Broji / Broj 46 ŏ Berš / Godina XVI. ŏ Zagreb , novémbro / studeni 2012. Romska istina 12. susreti Roma u Rijeci • Dekada Roma bez Roma? Sadržaj Primjer namjernog onemoguýavanja rada Romske Udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Sample case of deliberate obstruction of a Roma ngo effort . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 U Rijeci održani 12. dani Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Dekada Roma bez Roma? . . . . . . . . . . . . . . Predsjedniÿe Nacionalne kordinacije Romske nacionalne manjine RH. . . . . . . . . . . Primjer nehumanog tretmana romske obitelji . . . Romi su se vratili u Škabrnju: Bojimo se, ali nemamo izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . . Zastupnik Kajtazi radi za sebe, a na štetu Roma . Prosvjedovali zbog dolaska romske djece . . . . . . . . . . . 12 . . . . . . 14 . . . . . . 16 . . . . . . 17 . . . . . . 17 . . . . . . 18 Europska komisija protiv rasizma objavila je novo izvješýe o Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Council of Europe Anti-Racism Commission to prepare report on Croatia . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Za probleme hrvatskih Roma znaju i u Strasbourgu . . . . 22 Besplatni seminari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Tikne Roma ano muzei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Mali Romi u muzeju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Finska organizra radionicu Kreativni pristup borbi protiv diskriminacije Roma . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Ini o Roma semnina dive bipedozoralipa . . . . . . . . . . . 29 I Romi obilježavaju dan nenasilja . . . . . . . . . . . . . . . 29 Kukasti križ na romskoj kuýi u Kragujevcu . . . . . . . . . . 30 Nacistikano trušul hramimo pedo romano kher ano Kragujevac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Održana 4. sjednica Vijeýa Romske nacionalne manjine . . . 30 Kakvu vodu piju Romi u selu Barlovo blizu Kuršumlije . . . 31 Savo pani pijena o Roma ano gav Barlovo paše Kuršumlija 31 Razlike u životnim uvjetima uzrokuju poveýane migracije . . 32 Differences in living conditions cause increased migration . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 STOP deportaciji Roma sa zapada . . . . . . . . . . . . . . . 34 Prijedlog za pokretanje utvrăivanja kriviÿne odgovornosti protiv bivšeg francuskog predsjednika . . . . . . . . . . . . . 38 Svjetska organizacija Roma Rromanipen apeluje na sistemsko pronalaženje rešenja za romske migrante u Francuskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 KESTJONARO VASH I THEMATIKA SAVI AVELA ANDI AVUTNI ROMANE DZJUVLEANGI KONFERINTZA . . . . . . . . . . . . . . 40 Srbija dobila odbor za ljudska i manjinska prava . . . . . . 41 Šerutnipaski vaš manušikane thaj minoritetenge hakaja . . . 41 Savjet Europe i zaštita ljudskih prava . . . . . . . . . . . . . 42 Legenda o kovanju ÿavala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 Romano þaüipe – Romska istina • Romano Lil – ýasopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavaþ: Udruga Roma Zagreba i Zagrebaþke županije • Redakcija: ýemerniþka 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešiü, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Markoviü, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Ureÿivaþki odbor: Alija Mešiü (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Heriü, Besima Mešiü, Mišo Ibriševiü, Toni Vuk, Renata Ĉonÿ Perkoviü • Tajnica: Snježana Martinoviü • Izdavanje þasopisa sunanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. þasopis je osloboÿen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • ýasopis je besplatan ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 2012. godina skoro je iza nas te želimo dati pregled događaja vezanih uz pitanja koja interesiraju čitatelje časopisa Romano Čaćipe. Tematski, za rad naše udruge, ova godina bila je godina ljudskih prava. O ljudskim pra- vima se puno govori i na papiru je sve definirano, no svejdoci smo kako u praksi nedostaje puno elemenata potrebnih za stvarno uživanje ljudskih prava, posebice od strane romske nacionalne manjine. 2012. godine sudjelovali smo u kreiranju nove nacionalne strategije (plana, programa) za Integraciju Roma u Republici Hrvatskoj. Osim sudjelovanja u pisanju, sudjelovali smo i u javnim raspravama te u konačnici došli do zaključka da je riječ o prepisivanju prethodnog nacionalnog programa za Rome od prije skoro 10 godina. Cijeli proces nas je podsjetio na jako puno ambicija i obećanja koja su dana, dok u stvarnosti vidimo da se iste izjave i planovi prebacuju iz desetljeća u desetljeće. Ovoga puta iz nacionalnog programa, plana ili strategije (jer riječ je samo o drugačijim nazivima za u biti jedno te isto) izbačen je projekt jedinstvenog kulturnog centra Roma u gradu Zagrebu koji je bio prihvaćen prije 10-ak godina i za koji je kasnije utrošeno nekoliko miliona Kuna, pri čemu nitko nikada nije vidio ni zemljište, a kamoli obrise nekakvog kulturnog centra. U skladu s gospodarskom krizom, prilikom izrade novog nacionalnog plana, strategije ili programa, ovoga je puta zapravo izbačena bilo kakva fiskalna odnosno novčana odgovornost nadležnih tijela za provedbu mjera koje se preporučuju te se pomnim odabirom riječi, datum ostvarenja istih, prebacuje na neka druga vremena kada će gospodarska situacija biti bolja. Od predstavnika Europske Unije redovno slušamo kako se prilično velika novčana sredstva već godinama doznačuju Republici Hrvatskoj za potrebe Roma. No, pri nadležnim institucijama u našoj domovini nije moguće dobiti transparentne podatke o tome koliko je materijalnih sredstava doznačeno i na što su ista potrošena. Sve veći broj inicijativa i programa koji se bave pitanjima Roma nastavljaju sa dosadašnjom praksom, naime, novac se troši na seminare, kongrese, okrugle stolove, domjenke, osobne dohodke, dnevnice i naknade za članstvo u raznim odborima i tijelima koja se bave “Romskim pitanjem”, dakle skoro sav novac se troši na razne administratore koji eto, administriraju cijelo to pitanje. Naravno, uvijek ima i pozitivnih primjera, tako da Zavod za zapošljavanje doista pruža potporu zapošljavanju na određeno vrijeme te na prekvalifikacije mladih romkinja i roma. Na istome smo svakako zahvalni i pohvaljujemo ovu aktivnost. Međutim, problemi se gomilaju, a rješenja su sve neizvjesnija. Bitno je znati da unatoč gospodarskoj krizi sredstva namijenjena Romima iz proračuna Europske Unije nisu predmet smanjivanja, jer su ista sredstva alocirana još prije nekoliko godina. Međutim, u svakodnevici, svjedoci smo da romske udruge koje imaju aktivne programe namijenjene djeci i mladima, od vrtića do besplatnog Interneta i prekvalifikacija, sve teže uspijevaju naći nužna sredstva za provedbu istih aktivnosti. U istom razdoblju, svjedoci smo kako se sredstva dodijeljuju projektima kroz koje se stječu osnovni uvjeti za ROMANO ÿAýIPE Autor: Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije (www.umrh.hr) te član Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba nešto, a to nešto nije vidljivo. Transparentnost u odabiru projekata koji se financiraju na vrlo je nezahvalnom nivou. U predstoječoj 2013. godini očekuje nas pitanje na koji još ne znamo odgovor. Hoće li Republika Hrvatska iskoristiti predsjedanje Dekadom Roma na način da isto ostvari konkretne koristi za romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj (kao što su to učinile sve druge države kada su predsjedale Romskom Dekadom) ili će se sve završiti kao i do sada, s nebrojenim brojem seminara, novinskih natpisa, domjenaka te u stvarnosti, posve bezvrijednim studijama u kojima se svake godine prepisuje znanje i spoznaje iz prethodnih godina. Pitamo se dakle, hoće li će se iskoristiti prilika za dobrobit svih, ili će po starom običaju sve zajedno završiti kao uspomena na dobra vremena za onih nekoliko koji su eto, sjedili u foteljama na rok od godine dana. Kao što su razni instituti iz EU i SAD, prije 4 godine upozoravali, kao će dolazeća gospodarska kriza uzrokovati val rasizma, nasilja iz mržnje te drugih nepodobnih oblika ekstremizma, na nama je da svjedočimo u godini pred nama, hoće li u Republici Hrvatskoj prevladati razum ili će se krivac za pogreške lošeg gospodarenja gospodarstvom prenjeti na one najslabije koji nikada nisu donosili odluke, dakle na romsku nacionalnu manjinu. Ujedno, za vidjeti je hoće li će i kako, predstojeće i očekivano članstvo Republike Hrvatske u Europskoj Uniji utjecati na prilike romske nacionalne manjine. Na velika obećanja smo se naravno naviknuli. Udruge koje uistinu rade svoj posao znaju koliko truda treba uložiti kako bi se išta ostvarilo, a za vidjeti je hoće li i u kojoj mjeri, lokalna zajednica stvarno sudjelovati u projektima koje predlažemo, s ciljem da iste odradimo zajedno, u interesu razvoja civilnog društva, a na račun dostupnih sredstava iz Europske Unije. ROMSKA ISTINA REAGIRANJA REAGIRANJA 4 Primjer namjernog onemoguýavanja rada Romske Udruge U druga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije djeluje od 1993. godine te je u svom opusu aktivnosti dala PC Malu školu informatike kao podršku osnovnoškolskom obrazovanju romske djece, ECDL edukaciju u znanjima rada na računalima za romsku mladež s mogićnosti upisa u radnu knjižicu, projekt Droga – ne hvala preventivne tečajeve za djecu i roditelje, razne radionice na teme ljudskih prava, zapošljavanja, demokracije i drugih relevantnih tema, ljetnih škola za socijalno najugroženiju djecu te dugogodišnji rad u sklopu raznih radnih tijela lokalne uprave te državnih ureda koji se na neki način bave pitanjem romske nacionalne manjine. Pri samom početku rada, okruženje je bilo vrlo nepristupačno i nezainteresirano kako za pitanja romske nacionalne manjine tako i za teme koje su unatrag zadnjih godina popularne – razvoj civilnog društva, Europska Unija te integracija Roma u svakodnevne tokove društva. Da nije bilo nesebične suradnje s Europskim Veleposlanstvima koja su dala nužnu podršku u nabavi računalne opreme, plaćanje profesionalnih izvođača edukativnih usluga, privatnog sektora koji je također podržao napore naše udruge te kroz sve ove godine, podrške barem moralne od strane lokalnih osnovnih škola, nikada se ništa nebi ostvarilo na osnovu skrbi i interesa matične države. Tek kada smo uz pomoć drugih uspjeli postići rezultate, tek tada smo dobili određenu podršku od strane lokalnih instucija što smo primila sa zahvalnošću. Međutim unatrag 4 godine svjedoci smo da principijelno, u Republici Hrvatskoj, odluke o tome što jest a što nije od interesa za razvoj civilnog društva ne donosi Vlada RH već u biti anonimni birokrati, koji u stvarnosti nisu ništa drugo do službenici koji mogu biti sretni što na račun poreznih obveznika i sve većih nameta poput PDVa, provode svoje osobne odluke ROMANO ÿAýIPE AýIPE ROMSKA ISTINA ROM koje nemaju nikakve veze sa smislom i definicijom demokracije, već je rijeć o samovolji pojedinaca koji na osnovu vlastitih, često vrlo površnih i nekompetentnih shvaćanja svijeta, sebe osobno doživljavaju kao svemoćnu državu te odlučuju o sudbini nedržavnih udruga. Te osobe djeluju na način da zaslužuju istrage o vlastitoj transparentnosti od strane USKOK-a a moglo bi se i razmišljati o kategorizacijama poput – odluke bazirane na rasnoj mržnji. Kao što je domaće gospodarstvo skoro u potpunosti uništeno od strane istih takvih pojedinaca, tako je i pitanje razvoja civilnog društva piostala jedna bespredmetna tema u kojoj pojedinci odlučuju na način da putem telefona kažu “dosadio nam je Vaš program”, a napisemno naravno, birokrati znaju da nesmiju ostaviti traga svojim nedjelima. Ulazak u Europsku Uniju stigao je kao izvanredno opravdanje za vlastite netransparentne odluke, distribuciju sredstava osobno pogodnima kad već nisu u rođaćkim odnosima, uz stalno ponavljanje floskula poput papagaja. Primjerice, dali je neka aktivnost održiva? Kako može bilo koja aktivnost koja djecu miče sa ulice i sa rasršća, daje najsiromašnijima barem priliku da negdje u svom susjedstvu iskuse mir, sadržaj pogodan njihovom uzrastu i sigurnost? Ne postoji nikakva koordinacija ničega u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo Unutarnjih Poslova dobro zna da su dugoročni pozitivni učinci koji dolaze od aktivnosti nedržavnih udruga nemjerljivi, ali nitko ne pita MUP za mišljenje, uostalom ni oni sami nisu vidjeli nova računala već godinama. Osnovne škole koje znaju koliko znaći integracija I stimulacija romske djece za društvo, za razvoj sve djece, njih nitko ne pita, uostalom, osnovne škole također ne dobivaju sredstva koja bi trebala. Pa tko su ti polu-bogovi koji odlučuju o tome dali će stopa kriminaliteta iz očaja u nekom dijelu glavnoga grada rasti ili se smanjivati? Riječ je o umišljenima, u sebe zaljubljenima, njajobičnijim činovnicima koji poradi činjenice da niti poveznice naše domovine pucaju, samo na sebe misle, pronalaze svakojake izgovore I birokratske forme, skrivajući se iza tobožnjih zakona, poput ovršitelja koji siromašnim hrvatu oduzimaju krevet na kojem spava, jer tako to kaže zakon. U našem iskustvu, možemo slobodno napomenuti da Ured za nacionalne manjine koji je u nedavnim rošadama progutao Ured za ljudska prava, ne služi ničemu doli da plaća osobni dohodak i privilegije svome ravnatelju. Savjet za nacionalne manjine ukida potpore mnogim udrugama koje rade, nebi li bez javnosti i bez sudjelovanja ostalih partnera, šest mjeseci kasnije distribuirao ista sredstva na politički (čitaj osobno) pogodne udruge koje se sve bave postizanjem preduvjeta. Svatko iole pismen zna da termin postizanje preduvjeta znači jedno veliko ništa. Na takav način se može potrošiti milijarda i rezultat će biti nula. A o ministarstvima da i ne govorimo. U ministarstvima ne odlučuju mini- stri nego polu anonimni službenici koji su često vrlo rasistički nastrojeni, ne kao pripadnici većinskog naroda, dapaće, već pripadnici manjine koja mrzi drugu manjinu. U totalu, vanjski i unutarnji dug ove države jest zrcalo stanja jednog sustava koji za sebe tvrdi da je učinkovit i pravedan, a u relnosti je sve drugo samo ne to. Ured za nacionalne manjine, savjet za nacionalne manjine, te slični, potroše visoke iznose novaca svake godine kako bi činili ništa. Stvaraju se Potemkinova sela, dakle priče o uspjesima koje u stvarnosti nemaju nikakve podloge. Ponavljamo, u doba gospodarskog raspada, vrijeme je da prozovemo i istražimo tko su te anonimne osobe koje za svoj račun, za svoju karijeru, vjeruju da mogu i smiju odlučivati u ime cjelokupnog društva. U medijima smo svjedoci kako državni službenici traže posebne privilegije od bankrotiranog društva, a neki od tih službenika poput g. Mirka Markovća iz Ministarstva Znanosti Obrazovanja i Športa, koji je kao član povjerenstva zatražio da od sveukupno raspoloživih 300.000,00 kn za sve Rome u RH treba potrošiti 100.000,00 Kn za jedno jedino dijete koje ide u muzičku školu, nakon svog zla koje je načnio, poput igre šaha, samo napravi rošadu. Preuzme manje izloženu poziciju, prima i dalje osobni dohodak i nikome ništa. Manjine u našoj domovini baš kao i većinski narod, sustavno su predmet vrlo štetnih manipulacija od strane nekompetentnih i zlonamjernih pojedinaca. Izvještaj ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA Podpredsjednik udruge Roma Zagreba i ZagrebaĀke županije o stanju ljudskih prava u RH koji svake godine sastavlja Europska Komisija, u biti može izvjestiti da je u RH već godinama na djelu apsolutna samovolja i zlovolja pojedinaca a na račun cjelokupnog društva, jer i većinski narod je u umovima ovakvih birokrata ništa drugo nego jedna nebitna manjina. Takvi ljudi služe samo sebi i nikome drugome, pri čemu čine nemjerljivu štetu. Namjerno i sustavno ukidanje podrške programima koji su dokazani i koji smanjuju etničke i rasne tenzije na inače vrlo lako zapaljivom dijelu Balkana, dakle u našoj domovini, nije služenje interesima društva, već interesima tih pojedinaca. Šteta koja se čini nemjerljiva je. S punim poštovanjem i štovanjem, ALIJA MEŠIĆ, predsjednik Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije www.umrh.hr te član Vijeća Romske Nacionalne Manjine Grada Zagreba 5 REAGIRANJA REAGIRANJA 6 Sample case of deliberate obstruction of a Roma NGO effort T he Roma Association Zagreb and Zagreb County is active since 1993. In its portfolio of activities, the NGO has the PC Little school of Information Technology as a supportive activity for elementary age Roma children, ECDL training with introduction of added professional skills for the Roma youth, Drugs – no thanks preventive workshops for children and parents, various workshops on topics like civil society, democracy, employment and other relevant themes, summer schools for the poorest of the children and multi year effort and work as part of various work-groups and teams of the municipal authorities and other governmental bodies that one way or the other, deal with the Roma national minority issues. At the very beginning of our work, the environment was not approachable and not interested in Roma issues as well other themes that gained in popularity in the past years – such as the development of a civil society, European Union and the inclusion of the Roma into the society. Had it not been for the unselfish support of European Embassies which provided the necessary computer equipment and direct payment of 3rd party providers of professional educational services, the private sector who did the same as well the at least moral support from local elementary schools, all the efforts of our NGO would have been in vain. Only after we managed to provide success stories with the help of others, did the local insitutions start to support our activities, for which we are greatefull. However, in the past four years we witness that principally, in the Republic of Croatia, decisions about what is and is not of importance to the development of the civil society are not made by the Government of Croatia but by anonimus buerocrats who are nothing but state servants with an assured monthly paycheck and can be happy that based on the taxation of the citizens and ever increasing taxe3s such as the VAT can and are pursuing own decisions which have nothing to do with the purpose and definition of democROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA racy. These are narrow minded, often incompetent and very shallow worldviews of individuals who conceive themselves as being the state. These individuals deserve to be investigated by the anti corruption unit (USKOK) and one could consider race hatred based decision making as well. The same way as the domestic economy is almost completely destroyed by the deeds of such individuals, the same applies to the development of the civil society which became a cheap subject with regard to which, individuals over the phone state “your programs are booring us” of course, on paper, the bueraucrats know that no paper trail of their misdeeds is allowed. The entrance into the European Union is used as an excellent excuse to cover up personal, non-transparent decisions, distribution of funds based on suitable grounds, since nepotism of family origin is not possible, all of it sounds like a repetition of some parrots. For example, is such and such activity selfsustainable? How can an activity that removes children from the streets and crossroads be self-sustainable since the poorest of all receive a chance to nothing, billions can be wasted that in the name of the whole society. We be somewhere in their neighborhood way. It is better not to talk about the witness in the mainstream media where peace and contents suitable to various ministries. In the ministries, how the state servants demand speit are not the ministers who decide cial privileges from a bankrupt socitheir age as well security? There exists no co-ordination of any- anything, it are the anonymous buer- ety. Some of these servants, like Mr. thing in the Republic of Croatia. The ocrats who are often quite rasistically Mirko Marković from the Ministry Ministry of Interior Affairs knows motivated, not as members of the of science and education, who as a the long-term positive impact of majority, but as members of one mi- member of a decision making team NGO activities and that these can- nority which hates another minority. asked that out of the 300.000,00 not be measured, but nobody asks In total, the foreign and internal debt Kuna avaialble for all the Roma in the Ministry of Interior for opinion, of thiss country is a reflexion of a sys- Croatia, 100.000,00 Kuna is spend they themselves have not received tem which claims for itself to be ef- for one child in musical school. Afmodern computers for some time. ficient and just, whereby in reality it ter all the evil he did, like in a game of chess, simply changes his position Elementary schools know how much is nothing of that sort. integration of minorities means to The Office of national minorities, to a less exposed one, receiving inthe development of all children, but the Council of national minorities, come as before without any consenobody asks them for opinion since and similar, spend vast amounts quences. the elementary schools are also not every year to do nothing. Potemkins The minorities in our countries, just villages are being created. Stories of as the majority, are continiously subreceiving what they need. So who are these demi-gods who de- success where there is no success to ject to very harmfull manipulations cide whether the crime rate out of brag about. In the times of the eco- of incompetent and bad-intented inmisery and despair will rise in some nomic colapse of the society it is time dividuals. The report about the state parts of the capitol of the country? to call out loudly and identify, who of affairs of human rights made by the We are talking about self-centered, these individuals are, who for their Europsean Comission. Should report arrogant and ordinary public serv- own personal benefit and personal that in Croatia, for years, absolute ants who because the fabric of our career believe that they can decide and harmful behavior of individuals at the cost of the whole society is falling apart, think only of themselves society is at play. In such a and find whatever buerosociety, the majority is also cratic excuses, hiding bea minority, because in the hind alleged laws, like a minds of such buerocrats repo man who takes away everyone is a minority. the bed beneath a CroaSuch people serve nobody tian citizen, because this is but themselves and they do what the law says. immense harm. Our experience is that the The deliberate and thorOffice for national minoriough destruction of supties which in the recent reporrt of NGO programs alignments swallowed the that are prooven and lessOffice for Human rights, en ethnical tensions in an serves only the purpose to pay the sallaries and otherwise easily inflamprivileges of its director. able western Balkans, in The Council of national our country, is not serving minorities cutts funding to the interest of the society. established NGOs just to It is serving the interest of distribute sums of money, individuals. without the by law reThe damge done cannot be quired procedures, to some meassured. new and unprooven NGOs for projects that share the ALIJA MEŠIĆ, definition of enabling the president Roma prerequisites. Association zagreb and Any literate person knows Zagreb County that establishing prerteq- Mnogi mladi Romi uspješno su završili ECDL teĀajeve i stekli uisities means absolutely osnovna konpjuterska znanja www.umrh.hr ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 7 8 DOGAĐA JI DOGAĐA JI U Rijeci održani 12. susreti Roma Od 2. do 4. studenog ove godine. održani su tradicionalini 12. po redu Dani Roma u Gradu Rijeci. Uz prisustvu gradonaĀelnika g. Obersnela, te predstavnka romskih udruga koji aktivno i sa stvarnim rezultatima djeluju u Republici Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Srbiji, susretu je prisustvovao i uvaženi romski akademik i pjesnik g. Bajram Haliti, predsjednik meāunarodne organizacije Roma. Iz Zagreba nazoĀni su bili gāa. Ramiza Memedi i g. Nazif Memedi, g. Alija Mešiþ, te g. Fadiga Behadir. ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA N a susretima su između ostalog predstavljeni programi rada udruga kako dva časopisa koja isključivo pakrivaju tematiku od značaja za Romsku manjinu. Jedan od bitnih zaključaka Dana Roma je proces širenja Europske Unije, koji je zasnovan na vrijednostima demokracije i ljudskih prava, praćen projektom Romske Dekade 2005-2025, koja pak pruža izuzetnu priliku za suradnju s lokalnom zajednicom s ciljem stvaranja civilnog društva u kojem svi uključeni zajedničkim interesom surađuju u stvaranju zajedničkoga života u demokratskom društvu. Romano Čaćipe Vam u cijelosti prenosi govor g. Alije Mešića održan na 12. Danima Roma: godina kao član Vladinog Povjerenstva za prećenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, aktivnog sudjelovanja u raznim radnim grupama, aktivnog sudjelovanja i suradnje sa različitim domaćim i međunarodnim institucijama, ostvarenim projektima koji su priznati za svoj doprinos razvoju civilnog društva i školovanja djece i mladeži te uhodanih radnih kontakata s različitim birokratima bitnih europskih te domaćih institucija činjenica jest da je pitanje opće integracije i demokracije Roma dvolično. Na papiru, dakle u zakonima, te na televiziji i u novinama, vidljivo je da postoji napredak. Sve veći broj institucija, fondacija i udruga se bavi pitanjima od značaja za Rome i za integraciju Roma u tokove društva. Postoje međunarodne inicijative s već dodijelje- nim sredstvima koja su imuna od aktualne gospodarske krize poput romske Dekade kojom Republika Hrvatska trenutno predsjedava. Radionice, seminari, brošure, pozivi na natječaje, objavljivanje velikih novčanih iznosa koji se troše na pitanja Roma – sve nam to daje sliku za koju bi svatko rekao da je obečavajuća. Međutim, na terenu, u romskoj svakodnevici vidljivo je kako se jako malo toga mijenja na bolje. Dvoličnost je vidljiva kroz mnoge praktične činjenice. Da, sredstva se troše na pitanja Roma, no u svakodnevici to znači da službenici primaju osobne dohodke, dodatke na osobne dohodke za članstvo u različitim odborima koja se bave romskim pitanjem, na putne troškove, na seminare, na svašta se troše sredstva koja su namijenjena boljitku Roma. Romski aktivisti u predsjednik Zajednica Roma "Romsko jedinstvo" PGŽ gospodin Surija Memeti Opþa integracija i demokracija Roma Na osnovu 20 godina aktivnog rada kao udruga građana te 8 ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA svemu sudjeluju na volonterskoj osnovi uz eventualno minimalno pokrivanje putnih troškova kada su pozvani na sudjelovanje u nekom događaju, a pozvani kako bi bili publika ili alibi. Bavimo se pitanjem Roma, Romi su pozvani, dakle tu su, a mi koji smo to organizirali, nama je to zanimanje za koju smo plaćeni. Naravno da je to dvolično. Sredstva koja se troše na Rome su netransparentna, nije moguće saznati točne iznose koliko je novaca primljeno u ime Roma te koliko je novaca na što potrošeno. Od europskih birokrata prilikom raznih susreta redovno čujemo kako već godinama, Europska Unija šalje sredstva namijenjena Romima te se spominju vrlo veliki iznosi, no na samom terenu, u svakodnevici su rezultati vrlo rijetko vidljivi. Ovih dana je izvje- 9 10 DOGAĐA JI DOGAĐA JI šće Europske Komisije o stvarnoj spremnosti Republike Hrvatske da postane 28. članica europske unije navelo puno nedostataka, no za nas Rome najzanimljivija je činjenica da Republika Hrvatska mora vratiti sredstva koja je dobila za 34 projekta koji ili nisu odrađeni ili je utvrđena nepravilnost prilikom trošenja sredstava. Naravno, mi ne znamo da li je među ta 34 projekata i nekoliko projekata namijenjenih Romima. Ono što znamo, primjerice iz radnog iskustva Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome jest slijedeće: Bivša Vlada u tri je županije; Sisačko-Moslavačkoj, Međimurskoj te Slavonsko-Brodskoj realizirala projekte koji su učinili nešto vidljivo i kvalitetno za Rome. Dakle ima pozitivnih primjera ali ih je i dalje premalo. Ono čega je previše jesu primjeri koje smo kao povjerenstvo također vidjeli inspekcijom na samom terenu, gdje je lokalna uprava i samouprava dobila znatna sredstva kako bi realizira neki projekt namijenjen Romima ali je većina sredstava potrošena na nešto drugo, ali ne na Rome. U nekoliko županija po izlasku na teren, Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, uključivo pregled same aktivnosti (u romskim naseljima) te razgovora sa predstavnicima lokalne vlasti, vidljivo je da ima slučajeva gdje se primjerice romskom naselju povukao kabel sa strujom na nekakvim kolcima, bez propisanih uvjeta dovođenja električne energije i predstavljajući potencijalnu opasnost za djecu. Na naš komentar upućen predstavnicima lokalne vlasti da je nevjerojatno da je taj kabel koštao onoliko koliko je lokalna zajednica za projekat dobila, odgovor bi bio slijeganje ramenima i slični izrazi koji govore dovoljno. Redovno se spominje ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA kako postoje značajna sredstva za Rome te da romske udruge same trebaju aplicirati za ta sredstva. Međutim situacija je takva da svaki natječaj Europske Unije koji se bavi Romima zahtijeva postojanje jasne suradnje između Roma i lokalne uprave i samouprave, što osim spremnosti na suradnju znači i određena materijalna sredstva od strane lokalne zajednice, a čak i kada lokalna zajednica ne treba dati nikakva sredstva, ponovno se uskraćuje suradnja s Romima. Dakle, koristi se birokracija kako bi se onemogučilo da se stvarna sredstva namijenjena Romima utroše na Rome. Birokracija ponekad odabere projekat koji odgovara samoj birokraciji, primjerice, da lokalna zajednica plati troškove vrtića za romsku djecu pa onda te troškove prebaci na Europsku Uniju iako bi sama lokalna zajednica trebala platiti izdatke iz vlastitog proračuna. U previše slučajeva birokracija ne prihvaća konkretne projekte koje predlažu romske udruge, a koji bi riješili ili barem poboljšali osnovne probleme večine Roma, poput uvjeta stanovanja, legalizacija romskih naselja, raznih komunalnih i drugih infrastrukturalnih zahvata, izgradnja škola, igrališta, poboljšanje zdrastvene skrbi, i puno drugih bitnih detalja. Romska zajednica nije pasivna Romi kao zajednica nisu pasivni u smislu da nisu u stanju definirati što im treba da bi mogli realno stvariti ciljeve integracije u društvo. Planovi, prijedlozi, sve je to odavno napisano i uvedeno u birokratski sustav – u konačnici, mi kao udruga bili smo jedan od inicijatora prvog nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj te smo aktivno sudjelovali u pisanju novog Nacionalnog plana koji sada kaže i da je riječ o integraciji Roma u društvo. Neke romske udruge imaju dobre suradnike i dobre aktiviste tako da i u suradnji s renomiranim europskim institucijama poput primjerice sveučilišta izlaze s kompletnom dokumentacijom na natječaje Europske Unije. U javnosti se stalno spominje kako Romi ne znaju napisati projekte, kako su nespretni s praćenjem pravila natječaja. Da, ima i toga ali, ima profesionalno odrađenih natječaja za koje nikada ne dobijemo odgovore dali smo uopće prošli, te onda tek kroz potrebne partnere u projektima saznamo da je prijedlog odbijen, ne zato što je bilo grešaka, već uopće ne postoje objašnjenja zašto neki projekat nije prošao. Situacija s materijalnim sredstvima je takva da je izuzetno teško, skoro nemoguće išta realizirati, odnosno realiziraju se projekti u kojima birokracija može potrošiti čak 90% ili više dodijeljenih sredstava, na samu sebe. Ostatak se troši na Rome kao publiku, koji su nužni kako bi dali legitimitet cijeloj aktivnosti. Budimo realni, znači, Romi su potrebni kao alibi odnosno publika kojoj je možda plačen dolazak na predstavu i ponekad sendvič i sok. Statistički podaci pokazuju svašta i lako je sakriti istinu kroz brojke i izjave te medijske priloge o velikom trudu i sredstvima potrošenima na Rome. Takva situacija nije samo u Republici Hrvatskoj, znamo od aktivista iz drugih zemalja Europe da je takva situacija vrlo česta i drugdje. Danas se spominje da živimo u doba gospodarske depresije i da je nužno da svi štedimo. Na Romima i na ostaloj sirotinji se naravno počelo odmah štedjeti, a samim time je u Republici Hrvatskoj dovedeno u pitanje i sam opstanak onih romskih udruga koje imaju stvarne rezultate, a ne samo reklamne poruke, brošuru i lijepu priču. Imamo razloga sumnati kako se aktivnim romskim udrugama s rezultatima, namjerno uskračuju sredstva te da se po starom običaju nagrađuju romski aktivisti i ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA udruge koje služe svrsi propagande, dakle, pred kamerama i u novinama je sve u redu, a ono, riječ je o pričama. U svakom slučaju, pred svima nama su vrlo teška vremena i ne znamo koliko dugo će trajati. Vidljiva gospodarska kriza koja biva sve dublja, dramatičan porast nezaposlenosti (u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti među mladima prešla 50% što je skoro jednako kao u Španjolskoj), rastuće siromaštvo i bijeda oko nas koje pogađa sve veći broj ljudi, te porast mržnje prema svakome, a time i prema Romima, vrlo su bitni pokazatelji vremena u kojem živimo. Završio bi izlaganje optimizmom. U smislu demokracije, Romi u Republici Hrvatskoj imaju zakonski zagarantirane preduvjete za razvoj, oporavak, rast i život dostojan čovjeka. Iako još ima nedostataka primjerice po pitanju statusa državljanstva, ali zakonski okvir postoji. Dakle ostaje otvoreno pitanje svih drugih bitnih elemenata koji su potrebni za uspješnu integraciju Roma u društvo i konzumiranje demokracije. Većina tih pitanja vezana je uz materijalna sredstva potrebna da se isto ostvari. 11 12 REAGIRANJA REAGIRANJA Dekada Roma bez Roma? D ekada za uključivanje Roma kreirana je naporom Europskih vlada kako bi se poboljšao socijalni i ekonomski status te socijalno uključivanje Roma. Navedena inicijativa koja uključuje vlade, lokalne i ne vladine udruge, kao i romsko civilno društvo, slabom je organizacijom kao i ne pozivanjem romskih aktivista pokazala nezainteresiranost hrvatske vlade za riješavanjem pitanja vezana uz problematiku Roma. Za razliku od potpisivanja dekade 2005. godine na kojoj je sudjelovao tadašnji Premijer republike Hrvatske na sjednici održanoj u hotelu Wesin nije se pojavio niti premijer kao niti jedan ministar sadašnje vlade. Na sjednici održanoj 25. rujna ove godine u Hotelu Westin, zapoĀelo je od Makedonije sveĀano preuzimanje predsjedanja Desetljeþa za Rome 2005-2015, te je narednih godinu dana Republika Hrvatska predsjedatelj važnog projekta koju su popisale mnoge europske zemlje s ciljem poboljšanja status Roma. ROMANO ÿAýIPE Kako sudjelovati kad nije osiguran niti smještaj? U razgovoru s pojedinim predstavnicima Roma, a moramo napomenuti kako ih je bila nekolicina od ukupno 170 romskih udruga u Hrvatskoj, mnogi su naveli kako bi rado sudjelovali na dvodnevnoj sjednici, ali zbog udaljenosti i ne osiguravanja troškova smještaja nisu u mogućnosti doći na sjednicu. Mnogi predstavnici također su naveli kako im nije jasno kako je u vremenu recesije i krize sjednica organizirana u raskošnom Hotelu od 5 zvjezdica, a istovremeno predstavnicima Roma nije omogućen smiještaj tijekom dvodnevne sjednice. Smatramo kako je predsjedanje Republike Hrvatske “Dekadom Roma” vrlo bitan korak k napretku rješavanja mnogobrojnih pitanja vezana uz Rome te se iskreno nadamo kako će usprkos lošoj organizaciji, njeno sprovođenje biti kvalitetnije i plodnije. ROMSKA ISTINA ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 13 REAGIRANJA REAGIRANJA 14 Predsjedniÿe Nacionalne kordinacije Romske nacionalne manjine RH I spred Vijeća Romske nacionalne manjine grada Slavonskoga Broda i u ime Udruge roma Rumunjskog podrijetla « Ludari» Brodsko Posavske Županije moja malenkost kao predsjednik istih zapanjen sam činom Vlade Republike Hrvatske. Nisam se nadao kako će s njihove strane doći oluja i nevrijeme. Mislio sam kako će bar ova vlast odraditi svoju zadaću kako treba te da neće biti manipulacije i korupcije kao u prošloj vlasti. Birali su i postavljali kako su koga htjeli; njima podobne i korisne za iskorištavanje. I šta sada slijedi? Možda bi bilo dobro da napišemo peticiju protiv donešenih odluka jer nije cijelokupno razriješeno ni povjerenstvo kao ni Dekada Roma. Osobe na tim pozicijama nisu pravovaljano odabrane već su postavljene manipulacijom g. Veljka Kajtazija. Neobrazovane ljude postavo je sam g. Kajtazi koji je izglasao i postavio uvjet kako za pojedina radna mjesta izabrana osoba mora imati naj- manje srednju stručnu spremu, a koliko sam dobio informacije u povjerenstvu i kao i u Dekadi za Rome imaju polupismene osobe koje nemaju čak ni osam razreda osnovne škole. Iako imam završenu srednju stručnu spremu posjedujem potvrdu (ali ne mogu dobiti svjedodžbu) nisam se usudio prijaviti na natječaj za kanditada povjerenstva nacionalnog programa za Rome, no sada vidim kako ih je saborski zastupnih takove postavio u navedenim tijelima pa ovom prigodom pozivam i Vladu Republike Hrvatske da se očituje pod kojim kriterijima su ti kandidati izabrani i tko ih je odabrao i postavio u tim tjelima. Da stvar bude gora, večina postavljenih je iz Zagreba te troje iz vijeća nacionalne manjine Zagreba koji nemaju lokalnog iskustva. Vlada je donijela kriterij da moraju biti Vijeća romske nacionalne manjine, a postavljeni ljudi iz udruga i osobe koje nemaju ni udruge već su podobni jer su podupirali Kaj- ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA tazija na izborima u kandidaturi za saborskoga zastupnika. Ovo je čista diskriminacija, manipulacija i diktatura koju naša vlada Republike Hrvatske podupire jer g. Veljko Kajtazi je član HNS-a, koji ga je pratio i podupirao te na izborima njihovim autobusima radili promiđbu Veljku Kajtaziju. Zašto su onda objavili natječaj da se prijave i da zadovoljavaju kriterij pa da se odaberu osobe koje će zastupati i boriti se za interes romske populacije, a ne za svoj interes i biti nečije marionete. Također su se trebale odabrati osobe koje imaju dugogodišnje iskustvo te su upoznati s Romskom problematikom pa da se postave u navedena tijela jer o tome ovisi cijela naša budućnost kao i ishođenje naših prava i reguliranje istih te realizacija nacionalnog programa za Rome i Dekada Roma. Pojedini prethodni članovi u četiri godine nisu odradili svoju zadaću, a Brodsko Posavska županija od toga nije dobila ništa zbog Radosavljević Nenada i Đorđeta Mitrović koji se na terenu nisu borili za realizaciju i provedbu nacionalnog programa za Rome već su se borili isključivo za sebe i za svoj džep. Zar da i ove četiri godine budemo u mraku? G. Kajtazi koji je u kampanji čvrsto obećavao da će ishoditi da Brodsoposavski Romi dobiju pravo na priključke vode i struje gdje za to postoji investirana mreža da dobiju i pravo njihova korištenja, nije izvršio obećanje, već se samo bori za taj svoj jezik kojeg nije priznala niti jedna romska zajednica osim njegova prateća ekipa kojom manipulira centar za provedbu integracije. Veljku Kajtaziju mora biti sve od značaja što se tiče unapređenja i ostvarivanja prava za romsku manjinu, jer Slavonski Brod je bure baruta koje se ne može koristiti prava koja su mu omogućena. Naime lokalna razina ne omogućava korištenje istih prava, a saborski zastupnik k tome niti ne traži njihovu realizaciju. Smatram kako bi trebao iskoristi poziciju u kojoj se nalazi jer je u izvršnoj vlasti odnosno u stranačkom sistemu te može u Saboru iznijeti probleme omogućiti njihovu realizaciju te da tako koristimo tu poziciju kako bi se ostvarila prava za romsku nacionalnu manjinu prioritetom na ranjivu skupinu koja zbog takvih ljudi koji su na položajima i pri nekim državnim uredima i instituciji koče i ometaju široj Romskoj zajednici izvan Zagreba ostavrenje svojih prava. Ti pojedinci predstavljaju nas i ometaju da dobijemo ono što nas slijedi, te se takmiče u ostarenju onoga što oni predlažu i što je njima od osobnog značaja, a ne Romima kao zajednici. Savjetu za nacionalne manjine vuče novac za svoje potrebe i potrebe onih kojima isti manipulira i sl. U razno Ministarstva stavio je svoje ljude ; «CPI» i Kali sare, evo sada i u Vladi. Ovako više ne može! Ovo treba podignuti na EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA jer je g. Kajtazi i sam Rom koji se je do nedavno taio deklarirati kao Rom i sramio se je svoje nacije te proglasio cijelu romsku manjinu trgovcima i prodavačima cigareta i kao i košarima. Zar takav da predstavlja nas rome a, uz to se ne bori za romska prava i prava nacionalnih manjina jer on treba predstavljati još 11 nacionalnih manjina, a ne samo Anu Dalipovsku i CPI tu je još 11 predstavnika s predsjednicima nacionalnih manjina, 100 romskih udruga koje se trude ostvariti prava svoje romske zajednice. U protivnom ne bude li to saborski odradio i štitio cjelokupni interes nacionalne manjine tražit ću njegovu ostavku s pozicije saborskog zastupnika jer nije sposoban biti predstavnik Roma u Republici Hrvatskoj. G. Veljko Kajtazi javno je rekao kako će surađivati samo s legitimnim predsjednicima Roma, a to je predsjednik VRNM, a ne s pojedincima, a upravo to radi. U Slavonskom Brodu stalno nam nameće vatru, pregovara s pojedincima koje nisu u funkcijama nitko i ništa te se osobe predstavljaju pred izvršnom vlašću kao saborski suradnici ili njegovi zamjenici. Odrađuje radne sastanke za građevinske radove opet s istim ljudima (Darkom Nikolić ,Nenad Nikolić i njima sličnima) umjesto da moja malenkost kao predsjednik Vijeća pregovaram i dogovaram te da sa mnom surađuje on izabire one koji su ga podupirali na izborima. Od njegovog izabiranja do danas još me nije nikako kontaktirao niti pitao ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA da li je u Slavonskom Brodu išta riješeno, a kamoli da me pozove na sastanak te porazgovaramo o problemima Roma, te da pri tome realizira i putne troškove, a ne da trošak puta do Zagreba snosim osobno. Ma kakav je to saborski zastupnik? Ne priznajem ga više kao takovoga! Jednom prigodom u Zagreb rekao sam mu: poštujem tvoju funkciju htio ja to ne htio ti si saborski zastupnik, a zato i ti moraš moju skemljiju (skemljija je u nas rumunja Ludari mala stolica tronožac) jer g. Kajtazi je rekao da moramo njegovu fotelju priznati, na što je on odgovorio; u pravu si, ali zašto čini suprotno? Zato ga više ne cijenim i ne priznajem dok god ne bude radio valjano za čitavu manjinu i priznavalo pluralitet i znao raspoznati tko je tko i koju funkciju vrši. Prema tome draga moja braćo i sestre, otrgnemo se iz sna, probudimo se jer nam je Bog dao oči da vidimo, uši da čujemo, um da razumijemo, srce da osjetimo, slobodnu volju da ne budemo manipulirani i ničiji robovi i marionette. Mi nismo ničije vlasništvo da se s nama trguje i da budemo pod ničijom komandom. S poštovanjem, ROBERT RADIĆ Predsjednik Vijeća Romske Nacionalne manjine Slavonskog Broda te Predsjednik URLRP 15 DOGAĐA JI DOGAĐA JI 16 Primjer nehumanog tretmana romske obitelji U napuštenu i derutnu baraku u gradskom vlasništvu na u ulici Trešanja 10B, 14. rujna ove godine bespravno je uselila obitelj Muharemi. Majka Indira rođena 1984. u Zagrebu i otac Damir, rođen 1981. u izašla na teren i napravila zapisnik. Kako je baraka bez struje i vode, u posve derutnom i napuštenom stanju samo za otpad iz barake i njene okolice bila su potrebna tri kamiona. Navečer tijekom čišćenja barake dok je suprug otišao po pelene, gđu. Muharemi je “pajserom” fizički napao susjed . Tom je priliko gđu. Muharemi napadač odgurnuo pri čemu je ona lupila u zid, te je pajserom počeo razbijati stvari u vlasništvu obitelji Muharemi koje je Italiji, s troje malodobne djece zatekao u baraci. Osim osobnih Antonio (rođ. 2007.) koji boluje stvari, podivljali susjed razbijao je od Downova sindroma, Valenti- i knaufni krov, tako da sada barana (rođ. 2010.) te Arijana (rođ. ka i prokišnjava. Isti fizički napad 2011.). Gospođa Muharemi je u desio se u nazočnosti djece koja su drugom stanju s četvrtim djetetom. Praksa bespravnog useljenja prijavljena je nadležnim tijelima ali s obzirom da je bio vikend, nitko od strane Gradske vlasti ili policije nije bio nazočan. Dana 17. rujna. gđa. Muharemi osobno je otišla u Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba te prijavila useljenje u napuštenu i derutnu baraku u vlasništvu Grada Zagreba. U skladu sa zakonskom procedurom, policija je ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA naravno pretrpjela veliki šok. Gđa Muharemi iste je večeri završila u bolnici Zajčeva, gdje su utvrdili uranjene trudove dobivene usljed stresa ali je isto večer puštena na kućnu njegu obzirom da vodi brigu o troje malodobne djece. Policijska ophodnja iz Policijske postaje Dubrava također je došla na mjesto incidenta, no nije reagirala. U skladu sa zakom, Policija uvijek mora zaštiti majku i djecu, a ne biti pasivni promatrač koji samo utvrđuje događaje. Ovo nije jedini primjer u kojem građani agresivnim metodama, fizičkim napadima baziranima na rasnoj mržnji, uzimaju zakon u svoje ruke. Pitamo postoji li namjera provođenja zakona, počevši od Ustava Republike Hrvatske ili živimo u zemlji u kojoj svaki nasilnik može činiti što i kako ga je volja? Ujedno se pitamo da li je takva praksa uobičajena kada je riječ o Romima kao žrtvama. Romi su se vratili u Škabrnju: Bojimo se, ali nemamo izbora Mještani su Rome u Škabrnji vrijeāali i tjerali. Zbog toga je u svibnju nekoliko romskih obitelji napustilo to podruĀje. Sada su se vratili. Kažu da nemaju izbora V iše romskih obitelji koje su se početkom svibnja odselile, sada su se vratile u Škabrnju. Kažu kako su se morali vratiti jer novca nemaju, a ovu zemlju su kupili. Kažu i kako im nije svejedno i da se boje no i da nemaju drugog izbora. Pods- jetimo kako su Romske obitelji iz Škabrnje odselile nakon prosvjeda mještana koji su Rome vrijeđali te su čak oko njih podigli žičanu ogradu. Policija je zbog toga incidenta podnijela nekoliko kaznenih prijava, a državno odvjetništvo po- dignulo je optužnicu protiv Luke Škare, načelnika Škabrnje, kojom ga terete za rasnu i drugu diskriminaciju. Romi se nadaju kako ovoga puta više neće biti sukoba no policija je već prijavila jednog mještana zbog remećenja javnog reda i mira jer je Romima na njihov teren postavio kamenje i prijeteći rekao kako im neće dozvoliti put preko svog terena. Zastupnik Kajtazi radi za sebe, a na štetu Roma Tražimo od nadležnih institucija da Predstavnici romskih zajednica iz Primorsko-goranske i Istarske županije izrazili su nezadovoljstvo radom Veljka Kajtazija, saborskog zastupnika svih Roma, za kojeg smatraju da neodgovorno izvršava povjerene mu dužnosti od strane romske nacionalne manjine. reagiraju na povrijeāene zakonske odredbe od strane gospodina Veljka Kajtazija, upozoravaju iz Zajednice Romsko jedinstvo i Svjetske organizacije Roma Prema riječima Surije Mehmetija iz Zajednice Romsko jedinstvo PGŽ i Fadila Hrustića iz Svjetske organizacije Roma, Kajtazi nije poštovao zakonske upute o javnom natječaju za izbor članova povjerenstva koji je raspisao Ured za nacionalne manjine Vlade RH. – Kajtazi je odbacio kandidacijsku ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA listu Ureda, na kojoj su bili i naši kandidati, te je bez kriterija izabrao članove među ljudi koji nisu Romi, niti su bili kandidirani od strane Vijeća romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Tražimo od nadležnih institucija da reagiraju na povrijeđene zakonske odredbe od strane Kajtazija, što njemu ide na ruku, a ostalim Romima na štetu. Mora znati da ne može omalovažavati svoje Rome i javno ih vrijeđati, umjesto da im pomogne u obrazovanju i zapošljavanju, kazali su Mehmeti i Hrustić. 17 DOGAĐA JI DOGAĐA JI 18 Eskalaciju sukoba sprijeĀili su policajci 50-tak mještana Gornjeg Hrašþana u Meāimurskoj županiji 18. rujna toĀno u podne poĀelo je u prosvjed zbog dolaska romske djece u podruĀnu školu u njihovu selu. Zbog skuĀenosti prostora u matiĀnoj školi Macinec odluĀeno je da 60-ak djece, od kojih 44 romske nacionalnosti, školu pohaāa u prostorijama podruĀne škole u Gornjem Hrašþanu. No mještani se tome protive i traže da se djeca smjeste u druge okolne škole, a ne u njihovu N Gornjeg Hraščana i roditelji djece koja pohađaju područnu školu u tom mjestu organizirali su naime prosvjed jer ne žele ova netrpeljivost između Hrvata i Hrvata romske nacionalnosti u Međimurju. Mještani Za romske osnovnoškolce odlazak u školu pretvorio se u pravu dramu ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA u svoju školu primiti 54 nova predškolca, od čega 44 mališana romske nacionalnosti. Za prosvjed su doznali i roditelji romske djece pa je došlo do međusobnog vrijeđanja i omalovažavanja sa prosvjednicima. Iako je jednosatni prosvjed cijelo vrijeme bio na rubu incidenta, eskalaciju sukoba spriječilo je desetak policajaca. Školarci šestogodišnajci koji su autobusom stigli na nastavu iz obližnjeg Macinca i romskog naselja Parag, u Područnu školu Gornji Hraščan na kraju nisu ušli te su nakon sat vremena vraćeni kući. Mještani Gornjeg Hraščana tvrde da prosvjed nisu organizirali zbog Roma nego zato jer je područna škola u njihovom mjestu premala da bi mogla primiti 54 nova učenika. - Do sada je školu pohađalo 33 učenika i to u dvije smjene, a sada bi ih trebalo biti više od dva puta više. Škola ima samo dvije učionice, od kojih je jedna sada pregrađena na dvije učionice veličine malo veće kupaonice, a djeca imaju samo jedan sanitarni čvor i malu kuhinjicu koja nije dostatna ni za djecu koja su do sada pohađala školu. Djeca ne mogu učiti u takvim uvjetima i to je jedini razlog zašto smo organizirali prosvjed - rekli su nam roditelji koji su se predstavili kao «zabrinuti roditelji“. Na prosvjed koji su organizirali u dvorištu Područne škole Gornji Hraščan stigli su i roditelji romske djece koja bi trebala pohađati predškolu u toj ustanovi. Oni pak smatraju da mještani Gornjeg Hraščana pokušavaju provesti segregaciju i da ne žele njihovu djecu u svojoj školi samo zato jer su romske nacionalnosti. Atmosfera je ubrzo postala naelektrizirana, a teške riječi počele su padati s obje strane. - Brzo su zaboravili da je škola tijekom ljeta obnovljena samo zato da bi se povećao kapacitet škole, kako bi i naša djeca mogla pohađati školu. Danima pozivaju na linč, rekli su da će, ako romska djeca budu pohađala školu, spaliti školu skupa sa našom djecom unutra. Pa to su Iako je situacija bila na rubu incidenta na sreþu do njega nije došlo djeca od šest godina i nisu nikome ništa kriva - ustvrdio je Dida Oršuš iz romskog naselja Parag. Ravnateljica OŠ ‘Dr. Ivan Novak’ Božena Dogša rekla je pak kako su u Gornjem Hrašćanu stvoreni uvjeti za održavanje jednosmjenske nastave u prijepodnevnim satima, dok bi se predškola za Rome održavala u poslijepodnevnim satima. Mještani su ustrajali da se romska djeca smjeste u druge okolne škole, a ne u njihovu. Kažu da nemaju ništa protiv Roma, već samo žele zaštititi svoju djecu s obzirom na to da, kako tvrde, romska djeca u školu dolaze s manjim predznanjem i bez higijenskih navika. Sukob su pokušali primiriti načelnik općine Nedelišće Mladen Horvat i međimurski župan Ivan Perhoč koji su pozvali sukobljene strane na sastanak i pregovore. Pozvali su mještane Gornjeg Hraščana da puste djecu u školu, a ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA predstavnike Roma da se odazovu na sastanak u Međimurskoj županiji kako bi se pokušala riješiti situacija. U svom naumu nisu uspjeli. Mještani Gornjeg Hraščana ustvrditi su da će nastaviti prosvjedovati tako dugo dok se 54 nova predškolca ne premjeste u neku drugu školu, a predstavnici Roma ustvrdili su pak da, ako njihova djeca ne budu mogla pohađati školu u Gornjem Hraščanu, da će sva romska djeca iz naselja Parag početi bojkotirati nastavu. “U redu, ako ne puste našu djecu u školu, onda ni jedno romsko dijete na području Međimurja od sutra više neće ići u školu” naglasili su predstavnici romskih prosvjednika na odlasku. Na terenu je i bila i policija no do fizičkog sukoba između mještana i Roma nije došlo. Zbog Osnovne škole u Macincu prije dvije i pol godine Hrvatska je izgubila tužbu za segregaciju na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Šest mjeseci nakon presude u rujnu 2010., počeo je projekt obvezne predškole za 200 romske djece, koji su pokrenuli Međimurska županija s Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta. Predškole su ocijenjene vrlo pozitivno, a novčanu potporu im je dao i Roma Education Fund iz Budimpešte. 19 REAGIRANJA REAGIRANJA 20 Europska komisija protiv rasizma objavila je novo izvješýe o Hrvatskoj Council of Europe Anti-Racism Commission to prepare report on Croatia ECRI je tijelo za ljudska prava Vijeþa Europe, sastavljeno od neovisnih struĀnjaka, koje prati probleme rasizma, diskriminacije s osnove etniĀkog porijekla, boje kože, državljanstva, vjere ili jezika (rasna diskriminacija), kao i ksenofobiju, antisemitizm i nesnošljivost, priprema izvješþa i daje preporuke državama Ālanicama. E uropska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) 25. rujna ove godine objavila je svoje četvrto izvješće o Hrvatskoj. G. Jenö Kaltenbach, predsjednik ECRI-a, rekao je da usprkos pozitivnom razvoju događaja postoje pitanja koja su razlog za zabrinutost, kao što je utjecaj koji na međuetničke odnose ima podzastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnoj upravi i na sudovima, osobito nizak broj Srba u policiji na lokalnoj razini, te činjenica da mnogi Romi još uvijek nemaju isprave o osobnom identitetu ili državljanstvu. Od prethodnog ECRI-eva izvješća u novom je Kaznenom zakonu definiran zločin iz mržnje, a mržnja kao motiv može biti otegotna okolnost u određivanju kazne. Zakon o zabrani diskriminacije iz 2008. godine određuje Pučkog pravobranitelja kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije. Uloženi su značajni resursi u rješavanje nejednakosti s kojima su suočeni Romi. Svoj su romskoj djeci sada na raspolaganju mogućnosti predškolskog odgoja. Poduzimaju se mjere za prestanak postojanja odvojenih razreda samo za Rome. Međutim, stopa romskih učenika koji odustaju od školovanja je još uvijek visoka. Integracija predstavROMANO ÿAýIPE lja problem za izbjeglice. Nastava jezika osigurana je samo u dva za to ovlaštena centra. Pristup zaposlenju i stambenom zbrinjavanju je težak. Neki od nedostataka brige za maloljetne migrante bez pratnje su nepostojanje odgovarajućeg liječničkog pregleda, testiranja procjene dobi, evidentiranja i praćenja. ECRI je u svojem izvješću dao jedan broj preporuka vlastima, od kojih slijedeće tri traže prvenstvo u provedbi, a ECRI će se njima ponovno baviti za dvije godine: Treba osigurati odgovarajuću izobrazbu za suce i policiju o primjeni odredbi novog Kaznenog zakona o suzbijanju rasizma i rasne diskriminacije kao i o Zakonu o zabrani diskriminacije. Treba poboljšati Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći tako da ranjivim skupinama ne bude zanijekan pristup pravdi. Treba usvojiti sveobuhvatnu strategiju za sve migrante, tražitelje azila i izbjeglice, pri čemu treba obratiti osobitu pozornost na maloljetnike bez pratnje. ROMSKA ISTINA ECRI is a human rights body of the Council of Europe, composed of independent experts, which monitors problems of racism, discrimination on grounds of ethnic origin, citizenship, colour, religion and language, as well as xenophobia, antisemitism and intolerance, prepares reports and issues recommendations to member States. A delegation of the European Commission against Racism and Intolerance (ECRI) visited Croatia from 7 to 10 November 2011 as the first step in the preparation of a monitoring report. During its visit, ECRI’s delegation gathered information on the implementation of the recommendations it made to the authorities in its previous report of 2005 and discussed new issues that had emerged since. The delegation held meetings in Zagreb with representatives of all relevant ministries, other competent authorities and human rights NGOs. Following this visit, ECRI will adopt a report in which it will make a fresh set of recommendations on measures to be taken by the authorities to address racism, racial discrimination, xenophobia, anti-semitism and intolerance in the country. ROMANO ÿAýIPE Among these, three will be revisited two years after the publication of the report as part of an interim follow-up procedure. In its 2005 report, ECRI expressed concern inter alia about the lack of comprehensive civil and administrative law provisions as well as an independent specialized body to combat racism and racial discrimination. ECRI recommended that the authorities strengthen their efforts to provide police officers, lawyers, prosecutors and judges with training in the application of the laws on racism and racial discrimination. In the same report, ECRI further noted allegations of discrimination against ethnic Serbs in public sector employment and in the judiciary; difficulties faced by returning refugees and displaced persons, particularly concerning housing; prejudice and intolerance against Roma as well as segregation of Roma children in schools; and inadequate and inappropriate reception conditions for asylum seekers. ROMSKA ISTINA 21 22 REAGIRANJA REAGIRANJA N akon dvodnevnog zasjedanja Europskog foruma Roma i Putnika usvojen je set preporuka Vijeća Europe (VE) kao i država članica Europske unije između ostalog i rezolucija kojom se pozva Odbor ministara i Europskog vijeća da usvoje Europsku povelju za prava Roma. Povelja bi tako trebala postati pravno obvezujući instrument prisiljavajući nacionalne vlade i međunarodne organizacije da poštuju prava Roma. Plenarna skupština foruma Europskih Roma i Putnika također poziva i države članice Europske Unije da 2. kolovoza proglase Europskim danom sjećanja na žrtve Holokausta, kako bi se sačuvala sjećanja na romske žrtave. Delegati Vijeća Europe, uključujući predstavnike sedam glavnih međunarodnih romskih organizacija sastali su se u Palais de l’Europe u Strasbourgu kako bi razmotrili situaciju Roma u Europi. Razgovarali su o diskriminaciji u području obrazovanja, stanovanja, zdravstva i zapošljavanje. Nekoliko je delegata istaju i legalizaciju, žive katastrofalno u jednoj sobi po 10 i više osoba , a naš saborski zastupnik ne želi im pomoći da imaju osnovne uvijete za život. Poštovane sestre Romkinje i braþo Romi, poštovane dame i gospodo, pitanjima Roma vrši veliku diskriminaciju na rad Roma. Romski saborski zastupnik ne želi nikoga od Roma pored sebe ili suradnju s romskim liderima nego ima sve ne-rome i to iz srpske nacionalne manjine u RH koji su dobro plaćeni od strane države RH. Tako g.Veljko Kajtazi saborski zastupnik otvara nove udruge i organizacije ljudima koji nemaju pojma o romskoj populaciji, a niti o problemima s kojima susreće romska nacija. surađuje s njima jer oni ne poznaju materiju Roma jer sa starijim organizacijama ne surađuje jer radi se o tome da ne može manipulirati s njima i provoditi svoj interes jer oni poznaju jako dobro potrebu i probleme Roma u Hrvatskoj. Želim vam ugodno zasjedanje puno sreće i zdravlja u ime naše Mreže romskih udruga Hrvatske Slavonski Brod i naše Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine u RH. I u moje ime kao delegata i predsjednika MRUHSB i Koordinacije vijeća Roma u RH Ibrahima Gušani. Mi u Hrvatskoj imamo isto problema kao i druge zemlje u RH ima 140 romskih udruga koji se bave s romskim pitanjima i problemima, a kada bi radili za romsku zajednicu bilo bi manje problema , ali na nesreću naš saborski zastupnik g.Veljko Kajtazi prema svima nama Romima koji se bavimo romskom problematikom i Republika Hrvatska je ove godine preuzela predsjedanje Dekadom Roma za 12 zemalja dok je naš saborski zastupnik bio u Republici Makedoniji i usprkos tome imenovan je za zamjenika upravnog organizacionog odbora za rad Decade Roma što znaći da pored sebe nema profesionalnog kadra da se romima omogućuje kvalitetan rad za poboljšanje života Roma preko Decade. Tek sada će Decada Roma zaosati u radu, a puno naših Roma u romskim naseljima nemaju najosnovije potrebe za život, a to su voda i struja, nemaju asfaltirane ceste, nemaju urbanizaci- Rudko Kawczynski, predsjednik Europskog Foruma Roma i Putnika (ERTF) Za probleme hrvatskih Roma znaju i u Strasbourgu PoĀetkom kolovoza održan je Forum Europskih Roma i putnika WETF, a RH je ispred Romske zajednice predstavio g. Gušani. Osim Hrvatske na sjednici su sudjelovali predstavnici veþine europskih zemalja te predstavnici BiH, Makedonije, Malte, Moldavije, Rusije, Srbije i Turske. Uz ostale europske predstavnike sjednici je nazoĀio i njezin glavni tajnik g. Thorbjörn Jagland, a sjednicu je otvorio predsjednik ERTF-a g. Rudko Kawczynski. Romano ÿaþipe vam u cjelosti prenosi govor Romskog predstavnika g. Ibrahina Gušanija održan u Strasburgu ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA knulo kako postojeći instrumenti za zaštitu ljudskih prava i anti-diskriminacija nisu pravilno primijenjeni nad Romima. Također su izrazili kritike na činjenicu da su političke inicijative usmjerene na rješavanje nepovoljnog položaja Roma često ne primjenjuju na stvarne potrebe namijenjene njenim korisnicima. Hrvatski delegat Ibrahim Gušani je izlaganje pročitao i dao prijedloge i odluke da ERTF-a i Vijeće Europe reagira na činjenično stanje navedeno u njegovu govoru. ski zastupnik ne želi čekati standardnizaciju i romsku ABECEDU. On ima svoj Romsko-Hrvatski rječnik i na temelju toga je predložio da se usvoji i priznaje Dan romskog jezika Kajtazi pomaže odabranima G. Kajtazi je sebi osnovao grupu s u svijetu. U njegovom riječniku zakojom kao radi ali nikome tko nije boravljeni su svi drugi autori: g.Rade glasao za njega na prošlim izborima Uhlik, Jusuf Šaip, Rajko Djurić, Baj- Hrvatska je ove godine predsjeda Dekadom Roma ne pomaže. U Republici Hrvatskoj imamo Svjetski dan romskog jezika, koje je priznat samo od strane Hrvatskog Sabora dok ga ostale zemlje nisu priznale, na odluku i prijedlogu g.Veljka Kajtazija bez pitanja nas kao lidera ili Roma. Predstavnici Roma žele da se prvo napravi standardnizacija romskog jezika na čelu s gospodinom dr.Rajkom Djurićem i našom Sarajevskom grupom čiji sam član za standardnizaciju. Naš saborROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA ram Haliti, Marcel Courtiade i još puno drugih autora koji su dali svoj doprinos pisanju romskih rječnika i knjiga, te rada na romskom jeziku. Naš saborski zastupnik ne želi da se Svjetski dan Roma 8.travanja slavi u svim regijama Hrvatske već samo u Zagrebu kod njega na centralnoj manifestaciji te da se njemu daje novac za proslavu u svojoj organizaciji centru za provedbu integracija u EU i Kali Sara, a druge organizacije 23 24 REAGIRANJA REAGIRANJA izolira u financiranju Svetskog dana Roma jer smatra kako Romi žive samo u Zagrebu kako što smatra da je samo on Rom, a mi nismo Romi. G. Kajtazi već 20 godina radi sa svojom organizacijom Roma, a niti u jednom naselju nije jedan običan kamen nasadio da bi Romi imali koristi od toga te je i živio na romskoj grbači evo 20 godina, a danas kada je saborski zastupnik ne želi pomoći nama romima iako ima sve u svojim rukama. Aplauzi dok se Romska zajednica unazaāuje Puno naših lidera i aktivista koji se bave s pitanjima Roma apeliraju i žele napraviti veliki protest pred vladom RH i peticijom tražiti njegovu ostavku jer ne predstavlja Rome već samoga sebe i ne surađuje s nikim. Ne želi slušati prijedloge ili mišljenja Roma kako bi se nešto pokrenulo već je sebi stvorio romski klan od nekoliko ljudi koji nita ne žele čak ni pomoći Romima. G. Kajtazi želi takve da mu aplaudiraju dok se romska zajednica unazađuje. Prije svega nekoliko mjeseci bio je otvoren javni natječaj ispred ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pri Vladi RH, te prijavili su se osobe koje minimalno imaju srednju stručnu spremu i višegodišnje iskustvom u romskoj zajednici i ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je nas izabrao prema kriteriju koje zadovoljavamo. Naš saborski zastupnik je donio svoj spisak s ljudima da mi ne možemo biti u povjerenstvu za Rome već one ljude koje je on izabrao van natječaja i sa svega 7.razreda osnovne škole te koji nemaju iskustva s romskom zajednicom. Molimo da reagirate vi ispred vijeća Europe, a i ERTF-a na Vladu RH i na sabor RH da ne može jedan ski zastupnik rekao je da su to Dusaborski zastupnik Roma sve odluke hovi i da ga ne interesira što Romi o Romima donositi sam bez romskih imaju problema. Romski lideri koji su legalno i legitimno izabrani, upozoravaju na njegov nerad i želju da se romske zajednice odvajaju, jer ne želi međusobno jedinstvene Rome. Molim vas da nam pomognete kako bi se ovo zaustavilo jer saborski zastupnik je ušao u jedan labirint iz kojeg nema izlaza na pravi put, a romska zajednica se unazađuje dok naši Romi žive lidera koji su legitimno izabrani isto kao i on od strane Roma za predstva- jadno i bijedno; kuće su u lošem ljanje Roma. stanju, kopaju po kantama za smeSaborski zastupnik g.Veljko Kajtazi će tražeći komad kruha, skupljajući organizira komemoracije i sam do- staro željezo, bakar, aluminij, a sada nesi odluke bez Roma da se ide na im saborski zastupnik i to zabranjuje romsko groblje Uštice –Jasenovac jer je otvorio firmu jednom ne romu gdje je ubijeno 16 000 Roma za vri- za sakupoljanje sekundarne sirovine jeme drugog svjetskoga rata. Pred- i svim romima kaže da moraju odložili smo da se u spomen području voziti staro željezo, bakar kod njeJasenovac komemoracija održava govog čovjeka jer je umješan i naš 30. rujna jer je upravo u rujnu i ve- saborski zastupnik u profit staroga ljači 1942. g. ubijeno najviše Roma. željeza. Spomen područje je prihvatilo naš Vlada nedovoljno upoznata s prijedlog ali ga je saborski zastupnik problemima Roma odbio i uprkos svima nama organizirao komemoraciju sam 2. kolovo- Hrvatske institucije su napravile za kada je bio holokaust na Rome u svoj mali dio posla za Rome, ali naša Auschwitzu i Birkenau gdje je ubije- Vlada RH nije dovoljno upoznata s no 3 000 Roma. Smatramo kako to problematikom Roma pa pitaju sanije u redu jer Jasenovac nema veze borskog zastupnika koji njih krivo sa Auschwitzom. Od toga dana kada usmjerava te se susrećemo svakim je organizirana komemoracija od danom u diskriminaciji , ali srastrane saborskog zastupnika g.Veljka motu koju čini Rom nad Romima Kajtazija u Jasenovac i pričao protiv jer radi za svoj interes i svoj vlastiti Ustaštva; kako su Ustaše klali u dru- cilj, a romima se pokazuje kao veliki gom svjetskom ratu, a to rade i sada. aktivist, a na žalost je lažni Romski To je očito nekoga dirnulo u srce pa aktivist. Puno naših mladih Roma su se organizirale grupe po grado- ima završenu srednju školu , i za njih vima: Sisak, Kutina, Karlovac, Nova se ne trudi pronaći posao , svi kažu Gradiška te ne-romske grupe idu u kako Romi nemaju škole to je živa romska naselja i napadaju Rome pu- laž imamo 4-5 osoba koji su završili cajući iz pušaka i ubijajući njihove fakultet i magistra koji nemaju posla, pse. Romi u strahu ne spavaju noći- 4. koji pohađaju fakultet te se njima ma kao i njohova djeca. Naš sabor- ne plaća studenske domove, imamo ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA Roma koji je završio Policijsku akademiju je kod kuće jer nema posla, to su problemi koje saborski zastupnik treba odraditi ali na žalost od njega ništa. U školama nailazimo na velike diskriminacije u Međimurskoj regiji gdje ne-romi ne žele da njihova djeca pohađju školu s romskom djecom. Nailazimo na učitelje odnosno profesore koji romskoj djeci daju neprolaznu ocjenu u 7. razredima te onda romska djeca prekidaju školovanje jer padaju razred pa ne žele daljnje školovanje jer izgube volju i moral. Imamo slučaj gdje je romska obitelj u mjestu Škabrnja istjerana sa svog kupljenog zemljišta jer lokalni mještani ne žele Rome. Obitelj je bila maltretirani te su oko njih sagradili žicu i crvenu traku, a na čelu s načelnikom općine Škabrnje. Romska obitelj pretpjela je strah i depresiju od prijetnje da njih budu zapalili ako se ne pokupe da odu te su pod pratnjom policije na kraju napustili mjesto Škabrnja. Posjetio sam tu obitelj s centrom za mirovne studije iz Zagreba te smo im prikupili humanitarnu pomoć 300 Eura kako bi barem preživi mjesec dana. Uzeli smo njihove akte te je njihov predmet poslan na Europski sud za ljudska prava. Hrvatski službenici diskriminiraju Rome U Hrvatskim uredima: matični ured, policija ,škole itd. nailazimo na osobe koje diskriminiraju romsku manjinu kada dođu zatražiti rodni list ili državljanstvo kojeg mogu izdati odmah istog trena, već galame na njih i istjeraju ih van iako su čekali red i kažu im da dođu za 3 do 7 pa i više dana. Veliki broj Roma nema riješeno statusna pitanja državljanstva i više od 20 godina, a žive u RH , ako ima suprug nema supruga ili obratno pa čak u nekim obiteljima nitko nema državljanstvo pa čak ni djeca. Vlada RH nije upoznata s problemima Roma te pitaju romskog zastupnika, koji ih usmjerava u krivom smjeru i koristi šansu za svoje projekte i ciljeve koje nije postigao prije, a naše organizacije nisu financirane od strane Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjeta za nacionalne manjine čiji je saborski smetnja jer smo se u povijesti ujedinili Romi: Gurbeti , Rumunji , Bajaši , Lovari , Ludara te želi da se to rasformira i traži od onih koji su u koordinaciju da se vrši pritisak i prijetnja na njima da se isključe , jer njemu je to smetnja jer zajedno smo jači od jednog saborskog zastupnika. Molimo Vijeće Europe da kontaktira Vladu RH i Hrvatski sabor kako da se donesu odluke za bolji rad udruga za Rome i svim romima da se poboljša stanje i kvaliteta života, te da budu financirani od strane ministarstva i Vlade RH i da se pita Romska koordinacija vijeća za odluke koje se donesu, a ne saborski zastupnik sakuplja i nađe ljude na ulice i tjera njih da potpisuju, a oni ne znaju šta potpisuju te to odnese u državne institucije i kaže evo Romi su donijeli odluku evo potpisa ne znajući da su to potpisali ljudi s ulice. Molimo Vijeće EU , ERTF-a, pučkog pravobranitelja, Predsjednika Republike Hrvatske g. I. Josipovića, premijera g. Z.Milanovića i ostale dužnosnike da se očituju na naše dopise koje šaljemo u Vladi RH i Sabor RH, a nikada ne odbijemo nikakav odgovor niti pozitivan, a niti negativan. Želimo da Decada Roma funkcionira u što boljoj suradnji s romskim udrugama i oragnizacijama, a ne samo s dvoje troje njih koji imaju udruge po njegovoj direktivi, koji ne rade za Rome već za sebe, a pored njih budu stradale i druge zemlje radi njih. zastupnik član savjeta, te usmjerava da se naši projekti ne finaciraju od strane ministarstva jer mi nismo njegovi ljudi. Prema zakonu RH, mi na ustavni zakon RH o nacionalnim manjinama imamo pravo na vijeća nacionalnih manjina gdje romska nacija bira legitimnim glasanjem svoje predstavnike regija, gradova, općina i ispred svojih regija smo formirali 30.travnja Nacionalnu koordinaciju vijeća romske nacionalne manjine kako bi bolje surađivali i napravili veći pomak za romsku naciju, te pregovarali sa Vladom RH i saborom te ministarstvima, Želimo vam puno sreće i zdravlja i da se rješe pitanja Roma. Na žalost uspjeha u radu. 22.svibnja smo predali u ministarstvu Uprave da dobijemo rješenje za Lijep pozdrav, Predsjednik MRUHSB I koordinaciju na što reagira i ne doNKVRNMRH zvoljava saborski zastupnik da nam se izdaje rješenje jer smo mi njemu Ibrahim Gušani ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 25 OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE 26 Besplatni seminari U druga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije kao organizacija civilnog društva koja promovira izgradnju civilnog društva te se zalaže za interese romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u svom radu surađuje s čitavim nizom institu- cija Republike Hrvatske, različitih Organizacija Civilnog Društva u Republici Hrvatskoj te zemljama Europske Unije, međunarodnim fondacijama i organizacijama koje se bave pitanjima od značaja za razvoj civilnog društva i demokracije te različitih institucija Europske Komisije i Europske Unije. U skladu sa navedenim, zaprimili smo informaciju od strane Agencije za mobilnost i programe Europske Unije, Gajeva 22, Zagreb o rasporedu besplatnih seminara radi pripreme potencijalnih korisnika za sudjelovanje u aktivnostima Programa za cjeloživotno učenje u povodu objave Natječaja za 2013. godinu. Isti poziv u svom izvornom obliku u cjelosti objavljujemo u ovom broju časopisa Romano Čaćipe: Brisel, 23. studenog, 2011. - Kroz program Erasmus za sve, novi europski program za obrazovanje, usavršavanje, mlade i sport koji predlaže Komisija, 5 milijuna osoba, što je gotovo dvostruko više nego do sad, imat će priliku studirati ili se usavršavati u inozemstvu. Među njima je gotovo 3 milijuna studenata u visokom školstvu te učenika i polaznika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, studenti ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA magistarskih studija će također imati koristi od novih jamstava za pozajmice osiguranih u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Sedmogodišnji program Erasmus za sve započinje 2014. godine s planiranim proračunom od 19 milijardi eura. Video možete pogledati na: http://ec.europa.eu/ commission_2010-2014/vassiliou/ “Ulaganje u obrazovanje i usavršavanje je najbolja investicija koju možemo napraviti za budućnost Europe. Studiranje u inozemstvu usavršava vještine, osobni razvoj i prilagodljivost pojedinca čime omogućava lakše zapošljavanje. Želimo da puno više korisnika iskoristi EU podršku za studiranje i usavršavanje. Također, želimo više investirati u poboljšanje kva- litete obrazovanja i usavršavanja na svim razinama, kako bismo bili među najboljima u svijetu, osigurali više poslova, rast i razvoj.” rekla je Androulla Vassiliou, povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade. Predloženi program Europske komisije Erasmus za sve omogućava: financijsku potporu za 2.2 milijuna studenata u visokom obrazovanju za studiranje i usavršavanje u inozemstvu (u usporedbi s 1.5 milijuna u sadašnjim programima) ova brojka uključuje 135 000 studenata koji bi primili financijsku potporu za studij u zemljama koje još nisu članice EU, kao i studente iz zemalja koje još nisu članice EU, a studirali bi u EU • da 735 000 učenika i polaznika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja provede dio obrazovanja i usavršavanja u inozemstvu (u usporedbi sa 350 000 u sadašnjim programima) • da milijun nastavnika i profesora, trenera i osoba uključenih u rad sa mladima primi financijsku podršku za podučavanje ili vođenje treninga u inozemstvu (u usporedbi sa 600 000 u sadašnjim programima) • da 700 000 mladih pohađa stručne prakse u poduzećima u inozemstvu (u usporedbi sa 600 000 u sadašnjim programima) • da 330 000 studenata magistarskih studija imat će koristi od jamstava za pozajmice za financiranje studija u inozemstvu • da 540 000 mladih volontira ili sudjeluje u razmjenama mladih (u usporedbi s 374 000 u sadašnjim programima) • da 34 000 studenata primi financijsku podršku za ‘združeni studij’ koji uključuje barem dvije ustanove visokog obrazovanja u inozemstvu (u usporedbi sa 17 600 u sadašnjim programima) • da 115 000 ustanova ili organizacija uključenih u obrazovanje, usavršavanje i/ili aktivnosti mladih dobije financijsku podršku za ostvarivanje više od 20 000 strateških partnerstava kako bi implementirali i promicali razmjenu iskustava i znanja • da 4 000 obrazovnih institucija i poduzeća osnuje 400 ‘saveza znanja’ i ‘saveza sektorskih vještina radi povećanja zapošljivosti, inovacija i poduzetništva. O programu Erasmus za sve Erasmus za sve bi okupio sve sadašnje europske i međunarodne programe i inicijative za obrazovanje, usavršavanje, mlade i sport (Program za cjeloživotno učenje: Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig; Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program bilateralne suradnje), tako zamjenjujući sedam postojećih programa jednim. Time će se povećati učinkovitost, pojednostaviti proces prijave, kao i reducirati dupliciranje i fragmentiranje. Komisija predlaže povećanje od otprilike 70% u usporedbi sa trenutnim sedmogodišnjim budžetom, kojim bi se alociralo 19 milijardi Eura za nove programe od 2014 do 2020. Ova brojka uključuje buduća predviđanja inflacije kao i troškove predviđene međunarodnom suradnjom. Novi program će se fokusirati na dodanu EU vrijednost i sustavni utjecaj kroz podršku za tri tipa akcija: mogućnosti učenja za pojedince u EU i izvan EU; institucionalna suradnja između obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih vlasti i udruga; i podrška ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA reformama u zemljama članicama kako bi modernizirale sustave obrazovanja i usavršavanja te promicale inovacije, poduzetništvo i zapošljivost. Dvije trećine financiranja bit će utrošeno na financijsku podršku mobilnosti sa ciljem poboljšanja vještina i znanja. Ciljana struktura novog programa - zajedno sa značajno povećanim investicijama - znači da će EU biti u mogućnosti pružiti više prilika za studente, praktikante, mlade, nastavno osoblje, osobe koje rade sa mladima i druge, da poboljšaju vještine, osobni razvoj i zapošljivost. Erasmus za sve će također promicati istraživanje i podučavanje o europskim integracijama te pružati podršku sportskim udruženjima. Od 2007. godine, prosječno 400 000 osoba godišnje primilo je financijsku podršku Europske unije za studij, usavršavanje i volontiranje u inozemstvu. Prema prijedlogu Komisije, ovaj će iznos biti skoro udvostručen, tj. iznositi gotovo 800 000 eura (u 2010. godini u 27 država članica dodijeljeno je 560 000 financijskih potpora, za detalje molimo vidite Privitak 1). Sljedeći koraci Ovaj prijedlog je trenutno u fazi rasprave Europskoga vijeća (27 zemalja članica) i Europskoga parlamenta, koji će donijeti konačnu odluku o financijskom okviru za 2014-2020. Više informacija potreažite na: stranice Androulle Vassiliou, povjerenice za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/vassiliou te stranice Europske komisije http://ec.europa.eu/education/ index_en.htm 27 DOGAĐA JI DOGAĐA JI 28 Tikne Roma ano muzei R omane čhave kotar nakhutno bihigienako bešipasko than vizitime Pedagoško muzei ano Uzun Mirkovo, ani organizacia Sekretariateski vaš socialno arakhibe. Čhave kotar bešipasko than Kijevo thaj Makiš lundjarde e vizita beogradesko muzeji, adjahar idž sine ano jekhtuno «skolako muzei», sar kokore anavde ole. Odote dikhle sar sine ano nakhlo vakti skolake klupe thaj angluno drom dikhle abakus, thaj aver skolake materialia sar so siton kerde zaradie save R ini avdive sikavenape ani biologia. O čhaja thaj o čhave hasandile kana ašunde kaj o čhave ano skole kana na kamle te ašunen sinolen doš te haćaren adjahar so tradime olen o sikave te bešen gujnenca pedo kolomoki, a kaj savatoa sa skolake čhave halje maribe, sar ini kaj sine phanibe vaš sikljovne save na kamle rndono te keren skolake bukja. Tikni Sunita Bajrić sine but biadžukardi akale metodenca thaj vakargja kaj olaki sikavni Julijana nane adjahar but holjami. «Amen siam lošale ini so avdive siamen kompjuteria ani skola», vakargja Sunita pali vizita ano Pedagoško muzie thaj savi prastaba geli ani skola aver amalenge kotar štarto klasi te mothavol sar o sikavne dende doš e sikljovnenge save na kamle te sikljon. Neve avriskolake aktivnostja ani orgnaizacia Sekretariateski vaš socialno arakhibe e čhavengo adžukarela oen ano paraštuj, kana ka vizitinen ini Askeriako muzei ano Beogradi. Mali Romi u muzeju omska djeca iz nekadašnjeg nehigijenskog naselja obišla su Pedagoški muzej u Uzun Mirkovoj, u organizaciji Ministarstva za socijalnu zaštitu. Mališani iz naselja Kijevo i Makiš nastavila su s obilaskom beogradskih muzeja, pa su posjetili i jedinstveni „školski muzej”, kako su ga sami nazvali. Tamo su vidjeli kako su nekada izgledale školske klupe i prvi put se upoznali s abecedom, drvenim računarom, ali i prepariranim životinjama koje se i danas koriste na satovima biologije. Djevojčice i dječaci su se smijali kada su čuli da su se deca u školama odgajala štapom i kažnjavala klečanjem na kukuruzu, a da su subotom sva školska djeca dobijala batine, kao i da je postojao zatvor za učenike koji redovno ne pišu domaću zadaću. Mala Sunita Bajrić se na glas čudila ovim metodama i rekla da njezina učiteljica Julijana nije ovako stroga. "Mi smo sretni i što danas imamo kompjutere u školi", rekla je Sunita i posle posjete Pedagoškom muzeju otrčala u školu ostalim učenicima iz četvrtog razreda ispričati kako su učitelji nekada bili mučitelji i kako je pohađanje škole bilo jako bolno. Finska organizra radionicu Kreativni pristup borbi protiv diskriminacije Roma A ktivisti Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije pozvani su na ovogodišnji seminar i radionice na temu “Kretivn pristup borbi protiv diskriminacije Roma” koja će se održavati od 12. do 17. studenog 2012. u Helsinkiu, Finska. Na žalost poradi nedostatka materijalnih sredstava (unatoč traženju od lokalnih institucija, uključivo Ureda za nacionalne manjine da sudjeluju s 25% troška, nismo dobili čak ni odgovore na naše upite, iako punih 20 godina aktivno ROMANO ÿAýIPE djelujemo i surađujemo u raznim područjima, uključujući promociju ljudskih prava) te nismo bili u mogućnosti odazvati se pozivu no pratit ćemo događanja i djelovati putem Interneta i obavijestiti čitatelje o zaključcima navedene konferenicje. ROMSKA ISTINA Ini o Roma semnina dive bipedozoralipa A no dive bijanibe Mahatma Gandi, dženo idejako kotar bipedozoralipasko sikavibe e bijekhipasko, 2. oktobarea semnimo Maškarthemutno dive e bipedozoralipasko. «Odova sine legaripe savore te gndina pedo fizičko, verbalno, emocionalno thaj aver forme e pedozoralipaske save dikha ano sakova badžako. Baro pedozoralipe ani familai, amalipasko pedozoralipe ano skole, ano stadionia, pedozoralipee ano reslibe konfliktja pi buti, ano o kafane, po droma, ani trafika», vakardo kardo kotar Kancelaria e paćavibaske ćavibaske dženosko vašš arakhibe jekha jekh kh polia. «Odoleskee bi trumiba musaj saj te la zorali promocia mocia e kulturaki tehnipaski, bipedozoraliedozoralipaski, jekhipaski ipaski thaj toleranciaki,savore, i,savore, a ulavde o čhave have thaj ter- I Romi obilježavaju dan nenasilja N a dan rođenja Mahatme Gandija, začetnice ideje o nenasilnom otporu, 2. listopada obilježen je Međunarodni dan nenasilja. "To je prilika da se svi zamislimo nad količinom fizičkog, verbalnog, emocionalnog i drugih oblika nasilja koje susrećemo na svakom koraku. Široko je rasprostranjeno nasilje u obitelji, nasilje u školama, nasilje na stadionima, nasilje koje se koristi u rješavanju sukoba ROMANO ÿAýIPE ne, te sikava sar konflitja maškar ulavde džene thaj grupe šaj te resenpe tehno dromea, dijalogea, vakeriba, te sikava olen sar pedo nacioanlno ulavibe, religia, kulturako soji, politikako ulavibe, seksualno orijentacia, šaj te djivdina khupatna, ani Srbia savi sitoj amaro khupatno kher», vakargja Paćavibasko dženo vaš arakhibe jekha jekh polia. na poslu, na ulici, u prometu", upozoreno je iz Kancelarije povjerenika za zaštitu ravnopravnosti. "Zato bez odgađanja moramo započeti s jakom promocijom kulture mira, nenasilja, solidarnosti i tolerancije, da sve, a posebno djecu i mlade, naučimo kako da sukobe među pojedinacima i grupama rješavaju mirnim putem, dijalogom, pregovaranjem, da naučimo kako tako raznoliki po nacionalnoj pripadnosti, vjeri, kulturnom porijeklu, političkom opredjeljenju, seksualnoj orijentaciji, možemo živeti zajedno, i harmonično, u Srbiji koja je naša zajednička kuća", podsjetila je na sajtu Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti. ROMSKA ISTINA 29 DOGAĐA JI DOGAĐA JI 30 Kukasti križ na romskoj kuýi u Kragujevcu N a kući romske obitelji Raitović, u Branskoj ulici u kragujevačkom naselju Beloevac, nacrtan je kukasti križ s prijetećom porukom “smrt”. Raitovići su jedina romska obitelj u tom kraju, a prije 12 godina doselili se iz Vranja. Vlasnik kuće Ivica Raitović, koji živi sa suprugom i dvoje dece, rekao je Radio televiziji Kragujevac da sumnja kako je prijeteću poruku ostavio susjed, koji ih je i prethodnoga dana vređao i ravali ih. Ranije nismo prijavljivali takve slučajeve, ali smo ovog puta obavijestili policiju i romske udruge, rekao je Raitović koji je prijetio ubistvom. “Svaki dan nas dio svog objekta iznajmio za trgomaltretira, psuje i prijeti da će nas vinu. Raitković kaže kako je kuću ubiti. Ne znam zbog čega to radi. i zamljište pošteno kupio, da on i Ne dugujem mu ništa, ništa mu njegova obitelj nikoga ne ugrožanisam uradio, nikada mu nisam vaju i da žele mirno i u slozi živjeti ušao u dvorište”, rekao je Raitović. sa susjedima. On je kazao da s većinom suseda nemaju problema, ali i da ovo nije prvi put da su im pojedinci iz kraja prijetili i uznemi- Nacistikano trušul hramimo pedo romano kher ano Kragujevac P edo kher e romana familiako Raitović, ano Branjsko drom ano kragujevacesko bešipasko than Beloevac, hramimo nacistikano trušul, e rizikoske akhariba “meribe”. Raitović sitoj jekhtuni romani familia ano odova than, a anglo 12 berša ale kotar Vranje ano Kragujevac. Manginutno e kheresko Ivica Raitović, savo djivdinela odote para romna thaj duj čhavencas, vakargja vaš Radio televizia Kragujevac kaj siole dondo kaj rizikosko akharibe mukla kojšija, savo nakhle dive čalavgja olen thaj denga olen riziko e meriba. “Sakova dive košelape amenca, čalavela amen thaj dela riziko kaj ka mudarel amen. Na džanav soske odova kerela. Nane ma khonik olea, njekh drom oleske khonik ni na kergum, ni na khuvgum ani oleski avlin”, vakargja Raitović. Ov vakargja kaj butipa e kojšijenca nanolen problemi, numa ini kaj akava nane angluno drom ulavde džene kotar odova than te čalaven olen thaj te dol olen riziko. Angle na registruingjam adjahar situacie, numa akava drom angjam policia thaj romane amalipe, vakargja Raitović. Raitović, savo kotor e kheresko denga vaš marketi, vakargja kaj kher thaj than paćaviba pokingja, kaj ov thaj oleski familia nikaste na uškavena thaj kaj mangena normalno thaj jekhipa te djivdinen e pere kojšijenca. Održana 4. sjednica Vijeýa Romske nacionalne manjine 30. listopada održana je 4. sjednica Vijeća Romske nacionalne manjine Grada Zagreba pri čemu je praćena birokratska forma, a i rečeno je mnogo toga. Naredna 2013. godina trebala bi pokazati koliko i što će konkretno isto Vijeće uistinu i učiniti. Prema riječima sa sjednice trebalo bi se krenuti u konkretne obilaske romskih naselja i rješavanja problema vezanih uz svakodnevicu romske populacije na području Grada ROMANO ÿAýIPE Zagreba. Počevši od pitanja državljnastva, legalizacije naselja, jedinstvenog kulturnog centra Roma u Gradu Zagrebu, pitanja vezana uz školovanja i zapošljavanja, te mnoga druga otvorena i nerješena pitanja. Ponovno se čudimo i pitamo da li su viječnici na svojim pozicijama kako bi skrbili o svakodnevici Roma ili je ponovno riječ o formi kroz koju se iznad svega zadovoljava osobni interes sjedenja u foteljama. ROMSKA ISTINA Kakvu vodu piju Romi u selu Barlovo blizu Kuršumlije P redsjednik općine Kuršumlija Radoljub Vidić najavio je da će u Zavod za zaštitu javnog zdravstva u Nišu biti poslata na analizu voda iz cisterni koja je data Romima u selu Barlov. Vidić je rekao i da općina Romima u Barlovu isporučuje flaširanu vodu za piće, kao i da će uskoro javiti rezultate analize vode iz cisterni. Crveni križ iz Kuršumlije omogućio je 4 cisterne za pitku vodu jer su u naselju u selu Barlovo presušili bunari iz kojih su se žitelji snabdijevali vodom. Javno komunalno preduzeće “Toplica” preuzelo je obavezu da svakodnevno u te cisterne dolijeva tekuću vodu, ali voda koja se doliva ima ukus benzina, kazao je Boško Ajdinović, koordinator kancelarije za romska pitanja u općini Kuršumlija. Predsednik općine Vidić odbacio je odgovornog komunalnog preduzeća za ovaj slučaj, rekavši da ono doprema vodu jednom cisternom u ugroženo naselje, a da se četiri male cisterne pune vodom u samom Barlovu. “Ako se nešto desilo, sigurno se desilo u samom ovom naselju, a ne u Komunalnom poduzeću. Policija je povela istragu tim povodom i utvrdit će šta se dogodilo”, rekao je Vidić. U selu Barlovo živi oko 110 Roma, od čega je polovina dece. Romi u tom naselju žive u vrlo teškim uvijetima, u oronulim kućama, od kojih je većina bez struje. Na sredini ovog naselje su bila dva bunara iz kojih su se svi stanovnici naselja opskrbljivali vodom. vakargja ini kaj komuna e avdivesta e Romenge ano Barlovo ka dol šišenca pani vaš pijibe, sar ini kaj nadur ka mothaven rezultatja analizake kotar pani e cisternako. Lolo trušul kotar Kuršumlija arakhlja 4 cisterne e pajnea vaš pijibe soske ano bešipasko than ano gav Barlovo šukile bunaria kotar save dizutne lena sine pani vaš te pijen. Publikaki firma «Toplica» lela obligacia sakovadive ano odola cisterne te anol pijibasko pani, numa pani savo anelape ano on siole aramo pedo petroleji, vakargja Boško Ajdinović, koordinatori kancelariako vaš romane pučipe ani komuna Kuršumlija. Pre- zidento komunako Vidić, cidingja djevapibe komunalna firmako vaš akaja situacias, vakeriba kaj on anena pani jekha cisterna ano bešipasko than, a kaj štar tikne cisterne pherena pani ano Barlovo. “Te sine kaj diso ulo, sigurno sine ano akava bešipasko than, a na ano Komunalno firma. Policia kerga rodipe kotar odova thaj ka verifikuinol so sine odole pajnea”, vakargja Vidić. Ano gav Barlovo djivdinane paše 110 Roma, savenda kvaš siton čhave. Roma ano odova bešipasko than djivdnena ano but phare čhinadipe, ano čorole khera, ano save butipa nanolen elektrika. Ano akava bešipasko than sine duj bunaria kotar on lena sine pani vaš pijibe. Savo pani pijena o Roma ano gav Barlovo paše Kuršumlija P rezidento komunako Kuršumlija Rodoljub Vidić vakargja kaj ano Instituti vaš arakhibe publikako sastipe ano Niš ka ovol bičhaldo ani analiza pani kotar cisterne savo dendo e Romenge ano gav Barlovo. Vidić ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 31 REAGIRANJA REAGIRANJA 32 Razlike u životnim uvjetima uzrokuju poveýane migracije A nalizirajući konkretne mjere ovog složenog fenomena Damjanović je izjavio kako su noviji migracijski pritisci većim dijelom stvoreni znatnim razlikama u životnim uvjetima i ekonomskim mogućnostima u zemljama regije. Osim sukoba u određenim zemljama, gdje je veliki broj civila raseljen, i dalje se nastavlja raseljavanje zbog oružanih neprijateljstava. Vjeruje se kako se od 1990. godine nedobrovoljne migracije koje su posljedica nepovoljnih političkih ciljeva nisu znatno doprinjele migracijama unutar regije. (Što se tiče nedobrovoljnih migranata, uključujući izbjeglice i raseljene osobe zbog ratnih uvjeta, potrebno je uzeti u obzir pouzdane izvještaje posebno o akutnom položaju Roma u bivšoj Jugoslaviji čiji je broj prije rata bio procijenjen na 1.500,000). Potrebno je primjetiti da različti međunarodni instrumenti, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija koja se odnosi na status izbjeglica iz 1951. godine i njen protokol iz 1967. godine, reguliraju zaštitu određenih kategorija nedobrovoljnih migranata. U oblasti međunarodne migracije države učesnice bi trebale biti svjesne kompleksnih uzroka nedavnog porasta međuregionalnih migrgaciskih tokova, u koje spadaju faktori kao što su društveno-ekonomska diskriminacija i rasistički ili ksenofobični napadi koji mogu poticati migracije ugroženih grupa kao što su Romi. U svjetlu nadležnosti svake države je da regulira ulazak i boravak stranaca na svom teritoriju. KEBS takođe podvlači potrebu humanih mjera i postupka kada se radi o takvim pitanjima kao što su zahtjev za dobijanjem političkog azila ili ponašanje prema izbjeglicama. Diskriminacija u zapošljavanju, stanovanju i drugim sektorima takođe može utjecati na način na koji se sa- gledavaju istinske ekonomske mogućnosti i time doprinjeti migraciskim pritiscima. Romska zajednica iz Srbije nije potisnuta iz razloga : 1. Političkih, 2. Verskih, 3. Rasnih, 4. I drugih diskriminaciskih opcija, već isključivo iz ekonomsko-socijalnih razloga. Povodom uĀestalih protjerivanja Roma iz zemalja zapadne Europe u Beogradu se priopþenjem za javnost oglasio Jovan Damjanoviþ predsednik Demoratske ljevice Roma i predsjednik Svjetske organizacije Roma ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA Očekujem od Republike Srbije i njezinih ministarstava da će romskoj zajednici omogućiti povoljne kredite za mala i srednja poduzeća-plastenike, kao i bespovratne beneficije od strane države kako bi romska zajednica mogla ekonomski osnažiti, a ovakve poticajne mjere zaustavile bi veliki val migracija romske zajednice Republike Srbije u države Euope. Kako bi se spriječile migracije, cilj bi trebao biti: poboljšanje, kvalitete života, u zemljama koje proizvode migracije (i u oblastima unutar takvih zemalja) zbog samih takvih poboljšanja, ali i da bi se smanjio pritisak na međunarodne migracije. Kao prvi korak u pravcu bavljenja ozbiljnim problemima s kojima se suočavaju Romi, države učesnice trebale bi još jednom potvrditi sve svoje obaveze koje se tiču položaja Roma. Države učesnice bi naročitu pažnju trebalo posvetiti potrebi primene mjera dogovorenih i razrađenih u Dokumentu sa sastanka Konferencije o ljudskoj dimenziji iz Kopenhagena, glava IV, tačka 40. i svim njenim podtačkama. Jovan Damjanović Predsednik Svetske organizacije Roma Rromanipen Differences in living conditions cause increased migration Regarding the frequent deportations of Roma from Western Europe countries, Jovan Damjanovic – president of Democratic left of Roma and president of World Roma Organization announced with public announcement I n that regard, Damjanoivc stated while analyzing concrete measures of this complex phenomenon that newer migratory pressures are in much part created with significant differences in life conditions and economic conditions between the countries of region. Except in specific countries of conflict, where there is settled great number of civilians, there is still displacement due to armed hostilities. It is most probably that since 1990 involuntary migrations that are consequence of unfavorable political objectives haven’t contributed significantly to migrations within the region from east to west.(regarding involuntary migrants, including refugees and displaced persons due to war conditions, it is necessary to take into consideration reliable reports, especially about acute position of Roma in former Yugoslavia, whose number after war was assessed to 1.500.000). It is necessary to notice that different international instruments, including United Nations Convention that is related to the refugees’ status from 1951 and its protocol from 1967, are regulating protection of specific categories of involuntary migrants. In the area of international migration, countries participators should become aware of complex causes of recent increase of inter-regional migratory flows, in which fall factors like the social-economic discrimination and racial or xenophobic assaults that may encourage migrations of groups like Roma. In light of jurisdiction of each country is to regulate entrance and residence of strangers on its territory. KEBS also highlights necessity of human measures and proceedings when it is about questions like the request for granting the political asylum or addressing the refugees. Discrimination in employment, housing and other sectors can also influence on way on which are perceived true economic possibilities and by that contribute to migratory pressures. Roma community from Serbia isn’t repressed from the following reasons: ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 1 Political 2. Religious 3. Racial 4. And other discriminatory options, but purely from economic-social reasons. I expect from state Republic of Serbia and its ministries that it will enable to Roma community favorable loans for small and medium companies (greenhouses), as well as non-refundable benefits from side of state so that Roma community could be economically strengthened, and these supporting measures would stop great wave of migrations of Roma community from Republic of Serbia to European countries. To prevent migrations, objective should be: to improve life quality in countries in which migrations are being produces (and in areas within such countries) for sake of such improvements, but also to decrease pressure to international migrations. As a first step in direction of dealing with serious problems with which are Roma being faced, countries participators should once again confirm all their obligations that are relevant to the position of Roma. Jovan Damjanović 33 REAGIRANJA REAGIRANJA 34 STOP deportaciji Roma sa zapada Prema najpouzdanijim procenama u zemljama Ālanicama OEBS-a trenutno ima 12-15 miliona Roma, od kojih približno 12 miliuna boravi u centralnoj i istoĀnoj Europi dijeljena novim zidovima. Romi su u svakom pogledu među osobama koje su ostavljene izvan nove sigurnosti i blagostanja Europe. U mnogim zemljama Romi su proglašeni nelegalnim stanovnicima na svojoj imovini, protjerani izvan općinskih granica i ostavljeni izvan zajednica koje brinu za opće dobro. Romi imaju dugačku migracisku povijest i kao takvi, stoljećima su izloženi repre- siji. Europske države uvele su zakon protiv putujućih naroda (nomada, travellera) od sredine 15. stoljeća. Bez registriranog identiteta, mnogi Romi su potpuno odbačeni iz društva kao građani na čojem teritoriju žive. Bivajući kontinuirano premještani i raseljavani, oni su višestoljetni migranti čak i u okvirima granica jedne od država u kojoj su državljani. Pored optužbi, razočarenja i nesporazu- Iako nemaju "domovinu" u regiji, Romi su imali dugu i jedinstvenu povijest kao sastavno stanovništvo skoro svakog društva u ovoj regiji, posebno u jugoitoĀnoj i centralnoj Europi. Prema raspoloživim lingvistiĀkim, antropološkim ma u odnosima prema većinskom stanovništvu, danas se i dalje suočavamo s dubokom diskriminacijom prema Romima koja nije ukorenjena samo u etničkom i kulturnom rasizmu ili anticiganizmu. Različiti oblici fatalnih reakcija etničkog i klasnog rasizma prema Romima ispoljavaju se širom Europe. Berlusconijeva vlada je u svibnju 2008. u talijanskom Napulju izglasala izvanredno stanje u vezi nomadskih naselja i zajednica na teritoriju nekoliko regija, kako bi legitimirala uzi- i povijesnim dokazima, Romi su potomci naroda koji su se doselili s indijskog potkontinenta kroz stoljetni proces koji ih je doveo do Vizantije prije otprilike tisuþu godina, i do Balkana barem poĀetkom Āetrnaestog stoljeþa. K manje otisaka prstiju romskoj populaciji. Ovaj zakon uvelike podseća na anti-romske zakone iz srednjeg vijeka, kao i na najmračnji period europske povijesti 20. stoljeća. Ovaj dekret, stvarajući posebne odredbe zasnovane na etničkoj pripadnosti, asnijim migracijama Romi su se proširili na ostali dio onoga što je sada poznato kao Europa, na euroazijski potkontinent i Sjevernu Ameriku. Dvadeset godina nakon pada čelične zavjese, Europa je pod rizikom da bude poROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 35 36 REAGIRANJA REAGIRANJA krši osnovna prava iz italijanskog Ustava u vezan za jednakost pojedinaca. Sakupljanje otisaka prstiju Roma pod dekretom je grubo kršenje člana 14. Europske Konvencije o ljudskim pravima. Situacija s migrantima u Italiji je problematična, a katastrofalne aktivnosti koje poduzima fašistička desnica prema Romima dostižu svoj vrhunac u spaljivanju čitavih naselja, uništavanju imovine i nasilnim izbacivanjima Roma izvan pojedinih gradova u Italiji. Najdrastičniji ovakvi primjeri bili su u Livornu, Rimu, Napulju i Milanu od 2006. pa sve do danas. Kako bi se bolje razumjele nedavne pravne promjene u Italiji, korisne su neke pozadinske informacije. Talijanski migracioni zakon (Akt 286/1998), zasnovan je na godišnjim kvotama za one koji žele raditi u Italiji. Ove kvote oduvijek su bile daleko manje nego što su bile potrebe. Ljudi koji nisu pod kvotom ostaju ilegalni, jer je sistem vrlo rigidan. Štoviše, jako je lako za legalnom strancu postati ilegalan: na primjer, ako je on bez posla onda kada je neophodno da obnovi svoju dozvolu, njemu se daje rok od 6 mjeseci da pronađe posao, u protivnom gubi radnu dozvolu i može biti protjeran. U praksi, vrlo je teško promijeniti nečiji status iz ilegalnog u legalni; tako puno migranata ostaje bez neophodnih dokumenata, prihvatajući jako loše radne i životne uvjete. U Finskoj je porušeno naselje koje su Romi izgradili, emigrirajući iz Rumunjske u Helsinki kako bi pronašli bolju egzistenciju. Grubi zakoni EU ne dozvoljavaju Romima da se nastane i rade na alternativan način ili da se „ne uklope» u EU realnost. Najstrašnije slike dolaze iz Slovačke i Češke, gdje se od kraja 2008. godine dešava prava hajka na Rome. Pucanje i ubijanje romskih obitelji od strane još uvijek neidetificiranih osoba nacističkih gardi primjer je najgoreg rasističkog lova na ljude u srcu Europe. Trenutno se u Francuskoj dešava vrlo ozbiljan napad protiv osnovnih elemenata kulture ljudskih prava, posebno u vezi s pravnim položajem migranata, posebice Roma. Kod samog Sarkozija riječ je bila o tome da se pokušavao prikazati kao političar koji je brige građana Francuske ozbiljno shvćao. On je na taj način želio skrenuti pažnju s brojnih skandala svojih ministara koji su narušili ugled njegove vlade. Predsjedniku Sarkoziyu kao tadašnjem predsedniku države, reputacija je bila na jako niskom nivou. Francuzi su tada bili nezadovoljni njegovom politikom. U očitoj nesposobnosti da probleme u društvu riješi političkim putem, Vlada u Parizu je 2010. godine posegnula za simboličnim mjerama koje bi trebale pokazati njeno odlučno djelovanje. „Van s kriminalnim, prosjačkim i neradničkim elementima,“ – tako glasi suština odluke o deportaciji Roma u Bugarsku i Rumunjsku. Politika 2010. godine i danas posmatra jednu određenu nacionalnu grupu na tako strog način fatalno podsjeća na strahote rasizma i fašizma. Vlada je 2010., kao i sada u Parizu odlučila ukloniti «Kampove» u kojima su živjeli Romi u Francuskoj. Problem ROMANO ÿAýIPE ÿ ý ROMSKA ISTINA Roma nije moguće riješiti davanjem džeparca u iznosu od 300 eura. Romi koje Francuska sada vraća u Rumunjsku i u Bugarsku nakon određenog vremena će se ponovo pojaviti u Parizu i drugim francuskim gradovima. A to je njihovo pravo jer EU svim svojim građanima garantira slobodu kretanja. Najava deportacije Roma iz Francuske držala nas je u uverenju kako se radi samo o još jednoj u nizu šovinističkih provokacija nekog od desničarskih medija. Sada kada je Vlada Francuske poduzela konkretne aktivnosti i učinila nepojmljivo – deportirala građane koji imaju državljanstvo druge članice Europske Un i j e , s a m o zbog njihove etničke pripadnosti, proizvela je zaprepašćenje svih onih koji znaju šta su ljudska prava, šta je slobodan protok ljudi i roba. To naročito zabrinjava i plaši jer se radi i o državljanima članica Europske Unije u ovom slučaju Bugarske i Rumunjske. Mi smo, naravno, jako zabrinuti zbog bilo kakvog oblika diskrim- inacije. Naša ideja je uvek bila da promoviramo punu integraciju romske populacije u Europi. Podsjećamo kako su Romi, poput ostalih Europljana, u potpunosti građani Europe, i imaju pravo kretanja bilo gde u Europi. Oni mogu studirati i raditi kao bilo tko drugi. To su njihova prava - prava koja moraju poštovati sve članice Europske Unije. Neočekivano jasna i oštra prva reakcija UN i Brissela upućuje na gotovo sigurne nove, konkretne korake Komisije i Savjeta, koji bi trebali podsetiti Francusku, ali i ostale europske članice koje se spremaju na slične korake, kako su ljudska prava univerzalna i da pravo na kretanje i život ne može za jedne biti garantirano, a drugima, voljom predsednika, naprasno oduzeta. Povjerenica EU za pravosuđe i ljudska prava Viviane Reding ocijnila je kako Francuska ‘mora poštovati propise o slobodi kretanja i o slobodi izbora mjesta boravka europ- ROMANO ÿAýIPE ÿ ý ROMSKA ISTINA skih građana. Ove mjere nikako ne ugrožavaju slobodu kretanja građana EU-a kako je određeno ugovorima. Sarkozy je 2010. godine planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao da njegova policija prekomjernom uporabom sile, po betonu i prašini pariskog predgrađa La Courneuve (regija San-Deni na Seni) razvlači, vuče, rasteže, gura i udara, između ostalih, pretežno žene, među njima i neke sa djecom u naručju, druge s potomstvom u stomaku i nemoćne starce. Zbog postojanja pravne osnove za podizanje optužnice protiv Nicolasa Sarkoziya, kao predsednik udruženja građana „Novinsko-informativna agencija Roma“, predlažem da se preispita sva potrebna arhivska dokumentacija o zločinima nad Romima u Francuskoj i inicira pokretanje pravnog postupka protiv Nicolasa Sarkozija pred Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. Za počinjene zločine protiv čovječnosti ne postoji nikakvo opravdanje. Bajram HALITI, diplomirani pravnik 37 REAGIRANJA REAGIRANJA 38 P Svjetska organizacija Roma Romanipen apelira na pronalaženje rješenja za Romske emigrante u Francuskoj rema ERTF-u, trenutna akcija francuske vlade u suprotnosti predsjednika Hollande predanost iz njegove predizborne kampanje da se ne protjera romske obitelji bez predloženog alternativnog smještaja. U svom pismu predsjedniku Hollande, predsjednik ERTF sa žaljenjem je istaknuo kako je socijalistička vladina politikaspram romskim pitanjima ogledal prethodne uprave: “Kao što je obećao u predizbornoj kampanji, potrebno je sustavno pronaći alternativni smještaj prije policijske intervencije”, napisao je Kawczynski .Europski Forum Romia i Putnika (ERTF) ima po- P Prijedlog za pokretanje utvrăivanja kriviÿne odgovornosti protiv bivšeg francuskog predsjednika Nakon nedavne policijske racije na nekoliko romskih kampova diljem Lille i Lyona i protjerivanju Roma iz Francuske teritoriju, najveća europska Romska pravna organizacija uputila je pismo francuskom predsjedniku François Hollandeu, tražeći od njega da zaustavi “demontažu” Romskih logora te da pronađe dugoročno rješenje vezana uz probleme ilegalnih logora. Pismo su potpisali g. Rudko Kawczynski, predsjednik Europskog foruma Roma i Putnike (ERTF), koji također poziva francuskog predsjednika da olakša integraciju Roma migranata u Francuskoj te da uklloni prepreke na tržištu rada za Rumunje i Bugare. seban partnerski ugovor s Vijećem Europe koji okuplja glavninu europskih međunarodni romskim nevladinim udrugama i više od 1 500 nacionalnih organizacija Roma i Putnika iz većine država članica Vijeća Europe. Povjerenici EU za pravosuđe i građanska prava Viviane Reding Na sjednici Predsedništva udruženja građana „Novinsko-informativne agencija Roma“, razmatrana je mogućnost pokretanja postupka za utvrđenje krivične odgovornosti protiv francuskog predsednika Nicolasa Paul Stéphane Sarközy de Nagy-Bocsa. Francuske su vlasti, na osnovu odluke predsednika Nicolasa Paul Stéphane Sarközy de Nagy-Bocsa, 30.08.2010 godine, uskratile gostoprimstvo stotinama Roma porijeklom iz Rumunjske i Bugarske i donijele odluku da ih se deportira u matične države: Republiku Bugarsku i Republiku Rumunjsku, čime je predsednik Sarkozy po- vrijedio slobodu kretanja građana. Sarkozy je planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao da njegova policija prekoračenom upotrebom sile, po asfaltu i prašini pariskog predgrađa La Courneuve (regija San-Deni na Seni) razvlači, vuče, rasteže, gura i udara, između ostalih, pretežno žene, među njima i neke s djecom u naručju, druge s potomstvom u stomaku i nemoćne starce. „Gospođo Vivien Reding, zbog postojanja pravne osnova za podizanje optužnice protiv Nicolasa Sarkozija, kao predsednik udruženja građana „Novinsko-informativne agencije Roma“ predlažem Vam da preispitate svu potrebnu arhivsku dokumentaciju o zločinima nad Romima u Francuskoj i inicirate pokretanje pravnog postupka protiv Nicolasa Sarkozija pred Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. Za počinjene zločine protiv čovječnosti ne postoji nikakvo opravdanje. ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA Gospođo Vivijen Reding, time bi ste dokazali objektivnost suda i činjenicu da niko ne može biti iznad zakona, pa čak ni bivši predsednik Republike Francuske Nicolas Paul Stéphane Sarközy de NagyBocsa. Radi se o sudbini 12 do 15 miliona ljudi. Riječ je o najvećoj manjini u Europi. Podsjećam Vas kako je to još jedan razlog više da se u Europi poštuju prava na slobodu, nediskriminaciju i osnovna ljudska prava, i da sve mjere moraju biti u skladu sa pravom i Ustavom EU. Niko ne može biti protjeran iz neke države samo zato što je Rom. Romima koji dolaze iz zamalja članica EU, dakle iz Rumunjske i Bugarske, zagarantirana je sloboda kretanja Ugovorom o Europskoj uniji, kao i svim ostalim građanima EU, koja uključuje i pravo da izaberu mjesto boravka. Protjerivanja su moguća samo kada neko ugrožava javni red ili predstavlja teret za socijalni sustav zato što nema sredstva za život. Protjerivanja na nacionalnoj osnovi i pripadnosti manjini predstavljaju tešku povredu principa nediskriminacije zagarantiranih člankom 19 stavak 1. Ugovora Europske unije. Aktom proterivanja, Republika Francuska je izvršila i povrede prava EU, zbog čega ste Vi, kao povjerenica za pravosuđe i građanska prava, jedna od pozvanih da na ove povrede adekvatno reagirate. Bajram Haliti, diplomirani pravnik ovodom iseljavanja više od 300 Roma iz francuskih kampova u blizini Lila, Liona i Pariza, Svetska organizacija Roma s velikim žaljenjem zaključuje kako poduzete mjere francuskih vlasti ne predstavljaju diskontinuitet s uvelike kritiziranim postupcima administracije s predsjednikom Nikolasom Sarkozijem na čelu, koja je 2010. godine proterala oko 10.000 Roma iz Francuske. Apeliramo na trenutnog predsednika Francuske François Hollandea ispoštuje obećanja dana tijekom predizborne kampanje te da ne provodi iseljavanja i rušenja kampova bez prethodnog rješavanja stambenog pitanja dotičnih obitelji. Također, podsjećamo kako u svom pismu iz ožujka ove godine upućeno RomEurope, okrivljuje politiku prethodnog francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya I njegovu politiku prema Romima za stvaranje situacije neprihvatljive neizvesnosti za romske zajednice u toj zemlji. Ono što je neophodno učiniti na nivou lokalnih zajednica je sistematsko rješavanje pitanja alternativnog smeštaja romskih obitelji prije nego što su one iseljene, kako ne bi bile dovedene u nezavidan položaj. Svjetska organizacija Roma pozdravlja ideju koju je predstavio francuski ministar unutrašnjih poslova Manuel Valls o smanjenju ograničenja na zaposlenje za državljane Bugarske i Rumunjske obzirom da veliki broj Roma u Francuskoj dolazi upravo iz te dvije europske države koje su članice Europske unije. . Predsjednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović Francuski predsjednik Francois Hollande ne ispunjava obeþanja iz predizborne kampanje. ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA 39 40 DOGAĐA JI REAGIRANJA KESTJONARO VASH I THEMATIKA SAVI AVELA ANDI AVUTNI ROMANE DZJUVLEANGI KONFERINTZA Pathivale Manusha, I Finlanda ka kerel i 4to Europaki Romane Dzjuvleangi Konferitza savi ka avela ando 2013. I konferintza ka avela kerdi kethanes le Konsilosa la Europako ande jekh pashutni buthj Romane Dzjuvleantza Drakhina. E maj vazne organizatorja e Konferentzjake kotar in Finlanda si o Advisory Board vash Romane Buthja thaj o Konsilo vash Gendero Barabaripe kotar o Ministero vash Sochjalo Buthja thaj Sastipe thaj vi Romane NGOurja, thaj aver zorale ministerja thaj vazne institutzje. I Romane dzjuvleangi konferintza kamel te zorarel o kapasiteto thaj i kethani buthj mashkar e Romane Dzjuvleange Drakhina thaj te zutisarel o kethano barearipe vash o Europako Aktzjako Plano vash Romane Dzjuvlea. Ka te aven e Europake Romane Dzjuvleange drakhina thaj aver vazne partenerja ando procheso savo kerel preparatzja vash i konferintza thaj so te avel kerdo andi konferintza tume san akharde te den palpale pe pushimata kotar o kestjonaro vash kodola save avena i prjoriteto thematika thaj e maj importantno vathjarimata andi konferintza. O kestjonaro kamel te kidel sea e phenimata vash i thematika thaj e fundamentale problemurja ka te arakhel kodola kethane mangimata thaj jekh buthjarimos stratedziko vash e Romneange Polisje andi Europa. Pushas tumendar te phenen savi thematika dikhen la tume sar prjoriteto thaj te phenen e importantno problemurja kotar i thematika save tume dikhen len sar prjoriteto. Avela mishto te dikhen pe sea e pushimta angleder te den palpale-pushimos. O palpale-pushimos ka lel 20-30 minutja. Ame pathjas ke tume ka phenen pala tumari experjentza thaj kodo ka zutil i analiza vash e reshimata. E palpale pushimata ka avena dikerde konfidentzjalo, thaj e reshimata kotar o kestjonaro ka avena prezentisarde bi te dzeanelpe o anav kasko so phendeas. Kathe arakhen o kestjonaro kerindoj kliko po maj tele linko. https://www.webropolsurveys. com/S/B6B7A2F869FE9A14.par (Romanes) https://www.webropolsurveys. com/S/9AB73588B79A1A0F.par (English) Ame rugis tumen te den maj dur kado mesazo thaj o linko karing o kestjonaro ande tumare drakhina (networkurja). O kestionaro arakhelpe vi po webpatrin e Konsilosko la Europako, dikh www.coe.int/en/roma-women. O kestjonaro si pe Anglikani shib. O kestjonaro ka avela sigo bishardo maj dur vi andi Romani shib. Rugis tumen te dzeanen ke shaj te hramosaren ando kestjonaro vaj Anglikanes vaj Romanes, numa na liduj. Te si vareso mangimos, ame pathjas ke tume ka den zutipe kodole Romane dzjuvlean save kamen te den palpale pushipe po ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA kestjonaro numa na dzeanen Anglikanes vaj Romanes. Rugis tumen te den palpale pushimata po kestjonaro dzi ko 12to Septembrje 2012. O kestjonaro avela phanglo po 13to Septembrje. E reshimata save inklena kotari i analiza po kestjonaro ka zutina dureder te kerelpe o konferentzjako programo. E reshimata kotar o kestjonaro ka avena prezentisarde ando preparatzjako kidipe savo avela kerdo kotar o Rumunjako Governo andi tomna e bersheski 2012. Najsaras tumenge vash tumari kethani amentza buthj. Hannele Syrjä Generalo Sekretaro Advisory Board vash Romane Buthja Ministero vash Sochjale Buthja thaj Sastipen Hannele Varsa Generalo Sekretaro Konsilo vash o Gendero Barabaripe Ministero vash Sochjale Buthja thaj Sastipen Miranda Vuolasranta Bareder Funktzjonaro Ministero vash Avreal o Them Buthja Srbija dobila odbor za ljudska i manjinska prava Skupština Srbije prvi puta ima Odbor koji će brinuti o ljudskim i manjinskim pravima, ali i ravnopravnosti spolova. Sedamnaest članova Odbora trebali bi se baviti zakonima kojima se uređuju ljudska i manjinska prava, nadgledati njihovo provođenje i upozoravati sa skupštinske govornice ukoliko dođe do kršenja ljudskih prava. Jedan od prvih slučajeva kojima se taj odbor bavio jesu civilne straže u Vojvodini. Meho Omerović, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova, kaže da je ta posebna stražarska služba organizirana u selima Montorošu i Čantaviru, te dodaje kako je «Pokret mađarske nade» taj koji traži uvođenje civilnih straža jer Subotičani žive u strahu. Na prijedlog člana Odbora Srđana Šaina, predsjednika Romske stranke, to skupštinsko tijelo je na sjednici odlučilo zatražiti informacije od MUP-a o stanju u tim lokalnim samoupravama. Šain navodi kako su se žitelji nekoliko mjesta na sjeveru Srbije samoorganizirali zbog krađa koje vrši nekolicina pripadnika romske nacionalnosti, i dodao kako je zabrinut, zbog iskustava iz zemalja u okruženju, da bi to moglo prouzrokovati međuetničke sukobe. U Odboru za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova najavlju da će se u narednom periodu izrađivati mape kaona koje se bave manjinama, budući da postoji neusklađenost zakona. Cilj je utvrditi da li ima propusta koje treba ispraviti jer, dešava se da Zakon o nacionalnim manjinama daje određena prava a u krovnom zakonu takva prava ne postoje pa zbog toga postoji potreba za izmjenom postojećih zakona. Zaštitnik građana Srbije upozorio je na prošlotjedno neadekvatno iseljavanje Roma iz prostora privatnog preduzeća “Borac” na Novom Beogradu i na slabosti “Strategije za unapređenje položaja Roma” i akcionih planova za njeno provođenje. Zaštitnik je naveo da je većina iseljenih Roma već iseljavana iz neformalnih naselja i da je riječ o građanima koji su upućeni u lokalne samouprave u kojima imaju prebivalište i u kojima bi trebalo da ostvare prava planirana “Strategijom”. “Na žalost, lokalne samouprave, a ni nadležno Ministarstvo rada i socijalne Meho Omeroviþ predsjednik novoosnovanog odbora politike ne poduzimaju mjere kako bi ovi ljudi nakon iseljavanja imali uvjete potrebne za integraciju u lokalnu zajednicu», kaže se u izvješću Zaštitnika građana. On je istakao da je dao preporuke nadležnim organima javne vlasti u vezi s integracijom Roma raseljenih iz neformalnih naselja i očekuje njihovu punu primenu. Posebno je važno da se provede preporuka upućena nadležnom Ministarstvu da odredi način na koji će se provoditi iseljenja iz neformalnih naselja, kako bi se izbjegle situacije da se građani iseljavaju bez najave i uvažavanja njihovog dostojanstva i zaštite ljudskih prava, navodi se u izvještaju. Šerutnipaski vaš manušikane thaj minoritetenge hakaja Angluni buti e Šerutnipaski vaš manušikane thaj minoritetenge hakaja, thaj jekha jekh polia ka ovol pučipe civilno arakhibasko ani Vojvodina, formirime sebepi čoribe sar vakardo kerena o Roma. Arakhibe ka ovol olen baro riziko, mothavela prezidento Šerutnipasko Meho Omerović. Parlamenti Srbiako angluno drom ka ovol ole Šerutnipe savo ka arakhol manušikane thaj minoritetenge hakaja, numa ini jekha jekh polia. Dešuefta džene Šerutnipaske manglape te dikhen kanuni savea lačharenape manušikane thaj minoritetenge hakaja, te dikhol olesko realizuibe thaj te ovol vakardo ano parlamenti te sine kaj avela dži bipaćavibe manušikane hakajengo. Jekh e anglune situacienda sava šerutnipe adikargjape siton civilno arakhibe ani Vojvodina. Arakhibasko e dizutnengo Srbiako mothavela kotar nakhlokurkesko biadekvatno evakuišibe e Romengo kotar thana privato firma «Borac» ano Novi Beograd thaj kotar biphardi «Strategia vaš barjaripe pašljoibe e Romengo» thaj akciono plani vaš olako realizuibe. Arakhibasko e dizutnengo vakargja kaj butipa evakuišime Romengo već evakuišime jekh drom kotar biformalno bešipask thana thaj kaj lafi kotar dizutne save bičhalde ano lokalno kokorodirekcie ano save siolen registruimo bešipe thaj anos ave manglape te pheren hakaja planirime «Stretegia». «Ano pharipe, lokalno kokorodirekcia, a ni djevaptuno Minsitribe bukjako thaj ROMANO ÿAýIPE ÿ ý ROMSKA ISTINA socialno politikako na lena napja sebepi akala džene palo evakuišibe te ovol olen manglini integracia ani lokalno khupatni», vakargja ano mothovdipe Arakhibasko e dizutnengo. Ov phenga kaj denga turvinutnipe e djevaptune organenge publikaka thagarutnake ani relacie e integracia Romengi evakuišime kotar biformalno bešipaske thana thaj adžukarela olengo pherdo realizuibe. Ulavde semno te realizuinolpe turvinutnipe savo dendo kotar djevaptuno Ministribe te kerenpe formeano save ka oven evakuišime dizune kotar biformalno bešipaske thana, sebepi ta na oven situacie o dizutne te evakuišinenpe bi angle gatisaripa thaj vakeriba thaj arakhiba olenge hakajengo, vakardo ano mothvdipe. 41 REAGIRANJA REAGIRANJA 42 Savjet Europe i zaštita ljudskih prava Zaštita i unapreāivanje ljudskih prava je od osnovne važnosti za ulogu Savjeta Europe. Sa sjedištem u Strazbouru, Francuska, savjet radi na razvijanju zajedniĀkih mjera za savladavanje problema s kojima se suoĀava društvo u zemljama Ālanicama S avjet Europe, prva europska organizacija, rođena je u Londonu četiri godine poslije Ujedinjenih naroda, u svibnju 1949. godine, na ruševinama barbarskih djela drugog svjetskog rata. Politička volja država osnivača da ostvare jedinstvo članica trebalo se usredotočiti na napore da ,,brane i unapređuju svoje zajedničke ideale i načela i poboljšaju društveni i ekonomski napredak”. Statut Organizacije izričito se zasniva na poštovanju ljudskih prava i vladavini prava. Ovo podrazumjeva zaštitu Bajram Haliti, diplomirani pravnik i unapređivanje dostojanstva i sloboda pojedinaca u okvirima prava, koja se mora neprekidno jačati. Statut ide dalje: predviđa da svako ozbiljno kršenje ljudskih prava od strane država članica predstavlja osnovu za njihovo suspendiranje ili isključenje. Povijesni korak učinjen je već 1948. godine Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, koja proklamira univerzalnost i nedeljivost ljudskih prava. Savjet Europe, sa svoje strane, pokazao je svoju privrženost ljudskim pravima usvajajući 1950. Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Od tada je ratifikacija ove konvencije postala uvijet za članstvo u Organizaciji. Godine 1961. usljedila je Europska socijalna povelja kao pandan Konvenciji na polju ekonomskih i socijalnih prava. Prijem u članstvo za učvršćivanje demokracije, izazov je zbog kojeg je Savjet Europe udvostručio napore kako bi na njega odgovorio. Kao istinski sveeuropska organizacija, 2001. godine ima 43 države članice i ostaje otvorena za nove sve dok one zadovoljavaju uvjete da su demokratske države. Na polju ljudskih prava rad Savjeta Europe - svojim konvencijama ili na druge načine podrazumeva: • zaštitu građanskih i političkih prava putem mehanizama pojedinačnih žalbi, pri čemu zbog navodnih povreda može pokreniti istraga pred Europskim sudom za ljudska prava • zaštitu socijalnih i ekonomskih prava putem mehanizama Eurospke socijalne povelje • zaštitu osoba lišenih slobode putem sistema posjeta od strane Europskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovečnog ili ponižavajučeg postupanja ili kažnjavanja • zaštitu prava nacionalnih manjina putem Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina • ostavrenje jednakosti žena i muškaraca (Nadzorni komitet za jednakost žena i muškaraca) • borba protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije • širenje slobode izražavanja i informiranja u medijima, slobodnu razmjenu ideja i prekograničeno komuniciranje Okvirna konvencija Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Europe predstavlja prvi pravno obavezujući dokument posvećen zaštiti nacionalnih manjina u cjelini, ali su njene odredROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA be uglavnom programskog tipa i njihovo konkretno provođenje povjerava se nacionalnim zakonodavstvima. Okvirna konvencija, koja je stupila na snagu 1998. godine, prvi je sporazum čiji je cilj zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina, problem koji je, na žalost, danas uvelike prisutan. Od pada komunističkog režima, etničke napetosti na europskom su kontinentu ponovno iznjele na površinu napetosti, često pračene nasiljem, a ponekad čak dobijajući oblik oružanog sukoba, posebno u bivšoj Jugoslaviji. Zaštita nacionalnih manjina je suštinska za stabilnost, demokratsku sigurnost i mir na kontinentu. Zasnovana na ovom principu. Okvirna konvencija teži da zajemči pripadnicima manjina potpunu i stvarnu jednakost-zajedno s uslovima koji će im dopustiti da izražavaju, sačuvaju i razviju svoj identitet u kontekstu poštovanja vladavine prava, teritorijalnog identiteta i nacionalog suvereniteta. Neki od principa sadržanih u Okvirnoj konvenciji: • Nediskriminacija • Unapredjivanje stvarne jednakosti izmedju nacionalnih manjina i većinskog stanovništva • Unapredjivanje uslova koji su potrebni za očuvanje i razvoj kulture nacionalnih manjina kao i za očuvanje i razvoj kulture nacionalnih manjina kao i za očuvanje njihove vere, jezika i tradicija. ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA • Sloboda okupljanja, udruživanja, izražavnja, misli, savesti i veroispovesti • Pristup medijima i pravo na primanje i emitiranje programa • Sloboda obrazovanja • Prekogranični kontakti i suradnja • Učestvovanje u ekonomskom, kulturnom i društvenom životu Prema Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina svaki pripadnik nacionalne manjine ima pravo slobodno birati da se prema njemu ophode ili ne ophode kao takvom i ne smije doći u nepovoljan položaj zbog takvog opredeljenja ili uživanja prava vezanih za to opredjeljenje. Strane ugovornice po Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina preuzimaju obavezu da pripadnicima nacionalnih manjina jamče ravnopravnost pred zakonom i jednaku zakonsku zaštitu. U tom smislu, zabranjuje se bilo kakva diskriminacija na osnovi pripadnosti nacionalnoj manjini. Ne zadovoljavajuće stanje manjina u mnogim sferama njihova privatnog, društvenog, ekonomskog i javnog života često se obrazlažu kršenjem ljudskih prava zagarantiranih mnoštvom međunarodnih povelja, deklaracija, konvencija i ukorijenjenim nacionalnim ustavima europskih zemalja. Uprkos tome stanje manjina, u koje spada i zajednice Roma, smatra se ugroženim u mnogim europskim zemljama, bez obzira na činjenicu da su njihove zemlje potpisnice međuna- 43 44 REAGIRANJA REAGIRANJA rodnih dokumenata koji se odnose na stanje manjina. Odgovornost zemalja potpisnica i njihovih ustava za manjine smatra se ogromnom. Suočeni sa stanjem Roma u raznim jugoistočnim društvima, nevladine organizacije koje se bave i radom i brigom o Romima imaju povoda za kritiku. Ugroženost manjina nerjetko je posljedica nedopustivog nepoštovanja ljudskih prava, što se posebno odnosi na romsku zajednicu. Nameće se pitanje, da li razlog za takvo ponašanje spram manjina, u prvom redu s Romima, zaista leži u nedovoljnom poštovanju ljudskih prava. Ljudska prava, utvrđena međunarodnim i nacionalnim zakonima izraz su raznih osnovnih zahtjeva ljudskih bića da budu pošteđena od ograničavanja ili povreda od strane države ili javnosti prilikom obavljanja građanskih ili privatnih aktivnosti u raznim oblastima javnog ili privatnog života. Ljudska prava imaju za cilj omogućiti razne slobode koje su ljudima potrebne za ostvarivanje svojih želja, sposob- nosti i mogućnosti. Na osnovu ovih karakteristika kao i individualnih sposobnosti i mogućnosti ljudskih prava garantiraju ove slobode koje i pojedinci grupe upražnjavaju putem svojih radnji, u svom osobnom ili javnom okruženju u kojem žive ili žele živjeti. Ljudska prava imaju pravnu zaštitnu ulogu, tj. da štite od posebnog ili neposrednog zbrinjavanja države, bilo ono namjerno ili nenamjerno, putem zabrana, aktaelnih ograničenja ili prekršaja, a sadrže element kršenja ili prijetnju kršenja njihovih ljudskih prava. Ako se dublje pozabavimo ovim pitanjem, videt ćemo kako su ove zaštitne funkcije pojedinačnih ljudskih prava zaista samo zaštitne, tj. zamišljene su da spreče nezakonite radnje države usmerene protiv života, slobode i sigurnosti, privatnog i obiteljskog života, da spriječe mučenje, degradirajuće i ponižavajuće ponašanje, zabrane državne mjere uperene protiv slobode izražavanja i mišljenja, opredijeljenja i vjeroispovjesti kao i slobode mirnog okupljanja i udruživanja. U pogledu životnih uslova manjina, pogotovu Roma, ova brojna zagarantirana ljudska prava ne štite ih od nepriznavanja i zanemarivanja, s aspekta države ili javnosti to ne čine ni državna administracija ni zakonodavstvo. Razlog leži u preventivnom tj. negativnom karakteru ljudskih prava, što dovodi do zlouporabe od strabe državne vlasti. Ta prava ne obavezuju države potpisnice da djeluju pozitivno odnosno da uspostave socijalna i politička pravila koja bi omogućila njihovim građanima da ostvaruju i uživaju u svim slobodama koje se smatraju standardnim vrednostima kojima teži ljudsko društvo. Postoje neka manjinska prava na osnovu kojih manjine mogu ostvariti pravo živjeti svojim posebnim životnim stilom. Vlasti i to treba podržavati. Međutim, takve se koncesije odnose samo na neke specijalne manjine. S druge strane legalna podrška manjinama da živi normalnim načinom života u zemljama svog državljanstva, kao izbjeglice ili s boravkom ,,trpljenja” nije predmet ljudskih prava. Oni su samo zaštičeni nekom nedefiniranom klauzulom o ne-diskriminaciji. I ta nediskriminacija je samo preventiva, nikako podrška u smislu da se pozitivno potiče od strane države ili javnosti njihove domovine. Iz toga proizlazi kako ljudska prava ne mogu poslužiti kao zakonska osnova za stvaranje sveobuhvatnog okvira zakonodavnih ili administrativnih mjera za usaglašavanje životnog standarda ili u najmanju ruku da poboljšaju životne uvijete manjina. Oni ne zadovoljavaju potrebe i opravdane zahtjeve Roma. Nacionalni ustavni i administrativni sudovi, pa čak i Europski sud za ljudska prava, površno tumače ljudska prava. Ona bi u svojoj punoj implementaciji značila da se manjine podignu na takav nivo da postignu optimalne životne standarde. Član 14. Konvencije štiti od diskriminacije ,,po bilo kojoj osnovi, na primjer spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovest, političko ili drugo opredeljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, siromaštvo, rođenje ili neki drugi status” u vezi s pravima zaštićenim Konvencijom i njenim protokolima. Dok su se ove osnove za nediskriminaciju često i uspešno koristile pred Sudom u raznim situacijama, jer ne pruža zaštitu protiv diskriminacije izvan onih prava koja su zaštićena Konvencijom i njenim protokolima. Standarde jednakosti trebaju uživati manjine isto kao i veþina Standardne jednakosti, koje uživa većinski narod u jednoj državi, treba da uživaju i manjine. Taj se cilj može postići samo nacionalnim zakonima i socijalnim merama uz postojanje jake političke volje i ozbiljnom implementacijom zaključaka. Najpre se treba pozabaviti lokalnim nivoom i lokacijama koje čine životni prostor manjina, upravo se tu moraju preduzeti prvi koraci jer je tu verovatnoća uspeha najrealnija. Pridobijanje lokalne vlasti za saradnju je pravi pristup, pored saradnje sa državnim vlastima. ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA Lokalne vlasti su prihvatanjem glavne evropske struje uspotavile lokalnu samoupravu. Najvažnije je da Jugositočna Europa prizna nove zakonske mogućnosti i politiku bavljenja manjinskim pitanjima, posebice Roma, i da donesu zaključke u vezi s rezultatima jedinica samouprave u korist romske manjine, njihovih individua i udruženja, nevladinih organizacija i lokalnih vlasti. Međunarodni zakonski standardi zaštite nacionalnih manjina se prije svega tiču ljudskih prava. Trebalo bi napomenuti kako je ,,planirana perspektiva razmatranja” problem zaštite nacionalnih manjina dokazani preduvijet za djelotvornu politiku zaštite ljudskih prava. Ovo je ,,državna perspektiva”. Istaknuo bih kako je međunarodna pravna nauka indirektno ukazala na suštinski značaj ovog predmeta kada je vođena debata o kolektivnoj naspram individualnoj prirodi manjinskog prava i problema njegovog definiranja, koji se u osnovi odnosi na implementaciju člana 27 Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih prava. Uspješna politika ljudskih prava odnosi se na manjinski problem u datoj zemlji samo ako manjine učestvuju u jednom demokratskom konsenzusu, tj. ako oni prihvaćaju državu kao zakonodavnu, a to bi, za posledicu imalo jedno djelotvorno demokratsko riješenje manjinskog problema samo ako se postavi i dobije adekvatan odgovor na osjetljivo pitanje -,, Čija je država?”. Drugim riječima: demokratsko riješenje manjinskog problema nije ostvarivo ako je multietničko društvo organizirano kao mono-etnička država etničkog većinskog naroda dok su svi ,,drugi” ,,dobrodošli gosti sve dok se pristojno ponašaju i poštuju gostoprimstvo državotvornog naroda!” U takvim slučajevima, država ispoljava neku vrstu ,, samoodbrambenog instikta /sindroma” prema ,,svojim” manjinama, zvanično ih proglašavajući za jednake, dok ih u praksi tretira kao ,,stalno potencijalnu prijetnju položaju države”. To je osnovni razlog koji objašnjava zašto nema mjesta za ustavnu stabilnost za implmentaciju međunarodnih standarda zaštite naROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA cionalnih manjina. Drugim riječima, ustvana zaštita manjinskih prava ne može biti valjana budući da temeljna osnova-lojalnost zajedničkoj državi ne postoji. Samo integrirana multietnička i multikulturalna Jugoistočna Europa može donjeti demokratski Ustav Jugositočne Europe. To znači da etnocentrički princip većinskog etničkog naroda kao pouvoir conconstitutante (legitimna osnova za pokretanje postupka donošenja ustava) mora se napusti kako bi se isprobao novi tip građanskog koncepta koji bi se oslanjao na ustavni plan za demokratsku integraciju etničkih i kulturnih ,,drugosti” na ustavnom, državotvornom nivou. Kako? Nužno je da ustav stvori takvu situaciju u kojoj, s ustavne točke gledišta, nema većinskog naroda i manjina, već svaka etnička grupa može sebe naći na različitom nivou vladanja u odgovarajućem položaju većinskog ili manjinskog naroda. Zalažem se da međunarodni standardi zaštite ljudskih prava, uključujući manjinska prava, budu inkorporirana u Ustavni zakon Zemalja Jugoistočne Europe. Kao prvo, zaštita ljudskih prava koja proizilaze iz opće prihvaćenih pravila međunarodnog zakona ili iz sporazuma koji su na snazi u zemljama Jugositočne Evrope trebaju se prihvatiti kao ustavom zaštićena prava. Kao drugo, ustavom zaštićena ljudska prava trebaju se tumačiti ,,u skladu s međunarodnim garancijama ljudskih prava koja su na snazi”, prije svega s Međunarodnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim sporazumima. Pored toga, interpretacija odredbi o ljudskim pravima uzima u razmatranje praksu međunarodnih tijela koja nadziru njihovu implementaciju. Ovo će biti od posebnog značaja za Europski sud ljudskih prava kada zemlje bivše Jugoslavije postanu članica Europe. U svjetlu međunarodno priznate potrebe da manjine imaju svoj glas u političkom životu zemlje postoji izlaz iz ,,dugovječnog začaranog kruga” manjinskog statusa: ,,ukinuti” stalni odnos između većine-manjine i transformisati ga u skladu s raznim nivoima upravljanja. 45 46 ROMSKA BAŠTINA ROMSKA BAŠTINA Legenda o kovanju ÿavala R omi su prepoznatljivi po kovačkom zanatu. Zanimljivo je da je u percepciji naroda, i europskih i indijskih prema tom zanatu prisutan prezir i gnušanje. Taj se zanat doživljava đavolskim radom, infernalnim i prljavim. Uz taj zanat vezana je zanimljiva legenda o Romima. “Kad je Jošua ben Miriam (Isus) predan tamničarima da ga pribiju na križ, dva su rimska vojnika dobila dužnost da kupe četiri čavla te u tu svrhu dobiše 80 krajcara. Polovicu novca vojnici zapiju u krčmi. Kasnije s 40 krajcara odu do kovača židova te ga zatraže da iskuje četiri čavla za raspeće Jošue ben Miriama. Kovač se tome usprotivio te mu Rimljani zapališe bradu i probodoše ga kopljima. Tad odu do drugog židovskog kovača te mu dadoše isti zadatak. Kad mu rekoše koja je svrha čavala, čovjek stane. Tad se začu glas ubijenog kovača koji je molio drugog kovača da ne iskuje čavle. Ovaj ga posluša. Rimljani začuše glas i uplašiše se, ali ih to pijane, kakvi su bili, ne spriječi da ubiju i drugog kovača. Zatim oni odlaze izvan zidina Jeruzalema te tamo sreću Roma koji je upravo pred šatorom namještao nakovanj. Ponudiše mu 40 krajcara te mu rekoše da iskuje četiri čavla. Rom je novac strpao u džep te krenuo s poslom. Kad je iskovao treći te počeo kovati četvrti čavao, Rimljani rekoše: ’S tim čemo čavlima pribiti Jošuu ben Miriama.’ Tad se začuše drhtavi glasovi upozorenja Romu da ne kuje četvrti čavao. Vojnici se prestrašiše i pobjegoše. Zadovoljan što je dobio novce, Rom nastavi kovati čavao. Zatim počeka da se čavao ohladi. Nali na njega vode, ali čavao ostade usijan, kao živo i krvavo tijelo. Koliko je god nalijevao vode na nj, čavao je i dalje ostajao usijan. U crnoj noći čavao svojim svijetlom obasjavaše veliku površinu pustinje. Rom užasnut natovari svoj šator na magarca te pobježe. ROMANO ÿAýIPE Kud god Rom otputovao, usijani čavao ga je uvijek pratio. Taj se čavao uvijek pojavljuje pred šatorima potomaka čovjeka koji je iskovao čavle za Isusa. Kad se pojavi, tad Romi bježe. Zbog toga Romi stalno bježe. I zbog toga je Isus pribijen s tri čavla. Četvrti čavao luta s jednog kraja svijeta na drugi.” (Clébert, 1967.) Ta se legenda odnosi na Rome kao kovače i izdajice Isusa Krista. Motiv izdaje Krista nametnut od strane drugih naroda. Taj grijeh izdaje Krista nametnut je kako Romima tako i židovima – židovi su ga dali razapeti, a Romi za raspeše čavle skovali. Unatoč tome ta je legenda ukorijenjena u romsku predaju, a spomen četvrtog čavla kod Roma izaziva strah. Motiv četvrtog čavla može se tumačiti kao podsvjesno usađena krivnja od koje oni bježe. Četvrti element kod Junga predstavlja sjenu, moralno neprihvatljive sadržaje. Četvrta figura je uvijek tamna i numinozna – uz tri Marije ide crna Sara, uz kršćansko trojstvo Antikrist, uz tri dobre vile iz "Pepeljuge" ide četvrta, zla. Četvrta funkcija je uvijek nadopuna prvim trima koje tvore cjelinu iz koje su neki sadržaji izbačeni. Najčešće su tri funkcije "svijetle", a četvrta "tamna". Ovdje je uz tri crna čavla četvrti – svjetleći, možda zato što Romi po zapadnjačkoj percepciji pripadaju svijetu izvrnutih vrijednosti, "svijetu tamnih stranaca". Također je prisutan i motiv vječnog lutalaštva koji Durand naziva motivom infernalnog trčanja kao imaginacijom nezaustavljivog tijeka vremena. On se može na vrlo sličan način, pronaći i u drugim njihovim legendama. Jedna nam kazuje da su Romi kao trgovci konjima lijepo primljeni u jednoj zemlji, pa su se u njoj naselili i počeli mirno živjeti – ali osvajač ih je otjerao iz nje. Nakon toga se oni više nigdje ne zaustavljaju, već neprestano trče. (Đurić, 1987.) ROMSKA ISTINA AUTOR: Šemso Avdić ROMI OD ROĈENJA DO SMRTI Kutak þaÿave þerge obasja dokrajüena voštena svijeüa dok sam napuštao utrobu majke. Pusta me raskršüa uþvrstiše, okovaše ciganskom sudbinom, i takvu mi dušu podariše. ROM KATAR BIJANDIPE ĈI MERIPE Sin sam vjetra dima i tuge majka me iz hladne vode, u naruþje uze sve mi uzeti mogu i smaragde i brilijante al’, nemogu þergu sudbinu ni moje suze. ýhavoxo sem bahvaljako, the e thuveko o šudro paj, ande angali lijama goleüe sa šaj te len mandar, a nahi mi cahra te me asva. Tamo gdje je tabor blagosloveni vatrom obasjan uz plaþ violine samo mogu pronaüi sebe, za tebe Banja Luko ljepotice moja Romima i smrt bi slatka bila Samo da postanu dio tebe. Okoring e jag maškar e cahre nek phabol kote man me šaj te arakhav Banjaluko šukarije tu san mo ternipe ni o meripe pharo ni avola, te avav ande tute. An cahra o þoško zasjajisarda e cikni voskoüi memeli, kana mi dej bijandama the gasavo ÿi xomeko dijama. LOBODE TVENE S S P O S I ROBOV vodu, jezersku u iü þ n e kam a se šire, Ako baciš i krugovi poþnu d i, n d koncentriþ odi kad ciganka ro ire. g m o e d n štu uz isto se djeca ma i njoj tako , vi ih vode o, te u p tu e ij sv o ok Po cijelom a dugim, plaþe crn red njima p m za lutanji ima daju, bazene o. k d o a b k u d ši dvore lgija u du ta s o n ih ubija daljine; pe sanjaju nebo, trava lo k s a d a ga, Oþi k njima þer bode; zakletva je obovi sopstvene slo ava. p r Cigani su od njih sanjalica s m o k a i u sv ROMANO ÿAýIPE ROBUJRA KORKOX E PEýE Te þhudija n e krugujr o bar, an jezersko a len te š paj irin gadija hi kana i e R pe om ande late e þhavoxe ni bijanol len te uzn emirimpe Po sasto th . e m d r o ma iÿaren pala phirip le e dvorcujra lungo, rovol kali n jak, te den len mudarol le , n o korko bazenujra anglal xipe, ano ÿi. Jakha kan a phande n, suno d sovli hi le ik n Xoma hi r ÿe, cahra, oblako hen an duripe, e þar obujra ko rk sa i jek le ndar ando oxe peüe suno sove l. ROMSKA ISTINA 47 ISSN 1845-6413 ROMANO ÿAýIPE ROMSKA ISTINA
© Copyright 2024 Paperzz
