uspio objasniti na koji način Rome stimulirati da ono što je kod njih dostupno i prihvate. Christine Teuscher: Iz iskustva I s drugim siromašnim grupama kada govorimo o segmentu školovanja odraslih primjećuje se kako ti problemi nisu vezani samo za Rome već je riječ o socialnom problemu. Socialno ugrožene skupine generalno ne prihvaćaju ništa od ponuđenog. Oni koji bi najviše trebali i za koje postoji podrška najmanje su motivirani da to i koriste. Što mislite zašto je tako slab odaziv usprkos sredstavima koji postoje? Julius Horvath: Kao Rom mogu reći iz vlastitog iskustva. Često su i roditelji krivi za takvu situaciju jer ne motiviraju svoju djecu na daljnje obrazovanje. Christine Teuscher: Sociologija kao znanost govori o tome kako su određene stvari i obiteljski nasljeđene, odnosno roditelji instruiraju svoju djecu da žive na određeni način, pa ona i idu ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA tim putem, ovdje ne govorim samo o Romima već općenito. Vrlo je teško kreativno razmišljati što bi te grupe, motiviralo da prihvati ono što im društvo stalno nudi i da na taj način poboljšaju svoju situaciju. Obrazovanje realno nikada ne može biti samostalno već je ono uvijek povezano sa svim drugim faktorima uključujući socijalni status ali ono je ujedno i dio rješenja. Obrazovnim institucijama stoga je vrlo teško jer sve zajeno mora integrirano funkcionirati. Alija Mešić: Jako se divim društvu u kojemu nije bitna boja kože već da li hoćeš raditi kod nas se na žalost gleda podobnost. Slijedeće godine Hrvatska ulazi u EU mislite li da će Romima tada biti bolje nego sad i kakva su vaša iskustva? Erich Schneller: Ako gledamo primjere iz ne tako davne prošlosti sumnjam da će ulazak Hrvatske u Europsku Uniju donjeti ikakve promjene. Sektor nevladinih udruga uvijek polazi s nadom, dobrom voljom i željom da će se nešto možda i moći promjeniti. Koliko su Romi zastupljeni u austriskim medijima? Erich Schneller: U Burgelandu postoji jedna TV emisija svaka dva mjeseca na lokalnoj tv postaji i jednom tjedno imamo 5 minutne vijesti na romskom jeziku, a ostalo su časopisi kao što je i Romano Čačipe koje tiskaju udruge. Postoji dosta mladih ljudi koji se bave romskim temama na freelancerskoj osnovi. Imate li poruku za čitatelje Romano Čačipe? Erich Schneller: Čitatelji se trebaju angažirati inače su izgubljeni, u protivnom se neće ništa desiti. Aktivizam je jedini spas za vaše čitatelje, jer ako nisu aktivirani i organizirani nitko neće riješiti njihove probleme. Horst Horvath: Ili uzmite ono što vam se nudi. Christine Teuscher: U današnjem trenutku velike gospodarske krize u svim EU zemljama jako je bitno da se usmjeri trud, pozetivno razmišljanje, energija na teme prekogranične suradnje , traženje kvalitetnih riješenja, optimizma jer osobno vjerujem kako samo pozetivan rad i vjera u bolju budućnost donosi i rješenje svih ostalih problema o kojima smo već govorili. 31 DOGAĐA JI DOGAĐA JI 32 Američki advokat Barry Fisher uz svjetsku organizaciju Roma P redsjednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović vodio je od 8. do 11. lipnja u Bruxellesu službene razgovore s poznatim svjetskim odvjetnikom gospodinom Barry Fisherom iz Los Angelesa (SAD). Na sastancima je postignuta apsolutna suglasnost o početku suradnje koja će imati za cilj dvije najvažnije stavke kada je riječ o interesima romske zajednice u svijetu , a to su: 1. Da najvažnije svjetske institucije prvi put i nedvosmisleno priznaju kao fakat, dakle kao povijesnu činjenicu, da je nad Romima, Židovima i Srbima u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid u skladu s Hitlerovom doktrinacijom Trećeg Reicha o “konačnom rješenju židovskog pitanja i zaštiti arijevske krvi”, zbog koje su Romi u zemljama pod njemačkom okupacijom u Europi, kao i Hrvatskoj, gdje su donešeni istovjetni rasni zakoni - općenito smatrani nižom rasom koju treba eliminirati. 2. Odštetni zahtjev državama koje su bile uključene u genocid nad Romima, koji je počinjen u funkciji ostvarenja državne politike tih zemalja, prije svega protiv Njemačke i Hrvatske, a također i Vatikanske banke, koja je u svjetlu novopronađenih dokumenata postala vlasnik dijela romskog zlata, opljačkanog od žrtava genocida. Iako je tema naknade Romima za izršen genocid u Drugom svjetskom ratu na neki način bila prisutna 1998. godine kada su predstavnici Svjetskog židovskog kongresa i države Izrael vodili razgovore s Njemačkom, Švicarskom i Austrijom oko financijske naknade ovih država za počinjeni Holokaust, kada su i Romi bili prisut- Razgovorima u Brisselu, koje je vodio predsjenik Svetske organizacije Roma g. Damjanović, prisustvovao je i predsjednik Romske zajednice Rumunjske g. Cioaba kao i g. Hrustić tajnik za romsku dijasporu u svijetu Svetske organizacije Roma, te g. Vasović ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ni kao tema razgovora - gospodin Barry Fisher, kao jedan od odvjetnika koji je osobno vodio te pregovore u New York-u i sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi, obavijestio je predsjednika Damjanovića da apsolutno ima mjesta i da su se, naprotiv, stekli svi uvijeti za ponovno rješavanje pitanja naknade romskoj zajednici za počinjeni genocid iz sljedećih razloga: Gospodin Fisher kategorički navodi kako je, po njegovom uvjerenju, romska zajednica po prvi put sposobna za tako nešto, jer prvi put nastupa organizirano sa svim potrebnim atributima u smislu legitimnosti i legalnosti, imajući u vidu da su Romi u svijetu sada predstavljeni u Svjetskoj organizaciji Roma, na čijem je osnivačkom kongresu prisustvovalo 26 zemlja, a u međuvremenu je veliki broj zemalja priznao i priključio se Svjetskoj organizaciji Roma s tendencijom daljnjeg porasta. “Gospodine Damjanoviću, počašćen sam što razgovaram s Vama i svjestan činjenice da predstavljate sve Rome svijeta, jer moram reći kako to ranije nije bila situacija, što za mene, kao pravnika, predstavlja novu činjenicu. Moram Vas informirati da je tada taj proces završen neuspješno za romsku zajednicu, jer je nastupilo nejedinstvo uslijed činjenice da su u razgovorima i pregovorima istupili pojedinci koji su se, navodno predstavljajući Rome u svijetu, borili samo za svoj osobni interes, što je sve rezultiralo velikom financijskom štetom za romsku zajednicu, a posebice štetom u povijesnom smislu. Sada sam, međutim, potpuno svjestan da je situacija drugačija. “ Gospodin Fisher je naglasio da novi dokazi o genocidu koje posjeduje predsjednik Damjanović i Svjetska organizacija Roma apso- lutno predstavljaju novi momenat u cijeloj priči, zbog čega je on sugerirao i potencirao u najkraćem roku otvaranje tužbenog zahtjeva protiv država koje su sudjelovale u genocidu nad Romima, posebno apostrofirajući Hrvatsku i Vatikansku banku. “Naš prioritet ipak bi morala biti Njemačka, kao mjesto i zemlja odakle je sve krenulo s Hitlerom”, naglasio je predsjednik Damjanović, dodajući da je poptuno svjestan užasnih zločina koje su Pavelić i ustaše počinili u Jasenovcu i NDH, što je rezultiralo genocidom i nestankom Roma u strahovitim proporcijama “Mi poštujemo odluku Vijeća Europe koji je za sada priznao brojku od 240.000 Roma nestalih u Drugom svjetskom ratu. Međutim, znamo da je ta brojka daleko veća, čak više od deset puta veća, o čemu i posjedujemo dokumentaciju, i nastavit ćemo prikupljati nove dokaze i svjedočenja diljem svijeta s našim suradnicima kako bi makar sada, i s ovolike vremenske distance, ipak rasvijetlili genocid nad Romima počinjen u Drugom svjetskom ratu. “ Gospodin Florin Cioaba je naglasio osobno zadovoljstvo što prvi put osjeća da je romska zajednica kompaktna i da će najbolje ostvarivati svoje interese kroz Svjetsku organizaciju Roma. “Osobno sam zahvalan za osnivanje Svjetske organizacije Roma i otvaranje ovih pitanja koja su najvažnija za nas Rome, a čime se do sada nismo uopće bavili - što je sramota” - obratio se gospodin Cioaba predsjedniku Damjanoviću, i dodao: “Ja sam svojevremeno, prije desetak godina, kao predsjednik Romske zajednice Rumunjske, pokušao voditi proces i tužio Njemačku za izvršen strahoviti genocid nezamislivih razmjera nad Romima u Transnistriji. I šta se desilo - napadali su me da odustanem od toga, i sve se završilo tako što su mi Nijemci iz ambasade rekli da su za te zločine odgovorni tadašnja rumunjska država koja je bila Hitlerov saveznik. Iz toga moramo izvući važne pouke. “- Naglasio je Cioaba. Gospodin Fadil Hrustić, povjerenik za romsku dijasporu u svi- Advokat Barry Fisher i Danko Vasović, savjetnik Svjetske jetu Svjetske or- organizacije Roma za pitanja Holokausta i genocida nad Romima u Drugom svjetskom ratu ganizacije Roma je, između ostalog, kazao: “Mi doprinos tim naporima, jer genosmo sada u situaciji da ostavi- cid nad Romima osim što je odumo našoj djeci važan dio naše vijek bio minimiziran i krivotpovijesti koji se nikako ne smije voren, nije samo romsko pitanje preskočiti. Zbog toga je važno da i problem Roma. Kad malo bolje nastojimo da istrajemo u ovom razmislimo, shvatit ćemo kako cilju, a ja se od srca prihvaćam ove je to i problem Europe i svijeta misije, uz želju da zaista zaživi koji je gledao taj zločin i koji ga naša maksima da od sada svaki pamti, a prije svega onih zemalja Rom bude odgovoran za drugog koje su ga počinile, koje bi maRoma, jer jedino tako možemo kar sada, poslije toliko desetljeća, učiniti nešto za naše interese, jer mogle napraviti i gestu priznanprvo mi moramo da brinemo o ja u smislu okajanja svog grijesebi, pa tek onda da tražimo nešto ha, ali i financijske odštete, kao od drugih. “- zaključio je gospopomoći i novčanih sredstava din Hrustić. koje bi mogli biti iskorišteni na Danko Vasović, poznati istraživač, dobrobit romske zajednice koja nekadašnji savjetnik predsjedje iznimno ugrožena u Europi, nika Raselovog suda Vladimira Dedjer (Vasović je bio njegov a što sve kako posljedica genosavjetnik do kraja Dedjerovog cida počinjenog nad Romima u života studenog 1990.godine, Drugom svjetskom ratu. Sastanak kada je Dedjer bio i predsjednik u Bruxellesu - glavnom gradu Povjerenstva za genocid SANU Belgije i sjedištu Europske Unije, - Srprske akademije znanosti i završen je sa čvrstim dogovorom umjetnosti), također je istakao da se u naredna dva mjeseca na zadovoljstvo susretom u Brux- bazi izvještaja gospodina Fishera ellesu te dodao “Ovo je izuzetno održi press konferencija u Beovažno moralno i povijesno pitan- gradu, kada će romska zajednica i je za romsku zajednicu, kako u javnost biti u potpunosti upoznata Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, ali isto s detaljima istrage i smjerovima tako i u cijelom svijetu, i drago daljnjeg djelovanja Svjetske ormi je što mogu dati svoj osobni ganizacije Roma. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 33 REAGIRANJA REAGIRANJA 34 Isključivanje Roma se nastavlja Mnogi Romi i dalje se suočavaju s diskriminacijom i socijalnom isključenošću unutar Europske Unije. Situacija u kojoj se nalaze Romi prosječno je lošija od situacije neRoma koji žive u neposrednoj blizini U istraživanjima koja su zajenički proveli Agencija Europske unije za ljudska prava (FRA) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) sudjelovalo je sveukupno 22.203 Roma i ne-Roma koji su pružili informacije o 84.287 članova kućanstava u Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj I u susjednim europskim državama. Izravni razgovori su se odvijali u domovima ispitanika Roma i ne-Roma koji žive u neposrednoj blizini i u jednakim uvjetima što se tiče infrastrukture i tržišta rada. Oba istraživanja koristila su zajednički upitnik. Izvješće predstavlja prve rezultate istraživanja temeljenog na analizi manjeg dijela dostupnih podataka koji će biti objavljeni u tematskim izvješćima. „Ovi rezultati prikazuju strašnu sliku tre- nutačne situacije Roma unutar 11 država članica EU-a u kojima je provedeno istraživanje“, rekao je upravitelj agencije Europske Unije za temeljna ljudska prava (FRA) Morten Kjaerum: „Diskriminacija i protuciganstvo se nastavljaju. Rezultati pokazuju da je potrebno brzo i učinkovito djelovanje, osobito u pogledu poboljšanja obrazovanja Roma. To je ključ za pokretanje njihova potencijala za budućnost, koji će mladim Romima osigurati stjecanje vještina potrebnih za izlazak iz začaranog kruga diskriminacije, isključenosti i siromaštva.” Izvješće pokazuje da je u 11 država članica EU-a, u kojima je provedeno istraživanje i u kojima živi većina romskog stanovništva u EU-u njihova situacija u područjima zaposlenosti, obrazovanja, uvjeta stanovanja i zdravlja prosječno lošija od situacije ne-Roma koji žive u njihovoj blizini. Romi i dalje trpe diskri- minaciju i nisu dovoljno svjesni prava koja im jamče zakoni Europske unije. . Neka od ključnih saznanja ovog iztraživanja su kako je svega 15% mladih odraslih Roma koji su sudjelovali u istraživanju završilo srednju školu ili zanat, za razliku od više od 70% većinskog stanovništva koje živi u njihovoj blizini, a u prosjeku manje od 30% Roma koji su sudjelovali u istraživanju ima plaćeni posao. Rezultati istraživanja također pokazuju kako otprilike 45% Roma koji su sudjelovali u istraživanju živi u kućanstvu u kojem nedostaje barem jedno od sljedećeg: kuhinja, wc, tuš/kada ili struja unutar stambenog objekta. U prosjeku otprilike 40% Roma koji su sudjelovali u istraživanju živi u kućanstvu u ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA kojem je netko od članova barem jedan put u prethodnom mjesecu otišao spavati gladan zbog nedostatka financijskih sredstava. Ova i buduća istraživanja osigurat će donosiocima političkih odluka dokaze potrebne za stvaranje učinkovitih politika te tako podržati priopćenje Europske komisije od travnja 2011. o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. godine. U priopćenju Europske komisije od FRA se zahtijeva nastavak praćenja situacije i zajedničko djelovanje s državama članicama EU-a u smislu pružanja pomoći pri uspostavi detaljnih mehanizama za praćenje koji mogu komparativno mjeriti razvoj tijekom vremena. Istraživanje FRA bilo je usmjereno na pitanja ljudskih prava, kao što su diskriminacija i svijest o pravima. FRA će do 2020. godine provesti dva daljnja istraživanja kako bi tijekom vremena izdvojila trendove unutar država. „Partnerstvo stvoreno između četiri međunarodne organizacije (FRA, UNDP-a, Svjetske banke i Europske komisije) tijekom provođenja ovog istraživanja daje snažnu poruku: izazovi s kojima se romsko stanovništvo suočava toliko su ozbiljni da zahtijevaju usuglašen odgovor. Ovaj dokument pokazuje da je takav ujedinjen i usklađen pristup moguć i da donosi rezultate“, rekao je Andrej Ivanov, UNDP-ov viši savjetnik za politike pri programu ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Humani razvoj i uključivanje Roma. Istraživanja su dokumentirala situaciju na terenu. Rezultati su donosiocima političkih odluka osigurali dokaze potrebne za stvaranje učinkovitih političkih odgovora radi rješavanja ove situacije. Rezultati istraživanja uključeni su u priopćenje Europske komisije o Romima koje će također biti predstavljeno u Bruxellesu 23. svibnja 2012. Države članice EU-a razvile su nacionalne strategije za integraciju Roma. Lokalne vlasti trebale bi se zajedno s Romima i ne-Romima unutar njihovih zajednica uključiti u provedbu tih planova stvaranjem povjerenja, razvijanjem socijalne kohezije i borbom protiv diskriminacije i protuciganstva. 35 36 ROMI U REGIJI ROMI U REGIJI Priopćenje svjetske organizacije Roma povodom bombaškog napada na prostorije Romske stranke Eurora u Bugarskoj Povodom bombaškog napada na urede romske političke stranke Euroroma u bugarskom gradu Sandanski, prilikom kojeg je teško povrijeđen Malin Iliev star 59 godina, Svjetska organizacija Roma Rromanipen izražava najdublju zabrinutost za položaj romske zajednice u Bugarskoj. U vremenima kada Europska Unija ohrabruje političku participaciju romskih predstavnika na svim razinama vlasti, apsolutno je nedopustivo kriminalnim metodama zastrašivati političke predstavnike romske zajednice u Bugarskoj. Sloboda političkog djelovanja i izražavanja zajamčena Međunarodnim sporazumom o građanskim i političkim pravima (član 19), kao i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda Vijeća Europe (član 10), a podsjećamo da je Bugarska potpisnik spomenutih međunarodnih ugovora. Pozivamo nadležne vlasti države Bugarske da što prije otkriju počinioce ovog zločina, kao i da se rasvijetle motivi istog. Također, pozivamo državu Bugarsku da djeluje preventivno na suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije, i da efikasnije provodi mehanizme političke i svake druge integracije romske zajednice u većinsko društvo. Tajništvo Svjetske organizacije Roma Rromanipen Kako preživjeti? 5. svibnja održan je sastanak u Sekretarijatu za dječju zaštitu s Aleksandrom Krstić koja je zadužena za pitanja raseljenih Roma kako iz ovog naselja tako i za Rome raseljene ispod Gazele. Sastanak je iniciran na prijedlog gđe. Aleksandre Krstić s ciljem pronalaženja dogovora i zajedničkog rješenja te pružanja nužne pomoći raseljenim Romima koji su naseljeni u nekoliko kontejnerskih naselja na rubovima Beograda. Rečeno nam je da Grad, koji je organizirao raseljavanje, u ovom trenutku nema mogućnosti redovno opskrbljivati ljude osnov- Prošlo je skoro dva tjedna od raseljavanja Roma iz nehigijenskog naselja Belvil ali suštinska pitanja golog preživljavanja i dalje su neriješena Public announcement of world Roma organization regarding the bomb attack on the offices of Roma party Eurora in Bulgaria Regarding the bomb attack on the offices of Roma political party EUROROMA in Bulgarian town Sandanski, during which was seriously injured Malin Iliev (59), World Roma Organization Rromanipen expresses deepest concernment for the position of Roma community in Bulgaria. In a period when European Union encourages political participation of Roma representatives on all levels of authority, it is absolutely unacceptable to frighten with criminal meth- ods political representatives of Roma community in Bulgaria. Freedom of political expression and activity is guaranteed with International Covenant on Civil and Political Rights (Article 19) and European Convention on the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms of Council of Europe (Article 10), and we are reminding that Bulgaria is a signatory of those mentioned international covenants. We are inviting all relevant authorities of the state of Bulgaria to ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA find as soon as possible perpetrators of this crime, and to brighten a motive for it. In addition, we are inviting state of Bulgaria to act preventive on suppression of all forms of racial discrimination, and to realize more efficiently mechanisms of political and every other integration of Roma community into the mainstream society. Secretariat of World Roma Organization Rromanipen nim životnim namirnicama u ovim naseljima. Na sastanku smo dobili informaciju kako je grad Beograd omogućio sredstva za rješavanje dokumentacije raseljenih Roma te kako će proces uključivanja u sustave institucionalne zaštite biti proveden što je brže moguće. Također smo dobili uvjeravanja da ovaj proces mora potrajati izvjesno vrijeme i da ulazak u sustav kako socijalne pomoći tako i javnih kuhinja zavisi od dinamike rješavanja i dobivanja osobnih dokumenata. Tek po ispunjavanju ove obveze koju je Grad Beograd preuzeo na sebe može se očekivati kako će stanovnioci kontejnerskih naselja moći ostvariti svoja prava iz oblasti socijalne zaštite. Romi doseljeni u kontejnersko naselje u Jabučkom ritu su u vrlo nezavidnoj situaciji. Njihovo naselje je postavljeno u nenastanjenom dijelu Jabučkog rita, na starom deponiju, udaljeno od urbanog dijela naselja (od trgovine, škole, doma zdravlja, vrtića). Većina ovih doseljenih obitelji bavila se prikupljanjem sekundarnih sirovina i na taj način podmirivala svoje osnovne životne potrebe što im je ovim preseljenjem, obzirom na udaljenost i izoliranost, sasvim onemogućeno. Rečeno nam je kako u ovom trenutku ne postoji mogućnost da Grad preuzme brigu o njihovoj egzistenciji jer za to ne postoje relavantni uvjeti jer većina stanovnika kontejnerskog naselja nije u sustavu javnih kuhinja zbog nedostatka potrebnih dokumenata i da Grad čini velike napore kako bi im osigurao pomoć u hrani surađujući s predškolskim ustanovama, koje distribuiraju višak obroka ovim obiteljima. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Sugerirano nam je da u cilju zajedničke suradnje pronađemo mogućnosti i obratimo se Humanitarnim organizacijama i privatnim poslodavcima kako bi osigurali redovniju opskrbu hranom i higijenskim potrepštinama. Zaključeno je kako će se ovi problemi postepeno rješavati, a da mi, u međuvremenu preuzmemo dio odgovornosti i pronađemo načine da obitelji u kontejnerskom naselju zadovolje minimum svojih egzistencionalnih potreba do konačnog rješenja tj. uključenja u institucije sustava. U ovoj situaciji općeg siromaštva u zemlji, vrlo je teško doći do stalnih izvora pomoći, a posebno jer ne postoji određeni rok kada će ovo pitanje biti riješeno. Pitamo se koliko će snage i strpljenja biti potrebno ovim raseljenim obiteljima u ovako teškim uvjetima preživljavanja da ustraju i dočekaju rješenje svojih problema? Romkinje Beograda - Mreža ženskih romskih organizacija Beograda; Romski centar za žene i djecu Vraća; Dječji Romski Centar; NVO Mali princ; NVO Novi svijet; Romsko društvo Sloboda; Tanja Đorđević; Marina Šindić, Darinka Stanković, Biljana Stanković, Svetlana Ilić 37 38 ROMI U REGIJI ROMI U REGIJI Diskriminacija romske djece u Novom Pazaru Djeca iz raseljenih romskih obitelji iz sela Vožegrnci - Blaževo kod Novog Pazara diskriminirana su ne samo tako što idu u segregirane razrede koja su formirana isključivo za romsku djecu već se te prostorije nalaze i u odvojenoj zgradi O vakvom pritužbom protiv tamošnje Predškolske ustanove "Mladost" i Osnovne škole "Aleksandar Stojanović Leso", povjerenici za zaštitu ravnopravnosti Neveni Petrušić obratila se nevladina organizacija, koja je u obrazloženju navela da se u školi već petu godinu za redom formiraju segregirani razredi za raseljenu romsku djecu, kao i da se ona upisuju u školu uz negodovanje, prijetnje i bojkot srpskih i bošnjačkih roditelja. Istovremeno razred predškolske ustanove "Mladost", koje koristi prostorije u istoj osnovnoj školi, po drugi put formira segregirane grupe pripremnog predškolskog programa, jer u jednu grupu idu srpska i bošnjačka djeca, dok su u drugoj isključivo romska. U postupku po pritužbi povjerenica je utvrdila da su ovakvim postupanjem Predškolska ustanova "Mladost" i Osnovna škola "Aleksandar Stojanović Leso" diskriminirali djecu na temelju njihove nacionalne pripadnosti i donijela je preporuku da se bez odgode provede desegregacija razreda, kao i da direktori predškolske ustanove i osnovne škole Izet Abdurahmanović i Dušimir Matović osiguraju obuku za zaposlene na temu zabrane diskriminacije. Obzirom kako Predškolska ustanova "Mladost", ni Osnovna škola "Aleksandar Stojanović Leso" iz sela Vožegrnci - Blaževo kod Novog Pazara nisu postupile po preporukama, povjerenica o tome izvještava javnost sukladno Zakonu o zabrani diskriminacije. Koristeći svoja zakonska ovlaštenja, povjerenica je protiv ovih ustanova i odgovornih osoba podnijela i zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka. Ministarstvo rada i socijalne politike usprotivilo se rezultatima izvještaja “Amnesty Internationala” prema kojima se ne pruža neophodna pomoć Romima i Aškalija izbjeglim s Kosova. Makedonija osporava kritični izvještaj o Romima U izvještaju međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava stoji kako Makedonija nije osigurala potrebnu pomoć za oko 1.100 Roma i Aškalija koji su tijekom ratova devedesetih izbjegli s Kosova i u međuvremenu ostali živjeti u Makedoniji. «Ministarstvo rada i socijalne politike nije im osiguralo financijsku pomoć i smještaj prema sporazumu o lokalnoj integraciji iz 2010. godine «, tvrdi se u izvještaju «Amnestya». Prema tom sporazumu, Makedonija je obvezna izbjeglicama koji se ne mogu vratiti na Kosovo pomoći pri integraciji u makedonsko društvo. Makedonske vlasti osporavaju ove rezultate. Davor Politov, glasnogovornik Ministarstva socijalne politike, kaže kako oni čine sve što je u njihovoj moći da pomognu izbjeglicama ponovno započeti svoje živote. «Osiguravamo im socijalnu pomoć, plaćamo doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje i plaćamo stanarinu (za smještaj) za 780 ljudi s Kosova koji žele osta- ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ti živjeti u Makedoniji”, kaže Politov, dodajući kako im država pokušava pronaći i posao. Makedonija plaća socijalnu pomoć od 2.150 denara (oko 35 eura) mjesečno za svaku izbjeglicu s Kosova. Politov tvrdi kako Ministarstvo ne može ništa učiniti za još oko 400 osoba, uglavnom Roma, kojima nije odobren status azilanta. «Morat će pronaći način da napuste zemlju», kaže Politov, dodajući kako ih Makedonija ne planira protjerati silom. «Makedonija nas ne tjera, ali nam niti ne pomaže, a mnogi od nas žele samo priliku da krenu sa životom ispočetka zato što se bojimo vratiti na Kosovo», priča jedan 24-godišnji Rom koji je došao u Skoplje s 12 godina, a trenutno živi u Šuto Orizari, najvećem romskom naselju u Skoplju. Tijekom sukoba na Kosovu, Rome je albanska većina doživljavala kao saveznike Vlade Srbije. Nakon što su srpske vlasti povukle s Kosova, mnogi Romi su izbjegli, a sada strahuju od odmazde u slučaju povratka. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Usvajanje Zakona o azilu i privremenoj zaštiti iz 2003. godine omogućilo je Romima i Aškalijama koji su dobili status privremene zaštite u Makedoniji da službeno zatraže azil. Međutim, Europski centar za romska prava (ERRC) i Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) su 2007. godine objavili kako je Makedonija počela s iseljavanjem oko 400 odbijenih podnositelja zahtjeva za azil. Njihove posljednje zahtjeve tada je odbio i Vrhovni sud Makedonije na temelju procjene kako ne postoje prepreke za njihov povratak u svoja mjesta porijekla. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i pojedini europski parlamentarci tvrde kako je nekim Romima uskraćen status izbjeglica iz posve proizvoljnih razloga. Iseljenja su obustavljena pod međunarodnim pritiskom, ali aktivisti za ljudska prava i dalje upozoravaju kako samo neki odbijeni podnositelji zahtjeva dobivaju odgovarajući tretman u Makedoniji, kao što to nalaže Ženevska konvencija iz 1951. godine. 39 ROMSKI JEZIK ROMSKI JEZIK 40 Srpsko-romski rječnik autora Bajrama Halitija "više nego odličan lingvističko znanstveni rad" Na VII Međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici Izdavačkoj kući "Prometej" dodijeljena je nagrada za izdavački pothvat za "Srpsko-romski rječnik s gramatikom i pravopisnim savjetnikom". Tročlani žiri u sastavu prof. Siniša Jelušič (predsjednik), prof. Slavica Perović i Marina Vešović je ocijenio da je rječnik "više nego odličan lingvistički znanstveni rad – “to je strahovit doprinos održavanju vrlo stare kulture kojoj nedostaje zaštita nacionalnih struktura . T im povodom zamolili smo gospodina Bajrama Halitija, autora Srpsko-romskog rječnika - pravnika, novinara i publicistu, da nam iznese svoje prve dojmove. Bajram Haliti je tim povodom izjavio: "Najprije želim zahvaliti tročlanom žiriju u sastavu prof. Siniša Jelušič (predsjednik), prof. Slavica Perović i Marina Vešović koji su ocijeni- li da je "Srpsko-romski rječnik sa gramatikom i pravopisnim savjetnikom" 'više nego odličan lingvistički znanstveni rad - i da je to strahovit doprinos održavanju vrlo stare kulture'. Posljednjih godina, a naročito poslije 90-ih, odbor za standardizaciju i unapređenje romskog jezika na međunarodnom planu pod imenom "Pokret Roma", probu- Bajram Haliti autor hvaljenog srpsko-romskog riječnika ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA AUTOR: MARKO BUNDALO dio je u nacionalnim vladama i međunarodnim institucijama svijest o potrebama Roma kao etničke manjine. Ovaj pokret je stavio ljudska prava Roma na dnevni red nacionalnih i međunarodnih političkih skupova. O tome svjedoče bezbrojne rezolucije koje su donijele multilateralne organizacije kao što su Vijeće Europe, Povjerenstvo UN o ljudskim pravima, OESS i druge, kao i vladine organizacije u raznim zemljama. Kao i kod drugih etničkih manjina, ljudska prava Roma imaju dvije glavne dimenzije. Prvo, garantiranje prava Roma imati pristup svim mogućnostima koje društvo nudi svim svojim građanima. Drugo, pravo kontrole nad domenom kulturnih aktivnosti od posebnog značaja za manjinu; drugim riječima - pravo Roma da vode vlastitu kulturnu politiku. Jezik je vjerojatno najvažnije kulturno pitanje koje bi neka manjina željela uređuje i razvija na svoj način. To je odavno isticano u međunarodnim raspravama o ljudskim pravima. Dok Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima tretira diskriminaciju na bazi jezika kao kršenje ljudskih prava, Konvencija UN o pravima djeteta (1989) ide dalje, štiteći pravo djeteta pripadnika neke manjine da koristi svoj jezik. Pravo manjinskih zajednica da svoj jezik koriste privatno iu javnosti i da svoj jezik razvijaju u raznim sferama javnog života zajamčeno je u Deklaraciju UN o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama (1993.g) i detaljnije u Europskoj poveljii o regionalnim Cilj prvog Srpsko-romskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom je pružiti zajednički temelj za razvijanje nastavnih planova i smjernica za obrazovne programe, udžbenike i druge nastavne materijale ili manjinskim jezicima (1992.g). Tu dolazi do izražaja opća svijest o tome da potpora manjinskim jezicima predstavlja integralni dio paketa koji osigurava ljudska prava neke manjine. Pitanje koje se postavlja pred institucije koje se bave jezičnom politikom je: kako provoditi umrežavanje i osigurati međunarodnu suradnju, uzimajući u obzir decentralizirana dostignuća proteglog desetljeća? Praktični napredak je u prihvačanju politika jezičnog pluralizma, što znači da se podržavaju regionalne inicijative i ideje, te istovremeno učvršćuje međunarodno povezivanje i suradnja. Korisnici pisanog romskog jezika trebalo bi prihvatiti ideju da se u različitim kontekstima mogu koristiti različite jezične forme i da kodifikacija može biti elastična, usmjerena ka praktičnoj komunikaciji, a ne kruta, i da bude simbol poštovanja nekog određenog standarda. Na taj način će jezik kao kolektivno svojstvo obuhvatiti sve jezične varijacije, a ne samo jedan jezični oblik. Takva politika odgovara specifičnom položaju jezika Roma - transnacionalne manjine čiji su regionalni centri kulturnog i javnog života razbacani na razne strane. Cilj prvog Srpsko-romskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom je pružiti zajednički temelj za razvijanje nastavnih planova i smjernica za obrazovne programe (kurikulume), udžbenike i druge nastavne materijale, kao i ispite u školskim sustavima diljem Republike Srbije. Jezik i knjiga su osnova svake kulture. Zbog toga je ova knjiga o jeziku kamen temeljac romske kulture i identiteta za desetljeća koje su pred nama i biće nezaobilazna literatura u svakoj školi i knjižnici u Srbiji, kao i svugdje gdje romski narod živi. Neophodne su mjere potpore za razvoj romskog jezika u modernoj Europi, što bi pridonijelo komunikaciji, strukturiranju identiteROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ta, praćenju procesa izražavanja misli, nematerijalnom stvaralaštvu i kulturnom naslijeđu cijele zajednice. Države koje su u svojim ustavima i zakonima priznale Romima status nacionalne manjine i države koje su ratificirale Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima treba dati poticaj kako bi stvorili elementarne uvjete da romski jezik također postane član europske jezične obitelji. Čvrst pravni okvir je važan, ali isto tako je važno da se ove norme provode i u praksi. Zaista je od najviše važnosti da zaštita manjina bude efektivna, a ne samo formalna. " Na kraju, Bajram Haliti se zahvalio Jadranki Jelinčić - direktorici Fonda za otvoreno društvo u Srbiji, Jadranki Stojanović - koordinatoru Fonda za otvoreno društvo, ministru kulture Republike Srbije Predragu Markoviću i ministru za KiM Goranu Bogdanoviću, bez čije dobre volje Rječnik ne bi nikada ugledao svjetlost dana. 41 ROMSKA BAŠTINA ROMSKA BAŠTINA 42 Kraljeva zlatna krletka AUTOR: NIKOLA ŠIMIĆ TONIN Č udni su putovi i sudbine ljudske, davno je rečeno. Pet prstiju na jednoj, istoj ruci, a ne možeš naći dva prsta jednaka. Za svakim čovjekom od rođenja krene zapis, od kojeg se pobjeći ne može. Kad bi on znao gdje će svratiti, po razumu nikada tamo išao ne bi, ali sudbina o razumu puno brige ne vodi. "Čovjek snuje, a Bog određuje!" - tvrdi narodna mudrost, pa tako odredi jednom mladom kralju da se u Ciganku zaljubi. Imao mladić i ovoga i onoga, djevojaka i ovakvih i onakvih, nu, Cigančica mu se učini najljepšom, srce mu osvoji ne maknuvši prstom u tom cilju baš ni malo. Kralj i Ciganka, gotova propast! - mislilo se i govorilo u ona vre- mena. Onomad se kralj nije smio ženiti ni pučankom iz svog naroda, iz svoje kraljevine, a kamo li "Odnekudku", tko zna u kakve vradžbine upetljanu. Ženidbom su kraljevi svoje kraljevine proširivali, stjecali jake prijatelje i saveznike, a kakve koristi može zemlja imati od sirote Cigančice! Sve je to ženik znao, od malena su ga u tom podučavali, njegovi Nikola Šimić Tonin, rođen je 1962. U Crkvice Zenica, BiH. Pjesnik, pripovjedač, dramski pisac, pisac za djecu, eseist i književni kritičar. Objavio MH Knin: Rukama zaustaviti vjetar (pjesme) 2000. Nebeska drva (priče) 2000. Kraljevna u kapi rose (pjesme za djecu) 2002. Selice i stanarice (slikovnica) 2002. Bilo je to jednom sve zbog kiše (pjesme) 2004. Kralj Zvonimir (poema) 2004. Host (likovna monografija) 2006. Posudionica snova (pjesme) 2009. MH Lastovo; Ustani kada kažeš Vukovar (poema) 2010. Privlačica Vinkovci, MH Zadar, U vatrama rata u vatrama krvi (domoljubna poezija) 2011. HKD Napredak Knin; Svratište riječi (pjesme) 2011. HKD Napredak Zadar. 2002. godine dobitnik nagrade Grada Knina – Grb Grada Knina 2009. druga nagrada, Međunarodni nat. poezija za djecu Magda Simin RS; 2010. prva nagrada za poeziju Matičinih pjesničkih susreti u Velikoj Gorici, Druga nagrada za poetski uradak, Dani sjećanja na žrtvu Vukovara, 2011. Dragovoljac je Domovinskoga rata, živi i stvara u selu Plavno – Knin i primorskome mjestu Drage – Pakoštane. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ga savjetnici na kraljevske mu dužnosti upozoravali. Žestoko će se zamjeriti susjednim vladarima, njihove su kraljevske kćeri za udaju prispjele. Sad im prijeti opasnost da svi kraljevski državni planovi propadnu, a sve zbog tamnoputne ‘’Odnekudke’’. Koji se otac – kralj neće rasrditi čuje li da mu kćerki ugroza od sirote Ciganke prijeti, da se s bogatom kraljevnom mjeri! Uvreda će to biti pregolema, za rat nagodna, izazovna. Širom poznatog svijeta kovači mjehova krpaju, kovačke vatre potpiruju, mačeve kovati snuju. Konjima i potkovama poskoči cijena. Strah osvoji ženikovu kraljevinu. Krv se u zraku već naslućuje, odavno se prolila nije, onako potokom kako se u snovima mnogih već lije. Kad žarki zgasnuo je dan, mjesec se za oblačak skrio, zakrabuljena spodoba, Cigančicu ispod očeve joj čerge ukrade. Čim je u dvor donese i skide si krabulju, kraljevsko se ruho na kradljivcu ukaza. Djevojačke oči kao dragulji zablistaše, odaju zamamnim žarom osvjetliše. Kralj joj odmah, pripremljenim draguljima kosu ukrasi. Ogrnu je svilom i kadifom. Dovede zlatare i sve oko Cigančice zlatom optočiše. Nebo on dohvati, prekrenu, ispravi i pod noge joj srebrenim čavlima pričvrsti. Zatraži li mu mlijeka ptičjeg i to će joj dobaviti, sve po svijetu na svom ustreptalom srcu jašući. Iziđe kralj – ženik iz odaje, Cigančicu samu u odaji ostavi. Kroz ključanicu će gledati kako njegova srna, lakim skokom hrpice dragulja, po ukoličenoj plaveti nebeskoj, pod nogama joj razasutim, preskakuje... Ali, nu, ona sa zidovima sobnim, razgovore započinje. S lijevom rukom na srcu, desnu pruža prema zidu i skrušeno govori: - Otvori mi izlaz, mili moj. Pusti me iz ove zlatne krletke, letjeti bih željela. Pod čergu se očevu želim skloniti, hladnjikavog zlata, srebra i dragulja se osloboditi, uz cigansku se vatru ogrijati. Plaćam ti svoju slobodu svim ovim bogatstvima, koja mi kralj darova, a meni ne pristaju. Tako ona ide od zida do zida, isto govoreći, a niz lice joj se spuštaju suzni potočići. Kralj gleda kroz ključanicu, a i njemu oko poče se suzama topiti. Postupno mu pošteno srce poče ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA svoju igru mijenjati. Kad Cigančica pred vrata stiže, kraljevska se ruka sama podiže i vrata joj širom otvori. Grli on Cigančicu posljednji put, zna to dobro, govoreći joj: - Izlazi, draga djevojko, i kreni kud te tvoje srce vuče. Tebi se dostoji čast kraljevska- sad to sigurno znam- ali u nekom drugom kraljevstvu, u nekom drugom svijetu, meni nerazumljivom... To bogatstvo koje ti darovah nosi sa sobom, kraljevski ti pristaje! Meni ostavi samo jedan poljubac za uspomenu, neka me toplinom na tebe podsjeća ... 43 ROMSKA BAŠTINA ROMSKA BAŠTINA 44 Thagaresko sumnakuno kafezo Č udno si e droma e Devleske thaj e droma manušikane, kodo si but čirla vakerdo. Pandž naja ando jekh vast, a našti te arakhe duj jekhutne naja. Sako ma- nušestar cidel jekh xramovipe savo so si leske xramondo thaj savestar vov našti te našel. Kana ka šaj o manuš te džanel kate ka džal, vov ka gindinel thaj naj te džal kodole thane- ste, numa o droma save so si leske xramome e godjake naj len briga. ‘’E manuše isi sune, numa o Del dela drom!’’- vakerel jekh purano godjaver lav, thaj kodoleske denda jekhe terne thagareske te kamel jekhe Romane terne čhaja. Sas ole but džuvlja, thaj sas ola ververikane, no i romani terni čhaj sas oleske majšuži, lesko ilo voj lelja bizo te kerel diso thaj bizo naj te miškinel ni xari. -O Thagar thaj i Romani čhaj, kodova si majbaro peripe! - sas kodo gindipe ano kodi vrama. Andi kodi vrama o thagar našti sas te lel romnjake thaj varesave čhaja katar lesko sel/narodo, katar lesko thagaripe, a na pale ‘’Varesavianka’’, kon džanelas save sa magiende sas katli. Andi kodi vrama e prandinasa e thagara peske thagaripa buvlarenas, sas len zurale amala thaj uniatoja, a savo lačhipe šaj te ovel len jekhe čorore Romane čhajatar! Sa kodo o thagar savo so kamelas te prandinel pes džanelas, tiknipastar kodoleske sikavenas le e thagareske manuša save so dena godji thaj vakerenas leske te del sama. But phare ka keren akušipe e pašutne thagarenca, kodoleske so thaj lenge čhaja sas terne džuvlja save so rodenas rome. Akana isi pharipe sa e thagaraipaske themake planoja te peren, thaj kodova sa baši jekh kali ‘’Varesavianka’’. Savo dad- thagar naj te xoljanel kana ka ašunel so leski čhajori ka ačhol biromesko kodoleske so jekh Romani čhaj ka ovel thagareski bori, thaj šaj voj te ovel bareder no si si ola! Ka ovel kodova baro teljardipe sarenge thaj maripe baro ka ikljol. Buvleder ani lumia e bugurdžie/kovačia lele te phurden e kovač- ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA nice, jag te tharen, e mačoja/ bare čhurja te kovinen. E grastenge thaj e petalonge barili i mol/cijena. Dar lelja e thagareske thagaripa. O rat ani hava ikljovelas, a čirla naj sas rat thavdime ane maripa, ane umala sar so si ane sune bute manušenge ake thavdutno. Kana o tharo dive nakhelas, i luna palo badalo garavda pes, jekh, pharavde šejenca, maskirime mujesa, rugoba e Romane čhaja katar olake dadeski čerga čorda. Kana la ani avlin anda thaj cidinda pestar e pharavde šeja thaj i maska, iklilo ko dikhipe e thagaresko ruho e manušeske savo so čorda e Romane čhaja. E čhajake jakha sar dijamanoja rošandile, i odaja bare jagasa baro divipe dende. O Thagar e kuč barenca lake bala pulinda. Uravdas la svilasa thaj kadifesa. Anda e sumnakutčien thaj sa uzal i Romani čhaj sas sumnakunesa paćardo. O del vov astarda, upre gelo thaj telo lake pire vov rupune karfie denda. Te rodenas lestar thaj čirikljano thud vov šaj sas te anel, thaj kodova sa urjando ano pesko kamlo ilo. Iklilo o thagar- so ka prandinel pes katar i odaja, a e Romane čhaja ani odaja mukhlja. Kamelas te dikhel katar i klidoski xar ko vudar sar oleski lana, lokhe xutipasa lošandol katar e kuč bara save so si thaj telo lake pire... No, kana te dikhel so voj kerel sas so ka dikhel. Voj e barangonca/zidonca lela te del vorba. Jekh vast sas lake ano ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ilo, a jekh ano zido thaj te phene rovel thaj phenel: -Putar mange te ikljav, kamav tut. Mukh man te ikljav kodole sumnakune kafezostar, mangav te urjav. Kamav teli čerga me dadeski te džav, te cidav e šilale sumnakaja thaj o rup thaj u kuč bara, uzal i romani jag kamav te tatarav man. Dava tuke so tu kames, sa so si man o barvalipe savo so mange denda o thagar, sade de man miro mestope/ sloboda, thagaresko barvalipe na kamav...Adžukhar voj katar o zido dži o zido džalas, jekh vakerelas, a lake jakhendar sar leja e asva džanas. O thagar dikhelas katar e klideski xar e vudareski, thaj leske i jakh lejlja te bilavdol e asvenca. Xari poxari lesko ilo lelja te kovljol. Kana i Romani čhaj anglo vudar reslja, e thagaresko vast korkori putarda olake o vudar te iklel avri. Lelja ki angali e Romane čhaja paluno drom, džanel vov kodo šukar, thaj phenda lake: -Ikljov, čhajorije kamlije thaj dža kote so tut tiro ilo cidel. Tu trubul te ovel tut patjiv e thagaripaski, kodo me akanak džanav- numa ano aver thagaripe, ani aver lumia, mange savi si bipendžardi... Kodo barvalipe savo so me tuke dendem legar tusa, tu san sar thagarutni thaj san lačhe ilesa! Mange mukh jekh čumipe te liparav man tuke, thaj o tatipe lesko tutar te del man godji tuke... 45 46 ROMSKA BAŠTINA ROMSKA BAŠTINA World music scenom dominira romska glazba V eć nekoliko godina, bez namjere da posustane, svjetskom world music scenom dominira i romska glazba, ili ono što se uobičajeno naziva “Gypsy music”. “Izdavači i producenti tragaju za novim imenima ili recikli- raju stara”, kaže Bojan Đorđević, jedan od najboljih poznavatelja ove glazbe. “Festivale romske glazbe ima svako mjesto koje drži do svog kulturnog renomea. Desilo se da i u Srbiji odavno žive Romi, koji sviraju i pjevaju, bolje nego drugi. Od željezničke stanice do koncertnih dvorana, iako su rijetki oni koji u posljednjih pet godina pomiču granice. Novi val romske glazbe tek dolazi predvođen beogradskom grupom Kal, i još se čeka netko tko će biti kreativniji od starih majstora Šabana Bajramovića i Bobana Mar- kovića. Iako, uz uvjek mladog pjevača Šabana, ide i povratak Ljiljane Petrović, sada Butler, a uz ‘kralja trube’ i ‘veleposlanika Sabora’ u Guči Bobana Markovića stižu nove kreativne snage - najprije njegov sin Marko, svjetska zvjezda u usponu, zatim harmonikaš i perkusionist Saša Stanojević, a izgleda da je napokon otkrivena i nova, mlada romska pjevačica, za kojom Zapad traga već godinama, Jelena Marković, koju tek čeka dokazivanje. Naravno, ova lista, uz nezaobilazni Kal, nije iscrpljena. Ima fenomenalnih trubača (Elvis Ajdinović), basist (Saša Ališanović), violinist, harmonikaša, klarinetist, samo im treba ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA više originalnosti i pažljiv izbor suradnika”, zaključuje Đorđević, dodajući kako je za romsku glazbu u usporedbi s drugim stvarima koje spadaju u ovaj žanr, karakteristična prije svega atmosfera - ludilo, ples i urnebes. “No nije samo to po srijedi, u pitanju su vrhunski glazbenici, vrijedni i uporni. Najbolji traže nove aranžmane, novi pristup plesu i tradiciji. Stvarno je rijetkost da plesnu glazbu izvode takvi virtuozi. “ Kal je u svakom slučaju grupa koja spaja etno ili world scenu s popularnom glazbom. Rok kritičar Dragan Ambrozić misli da ploča grupe Kal spada prije svega u pop glazbu, jer je inovativna u odnosu na ostatak romske glazbene scene, i da samim tim otvara mogućnosti nastanka urbanog romskog zvuka. “Točno je da Kal uživo i dalje zvuči kao svaki drugi romski bend, ali njihov album govori o nekim novim mogućnostima koje se pojavljuju s propuštanjem zvuka kroz suvremenu produkciju - uostalom, i na koncertima se vidi kako isprobavaju nove ideje i da slušaju grupe koje koriste elektroničke instrumente, tako da tu možemo očekivati još dosta napretka u nedovoljno ispitanim predjelima novog crossovera. “ Iako se u sferi popularne glazbe u posljednje vrijeme zna jedino za romskog repera Muhu Blackstasyja, koji je svojom pjesmom Ravnopravni građani specijalnog reda stekao u nekim krugovima gotovo kultni status i dalje se ne bi moglo reći da postoji urbana romska scena u ovom žanru, ali Dragan Ambrozić upozorava da ne bi trebalo podcjenjivati utjecaj gradskih Roma na razvoj suvremene dens i pop scene. “Oni imaju vrstu glazbe koja prati njihov život, ali je stalno održavanje i osuvremenjivanje lokalne romske glazbe, ključni pokazatelj kulturne i svake druge vitalnosti Roma. Međutim, ne smije se zaboraviti da je Olah Vince još sredinom osamdesetih sa svojom grupom Zemlja, kotač, nebo imao hit pjesmu Miki ava kari Schnelle (Miki brzo dođi ovamo), koja je bila avangardna, tako što je stvorila futuristički gipsy-disco stil. To je bio autentični spoj romske glazbe s fankom i diskom, koji kasnije nitko nije dosegao “, podsjeća Ambrozić. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 47 ISSN 1845-6413
© Copyright 2024 Paperzz