R mano čaćipe Broji / Broj 39 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb februâri / veljača 2011. Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil IZBORI 2011. KOME DATI GLAS? UMJESTO UVODNIKA U kupno je 32 pravnika na nivou 9 županija i 9 gradova, uključujući i Zagreb, zastupalo Rome koje je Vlada RH i Ministarstvo pravosuđa odo brilo za stjecanje prava te pomaganje Romima u os tvarivanju hrvatskog državljanstva. No, na žalost, to je prekinuto, a ne zna se zbog čega. Nama Romima koji smo članovi povjerenstava nije objašnjeno zbog čega su pravnici prije skoro dvije godine ukinuti. Povreda ljudskih prava, pogotovo Roma nije samo posljedica državljanstva već ona nosi naknadno puno veće posljedice, a to su: pravo na državljanstvo, pra vo na obrazovanje, pravo na zapošljavanje, pravo na zdravstvo i pravo na socijalnu skrb. Te su posljedice ključne u pitanju života Roma i njihovih prava. Ne znam koja je politika prevladala kada je ukinuto pra vobraniteljstvo za stjecanje državljanstva Roma u RH, jesu li to bile udruge ili stranke koje imaju svoje obrazovane pravnike, tzv. lidere, a na štetu Roma? Žalosno je što je ukinut projekt od 32 pravnika za pomaganje Romima, jer ni jedna romska udruga nije pravnik niti ima diplomirane pravnike u svojoj romskoj populaciji. Što se tiče pučkog pravobrani teljstva, pohvalio bih njihovu suradnju s nama i brigu za romska prava, no još uvijek su daleko man je učinkoviti od pravobraniteljstva koje smo imali. UNHCR surađuje s pučkim braniteljstvom i ALIJA MEŠIĆ, predsjednik URZZŽ-a i član povjerenstva Vlade za nacionalni plan za Rome, te član u mobilnom timu svih pet ministarstava g. Veljkom Kajtazijem, ali mi još ne vidimo nikakav učinak od te suradnje, osim dobrodošle promidžbe za sljedeće izbore i dobre dnevnice uz putne troškove koje plaća UNHCR i pučko pravobraniteljstvo. Na drugoj pak strani, mi Romi u povjerenstvu Vlade i svih pet ministarstava RH radimo volonterski već drugi mandat. To nas jako čudi kao i sva podobnost te tzv. „tolika briga“ za Rome i njihova prava. Zakon o stjecanju zakonskih prava o državljanstvu – Zakon o stjecanju državljanstva RH od 1991. god. za Rome je problematičan. Članak 8. je poguban za Rome u RH uključujući stjecanje statusa i hrvatskog državljanstva. Zašto se nama Romima ne da status kao u članku 10. o stje canju prava državljanstva pa bi Romi puno lakše došli do svojih prava? Isto tako bitno je na pomenuti da više od 1.160 Roma čeka hr vatsko državljanstvo, a dobro znamo da su i Romi sudjelovali u obrani hrvatske države za vrijeme Domovin skog rata. Putujuća romska skupina iz Mađarske Sadržaj Umjesto uvodnika--------------------------------------------------------------- 2 Marš solidarnosti---------------------------------------------------------------- 4 Udruga Roma dragovoljaca I invalida domovinskog rata----------------- 6 Muzej romske kulture---------------------------------------------------------- 7 Romska civilizacija na balkanu -------------------------------------------- 9 Romi nisu došli do riječi -------------------------------------------------- 10 Okrugli stol – Westina ---------------------------------------------------- 14 Amnesty International ----------------------------------------------------- 15 Kome dati glas i povjerenje ---------------------------------------------- 16 Vaš glas je bitan ----------------------------------------------------------- 18 Predmet Oršuš -------------------------------------------------------------- 20 Financiranje obrazovnih projekata --------------------------------------- 22 Kome smetaju Romi u Zemuniku donjem ------------------------------ 25 “Zapošljavanje Romkinja” -------------------------------------------------- 26 Pusta obećanja -------------------------------------------------------------- 28 Dan sječanja na Holokaust ----------------------------------------------- 29 Napredak u obrazovanju diskriminacija u zapošljavanju ------------- 30 Radio Deutsche Welle gasi program na romskom jeziku ------------ 32 Tko su građani drugog reda u BiH? ------------------------------------ 34 Većina Romskih obitelji živi bez osnovnih uslova --------------------- 38 “Bojimo se da će nam susjedi Romi ukrasti djecu I pobjeći” ------ 40 Muzej prekinutih veza ----------------------------------------------------- 41 Romi u regiji diskriminirani i zanemareni ----------------------------- 42 Kako je nastao naziv Rom koji znači čovjek --------------------------- 43 Povijest Roma u Hrvatskoj ------------------------------------------------ 44 Pjesme – Šemso Avdić ---------------------------------------------------- 46 Narodne nošnje od esencijlanog su značaja za svako kulturno umjetničko društvo, te samim time i za Romske udruge koje njeguju romsku kulturu. Narodne nošnje nažalost ne mogu biti kupljene na policama shopping centara, niti se proizvode u Kini – riječ je o ručnom radu, koji se izrađuje po narudžbi i po određenoj cijeni koja je u veća od uobičajenih odjevnih predmeta. Jedan od problema s kojim se romske udruge koje se bave očuvanjem romskog kulturnog nasljeđa (40 – 50 KUD-ova u RH) susreću jest da su im dodjeljena sredstva za narodne nošnje i rekvizite (muzička pomagala i glazbala) na godišnjem nivou od 180.000,00 do 220.000,00 kuna. Jasno je kako se tom svotom i brojem KUD-ova, nije moguće niti održavati, a kamoli nadopunjavati potrebne narodne nošnje i rekvizite. Druge manjine u Republici Hrvatskoj, koje su brojčano manje, raspolažu i po nekoliko puta većim sredstvima iz državnog proračuna za potrebe njegovanja kulture. Također velik je problem kontinuirano stanje u kojem romske udruge moraju vježbati u svojim kućama i stanovima, jer unatoč dijalogu koji smo započeli 1993. a tiče se realizacije Centralnog Kulturnog Centra Roma u RH sa lokalnim kulturnim klubovima po županijama, nikako da Romi dobiju prostor u kojem mogu vježbati i njegovati svoju kulturu. Druge manjine naravno imaju takve kulturne centre. Djelomično je olakšana situacija razvojem tehnologije, pa se danas umjesto harmonike može koristiti elektronski snimak koji se sintetizira i reproducira putem synthesizera. Međutim, primjena istoga također je nemoguća. Konkretno, cijena kvalitetne harmonike je oko 30.000,00 Kuna, a sintisajzera oko 7.000,00 Kuna. Međutim kod financiranja KUD-ova, institucije uporno zahtijevaju da se kupi harmonika iako za istu ne dodjele potrebna sredstva. Kada se zbog nedostatnih sredstava kupi synthesizer kao kompromisno rješenje, od romskih se KUD-ova traži povrat sredstava. Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail: umrh@zg.t-com.hr • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: aleksandratmarkovic@gmail.com • Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan ROMANO čaćipe romska ISTINA 4 IZBORI 2011. MARŠ SOLIDARNOSTI 2010. Zagreb se bar na jedan dan sjetio Roma Poštovani mladi, dame i gospodo, dragi naši prijatelji! Današnji Marš solidarnosti pod sloganom "Protiv diskriminacije Roma" najbolji je znak socijalne zre losti našega društva. U vremenima ekonomske krize posebice su Romi, najugroženija skupina u društvu koji na vlastitoj koži osjećaju frus tracije društva. U konačnici, suživot među ljudima ne samo da je moguć, nego je i potreban. Proteklih godi na, naporima romskih lidera te odlučnošću hrvatskih institucija i Vlade, učinjeni su kvalitetni poma ci u smjeru socijalizacije Roma. Re publika Hrvatska sudjeluje u eu ropskom projektu pod nazivom Dekada Roma 2005.-2015. čiji je cilj, na nivou Europe, poboljšati uvjete života kako bi se romska manjina bolje uključila u tokove društva. Istovremeno, medijska izvješća, izvješća europskih i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem ljudskih prava ukazuju na činjenicu da su rasizam i diskriminacija ponovno u porastu. Situacija Roma je i dalje vrlo teška te posebno možemo spomenuti 27. studenog u centru grada održan je treći po redu Marš solidarnosti u organizaciji Mladih antifašista. Slogan ovogodišnjeg marša bio je "Protiv diskriminacije Roma", a Romano Čačipe u cijelosti Vam prenosi održani govor tri područja u kojima je moguće i potrebno učiniti pomake nabolje: dječji vrtići moraju omogućiti da romska djeca budu prihvaćena. Segregacija u osnovnim školama Diljem hrvatske imamo slučajeve gdje u nedostatku pristupa državnim dječjim vrtićima, romske udruge moraju improvizirati i organizirati dječje vrtiće bez pedagoškog nadzora i sadržaja. Radne navike, higijena i so cijalni suživot se uče od ranih dana, romska djeca pripadaju u dječje vrtiće kao i sva druga djeca u Lijepoj Našoj. Mnogi Romi roditelji imaju izuzet nih socijalnih i materijalnih prob lema kako bi uopće mogli školovati svoju djecu. U slučajevima kao što je primjer u Međimurju, gdje se romski ROMANO čaćipe romska ISTINA osnovnoškolci upućuju u isključivo romske razrede onemogućava se normalni razvoj te djece te se ponovno povećava jaz u društvu, jer su djeca doslovno isključena iz nor malnih tokova društva i suživota. Školovanje gdje god je to moguće, mora biti stimulirano. Siromašnim roditeljima bez obzira na nacio nalnu i manjinsku pripadnost treba pomoć društva kako bi se sva djeca školovala po istim standardima, bez segregacije i rasizma. Diskriminacija pri zapošljavanju Naporima romskih nedržavnih udruga u proteklih pet godina bit no je povećan broj mladih Rom kinja i Roma koji su osposobljeni u skladu s potrebama tržišta rada te JEZIK ROMA - PROTIV DISKRIMINACIJE ROMA Komentar Romano Čačipe Mnogi su pružili potporu Romima u ostvarivanju njihovih prava Ulicama Zagreba prošla je povorka podrške Romima Uz romsku zastavu mnogi su svojim prisustvom podržali Rome u potpunosti zadovoljavaju kriteri je znanja i svjedodžbi potrebnih pri zapošljavanju. Nažalost, u proce su traženja zaposlenja, prečesto se ponavlja situacija u kojoj Romi bi vaju pozvani na razgovor o zapos lenju putem telefona, ali kada dođu na sam razgovor te je vidljivo da je riječ o Romkinji ili Romu, odjednom tog istog posla više nema. Jedno od početnih rješenja koje bi pomo glo razbijanju stereotipova, jest da javna poduzeća počnu zapošljavati Romkinje i Rome koji su sposobni i kvalificirani za radne zadatke te ujedno i žele raditi. Nevjerojatno je da se u poduzećima koja se bave javnom čistoćom ili naplatom par kinga ne može otvoriti radnih mjesta koja prihvaćaju i Rome. Unatrag 20 godina Romima se stalno obećava zapošljavanje, ali u stvarnosti, ta obećanja ne bivaju ispunjena. Dis kriminacija jest rak-rana svakog društva. Stoga, još jednom zah valjujemo svima prisutnima koji su svojim dolaskom na današnji Marš solidarnosti pokazali svoje razumi jevanje i interes za razvoj demokrat skog, civilnog društva. HVALA NA VAŠEM DOLASKU I PAŽNJI. ROMANO čaćipe Dana 27. 11. s početkom u 12 sati na Trgu kralja Tomislava organiziran je treći po redu Marš solidarnosti. Ovogodišnji marš je bio organiziran pod sloganom “Protiv diskriminacije Roma”. Mladi Romi članovi Udruge Roma Zagreb i Zagrebačke županije, te Udruge mladeži Roma Hrvatske, nažalost, nisu mogli sudjelovati u ovom događaju, jer je prilikom okupljanja ustanovljeno kako mladi nemaju zimsku obuću i odjeću, a toga je dana u Zagrebu pao snijeg. Stoga je sudjelovanje u ovom primjetnom događaju, na našu veliku žalost moralo biti otkazano. Na žalost, materijalna ograničenja ujedno predstavljaju socijalna ograničenja u svakom smislu. romska ISTINA 5 6 DOGAĐAJI UDRUGA ROMA DRAGOVOLJACA I INVALIDA Poštovani, ovim putem u ime Udruge Roma drago voljaca i invalida Domovinskog rata želimo izraziti veliku žalost temeljem svega što se događa u našoj Republici Hrvatskoj. U ime svoje udruge, a i u svoje osobno ime želim izraziti nezadvoljstvo za medijski prostor koji nam se daje. Naime, jako mali broj naših građana, a pogotovo naših Roma zna koliko je Roma sudjelovalo u Domovinskom ratu. Sma tram kako nije neznatna brojka od cca 2700 romskih boraca koji su sudjelovali u obrani i stjecanju suvereniteta Repub like Hrvatske. Osim žrtava onih koji su sudjelovali u ratu, dosta naših romskih obitelji je pomoglo i u financijskim sred stvima. S obzirom na to da su osnovni ciljevi Udruge očuvanje digniteta Do movinskog rata i spomen na naše brani telje koji su dali živote za samostalnost i suverenitet Republike Hrvatske sma tramo da i mi kao Romi zaslužujemo medijski prostor koji nam se oduzima. Smatramo da ne tražimo puno, samo želimo da se i naš romski glas čuje, te da se i naše žrtve priznaju. Stoga, dragi Romi, budite ponosni na sve što smo dali za obranu i suverenitet Re publike Hrvatske! Predsjednik udruge Agan Beganović ROMANO čaćipe romska ISTINA DOGAĐAJI Muzej romske kulture DOMOVINSKOG RATA Muzej romske kulture dobio rješenje za obavljanje muzejske djelatnosti Srpski ministar kulture Nebojša Bradić, uručio je direktoru Muzeja romske kul ture Dragoljubu Ackoviću, Rješenje o is punjenju uvjeta za obavljanje muzejske djelatnosti. Na taj način svaki od eks ponata izložen u ovom, nedavno ot vorenom muzeju, postaje opće kulturno dobro, čime je učinjen veliki korak u afir maciji kulture Roma na ovim prostori ma. Svečanost se održala u Ministarstvu kulture 29. prosinca prošle godine u Be ogradu, Vlajkovićeva br. 3 u 11.00 sati. Muzei romana kulturako lela Dokumenti vaš keribe muzejenge aktivnostja Ministri kulturako Nebojša Bradić, ka dol tahara e direktoreske Muzei roma na kulturako Dragoljub Acković, Doku menti kotar pheribe čhinadipe vaš ker ibe muzejesko aktivnostja. Ano odola forme sakova eksponati savo ano akava nadur putrdo Muzeji, ka ovol sajekh kulturako barvalipe, kasa kerdo baro badžako ani afirmacia kultura e Romengi ano akala thana. Festuibe ka adikarolpe tahara ano Minis tribe kulturako ano Beogradi, Vlajkovićevo drom gendo 3 ano 11 sahatja. ROMANO čaćipe romska ISTINA 7 8 DOGAĐAJI Drage kolegice i kolege! Centar E8 otvara natječaj za radno mjesto romskog asistenta na programu “Rodna ravnopravnost”, konkretnije na projektu “Inicijativa mladica za sprečavanje rodno zasnovanog nasilja”. Molimo Vas da nam pomognete u širenju ove informacije i proslijedite je ljudima za koje mislite da bi se mogli priključiti E8 timu. Hvala unaprijed, Stefan Novakovic | Program coordinator stefan.novakovic88@gmail.com Dragi prijatelji, Muzej romske kulture u Beogradu, 6. svibnja ove godine, organizirao je druge po redu međunarodne “Đurđevdanske susrete”. Glavna tema ovogodišnjeg okruglog stola bila je “Uloga romani Krisa u romskoj zajednici”, kao centralni segement višegodišnjeg istraživanja na temu “Običajno pravo kod Roma”. Svi zainteresirani i, naravno, oni koji nešto više znaju o ovoj temi, trebali bi se prijaviti do kraja veljače 2011. godine, na adresu: office@ romamuseum.rs ili na moju adresu ackovic@yahoo.com. Također smo vrlo zinteresirani da preko romske mreže započnemo diskusiju na temu "Običajno pravo Roma", jer, kao što znate to je potpuno neistraženo područje. Svaka vaša sugestija, prijedlog ili ideja, je dragocijena. Zato, učinimo nešto za istraživanje duhovne kulture svoga naroda. Ovim Vas putem molimo da svim Romima i neromima koji su zainteresirani za ovu temu proslijedite ovu informaciju. Dragoljub Acković, direktor Muzeja romske kulture Sukar amalalen, Dragoljub Ačković, direktor Muzeja romske kulture Muzeji romana kulturako ano Beogradi, 6. majea akale berseste, organizuinela dujto maskarthemutno “Herdelezesko khedipe”. Centralno tema ano akava Trujalutno astali ka ovol “Rola romani Kriseski ani romani khupatna”, sar centralno segmenti nekoborbersenge rodipasko pi tema “Adetjengo hakaj ko Roma”. Sa odola save siton interesuime thaj diso pobut dzanena kotar akaja tema, manglape te registruinenpe dzi agor e februaresko 2011. berseste, ani adresa office@romamuseum.rs jase ani miri adresa ackovic@yahoo.com. Adjahar siam but interesuime prekal romano khedipe te la diskusia pi tema Adetjengo hakaj Romengo, soske, sar dzanena akava umal nane rodimo. Sakoja tumari sugestia, bahami jase ideja, sito sukar alo. Odoleske, manglape diso te kera vas odjeski kultura amare themeski. Akaja informacia bichaleni sa Romenge thaj naromenge save siton interesuime vas akaja tema. Direktori Muzej romana kulturako Dragoljub Ackovic ROMANO čaćipe romska ISTINA DOGAĐAJI ROMSKA CIVILIZACIJA NA BALKANU I U SVIJETU - IDENTITET, RITUALI I JEZIK ROMA Poštovani! Obavještavamo Vas da krajnji rok prijavljivanja refe rata za Prvi međunarodni znanstveni romski kongres na temu: ROMSKA CIVILIZACIJA NA BALKANU I U SVIJETU - Identitet, rituali i jezik Roma je do 5. veljače 2011. Vrijeme održavanja 1. romskoga kon gresa: ROMSKA CIVILIZACIJA NA BALKANU I U SVIJETU - IDENTITET, RITUALI I JEZIK ROMA je od 21. do 24. rujna 2011. godine u Beogradu. Or ganizator Romskoga kongresa je Centar za edukaciju, istraživanje i socijalne brige Roma “Romani emanci pacija” iz Beograda u suradnji s Nacionalnim savjetom romske nacionalne manjine Srbije - Beograd. Kon gres će se organizirati pod pokroviteljstvom Borisa Tadića, predsjednika Republike Srbije. Sljedeći kon gresi, koji će uslijediti svake godine, održavat će se u glavnom gradu neke balkanske države za koji se odluči organizacijski odbor, a koji će se također održavati pod pokroviteljstvom predsjednika tih država. Na kongre su će biti predstavljeni, s interdisciplinarnim i multi kulturalnim pristupom, znanstveni radovi iz oblasti: povijesti, antropologije, etnologije, etnomuzikologije, folklora, sociologije, lingvistike, politike, obrazovan ROMANO čaćipe ja i dr. Kongres će biti prilika za razmjenu informac ija koje će poboljšati napredak u istraživanju, preda vanju i izdavaštvu u ovoj oblasti, kao i unapređenje međunarodne akademske i kulturne suradnje. Očekuje se kako će podneseni referati, na ovome Kongresu, pri donijeti promoviranju studije iz oblasti romske civiliza cije i za bolje međusobno upoznavanje identiteta Roma na Balkanu i u svijetu. Službeni jezici na kongresu su: srpski, romski i engleski. Pripremljeni radovi (referati) bit će objavljeni u posebnom višejezičnom zborniku. Rokovi za pripremu i dostavljanje referata (radova) su sljedeći: - dostavljanje apstrakta s naslovom referata do 31. svib nja 2011. godine - dostavljanje radova - gotovih referata do 1. ožujka 2011. Apstrakte predloženih radova (oko 200 riječi), kao i kratke biografske podatke treba dostaviti Centru za edu kaciju “Romani emancipacija” Beograd: centarzaedukac ija@yahoo.com do 5. veljače 2011. godine.Očekujemo pozitivan odgovor za Vaše sudjelovanje na Kongresu. Organizacioni odbor: PREDSJEDNIK KONGRESA Prof. dr. Trajko Petrovski, romski ekspert romska ISTINA 9 10 komentar Romi nisu došli do riječi – Romano Čaćipe u cijelosti prenosi komentar sjednice održane 2. prosinca 2010. Tekst je odaslan i na sljedeće adrese: Ured za nacionalne manjine RH g. Branko Sočanac, predstojnik Ureda za nacionalne manjine, Savjet za nacionalne manjine RH g. Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Hrvatski sabor g. Nazif Memedi, saborski zastupnik Poštovana gospodo! Bilo nam je zadovoljstvo sudjelovati na sjednici prilikom koje smo mo gli saznati razvoj raznih budućih al tivnosti koje su od značaja za rom sku manjinu. Posebice nam je drago da su u sjednici sudjelovali pred stavnici različitih ministarstava, koje svatko na svoj način ima određenu jurisdikciju nad pitanjima koja se odnose na romsku manjinu. Nešto manje smo oduševljeni činjenicom da unatoč popriličnom sudjelovanju predstavnika Roma, tijekom sjed nice, Romi i nisu došli do riječi. Dak le, ponovno već poznati način rada, u kojem svi drugi odlučuju o Romima. Stoga, u ozračju pozitivnog razvoja događanja, želim istaknuti nekoliko komentara: 1. Kriteriji financiranja iz raznih izvora sredstava za socijalne i ine potrebe romske manjine Apsolutno je neprihvatljivo za Rome da se sredstva koja se spominju u milijunskim iznosima u eurima, koja dolaze od raznih međunarodnih fondacija, procesuiraju na načine koji odgovaraju bilo kojim domaćim institucijama a da se same Rome ne pita ne samo za mišljenje nego i sug lasnost. Iz iskustva nam je poznato, da ukoliko se svede na lokalnu zajed nicu, dakle na njihova promišljanja što je dobro i potrebno za Rome, niti 10% sredstava koja stižu iz međunarodnih izvora, ne dospi jevaju do Roma kojima su ta sred stva i namijenjena. Živimo u doba bezgraničnih komunikacija, Inter neta, te je RH ako ništa drugo, nom inalno krenula putevima razvoja civilnog društva i demokracije. U slučaju da se praksa koja je postojala i prije, ponovno uvede, dakle: Pravila financiranja o kojima odlučuju ministarstva su takva da niti jedan projekt romskih udruga automatski nije prihvaćen, pravila su rasne dis kriminacije. Dovoljno je spomenuti da smo prije par godina imali sufi nanciranje aktivnosti školovanja mla dih Romkinja i Roma po načelima ECDL programa, u organizaciji udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije. Ista, vrlo uspješna ak tivnost nikada ni ne bi zaživjela da nije bilo konkretne podrške velepo slanstava Velike Britanije, Švicarske, Norveške i Njemačke. Tek nakon što smo uz direktnu podršku inozemnih demokratskih socijalnih partnera us pjeli pokrenuti aktivnost, tek tada se u program uključilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Rezul tati nisu izostali, u roku od nekoliko godina smo uspjeli prekvalificirati i smisleno osposobiti više od 150 mla dih Romkinja i Roma. Uključivo s upisom novog zvanja (koje je ujed no i traženo na tržištu rada) u radne knjižice. Međutim, isti program nije dobio daljnju podršku Ministarst va znanosti, obrazovanja i športa. Mišljenja smo da je riječ o rasnoj diskriminaciji koja se uvijek može sakriti pod tepih nekakvih kriteri ja. Dakle, sredstva koja dolaze u Re publiku Hrvatsku od međunarodne zajednice, a namijenjena su romskoj manjini, očigledno su ponovno pred met manipulacije. Dakle, Romi ROMANO čaćipe romska ISTINA ma možda minijaturni postotak od svega, a ostatak će na sebe potrošiti državna administracija. Nikako se ne možemo složiti, niti potvrditi, niti podržati ovakav pristup tematici. Domaće ustanove, naravno, mogu raditi što ih je volja, a mi pak nema mo drugoga izbora do da o istome prozborimo na međunarodnom nivou. Manipulacija Romima jest ponovno postojana praksa, te nije dovoljno prikazivati kozmetičke zahvate o zastupljenosti Roma u Hrvatskom saboru, već je potrebno da se kriteriji financiranja romskih programa dovedu na normalne, ap likativne i razumne nivoe – ili, u suprotnom, potrebno je vratiti ta sredstva međunarodnim fondac ijama jer ne dospijevaju do onih kojima su i namijenjena. 2. Izvještavanje o radu romskih nedržavnih udruga u RH Apsolutno je potrebno da se sve rom ske nedržavne udruge drže pravi la ponašanja. Podnašanje godišnjih izvještaja o radu je apsolutna nužnost. Broj romskih udruga je tije kom zadnjih godina povećan, dio tih udruga ne služi ničemu do osobnim ciljevima osnivača, što istovremeno stvara poteškoće za ustanove koje su nadležne za dodjelu sredstava. Bilo je dovoljno slučajeva gdje se automatiz mom provodila ravnomjerna podjela sredstava na sve udruge koje su pod nijele programe, čime bi se zakinulo one udruge koje doslovno rade i im aju aktivne programe i rezultate, a nagradilo bi se fiktivne udruge koje nemaju programe, niti iskustva, niti reference. Apsolutno se slažemo da sve udruge moraju podnašati izvješća o svom radu, te treba promisliti o sankcioniranju onih koji to ne čine. 3. Pitanje stipendija za romske učenike u suprotnosti sa smislenošću socijalne pomoći Ukoliko smo dobro shvatili određene prijedloge i viđenja na tematiku sti pendija i socijalne pomoći, mo KOMENTAR svi drugi odlučuju o Romima ramo uložiti prigovor. Ukoliko je razmišljanje da se stipendija za učenike odbija od socijalne pomoći koju neka obitelj prima, onda se istim obiteljima oduzima osnova materi jalnog preživljavanja. Nije moguće da se birokratskim postupcima ig norira stvarno stanje. Kontinuirano se ignorira stvarno stanje siromaštva te se pronalaze modaliteti kojima bi se jednaka sredstva preraspodijeli la na način da se ostvare statistički uspjesi, koji koriste birokraciji, a na štetu Roma. Ukoliko je ideja da se djeci daje stipendija koja se oduzi ma od socijalne pomoći obiteljima, onda nije riječ o stipendiji. 4. Pitanje procjenjivanja socijalnomaterijalnog stanja romskih obitelji Uočili smo pitanje i razmišljanje po kojem se romskim obiteljima koje raspolažu televizorom tankog ekra na – riječ je o aktualnoj tehnologiji, dakle, televizori s katodnom cijevi se više ne proizvode, da bi se romskim obiteljima koje, dakle, posjeduju televizor trebala smanjiti ili ukinuti ili dovesti u pitanje socijalna pomoć. Televizor u Europi 21. stoljeća spa da u osnovna kućanska pomagala, riječ je o osnovnom alatu informi ranja, bez televizora, romske obitelji ne mogu pratiti nadasve vrijedna i poučna izlaganja niti primati infor macije koje im putem televizije daju njjihovi demokratskim putem iza brani vladari. Smatramo da je riječ – ponovno – o još jednom izgov oru, kako bi se diskvalificirale rom ske obitelji od primanja socijalne pomoći. Predlažemo da tko god je krenuo s takvim razmišljanjem, prouči zakone i praksu u zemljama s kojima smo susjedi, dakle i zem ljama EU, te će biti primjetno da posjedovanje televizora, priključka električne energije, perilice za veš, pegle, kao niti osnovnog namještaja, nisu razlozi na osnovi kojih se može nekoga diskvalificirati od prava da prima socijalnu pomoć. 5. Pitanje kulturnog centra Roma u Gradu Zagrebu Ovo je posebno smiješna tema, jer o njoj raspravljamo od 1995. godine. Da se podsjetimo, od 1995. godine kada su Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija lansirale konceptualnu ide ju da se u glavnom gradu omogući centralni kulturni centar za Rome, a po županijama omoguće kultur ni klubovi za Rome, u nevjerojatno opsežnom broju razgovora i pre govora, nije postignuto ništa. Osim što se razni, nazovimo to „samozva ni predstavnici Roma“ koji se dosel javaju sa prostora izvan RH u Lijepu Našu, redovno hvataju tematike Kul turnog centra za Rome. Aplikativno, pregovori i razgovori na svim nivoi ma vezani uz ovu tematiku pokazuju da domaćim akterima uopće nije u interesu da se Romima pomogne u izgradnji centralnog kulturnog cen tra za Rome u Zagrebu. 6. Pitanje zapošljavanja Roma Također već tradicionalna tematika. Ponavljamo, sezonsko zapošljavanje Roma pretežito tijekom ljet nih mjeseci nije zapošljavanje te isključivo služi svrsi prikazivanja statističkih uspjeha koji u stvarnos ti nemaju veze sa zapošljavanjem. Zapošljavanje znači redoviti i stal ni izvor prihoda. Naše pitanje je sljedeće – tijekom zadnjih 5 godi na smo na području Grada Zagre ba, smisleno i kvalitetno osposo bili 150 mladih Romkinja i Roma, koji su s uspjehom položili ECDL (www.ecdl.hr) tečajeve iz informa tike i uredskog poslovanja, uključivo s upisom zvanja u radnu knjižicu. 1. pitanje jest: zašto se tim mladim lju dima ne pomogne pri zapošljavanju. 2. pitanje jest: zašto se u tvrtkama koje su u javnom vlasništvu, dakle njima upravlja država, ne omogući zapošljavanje u stalni radni odnos barem malog broja Romkinja i Roma? U konačnici sva ova navede na pitanja se mogu svesti na najbitn ROMANO čaćipe romska ISTINA ije pitanje: 7. Transparentnost trošenja sredstava namijenjenih Romima, a pristiglih iz izvora međunarodnih fondacija i međunarodne zajednice Uz puno poštovanje, bit će izuzetno teško usuglasiti se s procesom u ko jem neromi, ili „politički podobni Romi“ daju blagoslov spram utroška sredstava namijenjenih Romima. Svi jako dobro znamo da nam lokalna zajednica nije naklonjena, prema tome, uvijek se nađe novi kriterij, novi razlog da se Romima uskra ti pomoć, tj. da netko tko uopće ne vlada materijom, dakle ne shvaća problematiku Roma, njima nabacuje rješenja koja nisu ostvariva. Kumula tivno, ukoliko je namjera da se sred stva namijenjena Romima većinski troše na birokraciju R , ta birokra cija neće biti u stanju ušutkati pred stavnike Roma koji će izvorima fi nanciranja postavljati pitanje „gdje su nestala sredstva koja ste poslali, a nikada do Roma nisu došla u ne kom smislenijem iznosu“. Domaća birokracija će morati posegnuti za mjerama koje su ustaljene u diktat urama, kako bi prisilila Rome da i dalje budu alibi na osnovi kojega se dobivaju sredstva koja se ne troše na Rome, već se kroz statističke prika ze i igrokaze opravdava trošenje tih sredstava na domaću birokraciju. Molimo spomenute da razmotre ove navode te da u općem interesu smis lene suradnje učine nužne korake da se nađe smisleno i operativno rješenje koje zadovoljava sve soci jalne partnere, dakle, domaću bi rokraciju, domaće Rome ali i izvore financiranja koji su međunarodni. Hvala na Vašem vremenu i pažnji. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija www.umrh.hr, te član pov jerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH 11 12 KOMENTAR Comment regarding the meetings held 02 december 2010 Honorable gentleman, It was a pleasure to participate at the yesterday meeting where we could learn about the development of vari ous thoughts and future activities of importance for the Roma minority. We are especially pleased that the representatives of various ministries attended this meeting, since each of them has some jurisdiction over the issues that concern and affect the Roma. We are a bit less thriled with the fact that thou the meeting was attended by a significant number of Roma representatives, they could not voice their opinnion. Thus we are regressing into the known and established modes of operation, where everybody decides about the fate of the Roma, except the Roma themselves. Therefore, in accord with this positive atmosphere, I wish to address several isssues. 1. Financing cryteria regarding the funding for the Roma from various sources of financing For the Roma, it is absolutely unac ceptable that the funding mentioned in millions of Euros which come from international foundations are being processed in ways that exclusively serve the local institutions, without even asking the Roma for their opin nion or even approval. Out of expe rience, we know that if the decision making is left to the local and mu nicipal levels, thus they decide what is good for the Roma, not even 10% of the projected funds will ever reach the Roma. We live in the age of end less communications and the Inter net, and if nothing else, the Repub lic of Croatia has nominaly opted for the development of a democratic and civil society. In the case that the pre vious ways of handling the Roma are re-introduced, meaning; Cryteria set by various local minis teries are such that no Roma project qualifies, then these are the rules of racial discimination. It suffices to mention that a few years ago we had a co-finanincing of the education of young Roma of both genders, based upon the European ECDL program (www.ecdl.com) organized by the Roma Association Zagreb and Za greb county. This very successful activity got established through the help of the UK, Swiss, German and Norwegian embassies in Zagreb, Only after the activity became a suc cess, did the Ministry of science, ed ucation and sports project its sup port for this activity. The results were achieved, we managed to train and provide with educational certificates and skills more than 150 young Roma of both genders. However, later this program did not receive any further support by the Ministry of science, education,and sports – we consider this to be a clear case of racial dis crimination which is easily hidden behind some cryteria. Meaning, the funding comes to Croatia, from in ternational sources and aimed at the Roma minority, but, the Roma are again being manipulated. Meaning, the Roma may receive a miniature % of these grants, and the rest will be spent by the buerocracy. We cannot agree with this and thus, we will not support such an approach. The local institutions are of course free to do whatever they want, and we have no other choice but to voice our opinnion at the international levels. The manipulation of Roma is a known fact and it does not suf fice to show some cosmetic chang es, such as Roma representation in ROMANO čaćipe romska ISTINA the Parliament. What is required is to bring the cryteria for financing of roma projects to normal, applicable and reasonable levels – or otherwise thiss funding should be returned to the international fundations since the funds do not reach those for whom they are meant. 2. Annual reporting of the Roma Non-Governmental-Organisations It is absolutely necessary that all Roma NGOs comply with the rules. Submisssion of annual reports of NGO activity is an absolute neces sity. The number of Roma NGOs has increased in the past years, and part of these NGOs serve no other purpose but the personal interests of their founders. This creates addi tional problems for the institutions that are tasked with the distribution of funding. There were sufficient cases where the institutions simply spread out the funding on all NGOs, which would lead to lack of funding for those who actually have results, and would reward the do nothings. We absolutely agree that the NGOs have to submit annual reports of their activities, and one should think about sanctioning those who do not do this (reporting). 3. The question of scholarships for Roma pupils in conflict with the meaning of social aid If we understood some of the por posals and views regarding the scholarship of Roma pupils and so cial aid correctly, then we have to object these. If the thought is that the scholarship for Roma pupils should be deducted from social aid that goes to the Roma families, then these very families are left without any meaningfull survival means. It is not possible to use buerocratic KOMENTAR procedures in the order to ignorre the actual situation. Abject poverty is continiously ignored and modes of procedures are constanlty found that would re-distribute the funding in ways to achieve statistical suc cess, all at the expense of the Roma. If the ideation is that the roma chil dren are provided with scholarships which is deducted from the social aid for the Roma families, then this is not scholarship. It is our opin nion that if this is really the way of thinking, there shall be no positive results out of it. 4. The question of evaluating the social and financial state of affairs of Roma families We also noticed that there are thoughts that every Roma family which owns a TV set, a modern flat screen TV set – which is the actual technology, Cathode Ray tube TVs are no longer manufactured, should have their social aid lowered or can celled. In europe of the 21st centu ry, owning a TV set is not a luxury it is part of the basic household appli ances, since without a TV the Roma could not follow the absolutely en lightening lectures nor could they follow up with the flow of informa tion which are aired to them via the TV by their democratically elected representatives. We consider this to be another excuse in the order to disqualify Roma families from receiving social aid. We propose that the thinking should be orient ed at our neigbors, meaning the EU countries, and then it will be noted that owning a TV set, connection to the lectrical power grid, washing machine, iron bord and basic fur niture are not reasons based upon which one would disqualify some one from receiving social aid. 5. The question of the central Roma cultural center in the capitol This is an especially funny topic, since we discuss about it since 1995. let us remember, in 1995 it was the Roma Association Zagreb and Za greb county that has launched the conceptual idea that the Capitol Za greb receives a central Roma cultur al center and the counties would re ceive a Roma cultural club. We had an immense number of talks and negotiations based upon this topic. We achieved nothing. Except that various individuals who emmigrate to Croatia and claim to be Roma, use this topic as a platform for own agendas. In applicable terms, the negotiations, talks and discussions on all levels regarding this particu lar topic show that the local powers that be have no interest to help the Roma in buidling a central cultural center for Roma in Zagreb. 6. The question of Roma employment This is also already a traditional topic. We repeat, seasonal employ ment of Roma, mostly during sum mer months, is not employment and it exclusively serves the purpose of creating statistical success stories which in reality have nothing to do with employment. Employment understands regular incomes. Our question is as follows – in the past 5 years we have suiccessfuly trained in the Zagreb area, more than 150 young Roma of both genders, who have successfuly mastered the Eu ropean educational process ECDL (www.ecdl.com) in computer lit eracy and office work. These new skills have also been introduced in their qualifications. The question is, why do these young people find no work and receive no help in em ployment. The second question is, why do companies that are state owned, meaning, they are run by the government, why do such com panies do not open their doors for at least a small number of Roma of both genders? Finally, all these raised questions can be summarized to the most basic of questions; 7. Transparent spending of funds meant for the Roma minority that are projected from international ROMANO čaćipe romska ISTINA fondations and the international community With full respect and understand ing of the needs of administrative processes, it will be very hard to agree with a process in which nonRoma or „politicaly suitable Roma“ provide blessings for the expendi ture of funds aimed for the Roma minority. We are all well aware that the local community is not on our side thus there are always some new cryteria that are used to refure aid to the Roma, it est, someone who has no knowledge about the Roma issues is forcing upon the Roma some solutions that are not doable. Cumulatively, if the intent is that the funds projected for the needs of the Roma are spent on the local buero cracy, the same buerocracy will not be able to silence the Roma which will ask about „what has happened with these funds designated for the Roma and arrived in some mean ingful ammounts“. The local buer ocracy will have to resort to some dictatorial measures and practices in the order to force the Roma to maintain to be an alibi based upon which funds can be spent but not on the Roma, whereby statistical manipulations and plays will hide the fact that these funds have been spent on the domestic buerocracy. We kindly ask the above stated re cipients to review these statements in view of the objective of finding reasonable ways of co-operation and to find meaningful ways that will satisfy all involved parties, meaning the local buerocracy, the local Roma but as well the sources of financing, which are International. Thank you for your time and atten tion. Resypectfully, Alija Mešić, president Roma Association Zagreb and Zagreb County www.umrh.hr and member of the Governmental Comitee for the supervision of the national program for Roma 13 REAGIRANJA 14 OKRUGLI STOL – HOTEL WESTIN »Besplatna pravna pomoć Romima u reguliranju pravnog statusa u Hrvatskoj – dostignuća i izazovi« U organizaciji Ureda pučkog pra vobranitelja RH, Ureda za na cionalne manjine Vlade RH i Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) 17. prosin ca 2010. u hotelu Westin održan je okrugli stol pod nazivom "Besplatna pravna pomoć Romima u regulira nju pravnog statusa u Hrvatskoj – dostignuća i izazovi". Svrha okruglog stola bila je raspraviti saznanja uočena tijekom provođenja projekta, te otvoriti put budućoj suradnji u tom području. Prema na cionalnom programu za Rome, neki Romi koji žive u Hrvatskoj još uvijek nemaju riješeno pitanje državljanstva, iako u Hrvatskoj žive godinama. Igor Lekić, predstavnik pučkog pra vobranitelja, rekao je kako, prema istraživanju njegova mobilnog tima, 41 osoba traži državljanstvo. Žarko Katić iz Ministarstva unutarnjih poslova i Višnja Stanić dodali su da oko 70 Roma čeka državljanstvo, a neki od njih ne mogu ga dobiti jer su krivično kažnjavani te im se sto ga brani stjecanje prava na hrvatsko državljanstvo. Mnogi Romi suočavaju se s poteškoćama u ostvarivanju svojih temeljnih ljudskih prava upravo zbog toga što nemaju osobne isprave. Unatoč sve obuhvatnom Nacionalnom progra mu za Rome kojemu je cilj pomoći Romima, te značajnom napretku koji je do sada ostvaren, pitanje nereguliranog statusa Roma ostaje problem. Savjetnica u uredu pot predsjednika Vlade Slobodana Uzel ca, Ana Balaban napomenula je kako je za poboljšanje uvjeta Roma bitna i lokalna zajednica. Jasna Baretić, viša pravna savjetni ca UNHCR-a, spomenula je kako se besplatna pravna pomoć UNH CR-a financira projektima stranih institucija u sklopu mobilnog tima UNHCR-a. Projekt Besplatna prav na pomoć Romima u rješavanju pravnog statusa u Hrvatskoj dio je regionoalnog UNHCR-ova projekta koji se sufinancira iz pretpristupnih projekata Europske unije. Alija Mešić, predsjednik URZZŽ-a i član povjerenstva Vlade za nacio nalni plan za Rome te član u mo bilnom timu svih pet ministarstava izjavio je kako je ukupno 32 pravni ka na nivou 9 županija i 9 grado va uključujući i Zagreb zastupalo Rome koje je Vlada RH i Ministar stvo pravosuđa odobrila za stjecanje prava te pomaganje Romima za os tvarivanje hrvatskog državljanstva, no nažalost to je prekinuto, a ne zna zbog čega. Nama Romima koji smo članovi povjerenstava nije do danas objašnjeno zbog čega su ukinuli te pravnike, a već su prošle gotovo dvije godine od prekida. Povreda ljudskih prava, pogotovo Roma, nije samo posljedica državljanstva već ona nosi naknadno puno veće posljedice, a to su: pravo na državljanstvo, pravo na obrazovanje, pravo na zapošljavanje, pravo na zdravstvo i pravo na soci jalnu skrb. Te su posljedice ključne u pitanju života Roma i njihovih prava. Ne znam koja je politika prevladala kada je ukinuto pravobraniteljstvo za stjecanje državljanstva Roma u RH, da li su to bile udruge ili stranke koje imaju svoje obrazovane pravnike, tzv. lidere, a na štetu Roma? ROMANO čaćipe romska ISTINA Žalosno je što se ukinuo taj pro jekt od 32 pravnika za pomaganje Roma, jer ni jedna Romska udruga nije pravnik, niti ima diplomirane pravnike u svojoj romskoj populaciji. Što se tiče pučkog pravobraniteljst va, pohvalio bih njihovu suradnju i brigu za romska prava, no još uvijek su daleko manje učinkoviti od pravo braniteljstva koje smo imali. UNH CR surađuje s pučkim braniteljstvom i g. Veljkom Kajtazijem, no mi još ne vidimo nikakav učinak te surad nje, osim dobrodošle promidžbe za sljedeće izbore, i dobre dnevnice uz putne troškove koje plaća UNHCR i pučko pravobraniteljstvo. Na drugoj pak strani, mi Romi u povjerenstvu Vlade i svih pet ministarstava RH radimo volonterski već drugi man dat. To nas jako čudi kao i sva podob nost te tzv. „tolika briga“ za Rome i njihova prava. Zakon o stjecanju za konskih prava o državljanstvu – Za kon o stjecanju državljanstva RH od 1991. god. za Rome je problematičan, Članak 8. je poguban za Rome u RH uključujući stjecanje statusa i hrvat skog državljanstva. Zašto se nama Romima ne da status kao u članku 10. o stjecanju prava državljanstva pa bi Romi puno lakše došli do svojih prava? Isto tako bitno je napomenuti da je više od 1.160 Roma čeka ostvari vanje hrvatskog državljanstva, a do bro znamo da su i Romi sudjelovali u obrani hrvatske države za vrijeme Domovinskog rata. Jasna Butorac, viša savjetnica u Mini starstvu pravosuđa je na pitanje g. Alije Mešića vezano uz ukidanje 32 pravnika za zastupanje Roma i nji hovog pomaganja u stjecanju hr vatskog državljanstva izjavila kako ne zna zbog čega je taj plan prekinut. REAGIRANJA UNATOČ PRESUDAMA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA, ROMSKA DJECA I DALJE SU ŽRTVE SEGREGACIJE U OBRAZOVANJU Amnesty International poziva vlade europskih zemalja da zaustava segregaciju romske djece u školama N a sastanku Vijeća Europe, 20. listopada 2010. done sena je „Strasburška de klaracija o Romima“ koja poziva zemlje članice da „stro go poštuju relevantne presude Europskog suda za ljudska prava… u razradi svoje politike prema Romima (Strasburška deklaracija o Romima dos tupna je u cijelosti na www. coe.int). Segregacija određene etničke skupine u sferi obra zovanja u 21. stoljeću ne bi se smjela tolerirati. Ipak, rom ska djeca diljem Europe i dalje trpe diskriminaciju u školama i pristupu obrazovanju. Takva je diskriminacija duboko ukori jenjena u mnogim obrazovnim sustavima i rezultat je politike i prakse (često usađene u povi jesnoj i društvenoj diskrimi naciji Roma) koje su isključile tisuće romske djece iz pris tupa obrazovanju. Istraživanje Amnesty Internationala u Slovačkoj pokazalo je kako su tisuće romske djece zatočene u ispodprosječnom obrazovanju. Prema istraživanju provede nom 2009. godine u regijama s visokim brojem romske popu lacije, najmanje troje od četvero djece koja pohađaju posebne škole (za djecu s poteškoćama u učenju i/ili posebnim potrebama) su Romi; diljem te zemlje Romi čine 85% djece koji pohađaju posebne razrede. Međutim, oni čine manje od 10% ukupnog stanovništva Slovačke. U nekim školama koje je posjetio Amnesty Inter national romska djeca su bila doslovno zaključana u posebne razrede, hodnike ili zgrade kako bi se spriječilo njihovo miješanje s neromskom dje com. Ideja da odvojeno obra zovanje može istovremeno biti i ravnopravno, odavno je dis kreditirana. Europske vlade ne smiju nastaviti osporavati rom skoj djeci pravo na jednak tret man i pristup obrazovanju bez diskriminacije. Neuspjesi vlada da usvoje i provedu promjene koje bi ukinule diskriminaciju i segregaciju utjecat će na živote tisuća romske djece. Od 30. ROMANO čaćipe studenog 2010. Odbor minis tara Vijeća Europe ocjenjivat će napredak hrvatske, češke i grčke vlade u provedbi presu da Europskog suda za ljudska prava, koji je zaključio da su spomenute vlade kršile prava romske djece na obrazova nje lišeno diskriminacije. Pre sude nisu bitne samo za ove tri države, nego i za druge vlade u Europi koje toleriraju i provode diskriminatorne mjere u obra zovanju romske djece. 13. stu denog 2007. Veliko vijeće Eu ropskog suda za ljudska prava donijelo je značajnu presudu u slučaju 18-ero romske djece protiv Republike Češke. U pre sudi u slučaju D. H. i drugi pro tiv Republike Češke, Sud je zaključio da je smještanje rom ske djece u specijalne škole za učenike s „blagim mentalnim poteškoćama“ na temelju nji hova etničkog porijekla pro tivno obvezi vlade da djeci osi gura pristup obrazovanju bez diskriminacije. U Republici Češkoj potrebno je poduzeti pojedinačne mjere „kako bi se stalo na kraj kršenjima koja je ustvrdio Sud, te da bi se u najvećoj mjeri ublažile posljedice tih kršenja“. Sud je podsjetio vladu na njezine obaveze prema Europskoj kon venciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u zaustav ljanju takve prakse i ispravlja nju njezinih posljedica. romska ISTINA 15 IZBORI 2011 16 Kome dati glas i povjerenje? K rajem ove kalendarske go dine, 2011. građani Repub like Hrvatske izaći će na iz bore u kojima će moći birati između ponuđenih političkih stranaka i pojedinaca onu opciju za koju smatraju ili vjeruju da će između ostaloga zastupati i interese građana, dakle interese onih koji su svojim glasom izabrali nekoga da ih zastupa. Politički sustav koji je aktualan u Republici Hrvatskoj od nezavisnos ti, 1991. godine je demokracija te je osnovna karakteristika demokra cije upravo činjenica da postoji više nego jedna politička stranka, te samim time postoji mogućnost da građani biraju između različitih opcija koje su im ponuđene. Dakle, kod nas je na snazi sustav u kojem postoji, ako ništa drugo, teoretska odgovornost ili obaveza onih koje su građani odabrali da učine barem nešto za te iste građane koji su glasali. Romska nacionalna manjina je u usporedbi s drugim skupinama u ovoj zemlji u nešto boljem položaju kada razmišljamo o glasanju, oda biru nekoga tko će nas zastupati pa i o našoj, romskoj kontroli da li taj netko koga smo odabrali, dakle poklonili mu povjerenje, uistinu i nešto čini za tu romsku zajednicu koja ga je birala. ROMANO čaćipe romska ISTINA Konkretno, u skladu sa zakonima, manjine imaju pravo birati sabor skog zastupnika koji će zastupati sve manjine, pa time i romsku ma njinu. Na prošlim izborima je tako u Sabor Republike Hrvatske ušao i prvi romski zastupnik, na poziciji zastupanja nacionalnih manjina. Drugi saborski zastupnici su morali dobiti daleko veći broj glasova kako bi bili u Saboru nego zastupnik koji predstavlja manjine. Konkretno, riječ je o niti 600 glasova koji su odredili da Rom bude u Saboru Re publike Hrvatske. Četiri godine kasnije, izbori su ponovno pred nama i na nama Ro mima je da razmislimo jesmo li za IZBORI 2011 dovoljni dosadašnjim zastupanjem manjina te Roma u Saboru, ili nis mo. Očekivali smo malo više pažnje spram pitanja Roma, i to ne na dek larativnoj razini, znači da imamo predstavnika koji nas zastupa i sjedi u ime romske manjine na zatvore nim sastancima. Očekivali smo da barem jednom mjesečno, ili jednom u 3 mjeseca, kada na televiziji promatramo za sjedanje Sabora, vidimo i čujemo našeg zastupnika kako govori o pitanjima koja se tiču naše manjine. Očekivali smo i da se naš sabor ski zastupnik konkretno zauzme za određena pitanja od značaja, ne da ponavlja već rečeno te da se oportunistički uključi u svakod nevne tokove saborskih radnji, već da bude inovativan, dakle da se savjetuje sa svojom izbornom ba zom te da, ako ništa drugo, pokuša za Rome izboriti ono nešto više od mogućega. Kada kažemo nešto više od mogućega, smatramo da svaka osoba, time i skupina, pa time i manjina, ima pravo na nadu. I naša je nada oduvijek bila da ćemo naći načina za bolji život, način kojim ćemo moći spojiti naš mentalitet i narodne običaje sa svakodnevnim pravili ma društva, te u konačnici, pronaći način za bolju socijalizaciju. Govorimo o pitanju zašto, primjerice, na jednostavnim poslovima pri komunalnim službama koje su u vlasništvu države, nema Roma. To je tako jednostavno pitanje, jed nostavno ga je i riješiti, jer pona vljamo, država je vlasnik i država odlučuje o tim komunalnim jav nim poduzećima. Ako postoje raz ni državni programi namijenjeni Romima, onda je očigledno da je jedan od najjednostavnijih načina da se Romima pomogne u socija lizaciji – davanje radnih mjesta u sektorima privrede za koja se Romi mogu kvalificirati. Naravno, ima još puno drugih pita nja i prijedloga o kojima možemo razmišljati kada govorimo o teor etskim nastojanjima na boljitku Roma. Primjerice, osim zapošljavanja, Ro mima je bitno i pitanje mogućnosti njegovanja vlastite kulture. U tom smislu, odavno, od 1993. je priprem ljena platforma za ostvarenje jedin stvenog kulturnog centra Roma u Zagrebu kao centralnog mjesta za kulturne događaje sa županijskim klubovima Roma. Kada je 20-ak romskih udruga podržalo sadašnjeg zastupnika manjina u Saboru RH, između ostalih ciljeva, bio je i taj da izabrani romski zastupnik učini sve što je moguće da se konačno os tvari pitanje jedinstvenog romskog kulturnog centra. Međutim, osim pojedinačnih pozi va predstavnicima Roma na „kavu u Saboru“, unatrag zadnje tri go dine nikada nije bilo dogovorenih konzultacija s tim romskim udruga ma koje su omogućile da Rom bude zastupnik u Saboru RH. Općenito, u zadnje tri godine, sada u 4. godini, naš zastupnik nikada nije imao vremena da se ozbiljno posveti onima koji su ga izabrali i omogućili mu da uživa u privilegi ranom statusu. Romima su potrebna rješenja, pomaci u pravom smjeru. Za stupljenost u Saboru sama po sebi ništa nam ne znači ukoliko ta za stupljenost ne odgovara našim potrebama. A naše potrebe su da kroz demokratski sustav i političku zbilju, imamo zastupnika – zastup nicu, koja promovira i bori se za naše, a ne za osobne ciljeve. Određeni uspjesi koji su se do godili proteklih godina, a tiču se Roma, nisu rezultat rada našeg sa borskog zastupnika, već su rezul tat dugogodišnjeg rada domaće ad ministracije i predstavnika romskih udruga kroz razna radna tijela, a što je uključeno i definirano u nacio nalnom programu za Rome u Re publici Hrvatskoj. Problemi hrvatskog društva su pre neseni i na Rome, dakle sukob in ROMANO čaćipe romska ISTINA teresa koji je vidljiv na previše mjes ta u javnom životu, nije mimoišao ni Rome. Sukob interesa jest kada netko koristi službenu poziciju kako bi promovirao vlastite interese ili in terese svoje rodbine. To je stvarna rak-rana društva u kojem živimo. Svjedoci smo zastupljenosti u ko joj oni koji nas zastupaju isključivo misle na sebe i na svoje interese, a na nas su mislili samo onda kada je bilo potrebno da im damo glas kako bi ih izabrali da nas zastupaju. Prednost demokracije i sustava slobodnih izbora svake četiri go dine jest mogućnost da sljedeći put ne poklonimo povjerenje nekome tko to povjerenje u prošlom man datu nije iskoristio i nije se na djelu dokazao. Stoga, na izborima koji slijede, pozivamo Rome da dobro promisle kome daju svoj glas, te da sa svojim odabranim predstavnikom ili pred stavnicom naprave javno-bilježnički ugovor kako bi odabranog zastup nika redovito mogli podsjetiti na iz borna obećanja. Pitanje je treba li pokloniti povje renje Romu starosjediocu, nekome tko pozna i stalo mu je do pitanja hrvatskih Roma, ili pokloniti povje renje nekome tko nije Rom, ali ima životopis koji ukazuje na mogućnost da se takvoj osobi vjeruje. U svakom slučaju, s obzirom na ovo iskustvo, po kojem smo kao Romi zastupljeni u najvišem političkom tijelu države moramo bolje promis liti koga biramo na predstojećim iz borima, te svakako, koga god odab rali, nužno je da imamo ugovor s našim zastupnikom ili zastupni com, o ciljevima i razlozima zašto nas netko uopće zastupa. Alija Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija www.umrh.hr te član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH 17 18 IZBORI 2011 VAŠ GLAS JE D Prema Ustavu Republike Hrvatske, Romi imaju status nacionalne manjine, samim time imaju rage Romkinje i Romi, u cilju poboljšanja opće so cijalne situacije romske nacionalne manjine u Re publici Hrvatskoj, bitno je da i Romi učine svoj dio građanske dužnosti. Konkretno, potreb no je da se na predstojećem popisu stanovništva, jasno iz jasnite da ste pripadnici rom ske nacionalne manjine. Rom. Tim putem je moguće da nacionalna manjina, u ovom slučaju Romi, direktno bira svog predstavnika koji će zastupati njihove interese i prava Zašto je bitno izjasniti se kao Rom? Zato jer u skladu sa zakonima postoji omjer između broja stanovnika koji pripadaju nekoj manjini te praktičnih prava kao i njihove zastupljenosti u društvu te u tijelima državne uprave. Ukoliko se pri popisu stanovništva ne izjasnite kao pripadnik romske manjine, time umanjujete izglede za same Rome da poboljšaju svoju situaciju u skladu sa zakonom. A samim time otežavate i vlastite izglede za boljitak. Postoje li razlozi za neizražavanje pripadnosti romskoj manjini? Riječ je o predrasudama. Živimo u demokratskom sustavu, Republika Hrvatska ulaže velike napore da bi postala članicom Europske unije, stoga je potpuno normalno i bez negativnih posljedica po Vas da se pri sljedećem popisu stanovništva izjasnite kao Romkinja ili Rom. Što zakon kaže o pravima Roma u Republici Hrvatskoj? p r i najvišim državnim tijelima RH. Odrejednak a đene procjene govo-re prava kao o činjenici da u Republici i svi drugi Hrvatskoj živi 6 puta više Roma građani ove zemlje, ali s nego što je Roma zabilježeno pri obzirom na status nacionalne zadnjem popisu stanovništva. manjine, Romima pripadaju i određena posebna prava. Da bi Izjasnite se kao Rom i se koristila ta posebna prava koja birajte svoje predstavnike na pripadaju Romima, potrebno sljedećim izborima! je da se Romi sami potrude u ostvarivanju tih prava, a prvi Kao deklarirani pripadnik romske korak jest da se pri predstojećem nacionalne manjine u Republici popisu stanovništva izjasnite kao Hrvatskoj birajte predstavnike pripadnik romske nacionalne iz svoje nacionalne manjine za koje znate da su oduvijek žitelji manjine. Republike Hrvatske, te samim Zašto je bitno deklarirati se kao time osobe koje poznajete i osobe Rom, a s obzirom na predstojeće za koje znate da će im je interes romske zajednice bitan. Nužno je izbore? da hrvatski Romi sami odlučuju Da biste mogli glasati na o svojim interesima u skladu predstojećim izborima za Roma ili sa zakonskim mogućnostima Romkinju kao Vašeg predstavnika, koje su povoljne. Nepotrebno osim osobne iskaznice, potrebno je da osobe koje se deklariraju je i da ste se prilikom popisa kao Romi, a potječu iz drugih stanovništva deklarirali kao zemalja zastupaju Vaše interese. ROMANO čaćipe romska ISTINA IZBORI 2011 BITAN! Učinite to sami, izjasnite se kao pripadnici romske nacionalne manjine na predstojećem popisu stanovništva te potom birajte Roma starosjedioca da Vas zastupa! ako ste se deklarirali kao rom birajte da biste bili birani! Srdačan pozdrav, Alija Mešić, predsjednik, Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija (www.umrh.hr) i član povjerenstva Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome ROMANO čaćipe romska ISTINA 19 REAGIRANJA 20 Mjere za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske N akon sastanka u Ministar stvu znanosti, obrazovanja i športa 18. svibnja 2010. povodom izvršenja presude Eu ropskog suda za ljudska prava u predmetu Oršuš i dr. protiv Hr vatske, 30. lipnja 2010. donesene su mjere za izvršenje presude te su putem Ministarstva pravosuđa dostavljene odgovarajućem ti jelu Vijeća Europe. Mjere su usklađene s temeljnim strategij skim dokumentima Vlade RH kao što su Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. MJERE IZVRŠENJA PRESUDE Mjera 1.: Poboljšanja zakonodavnog okvira koji se odnosi na učenike pripadnike romske populacije integracije i socijalizacije i boljega školskog uspjeha. Mjera 2.: Kreiranje modela obrazovanja djece/učenika pripadnika romske nacio nalne manjine radi uspješnog učenja hrvatskog jezika, školske i izvanškolske socija lizacije i integracije Donošenje Nacionalnoga okvir nog kurikuluma za predškolski odgoj, opće i strukovno obra zovanje osigurava primjenu načela inkluzije, integracije i flek sibilne organizacije nastavnog i školskog rada, što dosadašnji Nas tavni plan i program za osnovnu školu (2006.) ne osigurava u do REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOV ANJA I ŠPORTA Izmjenom Zakona o odgo ju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dopunit će se članak 43. kojim će se osigura ti učenicima državljanima RH, koji ne znaju ili nedostatno zna ju hrvatski jezik, učenje hrvat skog jezika. Izmjenom i dopu nom Državnoga pedagoškog standarda te Pravilnika o ustro ju razrednih odjela osigurat će se primjereno formiranje odje la prema učenikovim sposob nostima. Izmjenom Pravilnika o psihofizičkim sposobnosti ma učenika osigurat će se stručna provjera iz znanja hrvatskog jezi ka i kreirati najprimjereniji model obrazovanja za pojedince ili sku pine učenika radi učenja hrvat skog jezika, postizanja uspješne Mjere za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Oršuš i dr. protiv Hrvatske Nakon sastanka u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 18. svibnja povodom izvršenja presude Europskog 2010. suda za ljudska prava u predmetu Oršuš Hrvatske, 30. lipnja 2010. donesene i dr. protiv su mjere za izvršenje presude te su putem Ministarstva pravosuÿa dostavljene odgovarajuüem tijelu Vijeüu Europe. Mjere su usklaÿene s temeljnim strategijski m dokumentima Vlade RH kao što su Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeüa za ukljuþivanje Roma 2005.-2015. 1 voljnoj mjeri. Nacionalni okvirni kurikulum će omogućiti posebno kreiranje školskog kurikuluma za djecu koja ne znaju ili nedostat no znaju hrvatski jezik; omogućit ROMANO čaćipe romska ISTINA će fleksibilniji način organizaci je razrednih odjela i individualno praćenje učenikovih postignuća. Osim toga, izrada školskih kuriku luma odnosi se na kreiranje fakul tativne nastave i izvannastavnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave primjerene učenicima pri padnicima romske populacije, kao i svim drugim učenicima. Orga niziranje dopunske nastave, izvan nastavnih aktivnosti i slobodnih aktivnosti u osnovnim školama za učenike pripadnike romske na cionalne manjine treba pridonijeti smanjenju izostanaka, neredovi tog pohađanja nastave, napuštanja osnovnoškolskog obrazovanja i smanjenju broja ponavljača. Na cionalni okvirni kurikulum će omogućiti donošenje posebnih priručnika za učitelje, stručne suradnike, roditelje, urede državne uprave, tijela lokalne/ regionalne samouprave, kao i poseban angažman Agencije za odgoj i obrazovanje u smis lu specifičnih potreba praćenja, nadzora i savjetovanja svih odgojno-obrazovnih čimbenika. Osposobljavanje suradnika, tzv. romskih pomagača, za učinkovitiji rad s romskom djecom osigurat će stalan i dosljedan rad te stjecanje radnih navika u djece i učenika romske pripadnosti. Mjera 3.: Vanjsko vrednovanje odgoja i obrazovanja Roma Provođenje vanjskog vrednovanja obrazovanja Roma u RH je zatražio MZOŠ od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja govoreći otvoreno Mjera 5.: Razvoj infrastruk- ture potrebne za efikasno obrazovanje, odrastanje i socijalizaciju djece/učenika pripadnika romske populacije radi znanstvenog i stručnog pris tupa osmišljavanju, poboljšanju i unapređenju obrazovanja djece/učenika romske popula cije i njihova bržeg i uspješnijeg prilagođavanja u životnom okruženju, boljih postignuća u školi i napredovanja u odgo ju i obrazovanju. Pokazalo se da statistički podaci pretežno poka zuju stanje, a ne usmjeravaju obra zovnu politiku na dublje promjene u odgoju i obrazovanju. Prezen tacija rezultata vanjskog vredno vanja poslužit će kao znanstveni i stručni argument pripadnicima Roma i stanovnicima s kojima su u suživotu kao uvjerljivi poziv za promjene, a sve radi unapređenja školovanja, obrazovanja i ukupne kvalitete življenja. Mjera 4.: Uključivanje posrednih i neposrednih čimbenika u odgoj i obrazovanje djece/učenika pripadnika romske populacije Angažman osnivača odgojnoobrazovnih ustanova potrebno je učiniti proaktivnim u smislu što učestalijeg organiziranja različitih aktivnosti koje će: a) romsku popu laciju afirmirati kulturno, s poseb nim specifičnostima, znanjem i umijećima, b) pridonijeti većoj pov ezanosti i zajedničkim aktivnos tima s neromskom populacijom u životnom okruženju, c) povećanim cirkuliranjem poznatih i značajnih osoba iz drugih dijelova RH i in ozemstva koji će svojim gostovan jem biti snažan primjer i uzor za ostvarenje ciljeva djelotvornog suživota u zajednici i poticaj na efi kasnije poučavanje i učenje. Iste i slične programe potrebno je provoditi u školi, što je moguće ostvariti tijekom prigodnih blagdana i raznih obilježavanja značajnih događaja i gostovanja popularnih osoba. U rad s roditeljima, ali i svim građanima Međimurske županije, potrebno je uvrstiti znanje o kon vencijama i njihovu primjenu, ustrajavati na poučavanju o vri jednostima znanja, odgovornos ti, tolerancije, solidarnosti. Rad s ravnateljima je potreban u smislu specifičnih problema u Međimurskoj županiji, kako bi im se pomoglo u rješavanju problema pravodobno jer njihovi problemi zahtijevaju efikasnije vođenje i upravljanje školom, in tenzivniju suradnju s roditeljima romske pripadnosti i roditeljima neromske pripadnosti. ROMANO čaćipe S obzirom na to da se često spotičemo o različite statističke podatke, potrebno je izraditi je dinstvenu metodologiju priku pljanja podataka, koja će služiti svim čimbenicima u obrazova nju, socijalnoj politici i drugim čimbenicima. Obiteljski centar u Međimurskoj županiji pridonijet će izjednačavanju županije s dru gim županijama. Obiteljski cen tar će služiti provođenju odgo jno-obrazovnih, savjetodavnih i preventivnih aktivnosti, real izaciji ciklusa predavanja i radi onica za djecu, učenike, obitelji, odrasle. Rad na profesionalnom informiranju i orijentaciji važan je zbog otkrivanja afiniteta učenika romske pripadnosti i boljeg up oznavanja s tržišnim ponudama i mogućnostima zapošljavanja izvan tradicionalnih romskih zanimanja. Mjera 6.: Provedba Nacio nalnog programa za Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005. - 2015. Ostvarenje mjere će biti efikasnije ako svi nositelji mjera učestalije prate realizaciju aktivnos ti i međusobno koordiniraju izvještavanje o svome radu. Stal na uključenost stručnoga mobil nog tima u odgojno-obrazovnim ustanovama i tima koji će obav ljati nadzor realizacije aktivnosti u dječjim vrtićima i školama pri donijet će pravodobnom korigi ranju odgojno-obrazovnog rada i interveniranju radi poboljšanja toga rada. romska ISTINA 21 22 govoreći otvoreno Financiranje obrazovnih projekata Predmet: Natječaj za financij ske potpore projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mla dih u školskoj godini 2010./2011. – upit Poštovani gospodine ministre, molimo Vas za malo Vaše pažnje po predmetu nedavno završenog natječaja (u naslovu). Konkretno, unatrag više od 10 godi na kao udruga održavamo za krajnje korisnike besplatnu izvanškolsku potporu za osnovnoškolce u surad nji sa OŠ Augusta Cesarca, Peščenica – Zagreb, a od 2005. korištenjem iste infrastrukture (učionica, moderna računalna mreža sa 15 računala te svom pratećom peri ferijom i programima) organizira li smo i provodili ECDL (www. ecdl.hr) tečajeve za mlade. Riječ je o dokazanim i vrijednim projekti ma, posebno iz razloga što u slučaju osnovnoškolaca, po navodima i po dacima lokalne OŠ, ta aktivnost povećava broj romske djece koja polazi nastavu za cca 30% te otpri like za jednaki postotak, cca 30% poboljšava njihov uspjeh u školi. U slučaju ECDL tečajeva koji se održavaju vikendima za romsku mladež riječ je i o dodatnom os posobljavanju za tržište rada, te ujedno, nekima od polaznika, to je zadnja alternativna šansa mnogim mladim Romkinjama i Romima. Dnevni sadržaj za osnovnoškolce polazi sveukupno 70-ero djece, od čega u prosjeku dnevno te besplatne sadržaje koristi njih 30-ak. Od 2005. godine s uspjehom smo pomogli u dodatnom osposobljava nju više od 150 Romkinja i Roma u dobnoj grupi od 17 do 25 godina, po načelima ECDL programa. Isti edu Romano Čaćipe Vam u potpunosti prenosi odgovor na dopis iz Ministarstva znanosti obrazovanja i športa od 10. prosinca 2010. Odgovor je poslan g. Radovanu Fuchu kativni sadržaji se uvijek provode na način da mi kao Udruga dajemo svu infrastrukturu (uza sve spome nuto, riječ je i o užinama, režijskim troškovima, troškovima održavanja opreme, itd.), nalazimo donatore, a donatori direktno plaćaju uslu ge profesionalnim, autoriziranim tvrtkama s područja Grada Zagreba koje su ovlaštene i stručne da daju ECDL edukaciju. Željeli bismo napomenuti kako ove aktivnosti nisu nastale uz podršku domaćih ustanova, već da su započele, razvile se i nastavljaju sa svojom vrijednom aktivnošću tako ROMANO čaćipe romska ISTINA što su uspjele privući interes i ra zumijevanje šire grupe donatora. U smislu vjerodostojnosti i ozbiljno sti, navodimo neke od donatora koji su direktno potpomogli razvo ju ovih aktivnosti: Microsoft Inter national i Microsoft Hrvatska (sav operativni i aplikativni software), domaći privatni sektor (Učilica 1 do 8), Veleposlanstvo Velike Brita nije u RH (u 2 navrata), Veleposlan stvo Republike Njemačke, Velepo slanstvo Švicarske, Veleposlanstvo Kraljevine Norveške, RTL Fonda cija „Darujmo djeci“. Tek nakon što je aktivnost, pogo tovo ECDL program zaživio, počeo davati konkretne rezultate, dobio i adekvatnu medijsku praćenost, dakle nakon što je sve postavljeno u kvalitetni operativni okvir te je ak tivnost dokazana, imali smo sretnu okolnost da i Vaše štovano Mini starstvo znanosti, obrazovanja i športa izađe u susret potrebama mladih Romkinja i Roma, te smo dobili potporu, za po jedan seme star (15 polaznika ECDL tečajeva) godišnje, u godinama 2007. – 2008. – 2009. U svakom slučaju, aktivnost je kao takva usmjerena socijalno zapos tavljenoj skupini, te su svi detalji uvijek odrađeni profesionalno. Potrebe mladih Roma se una trag par godina nisu promijenile. Dapače, ove aktivnosti su u pravom smislu riječi potaknule nadu, dale primjer da se učenje isplati, podigle nivo samopouzdanja i volje u mla dih Romkinja i Roma za obrazova nje, te vjeru da postoje načini da se poboljša njihova situacija u društvu općenito. Interesantno je da je određeni broj polaznika ovih ECDL tečajeva uis tinu našao prvo zaposlenje, ili da su napredovali u sklopu postojećeg radnog mjesta. govoreći otvoreno Aktivnost Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija, te samim time i ovih aktivnosti, je u potpunom skladu, koordinirano napravljena sa: Nacionalni programom Vlade Republike Hrvatske za Rome u RH Dekada Roma 2005.-2015., Pan-Eu ropski projekt u kojem sudjeluje i RH. Preporuke stručnih pedagoga i poznavatelja tržišta rada. Aktivnost je apsolutno u skladu sa realnostima u kojoj živi daleko veći broj Roma u Gradu Zagrebu nego što, primjerice, živi Roma u drugim dijelovima RH, dakle sve je u skladu sa preporukama i konceptima raz voja civilnog društva. U prilogu Vam dostavljamo na uvid obavijest Vašeg štovanog minis tarstva, od dne 10. prosinca 2010. ROMANO čaćipe romska ISTINA (Klasa 007-02/10-04-00101, UR BROJ 533-12—10-0002) u kojem nas se obavještava da: „Projekt koji ste prijavili na Natječaj za financijske potpore projektima udruga u području izvaninstituci onalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2010./2011. udovoljio je formalnim i adminis trativnim uvjetima Natječaja.“ Ujedno možemo iščitati iz istog dop isa da je odabrano 187 projekata u iznosu financiranja od 7.050.000,00 kuna. Uvid u odabrane projekte, dalje dopis kaže, moguć je putem web portala www.mzos.hr. Na web portalu uspijevamo zaključiti da nismo odabrani, te da je ujedno, s danom 8. prosinca 2010. odabrano 189 projekata u iznosu fi nanciranja od 7.140.000,00 kuna. Apsolutno smo sigurni da svi odab rani projekti imaju vrijednost za lokalnu zajednicu, za razvoj civil nog društva te da svaki projekt čini dobro te daje konkretne rezultate. S obzirom na to da je vidljivo da 10. prosinca 2010. se govori o 187 projekata i 7,05 milijuna kuna, a u izvješću o odabranim programima s datumom 8. prosinca 2010. se go vori o 189 projekata u iznosu od 7,14 milijuna kuna, što je dispro porcionalno službenim izjavama štovanog ministarstva, mišljenja smo da je moguće došlo do admini strativne pogreške u proceduri. S obzirom na velik broj zahtjeva, zasigurno je velik teret na komi siji koja bira projekte, stoga smo mišljenja da s obzirom da je vidljivo da je relativan točan broj projekata kao i relativan finalni iznos finan ciranja (što proizlazi iz službenih dopisa ministarstva) moguće je da osim što se naše aktivnosti jesu kvalificirale i odgovaraju kriteriji ma natječaja, te osim što je riječ o provjerenim aktivnostima koje su donijele rezultate, moguće je da je došlo do administrativne pogreške. Konkretno, molili bismo za potvrdu da nismo odabrani, tj. potvrdu da možda jesmo odabrani, ali da nismo 23 24 navedeni, ili da nismo odabrani, ali bismo molili i stručno obrazloženje koje je u skladu s logičnim i smis lenim razlozima. Dne 16. prosin ca 2010. smo u skladu s rokom za podnošenje žalbe, podnijeli spram Vašeg štovanog ministarstva upit sa zamolbom za objašnjenje. Dalje, u skladu s programima Vlade Republike Hrvatske, dakle, pro gramom za Rome u RH, vrlo je teško zaključiti o interesu određenih in stitucija da učine barem male po make za Rome, jer čistom mate matikom, dva programa za Rome koja su u listi odobrena, ne iznose ni 1% cjelokupnih sredstava koja su dodijeljena. To nije u skladu ni sa jednom deklarativnom izjavom dužnosnika Vlade RH koji su se bavili ili se bave tematikom Roma. Ista tema je ujedno interesantna jer predstavlja jedan od mnogih detalja unutar koncepta ulaska u Europsku uniju. Vama, štovanom ministru, već smo se obratili pismenim putem s tema tikom problema školovanja Roma, no shvaćamo da kao ministar imate puno obaveza te ne stignete odgo voriti na svaki dopis. S obzirom na to da u zadnjoj godi ni svog saborskog mandata, „naš“ saborski zastupnik u skladu sa pre ROMANO čaćipe romska ISTINA thodne 3 godine svog rada, osim deklarativnih izjava, nije našao vre mena da se konkretnije bavi pita njima od značaja za Rome koji su ga i izabrali na tu poziciju, te s obzirom na to da pregledom raznih programa uključivo EU IPA je vidljivo da pos toji očigledan slučaj „sukoba inte resa“, jer u stvarnoj demokraciji, nije dopustivo da dužnosnici istovre meno lobiraju za udruge kojima su na čelu ili da su nepotistički pove zani uz bilo koje nedržavne udruge koje se financiraju iz proračuna, ne možemo računati na pomoć u pitanjima koja se tiču obrazovanja romske djece i mladeži. No, u ne tako davnom sjećanju nam je ostalo da u RH ima dužnosnika koji razumiju navedenu problema tiku te su uvijek pokazali, kako razu mijevanje, tako i interes da se nađu rješenja, nekada i mala rješenja, koja u konačnici vode ka cilju, soci jalizacije romske manjine u RH. Ne vidimo razlog po kojem ono što radimo preko 10 godina ne ulazi upravo u tu domenu. Nadamo se da je unatoč sveobuh vatnim odgovornostima, mnogim obavezama i terminima, i pozici ja ministra znanosti, obrazovanja i športa jedna od takvih dužnosničkih pozicija koja prepoznaje male ko rake koji vode ka kvalitetnoj ve likoj slici, sve u skladu sa deklara tivnim ciljevima, primjerice, i ovog natječaja o kojem govorimo. Zahvaljujemo na Vašoj pažnji i vre menu te se nadamo Vašem odgo voru. S poštovanjem, Alija Mešić, predsjednik Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija www.umrh.hr CC. Gđa Jadranka Kosor, dipl. iur. pred sjednica Povjerenstvo Vlade RH za praćenje nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb 25 Kome smetaju Romi u Zemuniku Donjem? I zaslanstvo Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome, Ureda za nacionalne manjine Vlade Re publike Hrvatske posjetilo je 11. listopada 2010. godine Zemu nik Donji, s ciljem uvida u situaciju i pronalaženja rješenja be spravno naseljenih Roma. Uz predstavnike Vladina ureda za nacionalne manjine i sabor skog zastupnika g. Nazifa Memedija, Zemunik Donji posjetilo je desetak članova navedenog izaslanstva, među njima i predsjed nik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije te stalni član Povjerenstva za praćenje programa provedbe Nacionalnog pro grama za Rome g. Alija Mešić koji je tom prilikom upitao: Kome smetaju Romi u Zemuniku? Ne kradu, ne prose, žive ispod svakog nivoa ljudskog dostojanstva. Preživljavaju sakupljajući sekunda rnu sirovinu. Zašto su takvi Romi nepoželjni Zemuniku i Zadru ili ministru Kalmeti? Odgovor na postavljeno pitanje nije dobio. Izaslanstvo Vlade u posjetu bespravno naseljenim Romima Zajedno do pronalaženja rješenja bespravno naseljenih Roma u Zemuniku Donjem ROMANO čaćipe romska ISTINA REAGIRANJA 26 S astanak su vodile predstavnice Zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Zagreb, pod vodstvom gospođe Marije Halić, voditeljice. Sastanku su bili nazočni predstavnici nekoliko romskih nedržavnih udruga, Udruga Roma Zagreb i Zagrebačka županija, Bo lja budućnost, Kali sara, KUD Rom sko srce, Centar kulture i europske integracije Roma. Prilikom izlaganja gospođe Halić, saznali smo da je iz međunarodnih donacijskih izvora (EU IPA) dos tupno 157.206,00 eura za pomoć pri zapošljavanju žena Romkinja. Isti je iznos planiran za trošenje na način da se ponovno organizira aktivnost koja je već u prošlosti dokazala da nema rezlutata. Ujedno, aktivnost uživa podršku Grada Zagreba, koji daje na raspolaganje prostor od 100 m2 koji se sada obnavlja. Kon kretno, riječ je o sljedećoj zamisli: 150 žena Romkinja koje su dugoročno nezaposlene i u registru su Zavoda za zapošljavanje, područni ured Za greb, bit će testirano na kvalifikacije, te će ih biti odabrano 30 žena koje će proći predviđeni program. S kojim sredstvima pokrenuti obrt Program kao takav predviđa da se određeni broj žena Romkinja kratkoročno zaposli u navedenoj aktivnosti s ciljem da pomažu dru gim ženama Romkinjama u pisanju životopisa i komunikacijama s po tencijalnim poslodavcima. Ostale žene koje nisu odabrane će u proce su odabira dobiti užinu, a žene koje su odabrane za projekt, će tijekom sudjelovanja u istome dobivati dnevnicu od 70 kuna. Okvirni cilj aktivnosti je ispitati mogućnosti i stimulirati žene Rom kinje na otvaranje kućne radinosti ili obrta, s obzirom na to da su sve te žene dugoročno nezaposlene, ne shvaćamo iz kojih izvora sredstava bi one našle sredstva koja su, nar avno, potrebna za otvaranje bilo »Zapošljavanje« Marija Halić, voditeljica Odsjeka posredovanja i pripreme zapošljavanja pri Zavodu za zapošljavanje prilikom dodjele ECDL diploma polaznicima romske nacionalnosti u prostorijama Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija Pri Zavodu za zapošljavanje 9. prosinca 2010. održan je sastanak na temu "Zapošljavanje žena pripadnica romske nacionalne manjine koje su registrirane pri Zavodu za zapošljavanje kao dugoročno nezaposlene" kakve kućne radinosti ili obrta. Riječ je o ponovnom, po tko zna koji put, administrativnom falsi fikatu. Dakle, na osnovi, u ovom slučaju, međunarodnih donacija za koje shvaćamo da su iz Njemačke, ROMANO čaćipe romska ISTINA domaći birokrati koji do sada nisu pokazali uspjeha u rješavanju prob lema zapošljavanja, ponovno će biti u prilici da kao prvo naplate svoje vlastito radno vrijeme, sebi za svoj rad isplate dnevnice, te da se stvore, ponovno, po tko zna koji put, statistički podaci kojima se tobože pokazuje velika skrb i trud uložen u problematiku nezaposlenih Roma u ovom konkretnom slučaju, žena. Riječ je o ponavljanju uvijek neuspješnog procesa okruglih stolova, seminara i prezentacija, a moguće je krajnji cilj da se osobe nagovori da se počnu baviti nekom kućnom radinošću, za koju, naravno, nemaju financijska sredstva koja su za njih potrebna, niti raspolažu konkretnim tržištem. Postoji jasna opasnost da se te žene udalji iz sustava socijalne skrbi. Dalje, vidljivo je da u procesu ponovno sudjeluje neka podo bna romska nedržavna udruga, koja će za svoje sudjelovanje biti REAGIRANJA Romkinja i plaćena. Ovom bismo prilikom željeli napomenuti i ponoviti koja je to zapravo praksa Zavoda za zapošljavanje kada pozivaju rom ske udruge, tobože u smislu brige i skrbi o problemima Roma, da sud jeluju u projektu, bez naknade, na način da pružaju podatke i konk retne ideje. Krađa projekata Da se podsjetimo, u razdoblju od 2005. do 2010. Udruga Roma Za greb i Zagrebačka županija je uz nesebičnu materijalnu donaci ju Veleposlanstva Velike Britan ije, Veleposlanstva Norveške, Veleposlanstva Švicarske i Vele poslanstva Njemačke, nadogradi la postojeće aktivnosti edukacije osnovnoškolaca u znanjima rada na računalima s pan-europskim projektom ECDL (www.ecdl.com) koji je bio namijenjen mladim Romkinjama i Romima. Ista ak tivnost je, naravno, bila uspješna te je sveukupno 150 polaznica i po laznika u dobnim skupinama od 18 do 30 godina, s uspjehom položilo tečajeve koje je provodila profesio nalna ovlaštena tvrtka (ovlaštena od strane ECDL-a), u prostorija ma i na infrasturkturi (moderna računalna mreža od 15 računala sa svom periferijom te kompletno opremljena učionica) Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija. Tek nakon što je aktivnost zaživjela te dobila dodatnu podršku od privat nog sektora, primjerice Microsofta International i Microsofta Hrvat ska, tada na scenu stupa Ministar stvo znanosti, obrazovanja i športa, koje daje financijsku podršku za po jedan semestar godišnje, dakle za 15-ak polaznika ECDL tečajeva godišnje, tri godine za redom. U konačnici, na scenu stupa Za vod za zapošljavanje, područni ured Zagreb, koji pod vodstvom ravnateljice Ankice Paun Jarallah, te Voditeljice Odsjeka posredovanja i pripreme zapošljavanja, Zavoda za zapošljavanje, područnog Ureda Zagreb, gospođe Marije Halić. Da se podsjetimo, gospođa Halić je redovno dolazila na dodjele ECDL diploma koje su polazni ci romske manjine dobivali pri likom ceremonija u Udruzi Roma Zagreb i Zagrebačka županija. Ista aktivnost je organizirana i osmišljena od strane Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija, te je nedržavna udruga bila ta koja je osiguravala potrebna sredstva raznih donatora, kojima bi se di rektno plaćale profesionalne usluge predavača, primjerice, Zagrebačkog informatičkog centra. Kada se Zavod za zapošljavanje uvjerio da princip funkcionira, tada je Zavod za zapošljavanje jednos tavno preuzeo ideju, direktno ušao u poslovni odnos sa Zagrebačkim informatičkim centrom, te stimu lirao mlade Rome i Romkinje sa dodatnim materijalnim sredstvima da polaze ECDL nastavu, konk retno, polaznicima se dodjeljivala konkretna novčana pomoć kako bi vlastitim izborom odabrali za njih povoljniju opciju, dakle, da polaze školovanje u organizaciji Zavoda za zapošljavanje, jer dobivaju novac, Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Zavoda za zapošljavanje ROMANO čaćipe romska ISTINA koji ako polaze isto školovanje u or ganizaciji nedržavne udruge, ne do bivaju. Istovremeno, u prethodnim godi nama, Zavod za zapošljavanje nije davao nikakvu podršku Udruzi Roma, apsolutno nikakvu. Dakle, kada Zavod za zapošljavanje govori o suradnji sa nedržavnim udrugama, posebice kada se govori o kvalitetnoj suradnji, ona se svodi na dvije funkcije: a) Definiranje i pronalaženje po dobne romske udruge koja će ak tivnosti dati alibi, s obzirom na to da neka romska udruga mora sud jelovati u projektima. b) Romske udruge koje su kreirale programe te dokazale vrijednost programa, te ujedno raspolažu s konkretnim radnim rezultatima, bivaju iscijeđene za ideje, konkretna iskustva, te onda bivaju odbačene. I ne samo odbačene, nego se u kasnijem slijedu može primijeti ti da se tim udrugama konkretno sprječava bilo koja daljnja podrška od strane Zavoda za zapošljavanje. U konačnici, tako oteti projek ti se dodjeljuju drugim romskim nedržavnim udrugama koje su očigledno politički podobne. Na naše istraživačke upite, us pjeli smo saznati da ovakve ak tivnosti koje se jednostavno mogu opisati kao krađa projekata te kre iranje statističkih alibi projekata, provode pod direktnom naredbom ravnateljice Zavoda za zapošljavanje, gospođe Ankice Paun Jarallah. Sada smo svjedoci kako se sredstva Europske unije također namjerava ju trošiti na promašene aktivnos ti koje se skrivaju pod vrlo lijepim rečenicama o tobožnjem stvara nju vrijednosti, osposobljavanju i stimulaciji Romkinja. Bitno je da se stvaraju statistički podaci koji u svi jetu birokracije opravdaju sredstva koja se troše u konačnici, na same birokrate. 27 28 Pusta obećanja U zgradi Gradske uprave 21. rujna održao se sastanak s udrugama romske nacio nalne manjine. Na sastanku se raspravljalo o tome kako una prijediti rad Gradske uprave s udrugama romske nacionalne manjine, te kako poboljšati sta tus i standard romske nacio nalne manjine u Zagrebu. Osim predstavnika 30 romskih udru ga, na sastanku je sudjelovao i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić. Tom prilikom zaključeno je kako će se u roku od sedam dana sasta ti radna skupina na čelu s Alijom Mešićem predsjednikom Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije, kako bi se poboljšao sta tus Roma i uvjeti njihova stano vanja. Iako je sastanak održan prije četiri mjeseca, iz Gradske uprave šute. Još uvijek nije stigao nikakav dopis, poziv ili izvještaj vezan uz navedeni sastanak iako je na sastanku bilo rečeno kako će se isti održati u roku od se dam dana. Kao i u posljednjih 15 godina Romima se serviraju samo pusta obećanja. Pitamo se dokad? ROMANO čaćipe romska ISTINA 29 Dan sjećanja na Holokaust, 27. siječnja 2011. D an komemoracije za žrtve Holokausta u Drugom svjetskom ratu je 27. siječnja. Nažalost, diljem Europe se izbjegava spominjanje činjenice da su Romi bili drugi po zastupljenosti među žrtvama Holokausta. Na 2. implementacijskom sastanku za toleranciju, u organizaciji OSCE-a (Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi) održanom u Dubrovniku, 23. i 24. listopada 2006., predsjednik Udruge Roma Zagreb i Zagrebačka županija Alija Mešić uspio je uz pomoć prevoditelja u nakani da se u završnom dokumentu tog skupa navede da su Romi druga po brojnosti skupina koja je bila žrtva Holokausta. ROMANO čaćipe Po tadašnjem naputku OSCE-a koji je bitna međunarodna organizacija, države bi trebale uklopiti u svoje edukativne aktivnosti podatke o žrtvama Holokausta te drugih zločina baziranih na netoleranciji, posebice spram Roma I drugih ranjivih skupina. Kao što je slučaj s mnogim temama koje se tiču Roma, još nismo primijetili da su udžbenici promijenjeni te da se Romi s punim pravom navode kao druga po brojnosti skupina, koja je bila žrtva Holokausta u Drugom svjetskom ratu. Zapisnik dne 22. listopada 2006. dijela koji se tiče suradnje s nedržavnim udrugama vodio je g. Tin Gazivoda, predsjednik Centra za ljudska prava. romska ISTINA REAGIRANJA 30 Napredak u obrazovanju, diskriminacija u zapošljavanju Tekst: Ankica Barbir-Mladinović M ilena Kalanjoš, 21-godišnja Romkinja iz okolice Čakovca, završila je ugostiteljsku školu za kuharicu. Uspjela se samo prošlo ljeto sezonski zaposliti, na dva mjeseca u Poreču, a sve ostalo vri jeme uzaludno šalje molbe. „Slala sam molbe na razna mjesta i zvala sam. Uvijek je bio neki ra zlog da me ne prime. Već unapri jed sam osjećala da ne žele da imaju kod sebe zaposlenog Roma. Mis lim da je u tome problem. Mi Romi možemo raditi samo kao čistačice, neke nižerazredne poslove“, kaže Kalanjoš. Predsjednica udruge Romkinja „Bolja budućnost“, Ramiza Meme di, potvrđuje da se u zapošljavanju Roma najmanje napredovalo. „Najveći je problem u zapošljavanju. Svi kažu da Romi nisu obrazovani, ali se s tim ne slažem. Ni svi Hrva ti koji rade po raznim ustanovama nemaju fakultet, ima ih i sa srednjom školom. Romi se nigdje ne mogu za posliti sa srednjom školom, pogo tovo ne u državne i javne institucije. Nema niti jednog zaposlenog Roma u državnim institucijama – od mjesne samouprave do predsjedničkog ure da“, kaže Memedi. Alija Mešić iz Udruge Roma grada Zagreba s ponosom ističe da su u Zagrebačkom holdingu, točnije gradskoj Čistoći, ipak zaposlena dva Roma, ali puno više ih radi u riječkoj Čistoći. Inače, Romi u Hr vatskoj uglavnom žive od skuplja nja i prodaje sekundarnog otpada i socijalne pomoći jer: „Imam četiri mlada Roma koji su školovani pekari i mesari. Traže posao. Pošalju molbu, ali uvijek traže neki razlog da ih ne zaposle“, Hrvatska je prije sedam godina usvojila Nacionalni program za Rome, ali sami Romi još ne osjećaju da se stvari bitnije mijenjaju. Priznaju da je napredak učinjen u obrazovanju i pripremi djece za školu, ali što se tiče stambenih uvjeta i zapošljavanja - i dalje su diskriminirani, na što u izvještajima, o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, konstantno upozoravaju i međunarodne institucije. Kako živi, prema neslužbenim podacima, oko 40.000 Roma u Hrvatskoj? tvrdi Mešić. Hrvatska Vlada je u 2010. godini, osigurala iz budžeta 4,9 milijuna kuna (oko 700.000) za zapošljavanje Roma, tri milijuna kuna za javne radove, a 1,9 milijuna institucijama koje bi primile Rome na besplatno stažiranje, kako bi stekli radno iskustvo. Ali, naglašava predsjednik Međimurske udruge Roma Josip Balog, sami Romi moraju postupno promijeniti svoje navike i odnos prema radu. „Ne žele svoju djecu socijalizira ti, ne žele djecu školovati. Ako mi želimo živjeti kao i drugi ljudi na kugli zemaljskoj, moramo prihvatiti i neke obaveze“, navodi Balog. Bez struje sa štakorima... Saborski zastupnik romske manjine, Nazif Memedi, tvrdi da je položaj Roma u Hrvatskoj među najboljima u Europi, te da se zadnjih godina najviše napravilo na obrazovanju. „Nekada je bilo malo učenika u os novnoj školi – 930, a sada ih je 4.800. U srednjoj školi je bilo 19 učenika, a sada ih ima preko 480. Oni imaju ROMANO čaćipe romska ISTINA stipendije po 5.000 kuna godišnje. Imamo preko 27 studenata, koji do bivaju po 10.000 kuna“, kaže Me medi. No uvjeti u kojima Romi u Hrvatskoj žive i dalje su, uglavnom, katastrofalni. Jedino, ponegdje, kaže ironično Alija Mešić, kao u Rujevici iznad Rijeke, uživaju u čistom zraku i veličanstvenom pogledu na cijeli Kvarner, pa nije ni čudno da je neki privatnik poželio baš taj teren. Romi su spremni otići, ali samo ako im se osigura odgovarajući smještaj. „S tog brda je najljepši pogled i zato je to dobar položaj za kupca. Tu Romi žive godinama, ali kao da su u srednjem vijeku. Jedva su nam odobrili i doveli struju i vodu“, tvrdi Mešić. Podsjeća da samo u Zagrebu ima 13 romskih naselja. Počelo se, konačno, ulagati u infrastrukturu, dobiva ju vodu, a zbog atraktivne lokacije bolju sudbinu će konačno dočekati i 25 očajnih romskih obitelji u Pli narskom naselju u samom središtu Zagreba: „Mi nismo iz Srbije, Rumunjske ili iz Makedonije, nego smo Zagrepčani. govoreći otvoreno Pas ima bolju kuću nego mi. Imam četvero djece i po čitavu noć ne spavaju zbog štakora. Molimo ne koga da dođe, da nas negdje pre bace. Gdje je onaj stan koji su nam obećali prije pet godina? Ja sam plućni i srčani bolesnik.“ „Radimo s otpadom da bismo preživjeli jer sa socijalnom pomoći jedva izađemo na kraj.“ „Djecu školujemo, ali bez struje smo, okruženi štakorima. Djeca se nemaju gdje kupati.“ „Nemamo struje već dva-tri mjese ca.“ „Učimo uz svijeću, nekada vani.“ U 16 romskih naselja, od Banije do Baranje, izgrađena je cjelokupna infrastruktura, između ostalog, i u zagrebačkom naselju Treće struge: „Dobili smo vodu i asfaltirali su naselje, ali kuće su ostale netaknute već 58 godina.“ Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je upisano 9.463 Roma, ali sve procjene govore da ih ima oko 40.000, a možda i više. Odnedavno su, u hrvatskom Usta vu, među 22 nacionalne manjine, i Romi, a prije nekoliko godina us vojena su i dva važna dokumen ta za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj i njihovu uspješniju socijalizaciju – ističe pomoćnica predstojnika vladina Ureda za na cionalne manjine, Bahrija Sejfić. Trebat će još dugo da se prevladaju predrasude „Tu je nacionalni program za Rome, koji je donesen 2003. godine i akcij ski plan desetljeća od 2005. – 2015. godine, da se učini napredak u svim područjima, a osobito u obra zovnom sustavu. I dalje se poduzimaju kontinuirane mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja, gdje god je to moguće. Zdravstvena zaštita se ostvaruje za sve osigurane osobe putem Zavoda za osiguranje. Su ROMANO čaćipe romska ISTINA stavno se radi na poboljšanju rom ske dojenčadi i djece“, kaže Bahrija Sejfić. No, dugo će još trebati, kaže Mile na Kalanjoš, da se prevladaju i pre drasude prema Romima, koje i sama osjeća, a najviše ih je doživjela u osnovnoj školi: „Jedva sam čekala završiti osnovnu školu jer me dru garice iz razreda nisu ni pozdrav ljale, kao da se nikada nismo vidjeli. Sada, kada se vidim sa prijateljicama iz škole, sve je kako treba. Zovu me i dopisujemo se SMS-ovima. Kada sam se upisala u srednju školu, bo jala sam se kako će na mene gledati. Bojala sam se, ali su bili prema meni stvarno odlični. Iznenađena sam bila jer sam našla prave prijatelje. U osnovnoj sam primijetila da ne vole biti sa mnom, da me ne žele u društvu, da se stide da ih neko vidi sa mnom. Učitelji su im govorili da ne smiju praviti nikakvu razliku, ali su je pravili“, zaključuje Milena Kalanjoš. 31 32 Radio Deutsche Welle gasi program na romskom jeziku R omi su najveća europska ma njina od dvanaest milijuna lju di. Kako ćemo se s njima nositi, govori nešto o našoj demokraciji. To je nedavno rekao EU komesar za ljudska prava Thomas Ham marberg. Dok Savjet Europe orga nizira razne međunarodne konfe rencije za bolju integraciju Roma i Sinta, na kojima sudjeluju zvaničnici europskih zemalja i međunarodnih organizacija, a europski diplomati podsjećaju na pricip nediskrimi nacije i građanskih prava, dok iz mnogih europskih zemalja de portiraju Rome, pale kuće Roma, a u nekima ih i ubijaju, maltretira ju i stavljaju pečat na njihovu kožu, dok se uveliko govori i radi na raz nim strategijama za Rome i njihovu bolju integraciju. Radio Deutsche Welle od 1. 1. 2011. gasi jedini romski program na rom skom jeziku u čitavoj Njemačkoj i, može se slobodno reći, jedinu rom sku emisiju koju se moglo slušati širom Europe. Program na rom skom jeziku na Radio Deutsche Welle „progovorio“ je u siječnju 2003. godine. Program na romskom jeziku bio je namijenjen ne samo Romima u Njemačkoj, već Romi ma u cijelom svijetu - prije svega u Europi. Program se emitira putem satelita, ali i u sklopu partnerskih lokalnih radiostanica. Emisija je na početku krenula od nule, i nije se o njoj ništa znalo i za ovih godina sam uspio doći do zavidnog broja slušatelja. Ova emisija imala je samo jednog čovjeka koji je radio sve, od saku pljanja materijala, do prijevoda, do čitanja, montiranja... Sve to sam radio sam. A za sve to imao sam najniži honorar u cijeloj Ra dio kući DW? Hoću reći da je moja emisija koštala manje od svih osta lih redakcija. Sinti i Romi u Njemačkoj žive 600 godina. Spominju se još u povi jesnim dokumentima iz 14. i 15. stoljeća. Za vrijeme nacizma, bili su žrtve rasizma. Cilj nacionalsocijalističke politike bio je uništenje cigana - kako su ih tada službeno, pogrdno zvali. Go dine 1982. njemačka vlada je Sin tima i Romima službeno priznala status žrtve nacionalsocijalizma, a od 90-ih su dobili status naciona lne manjine. Danas u Njemačkoj živi između 70.000 i 100.000 Sinta i Roma s njemačkom putovnicom. Pored njih ima i 50.000 izbjeglica iz bivše Jugoslavije, najčešće samo sa statusom privremenog boravka. To je žalosno i tragično, u ovom vremenu, kad romski narod po prvi put u svojoj povijesti, od kada su krenuli iz svoje kolijevke In dije prije tisuću godina, krenuli da se organiziraju, kako bi se spa sili, da se bude, da se osvješćuju, da bi izašli iz mraka, iz geta, da bi se izdigli na neki svoj bolji i viši nivo života. Romi vole i rade na tome da se izdignu na putu edukacije, inte gracije, da pokažu drugim narodi ma, da oni imaju svoju kulturu, svo ju povijest, svoj jezik, i na kraju: DW UKIDA JEDINU ROMSKU EMISIJU U NJEMAČKOJ. S druge strane, sad kad romski na rod ima toliko problema u Europi s diskriminacijom, s rasizmom, gde se mržnja prema Romima širi sve više u Europi, oni UKIDA JU EMISIJU NA ROMSKOM JE ZIKU. Sad kad po prvi put u rom skoj povijesti europske institucije i svjetski političari govore i traže da se poboljša situacija Roma, da se pomogne romskom narodu, Romima i njihovom životu, da bi se što više i brže integrirali, DW UKIDA EMISIJU NA ROMSKOM JEZIKU. ROMANO čaćipe romska ISTINA Šta znači sve ovo? Je li sve što go vore europske institucije laž? Je li laž što govore političari? Je li to for mula integracije? Je li dovoljan ra zlog to što treba štedjeti i zato treba UKIDATI ROMSKI PROGRAM? Zašto se štedi tamo gde je najma nje, tamo gde je najniže, tamo gde je najtanje, tamo gde najviše boli, tamo gde je siromaštvo, tamo treba udarati. Zbog svega ovoga, dragi moji slušatelji, dragi moji prijatelji, dra gi moji Romi, vi koji se bavite rom skim medijim,a radijima i vi, dragi Romi, koji ste na raznim funkcija ma u raznim institucijama koji ste zaduženi za romska prava i za rom sku kulturu učinite ili dajte neku in cijativu ili reakciju dajte svoj glas da se romska integracija ne može provesti s ukidanjima i izbaciva njima i sklanjanjima. Ova poruka i molba je za sve one koji se osjećaju kao Romi, Sinti ili Cigani. Neđo Osman Urednik i voditelj Radio Deutsche Welle - Program Romanes Mobil +49 (0) 171413442 n.osman@netcologne.de Radio Deutsche Welle od 1. 1. 2011. gasi jedini romski program na romskom jeziku u čitavoj Njemačkoj i, može se slobodno reći, jedinu romsku emisiju koja se mogla slušati širom Europe. 33 The German public radio station Deutsche Welle turns off the only existing radio show in romanesc T he largest minority in Europe with 12 million people are the Roma people. According to re cent statements by the EU Com missioner for Human Rights, Tho mas Hammarberg, the behavior of a country against this people, is a mir ror of the democracy of this country. While the European Union plans to improve the integration of Sinti and Roma, forges, all participating coun tries as leaders of European policy, while large European diplomats all of cooperation, civil rights and in tegration advocate, while Roma ex pelled from several countries, de ported are stigmatized, their houses burned, and even killed, while many attempts for integration are done, the only over Germany in Romanes spoken radio program as part of the Deutsche Welle is deleted from the program. Here, the program serves as a win dow to the world of local Sinti and Roma, but at the same time as a window for the European Roma and Sinti population, also because it is known and liked out side of Germa ny. The program or rather Deutsche Welle talked in 2003 for the first time to the Romany world. The broadcast is received via VHF channels and since a couple of years also has DVB-S. This program started from a zero point, because there was nothing similar like this before. It was not made a lot of at tention of it because it should only exist, but I’ve, N. Osman, made it with love and patience, I built up the program and now I am proud to say Deutsche Welle can not com plain to too little listeners of ro man show. I produced the show through the years, alone, from re search, presentation, music selec tion to editing. My fee, however, is the lowest in the radio industry. Therefore, I do not understand the politics behind this so-called aus terity measures because the show is a weekly, 30 minute program, with minimum financial costs. The radio program in Romanes is stopped from 01.01.2011. This is sad, especially now that this peo ple for the first time in their histo ry these people seem to wake up - at last to join themself to realize that they need to be out of the darkness and find new ways to bring the bright spot in their life without hatred. On the other side, you just find more and more oppo sition from the Euro pean Com munity, and must f i g h t against ROMANO čaćipe romska ISTINA discrimination and even moral hate. (evtl. auch raus) What happened? The Deutsche Welle takes the only window to the world they have and will turn off the program in Romanes. For the first time in the history of Roma, world leaders of the European Community discuss ways for better living stand ards and integration of the Roma population. What does this mean? How can I understand? Is there a double-dealing between part of the European institutions on issues of Sinti and Roma? Is all this because what we hear from the world’s lead ers only “hot air” and a lie? Is called a new integration formula? Does the Deutsche Welle have enough arguments to turn off the Romany language program? Why always the way with the least resist ance is taken? Why is saved exactly where it is to save at least? Why do they dig there, where it is thinnest and deepest? Why is there a ten dency, where poverty prevails to make it even poorer? Because of all this, my friends, my listeners and my Roma, you, no matter where you are, perhaps working in the media or in poli tics, where decisions are made, per haps you work also in institutions for civil rights, or perhaps for rights of minorities, all of you can help me and launch initiatives in order to reply to these actions of the “Deut sche Welle”. I address this announcement to all who feel as Sinti, Roma or Gypsies, and all who sympathize with us. Nedjo Osman Leiter der Radio Deutsche Welle Program Romanes Mobil +49 (0) 171413442 INTERVJU 34 Tko su građani drugog reda u BiH? Tekst: Omer Karabeg S ugovornici su bili Jakob Finci, predstavnik židovske, i Der vo Sejdić, predstavnik rom ske zajednice, koji su cijeli slučaj pokrenuli pred Europ skim sudom za ljudska prava. Bilo je riječi o tome tko je odgovoran što obavezujuća presuda još nije provedena, tko pruža najveći otpor, da li pripadnike manjinskih naroda u Bosni i Hercegovini vrijeđa termin “ostali”, kako su oni definirani u Us tavu, da li se u Bosni i Hercegovini, onakvoj kakva je ona definirana u Daytonskom sporazumu, može os tvariti puna ravnopravnost građana, zašto su pripadnici konstitutivnih naroda, ukoliko žive u drugom enti tetu, građani drugog reda, kao i o tome kakve će posljedice imati Bos na i Hercegovina ukoliko ne spovede odluku suda u Strasbourgu. ROMANO čaćipe romska ISTINA Omer Karabeg: Europski sud za ljud ska prava je prije godinu zatražio da se iz Ustava Bosne i Hercegovine uk loni diskriminacijska odredba koja pripadnicima nacionalnih manjina ne dozvoljava da se kandidiraju na najviše funkcije. Iako je ta presuda obavezujuća, državni organi Bosne i Hercegovine nisu je proveli. Tko je za to odgovoran? Jakob Finci: Sigurno je da su odgov orni oni koji upravljaju Bosnom i INTERVJU Bosni i Hercegovini ni godinu dana nakon donošenja nije sprovedena presuda Europskog suda za ljudska prava kojom se traži ukidanje diskriminaciske odredbe ustava koja pripadnicima nacionalnih manjina onemogućava kandidaturu za najviše državne funkcije. Dervo Sejdić Hercegovinom, to jest njeni politički lideri i njen parlament. Međutim, moram reći da ova sudska odlu ka nije ništa. Svi politički faktori u BiH - i lideri političkih stranaka, i članovi parlamenta, i članovi Us tavnopravne komisije - znaju da su naš ustav i izborni zakon u supro tnosti s Europskom konvencijom, ali do sada nisu ni pokušali nešto učiniti da se to promijeni. Zato što je Bosna i Hercegovina još 2002. godine, povodom prijema u Vijeće Europe, potpisala obavezu da će u roku od godinu dana svoje norma tivne akte i zakone, uključujući i Ustav, usuglasiti s Europskom kon vencijom o ljudskim pravima. Bos na i Hercegovina se na to obaveza la još jednom 2008. godine kada je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Gdje prestaje logika počinje BiH Dervo Sejdić: Svakako da su naj odgovorniji lideri pet-šest političkih stranaka koje su stalno na vlasti. Da je bilo političke volje unutar tog bloka, presuda bi bila provedena. Međutim, tu presudu svatko tumači na svoj način. Jedni je tumače kao obavezu da se rekonstruira kom pletan Ustav, pa čak zagovaraju i Dayton 2, a drugi bi samo onako “ušminkali“ Ustav tek da se kaže da su izvršili svoju obavezu. S obzirom da su stavovi političara iz Republike Srpske i onih iz Federacije o reformi Ustava kilometrima udaljeni jedni od drugih, jasno je da onda nema ni suglasnosti oko provođenja presude Europ skog suda za ljudska prava. Omer Karabeg: Možemo li izdvojiti ne koga tko najviše koči? Jakob Finci: Vrlo je teško reći da bilo tko pojedinačno koči implementaciju ove odluke jer ni jedan političar, nijedan partijski lider nikada nije rekao da ovu pre sudu ne treba implementirati. Cijeli apsurd oko ove presude potvrda je one teze da tamo gdje prestaje logi ka, počinje Bosna i Hercegovina. Svi se slažu da presudu treba provesti, samo se nitko ne slaže s onim dru gim na koji način i u kojem obu jmu to uraditi. Svatko pokušava iz ROMANO čaćipe romska ISTINA odluke Europskog suda za ljudska prava izvući ono što njemu odgo vara i da, pozivajući se na presudu, spovede ono za što se zalaže - od kompletne promjene Ustava i teri torijalnog ustrojstva Bosne i Herce govine do izmjene dvija rečenica u Ustavu. Ono što se ustvari događa je tihi otpor. To potvrđuje i činjenica da komisija za implementaciju pre sude, koju je formirao parlament, od ukupno dvanaest sjednica, pet puta nije imala kvorum. I još nešto. Nitko se nije sjetio da u tu komisiju pozove i predstavnike onih o čijoj se koži radi, a to su, kako se to kod nas kaže, “ostali“. To nisu samo pri padnici nacionalnih manjina nego i svi oni koji ne osjećaju da pri padaju konstitutivnim narodima, a to su, recimo, i oni koji su se ranije izjašnjavali kao Jugoslaveni, a danas kao Bošnjaci. Dervo Sejdić: Točna je konstacija kolege Fincija da je riječ o tihom ot poru. Nigdje i nikada nisam čuo ne kog političara da se izjasnio protiv provedbe ove presude. U isto vri jeme simptomatično je da se ignor iraju prijedlozi koji dolaze od pred stavnika manjina. Recimo, Vijeće nacionalnih manjina pri parlamen tu Bosne i Hercegovine napravilo je prijedlog amandmana na Ustav oslanjajući se na presudu Europskog suda za ljudska prava, međutim, taj prijedlog je završio u ladici nekog člana Ustavno-pravne komisije koja nikada nije ni pomislila da o njemu raspravlja. Zar to nije tiha opstruk cija? Na žalost, opet se ponavlja ono što se događalo prilikom rasprave o aprilskom, a kasnije i o butmirskom paketu ustavnih promjena - da o tome raspravljaju samo predstavni ci konstitutivnih naroda bez pred stavnika “ostalih“. Omer Karabeg: U Bosni i Hercego vini se svi oni koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda zovu “osta li“. Znači, imamo one glavne - to su Srbi, Bošnjaci i Hrvati, a svi oni koji im ne pripadaju su “ostali“, što mi nekako pejorativno zvuči. Gospodi 35 36 INTERVJU ne Finci, i gospodine Sejdiću, vrijeđa li vas, kao pripadnike man jina, pomalo taj izraz? Ostali u Ustavu nemaju prava Jakob Finci: Ne znam što bih vam rekao, ali činjenica je da Ustav Bosne i Hercegovine 54 puta spo minje narode, a samo jednom ostale i građane. Znači, uvijek je naglasak na nacionalnom kolektivu, a nikad na pravima čovjeka. A ljudska prava su, ne zaboravimo, prvenstveno in dividualna prava. Međutim, Us tav Bosne i Hercegovine tjera ljude da se svrstavaju u torove, u stada koja će na sebi imati firmu jednoga od tri konstitutivna naroda. Nitko ne može biti čovjek, ne može biti građanin, a još je Francuska revolu cija davne 1789. godine proklamira la da su najvažnija prava građanina pojedinca, a ne prava grupa. Us tav Bosne i Hercegovine priznaje prije svega kolektiv na prava, pa je većina funkcija dostupna samo pripadnicima konstitutivnih naro da. Događaju se ap surdne situacije. Bilo je slučajeva da se lju di koji su se na jednim izborima pojavljivali, recimo, kao Hrvati, na sljedećima deklarirali kao nešto drugo, jer je veća šansa da dobi ju stolicu kao pripad nici drugog naroda. To je naša praksa koja već poprilično dugo traje, tako da je taj koncept postao već pomalo smiješan. Omer Karabeg: Gospodine Sejdiću, vrijeđa li vas izraz “ostali“? Dervo Sejdić: Kako da ne. Čim niste isti, onda ste u podređenom položaju, onda ste građanin dru gog reda, onda ste čovjek koji ne pripada ovoj sredini, a rodili ste se tu i tu su živjeli vaši preci. Poseb no mi smeta što se u Ustavu nijed nom jedinom rečenicom ne kaže koja su prava tih “ostalih“. Svag dje imate samo predstavnike kon stitutivnih naroda, ne samo kad je riječ o Predsjedništvu i parlamentu, nego i kada se biraju ombudsmani jer to mogu biti samo Srbin, Hrvat i Bošnjak, a tako je i s drugim funk cijama. Sve se dijeli po etničkom principu i to sve više uzima maha. Čim pripadate takozvanim “ostali ma“, vi ste u podređenom položaju i, naravno, da to vrijeđa. Ta neprav da me je i ponukala da podnesem tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Ako ne mogu normalnim putem ostvariti svoja ljudska prava, onda sam, evo, sudskim putem postigao da budem ravnopravan sa svakim drugim koji živi u Bosni i Hercegovini. Omer Karabeg: Može li se u Bos ni i Hercegovini, onakvoj kakva je koncipirana Daytonskim spo razumom, ostvariti puna ravno pravnost građana? I predstavnici konstitutivnih naroda su, ukoliko žive u drugom enti tetu, građani dru gog reda - Bošnjaci i Hrvati u Republi ci Srpskoj, a Srbi u Federaciji BiH. Jakob Finci: Prava pripadnika konsti tutivnih naroda za vise od toga u ko jem dijelu Bosne i Hercegovine žive. Dok smo mi, koji pripadamo toj nes retnoj grupi “osta lih“, neravnopravni bez obzira u kom smo entitetu, pri padnici konstitutivnih naroda su neravnopravni ako ne žive u, da tako kažem, svom entitetu. Istina, oni imaju mogućnost preseljenja. Takav slučaj smo imali prije osam godina kada je gospodin Tihić promijenio entitet kako bi se mogao kandidi rati za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Međutim, ako ste pri padnik “ostalih“, onda se ne možete kandidirati bez obzira na to gdje živite. Da se razumijemo, ni gospo din Sejdić, ni ja nismo naivni. Cijeli ROMANO čaćipe romska ISTINA život živimo u Bosni i Hercegovini i znamo da se ne može očekivati da, recimo, na nekom od sljedećih izbora netko tko se deklarira kao Rom, Židov, Talijan, Mađar ili Po ljak, bude izabran u Predsjedništvo. Međutim, smatramo da nam nitko ne može uskratiti pravo na kandi daturu. Ako plaćamo porez kao i pripadnici konstitutivnih naroda, ako smo donedavno mogli zajedno služiti vojsku, ispunjavati sve ono što država od nas traži, onda valj da imamo pravo na sve ono što pri pada svim državljanima. Nigdje u svijetu ne postoje državljani prvog i drugog reda, odnosno da su jedni konstitutivni, a drugi postoje samo kao puka brojka. Omer Karabeg: Gospodine Sejdiću, vi ste, koliko znam, prije dva mjese ca ponovno tužili Bosnu i Herce govinu? Dervo Sejdić: Jesam. I prije neko liko dana dobio sam odgovor suda u Strasbourgu o zaprimanju predme ta. Naravno, sud radi kronološkim redom, pa će sigurno proći godi nu i pol, dvije, dok ovaj predmet ne dođe na red. Tužio sam Bosnu i Hercegovinu po drugi put jer na taj način želim izvršiti pritisak na bosanskohercegovačke političare da provedu odluku suda. Predložio sam sankcioniranje, ne Bosne i Hercegovine, nego lidera političkih stranaka jer su oni direktno odgo vorni. U prvom redu mislim na Sulejmana Tihića, Milorada Dodika, Mladena Ivanića, Harisa Silajdžića, pa i Zlatka Lagumdžiju, koji je, is tina, bio u opoziciji, ali je i kao opo zicija mogao vršiti pritisak. Prevladava politika mrkve Omer Karabeg: Gospodine Fin ci, hoćete li se vi pridružiti ovoj drugoj, ponovnoj, protestnoj, upozoravajućoj tužbi gospodina Sejdića? Jakob Finci: Mi ni prvi put nismo zajedno ustali svojim zahtjevom, nego je to bilo paralelno, takoreći ne znajući jedan za drugoga. Tek INTERVJU je sud ta dva predmeta ujedinio i tako je postao predmet “SejdićFinci“. Sud u Strasbourgu nema mogućnosti natjerati Bosnu i Her cegovinu da izvrši njegovu presudu. Postoji mogućnost da Vijeće Europe svojim mjerama na određeni način sankcionira Bosnu i Hercegovinu zbog toga što nije izvršila ono što joj je taj sud naložio, pa da se, reci mo, agremani naše nove delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe ne prihvate. Ono čega se ja bojim jest da će naše natezanje oko toga treba li temeljito mijenja ti kompletan ustavnopravni sustav Bosne i Hercegovine ili samo im plementirati ovu odluku potrajati još jako dugo jer duh sporazumi jevanja, na žalost, ne vlada Bosnom i Hercegovinom. Čini se da našim političarima nije jasno da neim plementacijom ove odluke dovode Bosnu i Hercegovinu u vrlo težak i, rekao bih, vrlo opasan položaj jer se može dogoditi da, čak i ako članice Europske unije ratificiraju Spora zum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom, on bude odmah suspendiran zbog toga što se ne pridržavamo europskih standar da i što nismo implementirali pre sudu suda u Strasbourgu. A najgore bi bilo da Vijeće Europe, organiza cija u koju smo uspjeli ući 2002. go dine, suspendira naše članstvo ili nas natjera da se sami povučemo. Do sada Vijeće Europe nije nikada nikoga isključilo iz svog članstva, a kad je postojala takva opasnost, onda se zemlja sama povlačila da ne bi bila isključena, kao što je uradila Bjelorusija prije nekoliko godina. Omer Karabeg: Ne čini li vam se da Bruxelles, na izvjestan način, gleda malo kroz prste političkim liderima u Bosni i Hercegovini, jer, evo, za godinu dana ništa nije poduzeo da ih natjera da realiziraju tu presudu? Dervo Sejdić: Da ima konkretnih poteza od strane međunarodne za jednice, vjerujem da bi i ovdje bilo pomaka. Ni Bruxelles, a ni Vijeće Europe nisu izvršili dodatni pritisak na bosanskohercegovačke političare, osim organiziranja nekakvih kon ferencija i okruglih stolova po Bosni i Hercegovini, što se sve više pret vara u biznis. Organiziraju se javne tribine, pozovu tri-četiri eksperta, plate im se dnevnice i honorari i na tome se sve završava. Nije bilo nikakve koristi od tih okruglih stolo va, poslije njih nije bilo nikakvog pomaka u provedbi presude Europ skog suda za ljudska prava. Jakob Finci: Međunarodna zajed nica već 15 godina primjenjuje u Bosni i Hercegovini politiku mrkve i štapa. Rekao bih da smo u posljed nje vrijeme pod politikom mrkve. Znači, mnogo toga nam se gleda kroz prste u očekivanju da će na kon nedavnih izbora nova vlast biti u stanju nešto uraditi. No, ako tako i ne bude, ako se obistini ona šala da će prije u Hercegovini roditi trešnje, nego što će se u Sarajevu formirati nova vlast, ne bih volio da taj štap osjetimo na svojim leđima, pogo tovo ne bih volio da razlog tome bude neprovođenje presude Eu ropskog suda. Ne bih volio da tome budu krivi Romi i Židovi, mada se često dogodi da smo mi i bez kri vice krivi. Omer Karabeg: I na kraju, vjeru jete li da će se presuda Europskog suda za ljudska prava ipak provesti ili će proći još jedna godina u nate zanju oko toga kako primijeniti tu odluku? Dervo Sejdić: Vidite, 22. prosinca 2009. godine, nakon čitanja presude u Strasbourgu, izašao sam iz sudnice kao čovjek koji se ponovno rodio, zadovoljan, sretan, optimističan. Danas više nisam takav. Vrlo, vrlo teško je nadati se da će to uskoro biti provedeno. ROMANO čaćipe romska ISTINA Jakob Finci: Siguran sam da će ova presuda biti implementirana jed nog dana, ali nisam spreman proci jeniti kada će taj dan doći. Što se pr ije implementira, to bolje za Bosnu i Hercegovinu. Ne samo za nas, tako zvane ostale, nego i za sve građane ove zemlje. Ovo je država koja ima 14 vlada, 14 parlamenata i preko 80 političkih stranaka. Imamo, dak le, jako puno političara, ali malo državnika, gotovo nijednog koji vodi računa o državi kao cjelini, a ne samo o svom narodu, svom entitetu i svojoj stranci. Upravo taj nedosta tak državničke mudrosti doveo nas je u situaciju da niti godinu dana nakon sasvim jasne presude suda u Strasbourgu u kom smislu treba iz mijeniti Ustav Bosne i Hercegovine da bude u skladu s Europskom kon vencijom o ljudskim pravima - ništa nismo uradili. Cijeli apsurd oko ove presude potvrda je one teze da tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna i Hercegovina. Svi se slažu da pre sudu treba provesti, samo se nitko ne slaže s onim drugim na koji način i u kojem obujmu to uraditi. Tužio sam BiH po drugi put jer na taj način želim izvršiti pritisak na bosanskohercegovačke političare da provedu odluku suda. Predložio sam sankcioniranje, ne BiH, nego lidera političkih parti ja jer su oni direktno odgovorni. 37 ROMI U bih 38 Većina romskih obitelji živi bez osnovnih uvjeta Tekst: Selma Boračić I ntegriranje romske populacije u društvo je moguće, ali uz mnogo napora, pa i pretrpljenih uvreda. Učiteljica, po pravom ‘pedagoškom pristupu’ predstavljajući romsku djevojčicu odjeljenju, na primjer, kaže: „Ovo je vaša nova drugarica Rom kinja i ona je ljudsko biće.“ Sredinom prošle godine, 29-godišnji Dalibor Tanić, zamijenio je rodni Niš za Sara jevo, gdje je sada student sociologije na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti. Samo zbog toga što je Rom, Daliboru su mnogi putevi bili trnovi tiji, a većina vrata zatvorena. „Pripadniku romske nacionalne manjine, nije baš lako doći do nekog mjesta. Najveći problem je diskri minacija. S druge strane, tu postoji i problem takozvane autodiskrimi nacije, koju sami pripadnici rom ske manjine rade prema sebi. Kada traže neki posao, ili kada konkurira ju za bilo što, možda pretpostavljaju da će naići na neku prepreku, pa već u nekoj ranoj fazi odustaju od svega toga“, kaže Dalibor. Iako većina građana u Bosni i Hercegovini živi na rubu egzistencije, podaci nevladinih organizacija, koje se bave pitanjima Roma, pokazuju da je stopa siromaštva među ovom populacijom 13,5 puta viša nego među ostalima u Bosni i Hercegovini. A Romi su najbrojnija nacionalna manjina koja, kao i u Hrvatskoj, broji oko 40.000 ljudi. Dalibor danas radi kao novinar u magazinu Žurnal. Kaže kako nije bio žrtva diskriminacije, ali da je trebalo vremena da ga društvo prihvati. ROMANO čaćipe romska ISTINA „Nisam nailazio na diskriminaciju iz jednostavnog razloga što sam u nekim kontaktima s okolinom govo rio da sam Rom. Nikada se nisam stidio reći da sam Rom. Na taj način sam pokazao ljudima s kojima sam u kontaktu, koji su u mojoj okolini, da sam sasvim normalan. Kada lju di vide neku potpuno drugačiju sliku o tebi, onda će promeniti mišljenje“, navodi Tanić. Priču sličnu Daliborovoj ima i tridesetogodišnja Sanela Bešić. Kaže kako je i ona, kao i većina rom ske djece, bila diskriminirana još u prvom razredu osnovne škole. „Mene je učiteljica izvela pred ci jeli razred i rekla da sam Romkin ja, ali i ljudsko biće kao i oni. To je traumatično za dijete. Traumatično je za svu romsku djecu kada vas strpaju u zadnju klupu i ne vode računa o tome pratite li nastavu. Tako prolazite iz razreda u razred i na kraju osmog razreda se ne znate ni potpisati, ni čitati“, kaže Sanela. Danas je Sanela koordinatorica Romskog informativnog centra Bosne i Hercegovine i kaže da su brojni problemi s kojima se suočava najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, koja broji oko 40.000 osoba. „Problema ima više - od zapošljavanja do zdravstva. Ljudi imaju lijep stam beni prostor, ali nemaju novaca da plate struju vodi i sve što treba. Kada ste jako siromašni i kada niste zaposleni, onda nemate novaca da platite sve ono što treba platiti“, na vodi Sanela. Obrazovanje jedan od najurgentnijih problema Da većina romskih obitelji živi jako loše, u siromaštvu, i bez osnovnih uvjeta, potvrđuje i primjer višečlane obitelji iz Sarajeva, koja nije željela da im otkrijemo identitet. Otac de vetero djece sam zarađuje za život: „Skupljam staro željezo i alminij. Radim čitav dan da bih zaradio 1020 maraka. Stanarinu, struju ili vodu ROMI U BiH Izbjegličke i romske organizacije upozoravaju: Pritisak na balkanske zemlje potiču rasizam protiv Roma nemamo od čega platiti. Teško je.“ „Teško je i onome tko radi, a kamoli ovako.“ Iako većina građana Bosne i Herce govine živi na rubu egzistencije, po daci nevladinih organizacija, koje se bave pitanjima Roma, pokazuju da je stopa siromaštva među ovom popu lacijom 13,5 puta viša nego među ostalima. Predstavnik sarajevskog Udruženja „Budi moj prijatelj”, Boris Pupić, kaže kako je položaj Roma u Bosni i Hercegovini ponižavajući. „Njihova naselja su uglavnom izmještena izvan naselja. Njihova djeca počinju polako ići u školu, ali ne u bro ju u kojem treba. Nemaju zdravstveno osiguranje. Manje od jedan posto romske populacije je zaposleno u Bos ni i Hercegovini, tako da je situacija stvarno poprilično loša“, kaže Pupić. Ministarstvo za ljudska prava i iz bjeglice Bosne i Hercegovine, najviše radi na stambenom zbrinjavanju Roma, kaže pomoćnica ministra, Saliha Đuderija: „Za prošlu godinu je uloženo samo 600 milijuna KM na stambenom zbrinjavanju preko 215 obitelji, koje će dobiti adekvatne stambene uvjete. Ove godine idemo s novim krugom, plasirajući nova dva milijuna, uz traženje dodatnih donacija“, navodi Đuderija. Obrazovanje romske djece predstav lja jedan od najurgentnijih problema za Rome u Bosni i Hercegovini. Sve ga 15% ove populacije upisano je u osnovnim i srednjim školama. Iako postoji već šest godina, Plan akci je o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih ma njina u Bosni i Hercegovini iz 2004. godine, i dalje se ne provodi - malo zbog nedostatka novca, ali i nejasne raspodjele odgovornosti. Romi u Srbiji i Makedoniji imaju pravo kada se žale na neljudske uvjete života I zbjeglički savjeti, PRO ASYL, Chachipe i druge romske organ izacije pozdravljaju ukidanje viza za zemlje Schengena građanima Bosne i Hercegovine i Albani je, koji je stupio na snagu 15. pro sinca 2010. Ovo je početni korak u približavanju tih zemalja Europ skoj uniji. Iz tih razloga, mi smo još više zabrinuti zbog rezervacija koje je Savjet Europske unije priopćio povodom svoje odluke, 8. prosinca. Kao reakcija na povećanje bro ja izbjeglica u nekoliko zemalja članica EU, koja se odnosi uglav nom na povećanje zahtjeva za azil koji su podnijeli srpski i make donski državljani, predstavnici Komisije i predstavnici belgijskog predsjedništva EU posjetili su bal kanske zemlje u proteklih nekoliko mjeseci i tražili od vlada da osigu raju građanima ovih zemalja da ne koriste ukidanje viza za traženje azila u inozemstvu. Vlade su hitro okrivile Rome i ostale etničke ma njine za povećanje broja izbjegli ca i obećale da će stati na kraj na vodnoj zloupotrebi prava na azil uvođenjem dalje kontrole. Željeli bismo podsjetiti kako je EU već uvjetovala ukidanje viza readmis ijom neželjenih izbjeglica. (Readmis ija je postupak vraćanja i prihvaćanje osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak ili bo ravak na teritoriju druge države. Postupak readmisije provodi se na osnovi potpisanih sporazuma o re admisiji između država). Zahtjev da zemlje eventualno spriječe svoje ROMANO čaćipe romska ISTINA građane da napuštaju zemlju je za htjev za kršenjem međunarodnog prava. Ideja da bi građani mogli biti spriječeni napustiti svoje zem lje zbog svoje etničke pripadnosti je nepodnošljiva u okviru njemačke i europske povijesti. Prema Europskoj komisiji, etničke manjine i dalje će biti diskriminirane u Srbiji i Makedoniji, i nisu u prili ci uživati svoja puna prava. Mi smo jako zabrinuti da trenutna inicijati va Europske unije može izazvati ot voreni i latentni rasizam protiv Roma u tim zemljama, kao što i vlada i stanovništvo tih zemalja vjeruju da su Romi nepoželjni u zapadnoj Europi i da su odgovorni za ograničenja liberalizacije viznog režima. S obzirom na javno klevetanje Roma i drugih nacionalnih manjina s Bal kana, koje su optuženeza, zloupotre bljavanje sustava azila, željeli bismo podsjetiti kako je nedavni porast broja zahtjeva za azil od strane srp skih i makedonskih građana uzrok ovan uglavnom groznim uvjeti ma života nacionalnih manjina i činjenicom da problem izbjeglica u tim zemljama još uvijek nije riješen. Oko pola milijuna ljudi i dalje žive kao takozvana interno raseljena lica (IRL) u regiji, ponekad u strašnim uvjetima. To je naročito slučaj za ko sovske Rome, za koje trajno rješenje još nije pronađeno, jedanaest godi na nakon završetka rata. Pozivamo EU da pridonese trajnom rješenju izbjegličkog pitanja i podršci države integraciji raseljenih osoba i zaštiti manjinskih prava. 39 sa svih strana 40 “Bojimo se da će nam susjedi Romi ukrasti djecu i pobjeći” Iz Ministarstva znanosti na naš upit što će poduzeti jer petero romske djece zbog straha ne ide u školu, birokratski hladno su nam uzvratili da je odgovor u potpunosti u nadležnosti MUP-a i PU varaždinske Foto: Marko Jurinec/PIXSELL O bitelji Horvat i Fischer ni danas neće svojih petero djece poslati u školu zbog straha da će nji hovi sunarodnjaci Romi, koji su im proteklih dana kamenovali kuću, ostvariti svoje prijetnje - djecu im strpati u prtljažnik i ukrasti! Iz Ministarstva znanosti, obrazova nja i športa na naš upit što će poduzeti jer petero romske djece zbog straha ne ide u školu, birokratski hladno su nam uzvratili da je odgovor na naše pitanje u potpunosti u nadležnosti MUP-a i PU varaždinske. Drugim riječima, poručili su da ih se pro blem romske djece koja ne idu u školu ne tiče. Možda će problem uspjeti riješiti predstavnici Grada Varaždina, ravnatelji škola koju djeca pohađaju te policija, koji bi se, prema riječima gradonačelnika dr. Ivana Čehoka, trebali sastati danas i razgovarati o tome. – Bojimo se da će ostvariti svoj naum i ukrasti nam djecu čak i u školi. To su profesionalci pa učitelji neće ni primijetiti kada uđu u školu i odvedu ih – kaže Ratko Horvat. Horvati i Fischeri nakon dvije ne prospavane noći koje su proveli kod prijatelja, ipak su noć s petka na subotu bili u svojoj kući na Štoosovu trgu u Varaždinu, ali uz cjelonoćnu Ratkovu stražu koji je bio budan kako bi drugi članovi obitelji mog li napokon malo odspavati. – Oko 23.30 netko je došao do ulaz nih vrata i pokušao ih otvoriti. No, napadači su shvatili da nekoga ima u kući, pa kada sam sa strahom otvo rio vrata, nekoliko ih je potrčalo prema ranču uz dravski kanal. Bo jao sam se krenuti za njima pa ih nisam prepoznao, no siguran sam da su to bili naši napadači Romi koji su nas dvije noći prije ozli jedili i kamenovali – kaže Ratko. Nakon što su nasilnici otišli, opet ROMANO čaćipe romska ISTINA su doživjeli kamenovanje. Netko je, kazao je Ratko, u više navrata bacao kamenje na njihovo krovište. Auto je sklonio da mu ga ne oštete, ali se nije usudio izlaziti, a ni zvati poli ciju jer im, kaže, nakon što policija ode bude još gore. Maltretiranja svojih sunarodnjaka Roma koji su se odasvud doselili i devastirali obližnju dravsku parkšumu, u kojoj su se divlje nastanili, zapravo traje već nekoliko godina, od njihova dolaska. Napominje da se najviše boje da im ne bace bombu na kuću, jer uvjeren je da oni imaju bombe, pištolje i automatske puške u svom divljem naselju. Često pu caju iz oružja, ali ga policija dosad nije pronašla. Kad policija ode, nama bude gore jer se napadači osvećuju. – Kad zovemo policiju oni dođu, upozore ih da se smire i odu. Posli je toga nama je još gore, jer su puni bijesa i žele nam se osvetiti zato što smo zvali policiju. Ne znam dokle ćemo moći ovako izdržati u strahu. Bojimo se. Kada bi nam barem grad Varaždin mogao privremeno riješiti smještaj dok se ne snađemo za neki stan ili kupimo neku zemljicu na kojoj bismo izgradili kućicu – kaže Ratko Horvat. Dodaje da je noć sa subote na nedjelju bila mirna. No, sumnja da će tako ostati, štoviše misli da je to zapravo zatišje pred novu buru. MUZEJ PREKINUTIH VEZA muzej prekinutih veza Cana se oprostio od ljubavi sa Sanaderom portretom! ‘Memedija sam ja gurnuo HDZ-u’, prigovara Kasum Cana sjećajući se dana kada je još bio u harmoničnim odnosima sa Sanaderom. Danas je romski umjetnik darovatelj novog eks ponata Muzeju prekinutih veza – portreta bivšeg premijera. Izvor: Danas.hr R omski slikar i jedan od autora hrvatsko-romskog rječnika, Kasum Cana predao je portret bivšeg premijera Ive Sanadera Muzeju prekinutih veza, u kojem građani mogu darovati svoje uspomene na bivše ljubavnike i partnere. “Ovo je slučaj emotivne veze između mene, kao predsjednika Foruma Roma Hrvatske, i nekadašnjeg predsjednika Vlade gospodina Ive Sanadera. Za prekid ima više od 200 tisuća razloga, što sve traje od 2008. godine do 6. studenoga 2010. kada se dano obećanje nije u potpunosti ostvarilo”, navodi Cana u opisu darovanog eksponata. Što se tiče tisuća razloga, pojasnio je tjedniku Globus, radi se, dakako, o novcu. Sanader je, naime, Cani za organizaciju VII. svjetskog kongresa Roma održanog u hotelu I u Zagrebu 24. listopada 2008. godine dao “samo” 200.000 kuna. Portret je u znak zahvale za sredstva darovana kongresu naslikala Vera Jadanec, dopredsjednica Roma Art Centra. Iako mu je i Grad Zagreb povje rio još 320 tisuća, ostalo je 254 tisuće nepodmirenih kuna zbog kojih hotel tuži Canu. Kada ga je prošloga tjedna po tom pitanju “proslijedio” premijerki Jadranki Kosor, Cana se razočarao, pogotovo zato što se smatra zaslužnim za koalira nje zastupnika romske manjine Nazifa Memedija s HDZ-om nakon izbora 2007. godine. Sanaderovom je portretu dao pusu na rastanku te ga ostavio na raspolaganje Olinki Vištici i Draženu Grubišiću, utemeljiteljima muzeja. Inače, ovo nije prvi slučaj nestašluka s Kasumom Canom, političarima na visokim razinama i umjetninama u prvome planu. Naime, Cana je prije nekoliko godina bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću poklonio sliku umjetnice Slavice Međeri. Ispostavilo se da je ukradena. KOMENTAR ROMANO ČAČIPE Gospodin Cana je manipulator koji provodi politiku koja se može opisati u tri riječi “Pričam ti priču”, a sve kako bi na romskim jadima ostvario svoj interes. Prava istina o Romima u Hrvatskoj dotičnog gospodina ne zanima. Jedino što je u njegovom interesu su financijska sredstva kao i oni neromi koji mu sliče i koji ga u tome podržavaju. Što se tiče Roma, on bi ih da može već danas poslao u Ja- senovac. Da je on Rom, kao sam Rom gledao bi spašavati Rome na Kosovu, a on na Kosovu nije bio Rom, već Albanac. U Hrvatskoj je očito da želi biti lider i to lider koji poklanja ukradene stvari, od predsjednika pa nadalje do nekih institucija. Smatramo da se nije trebao miješati za Kongres jer, na svu žalost, a na njegovu sreću Kongres nije uspio, jer mu je dobro došlo izvlačenje novaca iz fon- ROMANO čaćipe da Državnog proračuna i fonda Grada Zagreba, za koji sam priznaje da ga je dobio. Eto nam našeg “Lidera” koji gleda kako na svaki način osobno za svoj interes pobrati novce. Da može, prodao bi i mrtvog čovjeka, ako bi imao od toga koristi. Nadovezali bi se još samo na jedno, a to je da smatramo kako Cana nije nikakav umjetnik iako se tako sam naziva te da nije u romska ISTINA 41 ROMI U REGIJI 42 Romi u regiji diskriminirani i zanemareni Tekst: Biljana Jovićević P ojedini analitičari procjenjuju da ako EU ne preuzme odgo vornost i nastavi balansirati između različitih lobija, odbijajući vidjeti koliko je kriza s Romima akutna, situacija bi mogla izazvati veliki konflikt unutar EU. Procjenjuje se da je oko sedam do osam milijuna Roma iz pet do deset centralno-europskih zemalja ušlo u EU u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Smatra se da se od 1990. go dine, samo u Njemačku, s područja bivše Jugoslavije, odselilo oko 50.000 Roma. Mnoge od njih, Njemačka je vratila kući, ili će ih vratiti. Socijalni položaj Roma na Balkanu tragičan je jer su u svim sredinama, po svim osnovama, žrtve mnogih predrasuda i diskriminacije. I tih se predrasuda teško oslobađamo, iako smo uglavnom manje-više svi ljubi telji romske glazbe, Šabana i Esme, a među omiljenim filmskim junaci ma su nam Beli Bora iz Skupljača perja, Perhan ili Ljubica iz Doma za vješanje. Trenutno, preko 11.700 Roma s Ko sova živi u Njemačkoj, a oni će biti prisiljeni uskoro se vratiti na Kosovo. Vlada Kosova izrazila je odlučnost da nastavi potpisivati Sporazume o repatrijaciji i reintegraciji povratnika Kosovara, koji žive u Europskoj uniji. Do sada, Kosovo je potpisalo takve sporazume s Njemačkom, Danskom, Švicarskom, Francuskom, Belgijom i Albanijom, dok se tijekom narednih tjedana očekuje potpisivanje spora zuma s još šest ostalih država. Međutim, kosovske izvršne vlasti i dalje su kritizirane od lokalnih i međunarodnih organizacija za ljud ska prava, kada je u pitanju repatr ijacija i reintegracija Roma na Ko sovu. Pitanje Roma u Europi ovih je dana u centru medijske pozornosti. Predsjednik Francuske, Nicolas Sarkozy, jedne od vodećih zemalja Europske unije, izazvao je bijes europskih institucija, zaštitnika ljudskih prava i NGO organizacija, zbog odluke da protjera Rome i vrati ih u matične zemlje - Rumunjsku i Bugarsku Prema službenom popisu 108.000 Roma živi u Srbiji, ali neslužbene procjene govore da ih je oko 450.000. Nadležni za rješavanje njihovih problema ipak tvrde da im je bolje nego bilo gdje drugdje u Europi, a sami Romi kažu da čekaju svog Čegevaru. Životni uvjeti Roma u Srbiji su eks tremno neadekvatni. U Beogradu postoji više desetina neformalnih i ROMANO čaćipe romska ISTINA nehigijenskih naselja. Žive na peri feriji grada u kartonskim kutijama, bez struje i vode. Nerijetko su žrtve trgovine ljudima, ali i ekstremnih grupa, piše Radovan Borović. Upravo u vrijeme eskaliranja situacije sa protjerivanjem Roma iz Francuske, i u Crnoj Gori je to pitanje iznenada pokrenuto. Naime, općina Podgorica najavi la je iseljavanje 300 obitelji Roma i Egipćana, ili 2.400 raseljenih s Ko sova, koji u izbjegličkom naselju na Koniku žive već 12 godina. Najave su, doduše, bile neslužbene, ali su izazvale zabrinutost i reakcije. Vlada je u međuvremenu, u okviru projekta Dekada romske inkluzi je od 2005. - 2010. godine, usvojila strateški dokument kojim se obave zuje na unapređenje položaja rom ske zajednice, odnosno, uključivanje u suvremene društvene tijekove, navodi se u tekstu Esada Krcića. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je upisano 9.463 Roma, ali sve procjene govore da ih ima oko 40.000, a možda i više. Odnedavno su, u hrvatskom Ustavu, među 22 nacionalne manjine, i Romi, a prije nekoliko godina usvojena su i dva važna dokumenta za poboljšanje položaja Roma u Hrvatskoj i njihovu uspješniju socijalizaciju, no uvjeti u kojima Romi u Hrvatskoj žive i dalje su, uglavnom, katastrofalni, piše An kica Barbir-Mladinović. Prema podacima nevladinih orga nizacija, koje se bave pitanji ma Roma, pokazuju da je stopa siromaštva među ovom populaci jom u BiH 13,5 puta viša nego među ostalima u Bosni i Hercegovini. Obrazovanje romske djece predstav lja jedan od najurgentnijih problema za Rome u Bosni i Hercegovini. Sve ga 15% ove populacije upisano je u osnovnim i srednjim školama. ROMSKA BAŠTINA Kako je nastao naziv Rom, koji znači čovjek? P rva i do danas jedina pouzdana tvrdnja o nastajanju riječi „Cigan“ za pripadnike „određene“ sku pine ljudi, potiče iz 1068. godine. Tada je Gruzijski monah Sv. Georg Antonski iz manastira Iviron (grčka) u svojim zapisima zabilježio kako je na goru Atos u periodu 1001. – 1026. stigla skupina „Athiganosa“. Riječ „Athiganos“, tj. „Acinkan“ na grčkom bi značila „nedodirljiv“. Raz ni oblici te riječi koriste se kasnije kao nazivi za „taj“ narod po Europi. U latinskom jeziku je to „Cinga rus“, a zatim po raznim državama susrećemo ove oblike: Turska – Cingeneler, Francuska – Tsiganes, Njemačka – Zinger, Rusija – Cjganji, Mađarska – Cigajiok, Italija – Zin gari, Španjolska – Gitanos. U Hrvatskoj je bio uobičajen naziv „Cigani“ a u Dubrovačkoj Republici „Jedupi“ ili „Egipćani“. Naziv Egipćani vjerojatno su u Dubrovnik prenijeli Talijani (Grčka je u to vrijeme bila pod Venecijanskom vlašću gdje se uz prijašnji naziv Jeđupi, za Cigane počeo koristiti i naziv Egipćani). Vjerojatno zato što su mnogi Cigani došli u Europu preko Egipta. U Londonu je 8. travnja 1971. održan prvi svjetski kongres Cigana. Na njemu su donijete odluke o izgledu i usvajanju zastave Roma, službene himne i službenog jezika Roma. Odlučeno je da zastava sadrži dvije osnovne boje koje simboliziraju vječno lutanje Roma. To su zelena kao simbol neograničenog prirod nog prostranstva te slobode kre tanja i plava kao simbol nebeskog prostranstva, a u sredini zastave je kotač koji označava vječno pu tovanje Roma. ROMANO čaćipe romska ISTINA Službenom himnom proglašena je poznata romska pjesma – "Ge lem, Gelem", a kao službeni jezik je prihvaćen jezik Roma Lovara. Ujedno je kao jedinstveni svjet ski naziv za Cigane usvojen naziv „Htom“, što na cigansko-lovarskom jeziku znači čovjek. Glas ht ne postoji u grafijskom sustavu pa se zbog lakšeg pisanja primjenjuje oblik izgovora tog glasa kao glas r. Tako umjesto riječi Htom, zbog nemogućnosti pisanja dvoglasa ht, nastaje riječ Rom. Taj je naziv i danas usvojen u Hrvatskoj. Romi se ne bi trebali osjećati poniženi ili omalovažavani niti nazivom Cigani, ako je taj na ziv izgovoren ispravnom intona cijom, što znači, za mušku osobu – Ciganin, a za žensku osobu – Ciganka. 43 ROMSKA BAŠTINA 44 Povijest N ekoliko podataka o povijesti Roma na ovim područjima: Bez obzira na to jesu li dubrovački Cigani trgova li u samom Dubrovniku ili izvan njega, te u bližem ili daljem području grada sve ukazuje na nji hovo uključivanje u trgovinu Du brovnika. Prvi brod s Romima trgov cima te zanatlijama (izrada nakita) stigao je u Dubrovnik 1362. godine. U Zagrebu su prvi put zabilježeni 1432. godine, nakon čega se spo minju u ostalim krajevima hrvat ske. Trgovina je upravo ono što je ponukalo dubrovačke Rome na migraciju, seobe i raseljavanje po Hrvatskoj, najviše u tadašnju „Sla voniju“ koja je 1743. godine sjedi njena s ostalim dijelovima Hrvat ske. Romi Lovari tako uspijevaju doći sve do velikih gradskih sjedišta – Varaždina i Zagreba. Podaci o Romima u „Slavoni ji“ nalaze se u izvještaju od 1698. – 1702. godine o oporezivanju stanovništva. Varaždin je od 1756. do 1776. godine bio glavni grad Hr vatske. To najslavnije doba preki da požar 1776. godine i grad gubi značaj, a tamošnji Romi nakon toga prelaze u područja gdje su već živjeli u većem broju Romi trgovci – današnja Bilogora, Moslavina i Podravina. Ovdje ih zadržava teri torij bogat konjima i stokom, koji su osnova njihove trgovine. Romi trgovci stoljećima su trgo vali stokom, najviše konjima, a kao trgovci su poznati i danas. Prema „Conscriptio Zingarorum“ iz 1781. godine u svim županijama Sla vonije je bilo 1326 Cigana (Roma) a u Vojnoj krajini upisanih je bilo 1982 Cigana (Vukanović, Tatotmir…). Poznate naredbe carice Marije Te rezije i cara Josipa II. o uređenju života Cigana imale su veliki utjecaj na asimilaciju i naseljavanje Cigana (Roma) u Vojnoj krajini. Takvi propisi i naredbe bile su na snazi sve do 1783. godine, a u potpunosti su se zaboravile na kon 6. srpnja 1871. godine kada je „kraljevskim rješenjem“ ukinuta vlast vojne uprave u krajini i uvede na građanska uprava prema kojoj se Cigane ostavilo da žive „kao što im krv nalaže“. To je većinom bilo na kraju sela, u kućama od zemlje ili drveta, kao trgovce konjima, glaz benike i konjokradice. Radi velike mogućnosti trgovanja u tim općinama, najgušće naseljene Romima bile su tadašnje općine: Kapela, Veliki Grđevac, Pitomača, Severin, Ivanić-Kloštar, Novigrad, Virje, Ivanska, Sokolovac i Popovača (Izvještaj županije Bjel. Križ za 1887. godinu, izdano 15. veljače 1886). Pojava doseljavanja Roma iz Ugar ske u kotar Koprivnica i kotar ROMANO čaćipe romska ISTINA Đurđevac, i to najčešće u općinama Pitomača, Novigrad i Virje te nji hovo miješanje s već naseljenim „domaćim Ciganima“, zabilježeno je u matičnim knjigama župe Pitomača od 1768. do 1857. godine, Arhiv Hrvatske, Zagreb, a 1904. go dine prvi put je upisan u matičnim knjigama naziv „domaći Cigan“. Zanimljivo je da su pridošli Romi bili specifični po svjetlijoj puti te plavoj ili zelenoj boji očiju, što je bila suprotnost ovdašnjim Romi ma koji su bili izrazito tamne puti i većinom smeđe boje očiju. Prema navodima, godine 1909. iz Mađarske, bježeći od novouvede nog propisa „žigosanja Roma“, dolazi još jedan veći dio RomaKalderaša prezimena: Goman, Lakatoš te Romi Bajaši – Horvat i Bogdan. Romi Bajaši u principu ne znaju romski jezik, niti su zapravo Romi, već je rijeć o ruralnim Ru munjima. Oni se također naseljava ju na navedenom području uz au tohtone hrvatske Rome i prethodno pristigle sunarodnjake, mađarske Rome iz Srbije. Zbog dolaska novih skupina Roma u Hrvatsku, koji su se od Roma starosjedilaca razlikovali po kulturi, vjeri, ali i po razlikama u romskom jeziku, posebice jezik Roma Bajaša koji govore starorumunjskim je zikom, dijalektom Ljimba d bajaš, jezik s područja Dacije, teško je bilo znati koliko ih je ukupno bilo, što pokazuje statistički godišnjak Kraljevine Hrvatske i Slavonije za razdoblje 1906. – 1910. Isto tako, nema ničega na osnovi čega bi se moglo zaključiti u koju su kategoriju stanovništva Romi tada bili svrstani, da li prema nacional noj pripadnosti sredine u kojoj žive ili su jednostavno upisani u rubrike „ostalo“ i „nepoznato“. Kao okvirni broj romskog stanovništva uzima ROMSKA BAŠTINA Roma u Hrvatskoj se podatak iz popisa stanovništva Kraljevine Jugoslavije od 31. ožujka 1931. Popis je izveden na osnovi vjeroispovijesti i materinjeg jezika. Prema njemu se 64.909 stanovni ka izjasnilo da im je materinji je zik „ciganski“. Precizniji je podatak iz „Godišnjaka banske vlasti Bano vine Hrvatske od 16. 8. 1940. god ine, da „ciganskim“ kao materinjim jezikom govori 14.879 ili 0,37 posto stanovništva. Prema ondašnjem broju Roma u Hrvatskoj, koje sačinjavaju uz au tohtone hrvatske Rome – Lovare, Romi došljaci, možemo zaključiti kako je svim romskim skupinama tadašnji zakon, naklonost nerom skog stanovništva i područje u kome žive u potpunosti odgovara lo. To je bio poticaj da to područje „prihvate kao obećanu zemlju“ u kojoj ih nitko neće proganjati i u kojoj će se trajno nastaniti. Promatrajući stvarne povijesne za pise, te sukladno zaključcima rom skih znanstvenika u 20. stoljeću, bespredmetno je da se u današnjoj Hrvatskoj izdaju nekakvi rječnici romskog jezika, kada je isti odavno definiran, kao Romano ćib, druga je činjenica da određene skupine koje u biti ni nisu Romi, niti vladaju rom skim narječjima, te njihovi pred stavnici koji zlouporabljaju dostup na sredstva namijenjena udrugama u Republici Hrvatskoj, promovi raju tobože, univerzalne romske rječnike. Jednako tako, himna Roma usvojena na prvom međunarodnom kongresu Roma 1971, godine u Londonu nije bila u izvedbi Esme Redžepove, već legendarnog i sada već pokojnog, Šabana Bajramovića. Na istom, prvom međunarodnom kongresu Roma je prije 29 godina usvojena i zastava. Ujedno je u tom vremenu kada se dešava preporod Roma, riješeno pitanje romskog jezika. Poznati istraživači romskog jezika, gospoda Šaip Jusuf te Ohran Galjuš, zaključili su da u stvarnosti nije moguće standardizirati romski jezik na nivou bivše federacije Jugo slavije, a kamoli na nivou Europe. Kao najprepoznatljiviji romski jezi ci su čergaški i kaldaraški, što se tiče područja bivše Jugoslavije. Stoga, bitno je poznavati povijest Roma, jer je puno toga odavno ROMANO čaćipe romska ISTINA shvaćeno i definirano, te nema ra zloga, izuzev osobne koristi, poti cati projekte i omalovažavati doka zane rezultate dugogodišnjeg rada prethodnih generacija Roma. Daljnjom analizom stvarnog sta nja, danas, u Republici Hrvatskoj su Romima priznata prava manjine. Nažalost, ljudi koji nisu Romi, već su doseljenici iz Rumunjske, Bugar ske, Makedonije te Kosova, dolaze u Republiku Hrvatsku, te se ovdje predstavljaju kao Romi, jer je to oportuno, omogućava udruživanje i registraciju nedržavnih udruga, te omogućava da osobe koje u svo joj stvarnoj domovini (Rumunjskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Kosovu) nisu zapamćeni kao Romi, u Re publici Hrvatskoj stvaraju političke karijere na račun poreznih obvezni ka Republike Hrvatske. Još jasn ije, osobe koje su se u Makedoniji službeno izjašnjavale kao Albanci u Republici Hrvatskoj su se deklarira li kao Romi, jer biti Rom u Republi ci Hrvatskoj nekima koji nisu Romi, može biti odlično plaćen posao, od kojega se onda grade benzinske crpke na Kosovu. Povijest Roma i neroma koji se izdaju Romima u ime financijskih prednosti daje mogućnost da se svi likovi prepoznaju u svom stvarnom svjetlu. 45 46 poezija Šemso Avdić (rođen 2.11.1950 godine u Banjoj Luci) objavio je pet knjiga poezije na romskom i bosanskom jeziku koje su prevedene i na njemački, engleski, francuski, španjolski i talijanski jezik. Zbirka poezije koja je 1986. god. u Messini na Festivalu pisaca na jezicima manjinskih naroda osvojila treće mjesto u Europi je “Zingari”(Cigani). Pored ove, Šemso je objavio i sljedeće zbirke: “Zingari Tra Passato e Presente” (Cigani između prošlosti i budućnosti), “Krvari cigansko srce”,”Romi od rođenja do smrti” i „Cigani danas i jučer“ (Zingare ieri e oggi), koju je izdao „Centro studio zingari“ u Bolzanu, u Italiji 1993. godine. Ova peta po redu zbirka je napisana u koautorstvu s poznatim romskim pjesnicima Rajkom Đurićem, Martom Badyovom i Leksom Manušem. Šemso Avdić trenutno živi u Švedskoj i radi u tamošnjem Kulturnom-romskom centru. KALIPE XAL E XOMENGO Đ I Mo rat pijolo tr ajo, trajo Roman o al mo đi krista lno sasto ačhila trago trajoko, če rda bore pe me čhama ilijeha tataren ma e jakha jakha me kale xomnjaće. ROMI OD ROĐENJA DO SMRTI Kutak čađave čerge obasja dokrajčena voštana svijeća dok sam napuštao utrobu majke. Pusta me raskršća učvrstiše, okovaše ciganskom sudbinom, i takvu mi dušu podariše. Mudardi hi i e paluni jag, xom ka phabol sar paluno žaro i le nidikhen sa ra avere, pa i leće an koli n, marol o iljo, nići Mo rat pi, sar o Rom ka merav odumut maren amari romani rasa, sa hi amare ph ral, a amari ba x peraven i e rač nakhavo l o Romano đi. Sin sam vjetra dima i tuge uze majka me iz hladne vode, u naručje e jant bril i e sve mi uzeti mogu i smaragd e. suz e al’, ne mogu čergu, sudbinu, ni moj om obasjan Tamo gdje je tabor blagosloveni vatr , sebe i nać pro uz plač violine samo mogu za tebe Banja Luko ljepotice moja Romima i smrt bi slatka bila Samo da postanu dio tebe. Šemso Avdić ROMANO čaćipe o bax. Šemso Avdić A KOR ROBUJR EČ KOXE P E paj jezersko n a , r a b an o Te čhudij len te širinpe a anol e krugujr na i e Romni bij emirimpe. a zn ik gadija h e len te u x o v a h č ee ande lat aren len roma iđ d m e h li jak, t Po sasto e lungo, rovol ka a anglal ip ujr pala phir e den len, bazen đi. t a no dvorcujr n o korkoxipe, a le l o r ipe, muda n an dur e h ik d o en, sun a phand oblako e čar n a k a h Jak ra, nđe, cah eće sovli hi le bujra korkoxe p l. ro ve Xoma hi ar ando suno so d n le vdić sa i jek Šemso A romska ISTINA ROBOVI SOPSTVENE SLOBODE Ako baciš kamenčić u jezersku vodu, koncentrični krugovi počnu da se šire , isto se dogodi kad ciganka rodi, i njoj tako djeca maštu uznemire. Po cijelom svijetu putevi ih vode, za lutanjima dugim, plače crno oko, dvore kad ima daju, bazene pred njim a ubija ih nostalgija u duši duboko. Oči kada sklope sanjaju daljine; zakletva je njima čerga, nebo, trava Cigani su robovi sopstvene slobode; i u svakom od njih sanjalica spava. Šemso Avdić D AR BIJAN OM KAT R ER IPE ĐI M IPE da zasjajisar o k š o č o An cahra ći memeli, sko e cikni vo bijandama ej kana mi d i xomeko dijama. đ o v a the gas veko , the e thu o k a lj a v h sem ba li lijama Čhavoxo nde anga r, a j, a p o r o šud manda šaj te len sva. goleće sa a te me a r h a c i m a nahi habol hre nek p a c e r a k š jag ma akhav Okoring e e šaj te ar n mo ternipe m n a m kote tu sa e tute. o šukarije avav and te , la o v Banjaluk a i e pharo n dić ni o merip Šemso Av MRAK PROŽDIRE CIGA NIM A DUŠE Kr v mi ispi živote, živote ciganski od svega mi duša kristalno čista ostade, trag života ureza mi dubo ko bore na lice, al’ još samo iskreno i top lo griju me oči, oči moje tamnopute cigan čice. Ugašena je i posljednja va tra, Ciganin će buknuti kao po sljednji plamen, zar i on postade ljudska mora i njemu u grudima bije src e, a ne kamen. Kr v mi ispi al’ kao Ciganin umrijeću odavno sudbina šiba tu ljudsku rasu ; svi su nam braća al’ sreću nam ruše. Mrak proždire Ciganima duše. Šemso Avdić ROMANO čaćipe romska ISTINA ISSN 1845-6413
© Copyright 2024 Paperzz
