Stipendisti Fonda Matz / Rođendani Silvija Foretića I Dušana Prašelja / Nove muzikološke snage: aktivnosti fusNote / IN MEMORIAM MARKO RUŽDJAK / RECENZIJE NOTNIH IZDANJA / CD Izlog NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 173 OŽUJAK 2012. CIJENA 20 kn Problem ne leži u ACTA sporazumu ili u autorskim pravima, već u nereguliranom internetskom tržištu glazbe Piše: Marina Ferić Jančić P Naime, svjesni činjenice da su gra– đani željni kvalitetne i povoljne le– galne glazbene ponude, stupili smo u kontakt s međunarodnim glazbe– nim servisima s pitanjem zašto ih u našoj zemlji nema i pozivom da dođu u Hrvatsku. očetak veljače uvelike su obilje– žila i događanja oko ACTA–e, Međunarodnog trgovačkog spora– zuma o borbi protiv krivotvorenja i piratstva kojemu je pristupila i Eu– ropska unija, no koji u svojim naci– onalnim parlamentima nisu ratifici– rale neke zemlje članice Unije. Popularni iTunesi na naš su upit vrlo kratko odgovorili da zasad dola– zak u Hrvatsku nije u njihovu pla– nu. To je ujedno bio i jedini kontakt koji smo ikada s njima imali. Strea– ming servisi poput Spotify i Deezer s nama su više komunicirali te izrazi– li određeno zanimanje za dolaskom na ovo tržište. No, uz to su nezao– bilazno išla pitanja o stopi piratstva u zemlji, veličini tržišta, angažmanu državnih institucija na suzbijanju pi– ratstva koje izravno šteti razvoju le– galne ponude (naime, zašto bi netko kupovao glazbu ako je bez problema može uzeti besplatno iz nelegalnog izvora?), navikama građana, odno– sno potrošača i tako dalje. Pristupanje Unije sporazumu bilo je povodom mnogih prosvjeda održa– nih diljem Europe, pa i u Hrvatskoj. Mnogi prosvjednici i poneki politi– čari, više ili manje upućeni, iznijeli su ozbiljne kritike o mogućoj ugro– ženosti ljudskih prava i građanskih sloboda. Međutim, važno je raza– znati što je od svega izrečenog toč– no, a što je pokušaj da se u područ– ju Interneta, pod krinkom borbe za slobodnu komunikaciju (pod kojom mnogi podrazumijevaju i besplatno dijeljenje glazbe, filma i drugih sadr– žaja, ignorirajući činjenicu da ta dje– la nisu samo informacija, već nečija tvorevina i vlasništvo) ograniče, od– nosno umanje prava intelektualnog vlasništva. Vezano uz neka od ovih pitanja, a u svrhu stvaranja boljih uvjeta za dola– zak servisa, osigurali smo da je pro– HDS ZAMP javno je kazao da u Predsjednik Josipović o zaštiti autorskog prava na Internetu: »Intelektualno vlasništvo potrebno je štititi kako bi znanstvenicima, umjetnicima, izumiteljima i drugim kreativcima osigurali egzistenciju i prostor za rad. Internet mora ostati slobodna platforma za komunikaciju, daljnji razvoj kreativnosti, ekonomije, društva, demokracije i razmjenu mišljenja. Piratstvo, a osobito ono u komercijalne svrhe, potrebno je onemogućiti. Tako štitimo kreativnost i potičemo razvoj gospodarstva.« prijedlogu ACTA sporazuma ne vidi ništa suprotno već postojećoj le– gislativi u Hrvatskoj (ili EU) te da ne vidi ni jednu odredbu koja bi na– rušavala slobodu govora ili izražava– nja, no rekao je i da smatra da o tome treba provesti javnu raspravu i ozbilj– nu pravnu analizu. Naime, naš stav je jasan i nedvojben i u više navrata javno smo ga iznosili: apsolutno se protivimo svakom ukidanju građan– skih sloboda i apsolutno se protivi– mo ograničavanju slobode mišljenja, izražavanja i privatnosti, no uvijek smo za poštivanje prava intelektual– nog vlasništva. Stoga pozdravljamo uključivanje Europskog suda pravde koji bi takvu analizu trebao napravi– ti. Međutim, unatoč svemu navede– nom, stranice predsjednika Josipo– vića i ZAMP–a u nekoliko navrata bile su predmetom hakerskog napa– da. Koji je točno razlog tome? Je li ovo doista demonstracija načina na koji se želi očuvati sloboda izražava– nja na internetu? Regulacija interneta na zadovoljstvo autora i korisnika No, u ovoj priči nisu prosvjedi protiv ACTA–e ono što treba zabrinjavati, već činjenica da su događanja pota– knula čak i rasprave da piratstvo — to grubo kršenje prava autora — za– pravo pomaže umjetnicima i čini im korist. Postoje oni koji iskreno i čvr– sto vjeruju da internet treba biti po– dručje apsolutno slobodne razmjene svega — svih sadržaja. U tom smislu autorsko pravo vide kao prepreku. Neki su čak od Vlade i Sabora za– htijevali da pristupe reformi autor– skog prava za digitalno doba prema nekim već postojećim prijedlozima. O kojim konkretno prijedlozima se radi nije navedeno, a HDS ZAMP u ovom trenutku nema informacija o postojanju ikojega prijedloga re– forme autorskog prava koja bi bila u korist autora. Tema ostvarivanja prava na inter– netu, tema je o kojoj se u Hrvatskoj slabo govorilo, a ujedno je izuzetno važna za kreativnu zajednicu. Nai– me, danas na internetu građani uži– vaju u djelima kreativaca, pružatelji internet pristupa odlično zarađuju na prometu njihovih djela, velike korporacije (Youtube, Google i slič– no) odlično zarađuju na inovativnoj distribuciji i dijeljenju djela, a jedi– ni koji u lancu zadovoljstva ništa ne dobiju upravo su ljudi koji su ta djela stvorili — kreativci, umjetnici, stva– ratelji. Pritom javnost vjerojatno nije ni svjesna da se danas na internetu prava autora svakodnevno bezobzir– no krše. Premda je internetsko tržište da– nas očito uređeno na isključivu šte– tu autora, glazbenika, glazbene, ali i drugih kreativnih industrija, treba zahvaliti svim građanima koji danas na internetu prepoznaju da je autor– sko djelo nečije vlasništvo i koji au– torsko pravo poštuju. HDS ZAMP upravo je to učinio. Argumentirana javna rasprava Izgleda da je došlo vrijeme za ar– gumentiranu javnu raspravu o pi– tanjima interneta i autorskog prava, pa čak i cjelokupnog intelektualnog vlasništva. Svi koje ova tema imalo dotiče trebaju se uključiti u raspra– vu i dati vlastiti doprinos. HDS ZAMP u nju će se uključiti vođen upravo interesima svojih članova i svih autora glazbenih djela, a važno je da pritom imamo i njihovu potpo– ru. Važno je istaknuti da cilj nije, niti Dolazimo do prekretnice i više nego ikad potrebno je da se i sami autori uključe u borbu za svoja prava. Zašto ne iskoristiti priliku kad vas se pita o internetu ili vašem radu da javno kažete da autori glazbenih djela i ostali kreativci danas od interneta nemaju ništa, za razliku od onih velikih korporacija koje kreativna autorska djela nude kao sadržaj i upravo na toj ponudi i prometu zarađuju ogromne novce? Važno je također i da se autori uključe u akcije koje po tom pitanju provodi HDS ZAMP. Zajedno s nama, autori trebaju biti ambasadori potrebe poštivanja svih, pa tako i autorskih prava na internetu. Ukažite na činjenicu da se vaša prava u velikoj mjeri danas na interentu ne poštuju, zahvalite svima koji to čine. Zalažite se za poštivanje građanskih prava i sloboda, za slobodu govora, no uvijek istaknute i potrebu da se na internetu poštuju i prava kreativaca. bi ikome trebao biti, suzbijanje kori– štenja interneta ili hvatanje krajnjih korisnika (kao što to, na primjer, čine Amerikanci). Cilj je usposta– va tržišta na način da svi oni koji od glazbe, odnosno od prometa glaz– bom zarađuju, dio tog profita odvoje i za one čiji su im proizvodi omogu– ćili zaradu. Legalna glazbena online ponuda? Uz ovu raspravu uvijek se izno– va postavlja pitanje zašto u Hrvat– skoj nema digitalne ponude glazbe, a mnogi naprečac zaključuju da je nema zbog autorskih prava i udru– ga za kolektivno ostvarivanje prava. I na to smo javno odgovorili. Prema informacijama koje je HDS ZAMP prikupio u posljednjih godi– nu dana, osnovni problem leži u či– njenici da smo malo tržište i da stopa internetskog piratstva iznosi 99,9%. cedura pribavljanja svih potrebnih odobrenja vrlo jednostavna i rješava se na jednom mjestu. Osigurali smo međunarodnu suradnju na regional– noj razini gdje smo dogovorili je– dinstvene uvjete kako bi zajednički, kao veće regionalno tržište, nastupili prema tim servisima. No, uz sve to, inozemnim servisi– ma i investitorima u ovaj projekt, visoka stopa internetskog piratstva očito predstavlja veliki problem. Taj dio problema ne može riješiti samo HDS ZAMP i ostali nositelji prava na glazbu koji, kao i građani, željno očekuju kvalitetnu hrvatsku i ino– zemnu digitalnu glazbenu ponudu. Potrebna je sveobuhvatna suradnja državnih institucija i udruga za ko– lektivno ostvarivanje prava, ali i sa– mih građana. CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ISSN 1330–4747 2 N aslovnica i duplerica novog broja Cantusa pripada ZA– MP–ovim temama. Naime, Hrvatsko društvo skla– datelja i njegova služba ZAMP prošlu su godinu završili sa stabilnom ukupnom naplatom autorskih naknada, a osim stabilnosti poslovanja, prošle je godine pojačana suradnja s državnim institucijama i tijelima zaduženim za provedbu prava intelektualnog vlasništva, pa je, osim jačanja redovne suradnje, pokrenuta zajednička akcija Stop krivotvorinama i piratstvu s prošlogodišnjim središnjim događanjem na za– grebačkom Cvjetnom trgu u kojemu su sudjelovali hrvatski autori i glazbenici. Akcija se nastavlja i ove godine, a prvo događanje nedavno je održano u Osijeku, uz nastupe Anto– nije Šole, Buđenja i Colonie. Interakcija građana, glazbenika i predstavnika institucija, uz testove znanja i darove te poru– ke o važnosti poštivanja intelektualnog vlasništva, građani su iznimno dobro prihvatili. Akcija je samo dio antipiratskih aktivnosti koje Društvo provodi u suradnji s drugim udru– gama nositelja prava na glazbu i audiovizualna djela. HDS ZAMP također je u protekloj godini pojačao aktivnosti ve– zane uz legalizaciju glazbene ponude na Internetu, posebno s ciljem da kroz Institut hrvatske glazbe, zajedno s ostalim udrugama i u suradnji s kvalitetnim partnerom, građanima ponudi jednako kvalitetnu sveobuhvatnu online glazbenu ponudu te da ispuni preduvjete koji bi u zemlju privukli već postojeće velike međunarodne glazbene servise. Proš– lu godinu obilježilo je i veće uključivanje članstva u akcije Društva i ZAMP–a koji su u Hrvatskoj uistinu postali glas autora, glas koji se zalaže i bori za prava autora. Sa željom ši– renja kvalitete usluge i informacija koje HDS i ZAMP daju članstvu, časopis Cantus najavljuje seriju korisnih članaka na temu »Tko je tko u glazbenoj industriji?«. U ovom bro– ju posebno obrađujemo glazbene publishere, a u narednima, obradit ćemo diskografe, menadžere, koncertne promotore, glazbene udruge... Ujedno, kako jača borba HDS ZAMP–a s internetskim piratstvom, u sljedećim izdanjima posebno ćemo se baviti temama vezanim uz izazove digitalizacije i internetsko piratstvo. No, svi se naši svakodnevni izazovi povuku kad nas zadesi vijest o smrti — hrvatska kulturna javnost s tugom je ispratila akademika Marka Ruždjaka na njegovo posljednje putovanje. Odajemo mu počast, s vjerom da njegovo stvaralaštvo i dalje nastavlja živjeti kroz nove umjetničke interpretacije. Zločesti dečko hrvatske avangarde 60–ih Piše: Jagoda Martinčević U Zagrebu je za svoje »škandalozne« koncerte zaradio ukor dekana, dok je u Njemačkoj pronašao slobodu i istomišljenike Silvio Foretić na rođendanskom koncertu u HGZ–u S ilvije Foretić, »zločesti dečko« hrvatske avangardne glazbe 60–ih godina proš– loga stoljeća, obilježio je 7. prosinca prošle godine u Hrvatskom glazbenom zavodu 70. rođendan. U svojem stilu, sa zakašnjenjem od godine dana! Razlog tomu bio je Maršal, opera koju je intenzivno dovršavao za protekli Muzički biennale Zagreb, a čija se praizvedbena sudbina zamalo otela kontroli iz raznih, najmanje kulturnjačkih, a uglav– nom političkih razloga. No, Maršal je una– toč mucavim razlozima ipak praizveden sa zakašnjenjem, a Foretić je okrugli rođendan ipak proslavio — godinu dana kasnije. Biennalski »prvoborci« Davor Hrvoj NATJEČAJ Silvije Foretić obilježio 70. rođendan godinu dana kasnije — Hrvatski glazbeni zavod, 7. prosinca 2011. Ante Topić UVODNIK Poštovani čitatelji Cantusa, KONCERTI BROJ 173, OŽUJAK 2012. Bilo kako bilo, dvorana Hrvatskog glaz– benog zavoda te je večeri mogla izmamiti i koju nostalgičnu suzu jer se ispunila ma– hom biennalskim »prvoborcima«, organi– zatorima, među kojima je bio i predsjednik Ivo Josipović, muzikolozima, glazbenim piscima i pokojim sjedokosim skladatelji– ma. Mlađi baš i nisu viđeni, a studenti po– gotovo! Šteta, jer trebalo je barem poslušati i upoznati se s legendarnim Foretićem koji je još 1967. godine napisao glasoviti Koncert za rog i svijeću u žanru svojevrsnog glazbe– nog teatra s kojim je zabavljao mnogobrojne Zagrepčane u Medulićevoj ulici, u kavani i kabareu Jazavac koji je prethodio današ– njem Kerempuhu. Glazbeno kazalište bilo je obiteljsko naslijeđe sinu opernoga tenora koji je vokal zadržao kao jednu od konstan– ti svojega skladateljskog izričaja, a svojevr– SKLADATELJI I IZVOĐAČI ZABAVNE, POP I ROCK GLAZBE HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA RASPISUJE NATJEČAJ za nove skladbe za 59. ZAGREBFEST 2012. koji će se održati sredinom listopada u jednom od zagrebačkih koncertnih prostora Osnovne upute: a) Autorski timovi (skladatelj, tekstopisac, aranžer, izvođač) zajedno šalju radove na Festival. Pravo sudjelovanja imaju državljani Republike Hrvatske. Izvođači iznimno ne moraju biti hrvatski državljani, ali moraju izvoditi skladbu na hrvatskom jeziku. b) Snimljeni radovi šalju se na CD–u u audio formatu. Snimke u mp3 formatu (128 bps) mogu se slati elektroničkom poštom na adresu: hrvoje.hegedusic@zg.t–com.hr c) Uz snimku treba priložiti (moguće u PDF–u, Sibeliusu i Wordu na navedeni e–mail): retičara (tenor i bas) na pisaćim mašinama, skladatelja za električnim orguljama i ne– vidljivi klavir. Između takvih su se skladbi nizale i druge među kojima svakako treba istaknuti Ordinarium Missae, latinsku misu za mješoviti zbor i 10 instrumenata, zatim Fabularium Animale, koncertantni komorni mjuzikl za 5 (6) pjevača i komorni orkestar te Semi–mono–opera, semiopera semiseria za jednog pjevača (tenora) i vrpcu. Razno– likost, maštovitost, duhovitost i odmak od uobičajenog, odlike su koje krase Foretićev opus, bez obzira na to bio on »ozbiljan« ili »neozbiljan«, u svakom slučaju drukčiji od svega što se u hrvatskoj glazbi pisalo u nje– govo rano ili u naše današnje vrijeme. Uspavanka samome sebi sni kabaretski žanr s obligatnom ironijom spram svega i svačega pratio ga je tijekom duge autorske karijere. Nanizao je tako Sil– vije Foretić u svojemu opusu od 1955. godi– ne do danas najrazličitija djela (orkestralna, vokalno–instrumentalna, komorna, elek– tronička i scenska), ostajući vjeran svojem specifičnom autorskom stilu koji se ni na koga nije oslanjao, nikoga nije slijedio, pa čak ni suvremenike koji su stvarali glazbu tada nazivanom avangardnom, modernom, suvremenom… Nakon studija u razredu Milka Kelemena, usavršavao se u Ljubljani te potom u Njemačkoj gdje je i ostao dje– lovati kao pedagog na Folkwang Hochschule u Essenu i Duisburgu. Kelemen, Zimmer– mann, Stockhausen i Mauricio Kagel bili su mu učitelji među kojima je Kagel sa svo– jim glazbenim teatrom zacijelo bio najbliži onome što je Foretić želio raditi. U Zagrebu je međutim za svoje »škandalozne« koncer– te zaradio ukor dekana, dok je u Njemačkoj pronašao slobodu i istomišljenike, a rezulta– ti tamošnjega skladanja stizali su s vremena na vrijeme i u Zagreb. Unatoč respektabilnoj inozemnoj profesorskoj karijeri nije postao etablirani autor, do danas je ostao poseban sa svojim neobičnim i često dvosmislenim naslovima poput Koncerta za drugu violi– nu, Les Après–midis d’un Foretic ili Sonatine difficile (u čast Mozartu), zatim kantate Bojno koplje prebi na sedmero, ciklusa pjesama Merde de siècle ili pak Per–fagotto–e–contra– fagotto, scensko–glazbeni proces za fagoti– sticu i kontrafagotisticu, dva pjevajuća teo– Svečarski je koncert obuhvatio dio toga opusa, u prvome dijelu namijenjenoga gla– soviru, od ranih Šest dvanaesttonskih ko– mada iz 1955. do Lullaby for myself iz 1983. godine. Autorici ovoga teksta najviše se svi– djela Sonate nostalgique za jednog pijanista na dva klavira koja na »normalnom« i »pre– pariranom« klaviru polemizira s, kako au– tor kaže, vrlo (zlo)upotrebljavanim pojmom nostalgije, a svakako je bilo veselo gledati Foretića kako spava pod klavirom na počet– ku i na kraju toga dijela koncertnog raspo– reda. U drugom su predstavljene tri skladbe uz gudače: Monotonia koja se »razračuna– va« s minimalističkom glazbom, a možda s njom i »očijuka«, potom lirska arija Marte iz opere Maršal i ironična Am schönen braunen Rhein, nastala 2001. o stotoj obljetnici Brodarske burze u Duisburgu. Sve u sve– mu, zgodan izbor za 70. rođendan sklada– telja koji duhom nije nimalo ostario, štovi– še, podrugujući se sebi i nama, ovakvoj ili onakvoj glazbi ovog ili onog vremena, Fore– tić je ostao svoj i kao da ga nije briga hoće li se to nekome svidjeti ili ne. Osobno, voljela bih da takav i ostane. U ostvarenju koncerta autoru su pomagali i sopranistica Adela Golac Rilović, na klavi– jaturama pijanisti Zrinka Majstorović, Fran Šokić i Reo Radan, na klaviru pijanist Kre– šimir Starčević, harfistica Mirjana Kriško– vić te Društveni orkestar Hrvatskog glaz– benog zavoda pod, dakako, Foretićevim vodstvom. 2. notni zapis s upisanim tekstom i harmonijskim simbolima 3. imena svih članova autorskog tima s adresama (e–mail, ako imaju) i telefonskim brojevima radi kontakta d) Autori slanjem svojih radova prenose na organizatora pravo prve javne izvedbe i ujedno se obvezuju na potpisivanje odgovarajućeg nakladničkog ugovora zbog reguliranja prava i obveza pri objavljivanju festivalskih skladbi na nosačima zvuka i slike. Sva ostala prava pripadaju autoru prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima. e) Svi autorski timovi čiji radovi budu izabrani za izvođenje na Festivalu, dobiti će jednokratnu naknadu u iznosu od 5.000,00 kn brutto za potrebe produkcije i aranžmana za javno izvođenje. Broj radova koji se šalju nije ograničen, ali za svaki rad mora biti precizno naveden autorski tim. f) Autori mogu slati i one radove koji su već objavljeni ili su pripremljeni za objavu na nekom albumu. U takvom slučaju, autori moraju priložiti suglasnost izdavača (diskografa) da se rad može objaviti na festivalskom CD–u koji će izaći u izdanju Cantus d.o.o. Također, u takvom slučaju autorski tim nema pravo na jednokratnu naknadu od 5.000,00 kn bruto jer se pretpostavlja da su troškovi produkcije riješeni ugovorom s izdavačem spomenutog djela. Takvo djelo smije biti objavljeno najviše mjesec dana prije Festivala, to jest 15. rujna 2012. godine. Djela objavljena prije tog datuma neće se uzeti u obzir. Radove treba predati najkasnije do 15. svibnja 2012. ili preporučeno poštom na adresu: Hrvatsko društvo skladatelja, Berislavićeva 9, 10000 Zagreb — s naznakom »Za Zagrebfest 2012.« Zagreb, 23. veljače 2012. Hrvoje Hegedušić, umjetnički voditelj Zagrebfesta ‘12. IN MEMORIAM 1. tekst pjesama u tri (3) primjerka In memoriam Radovan Vukovojac (1937. — 2012.) N akon duge bolesti u dobi od 75 godina 11. veljače 2012., u Zagrebu je premi– nuo Radovan Vukovojac. Iako nikada nije bio profesionalni glazbenik, Vukovojac je kao glazbeni producent i radijski urednik odigrao značajnu ulogu u promociji hrvat– ske glazbe. Rođen je u glazbeničkoj obitelji Dugan (unuk je Franje Dugana starijeg), pa je upi– jao glazbu od djetinjstva. Opće i glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu, a njegova velika ljubav za glazbu ubrzo se manifesti– rala na području koncertne produkcije. Još kao student započeo je organizirati kon– certe ozbiljne glazbe za vršnjake, učenike i studente, na kojima je, osim kao produ– cent, djelovao kao voditelj i predavač. Bio je jedan od osnivača i predsjednik Muzičke omladine Hrvatske u doba njenih velikih uspjeha i sustavnih akcija koje su ozbiljnu glazbu približavale djeci i mladeži. Njego– vo veliko znanje o glazbi, kao i elokvencija i govorničke sposobnosti, dovele su ga na tadašnji Radio Zagreb gdje je tijekom šez– desetih godina prošlog stoljeća obnašao niz dužnosti. Isprva je radio kao glazbeni su– radnik. Brzo je napredovao, pa je postao urednikom Redakcije ozbiljne muzike, po– tom »šefom 1. programa Radio Zagreba«, a 1968. godine imenovan je »šefom radio programa«, što odgovara današnjem glav– nom uredniku Hrvatskog radija. Tijekom tog perioda posebno se angažirao i osigu– rao sredstva za suradnju s brojnim hrvat– skim skladateljima od kojih je za potrebe Radija i njegovih ansambala naručio velik broj kompozicija, obrada i rekonstrukcija. Među desetine kompozicija koje je Vuko– vojac tada naručio spadaju i takva djela kao što su oratorij Matija Gubec Ivana Brkano– vića, Međimurska suita Miroslava Magda– lenića, Koncert za trubu i orkestar Igora Kuljerića, Likovi i plohe Dubravka Detonija te niz drugih djela iz pera vodećih hrvat– skih skladatelja, među kojima su Stanko Radovan Vukovojac Horvat, Krešimir Fribec, Branimir Sa– kač, Natko Devčić, Zvonimir Bradić i dru– gi. Također je naručivao i takozvane lake orkestralne kompozicije brojnih autora te rekonstrukcije djela hrvatske baštine, pri– mjerice Vatroslava Lisinskog čiju je operu Ljubav i zloba, na njegovu narudžbu, obra– dio i orkestrirao Boris Papandopulo. Po– četkom sedamdesetih dolazi do prekida njegovih profesionalnih aktivnosti, nakon čega se osamdesetih i devedesetih godina manjim intenzitetom pojavljuje u glazbe– nom kontekstu, povremeno pišući koncer– tne programe i druge tekstove o glazbi. Je– dan je od osnivača Društva za promicanje orguljske umjetnosti Franjo Dugan.(HDS) IZDAVAČI: Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Marina Ferić Jančić, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Jure Ilić / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: cantus@cantus.hr, cijena: 20 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 CJENIK OGLASA ZA CANTUS 1/1 CIJELA STRANICA 6.000,00 kn 1/2 STRANICE 3.000,00 kn 1/3 STRANICE 2.000,00 kn 1/4 STRANICE 1.500,00 kn Cijene oglasa izražene su bez PDV–a i ne uključuju dizajn oglasa Oglasi na vanjskom ovitku novina navedenih formata naplaćuju se dodatnih 30% od izražene cijene. Dodatne informacije o smještaju oglasa, posebnim formatima te pogodnostima uputiti na cantus@cantus.hr 3 In memoriam Marko Ruždjak (Zagreb, 9. srpnja 1946. — Zagreb, 23. veljače 2012.) Providnost i osobna sudbina Piše: Sanja Raca Puno nas je bilo na ispraćaju. tako je u redu jer nas je također puno koji smo ga osjećali S vi koji pripadamo glazbenoj zajednici dijeli– mo žal i mnoge uspomene na Marka Ruž– djaka. Kakve god one bile, prijateljske ili profe– sionalne, zadržavamo i dalje onaj ugodan osjećaj bliskosti proistekao iz njegove jednostavnosti. Ona je bila pitanje načina komunikacije, a ne otkrivanja osobe koja je po bujnosti unutarnjeg života daleko složenija, a slojevi koji su je činili izviru upravo ovih dana preko onih koji su s njim dijelili zajedništvo — intelektualno, umjetničko, svakodnevno, pedagoško, radno ili prijateljsko. Svatko ima različitu sliku, ali se ona ipak uvijek sastaje na točki tople bliskosti. »Vezala nas je ista sklonost prema kompoziciji... osjećam istinski gubitak prijatelja kojega sam stekao kroz glazbu« (Ivo Josipović), »Sve tako andantino i uvijek sa smiješkom, pronicljivim i blago (samo)ironič– nim, ode i naš dragi i jedinstveni Marko« (Bra– nimir Pofuk). Marko Ruždjak posjedovao je jednu rijetku vrli– nu, vjernost. Nalazimo je u svim onim stvarima koje su ga zaokupljale, a nije im davao prioritete, važnost im je bila od iste vrste, čak i kad su bile u pitanju njegove dvije dominantne vokacije — stvaralaštvo i pedagogija. Vokacija kao pojam ima duboko tumačenje u teologiji, ona je »čin kojim je Providnost predodredila svakog čovjeka za odre– đenu ulogu koja je ujedno i njegova osobna sud– bina«. To je bio Marko Ruždjak. S jednakim se intenzitetom posvećivao radu u Stručnom povje– renstvu za Nagradu mladim umjetnicima Darko Lukić u kojemu je dvanaest godina bio predstav– nik Hrvatskog društva skladatelja ili ulozi pred– sjednika ISCM–ove Komisije za izbor djela na prošlogodišnjem Muzičkom biennalu Zagreb predstavljenih u okviru Svjetskih dana nove glazbe Međunarodnog društva za suvremenu glazbu. Njegova zadnja skladba Canto peregrino za fla– utu solo, danas kad nije više s nama, može se tumačiti kao simbol ili kao glazbena (o)poruka, iako ta Pjesma hodočasnika, putnika koji pohodi Mladen Tarbuk N aš dragi Marko napustio nas je onako kako je živio: tiho i samo– zatajno. Takva je i njegova glazba puna iskričavih i bljeskovitih ideja. Lijepo je bilo surađivati s njim. Još kao student veselio sam se pjevati u zboru Muzičke akademije Kralja Ubu i korepetirati u Gavelli njegove songove za Brechtovog Vojnika Švejka u drugom svjetskom ratu. Tim je povodom s lakoćom pretvorio naš odnos iz pedagoškog u kolegijal– nost skladatelja, u jedno supostojanje koje je s vremenom zorilo i širilo svoje horizonte. A s Markom se moglo uvijek zanimljivo razgovarati — on je s nekim osobitim zadovoljstvom volio skretati s engleske ranobarokne poezije na gur– manske izvještaje s nedavno očišćenih trpeza, začinjene i enološkim procjena– ma. Marko je volio život u katkada pa– radoksalnoj sveobuhvatnosti njegovih manifestacija… iz te ljubavi slijedila je za njega karakteristična neoptereće– nost stilom, izrazom i formom koja me je uvijek oduševljavala. Najviše su ga veselile dobro osmišljene minijature i epigrami. Kao što nas danas rastužuju njemu posvećeni epitafi. Berislav Šipuš A ko je Stanko Horvat bio za mene Učitelj i ona sigurna ruka koja svako dijete ili mladost vodi kroz Ne– poznato i kroz Labirinte (glazbe), onda je Marko Ruždjak bio za mene onaj Čovjek koji je odlučio koračati uz mene onda kada mi je to bilo najpotrebnije... i poveo me sigurnim korakom prema Hramu Glazbe. Njemu dugujem svo– ja prva znanja iz one drevne discipline koja je pristigla i do našeg 21. stoljeća, iz dalekih vremena Srednjega vijeka: uz njega sam otkrio misterij star 1000 godina: Contrapunctus! Naučio me i da ne treba stalno i uvijek sveta mjesta, sigurno nije slučajna, barem ne po naslovu. Kada 2006. piše poemu La frontera za sopran i komorni orkestar koja znače– njem asocira na granicu kao takvu, on zapi– suje da je riječ o »ispitivanju moguće opcije prekoračenja«, a ne »afirmaciji granice kao ne– povredive linije«. Ta »prekoračenja« ključna su za način kreativnog oblikovanja od najra– nijih opusa. Njegov korak naprijed dolazio je iznutra, on mu je osobno otvarao vrata i tražio vlastiti izraz slobode za, kako je to podruglji– vo nazvao, »treniranje vlastitoga sluha«. Nije bilo lako otkriti s kakvom je brižljivošću stva– rao jer je njegov osjećaj gospodske skromnosti (u izrazima sućuti, ministrica kulture naziva je poniznošću pred veličinom umjetnosti) in– stinktivno bježao pred viškom riječi, nije im se dao zavesti. Danas kad ih više ni ne može biti, s nama su njegova djela. Ima ih točno onoliko koliko je htio, a ona uistinu plove prema svijetu trećega razumijevanja, prema usijanoj stvarnosti nadstvarnoga, kako je zapisao Dubravko Detoni 2006. godine. Bilo je to uz Markov autorski koncert u povodu 60. rođendana. Nekako mi se čini da je to bila jedina prilika kada se re– flektor usmjerio samo na njega, ne na određe– no djelo kao dio neke izvedbene cjeline, nego na cjelinu samu. Nije ovo misao o neučinje– nom prema zaslužniku, nego tek oris osobe kakva je bio — uvijek tu i uvijek po ruždjakov- Marko Ruždjak skoj strani. Ta riječ »reflektor«, u smislu središta puno koji smo ga »osjećali« za života. Čovjek zna pozornosti, asocijativno me navela na partituru da posljednji pozdrav ima duhovnu dimenziju, Spotlights za veliki simfonijski puhački orkestar da smo u smrti svi jednaki i da ništa više ne mo– iz 1998., zatim na puhačke instrumente za koja žemo promijeniti, iako se, kad izgubimo onoga je volio pisati, pa na klarinet, njegovo ljubljeno koga volimo, svijet oko nas uvijek promijeni. glazbalo…, ukratko, na ono što je stvarao jer mu je osoba nekako bila skrovita i zato jer je javnu Njegove Camminate* (Šetnje), njegov Vitae arpojavnost ostavljao drugima. Bilo mu je dovoljno bor* (Drvo života), Pjesma nad pjesmama* i sve da on sam zna što zna, a toga je bilo puno, zato ostalo, jednoga su osobitog trenutka uzletjele ka je i mogao davati tako velikodušno. Puno nas je Lux aeterna* (Svjetlost vječna). Neka mu svije– bilo na ispraćaju. Tako je u redu jer nas je također tli na izvoru u koji se vratio, a mi ostajemo Yo- i puno govoriti... nego da treba gleda– ti, osluškivati, razmišljati, pisati, crtati, skladati i pjevati, stvarati... i tražiti, u Tišini i u Sebi i u Drugima... jer je tamo Sve i tamo Sve možeš pronaći, možda doznati i tamo se Sve nalazi i ostaje... Tako je i s nama sada. Jedan dio mene zauvijek je ostao i otišao s Markom Ruždjakom, ne znam može li ga to utješiti i podati mu Mir? Ali je jedan dio Marka bio i ostao i još je uvijek u meni. Sretan sam što ga imam i na tome Ti hvala Marko. Ante Knešaurek M oje sjećanje na Marka Ruždjaka, mojega prijatelja: »Živi tako kao da ćeš se odmah sada morati rastati od života i kao da je vrijeme koje ti je ostavljeno neočekivani dar.« (Marko Aurelije) Moj prijatelj i učitelj, ili učitelj i prija– telj, kako želite, od danas je slobodan. Od trenutka prelaska u vječnost, njegov duh, toliko živ, u toliko boja i ritmova, napokon se oslobodio zemaljskih veri– ga. Marko sada više nema nepoznanica, nema pitanja, nema slutnji. Marko više ne traga za istinom. Bio je gospodin koji je izuzetnom pro– nicljivošću shvaćao druge, kojemu su bile poznate boli i radosti srca, koje– mu je poštenje bilo indikativ, a bistri– na misli i iskrenost djelovanja imperativ života. U jednom od naših nebrojenih raz– govora srijedom navečer, rekao mi je: »Antek, ja ti nemam kaj drugo nego pomagati ljudima.« Ljubav prema bli– žnjem, dobrohotnost, toplina, britkost, šala... Te su vrline za mene dobile ime Marko. S kim ću od danas srijedom razgovarati o »svemu što je lijepo i dobro«? Hvala ti, Marko! Neka ti je laka hrvat– ska zemlja! Olja Jelaska N apustio nas je Marko, osobito za– nimljiv umjetnik, skladatelj, pro– fesor i Čovjek. Po prirodi introvertiran i zatvoren, če– sto naizgled sa strane i nevidljiv, ali u suštini duboko izražajan, produhovljen skladatelj i profesor koji je izgradio au– toritet i postao duhovni stup umjetnič– ke glazbe u našoj sredini. Iz vrste onih rijetkih samozatajnih ljudi koji osta– ve izrazito duboki trag u ljudima oko sebe. Pripadnik je generacije hrvatskih skla– datelja koja je stasala u 2. polovini proš– log stoljeća i koja je od početka na našim prostorima gradila glazbu koja pripada zapadnoeuropskom miljeu. Marko je u svom skladateljskom stvaralaštvu bio dosljedan njegujući visoko estetizirani pristup skladanja koji u sebi nije pod– nosio klišeje niti istrošene okvire. Str– pljivo je u sebi tražio uvijek neke nove, ali samo njemu svojstvene glazbene pu– tove. Razvijao je takav osobit skladatelj– ski izraz i njemu ostao vjeran do kraja. Bio je umjetnik visokog stila. Kao profesor, svojim studentima oso– bito posvećen, vrlo odgovorno je osje– ćao i svoj poziv učitelja. Bio je vrhunski poznavatelj ljudske psihe, uvijek ostav– ljajući mladom skladatelju onaj toliko potreban prostor za izgradnju vlasti– te skladateljske osobnosti. Prenosio je znanje i skladateljske tehnike, davao je sebe pošteno i do kraja. Uvijek je tiho osluškivao kako se dalje razvija sklada– teljska intuicija svakog od nas. Ohra– brivao i suosjećao ako bi se pojavila stvaralačka kriza i zastoj. Znajući do kraja, do svakog detalja proces nasta– DAVOR HRVOJ IN MEMORIAM BROJ 173, OŽUJAK 2012. urs sincerely* (S poštovanjem) prema uspomeni na »predstavnika jedne nezaboravne generacije koja je oblikovala glazbenu povijest dvadesetoga sto– ljeća i koja je kreirala suvremenu glazbenu misao stoljeća u kojemu jesmo. Zahvaljujemo na tome jer je opraštanje od Marka Ruždjaka težak gubi– tak za hrvatsku kulturu.« (Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture) * Nazivi skladbi Marka Ruždjaka iz 2007., 1970., 1990., 1994. i 1980. godine janja nove skladbe, unutarnje procese traženja, promišljanja — uvijek je zra– čio povjerenjem i autoritetom iskusnog skladatelja. Satovi kompozicije vrlo često su prola– zili u potpunoj tišini jer je Marko bio šutljiv čovjek i dugo je razmišljao o sva– koj novoj cjelini koju bih mu donosila na sat. I tada, u nekom trenutku rekao bi tek pokoju rečenicu koja bi odjeknu– la kao ključ rješenja za nastavak dalje. Duboko zainteresiran za razvoj svako– ga od nas, zračio je jednim dubokim poštenjem, a svojim primjerom ukazao i na to kakve odnose među sobom gra– dimo za budućnost. Otvoren, ali isto– vremeno nepokolebljiv u svojim umjet– ničkim stremljenjima, prihvaćao je različitost svojih studenata i tako poka– zao, na svoj način, svjesnost o neogra– ničenom umjetničko–duhovnom pro– storu u kojemu ima mjesta za svakoga od nas. Prazni prostor i tišina koju bih doživljavala pri svakom našem susretu bila je ona duboka dimenzija velikog čovjeka i umjetnika. A ta tišina — kao pratilac u našem odnosu — bila je rječi– tija od bilo čega. Duboko prijateljstvo odavalo je još jednu Markovu osobinu — humanost umjetnika koji je u sebi sintetizirao estetiku i etiku — izdvajajući se nesvje– sno u ovom materijalističkom, praznom i suhom, pohlepom zavedenom svijetu, kao posebnost koju ćemo otkrivati tek sada kada nas je Marko napustio. Marko Ruždjak — skladatelj nenamet– ljive, ali vrlo istančane prirode, profesor, boem i umjetnik, profinjeni estet, filo– zof mistične osobnosti, vrhunski psiho– log, iskreni prijatelj, skroman i samo– zatajan, skrivene emocionalnosti, ali čvrstog karaktera i dubokog osjećaja za pravdu, osvajao je ljepotom svoje osob– nosti sve koji su ga upoznali. Dragi Marko, slijedit ćemo Tvoje tragove! Eva Sedak S uzdržanost i intenzitet njegove pri– sutnosti među nama bili su sasvim osobite vrste. Intelektualna širina i go– tovo renesansna otvorenost za iskustva onkraj glazbe činili su njegovu glaz– bu otvorenom za iskustva onkraj svih stvari. Bio je Marko Ruždjak štedljiv s riječima, pa tako i s tonovima: bili su za njega ne samo zvukovi, nego uvijek i znakovi s pomoću kojih je oblikovao ne– što izvan njih samih. Prije svega red kao odraz i ishodište svakog smisla i ljepote. Otkrivati skladanjem zakone toga reda za Marka je bio najveći intelektualni, muzični izazov i izvor stvaralačke rado– sti i užitka, kao što je potom izvođenje i slušanje njegove glazbe kretalo od te radosti i tog užitka, a prema otkriću za– gonetke koja ih je potaknula. Jednako je tako i razgovarati s Mar– kom Ruždjakom o njegovu djelu zna– čilo prepoznati njegovu zanatsku vanj– štinu, strukturu i oblik, da bi se potom uspjelo zaviriti u razloge i povode koji su ga upravo takvog uvjetovali. Bilo je tako i pri našem posljednjem razgovo– ru i vjerojatno jednom od posljednjih Markovih javnih nastupa sredinom studenoga prošle godine. Djelo o koje– mu bijaše riječ Marko je nazvao Canto peregrino ili kako sam reče, pijev put– nika, pustinjaka, samotnika, u svakom slučaju pojedinca. Nakon priče o izmje– njivanju proznih i poetskih glazbenih gesta, o dijaloškom kolažu i tehničkim teškoćama za solista na flautama (sjajni Dani Bošnjak), došla je završna digresi– ja o aleksandrijskim filozofima i potrazi za novim racionalno muzikaliziranim vezama među prethodno promišlje– no rasutim fragmentima. Potrazi koja Marka pojedinca uvijek tjera na nova putovanja... Neka mu je sa srećom. RAZGOVORI 4 BROJ 173, OŽUJAK 2012. Razgovor s Berislavom Šipušem, zamjenikom ministrice kulture RH, Andree Zlatar Violić Od svih kulturnih politika i strategija za ovu je državu najvažnija njezina duhovna obnova Razgovarala: Vilena Vrbanić Naš istaknuti skladatelj i dirigent na početku preuzimanja nove funkcije govori o položaju glazbe u odnosu na ostale kulturne i umjetničke discipline, kako se može poboljšati situacija u hrvatskoj kulturi te kako će rasporediti svoje dosadašnje pedagoško, ravnateljsko, dirigentsko i skladateljsko djelovanje Glazba je najgore prošla Na što će Ministarstvo kulture usmjeriti svoj rad u narednom razdoblju? DAVOR HRVOJ Vjerujem da je to prije svega stabi– lizacija financijskih prilika, ukoli– ko će ona biti moguća u okolnosti– ma recesije i štednje koja se mora uvesti. Valja napomenuti da se sredstva namijenjena kulturi kon– tinuirano smanjuju od 2003. godi– ne. To znači da ove godine na ras– polaganju imamo gotovo 30 posto manje sredstava nego prije devet godina. Aktivnosti i djelatnosti kojima se bavi Ministarstvo kultu– re podijeljene su po upravama kojih je ranije bilo šest, a sada se planira njihov manji preustroj. Najvažnija je grana zaštita materijalne i nema– terijalne baštine koja se mora kon– tinuirano obavljati. Nadalje, tu je briga za muzeje i galerije, arhive, kulturno– umjetnička društva i amaterizam kroz koji se čuva određeni dio nematerijalne baštine. Potom slijede aktivnosti koje se odvijaju kroz institucije u kulturi: kaza– lišta, medije i film. Na kraju nemojmo zabraviti na knjige i knjižnice, za što ta– kođer brine Ministarstvo kulture. Berislav Šipuš P RAZGOVORI remda smo u jesenskom broju već razgovarali s Berislavom Šipušem u povodu njegova ponovnog imenova– nja za umjetničkog ravnatelja Muzič– kog biennala Zagreb 2013., do danas se već štošta promijenilo u profesio– nalnom životu svestranog umjetnika i inicijatora. U prosincu prošle godine imenovan je zamjenikom ministrice kulture, prof. dr. sc. Andree Zlatar Violić i u toj istaknutoj funkciji više ne može obavljati niz dosadašnjih djelat– nosti među kojima su čelna mjesta ra– znolikih institucija (Cantus Ansambl, Osorske glazbene večeri, Hrvatska glazbena mladež, Međunarodni kul– turni centar u Grožnjanu, Muzička akademija u Zagrebu, Muzički bie– nnale Zagreb). To je naravno prilika za novi razgovor u kojemu otkriva stanje koje je zatekao u Ministarstvu kulture, svoje viđenje kulturne politi– Kako biste odredili položaj glazbe u odnosu na ostale umjetničke i kulturne discipline? U proteklim je godinama koje je obi– lježilo smanjenja sredstava, glazba naj– gore prošla. Ona je zapravo najviše pala u svom financiranju i u prisutno– sti na medijskog sceni. Glazbena dje– latnost u okviru Ministarstva kulture ima najmanji iznos sredstava na ras– polaganju. Dovoljno je reći da su se u Odjelu za glazbu i glazbeno–scenske djelatnosti Ministarstva kulture po– javile i djelatnosti koje nemaju veze s glazbom, kao što je Pulski filmski fe– stival. Čini mi se da bi trebala jedna dobra doktorska disertacija da mi se objasni kako se Pulski filmski festival našao u Odjelu za glazbu i glazbeno– scenske djelatnosti. Očito da je neko– me stalo do toga da se glazbu još više »oguli«, no mislim da su svi svjesni da takvo što nije korektno. Vjerujem da će odnos jednakosti i poštovanja svih nas koji sada radimo u Ministarstvu kulture biti načelo kojega se treba pri– državati. Ako se jednoj djelatnosti po– vise sredstva, sasvim je sigurno da se nekoj drugoj moraju smanjiti. Novih sredstava vjerojatno neće biti i treba biti veoma ekonomičan, racionalan, strpljiv i solidaran. Kako se može promijeniti i poboljšati sadašnja situacija u hrvatskoj kulturi? U Ministarstvu kulture ima izvrsnih poteza te se unutar samih djelatnosti može izvršiti određena preraspodjela, ali i evaluacija programa koji dolaze. Neki koji dobivaju pozamašna sred– stva u ovoj bi godini mogli biti skro– mniji, upravo zato da bi drugi — koji su također jako vrijedni, ne samo u glazbenim, nego i u svim ostalim dje– latnostima — mogli dobiti više. Tu se može postići podjela koja će biti pra– vednija te će omogućiti onima koji vri– jedno rade da nastave djelovati na taj način. Onima koji imaju svoju tradici– ju i mjesto u našoj kulturi treba omo– gućiti da i dalje dobro rade, ali s nešto skromnijim sredstvima. U Ministarstvo kulture donio sam idealizam Kako biste opisali Vašu kulturnu politiku i za što ćete se zalagati na poziciji zamjenika ministrice kulture? moram napustiti. Muzički biennale Zagreb i Osorske glazbene večeri po– lako će prijeći u ruke mlađih kolegica i kolega. Formalne sam ostavke na ta mjesta već podnio. Morat ću napusti– ti i volontersko mjesto predsjednika Hrvatske glazbene mladeži. Muzič– ku akademiju u Zagrebu i moje stu– dente neću napustiti već ću nastaviti održavati predavanja. Veza s Cantus Ansamblom previše je jaka da bih je raskinuo, no morat ću značajno sma– njiti svoju dirigentsku djelatnost. Ove me godine očekuje nastup s Cantus Ansamblom u Hrvatskom narodnom Mislim da ću biti sudionikom veli– kog posla kojega gospođa ministrica Andrea Zlatar Violić želi napraviti, a to je izrada kulturne strategije Repu– blike Hrvatske. S druge strane, teško je govoriti o tome kakva je moja kul– turna politika nakon samo nekoliko tjedana koliko se nalazim na ovoj po– ziciji. Sada se ne radi samo o glazbi; susrećem se i s raznim drugim, meni novim problemima. Moram mnogo toga naučiti i usko surađivati s velikim brojem ljudi koji mi svojim znanjem mogu pomoći da lakše savladam određene probleme. Kada razmišljam o tome koji sam profil do– nio sa sobom u Ministar– stvo kulture, to bi svakako bio idealizam. Ako postoji definicija što bih radio kao Krešimir Seletković i Frano Đurović zamjenik ministrice kultu– a sjednici Predsjedništva HDS–a održanoj u re, onda je to nešto što ide ponedjeljak, 13. veljače, odlučeno je da će nasljednik Berislava Šipuša na mjestu umjetprema određenom modelu ničkog ravnatelja 26. muzičkog biennala Zagreb biti koji ovoj zemlji može po– skladatelj Krešimir Seletković, a umjetnički savjetnik moći u njezinoj duhovnoj skladatelj Frano Đurović. Obojica zadržavaju dio koji je obnovi. Od svih kulturnih Šipuš već dogovorio u središnjoj večernjoj »horizontapolitika i strategija čini mi li« programa te sadržajno osmišljuju ostale termine. se da je najvažnija upravo duhovna obnova građanki i građana Hrvatske. Mini– kazalištu u Zagrebu u izvedbi baleta starstvo kulture, zajedno s Ministar– Air Krešimira Seletkovića i Martina stvo znanosti, obrazovanja i sporta, Müllera, dok će tri koncerta u sezoni ima veliku dužnost i obvezu da vrati preuzeti drugi dirigenti. Jako bih želio određene vrijednosne sustave koji mo– u svibnju ove godine realizirati turneju raju postojati u državi koja se vraća u u Kinu s Cantus Ansamblom jer mi– okrilje stare europske kulture. slim da nam se samo jednom u životu Kako ćete zbog funkcije zamjenika mini- pruža prilika nastupiti u novoj dvora– strice rasporediti i prilagoditi Vaše dosa- ni Pekinške opere i to u okviru jednog dašnje pedagoško, ravnateljsko, dirigent- izvrsnog međunarodnog festivala. Na kraju, nadam se da ću imati vremena sko i skladateljsko djelovanje? za skladanje. Sve funkcije koji su ravnateljskog tipa DAVOR HRVOJ ke u zemlji, kao i raspodjelu svo– jih dosadašnjih aktivnosti. N Razgovor s Igorom Lešnikom, dobitnikom Nagrade Vatroslav Lisinski Hrvatskog društva skladatelja za 2010. godinu Nikako se ne smijemo zaustaviti na tome gdje jesmo Razgovarala: Vilena Vrbanić a od 1990. organizira međunarodne udaraljkaške manifestacije. Godine 1992. pokreće Međunarodnu udaralj– kašku školu u Grožnjanu, a od 2004. Međunarodni udaraljkaški tjedan u Bjelovaru koji je između 19. i 21. siječ– nja ove godine održan deveti put. Igor Lešnik K ako je istaknuto u obrazlože– nju Nagrade, hrvatsko glazbe– no izvodilaštvo zacijelo bi drugačije izgledalo da u njemu ne sudjeluje izni– man glazbenik Igor Lešnik, udaralj– kaš, skladatelj i pedagog, organizator i animator u najplemenitijem smislu te riječi. Igor Lešnik (Zagreb, 1956.) jedan je od vodećih europskih udaraljkaša i autora glazbe za udaraljke. Svojom je suradnjom s istaknutim kolegama, bogatom diskografijom te raširenom međunarodnom koncertantnom dje– latnošću svjetskoj javnosti približio hrvatsku udaraljkašku glazbu koju je većinom sam i stvorio. Začetnik je studija udaraljki na Muzičkoj akade– miji u Zagrebu gdje je od 1988. od– gojio gotovo sve naraštaje udaraljkaša u Hrvatskoj. Od 1979. glavni je uda– raljkaš Simfonijskog orkestra HRT–a, U hrvatskom ste glazbenom životu prisutni dulje od dva i pol desetljeća. Kako je u počecima Vašeg djelovanja izgledala hrvatska udaraljkaška scena? Ako govorimo o počecima visokog glazbenog školstva u Hrvatskoj, stu– dij udaraljki osnovan je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1988. godine. U to je vrijeme bilo dosta aktivnih uda– raljkaša. Neki su se od njih školovali u inozemstvu, primjerice u Grazu, ali su većinom bili aktivni u orkestrima. Kada je započeo studij udaraljki na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, po– javila se mlađa generacija udaraljkaša koja je studirala i solistički repertoar. Toj generaciji pripada i moja bivša stu– dentica Ivana Bilić, naša solistica koja je postigla međunarodnu karijeru te zajedno sa mnom predaje na Muzič– koj akademiji u Zagrebu. Netko me nedavno prozvao ocem udaraljkaštva u Hrvatskoj na što sam se zacrvenio, ali uvijek netko mora prvi početi. Tako bi se Ivanina generacija mogla smatrati djecom, a sada već imamo i unuke bu– dući da se pojavila i treća generacija, primjerice Filip Merčep i Špela Mas– tnak koji su solistički nastupili uz Za– grebačku filharmoniju. elementi mojega rada — solističko, pedagoško i skladateljsko djelovanje — doprinijeli tome da se Nagrada Va– troslav Lisinski za 2010. godinu do– dijeli upravo meni. Sviđa mi se kako zvuči obrazloženje Nagrade! U usporedbi s literaturom za druge instrumente, glazbe za udaraljke hr– vatskih autora nema mnogo. To ne začuđuje budući da su udaraljkaši po– sljednji došli na Muzičku akademiju u Zagrebu. Udaraljke su posljednje na– stupile pred orkestrom kao solistički instrument, premda u orkestru djeluju već par stoljeća. Najveći se razvoj do– godio u drugoj polovini 20. stoljeća od kada datira i udaraljkaška literatura — solistička, komorna i za udaraljkaške ansamble. Naravno, u okviru orke– stralne i simfonijske glazbe udaraljke su uvijek prisutne, a siguran sam da će toga biti još i više. Hrvatsko udaraljkaštvo Koliko je udaraljkaška glazba zastupljena u djelima hrvatskih skladatelja? Što za Vas znači Nagrada Vatroslav Li– sinski koju Vam je dodijelilo Hrvatskog društva skladatelja za ukupan doprinos hrvatskoj glazbi? Kada sam saznao da sam dobio Na– gradu, pomislio sam da je lijepo što su se i mene sjetili. S Hrvatskim druš– tvom skladatelja surađujem već jako dugo, kao izvođač i organizator glaz– benih događanja. Vjerujem da su svi U kojem biste smjeru željeli nastaviti svoje umjetničko i pedagoško djelovanje? S obzirom na to da više nisam u cvije– tu mladosti, nastupi i putovanja posta– ju mi sve naporniji. Vjerujem da ću taj dio svojih aktivnosti početi malo za– postavljati. Volio bih imati više vreme– na za skladanje. Nedavno sam dobio narudžbu za jedno natjecanje u Belgi– ji. Riječ je koncertu za marimbu koji će biti obavezno djelo u finalu natjeca– nja. Solistička karijera, skladanje, pe– dagoški rad, organiziranje glazbenih događanja — sve mi je podjednako drago i sa svime bih želio nastaviti, no potpuno je jasno da to neće moći biti u jednakom opsegu. Koje su daljnje mogućnosti za razvoj udaraljkaške scene u Hrvatskoj, kao i njezino povezivanje s međunarodnim događanjima? Ne možemo sa sigurnošću predvidje– ti što će se događati u budućnosti, ali naša udaraljkaška scena nije izolirana od europske i svjetske, a dokaz tome su i mnogobrojni udaraljkaški festi– vali. Puno putujem i predstavljam svoj rad u inozemstvu. Ivana Bilić ta– kođer dosta putuje, a tu je i Udaralj– kaški ansambl Muzičke akademije u Zagrebu biNg bang koji je proputovao sve kontinente, osim Australije. Naša udaraljkaška scena nije nepoznanica na svjetskoj udaraljkaškoj karti. Naši će udaraljkaši, pogotovo oni koji se sada školuju, sve više ići u inozem– stvo. Vidici se šire, a oni su konku– rentni. Mladi ljudi trebaju putovati izvan granica Hrvatske da vide kako rade njihovi kolege i kako razmišljaju druge škole. I na Muzičkoj akademi– ji u Zagrebu imamo mlade inozemne udaraljkaše koji se upravo ovdje školu– ju. Pedagoška strana ovdje ima važnu ulogu. Takve se stvari uvijek mogu in– tenzivirati, ali neizbježno ovise o čim– beniku koji se zove novac. U kulturi se ne može očekivati napredak ako stal– no sve sami plaćate. Zagreb je vrlo do– bro uključen u međunarodnu kultur– nu scenu, a glazba je samo jedan dio toga. Ja ću se i dalje truditi da budem prisutan, a i svi mlađi udaraljkaši koje poznajem imaju takve namjere. Na– dam se da će oni otići stepenicu više, kako u smislu kvalitete, tako i u pove– ćanju hrvatskog repertoara. 5 MLADI BROJ 173, OŽUJAK 2012. Fond Rudolf i Margita Matz za mlade skladatelje do 30 godina starosti Stipendisti u prvom licu Pripremila: Nina Čalopek Rudolf i Margita Matz odlučili su sav svoj prihod od autorskih naknada za izvođenje Matzovih djela ostaviti mladim, još nedovoljno afirmiranim skladateljima do 30 godina starosti. Stoga je temeljem oporuke bračnog para, 2009. godine utemeljen Fond Rudolf i Margita Matz te je u jesen iste godine prvi puta raspisan Natječaj. Natječaj koji će nam otkriti nove stipendiste za 2012. zatvoren je krajem siječnja, a dok ne budu poznati rezultati, predstavljamo stipendiste Fonda za prošlu godinu: Biancu Ban, Danijela Legina, Ivana Josipa Skendera, Pavla Sviličića i Tibora Sziroviczu. Bianca Ban: Glazba za film, kazalište i video igre O sim u klasičnoj glazbi, želja mi je afirmirati se kao skladateljica i u primijenjenoj glazbi. Kad je o njoj ri– ječ, najviše me privlači područje glaz– be za igrani i animirani film, kazalište Pavle Sviličić: Legende i intrige dalekih pučinskih otoka K ao mladi glazbenik, autor i skla– datelj uvijek pokušavam vizualnu impresiju oslikati tonovima glazbenih djela. Moje su skladbe oslikane proš– lošću, sadašnjošću i budućnošću te prate moju liniju života kroz svijet za– gonetki, legendi i vječnoga ispitivanja vlastitih granica. S obzirom da sam podrijetlom s otoka Visa, moja zai– granost riječima i tonovima otočkog izričaja uvijek je bila glavni pokretač i neiscrpna inspiracija. Veseli ritmovi, melodije Mediterana te jedinstveni otočki dijalekt doveli su do skladanja deset novih skladbi za nadolazeći treći album multiotočkog benda Kopito. Legende i intrige dalekih pučinskih otoka, u prošloj godini pretočile su se u nove skladbe s klasičnim izgovorom: suita za komorni orkestar i udaraljke Svetac, Kal vo tilo zaspi za mandolinu i gitaru te Concertino za solo mando– linu i komorni orkestar. Osnutkom mandolinskog seksteta Sambuca, u prošloj godini pružila mi se moguć– nost voditi ih umjetnički; s mladim ansamblom ostvarujem niz javnih na– stupa uz sudjelovanje na najvažnijim smotrama mandolinske glazbe. Za ljeto 2012. pripremio sam projek– tnu dokumentaciju i potaknuo osni– vanje trodnevnog festivala za ma– nje mandolinske komorne sastave na području srednjodalmatinskih oto– ka kako bi se oživjela tradicija svira– nja i učenja mandoline i mandolinske literature. Planovi za budućnost vezani su uz daljnje stvaranje klasične i primijenje– ne glazbe za film, kazalište, ples i nove medije. Trenutačno u istraživačkoj fazi radim na pripremama koreogra– Bianca Ban i video igre. Alat koji je neophodan za stvaranje primijenjene glazbe po– drazumijeva elektroničku aparaturu, softvere, glazbene instrumente i osta– lo. Proces nabave opreme za glazbe– ni studio vrlo je skup i dugotrajan, pogotovo ako uzmemo u obzir i loše hrvatske standarde. Značajan oblik potpore dobila sam u obliku stipendije iz Fonda Rudolf i Margita Matz kojim sam priuštila dobar komad studijske opreme. Postepenom nadogradnjom vlastitog kućnog studija pospješuje se i moje djelovanje u području pri– mijenjene glazbe. Tako sam za traja– nja stipendije, uz nekolicinu djela na području klasične glazbe, skladala i glazbu za animirani film Sotonin sin autora Marka Dješke u produkciji Za– greb filma te glazbu za igricu za iPhone Smart Way u produkciji tima Novi forum d.o.o. Sotonin sin uskoro će se emitirati na značajnim hrvatskim i inozemnim festivalima kratkometražnih ili ani– miranih filmova, a autor Marko Dješ– ka i ja, kao uspješan mladi i kreativni tandem, u bliskoj budućnosti imamo u planu ostvariti još mnogo suradnji u okviru hrvatskog animiranog filma. U planu i pregovorima imam i druge su– radnje na području animiranog filma i video igara. Pavle Sviličić fije i kostimografije za već osmišljene plesove otoka Visa, Viške tonce, koji bi imali za cilj stvoriti novu turističku i tradicijsku vizuru otoka te biti pre– poznatljiv element sjedinjenja života i najudaljenije naseljenog pučinskog raja, potičući mlade ljude na nove za– bavne aktivnosti. Rudolf i Margita Matz, hrvatski su glazbeni umjetnici čija mi je ostavšti– na omogućila rad na svim projektima u prošloj godini te dala podstrek i vje– ru za moj daljnji rad i skladanje. Velika hvala i Hrvatskom društvu skladatelja koje mi je pružilo priliku za ostvariva– nje tih projekata. Ovim putem pozvao bih sve mlade autore, bez obzira na njihov stupanj glazbenog obrazovanja, da se prijave na ovaj jedinstveni natje– čaj jer će, možda, baš oni biti ti koji će svoje vizije, snove i želje kroz potpo– ru pretočiti u iznimna nova glazbena ostvarenja. Danijel Legin: Skladateljska profesija nije financijski jako isplativa Z ahvaljujući stipendiji Fonda Rudolf i Margita Matz u 2011., uspješno sam realizirao nekoliko pro– jekata. Istaknuo bih skladbe Spielen i A Day in October. Skladba Spielen na– Danijel Legin stala je na poticaj Grupe za novu glaz– bu Glazbenog učilišta Elly Bašić, nji– hove voditeljice Maje Petyo Bošnjak i dirigenta Josipa Nalisa pod čijim je vodstvom i praizvedena u sklopu Mu– zičkog biennala Zagreb 2011. Grupa se sastoji od mladih, ali vrlo entuzijastičnih glazbenika zaintere– siranih za izvedbe suvremene glazbe, stoga je iskustvo međusobne suradnje bilo vrlo zanimljivo. Skladba je pono– vo izvedena na 48. glazbenoj tribini Opatija, u sklopu koje je praizvedena i skladba A Day in October. Djelo je pi– sano za Kvartet Klang koji čine dvi– je pijanistice i dvije udaraljkašice, što skladateljima pruža zanimljiv raspon zvučnih kombinacija i instrumental– nih boja. Suradnja s Kvartetom Klang u pripremi ove skladbe rezultirala je idejama i za neke buduće projekte na kojima trenutno radim. Budući da skladateljska profesija u okvirima na– šega društva nije financijski jako ispla– tiva, potpora Fonda Rudolf i Margita Matz uvelike mi je pomogla u reali– zaciji spomenutih skladbi. Odluka da se stipendiranje nastavi i dalje odlič– na je vijest za mlade skladatelje kojima će svakako pomoći u njihovom radu i umjetničkom razvoju. U travnju 2011. proveo sam neko vri– jeme surađujući s kolegama s Akade– mije dramskih umjetnosti i kompo– nirajući glazbu za kratki igrani film Prva! redateljice Silvije Ćapin. Film je prikazan na Pulskom filmskom festi– valu (srpanj 2011.). U rujnu sam nasta– vio suradnju s akademskim kiparom Stipanom Kujundžićem na novom projektu Glazbala. Naša suradnja za– počela je godinu dana prije izložbom Preslojavanje za koju sam komponirao elektroničku skladbu Consuctio. Pro– jekt Glazbala zapravo je izložba »su– vremenih« gusli — autorskih radova kipara Kujundžića koji se temelje na starom tradicijskom instrumentu s naših prostora. Naša suradnja odvija– la se u procesu nastanka instrumenata gdje sam kiparu sugerirao na koji na– čin instrumente akustički osposobiti kako bi u budućnosti bili dostupni po– tencijalnom izvođaču (na primjer, gu– daču). Jedan od mogućih projekata za 2012. godinu jest naša daljnja surad– nja i skladanje kompozicije za ansambl Kujundžićevih gusli u kombinaciji s elektronikom. Za izložbu Glazbala komponirao sam elektroničku kom– poziciju Transfonija u kojoj koristim zvukovlja gange i tradicionalnih gusli. Kustos izložbe je prof. Mario Beusan, dio tekstova je napisala muzikologinja Maja Milošević, a izložba je predstav– ljena u Galeriji ULUPUH u prosincu 2011. godine. Trenutačno radim na skladbi za klavir / komorni sastav / elektroniku (nisam do kraja siguran o kojem će sastavu biti riječ). Zahvaljujući Fondu Matz i nekim drugim izvorima financija, uspio sam nabaviti dio elektroničke opreme i software koje već sada prou– čavam i svakodnevno koristim u kom– poniranju, a bez kojih mi je daljnji rad nezamisliv. Ove godine planiram pi– sati glazbu za jedan film, također za– počinjem suradnju s mladom neuro– znanstvenicom s kojom pokušavam na određeni način pokazati poveza– nost ljudskoga mozga i glazbe pomo– ću fMRI snimaka mozga — o deta– ljima eksperimenta moći ću reći više u budućnosti, ukoliko bude uspješno realiziran. Želim se osvrnuti i na kraj 2011. kada je potpisan pretpristupni ugovor s Eu– Tibor Szirovicza: Diploma, kratki igrani film i izložba »suvremenih« gusli M oja skladateljska godina zapo– čela je 18. siječnja izvedbom diplomskog rada Shaula u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u kojoj je sudjelovala Zagrebačka filharmonija pod dirigentskim vodstvom maestra Aluna Francisa. Za mene je to bilo sasvim novo iskustvo (probe s velikim orkestrom), a zahvaljujući maestru Francisu, ugodno i poučno. Tibor Szirovicza ropskom unijom, pa se nadam da će nam skori ulazak omogućiti aplicira– nje i realizaciju nekih novih međuna– rodnih projekata, raznovrsnije izvore financiranja, veću povezanost sa stra– nim umjetnicima, veće tržište i još mnogo toga. Ivan Josip Skender: prijenosno računalo s programima za notografiju i obradu audio materijala S tipendiju Fonda Rudolf i Margita Matz dobio sam uslijed rada na operi Šuma Striborova. Kako sam ve– ćinu akademske godine 2010./2011. proveo na relaciji Beč–Zagreb–Rije– ka, bio mi je neophodan »alat« za rad na operi. Tako je moja prva investicija bila kupnja prijenosnog računala koje Ivan Josip Skender može podržati program za notografiju i programe za obradu audio materijala. Također, dio stipendije iskoristio sam za nadogradnju kućnog računala u svojevrsnu simulaciju studijskog har– dvera. Zbog postdiplomskog studija orke– stralnog dirigiranja u Beču na radnom mjestu u Operi HNK, uzeo sam ne– plaćeni dopust i nisam primao plaću, stoga mi je stipendija dijelom pomo– gla i pri izradi partiture i notnog ma– terijala za izvedbu opere Šuma Striborova u Rijeci u sklopu Muzičkog biennala Zagreb 2011. godine. Uz operu, u 2011. skladao sam i nekoli– ko komornih djela (Cappricio za kla– rinet i glasovir, Closing time za Kvartet Klang) i jednu skladbu za mješoviti zbor (Igračka vjetrova na stihove Tina Ujevića). Također sam započeo rad na velikom vokalno–instrumentalnom oratorijskom djelu u suradnji sa reda– teljem Ozrenom Prohićem koje je u fazi prikupljanja materijala i tekstova te glazbeno–scenskih skica. U cjelini, 2011. bila je najispunjenija godina moje glazbene karijere, s mno– go isključivo pozitivnih iskustava (oso– bito MBZ 2011.), a stipendija Fonda Matz pokazala se kao pravovremena pomoć pri ostvarenju svih projekata. Nadam se da će u budućnosti i dalje biti na pomoć mladim generacijama hrvatskih skladatelja. Praizvedba Koncerta za obou i orkestar Davora Bobića u Hrvatskom glazbenom zavodu 3. prosinca 2011. Nova solistička literatura KONCERTI BROJ 173, OŽUJAK 2012. avor Bobić, produktivni i uvijek izvo– đačima naklonjen i otvoren skladatelj, ponovno je obogatio hrvatsku solističku literaturu napisavši Koncert za obou i or– kestar. Djelo je praizvedeno 3. prosinca protekle godine u Hrvatskom glazbenom zavodu u okviru koncertnog ciklusa Hr– vatskog komornog orkestra. Skladatelj ga je posvetio Branku Miha– noviću imajući na umu, prema njegovim riječima, »jednostavnost i jasnoću forme, preglednost i jednostavnost partiture s mo– dernim tretiranjem korpusa gudača, nagla– šenu motoričnost u vanjskim stavcima, vir– tuozno iskorištene mogućnosti oboe kao solističkog instrumenta te nadasve izražaj– nu pjevnost oboe u drugom stavku.« Mogli bismo reći: zamišljeno i ostvareno. Sluša– li smo koncentrirano i nadahnuto muzi– ciranje Branka Mihanovića koji je imao vrlo dobru podršku glazbenika iz redova Hrvatskog komornog orkestra, na veliko zadovoljstvo prisutne publike i vidno za– dovoljnog skladatelja. Naravno, zasluge dobroj pripremi novog glazbenog teksta i njegovoj praizvedbi zasigurno dobrim dije– lom pripadaju maestru Tomislavu Fačiniju koji je tijekom cijele izvedbe, kao i uosta– lom tijekom cijele večeri, zadržao prilično visok stuupanj koncentracije u redovima Orkestra, uz primjetnu, nužnu sviračku opuštenost. (Zvonimir Bajević) U Praizvedba Božićevićeva gudačkog kvarteta Uspon na Hladnu Planinu ponedjeljak, 5. prosinca, u foyeru splitskog HNK nastupio je Splitski gudački kvartet s gostima, a na programu se, uz Dvořàkov 12. gudački kvartet u F– Splitski gudački kvartet: Valter Lovričević, Ana Tošić D’Ambra, Igor Smoday i Mihovil Karuza duru i Schubertov Klavirski kvintet u A– duru, našla i praizvedba gudačkog kvarteta Ivana Božičevića Uspon na Hladnu Planinu. Pored stalnih članova kvarteta, violinistâ Valtera Lovričevića i Ane Tošić D’Ambra, violista Igora Smodaya i violončeliste Mi– hovila Karuze, kao gosti nastupili su kon– trabasist Žorž Draušnik i pijanist Damir Gregurić. Uspon na Hladnu Planinu Ivana Božičevića inspiriran je poezijom kineskog pjesnika–pustinjaka iz devetoga stoljeća, znanog kao Han Shan (Hladna Planina). Predaja kaže da je živio u špilji u planina– ma T’ien–t’ai i svoju poeziju zapisivao na stijenama, kori drveća... Njegovo osebuj– no djelo obuhvaća oko tri stotine pjesama i u vrhu je taoističko–zenovske književne tradicije. Da podsjetimo, djela splitskog skladatelja, orguljaša i pijanista Ivana Bo– žičevića (1961.) s uspjehom su izvođena u Švedskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, SAD–u, Španjolskoj, Srbiji i Hrvatskoj. Dobitnik je brojnih skladateljskih priznanja u Sr– biji i Hrvatskoj, a od recentnijih stranih skladateljskih nagrada izdvaja se američki ArtsLink Award za 2009. godinu. (HNK Split) Klavirski krug oko Blagoja Berse Uz program koncerta Klavirski krug oko Blagoja Berse navodi se da su »odabrana djela za tu prigo– du nastajala u rasponu od 1893. do 1926., dakle u razdoblju koje unutar europske glazbene povi– jesti izlazak iz kasne romantike povezuje s izdancima zrelog ek– spresionizma i onoga što mu je slijedilo. I premda je u Bersinom klavirskom opusu ta razvojna krivulja lišena svih krajnosti, ona se naslućuje i u bliskosti koju taj opus iskazuje prema emotivnom svijetu suvremenika ili prethod– nika srodnih skladatelju, osobito Ruben Dalibaltayan među učenicima i studentima u HGZ–u onih koji su poput Čajkovskog, Ra– sklopu dugoročnog projekta izdavanja sa– hmanjinova ili Ljadova po vrsti slavenskog glaz– branih djela uglednog hrvatskog skladatelja beničkog senzibiliteta Bersi bili najbliži«. Stoga Blagoja Berse (1873.–1934.) koji na inicijativu čudi da koncert nije privukao veću pažnju javno– muzikologinje Eve Sedak sukcesivno ostvaruje sti jer je to itekako zaslužio. Ne samo zbog ljepote Hrvatski glazbeni zavod, 25. siječnja održan je odabrane glazbe, nego i zbog vrsnih izvedbi. Svi izniman koncert na kojem je predstavljen dio su se potrudili da program izvedu što bolje, izvr– Bersina glasovirskog opusa, uz istovrsne sklad– sno su ga nastudirali i izvodili napamet, iako je be njegovih ruskih suvremenika Čajkovskog, većina bila prvi put javno izvedena. Poticaj je bilo Rahmanjinova, Ljadova i Arenskog. Priredio najnovije notno izdanje Bersinih djela za klavir ga je ugledni armenski pijanist i profesor Ruben u redakciji skladatelja Petra Bergama, s predgo– Dalibaltayan (Erevan, 1973.) nastupivši zajedno vorom muzikologinje Marije Bergamo (HGZ sa svojih osam najboljih đaka i studenata Glaz– 2010.). Od 24 objavljene skladbe (minijature, bene škole Pavla Markovca i Muzičke akade– jednostavačne i cikličke skladbe), na koncertu je mije u Zagrebu. Koncert je vrlo lijepo najavljen izvedeno devet: od prvog učeničkog Valcera op. 3 u siječanjskom izdanju glasila HaGeZe, na čijoj u energičnoj izvedbi Stipe Bilića, studenta druge je naslovnici prvi put objavljen portret Blagoja godine, preko Notturna, op. 38 u profinjenoj in– Berse, crtež Dušana Kokotovića iz godine 1922, terpretaciji Kristiana Keila, učenika drugog ra– poklon člana HGZ–a prof. Marijana Jakubi– zreda srednje škole, do najzrelijih radova poput na. Tu se najavljuje i skoro objavljivanje Bersine Melancolie, op.76 u izvedbi Paule Ropuš, učeni– Epistolarne ostavštine u kojoj se nalazi i čestitka ce drugog srednje, zatim Po načinu starih Airs de stara 100 godina, čestitka Bersi za »krasnu operu ballet (1924.) u tumačenju Vite Vukov, studentice Oganj« od »uvijek odanog štovatelja« Ivana pl. druge godine ili Balade op. 65 koju je interpreti– Zajca. rao Ante Vetma, student četvrte godine. D U Koncert Rubena Dalibaltajana i njegovih učenika u HGZ–u, 25. siječnja 2012. Piše: Višnja Požgaj Novo izdanje kao poticaj PRAIZVEDBE PRAIZVEDBE 6 Program Bersinih skladbi bio je protkan djeli– ma nekolicine ruskih skladatelja. Tako je Ro– land Grlica, učenik trećeg razreda srednje škole uz Etidu, op. 19 br. 1 Antona Arenskog izveo i Bersinu Bizarnu serenadu, a Aljoša Jurinić, stu– dent pete godine, sučelio je Meditaciju op. 72 br. 5 P. I. Čajkovskog s Bersinom skladbom Na žalu. Čuli smo i Melodiju, op. 3. br. 3 S. Rahma– njinova u tumačenju Lovre Marušića, studenta prve godine. Sve su izvedbe bile na visokoj teh– ničkoj razini, a interpretativna zrelost, manje ili više, očekuje se s vremenom. Od đaka do profesora Okružen svojim darovitim đacima, prof. Da– libaltayan i sam se predstavio na kraju prvoga dijela programa s nešto većim izborom skladbi. Izveo je prvo nekoliko djela ruskih autora: Pre– ludij op. 11 br. 1 i Muzičku kutiju op. 32 A. Lja– dova te Proljetne vode op. 14 br. 11 S. Rahmanji– nova. Slijedile su dvije Bersine skladbe: Ora triste op. 37 i Novelletta op. 69. Dokazao se na najljepši način — ne samo kao vrhunski umjetnik, nego i pravi pedagog, uzor svojim đacima s kojima po– nosno i s punim pokrićem može prirediti tako kvalitetan i koristan zajednički koncert. A to je prava rijetkost i lekcija svim pedagozima, naro– čito onima, nažalost brojnijima, koji nisu imali potrebu doći, uvjeriti se i nešto naučiti. Koncert je ukazao na vrijednost Bersine ostavšti– ne koja je dobrim dijelom nepoznata široj javno– sti. Zato svakako treba posegnuti za suvremenim notnim izdanjem Bersinih djela za klavir, otkriti nešto novo i proširiti repertoar jer tih skladbi ima ukupno dvadeset i četiri, a redovito se izvode tek tri: Balada, Na žalu i ciklus Po načinu starih Airs de ballet. Klavirski krug oko Berse potvrđuje da se naš skladatelj ravnopravno nosi s najpoznati– jim europskim majstorima svojega vremena i da stoga zavređuje veću pažnju i promociju u najši– rem smislu. Upravo na tome nastoji i radi Hrvat– ski glazbeni zavod. Praizvedbe skladbi Anđelka Klobučara i Josipa Magdića Doprinos obogaćenju hrvatske duhovne vokalne glazbe Piše: Ivana Jurenec N a blagdan Bogojavljenja, 6. siječnja 2012. godine, u Bazilici Srca Isusova u Zagre– bu zbor Collegium Pro Musica Sacra održao je koncert povodom 40. godišnjice djelovanja. Na njemu su praizvedene dvije skladbe hrvat– skih autora: Obrade hrvatskih božićnih pjesama Anđelka Klobučara i Te Deum laudamus Josipa Magdića. Međusobno vrlo različita, oba su dje– la skladana upravo za tu prigodu i posvećena su ansamblu Collegium Pro Musica Sacra koji je utemeljila i dugi niz godina vodila s. Imakula– ta Malinka. Obljetničkim koncertom ravnala je sadašnja dirigentica zbora Iva Juras, a vokalnom ansamblu pridružio se Ante Knešaurek, glavni orguljaš Bazilike Srca Isusova. Klobučareve obrade Koncert je počeo s Klobučarevih deset tradicio– nalnih hrvatskih božićnih pjesama unutar zbir– ke povezanih orguljskim interludijima. Temelj većine njih izvorne su melodije i harmonizaci– je, dok jedino obrada prve — Narodi nam se — molskim tonalitetom i variranjem melodijskoga kretanja pokazuje veća odstupanja od originala. Tehnike uglazbljenja koje je Klobučar koristio uobičajene su za zborsku glazbu, stoga se susreću polifona imitacija između solističkih dionicâ te suprotstavljanja muškog i ženskog dijela zbora, homofonija te responzorijalni način uglazbljenja. Premda u svim pjesmama prevladava tonalitet, postoje povremena javljanja modalnih ili tona– litetno nestabilnih odsjeka, kao i folklorni pri– zvuk u pjesmi Bog se rodi. Dirigentica Iva Juras ansamblu je precizno prenijela viziju zvukovne slike koju je željela dobiti. Cjelokupni rezultat dobro je ostvaren balans u boji zvuka zbora, in– tonativna sigurnost, solidna dikcija i naglašen osjećaj za umjetnički izraz. Uglazbljenja pjesama u kojima Klobučar suprotstavlja muški i ženski dio zbora ili postupnim priključivanjem dijelova zbora postiže gradaciju, dirigentica je uspješno iskoristila kako bi od ansambla postigla raznovr– snost u dinamičkom aspektu izvedbe, naglaše– nom akustikom Bazilike. Potrebno je spomenu– ti preciznu orguljsku pratnju Ante Knešaureka, umjetnika zavidnog umijeća improvizacije koji je zanimljivom registracijom pridonio uspjehu izvedbe obradbi hrvatskih pučkih božićnih pje– sama. Općenito govoreći, Klobučar se nije pre– više udaljavao od kanonskih načela skladanja, no njegovo se majstorstvo ogleda u ukusno razra– đenim detaljima i spretno iskorištenom dobrom poznavanju izvedbenih mogućnosti mješovitog zbora, ali i orgulja. Magdićev himan Druga skladba na program bio je Te Deum laudamus Josipa Magdića. U skladateljskom pogledu, Collegium Pro Musica Sacra to je djelo malo slabije uspjelo od Klobučareva, no zanimljiv je bio primjerice vrhunac uglazbljen istodobno vrlo disonantno i homofono gdje po– stupno dolazi do zgušnjavanja tonskoga sloga. Zborske dionice i orgulje zajedno se kreću pre– ma svojevrsnom klasteru praćenom dinamičkim rastom. Pri interpretaciji skladbe zbor je poka– zao manje nesigurnosti koje su se reflektirale u intonaciji. Komorni zbor Collegium Pro Musica Sacra izvodi duhovnu glazbu svih stilova i povijesnih razdoblja, a poseban naglasak stavlja na promi– canje hrvatske duhovne glazbe. Stoga je značaj njihova uspješnog koncerta u tome da je novim djelima pridonio obogaćenju hrvatske duhovne vokalne glazbene baštine. 7 Izveden oratorij Đele Jusića 6. prosinca 2011. u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskoga KONCERTI KONCERTI BROJ 173, OŽUJAK 2012. Istina o gradu slobode Točno na dan najžešćeg napada na Dubrovnik, dva desetljeća kasnije Piše: Jagoda Martinčević D omovinskom ratu tijekom proteklih 20 go– dina nije posvećeno mnogo glazbenih dje– la. Iznimka brojnošću svakako su skladbe autora takozvanog popularnog žanra, među kojima ostaju vrijedne i omiljene Moja domovina Zrin– ka Tutića i Rajka Dujmića te Stoji grad Hrvoja Hegedušića. No, skladatelji takozvane ozbiljne glazbe baš se i nisu iskazali, vjerojatno čekajući dovoljno dugu vremensku distancu od događa– ja koji su prethodili stvaranju današnje države. Jedan od rijetkih koji je reagirao vrlo brzo bio je Đelo Jusić, skladatelj koji je 1994. praizveo oratorij Istina o gradu slobode / De civitate libertatis veritas u spomen na 6. prosinca 1991., dan Svetoga Nikole, kada su napadi na Dubrovnik doživjeli vrhunac. Toga dana najžešće je napad– nuta povijesna jezgra Dubrovnika, inače pod zaštitom UNESCO–a, no toga se dana počeo nazirati, iako dalek, kraj dubrovačkim ratnim patnjama. Đelo Jusić, skladatelj mnogobrojnih lakotaktnih hitova, ali i autor niza koncerata za solistič– P osljednji koncert u Majstorskom ci– klusu Simfonijskog orkestra HRT–a u 2011. godini, održan 1. prosinca, donio je program obojen glazbenom, kreativ– nom i obiteljskom isprepletenošću u čijem se središtu našla glazba Igora Kuljerića (1938.–2006.). Bilo je to odavanje počasti izuzetnom tumaču djela hrvatske glazbene scene pet godina nakon njegove smrti, ali i prigoda za prisjećanje na dirigentski debi Tončija Bilića i njegov zajednički nastup sa suprugom, udaraljkašicom i marimbisti– com Ivanom, i to kroz interpretaciju djela Ivanina oca: Tri prizora iz scenske glazbe za predstavu Osman prema Ivanu Gundu– liću i Koncert za Ivanu (Koncert za marim– bu i orkestar). ke instrumente uz orkestar, baleta i mjuzikla te glazbe za mnoge filmove i kazališne predstave, nadahnuto i vješto, a nimalo pretenciozno, sli– jedio je intuiciju i skladao djelo kao zaokruže– nu i dojmljivu cjelinu. Jednostavnim glazbenim rječnikom rekao je mnogo, dramatski i lirski, osjećajno i odrješito, u kolopletu uspomena koje su nadirale u netom završenim ratnim strahota– ma. Ostvario je vrijednu posvetu svojemu gradu i sugrađanima, a ona će zacijelo ostati kao zalog trajnoj evokaciji najtežih dana u povijesti drev– noga grada. Pod ravnanjem autora, u izvrsno pripremljenoj izvedbi sudjelovali su mezzosopranistica Marti– na Gojčeta Silić, dramski umjetnik Ivica Barišić te Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiote– levizije, uz izravni prijenos na Drugom progra– mu HTV–a. Šef dirigent Zbora HRT od 2005., Tonči Bilić, još je za vrijeme studija, 1992. godi– ne, debitirao u Hrvatskome narodnom ka– zalištu u Zagrebu kao dirigent u multime– dijskom projektu Osman Igora Kuljerića, a u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Majstorskom ciklusu mogla su se čuti Tri prizora — Kolo, Tužaljka Krunoslave te Ples Derviša i Arija Lucifera u čijem su se tu– mačenju, uz Zbor i Simfoničare HRT–a, istakli vokalni solisti: mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Stjepan Fra– netović, bariton Armando Puklavec i glu– mac Dragan Despot, prvak drame HNK u Zagrebu koji je u ulozi recitatora tumačio odabrane stihove iz Gundulićeva Osmana. Valceri, polke i druge špelancije Piše: Ana Vidić N ovogodišnji koncert Valceri, polke i druge špelancije Tamburaškog orkestra HRT–a pod vodstvom maestra Siniše Leopolda, prema tra– diciji već deveti put održao se prvoga dana nove 2012. godine u Hrvatskom narodnom kazali– štu. Zahvaljujući raspoloženim Tamburašima, njihovom svestranom nastupu koji je uključivao angažman i na instrumentalnom i na vokalnom području, brojna publika uživala je u svečanom i veselom ozračju raznovrsnog programa. Obrade poznatih napjeva i hitova za tamburaški orke– star te originalne rado slušane nove skladbe, uz Tamburaški orkestar, izvodili su i brojni gosti. Zahvaljujući obradama Siniše Leopolda, Zlatka Černjula, Tomislava Uhlika, Tihomira Zlati– ća, Ranka Purića, Dubravka Češnja– ka i Josipa Cvitanovića u novome su ruhu zasjali uvodni dubrovački ko– ledarski napjevi u zapisu Dinka Fia, skladbe Tico–tico Z. de Abreua, Libertango A. Piazzolle, Galop A. Ha– čaturjana, Romanca u F–duru L. van Beethovena, Chitara romana E. di Lazzara, Chim Chim Cher–ee R. M. Shermana i Wandering Star A. J. Lerne– ra. Uz goste, pjevačicu Maju Posavec, flautisticu Laticu Cameron, harmonikaša i bandoneonista Marjana Krajinu, tenora Nikšu Radovanovića i Borisa Ćiru Gašparca, osobiti ugođaj donijeli su članovi jazz kvarteta Corona s obradom hita Uzalud vam trud svirači Jasenka Houre i Željka Krznarića te nastupom uz Tamburaše u skladbi My Favorite Things iz filma Sound of Music, ta– kođer u vlastitoj obradi. Gostima se pridružio i vokalni Kvartet Gubec svojom obradom talijan– skog hita Idem i ja. Skladno obiteljsko glazbeno tkanje Piše: Ana Vidić Đelo Jusić Tradicionalni Novogodišnji koncert Tamburaškog orkestra HRT–a u HNK Zagreb Tamburaški orkestar HRT–a u HNK Zagreb Dakako, užitak je bio čuti Tamburaše u izved– bama tamburaških bisera kao što su Tamburaški sastanak Dragutina Hruze, polka Iz slavonskih šuma Roka Šimunacija, Valcer leptira Bože Potočnika te Novogodišnji folklorni potpuri s obradama pokupskih, podravskih baranjskih i slavonskih tema. Bila je to prigoda i za jednu praizvedbu — Zimski valcer mladog skladatelja i kontrabasista Dubravka Palanovića koji je djelo posvetio sinu. Moćan zvuk golemog vokalno–instru– mentalnog sastava na pozornici Lisinskog zamijenili su u nastavku članovi Simfonij– skog orkestra HRT–a te Ivana Bilić, so– listica u očevom Koncertu za marimbu i orkestar naslovljenom Koncert za Ivanu. Zahtjevnu partituru za orkestar i za soli– stički instrument s iznimnim rasponom Vesele čestitke uputili su Tamburaši svojim po– klonicima kroz pjesmu Sretna Nova godina Ar– sena Dedića i Drage Britvića u obradi Ranka Purića, uz sjajan vokal Maje Posavec, no vrhu– nac novogodišnjeg raspoloženja stigao je u toč– ki Novogodišnja zagrebancija u kojoj su se članovi Tamburaškog orkestra HRT–a Pere Ištvančić, Igor Tinodi, Goran Klisurić i Dubravko Češ– njak predstavili kao još jedan vrsni vokalni kvar– tet, dakako uz pratnju svojega orkestra i ma– rimbista Krunoslava Benka. Publiku u HNK posebno je uveselio Vid Balog vedrim zdravica– ma te za kraj — zajednički nastup svih gostiju i Tamburaša u potpuriju Poleg te navade stare. Jazz orkestar HRT–a izveo djela Zorana Ščekića Dojmljivo prožimanje jazza s elementima hrvatske narodne glazbe Piše: Davor Hrvoj U Studiju Bajsić HRT–a nastupio je 18. siječ– nja 2012. Jazz orkestar HRT–a pod ravna– njem Saše Nestorovića. Na programu Spiralne kronike bila su djela Zorana Ščekića, gitarista, skladatelja i aranžera, glazbenika rodom iz Đa– kova koji je diplomirao na Jazz odjelu Akademi– je za glazbu i primijenjene umjetnosti u Grazu, a kao dobitnik stipendije grada Bruxellesa, na Muzičkoj akademiji Sibelius u Helsinkiju poha– đao je poslijediplomski studij skladanja i aran– žiranja. Od jedanaest izvedbi, čak sedam su bile prai– zvedbe, dok je neke već izveo isti orkestar u programu Nove skladbe hrvatskih jazz autora. Neke, izvorno pisane za komorne ansamble, prearanžirao je za jazz orkestar. U dva stilski ra– zličita poglavlja predstavljen je kao autor koji u stvaralaštvu spaja cjelokupnu tradiciju jazza, od bluesa i swinga preko bebopa, coola i etna do fusiona i free–jazza, sa suvremenom ozbiljnom glazbom. Njegovi su aranžmani mekani, elegantni, basi– evski, uz primjerenu dinamiku i promjene in– tenziteta te međuigre pojedinih sekcija, ali, što je neuobičajeno za jazz idiom, uglavnom bez predviđenih dionica za improvizacije. Tek u dvije skladbe predviđena su sola, u One, s trubačem Davorom Križićem, a u Chamber & Combo, s trombonistom Mironom Hauserom. Ščekić umješno koristi pauze, pa i tišinu, a u postizanju mističnog ugođaja uključuje prigušnice za brass te flautu i bas klarinet. Neke su se izvedbe doimale poput filmske ili kazališne glazbe (skladao je za kazališ– ne i plesne predstave) te pobuđuju aso– cijacije, predočenje prizora... Dok su u prvom dijelu izvedena djela Zoran Ščekić i Saša Nestorović ispred Jazz orkestra HRT–a u zasnovana na ranim podžanrovima jaz– Studiju Bajsić za, drugi dio koncerta donio je suvre– menije skladbe, s puno nepredvidivih je na free–jazz orkestre, primjerice na američki obrata, spajanja raznih stilova i sklo– nosti opsežnijim i kompleksnijim formama. U Sun Ra Arkestra, ali i slične europske formacije tom je dijelu Ščekić podsjetio na svoj angažman koje sviraju suvremenu improviziranu glazbu. na Muzičkom biennalu Zagreb 2005., na koje– Posebice su dojmljiva bila djela u kojima se s jaz– mu se predstavio vlastitom skladbom Glazba za zom prožimaju elementi narodne glazbe, pri– komorni orkestar i free jazz kvintet u izvedbi me– mjerice ruske, kao u skladbi Evening And Morđunarodnog jazz sastava i Cantus Ansambla, a ning Bells, ali i hrvatske, u Little Piece For Big 2007., glazbom za plesnu predstavu Ritam har- Band. Jedno od njih je Istarski ples kojim su odu– monije niskih frekvencija. Stilom kakav nije često ševili publiku u dodatku koncertu. na programu Jazz orkestra HRT–a, podsjetio DAMIL KALOGJERA KONCERTI Prema tekstu tadašnjeg dubrovačkog biskupa, mons. dr. Želimira Puljića, a na stihove pjesni– ka akademika Luke Paljetka, Đelo Jusić skladao je oratorij u jedanaest stavaka koji opisuju volje– ni Grad na suncu koji napada neprijatelj (stavak Apage Satanas), a zatim se odvija Exodus u ko– jemu mons. Puljić tješi i usmjerava svoje sugra– đane moleći ih da ne napuštaju Grad, jer dobro će pobijediti zlo. Interpoliraju se dvije molitve na stihove Luke Paljetka od kojih je Oče naš zacijelo jedan od najljepših pjesničko–glazbenih uloma– ka u našoj oratorijskoj literaturi, a pjesnikovi su stihovi prisutni i u tipično dubrovačkoj rugalici kojom će Dubrovčani »za despet balat i pjevat« te u posljednjoj sekvenci »Slobodo, prijateljice moja« koja će zazvat Libertas, Gundulićevu Himnu slobodi, Orsatovo snatrenje slobode iz pera Iva Vojnovića, dubrovačko stoljetno geslo o slo– bodi koja se ni za što ne prodaje. Igor Kuljerić DAVOR HRVOJ KONCERTI Dubrovčanin Đelo Jusić kamerom i skladatelj– skim perom pratio je zbivanja u ratnom Du– brovniku, bio je i vjerodostojan haški svjedok te je kao trajan spomen na te dane ostavio oratorij koji je tijekom godina izveden u Zagrebu, Spli– tu, Steyru i Beču te ponovno u Zagrebu 6. pro– sinca 2011. u Velikoj dvorani Vatroslava Lisin– skoga, točno dva desetljeća nakon dubrovačkog razaranja. Glazba Igora Kuljerića na koncertu u Majstorskom ciklusu HRT–a pet godina nakon smrti artikulacija, Igor Kuljerić je, kako je svo– jedobno posvjedočio, osmislio zajedno s kćeri: »Na Koncertu sam dugo radio, jer pisati za neki instrument znači potpuno ga upoznati, saživjeti se s njim i tu sam mno– go surađivao s kćeri… Želio sam doživjeti marimbu kao virtuozni prekusivni i pjev– ni instrument. U odnosu orkestra i ma– rimbe bilo je važno pronaći odgovarajuće boje orkestralnih situacija koje će marimbi dati novo osvjetljenje.« Ivana Bilić Koncert je praizvela 2001.; tri godine kasnije dje– lo je zaslužilo Nagradu Porin, a njegova interpretkinja dobila je Porina za najbolju solističku izvedbu. Zahvaljujući invenci– ji autora i udaraljkašici svjetskog ugleda, publika je u Majstorskom ciklusu također svjedočila jedinstvenoj kreativnoj suradnji oca i kćeri. BROJ 173, OŽUJAK 2012. Tko je tko u svijetu glazbe? ZAMP 8 Glazbeni publishing — od skromn Piše: To Odnos glazbenog publishera i autora nalik je odnosu dva temperamentna ljubavnika. Može biti iznimno plodan ili kompliciran, ovi pravno konzultirati ili zatra »To je predivna karijera. Iskoristite prili– ke koje vam pruža, postanite glazbenik. To je vrlo važno. Radi se o jednoj od naj– boljih profesija na svijetu. Stoga bih pre– poručio da bude vrlo aktivna u glazbi«, bio je odgovor predsjednika Ive Josipovi– ća na pitanje Paula Williamsa, predsjed– nika ASCAP–a (Američkog udruženja skladatelja, autora i nakladnika), o tome što bi poručio majci čija kćer želi ostva– riti karijeru kao glazbenica. Predsjedni– kova poruka na prošlogodišnjem Svjet– skom samitu o zaštiti autorskih prava bila je jasna: intelektualno vlasništvo in– tegralni je dio kulturnog nasljeđa svake civilizirane države i kao takvo zaslužuje pravilan tretman. U stvari, ono se nalazi u pozadini glazbene industrije koja, kao sastavni dio industrije zabave, predstavlja respektabilnog igrača na svjetskom tr– žištu, unatoč poteškoćama koje je prate posljednjih godina. U cijelom mozaiku raznih kamenčića koji tu industriju čine, publishing igra važnu ulogu. Upravo zato, od ključne je važnosti da autori prepoznaju tko je tko u svijetu glazbene industrije kako bi se lak– še služili mogućnostima koje ona nudi te izbjegli eventualne komplikacije koje mogu nastati uslijed nepoznavanja činje– nica i načina na koji ona funkcionira. Što je glazbeni publishing, tko su publisheri i kakve mogućnosti nude? Pojam publishing u hrvatskom prijevodu doslovno znači izdavaštvo, nakladniš– tvo, objavljivanje. Sasvim drugo znače– nje, međutim, dobije kada ga se stavi u kontekst glazbe. Naime, glazbeni publishing porijeklo doista vuče iz izdavaštva, kada su prvi publisheri tiskali i umno– žavali notne zapise. Tako je, na primjer, Mozartova žena nakon njegove smrti nastavila komercijalizaciju njegove glaz– be kroz seriju memorijalnih koncerata, tiskanjem i prodavanjem notnih zapisa te radom na biografiji. Razvojem tehnologije i fokus glazbenog publishinga promijenio se te dobio novo značenje koje se počelo bitno razlikova– ti od onog tradicionalnog. Glazbeni publisheri tako nemaju puno veze s klasičnim izdavaštvom, već se u osnovi radi o licen– ciranim pravnim osobama (autor im ugo– vorom prenosi dio svojih prava) zaduže– Izjave autora Neke ključne aspekte glazbenog publishinga objašnjava Ana Škarica Lesić iz Dancing Bear Music Publishing: »Publisher, vodeći računa o pravnim, admi– nistrativnim, promotivnim, pa i trgo– vačkim aspektima bavljenja glazbom, omogućuje svojemu autoru da bude pri– je svega umjetnik.« »Svakodnevni kon– takt s klijentima, agencijama koje traže glazbu za reklame klijenata, producenti– ma filmova, TV serija, špica, jingleova za radio i TV postaje, omogućava publisheru plasiranje glazbe svojih autora za ko– rištenje u svim medijima, što autorima znatno olakšava angažman u tom smislu i osigurava bolje prihode. Klijent obično ne traži samo jednu točno određenu pje– smu već često želi veći izbor, u čemu mu pomaže publisher sa svojim katalogo idejama i prijedlozima. Publisher se b i prikupljanjem prava za autore koja n kolektivna i ne idu preko ZAMP–a, v ih autor ostvaruje individualno, brine registraciji pjesama i kataloga domać autora van granica Hrvatske, bez če u praksi autori otežano ostvaruju inoz mni prihod, bavi se eventualnim pra nim sporovima, kontrolira emitiranja medijima, primljena izvješća i slično pojašnjava Škarica Lesić. Tomislav Škulić iz Aquarius Music P blishing komentira kako publishing fun cionira kao poslovna djelatnost: »O što mnogi autori ne shvaćaju jest činjen ca da je glazbeni publishing zapravo sp ri biznis. U usporedbi s diskografijo koja djeluje vrlo brzo od trenutka kada CD nađe na policama, vremenski peri unutar kojega je moguće očekivati odr đeni učinak u publishingu, pa tako i odr đeni profit, proteže se na godinu dan više. U Hrvatskoj je situacija specifičn S obzirom da je publishing relativno no grana glazbene industrije kod nas, nast jimo autorima dobro objasniti o čemu riječ jer uglavnom ni ne znaju što se s nije točno. Što se mladih autora tiče, pametno je da prije potpisivanja ugovora zatra savjete od strane struke. I kod publishera postoje ljudi koji će im sve iskreno objasn ti, a mogu se uvijek obratiti i ZAMP–u. Konzultacija je bitna. Sam udio prava ko prepuštaju nije toliko problematičan jer se nikad ne zna što može proizaći iz tog Mislim da mogu puno više dobiti nego izgubiti.« Pripremio: Tomislav Vuković Jasenko Houra nim za tržišno komercijalno raspolaganje autorskim djelom (promocija, regulacija njegova korištenja u različitim medijima, pronalaženje klijenata kojima bi određeno autorsko djelo moglo biti zanimljivo i tako dalje). Ne treba ih brkati s diskografima koji polažu prava nad vlasništvom snim– ke. U praksi, glazbene kuće obično sadrže i jedan i drugi dio, premda se radi o odvo– jenim pravnim subjektima. J asenko Houra pokretačka je snaga Prljavog Kazališta, grupe koja je u tridesetak godina rada izbacila mnoštvo, slobodno se može reći, sada već bezvre– menskih hitova. Kao autor vrlo plodne karijere i staža koji se proteže kroz raz– doblje dvije države, Jajo posjeduje dra– gocjeno znanje, iskustva i informacije o tome kako publishing funkcionira. »Moja prva iskustva s glazbenim publishingom sežu u kraj 1970–tih, kada sam počinjao s Prljavim Kazalištem. Tada sam imao samo 18 godina i nisam naj– bolje razumio što se dešava. No, tada ni glazbena industrija nije mogla prepo– Jasenko Houra znati u kojim smjerovima publishing može otići. Tek u drugoj polovici osadesetih, kada je počela ekspanzija ploča i rast prodaja, shvatio sam da cijeli taj segment i autorska prava koja imam nad djelima, mogu pred– stavljati određeni izvor prihoda. Danas je publishing vrlo bitan. Kod nas je, moram priznati, prilično uređena situaci– ja po tom pitanju. Imamo par stručnih ljudi iz tog područja koji prate što se događa u svijetu i stvarno znaju odraditi posao. Kada se usporedimo s drugim zemljama u tranziciji, mislim da takav poslovni model u jednoj maloj Hrvatskoj jako dobro funkcionira. Jedina mana je, možda, da većina autora misli kako je to precijenjen biznis koji košta puno, a malo nudi. Govoreći iz današnje perspektive, mislim da to Ante Perković A nte Perković već se duži niz godina bavi glazbom i novinarstvom. Sa svojom prvom grupom Djeca postigao je relativno zapaženi uspjeh na hrvatskoj rock sceni, dok posljednjih godina djeluje kao samostalni kantautor. Nedavno je objavio hvaljeno publi– cističko izdanje Sedma republika koje se bavi jugoslavenskom pop kulturom. Što misli o glazbenom publishingu? «Nisam baš imao previše iskustva s publishingom. Jedna moja pjesma je pod ugovorom s Ante Perković Menartom, dok je sva ostala muzika u mojim rukama i čini mi se da je to prirodno s obzirom na trenutnu situaciju. Godine 2002., kada sam s bivšom grupom potpisivao ugov s Aquarius Recordsom, toga još nije bilo. Mi smo tada prepustili prava samo na n koliko godina i to aneksom diskografskom ugovoru, koliko je, u biti, i bio predviđ period promocije. Nažalost, nisam primijetio da netko od publishera zaista garant autorima vrstu konkretnog rada kojim će se promicati njihova djela. Doduše, aut koji potpišu publisherski ugovor imaju više šanse da se »puštaju« u medijima. Za n koga tko želi živjeti od glazbe, a nije u samom vrhu estrade, nema puno drugih opc nego potpisati takav ugovor. Ja imam sreću da ne živim od muzike, pa sam odluč zadržati sva prava u svojim rukama. Pretpostavljam da su vani stvari donekle ko kretnije, ali mi se čini kako je publishing plod jednog vremena koje nam lagano od zi. U novom tehnološkom dobu ti posrednici gube na značaju.« Izjave publishera Igor Aničić Tomo Johannes In Der Mühlen J — IDM Music IDM je publisher koji je blisko povezan s medijima, producentima audio vizualnih djela, marketinškim kućama, kao i izvođa– čima. Ta povezanost omogućuje dodatnu zaradu koju autor teško može sam ostvariti. Također je prirodno da se autor bavi autor– stvom, a publisher poslovnim djelom. Vrlo je važno da publisher ima softver za admi– nistraciju s obzirom da su glazbena djela na neki način imovina i ušteđevina autora, pa administracija mora biti transparentna kao i u banci. IDM Music jedini u regiji koristi softver koji je standard u svijetu i koriste ga sve ozbiljne izdavačke kuće. IDM Music ima sjedišta ili je zastupljen u svim važnim zemljama u kojima naši autori ostvaruju zaradu. — Mars Music Publishing a osobno kažem da je glazbeni publishing pola administrativni, a pola kreativni po– sao. Te strane se međusobno preklapaju, ovisno o situaciji. Mi zastupamo Sony/ATV Music Publishing, jedan od tri najveća svjets glazbena publishera. Osim stranoga, imamo i hrvatski katalog koji uključuje nekoli tisuća djela. Mora se priznati da većina autora nisu u mogućnosti sami kontrolir svoj autorski rad, s obzirom na raširenost medija i novih tehnologija. Tada nast pa publisher i to predstavlja administrativni element. Kreativni bi obuhvatio poslo plasiranja djela međunarodnim izvođačima, nuđenja autorskoga djela na region nom i globalnom nivou, sinkronizacijsku upotrebu djela i tako dalje, a tu spad reklamne kampanje, filmovi, spotovi i slično. Širok je raspon mogućnosti. Neki autori još uvijek ovim poslom znaju sami baviti, međutim, često se dogodi da nem previše rezultata. Mars Music Publishing u tom se smislu trudi napraviti nešto d goročno za autora, kao i ostvariti određenu financijsku korist u njegovo ime. Do surađujemo s Dallas Recordsom, našom sestrinskom firmom, pa i u tom aspek autorima nudimo brojne mogućnosti. Od poznatijih hrvatskih autora zastupam Davora Tolju (ex Denis & Denis), Roberta Funčića (ex Xenia), Vavu (ex Laufe Sandra Bastiančića (En Face), Ivana Dečaka (Vatra), pojedina djela Ante Pecoti a radimo i s mnogo mladih autora. U ovome trenutku imamo i dvije pjesme TBF– sa čijim članovima imamo i publishing ugovore u velikim reklamnim kampanjam na nacionalnom nivou. 9 BROJ 173, OŽUJAK 2012. omislav Vuković isno o odredbama potpisanog ugovora i njihovu ispunjavanju. Kao i u svakom drugom poslu ili ugovornom odnosu, dobro se prije potpisa ažiti tumačenje odredbi ugovora. aže ni– koja oga. vor ne– đen tira tori ne– cija čio on– dla– ska iko rati tu– ove nal– daju i se maju du– osta ktu mo er), ića, F–a, ma Čest je slučaj da su autori glazbenih dje– la ujedno i njihovi izvođači, pa je tako u jednoj osobi objedinjeno više različitih prava, što dovodi do konfuzije kod laika. Stoga treba razdvojiti prava koja fizička osoba ima kao autor od onih koja ima kao izvođač. Isto tako treba promatra– ti izvođački (diskografski) i publisherski ugovor. Izvođački ugovor regulira odnos između izvođača i diskografa (proizvo– đača fonograma). Publisherski ugovor, pak, regulira odnos autora i publishera u dijelu raspolaganja autorskim djelom. Ključne točke publisherskog ugovora Ukoliko se autor ili izvođač koji je ujed– no autor odluči za publisherski ugovor, dobro je da prije sklapanja zatraži prav– ni savjet kojega besplatno može dobiti u ZAMP–u. Državni zavod za intelektu– alno vlasništvo u brošuri »Kako raspola– gati autorskim pravom« (može se bez na– knade preuzeti u DZIV–u i ZAMP–u), navodi da je potrebno obratiti pozornost na sljedeće pravne pojmove: isključivo ustupanje, neisključivo ustupanje, pro– storno ograničenje, vremensko ograni– čenje i trajanje ugovora. Isključivo ustupanje odnosi se na pravnu klauzulu unutar koje se prava u potpuno– sti ustupaju drugoj osobi i autor više njima ne raspolaže. Neisključivo ustupanje po– drazumijeva ustupanje prava drugoj oso– bi i time se ona ovlašćuje da djela autora koristi samo na način utvrđen ugovorom. Prostorno ograničenje određuje vrijedi li ustupanje prava samo za korištenje dje– la na području Republike Hrvatske. Vre– mensko ograničenje određuje ustupaju li se prava zauvijek (odnosno do isteka njiho– va trajanja, a to je za života autora i 70 go– dina nakon autorove smrti) ili na određeni — ugovoreni — vremenski rok. Trajanje ugovora određuje koliko dugo su potpi– snici ugovora u određenom međusobnom odnosu i koliko dugo traju njihove ugovo– rene međusobne obveze i prava. Svaki ugovor mora sadržavati i naziv dje– la na koja se odnosi, načine njegova ko– rištenja i naziv osobe kojoj se ustupaju prava. Prema hrvatskoj praksi i preporu– kama krovne međunarodne organizacije društava autora, ugovorni udjeli izdava– Koolade Publishing je u Hrvatskoj, u odnosu na velika glazbena tržišta (poput SAD–a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i slično) relativno mlad, pa neki njegovi dijelovi možda nisu dovoljno prepoznati i razvijeni. S obzirom na praksu u svije– tu, uloga glazbenog publishera možda je jasnija u pogledu autora koji nisu izvođa– či (ili izvođača koji nisu autori). Naime, takav autor može sklopiti ugovor s publisherom, a da nikad zapravo ne sudje– luje kao izvođač, odlazi u studio ili na turneje. U ovom slučaju, zadaća je publishera da djelo svojega klijenta (autora) predstavi diskografskim kućama čijim bi izvođačima to moglo biti zanimljivo. Isto tako, diskografske kuće mogu kontakti– rati publishere u potrazi za prikladnim materijalom koji bi njihovi izvođači mo– Naravno, razvojem tehnologije koja je pojednostavila cijeli proces, mnogi au– tori–izvođači sami se odlučuju na disko– grafske i na publisherske poslove, čime sva prava i prihodi ostaju u njihovim ruka– ma, ali je učinak ponekad upitan. Svidje– lo se to nekima ili ne, kontakti i metode publishera, pogotovo velikih glazbenih kuća, još uvijek drže primat u ostvari– vanju prihoda na, barem bi tako trebalo biti, obostrano zadovoljstvo. Glazbeni publishing svoj je procvat u Hr– vatskoj doživio u posljednjih deset go– dina. Danas gotovo svaka diskografska kuća ima i sestrinsku publishing firmu. Hrvatski autori i glazbenici posjeduju raznolika iskustva, a ovisno o osobnom angažmanu i znanje o tome što glazbeni publishing doista jest i kakve mogućno– sti nudi. Publisheri se naravno nastoje iz– boriti za svoj dio kolača, nudeći različite pogodnosti, a na autorima je da procijene koliko im takve pogodnosti odgovaraju. G Koolade »Kao producent i autor imam sreću da mnogo radim po inozemstvu, a tamo su uslu– ge publishera nužne, s obzirom na veličinu tržišta. U Americi za mene taj posao obav– lja IDM Music, kao i u Maleziji, Australiji i nekim drugim zemljama. S njima su– rađujem već nekoliko godina i generalno sam zadovoljan. Neke aspekte posla koje odrađuje publisher, autor jednostavno ne može sam pokriti. Recimo, kada sam imao broj jedan hit u Maleziji s Mizz Ninom, njihovom najpoznatijom hip/hop pjevači– com, IDM je odradio velik dio posla. No, nije ni vani sve tako bajno iako je publishing razvijeniji. Recimo, imao sam i negativno iskustvo u SAD–u kada je moj udio jednostavno nestao. Netko se očito lažno predstavio kao moj publisher i IDM ni ja više ništa nismo mogli učiniti. U Hrvatskoj nemam publishera, pa tako nisam ni imao previše iskustva s našom situacijom, premda je danas takvo stanje da se autor nažalost ne može u potpunosti prepustiti samo umjetničkom i kreativnom radu. Ukoliko želi živjeti od glazbe, dio posla morat će obavljati i putem drugih kanala (manager, kontakti, osobni angažman), a ne samo preko publishera. To je realnost, no nije nemoguće. Možda mogu spomenuti neke od najpoznatijih svjetskih r’n’b i hip/ hop izvođača s kojima sam surađivao poput Flo Ride, Das Efx–a, Masta Acea, Go– stface Killaha (nedavno je nastupao u Zagrebu), a bio sam i u pregovorima s Riha– nnom, Britney Spears i drugima. Vjerujem da ću i u budućnosti koristiti usluge publishinga, premda nove tehnologije autorima omogućuju da i sami obave taj dio posla. Na nama je da odlučimo što je najbolje za nas. Ukoliko autor smatra da mu publishing nudi dobre mogućnosti nema nikakvih problema da se pokuša tako probiti. Ukoliko, pak, smatra da može sam, opet dobro. Svaki slučaj je individualan.« Tomislav Škulić — Aquarius Music Publishing A Publishing u Hrvatskoj naspram publishinga u svijetu gli snimiti i izvoditi ili mogu dogovoriti s publisherom da jedan od njegovih klijenta napiše pjesmu za odabranog izvođača. Gibonni K oolade je jedan od najzapaženijih hrvatskih hip/hop i r’n’b produce– nata koji ostvaruje i značajnije uspjehe u inozemstvu. Svoja prva iskustva s ovim djelom glazbene industrije bilježi još prije deset godina kada je s »Blackout projectom« utabao temelje hrvatske hip/ hop scene. ča publishera u zemlji nisu veći od 25% za takozvana mala prava (javno izvođe– nje) i 50% za takozvana mehanička pra– va (umnožavanje), dok su za korištenja u inozemstvu, ugovorni udjeli uobičaje– no viši, 50% za mala prava i do 100% za mehanička prava. quarius Music Publishing je tvrtka koja posebnu pažnju posvećuje autorima, kako poznatijima, tako i onim mlađima koji tek dolaze. Mogućnosti koje nu– dimo su brojne. U opseg poslova spada ponuda autorske glazbe hrvatskim i stranim klijentima, izvođačima, za sinkronizaciju u filmovima, televiziji, reklamama i tako dalje. Kako surađujemo s Universal Grupom, stalno smo u komunikaciji s uredima po cijelom svijetu — mogu reći da u tom dijelu ostvarujemo dobre rezultate. Što se hrvatskih autora tiče, pravilo je uglavnom takvo da su pjesme koje su kod nas napra– vile neku veću tiražu i emitiranje, zanimljive i vani. Djelo doduše treba prilagoditi za strano tržište, ali ga je moguće i učiniti konkurentnim. Ipak, treba naglasiti kako veće tržište znači i veću konkurenciju, masovnu produkciju glazbe sa svih strana, pa nije moguće sasvim garantirati i predvidjeti uspjeh i prijemčivost dijela. Od poznatijih imena koja zastupamo valja izdvojiti Gorana Bregovića, makedonsku pjevači– cu Kaliopi, svestranog autora Ljubu Kuntarića, a tu su i mlade snage poput Detoura, Nine Romić, Luke Ble– anija i drugih. ibonnija ne treba posebno predstav– ljati. Riječ je o čovjeku koji je prisu– tan na hrvatskoj glazbenoj sceni od njenih početaka. S osam samostalnih studijskih albuma, Gibonni spada među najzna– čajnije hrvatske autore, a njegov izričaj i karizma pokazali su se dobitnom kom– binacijom u Hrvatskoj i u svijetu. »Moja iskustva s glazbenim publishingom nisu ostvarena, u stanju su mirovanja. Neke od mojih najboljih pjesama u rukama su publishera, ali ne mogu točno protumačiti njihov angažman u smislu obaveza koje trebaju ispunjavati. Doduše, u početku sam imao nekih iskustava, ali sam odu– stao. Bilo je to početkom 1990–tih kada Gibonni se cijela ova scena stvarala i tada sam, što zbog neiskustva, što zbog očekivanja, prihvatio ponuđeno. U međuvremenu sam shvatio da stvari nažalost ne funkcioniraju kako bi trebale, pa sam se distancirao. Što se tiče glazbenog publishinga vani, situacija je dosta podijeljena. Neki prolaze bolje, neki lošije. Kada sam na početku karijere bio član jednog inozemnog benda, imali smo objavljen album u 12 zemalja, ali čini mi se da su publisheri i tu pomalo zakazali. Autori i glazbenici danas jednostavno moraju vjerovati u ono što rade. Tre– ba se truditi, angažirati što je više moguće i stvari će se pokrenuti. Ja sam sakupio svoju ekipu, od članova benda, organizatora, do izdavača i to su ljudi kojima mogu vjerovati. Mladim autorima savjetujem neka dobro promisle prije nego što uđu u ovu priču. Nužno je dogovoriti što bolje uvijete, a ugovor treba biti na određeno, kraće vrijeme. U svakom slučaju smatram da se trud glazbenika treba nekako nagraditi jer su u pjesmu uložili svoje vrijeme, novac, dio sebe i svojeg života. Publisheri bi se u tom smislu trebali malo više angažirati.« Ana Škarica Lesić — Dancing Bear Music Publishing D ancing Bear Publishing (Dancing Bear naklada) jedan je od vodećih glazbenih nakladnika u regiji. Imamo zavidan hrvatski katalog koji uključuje autore poput Milutina Vandekara (Mala djevojčica — Tata kupi mi auto i drugi klasici), Dalibora Pavičića (The Bambi Molesters), Davora Viduke (Kawasaki 3P), Zorana Čalića (Majke), Gorana Bareta, Ive Jagnjića (Dalmatino), Dade Pastuovića (Tutti Frutti), dio opusa Dina Dvornika, Srđana Sekulovića — Skansija te kataloge Majki, Laufera, Kawasaki 3P–a, Kojota, Gatuza i drugih. Za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu te Makedoniju kontroliramo zaista impresivni inozemni katalog Warner/Chappella — jednoga od najvećih publishera u svijetu s bazom od preko milijun djela i više od 65.000 autora. Kod sklapanja poslova, zbog svega toga u boljim smo pregovaračkim pozicijama od samih autora, a neke pjesme iz domaćeg kataloga, osim u regiji, uspješno smo plasi– rali u reklamama i filmovima u inozemstvu (Brazil, Poljska, Angola, SAD, Njemač– ka). Upravo zbog čvrstog statusa na hrvatskom glazbenom tržištu, znanja, iskustva i informiranosti u poslu kojim se bavimo te dragocjenim iskustvima i mogućnostima koje nam prenosi naš inozemni principal Warner/Chappell (upravo je proslavio 200. godišnjicu), smatramo se odličnim izborom za svakog našeg autora. okt ej okT Pu– nk– Ono ni– po– om a se iod re– re– na i na. ova to– u je sve može s glazbenim djelom i kakve mo– gućnosti postoje«, zaključuje Škulić. DAVOR HRVOJ om, bavi nisu već eo ćih ega ze– av– au no«, ?ebzalg utejivs u nih početaka do brojnih mogućnosti Referiranja na glazbu bez glazbe Radovi studenata muzikologije iz Graza, Ljubljane i Zagreba pokazali šarolik odabir tema i pristupa metodologiji istraživanja Piše: Ivana Jurenec T reći studentski međunarodni muzikološki skup održan je 13. i 14. siječnja u prostorijama zagrebačke Muzičke akademije. Or– ganizatori su bili Klub studenata muzikologije fusNota, Odsjek za muzikologiju Muzičke akademije, Institut für Musikwissenschaft (Karl–Franzens–Universität Graz) i Odelek za muzikologijo Filo– zofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Raznolikost odabranih tema Na skupu je petnaest studenata (po pet sa svakoga Sveučilišta) na engleskom jeziku izložilo teme svojih istraživanja na preddiplom– skom, diplomskom i poslijediplomskom studiju muzikologije. Ve– ćina je izlaganja bila historiografske prirode, od kojih su prevlada– vali radovi vezani uz operu te biografski/analitički prikazi života i stvaranja pojedinih skladatelja. Ostala su izlaganja bila rezultat et– nomuzikološkog istraživanja i/ili sociološko–ideološkog te filozofij– skog promišljanja o glazbi. Radovi su pokazali šarolik odabir tema i metodologije istraživanja. Studenti iz Graza interes su usmjeri– li prema glazbenom kazalištu, ponajprije proučavanju sekundar– nih izvora i libretâ opera. Formalno–estetičku analizu glazbe nije uključivao nijedan od referata (ili je ona odveć površna da bi bila mjerodavna), a izostala je i kontekstualizacija rezultata istraživanja sa samom glazbom te stoga izlaganja nisu bila odveć zanimljiva. U žarištu zanimanja studenata iz Ljubljane i Zagreba bili su opusi i djelovanje nacionalnih skladatelja i(ili) etnomuzikologa te socio– loško ili filozofijsko razmatranje određenih glazbenih pojava. Jed– nae od vrijednih karakteristika organiziranja takvih skupova jest stvaranje poznanstava i razmjenjivanje iskustava, kao i međusobno pružanje pomoći sugeriranjem literature ili upućivanjem na kom– petentne osobe. Takva je razmjena informacija vrlo korisna, a njo– me je ostvaren jedan od ciljeva međunarodnog skupa. Ukoliko se radi o gotovo u potpunosti neistraženom području i temi koja zahtjeva interdisciplinarnost čiji rezultati ne mogu pruži– ti precizne podatke, dobro je da istraživač u radu upozori na greške na koje je naišao tijekom istraživanja. Jedna je zagrebačka studen– tica na zanimljiv način u svome radu o glazbi egejskih civilizacija u brončanom dobu istaknula nedovoljnu suradnju arheologa i muzi– kologa. Tadašnji prikazi instrumenata često ne daju realnu sliku i lako mogu odvesti na krivi trag, a posebno oprezan treba biti kada se radi o predmetima koji su falsifikati. U radu je, kao negativan primjer, navela nedovoljnu istraženost tadašnjeg života i ritualnih obreda u kojima je glazba igrala važnu ulogu. Skup je pokazao da studenti svih triju sveučilišta, premda različi– ta znanja i interesa, imaju afiniteta za znanstveno–istraživački rad. On je nerijetko usmjeren na proučavanje raznih aspekata glazbe ze– mlje iz koje studenti dolaze, čime se osvještava važnost očuvanja nacionalne baštine. Nažalost, gotovo nijedan student nije pripre– mio glazbene primjere, stoga ostali sudionici nisu imali prilike kroz glazbu upoznati skladatelje Hrvatske i Slovenije o kojima se govori– lo. Sudjelovanjem u toj simulaciji znanstvenoga simpozija studenti su mogli međusobno razmijeniti iskustva te proširiti vidike znan– stvene spoznaje, pripremajući se tako za budući profesionalni rad. Aktivni muzikološki pomladak Suradnja studenata muzikologije s Hrvatskim društvom skladatelja, Hrvatskim muzikološkim društvom i Muzičkim biennalom Zagreb Piše: Ivana Jurenec K lub studenata muzikologije fusNota osnovan je u listopadu 2006. kako bi njegovi članovi već za vrijeme studi– ja stekli iskustva na području glazbene publicistike i organizacije umjetničkih događanja, tribina i predavanja. Ukrat– ko, aktivnim sudjelovanjem pruža im se prilika za stjecanje praktičnog znanja koje je nužna nadogradnja onom teo– retskom, dobivenom na studiju. Klub nastoji ostvariti suradnju sa svim odsjecima Muzičke akademije, kao i s različi– tim kulturnim institucija– ma, čime se dobiva uvid u raznolikost zadataka s ko– jima se muzikolozi susreću u profesionalnom radu. Pri ostvarivanju i osmišljavanju projekata, studenti su pokazali da im kreativnost i želja za daljnjim stjecanjem vještina ne nedostaju. U pet godina postojanja, o or– ganizacijskoj i financijskoj strani njegova rada najvišu su se brinuli predsjednici: Hrvoje Beban, danas asistent na Odsje– ku za muzikologiju, Ana Kuštrak te ak– tualna predsjednica, Ivana Petravić. MA, HDS, MBZ U suradnji s Akademijom, Klub je, or– ganizacijski te pripremajući programske knjižice, pridonio ostvarenju projekata Mozart maraton, Majski muzički me– morijal Josip Štolcer Slavenski te 24 sata Chopina. Održano je i nekoliko okruglih stolova na kojima su studenti, zajedno s gostima, raspravljali o ustrojstvu i mo– gućnostima koje pruža studij muziko– logije u Zagrebu i u inozemstvu. U su– radnji s Hrvatskim društvom skladatelja, studenti su prisustvovali Glazbenoj tribi– KNJIGE Problemi u počecima istraživanja Kao i kod svakog istraživanja, a pogotovo onih koji su tek u početnoj fazi (a takva su prevladavala na skupu), potrebno je iznošenju tezâ pristupiti s oprezom i ne ih navoditi prije no što se pronađu izvori za njihovo obrazloženje te se provede analiza djela. Upravo je na taj aspekt važnosti znanstvenog istraživanja pojedine izlagače upozo– rio akademik Nikša Gligo, tvrdeći da zaključke treba iznositi tek nakon prouča– vanja izvora i literature. Ta se problemati– ka ogledala u radovima koji su se temelji– li na ideološ– ko–političkom pristupu glaz– bi, primjerice utjecaju Wa– gnerova opu– sa na sloven– ske skladatelje. Pri takvim se situacija– Teme studentskih istraživanja bile su raznolike, a većina je izlaganja bila popraćena prezentacijom ma zrcali od– nos profesorâ, čiji je zadatak mlade istraživače upozoriti na pogreške te studenata koji bi tvrdo– glavost trebali staviti sa strane kako krajnji rezultat ne bi bio površ– no istraživanje temeljeno na neprovjerenim informacijama. U povodu 5. obljetnice Kluba studenata muziklogije fusNota ni Pula, odnosno Opatija, na kojoj su se pobliže upoznali s hrvatskom suvreme– nom glazbom. Upravo je ona bila temat– ska okosnica jednog projekta ostvarena na početku djelovanja Kluba. U prosto– rijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Muzičke akademije odvijale su se slu– šaonice na kojima su se predstavila djela Mila Cipre, Igora Kuljerića, Josipa Hat– zea i Berislava Šipuša. Aktivno se uklju– čivši u rad Muzičkog biennala Zagreb, Klub je organizirao razgovore na kojima su gosti bili Krzysztof Penderecki (2007.) i Tristan Murail (2009.) — skladatelji u žarištu 24. i 25. MBZ–a. Novi putovi glazbe Raznolik spektar zanimanja studenata rezultirao je edukativnim predavanjem Igora Pomykala o ranoj glazbi koji je predstavio historijske instrumente liru da braccio i liru da gamba, uz podršku Hrvat– skog muzikološkog društva. Kako bi stu– denti istražili neke nove glazbene putove s kojima se ne susreću na studiju, orga– nizirali su radionicu klasičnog indijskog plesa kathaka i ciklus predavanja o glazbi u filmovima Gospodar prstenova, Batman i Psycho koja je održao mladi skladatelj Danijel Legin. Zanimljivu radionicu Vježbanje uz elektroniku vodio je sakso– fonist i skladatelj Gordan Tudor u pro– storijama Studentskog centra. Tamo su, Knjiga o trideset godina RI scene Z oran Žmirić, autor knjige o nastajanju najboljih pjesama riječkog rocka od 1979. do 2009. godine, kao insider (član Laufera od 1987. do 1989., a zatim grupâ Grad i Grč) punim je bićem svjedočio nastajanju 60 odabranih pjesama koje su nastajale na snažnoj riječkoj rock sceni, donoseći u svojoj knjizi biografije najznačajnijih autora (od Nenada Bacha, Roberta Funčića, Elvisa Stanića, Damira Halilića Hala ili Urbana), pa čak i priče o podrijetlu imena pojedinih sastava. Pune tri godine autor je sistematizirao i dopunjavao zabilješke, ne zanemarujući ni jedan oblik rock iskaza, niti jedan njegov derivat, od punka, hard corea, industriala, noisea, popa, metala, hip hopa, jazza ili pak akustičara kantautora. Nastala je tako bogato ilustrirana knjiga sa 180 fotografija. Ona će na 464 stranice čitatelja uvesti u sve tajne riječkih glazbenih radionica, objasniti kako i zašto su nastale najbolje pjesme riječkog rocka u tom periodu, a kako autor ističe: »...nema istinskog ljubitelja glazbe koji se prepušta taktovima omiljene pjesme da makar jednom nije upitao otkud je stigao baš taj stih, upravo taj ton koji se tako dobro uklapa u nas, ispunjavajući međuprostor nastao iščeznućem davno proživljenih trenutaka.« Na ta pitanja Žmirić suvereno odgovara u svojoj knjizi Riječke rock himne, preplićući informacije obiljem malo poznatih trenutaka kao: koja je jedna od prvih zabranjenih pjesama u demokratskoj Hrvatskoj, koja pjesma govori o apsolutno ničemu ili koja je pjesma nastajala godinama; s notnim zapisom za 60 instrumenata... Knjiga je to koja legendarnom rock zajedništvu Rijeke u kojoj je rock bio uvijek i kulturološka odrednica, daje jedinstveno svjedočenje i iskreni je hommage boljim vremenima. (Maja Sabolić) NOTE Međunarodni susret studenata muzikologije — najnoviji projekt Kluba fusNota NOVE MUZIKOLOŠKE SNAGE BROJ 173, OŽUJAK 2012. Mihael Kozjek SUSRETI 10 u sklopu 1. svjetskog festivala doživljaja posvećena Parizu, studenti održali mul– timedijalnu prezentaciju kojom su oku– pljenu publiku poveli na putovanje kroz povijest francuske glazbe. Časopis fusNota O projektima Kluba fusNota objavljeno je više članaka u istoimenom časopisu, ujedno najvećem projektu Kluba kojim studenti uredničkim, autorskim i organizacijskim radom stječu vrijedna iskustva. Uz financijsku potporu Sveučilišta u Zagrebu i sponzora dosad je objavljeno deset brojeva. Svaki sadrži članke ra– zličite forme i sadržaja posvećene jednoj odabranoj temi, a uz njih, objav– ljuju se osvrti na koncerte, studentska događanja, recenzije knjiga i CD–ova te studentske seminare. U svakome se broju predstavlja stvaralaštvo jednog studenta kompozicije kroz intervju i objavljivanje partiture skladbe koja se (pra)izvede u prigodi predstavljanja novog broja časo– pisa. Promocija se sastoji od koncerta i(li) predavanja koji se tematski referiraju na glavnu temu časopisa. Neke od njih bile su posvećene ranoj glazbi, jazzu, film– skoj glazbi, Muzičkom biennalu Zagreb, elektroničkoj glazbi, virtuoznosti, odno– su glazbe i teksta i slično. Neposredno nakon promocije jubilarnog 10. broja časopisa, u siječnju ove godine, Klub je, kao suorganizator, sudjelovao u 3. studentskom međunarodnom mu– zikološkom skupu, ujedno posljednjem ostvarenom projektu. Recenzija partiture iz pera KOLEGE Jezgrovitost, duhovitost i šarm zborske zbirke Plava vrata Tomislava Uhlika Z birka zborova Plava vrata skladatelja i dirigenta Tomislava Uhlika nastala je kao izdanje zadanih skladbi za varaždinske Glazbene svečanosti hrvatske mladeži. Skladbe su pisane po raznim kategorijama — od jednoglasnih dječjih zborova do mješovitog četveroglasnog zbora, a tekstom, glazbenim izričajem i kvalitetom svakako su zavrijedile takvo reprezentativno izdanje. Već na prvi pogled uočljivo je iskustvo koje maestro Uhlik ima u pisanju i radu s vokalnim ansamblima, briga za glas, tekst, raspon i tehničku spremu ansambla kojemu je pojedina skladba namijenjena. Počevši od skladbe Dva đaka namijenjene najmlađem uzrastu i pisane za jednoglasni dječji zbor, preko troglasnih pjesama Osmijeh, Vitez od Zime i Plava vrata, pa sve do četveroglasnih Mak, Jesenska slika, Sniježak i Boje jeseni, Uhlik s iznimnom osjetljivošću bira i provodi glazbeni izričaj, harmonije i zahtjevnost izvođenja. Kako sam većinu skladbi iz zbirke u više izvedbi imao priliku čuti i uživo, moram izdvojiti djela pod naslovima Dva đaka, Mak i Boje jeseni kao iznimno uspjela. Dva đaka je naizgled jednostavna dječja pjesma pisana za jednoglasni dječji zbor uz klavirsku pratnju, no u praksi je podložna različitim agogičkim pristupima, a time i vrlo zahvalna za glazbene pedagoge i zborovođe. Mak za ženski četveroglasni zbor tehnički je zahtjevna skladba koja traži diviziranje dionica, ali time nudi bogati spektar harmonija i impresionistički kolorit. Boje jeseni također nude izmjene tonalitetnih ploha s impresionističkim bojama, na momente kao u djelima Erica Whitacrea i Mortena Lauridsena, no sa svojim originalnim unutarnjim životom i glazbenim tijekom. (Ivan Josip Skender) 11 Intime Tomislava Olivera praizvedene na drugom koncertu ciklusa Vatromet mladosti U počast djedu–skladatelju JAZZ.HR MLADI BROJ 173, OŽUJAK 2012. Tomislav Oliver, Zagrebačka filharmonija i Tomislav Fačini N NAGRADE a jednom od dva koncerta posvećena ista– knutim mladim glazbenim umjetnicima s Muzičke akademije u Zagrebu, Zagrebačka filharmonija, unutar ciklusa Vatrena mladost, praizvela je pod znalačkim vodstvom maestra Tomislava Fačinija skladbu Intime Tomislava Olivera. U vrijednoj koncertnoj suradnji Mu– zičke akademije i Zagrebačke filharmonije, kako za mlade glazbenike, tako i za publiku u Lisinskom, uz jednog dirigenta i sedam mladih virtuoza, priliku za predstavljanje dobio je mla– di hrvatski skladatelj koji je nedavno privukao pozornost osvajanjem ugledne nagrade Fonda Stjepan Šulek 2011. za skladateljsko djelo Obsidienne za komorni orkestar, praizvedeno 2010. u ciklusu Cantus Ansambla. U prilici da sklada za najveće orkestralno tijelo, Oliver se zrelo i hrabro poigrao bogatim instru– mentalnim aparatom suprotstavljajući virtuozne soliste s bogatim, ritamski zahtjevnim orkestral– nim odlomcima, ambiciozno koncipirajući Intime poput orkestralnog koncerta u jednom stav– ku. Očigledna i jasna inspiracija skladateljskim uzorom, makedonskim skladateljem Tomom Proševim, Oliverovim djedom, rezultirala je korištenjem tematskog materijala iz Proševljeve klavirske skladbe Intima iz 1981. godine. Oliver kroz četiri pomalo nejasna formalna odsjeka koji su sačinjeni i međusobno povezani kontrastira– jućim solističkim i orkestralnim dijelovima, pre– uzetu dvanaesttonsku seriju koristi, kako kaže, kao »objet trouvé, prilagođavajući se instrumen– taciji, karakteru i teksturi svakog odsjeka«. Djelo u cijelosti intimnost dočarava smislom za orke– straciju, filigranskim detaljima i nježnim soli– stičkim temama pojedinih instrumenata koji su, poput zaziva na počecima odsjeka, decentno povezivali pojedine odsjeke. No, najveći zahtjev skladbe u trajanju oko dvadesetak minuta, za mladog autora svakako je bila gradnja veće forme koja je u cjelini, zajedno s dramatskim vrhuncem skladbe, izmakla ušima slušatelja prilikom iz– mjene pojedinih dijelova. Ipak, suveren i smion odnos u baratanju simfonijskim orkestrom, mu– zikalitet koji se očituje u promišljanju solističkih dionica, ambiciozno igranje s ritmom unutar or– kestralnog tijela, otkriva velike mogućnosti mla– dog skladatelja na počecima njegova zrelog skla– dateljskog puta. Piše: Tomislav Vuković M ala dvorana Vatroslava Lisinskog imala 13. siječnja 2012. čast ugostiti veliku figuru balkanske jazz scene. Naime, u drugom ovosezonskom koncertu ciklusa Jazz.hr u organizaciji Jazz Kluba Zagreb Hrvatskog društva skladatelja i Koncertne dvorane Lisinski, ta je čast pripala legen– darnom jazz trubaču i skladatelju Dušku Gojkoviću. Duško Gojković u Lisinskom Počast za Boška Kozmopolit koji je svirao s gotovo svim značajnijim imenima svjetskog jazza, na– kon podužeg vremena vratio se u Zagreb, ovaj put s vlastitim međunarodnim kvarte– tom. Glazbenik sa slovenskim i talijanskim državljanstvom, Renato Chicco, profesor jazza na Akademiji u Grazu, prebirao je po crno–bijelim tipkama, dok su druga dvo– jica glazbenika iz ritam sekcije Austrijanci — Hans Strasser, zadužen za »duboke to– nove«, dok je za bubnjevima sjedio Mario Gonzi . »A ja sam Louis Armstrong«, na– šalio se Gojković na oduševljenje publike. Tomislav Oliver laureat Nagrade Fonda Stjepan Šulek Mladi skladatelj u žarištu Haris Nonveiller, Zoran Juranić i Berislav Šipuš, Oliverovu je skladbu jednoglasno odabrao među osam prijavljenih, a djelo su u obrazloženju oka– rakterizirali kao neoimpresionističko, slobodne forme, s »promišljenom organiziranošću materi– jala, motivičkom povezanošću, raznolikim i hra– brim zvukovnim kombinacijama te muzikalnim protokom.« Oliver je o djelu rekao: »Studija za komorni ansambl Obsidienne, zamišljena je kao umjetnost svjetla kroz kolaž simbola, a promatra se iz dvije perspektive. Prva se može opisati kao međuigra treperenja svjetla i tamnih linija koje oblikuju strukture i uzorke, u skladbi prikazane kroz dispoziciju glazbenog materijala i tretiranje instrumentacije. Druga je slijed simbola u koje se materijal preobražava u odnosu na formu djela. Formalna struktura skladbe sastoji se od pet ve– ćih odsjeka, od kojih svaki predstavlja zasebnu mikroformu koju karakterizira specifična orke– stralna tekstura te provođenje novog glazbenog materijala.« Osim izvedbe koja joj je pribavila Nagradu, Obsidienne je u kratkom vremenu od Haris Nonveiller i Tomislav Oliver u HDS–u nastanka doživjela još dva predstavljanja, također u izvedbi Cantus Ansambla i to na ljubljanskom festivalu Unicum te na 47. Glazbenoj tribini Opatija. Oliver je za skladbu primio i Rektoro– vu nagradu Sveučilišta u Zagrebu. Nagradu je posvetio djedu, makedonskom skladatelju Tomi Proševu, igrom slučaja neko vrijeme upravo Šule– kovom studentu koji je nagrađenom skladatelju, kako sam kaže, svakodnevna inspiracija. Petak, 16. prosinca 2011., ciklus Glazba u pokretu u muzejskoj postavi Zbirka u pokretu Ansambl Fronesis u Muzeju suvremene umjetnosti Piše: Marija Saraga A nsambl Fronesis nastavlja uspješnu surad– nju sa zagrebačkim Muzejom suvremene umjetnosti. U popodnevnom terminu, u petak, 16. prosinca 2011., taj relativno mlad, ali entuzi– jastičan i kvalitetan ansambl za suvremenu glaz– bu održao je još jedan u nizu koncerata u Muzeju suvremene umjetnosti u ciklusu Glazba u pokretu koji se odvija u posebnoj muzejskoj postavi Zbirke u pokretu. Program koncerta bio je sastavljen od dvije skladbe ame– ričkog skladatelja Charlesa Ivesa, The Unanswered Question te Tone Roads No. 1, na– stale na početku 20. stoljeća, dok je drugi dio kon– certa zašao u 21. stoljeće ponudivši okupljenoj publici skladbu Sjećanja na Vis dirigenta i ute– meljitelja ansambla Mladena Tarbuka. Ansambl Fronesis Tihomir Milovac FRONESIS ponedjeljak, 16. siječnja, na 26. obljetnicu smrti Stjepana Šuleka, skladatelja, diri– genta i violinista, na svečanosti u Hrvatskom društvu skladatelja ponovno je dodijeljena Na– grada koja nosi njegovo ime. Fond Stjepan Šulek Nagradu dodjeljuje jednom godišnje, naizmjence mladom hrvatskom violinistu ili skladatelju do 36 godina starosti za prvu izvedbu novoga dje– la ili za koncertnu izvedbu violinista. Nagrada koja se sastoji se od diplome i novčanog iznosa, ove je godine otišla u ruke mladog skladate– lja Tomislava Olivera koji je 2010. diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Marka Ruždjaka. Nagradu je primio za skladbu Obsidienne, studiju za komorni ansambl, prai– zvedenu 2010. u ciklusu Cantus Ansambla pod ravnanjem Berislava Šipuša, a koju je skladatelj skladao za vrijeme studija. Prema njegovim ri– ječima, djelo je inspirirano vitrajem Marca Cha– galla Memorial East Window u crkvi Svih svetih u Tudeleyu u Kentu. Stručni žiri u sastavu Pavle Dešpalj, predsjednik te članovi Ruben Radica, Krešimir Mihelić Piše: Marija Saraga U Ansambl Fronesis i Mladen Tarbuk u MSU Večer uspomena uz Duška Gojkovića Gordan Renić Dario Hacek Piše: Srđana Vrsalović Novi koncert sezone Jazz.hr — 2011./2012. dao je odlične interpretacije Ivesovih djela, pose– bice The Unanswered Question što ga je ansambl izveo u verziji sa četiri flaute, jednoj od mogućih kombinacija koje skladatelj »dozvoljava« u svojoj partituri. U izvedbi djela u kojemu trublja uvijek iznova postavlja pitanja o postojanju i smislu, na koja joj odgovore pokušava dati ansambl, no ko– načni odgovor ostaje uvijek samo tišina, posebno treba pohvaliti odličnog trubljača Vedrana Ko– celja. Solo dionicu izveo je prostorno izmješten od ostatka ansambla, na postolju u razini višega kata te znatno pridonio kvaliteti i uspjehu izved– be. Tarbukova Sjećanja na Vis praizvedena su na Glazbenoj tribini Pula 2008., a djelo, šareni ko– laž zvukova i boja, sažima autorova sjećanja na ljetovanja na Visu, referirajući se na drage prija– telje, događaje i mjesta na Visu. I ovoga puta, na koncertu Ansambla govorio je akademik Nikša Gligo, uvodeći publiku u svako djelo, govoreći prije i nakon izvedbe o njegovim specifičnosti– ma, uvjetima nastanka i ostalim informacijama koje slušatelju pružaju mogućnost slušanja djela u njegovu kontekstu, dodajući još jednu, neobave– znu, ali korisnu dimenziju iskustvu slušanja. Nije ovo bila večer iznenađenja, egzotič– nih tonova, složenih konstrukcija i ostalih čudesa modernog jazza jer kako je Duško odmah objasnio: »Mi sviramo mainstream jazz.« No, to nipošto ne znači da se u glaz– bi i izvedbama njegova kvartet nije moglo uživati. Dapače, virtuozna svirka i presjek najznačajnijih skladbi karijere, od balada do latin jazza, zadovoljili su svačiji ukus. Bila je to večer uspomena gdje je gotovo svaka skladba posvećena nekom bitnom imenu iz njegovog života. U Ballad For Miles prisje– tio se suradnje i prijateljstva s velikim Mi– lesom Davisom, svojim mentorom i učite– ljem, lagani latin jazz klasik Inga skladan je po »naredbi« njegove supruge koja obo– žava bossu i sambu, dok je u I’ll Close My Eyes odao počast velikanu hrvatskog jazza Bošku Petroviću koji nas je napustio prije godinu dana. Tajna mladosti Gojković je kao vođa sastava prilično li– beralan te ostavlja dosta prostora za sola glazbenika. Hans Strasser je tako u Bass Bluesu pokazao da je »potkovani basist«, dok je Gonzi, u dva desetminutna sola, de– monstrirao melodičnu stranu svojega in– strumenta, osvojivši simpatije publike. U jednom trenutku, Gojković je nestao s po– zornice dozvolivši da se predstavi Renato Chicco trio. Više od četrdeset godina bogate karijere krije se u prstima toga majstora, vrijeme koje uspješno skriva iza smješka. Unatoč tome žar je još uvijek prisutan, pluća nisu oslabila, a vještina je doživjela zrelost i pu– noću poput starog vina. I u tome se krije onaj ugodni trenutak spontanog iznena– đenja kada shvatite da je Gojkovi nedavno proslavio osamdeseti rođendan. Sada zna– mo da je Einstein bio u krivu. Nije brzina svjetlosti ta koja usporava vrijeme — već sav taj jazz. Vijesti o Milku Kelemenu iz Stuttgarta U punoj autorskoj snazi N aš skladateljski veteran Milko Kelemen oba– vještava iz Stuttgarta čitateljstvo Cantusa o svojim najnovijim uspjesima i narudžbama. Upravo je od Festivala Richarda Wagnera primio narudžbu da za 200. obljetnicu skladateljeva rođenja napiše trio za violinu, violončelo i klavir. Praizvedba će biti održana 2013. godine u Bayreuthu, a partitura je već napisana i poslana naručiteljima. Kako kaže, djelomično je upotrijebio Wagnerove teme i pomi– ješao ih sa svojima. MEĐUNARODNI USPJESI BROJ 173, OŽUJAK 2012. U povodu obilježavanja 20. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske Gudački kvartet Rucner s hrvatskom glazbom na svjetskim podijima Gudački kvartet Rucner s hrvatskom glazbom na svjetskim podijima Piše: dr. sc. Zdenka Weber denoga, a 12. i 13. studenoga gostovao je u Melbourneu na CrOZ festivalu na Federacij– skom trgu i u dvorani BMW Edge. Gostovanje u Kini otpočelo je koncertom 4. studenoga u pe– kinškome Resource Centre, a završilo 18. studenoga koncer– tom u Londonu u dvorani Eu– ropskog centra u organizaciji našega Veleposlanstva u Lon– donu i uz financijsku podršku Odjela za kulturu MVEP–a. Pijanistica Dijana Brekalo koja je na prošlogodiš– njim Danima Milka Kelemena u Slatini priredi– la večer njegovih klavirskih djela, ove će godine u Londonu praizvesti skladateljevu novu klavirsku Sonate Oublié. Da mu je u posljednjem razdoblju klavir u prvom planu stvaralačkog zanimanja, do– kazuje i vrlo uspjeli Klavirski koncert Madrigal Rouge što ga je u veljači u nizu njemačkih grado– va praizvela naša proslavljena pijanistica Martina Filjak uz Njemačku radijsku filharmoniju iz Saar– brückena pod vodstvom Christopha Poppena. O djelu Kelemen kaže: Temeljna ideja je prodor dimenzije crvene boje projicirane prema kraju djela na velikom platnu ili bijelom zidu iza orkestra. Na to me nadahnuo avangardni slikar Mark Rotho i njegove potpuno crvene slike. Ta nova dimenzija svjetlosti prvo se javlja kao blijedo roza, postupno se sve više intenzivira do žarko crvene na kraju koncerta kada pijanistica vrlo glasno na mikrofon izgovara riječi Ma– drigal Rouge. Kvartet Rucner na koncertu u dvorani Veleposlanstva RH u Canberri G udački kvartet Rucner na najljepši je način svečano obilježio 20. obljetnicu neovisnosti Republike Hrvatske, predstav– ljajući glazbu hrvatskih skladatelja u dalekom svijetu. Započevši koncertom Jesen iz ciklusa Četiri godišnja doba u Hrvatskom glazbenom zavodu, krenuo je na turneju u Peking, Syd– ney, Canberru, Melbourne i London od 2. do 19. studenoga 2011. Godine. Inače, od posebne je važnosti vijest da je Milko Kelemen primio najviše njemačko državno odli– kovanje Grosses Bundesverdienstkreutz, kao i da su mu sva djela tiskana kod elitnih izdavača poput Universal Edition u Beču, Schott u Mainzu, Pe– ters u Frankfurtu i Sikorski u Hamburgu. (HDS) Davorin Kempf kao Composer–in– Residence Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture, Kvartet je gostovao u Australiji, a Ministar– stvo vanjskih i europskih poslova(MVEP) svojom je podrškom omogućilo i proširenje turneje na Kinu i Veliku Britaniju. Program sastavljen od skladbi Josipa Mihovila Stratika , pa sve do glazbe Ive Josipovića, naišao je na izvanredan prijem kod publike. U Australiji je održano sveukupno šest koncerata od kojih je 8. studenoga 2011. u Church of St Mary Immaculate u Sydneyu gost Kvarteta bio austral– ski orguljaš i bariton Kurt Ison. On je, izme– đu ostaloga, pjevao djela Vladimira Ruždjaka na hrvatskom jeziku. Dan nakon toga održa– ni su koncert i predavanje o hrvatskoj glazbi uz video projekcije u MLC School u Sydneyju kojom je prigodom Kvartet poklonio školskoj knjižnici note s djelima hrvatskih skladatelja, uz veliko zanimanje i odaziv studenata i pro– fesora. U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Canberri održao je Kvartet koncert 10. stu– N ajavljujući novosti koje priprema za iduću sezonu, Zagrebačka filharmonija najavila je uvođenje posebnog statusa svojeg »službenog skladatelja«, kao što je to pod engleskim pojmom Composer–in–Residence u svijetu već godinama uobičajeno kod mnogih znamenitih orkestara i festivala. Prigodu da pokrene atraktivnu suradnju između suvremenih skladatelja i našeg najstarijeg simfonijskog orkestra dobio je Davorin Kempf koji će u dvije sezone (2012./’13. i 2013./’14.), prema ugovoru koji je upravo potpisao s Filharmoničari– ma, napisati dvije veće skladbe za simfonijski orke– star (jedna će biti Koncert za klavir) i dvije manje za pojedine orkestralne skupine (puhači i gudači). Čestitamo skladatelju i veselimo se njegovim no– vim orkestralnim djelima. (JH) Klasična glazba u jazz klubu O d kraja 2011. na zagrebačkoj je klupskoj sceni aktivan novi Vip Club Zagreb na atraktivnoj lokaciji u samome središtu grada (Trg Bana Josi– pa Jelačića 8). Posebnost njegove široke glazbene ponude je ciklus klasične glazbe koji je vlasnik kluba Dražen Kokanović dao u ruke skladatelju Srđanu Dediću, umjetničkom voditelju. Niz večeri s početkom u 20,30 sati započeo je 30. prosinca Zagreb Trio (Danijel Detoni, klavir, Martin Dra– ušnik, violina, Pavle Zajcev, violončelo), nastavio se trima duetima studenata Muzičke akademije u Zagrebu (11. siječnja) te nastupom New Sax Quar– teta s izvedbama djela suvremenih hrvatskih skla– datelja S. Dedića i D. Detonija (28. siječnja). Ve– ljača je publici kluba donijela nastup dua Anđelko Krpan–Marko Genero (8. veljače), s praizvedbama novih dua za violinu i violu Anđelka Klobučara i Tomislava Uhlika, a zatim i koncert Gudačkog kvarteta Porin (25. veljače) s kvartetima Ive Mače– ka i Ive Paraća. Ciklus klasične glazbe u Vip Clubu Zagreb ima zamjetan dio mahom mlađih fanova, kao i starijih ljubitelja klupskih prostora koji ne po– sjećuju koncertne dvorane i ovo im je jedinstvena prilika čuti ponajbolje izdanke hrvatske klasično– glazbene scene. U svakom slučaju sjajan poticaj za neke nove glazbene kreacije. (JH) MEĐUNARODNI USPJESI VIJESTI 12 Ana Rucner i Australija Na koncertima su izvođene isključivo skladbe hrvatskih skladatelja: Josipa Mihovila Stratika, Stjepan Šuleka, To– mislava Uhlika, Emila Co– ssetta, Vladimira Ruždjaka, Miroslava Miletića, Petka Kantardžijeva — Mlinca i Ive Josipovića. Reakcije slušatelja bile su vrlo pozitivne, a pljesak oduševljen i dugotrajan. I me obitelji Rucner u Australiji spominje se još od 2010. kada je na četiri koncerta pozor– nost javnosti izazvala violončelistica Ana Rucner. Tada je u aranžmanu Turističke zajed– nice Grada Zagreba održala dva koncerta u Sydneyu i jedan u Melbournu. U Sydneyu je nastupila na Svjetskom kongresu organizacije SKAL International, te na posebnom koncer– tu održanom za Kralja Tonge u galeriji hrvatskog slikara Charlesa Bilicha. U Melbournu je oduševila publiku Adventističke crkve cjelovečernjim recitalom. Za svečanost u povodu Dana Australije i 20. obljetnice uspostavljanja hrvatsko–australskih diplomatskih odnosa nastupila je i 26. siječnja u Hotelu Regent u Zagrebu, a priprema i skorašnji ponovni odlazak u Australiju. (J.H.) Ana Rucner, Kralj Tonge i Charles Bilich Zbor HRT–a u projektu Europske komisije Glazbeni identitet mediteranskog područja Piše: Ana Vidić Tragom koncerta održanog 14. studenog 2011. u Pragu Z bor Hrvatske radiotelevizije, sa šefom dirigentom Tončijem Bilićem gosto– vao je 14. studenoga 2011. u Pragu u sklopu projekta Europske komisije Na granicama glazbenog humanizma: slavenski svijet i kultura Mediterana. Gostovanje je uključivalo nastup u crkvi sv. Šimuna i Jude, ujedno koncertnoj dvorani Praškog simfonijskog orkestra te pre– davanje maestra Bilića o programu i proble– mima njegove realizacije. U skladu s temom projekta za program je izabrano ono najbolje od ranog vokalnog stvaralaštva na našoj oba– li: Sanctus iz Beneventanskog kartulara sv. Marije u Zadru iz 11. stoljeća, duhovni ma– drigali iz zbirke Musica spirituale Lamberta Courtoysa, moteti iz Prve knjige moteta u pet i šest glasova Julija Skjavetića, moteti iz zbir– ke Sacrae cantiones Ivana Lukačića te skladba nadahnutu glagoljaškim pjevanjem Križu, daj nam ti milosti Igora Kuljerića. »Izuzetno je važno da ansambli Hrvatske radiotelevi– zije sudjeluju u međunarodnim projektima i u razmjenama, da programe koje rade u Hr– vatskoj predstave i u inozemstvu. Zato je ovo gostovanje u Pragu kao nastavak projekta u kojemu surađuju Francuska, Češka, Hrvatska i Italija važno za ansambl i za partnere u svi– jetu kojima imamo priliku predstaviti ono što radimo i način na koji radimo, ali i hrvatsku baštinu i suvremenu glazbu na najbolji mogu– ći način«, posvjedočila je o važnosti uključi– vanja Zbora HRT–a u taj projekt ravnateljica Glazbene proizvodnje HRT–a Sanda Vojko– vić. Projekt Europske komisije Na granicama glazbenog humanizma: slavenski svijet i kultura Mediterana osmišljen je s ciljem osvjetljava– nja i promoviranja bogatog glazbenog nasli– jeđa središnje Europe pri kraju renesanse. U nastojanju definiranja glazbenog identiteta mediteranskog područja na razmeđu brojnih kulturnih utjecaja, projekt postavlja važno pi– tanje definiranja sebe i drugih u svjetovnom i duhovnom smislu, pogotovo danas, kada za mnoge stanovnike srednje i istočne Europe pripadnost Europskoj uniji nije nešto što se podrazumijeva. U tom smislu, znakovite su zemlje partneri Francuska i Italija, kao jed– ne od osnivačica Europske unije, Češka koja je 2009. predsjedala Europskom unijom te Hrvatska koju tek očekuje uključivanje. No– sitelj projekta je Centar za napredne studije renesanse iz Toursa u Francuskoj kojemu se kao suorganizatori pridružuju Sveučilište iz Palerma, Karlovo sveučilište iz Praga te Matica Hrvatska (ogranak Dubrovnik). Kao pridruženi partner, Zbor Hrvatske radiotele– vizije, već je sredinom travnja 2011. gostovao na festivalu Les Preludes de Sablé u francu– skom gradu Sablé sur Sarthe gdje su iz spo– menutih zemalja nastupili ansambli Octopus Pragensis (Češka) te Doulce Mémoire (Fran– cuska), dok je Italija u projektu sudjelovala u znanstvenom dijelu programa. Zaključak je planiran za ožujak ove godine kada će se u Dubrovniku, uz koncertni program, održati i završna muzikološka konferencija. CD IZLOG CD izlog Đurđe Otržan CD izlog dr. sc. Zdenke Weber Kvintet Simply Brass Ludomir Michał Rogowski CAMMINATE (Cantus) N ajbolji se rezultati postižu kad glazbenici sami osjete želju ili potrebu da se okupe i oblikuju komorni ansambl te započnu s njego– vanjem komorne glazbe za svoj sastav instrume– nata. Skorašnje zanimanje za limena puhačka glazbala potaknulo je instrumentaliste na češće okupljanje, a plod takvog poticaja je i kvintet sa šestogodišnjim iskustvom zajedničkog muzi– ciranja nazvan engleski Simply Brass. Moguće i nadahnuti velikom popularnošću puhačkih an– sambala koja nepomućeno u Americi traje do danas, tako smo dobili izvorno hrvatski kvintet, s naglaskom na sjeverno–hrvatski melos i nazivom koji možda treba, a možda i ne treba prevesti jer je pojam »brass« stalan u žargonu glazbenika. Mjedeni puhački instrumenti ili »Jednostavno brass«. Brass je sastavnica orkestara, naročito ve– likih jazz orkestara i zapravo nikada nije prekidao liniju prisuća u glazbenom životu Europe, od sta– rog rimskoga carstva do naših dana. Njihov raz– buđujući zvuk odlikuje se svečanošću, a donosi i elegični glazbeni melos na ugodan i razgovijetan način. Takve su mogućnosti skladateljima pružile priliku da za ovaj uigrani kvintet napišu skladbe koje su im i posvećene, a na albumu ih je neko– liko. Sedam uglednih autora i sedam privlačnih skladbi, Camminate (naslovljene po skladbi Mar– ka Ruždjaka), čine ozbiljnom i vrsno izvedenom šetnjom od jazza do avangarde, od crossovera do sakralnih tema. Dario Teskera i Rudolf Homen, trublje, Hrvoje Pintarić, horna, trombonist Alen Bošnjak i tubist Željko Kertes, profesionalni su muzičari s entu– zijazmom koji će nam ovim albumom donijeti Plesove Tomislava Uhlika, suitu U Arboretumu Miljenka Prohaske, Csárdás Ive Josipovića, Dies irae Berislava Šipuša, Dvije rijeke Dalibora Gru– bačevića, Camminate Marka Ruždjaka i Mjesečevu tugu Damira Butigana. Nosač zvuka je i nosač slike, pa se može pogledati kratki video uz foto– grafije sa snimanja prošlog proljeća u Koprivnici. Da je ples omiljena tema glazbe, kako narodne tako i klasične, znano je svakome tko voli ritam. Uvodna skladba Četiri plesa Tomislava Uhlika polazi od istarskih instrumentalnih boja i inter– vala te nas podsjeća na staru i omiljenu ulogu pu– hača u društvenom životu. Ugođaj Prohaskinih stavaka iz Arboretuma priziva najbolje dane Big Bandova, no s ugodnom nostalgijom, a vrsnost svirača ovdje je najizraženija. Svakako da su tru– bljači ponajviše istaknuti u takvom tipu sastava, ali i tri instrumenta s dubljim lagama čine atmos– feru i zvučni prostor za solističke dionice. Stoga, ako u skladbi Csárdás Ive Josipovića očekujemo Žigu i bandiste, čut ćemo plesnu reminiscenciju profinjeniju od pukog preslikavanja melosa ove ili one regije. Dies irae Berislava Šipuša pokazuje da kvintet estetski kontrolira i znalački upravlja dramaturgijom glazbe koju izvodi. Na trenutke postižu starinsku patinu koja se taloži na našu predodžbu o svirci djela Gabrielija i Gesualda u renesansnim crkvama. Kvintet Simply Brass ansambl je ozbiljnih aspira– cija i čega god se prihvati, dovede do umjetničke razine. Tako i međimursko glazbeno blago poteče u ganutljivom diptihu Dvije rijeke Dalibora Gru– bačevića, posve u skladu s melankoličnim duhom područja Mure i Drave. Pred kraj se upućujemo na šetnju s Markom Ruždjakom, ispitujući krajolike zvuka koji titravo stižu i nestaju i naposljetku tu je Mjesečeva tuga Damira Butigana, također puhača, s kojom završava album i prikazuje zvukovne pre– dodžbe nekoga tko do njih dolazi iskustvom samog instrumenta. Ugodnih sat vremena za koje će, vjerujem, Hrva– ti imati uši, a Kvintetu omogućiti još više nastupa i izvan Salona Očić jer prostora za ovakav kvintet i ovakav pristup glazbi ima posvuda. Dubrovačke impresije (Glazbena proizvodnja HRT–a & Cantus) N osač zvuka pod naslovom Dubrovačke impresije sa skladbama poljsko–hrvatskog skla– datelja Ludomira Michała Rogowskog (1881.– 1954.), čiji su nakladnici Glazbena proizvodnja HRT–a i Cantus d.o.o., a urednica Iva Lovrec Štefanović, višestruko je značajan za upoznavanje glazbe skladatelja koji se 1926. godine nastanio u Dubrovniku, kao i za otkrivanje glazbenog živo– ta Dubrovnika u prvoj polovici 20. stoljeća. Na– ime, poljski je glazbenik dolaskom u Dubrovnik aktivno sudjelovao u glazbenom životu Grada, skladajući djela koja su izvodili dubrovački or– kestri, obogaćujući time njihov repertoar i ostva– rujući djela izravno inspirirana »novom domovi– nom« kojoj se Rogowski itekako znao glazbeno odužiti. »U Dubrovniku sam među Svojima, koji me najvjerojatnije vole zbog toga što ja njih volim, koji govore jezikom sličnim poljskom, koje razu– mijem jer su psihom vrlo nalik na Slavene mojega kova. Ovdje sam nekako stekao drugu domovi– nu, koju volim gotovo jednako žarko kao i onu prvu«, zapisao je Rogowski 15. prosinca 1935. godine, a što, u iscrpno i nadahnuto napisanom uvodnom tekstu knjižice, citira muzikologinja Iva Lovrec Štefanović. Doista, oduševljen svime što je otkrivao u Dubrovniku, umio je Rogowski bogatim jezikom iskonskog romantičara pretoči– ti u glazbu, a njegova ostavština koja se čuva u dubrovačkom Arhivu, zacijelo sadrži još mnoge stranice vrijedne i zanimljive glazbe. Rogowski je rođen u Poljskoj, u Lublinu 3. li– stopada 1881., u obitelji glazbenika, a već je u dobi od devet godina napisao operu u pet činova! Glazbu je studirao u Varšavi, Leipzigu, Münche– nu i Parizu — u Poljsku se vratio 1912. te preuzeo glazbeno vodstvo u varšavskom kazalištu Teatr Nowoczesny. Uoči Prvoga svjetskog rata vratio se u Pariz gdje je ostao do 1921. godine. Dalj– nji boravak u Francuskoj pomogao mu je u afir– maciji i djela su mu bila izvođena diljem Europe i u SAD–u. Tijekom turneje u Prag i Beograd otkrio je 1926. godine Dubrovnik, nastanio se u samostanu Svetoga Jakova i ostao u Hrvatskoj do smrti, 13. ožujka 1954. godine. Uz skladateljski i dirigentski rad aktivan i kao književnik, ostavio je vrijedne zapise o sebi kao i dnevnička bilježe– nja, što je u Dubrovniku objavljeno 1999. godine kao dvojezična knjiga pod naslovom Rogowski o Dubrovniku, Dubrovčani o Rogowskom. Obilježavajući 130. obljetnicu rođenja skladate– lja, u Dubrovniku je 18. listopada 2011. održan koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra na kojemu su bila izvedena djela Prije sna, Dubrovačke impresije i suita Bljesci po moru, a u Zagrebu je 20. studenoga 2011., u ciklusu Nedjeljom u podne u Bajsiću, organiziran koncert Simfonijskog orkestra HRT–a pod ravnanjem Tomislava Fa– činija, svečarski program na kojemu je bila prai– zvedena skladateljeva Četvrta simfonija (od uku– pno sedam). Time je hrvatska glazbena javnost ponovno upozorena na stvaralaštvo Rogowskog, a prvi nosač zvuka s njegovim djelima zalog je za šire upoznavanje njegova opusa. Album s izvedbama Simfonijskog orkestra HRT–a i dirigenta Tomislava Fačinija sadrži skladbe Bljesci po moru (Pet priča Jadrana) (1952.), Dubrovačke impresije (1950.) i Četvrtu simfoniju (1943.). Glazba koju slušamo otkriva skladatelja kojega bismo mogli nazvati majstorom orkestral– ne minijature, budući da najduži stavak, Zadnja priča Jadrana iz ciklusa Bljesci po moru, traje tek pet minuta, a svi su drugi, pa tako i stavci Simfonije, u trajanjima od dvije do četiri minute. Upravo u takvom sažetom, melodijski inventivnom iskazi– vanju dojmova koje su skladatelju šaptali more i osunčani pejsaži dubrovačkoga kraja, otkrivamo majstora instrumentacije, nalazimo odličan osje– ćaj za formu i osluškujemo glazbu koja se ni u jed– nome trenutku ne odriče mogućnosti da bude uhu prijemljiva i duhu bliska. Ili, kao što je skladatelj zapisao, svoju glazbu ne pišem hladno... i pišem isključivo u trenucima nekog objavljenja. Doista, svaki je od stavaka Rogowskog svojevrsno »objavljenje«, istinska iskra nadahnuća i glazbom ispričana priča o sunčanoj pjesmi plime, o dubinama beskrajnoga mora, o igri mjesečevih bljesaka ili pak o Lokru– mu, otoku ljubavi, o samostanu Svetoga Jakova, serenadi nad Prijekim i niz drugih, jednako zvu– kovno plemenitih stavaka. Dajući skladbama na– slove, asocira Rogowski svoje poticaje, ističe vanj– ske realnosti koje su ga inspirirale, a opet zadržava mogućnost doživljaja glazbe kao lirskoga protoka skladnih i trajno smjernih, uglavnom smirenih misli. Za hrvatsku glazbu to je neosporni dobitak i činjenicom da je živio i djelovao u Dubrovniku, stoga možemo biti itekako zadovoljni da poljskog glazbenika ubrajamo u baštinu hrvatske glazbe prve polovice 20. stoljeća. Glazbenim producentima Josipu Kriviću i Peri Mihojeviću, tonskom majstoru Božidaru Pan– duriću te posebno urednici i autorici popratnoga teksta Ivi Lovrec Štefanović treba odati prizna– nje što su nam podarili nosač zvuka koji barem dijelom osvjetljava ostavštinu poljsko–hrvatskog skladatelja uvjerljive glazbene inspiracije. CD izlog Višnje Požgaj Ivan Padovec Radosna glazba za gitaru znanstveni skup održan u Zagrebu i Varaždinu u povodu obilježavanja 200. godišnjice Padovče– va rođenja, iz kojega je proizašla knjiga Ivan Padovec i njegovo doba u izdanju Hrvatskog muzi– kološkog društva. Kod istog izdavača objavio je cjelokupne Padovčeve popijevke za glas i gitaru. U središtu tog vrijednog nosača zvuka, posve– ćena uspomeni na Petrinjakova učitelja Roberta Spencera, nalaze se kraće skladbe za gitaru solo s naslovima koji dovoljno govore o njihovim ka– rakteristikama (Mazurka, Rondolet, Moderato, Koračnica, Polonaise, Monferin). Od pet sklada– teljevih gitarskih dueta, uvrštena su četiri: dvije Polonaise op. 3, Premiere Grand Rondeau op.10 i Karneval u Veneciji op. 62 koje je Petrinjak sni– mio sa svojim mlađim kolegom, nekoć svojim učenikom, Marojem Brčićem. Zanimljivo je da je Padovec prva tri dueta napisao za dvije različite gitare, manju terz–gitaru ugođenu za malu tercu više i uobičajenu gitaru, čime je postignut bogatiji tonski kolorit, a što se odražava i na snimkama. Spomenuta su djela uokvirena s dva do nedav– no zagubljena trostavačna Concertina za gitaru i gudače, čije otkriće 2007. zahvaljujemo Stefanu Hacklu. Prvu suvremenu izvedbu tih bisera Pa– dovčeva opusa upriličio je u travnju 2008. upravo Darko Petrinjak u suradnji s Gudačkim kvarte– tom Rucner što je studijski zabilježeno i na ovom reprezentativnom nosaču zvuka u izdanju Croa– tia recordsa (Urednica: Nikolina Mazalin) te po– praćeno i prvim suvremenim notnim izdanjem u nakladi Digital Guitar Archive (DGA Editions, San Antonio, SAD). (Darko Petrinjak i suradnici) (Croatia Records) Ivan Padovec Čežnja (antologijska djela u izvedbi varaždinskih glazbenika) (Aulos Varaždin) I van Padovec (Varaždin, 1800.–1873.), jedan je od najvažnijih skladatelja za gitaru na kraju zlatnoga doba gitare sredinom 19. stoljeća i jedini hrvatski gitaristički virtuoz koji je u ono vrijeme ostavio traga u europskom glazbenom životu. Njegov opus sadrži više od 200 skladbi. Pretežno su za gitaru solo, zatim pet gitarskih dueta, sklad– be za gitaru i gudački kvartet, trideset pjesama za glas uz pratnju gitare ili glasovira, četiri pjesme za tri glasa a cappella i drugo. Nažalost još uvijek ne postoji točan i cjelovit popis skladbi. Mnoga dje– la su izgubljena ili su ostala u ponekom rijetkom primjerku, a u zbirkama širom Europe identifici– rani su neki raniji opusi. Naime, Padovec je uživao veliku popularnost, pa je veći dio njegova opusa objavljen u Beču, nešto u Parizu, Kopenhagenu ili Pragu, ali mnogo je toga ostalo u rukopisu. Radosna glazba za gitaru Prema riječima austrijskog gitarista Stefana Hackla, autora popratne studije o Ivanu Padovcu — hrvatskom glazbeniku u kulturnom kontekstu Austrijske carevine, objavljene u programskoj knji– žici CD–a Radosna glazba za gitaru, »Padovčevu glazbu obilježuju dražesne melodije i osjećaj za harmoniju. On gitaru upotrebljava na osebujan način — idiomatski i briljantno, no ne s površ– nim virtuozitetom. Bio je pod utjecajem Giuli– anija (napose u concertinima), ali je uspio stvori– ti novu sintezu karakterističnog bečkog idioma, talijanskog opernog stila i nacionalnog elementa. Njegova glazba zavređuje češće slušanje i svira– nje.« Stoga je objavljivanje krajem prošle godine čak dva CD–a s njegovom glazbom iznimno važ– no jer će oni zacijelo potaći još veće zanimanje za zaslužnog hrvatskog glazbenika. Album Radosna glazba za gitaru sadrži izbor Padovčevih djela u izvedbi uglednog gitarista Darka Petrinjaka i su– radnika. Umjetnik se dugi niz godina zanima za njegov život i djelo: svirao je i snimao neke sklad– be, ali je između ostalog inicirao i međunarodni Čežnja Drugi nosač zvuka posvećen djelima slavnoga Varaždinca, objavljen je u njegovu rodnom gra– du zahvaljujući zalaganju urednika i producen– ta Vladimira Gotala koji je u popratnom tekstu ukazao na potrebu oživljavanja stvaralaštva zane– marenog skladatelja. Animirao je ugledne hrvat– ske umjetnike, pretežito Varaždince, da interpre– tiraju odabrane skladbe te je većinu sam snimio podijelivši posao s ton majstorom Mladenom Škalecom. Album sadrži raznolika djela, dijelom i ranije snimljena, katkad u preradbi i transkrip– ciji za drugi instrument ili ansambl. Tako je, pri– mjerice Gallop za glasovir koji je napisan 1839. za Varaždinski karneval, Lea Šantek izvela u origi– nalu, a Jože Haluza obradio ga je i snimio sa svo– jim Varaždinskim komornim orkestrom. Višnja Mažuran tri je skladbe za gitaru (Ländler, Polka i Rondolet u A–duru) interpretirala na orguljama u inačici za instrument s tipkama. Razumljivo da najviše skladbi pripada gitari, u solo skladbama ili u pratnji pjevačima. Dva stav– ka iz Prvog concertina za terz–gitaru i gudač– ki kvartet izvodi Paulina Puljek uz Varaždin– ski kvartet, Polonezu u A–duru izvodi ponovno Darko Petrinjak, Varijacije na Schubertov Žalobni valcer op. 4 izvodi Krešimir Bedek, a Temu s varijacijama op. 14 Danko Jukić. Vokalne minija– ture Ivana Padovca skladane su u tradiciji roman– tičnog klasicizma, na hrvatskom i na njemačkom jeziku, a izvode ih (uz pratnju gitare ili glasovi– ra, ali i u preradbi za tamburaški orkestar) sopra– nistica Lidija Horvat (Tuga tajne ljubavi i Gdje je predjel slavna mira), bariton Armando Puklavec (Na crnooku, Moje jutro i Laku noć), bariton Ne– ven Belamarić (Slava mladosti, Poziv), sopranisti– ca Darija Hreljanović (Lebensbild, Frühlingsgruss), sopranistica Miljenka Grđan (Die Einsame) i bas Franjo Petrušanec (Pobratimstvo). Ime CD–a preuzeto je iz naslova popijevke Čežnja koju je Padovec skladao na domoljubni tekst Alexandera Patuzzija u prijevodu i prepjevu Borisa Perića, a izvodi je mezzosopranistica Ruža Pospiš–Balda– ni uz pratnju Darka Petrinjaka. Oba nosača zvuka zacijelo će svaki na svoj na– čin pridonijeti boljem prihvaćanju i upoznavanju ostavštine Ivana Padovca, romantičnog hrvatskog gitarističkog virtuoza i skladatelja međunarodna ugleda koji je ostavio duboki trag i u svojoj domo– vini, a čiji talent danas na najljepši način slijedi i usavršava hrvatska plejada izvrsnih svjetskih gi– tarista na čelu s Darkom Petrinjakom i učenicima njegove znamenite škole. CD IZLOG 13 BROJ 173, OŽUJAK 2012. BROJ 173, OŽUJAK 2012. CD izlog Davora Schopfa CD izlog Bojana Mušćeta blues sastava Otprilike ovako, pjevaču i usnom har– monikašu koji je preminuo 2008. godine. Katja Markotić, mezzosopran Zaboravljeni pjevi — hrvatska vokalna baština (Cantus d.o.o.) N astavljajući sustavno njegovanje hrvatske umjetničke popijevke, mezzosopranistica Katja Markotić osmislila je nosač zvuka sa zaboravljenim pjevima. S koncertnih podija može se, i to rijetko, čuti tek manji dio naše vokalne baštine. Brojni su dijelovi, pa čak i cijeli opusi, pojedinih autora zaboravljeni. Zato već zastupljenost nekih skladateljskih imena na CD–u izaziva ushit. Jer, doista, tko od običnih slušatelja, a i od mnogih stručnjaka u područjima vokalne glazbe i muzi– kologije, poznaje solo popijevke Franje Krežme (1862.–1881.), Ivana Padovca (1800.–1873.), Vje– koslava Rosenberga Ružića (1870.–1954.), Albe Vidakovića (1914.–1964.) i Josipa Vrhovskoga (1902.–983.)? A one su, uz nešto zastupljenije solo pjesme Vatroslava Lisinskog (1819.–1854.) i Ferde Wiesnera Livadića (1799.–1879.), na pjevačkim re– citalima i u radijskim programima upravo ključna supstanca melodioznosti, ljupkosti i, često, neke naivne ljepote u najboljem smislu te riječi. Vrijedi istaći citat iz briljantnog komentara izdanja koji piše muzikologinja dr. sc. Koraljka Kos — Lisinski otkriva nove mogućnosti vokalne lirike i uzdiže popijevku na razinu glazbene vrste koja je ravnopravna ostalima; popijevke prerano preminuloga Krežme zrače toplinom šumanovske lirike; Padovac je većinu svojih ljupkih strofnih popjevaka skladao uz pratnju gitare što svjedoči o njihovu mjestu u kućnome muziciranju; Livadićeve se popijevke odlikuju nadahnutom pjevnom melodijom; melodika Ružićevih pjesama je atraktivna i učinkovita na koncertnom podiju, a na području harmonije očita je razvojna linija prema sve većoj ekspresivnosti primjenom kromatike; Vidakovićeve pjesme svjedoče o kompozitorovoj bliskosti s narodnim glazbenim izričajem; a Vrhovskijeve obradbe međimurskih narodnih napjeva otkrivaju njihovu latentnu (često modalnu) harmoniju i maštovito variraju glasovirsku pratnju u pojedinim kiticama. Posebno je zanimljiva Lisinskijeva pjesma An die Frühlingswinde (Proljetnim vjetrovima) koja mu je kasni– je poslužila kao predložak za poznatu orkestralnu idilu Večer. Uvijek raspjevana i u pristupu radu entuzijastična, Katja Markotić oživjela je zaboravljene opuse (kod Lisinskog, Krežme, Padovca i Livadića uglavnom na njemačke tekstove) uz pomoć pijanistâ Tomi– slava Fačinija, Danijele Petrić i Ljubomira Gašpa– rovića te gitarista Krešimira Bedeka. Omogućivši tim izdanjem najvažniju, prvu i neposrednu infor– maciju o njima, učinila je veliku uslugu hrvatskoj vokalnoj lirici. CD izlog Davora Hrvoja Razni izvođači Split Blues Festival — In memorian Jadran Zlodre (HGU) Z ahvaljujući udruzi Hrvatske blues snage, blues scena u Hrvatskoj živnula je u nekoliko po– sljednjih godina, sve je više blues priredbi i prostora u kojima se svira. Zahvaljujući većem publicitetu sve je više mladih blues glazbenika i sastava, kao i diskografskih izdanja. Jedno od njih dvostruki je album koji sadrži CD i DVD sa snimkama ostva– renim na Split Blues Festivalu održanom na Pro– kurativama u Splitu na prvi dan ljeta i Svjetski dan glazbe, 21. lipnja 2011. godine. Glazbenici su izda– nje posvetili Jadranu Zlodri Gobbu, članu splitskog Izdanjem se, osim Festivala koji ove godine ima još veće planove, promovira dalmatinska (splitska) blues scena, aktivna tijekom niza godina, ali nedo– voljno eksponirana. Upravo zalaganjem Hrvatskih blues snaga i dalmatinski su blues bandovi stekli veću popularnost, počeli više nastupati, pa i izvan svoje regije te konačno i dokumentirati djelovanje na diskografskim izdanjima. Na album što ga je povodom petnaeste godišnjice djelovanja objavila Hrvatska glazbena unija — Po– družnica 2 Split, uvrštene su izvedbe sastava Otpri– like ovako, Trio Brodarići, Steve Wolfman Band, Sunnysiders, Barber Shop te Harpoon Blues Band. Njemu se u jednoj izvedbi pridružuje Carl Reuter, pjevač, gitarist i skladatelj koji je tragično preminuo neposredno pred nastup na prošlogodišnjem Cro– atian Blues Challengeu održanom početkom stu– denoga. Osim neizbježnih standarda blues i rock repertoara, na izdanje su uvrštene izvedbe sklad– bi hrvatskih blues autora (većinom na hrvatskom jeziku), članova sastava, među ostalima i Jadrana Zlodre koji ih je pisao u suradnji sa članovima ban– da Otprilike ovako. Uz njega su koautori skladbi Paradentoza blues, Paranoja, Novo jutro i Parobrod bubnjar i pjevač Vladimir Kragić — Marinić, or– guljaš i udaraljkaš Eduard Botrić i Tonči Kragić, dugogodišnji član izvorne postave toga sastava. Uz Laku noć, gospodine Blues autora Roberta Gru– bića, njihova pjevača i bas gitarista, sastav Barber Shop izvodi i skladbu Washin Machine Kragić — Marinića i Zlodre. Steve Wolfman band predstav– lja se jednim standardom i autorskom pjesmom Jučer još Steve Vučkovića, vođe sastava, pjevača i gitarista, a Sunnysidersi, pobjednici 2. hrvatskog Blues Challengea i prošlogodišnji polufinalisti In– ternational Blues Challengea u Memphisu, izvode skladbe There Where Blues Was Born i Anything You Do njihova pjevača, gitarista i usnog harmonika– ša Borisa Hrepića — Hrepe. Dok je Trio Broda– rići ostao vjeran Jimiju Hendrixu, Harpoon Blues Band obradio je Baladu o Sivcu Tome Bebića, dok u suradnji s Carlom Reutterom izvodi njegovu pje– smu Radio Love. Sve su te koncertne izvedbe pro– žete pozitivnim vibracijama, uzbudljivim solima i duhovitim tekstovima. To se posebice očituje na DVD izdanju koje do– nosi pet izvedbi više nego CD, a među njima je još nekoliko autorskih. Snimke svjedoče o veli– kom entuzijazmu organizatora, ali i glazbenika koji godinama ustraju u popularizaciji u nas posve nekomercijalnog glazbenog idioma. Zahvaljuju– ći blues zanesenjacima slika o toj glazbi još će se malo izmijeniti — u njezinu korist. Promoviran prvijenac mlade multiinstrumentalistice Dine Rizvić Velika skladateljska, pjevačka i sviračka vještina U sklopu Dana dvorane Lisinski, 29. prosinca 2011. nastupila je Dina Rizvić, osamnaesto– godišnja labinska kantautorica, prozvana hrvat– skom Norah Jones (Mala dvorana). Tom prigodom promovirala je svoj prvi CD Bez poraza u izdanju Croatia Records. Na programu su bile skladbe s albuma od kojih je sve, osim Breakeven iz reperto– ara irske grupe The Script i makedonske narodne Zajdi zajdi pjevača i skladatelja Aleksandra Sari– evskog, napisala Dina Rizvić (tekstove i glazbu). Tek neke su nastale u suradnji s glazbenicima s kojima je snimala album. Većina njih sudjelovala je i na promotivnom koncertu. Uz Dinu Rizvić koja je pjevala, svirala glasovir i gitaru (inače svira još nekoliko glazbala), nastupili su gitarist Ivan Pešut, klavijaturist Zvjezdan Ružić, bas gitarist Zvjezdan Marjanović i bubnjar Branimir Gazdik te gudač– ki kvartet u sastavu Helena Ivezić, Iva Štefančić, Marino Tomasović i Romana Bačić. Kao gosti nastupili su mladi glazbenici, prijatelji s kojima je pohađala Ljetnu jazz školu u Grožnjanu — Nika Turković, njezina stalna suradnica, pjevačica (po– bjednica dječje Eurovizije), Vid Jamnik, vibrafonist i Magnum Coltrane Price, švedski pjevač. Na sni– manju CD–a kao gosti su sudjelovali Lars de Rijc, mladi nizozemski gitarist, Branko Sterpin, trubač, Nataša Veljak, violinistica / violistica, Vid Veljak, violončelist te Boško Petrović, Dinin mentor, naj– zaslužniji za njezino stilsko usmjerenje i realizaciju glazbene nadarenosti. Iako je svestrana glazbenica hrvatskoj glazbenoj javnosti postala poznata kao jazzistica, njezino je područje djelovanja puno šire. Polaznica je Ljetne jazz škole u Grožnjanu koju je vodio Boško Petrović — u njegovoj produkciji sudjelovala je s ostalim po– laznicima u snimanju albuma Sky Over Grožnjan, The Future of Croatian Jazz — a danas je, nakon za– vršene Srednje glazbene škole Ivana Matetića Ro– njgova u Rijeci (klavir, udaraljke), studentica i sti– pendistica glazbene akademije Berklee College of Music u Bostonu, najpoznatije svjetske jazz škole. Osjeća se to u njezinim skladbama koje je odlučila uvrstiti na prvi albumu. Radi se o popu obogaće– nom elementima jazza, rocka, funka i world music, o njezinim glazbenim snovima, promišljanju o ži– votu, ljubavi, temama primjerenim njezinom nara– štaju, uz zrelo glazbeno promišljanje i veliku nada– renost, ali i pjevačku i sviračku vještinu. U osmišljavanju CD–a, umjetnica se uzdala u vje– štinu Olje Dešića koji je napisao aranžmane za ve– ćinu pjesama, snimio je i producirao album, svirao klavijature te programirao i pjevao prateće vokale. (Davor Hrvoj) Golem TROKUT (Aquarius Records) G olem je nastao kao projekt za jedno oku– pljanje, a njihova obrada prvog hita grupe Boa Milion pokazala se iznimno inventivnom, pa je projekt zaživio kao band. Grabber i Tomec koji su realizirali odličan projekt reinterpretacije tradicionalne glazbe Dalmatian Dub uz pomoć Ivana Jurića Yurija, pjevača grupe ST!ilness, od– lučili su razraditi inicijalne ideje. No, rezultat je promjenjiv, ovisno o pravcu kojim žele krenuti u pojedinoj pjesmi. Pritom se na albumu nalaze skitovi s govorima poznatih hrvatskih političara, no to nije osobito učinkovito. U pjesmama gdje Golem želi biti pretenciozan i ozbiljan, rezulta– ti su posve oprečni, dok zadiranje u teme koje imaju manje veze s ovdašnjom svakidašnjicom donosi i mnogo povoljnije rezultate, kao što je to u folk napjevu Slab gdje gostuje Popay, u skladbi Kartel ili u obradi pjesme Ramba Ama– deusa Šakom u glavu. Očito je kako je album tek zbirka pjesama nastala iz goruće potrebe da se kreira izdanje, pa kao dobrodošao eksperiment, ono korektno funkcionira, ali ništa više od toga. Šteta je što se inicijalni naboj zapažen u pjesmi Milion nije razvio u kohezivniji album koji ne bi patio od očite pretencioznosti. CD izlog Vere Lončar General Woo KRISTIAN TERZIĆ Kristian Terzić (Apeiron Records) K ristian Terzić, višestruki dobitnik stručne nagrade »Status« Hrvatske glazbene unije za najinstrumentalista godine u kategoriji »Za– bavna, pop–rock i urbana glazba« — Klavijature (2006./2008./2010.), na autorskom jazz–fusion prvijencu okupio je sekstet čiju postavu čine izu– zetni glazbenici: trubač i krilničar Branko Sterpin, gitarist Alen Spada, bas gitarist i kontrabasist Luka Veselinović, udaraljkaš Boris Popov i bubnjar Mar– ko Matošević. Album omeđuje/otvara i zatvara skladba Tribal Thing u dvama verzijama, studijskoj i live. I doista, »pleme« se predstavlja svim jakim stranama, kako u proživljenoj svirci svih sudionika, tako i u solo dionicama Strepina i Spade, dok im sigurnu podlogu osiguravaju Terzić i Veselinović, a Popov i Matošević drže groove. Uz spomenutu skladbu, na repertoar albuma uvrštene su također Terzićeve skladbe Five Stars, Up & Down te Six Of Eight u kojima sudjeluju gostujući glazbenici: saksofonist Vojkan Jocić, trombonist Luka Žužić te Marko Ramljak, u dvostrukoj ulozi violinista i vokalista, dok u realizaciji Pinball Blues, River… i Perception, nalazimo osnovnu postavu. Zajednička odlika svih Terzićevih skladbi je čista i jasna artikulacija te pitkost i melodičnost, una– toč ne tako jednostavnim harmonijskim progresi– jama. Možda će upravo ovaj album biti taj koji će pridonijeti da fusion jazz izdanja na ovim prosto– rima više ne budu egzotika ili eksces koji nam se desi svakih nekoliko godina. VERBALNI DELIKT (Aquarius Records) N apokon! Od zamiranja djelovanja El Baha– tteeeja i Ugly Leadersa konačno se pojavio rap–album koji koristeći osnovne rap–pretpo– stavke ne djeluje zamorno, ima snažne i ekspli– citne stihove koji ne zadiru u banalnost i pro– dukcijski slijedi svjetske trendove. Dok su drugi inicijalno rap–izvođači ponajbolje radove ostva– rili uplivom drugih glazbenih sredstava (TBF, Elemental, Edo Maajka, Kandžija...), na treće– mu solo–albumu General Woo efektno spaja sve rap prednosti i realizira jedan od najboljih hrvat– skih albuma u prošloj dekadi. Ono što je najbit– nije jest da iskazuje ono što misli bez dlake na jeziku, odnosno ono što misli veliki dio ovdašnje populacije, no zbog raznih razloga ne želi to reći. Genaral Woo je umjesto hrvatske šutnje oda– brao hrvatski urlik i da je ovakav album izašao u prošlom stoljeću, zacijelo bi došao na udar nekih institucije za političko ili nacionalno ćudoređe. Danas General Woo i njegovi stihovi nisu pri– jetnja, bez obzira što su na tapetu svi političari i javne osobe koji dobivaju ono što su i zaslužili. Problem percepcije nastojao se nadići distribu– cijom albuma kroz besplatni download, no dok radijske postaje zaobilaze Generala Woo (čega je itekako svjestan kad rapa: »j** *m ti mater i kad ne pušta me radio«). Izvrstan generacijski krik, do bola izrečena istina i ono što je najvažnije, kad je rap posrijedi, izrazito kompetentno realiziran — album Verbalni delikt predstavlja djelo koje bi moglo biti inspiracija izvođačima koji se imaju protiv čega buniti, ali ne znaju kako to odgovor– no izreći. CD IZLOG CD IZLOG 14 CD IZLOG CD izlog Bojana Mušćeta Drago Mlinarec konačno dobio osmerostruki box–set kolekcija sa svim autorskim albumima u izdanju Croatia Recordsa Jedna od najvrjednijih kolekcija za povijest hrvatske pop glazbe K klasika na albumu Sabrano, pri čemu je vidljivo da, kako produkcijski napreduje rad na svakom urat– ku, tako su i autorska vrludanja sve očitija. No, ona nisu posljedica kreativnih blokada, nego istraživa– nja, od meditativnih introspekcija do baroknih ri– tmičkih zahvata. Iz današnje perspektive dio ovoga stvaralaštva može zvučati monotono, jednolično i zamorno, no u doba izdavanja prvih pet albuma, Mlinarčeva glazba tabala je puteve za prolaz novih rock–strujanja, od prirodno srasloga Parnog valjka do novovalnih izvođača. kreirali su i ovoga puta vrlo dobar pop–album gdje svaki pomak izvan predvidljivih dosega znači i šire– nje vlastitoga izvođačkoga manevarskog prostora. Tako je uvodna skladba Neopisivo rasni hit na kome se zatekao i Black Twang, jedna od najznačajnijih figura britanskog hip–hopa. Ono što je konstanta svih tih izdanja jest snažan i stamen Ninin glas, pa u kategoriji hrvatskog mainstreama, album se svakako izdvaja izvedbeno i produkcijski, dok je autorska razina standardno u plusu. Upravo stoga, ova kolekcija ima snažnu dokumen– tarnu vrijednost, nakon 30 godina revalorizira rad iznimnog glazbenika i slušateljima omogućuje novi bliski kontakt s njegovim pjesmama, za što defini– tivno nikad nije kasno. Massimo olekcija Drage Mlinarca ima snažnu doku– mentarnu vrijednost, nakon 30 godina reva– lorizira rad iznimnog glazbenika i omogućuje novi bliski kontakt s njegovim pjesmama Sunnysiders Na hrvatskom diskografskom obzoru box–setovi uglavnom predstavljaju neke kolekcije raznorodnih pjesama objedinjenih općom glazbenom pojavno– šću — pop, rock ili love, a namijenjeni su jeftini– jem tržištu. Dakako, ima i ambicioznijih radova, poput Zvuka osamdesetih ili Zvuka šezdesetih, kao i vrlo dobrih uradaka koje, kao autor, gotovo isklju– čivo potpisuje Siniša Škarica, od Ive Robića, Rajke Vali i Bruna Petralija do kompilacija dalmatinskih i meksikanskih pjesama. H No, rijetka su izdanja koja objedinjuju kompletnu diskografiju pojedinog izvođača i to uz simulaciju originalnih ovitaka i uz prigodne bilješke. Ako ta– kvo izdanje sadrži osam albuma, onda ga možemo titulirati raritetom. Takvu diskografsku čast svoje– dobno je doživjela Josipa Lisac, no taj box–set nije i njezina konačna osobna iskaznica, s obzirom da je aktivno nastavila snimati i dalje. Stoga je Drago Mlinarec koji je zadnji album sni– mio davne 1982., vlasnik jedine osmerostruke box–set kolekcije, s kompletnom diskografijom. U međuvremenu su nove generacije mogle ostvariti kontakt s njegovim stvaralaštvom putem CD kom– pilacije Krhotine s koje je, za box–set kolekciju, pre– uzeta bilješka Dražena Vrdoljaka objavljena 1996. te reizdanja deset godina kasnije, s još jednom no– vom pjesmom. Osim toga, objavljena su dva albu– ma Grupe 220 (reizdanje prvoga domaćeg albuma s autorskim pjesmama Naši dani i kompilacija 16 originalnih hitova) i Ultimate Collection, kompilaci– ja njegovih solo radova i radova Grupe 220, tako da je diskografska važnost Drage Mlinarca u CD formatu korektno predstavljena, ali i nerazmjerna njegovoj važnosti za hrvatsku suvremenu glazbu. Usporedbe radi, Mlinarčev suvremenik Arsen De– dić, podjednako zaslužan za krčenje kantautorskih puteva krajem šezdesetih i početkom sedamdese– tih, ima više od dvadeset CD izdanja, kao i box–set sa četiri diska. LICENCE TO BLUES (Spona) Neno Belan & Fiumens OCEANI LJUBAVI (Dallas) P ojavljivanje iste verzije iste pjesme na dva uza– stopna regularna albuma pojedinog umjetni– kia, uvijek za sobom nosi neku priču, kao što je to bio slučaj s klasikom Ramonesa Sheena is a Punk Rocker ili, u hrvatskim okvirima, sa Šajetinom uspješnicom Lovranske črešnje. No, kad pola starog albuma završi na novom, onda ta priča mora biti dublja. Upravo su tako duboki Oceani ljubavi Nene Belana & Fiumensa jer se u njih jednostavno ulila Rijeka ljubavi, prijašnji album družine. Dubina pri– če je u tome što su Oceani ljubavi kompilacija Bela– novih pjesama izvedenih na Šibenskom festivalu, pa je posrijedi svojevrsno off–izdanje. Kada se, s druge strane, zna da Belan nove pjesme isporuču– je gotovo isključivo na tom festivalu, onda je očito kako je izdanje namijenjeno isključivo najzagriže– nijim fanovima. Pritom je očito da je pet pjesama s albuma Rijeka ljubavi superiornije novonastalom materijalu, no u takvome kontekstu, Belanovo stvaralaštvo, zapravo, opredmećeno je u još jednoj dimenziji. Konkretnije, Oceani ljubavi napokon su konačni diskografski dokaz kako je Neno Belan je– dan od dva najpotentnija dalmatinska autora (drugi je Gibonni). Kao jedan od najjačih pop–izvođača na ovim prostorima to je dokumentirao live–albu– mom Tvornica snova, no kao dalmautor ističe se, od prve do posljednje pjesme, upravo ovim ostva– renjem. Uostalom, kad neki album sadrži jednu od ponajboljih dalmatinskih pjesma svih vremena — Galeb — onda je teško narušiti dobar dojam, čak i s loše izvedenim ovitkom. Dakako, Arsenova važnost ne mjeri se CD izda– njima i po osobnom sudu, mislim da se iz njego– ve ostavštine može realizirati u ovom trenutku još toliko radova (a reizdanja vinila osobito bi krijepila dušu fanova), no Drago Mlinarec je ostao u statusu koji zorno opisuje ime njegova albuma iz 1977. — Negdje postoji netko. Pa ipak, trideset godina nakon izvođačke karijere, objavljeni su sada u ukusno dizaniranoj kutiji (di– zajn Bachrach&Krištofić) svi njegovi solistički al– bumi, od 1971. do 1982. — A ti se ne daj, Pjesme s planine, Rođenje, Negdje postoji netko, Sve je u redu, Tako lako, Sabrano i Pomaknuto. Zanimljivo je kako ga na većem dijelu ostvarenja prate članovi Grupe 220 koja se sredinom sedamdesetih transformira– la u Parni valjak. Od navedenih albuma, samo je Sabrano kompilacija, na njoj su nanovo snimljeni neki Mlinarčevi favoriti, tako da bi s takvim ostva– renjem sigurno ušao u konkurenciju za Porin s no– vim albumom, jer su posrijedi tada bile nove snim– ke. Mlinarec ipak u svojim vitrinama ima Porina, onoga za životno djelo. Njegov singer–songwriter stil i danas ostaje unika– tan na ovdašnjoj sceni, dok je likom i djelom mno– ge podsjetio na Neila Younga, čak i kad je nakon snažnog akustičkog pristupa ostvario album elek– tronske glazbe koji ni jednom ni drugom nije tre– bao. Pomaknuto je bio posljednji album, no više je to bio eksperiment, nastojanje da se priključi tren– dovima koje je počeo proučavati u kratkotrajnoj ulozi producenta (Azra, Mali ašov, Zvijezde...). Stoga, pravi raspon njegove karijere traje od na– stupnog albuma do logične reinterpretacije starih pjesmuljci upravo pravi soundtrack za zimske dane, upravo u doba kad se Djed Mraz i očekuje. Uosta– lom, snijeg uvijek pada na radost mališana, pa su takve i ove pjesme. rvatska blues scena od marginalnog proizvoda postaje sve više relevantna glazbena pojava za– hvaljujući povezivanju na različitim razinama — od osnivanja udruge blues glazbenika, preko snažne podrške sve propulzivnije diskografske kuće Spo– na do velikoga blues natjecanja. Sunnysidersi su se upravo na tom natjecanju iznimno iskazali, a onda stigli i u polufinalne blues natjecanja u Memphisu kao jedini neamerički izvođači i sve to bez objavlje– nog albuma. Nastupni je nedavno objelodanjen, a zanimljivo je kako pola bada čine članovi poznatih hrvatskih rock–formacija: vođa i utemeljitelj banda Boris Hrepić — Hrepa bio je basist Daleke oba– le, a Igor Paradiš — Šparka bubnjar skupine Pips, Chips & Videoclips. Ipak, prepoznatljiv trademark banda predstavlja suptilni vokal Antonije Vrgoč, osobito izražen kad joj se basovima i baritonima pridruže ostali članovi banda. Blues Sunnysidersa je poletan i pitak do te mjere da bi neke od pjesama u hrvatskom prepjevu i uz odgovarajuću produkci– ju zasigurno mogli biti hitovi. Ovako, kompletan materijal predstavlja prilično povezano tkivo, bez velikih kvalitativnih oscilacija. Najtanji trenutak albuma je produkcija Mikija Noplinga i Hrepe. Za nadati se da će neki majstor iz Memphisa uzeti Sunnysiderse pod svoje i na idućem albumu izvući ono najbolje od njih jer je očito posrijedi tim koji može još mnogo pružiti vlastitom otvorenom vi– zijom bluesa. DODIRNI ME SLUČAJNO (Aquarius Records) O na stara fantomska maksima — da bi i telefon– ski imenik izvrsno zvučao da ga otpjeva Oliver — slobodno se može primijeniti i na Massima. Bez obzira pjeva li autorske skladbe, prerade Sinatre ili napolitanske pjesme, obrađuje li pjesme s ovih me– ridijana ili sudjeluje u alternativnom projektu Metal Guru, Massimo je jednostavno glasovno superioran. Možda mu ta činjenica i odmaže kad glas udruži s prosječnim pjesmama, što rezultira monotonijom i brzim zaboravom. Upravo to se događa na albu– mu Dodirni me slučajno gdje, osim jednog izuzetka, nema nijedne pjesme koja bi probila vremensku opnu i (p)ostala evergreen, kao što su najpoznatije pjesme koje je potpisao Zrinko Tutić na njegovim ranim solo–albumima. Album sadrži tri dueta i to je njegov uzbudljiviji dio. Solidna suradnja s Ninom u skladbi Prospi riječi, vrlo dobar duet sa Zoranom Predinom u inače najboljoj pjesmi s Predinovog albuma u suradnji s Matijom Dedićem Tragovi u sjeti — Što bi mi bez nas (izvorno Kaj bi mi brez nas? Lačnog Franza) i izvrstan duet s Arsenom Dedićem u glazbenoj obradi pjesme Gustava Krkleca Za jednom kapi čistoga života. Upravo ta skladba izuzetak je koji potvrđuje da Massimo sigurno ima atraktivnije i uzbudljivije glazbene putove kojima bi se mogao kretati, umjesto konfekcijskog popa za društveno korektnu uporabu. To ne znači da je posrijedi loš album; u recentnoj estradnoj produkciji predstavlja jedno od boljih ostvarenja, ali u odnosu na prijašnje Massimove dosege, riječ je tek o dobrodošloj obnovi repertoara. Vava CINEMASCOPE BLUES Siniša Doronjga Simpy i Zagrebački mališani Nina NEBO (Aquarius) D uge diskografske pauze koje Nina radi, pred– mnijevaju kako skuplja najbolji materijal za friški album koga će redovito proglasiti najboljim u karijeri. U stvarnosti, to je tek PR. Istina je kako Nina ne napreduje jer su posljednja četiri albuma, uključujući recentni, prilično slični, bez velikih os– cilacija. Štoviše, imaju i sličnu recepturu — album počinje s tri ponajbolje skladbe, a onda se raspadne u kaleidoskop sastavljen od bolje aranžiranih pjesa– ma krojenih za festivale, na pokoju suradnju, dobro producirane tužbalice i neko ugodno iznenađenje koje se skotrljalo s početka albuma negdje na kraj. Ono što je pritom bitno jest da Nina ne snižava kriterije. Vrlo dobro odabrana produkcijska ekipa (uključujući poznatoga rock–producenta Denisa Mujadžića Denykena), kao i suigrači u autorstvu, DJEČJE PJESME DJEDA MRAZA (Dallas) D ječje pjesme prilično su sklizak teren za sve autore. Nužno je, naime, stihovima i glazbom »pogoditi« upravo određen uzrast jer kako djeca ra– stu, tako im se mijenja ukus, pa je u jednom trenut– ku Justin Bieber kralj, a zeko i potočić nepotrebna su prtljaga ranog djetinjstva. Srećom, tajne zanata mnogi su svladali. Još od albuma 20 slavnih s Bo– bijem Marottijem od prije četrdesetak godina do danas, mnogi se prilagođavaju upravo onim naj– mlađima. Jedan od njih je Siniša Doronjga Simpy koji kreira nježne storije za najmlađi uzrast, a osobita specijalnost su mu pjesme s Djedom Mrazom. Na albumu Dječje pjesme Djeda Mraza društvo mu pra– ve Zagrebački mališani (osim u pjesmi Bijela brada Djeda Mraza gdje sudjeluje zbor Loptice). Simpy potpisuje glazbu za sve pjesme, dok je većinu stiho– va napisao proslavljeni autor Mišo Doležal. U kojoj mjeri ta glazba može biti funkcionalna, može se iz perspektive odraslih tek nagađati, no testiranje s par mališana do pet godina pokazalo je kako su zarazni (Dallas) Č etvrti solistički album Vlade Simcicha Vave na formativnoj ravni predstavlja novum na hrvatskom diskografskom tržištu zato jer se po– javljuje na vinilnom formatu, uz vaučer za mp3 format. Dakle, nije objavljen na još uvijek domi– nantnom formatu CD–a, a zanimljivo je kako je sniman isključivo na analogan način. Dojmu re– tro štiha pridonosi i izvrstan ovitak albuma s fo– tografijom analognog pojačala. Cinamascope Blues zaključni je album iz njegove trilogije ambijental– ne glazbe (ostala dva su Soundtrack i Poljubac je izdaja), a za razliku od prilično eksperimentalnih zahvata na prijašnjim ostvarenjima, recentni al– bum ipak zvuči konvencionalnije. Očito namjer– no kreiran kao materijal koji se može iskoristiti kao podloga na celuloidnoj vrpce (a neke od pje– sama već su tu i našle utočište!), Vavin Cinemascope Blues na prvo slušanje podsjeća na soundtrack Rya Coodera za film Paris — Texas. No, to je tek ona osnovna asocijacija, jer Vavine autorske za– misli ipak idu nekim drugim putovima. Osam instrumentala, uključujući preradu Amazing Grace realiziranu slobodnim stilom, predstavljaju cjelovit doprinos odvažnosti da se realizira album koji sasvim odudara od kanona komercijalnosti i predstavlja dobrodošao autorski doprinos suvre– menoj hrvatskoj rock–sceni. CD IZLOG 15 BROJ 173, OŽUJAK 2012. MJUZIKL 16 BROJ 173, OŽUJAK 2012. 40. rođendan Jalte, Jalte Alfija Kabilja Od Jalte do Europske unije Piše: Jagoda Martinčević D ana 28. prosinca 1971. održana je praizvedba, dana 7. siječnja 1972. svečana premijera, a dana 28. siječnja 2012. četrdeseta obljetnica mjuzikla Jalta, Jalta. Te je večeri za– grebačko Gradsko kazalište Kome– dija okupilo svoju vjernu publiku, protagoniste nove Jaltine podjele, ali i one iz prve garniture. Među uzva– nicima bio je i predsjednik dr. sc. Ivo Josipović koji je Jaltu odgledao iz prvoga reda u društvu kolege skla– datelja Alfija Kabilja, autora glazbe za najdugovječniji hrvatski mjuzikl. Sve skupa pozdravio je redatelj stare i nove Jalte Vlado Štefančić izgovo– rivši dirljiv proslov u kojemu se na– šao i anđeo Gabrijel, jedan od nekoć davno prognanih anđela iz Kome– dijine dvorane, a slučajem spašen i proglašen anđelom čuvarom ove, ali i mnogih drugih predstava omiljena kazališta na Kaptolu. Zagrebačka škola mjuzikla POTPORE Doista, 40 godina stara (ili mlada) Jalta, Jalta ima razloga za slavlje, uvr– stivši se sa sveukupno više od ti– suću izvedbi (od kojih 652 samo u Komediji) među tri najviše igrana naslova hrvatske glazbeno–scen– ske produkcije. Uz Zajčeva Nikolu Šubića Zrinjskoga i Gotovčeva Eru Rezultati Natječaja za potporu programa zabavne glazbe iz sredstava naknade za prazne medije u 2012. godini Z a Natječaj koji je bio otvoren od 20. listopada do 18. studenoga prošle godine, u 2012. izdvojeno je pola milijuna kuna. U propisanom roku pristiglo je 65 prijedloga, od kojih su dva diskvalificirana zbog neriješenih dugovanja prema ZAMP–u iz ranijih godina. Uz podršku stručne službe Hrvatskog društva skladatelja, prijedloge je razmatralo Povjerenstvo u sastavu Ante Pecotić (predsjednik), Aleksandar Dragaš i Darko Bakić. Povjerenstvo je odabralo i izdvojilo 38 projekta kojima je odobrena potpora. Stimulirani su: POTPORE Katedra čakavskog sabora, Čavle: Festival grobnička skala — 15.000 kn CROMIDI, Dalibor Pirc, Sisak: Proizvodnja i distribucija MIDI datoteka s onoga svijeta, Jalta, Jalta Mila– na Grgića i Alfija Kabilja najdulje je opstala u žanru našeg pjevanog kazališta kojemu se, po učestalosti izvedbi i duljini opstanka na sceni, još samo pridružuju baleti Licitarsko srce Krešimira Baranovića i Đavo u selu Frana Lhotke. Za malu zemlju, ne osobito bogata glazbeno–scen– skog stvaralaštva, pet tako istaknu– tih naslova i nije malo, a pogotovo za najmlađi žanr mjuzikla koji je u zadnjih četiri, pet desetljeća stao uz bok onome što se istodobno zbivalo u svijetu. Uz zagrebačku guslačku i pijanističku školu, animirani film i šansonu, Zagreb je u jednom sret– nom umjetničkom trenutku dobio i pionire zagrebačke škole mjuzi– kla — tekstopisca Milana Grgića i skladatelja Alfija Kabilja, no oni, za razliku od ostalih rodonačelni– ka spomenutih škola, do danas nisu dobili dostojne nasljednike. Kao što ni Jalta, Jalta nije dobila pravu na– sljednicu iako će sam autor glazbe, Alfi Kabiljo, ustvrditi da je njegov i Grgićev Kralj je gol bolje djelo, a s tom se ocjenom autorica ovoga tek– sta svesrdno slaže. Zarazno melodična glazba U čemu je, dakle, tajna djela i pred– — 15.000 kn Hrvatski tamburaški savez Osijek: Festival hrvatske tamburaške glazbe — 20.000 kn Udruga »Kanat«, Kastav: Festival čakavske šansone Čansonfest — 15.000 kn Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 45. susret hrvatskih pjevačkih zborova, Novigrad — 20.000 kn Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 26. susret hrvatskih puhačkih orkestara, Novi Vinodolski — 20.000 kn Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 9. susret hrvatskih malih vokalnih sastava — 5.000 kn Umjetnička organizacija Festival šansone Chansonfest, Zagreb; Chansonfest — 20.000 kn Melody, Kastav: Festival MIK melodije Istre i Kvarnera — 25.000 kn Skalinada, Split: Runjićeve večeri Split — 10.000 kn Spona, Zagreb: Velika rock eksplozija — 25.000 kn Autor d.o.o. Zagreb: CMC festival Vodice — 15.000 kn Rezultati Natječaja za potporu programa tradicijske glazbe u 2012. godini HDS–a prijedlog je prihvatilo u cijelosti. Hrvatsko društvo skladatelja zahvaljuje svima koji su se prijavili na Natječaj i čestita nositeljima potpora te potiče ovogodišnje nositelje i druge koji se bave tradicijskom glazbom da se jave na Natječaj za 2013. godinu o kojemu će biti pravovremeno obaviješteni. rvatsko društvo skladatelja provelo je treći Natječaj za stimulaciju glazbenih manifestacija i glazbenog stvaralaštva s područja tradicijske glazbe. Sredstva u 2010. godini prikupljena su iz fonda koje je služba ZAMP–a prikupila na ime naknade za izvedbe narodnih umjetničkih tvorevina u izvornom obliku, sukladno članku 8., stavku 3, Zakona o autorskim i srodnim pravima. Ukupna sredstva iznosila su 312.163,97 kuna. Potpora je odobrena sljedećim programima: H Na Natječaj u 2012., u propisanom roku pristigla su 54 prijedloga, od kojih je jedan diskvalificiran zbog neriješenih dugovanja prema ZAMP–u iz prethodnih godina. Preostale prijedloge razmatralo je Povjerenstvo u sastavu Željko Barba (predsjednik), Sanja Raca i dr. sc. Grozdana Marošević, uz podršku stručne službe Hrvatskog društva skladatelja. Povjerenstvo je izradilo prijedlog stimulacija za 29 programa. Na sjednici održanoj 12. siječnja 2012., Predsjedništvo Udruga Histriart, Pula: Zarozgajmo na Ćićariji — V. smotra tradicijske glazbene baštine istarskog sjevera — 10.000 kn Udruga Histriart, Pula: Maša po starinski, Sveti Petar u Šumi — 5. smotra starocrkvenog pučkog pjevanja — 10.000 kn Umjetnička udruga Transhistria ensemble, Pula: Panphonia Istriana / Istarsko mnogozvučje, DVD br.3 — Labinjonska cakavica — 10.000 kn HGU Rijeka: Nabava glazbala za Školu svirke sopela i kanta — 5.000 kn HGU Rijeka: XX. bašćinski glasi, tradicionalni susret klapa — 15.000 kn stave koja je u »prvoj rundi« od 1971. do 11. siječnja 1995. kada je posljed– nji put odigrana u premijernoj po– stavi, oduševljavala čak nekoliko ge– neracija? Nije je teško odgonetnuti prisjetimo li se velike praizvedbene četvorke — Sande Langerholz Mi– ladinov, Borisa Pavlenića, Vladimi– ra Krstulovića i Richarda Simonelli– ja — koja je uz Štefančića, dirigenta Ferdu Pomykala i ostale suradnike prenijela duh i šarm blago ironičnih rečenica Milana Grgića i pregršt ve– dre, zarazno melodične glazbe da– rovitog Kabilja. Pomalo utopijsku (tada!), ali i dirljivu priču o »maloj zelenoj livadi« koju tri sobara, pri– spjela na Jaltu godine 1945. kako bi se brinuli o rublju svojih velikih šefova (aluzije na Staljina, Churc– hilla i Roosevelta), ne žele prepu– stiti političkoj podjeli, zagrebač– ka je publika te 1971./’72. godine, u znanim okolnostima, objeručke prigrlila. »Zelena livada« postala je i hrvatskom livadom koju se želje– lo sačuvati, a mjuzikalski žanr vedra ozračja bio je plodno tlo za svako– ga tko je mislio hrvatski. Vremena su se mijenjala, od zlih do još gorih, no ideja je ostala i opstala dočekavši naše vrijeme. U međuvremenu, Jalta, Jalta je pohodila i Rijeku, Osijek, SAŠA NOVKOVIĆ Najdugovječniji hrvatski mjuzikl na sceni Gradskog kazališta Komedija s najpopularnijim songom »Zelena livada« postala je i hrvatskom livadom koju se željelo sačuvati, a mjuzikalski žanr vedra ozračja bio je plodno tlo za svakoga tko je mislio hrvatski. Vremena su se mijenjala, od zlih do još gorih, no ideja je ostala i opstala dočekavši naše vrijeme. S predstave Jalta, Jalta Alfija Kabilja u Gradskom kazalištu Komedija Ljubljanu, Sarajevo, Zenicu, Subo– ticu, Beograd, Trst, Oslo i Beč, i baš je svugdje izazivala ovacije, čežnju, po koju suzu i — očekivanje. Od prave Jalte do Europske Unije bio je dug put, a na njemu je opstala i mjuzikalska Jalta, Jalta, kao umjet– nički prinos idealu, bez obzira na posljedice. Prije dvije godine Komedija se od– lučila na novu Jaltu u novoj, mladoj postavi. I nije pogriješila, iako se optimizam pamćenja oštro miješa u usporedbe. Osobno, stara mi je Jalta ruhom bila milija, no mladoj se ener– Udruga Mraz, Zabok: HGF Zabok — 25.000 kn Ivica Duspara — projekt Novi zvuk, Zagreb: Koncertne večeri i glazbeno stvaralaštvo — 15.000 kn Glazbeni festival, Pitomača: Pjesme Podravine i Podravlja Pitomača — 20.000 kn Udruga za razvoj nezavisne kulture »Šigureca«, Zadar: JUMF festival — 10.000 kn Studentski centar Zagreb: Muzički salon SC — 10.000 kn Hrvoje Hegedušić, Zagreb: Zagrebfest — 40.000 kn Trade off d.o.o.Čakovec: Međimurski festival zabavne glazbe — 15.000 kn Udruga Bubamara, Vinkovci: Rock Marinfest (humanitarni festival) — 15.000 kn Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Krapina: Festival kajkavskih popevki Krapina — 20.000 kn Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića, Zlatar: Festival dječje kajkavske popevke Zlatar — 7.000 kn Hrvatske blues snage, Zagreb: 3. Zagreb Blues Festival — 10.000 kn Art scena, Zaprešić: 5. demo festival — 7.000 kn Cold Snap, Varaždin: Koncerti i turneja — 5.000 kn Udruga »K.L.U.B.«, Orahovica: Festival »Ferragosto Jam 5:PIKNIK« — 10.000 kn SIDRA music, Split: Festival »Za Lastovo sve bi da« i Festival alternativne urbane glazbe — 10.000 kn Glazbeni festival »Šokačke pisme«, Županja: 7. festival »Šokačke pisme« — 7.000 kn Glazbena estradna udruga — Gardelin, Vela Luka: Prvi glas Vele Luke — 5.000 kn Udruga Klub muzika, Zagreb: Akustika — Večeri akustičnih nastupa — 9.000 kn Udruga Glazbeni program »Osječka škola«, Osijek: Edukativni projekt »Neću drogu« — 8.000 kn Udruga za kulturu Hrvatsko zagorje, Krapina: Festival ZGF Krijesnica — 6.000 kn Udruga »Sa srcem«, Zagreb: Projekt Kutija KUD »Bjelovar«, Bjelovar: 7. bjelovarski folklorni susreti — 5.000 kn Udruga glazbene starine, Gorjani: Nosač zvuka »Vraćanje tradiciji« — 10.000 kn Centar za tradicijska glazbala Hrvatske, Zagreb: Nosač zvuka »Hrvatske gajde« — 6.000 kn Centar za tradicijska glazbala Hrvatske, Zagreb: 6. hrvatski gajdaški festival — 10.000 kn Gacko pučko otvoreno učilište, Otočac: 14. smotra folklora Ličko–senjske županije — 15.000 kn Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb: Pavo Gadanyi i tradicija sviranja i izgradnja podravskih duda (istraživanje, izrada CD i DVD mastera) — 20.000 kn Folklorni ansambl Broda, Slavonski Brod: Smotra folklora Brodsko kolo — 15.000 kn Folklorni ansambl Broda, Slavonski Brod: Četiri tradicijske smotre — 20.000 kn Zajednica hrvatskih kulturno–umjetničkih udruga Međimurske županije, Čakovec: Tri predsmotre međimurske popevke, Mursko Središće — 7.000 kn Zajednica hrvatskih kulturno–umjetničkih udruga Međimurske županije, Čakovec: 5. dječja smotra međimurske popevke, Sv. Martin na Muri — 4.000 kn Zajednica hrvatskih kulturno–umjetničkih udruga Međimurske županije, Čakovec: 8. smotra pesmarica naših mamica osoba treće životne dobi — 4.000 kn Krešimir Magdić, Dubrovnik: Nosač zvuka »Korizmeni napjevi dubrovačkog kraja« — 11.163,97 kn KUD »Kupljenovo«, Kupljenovo: Tiskanje knjige »Kupljenski spomenar: 1. diel — tanci i popievke« — 10.000 kn Ogranak seljačke sloge Buševec, Buševec: 5. međunarodni festival tradicijskih glazbala — 10.000 kn Hrvatsko kulturno društvo »Izvor«, Donja Motičina: Smotra »Motičino moje drago selo« — 5.000 kn Savez udruga Hrvatski sabor kulture, Zagreb: 19. susret hrvatskih folklornih ansambala, Čakovec — 15.000 kn gičnoj pjevačko–glumačkoj ekipi ne može ništa prigovoriti. Na svečanoj su predstavi pod ravnanjem Veselj– ka Barešića zablistale dame: uvjer– ljiva i lijepa Danijela Pintarić kao Nina Filipovna i neodoljivo komič– na Jasna Palić Picukarić u ulozi Bri– gadirke. Slijedili su ih sobari, Đani Stipaničev, Ronald Žlabur i Dražen Čuček te u manjim ulogama Adal– bert Turner, Denis Grabarić i dru– gi, na čelu s legendarnim Borisom Pavlenićem koji je proteklih četrde– set godina avansirao od sobara Gri– še do ruskog generala! sa srcem — 5.000 kn Hard Place d.o.o., Zagreb: HR demo klub — 10.000 kn Folklor d.o.o., Zagreb: Festival BLEF (Band Laptop Electronic Festiva) — 5.000 kn Zajednica Hrvatskih kulturno–umjetničkih udruga Međimurske županije, Čakovec: 19. smotra limenih glazbi i puhačkih orkestara, Goričan — 10.000 kn Udruga Maraton, Rijeka: Projekt — Ajmo, ti, ja i ti protiv nasilja među mladima — 5.000 kn Udruga Ponos domovine, Karlovac: Festival Hrvatski pleter — 6.000 kn Sredstva za programe označene brojevima 1, 4, 9, 12, 15, 18, 19, 21, 32 i 38, namijenjena su isključivo za novčane nagrade autorima. Za program broj 3 dio sredstava predviđen je za nagrade autora, a dio za organizaciju festivala. Hrvatska kulturna udruga »Pjevana Baština«, Zagreb: Multimedijsko izdanje »Pučko crkveno pjevanje u Kolanu — Zadarska nadbiskupija« — 10.000 kn Hrvatska kulturna udruga »Pjevana Baština«, Zagreb: Multimedijsko izdanje »Pučko crkveno pjevanje u Kali — Zadarska nadbiskupija« — 10.000 kn Koncertna direkcija Zagreb: 46. međunarodna smotra folklora Zagreb — 30.000 kn Pasionska baština, Zagreb: Koncerti tradicijske glazbe — 20.000 kn KUD »Kaštelir–Labinci«, Kaštelir: Međunarodni festival »Okarina fest« — 5.000 kn Kulturno–umjetnička udruga »Seljačka sloga«, Nedelišće: Smotra međimurske popevke — 10.000 kn Ethno za plesno glazbenu poduku, Zagreb: Smotra plesova »Drmeš –da« — 5.000 kn Ethno za plesno glazbenu poduku, Zagreb: Knjiga »Cungere–ica– ca«(priprema knjige za tisak) — 5.000 kn
© Copyright 2024 Paperzz
