Broji / Broj 47 ● Berš / Godina XVII. ● Zagreb , jánuari / siječanj 2013. Romska istina Batalo nevo 2013. berš Sretna nova 2013. godina Happy New Year 2013 Sadržaj Stanovnici Kampa na Koniku cvokoću i maštaju o peći i struji . . . 26 Aktivnosti Udruge Roma grada Zagreba i zagrebačke županije u 2012. . . . . . . . . . . . . . Lacho dzives, mangle rajalen, . . . . . . . . . . . . . . 10th December - UN Human Rights Day Statement . Dan ljudskih prava nacionalnih manjina – romske nacionalne manjine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 . . . . . . . . . 10 . . . . . . . . . 11 . . . . . . . . . 12 Učenje iz prošlosti; Romski Holokaust . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Vakere li tu Rromane? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Romi nisu ničija ikebana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Human right days – Roma national minority human right days . Romi Slavonskog Broda nezadovoljni imenovanjima . . . . . . . . PRITUŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Romi odbili razgovor s Kajtazijem . . . . . . . . . . . . . . . . . . Brodski Romi će na prosvjed u Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . Obavijest: o registriranoj Nacionalnoj koordinaciji Roma . . . . . . Magazin Romano Čaćipe u cijelosti Vam prenosi dopis g. Ibrahima Gušanija predsjednika ŽVRNM-BPŽ poslan saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju . . . . . . . . . . . . . . . . Pozivnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Hoću, mogu, mijenjam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Azil - najveći problem Roma u Europi . . . . . . . . . . . . . . . Božićni i novogodišnji paketi obradovali brojne mališane . . . . . . . . . . . . 13 . 14 . 15 . 17 . 18 . 19 . . . . . . 20 . 22 . 23 . 23 . 24 Izabran novi predsjednik Koalicije romskih nevladinih organizacija . . 35 Alosardo prezidiumi romane organizaciengo anglunipe . . . . . . . . . 35 Protest Romkinja i Egipćanki: STOP nasilnim brakovima . . . . . . . . 36 Romi i Egipćani žele pozitivne promjene . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Romi su došli u Europu 500 godina ranije nego što se mislilo . . . 38 Romany Were European 500 Years Earlier Than Previously Thought . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Mjere za unapređivanje i uporabu Romskog jezika u javnom životu . 40 I priroda e oralno narodno literakoro . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: UMRH@zg.t-com.hr • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Sretna i uspješna Nova godina 2013. p oštovani čitatelji magazina Romano Čaćipe. Iza nas je jedna gospodarski teška godina u kojoj smo zaključili da je pred nama teško razdoblje gospodarskih prilagođavanja, velike nezaposlenosti, rezanja socijalnih prava i općenito, razdoblje strukturalnih reformi društva čiji smo članovi. Pred nama jest godina izazova, godina u kojoj naša domovina ulazi u Europsku Uniju ali u vrijeme kada sama Europska Unija boluje od ozbiljnih gospodarskih problema, a isti se odražavaju na svakodnevicu života ne samo građana nego i udruga građana, sustava socijalne skrbi i zaštite, sustava školovanja, mirovinskog osiguranja, općenito, sve na što smo navikli, sve što je sastavni dio naših života, dovedeno je pod upitnik. Obzirom da Romi u skladu sa mišljenjem Europske Unije spadaju u najranjivije skupine, dakle skupine građana koje su isključene iz tokova društva, slabih materijalnih mogućnosti, koji većinom žive u siromaštvu i ovisni su o socijalnim programima kako bi opstali, nas Rome događaji u Europi i događaji u Republici Hrvatskoj posebice zabrinjavaju. Krenimo redom o nekoliko tema koje smo obrađivali 2012. godine te koje se nastavljaju u godinama pred nama: Pitanje deklariranosti Roma Prilikom popisa stanovništva 2001. godine, izuzetno mali broj građana Republike Hrvatske se izrazio da pripadaju romskoj nacionalnoj manjini (deklariranje o nacionalnoj pripadnosti). Nedavno smo kao i svi drugi nakon 20 mjeseci čekanja zaprimili podatke od strane statističkog ureda RH u kojem je vidljivo da je na nedavnom popisu stanovništva, oko 17.000 osoba, građana RH izrazilo da pripadaju romskoj nacionalnoj manjini. Realne procjene OESS-a govore godinama da u Republici Hrvatskoj ima barem 40.000 Roma. Zašto je za Rome bitno da se deklariraju kao Romi? Razlog je vrlo jednostavan, naime u skladu sa statističkom brojkom o broju Roma, svim Romima se omogućavaju dodatna prava po Ustavu RH, ili u slučaju da je njihov broj mali, onda nemaju ta prava. Mi smo kao udruga tokom 2011. godine vrlo aktivno radili na deklariranju Roma, ne samo da smo organizirali cijeli postupak u suradnji s uredima RH zaduženih za to pitanje, nego smo okupljali, informirali i procesuirali zahtjeve o deklariranju kao Roma. Na žalost, sustav je takav da smo tijekom 2012. godine priROMANO ČAĆIPE Autor: Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije (www.umrh.hr) te član Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba mjetili da neke osobe koje su se 2011. deklarirale kao Romi, odjednom i bez njihovog znanja više nisu u evidenciji kao Romi. Isto znači da se susrećemo s birokratskim manipulacijama i greškama koje umanjuju našu deklariranu brojnost. Bitno je da se Romi opredjeljuju kao Romi zato jer to svim Romima daje bolje teoretske, a potom i praktične uvjete u svakodnevnom životu. Povreda ljudskih prava Tijekom 2012. godine bili smo svjedoci povećanog broja incidenata u kojima se spram Roma primjenjuje rasizam, netrpeljivost, a poneki incidenti dobili su i medijsku pozornost. Slučajevi kako što su Škabrnja i Zemunik došli su čak i na naslovne stranice dnevnih novina. Podsjetimo se, Romi legalno kupe i plate zemljište s ciljem da isto koriste za svoje namjere u skladu sa zakonima, no onda se dešava da na nivou lokalne zajednice, dakle Općine, pojave problemi koji nisu u skladu niti s Ustavom Republike Hrvatske, niti s poveljom o ljudskim pravima Ujedinjenih Naroda, niti s deklaracijama i politikama Europske Unije. Rome se protjeruje s vlastitog zemljišta samo zato jer lokalni stanovnici ne žele Rome u susjedstvu, pri tom koriste osobne veze, zakoni se tumače proizvoljno, pišu se kazne i šalje se policija. O istim incidentima zna međunarodna zajednica te svakako ne služi na čast našoj domovini da se početkom 21. stoROMSKA ISTINA 4 REAGIRANJA ljeća susrećemo s ovakim situacijama. Nadamo se kako će tih incidenata biti manje u dolazećoj godini, iako je trend nasilja, rasizma i mržnje u porastu. Podsjetimo, Romi sakupljaju sekundarnu sirovinu, dakle otpad. Dok domaće stanovništvo baca otpad gdje god im je volja, mimo zakona Republike Hrvatske te se onda u konačnici Rome optužuje da proizvode smeće i čine nered. A istina je drugačija, Romi su ti koji čiste nered i smeće iza onih koji ne poštuju zakone Republike Hrvatske. Ujedno, Romi kroz taj rad ostvaruju minimalne prihode od kojih nekako preživljavaju. Manipulacija Romima Još kao član vladinog povejrenstva za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome, u dva mandata (2003. do 2011), zajedno s drugim članovima povjeresntva obišli smo sve županije u našoj domovini te se osobno uvjerili o nepravilnostima i načinima manipulacije Romima. Konkretni primjeri su recimo novac dobiven od Europske Unije, a namijenjen Romima, koji je potrošen na projekte i plaće lokalne uprave, dok je Romima dan priključak na struju koji je izveden mimo pravilnika i zakona, dakle obična žica postavljena na kolce koja samo čeka da ubije neko dijete. Za isti priključak na struju koji je platila Europska Unija, lokalna zajednica je nabacila 90% više troškova koje su potrošili na same sebe, na automobile, domjenke i plaće. Znači, Romima se stalno manipulira, u medijima se govori o tobožnjim projektima, a u stvarnosti se Rome koristi kao podloga za uzimanje novaca. Na žalost, uvijek se nađe politički podobnih Roma, koji u ime vlastitih interesa, karijere i odličnih osobnih doho- daka, tobože skrbe o Romima. Istina je da su Romi i dalje siromašni, da romski aktivisti rade besplatno, tj, sami troše svoja sredstva na boljitak Roma, dok svako malo u medijima možemo čitati o tobožnjim romskim liderima koji se tobože bave romskim pitanjima. Žalosna je istina da mnogi odlično zarađuju na romskoj bijedi. Nije nam krivo da imamo romskog zastupnika u Saboru RH koji zastupa razne manjine pa i Rome, ali nas muči činjenica da isti zastupnik zapravo ne zna sva obećanja koja su nam data prethodnih 20 godina, sve aktivnosti i sve projekte koje smo pokretali, da bi većinom bili svjedoci vrlo dobro osmišljenih načina kako lokalna uprava namjerno i vrlo uspješno koristi Rome kao izgovor za dobivanje financiranja od strane Europske Unije i raznih fondacija, te se stvara dojam kako svih ovih godina nitko nije radio ništa po pitanju Roma. Stvarna istina je kako se punih 20 godina borimo s nepravdom. Stalno nam se obećava pomoć u rješavanju problema ali većinom smo svjedoci kako nam se kontinuirano manipulira. Pitanje školovanja Začudili smo se kada smo saznali kako više nije bitno dovršiti puno školovanje djece, naime mi 20 godina aktivno radimo na motivaciji roditelja i djece da pohađaju nastavu, da se osim nastave bave dodatnim sadržajima i na taj način postanu produktivni članovi zajednice. Sav taj trud, koji je samo u slučaju naše udruge rezultirao sa 160 mladih romkinja i roma koji su osim srednje škole položili i dodatne ispite, dobili dodatna zvanja kroz programe naše udruge, danas, u 2012. godini zapravo kaže da ovom društvu ne trebaju školovani mladi ljudi jer za njih ROMANO ČAĆIPE AĆIPE ROMSKA ISTINA ROM REAGIRANJA ionako nema zaposlenja. Kada razmislimo o svemu tome, dolazimo do zaključka da ono što se očekuje od svih nas jest da budemo nepismeni, nezaposleni i time, podobni za manipulaciju. Ujedno, se nas nepismene Rome koji sakupljamo sekundarnu sirovinu kažnjava u skladu sa zakonima. Dakle što se to nama događa? Onemogućava se Rome da uopće opstanu, znači da je na djelu jedna tiha politika koja valjda očekuje da Romi odu iz ove zemlje u potrazi za boljim uvjetima života negdje drugdje. vima po županijama. Čak je na isti projekat potrošeno nekoliko miliona kuna, naravno ne na Rome, ali u konačnici, isti kulturni centar nikada nije zaživio. Tokom 2012. godine dovršena je nova strategija za Rome u Republici Hrvatskoj, koja je u biti prepisana prethodna strategija, ali je u novoj verziji izbačen jedinstveni kulturni centar za Rome u Gradu Zagrebu. Dakle, vidljivo je da nas kroz vrijeme sve više marginaliziraju, dana obećanja se ne ispunjuju i svakih par godina se smanjuju i sama obećanja. Članstvo u Europskoj Uniji Legalizacija stambenih objekata 2013. konačno postajemo punopravna članica Europske Unije. Na tu temu su se svi građani ove zemlje naslušali zadnjih godina, kako je to dobro, kako će to pomoći svima, kao da nas čeka med i mlijeko. Međutim, istina je drugačija i izgleda da nas sve zajedno očekuje masovna nezaposlenost, rezanje građanskih i socijalnih prava, glad i bolest. Troško- Pred nama je legalizacija stambenih objekata, koja uključuje i obiteljske kuće ali i romska naselja. Tijekom izrade nove nacionalne strategije za Rome, naša je udruga vrlo aktivno, pismenim putem ali i prilikom javne rasprave, napomenula da Romi trebaju pomoć, dakle da ukoliko se ne vodi briga o specifičnosti većine Roma, koji nemaju od kuda platiti legalizaciju objekata, od kojih mnogi objekti trebaju biti legalizirani od strane države, a ne Roma. Naime imamo slučajeve gdje se Rome preseljavalo iz jednog dijela grada u drugi njegov dio, uz obećanje kako će status biti riješen. Svjedoci smo da u prvoj polovici 2013 godine slijedi cjelokupna legalizacija stambenih jedinica te se bojimo da će se desiti scenario o kojem smo upozoravali vlast. Dakle, Romi neće moći platiti nove namete i pristojbe, sustav će se praviti da je sve u redu te će kaznama pokušati od Roma izmusti novac koji Romi nemaju. U konačnici, prijeti serija deložacija koje nisu potrebne. O istoj porblematici smo informirali i Ured gradonačelnika Grada Zagreba. Do sada još nismo dočekali obećane mjere suradnje i pomoći po pitanju legalizacije stambenih objekata i naselja. vi života stalno rastu, svaki dan u javnim glasilima čitamo o organiziranom kriminalu, pronevjeri i pljački državne imovine, ali nikada još nismo pročitali da je uopće vraćen ukradeni novac, da su se ponovno otvorila radna mjesta koja su uništena. U takvom svjetlu događaja, možda za nas Rome postoji jedna prednost, koja jest da kao građani Europske Unije onda više ne spadamo pod razne vizne režime, dakle bit će nam lakše tražiti i nači posao negdje drugdje. Da li nas očekuje ikakav boljitak u Republici Hrvatskoj, danas je jako teško reći. Ne samo za Rome nego za sve građane Republike Hrvatske, skora budućnost je vrlo neizvjesna. Jedinstveni Kulturni Centar Roma u Gradu Zagrebu U nacionalnoj strategiji za Rome, izrađenoj 2003. godine, jasno je navedeno da je plan da se Romima omogući jedinstveni kulturni centar u Gradu Zagrebu s lokalnim kluboROMANO ČAĆIPE Problem opstanka romskih udruga U 2012. smo se osvjedočili da su romskim udrugama koje uistini djeluju, drastično smanjena sredstva iz proračuna. Istovremeno smo se osvjedočili da su ista ta sredstva dodijeljena anonimnim udrugama koje uopće ne djeluju. Istina jest da postoji jasna namjera da se romske udruge koje stvarno djeluju, dakle brinu o djeci, školuju mlade i na druge načine kroz dugogodišnje projekte vrlo aktivno djeluju na izgradnji civilnog društva namjerno onemogućava u radu. Vidjet ćemo kakva će biti 2013. godina i dali će romske udruge koje stvarno rade opstati, ili će se sav novac iz proračuna potrošiti na “stvaranje preduvjeta” nedokazanih i osim na papiru, nepostojećih udruga. Naravno, takve udruge koje ne rade, a primaju sredstva su politički podobne. ROMSKA ISTINA 5 REAGIRANJA 6 Aktivnosti Udruge Ro zagrebačke županije Prethodna 2012. godina je bila 19. godina aktivnog i predanog rada Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na samom početku našeg rada, bila su još ratna vremena i društvo je tek počelo s primjenom demokratskih ideja i načela, tako da su i naši konkretni projekti koji su postali dobro poznati i za koje smo dobili različita priznanja, trebali nekoliko godina da uistinu zažive. 2012. godina nas je podsjetila da ne mora biti ratno stanje, a da situacija u društvu može biti vrlo teška. Gospodarska kriza 2012. godine dramatično je srezala dostupna sredstva za rad romskih udruga, tako nam barem kažu. Istina je međutim da se tijekom 2012. godine gospodarska kriza koristila kao izgovor, kao opravdanje za drastično smanjenje financiranja onih romskih udruga koje već godinama uspješno pružaju besplatne programe za romsku populaciju u Republici Hrvatskoj na račun politički podobnih udruga koje izuzev ideja na papiru, koji su često preslikani od drugih aktivnih udruga, ne raspolažu ničime doli činjenicom da su politički podobni Romi. d akle, 2012-te godine bili smo vrlo aktivni te ovim putem dajemo izvješće čitateljima o našem radu: Aktivno sudjelovanje u izradi nacrta nove nacionalne strategija za uključenje Roma u tokove društva (inkluzija) pri čemu smo surađivali sa mjerodavnim institucijama i udrugama te smo posebice utjecali na detalj koji je bitan za građane općenito, a Rome posebice. Naime, u 2013. dolazi legalizacija naselja i stambenih objekata. Dobro poznavajući situaciju u kojoj živi većina Roma, pravodobno smo urgirali i ukazivali da većina romskih obitelji neće ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA moći platiti navedenu i predstojeću legalizaciju te da će automatizmom birokratskog sustava doći do ovrha, kazni i u konačnici deložacija, što je nepotrebno. Problem je prepoznat i vidjet ćemo, osvjedočit ćemo se u 2013. godini, koliko su socijalni partneri uistinu spremni i odlučni promjeniti odredbe iz Ustava RH, te raznih Europskih programa, po kojima Romi pripadaju u socijalno ranjivu skupinu te im stoga sustav i institucije trebaju biti od pomoći kako bi im se situacija poboljšala, a ne unazadila. Magazin Romano Čaćipe će tijeom 2013. budno motriti nad svim događajima koji se tiču Roma, a posebice po pitanju legalizacije stanovanja te ćemo redovito izvještavati naše čitatelje. Nastavak besplatnih programa namijenjenih djeci i mladima. Konkretno, PC Mala škola informatike koja pruža besplatne edukativne sadržaje za osnovnoškolce nastavila je s radom u 2012. godini, te smo u prethodnoj godini ponovno imali preko 70 osnovnoškolaca koji su besplatno koristili računalnu mrežu opremljenu kako edukativnim programima namijenjenim savladavanju školskog gradiva (Učilica 1 do 8) tako i popularnim računalnim igricama. Aktivnost je dobro poznata i po izjavama lokalne osnovne škole prema kojima, broj romske djece koja pohađa redovnu nastavu porastao čak za 30% od kada ova aktivnost djeluje. Nastavak ECDL edukacija i prekvalifikacije mladeži. Ova aktivnost započela je s radom 2005. godine, u organizaciji naše udruge. Profesionalni i certificirani predavači educiraju mlade romkinje i rome u vještinama rada na računalima te polaznici koji uspješno polože ispite nakon serije predavanja, osim međunarodno priznatog ECDL certifikata dobivaju i upis dodatnog zvanja u radnu knjižicu. Tijekom 2012. godine održali smo dva serijala ECDL edukacija te je 20-ak mladih Romkinja i Roma na taj način povećalo REAGIRANJA oma grada Zagreba i u 2012. svoje izglede za zapošljavanjem. Unatrag 7 godina, ovaj program uspješno je prekvalificirao preko 170 mladih Romkinja i Roma. Radionice na temu Demokracije, Ljudskih prava, Korištenja Demokratskih alata, komunikacije putem Interneta, korištenje računalnih alata i preventivne radionice namijenjene prevenciji uživanja u Drogama – kao i svake godine, Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije održala je čitav niz radionica koje su otvorene za sve zainteresirane građane. Pravna pomoć članovima udruge, u godini povećanog broja ovrha i sporova, udruga je kao i uvijek do sada bez naknade izašla u susret članovima te pomogla u rješavanju različitih sporova i administrativnih problema. Zapošljavanje mladih. U suradnji s Hrvatskim Zavodom za Zapošljavanje, tijekom 2012. godine nastavili smo sa suradnjom koja omogućava mladim osobama da steknu prva stvarna radna iskustva, dakle da imaju zaposlenje na određeni rok. Zajedno sa Klubom Mladeži Roma Hrvatske, tokom 2012. godine kroz ovaj program HZZa, na određeni rok je zaposleno 5 (petero) mladih romkinja i roma. Suradnja se nastavlja u slijedećoj, 2013. godini te smo zadovoljni suradnjom s HZZ-om. Međunarodna suradnja. Osim uhodane suradnje sa Europskom Komisijom u Strassbourgu, posebice ECRI-em, dakle uredom za borbu protiv rasizma i promociju ljudskih prava, udruga je tokom 2012. godine razvila suradnju ili pomogla u pronalaženju lokalnih partnera za suradnju s istovjetnim udrugama iz Austrije (2 puta) te Institucijama u Italiji (Sveučilište Rim). Na ovu temu su tokom ljeta 2012. emitirana 3 (tri) televizijska priloga na Austrijskoj državnoj televiziji o Romima u Hrvatskoj, suradnja Roma i lokalne uprave te potencijala surad- nje u sklopu Europskih projekata. Ovo je nastavak međunarodne suradnje s udrugama i obrazovnim institucijama diljem svijeta koji smo započeli prije 5 godina s ciljem da pokušamo u kreaciji okruženja koje može izaći na natječaje Europske Unije. Izlazak na natječaje Europske Unije. U skladu s pravilima raznih predpristupnih fondova Europske Unije, u partnerstvu s drugim udrugama i renomiranim institucijama – u 3 natječaja. Nažalost, realnost ovih Europskih natječaja je drugačija od reklamiranih izjava na televiziji, glavni problem je ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA slab interes lokalne zajednice da surađuje s udrugama u projektima koji su bitni za romsku zajednicu. Time se zapravo spriječava Rome u razvoju projekata koji su bitni ne samo za Rome. Reakcije na incidente bazirane na rasizmu i netrpeljivosti. 2012 godina nam je ujedno donjela nekoliko incidenata koji su dobili medijsku pozornost. Uvijek ista problematika, dakle u nekom kraju naše domovine, dolazi do problema poradi suživota Roma i većinskog stanovništva. Mi kao Udruga zaprimamo molbe za pomoć od strane Roma diljem naše domovine, 7 REAGIRANJA 8 Puna učionica na predavanju povodom Svjetskog dana AIDS-a. tako da je broj incidenata daleko veći od broja koji se prikazuje u javnim medijima. U tri navrata tijekom 2012. godine u suradnji s tijelima i institucijama Republike Hrvatske, pomogli smo u rješavanju problema, uključivo izlazak na teren i mirenje konfliktnih strana. Primjećujemo da je broj incidenata u kojima se Romima uskraćuju Ustavom RH zajamčena prava u porastu. Suradnja s raznim organizacijama civilnog društva (udruge građana) na nivou Republike Hrvatske, a u segmentu rada s mladima, edukacije mladih, promicanja vrijednosti civilnog društva i demokracije. Tijekom 2012. smo u preko 20-ak navrata sudjelovali u atkivnostima drugih civilnih partnera te svakom prilikom tražimo načine da aktiviramo mlade i da mladima pružimo dodatna znanja i iskustva s ciljem osnaživanja rada organizacija civilnog društva u izgradnji demokratskog društva. Suradnja s lokalnom zajednicom po svim dugogodišnjim i uvijek aktualnim pitanjima, stanovanja, socijalnih prava i skrbi, školovanja i zdrastvene skrbi na svim nivoima Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Riječ je o redovnim sastancima s predstavnicima lokalne uprave s ciljem praćenja stanja i aktualnosti od značaja za romsku zajednicu, od stanovanja, socijalnih prava do školovanja i zapošljavanja. Obilježavanje raznih praznika, komemoracija i ostalih događaja od značaja za romsku zajednicu. Počev od komemoracije žrtava holokausta do Đurđevdana. Isto uključuje zasebne programe u organizaciji udruge za članove i susjede do sudjelovanja u organiziranim događajima na nivou Grada, Županije i države. Suradnja s romskim udrugama u smislu stvaranja zajedničke platforme rada. Tijekom 2012. organizirali smo i sudjelovali u organiziranima susretima drugih romskih udruga u preko 10 navrata. Suradnja s Gradom Zagrebom u rješavanju problema povezanih s romskom populacijom u različitim gradskim četvrtima, posebice Dubravi i Pešćenici – Žitnjak. Pomoć u razvoju mladih Romkinja i Roma s kojima radimo godinama. Aktivno smo doprinjeli njihovom daljnjem usavršavanju kroz različite radionice i seminare, što mladima daje dodatna znanja i iskustva koja mogu upisati u svoj životopis kada traže novo zaposlenje ili prvo zaposlenje. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA RO R OM OM ISTINA Aktivno traženje međunarodnih i regionalnih stipednija za mlade romkinje i rome. Izlazak na preko 60 natječaja za poptoru aktivnosti udruga. Moramo napomenuti kako su sredstva namijenjena radu udruga drastično smanjena. U 2012. godini, samo financiranje ovog magazina koji neprekidno izlazi već 19-tu godinu, smanjeno je u 2012. za 40%. Financiranje rada PC Male škole informatike je ispod nivoa troškova struje i komunalija, itd. Realno, s dokazanim projektima, potrebno je 30-40 puta napisati prijedlog, dakle ispuniti cjelokupnu natječajnu dokumentaciju koja je obilna, uz nju priložiti razne potvrde koje koštaju novaca, angažirati volontere i vanjske suradnike kako bi predani materijali bili kvalitetni i u skladu sa zahtjevima, kako bi u konačnici, ako i možda, ostvarili potporu u iznosu manjem od 20% stvarnih troškova dokazanih projekata. Nužno je napomenuti kako je u slučaju Roma, jasno da postoji selekcija između politički podobnih i nepodobnih, situacija je bitno lošija nego što je bila prije 10 godina. U 2012. godini bili smo svjedoci da se nepoznatim udrugama koje se većinom sastoje od jedne osobe, dodjeljuju velika sredstva za ostvarenje preduvjeta nečega (doslovno, u opravdanju financiranja, mimo zakonskih propisa, piše da se financira ostvarenje preduvjeta – to je rečenica koja se može drugačije prevesti kao “prodaja magle”). Istovremeno, ta ista sredstva oduzeta su romskim udrugama koje imaju stvarne rezultate: dječje vrtiće REAGIRANJA za Rome, dnevne boravke, pomoć u obrazovanju, pomoć u prekvalifikaciji i druge programe koji su bitni za svakodnevicu Roma, posebice djece i mladih. Priča oko predpristupnih fondova Europske Unije također se pokazala kao utopija, jer Europska Unija traži da lokalna zajednica sudjeluje u programima, što lokalna zajednica izbjegava, tj. bira one projekte koji su od koristi za lokalnu upravu (birokraciju), a romskoj zajednici se možda od cjelokupnog iznosa dodjeli nekih 10% koji su naravno nedostatni za ozbiljnije zahvate. Susreti sa izaslanstvima Europskih udruga koje se bave programima vezanim uz Rome. Primjerice uz prisustvo diplomate Austrijskog Veleposlanstva, primili smo u posjetu i dali kavlitetne podatke o potencijalu suradnje, Austrijskoj udruzi iz Graza koja aktivno radi na promoviranju projekta namijenjenog romima u ruralnim sredinama. Sudjelovanje u lokalnim događajima vezanim uz rad udruga, poput “Dan otvorenih vrata udruga” koji se u Lipnju 2012. bavio temom povezivanja udruga i građana te upoznavanjem građana o radu i ulozi koncepta udruga građana Sudjelovanje u preko 20 okruglih stolova, radionica i seminara održanih od strane različitih organizacija i udruga tijekom 2012. večinom vezana uz stanje ljudskih prava. Aktivno sudjelovanje naših mladih aktivista i volontera u edukativnim radionicama drugih udruga, a na temu informatike, primjerice, sudjelovanje u Treningu o infromiranju mladih, održanom u organizaciji Zajednice informativnih centara za mlade u Hrvatskoj. Kroz ovakve programe naši mladi aktivisti i volonteri povećavaju znanje i iskustvo potrebno u današnjem informatički povezanom tržištu rada. Tijekom 2012. konačno smo saznali i rezultate popisa stanovništva iz 2011. u kojem smo vrlo aktivno sudjelovali. Problematika Roma jest činjenica da se prilikom popisa stanovništva ne izražavaju kao Romi te je stoga statistički broj Roma u Republici Hrvatskoj vjerojatno 5x manji od stvarnog broja. To sa sobom nosi brojne posljedice za romsku zajednicu jer se na osnovu brojnosti stječu određena dodatna prava. Kroz rad i aktivnosti udruga, prilikom popisa stanovništva 2011-te godine, dva puta više građana izrazilo je pripadnost romskoj nacionalnoj manjini nego tijekom prethodnog popisa stanovništva iz 2001.godine. Međutim, brojka i dalje ne odražava stvarni broj Roma u Republici Hrvatskoj te unatoč napredku, moramo zaključiti kako još moramo dosta raditi na osvještenju Roma, te njihovoj edukaciji, da bi Romi razumjeli kako se u demokratskom društvu i u Ujedinjenoj Europi, ostvaruju prava nacionalnih manjina. Nastavak suradnje sa Zagrebačkom županijom, uključivo sudjelovanje u Međunarodnom danu ljudskih prava i Međunarodnom danu volontera u organizaciji Zagrebačke županije ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Nastavak suradnje sa Savjetom za nacionalne manjine RH, Vijećem za nacionalne manjine RH, Uredom za ljudska prava RH te drugih tijela državne uprave koja po definiciji imaju interes u tematikama vezanima za nacionalne manjine, a time i Rome. Sve navedene aktivnosti zasigurno nisu i jedine. Jednostavno, toliko toga ima u čemu aktivno sudjelujemo da nam nije moguće o svemu pisati jer smo prisiljeni ograničiti štampani prostor u skladu s mjerama štednje. Činjenica jest da smo 2012. kao i svih godina do sada, vrlo aktivno radili na promociji razvoja civilnog društva, društva u kojem se problemi rješavaju nenasilnim putem u skladu s pravilima demokracije te uz posebnu skrb oko ključnih pitanja vezanih za Rome – državljanstvo, stanovanje, zdravstvo, socijalne usluge, školovanje i zapošljavanje. Više o našim aktivnostima možete saznati putem Interneta, na našem web potalu www.umrh.hr na kojem se ujedno nalazi i elektronski arhiv svih naših izdanja magazina Romano Čaćipe. Pred nama je godina ulaska u Europsku uniju, godina štednje, godina nezaposlenosti, godina koja sa sobom nosi velike izazove za sve nas. Nadajmo se da ćemo kao udruge u suradnji s lokalnim institucijama i međunarodnim institucijama i Europskom unijom, pronaći različita radna rješenja koja će biti u skladu s interesom svih nas, a koji jest da živimo, radimo i stvaramo u jednom prosperitetnom društvu baziranom na demokratskim načelima u kojem se poštuju ljudska prava pojedinca i kao svih građana. 9 DOG D O G A ĐA JJII 10 DIVE MANUSSIKANE HAKAJENGO Lacho dzives, mangle rajalen, p eribnaja i sumnaleskiri ekonomija ko nakhle nekobor bersha, pachalape kaj gelo ko jek telutnipe tari jek linija, vaj relacija, kova dobisarda vi o pachaviba taro manushikane chachimata thaj slobode. O kontinuiteti taro nekobor decenijakoro lachhariba vaj dikhiba, rodiba pe mariba, basho te chinavipe i ekonomsko kriza hem te anel pe o mariba bashi jek dzivdipe majdur, avilo ki jek bibahtali situacija. Katar o sa kodola bariere thaj problemoja, o dive avdisutno vash o manushikane nijamija, acholo jek taro buthederendar, kola tane samo jek sar alarmi thaj vakerimos, glaso, basho importantnost thaj, jek chachipe mashkar amende, taro sa odoleske so sam diferentna, taro kolorito, tari chib, tari nacija, sar jek drom, sar jek chachimos, basho jek kedimaskoro barjariba taro manushipe. Ki esavki konstelacia, o Roma sar majbaro majnoriteti vaj minoriteti, ki Evropa pachalape kaj majbilacheste nakhena. Te ovel jek sigutni integracija, planirisardi butheder strategiengere dokumentencar ko lokalno, nacionalno, internacionalno nivelo, kote I tano vi huljena hem o responsabilitetoja taro butheder thema kola lena o procesi vashi dekada tari Romani inkluzija, o Roma i tane ko jek procesi kote arakhenape ko realiteto ki but but biphari phari thaj bilachi situacija. Chudime, blokirisarde, marde, taro majbare te phena barvale Evropakere thema, resenape bute nivelencar taro diskriminativna aktija ko procesija kote anelape kotar butheder Evropakere phuvja membroja vi phuvja aspirantija vash o membroja, a pobut i tane ko sakodiveskoro vakerimos kote barjaripe o bilachimos, o bimangipe, hem barjaripe ko vakerindo Anglikane o negativno vakerimos pe manusha thaj odova anela jek kriminalno aktija inspiririmi taro bimangipe, kana varekas na kames, tu prema oleste isi tut bare negativna dikhimata. I Makedonia, pe jek dar, pe jek bibah, nane cidimi taro sa odova. Iako bershencar sas vakerdi sar jek lacho egzamplo i Makedonija bashi integracija taro sa e Romengoro, amen bash akana, phenaja kaj i Makedonija lendi taro pritisko taro nekobor Evropakere phuvja, angja decizija te chinavi o pravo pe phiribe e manushengoro, te chinavi o pravo pe buthe Roma kompletno bizno nisave faktija, argumentija, kanuneskere, taro regulative taro Evropakoro nivelo sa odova lija sebepi te chinavipe gjaar vakerdo iraniba taro vizno rezjimi, so nane ki relacija e dokumentencar thaj e zakonencar taro EvropakoROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ro nivelo. O dive taro manushikane chachimata si numa samo jek alarmi, jek vakerimos, odoleske, kozom si importantno mashkar amende te hacharas amen, te pakja, ki jek relacija, ko jek drom, taro barjariba taro demokratikano procesi thaj o khedimos taro barjariba o manushipe. Odova i tano jek dive, odova I tano avdive. Vash o Roma ki avdisutni situacija trebela trishelushovardeshushov divesa tari realizacija thaj taro respekto taro manushikane chachimata. Trebela vi hachariba taro kodova kaj o respekto tari Romani khedin thaj kultura, trebela te ovel sako dive e bersheskoro. Kodoleske, but puterdeste kamava tumenge jek baro dikhimata andral tumendar, jek baro ileskoro pachimos thaj hacharimos, thaj pachava kaj avdisutno dive ka anel jek bahtariba ako na vi jek pozitivno energija pe respekto tar o manushikane chachimata. Kamava tumenge bahtalo dive pe manushikane chachimata. D OG OGA AĐA ĐA J I 10th December - UN Human Rights Day Statement w ith the decline of the world economy in the past few years, it looks like the respect of the human rights and freedom is also declining. The continuity of the decades long improvement was lost in the battle for dealing with the economic crises and with the struggle for survival. Because of these reasons, The Human Rights Day has remained as one of the few reminders of the importance of respecting the others and the differences, as a precondition for the evolution of the humanity. In this connotation, it looks as if the Roma, who are the largest minority in Europa, are having the worst time. Instead of an accelerated integration, foreseen with many strategic documents on local, national and international lev- el, including the obligations that some countries have undertaken with the process of the Decade of Roma inclusion, the Roma are facing with a significantly worsened situation. They have been persecuted even from the most developed west-European countries, facing a string of discriminative acts and procedures in many EU members and candidate countries, and they are often a target for hate speech and criminal acts inspired by hatred. Unfortunately, Macedonia is not an exception, although for many years it was taken as a good example for the integration of the Roma community. Namely, Macedonia, under the pressure of several EU countries, has decided to cut the right of movement of many Roma, completely groundless and unac- ceptable, in an effort to prevent the return of the visa regime. The Human Rights Day is just a reminder of how important the mutual understanding and respect is, in order to develop the democratic processes and the overall development of humanity. That is just one day. For the Roma, in the present situation, it needs 365 days of reminding. We need an understanding for the needs and accepting the Roma community and culture every day of the year. Therefore, by sincerely wishing for a consistency of a bigger patience and understanding, we would like to congratulate the Human Rights Day! Link: http://www.nationalromacentrum.org/en/news/un-humanrights-day-statement Sretan dan ljudskih prava Dive manussikane Dan ljudskih prava prilika je da svim ljudima Svi- hakajengo jeta, pripadnici jednoga naroda čija su ljudska prava gotovo najugroženija, u bilo kojem dijelu svijeta da žive, čestitaju ovaj veliki dan s željom i nadom u bolje sutra. Povod je ovo da Vam u ime predsjednika Europske romske unije g. Rajka Đurića kao i svoje ime, svima uputimo najsrdačnije čestitke uz iskrenu želju i nadu za ostvarenjem svih svoji prava. Sito ssansa savore manussenge ani lumia, dzzenge jekhe themeske kaske hakaja siton majbilacche, ano varesavo than e lumiako te djivdinen, bahteraka. Akava sito manglipe ano ava prezidentesko Evropaka Romana uniako Rajko Djuric thaj moro anav, savorenge da majbaro bahterdipe uzo manglipe savore pere hakaja te pheren. Dragoljub Acković Generalni sekretar Europske romske unije Dragoljub Ackovic Generalno sekretari Evropaka romana uniako. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 11 REAGIRANJA 12 Dan ljudskih prava nacionalnih manjina – romske nacionalne manjine u prosincu 2012. najavljen je i putem poštom i e-mailom poslanih poziva obavješteni su aktivisti raznih romskih udruga koje djeluju u Republici Hrvatskoj o održavanju sastanka “Dani ljudskih prava nacionalnih manjina – romske nacionalne manjine” s predstavnikom Europske Unije, g. Michel Guettom. Pozivi su uručeni diljem Hrvatske te su predstavnici raznih romskih udruga na vlastiti trošak doputovali u Zagreb na dogovoreni susret. Samo da bi prilikom sastanka shvatili da najavljeni povjerenik za ljudska prava iz Strassbourga, nije nazočan. Time se ponavlja stara priča po kojoj se Rome koristi kao naivnu publiku kako bi se opravdale plaće različitih zastupnika i djelatnika pri različitim programima koji se tobože bave bitnim pitanjima poput ljudskih prava. Godinama smo svjedoci kako se Rome koristi kao naivnu publiku s ciljem da prilikom raznih događanja koja se bave bitnim pitanjima, okupi auditorij, dakle publika. Ta publika su Romi koji se stvarno suočavaju s raznim problemima koji su egzistencijalne prirode ali i problemima koji diskvalificiraju Rome iz tokova društva bazirano na rasizmu, predrasudama i drugim razlozima zbog kojih se nekoga može onemogućiti da ostvari svoja zakonom zajamčeno pravo, da ne dobije zaposlenje, da bude isključen iz tokova društva i slično. Na papiru je lako napisati velike planove i ciljeve. Povijest je prepuna napisanih velikih i idealističkih obečanja ali u stvarnosti se ta obečanja ne provode. Romska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj naslušala se raznih obečanja, dijelom danih od strane lokalnih vlasti, a dijelom danih od strane međunarodnih institucija, uključivo različitih tijela Europske Unije. Iz godine u godinu, ponavljaju se ista obećanja, ponekad se plasiraju neka materijalna sredstva s kojima se može proizvesti nekakav konkretan rezultat koji se potom putem javnih medija, predstavlja kao veliko dostignuće. Istovremeno, oko 90% novčanih sredstava koja se dodjeljuju programima namiROMANO ČAĆIPE jenjenim Romima od strane Europske Unije, troše se na lokalne administratore i na lokalne seminare, radionice, domjenke, štampanje raznih brošura i priručnika, a svega 10% sredstava u konačnici nađe svoj put do samih Roma. Pitanje Roma je vrlo profitabilno za neke ljude. Bavit se problemima Roma je pitanje koje donosi materijalne prihode nekima, ali ne Romima. Istina, svako malo se nađe pokoji politički podoban Rom koji potom služi kao alibi. U zamjenu za osobne dobitke i karijeru, politički podobni Romi u medijima daju uvijek iste izjave – kako se svi jako trude i kako su problemi veliki, ali eto, traži se, radi se na rješenjima. Prava istina jest da se novčana sredstva namijenjena Romima iznad svega troše na osobne prihode, dodatke na plaće, naknade za sudjelovanje u raznim odborima koji se tobože bave Romima, domjenke, putne troškove i slično. Rezultat toga jest situacija u kojoj u medijima možemo čuti kako se na Rome troše velika novčana sredstva te onda većinski narod zaključi kako su Romi teret društva i da zašto se Romi žale kada tolika novčana sredstva idu baš njima, Romima. U stvarnosti, Romima se manipulira cijelo vrijeme. Romski aktivisti sami plaćaju svoje račune dok drugi zarađuju. ROMSKA ISTINA REAGIRANJA Human right days – Roma national minority human right days i n December of 2012 the Roma NGOs have been informed that a meeting will be held in Zagreb which will be attended by represetnatives of the European Union responsible for Human Rights and Roma national minority rights in particular. Eventually, Roma activists from all around Croatia paid their expenses and arrived in Zagreb just to learn that the announced representative of the European Union, Mr. Michel guetta, is not attending the meeting. Eventually, the whole episode reminded the Roma activists who came to Zagreb to attend an announced meeting that simply did not happen as advertised, that the Roma are a great public and are needed to fill the ranks of the audience, at their own expense. For years we witness this situation of being needed to act as a public at various events in the order to give creditworthiness to these same events. This needed public are the Roma who are facing the real hardships that are all of existential nature. On top of the existential questions that are a result of the exclusion of the Roma from the society, the Roma face the usual problems of racism, prejudice and other reasons that prevent the Roma from being included in the flows of the society, the workforce and otherwise, the exclusion of the Roma ROMANO ČAĆIPE from the position where they could claim their rights as guaranteed by law. It is easy to write bold objectives and plans on paper. History is full of great and idealistic promises written on paper but in reality these promises are not kept. The Roma national minority in the Republic of Croatia has listened to many promises, to a degree given to them by the local authorities but as well, promises given to the Roma by international institutions, including various bodies of the European Union. Year after year, the same promisses are being repeated, sometimes some financial means are projected towatds the Roma in the order to help create a visible result that is then exploited and advertsied by the means of television as a great accomplishment. Same time, about 90% of the financial means allocated to the Roma by the European Union are spent on local administrators, local seminars, food, workshops and printing of brochures while only about 10% of the financial means are really projected at the Roma. The Roma question is very profitable to some people since it provides for incomes and coverage of expenses, but these moneys do not reach the Roma. The truth be told, every now and then some politically suitable Roma are found who provide for creditworthiness of the whole affair. In return for personal incomes, benefits and career, the politically suitable Roma provide the media with announcements and statements that are always the same – how everyone is working hard and how the problems are great, thus everyone iss working on finding a solution to these problems. The real truth is that the moneys for the Roma are spent on salaries, bonuses for participation in various bodies that allegedly deal with Roma issues, travel expenses and seminars. As a result, we can hear in the media how immense moneys are spent on the Roma and the majority of the population considers the Roma to being beneficiaries of such funds. In reality, the Roma are being manipulated all the time. Roma activists pay their own bills, on their own. ROMSKA ISTINA 13 14 REAGIRANJA Romi Slavonskog Broda nezadovoljni imenovanjima Poštovani, ovim dopisom iskazujemo naše nezadovoljstvo nezakonitim imenovanjima osoba u Nacionalnom programu za Rome, Dekadi Roma kao i Akcijskom planu za Rome. U sva tri važna radna tijela izabrane su osobe izvan natječajne procedure i nisu upoznate s romskom problematikom u RH, a sve po prijedlogu saborskog zastupnika g.Veljka Kajtazija koji prema osobnom spisku predlaže ljude bez iskustva u nekakve radne grupe i povjerenstva. Mjerodavna su i legitimna tijela Vijeća romske nacionalne manjine, a ne koje kakvi miljenici g. Kajtazija koji nemaju dugogodišnjeg iskustva rada s Romima, a niti su sam njegovu pomoć oko problema u romskom naselju Slavonski Brod s g.Nenadom Nikolićem iz udruge Roma Inicijativa koja ne surađuje s Vijećima romske nacionalne manjine te diže pobunu u naselju i remeti javni rad Vijeća romske nacionalne manjine, a jedno od tih problema koje je stvorio oko realizacije i ishođenja legalizacije romskog naselja koja je u fazi rješavanja te g. Nikolić Nenad, Darko Nikolić i Jovanović Ostoja remete cjelokupni proces legaliziacije i stanovništvu daju netočne informacije prema kojima su oni pokrenuli i pokreču postupak legalizacije, a ne Vijeća romske nacionalne manjine. Štoviše lažno se predstavljaju kako su oni mjerodavni za to i za naselje jer je njih ovlastio saborski zastupnik g. Romano Čaćipe Vam u cijelosti prenosi Kajtazi. Na ovo se više nismo mogli oglušiti jer nastala je panika u nasedopis Vijeća romske nacionalne lju te smo zatražili pomoć kod samanjine grada Slavonskog Broda borskog zastupnika g. Kajtazija kao poslan početkom studenog na slijedeće i njegovu intervenciju. Na što nam je odgovorio kako on nikoga nije za adrese: Vlada RH; kabinet premijera ništa službeno ovlastio te da prihvag.Milanović; Sabor RH odbor za ljudska ća legitimnost vijeća ali ne surađuje s istim jer je u akcijskom planu deprava ; Ured za ljudska prava i prava setljeća Decade Roma imenovao nacionalnih manjina; Ministarstvo g.Nikolić Nenada što je i potvrdio s Uprave RH; Savjet za nacionalne 8 štambilja od nekih udruga Roma što je to suprotno kriteriju natječaja manjine RH; Pučki pravobranitelj RH koji nije niti objavljen. Vijeća su jedina legitimna tijela koja imaju priikad svojim radom doprinijeli romskoj zajednici. Takve oritet. Štoviše u Brodsko – Posavskoj županiji postoji osobe su u radnim tijelima bez natječaja i bez adekvat- registrirana Mreža Romskih udruga Hrvatske koja broji nog obrazovanja, što onemogučava razvoj i napredak 12 službenih romskih udruga iz tog razloga saborski Romske zajednice. zastupnik je potajno objavio popis osoba bez znanja Molimo da se žurno poduzmu sve zakonske mjere pro- MRUHSB koja nikome nije potvrdila štambiljem Brodtiv osobe koja nije vodila proces i natječaj za proved- ske županije, a Vlada RH ih je imenovala. bu ulaska i imenovanje osoba u radna tijela i skupine, a Molimo Vas da se o gore navedenom što je moguće pritako i u povjerenstvu za Rome. je očitujete i obavjestite nas jer ćemo u protivnom biti Tražimo da se odmah s dužnosti Vlade RH koja je ime- primorani obratiti se Europskoj komisiji u RH, a ako i novala te osobe razriješe imenovanja s dužnosti kao to ne bude dovoljno biti ćemo primorani obratiti se inčlanovi odbora u tijelu, članovi radnih skupina i povje- stitucijama Europske Unije kao i uredu za ljudska prava renstvu za Rome te da se raspiše novi natječaj kojim bi u Strasburu. se izabrali ljudi prema zadanim kriterijima i koji zado- Uz dužno poštovanje, unaprijed Vam se zahvaljujemo, voljavaju minimalne uvjete (kao što su SSS). Saborski te se iskreno nadamo kako ovaj dopis neće završiti u zastupnik se toga nije pridržavao već je donio vlastiti košu za smeće kao i prethodno poslani dopisi o kojima spisak s imenima i prezimenima. se nitko nadležan nije očitovao. Iz telefonskog razgovora dana 06.11.2012.g. 20:12 sati Predsjednik VRNMSB Predsjednik ŽVRNMBPŽ Robert Radić Ibrahim Gušani sa saborskim zastupnikom g.Veljkom Kajtazijem tražio ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA REAGIRANJA ROMANO ČAČIPE VAM U POTPUNOSTI PRENOSI PRITUŽBU VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA SLAVONSKOG BROD PRITUŽBA Poštovani, Prije svega srdačno vas pozdravljamo u ime Vijeća romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda, a još toplije vas pozdravljamo osobno Robert Radić predsjednik VRNMSB i Ibrahima Gušani zamjenik VRNMSB. Veoma nam je žao da vam se moramo javiti ovim putem radi pritužbe ali dovedeni smo u takvu poziciji, da više ne možemo i objašnjavati saborskom zastupniku da poštuje Ustav i zakon o nacionalnim manjinama i da su u vijeće nacionalnih manjina izabrani legetimni predstavnici, a ne koje kakve osobe koje on sam imenuje svojim suradnicima. Naime već tri puta u godini dana zahtijevamo od saborskog zastupnika da nas primi u Sabor kako bi riješili pitanja i probleme Roma u Brodskoj Posavskoj županiji ali uzaludno. Odgovor je da nas ne može primiti, te je g. Kajtazi zatražio sastanak s gradom Slavonskim Brodom i dobio je termin od strane grada za sastanak što je učinjeno dana 26.11.2012.g. od strane gradonačelnika g. Mirka ROMANO ČAĆIPE Duspare. Na sastanak smo i mi bili pozvani ali od strane gradonačelnika, a naš saborski zastupnik nije nas niti obavijestio o sastanku niti nas je na njega pozvao. Sa zakašnjenjem na sastanak se g.Kajtazi pojavio sa svojom delegacijom: g.Nedeljko Bjelajac, suradnik g.Kajtazija kojeg je on sam imenovao, Muhamed Zahirović iz udruge Madara iz Zagreba, Agron Tahiri, običan građanin Siska, Nenad Nikolić iz Slavonskog Broda koji je imenovan od strane Kajtazija za akcijski plan desetljaće dekade Roma iz redova vijeća što je neistinito jer on nije član vijeća, ali se predstavlja da je izabran u državno povjerenstvo i da ga je selo izabralo potpisima i da je dao to Kajtaziju da ga imenuju u akcijski plan decade što je nelegetimno i lažno predstavljanje. Bili su to još i Đorđe Mitrović mještanin Slavonskog Broda,Ostoja Mitrović obična osoba, Milovan Mitrović obična osoba mještanin naselja Slavonski Brod. Prisutni su bili iz svih gradskih i državnih institucija, pa tako i iz Policije na čelu s načelnikom, predstavnici škola te HZZ-a . ROMSKA ISTINA 15 16 REAGIRANJA Tražili smo i opomenuli g.Kajtazija kako su gospoda koja su zajedno s njim došla na radni sastanak nisu potrebni i nemaju pozive, te želimo da oni budu odstranjeni sa sastanka jer ipak smo mi ti legitimni predstavnici birani od Roma. Kada smo vidjeli da g.Kajtazi te ljude naziva svojim suradnicima mi smo (svih 15 vijećnika iz redova vijeća) napustili sastanak, a on je i dalje ostao sa ekipom koju je poveo sa sobom. Nakon toga je s njima obilazio gradske institucije, centar za socijalnu skrb, policiju, škole itd. Romsko naselje nije niti obilazio, a niti je spomenuo da želi s nama surađivati. Njegovo je ponašanje iritantno agresivno te dovodi do razjedinjavanja Roma u zajednici za što imamo i dokazni dokumenat koji je potpisao g.Mitrović iz udruge Roma za boljitak i protiv siromaštva. Udruga Roma centar mladih dobila je naredbu i pritisak od strane g.Kajtazija da se ispiše iz naše Mreže romskih udruga Hrvatske Slavonski Brod jer ako su s nama neće biti financirati iz povjerenstva za Rome kojeg je on potpredsjednik i Savjeta za nacionalne manjine kojeg je on član. Molim Vas i pitamo do kad će g.Kajtazi sa svojom manipuliranjem i razaranjem Romskih udruga, svađama te okupljanjima, predlaganjima i imenovanjima osoba s ulice vlada RH za povjerenstvo za Rome i Deacadu Roma a tako i akcijskog plana za Rome bez javnog poziva i natječaja. Na taj je način u akciski plan izabran i g.Nenad Nikolić kojem u rješenje piše kako je izabran iz redova Vijeća što nije istina jer on niti nije u Vijeću. Gospodin Kajtazi već duže vrijeme ne surađuje, omalovažava rad vijeća i vijećnika nacionnalnih manjina. Nikada se nije raspitao o romskoj nacionalnoj manjini Slavonskog Broda, iako imamo velikih problema u rješavanju legalizacije, stanovanja, obrazovanja, uređenje naselja itd. To gospodina ne zanima niti želi surađivati s nama, a niti je stavio nekog kandidata iz redova naših vijeća u neki odbor. Molimo da se naša pritužba uzme u obzir i poduzmu sve zakonske mjere protiv g.Kajtazija koji ne radi svoj dio posla i ne predstavlja Rome već samoga sebe. Ipak ROMANO ČAĆIPE je on zakonodavna vlast, a ne izvršna ali iz ne znanja možda on vrši i izvršnu vlast pa vas molimo da se već jedan put, stavi točka na I i pita iz kojih razloga on nas ne želi primati u Sabor RH. Vjećnici i vijeće romske nacionalne manjine pripremaju najavljene mirne prosvjede pred Saborom protiv gospodina Kajtazija koji nam uskraćuje ljudska prava. Ipak smo mi ti legitimni predstavnici s kojima mora surađivati je smo legitimno izabrani od strane Roma za predstavnike, a g.Kajtazi vrši prekršaj ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Unaprijed vam se zahvaljujemo uz dužno poštovanje u prilogu vam šaljemo popratnu dokumentaciju. S Poštovanjem Predsjednik VRNMSB Robert Radić Zamjenik predsjednika VRNMSB Ibrahim Gušani Dopis je poslan na slijedeće adrese: g.Josip Leko Predsjedniku Sabora RH; g.Furio Radin, predsjedniku Kluba nac.manjina; g.Nevenu Mimici potpredsjedniku Vlade RH; Ministarstvu Uprave –odjelu za Etički kodeks državnih službenika; g.Branko Sočanac ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina; g.Aleksandar Tolnauer Savjet za nacionalne manjine RH; Odboru u Sabor RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina; Pučkom pravobranitelju ROMSKA ISTINA REAGIRANJA p redstavnici gradskog i županijskog vijeća romske nacionalne manjine nisu iskoristili sastanak sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem za razgovor o životno važnim pitanjima jer su na samom početku sastanka organiziranog u Gradskoj vijećnici, revoltirani njegovim odnosom i angažmanom oko brodskih romskih pitanja - napustili vijećnicu. “Nemamo nikakvih problema s Gradom i Županijom, problemi su u Vladi i zato smo tražili više puta da nas saborski zastupnik primi, ali on to uporno neće”, kazali su predsjednici vijeća romske nacionalne manjine na gradskoj i županijskoj razini, Robert Radić i Ibrahim Gušani. nice u Slavonskom Brodu, Đor- u brodskom naselju, naime, leđem Nikolićem i Nenadom Mi- galizirano ih je svega 16 (Mitrovićem. Iako ih, naime, sve trović i Nikolić navode kako su Bili bi savjetnici? Kajtazi je prokomentirao i odlazak legalnih predstavnika vijeća romske nacionalne manjine sa sastanka: “Oni sve vrijeme otkako sam na ovom položaju traže po 14 tisuća kuna da bi radili kao moji savjetnici. Ja bih volio da mi gospodin Gušani bude savjetnik, no ne na ovakav način. Osim toga, meni treba obrazovani kadar koji bi istinski pomogao u radu.” Kajtazi dodaje kako je do sada i njima poslao 20-ak poziva na suradnju, no nisu se odazvali. najviše muči problem legalizacije objekata - kako bi mogli riješiti problem vode i električne energije - izašli su prije negoli je Kajtazi pojasnio proceduru i mogućnost rješavanja gorućih među njima i Radićeva i Gušanijeva). Gradonačelnik Mirko Duspara kaže kako je najvažnije da Romi riješe problem zemljišta, nakon čega se ide u legalizaciju: “Morate izvršiti pritisak da vam Vlada dodijeli parcele i da postaneVeć godinama neriješene životni problemi brodske romte vlasnici.” Kajtazi je naglasio ske zajednice dodatno produbljuju međusobne razmirikako će se problemi s legalizace. No nitko se već godinama nije zauzeo da bi sumještancijom riješiti do lipnja sljedeće ki Daliborki Kovač, majki osmero djece, pomogli riješiti godine. “No 99% romske popuproblem domovnice - točnije, 1.500 kuna kojih nema. lacije nije zaposleno i ne znamo Uzalud se obratila i saborskom zastupniku, koji traži pikako će imati novca za osnovnu sani prijedlog vijeća romske nacionalne manjine... Maridokumentaciju. Pokušat ćemo ja Radošević dobiti što više sredstava kako bi im se pomoglo. Pokrenuli smo Posebno ih je revoltirao Kajta- pitanja za sva romska naselja u i radionice na kojima im stručzijev razgovor s “nelegalnim” Hrvatskoj, pa tako i u Slavon- njaci objašnjavaju kako doći do predstavnicima romske zajed- skom Brodu. Od 250 novih kuća legalizacije”, kaže Kajtazi. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 17 18 REAGIRANJA NEZADOVOLJNI KAJTAZIJEM PORUČILI: Brodski Romi će na prosvjed u Zagreb “Nije istina da smo tražili od saborskog zastupnika Veljka Kajtazija da budemo njegovi savjetnici i da nam plati 14 tisuća kuna. To je obična kleveta i zbog toga ćemo ga tužiti”, revoltiran Kajtazijevom izjavom objavljenom u Glasu Slavonije, kazao je Ibrahim Gušani, predsjednik županijskpog Vijeća romske nacionalne manjine u svoje i u ime drugoprozvanog Roberta Radića, predsjednika Vijeća romske manjine na razini grada. Iako su na samom početku sastanka sa saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem napustili gradsku vijećnicu, Gušani i Radić demantiraju i izjave, kako kažu “običnih Roma”, Đorđa Mitrovića i Nenada Nikolića, o tome kako su njihove kuće među onih 16, od ukupno 250, legalizirane. - Ja i ne živim u romskom naselju, a Radićeva kuća također nije legalizirana - kaže Gušani, posebno revoltiran time što je Kajtazi doveo na sastanak Mitrovića i Niko- lića koji nisu legitimni predstavnici Roma u Slavonskom Brodu, te konkretnim razlogom Kajtazijeva dolaska. - Došao je predstaviti svoj romski rječnik, a ne kako bi rješavao niz stvarnih problema koji muče brodsko romsko naselje - od legalizacije, problema vode, struje, nezaposlenosti i ostalih socijalnih problema. Pokušali smo bezbroj puta doći do njega, ali nas nije htio primiti. Došao je zbog dnevnice zaključuje Gušani. Zbog svih ovih nesuglasica sa saborskim zastupnikom najavljuje mirni prosvjed brodskih Roma pred zgradom Vlade početkom prosinca.M.Radošević. Autor: M. Radošević Izvor: Glas Slavonije ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA REAGIRANJA Obavijest o registriranoj nacionalnoj kordinaciji Roma Poštovani, obaviještavamo Vas kako se romska nacionalna manjina u RH, konačno uspjela registrirati odnosno upisati se u registar ministarstva Uprave kao Koordinacija vijeća u RH. Iz tih razloga želimo suradnju u prvom redu s državnim i svim nadležnim institucijama u RH, po uvid za rad Roma od svih državnih Ureda i ministarstva, regionalnih i jedinica lokalne samouprave. Također molimo da nikakve samozvane romske institucije koje djeluju samo kao udruga ne financirate jer nisu mjerodavni kao Nacionalna koordinacija Vijeća nacionalnu manjinu u RH jer ste do sada surađivali samo s našim saborskim zastupnikom te donosili odluke i mišljenja preko njega, koji je samo zakonodavna, a ne i izvršna vlast. Unaprijed vam se zahvaljujemo uz dužno poštovanje, u prilogu vam dostavljamo rješenje o upisu u re- pitanju romske nacionalne manjine, mišljenja, odluke, financiranja, projekti, povjerenstvo za Rome pri uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, EU fondacije, Soroš fondacije i financiranja - Budimpešta, Decada Roma, Nacionalni program za Rome, Strateški Plan 2020. Molimo da da u svezi svih gore navedenih stavki da se bez informiranja nas i bez naših mišljenja kao legitimno izabranog tijela za romsku manjinu u RH ne donesu nikakve odluke i financiranja dok mi ne damo naše anamneze i mišljenja, te Vas molimo da nas od danas pa nadalje date detaljni romske nacionalne manjine u RH, te molimo da ta sredstva koja se traže preko Vaših institucija da ne završe u raznoraznim udrugama, već da ih usmjerite na našu koordinaciju koja je legitimno tijelo za romsku manjinu u RH te je možemo je nazvati i pravovaljano da je koordinacija Institucija za Rome u RH koja će pratiti i provesti pravi rad za boljitak romske nacionalne manjine i šire zajednice u RH. Molimo da se zauzmete za poštivanje zakonske regulative i pravovaljanost naše koordinacije koja je legetimno izabrano tijelo te se nadamo vašoj iskrenoj suradnji za sva pitanja vezana uz romsku gistar Nacionalne koordinacije Vijeća romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. S štovanjem, ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Ibrahim Gušani Predsjednik NKVRNM-RH Na znanje: Uredu predsjednika Republike Hrvatske Delegaciji EU komisiji u RH Soroš Budapest EU fondovima Vijeću Europe Eurospkoj Uniji ERTF-a IRU ERU Konzulatima i ambasadama u RH 19 20 REAGIRANJA OTVORENO PISMO Magazin Romano Čaćipe u ci Vam prenosi dopis g. Ibrahim predsjednika ŽVRNM-BPŽ po saborskom zastupniku Veljku Poštovani g. Veljko Kajtazi saborski zastupniće, zaprimio sam vaše pismo koje ste pisali udruzi Roma za Boljitak i protiv siromaštva predsjedniku g. Đorđetu Mitroviću, a pismo ste uputili i nama na ŽVRNM-BPŽ. Nema nikakve veze naše ŽVRNMBPŽ sa slučajem iz pisma, a ne slažemo se s time što uskraćujete nekome prava na istomišljenje, i tražite da vas netko tko nije zadovoljan pohvali. Vi mislite da radite dobro za Rome, a ne vidite kako se Romima ne poboljšava ništa osim da vi uporno radite na romskome jeziku i neko vaše izdavaštvo te ne vidimo da tu ima nekog pomaka za kompletnu zajednicu Roma. Iz tih razloga iz ovoga vašega pisma vidim da vrijeđate g.Mitrovića i čitavu zajednicu da nazivate osobe kaubojima, a koji su legitimno izabrani na izborima za nacionalne manjine za predstavnike romske zajednice. Vi ne želite suradnju s njima pa takvim putem i razjedinjavate romsku zajednicu te navodite da ste obilazili sva ministarstva i sve županije i gradove što i nije potrebno jer ste vi u Saboru RH izabrani da predlažete amandmane izmjenu zakona te preko legitimnih predstavnika da tražite ono što treba. Vi ste zakono- vama i vašim radom. Vaše drsko ponašanje i vrijeđanje dovelo Vas je do raspada s romskom zajednicom. U komunikaciji vrijeđate i predstavnike, a tako i Rome da nisu glasali za Vas, a pred ne- romima i državnim službenicima ste med i mlijeko i da je sve u najboljem redu, a kad njih nema vi vičete galamite i pokazujete diktatorski izraz na licu, želite svima biti šef i da komandujete, a zaboravljate da mi nismo u vojsci već Po županijama i gradovima od smo slobodni građani RH koji žive romskih udruga tražili ste potpo- u demokraciji i slobodnoj državi. ru i podršku za onu novoosnova- Smatram da svatko ima pravo na nu udrugu Romsko nacionalno svoje mišljenje i iznošenje svoje vijeće gdje ste vi predsjednik mi istine, a ne da se potajno radi u vas molimo ovim putem da nas postizanju vaših osobnih ciljeva, a sve zajedno predstavljate realno ne ciljeva zajednice. i korektno jednako s ostalim manjinama koje predstavljate jer ste Puno Vas pozdravljam i nadam zato birani i plaćeni od države RH. se kako će ovo pismo utjecati na Vas kako biste se osvjestili i počeU svom pismu vrijeđate nepisme- li surađivati s romskim izabranim nost Roma i g. Đorđeta Mitrovića predstavnicima, a ne nekakvim ali ovo na žalost pokazuje kako svojim timovima kako ih vi naziVi pismeni proslijeđujete pismo vate jer vi nemate političku stranŽVRNM-BPŽ u koju svrhu ne ku niti su vaši suradnici zaduženi znamo , jer mi o tome ne možemo ili ovlašteni od strane Sabora RH, raspravljati, a niti donijeti neke Vlade RH, Ministarstva i ostalih odluke zato što je g.Mitrović rekao državnih Ureda da rješavaju vaše istinu zašto se ispisuje. probleme. davna, a ne izvršna vlast. Ujedno niste trgovački putnik, a niti menađer da putujete po županijama i gradovima jer za to nema potrebe kada su tu osobe koje su legetimni predstavnici Roma ispred svojih Županija i Gradova i dovoljno je da vas oni upute na probleme. Međutim Vi ne želite suradnju s njima jer su vam nepodobni i ne možete njimna manipulirati kako bi postigli vlastite ciljeve. Žao mi je što je to tako. Vi hvalite samog sebe da ste puno učinili za sve Rome dok je na terenu druga priča. Nezadovoljstvo Roma s ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Ponovno naglašavam kako mi predstavnici županijskih, gradskih, općinskih vijeća i predstavnika poznajemo najbolje problem REAGIRANJA jelosti ma Gušanija oslan Kajtaziju cionalnih manjina za novi saziv prijedlog kandidata i da će komisija pošteno odraditi i izabrati osobe po prioritetu da ŽVRNM moraju biti ukljućeni u Povjerenstvo za Rome, a ne koje kakve miljenike iz romskih udruga te da nećete utjecati na demokraciju i komisiju koja će odratiti korektno za biraOd samoga početka jednostavno nje kandidata u povjerenstvo za manipulirate svima. Sve što vam Rome. ne ide na ruku vama je nepodobnost. Znate i sami da prioritetom Član ste Savjeta za nacionalne mai kriterijima minimalno po obra- njine, zamjenik predsjednika pozovanju SSS i javnom natječaju vjerenstva za Rome, predsjednik 16.03.2012.g. ureda ljudska prava za upravni odbor s predsjedavai prava nacionalnih manjina, gdje njem Decade i još puno funkcija u je odbijen prijedlog ureda te su po odboru Sabora , a tako i u udruzi vašem spisku imenovani ljudi bez Kali Sara počasni član, predsjednatječaja i sa 7 razreda osnovne nik RNV..... Ne vidimo razlog što škole, a osim toga iz Slavonskog će to vama toliko funkcija jer ste Broda niste niti jednu osobu ime- i ionako Saborski zastupnik, ali novali jer su vam nepodobni pa opet možda griješim sve u svoje me čudi kako ćete vi u povjeren- vrijeme. stvu gdje ste imenovani za zamjenika predsjednika povjerenstva Nadamo se da će Božić i Nova saznati o problemima u BPŽ kada 2013. godina, utjecati na vas i sunema čovjeka koji je nadležan za radnju na koju se oglušujete. Traromsku manjinu BPŽ, a tako ste žimo već dugo vremena od Vas te učinili i za Decadu Roma i akcijski se nadamo da se nećete ponašati plan desetljeća mimo javnog pozi- kao do sada od 2011 i 2012.g. te va sami pravite popis i dajete Vla- da će te u periodu Blagdana razmišljati gdje griješite i zašto vrijedi RH za imenovanje tih osoba. đate i uskraćujete prava legitimnih Nadamo se da pošto se raspalo po- predstavnika, a tako i onih osoba vjerenstvo za Rome da će se ubrzo koji su vam nepodobne i smetaobjaviti javni natječaj od strane ju vam da budu uključeni negdje ureda za ljudska prava i prava na- te ignorirate njih, a sve ove duge u svojoj zajednici, a preko nas bi se trebalo i raditi, a ne preko vaših samovoljnih imenovanja osoba s ulice s kojima surađujete, a nama uskraćujete pravo na legitimnost i uvaženost romskoga naroda koji su nama ukazali povjerenje za njihovo predstavljanje . ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA godine su radile za romsku zajednicu. Bili su od koristi i bivšoj Vladi RH , i ministarstvima i ostalim uredima od kada ste vi došli, sve ste to vi promijenili bacate trud nećiji u vodu i brisanost ovoga što su oni napravili zajedno s nama , jer niste vi došli u Sabor RH da oni nisu to omogućili i radili tim tragovima da i Rom zastupa u Sabor RH , Decada je i prije bila , Nacionalni program za Rome je bio i prije što znaći da vi niste ništa novo napravili osim da ste onaj svoj cilj doveli da se u Saboru proglasi Svjestki dan Romskog jezika gdje samo Hrvatska proglašuje u ime Svijeta to vam je bila želja iako to nam nije od značaja jer jezik nije standardniziran i prioritet Romima jer mi imamo goručih problema od jezika i vaših nekih rječnika i izdavaštva. S poštovanjem Ibrahim Gušani Na znanje: Fotokopija vašega pisma i ovoga dopisa Predsjedniku Sabora RH –g.Josip Leko Odboru za prestavke i pritužbe Sabora RH Potpredsjedniku Vlade RH g.Nevenu Mimici Premijeru Vlade RH, g.Zoran Milanović Klubu zastupnika nac.manjina predsjedniku g.Furio Radin 21 22 REAGIRANJA Nacionalna Koordinacija Vijeća Romske Nacionalne Manjine u Republici Hrvatskoj pozivnica Cijenjena Vaša ekselencijo i poštovani Predsjedniče Republike Hrvatske, Predsjedniče Vlade RH, Potpredsjednici Vlade RH, Predsjedniče Sabora RH, Predstojnicima i ravnateljima Ureda Vlade RH, Ministrima iz svih Ministarstva RH, Županima, Gradonačelnicima i Načelnicima općina, Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjetu za nacionalne manjine, Predsjednicima Županijskih i Gradskih Vijeća romske nacionalne manjine, Predsjednicima romskih Udruga u RH, Delegaciji Europske Komisije u RH. Velika nam je čast pozva Vas u Ponedeljak 21.01.2013.g. s početkom u 12:00 sa svečanom trenutku i službenom otvorenju registrirane koordinacije u RH, u staroj Gradskoj Vijećnici Grada Zagreba, na adresi: Zagreb, Sve h Ćirila i Metoda 5. Očekujemo vaš dolazak i svojom nazočnošću da nam uveličate ovaj očekivani trenutak rados koji želimo podijeli s vama. Molimo da potvrdite svoj dolazak na email: ibrahim.gusani@gmail.com ili telefon: 092 284 73 53 Predsjednik NKVRNMRH Ibrahim Gušani Pozdravljamo ovu vrijednu inicijativu te se nadamo kako će ista znati vrednovati ne samo ideje i nove projekte već i Udruge koje već godinama djeluju na papiru kroz aktivne i dokazane progame, a često ih se namjerno pokušava diskvalificirati. Romima je nužno prestati diskvalificirati sami sebe, već je potrebno na postojećim primjerima izgraditi nove projekte i programe kako bi se pomoglo romskoj zajednici. Jedan od najvećih problema za Rome jest činjenica da se sredstva namjenjena Romima troše negdje drugdje, ali na žalost uporno se ukazuje na Rome kao glavne krivce. Međutim, činjenica je kako se abnormalan dio sredstava troši na državnu administraciju. Treba uvesti kontrolu i pregledati na što i gdje se troše sredstva namjenjena Romima. Dakle kontrolirati koliko se troši na nivou županije, koliko na nivo udržavnih tijela poput Savjeta za nacionalne manjine, te koliko se troži na same romske Udruge. Činjenica je kako se za to zalažemo i kako smo o tome pisali u posljednja dva broja časopisa. Jedan od ključnih problema, posebice u slučaju fondova Europske unije, da je nužna suradnja između udruga i lokalne vlasti. Postoje izuzeci, ali u većini slučajeva lokalna vlast izbjegava suradnju s romskim udrugama te se time automatski poništava mogućnost povlačenja sredstava iz Fondova Europske unije koji su namjenjeni Romima. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Zakon jasno definira kako se provodi kontrola nad nepravilnostima financijskog djelovanaja udruga. Samim tim nije prihvatljivo da saborski zastupnik odlučuje o tome tko jest, a tko nije podoban Rom, te koja udruga treba ili ne treba sredstva za rad. Kako u posljednjih godinu dana vidimo razvoj događaja, uporno nam se nameće samovolja saborskog zastupnika koji romsko pitanje vidi kao predmet stvaranja vlastite karijere i nagrađivanja podobnih, a ne poznaje niti povijest niti stvarnu problematiku Roma u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujem na pažnji!! Fenad Herić predsjednik Kluba mladeži Roma Hrvatske REAGIRANJA Hoću, mogu, mijenjam k oalicija za pravično obrazovanje u suradnji s nizom drugih NGO organizacija pokrenula je kampanju “Hoću, mogu, mijenjam!”. Kampanja se odvijala od 17. do 24.11.2012. Centralna manifestacija održana je 09.12.2012. u Domu mladih u Sarajevu. Ova manifestacija ima za cilj okupiti zainteresirane organizacije i da zajednički pripremimo niz aktivnosti za djecu, od predškolskog uzrasta do srednje škole, i to aktivnosti koje promoviraju sve vrijednosti za koje se zalažemo u Kampanji. Prostor Doma mladih bio je podijeljen u centre s aktivnostima za djecu, posvećene: brizi o životinjama, reciklaži, interkulturalnosti, nenasilnoj komunikaciji, empatiji, dobrim knjigama i pričama, zdravlju... Tijekom manifestacije, djeci i obiteljima podijeljeni su različiti materijali – bookmark s informacijama o kampanji kao i prazan list za njihove ideje i akcije, čijom predajom su dobivali privjesak sa znakom kampanje ili magnet za frižider. U okviru kampanje i aktivnosti posvećene interkulturalnosti svoje mjesto našli su i Romi i djeca Roma sa sadržajima koje je osmislila Hedina Tahirović Sijerčić, književnica i autorica preko 15 autorskih publikacija gdje značajno mjesto svakako zauzimaju dva rječnika Bosnako-romskog i romskog-bosanskog i Engleskogurbetskog i gurbetsko-engleskog kao i njezin recenzentski rad i referenca na Pravopisu romskog jezika autora dr. Rajka Đurića. Azil - najveći problem Roma u Europi AUTOR: FADIL HRUSTIĆ PREDSTAVNIK ZA ROMSKU DIJASPORU n a sastanku Svjetske organizacije Roma održanoj u Brissellu kojim je predsedao predsjednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović, ukratko govorio o problemima s kojima se Romi danas suočavaju. Tom prilikom Jovan Damjanović je između ostalog istaknuo kako je najveći problem današnjice s kojim se Romi suočavaju problem azila i readmisije. Potom se za riječ javio predstavnik za romsku dijasporu Svjetske organizacije Roma Fadil Hrustić, i rekao: „Dame i gospodo, uvaženi predstavnici Eu- ropske Unije, obzirom da je readmisija jedno od najbolnijih pitanja s kojima se danas suočava romska zajednica, obraćam Vam se s molbom da se pitanje readmisije odloži, jer iz zemalja u koje su Romi emigrirali oni se ne mogu vratiti pošto su njihove kuće uzurpirane ili porušene, a cijelokupna njihova imovina zapaljena i uništena. Kao predstavnik romske dijaspore ispred Svjetske organizacije Roma ističem kako je jedno od najvažnijih pitanja danas pitanje integracije u zemljama u kojima su Romi tražili utočište; da im se trebaju pružiti prava zajamčena konvencijom o radu, i da kao svi građani Europe mogu uživati blagodati europske zajednice. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Obzirom kako je institucijom azila pod okriljem Konvencije o azilu Ujedinjenih Naroda iz 1948. godine zajamčena zaštita na pravo utočišta svih građana, bez obzira na rasnu, vjersku i nacionalnu pripadnost, ukoliko se Romi vrate mimo svoje volje iz država u kojima su tražili utočište, osobno ću smatrati kako je došlo do kršenja prava na azil.“ – zaključio je Hrustić Na kraju je predsednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović zaključio sastanak s predlogom da se u Europskom Ekonomskom i Socijalnom Savjetu održi sjednica na temu: „Dijaspora, azil i integracija Roma danas u Europi.“ 23 DOG D O G A ĐA JJII 24 u Božićni i novog obradovali bro druga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke školskog gradiva te se druže u sigurnom i urednom županije niti ove, gospodarski vrlo teške okruženju. 2012. godine nije iznevjerila djecu. Kao i Djeca polaznici našeg programa u 2012. godine koji svake godine do sada, 19 godina za redom, Udruga su dobili poklon pakete: Amela Mešić, Lorena Herić, u suradnji sa donatorima podjelila je djeci poklon Denis Muratović, Laura Muratović Kevin Muratović, pakete za Božić i Novu Godinu koji su osim obve- Kristijan Muratović, Valentino Muratović, Morena zatnih slatkiša i grickalica sadržavali likovne mape, Bajrić, Sandro Bajrić, Klaudio Bajrić, Mauricio King, bojice, olovke i druge detalje koja djecu čine rado- Alen Alikić, Patrik Tkalec, Roberto Baković, Anto- snima. nio Muharemi, Valentino Muharemi, Arijana Muha- Svake godine dijele se poklon paketi svoj djeci koja remi, Valero Muharemi, Arijana Muharemi, Valero koriste besplatne sadržaje u organizaciji Udruga kroz Muharemi, Manuel Bajrić, Mauro Bajrić, Leonida program PC Mala škola informatike. Ove godine smo Marjanović, Melanija Mešić, Mario Sarec, Sara Bo- imali 76-ero djece korisnika naših besplatnih usluga barić, Masimo Bajrić, Mauro Bajrić, Vanesa Mešić, koje se između ostaloga sastoje od besplatnog kori- Valerio Omerović, Valentino Musić – Alikić, Nina štenja računalne mreže od 15 računala opremljenih Musić, Lucijan Musić, Lana Muratović, Dorijan Ali- aktualnim alatima, uključivo i posebnim alatom za kić, Fadila Hrustić, Mehmed Hrustić, Fahra Hrustić, učenje, Učilica 1 do 8 koji prate program osnovnoš- Rafaele Hrustić, Laura Osmanović, Armanda Osma- kolskog obrazovanja. nović, Jasmin Osmanović, Amel Mešić, Almir Mešić, Djeca osim računalnih igrica koje su toliko popular- Moreno Šarić, Rosana Šarić, Larisa Alikić, Klaudio ne, kod nas rade domaće zadatke, koriste računala Ibrišević, Valeria Šuša, Jenifer Šuša, Nika Bojić, Fa- i opremu na način koji im pomaže u savladavanju brizzio Haliliović, Rabia Muratović, Ana Muratović, ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA D OG OGA AĐA ĐA J I godišnji paketi ojne mališane Sandro Muratović, Elizabeta Muratović, Kristijan Omerović, Adelisa Hrustić, Antonia Hrustić, Denis Osmanović, Ferida Bobarić, Igor Petrović – Talić, Hrustić, Bezada Hrustić, Leonardo Dedić, Santino Maria Tena Petrović – Talić, Valentina Šeferović, Dedić, Muhamed Dedić, Šečić Kemo, Hrustić Medo, Din Seferović, Sandro Herić, Sandra Omerović, Dino Bajramović Daki. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 25 RO OM M I U RE R E G I JI 26 Više od 150 obitelji ostalo je bez krova nad glavom tijekom velikog požara u srpnju prošle godine Stanovnici Kampa na Koniku cvokoću i maštaju o peći i struji janja, dok institucije još ne znaju tko je nadležan da njihove nove domove priključi na mrežu. Cigani tvrdi da je veoma hladno i da ne znaju kako će izdržati. «Prije tri dana rodila sam šesto dijete i došla iz porodilišta u kontejner u kojem nema grijanja i struje. Nemamo peći na drva, a oni koji imaju nemaju drva. Rijetki sretnici imaju oboje. Traže od nas da plaćamo struju, a mi nemamo ni za hranu”, kazala je Cigani. Direktor Zavoda za zbrinjavanje tanovnici izbjegličkog rom- izbjeglica i šef Opertivnog tima skog Kampa na na podgo- Željko Šofranac istakao je da priričkom Koniku, među koji- ključenje struje nije posao Crvema je i tek rođena kćerka Škeljcej nog križa, ali da pokušavaju riCigani, cvokoću od zime u lime- ješiti problem. On je rekao kako nim kontejnerima bez struje i gri- Elektroprivreda ne želi priključiti Više od 150 obitelji, ukupno oko 800 ljudi, ostalo je bez krova nad glavom u velikom požaru koji je izbio krajem srpnja s ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA struju dok se stanovnici, ili neko drugi, ugovorom ne obaveže kako će redovito plaćati račune. «Vrši se prepiska s Elektroprivredom, a poslali smo dopise na više adresa povodom ovog problema. Svjestan sam da ti ljudi nemaju novca plaćati struju, ali ni EPCG ne želi da je priključi ako se ljudi, ili neka druga strana, ne obavežu da će platititi utrošeno. U situaciji kada ni država nema novca veoma je teško pronaći način da se ljudima omogući struja», kazao je Šofranac. Stanovnici «limenih kutija» bez struje snalaze se kako znaju i umiju. Pojedine obitelji su nabavile peći i dimnjak provukle kroz prozore. Neki su skinuli prozore, a R OM OMII U R REG EGIIJJ I rupu zakrpili kartonom, daskom i limom... Veliki problem predstavlja i to što stanovnici nemaju drva, pa lože šta stignu, čak i stare džempere, kako bi se bar malo zgrijali. «Skrpili smo nekakav šporet na drva, ali nemamo drva, pa u njemu ložimo džempere, raznu plastiku, sve što može goriti, kako bi se makar malo ugrijali. Sinoć nam je bilo jako hladno, djeca su se smrzavala, a nemamo čime ni da ih pokrijemo jer nam je sve izgorjelo ljetos u požaru», kazala je Violca Rama. Više od 150 obitelji, ukupno oko 800 ljudi, ostalo je bez krova nad glavom u velikom požaru koji je izbio krajem srpnja prošle godine. Oni su ljeto proveli u šatorima, a nedavno su uselili u kontejnere. Tvrde da većina njihove djece mašta o peći, ili bar grijalici. Begović nemoćan Iako premješteni u kontejnere mnoge obitelji nemaju struju U Sektoru za vanredne situacije i UNHCR-u tvrde da su nemoćni u rjiešavanju problema stanovnika. Šef ureda UNHCR-a Dejan Obradović istaknuo je kako nisu nadležni za priključenje struje. «I nama svi kažu da nisu nadležni i da oni sve rade kako bi se postojeći problem riješio. Zahtjev EPCG je da se s korisnicima kontejnera potpišu ugovori te da oni koji žele struju prihvate i da je plaćaju, a velika većina tih ljudi nema novca. Imamo informaciju da je do sada te ugovore potpisalo svega 12 obitelji, od ukupno 157», obrazložio je Obradović. Šef sektora za vanredne situacije MUP-a Zoran Begović rekao je kako su pripremili ugovore o korišćenju kontejnera i da je priključenje u nadležnosti EPCG-a. Ukupno 800 Roma nakon velikog požara bilo je smješteno u šatorima ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA 27 GO G OVO OREĆ R E Ć I OT V O OR REN NO O 28 p redsednik Svetske organizacije Roma Jovan Damjanović: “Poštovane dame i gospodo, želim pozdraviti sve prisutne i zahvalim gospodinu Ivanovu – izvršnom direktoru ERIO-a kao i ostalim suorganizatorima na pozivu za učešće na ovoj značajnoj konferenciji”. Zakonom o zaštiti nemačke krvi masovno je sprovođen genocid nad Romima. Najpruje u Njemačkoj, pa zatim u svim zemljama Europe pod okupacijom Nemačkog Rajha. Plin- Učenje iz prošlosti; Romski Holokaust ske komore, progoni, egzekucije bez dokaza, zatvori, geta, zabranjene zone i eksperimentalni skalpeli doktora iz Aušvica, Dahaua i Buhenvalda i druga mučilišta odnjela su živote 3.500.000 Roma. Romi su jednom riječju prolazili kroz Danteov pakao od Vitosa preko Jašija do Aušvica i Jasenovca. činjenica - u većini dijela koja obrađuju sijvet koncentraciskih logora: ni retka, čak ni fraza o Romima. Romske žrtve genocida nisu obeštećene. Čitav svijet zna za ubistvo šest i po miliona Židova; čitav svijet govori o tragediji židovskog naroda. Međutim, malo tko govori o tra- Na konferenciji “Učenje iz prošlosti: romski Holokaust” koja je organizirana 26. listopada 2012. u Europskom Ekonomskom i Socijalnom Komitetu u Brissellu, u organizaciji ERIO-a, “Europe za građane”, Europske Komisije i Europskog Ekonomskog i Socijalnog Komiteta, učestvovali su između ostalih predsednik Svjetske organizacije Roma Jovan Damjanović i generalni sekretar Svetske organizacije Roma Bajram Haliti. Povjesničari zaboravljaju tih tri i po miliona Roma koji su nestali u dimu krematoria ili lomača podignutih od strane nacista. Međutim, to je gediji Roma; malo tko zna da je u logorima Trećeg Rajha stradalo i tri i po miliona Roma. Naših tri i pol miliona Roma u Drugom svjetskom ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ratu nisu još zvanično priznati od strane njemačke vlade. Nema nijedne službene knjige u kojoj se govori o romskom Holokaustu. Recimo da je tri i po miliona mrtvih najbliže istini - tri i po miliona za jedan zaboravljeni Holokaust. Polazeći od Uništenja u Drugom svijetskom ratu treba da se pokrenu pitanja humanosti, demokracije i jednake vrijednosti svih ljudi. Za sad se ovim pitanjem jedino bavila švedska vlada koja je u srpnju 1997. godine na čelu sa predsednikom vlade Geranom Perssonom pokrenula inicijativu za širok informativni poduhvat o Uništenju pod naslovom “Živa povijest”. Romi su narod prema kome povijest nije bila nježna, prema kome je čak bila izuzetno surova. Bez obzira što su doživjeli i proživjeli mnoga izuzetno teška stanja, mnoga kontinuirana obespravljivanja, mnoga ponižavanja, progone i pogrome, ipak su ostali izrazito ponosan narod. Ono što je danas neophodno uraditi je: Da se na jedno mesto sakupi sva raspoloživa dokumentacija o stradanjima Roma u Drugom GO G OVO OR R EEĆI Ć I OT V O OR R EENO NO svetskom ratu, a posebno žrtava genocida; Da se zatraži od Evropskog Saveta u Strazburu da omogući sakupljanje sve građe o genocidu u jednom centru; Da se osnuje centar za genocid, čime bi se dobilo mesto iz koga će kasnije izrasti muzej sa personalom koga će materijalno i informacijama pomagati svi zainteresovani; Potrebno je napraviti “bazu podataka” o žrtvama genocida sa imenom i prezimenom žrtava koristeći savremenu kompjutersku tehnologiju. Utvrđivanje broja žrtava genocida u Drugom svetskom ratu treba da bude osnov za postavljanje zahteva za punu odštetu romskih žrtava genocida. – zaključio je Damjanović, i upoznao organizatore sa stavom Svjetske organizacije Roma da se uskoro treba održati posebna konferencija u Savjetu Europe s jednom točkom - “Teritorijalnost Roma”, odnosno ideja okupljanja Roma u svoju vlastitu državu izvan država u kojima danas obitavaju. Prijedlog osnivanja vlastite države predsjednik Damjanović je argumentirao sledećim stavovima: U pojedinim zemljama Europe se i dalje drastično krše ljudska prava Roma, i dalje je prisutna segregacija u obrazovanju, i dalje su prisutni rasističi napadi na našu nacionalnu manjinu, i dalje ne postoji razumjevanje za integraciju naše nacionalne zajednice u pojedinim državama u kojima Romi egzistiraju, i dalje ne postoji razumjevanje za afir- maciju kulturne vrijednosti i dobijanja institucija za razvoj nacionalnog identiteta romske nacionalne zajednice, i dalje Romi žive na krajnjim marginama siromaštva, i dalje se uskraćuje korišćenje romskog jezika u obrazovnim institucijama i medijima... To su ukratko najvažniji razlozi o pokretanju inicijative za osnivanje romske države.“ Generalni sekretar Svetske organizacije Roma Bajram Haliti: Drugi svjetski rat Romima je donio najveće nevolje koje bilježi povijest o ovom narodu. U funkciji rasističko-fašističke teorije “čiste rase’’ Romi se proganjaju gore nego zvjeri. Odvode ih u koncentraciske logore, ubijaju-streljaju ili uništavaju u plinskim komorama. Fašizam i nacizam su nanijeli isuviše zla čovječanstvu da bi lako i brzo mogli biti zaboravljeni. Ta zla i ne smiju biti zaboravljena! Podsjećanje na njih, kao najmračniji dio nove ljudske istorije, u interesu je svih naroda i društava sveta. To je u interesu naroda i onih zemalja na čijem je tlu fašizam ponikao kao ideologija i kao oblik vladavine. Ne zbog toga da bi bezgranično nosili hipoteku i kompleks krivice, koja se, uostalom, ne može pripisivati ni delu savremenika fašizma a kamoli budućim generacijama, već zbog toga da bi se sa ostalim narodima solidarno borili za potpuno iskorenjivanje starog i svakog novog fašizma i neonacizma kao zajedničkog neprijatelja. Ovo utoliko pre i više što ideologija fašizma i nacizma ne samo da ni izdaleka nije potisnuta iz svesti pojedinaca, grupa i čitavih slojeva, kao njihovo idejno i političko opredeljenje, već što ta ideologija odavno nalazi svoje oživotvorenje u organizovanju i aktivnosti svojih starih i novih pristalica. Nacisti su prilikom svog paničnog bega iz Aušvica krajem 1945.god. spalili ili uništili sav materijal koji bi mogao pružiti statističke podatROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ke da se utvrdi koliko je zatočenika stradalo u Ašvicu. Tako su uništeni svi registri, imenici, kartoteke, knjige o ekonomiji, kao i svi službeni akti, koji bi nam ipak mogli pružiti izvesne podatke. iako su se - prema iskazu svedoka - vodili netačno, neuredno i nesistematski. Nije stoga moguće da se odgovori na pitanje, koliko je žrtava stradalo u Aušvicu i ostalim logorima smrti Trećeg Rajha. Ima vrlo malo zatočenika koji su bili u logorima neko vreme i koji su pušteni na slobodu, a nema ih ni stotinu kojima je uspelo da se u zadnji čas probiju iz logora. Na konferenciji je ranije istaknuto da su nacisti upućivali u logore Trećeg Rajha zatočenike na rad; istaknuto je i to da su tamo stizali mnogi transporti muškaraca, žena i dece, koje su nacisti ili uveli u logor, i tamo ih noću likvidirali, ili ih pobili negde u okolini logora, a da ih uopšte nisu ni uveli u logor. Kako je istaknuto, nikada se neće moći utvrditi tačan broj žrtava, koje je progutao Aušvic-Birkenau, ali na osnovu svih ispitivanja, može se zaključiti da cifra od 3.500.000 odgovara stvarnosti o stradanjima Roma u logorima Treceg Rajha. Na osnovu utvrđenih činjenica, očevidaca, svedoka, istorijskih i pravnih dokumenata, neosporno je da je tokom Drugog svetskog rata izvršen zločin genocida nad Romima. Svi mi koji želimo da živimo u društvu koje se odlikuje humanim vrednostima, demokratijom i ravnopravnošću svih ljudi, moramo da ustanemo protiv ideologije nasilja i uspostavimo mostove saradnje i tolerancije. Ne možemo mirno i ćutke da gledamo kako se ideje neonacizma opet šire i kako se njihovi zločini poriču. Ko zaboravi istoriju, taj rizikuje da je ponovi. – zaključio je Haliti. Sekretarijat Svetske organizacije Roma 29 OBR RA A ZO VA N JE 30 d ekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Damir Boras, tada je izjavio kako je ovo povijesni trenutak, jer se po prvi put na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj proučavaju romski jezik i kultura. Kolegiji Uvod u književnost i kulturu Roma I i II i Na predlog Veljka Kajtazija, zastupnika nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru, od ove akademske godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu formirana su dva nova kolegija: Uvod u romski jezik I i II i Uvod u književnost i kulturu Roma I i II. Novi kolegiji svečano su predstavljeni 5. studenog u okviru obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika. Uvod u romski jezik I i II izvodit će se u sklopu Odsjeka za indologiju Filozofskog fakulteta i namijenjeni su svim studentima i studenticama Sveučilišta u Zagrebu. Tom prilikom su predstavljeni i profesori dvaju novih kolegija: novinarka, književnica i prevoditeljica iz Sarajeva, Hedina Tahirović-Sijerčić i profesor Sveučilišta u Skoplju, Ljatif Demiri. San je ostvaren Desetak minuta prije nego što su počela prva predavanja, kratko smo razgovarali sa Hedinom. “San je ostvaren… napokon”, kratko je prokomentirala. Zajedno s kole- PIŠE: DALIBOR TANIĆ Vakere li tu Rromane? Povijesni trenutak - prvi se put u Hrvatskoj na nekoj od visokoškolskih ustanova počinje izučavati Romski jesik i kultura ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA OB RA OBR AZO ZO VANJ E gom, Ljatifom Demirijem, Hedina se pripremala za početak nastave. Bili su sretni. Pored profesora, tu je bio i Veljko Kajtazi, zastupnik nacionalnih manjina u hrvatskom Saboru. Učionica je bila prepuna, neki studenti su stajali… “Šukar tumari rat. Šuže si kaj avilen”, rekao je Kajtazi. Prevedeno sa romskog: “Dobro vam veče. Lijepo je što ste došli.” Kajtazi je govorio još nekoliko trenutaka, a onda je čas prepustio Hedini i Ljatifu. Nastava je počela. Tridesetak studenata i studentica počelo je slušati predavanje na kojem se govorilo o romskom jeziku, književnosti i kulturi. Puno pitanja Studenti i studentice pomno su pratili uvodna predavanja. Profesori su se trudili ostaviti dobar utisak. Naizmjenično su govorili o jeziku, kulturi i književnosti Roma. Predavanja su počela povijesnim podacima o porijeklu Roma i njihovom putovanju kroz povijest sve do današnjih dana. Profesorica Tahirović-Sijerčić veći dio svojih predavanja posvetila je književnosti, napravivši podjelu na romsku književnost i književnost o Romima, dok je profesor Demiri akcenat na svoje uvodno predavanje stavio na neke osnovne povijesne činjenice o porijeklu Roma i njihovom jeziku, kao i gramatici. Bilo je puno toga za reći. Romski jezik bez srednjeg roda, jezik s osam padeža, dijalekti, zašto nije isto napisati čor (krađa) i čhor (brada), pjesnikinje, Romi u literaturi, Romi kroz povijest… Ubrzo, prvi sat se završio. Na pauzi smo razgovarali sa profesorima, studentima i studenticama. Htjeli smo čutu prve utiske. “Šta se ovo dešava? Pa ovo nismo očekivali…”, rekla je Hedina. Profesorski tim je očekivao maksimalno desetak studenata i studentica. “Da ti na prvom satu dođe ovoliko studenata, i to na novom kolegiju…”, dodao je profesor Demiri. Učiti više o svijetu oko sebe Dok su studenti i studentice odmarali od prvog predavanja, iskoristili smo priliku da razgovaramo s njima i saznamo koji su ih motivi doveli na ovaj kolegij. Bilo je neobično čuti da se neko zanima za jezik i kulturu najdiskriminisanije nacionalne manjine u Europi. O Romima se govorilo na akademskom nivou. Ovo je velika prekretnica za Rome u Hrvatskoj. Nažalost, sami Romi neće saznati, ili možda ne još uvijek, koliko je ovo značajno za njih. Budući akademski građani i građanke će svoja znanja o Romima stjecati ne na osnovu predrasuda, već kroz naučni rad. Ante, jedan od studenata koji je bio na predavanjima, je s odsjeka za lingvistiku. Kaže da bi jako volio naučiti romski jezik, jer će se možda naći u situaciji da ga upotrijebi. “Ono što me posebno zanima je poredbena lingvistika, a također znam da su Romi velika populacija u Hrvatskoj… Želim naučiti nešto o njima”, objašnjava Ante. Veliki broj studenata i studentica s Odseka za indologiju, u sklopu kojeg će se odvijati novi kolegiji, prisustvovao je predavanju, jer im je novi kolegij srodan. Antonija je studentica četvrte godine sa Odsjeka za indologiju. Na novi kolegij je došla sa željom da poveže romski jezik sa indijskim. “Sve što znam o Romima je iz mahale koja je u blizini mjesta gdje stanujem. No, ako zaista želite naučiti nešto o nekom narodu, potrebno je da znate njihov jezik i kulROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA turu”, kaže Antonija. Tanja, njezina kolegica, došla je iz istih razloga, te dodaje: “Volim učiti o stvarima o kojima se malo zna.” Veliki planovi za budućnost Promjena unutar akademske zajednice u Hrvatskoj ogleda se i u činjenici da će se iz ovih predmeta polagati ispiti. Uskoro će se u biblioteci naći i literatura za spremanje ovih kolegija. Profesorica Tahirović-Sijerčić i profesor Demiri – pripadnici romske zajednice – dio su tima Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Plan je da se jednog dana formira i Odsjek za romski jezik i književnost, no o tome je još rano govoriti. Sve je počelo pokazivanjem političke volje i predlogom koji je potekao iz hrvatskog Sabora. Jedino na ovaj način neke stvari mogu biti čvrsto utemeljene. Hrvatska je pokazala da proučavanje romskog jezika, povijesti, kulture i književnosti, ne zavisi više od ne stručnosti kadra, nezainteresiranosti studenata ili nekog trećeg razloga. U pitanju je (ne)postojanje volje i zainteresiranosti da se ovakve inicijative zaista pokrenu s mrtve tačke. U tom smislu, Hrvatska bi trebala biti primjer zemljama u regiji, prije svega Bosni i Hercegovini, u kojoj nema nikakvih mogućnosti za proučavanje romskog jezika na akademskom nivou. Romski jezik je jezik koji odumire, i pored toga što u Europi živi blizu 15 miliona Roma, ne računajući Tursku u kojoj živi blizu osam miliona. Po nekim neslužbenim podacima, u BiH živi oko 80 ili možda čak i 100 tisuća Roma. Jezik i kultura ovog naroda moraju se sačuvati od izumiranja. Odgovornost je na svima nama. 31 INTER VJU 32 MR. HEDINA TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ, PREDAVAČ ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA z a razgovor sa Sarajkom Hedinom Tahirović - Sijerčić, publicistkinjom, novinarkom, prevoditeljicom, velikim borcem za prava Roma, nije ni potreban neposredan povod, ali ovoga puta ih postoje najmanje tri razloga. Prvi je to da je Tahirović - Sijerčić, postala, magistrica nakon što je, uspješno obranila svoj rad u Centru za interdisciplinarne studije Sarajevskog univerziteta, na odsjeku rodnih studija. • Kojoj temi je i zašto naša sagovornica posvetila magisterij? - Zaista sam sebe, sve ono na čemu sam angažovana, i što je moja i osobna i profesionalna preokupacija, pronašla u tim studijama, a moj odlazak na njih dugujem, prije svega gospođi Ismi Stanić, iz sektora za iseljeništvo pri držav- FOTO: SENAD GUBELIĆ Romi nisu ničija ikebana nom Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, koja me je godinama pozivala na razne kulturne manifestacije koje organizira to mini- PIŠE: EDINA KAMENICA Sada su vrlo male šanse da se u BiH izučava romski jezik i biti će tako sve dok se edukaciji Roma bude prilazilo kao nekoj utopiji. Moraju postojati proračunska sredstva za to, institucije, politika... ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA starstvo. No, kada sam, zahvaljujući projektu Care International i sama postala privremeni dio tog ministarstva kao državna koordinatorica za pitanja Roma, Stanić mi je rekla da me vidi na tim master-studijama. Poslušala sam je. Tema mog magistarskog rada je: “Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije”, a na romskom jeziku naslov glasi “Bijandeske identitetura ande literatura savi romasaren e romane autorke ande nakhli Jugoslavija”. Otuđenje Teza mog rada je to da je drugost kreirana od tuđeg/drugog/ naroda podnošljivija od drugosti drugoga INTER VJU kreirane u okviru sopstvenog naroda. Drugost drugoga stvara neprimjernog/neprikladnog drugog čije su posljedice otuđenje, usamljenost, građenje identiteta pojedinca/pojedinke, i smrt/nestanak. A Romkinje su u višestrukoj i intersekcionalnoj drugosti. U odnosu na mušku romsku književnost i muške romske autore koji su drugi, Romkinje su drugost drugih i ne potpuno ista, ali i ne potpuno druga. Romkinje su drugost koju mogu nazvati drugost trećih, u odnosu na manjinske narode koji su drugi. Romi i Romkinje su drugost drugih, u odnosu na LGBT populaciju koji su drugi. Oni su drugost periferije, drugost margine, rasna drugost i pripadaju svijetu drugih, neprimjernih drugih, neprikladnih drugih. • Vaša magistarska teza bavi se istraživanjem rodnih identiteta u književnosti romskih autorica s područja bivše Jugoslavije? - Ono što je jedinstveno u mom radu je to što se prvi put u povijesti romske književnosti, kao i u povijesti književnosti bivše Jugoslavije, vrši kvantitativna i kvalitativna analiza književnog stvaralaštva Roma u bivšoj Jugoslaviji u periodu od početka XX stoljeća do danas, s ciljem davanja kritičke analize historiografije romske književnosti i unutar te historiografije prvi put kreiranje tradicije ženske književnosti. Posebnost ove teze je i u tome što analizu vrši i daje osoba koja je i sama autorica i pripadnica romske nacionalnosti. Iako se smatra da nacionalne i etnički „zamišljene zajednice” treba da nadilaze rodne, klasne, regionalne i druge razlike, vrlo često one kreiraju „izmišljene tradicije” koje postaju označitelji identiteta drugosti drugih, a koji se konstruira kao ona/onaj koji ima drugačije porijeklo u toj zajednici, ili ko je drugačiji od šablona koji je zajednica označila. Gušenje u tradiciji • Ovdje su u središtu Romkinje? - U slučaju Romkinja možemo govoriti o gušenju i stradanju ove žene u vlastitoj kulturi i tradiciji. Kontradiktornost i diskurs tradicijskog i kulturnog, na jednoj, i stvarnog/realnog, na drugoj strani, pokreću mnoga pitanja, a među njima i pitanja o rodnim identitetima u okvirima romskog književnog izraza, kao i prirode ženskog pisanja, te pitanja kako žene uopšte pišu i tko su njihovi pravi književni pretci. Da li Ginu Ranjičić, Bronislawu Wajs Papuszu, Ceiju Stojku, Katarinu Tajkon možemo smatrati književnim precima romske književnosti ili književnim precima ženske romske književnosti? Arsenijevićeva konstrukcija poezije razlika potakla me je na ideju o konstruiranju jedne struje poezije koja se odnosi na Rome, sa posebnim osvrtom na poeziju Romkinja na području bivše Jugoslavije, razmišljajući o zajednici isključenih, a u okviru te zajednice isključenih, na „isključene isključenih”. U svom radu, suprotstavljajući se kulturnoj politici dominantne/ih ideologije/a, Arsenijević poziva u ime svih isključenih i marginalizovanih u Bosni i Hercegovini na političku kritiku kulture i u tom njegovom pozivu osjećam se pozvanom, i u to ime, prvi put, kreiram analizu ženske književnosti i ženskog pisma kod Romkinja u bosanskohercegovačkoj historiografiji, na osnovu koje ćemo doprinijeti saznanju o korpusu ženskog pisma u bivšoj ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Jugoslaviji i istaknuti tragove koji su ostavljeni u kulturnoj povijesti Roma i romskoj književnoj baštini. Inače, u komisiji za obranu su bili prof. dr. Jasmina Avdispahić, prof. dr. Asim Mujkić i moj mentor doc. dr. Damir Arsenijević. Završila sam svojom pjesmom koja nosi naziv “Strah” i na trenutak su svi zašutjeli, a onda iskazali svoje zadovoljstvo. Doista sam bila vrlo sretna zbog takve reakcije. • Vi ste od 5. studenog vanjski suradnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu? - Riječ je o realizaciji ideje Roma Veljka Kajtazija, koji zastupa nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Poslije ovog angažmana niko, pa ni u BiH, ne može reći da je ovakvo što nemoguće, da nema kadrova, nema interesa, ili novca... Važno je, kao i u svemu drugome, iskazati stvarnu zainteresiranost. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu otpočela su već dva kursa: Uvod u romski jezik I i Uvod u književnost i kulturu Roma I, koji se održavaju u okviru Odsjeka za indologiju, i njima mogu prisustvovati svi studenti Sveučilišta. Prijavljeno ih je, u svaku grupu, po 28, što je najbolji pokazatelj zainteresovanosti za problematiku koju kolega Ljatif Demiri, profesor Sveučilišta u Skoplju, i ja predajemo, a to se dešava prvi put na nekoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. • Tko su Vaši studenti? - Među njima su dva doktoranta, dva magistranta, ostali su, najviše, s odsjeka indologije i s pedagogije, ali i s još nekih fakulteta... Svi koji završe, dobit će određen broj akademskih bodova, koji će im mnogo značiti u njihovim akademskim sredinama, no, i ne samo za to. 33 34 INTER VJU Naša je ambicija da ovo bude jezgro za osnivanje posebnog odsjeka za romološke studije, u koje bismo uključili i Rome i nerome, za šta postoji interes, a u tom slučaju bi i oni svi mogli biti predavači. Ne mogu, a da ne izrazim veliko zadovoljstvo što je cjelokupna zajednica u RH, od Sabora pa nadalje, prepoznala važnost ove tematike, zahvaljujući čemu će se moći uspješnije razbijati predrasude koje većinski narod(i) gaje prema drugima, ali i one koje manjinski narodi, pa i romski, ispoljavaju i prema sebi i prema drugima. • Da li ima Roma među Vašim studentima? - Jedna Romkinja, no, uvjerena sam, neće ostati na njoj, jednako kao što sam uvjerena da bi i broj naših studenata bio veći da nismo zakasnili s procedurom. Ovo je, opći utisak, veliki događaj za Rome u Hrvatskoj. • No, Vaše ime je nedavno spomenuto na jednom skupu kao primjer nezainteresiranosti BH vlasti za romska pitanja... - Ne mogu reći da sam razočarana, jer, iskreno, i kada je krenuo pro- jekat Care International, nisam puno očekivala. Moj rad u Ministarstvu je samo pokazao kako sam imala ispravan stav. Kada bih govorila na šta sam sve do sada tamo nailazila, zaista bi se ovo pretvorilo u nevjerovatnu priču. Imala sam i podršku, prije svega, pomoćnice ministra Salihe Đuderija, ali je puno više onih koji su čak i preda mnom pokazivali čuđenje šta ću ja tamo. Isto su doživjela i četiri regionalna koordinatora, mladi obrazovani momci romske nacionalnosti i ako se ovaj njihov angažman završi onako kako sve govori da hoće, bojim se da će oni biti izgubljeni za romsku populaciju. Pokazalo se ono čega smo se najviše bojali, da kao Rom nemate šansu biti ozbiljno shvaćeni i podržani. Projekat traje do ožujka, a niko u Ministarstvu ne govori o mojoj stalnoj zaposlenosti, iako su dva mjesta upražnjena. Socijalna pomoć • Stalno ste između dvije vatre? - Romi s pravom od mene očekuju da nešto pokrenem, da to osjete u svakodnevnom životu, a oni ne znaju na kakve poteškoće mi, koROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ordinatori, nailazimo, niti ih to interesira. Ne znaju da mi o malo čemu možemo odlučivati, a kada shvate da ni svoj status ne možemo riješiti, onda tek dižu ruke od nas. To je vrlo demotivirajuće, posebno za ove mlade ljude, ali i za mene. Evo, održava se sastanak Dekade Roma u Zagrebu i, za mene, koordinatoricu, nema mjesta u bh. timu, a s druge strane, Care International za to nije predvidio sredstva. Ja sam se nekako snašla, moj odlazak je finansirao OSCE, no, sve je to zaslugom privatnog angažmana.... • Kakve su šanse da se zagrebački primjer ponovi u BiH? - Sada, vrlo male, i bit će tako sve dok se edukaciji Roma bude prilazilo kao nekoj utopiji. Moraju postojati proračunska sredstva za to, institucije, politika. Romi nisu ničija ikebana. Nisam ja problem. Otići ću u Njemačku, živjeti od socijalne pomoći, ali ću imati priliku za razna stručna usavršavanja, kao i do sada. • Već ste dobili ponudu za doktorski studij? - Da, prilikom nedavnog boravka u Montrealu, na studiju Univerziteta Conkordia, tamošnja direktorica je kontaktirala s Univerzitetom u Leuveu, u Belgiji, s tamošnjom direktoricom doktoranticom. Za sada bih rekla samo to da se radi o kombinaciji lingvistike, prevodilačkih studija i književnosti. Za mene, vrlo atraktivno i vrlo zahtjevno, upravo ono što želim. Iza mene niko ne stoji, samo moj rad, koji, srećom, neki i ovdje prepoznaju, i to mi vraća osmijeh, daje nadu da može biti bolje. Sigurno spadam u one koji će se boriti za to. DOGAĐA JI Izabran novi predsjednik Koalicije romskih nevladinih organizacija u Muzeju romske kulture u Beogradu, 15. studenog, održana je Izborna Skupština Koalicije romskih nevladinih organizacija, udruga i pojedinaca Anglunipe-Napredak. Na sjednici je usvojen Statut Koalicije. Dosadašnji predsjednik ove Koalicije g. Dragoljub Acković izabran je za počasnog predsednika, dok je za predsednika Koalicije izabran g. Miroslav Milanović, a za potredsednike Baja Saitović i Milivoje Didanović. Na sjednici je također izabrano i Predsjedništvo koje ukupno broji 31 člana kao i jedanaestočlani Izvršni odbor. Prema riječima Dragoljuba Ackovića zadatak ove Koalicije je rad na kulturnoj i političkoj emancipaciji romskog naroda, a posebno kroz civilni sector, jer prema njegovim riječima, ova Koalicija sada broji oko 50 društava i udruga iz čitave Srbije. Dragoljub Acković izabran je za počasnog predsjednika romskih nevladinih organizacija Generalni sekretar Una Beriša Alosardo prezidiumi romane organizaciengo anglunipe m uzei romana kulturako ajno Beogradi, 15. decembarea, adikardi Alosaribasko khedipe Koaliciako romane bithagarutne organizaciengo, amalipengo thaj ulavde dženengo Anglunipe. Ano bešipe avazimo Statuti Koaliciako. Džiakanutno prezidento akala Koaliciako Dragoljub Acković alosardo vaš angluno prezidento. Vaš prezidento Koaliciako alsoardo Miroslav Milanović, a vaš teloprezidentja Baja Saitović ROMANO ČAĆIPE thaj Milivoje Didanović. Ano bešipe alosrdo Prezidiumi savo genela 31 dženo sar ini dešujekh dženengo Egzekutivno šerutnipe. Prekal lafja e Dragoljub Ackovićeske buti akala Koaliciaki sito te kerol ani kulturaki thaj politikaki emancipacia e romane themeski, a ulavde prekal civilno sektori. Soske, sar vakargja ov, akaja Koalicia akana genela paše 50 amalipe kotar sa Srbia. Generalni sekretar Una Beriša ROMSKA ISTINA 35 RO OM M I U RE R E G I JI 36 r omkinje i Egipćanke protestirale su 19.studenog u Podgorici protiv nasilne udaje i prodaje maloljetnih djevojčica u romskim naseljima. Centar za romsku inicijativu (CRI) i RAE (Romi, Aškali, Egipćani), uz financijsku pomoć američke ambasade, organizirali su protestnu šetnju Glavnim gradom Crne Gore. kove, i da efikasno kažnjavaju one koji ih krše, dok su od Ministarstva pravosuđa zatražili da im bude saveznik u ovoj borbi. Djevojka, koja se nije željela predstavi, kazala je kako se udala s 15 godina za čovjeka kojeg nikada u životu nije vidjela. Sada ima dijete, a u braku su je maltretirali i zlostavljali. Tvrdi da su njeni roditelji, međutim, uočili grešku i spasili je od muža. Žene su do Vlade šetale s lancima i katancem na rukama, a ispred Vlade su, poslije citiranja zakona o ljudskim i dječijim pravima, zatražile od Vlade "ključeve slobode". Pedesetak ljudi ulicama je vikalo: “Stop nasilnim brakovima”, “Branite nas”, “Hoćemo slobodu”… Protestanti su prošli ispred zgrada Vlade, Skupštine i Ministarstva pravosuđa. Žene su do Vlade šetale s lancima i lokotima na rukama, a ispred Vlade su, poslije citiranja zakona o ljudskim i dječijim pravima, zatražile od Vlade “ključeve slobode“. Žene su jedna po jedna prepričavale svoje priče, od kojih su većina udane protiv svoje volje i ne poznajući svog supruga, a kasnije su u braku bivale tučene i maltretirane. “Prodali su me, kako bi kupili auto. Više sam krvi tamo pojela, nego kruha!”, samo je jedna od priča napaćenih žena. Ispred sjedišta Vlade žene su otključale lance i “oslobodile se okova”, koje im nameće kultura i tradicija njihovog naroda. Vladi su poručili da zakonima zabrane prisilne i štetne braROMANO ČAĆIPE “Ne bih željela da se tako nešto dogodi i mojoj kćerki, zato sam i ovdje”, kazala je. Milijan Delija jedan je od desetak muškaraca koji su u protestu, podržavali svoje sestre. “Protivim se da naše djevojčice stupaju u prisilne brakove, i ne znam kakvi su to roditelji koji rade tako nešto. Žao mi je što ovdje nema više muškaraca”, kazao je Delija. Mnoge mlade Podgoričanke smijale su se napaćenim ženama, dok su šetale Hercegovačkom ulicom. Članica CRI Fana Delija kazala je kako protestom žele ukazati na mehanizme koji uništavaju živote mladih Romkinja i Egipćanki. “Naša organizacija obišla je ukupno 17 romskih i egipćanskih naselja u Crnoj Gori, gdje smo čuli šta su sve tamošnje djevojke preživjele”, rekla je Delija. Ona tvrdi da im je trebalo deset godina da ovako nešto organiziraju i da neće stati dok se ne počnu poštovati prava svih Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori. ROMSKA ISTINA R OM OMII U R REG EGIIJJ I v eliki broj Roma i Egipćana, zagovaraju formiranje nacionalne stranke, kroz koju bi artikulirali interese svoje zajednice. Međutim mnogi Posebno bih potencirao, da je neophodno pomenutu koaliciju kadrovski proširiti i ojačati iu njihovim aktivnostima uključiti sve pojednice pripadnike romske i osobnom interesu, deklarativno se predstavljajući da rade u interesu romske i egipćanske zajednice, takvih je primjera u regiji puno. Romi i Egipćani žele pozitivne promjene Sve je više Roma i Egipćana u Crnoj Gori, koji žele poboljšati svoj status u društvu. Istovremeno kada ih pitate, da li postoje realne šanse za tako nešto, većina njih će vam vam reći da su nemoćni a mogućnosti da utječu na vlastitu sudbinu su vrlo male ili gotovo nikakve od njih na žalost ne znaju da aktualni zakon o izboru zastupnika, nije predvidio afirmativan pristup rješavanja političke participacije Roma i Egipćana u crnogorskom parlamentu. Zato je prvi i ključni korak u integraciji, biti informiran. Zakon po pitanju postavljenog cenzusa, stavljaju u istu skupinu Rome i sve druge manjinske zajednice, koje su nekoliko puta brojnije od romske . Na žalost, mnogi od njih ne znaju da je zakonodavac pozitivnu diskriminaciju predvidio samo za hrvatsku zajednicu i jedno za njih vrijedi pravilo da sa 0,35 posto važećih glasova stječu pravo na jedan zastupnički mandat. Romima na žalost treba duplo više glasova za jedan zastupnički mandat, potrebno im je 0,70 posto glasova. Ovo je samo jedan od razloga, da Romi i Egipćani u Crnoj Gori, moraju hitno okupiti intelektualnu elitu, koja bi djelovala pod okriljem jedne institucije, bez obzira kako se ona zvala, nije bitno hoće li to biti u okviru budućeg nacionalnog savjeta ili možda neke široke koalicije, koja bi okupila cjelokupni intelektualni potencijal njihove zajednice. U Podgorici je ovih dana formirana Koalicija “Romi i Egipćani zajedno” po meni to je dobar temelj da se krene u izradi jednog strateškog dokumenta, koja bi imala za cilj: identifikaciju krucijalnih problema romske i egipćanske zajednice i naravno ponuditi rješenja za spomenute probleme. AUTOR: MUHAMED UKOVIĆ egipćanske zajednice, koji imaju volju i intelektualni potencijal i koji su spremni podrediti se kolektivnom interesu romske i egipćanske zajednice, bez pretenzija na nekoj podjeli između Roma i Egipćana, jer bi to dugoročno bilo kobno za obje zajednice. Neosporno je da svi imamo zajednički cilj, a to je poboljšanje statusa Roma i Egipćana, što je jako bitna, početna osnova čitavog procesa. Ako nemamo jasno definiran cilj, ako ne znamo što zapravo želimo, šanse za uspjeh su male. Usuđujem se reći da RAE intelektualna elita polaže ispit zrelost i patriotizma prema svom narodu. Moramo biti iskreni prema sebi i prema narodu kojem pripadamo, svi mi kao pojednici, koji obavljamo neku funkciju, nismo tu zbog naše superiornosti ili nekih posebnih profesionalnih kvaliteta. Tu smo isključivo da bi predstavljali i zastupali interese Roma i Egipćana. Čini mi se da pojedinci to olako shvaćaju i zaboravljaju da su predstavnici naroda kojem pripadaju i ono što je najgore, sav svoj intelekt podređuju ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA Nema nas nigdje, u javnoj upravi kao da ne postojimo. U tijelima državne uprave rade dva pripadnika romske zajednice, u tijelima lokalne uprave do danas, nema zaposlenog niti jednog pripadnika romske i egipćanske zajednice. Mi smo kroz redovne aktivnosti savjeta godinama, pokušavali pokrenuti aktivnosti po pitanju proporcionalne zastupljenosti Roma i Egipćana u tijelima lokalne uprave, na žalost bez rezultata. Ponekad stječem dojam, kao da smo zapali u neku vrstu apatije i inertnosti, kao da smo se jednostavno predali i prepustili drugima da govore i odlučuju o nama. To nije dobro, jer mnogo je Roma i Egipćana koji u nas gledaju, kao u posljednju nadu. Moramo svi zajedno biti aktivniji, odlučniji, uporniji, energičniji i aktivizam moramo promatrati kao moralni imperativ, jer drugog izbora nemamo. Činjenica je da Crna Gora prolazi kroz najteža ekonomska iskušenja od stjecanja neovisnosti. Međutim mi smo oduvjek bili i ostali skroman narod, mi ne tražimo da se svi naši problemi riješe i eliminiraju tijekom noći. Vrlo dobro znamo da je to skoro nemoguće u ovakvim okolnostima. Mi isključivo težimo da se trenutni problemi s kojima se Romi i Egipćani suočavaju, bar djelomično ublažiti. Zaista je neugodno i teško, kada za svoja ustavom zajamčena prava, moramo vječno moliti, čak ni onda ne uspjevamo, uglavnom se sve svodi na vječita obećanja. Na žalost izgleda da još uvijek postoje moćnici, kojima moramo dokazivati da smo i mi ljudska bića i da smo građani ove države. Mislim da nije grijeh to što se zalažemo za ravnopravnost i jednakost, uostalom, kako nas god drugi doživljavali tvrdim da smo i mi ljudi s dostojanstvom. Ne korektno je predstavljati Rome i Egipćane kao financijski ili socijalni problem, već kao političko i demokratsko pitanje državnih institucija Crne Gore. 37 P O V I JE S T R OMA O MA 38 r omi nedvojbeno predstavljaju najveću progonjenu manjinu u Europi. Novoobjavljena genetska studija sugerira kako su njihovi preci u Europu stigli iz sjeverozapadne Indije u jednom valu oko 1500 godina, odnosno pola tisućljeća ranije nego što se mislilo. Međunarodni autori recenziranih studija u časopisu Current Biology, rekali su kako je njihova studija o demografskoj povijesti Roma najopsežniji do sad . Studija otkriva porijeklo ljudi koji “predstavljaju mozaik jezika, religije i načina života, koji dijele izrazitu društvenu baštinu.” Američki znanstveni časopis Scientific American napominje kako su ranije studije o romskom jeziku i letimične analize genetskih uzoraka pokazale kako je Indija mjesto njihova podrijetla. No, nova stu- dija ukazuje na jednu migracije iz sjeverozapadne Indije oko 500-te godine. Prethodne studije uvelike su previdjele mjesto europskog genetskog bazena za 11 milijuna Roma s tog kontinenta. Dijelom je to posljedica njihove kontinuirane izolacije i marginalizacije, a dijelom i zbog povijesti ugnjetavanja što je i danas slučaj iako su od tada prošla mnoga stoljeća. Predrasude prema Romima povijesno su najočitije u istočnoeuropskim zemljama u kojima živi veliki broj romske populacije. Nedavne napetosti proširile su se i na romske obitelji koje traže novi život u Zapadnoj Europi. U jednom incidentu krajem rujna prošle godine u francuskom Marseilleu, zapaljen je logor s 35 Roma. Velika većina od 20.000 stranih Roma reklo je kako živi u Francu- skoj, no većina njih su Rumunji ili Bugari. Tisuće Roma u Francuskoj je deportirno, a njihova su taborišta su srušena tijekom predsjedanja Nicolasa Sarkozyja, no znanstvenik Scott Sayare prisjetio se u jednom članku u kolovozu, kako je Francois Hollande, njegov nasljednik, obećao kako će bolje integrirati romske pridošlice u francusko društvo. Sve više romskih aktivista pronašlo je potporu i ne želi dopustiti stare predrasude pa su tako neki čak i odbaciti riječ “Cigani” zbog svoje povijesno negativne konotacije. Prošle godine Romi su prosvjedovali u Rimu tražeći bolje životne uvijete nakon što je četvero djece umrlo u požaru koji je posve uništio njihov ilegalni kamp. Prošli mjesec romske obitelji u Češkoj dobile su obečanja od mi- he Romany people constitute es, religions, and lifestyles while sharEurope’s largest and, arguably, ing a distinct social heritage.” now its most persecuted mi- Scientific American noted that earlier nority. studies of the Romany language and A new genetic study published this cursory analysis of genetic patterns had week suggests their ancestors arrived determined India was the group’s place in Europe from northwestern India of origin. But the new study points to in a single wave around 1,500 years a single migration from northwestern ago, half a millennium earlier than India around the year 500. previously thought. Previous studies largely overlooked The international authors of the peer- the place of Europe’s 11 million reviewed paper in the journal Current Romany in the continent’s gene pool. Biology said their study was the most That was partly a consequence of comprehensive ever of the demo- their continued isolation and margraphic history of the Romany. They ginalization, and partly because of said it revealed the origins of a people a history of oppression that in many who “constitute a mosaic of languag- countries continues to this day. The prejudice has historically been most evident in Eastern European countries with large Romany populations. But recent tensions have spread, including to Romany families seeking a new life in Western Europe. In one incident in late September, a mob in Marseille, France set fire to an encampment of 35 foreign Roma. As many as 20,000 foreign Roma are said to live in France, most of them Romanians or Bulgarians. Thousands were deported and their encampments during the presidency of Nicolas Sarkozy, as my colleague Scott Sayare recalled in an article in t ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA PO V IJ ES T R OMA nistarstva obrazovanja kako će zaustaviti rasprostranjenu diskriminaciju romske djece u školama nakon slučaja iz 2007. koji je završio na Europskom sudu za ljudska prava. Europski centar za prava Roma, sa sjedištem u Budimpešti, aktivan je u podupiranju sličnih slučajeve na europskim sudovima za borbu protiv rasizma protiv Roma. Prošle godine u listopadu novinar Chris Cottrell napisao je izvještaj o diskriminaciji za otkrivanje spomenika u Berlinu povodom smrti, kako se procijenjuje, pola milona Roma tijekom holokausta. Tom je prilikom citirao njemačku kancelarku Angelu Merkel: “Nemojmo okolišati. Sinti i Romi pate i danas od diskriminacije i isključenosti. “ Najnovija genetička istraživanja mogu doprinijeti uspostavljanju romskog ‘zasluženog mjesta u europskoj povijesti - u posljednjih 1.500 godina. Znanstvenici koji otkrivaju snažnu miješanje neromskih gena u sjevernim i zapadnim zemljama tijekom njihovih migracija, izjavili su kako će daljnja istraživanja pomoći definirati identitet indijskih predaka i pružiti daljnje pojedinosti o migracijama kao i o bližoj povijest Roma u Europi. August, although François Hollande, his successor, has promised to better integrate the newcomers into French society. A more activist Romany population has found a voice, however, showing it is no longer prepared to take the old prejudices lying down. Some even reject the word “gypsy” because of its historically negative connotations. Romany protestors last year turned out in Rome to demand better living conditions after four children died in a fire that destroyed their illegal camp. And Romany families last month won a pledge from the Czech min- istry that it would finally end widespread discrimination against their children in schools after a landmark 2007 case in the European Court of Human Rights. The European Roma Rights Center, based in Budapest, is active in pushing similar cases in European courts to combat racism against Romany. My colleague Chris Cottrell wrote in October of continuing discrimination in a report on a ceremony in Berlin to unveil a memorial commemorating an estimated half million Romany who died in the Holocaust. ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA He quoted Chancellor Angela Merkel of Germany saying, “Let’s not beat around the bush. Sinti and Roma suffer today from discrimination and exclusion.” The latest genetic study may at least contribute to establishing the Romanys’ rightful place in European history — for the last 1,500 years. The scientists, who revealed a strong admixture of non-Romany genes in northern and western countries during their migrations, said further studies would help define the identity of their Indian ancestors and provide further details of their migration and subsequent history in Europe. 399 ROM MSSKK I JE Z IK IK 40 p ošto su Romi u samo nekoliko europskih zemalja ustavno priznati kao nacionalna manjina, Europska Unija i Europski Parlament trebaju ponuditi inicijativu da se njihov status definira na jedinstven način i da se sukladno tome, reguliraju njihova kolektivna prava. Jedno od osnovnih prava jest pravo na slobodno korištenje materinjeg jezika kao i njegov razvoj. Za to je potrebno stvoriti adekvatne uvjete. Pošto je jezik dio kulturnog života ljudi, čak neotuđivi dio kulturnog razvoja - kako je to definirano u UNESCO-ovoj konvenciji protiv diskriminacije u obrazovanju Obrazovanje U pogledu obrazovanja države trebaju poduzimati obvezu na onoj teritoriju na kojoj su ovi jezici u uporabi, u skladu sa stanjem svakog od tih jezika i bez ikakvih ometanja učenja zvaničnih jezika: a) Da omoguće predškolsko obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili b) Da omoguće značajan dio predškolskog obrazovanja na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili c) Da primjene jednu od mjera makar na one polaznike čije obitelji AUTOR: BAJRAM HALITI, diplomirani prvnik Mjere za unapređivanje i uporabu Romskog jezika u javnom životu (Doc 0,11 C, 144. XII 1960), neophodno je stvoriti uvjete za standardizaciju romskog jezika, u smislu i na način koji je predviđen Rezolucijom IV Svjetskog kongresa Roma i Sinta. Romski jezik, koji za Rome ima neprocjenjiv nacionalni, kulturni i povijesni značaj, treba kao kulturno dobro, koje se neprestano ugrožava, uživa zaštitu UNESCO-a u mjeri i na način kao što je to slučaj s kulturnim dobrima, povijesnim znamenitostima i prirodnim rijetkostima raznih naroda i zemalja. Pošto ovaj narod nema svoju državu, međunarodna zajednica, u ovom slučaju UNESCO, treba preuzeti ulogu zaštitnika njegovog najznačajnijeg kulturnog dobra - jezika. d) e) f) g) h) tako nešto zahtijevaju, a čiji se broj smatra dovoljnim, Da omoguće osnovno obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili Da omoguće značajan dio osnovnog obrazovanja na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili Da osiguraju, u okviru osnovnog obrazovanja, da učenje odgovarajućeg regionalnog ili manjinskog jezika postane integralni dio nastavnog plana, Da omoguće srednje obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ili Da osiguraju, u okviru srednjeg obrazovanja, uvjete za učenje odgovarajućeg regionalnog ili manjinskog jezika u okviru nastavnog plana, i) Da omoguće sveučilišno ili drugo više obrazovanje na odgovarajućim regionalnim ili manjinskim jezicima, ili j) Da omoguće uvjete za studiranje tih jezika kao predmeta na fakultetima ili višim školama, k) Da predvide obrazovanje odraslih putem stalnih tečajeva koji bi bili ROMANO ČAĆIPE ČA AĆIPE ROMSKA ROM MSKA ISTINA održavani uglavnom ili u potpunosti na regionalnim ili manjinskim jezicima, l) Da načine aranžmane koji bi osigurali učenje povijesti i kulture koja se tiče regionalnih ili manjinskih jezika, m) Da osiguraju osnovno i kasnije osposobljavanje nastavnika potrebnih da primjene odredbe sadržane u točkama a. do g.. ovog stava a koje su prihvatile, Što se tiče obrazovanja na teritorijima izvan područja u kojima su regionalni ili manjinski jezici tradicionalno rabe strane sudionice moraju preuzeti obvezu, ako broj onih koji govore te jezike tako nešto opravdava, da odobre, ohrabre ili omoguće učenje na regionalnim ili manjinskim jezicima na svakom od odgovarajućih stupnjeva obrazovanja. Sudska ovlašćenja Zemlje sudionice trebaju se obvezati, u odnosu na one sudske oblasti u kojima broj stanovnika koji upotrebljavaju regionalne ili manjinske jezike opravdava dolje spomenute mjere, u skladu sa situacijom sa svakim od tih jezika i pod uvjetom da sudac ne smatra da upotreba olakšica predviđenih ovim člankom može onemogućiti valjano provođenje postupka. R OM OMSS KI K I JEZI J EZ IKK U kaznenom postupku: a) Da osiguraju da sudovi na zahtjev jedne od stranaka mogu voditi postupak na regionalnom ili manjinskom jeziku, ili b) Da okrivljenom jamče pravo upotrebljavati svoj regionalni ili manjinski jezik; ili c) Da osiguraju da zahtjev i dokaz, bez obzira da li je u pisanoj ili usmenoj formi, ne bude smatran neprihvatljivim samo zbog toga što je u formuliran na regionalnom ili manjinskom jeziku; d) Da izdaju, na odgovarajući zahtjev, dokumente koji se tiču pravnog postupka na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku, ako je to neophodno korištenjem odgovarajućih prevoditelja koji ne bi izazvali nikakve dodatne troškove zainteresiranim osobama; U građanskim parnicama: a) Osiguraju da sudovi na zahtjev jedne od stranaka mogu voditi postupak na regionalnom ili manjinskom jeziku: ili b) Dopustiti, kada se stranka treba pojaviti osobno pred Sudom, da može koristiti svoj regionalni ili manjinski jezik bez ikakvih dodatnih troškova; ili c) Dopustiti izdavanje dokumenata i dokaza na regionalnim ili manjinskim jezicima, ukoliko je to neophodno korištenjem odgovarajućih prevoditelja; U postupcima pred sudovima koji se tiču upravni stvari: a) Osiguraju da sudovi, na zahtjev jedne od strana vode postupak na regionalnom ili manjinskom jeziku; ili b) Dopustiti, kada se stranka treba osobno treba pojaviti pred sudom, da može koristiti svoj regionalni ili manjinski jezik bez ikakvih materijalnih troškova; ili c) Dopustiti izdavanje dokumenata i dokaza na odgovarajućim regionale ili manjinskim jezicima, ako je to neophodno, uz potrebu odgovarajućih prevoditelja Države članice trebale bi se obvezati: a) Ne dovoditi u pitanje valjanost pravnih dokumenata samo zbog toga što su donijeti na regionalnom ili manjinskom jeziku; b) Ne dovoditi u pitanje valjanost pravnih dokumenata koji su donijeti u okviru države samo zbog toga što su načinjeni na regionalnom ili manjinskom jeziku ili osigurati da se oni mogu upotrijebiti protiv zainteresiranih trećih osoba, koja inače ne koriste ove jezike, pod uvjetom da im je sadržaj ovih dokumenata stavljen na uvid od strane osoba koje se na njega pozivaju; ili c) Ne poricati valjanost pravnih dokumenta donijetih između različitih strana, samo zbog toga što su načinjeni na regionalnom ili manjinskom jeziku; Zemlje članice trebaju se obvezati da se na regionalnim ili manjinskim jezicima nađu najznačaniji zakonodavni tekstovi, a posebno oni koji se tiču osoba koje koriste ove jezike, osim ako oni do njih nisu došli na neki drugi način. Administrativne vlasti i javne službe U okviru administrativnih oblasti države, u kojima broj njihovih stanovnika koji koriste regionalne ili manjinske jezike, dražave članice, koliko je to god razumno moguće, preuzimaju sljedeće obveze: a) Osiguraju da administrativne vlasti koriste regionalne ili manjinske jezike; ili ROMANO ČAĆIPE ČA AĆIPE ROMSKA ROM MSKA ISTINA b) Osiguraju da njihovi službenici u kontaktima s građanstvom upotrebljavaju regionalne ili manjinske jezikeu odnosu prema osobama koje ih koriste; ili c) Osiguraju da oni koji koriste regionalne ili manjinske jezike mogu podnijeti usmene ili pismene predstavke i dobiju odgovor na tim jezicima; ili d) Osiguraju da oni koj koriste regionalne ili manjinske jezike mogu podnositi usmene ili pismene predstavke na tim jezicima; ili e) Učiniti dostupnim upotreba administarativnih tekstova i obrazaca za stanovništvo koje koristi regionalne ili manjinske jezike na tim jezicima ili da se osiguraju dvojezične verzije; f) Omogućiti upravnim vlastima da izrađuju nacrte dokumenata na regionalnim ili manjinskim jezicima. Po pitanju lokalnih i regionalnih vlasti na čijem teritoriju određeni broj stanovnika koristi regionalne ili manjinske jezike kada je taj broj takav da opravdava spomenute mjere države članice trebale bi preuzeti obvezu da odobre ili ohrabre: a) Uporabu regionalnih ili manjinskih jezika u okviru financiranja regionalnih ili manjinskih vlasti; b) Mogućnost za one koji koriste regionalne ili manjinske jezike da podnesu pisane ili usmene predstavke na tim jezicima; 41 42 R O M SK I JE Z IK IK c) Da lokalne vlasti objavljuju svoja službene dokumente na odgovarajućim regionalnim ili manjinskim jezicima; d) Uporabu manjinski i regionalnih jezika u raspravama u lokalnim parlamentima, pri čemu se, međutim, ne isključuje uporaba službenog jezika države; e) Uporabu, ako je neophodno zajedno s imenom na službenom jeziku države, tradicionalnih oblika imena mjesta na regionalnim ili manjinskim jezicima Što se tiče javnih službi koje osiguravaju administrativne vlasti, države člane trebaju se obvezati, u okviru teritorija na kojem se regionalni ili manjinski jezici koriste, u suglasnosti sa stanjem svakog jezika i koliko je to razumno moguće: a) Omogućiti da se regionalni ili manjinski jezici koristiti u javnim službama; ili b) Da dopuste korisnicima regionalnih ili manjinskih jezika da podnesu zahtjev na ovim jezicima; c) Prevođenje i tumačenje kada je to potrebno; d) Angažiranje, ili ukoliko je neophodno osposobljavanje, službenika i ostalih zaposlenih u okviru javnih službi; e) Države članice trebaju obvezati te dopstiti uporabu i usvajanje obiteljskih imena na regionalnim ili manjinskim jezicima, na zahtjev onih koji su zainteresirani. Sredstva javnog informiranja Države članice trebale bi preuzeti obvezu da za one koji koriste regionalne ili manjinske jezike na teritoriju na kojoj se ti jezici govore, u skladu sa situacijom od jezika, do stupnja do kojeg javne vlasti, izravno ili neizravno, imaju nadležnost, moć ili igraju odgovarajuću ulogu u ovoj oblasti, i poštujući načelo neovisnosti i autonomnosti sredstava javnog informiranja: Na regionalnim ili manjinskim jezicima ili u smislu u kojem radio i televizija imaju ulogu javne službe a) Osigurati osnivanje bar jedne radio postaje i jednog televizijskog programa na regionalnom ili manjinskom jeziku: ili b) Ohrabriti ili olakšati osnivanje bar jedne radio stanice na regionalnim ili manjinskim jezicima ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA c) Ohrabriti ili olakšati redovito emitiranje televizijskog programa na regionalnim ili manjinskim jezicima d) Ohrabriti ili olakšati proizvodnju i distribuciju audio i audio-vizuelnih radova na regionalnim ili manjinskim jezicima; e) Ohrabriti ili olakšati stvaranje i očuvanje bar jednih novina na regionalnim ili manjinskim jezicima; f) Pokrenuti dodatne troškove onih sredstava javnog informiranja koji koriste regionalne ili manjinske jezike u slučajevima kada zakon i inače omogućuje financijsku pomoć sredstvima javnog informiranja; ili g) Primjenjuju postojeće mjere financijske podrške i na audio-vizualnu produkciju na regionalnim ili manjinskim jezicima; h) Pomoći u obrazovanje novinara i ostalih zaposlenih u sredstvima javnog insformiranja koja koriste regionalne ili manjinske jezike. i) Države članice trebaju se obvezati I jamčiti slobodu izravnog prijema radiskog i tv programa iz susjednih zemalja na jeziku koji je isti ili sli- R OMS K I J EZ IK čan regionalnom ili manjinskom jeziku, kao i da se ne suprostavljaju reemitiranja radio i televizijskih programa iz susjednih zemalja na ovom jeziku. Kulturne aktivnosti i pogodnosti Što se tiče kulturnih aktivnosti i olakšica, posebice knjižnica, videoteka, kulturnih centara, muzeja, arhiva, akademija, kazališta ili kina, kao i literarnih radova ili filmske produkcije, različitih oblika kulturnog izražavanja, festivala i kulturne industrije, uključujući i uporabu novih tehnologija, države članice trebaju se obvezati unutar teritorija na kojoj se ti jezici koriste, i do stupnja do kojeg su javne vlasti za to nadležne, imaju ovlasti ili igraju odgovarajuću ulogu: a) Ohrabriti vidove izražavanja i inicijative specifične za regionalne ili manjinske jezike i omoguće različite načine pristupa umjetničkim djelima proizvedenim na tim jezicima; b) Potaknuti različita sredstva putem kojih bi dijela sačinjena na regionalnim ili manjinskim jezicima postala dostupna pomaganjem i razvitkom prevođenja, sinhronizaciji i titolvanih prijevoda; c) Unaprijediti pristup regionalnih ili manjinskih jezika radovima proizvedenim na drugim jezicima razvojem prijevoda, sinhronizacija i titlova; Ekonomski i društveni život Što se tiče ekonomskih i društvenih aktivnosti države trebaju se obvezati da na teritoriji čitave zemlje: a) Eliminiraju iz zakonodavstva sve odredbe koje zabranjuju ili ograničavaju, bez dovoljno opravdanih razloga, uporabu regionalnih ili manjinskih jezika u dokumentima koji se tiču ekonomskog ili društvenog života, posebno u ugovorima o zapošljavanju ili u tehničkim dokumentima poput upustva za upotrebu određenih proizvoda i instalacija; b) Uključe u njihove financijske ili bankarske odredbe pravila koja bi omogućila, na način koji je u skladu s komercijalnom praksom, uporabu regionalih ili manjinskih jezika prilikom korištenja različitih sredstava plaćanja; c) U ekonomskom i društvenom sekktoru koji je pod njihovom kontroolom, organiziraju aktivnosti kojee unaprijeđuju uporabu regional-nih ili manjinskih jezika te da sve pogodnosti socijalnog osiguranja kao što su bolnice, starački domovi i slično, ponude mogućnosti smještaja i tretmana na njihovom jeziku onim osobama koje koriste regionalne ili manjinske jezike, a koji imaju potrebu za odgovarajućom njegom zbog narušenog zdravlja, starosti ili drugih razloga; d) Osiguraju da sva važna upozorenja vezana za sigurnost budu istaknuta na regionalnim ili manjinskim jezicima; e) Urede da se informacije koje pružaju nadležne javne vlasti, a koje se tiču prava potrošača, budu dostupne na regionalnim ili manjinskim jezicima; Prekogranična suradnja Države članice trebaju se obvezati: a) Primjenjivati postojeće bilateralne ili multilateralne aražmane koji ih vezuju s državama u kojima se isti jezik koristi u identičnoj ili sličnoj formi, ili ako je neophodno, da traže da zaključe takve sporazume, na način koji bi unaprijedio kontakte između korisnika istog jezika u određenoj državi na polju kulture, obrazovanja, inforamaciROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ja, osposobljavanja i trajnog obrazovanja. b) Da u korist regionalnih ili manjinskih jezika olakšaju ili unaprijede suradnju između dvije strane granice, a posebno između regionalnih i lokalnih vlasti na čijem teritoriju se isti jezik koristi u identičnoj ili sličnoj formi. Mnoge europske zemlje imaju na svom teritoriju regionalno nastanjene manjine autohtone skupine koje govore jezik drugačiji od jezika većinskog stanovništva. To je posljedica povijesnih procesa, u kojima države nisu formirane po čisto jezičnim linijama i male zajednice su ostale okružene većinskim. Odgovornost za zaštitu manjina je prvenstveno na državama domaćinima. Komisija treba inzistirati da matične države igraju ulogu i u zaštiti i u očuvanju svojih sunarodnjačkih manjina, u cilju osiguravanja da njihove stvarne jezične i kulturne veze ostanu jake. Europa se razvila kao kulturno jedinstvo zasnovano na različitosti međusobno povezanih jezika i kulturnih tradicija, kulturni diverzitet predstavlja bogastvo, a prihvaćanje tog diverziteta je preduvjet za mir i stabilnost u Europi. Osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju pravo slobodno ispoljavatiu, čuvajti i razvijati svoj etnički, kulturni, lingvistički ili regionalni identitet i da očuvaju i razvijaju svoju kulturu u svim aspektima, oslobođeni od bilo kakvog pokušaja asimilacije protiv njihove volje. 43 R OM SK A BA B A ŠŠTTIN INA 44 I priroda e oralno narodno literakoro i oralna narodno literatura si ulavdo kotor kotar i literatura. Ili aver lafencar vakerdo i oralna literatura si i daj e literaturakiri. I Nauka basi narodno literatura (kotar o folklor -folkloristika) ko asavko chani javinelape sar kotor kotar i istorija e literaturakiri. Telo narodno (ili oralno ja popularna, ja tradicionalna) literatura ili prosto vakerdo folklor – odova si naucno termini basi narodno oralna literatura., odnosno odva si oralno narodno tvorestvo e buvle siroke narodno masengo so odrazini olengoro dzivdipe ko turli istorikane vaktija ko olengoro dzivdipe.Znaci o lafi folklor avela kotar o lafi Folk so znacini narod thaj Lore so znacini znaenje dzandipe.Odova bukvalno znaini narodno znaenje, narodna mudrost. Sar so vakerdjam o anglisko naucniko Thoms vakergja kaj telo odova termin folklor perela o ustno narodno tvorbe, o obicaija, o sueverja thaj vavera bukha kotar i duhovna kultura e manusengiri. Iletaratura javinipe ko jek narodo paralelno ked pojavinipe olengiri pismenost. Ko avgo vakti i literatura pojavisalili maskar o priviligirime thaj pokulturno amalikane klase, sose numa olen sinelen o prakticno sajdipe te sikljoven te citinen thaj te pisinen thaj te sluzin pes e pisibaja, soske odova vakti o papirusija thaj o glineno plocke thaj tablice sine but kuc e corolelnge. Baso odola pismeno trage ko jekh narodo si but phareste te sledinipe. E oralno literaturaja i situacija naje asavki , soske voj javinipe kana javinndzape o lafikeripe ko manusa. O bijandipe e poezijakoro , znaci e oralno tadicijakoro isiole bari manusikani istorija , znaci panda ked pojavisalilo o manus. Ked pojavisalilo o lafikeriba ko manusa javisalile em o kheliba, o gilja thaj i muzika. A o kheliba, o gilja thaj o muzicko tvorestvo si but importantno karakteristike ki oralno narodno tradicija. A odova si otnr, prvobitno sinkretizam ili prvobitna umetnost sar so vakerdja o rusko literaturno istoricari o Aleksandar Veselovski. I narodno lteratura isiola ple karakteristike kolencar voj razlikuinipe kotar i pismeno literatura. But vazno elementi thaj jekh kotar i emkarakter i sticno osobina e narodno tvorbengoro si odoja so ola si anonimno. Aljovelape kaj svakoja ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ROM MSKA SKA ISTINA STINA narodna tvorba mora te ovel la bipendzardo avtori. Sakoja narodna tvorba si produkt kotar jekh manus kolesoro anav po pravilo trubul te avol bipendzardo (anonimno) Ko keripe e narodno tvorbengoro o bipendzardo avtori dela i sema odole tvorbakiri (o teksti i melodija em vaver) a palo odova odja tvorba ovela bizo nava.Vov na reflektirini baso nisavo avtorstvo baso nisavo pravo e tvorbake so kerdzala em otkazinipe kotar odova thaj delegirini odova e avutne generacijenge. O avutne generacije palo odova buvljarena i buti odole tvorbakiri stilizirinenala, usovrsinenala thaj suzakerenala. I anonimnost si jekh osobina ko narodno tvorestvo. Jekh oralna tvorba lakoro avtori vakerolala prvo anglal jek potesno ja pobuvlo krugo manusa. Ako si voj laci voj odma prifatilpe kotar o manusa , zapamtinipe ko pobut manusa, thaj prenesinipe kotar o manus ko manus. Ko vakeripe kotar o jek manus ko aver manus i tvorba durardjovela kotar plo avtori, thaj gubini bilo savi vrska olestar. Poodori so ovela odole tvorbaja , okova so vakeri ili giljavela odoja tvorba ko plo chani ov meninelal, doterinila thaj vakerila ko aver chani ili dodainela nesavo nevo lafi, ja palem frdela latar nesavo lafi . Sakova giljavutno saj te interpretini i narodno tvorba ko plo chani sar vov mangela thaj dzanela. Eke odleske jekh narodna tvorba so ko avgo vakti kerdzala jekh manus, a palo nesavo vakti voj promeninipe basi asavki narodno tvorba so naklja baro drumo olake vakeriep kaj si voj narodno, soske but manusa gilavgjeola, chivdeolate nesto nevo, plo thaj prihvatingeola sar piri. Odoleske ko narodno tvo- R OMS K A BAŠ T INA AUTOR: prof. TRAJKO PETROVSKI, BORÅS restvo jek isto tvorba isiola em but varijante.Odoja si i dujto karakteristika e narodno tvorestvoskiri. I razlika maskari i pismena thaj i usna tvorba si so i prva olakoro avtori odma zapisiniola, thaj dolala anav thaj zapisini em po anav em odma fiksirinilia.A dok o slucaj e ustno tvorbencarsi aver ola prenesinenape kotar o manus ko manus, neprekinato meninenape bilo pozitivno bilo negativno sa dji ko momenti dji kana na zabelezinenape. Jek tvorba saj te racuniunipe kaj si narodno ako bijandili thaj dzivdinelal maskaro manusa, ako voj odrazil olengoro dikhibe e dzivdipaskoro thaj e prirodakoro, ako voj hasarel pire avtore, ako but drom povtorilpe ko narodo, kova so em ikerelala. Karakteristiki na romskoto narodno tvorestvoskiri Ko plo narodno tvorestvo o roma valjani te goordinenpe. Olengoro narodno tvorestvo si but barvalo turli motivencar thaj sizeija kotar o turli poetikane thaj prozaisticno umotvorbe.Kedime si but romsne gilja thaj paramisa, anegdote, proverbija, legende ko turli chiba. Kotar o romane narodno umotvorbe o narodno gilja astarena prvo than em kotar o dikipe e tematikakoro em kotar o sa astaripa kotar o aktuelno nastanija e dzivdipaskero e romengoro em kota o aspekti kotar pli emotivno dikipe em kotar olakiri muzikalno rig, O gilja sako puti pratinena sine ko sa o romane generacii ko olengoro intenzivno dzivdipe. Ko repertoari ko romane giljengoro si vklucime turli gilja em kotar o dikipe olengere sodrzinakoro em kotar o dikipe kotar o zanrovsko aspektija. Ki romani narodno lirika si zastapime sa o o vidija lirsko narodno gilja. Obredno ili mitologikane, trudove bukjarnikane, mangipaskere gilja em bitovo gilja. Isi em soibnaskere gilja ili cavrikane gilja, asaibnaskere gilja I tematika ko akala gila si razlicno thaj si but barvali. O fondi e romane paramisengoro isto si but baro thaj astari sa o tipija paramisa. Ki celina o romane paramisa si ki tematika but pase e paramisencar avere narodonegere. Ko romane prozno tvorbe isi isto agjaar but interesno kratko folklorno zanrija sar so si o: poslovice, gatanke, kletve, blagoslovija em vavar. Sar so poangle vakerdjam i narodna oralna literatura ko Roma si raznovidno thaj but bari. Zastupime si sa o granke thaj grupe kotar i usmeno narodna literatura. Ki romani oralno literatura posto o roma nakle kotar o puvja ko pasutno istok (sar so si persija, ermenija, sirija, khoranipa, arabija )ola lele nesave bukja kotar odola thana thaj emindje ko plo folklori, isi isto agjaar ko romano folklori nesave elementija em pojave so lele kotar o oralno tradicija em kotar o manusa so djivdinena ko balkansko phuvja. Ko romano folklori najorginalno si o romane paramisa kola so isiolen but elementija thaj motivija kotar i usmena(oralna) tradicija kotar o narodo so dzivdinela ko pasutno (persija, ermenija, irak) thaj duralo istok (Indija). Ki oralno (mujali) literatura ko Roma saj te navedina akala grupe: - O miletikane (narodno) paramisa - O miletikane (narodno gilja) - O narodno poslovice - O narodno zagonetke - O narodno tuzbalice - O hojra thaj o kheliba Phanda kotar o but phurano vakti maskaro o Roma najmanglo literaturno rodi sine o narodno (purane) paramisa. Zastupime sine ponajvise ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA ROM o romane bajke, mitija, o legende, a palo odova em o tikne paramisa thaj o basne. Maskaro o Roma ko Istok sar so vakerela o Aleksandar Paspati, panda ko maskarutne vekija sine profesionalno roma so vakerena sine romane paramisa kola so paramisa vakerenalen sine ko kafane thaj ko cajdjilnice. O Roma kotar o Balkani pa em ko avera phuvja, vakerena sine romane paramisa ko jevendaskoro vakti, trujal o kumbeti besena sine thaj vakerena sine paramisa e cavenge thaj pire familijake.Ponesavo puti vakerena sine paramisa em pred te soven pumare cavenge, pa cak rakjate sine ked arakena e mule. Emsukar manusa kotar o roma so djanena sine te vakeren paramisa sine o roma o cergajra, em o khorane roma. Isi paramisa zalosno sodrzinaja, a sine paramisa em sodrzinaja so saj sine o manusa te daran ked sunena odola paramisa. Ko but 45 46 R OM SK A BA B A ŠŠTTIN INA romane paramisa ki olengiri sizetika saj te arakenpe elementija so i arakade panda kota i Indija. Maskaro o legende istakninenape okola legende baso Penga . Akala paramisa registriringja maskaro o Roma kotar i Bosna i Hercegovina o Rade Uhlik. (Ciganske price, Sarajevo 1967). Akate saj te istaknina em o baro romano prazniko so but roma kotar o Balkansko puvja do dan danas kerenale. Akava romano prazniko Vasilica zasnivinolape kotar i purani legenda baso potop, kova si slicno e legendaaja kotar o star zavet.Akate saj te spomnina jek purani legenda kotar o vranjsko roma ”O Thagar o Faraoni thaj o Roma kote so ki legenda ukljucimi si i guska, koja si bicaldi sar obavezno kurbani basi Vasilica.Akala purane legende si zabelezime kotar o J. Frazer, ko lil Folk-lore in the old Testament, em o Tihomir Djordjevic, ko plo lil Ciganske price so iklilo ko Beograd 1933 bers. Isto agjaa em ko Skopje ked istrazindjum o romano folklori ko 1982 dji ko 1992 ked pisindzum i magistratura zabelezingjum but romane legende basi vasilica maskaro roma ki Suto Orizari, Topaana em ko Madzari em ko avera gava ko Skopje.Odola legende saj te arakeno- len ko mlo lil Kalendarskite obicaji kaj Romite vo Skopje i okolinata so iklilo ko Skopje ko 1993 bers. Maskaro o khorane Roma arakljum mitoloske paramisa kote so vakeripe kaj i phuv pasljovela ko singa jeke guruveskere, pa ked o guruv mrdini ple singencar i phuv tinanela, a ked ka mrdini ple sereja bi preperela celo sveto. Isto agjaar ko disave romane paramisa saj te araken em vakeripes kaj i phuv sine ko avgo vakti ramno sar tepsija, a o devel palo odova kergja o planine thj o bairja. Ko romano folklori isi but paramisa em baso vesterke, zmaija em baso vampirja. Hojra thaj tancija Ko XVII veko o beogradsko istoricari Radovan Samardžić, ko jekh piri naucno studija navedini jekh kheliba sar khelena o Roma uz pratnja kemanaja. Vov belezini kaj o roma but sukar khelena thaj giljavena. O Tihomir Djordjevic thaj o naucno Pirx ko ple naucno studije navedinena ko vakti e Knez Miloseskoro ki Srbija ki diz Smederevo jekh romano chavo pernango razbusaveno balencar, uravdo ko jekh galbeno gad, a upral gad sineole vezimo jeleko uravdo ko jek buvlo fustani kelela sine , a i muzika basalela oleske. Ko romano folklori isi but romane hojra, isi originalno romane hojra, pendjardo si em o romano cuceko. Isi ojra kote so astarenape te khelen em djuvlja em musa kotar o vast. A isi hojra kola so kelena numa o djuvlja, a isi hojra kote so khelena numa o mursa. Ko disave thana ki Vojvodina thaj madarska isi roma ked khelena na astarenape vastencar nego samo marena pe vasta em marena pe palmencar pire canka. Ko disave roma kelena podisavo puti em duj djene, murs em djuvli, ili murs em murs, ili djuvli em djuvli. Pendjarde ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA romane hojra si e bojrakoro horo, pembe pembe em Toapaansko,Telo va, A sasakoro, e bojrakoro horo em but avera. O romano cuceko si but manglo maskaro roma kotar o but purano vakti. Kelelape baska o mursa, a posebno o djuvlja.Ako o cuceko kelena numa o djuvlja tegani odova si solo kheliba, kova si but rasprostranimo ko romane bijava ko balkansko roma.O cuceko maskaro roma isiole ritualno thaj zabavno karakteri. Romane tuzbalice O romane tuzbalice si but arhaicno. Ko akala tuzbalice preperana o patrijarhalno gilja, o elegije.Ko rumunsko roma saj te arakenpe zalno gilja kola sogiljavenpe e mulenge. Ko muslimansko roma o islami nae iskorenimo, ked merela neko isto saj te sunenpe zalno gilja ili vakeriba sar zal baso o djeno so naklja i dunja ki romani chib ked merela neko. O romane gilja I romani narodno poezija uglavnom isiolen lirsko sodrzina. O romane gilja pobut giljavenpe ki romani chib. O romane gilja legarena peste lirsko elementija, em odova obredno (ritualno) thaj elegicno elementija. Maskaro roma ki Makedonija thaj ki Srbija zabelezindzum i romani gili Desuduj Phralja phurt kerena, kote so giljavipes o motivi baso zidiba i bori e caveja ko zido e phurtakoro sar kurbani, te bi i phurt te na perel. Sa o romane gilja giljavenape uz pratnja muzicko instrumentencar ili bizo olende, o romane gilja gilavenape ki grupa ili giljavela jekh dzeno. Posebno grupa romane lirsko gilja kerena o cavrikane gilja. Ola ulavenape ko gilja so giljavenape e chavrenge te bajroven posigate ili giljavenape olenge te soven odnosno te astarilen o posukar soiba. Radi ilustracija ka navedina jek primer cavrikani soibnaskiri romani gili: R OMS OM S K A B BAŠ AŠ T INA Nani, nani Nani nani mo cavo e nanako raklo i bavlal tuke kuna ka delegirinio bakre ka naken tuke cuci ka ka den Nani, nani e tatesoro cavoro dok na bajrove me nane te zeninama Bajrov mo cavo posigate e diajkoro cavo nani, nani e dijakoro cavoro. Ko romane gilja giljavipe ponajvise baso zuzipe, thaj sukaripe. Isi gilja kote so giljavipe basi dar kotar o meripa. e zagonetk e) kola e n d o r a N a (zagonetk e alav o folm garadin e i is a n ko roman m a o th o Ke r tn n ta e re isto impor ut slicno av b si a v la a so astarena dine e k a namane gar a rodija. Ak a n a r klori. O ro e v a o lavencar k garadine a ja: r jag) e ave prim aj barol ? (e im n r a vedina dis c e i nien bijandil ke tamu ne e v a v e tr Kaj mor ph a str a mojata se Ka se rodil E jaka. an. i bokhale? s k nu v a ? O g k je a s l a zedni? pijen p se gladni i s a g o Ni han, ni k e s a nitu pijat Nitu jadat lava, Oci. , garadine a ć ri u Đ o jk a R 80. Beograd, 19 ROMANO ČAĆIPE Na rodn Ki or e po alno slovi (usme zastu ce na) r pime o em o roma mani trad ne p o i Ake n sl ov i c cija si esave e. prime rija. Savo gav as a Ka k v o selo vke Roma. takv i r om i . Savo vos ga s Kakv a sum ave sosoja. a takv i i zec e v i. S e l ro mane ga Sto ro mska va, sel rom nas el ja, sto ane svatur ja r om s k a gov . or a . ROMSKA ISTINA 47 48 REAGIRANJA ISSN 1845-6413 ROMANO ČAĆIPE ROMSKA ISTINA
© Copyright 2024 Paperzz
