Poštarina
plaćena
HP-u d.d.
u sortirnici
10 000
Zagreb
Zagreb, 15. veljače 2014. • Broj 427 • Cijena 9 kuna
”
„ZA {trajk
92,31 posto
~lanova
www.sssh.hr
www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske
Rezultati osobnog izjašnjavanja o organiziranju generalnog štrajka
Prema ukupnim rezultatima izjašnjavanja
o organiziranju generalnog štrajka, 92,31 posto članova sindikata, koji su pristupili izjašnjavanju, izjasnilo se „ZA”! „PROTIV” je bilo
6,77 posto, dok je nevažećih listića bilo 0,92
posto.
Od okvirnih 371 870 članova sindikata u
sindikalnim središnjicama i 10 320 u sindikatima koji nisu u niti jednoj sindikalnoj središnjici, izjašnjavanju je pristupilo 71,65 posto
članova.
„ZA” štrajk 92,31 posto
članova sindikata
Izjašnjavanje o generalnom štrajku su od
13. do 24. siječnja organizirale sve sindikalne
središnjice – Nezavisni hrvatski sindikati, Savez
samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.
Pitanje o kojemu se izjašnjavalo je bilo:
Jeste li za organiziranje generalnog štrajka u
Republici Hrvatskoj sa svrhom sprečavanja
donošenja novog Zakona o radu i Zakona o
povremenim poslovima? Kako je u tijeku
izjašnjavanja iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava stigla službena obavijest o povlačenju Nacrta prijedloga Zakona o povremenim poslovima iz procedure donošenja, u
konačnici, izjašnjavanje se svelo o prijedlogu
novoga Zakona o radu.
Ukupne rezultate izjašnjavanja prezentirali su 31. siječnja na konferenciji za novinare
u Radničkome domu čelnici sindikalnih središnjica.
Kako tom prilikom reče Mladen Novosel,
predsjednik SSSH, tijekom dva tjedna izjašnjavanja svjedočili smo ogromnim pritiscima,
manipulacijama, zaplašivanjima kako Ministarstva rada, kao predlagatelja Zakona, tako i
Hrvatske udruge poslodavaca, koja je državnim neprijateljem proglasila sindikate i sve
one koji su izrazili spremnost sudjelovanja u
generalnom štrajku, pa sve do pojedinih članova akademske zajednice, u službi kapitala,
koji su tvrdili kako se štrajk ne može organizirati na legalan način.
- Ove brojke nam daju pravo, mandat i
obvezu da organiziramo štrajk, zaključio je,
dodavši kako Vlada, a sada i Hrvatski sabor,
diktiraju tempo sindikalnih aktivnosti.
Hvala svima koji su slali fotografije!
2
Događaji
STOP nasilju nad radnim zakonodavstvom
… jer se Zakon o radu
tiče svih nas
Iako je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić
4. prosinca 2013. godine izjavio kako je toga dana povukao
Nacrt prijedloga novog Zakona o radu iz zakonske procedure
kako bi se vidjelo je li zakon usklađen s pravnom stečevinom
EU, te kako se uzima jedan time-out da se sjedne sa svima za
stol i razgovara o tome kakav ZOR trebamo i treba li neke stvari promijeniti, o Prijedlogu novog Zakona o radu nije postignut konsenzus socijalnih partnera.
Do 23. siječnja Ministarstvo se nije pisano očitovalo o
pisanim sindikalnim stajalištima na verziju Nacrta prijedloga Zakona o radu od 25. studenoga 2013. godine,
niti ih je pozvalo na dodatne konzultacije, već je, uz
obilatu manipulaciju domaće i europske javnosti, nepromijenjeni tekst Prijedloga Zakona uputilo u zakonsku
proceduru! U tijeku izjašnjavanja o generalnom štrajku,
našao se na dnevnome redu 138. sjednice Vlade.
I dok su čelnici sindikalnih središnjica u Radničkome domu
31. siječnja 2014. godine objavljivali konačne rezultate izjašnjavanja stigla je vijest kako je u dnevni red tekuće sjednice
Hrvatskoga sabora (prvo čitanje) uvršten prijedlog Zakona o
radu!
Lobiranje
skome saboru, sindikalne središnjice uputile su i svakoj zastupnici i zastupniku pisma u kojemu su ih opširno upoznali sa sindikalnim primjedbama i zatražili ih da glasuju protiv Zakona u
predloženom obliku.
Sindikalne središnjice uputile su pismo i Predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću u kojemu se, među ostalim,
naglašava kako očekuju njegovo aktivno zalaganje i korištenje
svih ovlasti koje ima na raspolaganju u rješavanju nastaloga
spora, a na dobrobit građana Hrvatske. Jer on jest predsjednik
svih građana!
Do zaključenja Sindikalne akcije sastanci su održani s predsjednikom Hrvatskog sabora, te s klubovima zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Nastavno, sindikalne središnjice obratile su se 28. siječnja
predsjedniku Hrvatskog sabora Josipu Leki u čije ovlasti pripada i upućivanje prijedloga ovlaštenih predlagatelja u propisani
postupak te predlaganje dnevnog reda sjednice Sabora, sugerirajući mu da zastanete s procedurom i da prijedlog novog
Zakona o radu ne uvrštava odmah
na dnevni red Sabora, a kako bi
zastupnice i zastupnici imali vremena saznati sindikalna stajališta. Naime, sindikalne središnjice
obratile su se klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicima da
im omoguće održavanje tematskih sastanaka sa svrhom predstavljanja činjenica koje nedvojbeno ukazuju na značajne štetne
posljedice po hrvatsko društvo
koje će nastati donošenjem ovakva Zakona o radu.
Osim klubovima zastupnika i
S Klubom zastupnika SDP-a
nezavisnim zastupnicima u Hrvat-
3
Događaji
Jedino su Hrvatski laburisti izrazili bezuvjetnu podršku sindikalnim stavovima.
Nakon tih razgovora, a vjerujući kako Vladi nisu prihvatljivi nesigurni uvjeti rada i poslovanja, štrajkovi, prosvjedi
te organizirani ili spontani nemiri, a drastično pogoršanje
uvjeta života i rada k tome vode, sve sindikalne središnjice uputile su 10. veljače predsjedniku Vlade RH Zoranu
Milanoviću prijedlog izlaska iz spora u vezi Prijedloga Zakona o radu:
MRMS – HUP veza - pogled unatrag
Tijekom rada na novom Zakonu o radu sindikalna strana
je upozoravala na nedostatak vjerodostojne javne statistike, na izostanak analitičkih podloga, jer zajednička inzistiranja Ministarstva i poslodavaca na deregulaciji i snižavanju prava radnika ni Ministarstvo niti poslodavci nisu
utemeljili na analizama, kao ni potkrijepili niti jednim valjanim statističkim podatkom ili argumentom. Sindikalna
strana je imala argumente, ali ih druge dvije strane nisu
uvažavale. Stalno su ponavljali iste teze…
Zoran Milanović
- da Vlada RH, kao predlagatelj, povuče Prijedlog Zakona
o radu iz procedure i osigura vrijeme (recimo šest mjeseci, odnosno prema potrebi) za prikupljanje konkretnih
pokazatelja i dokaza te za izradu analitičkih podloga - uz
organiziranje, primjerice, stručnih rasprava, okruglih stolova… i dr.
- u tom slučaju sindikalne središnjice tijekom navedenog
razdoblja neće organizirati industrijske akcije u vezi Zakona o radu, vratit će se u tijela tripartitnoga socijalnog
dijaloga kao i u odgovarajuću (očekujemo proširenu) radnu skupinu za izradu Prijedloga Zakona o radu te aktivno
sudjelovati stavljajući na raspolaganje sve svoje resurse.
Dan prije prosvjeda sindikalnih središnjica na Markovu trgu
„STOP nasilju nad radnim zakonodavstvom“, održanog 5. prosinca
2013. godine, Bernadette Ségol, glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC), krovne organizacije europskih sindikata, čije su članice SSSH i NHS, uputila je predsjedniku Vlade RH
i ministru rada pisma u kojima, u ime europskoga sindikalnog pokreta, izražava „duboku zabrinutost zbog pogoršavanja radnog i
Odbor za rad podržao
Prijedlog Zakona
Prijedlog novoga Zakona o radu bio je tema i sjednice Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga
sabora, održane 30. siječnja. Uz članove Odbora, sjednici su prisustvovali i predstavnici predlagatelja, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih središnjica. Nakon žustre rasprave, Odbor je
na kraju podržao zakonski prijedlog s pet glasova za i dva (HDZ
i Hrvatski laburisti – Stranka rada) protiv.
4
Bernadette Ségol
Foto: dalmacijanews.com
socijalnog zakonodavstva te socijalnog dijaloga u
Hrvatskoj…” Pozvala je Vladu RH na povlačenje
Prijedloga Zakona iz procedure.
Mjesec dana kasnije, u odgovoru ETUC-u, u
ime predsjednika Vlade RH, ministar rada i mirovinskog sustava sasvim neprimjereno je optužio
hrvatske sindikate za neistinito prikazivanje činjenica. Dogodilo je to u tijeku izjašnjavanja o
generalnog štrajku protiv donošenja novog Zakona o radu.
Nekoliko dana kasnije, još uvijek u tijeku izjašnjavanja, na sindikate se obrušila i Hrvatska
udruga poslodavaca. Čelništvo HUP-a je 21. siječnja, na dan kada se obilježava Dan socijalnog
partnerstva, na konferenciji za novinare optužilo
sindikate kako su višegodišnjim blokiranjem svake promjene ZOR-a utjecali na drastično povećanje broja nezaposlenih i tešku gospodarsku situaciju u zemlji.
Napomenuli su kako je promjena Zakona o radu nužna za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i poticanje zapošljavanja, kako je važeći Zakon jedan od najrigidnijih i najnefleksibilnijih zakona u radu u Europi te kako je to razlog zašto ga se
mora mijenjati. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić konstatirao je
i kako je ZOR skup i kompliciran u provedbi, te kako poslodavcima treba zakon koji će omogućiti veću fleksibilnost poslovanja,
jer je ona danas imperativ za opstanak i uspjeh na tržištu.
Takva medijska čestitka HUP-a povodom Dana socijalnog
partnerstva pokazala je javno kako Vlada i poslodavci idu ruku
pod ruku.
Pozor – ZOR!
I Ženska fronta za radna i socijalna prava pridružila se širenju istine o negativnim tendencijama novoga Zakona o
radu. Među ostalim, pokrenula je
video kampanju
„Pozor – ZOR!“
Tijekom veljače,
kroz niz kratkih
video uradaka
sindikalistkinje i
sindikalisti
te
brojne aktivistkinje i aktivisti progovaraju o različitim aspektima toga zakona koji potire izborena radnička prava
stavljajući u prvi plan daljnju fleksibilizaciju rada i radnog
vremena.
- Širenjem takozvanih atipičnih oblika rada produbljuje
se siromaštvo, smanjuju nadnice, onemogućava planiranje slobodnog vremena te oslabljuje sindikalno organiziranje, upozoravaju iz Ženske fronte.
Istina
Kako stotinu puta izgovorena laž ne bi postala istinom,
potrebno je, ponovno, napomenuti, jer se Zakon o radu
tiče svih nas, kako se ne radi o malim, kozmetičkim zakonskim promjenama koje nam trebaju i koje su u općem
interesu. Radi se o velikim promjenama koje su u isključivom interesu kapitala i političkih elita, a na štetu radnika!
Prijedlog novog Zakona o radu neće očuvati postojeća i
otvoriti nova radna mjesta! Prijedlog novog Zakona o radu
neće povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva!
Zakonski prijedlog posve prepušta radnike na (ne)milost
poslodavaca, bez odgovarajuće zakonske zaštite. Stalno
zaposleni radnici zamijenit će se s agencijskim radnicima
koji su na goloj plaći, bez drugih materijalnih prava koja
proizlaze iz kolektivnih ugovora. Kolektivni ugovori se ne
primjenjuju na agencijske radnike!
Nije prihvatljivo da se u 30-tak sektora može dnevno raditi 16 sati! Nije prihvatljiv „privremeni” agencijski rad od
tri i više godina uz diskriminirajuće uvjete rada! Nije prihvatljivo smanjivanje uloge sindikata i kolektivnih ugovora! Nije prihvatljivo praktično onemogućavanje štrajka!
5
Događaji
Zakon o radu – institut privremenog zapošljavanja
Aktualni Zakon o radu, („Narodne novine, br. 149/09,
61/11, 81/12 i 73/13) regulira i tzv. privremeno zapošljavanje,
koje u Hrvatskoj postoji još od 2003. godine. Radi se o zapošljavanju radnika preko Agencija za privremeno zapošljavanje u
funkciji poslodavca koja na temelju sporazuma o ustupanju
radnika ustupa radnika drugom poslodavcu za obavljanje privremenih poslova.
Iz svih prijedloga zakonskih izmjena jasno je da je ugrožen
upravo radnik dok i agencija i korisnik namiruju svoja potraživanja, odnosno zadovoljavaju svoj interes. Interes agencije je
iznajmiti radnika i na njemu zaraditi, a korisnika proći što jeftinije. Kako je to moguće? Kada bi korisnik plaćao agencijskog
radnika kao svoga i k tome proviziju agenciji, korisniku se to ne
bi isplatilo. Dapače, korisnik upravo zapošljava agencijskog rad-
Najavljene izmjene bez
analitičke podloge
S obzirom da agencije svih ovih godina nisu imale obvezu
dostavljanja podataka o svojemu radu, u Hrvatskoj ne postoji
službena statistika o tome obliku rada. Nikada nisu napravljene
nikakve analitičke podloge, ne postoje konkretni podaci o praksi odnosno primjeni Zakona o radu u agencijama odnosno korisnicima, nema nikakvih istraživanja o utjecaju tih radnih odnosa
na društvene odnose u RH, na rastuće siromaštvo u RH, posebno među zaposlenima. Ipak, Ministarstvo rada i mirovinskog
sustava Prijedlogom novoga Zakona o radu predlaže izmjene
toga instituta kojima se drastično pogoršavaju uvjeti rada
agencijskih radnika.
Među ostalim, u sporazumu (po novome: „ugovoru”) između agencije i korisnika više se neće morati navesti uvjeti rada
koji se odnose na radna mjesta na kojima će ustupljeni radnici obavljati poslove te znanja i vještine potrebne za obavljanje tih poslova kod korisnika.
Predviđeno je i ukidanje ograničenja zapošljavanja ustupljenog radnika na radnom mjestu na kojem je korisnik u
proteklih šest mjeseci otkazao ugovor o radu poslovno uvjetovanim razlogom.
Predlaže se da agencijski radnik, ako nije ustupljen, više nema pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene
mu u prethodna tri mjeseca. Nema čak ni pravo na minimalnu
plaću (prema posebnom propisu)! Nema zapravo nikakvo pravo
prema ZOR-u, već se to posve prepušta ugovoru između agencije i radnika. Imat će ugovor o radu na neodređeno vrijeme
koji mu, međutim, ne jamči preživljavanje u vrijeme kada nije
ustupljen! To dodatno otvara i pitanje mogućnosti njegova otkazivanja takva ugovora kao i njegova prava na Zavodu za zapošljavanje!
Izmjene novoga Zakona o radu predviđaju i da ograničenje
za ustupanje radnika više nije jedna godina već tri – istog radnika, kod istog korisnika, na istim poslovima - uz mogućnost da
to bude i duže ako je to potrebno zbog zamjene privremeno
nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno kolektivnim ugovorom (iako nije razvidno
kojim to kolektivnim ugovorom) – čime se posve gubi smisao
privremenosti takva rada!
6
nika jer mu je to jeftinije! S obzirom da nema proviziju, agencija se mora odnekud naplatiti – i ona to čini na teret radnika.
Neovisno o tome što zakon kaže da bi agencijski radnik trebao
imati prava kao kada bi bio zaposlen kod korisnika, prethodni
komentar upravo govori suprotno. Iskustva u praksi pokazuju
upravo to da agencijski radnik ostvaruje samo plaću (bez drugih
materijalnih prava i bez prava na plaćeni prijevoz!).
Kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i
drugih središnjih tijela državne uprave („NN” broj
148/13) s 1. siječnjem 2014. godine s radom prestao
Državni inspektorat, a inspekcijske su poslove preuzela
druga ministarstva i državna tijela, između kojima i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, preuzimanjem
obavljanja inspekcijskih poslova u području rada i zaštite na radu, sindikalne središnjice - NHS, SSSH, MHS i
URSH uputile su 20. siječnja 2014. godine MRMS-u zahtjev da, prije upućivanja Prijedloga Zakona o radu u
daljnju proceduru, Inspektoratu rada naloži ciljani nadzor provedbe važećeg ZOR-a u pogledu uvjeta pod kojima agencijski radnici rade kod korisnika, a radi usporedbe uvjeta rada agencijskog radnika i radnika kod
korisnika.
Desetak dana kasnije, kad je Vlada zakonski prijedlog
već poslala u saborsku proceduru, u dobivenome odgovoru iz MRMS-a navedeno je kako će sve agencije do 1.
ožujka tekuće godine za prethodnu godinu Ministarstvu
dostaviti prve podatke o ustupljenim radnicima agencije, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama ZOR-a
(„NN”, broj 73/13) i odredbama Pravilnika o sadržaju,
načinu i roku dostave statističkih podataka o privremenom obavljanju poslova („NN”, broj 122/13).
Događaji
Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu
Na istoj 138. sjednici Vlade RH, održanoj 23. siječnja 2014.
godine, na kojoj je na dnevnome redu bio Nacrt prijedloga Zakona o radu, našao se i Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu. Stručnjaci sindikalnih središnjica formalno su bili uključeni
u tripartitnu radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona,
no niti jedna njihova primjedba ili prijedlog nije usvojen. Štoviše, u nekoliko slučajeva u kojima su socijalni partneri (sindikalne središnjice i HUP) uspjeli postići dogovor, Ministarstvo rada
i mirovinskog sustava ih je, kao predlagatelj Zakona, jednostrano odbilo.
Iz predloženog Zakona je vidljivo kako je riječ o koraku unatrag u odnosu na ulogu radničkih predstavnika za zaštitu na radu kao i u odnosu na samu ulogu sindikata.
Iako je javna rasprava provedena, predlagatelj Zakona nije
objavio izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću niti procjenu učinaka propisa. Stoga su se sve
sindikalne središnjice, nakon što je Vlada prihvatila Nacrt zakonskog prijedloga i uputila Prijedlog Zakona u saborsku proceduru, 27. siječnja neposredno obratile zastupnicama i zastupni-
Foto: liderpress.hr
Korak unatrag
za radničke
predstavnike
cima Hrvatskoga sabora s općim komentarom očekivanih
učinaka Zakona, kao i s primjedbama na pojedine članke.
Među ostalim, sindikalna strana traži da se Zakonom cjelovito definira pojam ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom. U suprotnom, nastaje pravna praznina
koja vodi u pravnu nesigurnost svih radnika. U tom smislu smatra se pogrešnim pozivanje na odredbe o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer se njima uređuju prava iz tog sustava, a
nikako pitanje zaštite na radu. Prijedlogom Zakona se samo
djelomično uređuje područje stresa na radu ili u vezi s radom.
Sindikalna strana traži da se Zakonom to područje uredi potpuno i smisleno, te da se proširi na pitanje uznemiravanja i nasilja
na radnom mjestu s obzirom da isto proizlazi iz pravne stečevine EU, kao i obveza provođenja prevencije stresa.
Prijedlog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata
Bez podrške
sindikalnih središnjica!
A s 137. sjednice, održane 16. siječnja,
Vlada je Hrvatskome saboru uputila i Prijedlog Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Da se Nacrt
prijedloga Zakona nalazi na dnevnome
redu sjednice Vlade sindikalne središnjice
su saznale iz medija. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić u obraćanju je medijima konstatirao kako je o
Nacrtu prijedloga postignut konsenzus
sa socijalnim partnerima, a što je spomenuto i u obrazloženju Nacrta Prijedloga.
U otvorenome pismu predsjedniku Vlade
RH Zoranu Milanoviću sindikalne središnjice demantirale su podupiranje spomenutog Nacrta prijedloga Zakona, podsje-
ćajući na slijed događaja koji je prethodio
sjednici Vlade.
Nakon što svih pet sindikalnih središnjica nije poduprlo donošenje još uvijek
važećeg Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje te
zatražilo i ocjenu njegove suglasnosti sa
Ustavom RH, tijekom prošle godine pokrenuti su i pregovori o izmjenama Zakona u kojima su sudjelovala oba socijalna
partnera. Tijekom pregovora predlagač
je prihvatio i neke od prijedloga poslodavaca i sindikata, ali ne i sve. Na kraju je
bilo dogovoreno da se nakon što se socijalnim partnerima uputi i završni tekst
prijedloga sa predlagačevim obrazloženjima zbog čega odbija prijedloge pojedinih socijalnih partnera, predstavnici
socijalnih partnera i predlagača još jednom sastanu, a i da se prijedlog Zakona
raspravi na GSV-u.
Predlagač je na kraju, bez održavanja
prethodnoga sastanka, Nacrt zakona uvrstio izravno u prijedlog dnevnoga reda
sjednice GSV-a, planirane za 29. studenoga 2013. godine. Slijedom događanja
vezanih uz najavu donošenja Zakona o
povremenim poslovima i novoga Zakona
o radu, ta se sjednica GSV-a nije održala,
navodi se u otvorenome pismo predsjedniku Vlade RH.
7
Udruženi sindikati
Imunološki zavod d.d. Zagreb
Spašeno 190
radnih mjesta?
Vjerojatno bi Imunološki zavod „pao šutke” kao i mnoge tvrtke
prije u Hrvatskoj, da se zadnjih dana 2013. godine priopćenjem za
javnost nije oglasio Sindikat EKN-a Hrvatske prozivajući vlasnika
Imunološkog – Vladu RH za neodgovorno ponašanje, jer je nakon
120 godina tradicije i poslovanja Imunološki zavod trebao otići u
stečaj, a 190 radnika na burzu. Stečaj Imunološkog zavoda otvoren
je 23. prosinca 2013. godine na zahtjev direktora Imunološkog zavoda Davorina Gajnika, koji je podnesen u kolovozu 2013. godine. U
međuvremenu je direktor podnio žalbu Trgovačkom sudu u Zagrebu
u kojoj je tražio obustavu stečajnog postupka. Najodgovornijim za
nastalo stanje prozvani su potpredsjednik Vlade RH za gospodarstvo, ministar zdravlja, ministar gospodarstva i ministar rada i mirovinskog sustava! Nakon što se digla velika buka i prozvani javno priznali ono što se odavno znalo, a to je da su svi sve znali, Visoki
trgovački sud u Zagrebu je 24. siječnja 2014. godine poništio odluku
o stečaju nad Imunološkim zavodom, a država sada traži strateške
partnere. Zainteresiranih ima.
Naime, prije godinu i pol, Vlada je postavila stranačkog direktora
Davorina Gajnika, koji je, na sreću, ispravno i odgovorno, procijenio
stanje i u dogovoru sa socijalnim partnerima, kroz program zbrinjavanja, riješio 143 radnika. U srpnju 2013. godine Agencija za lijekove
i medicinske proizvode (HALMED) uskratila je Imunološkom davanje
proizvodne dozvole za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili ljudske
plazme i seruma životinjskog podrijetla zbog nezadovoljavajućih
uvjeta, a vlasnik dao zadaću direktoru da predloži program dugoročnog rješenja problema Imunološkog zavoda.
Pronađena je zadovoljavajuća proizvodna hala u Svetoj Nedelji,
dogovoreno je tko će raditi „čiste sobe”, tehnološki razrađen proces
proizvodnje, ali je ostao ključni problem – tko će osigurati financijska sredstva kako bi se u roku šest mjeseci nastavila proizvodnja. Za
to je vrijeme Imunološki zavod imao sredstva za plaću radnika iz
vlastitih izvora, a s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje dogovoren
je program potpora za nastavak proizvodnje. Ministarstvo gospodarstva je na sastanku 20. studenoga 2013. godine obećalo kako će
za 30 dana predložiti program restrukturiranja.
- Na žalost, Vlada je odobrila „projekt” stečaja, jer nije i nije željela, kao odgovorni vlasnik, osigurati potrebna sredstva za preseljenje i nastavak rada. Nažalost, vlasnik Imunološkog zavoda se odlučio
za stečaj čime je odlučio kako je Hrvatska dovoljno bogata da kupuje
po višestruko većim cijenama uvozne lijekove i lijekove iz krvnih pripravaka. Imunološki zavod u ovome trenutku u svojim ledenicama čuva
krvne plazme u vrijednosti 28 milijuna kuna, ali je ne smije prerađivati.
Uskladišteno je i 28 milijuna kuna vrijednih gotovih proizvoda koje
ne smije prodati. Upitan je i rad transfuzijskih centara koji zbog zabrane proizvodnje Imunološkog zavoda prikupljene plazme nemaju gdje
pohraniti već se ona uništava i to ne besplatno, upozoravao je u siječnju ove godine Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske.
Sindikat zdravstva Hrvatske o smjenskome radu u zdravstvu
Zakonito i ne ugrožava bolesnike
Osvrćući se na uvođenje smjenskog rada u sustav zdravstva,
predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Čahut poručila
je na konferenciji za novinare, održanoj 28. siječnja, u Rijeci, kako je
shema napravljena u okvirima Kolektivnog ugovora za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Zakona o radu. Ne ugrožava
živote i zdravlje bolesnika, a, isto tako, štiti zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost liječnika, jer je nemoguće kvalitetno raditi u kontinuitetu od 24 sata. Osim toga, na taj bi se način brzo nadmašio
maksimalan broj prekovremenih sati, što bi bilo nezakonito.
- U Zakonu o radu jasno je određeno da se ne može imati više od
180 prekovremenih sati na godinu. Kada je donesen novi Kolektivni
ugovor jasno je rečeno da sati odrađeni u dežurstvu idu u redovni
mjesečni fond sati i da će se višak sati van mjesečnog fonda sati pla-
titi kao prekovremeni rad. No, za razliku od dosadašnjeg, prekovremeni rad liječnika neće se plaćati na sve dodatke na plaću u okviru
24-satnog dežurstva, već će biti plaćen 50 posto na osnovnu plaću,
kao i svim ostalim radnicima u sustavu zdravstva. Pravila plaćanja
prekovremenih sati sada su za sve zaposlene ista, bez obzira na profil radnika, znači nisu diskriminirajuća, kao što je to bio slučaj s ništetnim Kolektivnim ugovorom, objasnila je predsjednica Sindikata
zdravstva Hrvatske.
Također je podsjetila kako poslodavac ne može liječniku bez njegove suglasnosti narediti da radi više od 48 sati tjedno.
Podsjetila je i kako je već ranije upozoravala na drastično smanjivanje bolničkih proračuna zbog čega je postalo upitno čime će se
u bolnicama uopće raditi i zaraditi za plaće.
„Slučaj RIZ – Odašiljači”
obmanjivanja javnosti neistinama izrečenim u javnome nastupu o
problematici RIZ-a. Tražili su konačno rješavanje zahtjeva radnika
RIZ-a za realizacijom programa radničkog dioničarstva (ESOP), odnosno otkupa cijelog državnog portfelja od 64 posto i rješavanje
duga države prema tvrtki RIZ u iznosu 103 milijuna kuna. Tražili su
da Vlada spriječi provođenje „ekonomskog genocida” nad RIZ-om i
spriječi građevinsku mafiju u uništavanju radnih mjesta u Hrvatskoj.
Iako je dan ranije predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću
upućen zahtjev za sastankom s predstavnicima Sindikata, Uprave,
Radničkog vijeća i branitelja, do toga sastanka nije došlo. Tek je u
telefonskom razgovoru „s nekim” saznano kako je premijer upoznat s
problematikom RIZ-a, te kako je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak
„dobio zadatak” da riješi taj problem.
Predstavnike Sindikata, Uprave, Radničkog vijeća i branitelja primio
je 30. siječnja Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, obećavši,
pritom, kako će pomoći u okviru svojih ovlasti u rješavanju „slučaja RIZ”.
Traži se ostavka
ravnatelja DUUDI-ja
Dok je 16. siječnja u Banskim dvorima počinjala sjednica Vlade
RH, radnici RIZ-Odašiljača d.d., predvođeni Sindikatom metalaca
Hrvatske – Industrijskim sindikatom (SMH-IS), prosvjedovali su na
Markovu trgu tražeći ostavku ravnatelja Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladena Pejnovića zbog njegovih, kako rekoše, sramotnih i skandaloznih izjava, koje uporno ponavlja u namjeri nanošenja štete društvu i likvidacije, odnosno njegovog
8
Udruženi sindikati
Javni poziv Sindikata umirovljenika Hrvatske ministru financija
Hitno ukinite drugi mirovinski stup!
Sindikat umirovljenika Hrvatske u javnome je pozivu upućenome 21. siječnja 2014.
godine ministru financija Slavku Liniću zatražio hitno ukidanje postojećeg modela
drugog mirovinskog stupa, povrat akumuliranih sredstava (blizu 58 milijardi kuna) u
prvi javni mirovinski stup, te postupno
uvođenje profesionalnog modela mirovinske štednje doprinosima zaposlenih i poslodavaca, odnosno dobrovoljnog stupa po
ugledu na većinu europskih zemalja.
Obrazlažući svoj zahtjev, među ostalim,
napominju kako se godišnje u drugi stup
uplaćuje, temeljem pet posto doprinosa iz
bruto plaće, oko 5-6 milijardi kuna; no budući da 70 posto te štednje završava u državnim obveznicama, stvarnom tranzicijskom
trošku tog „računovodstvenog eksperimenta” treba pridodati i 2-2,4 milijarde kuna
godišnje koliko država plaća kamate na izdane obveznice. U konačnici, država mora
dodatno namiriti prvome stupu za redovne mirovine to što je otišlo u drugi stup.
Deregulacija tržišta rada i posljedično,
prekarizacija rada, smanjuju bazu i visinu
prikupljenih doprinosa – obvezna kapitali-
zirana štednja stoga je posve pogrešan odgovor na pitanje socijalne sigurnosti u starosti današnjih mladih radnika.
No, za SUH postoji još važniji argument
zašto treba ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stupa, a to je nešto što su
svojim građanima javno priznali predsjednici i premijeri Poljske, Slovačke, Mađarske, baltičkih zemalja i dr. Naime, otvoreno
su rekli da je to model kapitalizirane štednje koji je isplativ samo onima koji imaju
plaće više od tisuću eura.
I prema računicama stručnog tima SUH-a
jasno je da samo osiguranici čije su plaće
više od 7.000 kuna neto mogu biti donekle
zadovoljni i računati na relativnu isplativost svoje štednje, a takvih je ipak malo. Svi
koji imaju prosječne plaće ili pak pripadaju
u većinu od 62 posto ispod prosjeka, kroz
drugi mirovinski stup ostvarit će manje mirovine nego što bi im pripale da su bili osigurani samo u prvom stupu. To se vidjelo i kada
su prve umirovljenice stekle uvjete za mirovinu i iz drugog stupa, koja im je trebala biti
i do 30 posto niža od onih iz prvog stupa, pa
se onda omogućilo da oni koji su u trenut-
ku uvođenja drugog stupa imali između 40
i 50 godina starosti, a izabrali su greškom
drugi stup, mogu prijeći u prvi. Sada bi takav prijelaz trebalo omogućiti svima koji
to žele, a prije svega ako imaju mirovine
niže od prosjeka.
Zaključno, SUH je predložio da se ove
godine stavi moratorij na primjenu drugog
mirovinskog stupa i da se sredstva uplaćuju isključivo u prvi mirovinski stup. Smatraju kako je 15 posto doprinosa u prvi javni stup prenisko, te da odmah treba vratiti
obvezu uplate u prvi mirovinski stup na
prijašnjih 20 posto (po visini stope doprinosa smo na dnu EU). Napominju kako
drugi mirovinski stup treba biti dragovoljan, te svima koji to žele, uz otvorenu preporuku onima koji imaju primanja niža od
7.000 kn mjesečno da je to za njih povoljnije, već ove godine treba omogućiti prijelaz (zajedno s njihovom štednjom) u prvi
mirovinski stup. Zaključno, napominju kako stope doprinosa za dobrovoljni mirovinski stup trebaju biti podložne izboru
osiguranika.
SING i EKN o zbivanjima u INA-i
Rafinerije nafte moraju opstati
Sindikat naftnog gospodarstva (SING) i Samostalni sindikat
radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske
(EKN) na konferenciji za novinare, održanoj 10. veljače, u Radničkom domu, poručili su kako medijske najave o mogućem novom
suvlasniku INA-e s više od 50 posto vlasništva, s kojim se, zdravo
za gotovo, uzima zatvaranje Rafinerije nafte Sisak i njezina prenamjena u regionalni distribucijsko-skladišni centar, nisu prihvatljive. Sindikati se zalažu za opstanak obje rafinerije – u Sisku i Rijeci,
te ističu kako o njihovoj sudbini nitko ne može odlučivati bez suglasnosti Vlade RH.
Osvrnuli su se i na snimanje 2D seizmike u Jadranu, što ih do
1. ožujka treba završiti britanska tvrtka Spectrum, a što bi se, prema njihovu mišljenju, moglo pokazati jednom od najvećih afera u
Hrvatskoj. Tvrde kako se radi protuzakonito, jer odobrenje za to
snimanje nije izdano u skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, te kako se takvim snimanjem neće dobiti ništa
što već nije poznato, jer je INA obavila puno opsežnija 2D, a uz to
i 3D seizmička snimanja s kojima se po kvaliteti ne mogu mjeriti
2D snimanja. Izbušeno je i 150 istražnih bušotina diljem Jadrana.
- Uz INA-ina snimanja bilo kakva dodatna 2D seizmička snimanja, pa tako i Spectrumova, nisu potrebna za određivanje blokova/
istražnih prostora odnosno za provođenje javnih nadmetanja za odobrenje istraživanja ugljikovodika, zaključeno je na konferenciji.
O temama su govorili Željko Jurašinović, glavni sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a u Rafineriji nafte Sisak i Božo Mikuš,
predsjednik SING-a, a prisutni su bili i glavni sindikalni povjerenik
Sindikata EKN-a u Rafineriji nafte Rijeka Ivica Perinić i tajnica
SING-a Jasna Pipunić.
9
Naši sindikalni povjerenici
Frane Gruica, sindikalni povjerenik Sindikata prometa i veza Hrvatske u Prometu d.o.o. Split
Sindikalnim obrazovanjem
do mladih članova
Prema podacima portala imeHrvatsko.net, većina osoba koje
se zovu Frane žitelji su Splita. I naš Frane, Frane Gruica, je iz Splita, točnije jednoga vrlo lijepoga i ugodnoga sela Gornje Sitno,
dvadeset kilometara udaljenom od Splita. Sa sindikalnim radom
počeo se baviti davne 1983. godine. Uskoro će napuniti 41. godinu radnoga staža, a u mirovinu planira otići kada, kako kaže,
završi obveze u sindikatu. Cijeli radni vijek proveo je u Prometu
d.o.o. Split, 38 godina radio je kao autolimar, a posljednje tri
godine je voditelj službe kontrole. Sindikalni je povjerenik u
Prometu, potpredsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske,
član Vijeća SSSH.
Baveći se toliki niz godina sindikalnim radom gotovo nema
stanovnika Splita i šire okolice koji nije čuo za našeg Franu. Boreći se „za svoje ljude” punio je brojne novinske stupce. O sebi
ne voli puno pričati. Kaže, neka drugi sude. A drugi ga opisuju
kao vrlo aktivnoga i predanoga sindikalistu, korektnoga i poštenoga čovjeka.
Svoje slobodno vrijeme, kojega ima jako malo, najviše voli
provoditi sa šestero unučadi, bilo ljeti na moru ili u neko drugo
godišnje doma planinareći po Mosoru. Pomalo se bavi povrtlarstvom, maslinarstvom i voćarstvom.
Mala osnovica plaće
U Prometu je zaposleno 790 radnika. Gledajući starost svojih kolega, kaže kako je Promet „stara firma”. U prosjeku, svi su
stariji od 50 godina, a s obzirom na nebrigu vlasnika (jedinice
lokalne i područne samouprave) za svoje vlasništvo i loše radne
uvjete – Promet je „tvornica invalida rada”, kaže Frane, dodajući kako višegodišnje poslovanje tvrtke s gubicima loše utječe na
radnike, i to više u psihološkom obliku nego na sama prava radnika. U tvrtki je, naime, potpisan kvalitetan kolektivni ugovor,
ali, na žalost, radnici su oštećeni kroz malu osnovicu plaće koja
se nije povećavala od studenoga 2007. godine. Kada bi se uspoređivao s kolegama i njihovim primanjima u drugim tvrtkama u
kojima je Grad Split vlasnik, poput Vodovoda, Čistoće, Lovrinca…, Frane je osobno oštećen za oko 100 000 eura (gledajući
cijeli radni vijek).
Govoreći dalje o stanju u tvrtki, napominje kako Promet pokriva veliko područje Splitsko-dalmatinske županije, koje je slabo naseljeno, pa se iz cijene karata ne mogu pokrivati troškovi
poslovanja, a uz to, pružaju se i velike povlastice đacima, studentima, nezaposlenima, umirovljenicima. Jedino gradovi Split
i Solin te općina Dugopolje ispunjavaju svoje obveze u zadnje
vrijeme, svi ostali su neodgovorni. Mišljenja je kako je neminovna skorašnja promjena vlasničke strukture. S obzirom na
uložena sredstva u tvrtku, Grad Split trebao bi povećati i udio u
vlasništvu (sada ima 65,04 posto). Jedinice lokalne i područne
samouprave, zajedno s Županijom, morale bi poštivati Zakon o
10
komunalnoj djelatnosti, te kroz kvalitetniju subvenciju omogućiti kvalitetnu uslugu građanima.
Osvrćući se na zakonsko povećanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina, napominje kako to, s obzirom
na broj nezaposlenih u zemlji, nije normalno, a na mnogim radnim mjestima u proizvodnji, pa i u prometu, nemoguće je raditi i do 65, a kamoli do 67 godina. Pa, zamislite 67-godišnjaka
kako upravlja autobusom, zrakoplovom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom?! – zgražajući se komentira Frane.
Njegov potencijalni nasljednik je ispod prosjeka starosti u
tvrtki, a, kako napominje, na žalost, mnogi mladi loše gledaju
na sindikat.
Kada vidimo ponašanja pojedinih sindikata koji stvaraju vrlo
lošu sliku o sindikatima, a uz ovakve cenzurirane medije, na žalost, donekle su i u pravu. Sindikalno djelovanje možemo im
približiti kroz obrazovanje, razne tečajeve, sindikalne škole…
napominje Frane.
Komentirajući prijedlog novog Zakona o radu i stanje u realnome sektoru napominje kako zaposleni u tome sektoru već
sada nemaju nikakva prava, izrabljivani su i pljačkani, rade za
vrlo male plaće, na određeno vrijeme godinama, otkaz mogu
dobiti bez problema. Tajkuni se, dodaje, bogate na radničkoj sirotinji, ne stvarajući pritom nova dobra, a sve to, na žalost, uz
blagoslov politike, bilo koje orijentacije.
Udruženi sindikati
Nakon tri i pol godine
Nakon tri i pol godine, crikvenički Jadran izašao je iz stečaja! Rješenje o zaključenju stečajnog postupka posljednjeg
je tjedna u siječnju postalo pravomoćno i
time je zaključen stečajni postupak.
kon prodaje Jadrana pokrit će svoje dugove.
Država će, kao najveći vjerovnik, imati odlučujuću riječ u prodaji Jadrana, odnosno
ona će odabrati kupca.
Sindikat turizma i usluga Hrvatske je
zadovoljan s okončanjem stečaja u Jadranu,
te očekuje da se i ove godine što kvalitet-
godi” odgovorno i kvalitetno. Cijena, putem koje će se dobiti i određena količina
novca, uvijek je važna, a osobito danas, ali
ona ne smije biti jedini i glavni čimbenik
kod odabira novog vlasnika. Jednako važno, ili možda još važnije, je spremnost i
mogućnost novog vlasnika za investira-
Crikvenički Jadran izašao iz stečaja
Radnicima odnosno vjerovnicima prvog višeg isplatnog reda priznata su kroz
stečajni plan potraživanja i na njihovim je
računima osvanuo dio kuna koje su čekali
godinama. Točno 840 bivših i sadašnjih radnika dobilo je 7,3 milijuna kuna na svoje
račune. Radi se o 24 posto ukupnih tražbina radnika. Ostatak dugovanja isplatit će
im se u sljedećih pet godina. Radnici će 50
posto svojih potraživanja dobiti u novcu,
a ostatak u dionicama. Nakon što Jadran
dobije novog vlasnika, radnici će moći odlučiti hoće li prodati dionice ili ih zadržati.
Ista sudbina čeka i velike vjerovnike. Na-
nije odradi turistička sezona. Kako napominju, njihov je prioritet da radnici, koji
su odrađivali posao za vrijeme stečaja,
dobiju kvalitetnije ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Ti su se radnici svojim
radom već dokazali, pa je najmanje što
Sindikat sada očekuje da dobiju ugovore o
radu na neodređeno vrijeme. STUH pozdravlja i dosadašnju politiku tvrtke da se u
sezoni najprije zapošljavaju bivši radnici i
(ili) njihova djeca, jer se time aktivno pomaže i cijelome crikveničkome kraju u smanjenju nezaposlenosti, barem u sezoni.
Drugi prioritet je da se privatizacija „do-
nje, jer u sve objekte Jadrana treba jako
puno investirati kako bi se crikvenička rivijera ponovno repozicionirala na turističkoj karti Hrvatske. STUH stalno ukazuje
na loš primjer prodaje koji se dogodio s
hotelskim kompleksom Haludovo.
Na Sindikatu je sada i veliki posao da
što kvalitetnije organizira svoje članove
kako bi prioriteti bili što prije odrađeni.
STUH će pokrenuti i inicijativu za kolektivnim pregovaranjem i sklapanjem kolektivnog ugovora. Time će se otvoriti put
i za stvaranje socijalnog dijaloga s poslodavcem i budućim vlasnikom Jadrana d.d.
Zagrebačke ceste
Protupravno
poslovanje
bez sankcija
Postupak utvrđivanja nepravilnosti u poslovanju Zagrebačkih
cesta, a glede zapošljavanja i radnih odnosa, što ga je na zahtjev
radnika i sindikata koji djeluju u Zagrebačkim cestama, proveo
Gradski kontrolni ured, pokazao je ono na što Samostalni sindikat
radnika i komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH)
i Novi sindikat već duže vrijeme upozoravaju – Zagrebačke ceste
posluju protupravno.
Među ostalim, utvrđeno je kako je od ukupno 736 radnika (stanje 18. studenoga 2013. godine) 278 raspoređeno na radna mjesta
za koja nemaju potrebu stručnu spremu, a Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji ne sadrži podatke o ukupnom broju izvršitelja pojedinog radnog mjesta, čime je omogućeno zapošljavanje i
dupliciranje pojedinih radnih mjesta, osobito rukovodećih.
Kontrolni ured je izvješće dostavio gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću, a na znanje predsjedniku Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodanu Ljubičiću. SSKH je od njih zatražio
povratno očitovanje o poduzetim mjerama, odnosno sankcioniranju nepravilnosti, tim više što se postupci utvrđeni izvješćem i
dalje ponavljaju. No, očitovanje je izostalo i sindikalna strana je
na press konferenciji, održanoj 5. veljače, izvijestila javnost o
utvrđenim nepravilnostima, a od Ministarstva rada i mirovinskog
Marko Artuković i Dario Rastovčan
sustava (za inspekciju rada) zatražena je provedba postupka
utvrđivanja nepravilnosti te određivanje mjera sukladnih nalazu
i svojoj nadležnosti.
Kako je napomenuto na press konferenciji, voditelj podružnice Zagrebačke ceste Alen Gospočić ne poštuje i sudske presude,
jer ne ukida sindikalnom povjereniku SSKH u Zagrebačkim cestama Dariju Rastovčanu nezakonitu suspenziju, koja čak nema ni
vremenski rok, iako je Sindikat dobio pravomoćnu drugostupanjsku presudu u kojoj se navodi kako ne postoji bilo kakva opravdana sumnja, a kamoli teža povreda rada, kako bi se dala suglasnost za otkaz. Dakle, suspenzija nije ukinuta, a ne postoji razlog
za nju. I sindikalni povjerenik Novog sindikata u Zagrebačkim cestama Marko Artuković je dobio prvostupanjsku nepravomoćnu
presudu u kojoj se navodi kako ga poslodavac mora vratiti na posao.
11
Aktualno
Stopa nezaposlenosti
21,6 posto
• Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 19.498 $
za 2012. (MMF), ili 61 posto kupovne moći EU-28 (na razini Mađarske, Poljske,
Latvije i Argentine);
• Rast/pad BDP-a I.-IX. 2013.: - 0,6 posto; (u odnosu na isto razdoblje 2012.);
• Stopa inflacije u prosinac 2013.(odnos prema prosinac 2012.), 0,3 posto (stopa rasta troškova života);
• Broj nezaposlenih: 380.401 (6. veljače 2014.);
• Stopa nezaposlenosti:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 21,6 posto 12/2013.
- prema Eurostatu: 18,6 posto; (12/. 2013.); mladi do 24 godine: 50,5 posto
• Prosječna plaća za rujan 2013.: 5.634 kune neto,
8.014 bruto (-1,2 posto realno prema 11/2012.);
• Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (37,25 posto prosječne);
• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;
• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto,
do 8.800 kuna 25 posto,
više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.);
• Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12
posto za fizičke osobe (listopad 2013.);
• Broj umirovljenika (prosinac 2013.) ukupno 1.190.815; odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,18:1 (statistike HZMO)
• Prosječna mirovina u RH (kolovoz 2013.): 2.430,70 kune ili 43,1 posto prosječne neto plaće /novi statistički obuhvat, sa mirovinama iz inozemstva, invalidske i starosne/; odnosno 3.479 kune za staž od 40 godina ili 61,7 posto
neto plaće 12/2013.Najniža mirovina: 58,47 kuna po godini radnog staža
• Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2013.):
6.815 kuna;
• Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto
(Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2012. (2.020 kuna za pojedinca
i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto,
- EU 28 ima 16,8 posto;
• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju:
RH 21.1 posto
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto
Istra 4 posto
Međimurska županija 8,5 posto
Karlovačka županija 35 posto
Sisačko-moslavačka županija 30 posto
• Gini koeficijent nejednakosti za plaće (2013.): 32,5, za sveukupne dohotke 39,5
(Austrija 30, Slovenija 33)
• Aktivno stanovništvo: 1.718.000 (prosjek 2013.):
a) poljoprivreda 11,5 posto
b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto
c) nezaposleni 15,8 posto
d) ostali: 60,7 posto
a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 2013.: 4.750 kuna)
b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni sektor:
2013.: 6.560 kuna)
Boris Feis,
izvršni tajnik SSSH za ekonomska
i financijska pitanja
12
Performans protiv davanja autocesta u koncesiju
„Ubijate kravu
radi šnicle!”
Pod geslom „Ubijate kravu radi šnicle” pred Banskim
dvorima je 23. siječnja 2014. godine, za vrijeme trajanja
sjednice Vlade RH, održan preformans protiv davanja
autocesta u koncesiju. Organizirale su ga sindikalne
središnjice i udruge civilnoga društva kako bi još jednom
upozorile na „štetnost rasprodaje nacionalne imovine
za sadašnje i buduće naraštaje hrvatskih građana”.
U sklopu preformansa aktivisti su, noseći na glavama kante s likovima predsjednika Vlade RH Zorana
Milanovića, ministra financija Slavka Linića te ministra
pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša
Dončića, šumarskom pilom na pola prepilili skulpturu
krave obojanu zlatnom bojom, kako bi simbolički pokazali kakva će šteta nastati monetizacijom autocesta.
Performansom se željelo pokazati kako je „zlatna
krava” zapravo „zlatna koka” koja može dugoročno donositi prihode i omogućiti razvoj i povezivanje zemlje.
Foto: slobodnadalmacija.hr
Osnovni gospodarski pokazatelji u RH
(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)
Sudjelovanje radnika o odlučivanju
Izbori za
radnička vijeća
Pred nama su redovni izbori za radnička vijeća,
koji se, prema, još uvijek, važećem Zakonu o radu
(„Narodne novine”, 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13),
održavaju u ožujku. Važno je napomenuti kako je Vlada RH u zakonsku proceduru uputila prijedlog novoga
Zakona o radu u kojemu se u Završnim i prijelaznim
odredbama (članak 234. st. 3.) napominje:
Postupci izbora radničkih vijeća pokrenuti prije
stupanja na snagu ovoga Zakona, provest će se i
dovršiti po odredbama Zakona o radu („Narodne
novine”, 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), a mandat
članova radničkih vijeća izabranih prije stupanja na
snagu ovoga Zakona, trajat će do njegova isteka.
Napominjemo i kako prijedlog novoga Zakona o
radu ne sadrži odredbe o izbornom odboru (sada čl.
143.), radu izbornog odbora (sada čl. 144.) i provođenju izbora (sada čl. 145.), što će, ako takav Zakon bude usvojen, biti uređeno posebnim pravilnikom kojeg
će donijeti ministar rada i mirovinskog sustava.
Događaji
Predsjedništvo Vijeća SSSH, na 43. sjednici, održanoj 23. siječnja 2014. godine, raspisuje
INTERNI NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADE SSSH
„SRCE SINDIKALNE SOLIDARNOSTI” U 2014. GODINI
1) Natječaj, odnosno isticanje kandidata, provodi se unutar Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, a pravo predlaganja imaju: udruženi sindikati, teritorijalni uredi SSSH,
Predsjedništvo VSSSH, sekcije i stručna služba SSSH.
2) Rok za podnošenje prijedloga o kandidatima je 14. ožujka 2014. godine.
3) Kriteriji za dodjelu nagrade „Srce sindikalne solidarnosti” u 2014. godini su sljedeći:
a)predlagati se mogu pojedinci i organizacije iz Republike Hrvatske i inozemstva i to iz SSSH, izvan SSSH
te izvan sindikalnog pokreta. Ne mogu biti predlagane osobe profesionalno zaposlene u SSSH i u udruženim sindikatima;
b)predlagati se mogu pojedinci ili organizacije koje su
svojim radom i djelovanjem pridonijele razvoju hrvatskoga i međunarodnoga sindikalnog pokreta temeljenog na solidarnosti i zajedništvu među članovima i
sindikatima. Ako je riječ o kandidatu iz sindikalnog
pokreta, naglašava se kontinuirani sindikalni rad uz
postignute izuzetne rezultate i/ili poseban događaj/doprinos u promatranom razdoblju zbog kojega
kandidat zaslužuje ovo visoko sindikalno priznanje;
c) promatrano razdoblje je od 15. ožujka 2013. do 28.
veljače 2014. godine.
4) Kada je riječ o osobi, pisani prijedlog mora sadržavati
podatke o pripadnosti kandidata podružnici određenoga
udruženog sindikata ili drugoj organizaciji, a ako se za dobitnika predlaže organizacija, tada podatke o organizaciji.
Prijedlog mora sadržavati razlog(e) predlaganja osobe/
organizacije, sukladno kriterijima za dodjelu nagrade.
Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Savez samostalnih
sindikata Hrvatske, Odbor nagrade „Srce sindikalne
solidarnosti” u 2014. godini, 10 000 Zagreb, Trg kralja
Petra Krešimira IV. br. 2.
(NAPOMENA: moraju stići zaključno s 14. ožujkom 2014.
godine).
5) Godišnja nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” u
2014. godini sastoji se od:
a)jedne glavne nagrade (kristalna vaza s ugraviranom
posvetom i povelja);
b) jedne ili više povelja.
6) Odbor nagrade na temelju pristiglih pisanih prijedloga
samostalno odlučuje za koje od navedenih priznanja
(nagrada i povelja) predlaže Predsjedništvu VSSSH određene kandidate.
7) Dobitnicima će se nagrade uručiti u Zagrebu na svečanoj
sjednici Vijeća SSSH.
Katherine Trinajstić državna nagrada
za životno djelo za humanitarni rad
Dugogodišnja članica sindikalne podružnice Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Rijeka promet d.d. Katherina Trinajstić dobitnica
je državne nagrade za životno djelo za humanitarni rad, a dodijeljena joj je 23. prosinca
2013. godine u Banskim dvorima na svečanoj
sjednici Odbora za dodjelu državne nagrade
za humanitarni rad.
Državna nagrada za humanitarni rad dodjeljuje se od 2012. godine i najveće je priznanje koje Republika Hrvatska daje za iznimna
postignuća i doprinos razvoju i unapređenju
humanitarnog rada.
Katherina se već tridesetak godina bavi
humanitarnim radom, a osjećaj za vrijednost
takva rada naslijedila je od svoje „none” koja
je bila dobrovoljni darivatelj krvi. Teško je pobrojati sve aktivnosti u kojima je Katherina
sudjelovala ili sudjeluje, ali spominjeno kako
je osnivačica Društva dobrovoljnih darivatelja krvi Rijeka-promet, predsjednica Udruge
žena operiranih dojki Nada-Rijeka, članica je
Hrvatskog crvenog križa, organizatorica brojnih akcija u kojima su se skupljala sredstva za
opremanje KBC Rijeka, Dječje bolnice Kantrida, Doma za nezbrinutu djecu Ivana Brlić Mažuranić…
Da je riječ o ženi velikoga srca, kojoj je u
genima pomaganje drugima, dokazuje i činjenica da je Katherina jedna od dobitnica Povelje
„Srce sindikalne solidarnosti” u 2009 godini.
13
Pravni savjeti
PITANJE:
U srednjoj školi u kojoj sam bio zaposlen na radnom
mjestu nastavnika informatike i računalstva, u radnom
odnosu na neodređeno vrijeme, dobio sam otkaz ugovora
o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Ravnateljica škole prethodno je imenovala Povjerenstvo za praćenje probnog rada u skladu s Pravilnikom o radu škole koje
je pozitivno ocijenilo moj šestomjesečni probni rad, uz sugestije za neke korekcije u radu. Međutim, u Odluci o otkazu se ne spominje izvješće tog Povjerenstva, već ravnateljica paušalno konstatira kako nisam zadovoljio na
probnom radu. Što mogu poduzeti radi zaštite svojih radnih prava? Kolike su moje šanse za uspjeh u radnom sporu? Mogu li, ako dobijem sudski spor, a ne želim se vratiti
na posao, tražiti da mi sud dosudi samo novčano potraživanje i pod kojim uvjetima?
(I.G., Zadar)
ODGOVOR:
Imate pravo u roku 15 dana od dana dostave Odluke o
otkazu ugovora o radu, podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava protiv te Odluke, a ako poslodavac u roku 15 dana
od dostave Vašeg Zahtjeva ne udovolji tome Zahtjevu, možete u daljem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenoga prava pred nadležnim sudom (članak 129., stavak 1. i 2.
Zakona o radu RH).
Šanse za Vaš uspjeh u ovom radnom sporu su velike, a s
obzirom na činjenični supstrat koji ste prezentirali, a pozivom i na relevantnu, te recentnu sudsku praksu u sličnim
predmetima. Naime, ako je Povjerenstvo za praćenje Vašeg
probnog rada dalo pozitivno izvješće i mišljenje o Vašem
probnom radu u pretežitom dijelu, onda je to izvješće i mišljenje jedino relevantno za ocjenu (ne)zakonitosti predmetne odluke o otkazu Ugovora o radu, te bi takva odluka o otkazu, bila nezakonita, neutemeljena i nedopuštena.
Međutim, ako Vam nije prihvatljivo nastaviti radni odnos
u slučaju da nadležni sud utvrdi kako otkaz ugovora o radu
poslodavca nije dopušten, sud će na Vaš zahtjev odrediti dan
prestanka radnog odnosa i dosuditi Vam naknadu štete u
iznosu najmanje tri, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća
koje su Vam isplaćene prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje
Vas terete. Takav zahtjev za prestankom ugovora o radu možete podnijeti do okončanja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom (članak 117., stavak 1., 2. i 3. Zakona o radu
RH). Kako i kada takav tužbeni zahtjev postavite, sud će o
njemu moći meritorno odlučivati.
PITANJE:
Radnici smo Doma zdravlja, vozači sanitetskog prijevoza i medicinske sestre/tehničari u pratnji bolesnika. Kada vozimo pacijente u druge gradove prema uputi i nalogu
poslodavca i na putu provedemo duže od radnog vremena,
pa čak i više od 12 sati, imamo li za obavljeni rad sanitetskog prijevoza i pratnje bolesnika, pravo na isplatu dnevnice i naknade za prekovremeni rad ili samo na isplatu
14
dnevnice, odnosno isplatu samo naknade za prekovremeni rad?
(M.K., Zadar)
ODGOVOR:
Poslovi sanitetskog
prijevoza i pratnje bolesnika su specifični poslovi
i predstavljaju redovni rad
vozača u sanitetskom
prijevozu i medicinskih
sestara/tehničara, na koje se primjenjuju odredOdgovara:
be o prekovremenom raVedran Uranija,
du iz članka 45. stavka 1.
pravni zastupnik u Uredu SSSH
Zakona o radu RH i eviZadarske županije
denciji o radnom vremenu iz članka 4. ZOR-a. Pravo radnika na isplatu dnevnice u
slučaju upućivanja radnika na službeno putovanje kao i visina te naknade nije utvrđeno ZOR-om, već se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Međutim, pravo na isplatu dnevnice ne isključuje pravo radnika na plaću za prekovremeni rad, u skladu s odredbom
članka 86. ZOR-a, prema kojoj, za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom, za koji je zakonom određeno da se ne
radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
U skladu s odredbom članka 77., stavak 1. Kolektivnog
ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja,
kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje, a visina dnevnice određuje se na način kako je to utvrđeno Temeljnim
kolektivnim Ugovorom za javne službenike i namještenike.
Odredbom članka 13., stavak 3 Pravilnika o porezu na dohodak, propisano je da je dnevnica za službena putovanja u zemlji i inozemstvu naknada za pokriće izdataka prehrane, pića
i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
Temeljem iznesenog, vozači sanitetskog prijevoza i medicinske sestre/tehničari u pratnji bolesnika, koji na radu provedu više od osam sati rada dnevno, imaju pravo na dnevnicu i na uvećanje plaće s osnova prekovremenog rada (ili
korištenje slobodnih dana), jer vožnja i pratnja u sanitetskom prijevozu predstavljaju njihov redovan rad.
Poslodavac Vam je dužan isplaćivati dnevnice i plaću za
prekovremeni rad, te isplatiti zaostala potraživanja s tog osnova unatrag tri godine, u sklopu propisanog zastarnog roka
od tri godine prema članku 135. ZOR-a. Ako to ne učini, možete podnijeti tužbu nadležnom Općinskom sudu, te zahtijevati isplatu dnevnica, plaće za prekovremeni rad s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na račun SSSH
HR6324840081102644193
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Telefon:
(01)46 55 111
46 55 052
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: NAJAMNINA
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
1. IGOR SIMIĆ,
G. Varoš bb, 35435 Stara Gradiška
2. MARIJA VRAČARIĆ,
M. Gupca 6 a, 31433 Podgorač
3. RUŽICA RADIĆ,
4. ožujka, 21223 Okrug Gornji
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 427
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 15. ožujka 2014.
Telefax:
(01)46 55 053
E-mail:
sindikalna-akcija@sssh.hr
marijana.tomic@sssh.hr
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
15
© Copyright 2024 Paperzz
