R mano čaćipe Broji / Broj 42 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb , septmba / rujan 2011. Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil KO M E dati glas i povjerenje KOME DATI GLAS I POVJERENJE Poštovane Romkinje i Romi, građani Republike Hrvatske! Pred nama su parlamentarni izbori, prilika da cjelokupno društvo, a time i nacionalne manjine iskoriste svoje ustavno pravo – jedan čovjek – jedan glas. Početkom 2011 godine, najavili smo da ćemo se ove godine posvetiti pitanjima demokracije, objašnjenja demokracije, kako koristiti raspoložive demokratske alate s ciljem da i Romska nacionalna manjina iskoristi priliku za promicanje svojih težnji, ciljeva i želja. Na Internet portalu naše udruge čitatelji mogu naći iscrpna objašnjenja i dijagrame na temu demokracije: http://www.umrh.hr/Novo/ Projekti_programi/CIEZD/ CIEZD_demokracija.htm S obzirom da nismo uspjeli u prikupljanju sredstava potrebnih za edukaciju Roma u Republici Hrvatskoj na način da idemo od naselja do naselja, od grada do grada te da Romima objasnimo, pokažemo zašto i kako treba glasati na predstojećim izborima, jedini način da pomognemo u razvoju demokracije u našoj domovini i jedini način da pomognemo Romima da razumiju zašto su predstojeći izbori bitni i zašto je bitno da na tim izborima Romi izađu u najvećem mogućem broju, odlučili smo se da djelujemo putem ovog magazina. Iz razloga što Internet još nije dostupan svim čitateljima Romano Čaćipe magazina te poradi ograničenog prostora u magazinu, u ovom i sljedećem broju ponovit ćemo pojmove demokracije i objasniti kako romska nacionalna manjina može koristiti demokratske alate za promicanje vlastitih ciljeva i interesa. Demokracija je najmanje od svih zala, misli su poznatog britanskog državnika Winstona Churchilla. Idealan društveni poredak nikada nije pronađen, za većinu građana, demokracija nudi najviše nade, ali i konkretnih načina kako društvo kao cjelina te građanin kao pojedinac mogu utjecati na vlastitu sudbinu. Imovinska nejednakost, nejednakost među ljudima postoji od davnina te nije pronađen način da svaki čovjek pronađe i uživa u svojoj sreći. Ekonomska zbivanja utječu na sve stanovnike ovog planeta te su povezani s raznim faktorima koji i nisu u domeni društvenog uređenja. U razdobljima velikih gospodarskih kriza, svi građani postavljaju slična pitanja o vlastitoj budućnosti i budućnosti svoje djece. Rastuća nezaposlenost, zaduROMANO čaćipe ženost država, ali i pojedinaca nisu problemi za koje postoje jednostavna niti trenutna rješenja. Mogućnosti svake države da putem socijalnih programa pomogne u preživljavanju svojih građana ima svoje realne granice, tako i u slučaju naše domovine, Republike Hrvatske, postoje stvarne granice što država kao takva može učiniti za svoje građane. Osnovna prednost demokratskog sustava, ako ga uspoređujemo sa svim drugim oblicima državnog uređenja, jest činjenica da građani mogu utjecati na razvoj događaja u društvu, koristeći zakonom osigurana prava i demokratske alate. Preduvjet za bilo koje ostvarenje osobnih ili grupnih interesa, želja i snova, jest da se u tom demokratskom procesu sudjeluje. Ukoliko građani, time i Romkinje i Romi ne sudjeluju u demokratskom procesu, onda nije za očekivati da će netko drugi za njih voditi brigu o interesima romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U našoj domovini, demokracija je još vrlo mlada, tek u 20. godini postojanja. Primjeri svih drugih država koje su krenule putevima Demokracije ukazuju da je potrebno vrijeme. Potrebno je nekoliko izbora dok građanstvo ne pronađe najbolji put i najbolje predstavnike, demokratski izabrane, koji će zastupati interese građana, a ne samo vlastite interese i interese velikog kapitala. Riječ je o procesu koji traje, ali daje nadu i izglede da se vremenom dođe do kvalitetnih rezultata koji omogućuju kako ekonomski razvitak, tako i razvoj civilnog društva, multikulturalnog društva, ukratko, društva u kojem je građaninu lijepo živjeti. U ovom i u sljedećem broju časopisa Romano Čaćipe dajemo uvid u različita pojašnjenja demokracije i demokratskih alata, te ujedno najavljujemo održavanje javnih tribina na temu predstojećih izbora, u organizaciji Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija. Magazin Romano Čaćipe već 18 godina služi Vama, poštovanim čitateljima, sa svrhom da pomogne u komunikaciji između Roma i institucija te da ujedno Romima omogući puno razumijevanje demokratskih procesa koje ako ih koristimo na ispravan način, omogućuju poboljšanje situacije za romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj. Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, www.umrh.hr romska ISTINA UDRUGA ROMA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE UDRUGA MLADEŽI ROMA HRVATSKE KLUB MLADEŽI ROMA HRVATSKE MEĐUNARODNI DAN MLADIH 12.08.2011. Sadržaj Politika i izbori za članove vijeća ------------------------------------------ 4 Izbori za saborske predstavnike nacionalnih manjina ------------------- 5 Reagiranje na prilog ---------------------------------------------------------- 6 Distribucija razvojnih sredstava namijenjenih Romima ---------------- 10 Dan sjećanja na holokaust ------------------------------------------------- 16 I Romi moraju imati državljanstvo----------------------------------------- 20 Prilog: Demokracija ---------------------------------------------------------- 22 Nismo svi jednaki, postoje i jednakiji ------------------------------------ 28 Đurić i Acković na čelu Europske romske unije------------------------- 30 Europska romska unija u medijima---------------------------------------- 32 Kako će ne EU zemlje predstavljati Rome u EU------------------------ 34 Rasistički odnos prema Romima-------------------------------------------- 38 O srpsko-romskom rječniku------------------------------------------------- 39 Oprijeti se filoustaškim crnokošuljašima----------------------------------- 40 Legenda o kovanju čavala--------------------------------------------------- 44 Podrijetlo Roma--------------------------------------------------------------- 45 Šemso Avdić – romska poezija--------------------------------------------- 47 MLADI I PRISTUPANJE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI Zagreb, Čemernička 17 tel/fax. +385 1 24 52 554 umrh@zg.t-com.hr www.umrh.hr 12. KOLOVOZ - DAN MLADIH Generalna skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom 54/120 usvojila je 17. prosinca 1999. godine preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih. Od 2000. godine, toga dana, organiziraju se diljem svijeta razna javna događanja. Međunarodni dan mladih je dan kada slavimo postignuća mladih, te ohrabrujemo njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici. Naše su brojne i raznolike aktivnosti usmjerene upravo tome da i mladi Romi u Hrvatskoj aktivno doprinose u promicanju, boljem razumijevanju i provedbi aktualnog Nacionalnog programa za mlade, kao i promicanju i provedbi kvalitetnih programa za mlade. Mladi su naša najjača snaga, naša sadašnjost i budućnost, a obaveza je cijelog društva stvaranje socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit mladih. Konvenciju je do sada potpisalo preko 180 zemalja, što je čini najprihvaćenijim dokumentom o ljudskim pravima u cijelom svijetu. Republika Hrvatska prihvatila je Konvenciju i obavezu njezinog provođenja u Hrvatskoj za djecu i mlade 1992. godine. Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA 4 POLITIKA SE UMIJEŠALA U IZBORE ZA ČLANOVE VIJEĆA ROMSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA ODRŽANE 10.07.2011. U nedjelju, 10. srpnja 2011., održani su izbori za članove vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba. Kao što znamo, od svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Romi su najugroženiji i nalaze se u najnezahvalnijoj situaciji pukog preživljavanja. Izbori su organizirani na način da su Romi glasovali na 2 (dva) biračka mjesta: Biračko mjesto broj 10 u Zagrebu, Područni ured Peščenica, Zapoljska 1, prizemlje; Biračko mjesto broj 11 u Sesvetama, Područni ured Sesvete, Trg D. Domjanića 4. Na izborima je sudjelovalo sveukupno 100 kandidata, po 25 kandidata sa biračkih lista: – Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije – Kulturno umjetničko društvo „Romsko srce” – Romi za Rome Hrvatske – Zajednica Roma Hrvatske – Romski San Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije koja je nastupila na ovim izborima na svojoj biračkoj listi kandidata uključila je predstavnike još 4 romske nedržavne udruge. Magazin Romano Čaćipe je pratio događanja na biračkom mjestu broj 10 tijekom cijelog dana održavanja ovih izbora. Glasači su dolazili, a do 16 sati zabilježeno je 409 Romkinja i Roma koji su iskoristili svoje glasačko pravo pri biračkom mjestu broj 10. Do kraja roka za glasovanje, nešto preko 500 Romkinja i Roma izašlo je na ovo biralište. Time je po službenim podacima Gradskog povjerenstva za izbore Grada Zagreba, ostvaren najveći odaziv glasača među nacionalnim manjinama. Odaziv glasača je svakako mogao biti još bolji, jer je od značaja za ROMANO čaćipe građane, a time i pripadnike romske nacionalne manjine, da nauče koristiti demokraciju u skladu s njenim pravilima, a s ciljem ostvarenja vlastitih težnji i potreba. Nepravilnost pri prebrojavanju listića Prilikom prebrojavanja glasačkih listića uočena je nepravilnost. Konkretno, svi glasački listići podijeljeni su u 3 skupine te su prebrojavani od strane 3 tima sastavljena od članova biračkog odbora. Međutim, nije izvršeno prebrojavanje svih glasačkih listića odjednom, niti je obavljeno dvostruko prebrojavanje svih listića kako bi se zajamčilo da pri prebrojavanju nije došlo do slučajnih ili namjernih pogrešaka. U prethodnim godinama pri izborima bi bili nazočni predstavnici GONG-a koji su davali veću vjerodostojnost ispravnosti izbora i iznad svega, prebrojavanja glasova. Očigledna je činjenica da u slučaju romske nacionalne manjine koja je uvijek predmet političkih manipulacija, pri budućim izborima koji se tiču romske nacionalne manjine ponovno moraju biti nazočni nezavisni promatrači koji će osigurati trasnparent nost izbora i prebrojavanja glasova. Politika i dalje pogoduje podobnim Romima na štetu Roma koji zaista brinu o romskim pitanjima te rade na rješavanju bitnih pitanja od značaja za romsku nacionalnu manjinu. Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije www.umrh.hr romska ISTINA IZBORI 2011 Parlamentarni izbori – izbori za saborske zastupnike predstavnike nacionalnih manjina godina bitna je za romsku nacionalnu manjinu jer smo ove godine već imali popis stanovništva pri kojem su se Romi mogli izjasniti kao pripadnici romske nacionalne manjine (te time povećati izglede za ostvarivanje raznih prava u skladu s demokratskim načelima) te smo izašli na izbore za predstavnike vijeća romskih nacionalnih manjina 10. srpnja 2011. Još su pred nama parlamentarni izbori koji će se održati početkom prosinca. Za romsku nacionalnu manjinu su predstojeći parlamentarni izbori od dodatnog značaja jer će se ponovno birati i saborski zastupnici koji predstavljaju nacionalne manjine. Podsjetimo čitatelje što Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kaže (Narodne novine – 16/99, 109/00, 53/02, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/07, 20/09, 145/10 i 24/11): Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovništva biraju 5 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske. Za nas Rome bitno je znati da smo u grupi sljedećih nacionalnih manjina koje biraju jednog (1) saborskog zastupnika koji će zastupati interese svih navedenih manjina: Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika u Sabor. Saborski zastupnik (te zamjenik) za navedenu grupu nacionalnih manjina zastupa sve manjine te je jasno da je iz pozicije saborskog zastupnika moguće više učiniti za manjine nego iz pozicije građana. Iz tog razloga je za sve nacionalne manjine, te za romsku nacionalnu manjinu posebice bitno da u što većem broju izađu na predstojeće parlamentarne izbore. Birači će moći birati među raznim ponuđenim kandidatima te je na vama, Romima, da prepoznate koji od kandidata će se najviše zalagati za vaša pitanja. Klub Mladeži Roma Hrvatske već sada čestita bilo kojem na predstojećim izborima izabranom saborskom zastupniku te se iskreno nadamo da će u sljedećem sazivu Sabora imati prilike vidjeti aktivnije zalaganje našeg saborskog zastupnika nego što je to bio slučaj u protekle 4 godine. Saborski zastupnik ima pravo i obavezu redovno nastupati za govornicom sabora te iznositi problematiku ROMANO čaćipe svih nacionalnih manjina koje zastupa, tako i romske nacionalne manjine. To i jest vrijednost i smisao demokratskog sustava, da mi građani, imamo priliku izabrati osobu koja nas zastupa pri najvišim tijelima državne vlasti. Ukoliko smo dobro odabrali, naše šanse za rješavanje raznih pitanja koja nas muče – su veće. Ukoliko smo loše izabrali, onda smo svjedoci kako izabrani saborski zastupnik isključivo radi u vlastitom interesu, a zanemaruje interese biračke baze, dakle onih koji su mu svojim glasovima poklonili povjerenje. Prilikom prošlih izbora Romi nisu napravili ugovorni sporazum s izabranim saborskim zastupnikom, niti je izabran zamjenik. Iz tog razloga stvarni rezultati za nas Rome su ispod prosjeka tijekom zadnje 4 godine. Za nas Rome nije bitno da li nas predstavlja Rom ili predstavnik neke druge nacionalne manjine iz grupe u kojoj se po izbornom zakonu nalazimo. Za nas Rome bitno je da nas zastupa starosjedioc, osoba koja je rođena i cijeli svoj život živi u Hrvatskoj, jer time i poznaje svakodnevicu, ali i povijest, a time i problematiku nacionalnih manjina koje predstavlja. Na predstojećim izborima voljeli bismo vidjeti kako možemo birati između upravo takvih kandidata, osoba koje iza sebe imaju znane rezultate rada u nedržavnim udrugama koje se bave pitanjima nacionalnih manjina, osobe koje su starosjedioci, a ne uvoz iz inozemstva. U tom smislu, voljeli bismo vidjeti predsjednika Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije kao kandidata za saborskog zastupnika nacionalnih manjina, s obzirom na njegov dokazani rad od 18 godina tijekom kojih se svakodnevno bavi pitanjima Roma, školovanja djece i mladih, ne samo Roma, već socijalno ugroženih osoba nevezano uz nacionalnu i vjersku pripadnost. Drage Romkinje i Romi, pozivamo Vas da na predstojeće parlamentarne izbore izađete u što većem broju te da glasate za kandidata koji po vašem mišljenju može učiniti najviše za sve nas. Ove godine Romi su imali najveći odaziv na biračkim mjestima za vijeća nacionalnih manjina (u usporedbi s ostalim nacionalnim manjinama), stoga, nema razloga da isto ne ponovimo u još većem broju u prosincu 2011. Srdačni pozdravi Senad Herić, predsjednik Kluba mladeži Roma Hrvatske, Zagreb romska ISTINA 5 REAGIRANJA 6 R E A G I R A NJ A Na naše otvoreno pismo štovanom gradonačelniku Grada Zagreba, gospodinu Bandiću, objavljenom u prošlom broju Romano Čaćipea zaprimili smo velik broj komentara naših čitatelja te smo, na žalost, primijetili da neki nisu shvatili stvarni smisao našeg dopisa. U tom smislu namjera nam je ispraviti eventualno kriva shvaćanja te ovim putem izlažemo: N A P R I L O G NEMOGUĆNOST POKRETA ZNAČAJNIH ZA ROME GRAD PRONALAŽENJA IZGOVORA Pozitivna iskustva romske nacionalne manjine Grada Zagreba Od proglašenja nezavisnosti Republike Hrvatske do danas, dakle unatrag 20 godina, realno je i uljudno procijeniti tko uopće ima sluha za pitanja Roma te tko je doslovno učinio pozitivne pomake za Rome u gradu Zagrebu. U razdoblju od 1991. – 2000. godine, tematika manjina, a posebice Roma nije nailazila ni na kakvo razumijevanje od gradskih vlasti Grada Zagreba. Stariji aktivisti sjetit će se kako su to bila općenito vrlo nezahvalna vremena za ikakav rad nedržavnih udruga koje se bave romskim pitanjima. Kvalitetni pomak dogodio se od svibnja 2000. godine, do- laskom g. Milana Bandića na čelo Grada Zagreba. Doslovno u skladu s izjavom da je gradonačelnik svih građana Grada Zagreba, bez obzira na nacionalnu i religioznu pripadnost, g. Bandić je djelima dokazao da ima sluha, da razumije i da u skladu s realnim mogućnostima, čini što je moguće za građane našeg grada te time i za Rome. Kao osoba izuzetnog radnog elana, gospodin Bandić je jedan od rijetkih političara na domaćoj sceni koji rješava probleme, potiče suradnike na rad te u konačnici za sobom ima konkretne rezultate. Jer vrlo je lako izgovarati predizborne parole, a još je lakše s pozicije vlasti pisati pisma podrške, što mnogi političari čine, no razlika između podrške ROMANO čaćipe romska ISTINA i stvarnih djela je ogromna. Voljeli bismo da naša domovina ima više osoba na rukovodećim položajima poput gospodina gradonačelnika, jer bi time nastala radna atmosfera pa bi naše društvo imalo izglede za napredak i boljitak, umjesto stalne depresije izazvane lažnim obećanjima i izbjegavanjem odgovornosti mnogih, na način da se svi drže parole „neka institucije prorade“. Konkretno, da podsjetimo mlađe čitatelje te pogotovo mlade romske aktiviste koji ove godine preuzimaju odgovornost za rad Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, nakon 2 mandata prethodnih vijeća koja su se bavila sama sobom, a ne Romima: gospodin gradonačelnik Grada Za- REAGIRANJA DOGAĐAJI greba je osobno u dovoljno navrata izašao je na teren među Rome te tako prihvatio izazov hodanja po blatnjavim puteljcima te se nije libio osobno vidjeti uvjete u kojima mnoge romske obitelji žive na području metropole, Grada Zagreba. Danas je lijepo i ugodno doći u posjet tim naseljima nakon što su asfalitrani prilazni putevi te je danas lako dičiti se uspjesima koje je netko drugi učinio onda kada to nitko drugi nije htio. Osim osobnog kontakta s građanima Grada Zagreba, a time i Romima, gospodin gradonačelnik je pokrenuo razne komunalne aktivnosti, popravke i priključke koji su poboljšali uvjete života mnogim romskim obiteljima. Od ANJA DOGOVORENIH PROJEKATA DA ZAGREBA ZBOG OTEZANJA I A DJELATNIKA GRADA ZAGREBA osnutka Republike Hrvatske nikada nisu Romima dodijeljeni stanovi, a gospodin gradonačelnik Grada Zagreba je dodijelio 30-ak novih stanova najsiromašnijim romskim obiteljima kako bi imali osnovne preduvjete za život dostojan čoDoslovno u skladu s izjavom da je gradonačelnik svih građana Grada Zagreba, bez obzira na nacionalnu i religioznu pri padnost, g. Bandić je djelima dokazao da ima sluha, da ra zumije i da u skladu s real nim mogućnostima, čini što je moguće za građane našeg grada te time i za Rome. vjeka. U konačnici, Romima je uvijek dostupno gradsko poglavarstvo jer je gradska uprava na primjeru gradonačelnika naučila što to znači biti zainteresiran za potrebe građana. Stoga, naš dopis objavljen u prošlom broju Romano Čaćipe magazina nije imao namjeru da u bilo kojem obliku proziva gradonačelnika Grada Zagreba, kao što smo u reakcijama nekih čitatelja uspjeli zaključiti. Iz dugogodišnjeg iskustva možemo reći sljedeće: U skladu sa europskom orijentacijom Republike Hrvatske, s obzirom na demokratsko društveno uređenje i vezano uz vrijednosti civilnog društva, gospodin gradonačelnik Grada Zagreba jest pravi Europljanin, deROMANO čaćipe romska ISTINA mokrat izvornog oblika te nadasve dinamična osoba koja vlastitim primjerom potiče učmalu zajednicu na rad. Da je po našim iskustvima, voljeli bismo da u našoj domovini imamo još barem nekoliko takvih političara pa da u vremenima gospodarske krize ova zemlja pronađe izlaz iz sve nezahvalnije situacije. Toliko o zlonamjernim nakanama nekih naših čitatelja koji jedino traže razloge da nekoga kritiziraju, a sve u ime vlastite promidžbe i nezaustavne pohlepe da nađu fotelju u koju bi sjeli te na račun poreznih obveznika, tobože brinući se za Rome, sebe osobno dobro „uhljebili“. Stvarni smisao našeg dopisa objavljenom u broju 41 magazina Romano Čaćipe je sljedeći: 7 8 REAGIRANJA prigovor Negativni učinci parole „neka institucije prorade“ Konkretno, institucije Republike Hrvatske se drže novih pravila postavljenih demokratskim državnim uređenjem a provode se na pasivni način kako je funkcionirala administracija bivše federacije. Zakoni doneseni u demokratskom duhu bivaju zloupotrebljavani te iz toga razloga, slijepo se držeći „procedure“ izuzetno puno smislenih inicijativa u našem sveukupnom društvu nema izgleda da zaživi u operativnom smislu. Za romsku zajednicu najpogubnija je sljedeća situacija: 3 (tri) osobe mogu registrirati nedržavnu udrugu građana. Dakle, otac, majka i punoljetno dijete uz minimalna sredstva mogu sebe pred zakonom predstaviti kao udrugu građana koja se tobože bavi nečime od izuzetnog značaja za zajednicu. Pregledom registra nedržavnih udruga dolazimo do još jednog fenomena ove države – deseci tisuća nedržavnih udruga. Naravno, tko ne poznaje ove krajeve mislio bi kako je ovo vrlo razvijeno demokratsko društvo, no istina je da po starome običaju, narod koristi svaku mogućnost ne bi li se nekako „uhljebio“. Romi nisu ništa drugačiji od većinskog naroda, dapače po mnogim pitanjima se većinski narod koristi metodama koje se inače pripisuju Romima. No u smislu nedržavnih udruga građana, Romi su definitivno rekorderi (u omjeru broja Roma i udruga). Nitko više ne zna je li „romskih udruga“ 120 ili možda već preko 200. U stvarnosti, diljem Hrvatske, teško da više od 30-ak romskih udruga uopće išta radi, osim što aplicira za dodjelu novčanih sredstava te se traži svaka prilika da se manje skupine Roma pojavljuju kod raznih domaćih političara s ciljem osobne promidžbe. Pogubnost ove situacije iznad svega po same Rome jest vrlo jednostavna. Institucije naše domovine nisu u stanju razdvojiti romske nedržavne udruge koje doslovno za sobom imaju rezultate od onih koje nikada nisu niti će imati rezultate jer nisu ni osnovane s takvim ciljem. Dodatni problem za Rome predstavlja činjenica da iz navedenih razloga (jednostavnost osnivanja udruga) dolazi do povećanog broja „profesionalnih romskih vođa“ koji koriste poznatu metode „govorim ono što vi želite čuti“, prikazuju nove verzije već postojećih projekata, te iz razloga što u stvarnosti ne djeluju kao udruga ali dobivaju sredstva iz proračuna, imaju vremena i novaca obilaziti državne institucije u „tobožnjoj velikoj skrbi za Rome“. Ujedno, Republika Hrvatska meta je mnogih osoba koje koriste zakonske odredbe te dolaze u Hrvatsku iz drugih republika bivše federacije gdje su upamćeni po drugim nacionalnostima, ali se u Hrvatskoj prikazuju kao Romi, jer je to materijalno isplativo. Time nastaje šteta po Rome starosjedioce jer ih zastupaju Za romsku zajednicu naj pogubnija je sljedeća situa cija: 3 (tri) osobe mogu regi strirati nedržavnu udrugu građana. Dakle, otac, maj ka i punoljetno dijete uz mi nimalna sredstva mogu sebe pred zakonom predstaviti kao udrugu građana koja se tobo že bavi nečime od izuzetnog značaja za zajednicu. osobe koje nemaju stvarne korijene u našoj domovini. Poradi takve situacije dolazi do zagušenja administracije naše domovine na svim nivoima, od ministarstava do županijskih i gradskih uprava. Novčana sredstva koja su namijenjena Romima dijele se po principu „koliko vas se prijavilo toliko će vas dijeliti dostupna sredstva“ te se time uništavaju stvarni projekti koji nešto čine za socijalnu zajednicu i Rome, a nagrađuju se neradnici i foliranti. Administracija je zbog prevelikog broja romskih nedržavnih udruga ROMANO čaćipe romska ISTINA prisiljena s istim brojem državnih službenika obrađivati prevelik broj zahtjeva, što dovodi do mnogih nespretnih situacija. Baviti se pitanjima ljudskih prava i nacionalnih manjina vrlo je nezahvalan zadatak za svakog državnog službenika pogotovo kada je riječ o najezdi prevelikog broja tobožnjih „skrbitelja o sudbini Roma“. Rješenje ovog problema jest doslovno u pooštrenoj kontroli koju bi državna tijela trebala provoditi kako bi se utvrdilo koje nedržavne udruge uistinu rade, a koje se pretvaraju da rade. No, da bi se to dogodilo, potrebno je učiniti određene promjene u zakonima, ali i procedurama domaće administracije, što, naravno, dodatno komplicira cijelu situaciju. Iz tog razloga, mnogi državni službenici nemaju izbora nego da traže rješenja u skladu s važećim procedurama. Gospodarska kriza i nerealna očekivanja mnogih građana, a time i Roma U našim krajevima još uvijek žive neka sjećanja iz vremena samoupravljačkog socijalizma kada je postojalo umjetno zapošljavanje, REAGIRANJA sao. Država grca u socijalnim davanjima te je izuzetno bitno shvatiti kako politika Europske unije spram socijalnih prava nije politika samoupravljačkog socijalizma. Pred svima nama je doba smanjenih socijalnih prava, i u takvoj realnosti, ponovno pronalazimo razne „romske lidere“ koji svoje pravo na javni rad dobivaju kroz nespretnu zakonsku odredbu da 3 (tri) građana mogu osnovati nedržavnu udrugu građana. U takvoj mizernoj realnosti smo svjedoci totalno nerealnih kako obećanja i parola, tako i zahtjeva koje postavljaju razni „romski lideri“ bez da shvaćaju i najosnovnije postavke svakog društva, svake ekonomije, pa naravno time i stanja Republike Hrvatske. Bolja budućnost je pred nama – na mladima svijet ostaje! subvencionirana cijena režijskih troškova, kada su se dijelili stanovi i krediti koji su zbog inflacije zapravo bili poklon stanovništvu. Dok je trajalo, trajalo je, a onda se jednoga dana sve to urušilo, kao i u drugim socijalističkim državama jer takav gospodarski sustav jednostavno nije bio ekonomski održiv. Na žalost, ta vremena i dalje žive u mnogim glavama domaćeg stanovništva, kao i razmišljanje da će sve probleme riješiti država, a problemi su, naravno, materijalne prirode. Tako i u slučaju Roma postoji izuzetno jaka misao da bi sve materijalne probleme trebao riješiti netko drugi, tj. država. Jedino se postavlja pitanje, od kuda i s kojim sredstvima bi država to mogla platiti? Živimo u doba globalne ekonomske krize i masovne nezaposlenosti, nevezano uz rasnu, vjersku i nacionalnu pripadnost. Za svako radno mjesto ima previše kandidata, velik broj nezaposlenih raspolaže kvalitetnim kvalifikacijama tako da nekvalificirana radna snaga uistinu ima ozbiljnih problema pronaći bilo kakav po- Dana 10. srpnja 2011. održani su izbori za predstavnike Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba. Romano Čaćipe čestita svim izabranima te posebice mladim Romkinjama i Romima koji dobivaju priliku da nakon 20 godina zalaganja i muke danas već umornih romskih aktivista pokažu koliko razumiju demokratske alate, koliko shvaćaju realne gospodarske mogućnosti Grada Zagreba te da na djelu dokažu da znaju i mogu smisleno i s dostojanstvom, sudjelovati u procesima odlučivanja te surađivati s gradskim službenicima koji imaju zadatak da se bave ovim pitanjima. Od ove jeseni, u skladu s objašnjenom procedurom koje se državna i gradska tijela moraju pridržavati, jer je to demokratski način, nema razloga da Romi ili gradske službe pronalaze razloge kojima bi se izbjegao dijalog te zajednički rad na traženju rješenja u skladu s realnim gospodarskim mogućnostima Grada Zagreba. Pred nama je izuzetno mnogo problema koje dijelimo svi zajedno, jer sve veći je ROMANO čaćipe romska ISTINA Od ove jeseni, u skladu s objašnjenom procedurom koje se državna i gradska ti jela moraju pridržavati, jer je to demokratski način, nema razloga da Romi ili gradske službe pronalaze razloge ko jima bi se izbjegao dijalog te zajednički rad na traženju rješenja u skladu s realnim gospodarskim mogućnostima Grada Zagreba. broj građana bez obzira na vjeru i nacionalnu pripadnost na putu u siromaštvo. Iz tog siromaštva nas može izvesti samo disciplina, smisleni rad, kompromisi i suradnja, a u siromaštvo su nas i odvele prazne tlapnje, utopijske parole, život u prošlosti i izbjegavanje suočavanja s realnostima. Na mladima svijet ostaje – neka nova generacija dokaže da zna raditi u skladu s demokratskim načelima. U konačnici, za sve naše probleme postoji samo jedno rješenje, te u tom smislu spominjemo gradonačelnika Grada Zagreba koji svojim primjerom te za njega tipičnom izjavom u biti nudi jedino rješenje za sveukupni narod Republike Hrvatske, a time i jedino rješenje za Rome: „Budućnost je naš posao - idemo raditi!“ Takvim pristupom i u suradnji s institucijama naše domovine riješit će se mnoga pitanja od značaja za romsku nacionalnu manjinu. Uključivo i ostvarenje 18-godišnje inicijative za jedinstvenim Kulturnim centrom Roma u Republici Hrvatskoj – u Gradu Zagrebu. Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije Čemernička 17, 10000 Zagreb, www.umrh.hr, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH 9 10 DOGAĐAJI Ured predsjednice Vlade Republike Hrvatske Na pažnju: gđa Jadranka Kosor, dipl. iur., predsjednica Vlade Ured za nacionalne manjine Na pažnju: gosp. mr. sc. Branko Sočanac, predstojnik Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na pažnju: gosp. Aleksandar Tolnauer, predsjednik PREDMET: Aktualizacija pitanja distribucije razvojnih sredstava namijenjenih romskoj nacionalnoj manjini iz izvora međunarodnih fondacija, s obzirom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju Poštovane dame i gospodo! U skladu s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju te povećanim brojem aktivnosti kojima se promoviraju vrijednosti Europske unije uključivo mogućnosti povlačenja sredstava iz aktualnih pretpristupnih programa Europske unije te po ulasku u EU, mogućnosti korištenja sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda, smatramo kako je nužno da se aktualiziraju određene teme koje i dalje ostaju nedorečene. Tto se odnosi i na sveukupna sredstva ne samo Europske unije već i drugih međunarodnih fondacija koje stoje na raspolaganju za programe namijenjene Romima u Republici Hrvatskoj, ali se distribucija i rea- lizacija tih sredstava i dalje događa selektivno, uz bitna ograničenja iznad svega jedinica lokalne uprave i samouprave. Pozitivni pomaci kojih smo svjedoci po pitanju uključenja Roma u društvo, u skladu s europskim projektom „Dekada Roma 2005. – 2015.“ u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska ograničeni su na Međimursku i na Sisačko-moslavačku županiju. Razumljivo je da je u tim sredinama lakše ostvariti vidljive rezultate nego primjerice u urbanim sredinama, poput Grada Zagreba, u kojem dokazano živi više Roma nego u Međimurskoj županiji. Zbog predrasuda, na prethodnom popisu stanovništva, mnogi se Romi nisu izrazili Romima, dok pri aktualnom popisu stanovništva 2011. očekujemo realnije brojke. Jedno od mjerila o stvarnoj brojnoROMANO čaćipe romska ISTINA sti jest registar primatelja socijalne pomoći u Gradu Zagrebu, koji broji preko 20.000 Roma. Dodatni problem jest činjenica što se velik broj osoba koje u izvornim republikama bivše federacije od kuda potječu, a nisu nikada zabilježeni kao Romi, ali se u skladu sa zakonskim mogućnostima koje Republika Hrvatska nudi, dakle da svi nositelji osobnih dokumenata iz 1991. koji su izdani na području RH imaju pravo boravka u RH, u RH izražavaju kao Romi. Ista zakonska odredba dovela je do povećanog broja osoba koje se zbog interesa, deklariraju kao Romi i u tome su vrlo uspješni. Isto se dešava nauštrb Roma koji su oduvijek u RH te su ujedno, velikom većinom u vrlo nezavidnoj socijalnoj situaciji i uvjetima. Iz vlastitih iskustava kao udruga, nakon što smo dobili privo- DOGAĐAJI lu od strane međunarodnih izvora financiranja projekata koji su namijenjeni Romima, ali zahtijevaju suradnju lokalne uprave i samouprave (suradnju, ne financiranje, vrlo bitno) nismo dobili nikakvu suradnju lokalne uprave i samouprave, unatoč (ili iz razloga) što smo udruga koja ima konkretne rezultate i priznata je za svoj doprinos razvoju civilnog društva. Umjesto da aktiviramo sredstva i riješimo komunalna pitanja (struja, popravak krovova, vrata, prozora) u jednom od zagrebačkih romskih naselja, na račun međunarodnih izvora sredstava, bili smo svjedoci namjerne sabotaže. No, tu priča ne prestaje. STANOVANJE i uvjeti stano- vanja su svakom čovjeku najbitniji. Poradi mizernih uvjeta stanovanja dovoljnog broja romskih obitelji, naravno da nije za očekivati da roditelji i djeca „zaborave“ ograničenja svoje svakodnevice, samim time uopće nije čudno da mnoga romska djeca unatoč svim naporima, posebice romskih nedržavnih udruga i roditelja, ne pohađaju nastavu ili su ispodprosječni u ostvarenim rezultatima nastave. Time se nastavlja zatvoreni krug diskvalifikacije Roma, te realno, ne vidimo prevelike stvarne razlike između situacije danas i situacije prije 20 godina. Ono čega smo svjedoci jest povelika medijsko praćenje događaja kojima se potvrđuju aktivnosti vezane uz Rome, svjedoci smo ozbiljnih proračuna koji se troše na sam administrativni sustav Republike Hrvatske koji se bavi pitanjima Roma, svjedoci smo da većinska sredstva koja se projiciraju spram Roma uvijek idu u istu županiju, te smo svjedoci i dalje, da bez obzira na to što napravili, uvijek postoje vrlo jasni razlozi kojima se same Rome diskvalificira i onemogućava da sudjeluju u raspoređivanju sredstava namijenjenih Romima (s izuzetkom „pogodnih“ Roma kakvih se uvijek nađe, koji popunjavaju „kvorum“). Ako tome nije tako, molim da se pojasni najzorniji primjer: Jedinstveni kulturni centar Roma u Zagrebu Ideja je od 1994. redovito plasirana od naše udruge te su je u mnogo navrata kopirali drugi predstavnici Roma. U konačnici, riječ je o projektu za Rome, a ne za pojedinu udrugu. Imamo odobrenje Vlade Republike Hrvatske, imamo podršku Predsjednika Republike Hrvatske, na nivou lokalne uprave i samouprave imamo situaciju dugogodišnjeg izbjegavanja bilo kakve smislene aktivnosti, dakle niti podrške, ali niti jasno izrečenoga NE. Strategija iscrpljivanja, strategija Romima odavno poznata. Ukoliko Vlada i Predsjednik suverene države, uskoro punopravne članice Europske unije nemaju stvarnu vlast, nego je sva vlast u rukama lokalne uprave i samouprave, kao što to mnogi primjeri uporno dokazuju, onda je situacija za Rome gora nego prije 40 godina, samo je kozmetički putem medija danas uljepšana.I takvih primjera ima bezbroj. Na okruglim stolovima, seminarima, skupovima, sastancima, radionicama, u novinama, na televiziji, svagdje smo svjedoci velike skrbi o Romima, a svjedoci smo i povelikog broja raznih stučnjaka koji se bave pitanjima Roma i za to primaju kvalitetne osobne dohotke na račun proračuna i na račun međunarodnih fondacija, ujedno imaju pravo i na dodatke plaći u ime sudjelovanja u ovom ili onom „tijelu“ koje se zdušno i nesebično „bavi romskim pitanjima“ te, naravno, dnevnice i pokrivene putne troškove. U ozračju dobre vijesti o dobro obavljenom poslu aktualne vlasti, dakle završetka pregovora oko pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, mišljenja smo da bi trebalo razgovarati te onda konkretno djelovati, po pitanjima distribucije razvojnih sredstava namijenjenih romskoj nacionalnoj manjini iz izvora međunarodnih fondacija, BEZ sabotaže od raznih tijela i u konačnici lokalne uprave i samouprave. Udruga Roma Zagreba i zagrebačke županije ovim putem apelira na sve žuROMANO čaćipe romska ISTINA panije, gradove i općine da surađuju s romskim nedržavnim udrugama, jer sami Romi, starosjedioci, najbolje poznaju stvarne prilike i potrebe (za razliku od fenomena profesionalnih Roma – doseljenika) te da zajednički poboljšaju stambene i socijalne uvjete Roma. Umjesto da se sredstva za isto projiciraju iz proračuna Republike Hrvatske, treba više surađivati, bez predrasuda i bez skrivenih planova kako trošiti sredstva namijenjena Romima na način da se pokrivaju izdašni troškovi administracije koja se bavi Romima. Treba zajednički nastupiti, zajednički aplicirati, te u konačnici, zajednički implementirati razne projekte na račun međunarodnih fondacija, pretpristupnih fondova Europske unije te kasnije korištenjem sredstava iz Europskih fondova namijenjenih članicama EU, pomoći u rješavanju mnogih osnovnih pitanja Roma koja u konačnici predstavljaju prepreku uspješnom uključenju Roma u tokove društva te kvalitetnog razvoja civilnog društva. Takvim pristupom, svim Romima u Republici Hrvatskoj, u svim županijama i gradovima, omogućava se bolja budućnost, a time i uspjeh cjelokupne administracije Republike Hrvatske u projektu Dekada Roma 2005. – 2015. Istim načinom je moguće realizirati dugogodišnji projekt od kulturnog značaja za Rome u Republici Hrvatskoj – jedinstveni Kulturni centar Roma u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u gradu Zagrebu. Hvala na Vašoj pažnji i vremenu. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije – www.umrh.hr, te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome u RH 11 12 DOGAĐAJI Ured predsjednice Vlade Republike Hrvatske Na pažnju: gđa Jadranka Kosor, dipl. iur., predsjednica Vlade Ured za nacionalne manjine Na pažnju: gosp. mr. sc. Branko Sočanac, predstojnik Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na pažnju: gosp. Aleksandar Tolnauer, predsjednik SUBJECT: Actualisation of the questions of distribution of development funds projected for the Roma national minority available from international fundations with refference of the entry of the Republic of Croatia into the European Union Honorable ladies and gentleman, In accord with the entry of the Republic of Croatia into the European Union and the increased number of activities which promote the values of the European Union, including the possibilities to draw on the available funds from accession fund of the EU, and after full entry into the EU, the possibilities to draw funding from the European Fund for regional development, European Social Fund and Cohesion Fund, we consider it to be essential to actualize certain subjects which remain undefined and not addressed. This addresses not only the overal funds available from the EU but also addresses the various funds available and projected from various international foundations since the realization of the same stil happens selectively, with limitations on the level of county and municipal authorities. The positive developments which we witness regarding the inclusion of the Roma into the society, in accord with the European project „Roma Decade 2005 – 2015“ in which the Republic of Croatia participates are limited to the Međimurje and Sisak – Moslavina County. It is understandable that it is easier to achieve accomplishments in these areas than it is in the urban centers such as the City of Zagreb, in which more Roma live than in the Međimurje County. Due to prejudice at the previous public census of 2001 many Roma did not declare themselves as such, we expect more accurate numbers from the public census held in 2011. One of the good sources for the actual numbers of Roma is the registry of social recipients of the City of ROMANO čaćipe romska ISTINA Zagreb, which lists more than 20.000 Roma. An aadditional problem is the fact that many individuals who originate from the former fedral republics, were there never registered nor declared as Roma, but in accord with the legal possibilities of the Republic of Croatia, meaning all individuals who had a personal issued in Croatia and valid in 1991 have the right to apply for residence. And they declare themselves as Roma in Croatia. This law enabled an increase in individuals who due to personal interest (social benefits) declare themselves as Roma. This is affecting the Roma who live in Croatia since centuries, most of them in ineed poor living and social conditions. Based on our own experiences as a NGO, when we received support from international sources who finance projects for the Roma but DOGAĐAJI also require co-operation between the Roma NGO and the County and-or municipal authorities (co-operation only, not financing by the county and municipal authorities, which is important), we received absolutely no co-operation of the County and-or municipal authorities regardless (or because of) of the fact that as a NGO we have real results and are recognized and appreciated for our work in the domain of developing civil society. Instead of activating the funds and solving utility issues in one of the Zagreb neighborhoods in which Roma live (electricity connection, repairs of roofs, windows and doors) we witnessed ddeliberate sabotage. But, the story does not end here. HOUSING and the conditions of housing & living are most important to every human being. Due to miserable living conditions of sufficient numbers of Roma families, it is not likely that the parents and children „simply forget“ the conditions of life they endure which poses limitations to their daily lives. Therefore it is not a suprise that many Roma children, regardless of all efforts, expecially the Roma NGOs and parents, do not participate in education or are below average in their educational performance. This way the closed circle if Roma disqualification continues. Realistically, we do not see too much difference between the situation today and 20 years ago. What we do witness is an increased media activity with regard to the Roma, we witness serious budgets being projected but are spent on the administration that deals with Roma issues. We witness how the majority of funds projected towards the Roma always end in the same County. We also witness that regardless of what we (the Roma) do, there are always clear reasons how to disqualify the Roma themselves in participating in the decision-making regarding the distribution of funds allocated to the Roma (the exception to this rule are „the suitable Roma“ who can always be found, who provide credibility to the processs). If this is not so, I ask that the following vivid example is explained: Unified Roma Cultural Center In Zagreb This ideation was launched by our NGO in 1994 and has since been copied by many other Roma representatives in the Republic of Croatia. Eventually, the idea serves the Roma and not a particular NGO. We have received support from the Government of Croatia and the President of Croatia but on the level of the City government we have the situation of years of avoidance of any meaningful activity, neither support nor a clear no is provided. The strategy of exhausting the Roma is well known to us. If the government and the president of a sovereign country, soon to be a full membeer of the European Union do not have real power and instead all power is in the hands of the County and municipal authorities as many cases proove, then the situation for the Roma is worse than 40 years ago. It is only cosmeticaly improoved through the media. There are many such cases. Round tables, seminars, gatherings, meetings, workshops, newspaper reports, television reports – we are everywhere witnessing great care about the Roma and we also witness a rather large number of various experts who deal with Roma issues and receive for their work qualitative salaries (from the state budget and-or from the international foundations) and also have the right to receive aditional incentives for participating in „this or that comittee“ which is generously dealing with the „Roma question“. Of course they also receive per diem rates and covered travel expenses. In light of the good news of a well done job by the current government, meaning the successful end of the negotiations regarding Croatias entry into the European Union, we consider that one should talk and then also act with regard the distribution of the development funds for the Roma national minority from international sources, without sabotage from various committees and eventually the ROMANO čaćipe romska ISTINA County and municipal authorities. The Roma Association zagreb and zagreb county herewith calls all Counties, Cities and municipalities to cooperate with Roma NGOs, since the Roma, those whol live in the country since ages, know best what the needs of the Roma are (as contrary to the phenomena of professional Roma – immigrants) thus through joint action the housing and social conditions of the Roma may be improoved. Instead of the needed funds being projected from the budget of the Republic of Croatia, one has to cooperate morre, without prejudice and hidden agendas and see how to spend the funds ment for the Roma in ways that do not put the administration that deals with the Roma first. It is required to act together, apply together and eventually implement together the various projects based upon the funding from the international foundations, pre-accession funds of the EU and later through the EU funds available to EU member states. This is required in the order to help solve the many basic issues of the Roma, since these issues are the obstacle to a successful inclusion of the Roma into the society as well the qualitative development of a civil society. Through such an approach, all Roma in the Republic of Croatia, in all Counties and cities are assured a better future and thus the success of the total administration of the Republic of Croatia in the project „Roma Decade 2005 – 2015“ will be asured. Through such ways it is also possible to finaly materialize the project of cultural importance to the Roma – The unified Roma cultural center in the Republic of Croatia – in Zagreb. Thank you for your attention and time. Respectfully, Alija Mešić, president Roma Association Zagreb and Zagreb county – www.umrh.hr and member of the governmental comitte for the supervision of the National program for Roma in the Republic of Croatia 13 DOGAĐAJI 14 DEMOKRACIJA – predstojeći parlamentarni izbori – korištenje demokratskih prava za ostvarenje interesa romske nacionalne manjine 2011 je bitna godina za romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj. Prvo smo imali popis stanovništva, pri kojem su Romi imali priliku izjasniti se kao pripadnici romske nacionalne manjine te time povećati svoju brojnost u skladu s realnostima, time ostvarujući svoja prava definirana Ustavom i u skladu s demokratskim procesom. Iza tog događaja slijede izbori za zastupnike vijeća nacionalnih manjina, primjerice, Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, te krajem godine ili najkasnije početkom 2012., predstoje parlamentarni izbori. Demokracija je proces koji zahtijeva vremena kako bi se ostvarile prednosti. Republika Hrvatska je u svojoj 20. godini demokracije te kao i mnoge druge države, potrebno je nekoliko izbora kako bi sustav doslovno proradio. S obzirom na posebnu situaciju romske nacionalne manjine, udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije te magazin Romano Čaćipe (Romska istina) čine što mogu s vrlo ograničenim sredstvima kako bi promovirali demokratske vrijednosti, informirali te moguće i naučili Rome kako koristiti demokratska prava za svoje interese na dobrobit cjeDragi Romi, građani Hrvat ske, sudjelujte u demokrat skim procesima, razmišljajte o problemima sa kojima se susrećemo kao nacionalna manjina, birajte mudro, biraj te one kandidate na izborima koji će biti lojalni temama od značaja za Rome. lokupnog društva, u skladu s vrijednostima razvoja civilnog društva. Imajmo na umu da sve radimo u skladu s „Romskom dekadom 2005. – 2015.“, europskim projektom kojeg je potpisnik i Republika Hrvatska. U predstojećim mjesecima održat ćemo javne rasprave pri kojima Romi mogu diskutirati kako demokracija funkcionira. Dodatno, na našoj internetskoj stranici www.umrh.hr naši čitatelji te članovi koji su položili naše besplatne tečajeve interneta i računalne pismenosti mogu naučiti više o demokraciji te pomoći u oblikovanju zajedničkog romskog interesa i nastupa. Nadamo se da ćemo možda dobiti podršku raznih demokratskih institucija i donatora koji redovito govore o svojoj brizi i spremnosti da pomognu u razvoju demokratskih procesa poput razvoja demokracije i podrške ugroženim skupinama, no do sada, nisu podržali naše programe iako bi njihova pomoć bila dobrodošla. Mi Romi, uvijek smo nalazili načine da nekako rješavamo probleme, ROMANO čaćipe romska ISTINA čak i onda kada drugi koji govore o pomoći, a istu ne pružaju. Dragi Romi, građani Hrvatske, sudjelujte u demokratskim procesima, razmišljajte o problemima s kojima se susrećemo kao nacionalna manjina, birajte mudro, birajte one kandidate na izborima koji će biti lojalni temama od značaja za Rome. A kada primijetite da netko od odabranih predstavnika ne mari za probleme Roma, prilikom sljedećih izbora glasajte za druge kandidate koji su vjerodostojniji. Srdačan pozdrav, Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije www.umrh.hr DOGAĐAJI DEMOCRACY – pending parliamentary elections – using democratic tools for the benefit of the Roma national minority 2011 is a valuable year for the Roma national minority in the Republic of Croatia, first we had the public census, where the Roma had the chance to declare themselves as belonging to the Roma national minority and thus increase their actual total number in Croatia in accord with the realities, increasing their proportional and special privileges granted to them in due light of the constitution and democratic process. This is followed by the pending summer elections for the members of municipal comittees that represent national minorities and by the end of this year or in quarter 1 of 2012 the latest, we have the parliamentary elections. Democracy is a process that takes time to provide its best benefits. The Republic of Croatia is in its 20th year of democracy and just like many other countries, it takes several elections for the system to really work. Given the specific position, the dissadvantages of the Roma national minority, the Roma Association Zagreb and Zagreb County and the Romano Čaćipe (Roma Truth) magazine, does its best, with very limited funds, to promote democratic values and to inform and perhaps teach the Roma to use democratic rights for their benefit, and the benefit of the overall society, all in line with the the development of a civil society. Let us not forget that everything we do is in line with the EU program „Roma Decade 2005 – 2015“ in which the Republic of Croatia also participates. We will hold several open discussions in the coming months where Roma can discuss and learn how democracy works, additionally, on our web site www.umrh. hr many of our readers and members who have finished our free of charge Internet and Computer literacy programs can learn more about democracy and help moderate and create a common Roma approach. Hopefully, we may even gain the attention and support fo the various pro democracy institutions and donors, who adverDear fellow Roma and citi zens of Croatia, do participate in the democratic process es, think about the problems we face as a minority group, choose wisely and vote for those candidates you believe will be loyal and commited to the quest of the Roma to fur ther their legitimate causes. ROMANO čaćipe romska ISTINA tise their concern and support in topics like the development of democracy and support of dissadvantaged groups, but have so far, not commited in any of our programs. Thou their valuable help would be well appreciated, we, the Roma have to find ways to do some things on our own, even if those who advertise their support always find reasons not to commit. Dear fellow Roma and citizens of Croatia, do participate in the democratic processes, think about the problems we face as a minority group, choose wisely and vote for those candidates you believe will be loyal and commited to the quest of the Roma to further their legitimate causes. And, when you see that the elected representatives are not pursuing the Roma goals, then sanction such behavior at the next elections and vote for those who are trustworthy. Sincerely, Alija Mešić, president Roma Association Zagreb and Zagreb county www.umrh.hr 15 16 REAGIRANJE REAGIRANJE BAJRAMA HALITIJA Povodom dana sjećanja na holokaust Roma ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJE Autor: Bajram Haliti D rugi svjetski rat Romima je donio najveće nevolje koje bilježi povijest o ovom narodu. Hitler je smatrao postojanje Roma najvećom uvredom rasnog ideala. Zakonom o zaštiti njemačke krvi masovno je sprovođen genocid nad Romima. Prvo u Njemačkoj, a potom i u svim zemljama Europe pod okupacijom njemačkog Reicha. Plinske komore, ne tako daleki procesi, dekreti, odredbe, progoni, izgoni, egzekucije bez dokaza, zločini zbog preventive i samozaštite, zatvori, geta, zabranjene zone, plinske komore Auschwitza i eksperimentalni skalpeli doktora iz Auschwitza, Dachua, Buchenwalda i druga mučilišta odnijela su živote 3.500.000 Roma. Romi su, jednom riječju, prolazili kroz Danteov pakao od Vitosa preko Jašija do Auschwitza i Jasenovca. Genocid nad Romima prouzrokovao je u Europi, prema nekim računicama, oko tri i pol milijuna žrtava. Povjesničari zaboravljaju tih tri i pol milijuna Roma koji su nestali u dimu krematorija ili lomača što su ih podigli nacisti. Međutim, to je činjenica, u većini djela koja obrađuju svijet koncentracijskih logora: ni retka, čak ni fraza. Tišina. Zaborav. Cigani. Nepoznato. Romske žrtve genocida nisu obeštećene. Čitav svijet zna za ubojstvo 6,5 milijuna Židova, čitav svijet govori o tragediji židovskog naroda, a malo tko govori o tragediji Roma, malo tko zna da je u logorima Trećeg Reicha stradalo i 3,5 milijuna Roma. Naših 3,5 milijuna Roma u Drugom svjetskom ratu nisu još službeno priznati od njemačke vlade. Nema ni jedne službene knjige u kojoj se govori o romskom holokaustu. Recimo da je 3,5 milijuna mrtvih najbliže istini, 3,5 milijuna za jedan zaboravljeni holokaust. Među drugim žrtvama nacizma bilo je daleko više od sto tisuća tjelesno i umno zaostalih i ,,asocijalnih’’, tisuće homoseksualaca, hiljade Jehovinih svedoka, više milijuna poljskih civila i ruskih rat- nih zarobljenika. Ali što znače svi ti brojevi? Toliko su ogromni da postaju apstraktni, usljed čega se lako zaboravi što oni stvarno znače. Zato treba nastojati da se shvati da iza svake brojčice u tim brojevima postoji jedno ime, jedno lice, jedna voljena osoba, jedna izgubljena budućnost. Djeca, roditelji, rođaci. Polazeći od Uništenja u Drugom svjetskom ratu, trebaju se pokrenuti pitanja humanosti, demokracije i jednake vrijednosti svih ljudi. Zasad na ovom pitanju radi jedino švedska vlada koja je u lipnju 1997. godine na čelu s predjsednikom vlade Geranom Perssonom, Karlom Bildtom, Olofom Johanssonom, Larsom Leijonborgom, Mariannom Samuelsson i Alfom Svenssonom pokrenula inicijativu za širok informacijski poduhvat o Uništenju pod naslovom Živa historija. Auschwitz vječna opomena. O njemu treba pisati, govoriti, snimati filmove. Ne da bi se ljudi zastrašivali, nego da se nacizam ne zaboravi i da opomene na opasnost koja svijetu prijeti od rastućeg neonacizma. U taj muzej treba dovoditi i sve one koji danas žele rehabilitirati vrijeme nacizma, one koji tvrde da nije bilo ni logora, ni istrebljenja, one koji i 1978. godine u nekim državama drže knjižaru pod imenonm ,,Rudolf Hess’’ s nacističkom literaturom i znamenjem, one koji toleriraju neonacističke organizacije i njihovo provokativno vršljanje na zapadu. Naravno, i one koji su omogučili da i danas u svijetu na slobodi žive i razvijaju zločinačku djelatnost na taisuće nacističkih zločinaca. Zla ne smiju biti zaboravljena Fašizam i nacizam su isuviše zla nanijeli čovječanstvu da bi lako i brzo mogli biti zaboravljeni. Ta zla i ne smiju biti zaboravljena! Podsjećanje na njih, kao najmračniji dio nove ljudske povijesti u interesu je svih naROMANO čaćipe romska ISTINA roda i društava svijeta. To je u interesu naroda i onih zemalja na čijem je tlu fašizam ponikao kao ideologija i kao oblik vladavine. Ne zbog toga da bi bezgranično nosili hipoteku i kompleks krivice, koja se, uostaloom, ne može pripisivati ni dijelu suvremenika fašizma, a kamoli budućim generacijama, već zbog toga da bi se s ostalim narodima solidarno borili za potpuno iskorjenjivanje starog i svakog novog fašizma i nacizma kao zajedničkog neprijatelja. Ovo utoliko više jer ideologija fašizma i nacizma ne samo da ni izdaleka nije potisnuta iz svijesti pojedinaca, grupa i čitavih slojeva, kao njihovo idejno i političko opredjeljenje, već i zato što ta ideologija odavno nalazi svoje oživotvorenje u organiziranju i aktivnosti svojih starih i novih pristalica. Politika je u suvremnim državama postala i sredstvo i izvor društvene promocije za pojedince, društvene grupe i cijele narode. Da to nije slučaj, bilo bi nemoguće objasniti činjenicu da su svi Romi bili skoro potpuno zanemareni na Nürnberškom suđenju, kao ni činjenicu da su oni jedini narod koji je bio podvrgnut otvorenom genocidu, a koji nije dobio ratnu odštetu. Nürnberški proces kao i sve što se dogodilo u logorima smrti, predstavljalo je propuštenu šansu ne samo za Europu već i za čitav svijet da se Romi konačno priznaju kao jednaki. Na osnovi utvrđenih činjenica, očevidaca, svjedoka, povijesnih i pravnih dokumenata, neosporno je da je tijekom Drugog 17 18 REAGIRANJE svjetskog rata izvršen genocid nad Romima. Tko zaboravi povijest, riskira da ju ponovi Zato je potrebno omogućiti program izdavačke djelatnosti u cilju izvještavanja javnosti o zločinima genocida nad Romima. Poseban značaj ima izdavanje knjiga na stranim jezicima, prvenstveno na engleskom u cilju izvještavanja međunarodne javnosti. Da se sakupi na jedno mjesto sva raspoloživa dokumentacija o stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu, posebno žrtava genocida. Da se zatraži od Europskog savjeta u Strasbourgu da omogući sakupljanje sve građe o genocidu u jednom centru. Da se zahtijeva od Europskog savjeta u Strasbourgu pokretanje službene inicijative za otvaranje svih arhiva u zemljama u kojima se događao genocid nad nevinim žrtvama, a to znači Romima. Zatražiti od Europskog savjeta u Strasbourgu novčana sredstva za rad na prikupljanju materijala. Istinu možemo kazati jedino pozivanjem na određenu građu i dokumente. Da se formira jedna institucija, tehnički suvremeno opremljena s ekipama istraživača koje bi mogle organizirano i sustavno pregledati sve fondove građe, uključujući spise komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača te razne publi- kacije, monografije, zbornike i drugu ratnu literaturu. To nije obaveza društava gdje žive Romi već i dostojan pijetet prema nevinim žrtvama i vrijedan prilog našoj povijesti za pouku budućim naraštajima. Da se osnuje centar za genocid, čime bi se dobilo mjesto iz kojega će kasnije izrasti muzej s osobljem, koji će pomagati, materijalno i informacijama svi zainteresirani. Pokušajmo stvoriti romski Yad Vashem poput najznačjnijeg muzeja u Jeruzalemu koji bi svjedočio kako je romski narod jedan od najstrašnijih žrtava genocida, a biti genocidna žrtva znači biti ubijen samo zbog rođenja u jednom narodu i jednoj vjeri. Treba slati stotine đaka iz raznih škola u obilazak koncentracijskih logora u Poljskoj, Nemačkoj i Hrvatskoj. Treba nadići stanje nemoći koje je i prouzročilo progone, uništavanja, razjedinjenost i razasutost po čitavom svijetu. Treba nastojati romsku djecu odgajati da nikad ne zaborave svoju prošlost. Prilikom popisa žrtava tražiti savjete od Židova da nas nauče kako su taj posao obavili. Romi moraju shvatiti kako je to njihov sveti posao da bi mogli nastaviti živjeti i da bi znali išta o sebi, sačuvati i proučiti važne arhive za vrijeme rata i neposredno nakon njega. Moraju se ustanoviti autentične činjenice, tko je ubijao, zašto je ubijao, i koga je ubijao: sakupiti ROMANO čaćipe romska ISTINA izjave prebjeglih, pregledano natipkati i objaviti. U svim dokumentima i svjedočenjima tragati za imenima i prezimenima ubijenih i imenima i prezimena onih koji su ubijali. Prilikom popisa ići od sela do sela, popisati svako mjesto i sve one koji su na ovaj ili onaj način poginuli. Komisijski ustanoviti gde se nalaze podaci o žrtvama. Skinuti embargo s podataka i utvrditi da li su podaci nedovoljni ili ima neidentificiranih izvora podataka, izvršiti obradu podataka. Tako bismo prekinuli proizvoljna nagađanja o brojkama stradalih i njihovu zloupotrebu, Napraviti ,,bazu podataka’’ o žrtvama genocida, s imenom i prezimenom žrtava, koristeći suvremenu kompjutorsku tehnologiju, identificirati žrtve i utvrditi njihov broj. Utvrđivanje broja žrtava genocida u Drugom svjetskom ratu treba biti osnova za postavljanje zahtjeva za punu odštetu romskih žrtava genocida, Postaviti pitanje: Tko je odgovoran što je u ime Europe proglašeno 240.000 Roma stradalih u Drugom svjetskom ratu bez dokumentacije? Uputiti zahtjev Europskom savjetu u Strasbourgu da se najhitnije formira stručna komisija u kojoj bi bili povjesničari, znanstvenici, novinari, stručnjaci, filozofi, svećenici itd. Tražiti popis ubijenih Roma na teritoriju Hrvatske, Njemačke, Poljske, Francuske i svih drugih zemalja gde se izvršio genocid nad Romima. Provjeriti da li u Los Angelesu i najvećem federalnom muzeju SAD-a u Washingtonu ima materijala o genocidu nad Romima. Apel treba uputiti vladi SAD-a da otvori arhive ABVERA i GESTAPO-a koji su još uvijek pod embargom u SAD-u. U Ujedinjenim narodima u New Yorku, u čijim arhivima se nalazi dokumentacija o nacističkim logorima tijekom 2. svjetskog rata, ustaški logor smrti Jasenovac nije niti zabilježen. Zato treba poduzeti mjere kako bi se to učinilo. Ustaška kriminalna teroristička organizacija nije ni na Nürnberškom sudu ni pred Jugo- REAGIRANJE slavenskim sudom proglašena zločinačkom, kao što je to učinjeno s njemačkom nacističkom strankom. Od bitnog značaja je da na zagrebačkom procesu ustaškom ministru Andriji Artukoviću nije suđeno za zločine genocida nad Romima, što predstavlja neoprostivu nepravdu. U logorima Trećeg Reicha stradalo je 3,5 milijuna Roma Treba istaknuti kako nije objektivno utvrđen ni približan broj žrtava genocida, što predstavlja zločin, nepravdu prema nevinim žrtvama. Krivci nisu pozvani na odgovornost, pravda nije zadovoljena, na taj način je ostavljena mogućnost obnavljanja zločina genocida, što je u suprotnosti s Međunarodnom konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju genocida. Romske žrtve genocida nisu obeštećene. Nitko nije izračunao koliko je danas manje Roma kao posljedica genocida. Čitav svijet zna za ubojstvo 6,5 milijuna Židova, čitav svijet govori o tragediji židovskog naroda, a malo tko govori o tragediji Roma, malo tko zna da je u logorima Trećeg Reicha stradalo 3,5 milijuna Roma. Naših 3,5 milijuna Roma u Drugom svjet- skom ratu nisu još službeno priznati od njemačke vlade. Nema niti jedne službene knjige u kojoj se govori o romskom holokaustu. Recimo da je 3,5 milijuna mrtvih najbliže istini, 3,5 milijuna za jedan zaboravljeni holokaust. Istina o stradanjima naših Roma ostala je u Auschwitzu. O uništenju se mnogo zna. Postupak je odavno proučen. Put u Auschwitz počinjao je propagandom mržnje radi identifikacije, diskriminacije i segregacije ljudi. Potom je uslijedila koncentracija, deportacija i konačno fizičko uništenje u specijalno izgrađenim prostorijama. Iako nikad neće moći biti točno utvrđeno koliko je ljudi stradalo zbog nacističke vizije ,,rasno čiste’’ Velike Njemačke, približni okviri su poznati. Žrtve genocida bili su preko 6 milijuna Židova i 3,5 milijuna Roma. Među drugim žrtvama nacizma bilo je daleko više od 100 tisuća tjelesno i umno zaostalih i ,,asocijalnih’’, tisuće homoseksualaca, tisuće Jehovinih svjedoka, više milijuna poljskih civila i ruskih ratnih zarobljenika. Ali što znače svi ti brojevi? Toliko su ogromni da postaju apstraktni, uslijed čega se lako zaboravi što oni stvarno znače. Zato treba nastojati da se shvati kako iza svake brojke stoji jedno ime, jedno lice, jedna voljena osoba, jedna izgubljena budućnost. Djeca, roditelji, rođaci. Treba podsjetiti kako te brojke ne daju mjeru patnji za vrijeme nacizma. Među onima koji nisu bili ubijeni, na tisuće je onih koji su bili internirani u logore ili zatvore ili onih kojima je na neki drugi način bila ograničena sloboda. Mnogi su izgubili razum, što je bila posljedica uskraćivanja slobode, što je možda teže pogađalo nomadske Rome nego stanovništvo sa stalnim mjestom boravka. Drugi su bili prisiljeni na prinudne radove u poljoprivredi, rudnicima, tvornicama. Jedan veliki broj preživjelih još nosi znakove eksperimenata koji su nad njima provođeni, drugi su pak zauvijek u nemogućnosti da imaju ROMANO čaćipe romska ISTINA djecu s obzirom na operaciju odnosno sterilizaciju. Postotak nataliteta je opao ne samo kao posljedica direktnih intervencija, već i zato što su mladi ljudi bili odvojeni od svojih obitelji. Polazeći od Uništenja u Drugom svjetskom ratu, treba pokrenuti pitanja humanosti, demokracije i jednake vrijednosti svih ljudi. Znanjem i raspravom, možemo spriječiti da se nešto slično opet dogodi. Uništenje mora biti zvono koje ne prestaje zvoniti, upozoravajući na ono što se može dogoditi ako ne bude rasprave i demokracije. Uništenje je bilo jedan od najvećih zločina protiv čovječanstva koji je ikad učinjen. Nacisti su ubili milijune ljudi. Danas nam taj zločin izgleda neshvatljiv, a ipak je prošlo samo 60 godina otkako se dogodio. Svi mi koji želimo živjeti u društvu koje se odlikuje humanim vrijednostima, demokracijom i ravnopravnošću svih ljudi, moramo ustati protiv ideologije nasilja. Ne možemo mirno i šutke gledati kako se ideje nacizma opet šire i kako se njihovi zločini poriču. Tko zaboravi povijest, taj riskira da je ponovi. Još su živi oni koji mogu svjedočiti o zločinima nacizma. Znanje o onome što se prije 70 godina stvarno dogodilo, ne smije umrijeti s njima. Njihove patnje ne smiju biti zaboravljene. Naša je dužnost ne dozvoliti da se opet dogodi to što se dogodilo. Nadam se da će ovaj fragment moje knjige o holokaustu širom Europe dati znatan doprinos širenju znanja i nastavi o Uništenju i da će biti polazište za diskusije između roditelja i djece o moralu, etici i ljudskim vrijednostima, ne samo danas nego i u budućnosti. Ali ova studija u mojoj knjizi ne može, za onog tko je zainteresiran, biti ništa drugo nego samo početak. Romi su, jednom riječju, prolazili kroz Danteov pakao od Vitosa preko Jašija do Auschwitza i Jasenovca 19 20 ROMI U MAKEDONIJI KAO I SVI DRUGI, I ROMI MORAJU IMATI DRŽAVLJANSTVO Autor: Megan Rowling LONDON Europske vlade trebaju odobriti državljanstvo Romima bez državljanstva koji su u svojim zemljama boravili nekoliko godina ili više, počevši s djecom koja su tamo rođena, rekao je povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava u intervjuu. Thomas Hammarberg je rekao kako Romi koji nemaju državljanstvo ili ga ne mogu dokazati, još su ranjiviji na socijalnu i ekonomsku isključenost koja utječe na širu romsku zajednicu, koja je najveća manjinska skupina u Europi. “Svi Romi u Europi su diskriminirani, posebno kada je riječ o mnogim socijalnim pokazateljima - obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje”. Njihov životni vijek je 10 godina kraći od ostalih građana Europske unije, dodao je. “To što su potpuno neregistrirani od vlasti ili su bez državljanstva, produbljuje njihovu obespravljenost”, rekao je Hammarberg, koji se od strane Vijeća Europe zalaže za ljudska prava u 47 država. Vijeće promiče prava i demokraciju u Europi. Bez osobne isprave o identitetu, bez državljanstva Romima se može odbiti bolničko liječenje, a u nekim zemljama, njihova djeca ne mogu ići u škole, rekao je Hammarberg. Raspadom bivše Čehoslovačke 1993. i bivše Jugoslavije 1995. godine neki Romi ostali su bez državljanstva, jer je država smatrala kako oni pripadaju negdje drugdje, i uveo zakon koji im uskraćuje državljanstvo. U drugim slučajevima, Romi nisu registrirani u novonastalim državama, jer su propustili rokove ili su pobjegli u druge dijelove regije. Nakon sukoba na Kosovu krajem 1990ih mnogi Romi ostali su bez službenih dokaza o svojoj nacionalnosti, što ih de facto čini osobama bez državljanstva. Nema pouzdanih podataka o broju Roma bez državljanstva, ali Hammarberg procjenjuje kako je riječ o najmanje 70.000-80.000 od ukupno 11,3 milijuna Roma u Europi. Mnogi žive u Italiji i jugoistočnoj Europi, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, Crna Goru, Srbiju, Sloveniju i Makedoniju. Romima, široko raspršenim skupinama podrijetlom iz Indije, često su uskraćena temeljna ljudska prava i postaju žrtve flagrantnog rasizma. Odbijena prava djeteta Često kada se romska osoba bez državljanstva doseli u drugu zemlju i tamo rodi djecu, ona pri rođenju nisu registrirana unatoč tome što imaju pravo na državljanstvo na temelju međunarodnopravnih sporazuma. “Mislim da su prave statistike sakriROMANO čaćipe romska ISTINA vene”, kazao je Hammarberg. Povjerenik je rekao kako Romi bez državljanstva koji su se naselili u zemlji domaćinu za sedam-osam godina ili više trebaju dobiti državljanstvo, počevši sa svojom djecom. “Mislim da nove države trebaju prepoznati i preuzeti odgovornost - oni nemaju priliku za povratak", kazao je. Mnogi od njih koji su izbjegli prevrat u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu živjeli su u zemljama prihvata najmanje 10 godina. Za Rome bez dokaza o identitetu u državama podrijetla kao što je Kosovo, gdje su neki i pokušali, ali nisu uspjeli dobiti kopije izgubljenih dokumenata iz općina, sustav bi trebao biti pojednostavljen, rekao je Hammarberg. Trebalo bi im omogućiti da izjave svoj identitet ispred dva ili tri svjedoka, predložio je. Nekoliko je država poduzelo konkretne korake u rješavanju problema. Češka je 1999. godine izmijenila Zakon o državljanstvu koji je ostavio nekoliko desetaka tisuća Roma bez državljanstva. Povjerenik je također upozorio političare protiv uključivanja u javno neprijateljstvo prema Romima - ponekad nazivanima Ciganima - uoči izbora, kao što je to bilo u Italiji u svibnju, a okrivljuje ih se i za antiimigracijske politike, kao u Francuskoj. U srpnju 2010., francuski je predsjednik Nicolas Sarkozy naredio protjerivanje 300 ilegalnih logora putnika i Roma diljem Francuske, te trenutačno protjerivanje Roma iz Bugarske i Rumunjske koji su prekršili Zakon o javnom redu. Hammarberg je pozvao europske političare na promicanje dubljeg razumijevanja položaja Roma pojašnjavanjem njihove teške prošlosti, ali je priznao je da je to izazov u teškim ekonomskim uvjetima. “Sada su vrlo loša vremena. Ali mogli bismo tražiti od političara da barem ne iskorištavaju latentne predrasude protiv Roma", rekao je. prilog 22 PRILOG DEMOK Riječ demokracija potječe iz stare Grčke, prije otprilike 2500 godina kada je u gradu državi Ateni uveden sustav koji u nekim oblicima odgovara današnjem pojmu demokracije. Izvorno tumačenje starogrčke riječi prevodi se kao „narod“ i „vladavina“, što doslovno znači „vladavina naroda“. U današnja vremena, demokracija opisuje društveno uređenje neke države u kojoj svaki građanin ima pravo glasa te se putem demokratskih izbora, tajnim glasanjem, građani izjašnjavaju, dakle biraju svoje odabrane predstavnike koji će zastupati interese građana u sustavu vlasti. Demokracija, naravno, ima različitih vrsta poput direktne, predstavničke ili participativne demokracije. Značenje i definicija u praksi Demokracija živi i ovisi o sudjelovanju njenih građana. Preduvjet bilo kakvog zalaganja ili angažiranja je znanje. Svojim zalaganjem može pridonijeti samo osoba koja poznaje sustav, mehanizme i institucije demokratske države. Zbog toga se promicanje znanja, protok informacija i obrazovanje smatra važnim zadatakom demokracije. Nepoznavanje pravila i načina rada demokratskih institucija i procesa onemogućava građane u ostvarivanju njihovih težnji i prava. Upravo zato bitno je da romska nacionalna manjina razumije kako demokratski sustav funkcionira, kako bi mogli ostvariti svoje težnje na legalan način. Donošenje demokratskih odluka Da bi odluke bile demokratske, pored većinskog principa moraju ispuniti i daljnje kriterije: Ravnopravnost: Svaki građanin može glasovati na izborima te raspolaže jednim glasom. U nedemokratskim državama žene nemaju pravo glasovanja. Sloboda: Ne smije biti vršen pritisak. Kako bi se spriječili pritisci, glasovanje je tajno. Također bi trebalo biti dovoljno vremena za donošenje odluke. Sloboda informacije: Svi bi sudionici kroz slobodan pristup dostupnim informacijama trebali znati i razumjeti o čemo se odlučuje. Sloboda izražavanja: Političkoj odluci treba prethoditi slobodna razmjena mišljenja i stavova. Putem javnih medija i tribina, građani diskutiraju o temama od interesa. Aktivno biračko pravo: Svi građani imaju pravo kandidirati se za bilo kakve kadrovske odluke. Udruživanje građana s ciljem promicanja interesa, omogućeno je zakonom. ROMANO čaćipe Alternativa: Prava odluka može se donijeti samo ako postoji nekoliko alternativa. Kao poseban slučaj može biti glasanje samo s jednom alternativom, ukoliko se poštuju drugi kriteriji demokracije. S vremenom se značenje demokracije promijenilo, a suvremena se definicija jako mijenjala od 18. stoljeća, otkad su se uvodili razni “demokratski” sustavi u mnogim državama. Predstavnička, direktna i participativna demokracija Suvremena demokracija temelji se prije svega na sudjelovanju građana (demosa) u izborima za predstavnike u predstavničkim tijelima (parlament, skupština, razna vijeća) i za dužnosnike koji se mogu neposredno birati. Zato se govori o predstavničkoj demokraciji. Ukoliko svi građani (odnosno svi članovi neke organizacije...) direktno sudjeluju u donošenju odluka, govorimo o direktnoj demokraciji. Osnovno sredstvo direktne demokracije, koje se u mnogim suvremenim demokracijama u manjoj ili većoj mjeri primjenjuje, jest referendum. Sustav u kojem su ustanove predstavničke demokracije u znatnoj mjeri proširene ustanovama direktne demokracije (ali obje i dalje postoje) naziva se participativna demokracija. Liberalna demokracija Kako se obično koristi, riječ demokracija često znači isto što i liberalna demokracija. Dok je sama demokracija sustav vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori, liberalna demokracija može uključivati ustavni liberalizam, gdje se određena kulturno subjektivna prava pojedinaca štite od pukog glasa većine; s druge strane, u neliberalnim demokracijama takva ograničenja ne postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokracija: – Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava – Opće pravo glasa, koje svim građanima jamči pravo glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje – Sloboda govora – Sloboda tiska i pristup nedržavnim izvorima informacija – Sloboda okupljanja – Višestranačje – Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu romska ISTINA PRILOG RACIJA – Pravo na privatno vlasništvo i privatnost – Obrazovanje koje građane upućuje u njihova prava i građanske obveze – Široko i duboko utemeljeno građansko društvo – Neovisno sudstvo Sustav međusobnog nadzora među granama vlasti Ova definicija obično ima neke ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani nego samo oni koji žele sudjelovati glasovanjem. Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18. godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji ne smiju glasovati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici). Stoga je bitno za građane i za nacionalne manjine posebno, da u što većem broju sudjeluju u procesu glasovanja. Neki ukratko definiraju demokraciju kao “vladavinu većine uz prava manjine.” Kultura demokracije Demokracija zahtijeva vremena kako bi se razvila kultura demokracije u nekom društvu. Riječ je o procesu koji traje generacijama, stoga je razumljivo da mnoge zemlje koje su krenule putevima demokracije, na tom putu imaju poteškoće koje su povezane s nedostatkom dovoljnog stupnja razvoja društva s obzirom na kulturu demokracije. Jedan od ključnih vidova kulture demokracije jest suradnja opozicije. Taj kulturni prijelaz posebno je teško ostvariti u zemljama gdje je uobičajeno da se vlast mijenja nasilnim putem. U biti, suradnja opozicije znači da se u demokraciji različite strane zalažu za iste osnovne demokratske vrijednosti. Iako se politički suparnici ne slažu, trebaju prihvaćati jedan drugoga i biti svjesni legitimne i važne uloge koju igraju protivnici. Osnovna razmišljanja vezana uz demokraciju se naslanjaju na principe vladavine zakona, dakle poštivanjem zakona i poštivanjem prava na vlastito mišljenje, svi sudionici u demokratskim procesima prihvaćaju ista pravila ponašanja. Temeljna pravila društva moraju poticati snošljivost i uljudnost u javnim raspravama. U takvom društvu gubitnici prihvaćaju odluku glasača na izborima i mirno prenose vlast. Gubitnici su sigurni da neće izgubiti život ni slobodu, nego da će i dalje sudjelovati u javnom životu. Opozicija ne mora odobravati politiku vlade, ali mora poštivati temeljnu legitimnost države i samog demokratskog procesa. ROMANO čaćipe Proporcionalni i većinski sustav Neki izborni sustavi, kao što su razni oblici proporcionalnih sustava, nastoje osigurati da sve političke skupine (kao i manjinske skupine koje glasuju za male stranke) budu “pošteno” zastupljene u zakonodavnim tijelima države, u skladu s udjelom ukupnih glasova, a ne udjelom izbornih jedinica gdje mogu dobiti regionalnu većinu (većinski sustav izbora). Pitanje odnosa između proporcionalnog i većinskog sustava nije samo teoretsko, s obzirom da su oba oblika izbornog sustava raširena u svijetu, a svaki stvara vrlo različitu vrstu vlasti. Jedan od glavnih prijepora je pitanje hoćete li imati nekoga tko izravno zastupa vaše malo područje u vašoj državi, ili će se vaš glas brojiti zajedno sa svima ostalima, bez obzira gdje živite u državi. Neke zemlje, kao što su Njemačka i Novi Zeland, nastoje imati i većinski i proporcionalni sustav, kako bi imale koristi od oba. Zaključno je za razlikovati da većinski i manjinski sutav u konačnici donose razliku u zastupljenosti. Sustav u Republici Hrvatskoj omogućava nacionalnim manjinama da sudjeluju u vlasti, čak da sudjeluju u vlasti u većem omjeru nego što nacionalna manjina predstavlja postotak stanovništva. Odluka, a time i odgovoronost da li neka nacionalna manjina koristi demokratske alate (dakle demokratska, Ustavom zajamčena prava) jest na svakom pojedincu, pripadniku nacionalne manjine, tj. građaninu. Kako koristiti demokratska prava? Osim prava da sudjeluje pri glasanju po načelu, jedan čovjek – jedan glas, u skladu s reguliranim statusom građanina (prijavljeno mjesto boravka i osobni dokumenti) građani imaju pravo organizirano nastupati i stvarati okruženje koje pogoduje njihovim idejama, težnjama i ciljevima, u skladu s pravilima demokratskog ponašanja. Pomoć u razvoju demokracije Građanima zainteresiranima za sudjelovanje u procesima demokracije koji se često povezuju i s pojmom „razvoja civilnog društva“ stoji na raspolaganju pomoć u razumijevanju, a time i provođenju demokratskih pravila i prava. Europska unija za čije članstvo se Republika Hrvatska opredijelila, različita tijela Europske unije aktivna su u Republici Hrvatskoj direktno, putem svojih ureda ili djeluju putem tijela Republika Hrvatske koja su potpomognuta sredstvima i treningom pruženim od djelatnika Europske unije. Svi ti napori usmjereni su spram promicanja ideja i principa demokracije, razvoja kulture demokracije u hrvatskom društvu, pomoć u razumijevanju i korištenju demokratskih alata od strane svog građanstva ove zemlje. romska ISTINA 23 24 PRILOG Tipovi demokracije Izravna demokracija Reprezentativna demokracija Parlamentarna demokracija Predsjednička demokracija Realnost: miješane forme ROMANO čaćipe romska ISTINA PRILOG Teorija identiteta Demokracija kao "identitet" Cilj Identitet zajedničke volje i pojedinačnih interesa Odluka Zajednička volja, opća volja Blagostanje svih Filter: isključuje egoistične interese pojedinaca, dozvoljava samo ciljeve koji su orijentirani ka općem blagostanju Sveukupna volja, volja svih Zbir egoističnih pojedinačnih interesa Narod ROMANO čaćipe romska ISTINA 25 PRILOG 26 Vladavina naroda, od strane naroda, za narod. (Abraham Lincoln) Sloboda Participacija Najviša mjera demokracije ne znači ni “najveću slobodu” ni “najveću jednakost”, nego najvišu mjeru učešća. (A. d. Benoist) Izbori Suverenitet naroda Sloboda je za društvo ono što je zdravlje za pojedinca. (Lord Blingbroke) DEMOKRACIJA Pravna država Pravna država je kao kruh koji jedemo, kao voda koju pijemo i kao zrak koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina u stanju osigurati pravnu državu. (G. Radbruch) Ustav Parlamentarizam Solidarnost Raspodjela vlasti Pravičnost će vladati samo onda, kada se zbog nepravde budu ljutili i oni kojih se ona ne tiče jednako kao i oni kojima je načinjena. (Platon) Vječito iskustvo govori da je svaki čovjek koji ima vlast u rukama sklon da je zlouporabi. On će ići tako daleko, dok ne naiđe na ograničenja. (Montesquieu) Pravičnost Čovjekov smisao za pravičnost čini mogućim postojanje demokracije. Njegova sklonost ka nepravičnosti demokraciju čini neophodnom. (R. Niebuhr) Demokracija je najlošija forma države, ako izuzmemo sve ostale. (Winston Churchill) ROMANO čaćipe romska ISTINA PRILOG 27 Konkurentna teorija Demokracija kao “konkurencija” Odluka Institucije političkog sustava, prije svega parlament Predstavnici Stranka 1 Stranka 2 Stranka 3 itd... Reklama Konkurencija Predstavnici Odobravanje Podrška Izbor Narod ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA 28 Nismo svi jednaki, postoje i jednakiji Autor: Alija Mešić K ako se početkom srpnja 2011. provodi upis učenika u srednje škole nužno je napomenuti da Romi i nedržavne udruge koje se bave romskim pitanjima i dalje nailaze na puno nerazumijevanje od strane gospodina prof. Mirka Markovića, Ravnatelja uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Konkretno, na našu zamolbu i upit za pomoć pri reguliranju prava romske djece prilikom upisa u srednje škole (većinski je riječ o trogodišnjim nastavnim programima) dobili smo usmeni odgovor (za što imamo svjedoke koji su bili nazočni razgovoru) „da što bi Romi htjeli, da ima preko 360 romske djece upisano u srednje škole“ te da on, u svojstvu Ravnatelja uprave za nacionalne manjine pri MZOŠ-u neće ništa poduzimati u smislu ostvarenja prava dodatnih bodova za romsku djecu u skladu s odredbama zakona i pravima vezanih uz djecu iz ranjivih skupina, a time i djecu pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Napomenuli bismo da ovo nije jedini slučaj u kojem štovani gospodin izbjegava i zanemaruje obavezu da izađe ususret svim nacionalnim manjinama. Od kada je na svojoj poziciji naslijedio štovanu gđu Jadranku Huljev, romska nacionalna manjina redovito biva ne samo zanemarena već i isključena iz raznih prava. S obzirom na svoju poziciju, štovani gospodin Marković naravno da ima utjecaj na svoje suradnike pri MZOŠ-u, te je za vrijeme njegovog mandata zabilježen izuzetan pad odobrenih projekata namijenjenih romskoj djeci i omladini, a u organizaciji nedržavnih udruga koje se bave romskom problematikom. Da je tome tako, najjednostavniji je pregled odobrenih projekata, dakle projekata u kojima MZOŠ na- stupa kao financijer ili sufinancijer aktivnosti organiziranih od strane nedržavnih udruga. Unatoč činjenici da svake godine raste broj projekata i programa namijenjenih prije svega izvannastavnoj podršci romskoj djeci kao podrška njihovom školovanju, broj projekata koje je MZOŠ odobrio za financiranje je u drastičnom padu. Riječ je, dakle, o kontinuiranoj praksi te jedino obrazloženje koje možemo naći jest činjenica da štovani gospodin Marković, kao predstavnik jedne nacionalne manjine ima osobne razloge da raspoloživa sredstva MZOŠ-a projicira na druge nacionalne manjine na račun romske nacionalne manjine. Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije nije jedina nedržavna udruga koja se bavi romskim pitanjima i organizira konkretne programe u skladu s preporukama nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj, te europskog projekta „Dekada Roma 2005. – 2015.“ te u sklopu svog rada raspolaže dokazanim i dokumentiranim uspjesima na području pomoći i podrške naporima romske djece i omladine u procesu školovanja. Ujedno, štovani gospodin Marković pokrenuo je inicijativu da se svoj romskoj djeci kojima se odobri stipendija za pohađanje srednje škole, ta stipendija veže uz istovremeno ukidanje prava na socijalnu pomoć. Navedeni prijedlog je odbijen od strane romskih nedržavnih udruga jer nema nikakve zakonske osnove niti logike, s obzirom da je stipendija jedno, a socijalna prava i socijalna podrška drugo te da međusobno nisu povezane. Slična iskustva ROMANO čaćipe romska ISTINA sa štovanim gospodinom Markovićem imaju i romske udruge iz Bjelovara, Slavonskog Broda, Osječkobaranjske te Međimurske županije. U konačnici, naš zaključak jest da štovani gospodin Marković nastupa s osobnih pozicija te dok god je on na poziciji ravnatelja Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Romima očigledno neće biti odobreni projekti koji se bave pitanjima potpore naporima školovanja djece i mladih, a ujedno neće biti pružena ni zakonom zajamčena potpora pri upisima u srednje škole. Jedini način da se ova ustaljena praksa prekine jest da se izvrši promjena na poziciji ravnatelja Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Ovom dopisu pridružuju se sljedeće romske udruge: Omladinski klub Roma - predsjednik Vid Lukić, nacionalna udruga Europa - predsjednik Ibrahim Gušani, Humanitarna organizacija svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj - predsjednik Ivan Rumbak, Udruga Roma Ludari - predsjednik Robert Radić - Slavonski Brod, Klub mladeži Roma - predsjednik Senad Herić, Kud "Romska duša" - predsjednik Nenad Mešić, Teatar Roma Chaplin Rijeka - predsjednik - Naser Sokoli, Udruga Roma Brodskoposavske županije Slavonski Brod – Asan Ređepi. REAGIRANJA Osnovana Europska romska unija U Murskoj Soboti u Sloveniji 23. listopada počela je prva osnivačka sjednica Europske romske unije. U ovom slovenskom gradu okupili su se predstavnici Roma iz desetak europskih zemalja. Ciljevi konferecije su definiranje i otklanjanje problema s kojima se suočava romska populacija na Starom kontinentu. Rad konferencije obilježila su neka statutarna pitanja, kao i upoznavanje delegata s osnovnim ciljevima i planovima organizacije. „Romi iz europskih država, predstavnici romskih organizacija i udruženja, koji su inspirirani kulturnim, humanističkim i vjerskim naslijeđem Europe, iz kojeg su nastale univerzalne ljudske vrijednosti i koje je omogućilo razvoj prava i sloboda svih ljudi, koji se ne smiju povrijediti, niti otuđivati; i žive u uvjerenju da će ujedinjena Europa omogućiti društveni napredak svim njenim građanima, poštujući pri tom kako njihovo nacionalno porijeklo, tako njihov nacionalni identitet“, stoji u preambuli osnivačkog dokumenta Europske romske unije. Sudionici konferencije usvojili su ime i statut organizacije, a za prvog predsjednika izabran je Rajko Đurić. Prvi predsjednik skupštine je Santino Spinelli, potpredsjednik Unije je Jožek Horvat, a generalni sekretar Dragoljub Acković. Europsku romsku uniju osnovali su predstavnici romskih organizacija iz 13 europskih zemalja s ciljem da zastupaju interese Roma iz Europe na najvišem političkom nivou. Na konferenciji je zaključeno kako Romi sami moraju voditi politiku koja se tiče Roma u Europi, a ne da o njoj odlučuju neromi. Uz IRU (Međunarodna romska unija) te ERTF, ovo je treća međunarodna romska organizacija, a prema riječima potpredsjednika ERU-a, Jožeka Horvata, ona se neće baviti kritiziranjem rada drugih romskih organizacija, nego će biti usmjerena na ostvarivanje programskih ciljeva koji su postavljeni. „Namjera je da se svima stavi do znanja kako su Romi dovoljno sposobni baviti se osobnim problemima i valjano ih rješavati“, izjavio je Dragoljub Acković. Na tlu Europe živi najveći broj Roma, između 15 i 20 milijuna. Europska unija već dugi niz godina posvećuje veliku pažnju emancipaciji Roma, ali izostaju praktični rezultati. Otklanjanje ovog nedostatka jedan je od važnijih ciljeva nove Europske romske organizacije. Informativna romska agenicija Formirimi evropaki romani unija BEOGRAD, 23. jun – Avdive lelape formiribasko bešipe e Evropaka romana uniako ani Murska Sobota. Ani akaja sloveniaki diz, khedisale reprezentatoria Romenge kotar deš evropake phuvja. Resja konferenciake sito definišibe thaj cidipe problemengo savenca dikhelape romani populacia ano Purano kontinenti. Avdivesutni buti e konferenciaki semningja disave statuseske pučipe, sar ini pindžaripe e delegatengo e fundone resenca thaj planenca organizaciake. „Roma kotar evropake raštra, reprezentatorja romane organizacienge thaj amalipenge, save inspirišime kulturake, humanistikake thaj religiake barvalipa Evropako, kotar savo ulo univerzalno manušikano barvalipe thaj savo denga šajipe vaš barjaripe hakaja thaj tromalipe sa manušengo, save našti te čalavenpe, ni te bistarenpe thaj djivdinena ano paćiv kaj khedROMANO čaćipe utni Evropa ka dol šajipe vaš amalipasko anglalipe sa olenge dizutnenge, paćaviba ano odova sa olengo nacionalno soji, adjahar ini olengo nacionalno identiteti“, hraminela ani preambula formiribaske dokumentesko Evripaka romana uniako. „Manglipe sito savorenge te dolpe dži džanibe kaj o Roma siton ano šajipe te adikarenpe pere problemenca thaj šukar te resen olen“, vakargja Dragoljub Acković jekh e delegatenda savo sito ani konferencija. Ano thana Evropake djivdinela majbaro gendo Romengo, maškar 15 dži 20 milionia. Evropaki unia, but berša adikarelape e pučipa emancipacia e Romenigi, numa ačhona praktikane rezultatja. Cidipe akale bipheribasko jekh sito e semno resjenda neva Evropaka romana organizaciako. Informativno romani agenicia romska ISTINA 29 DOGAĐAJI 30 ĐURIĆ I ACKOVIĆ NA ČELU EUROPSKE ROMSKE UNIJE U Murskoj Soboti, u Sloveniji, 24. lipnja završena je dvonevna konferencija Europske romske unije. Predstavnici romskih organizacija i udruženja iz trinaest europskih zemalja osnovali su prvu organizaciju ove vrste, koja bi trebalo zastupati interese Roma iz Europe na najvišem političkom nivou. Na svom prvom skupu, sudionici osnivačke konferencije usvojili su ime i statut organizacije te izabrali svoje predstavnike. Prvi predsjednik Europske romske unije je dr. Rajko Đurić iz Srbije, a prvi predsjednik skupštine, dr. Santino Spineli iz Italije. Za potpredsjednika izabran je Jožek Horvat, predstavnik Roma iz Slovenije, a za generalnog sekretara Dragoljub Acković iz Srbije. Formirana su i tijela organizije: Europski romski informativni centar, Europski romski obrazovni centar, Romski pravni centar, Europski romski kulturni centar, Europski romski centar za jezičko planiranje, standardizaciju i službenu upotrebu romskog jezika, Europski romski sportski centar, Centar za univerzitetske studije, Institut za romska pitanja/Naučno istraživački centar Roma, Stručni savjet za obrazovaROMANO čaćipe nje Roma u Europi, Savjet ljudskih prava i rodna prava, Znanstveno-istraživački centar Roma, Stručni tim za kreiranje i održavanje elektronskih medija. Na konferenciji je bilo i oštrih tonova i kritika na račun pojedinih romskih predstavnika iz Međunarodne organizacije Roma i ERTF-a. Novoizabrani predsjednik Europske romske unije nekoliko je puta naglasio da se pogreške iz prošlosti, kada je riječ o romskoj politici i zastupanju romskih interesa, ne smiju ponoviti, i da svi moraju ostaviti svoje osobne interese po strani, kako bi se Romi izvukli iz očajno lošeg položaja. Jožek Horvat, u svojstvu potpredsjednika, istaknuo je da se nova europska romska organizacija ne bi trebala previše baviti prošlošću, niti vrednovanjem i kritiziranjem rada drugih romskih organizacija. „Naš napor prvenstveno treba biti usmjeren na programske ciljeve naše organizacije“, zaključio je Horvat. Svi prisutni delegati izrazili su na kraju dvonevnog rada svoje zadovoljstvo donijetim odlukama i nadu da će Europska romska unija biti novo pozitivno poglavlje u povijesti romskog naroda. romska ISTINA DOGAĐAJI 31 Romska informativna Agencija ĐURIĆ THAJ ACKOVIĆ ANO ČEKAT EVROPAKA ROMANA UNIAKO A ni Murska Sobota, avdive 24. junea, agorisardi dujdivengi konferencia Evropaka Romana uniaki. Reprezentatorja romane organizacienge thaj amalipenge kotar dešutrin evropake phuvja formirime angluni organizacia adjahar misaleski, savi manglape te arakhol interesja Romenge kotar Evropa ano majučo politikako niveli. Ano poro angluno khedipe, džene formiribaska konferencike avazime ano anav thaj statuti organizaciako, ini pere reprezentatorja. Angluno prezidento Evropaka romana uniako sito dr Rajko Djurić, kotar Srbia, a angluno prezidento parlamentesko, dr Santino Spineli, kotar Italial. Vaš teloprezidento alosardo sito Jožek Horvat, reprezentatori Romengo kotar Slovenia a vaš generalno sekretari, Dragoljub Acković kotar Srbia. Formirimo sito ini trupo organizaciako: Evropako romanjo informativno centri. Evropako romano edukuibasko centri, Romano juridikako Centri, Evropako romano kulturako centri. Evropako romano centri vaš čhibjako planiribe, standardizacia thaj oficielno istemalkeribe e romana čhibjako, Evropako romano kulturako centri, Evropako romano sportikano centri, Centri vaš Unjiverziteteske studie, Instituti vaš romane pučipe/ Scienciako rodutno centri Romengo, Ekspertsko konsili ROMANO čaćipe vaš edukuibe e Romengo ani Evropa, Konsili manušikane hakajengo thaj jekha jekh poleske hakajengo, Scienciako rodutno centri Romengo, Ekspertsko timi vaš kreiribe thaj adikaribe elektronsko medie. Ani konferencia sine ini zorale kritike pedo logari ulavde romane reprezentatorengo kotar Maškarthemutno orgnizacia Romengi thaj ERTF. Nevoalosardo prezidento Evropaka romana uniako nekobor droma vakargja kaj došalipe kotar nakhutnipe, kana lafi kotar romani politika thaj arahibe romane interesengo, našti te oven popale, thaj kaj savore musaj pere personalno interesja te muken pi rig, sebepi o Roma te ikljon kotar but bilačho pašljoibe. Jožek Horvat, sar teloprezidento vakargja kaj nevi evropaki romani organizacia na manglape but te adikarolpe e nakhutnipa, ni te dol kritike ni ušaribe e bukjako aver romane organzaciengo..“Amari angluni buti manglape te ovol vaš programeske reslibe amara orgnizaciake“, vakargja ov. Sa delegatja save sine odote po agor dujdivenga bukjakio sikavde poro čaljardipe avazime pratsavenca thaj gndipa kaj Evropaki romani unia ka ovol nevo pozitivno umal ani istoria romane themeski. Romani informativni Agencia romska ISTINA 32 ROMI U MEDIJIMA I JAVNOSTI EUROPSKA ROMSKA UNIJ Romi mnogih europskih država novu uniju doživljavaju kao „svjetlost Sunca“, jer su u njoj obrazovani “misleći i politički iskusni ljudi, koji su se uspješno dokazali i u romskim i u neromskim institucijama i ustanovama, i za svoj rad dobili mnoga nacionalna, europska i međunarodna priznanja i nagrade”. Kao „živi dio“ povijesti romskog naroda, koji je i poslje holokausta ostao marginaliziran i diskriminiran. N ovosnovana Europska romska unija (ERU) doživjela je vrlo pozitivan tretman u medijima europskih zemalja i njihovoj javnosti. Romi mnogih europskih država novu uniju doživljavaju kao „svjetlost Sunca“, jer su u njoj obrazovani “misleći i politički iskusni ljudi, koji su se uspješno dokazali i u romskim i u neromskim institucijama i ustanovama, i za svoj rad dobili mnoga nacionalna, europska i međunarodna priznanja i nagrade”. Kao „živi dio“ povijesti romskog naroda, koji je i poslje holokausta ostao marginaliziran i diskriminiran. Osnivači ERU-a uvjerili su se kako je „anticiganizam“ u otvorenom i skrivenom obliku, postao uspješna zamjena za antisemitizam, koji je u nedavnoj prošlosti bio neiscrpan izvor i hrana za sve totalitarne, nacionalšovinističke i antidemokratske pokrete, u čijoj je takoreći prirodi da svoj put ka moći i vlasti obilježavaju krvlju nedužnih i nezaštićenih ljudi. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su gotovo sve europske države imale u okviru ministarstva policije svoje posebne „centre za borbu protiv ciganske opasnosti“, u okviru kojih je, uz pomoć posebnih tehnika i uputstava, vođena registracija Roma. To „ludilo anticiganizma“ u Europi – kako ga je okvalificirao nizozemski sociolog Leo Lucasen – opstalo je i poslije završetka Drugog svjetskog rata, i to kako u državama Zapadne, tako u državama Istočne Europe. Danas se, na primjer, zna što su Romi doživjeli u Staljinovoj eri, potom u vrijeme Hruščova, tijekom diktature Čaušeskua u Rumunjskoj, itd. Vaclav Havel je obavijestio svijet o sterilizaciji Romkinja u Čehoslovačkoj, koje nisu još ostvarile pravdu i dobile nadoknadu za pretrpljeno zlo. Nije više tajna da su takvi „centri“ postojali i u bivšoj JugoROMANO čaćipe romska ISTINA s l av i j i . Pojedini „policijski e k s p e r t i “, koji su vodili „referate“ za Rome, objavljivali su tekstove u „Policijskom glasniku“, koji se jedva razlikuju od tekstova iz doba fašizma i nacizma! Ali, još je neizvesno kada će se znati potpuna istina o raznim nepravdama prema Romima u bivšoj Jugoslaviji, posebno istina o užasima tijekom ratova 90-ih godina, kada su korišteni kao topovsko meso ili „psi-tragači“ po minskim poljima! Poslije pada komunizma izašli su na svjetlost dana novi fenomeni. “Crvene kvočke“ su izlegle jata „crnih pilića“ Ne birajući način i sredstva da sviju svoje političko i novo državno „gnijezdo“, predstavile su se pojedine političke stranke koje se čak i danas deklariraju kao „državotvorne“. Gubeći pri tom iz vida činjenice koje su, npr. objasnili Hana Arent, Lešek Kolakovski i Predrag Vranicki u svojim analizama stranaka nacističkog, fašističkog i staljinističkog tipa. Neke od tih novoosnovanih stranaka, naročito nacionalšovinističke i stranke totalitarnog usmjerenja, odmah su nasrnule na Rome. Prvi izbori u Srbiji obilježeni su krvlju Roma – ubojstvima u istočnoj Srbiji, Užič- ROMI U MEDIJIMA I JAVNOSTI JA U MEDIJIMA I JAVNOSTI nu prođu“ i s kojim se može „dobro trgovati i pristojno zaraditi“! Knjiga „Mala bara s velikim krokodilima“, koju je objavila poslanica parlamenta Nizozemske, priopćila je na dokumentiran način tko je sve zloupotrebio i ukrao novac iz fonda Dekada Roma 2005. – 2015. „Gospodari“ DekaI prije Auschwitza, u Weimarskoj Republici de Roma, kako japostojali su „sabirni i radni logori“ za Rome sno proizlazi iz ove i Židove u Štargardu (Pomeranija) i Zilovu, knjige, su neromi, kod Kotbusa, a tijekom Benešove vlade, po koji su, u skladu sa stojali su logori za Rome u Češkoj! Do 1980. svojim namjerama godine Europa i mnoge njene države imale i potrebama, među su timove „specijalista“ za Rome, tzv. ciga Romima našli svoj nologe. Slični timovi su postojali i pri Kato „kadar“. ličkoj crkvi i njenim ustanovama, naročito u Naravno, tu su i raKaritasu i Operi nomada u Rimu. zni drugi projekti, počevši od onih koje financiraju europske jalizma, veoma pogodnim i uspješ- institucije, Unicef, UHCR, pa do nim. Kao ovozemaljski „bogovi“, Otvorenog društva, REF-a itd. Na„eksperti“ su uspjeli na osnovi svojih zapovijedi i pravila, oblikovati među Romima „Avekoj Požegi i policijskoj stanici u Ki- lje“ i „Kaina“, „Hutu“ i kindi, a prva demokratska vlast u „Tuce“. (U tome ne zaoUšti nad Labem (Češka) pokušala je staju ni pojedine političda, poslije rušenja Berlinskog zida, ke stranke u europskim podigne zid između Roma i nero- državama.) Ta praksa je ma u tom gradu! Eto, dakle, pri- naročito oživjela te se i mjera koji pokazuju nepromijenjen proširila tijekom deveodnos prema Romima. Jer, i prije desetih godina, kada su Auschwitza, u Weimarskoj Repu- Romi ušli u „interesne blici postojali su „sabirni i radni lo- sfere“ i od kada su se, u gori“ za Rome i Židove u Štargardu cilju rješavanja njihovih (Pomeranija) i Zilovu, kod Kotbu- više stoljetnih društveno-ekonom- kon što je ERU javno izložila svoj sa, a tijekom Benešove vlade, po- skih problema, počela izdvajati po- program, mnogi Romi su, poučeni stojali su logori za Rome u Češkoj! sebna financijska sredstva, stvarati gorkim iskustvom i suočeni sa stvaDo 1980. godine Europa i mnoge razni fondovi i fondacije. Taj „pli- ranjem „slike kuće“ umjesto prave njene države imale su timove „spe- jen“ su namirisali razne nevladine kuće, predložili stvaranje Savjeta cijalista“ za Rome, tzv. ciganologe. organizacije i pojedinci. U njiho- za borbu protiv korupcije pri ERU. Slični timovi su postojali i pri Ka- vim očima – kako je to čak javno ERU smatra, da je takav Savjet netoličkoj crkvi i njenim ustanovama, rekao Andraš Biro, bivši direktor ophodno što prije osnovati i da on naročito u Karitasu i Operi noma- Europskog romskog pravnog cen- može pridonijeti da se sredstvima da u Rimu. Pojavom romskog po- tra (ERRC) u Budimpešti – Romi koja se izdvajaju, može izgraditi bokreta sedamdesetih godina proš- su „smeće“ koje ima danas „solid- lji i sretniji život Roma u Europi. log stoljeća, ti tzv. eksperti, čiji se osnovni zadatak sastojao u tome da reproduciraju i kolportiraju anticiganizam i predrasude prema Romima, počeli su graditi novu strategiju i taktiku. Stari principi „podijeli pa vladaj“ i „zavadi pa vladaj“ pokazali su se, kao i u vrijeme koloni- ROMANO čaćipe romska ISTINA 33 DOGAĐAJI 34 KAKO ĆE NE EU ZEMLJE PREDSTAVLJATI ROME U EU?! Poštovani Romi! Htio sam da ne pišem i da se ne miješam u sve ovo što se događalo u zadnje vrijeme s Romima, ali kao Rom osjećam potrebu da pišem jer netko želi preći preko svega kako bi uveličao novoosnovanu ERU kao nešto novo i kao spas za Rome. Također zovem sve Rome da se javno izjasne, a ne da međusobno pričaju i raspravljaju, a ostali ne znaju njihovo mišljenje. Na početku želim naglasiti kako nemam ništa protiv osoba koje su osnovale i vode ERU. Naprotiv, poštujem i ljubim ruke svakom romskom intelektualcu, ali želim da prihvate kritiku i, ako je moguće, da nam bolje objasne zašto do sada Romi nisu imali uspjeha u organiziranju, pa je bilo potrebno da se osnuje ERU, a imali smo IRU? Naime, mi smo imali jednu romsku organizaciju koja se zvala IRU. Svi smo vjerovali da nam ona može pomoći jer današnji intelektualci koji vode ERU osnovali su i IRU. Koliko se ja sjećam, predsjednik ERU-a bio je i predsjednik IRU i imao najduži mandat u IRU. Tijela organizacije ERU koja su formirana bila su formirana i u IRU. Za predsjednikova mandata u IRU potpisana je standardizacija romskog jezika, ali sam predsjednik nikada nije pisao tom abecedom (iako se ni ja ne slažem s tim). Sada se postavlja pitanje, da li su za dosadašnji neuspjeh krivi ljudi koji su bili i sada su u IRU ili sami Romi? Ako su zastupnici krivi, onda ih možemo zamijeniti s drugima. Ako su Romi krivi, onda ne pomaže da mijenjamo ime organizacije dok su na čelu isti ljudi. Kada smo prije 14 godina osnovali RKC EUROMA u Kopenhagenu, zvali smo Rome da se borimo za ulazak u EU, međutim, svi članovi IRU su bili protiv i nitko nam nije dao podršku ROMANO čaćipe romska ISTINA jer većina članova IRU bili su ljudi izvan država EU. Također smo poslali pismo IRU kada je održan VII. kongres i dali prijedlog o osnivanju Unije Roma svake države, ni tada nam nitko nije dao podršku. Međutim sada je, kako vidim, formiran ERU. Ovo smatram omalovažavanjem ljudi koji se toliko godina bore i traže jedinstvo, a na kraju netko koristi ovu ideju kao svoju. Ne sjećam se da u RS ima Unija Roma Srbije koja bi bila uključena u ERU, a to nema nijedna država koja je članica ERU. Štoviše, u Srbiji su Romi toliko nesložni da nisu u stanju osnovati romsku stranku koja bi omogućila Romima sudjelovanje u radu parlamenta. Zar nije sramota za romske intelektualce u Srbiji da Rome predstavlja neromska stranka u Srbiji? Ako Romi Srbije nisu u stanju predstavljati sebe u srpskom parlamentu, onda što se može očekivati od njih da naprave u europskom parlamentu?! Kako mogu predstavnici jedne države koja nije u EU predstavljati Rome u ERU? Zar to nije apsurdno?! Ali to naši Romi ne uzimaju u obzir, međutim ne smiju zaboraviti da parlamentarci EU nisu toliko naivni, oni znaju tko treba koga predstavljati u EU. Jasno se vidi da naši Romi uvijek počinju s krovom i idu niže ka temelju. Prvo smo imali IRU pa ERTF, zatim sada ERU i, naravno, bit će i Balkanska unija Roma i na kraju ono pravo od čega je trebalo početi Unija Roma svake zemlje pa korak po korak ići prema gore. S poštovanjem, Selahetin Kruezi predsjednik RKC „EUROMA“ Kopenhagen govoreći OBRAZOVANJE DOGAĐAJI otvoreno Poštovana braćo Romi! U početku želim zahvaliti svima onima koji su čestitali 14. godišnjicu osnivanja RKC “ EUROMA” u Kopenhagenu. I ja kao predsjednik RKC “EUROMA” čestitam osnivanje Europske unije Roma, ali samo da naglasim kako ova ideja nije nova jer se vidi da smo u Kopenhagenu još 1998. god. osnovali RKC” EUROMA” s namjerom da svi Romi koji žive u Danskoj budu članovi tog centra kako bi kao zajednica Roma tražili sudjelovanje u Europskoj uniji. Međutim, niti jedna druga romska organizacija u Europi i Balkanu nije nam dala podršku i poslije toga je osnovan ERF koji nema funkciju onoga što smo tražili. Da bismo bili članovi EU kao romska zajednica prvo treba biti jednaki i stvoriti uniju zemalja u kojima živimo. Kao što vidim, radi se ista pogreška kao što je napravljena do sada. Mi prvo gradimo krov kuće, onda želimo napraviti tvrde temelje, a trebalo bi obrnuto. Ovo sam predložio i na VII. IRU kongresu, ali to nitko ne uzima u obzir ili čuva ideju za sebe. Inače, prvo treba napraviti Uniju slovenskih Roma i Uniju Roma ostalih ze- malja kako bi predsjednici unija država sudjelovali na sastanku Unije europskih Roma. Ovako, kao organizacija ili pojedinac ne može se osnovati ono što je potrebno. Pogledajte, primjerice, IRU, osnivana je pogrešno i nema nikakvu funkciju. Kao drugo, želim da se ostale zajednice kao Egipćani ili Askalije izjasne jednom zauvijek da li se osjećaju Romima ili ne. Ako se takvima osjećaju, onda neka se uključe kao Romi, a ne kao druga zajednica jer ako se svi izjasnimo kao posebna zajednica onda se i arlije, bugurdjije, kalderari, lovari i druge grupe trebaju izjasniti sa svojim imenima i onda imamo samo dijelenje Roma i ništa drugo. Iskreno rečeno, ja već sam umoran od naziva RAE, jer naziv RAE predstavlja tri naroda, a ne Rome kao jedan narod. Međutim, ako se Askalije i Egipćani ne osjećaju kao Romi, onda im želimo mnogo sreće kao nekoj drugoj nacinalnoj manjini i neka se ne uključuju u program romske zajednice kao dijelovi Roma. Srdačan pozdrav, Selahetin Kruezi selahetinkruezi@yahoo.dk EUROPSKA KONFERENCIJA MLADIH ROMA Pri Europskom centru mladih u Strasbouru bit će održana konferencija mladih Roma u trajanju od 26. do 30. rujna 2011. Konferencija je organizirana u suradnji Europskog foruma mladih, Foruma mladih Roma u Europi (FERYP), udruge TERNYPE te uz podršku specijalnog tima koji se bavi romskim pitanjima pri Vijeću Europe. Cilj nove konferencije je priprema Akcijskog plana za mlade Rome koji će biti predložen Vijeću Europe. Za izradu ovog akcijskog plana nužno je i poželjno da u njegovoj izradi sudjeluju mladi Romi te nedržavne organizacije koje se bave pitanjima romske mladeži. Očekuje se da će na konferenciji prisustvovati preko 50 predstavnika te aktivnih vođa ROMANO čaćipe nedržavnih organizacija koje se bave pitanjima romske mladeži koji su aktivni u svojim državama, aktivni u postojećim nacionalnim projektima namijenjenim Romima te aktivni u ostalim projektima namijenjenim romskoj mladeži koje provodi Europska unija. Konferenciji će također prisustvovati bitni predstavnici s nivoa Europske unije. Udruga mladeži Roma Hrvatske će na navedenu konferenciju poslati predstavnika kako bi osigurali da u budućem akcijskom planu namijenjenog mladim Romkinjama i Romima budu uključene i preporuke te mjere koje se tiču romske mladeži u Republici Hrvatskoj. romska ISTINA 35 36 događaji Povjerenstvo za praćenje nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj Na pažnju: gđa Jadranka Kosor, dipl. iur., predsjednica povjerenstva Telefaks: 01/63 03 023 Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Na pažnju: gosp. Luka Mađerić, predstojnik Trg Maršala Tita 8, 10000 Zagreb Telefax: 4813.430 Ured za nacionalne manjine RH Na pažnju: gosp. mr. sc. Branko Sočanac, predstojnik Ureda za nacionalne manjine Mesnička 23, 10000 Zagreb PREDMET: Aktualni primjer nepoštivanja ljudskih prava pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Datum: Zagreb, 16. kolovoza 2011. Poštovane dame i gospodo, vezano uz već poznati slučaj Zemunika Donjeg, gdje se opetovano događaju nesporazumi i ponavlja problematika vezana uz pitanja Roma pri čemu je iznenađujuća revnost sustava u smislu ažurnosti provođenja zakonskih odredbi kad je riječ o Romima, prilažemo kratki opis i dokumentaciju koja govori o najnovijem slučaju vezanom uz serijal Zemunik Donji. Konkretno, obitelj Amić (Milan i Jasminka), dana 15. lipnja 2011., legalno i pravovaljano kupuju zemljište od 3.500 m2 u katastarskoj općini Poličnik, broj katastarske čestice 684/1. Ta je transakcija isti dan plaćena i ovjerena u javno-bilježničkom uredu u Zadru. Obitelj Amić se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina, gosp. Milan Amić ima reguliran odnos sa željezarom Split, za kupovinu zemljišta platio je zakonski određene poreze. U isto vrijeme kada je kupio zemljište, izvršio je i prijavu boravka na lokalnoj policijskoj upravi, inače je obitelj Amić iz Slavonije. Zemljište se koristi za selektiranje željeznog otpada te u okolici ima drugih odlagališta otpada tako da nije moguće govoriti o slučaju u kojem pridošlica stvara nered. Problem nastaje na nivou lokalne općine, čiji komunalni redar pristupa ovom konkretnom slučaju izuzetno revno. Koriste se razni izgovori, počev od priče da je pristup tom zemljištu nemoguć jer je riječ o privatnom putu – isti navod je pobijen od strane vlasnika zemljišta na kojem se nalazi prilazni put. Komunalni redar i sama lokalna općina šalju razne kaROMANO čaćipe romska ISTINA zne obitelji Amić, onemogućuju da se selektirana željezna sirovina kamionima odveze do željezare Split te i na druge načine, usmenim putem, komunalni redar i općinar čine sve u njihovim mogućnostima da obitelj Amić de facto protjeraju, a prije toga ih financijski iscrpe. Željeli bismo napomenuti da je u listopadu 2010., delegacija Vladinog povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome izašla na teren, dakle područje Zemunika Donjeg, te izvršila uvid u stvarnu situaciju, te se uvjerila da lokalna vlast ima svoja vlastita poimanja po pitanju Ustavnih prava. Konkretno, državljanima Republike Hrvatske nije zabranjeno da se kreću po svojoj domovini, da ako to žele i ako uredno prijave svoj boravak na drugoj lokaciji isto i učine, ako nalaze sezonsko zapošljavanje da istome i pristupe i slično. Međutim, očigledno u ne- događaji kim sredinama Republike Hrvatske postoje potpuno drugačija poimanja državnosti i prava građana, da ne govorimo o ljudskim pravima. U tom smislu, s obzirom da se situacija stalno ponavlja na načine izuzetne revnosti lokalne samouprave u provođenju kažnjavanja, selektivnog izlaska na teren od strane nadležnih ureda i institucija (selektivno – godinama se ništa ne poduzima po pitanjima navika lokalnog stanovništva da odlažu otpad na ilegalnim deponijama, ali kada je riječ o pripadnicima romske nacionalne manjine, sustav funkcionira odlično i trenutno), jasno je da građani Republike Hrvatske pripadnici romske nacionalne manjine nisu poželjni u ovom kraju. U prilogu ovog dopisa, prilažemo kopiju ovjerenog kupoprodajnog ugovora kojim je obitelj Amić postala vlasnikom zemljišta u čijem korištenju biva onemogućena od strane lokalne vlasti. Milan Amić je dostupan na broj telefona 091/5130-774 te smo u nekoliko razgovora razluči- li da je riječ o situaciji u kojoj lokalna uprava čini što i kako ih je volja, a u suprotnosti s pravima građana, te samim time i obitelji Amić. S obzirom na to da se na području Zemunika Donjeg situacija uopće ne popravlja, dakle nastavlja se u smjeru bojkota lokalne vlasti spram pripadnika romske nacionalne manjine, građana Republike Hrvatske, predlažemo da se: a) Ponovno pošalje delegacija Vladinog povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj na područje Zemunika Donjeg, kako bi se nakon 10 mjeseci od prethodnog posjeta, utvrdilo stvarno stanje na terenu te pronašlo, u suradnji s institucijama RH, a po načelu da je zakon jednak za sve, rješenje. b) U slučaju da nije moguće pronaći rješenje, građanima Republike Hrvatske koji smatraju da su predmet diskriminacije ne ROMANO čaćipe romska ISTINA ostaje ništa drugo do obratiti se nadležnim tijelima Europske unije, konkretno, visokom komesaru za ljudska prava direktno. S obzirom na interes većine involviranih za razvoj civilnog društva, a posebice s obzirom na proces ulaska u Europsku uniju, predlažemo štovanim gornjim naslovima da obrate pažnju na situaciju u Zemuniku Donjeg, te da zajednički pronađemo rješenje za situaciju koja se ponavlja. Hvala na Vašoj pažnji i vremenu. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije (www.umrh.hr) te član Vladinog povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome u RH 37 ROMI U REGIJI 38 Rasistički odnos prema Romima R asistički odnosi prema Romima, ovih tjedana kreću se u rasponu od prebijanja romskog mladića u autobusu na liniji broj 31 u Beogradu, do izjave izvjesnog Vase Kenića iz Svrljiga, o tome da nije svejedno da se u zgradu useli romska obitelj, pa makar i to da je majka te djece Srpkinja. U izjavi za drugi Dnevnik televizije Srbije, spomenuti romomrzitelj je rekao: "Nije nam baš u prilog da se Romkinja useli u našu zgradu, ima mnogo djece, petero djece i ona. Romi su Romi, vi dobro znate kako oni žive, oni imaju uvijek neko naselje posebno, odvojeno." Televizija je sve to lijepo prenijela, a mi se sada pitamo, gdje su ti "romski dušebrižnici" da pokrenu kaznenu prijavu protiv spomenutog Kenića za raspirivanje mržnje na rasnoj osnovi. To što je on rekao je shvaćanje o Romima s fašističkim premisama, pa ako se nitko ne usudi dignuti prijavu protiv spomenutog, to činimo mi na ovaj način, zahtijevajući da pravosudni organi reagiraju onako kako bi po zakonu trebali, makar i po službenoj dužnosti, stoji u izjavi Dragoljuba Ackovićs, potpredsjednika Svjetskog parlamenta Roma, povodom priloga koji je emitiranog u drugom Dnevniku televizije Srbije. Rasistikano adikaribe prekal Roma R asistikano adikaribe prekal Roma, akale divende sine e maribasta romane čhavesko ano autobusi ano Beogradi, dži aratike so vakargja ulavdo Vasa Kenić kotar Svrljig, kotar odova kaj nane sajekh ano olengo pašipe te avol e bešipa romani familia, pa ini te ovol olengi daj srbikane nacionalnosti. Aratike ano phenibe vaš dujto Nevipe televiziako Srbia, lepardo dženo savo na kamela e Romen vakargja: «Nane sajekh e Romanica te avol ano amaro objekti, siola but čhave, pandž čhave thaj oj. Roma siton Roma, tumen šukar džanena sar on djivdinena, on siolen sajekh ulavdo bešipasko than». Televizia sa odova emituROMANO čaćipe ingja, a amen pučaape, kote siton odola «Roma save prezentuinena olen» te den sankciako lil opipe lepardo Kenić vaš barjariep rasno bijekhipasko. Odova so ov vakargja sito haćaribe kotar Roma e fašistikane adikariba, adjahar te sine kaj nane ko te dol sankciako lil opipe lepardo dženo, amen odova kera adjahar, rodipa o juridikake organia te reaguinen adjahar sar e kanunea thaj sar e obligacia oficielno manglape te kerolpe, vakarela ano phenibe Dragoljub Acković teloprezidento Lumiake parlamentesko e Romengo, kotar artiklo savo emituimo aratike ano dujto Nevipe televiziako Srbia. romska ISTINA ROMSKA BAŠTINA MAGISTRICA VESNA ALEKSIĆ O SRPSKO-ROMSKOM RJEČNIKU S GRAMATIKOM I PRAVOPISNIM SAVJETNIKOM P remda su Romi najveća nacionalna manjina u Europi, romski jezik ipak spada u grupu takozvanih malih jezika, čija su budućnost i opstanak neizvjesni i ugroženi. Romi su, raseljavajući se po cijelom svijetu, u svoj jezik, na sve jezičke nivoe, unosili elemente jezika država koje su postale njihove nove domovine. Rezultat je danas jasno vidljiv: sve je manji broj Roma koji govore čistim, izvornim jezikom svojih predaka. Prepoznajući ovaj proces novinar, publicist i književnik, Bajram Haliti, osjetio je potrebu pomoći očuvanju romskog jezika izdavanjem prvog Srpsko-romskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom. Rad na rječniku, kao što to obično biva, nije bio nimalo lak, ali je zahvaljujući upornom i predanom Bajramu Halitiju, malom broju suradnika i, naravno, zahvaljujući izdavačkoj kući Prometej, ovo kapitalno djelo je, na radost mnogih, ugledalo svjetlost dana. Rječnik sadrži oko 50 tisuća riječi koje su stručno i pažljivo obrađene u gramatičkom, pravopisnom i etimološkom smislu. U ovom su rječniku svoje mesto, pored izvornih romskih riječi, našle i riječi koje su posuđene iz drugih jezika, kao i neologizmi nastali posljednjih desetljeća, usporedo s razvojem tehnike, medicine, medija i sl. U okviru Rječnika dana je vrlo detaljna i pregledna gramatika romskog jezika, kao i pravopisni savjetnik koji će, uslijed nedostatka službenog pra- vopisa romskog jezika, biti od velike koristi, kao i sam rječnik uostalom, širokom spektru ljudi – onima kojima je romski materinji jezik, onima koji ga uče kao strani, prevoditeljima, spikerima, političarima, kao i ljudima koji se bave kulturnim, obrazovnim ili drugim javnim poslom. Sigurna sam kako će Srpsko-romski rječnik Bajrama Halitija, kao udžbenik, naći svoj put i do škola i drugih obrazovnih institucija. Još jedna bitna karakteristika ovog rječnika je ta da je on pisan uz upotrebu standardizirane romske ortografije, koju je na četvrtom Svjetskom kongresu Roma odobrila Komisija za standardizaciju, tako da on predstavlja i veliki korak ka rješavanju glavnog problema romskog jezika – korak ka njegovoj standardizaciji. Mislim da je potreROMANO čaćipe romska ISTINA ba za sastavljanjem jednog ovako kvalitetnog rječnika više nego očigledna. Također, smatram da za opis kvalitete nisu potrebne velike riječi jer imena autora Bajrama Halitija, stručnog saradnika prof. dr Gheorghea Saraua, kao i imena recenzenata – prof. dr. Iana Hanco cka, prof. dr. Hriste Kjuchukova, Els de Goen i Milice Lilić Jeftimijević dovoljno govore o stručnosti i pažnji s kojima je ovaj rječnik rađen. Na kraju, poželjela bih gospodinu Halitiju mnogo sreće i uspjeha u njegovim budućim projektima, kao i u njegovoj borbi za poboljšanje i napredak svog naroda i jezika. Poželjeti Rječniku da bude prihvaćen i koristan nije potrebno jer je sasvim izvjesno da će tako biti. Mr. Vesna Aleksić 39 ROMI U REGIJI 40 OPRIJETI SE FILOUSTAŠK Autor članka: M. Marđetko Izvor: Međimurje Na sjednici Općinskog vijeća Kotoribe nezavisni vijećnik Vinko Horvat zapitao je kakvi su to stranci u crnim košuljama došli nedavno u Kotoribu i održali nekakav zbor mašući crnim zastavama K ako čitamo u »Međimurju« od 12. srpnja, na sjednici Općinskog vijeća Kotoribe nezavisni vijećnik Vinko Horvat zapitao je kakvi su to stranci u crnim košuljama došli nedavno u Kotoribu i održali nekakav zbor mašući crnim zastavama. “Time su, a posebno svojim obilježjima, uznemirili velik broj mještana, pa takvo nešto više ne smijemo dopustiti” - naglasio je vijećnik. Bravo! Tako se reagira na sve bezobraznije istupe filoustaških provokatora koji valjda misle da mogu slobodno djelovati u demokratskoj Hrvatskoj. Više se ni ne kriju nekakvim pravaštvom, već otvoreno ističu ustaška obilježja. Pod velom pravaške “mladeži” nedavno su u listu »Međimurje« objavili provokativan članak završivši ga ustaškim poklikom “Za dom spremni”. Međimurci su u svojoj novijoj povijesti dali golem doprinos oslobođenju svoga zavičaja od mađarske okupacije, dok je ustaški poglavnik Ante Pavelić prijateljevao s mađarskim poglavarom Miklosem Hortyjem, da bi poslije smrti tog okupatora Međimurja nazvao “velikim prijateljem hrvatskog naroda” (list “Hrvatska”, Buenos Aires, 13.2.1957.). Boreći se protiv toga “velikog prijatelja hrvatskog naroda”, međimurski Hrvati izgubili su više od tisuću svojih sinova u izravnim borbama i po zatvorima i logorima. Ni jedna jedina ustaška jedinica nije im u tome pomogla. Naprotiv, Pavelićevi ustaše sprečavali su svim snagama međimurske partizane. Oni su pucali s južne obale Drave na one koji su se prebacivali u Međimurje da bi organizirali oslobodilački pokret. Tako je u mutnim vodama Drave poginuo od ustaškog metka i narodni heroj iz Turčišća Marko Kovač. Odaju počast svojim pretečama Imajući to u vidu, čovjek se mora zapitati što potiče ustašoidne desničare da se povremeno okupljaju oko ROMANO čaćipe romska ISTINA raznih jama i grobišta u Međimurju. Za ratnih godina 1941.-1945. kroz Međimurje su prošle razne vojske: i Nijemci, i Mađari, i Bugari... Svaka je ostavila svoje grobove. Međutim zaboravlja se na to da su se nakon rata, sve do 1948., potajno noću kroz Međimurje povremeno probijale i pojedine skupine odbjeglih ustaša iz Austrije (Miloš, Kavran itd.) na putu u Slavoniju, na Papuk, planirajući valjda da dignu ustanak protiv nove izabrane vlasti. Naravno, dočekivale su ih snage sigurnosti pa je dolazilo do oružanih sukoba u kojima je poginuo stanoviti broj ustaša. O tome se onda svašta pričalo, ali pojedinosti se nisu otkrivale. Možda bi se još našlo svjedoka koji bi o tome mogli više reći. Pitamo se: kako to da na takva grobišta dolaze baš pojedinci i skupine u crnim odorama s crnim zastavama? Ne odaju li oni zapravo počast svojim palim ustaškim pretečama? Nije li vrijeme da se i to istraži? ROMI U REGIJI KIM CRNOKOŠULJAŠIMA Za ratnih godina 1941.-1945. kroz Međimurje su prošle razne voj ske: i Nijemci, i Mađari, i Bugari... Svaka je ostavila svoje grobove. Postaju sve drskiji Neoustaška desnica postaje sve drskija. Zloupotrebljavaju demokratske slobode. Primjerice, u povodu smrti jednog hrvatskog visokog časnika istakli su napis “S nama je”. Tako su nekad, za vrijeme NDH, ustaše ispraćale svoje umrle članove. Sada pojedinci, zadojeni njihovim duhom, žele prisvojiti čitav obrambeni Domovinski rat. Neće proći. Kažu neki da je djelovanje proustaške desnice, i radikalne desnice uopće, cijena naše demokracije. A ja se pritom sjetim njemačke Weimarske Republike. Ona je dopustila da slobodno djeluje i Hitlerova skupina. Da mu nisu dopustili, ne bi se ojačao i ne bi došao na vlast te izazvao golemo zlo i Njemačkoj i Europi i cijelom svijetu. Možemo li iz toga nešto naučiti? Pa i u medijima. Da se mene pita, ne bih dopustio da se neoustaše pojavljuju u tisku. Dosta je zla, za čitave generacije, koje je ustašluk nanio Hrvatskoj. I hrvatskom Međimurju. ROMANO čaćipe romska ISTINA 41 ROMSKA ROMI UBAŠTINA REGIJI 42 From the “Međimurje” magazine, Čakovec (http://www.medjimurje.hr/clanak/2935/2011-07-26/oprijeti-sefiloustaskim-crnokosuljasima) The commentary to the article published in the same regional magazine from 12 July 2011, states the following text: A t the local municipal meeting of Kotoriba, the independent council member Mr. Vinko Horvat asked who are the strangers in black shirts who wave black flags and recently came to Kotoriba. “By doing so, and especially by their insignia, these people disturbed most of the locals thus we should not allow the same thing to happen again” were the comments of the independent councilor. Excellent! This is the way to react to the more and more arrogant shows by nazi provocateurs who obviously think that they can act freely in the democratic Croatia of today. They are no longer hiding behind other old political heritages but are openly wearing Ustasha insignia. Under the cloak of “youth organization” they recently published a provocative article in the “Međimurje” magazine and ended the article with the traditional Ustasha greeting of “ready for the homeland!”. The people of Međimurje have in the not so distant past provided their valuable contribution of freeing their homeland from Hungarian occupation. At the same time, the leader of the then Nazi regime, Ante Pavelić, openly nurtured his friendship with the Hungarian leader Miklos Horty and after the later died, he called him “a great friend of the Croatian people” (magazine “Croatia”, Buenos Aires, 13.02.1957). Fighting this “great friend off the Croatian people” the Croats from Međimurje lost more than a thousand of their sons in combat, prisons and concentration camps. No ustasha units helped them in fighting the enemy, to the contrary the Pavelic Ustasha did all they could to fight the Međimurje partisans. Having this on our mind, one has to ask himself the question, what are the motives of the Ustasha inspired right extremists to occasionally gather at various pits and graves in Međimurje. During the 1941-1945 war years, many armies passed through Međimurje, the Germans, Hungarians and the Bulgarians. And each of these armies left graves behind them. It is often forgotten that up till 1948, in secret and during the night individual small Ustasha units tried to infiltrate the country from Austria in their attempt to reach Slavonija, supposedly to raise an insurrection against the newly elected government of the time. Of course, these units were intercepted by the security services which resulted in firefights in which a number of Ustasha lost their lives. There was a lot of talk about these events at that time but the details were not revealed. Perhaps one could still find witnesses of these events. Thus, we repeat the question – why do individuals and groups dressed in black uniforms and with black flags visit these graves? Are they honoring their fallen role models? Is it not the time to investigate this? The extreme right is becoming more and more arrogant, misusing democratic liberties. As an example, when ROMANO čaćipe romska ISTINA recently a highly ranked Croatian officer died, the extreme right wore the banner with ROMSKA ROMI UBAŠTINA REGIJI the slogan “He is with us”. This is how the Ustasha commemorated their fallen members during WW2. Now and again, individuals who are brainwashed and mislead by the past try to personalize the recent w a r of independence. This will not stand! Some people say that the activities of the extreme and radical right is the price of our democracy. When thinking of this statement, the memory of the Weimar Republic comes to my mind which allowed Hitler and his group to act openly. Had he not been permitted to act, he would have not been financed and eventually come to power and bring sheer evil to Germany, Europe and the world. If I would be asked for opinion, I would not allow such characters to have their thoughts printed in the press. It is enough of evil for all the generations, the evil brought by the Ustasha to Croatia and Međimurje. M. Marđetko Strahote kojima su Romi bili izloženi tijekom ustaškog režima u II. svjetskom ratu ne mogu se zaboraviti, ali kako se čini ponovno se ponavljaju. Nikada se nitko nije ispričao Romima, koji su svakodnevno bili izloženi nepravdama, poniženjima i likvidacijama. Ovaj poziv za potporu šaljemo svim vladinim i nevladinim institucijama, kako i međunarodnim aktivistima obraćajući se novim zakonom o socijalnoj skrbi, koji pruža dodatne teškoće romskim obiteljima, koji na dnevnoj bazi gube socijalna prava, a koje dovode do rasta stope kriminala. Za Rome koji žive u Međimurskoj županiji, zabrana sakupljanja sekundarnog materijala (metalnog otpada) nije samo napad na prihode romskih obitelji, već je to napad na osnovno postojanje toga naroda. Iako su mnoge jedinice lokalne samouprave dobile potpore za zaštitu okoliša, Romi su najveći zaštitnici okoliša uključenih u recikliranje. Umjesto nagrade, Romi su optuženi za ilegalno recikliranje te procesuirani na sudovima. Romska zajednica suočena je s teškim vremenima i sada kada su pregovori s Europskom unijom završeni, Romi imaju pravu prijetnju: kako platiti školovanje djece, kako platiti režije i prehraniti svoje obitelji, posebice sada kada se diljem Europe javljaju predrasude pri zapošljavanja mladih ljudi. Bojimo se kako će stopa kriminala i dalje rasti djelomično kao rezultat novog obiteljskog zakona koji predviđa mogućnost da romska djeca budu oduzeta roditeljima u slučaju kad roditelji ne mogu ispuniti svoje roditeljske dužnosti. Stoga planiramo organizirati najveći okrugli stol do sada. Na sudjelovanje ćemo pozvati sve vladine i nevladine institucije, kao i međunarodne organizacije. Predmet okruglog stola bit će “Borba protiv siromaštva romske zajednice”. Cilj je uvesti hitne izmjene Zakona socijalne skrbi, u skladu s europskim projektom “Dekada Roma 2005. - 2015.” kao i nacionalnog akcijskog plana za Rome u Republici Hrvatskoj. Smatramo kako je novi zakon u izravnom sukobu s oba programa kako s “Dekadom Roma 2005.-2015., tako i s nacionalnim akcijskim programom za Rome u Republici Hrvatskoj. Obavijestit ćemo sve stranke o datumu i vremenu ovog okruglog stola, a očekujemo kako će se svi pozvani odazvati pozivu i sudjelovati. Što je veći broj sudionika, veća će biti i poslana poruka jer hitni problemi zahtijevaju hitnu akciju. Zahvaljujemo uredništvu časopisa za objavljivanje ovog teksta u cijelosti. Željko Balog ROMANO čaćipe romska ISTINA 43 44 BAŠTINA ROMA LEGENDA O KOVANJU ČAVALA Romi su prepoznatljivi po kovačkom zanatu. Zanimljivo je da je u percepciji naroda, i europskih i indijskih prema tom zanatu prisutan prezir i gnušanje.Taj se zanat doživljava đavolskim radom, infernalnim i prljavim. Uz taj zanat vezana je zanimljiva legenda o Romima. “Kad je Jošua ben Miriam (Isus) predan tamničarima da ga pribiju na križ, dva su rimska vojnika dobila dužnost da kupe četiri čavla te u tu svrhu dobiše 80 krajcara. Polovicu novca vojnici zapiju u krčmi. Kasnije s 40 krajcara odu do kovača židova te ga zatraže da iskuje četiri čavla za raspeće Jošue ben Miriama. Kovač se tome usprotivio te mu Rimljani zapališe bradu i probodoše ga kopljima. Tad odu do drugog židovskog kovača te mu dadoše isti zadatak. Kad mu rekoše koja je svrha čavala, čovjek stane. Tad se začu glas ubijenog kovača koji je molio drugog kovača da ne iskuje čavle. Ovaj ga posluša. Rimljani začuše glas i uplašiše se, ali ih to pijane, kakvi su bili, ne spriječi da ubiju i drugog kovača. Zatim oni odlaze izvan zidina Jeruzalema te tamo sreću Roma koji je upravo pred šatorom namještao nakovanj. Ponudiše mu 40 krajcara te mu rekoše da iskuje četiri čavla. Rom je novac strpao u džep te krenuo s poslom. Kad je iskovao treći te počeo kovati četvrti čavao, Rimljani rekoše: ’S tim tako i židovima – židovi su ga dali razapeti, a Romi za raspeše čavle skovali. Unatoč tome ta je legenda ukorijenjena u romsku predaju, a spomen četvrtog čavla kod Roma izaziva strah. Motiv četvrtog čavla može se tumačiti kao podsvjesno usađena krivnja od koje oni bježe. ćemo čavlima pribiti Jošuu ben Miriama.’ Tad se začuše drhtavi glasovi upozorenja Romu da ne kuje četvrti čavao. Vojnici se prestrašiše i pobjegoše. Zadovoljan što je dobio novce, Rom nastavi kovati čavao. Zatim počeka da se čavao ohladi. Nali na njega vode, ali čavao ostade usijan, kao živo i krvavo tijelo. Koliko je god nalijevao vode na nj, čavao je i dalje ostajao usijan. U crnoj noći čavao svojim svjetlom obasjavaše veliku površinu pustinje. Rom užasnut natovari svoj šator na magarca te pobježe. Kud god Rom otputovao, usijani čavao ga je uvijek pratio. Taj se čavao uvijek pojavljuje pred šatorima potomaka čovjeka koji je iskovao čavle za Isusa. Kad se pojavi, tad Romi bježe. Zbog toga Romi stalno bježe. I zbog toga je Isus pribijen s tri čavla. Četvrti čavao luta s jednog kraja svijeta na drugi.” (Clébert, 1967.) Ta se legenda odnosi na Rome kao kovače i izdajice Isusa Krista. Motiv izdaje Krista nametnut od strane drugih naroda. Taj grijeh izdaje Krista nametnut je kako Romima ROMANO čaćipe romska ISTINA Četvrti element kod Junga predstavlja sjenu, moralno neprihvatljive sadržaje. Četvrta figura je uvijek tamna i numinozna – uz tri Marije ide crna Sara, uz kršćansko trojstvo Antikrist, uz tri dobre vile iz “Pepeljuge” ide četvrta, zla. Četvrta funkcija je uvijek nadopuna prvim trima koje tvore cjelinu iz koje su neki sadržaji izbačeni. Najčešće su tri funkcije “svijetle”, a četvrta “tamna”. Ovdje je uz tri crna čavla četvrti – svijetleći, možda zato što Romi po zapadnjačkoj percepciji pripadaju svijetu izvrnutih vrijednosti, “svijetu tamnih stranaca”. Također je prisutan i motiv vječnog lutalaštva koji Durand naziva motivom infernalnog trčanja kao imaginacijom nezaustavljivog tijeka vremena. On se može na vrlo sličan način, pronaći i u drugim njihovim legendama. Jedna nam kazuje da su Romi kao trgovci konjima lijepo primljeni u jednoj zemlji, pa su se u njoj naselili i počeli mirno živjeti – ali osvajač ih je otjerao iz nje. Nakon toga se oni više nigdje ne zaustavljaju, već neprestano trče. (Đurić, 1987.) BAŠTINA ROMA P O D R I J E T L O R O M A R Autor: Maja DRAGUN Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb Riječ “Rom” znači čovjek. To znači da Romi sebe dožvljavaju ponajprije kao pripadnike ljudskog roda, dakle univerzalistički, a tek sekundarno pripadnicima romskog naroda.Ta etimološka činjenica, kao i činjenica opsežne povijesne, mitološke i arhetipske građe vezane uz romski narod, čini ih zanimljivim, iako premalo obrađivanim predmetom antropološkog istraživanja. ROMANO čaćipe romska ISTINA omi, kao “narod bez domovine”, u svojim mitovima obnašaju osim univerzalnih i neke specifične arhetipove. Oni su prisutni u mitu o obećanoj zemlji te u motivu grijeha i vječnog lutanja. Slične arhetipove sadrži i židovska predaja (“vječni žid”, osuđenost na lutanje, obećana zemlja). Postoje dvije dominantne teorije o podrijetlu Roma, jedna o njihovu indijskom podrijetlu, a druga o njihovu bliskoistočnom podrijetlu. Prva je utemeljena na vrlo visokoj sličnosti njihova jezika s jezikom određenih indijskih, pretežito dravidskih plemena te na njihovoj komparativnoj sličnosti u načinu života i djelatnostima. Druga teorija je bazirana na romskim legendama koje svoje podrijetlo vežu uz Kaldeju, Babilon te Asiriju. Po njoj su se Romi, nakon osvajanja Kaldeje od Kira, raspršili na četiri strane; prema Indiji, prema Armeniji i Rusiji, prema Turskoj, Grčkoj i Balkanu, te prema Egiptu i Španjolskoj. Ta teorija ide dublje u povijest, pa ne isključuje mogućnost da se jedan dio Roma privremeno nastanio na području sjeverne Indije i bio odonuda prognan, vjerojatno zbog muslimanskih osvajanja u XII. stoljeću. 45 46 BAŠTINA ROMA Činjenica je da Romi unutar svoje kulture imaju elemente indijske, perzijske, judejsko-kršćanske, egipatske te europske kulture, kao i znatnu arhetipsku građu vezanu uz predarijske i pretkršćanske kultove velikih božica plodnosti (Kali, Iš-tar, Astarte, Sarai, Izide, kao i Crne Sare). Oni su možda jedini narod koji u svojoj usmenoj predaji tvori živu vezu s davnim matrijarhalnim kultom, tzv. lunarnom epifanijom. Dodirne točke romskih vjerovanja i hinduizma su vjerovanje u karmu, te kastinRomi su možda jedini narod koji u svojoj usmenoj preda ji tvore živu vezu s davnim matrijarhalnim kultom, tzv. lunarnom epifanijom. Do dirne točke romskih vjero vanja i hinduizma su vjero vanje u karmu, te kastinska uvjetovanost iz koje proizla zi nevoljkost Roma prema promjenama načina života i tradicionalne djelatnosti ka rakteristične za određeno pleme. ska uvjetovanost iz koje proizlazi nevoljkost Roma prema promjenama načina života i tradicionalne djelatnosti karakteristične za određeno pleme. Već je navedena njihova naklonjenost ženskom božanstvu, na kojem se bazira i tantrička doktrina i predarijski, dravidski kult obožavanja božice Kali. Njihov stil života je nomadski, oni se ne kuće, ne zadržavaju na jednom mjestu. Osnovno načelo indijske, osobito vedske mudrosti je odbacivanje materijalnog privida – Maje te nevezanje uz materijalnu stvarnost. Romi su narod koji žive to načelo. Utjecaj judeokršćanstva na Rome je iznimno jak. Postoje indikacije da su Romi dva tisučljeća prije Krista živjeli na području Bliskog istoka. Starozavjetna židovska predaja nalazi paralelu u legendama Roma. Kršćanstvo kao nastavak judejske tradicije osobito je omiljeno među Romima zbog štovanja Majke Božje te njezinog sina Isusa Krista koji je model vrlo blizak matrijarhalnom štovanju velike majke te njezinog sina – bogočovjeka. Epifanije sina bile su u razdoblju prije Krista široko rasprostranjene područjem Mediterana. Romi se kao štovatelji velike majke lako identificiraju sa kršćanskim arhetipom. Velik je utjecaj kako zoroastričke tako i gnostičke predaje na Rome. On se osobito očituje u dualizmu Dela (Boga) i Bengha (Đavla). Također je neosporan i dodir Roma s okultnom baštinom Egipta, i to posebice u činjenici tajnovitosti njihove usmene predaje i rituala. Također moram navesti utjecaj Grčke na romski narod koji je dugo vremena obitavao na području te zemlje. Sličnost romske predaje s gnostičkom Romi mogu zahvaliti i utjecaju helenske kulture i susretima sa pripadnicima židovskih općina rasprostranjenih na području Grčke i Male Azije. Romski jezik Romski jezik smješta se u porodicu dravidskih jezika sjeverozapadne Indije. To je zaključeno na osnovi komparacija s tamošnjim jezicima. Svrstava se u skupinu dardu jezika. Pokušava se dokazati da Romi potječu od određenih indijskih plemena, naročito Doma i Lura. Domi se bave glazbom i plesom. Prisutna je sličnost između imena Romi koje je rasprostranjeno u Europi, armenskog Lomi, te perzijskog Domi (kako se određena nomadska plemena slična Romima u tim zemljama nazivaju). Luri se bave ocakljivanjem posuđa, zlatarstvom, plesom i svirkom. Za sebe tvrde da su došli iz Alepa. Po dokumentiranim podacima, Romi u velikom valu stižu u balkanske zemlje početkom XIV. stoljeća (u Iran su stigli u većem broju u XII. stoljeću, vjerojatno pred progonom Muhameda Gaznija). ROMANO čaćipe romska ISTINA U ostale zemlje Europe Romi dolaze tijekom XIV. i XV. stoljeća. Uvijek postoji mogućnost da je do manjih valova naseljavanja dolazilo i prije navedenih stoljeća (potkrjepu za to moglo bi se tražiti u legendama, te u ranoj prisutnosti nekih izvaneuropskih simbola na europskom tlu što se otkrilo arheološkim istraživanjima). Ima više romskih plemena u Europi. To su Kaldere (kovači - srednja Europa), Gitani (Španjolska, Portugal, sj. Afrika i jug Francuske) te Manuše (francuski i njemačko-austrijski Sinti i talijanski Pjemontesi). Sve te skupine imaju još podskupina, čiji je stil života vezan uz tradicionalnu djelatnost. Djelatnosti Roma u Europi kroz povijest su u rasponu od kovačkog zanata, ocakljivanja posuđa, pripitomljavanja medvjeda, bavljenja glazbom i plesom (osobito Mađarska i Španjolska), mađioničarstva, konjogojstva, priređivanja sajmova do, u krajnjem slučaju, prosjašRomski jezik smješta se u porodicu dravidskih jezika sjeverozapadne Indije. To je zaključeno na osnovi kompa racija s tamošnjim jezicima. Svrstava se u skupinu dardu jezika. tva. Njihova kultura je primjer vezanosti kovašva, magije i glazbe koju Eliade izdvaja kao nužni fenomen primitivnih šamanskih zajednica. “Na različitim kulturnim razinama od davnine postoji intimna veza između kovačkog umijeća, okultnih nauka (šamanizam, magija itd.) i umjetnosti pjevanja, plesanja i pjesništva”. (Clébert, 1967.; 28) Romi su nepismen narod, s vrlo siromašnim, primitivnim uvjetima života. Kao narod na margini, oni obnašaju i zanimanja na margini. Oni svoj stil života vole takav kakav je, dajući prednost načelu sreće i zabave u odnosu na materijalna dobra. Šemso Avdić ROMI OD ROĐENJA DO SMRTI Kutak čađave čerge obasja dokrajćčena voštana svijeća dok sam napuštao utrobu majke. Pusta me raskršća učvrstiše, okovaše ciganskom sudbinom, i takvu mi dušu podariše. Sin sam vjetra dima i tuge majka me iz hladne vode, u naručje uze sve mi uzeti mogu i smaragde i brilijante al’, ne mogu čergu sudbinu ni moje suze. ROMSKA POEZIJA 47 ROM KATAR BIJANDIPE ĐI MERIPE An cahra o čoško zasjajisarda e cikni voskoći memeli, kana mi dej bijandama the gasavo đi xomeko dijama. Čhavoxo sem bahvaljako, the e thuveko o šudro paj, ande angali lijama goleće sa šaj te len mandar, a nahi mi cahra te me asva. Okoring e jag maškar e cahre nek phabol kote man me šaj te arakhav Banjaluko šukarije tu san mo ternipe ni o meripe pharo ni avola, te avav ande tute. Tamo gdje je tabor blagosloveni vatrom obasjan uz plač violine samo mogu pronaći sebe, za tebe Banja Luko ljepotice moja Romima i smrt bi slatka bila Samo da postanu dio tebe. ROBOVI SOPSTVENE SLOBODE Ako baciš kamenčić u jezersku vodu, koncentrični krugovi počnu da se šire, isto se dogodi kad Ciganka rodi, i njoj tako djeca maštu uznemire. Po cijelom svijetu putevi ih vode, za lutanjima dugim, plače crno oko, dvore kad ima daju, bazene pred njima ubija ih nostalgija u duši duboko. Oči kada sklope sanjaju daljine; zakletva je njima čerga, nebo, trava Cigani su robovi sopstvene slobode; i u svakom od njih sanjalica spava. ROMANO čaćipe ROBUJRA KORKOXE PEČE Te čhudijan o bar, an jezersko paj e krugujra len te širinpe gadija hi kana i e Romni bijanol ande late e čhavoxe len te uznemirimpe. Po sasto them droma iđaren len pala phiripe lungo, rovol kali jak, dvorcujra te den len, bazenujra anglal mudarol len o korkoxipe, ano đi. Jakha kana phanden, suno dikhen an duripe, sovli hi lenđe, cahra, oblako e čar Xoma hi robujra korkoxe peće sa i jek lendar ando suno sovel. romska ISTINA ISSN 1845-6413
© Copyright 2024 Paperzz
