ovdje

4/2014
Gl a silo hrvatskog fil at elist ičkog saveza
Sretan Božić
i nova 2015.
ISSN 1331-1093
www.posta.hr
DUHOVNOST – UTVRĐENE CRKVE
Novi prigodni poštanski blok sa dvije marke posvećen
je utvrđenim crkvama, a izdan je kao zajedničko izdanje
Hrvatske i Rumunjske.
Motivi na prigodnim markama su utvrđena crkva svetoga
Nikole – Muster u Komiži na otoku Visu te utvrđena crkva
Cristian u Braşovu u Rumunjskoj.
Prigodni blok možete kupiti u poštanskim uredima ili u
internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
hrvatska
filatelija
Glasilo Hrvatskog filatelističkog saveza
ISSN 1331-1093
Izdavač: Hrvatski filatelistički savez
10000 Zagreb, Habdelićeva 2,
ili PP 259
Za izdavača: Mladen Vilfan
Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić,
Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić,
dr. sc. Radovan Vukadinović,
dr. sc. Gordan Akrap
glavni
urednik:
Tihomir Bilandžić
Kontakt: tihomir.bilandzic@gmail.com
Oblikovanje
i priprema: Perković/Frank
Tisak: Intergrafika d.o.o.
“Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta
godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog
filatelističkog saveza.
Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima
pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30
riječi.
Cijena u maloprodaji: 20 kuna.
Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne
predstavljaju nužno uredničku politiku
“Hrvatske filatelije”.
Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković,
Stjepan Zdenko Brezarić, Ivan Drašković,
Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France,
Ivan Martinaš, Damir Novaković,
Stela Prislan-Fujs, Željko Stefanović, Mladen
Vilfan, Zoran Vlahović, Jurica Vučetić,
Radovan Vukadinović.
Sadržaj
2 NA IZMAKU GODINE
Mladen Vilfan
4 Porečki rašomon oko
Eufrazijane
Zoran Vlahović
8RUČNI PRETISCI FIUME NA
MAĐARSKIM POŠTANSKIM
MARKAMA (3. dio)
Nenad Rogina
21 Božićna akcija u Pošti
Ivo Aščić
24Filatelistička poslastica IZ
HRVATSKE
Ivo Aščić
25 Prvo jugoslavensko lokalno
provizorno izdanje Senta 1944.
KLASIFIKACIJA PRETISAKA
Aleš Marinšek
34Filatelija I poštanska povijest
Istre 1945.-1947.
Dario Filjar
43 Prigodne poštanske marke
HP Mostar u povodu Božića i
Nove godine
1
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
NA IZMAKU GODINE
Mladen Vilfan
Još jedna godina je na izmaku. Svi smo
postali za godinu stariji. Starija je i hrvatska
i europska filatelija.Bila je to i godina kada
smo se oprostili od naših kolega, znanih i
poštovanih u svojim sredinama. Neki od njih
nisu ostavili samo duboki trag u srcima svojih najbližih već i u povijesti našeg hobija.
Pamtit ćemo ih po dobru i po trajnom doprinosu hrvatskoj filateliji.
Predblagdansko vrijeme je i trenutak kad
se sumiraju rezultati svake ljudske aktivnosti. Naizgled je lako biti zadovoljan baveći
se svojim omiljenim hobijem koji svima koji
se njime bave pruža zadovoljstvo i dopunski
smisao života.Barem ga velika većina filatelista tako shvaća.Ipak ima i onih koji organiziranu filateliju tretiraju kao bojno polje na
kojem se bore za neku smiješnu imaginarnu
vlast.
Vremena su teška, ali kada su i bila laka?
I u takvim vremenima ostvarili smo gotovo
sve što smo si zacrtali. Ono što nismo ostvarili govori o granicama naših mogućnosti ali i
dosta o onima koji su nas, najčešće zbog svojih osobnih neostvarenih ambicija, u tome
uporno ometali. Trule jabuke uvijek pokušavaju upropastiti čitavu korpu, pa i u ovako
bezazlenoj aktivnosti kao što je sama po sebi
filatelija.
No blagdansko vrijeme je stvoreno za ljepše misli. Treba se osvrnuti na ono što je bilo
lijepo i što nas je radovalo.
Ove godine smo ostvarili davni san hrvatske organizirane filatelije i održali smo po
prvi puta nacionalnu i međunarodnu izložbu CROATICA 2014 u Vukovaru, gradu
velike žrtve, ogromnih stradanja ali i velike
hrabrosti i nesebičnog žrtvovanja u obrani
domovine. Tu izložbu sam smatrao našim
ali i mojim osobnim dugom prema gradu u
2
koji dolazimo s posebnim pijetetom. Grad
je prekrasno obnovljen i opet plijeni svojom
jedinstvenom ljepotom, ali duboke rane u
dušama ljudi još nisu zacjelile i čini se da
još dugo neće.U početku se činilo da su prepreke prevelike, one financijske, ali i one
organizacijske. Pokazali smo da smo im dorasli i da se možemo uspješno s njima nositi.
Zajedničkim snagama slavonskih i baranjskih klubova i naše već uigrane zagrebačke
ekipe, ali i naših prijatelja u Europi, posebice
kolega iz Slovenije, te predsjednika Royal
Philatelic Society, London, najstarijeg i najuglednijeg svjetskog filatelističkog društva
organizirali smo odličnu izložbu. Svima im
od srca zahvaljujem na njihovom skromnom
daru ovom jedinstvenom mjestu i njegovim
građanima.
Ono je bila i godina kada je HFS dobio posebno priznanje naše europske krovne organizacije FEPA za izvanredan doprinos europskoj
filateliji.Bili smo svrstani ispred mnogih neusporedivo masovnijih i bogatijih europskih
saveza.
Potpisali smo i Sporazum o suradnji sa
španjolskom filatelističkom federacijom FESOFI, trećim najjačim europskim savezom i
već dogodine Španjolci će nam biti dragi gosti
u Zagrebu na CROATICI 2015. Godinu nakon
toga očekuju nas u Zaragozi na svojoj nacionalnoj izložbi.
Regionalna izložba Alpe-Jadran 2014. održana je u švicarskom Luganu. Tom prilikom
je održan i kongres FEPA i radni sastanak
grupacije Alpe-Jadran na kojem smo zajedno
s mađarskim kolegama predložili izmjene u
izložbenim pravilima te grupacije kako bismo
ojačali poziciju nacionalnih saveza i uklonili
nepotrebne prepreke razvitku ove značajne regionalne filatelističke organizacije.
4/2014
Jednovitrinska nacionalna, ali i zajednička
izložba sa slovenskim prijateljima, uspješno
je organizirana u Čakovcu. Marljivi i dobro
organizirani članovi kluba predvođeni svojim predsjednikom poduzeli su sve da izložba
bude na visokoj razini i u tome su u potpunosti
uspjeli.
Deveta škola mladih filatelista uz međunarodnu mladežnu izložbu vratila se tamo gdje
je i ponikla, u Trakošćan. Bilo je to prekrasno
dvodnevno druženje gotovo dvije stotine mladih, i malo manje mladih, zaljubljenika u naš
hobi.Svi koji su tamo bili, a posebno oni koji
su se mjesecima trudili organizirati tako složenu priredbu, bili su oduševljeni.Trakošćanska
priredba je nešto s čime se možemo pohvaliti
i u europskim razmjerima prije svega zahvaljujući sretnoj simbiozi mladih i starijih organizatora ali i podršci mjesnih i županijskih
vlasti.
Tradiciju su uspješno nastavili nacionalna
izložba u Šibeniku kao i izložba u Novskoj.
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Veliko zadovoljstvo bile su izložbe u Belecu te prva ikada održana u Iloku.Nastavljeno
je širenje naše filatelističke obitelji.U članstvo
HFS stupili su klubovi u Osijeku i novi u Fažani.
Nakon mnogo desetljeća dobili smo i prvog
europskog FEPA suca.
Sve bismo to teško ostvarili bez bezrezervne podrške Hrvatske pošte d.d. ali i
prihodima iz vlastitih aktivnosti.HFS je financijski stabilan i nema više blagajničkih
izvješća, koja kažu da imamo četrdeset kuna
na računu.
Ali ostavimo nešto i za godišnje izvješće
Upravnog odbora. Približavaju se Božićni
blagdani, a Nova 2015. kuca na vrata. Treba ih
veselo i u miru proslaviti.
Pred nama je godina u kojoj ćemo slaviti
75.obljetnicu postojanja našeg saveza.Svi se
nadamo lijepom druženju naših članova i prijatelja iz inozemstva.
Čestit vam Božić i sretna Nova 2015.!
3
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Porečki rašomon
oko Eufrazijane
Zoran Vlahović
U Poreču se nalazi jedna od najljepših
starokršćanskih bazilika na Mediteranu koja
je u potpunosti sačuvana sa svim svojim
izvornim elementima starokršćanske arhitekture iako potječe još iz VI. stoljeća. Zbog
njenog povijesnog i kulturološkog značaja
te njene ljepote i jedinstvenosti stavljena
je 1997. godine pod zaštitu UNESCO-a, a
hrvatska pošta je 25.6.1999. godine izdala
prigodnu poštansku marku posvećenu upravo toj bazilici.
Promocija marke
održana je istovremeno
i u Zagrebu i u Poreču
25.6.1999., a izdanje je
u oba grada prigodno
filatelistički obilježeno. Kao gotovo uvijek,
tako je hrvatska pošta i
za ovo izdanje izradila prigodnu omotnicu prvog
dana. Na dio tih omotnica, još u tiskari, strojno
je otisnut prigodni žig PRVI DAN s oznakom
poštanskog ureda 10101 ZAGREB. Dio praznih
omotnica proslijeđen je filatelističkom šalteru
u Jurišićevoj, u Zagrebu, a njih 30 ili prema
nekima 40 poštanskom uredu u Poreč.
Za prigodu promocije marke u Poreču,
koja je održana u Muzeju grada Poreča, pošta je predvidjela uporabu drugog prigodnog
žiga PRVI DAN koji je
trebao biti u uporabi u
poštanskom uredu 52440 POREČ. Međutim
porečko filatelističko društvo, kada je saznalo
da bi porečki žig prvog dana trebao biti u
uporabi u poštanskom uredu 52440, interveniralo je pri hrvatskoj pošti. Zamolili su da
4
uporaba tog žiga bude u poštanskom uredu
52441 POREČ u kome se, u to doba, nalazio
filatelistički šalter i koji je bio bliže centru
grada te na koga su svi filatelisti navikli kao
mjesto filatelističkih događanja. Međutim,
pomutnju stvara prikazani prigodni žig prvog dana 52440 POREČ, zaveden pod rednim
brojem 196 u PS katalogu poštanskih maraka
1999/2000. Prikaz tog žiga vjerojatno je samo
preslika predloška za izradu žiga, jer do danas
nije poznat niti jedan otisak tog žiga pa je
mogući zaključak da sam žig nikada nije niti
bio napravljen.
Na inicijativu porečkih filatelista Središte pošta Pazin zatražilo je i dobilo internu suglasnost,
od središnjice hrvatske
pošte u Zagrebu, da se
uporaba porečkog žiga
PRVI DAN premjesti
u poštanski ured 52441
PAZIN. S obzirom na
kratkoću raspoloživog
vremena za izradu novog žiga prvog dana, s oznakom poštanskog
ureda 52441, njegova izrada je napravljena
lokalno, najvjerojatnije u Pazinu. Pri tome je
sam izgled žiga malo izmijenjen i to u nekoliko
elemenata. Najuočljivija je razlika kod slova u
riječima ‘PRVI DAN’ jer su ta slova kod novog
žiga nešto, ali ipak zamjetno, veća. Druga zamjetna razlika je u korištenim fontovima slova
i znamenki koja se najbolje uočava u broju 2 u
4/2014
brojčanoj oznaci poštanskog ureda. Donja linija
broja 2 je kod žiga 52440 vitičasta, a kod žiga
52441 je ravna.
Međutim postoji još
jedan tip porečkog prigodnog žiga prvog dana
(tip B) koji se razlikuje
od prethodno opisanog
i prikazanog porečkog
prigodnog žiga prvog
dana 52441 (tip A).
Najuočljivija razlika je u dijelu s datumom i to
onom koji se odnosi na brojčanu oznaku danu
u mjesecu. Kod ovog tipa prigodnog žiga prvog
dana brojka 25 smještena je većim dijelom ispod
zadnje dvije znamenke poštanskog broja. Oznaka mjeseca smještena je ispod slova P od Poreča
i malo izmaknuta u lijevo, dok je kod prvog tipa
žiga značajnije izmaknuta u desno. Uz to postoje
i manje razlike u obliku poštanskog roga, a i
sama slova PRVI DAN djeluju tanje i izduženo
kako da su napravljena s drugim tipom slova. U
znamenkama brojčane oznake poštanskog ureda
također je vidljivo da tip brojaka nije isti na
oba žiga i da su znamenke nešto veće kod tipa
žiga B. (napomena: prikazani žig drugog tipa
je dobiven pročišćavanjem podloge ispod desne strane žiga koji je bio otisnut na prigodnoj
FDC omotnici koju je izradila hrvatska pošta.
Zbog toga brojevi 5 i 2, u oznaci poštanskog
ureda, samo približno pokazuju oblik kakav su
te znamenke imale).
S obzirom na pojavu ova dva tipa žiga evidentno je da su umjesto jednog porečkog žiga
prvog dana napravljena dva i to vjerojatno kod
dvije različite firme za izradu žigova.
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Porečko filatelističko
društvo je na promociji
marke, u Muzeju grada
Poreča, podijelilo nekih
30-tak FDC-a koji su kao
prazne omotnice došli iz
Zagreba, a na kojima je
nalijepilo marku Eufrazijane i poništilo je s novo napravljenim prigodnim
žigom PRVI DAN poštanskog ureda 52441.
Nezavisno od izdanja službene omotnice
prvog dana, koju je izradila hrvatska pošta, filatelističko društvo iz Poreča dalo je izraditi
svoje vlastite prigodne omotnice i maksi karte
za marku Eufrazijane. Uz njih su od pošte zatražili i uporabu posebnog prigodnog žiga za
uporabu u Poreču u poštanskom uredu 52441
POREČ na prvi dan uporabe same marke, a što
je pošta odobrila. Prvenstvena namjena ovog
prigodnog žiga bila je njegova uporaba na prigodnim omotnicama i maksi kartama koje je
dalo izraditi porečko filatelističko društvo.
Pojava dva prigodna žiga, dvije prigodne
omotnice i jedne maksi karte omogućilo je
5
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Acta Philatelica 2013 Cijena 85.00 kn
Besplatna poštarina za područje Hrvatske
Poštanska cenzura na tlu NDH, 188 str, kolor,
meki uvez, hrvatski, njemački i engleski. Cijena 220.00 kn.
Besplatna poštarina za područje RH
Narudžbe na berislav.pervan@gmail.com
ili na tel 01/ 48 10 103
www.barper.com
Aukcijska kuća Barac - Pervan
www.markanova.hr Filatelistička trgovina
6
4/2014
filatelistima široku lepezu kombinacija ovih
filatelističkih objekata i marke Eufrazijane.
Tako je od stotinjak maksi karata njih 20-tak
napravljeno s porečkim prigodnim žigom prvog dana poštanskog ureda 52441 POREČ (s
velikim slovima PRVI DAN), dok je ostatak
napravljen s drugim porečkim prigodnim žigom.
Isto tako, nešto prigodnih omotnica porečkog
filatelističkog društva je napravljeno s porečkim
prigodnim žigom prvog dana (s velikim slovima
PRVI DAN), a neka su pisma čak napravljena
s oba porečka prigodna žiga.
Međutim nekoliko godina kasnije saznalo
se za još jednu varijantu prigodnog žiga prvog
dana koja je imala oznaku poštanskog ureda
52441 POREČ, ali koja je po obliku slova i
znamenki, kao i njihovoj veličini, odgovarala
onima koji su bili na prigodnom žigu koje je
hrvatska pošta izradila za poštanski ured 10101
ZAGREB i koji su bili na predlošku za izradu
prigodnog žiga prvog dana za poštanski ured
52440 POREČ. Najčudnije je što se otisak tog
žiga našao i na službenoj prigodnoj omotnici
prvoga dana izdanja za marku Eufrazijana.
HRVATSK A FIL AT ELI JA
3/2012
• ako želite obogatiti svoju zbirku
• ako želite započeti novu
• ako želite prodati staru zbirku
u Hrvatskoj nezaobilazna adresa:
Filatelija Bokić
Teslina ,  Zagreb
40
Radno vrijeme:
Tel: + ()  
ponedjeljak-petak
Fax: + ()  
.. i .. sati
E-mail: branko.bokic@zg.t-com.hr
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
RUČNI PRETISCI FIUME
NA MAĐARSKIM POŠTANSKIM
MARKAMA (3. dio)
Nenad Rogina
III. tip ručnog pretiska
Osnovne karakteristike oba podtipa:
• Dužina: 12,90 mm; visina: 3,00 mm
• Jedini tip pretiska čija visina nije 3,1 nego 3,0 mm.
• Sredina slova M spušta se do baze.
Kod III. tipa ručnog pretiska razlikujemo dva podtipa koja se razlikuju prema slovu F.
Podtip 1:
Prvi podtip vrlo je sličan strojnom pretisku uz razliku što se sredina slova M spušta do baze.
8
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Podtip 2:
Kod drugog podtipa donja crta slova F pomaknuta je prema gore, a desni dio gornje crte
završava oštro prema dolje. Stoga je slovo F kod 2. podtipa slično onom iz IV. tipa ručnog pretiska.
9
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Oštećeno slovo E.
Oštećeno slovo U.
Oštećena slova F, I i U.
10
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
IV. tip ručnog pretiska
Osnovne karakteristike:
• Dužina: 14 mm; visina: 3,10 mm
• Sredina slova M spušta se do baze.
• Srednja crta slova E pomaknuta je prema gore u odnosu na ostale tipove pretiska.
• Najduži od svih ručnih pretisaka zbog debljine i većeg razmaka između pojedinih slova.
Četvrti tip ručnog pretiska sličan je 2. podtipu III. tipa. Najuočljivija razlika je kod slova E čija
je srednja crta znatno pomaknuta prema gore. Sam pretisak je deblji, slova izgledaju masivno.
Kod IV. tipa ručnog pretiska ne postoje podtipovi. Česti su pomaci slova, te zamjene slova karakterističnih za druge tipove pretiska, osobito slova U, što pokazuju donji primjeri.
Oštećeno slovo I. Slova F, I i U tipična su za II. tip ručnog pretiska.
Slovo E također je korišteno kod II. tipa ručnog pretiska (7. podtip).
Oštećena slova I i U korištena i kod II. tipa ručnog pretiska.
11
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Slova I i U korištena su i kod II. tipa ručnog pretiska.
Slovo I slično onom iz četvrtog podtipa II. tipa ručnog pretiska.
Slovo U također je korišteno kod II. tipa ručnog pretiska.
Slova I i U korištena su i kod II. tipa ručnog pretiska. Slovo I je oštećeno.
Pomaknuto slovo F. Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.
Slovo E pomaknuto je prema dolje.
Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.
12
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slovo E pomaknuto je prema dolje.
Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.
Zamijenjeno slovo F slično onom iz III. tipa ručnog pretiska (2. podtip).
Slovo U je iz II. tipa ručnog pretiska.
Slovo E pomaknuto je prema dolje. Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.
Slovo U korišteno je i kod II. tipa ručnog pretiska.
Slovo E je pomaknuto prema dolje.
13
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Slova I i U korištena su i kod II. tipa ručnog pretiska.
Puknuto slovo I korišteno i kod II. tipa ručnog pretiska.
Široko slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.
Slovo E pomaknuto je prema dolje te je vidljiv početak oštećenja koje će na kraju rezultirati
puknućem donje crte. Takvo E biti će korišteno kod I. i II. tipa ručnog pretiska.
Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.
Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.
14
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.
Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.
Slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska. Oštećeno slovo M.
Oštećeno i deformirano slovo U tipično za IV. tip ručnog pretiska.
15
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slova F, I, U i E susrećemo i kod II tipa ručnog pretiska (7. podtip).
Na vrhu slova M nazire se pukotina. Pucanjem vrha, pretisak postaje II. ručni.
Slova I i U i E su korištena i kod 7. podtipa II. tipa ručnog pretiska.
Slova I i U i E su korištena i kod 7. podtipa II. tipa ručnog pretiska.
Slovo F je jako oštećeno, I nedostaje, a slovo U korišteno je i kod
II. tipa ručnog pretiska (7. podtip).
16
4/2014
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slovo U slično onom iz II. tipa ručnog pretiska (7. podtip).
Zamijenjena slova F, I i E. Slovo I karakteristično za II. tip okrenuto je naopačke.
Slovo E netipično je za bilo koji drugi tip (slično je onom iz VI. tipa zbog srednje crte koja se
nalazi na sredini).
Zamijenjena slova F I i E. Slovo F netipično je za ostale tipove.
Slovo I je iz II. tipa ručnog pretiska i okrenuto je naopačke.
Slovo E je puknuto E iz II. tipa ručnog pretiska, slično onom kakvo je korišteno u I. tipu.
Peti i šesti tip ručnog pretiska uvelike se razlikuju od prethodno opisanih tipova. Slova
korištena kod V. i VI. tipa su specifična upravo za te tipove. Do danas nisu poznati pretisci
V. i VI. tipa koji bi imali zamijenjena slova prethodno korištena u drugim tipovima, niti su
slova karakteristična za V. i VI. tip korištena kod drugih tipova.
17
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
V. tip ručnog pretiska
Osnovne karakteristike:
• Dužina: 12,90 mm; visina: 3,10 mm
• Slova U i M su uska.
• Završeci slova E su dugi i kosi.
• Slovo F i I imaju pri dnu produžetak ulijevo.
• Sredina slova M pomaknuta je ulijevo u odnosu na centar.
Primjeri originalnih pretisaka:
18
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Oštećeno slovo F.
19
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Božićna akcija u Pošti
Ivo Aščić
Do 15. 1. 2015. u poštanskim uredima HP-a i putem e-trgovine (www.epostshop.hr) provoditi će se božićna prodajna akcija sljedećih filatelističkih proizvoda: zbirki poštanskih maraka,
prigodnih albuma, omotnica prvog dana, maksimum-karata, prigodnih listova, poštanskih maraka
RH s oznakom HPT-a te stranih poštanskih maraka i njihovih filatelističkih proizvoda.
Akcijom nisu obuhvaćene vrijedeće poštanske marke RH u različitim oblicima izdanja (npr.
karnet, blok), koje služe za plaćanje poštanskih usluga.
Marke i filatelistički proizvodi BiH
(HP Mostar) iz prve
polovice ‘90. – tih
godina prošlog
stoljeća nalaze se
u prodaji Hrvatske
pošte.
Prema podacima jednog od vodećih filatelističkih kataloga,
njemačkog Michela, do danas je u svijetu izdano oko pet
tisuća različitih maraka na temu Božića. Hrvatska pošta ih
redovito izdaje od 1991.
U Hrvatskoj pošti dostupno je
stotinjak različitih poštanskih
maraka Ujedinjenih naroda u
vrlo ograničenoj količini.
Akcija će se provoditi kako slijedi:
• Za kupnju filatelističkih proizvoda iznad 300,00 kn Hrvatska pošta daruje kupcu filatelističke
proizvode vrijedne 100,00 kn.
• Za kupnju filatelističkih proizvoda iznad 500,00 kn Hrvatska pošta daruje kupcu filatelističke
proizvode vrijedne 200,00 kn.
Ovakav način darivanja ne odnosi se na kupce koji ostvaruju popuste prilikom kupovanja
filatelističkih proizvoda (npr. filatelistički klubovi ili agenti).
Kupac koji ostvari pravo na dar treba poslati kopiju računa, zajedno sa svojim podatcima i
adresom, na adresu:
HP d.d.
“Filatelija – božićna akcija“
p.p. 514
10002 Zagreb
Ako su ispunjeni svi uvjeti, HP će poslat na adresu kupca filatelistički dar vrijedan 100,00 ili
200,00 kuna, ovisno o iznosu kupnje.
21
www.posta.hr
HRVATSKA ETNOGRAFSKA BAŠTINA
Hrvatska pošta izdala je seriju od četiri nove
redovite marke posvećene hrvatskoj etnografskoj
baštini. Motivi maraka predstavljaju detalje
narodnih nošnji iz različitih regija Hrvatske Slavonije, Srijema, Gorskog kotara i Dalmatinske
zagore.
Marke su tiskane svaka u svom arku od 50 maraka i
zajedničkom arčiću od četiri marke, možete ih kupiti u
poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini Hrvatske
pošte: www.epostshop.hr
www.posta.hr
100. OBLJETNICA ROĐENJA
IVANA GENERALIĆA
Hrvatska pošta izdala je novu prigodnu poštansku
marku povodom stote obljetnice rođenja Ivana
Generalića – jednog od najznamenitijih hrvatskih
likovnih umjetnika 20. stoljeća, ključnog slikara
Hlebinske škole i hrvatske naive. Motiv na marki je
Generalićeva slika Rekvizicija iz 1934. godine.
Prigodnu marku možete kupiti u poštanskim uredima ili u
internetskoj trgovini Hrvatske pošte: www.epostshop.hr
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Filatelistička poslastica iz
Hrvatske
Ivo Aščić
Hrvatska pošta je svojim izloškom početkom prosinca 2014. sudjelovala na Svjetskoj
filatelističkoj i natjecateljskoj izložbi održanoj u Kuala Lumpuru u Maleziji. Ovo 11. po
redu natjecanje pod pokroviteljstvom Svjetske
poštanske unije (engl. Universal Postal Union
– UPU) i Svjetskoga filatelističkog saveza (fr.
Fédération Internationale de Philatélie – FIP)
provodi se prema strogo utvrđenim pravilima.
U natjecanju mogu sudjelovati samo izdavači
poštanskih maraka i članovi Svjetske udruge
za razvoj filatelije (engl. World Association
for the Development of Philately – WADP),
odnosno njihova sustava za numeriranje (engl.
World Numbering System – WNS). Sudionici izlažu izdanja ne starija od tri godine koja
prethode godini izložbe, sudjeluju s određenim brojem izložbenih listova i vitrina, ovisno
o broju maraka koje godišnje izdaju, i sl.
Pravila bodovanja su sljedeća:
- 30 bodova: korisnost (npr. uporabna
vrijednost nominale, nacionalna i među-
narodna poruka, politička neutralnost);
- 25 bodova: originalnost i kvaliteta izložaka (npr. ilustracije, naslovi, prezentacija);
- 30 bodova: tehnička kvaliteta izloženih
materijala (npr. perforacija, oblici izdanja);
- 15 bodova: zanimanje filatelista, potpora
humanitarnim projektima.
Izložak Hrvatske pošte pod nazivom „Filatelistička poslastica iz Hrvatske“ predstavljen
je s 32 izložbena lista s temama kao što su
dječji svijet, ugrožene biljne i životinjske vrste, inovacije na markama, zajednička izdanja,
promet, Hrvatska u svjetskim okvirima.
Tijekom izložbe bili su organizirani okrugli stolovi i seminari (UPU – aktualni razvoj
filatelističkog tržišta u Aziji, FIP – moderna filatelija, tematska filatelija, poštanska povijest,
aerofilatelija i dječja filatelija).
U trenutku slanja ovog članka uredništvu
još nisu poznati rezultati natjecanja.
Dio izloška Hrvatske
pošte predstavljenog
u Aziji.
Kuala Lumpur, glavni grad Malezije i
mjesto održavanja
Svjetske filatelističke
izložbe.
Zgrada sjedišta
Svjetske poštanske unije, organizatora Svjetske
filatelističke
izložbe u Maleziji.
24
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Prvo jugoslavensko lokalno
provizorno izdanje Senta 1944.
KLASIFIKACIJA PRETISAKA
Aleš Marinšek
Senta, ćirilično CEHTA, je grad na obali
rijeke Tise u Vojvodini. Od 1941. do kasne
1944. grad je okupirala vojska sila Osovine i
priključila ga Hortijevoj Mađarskoj.
Sentu su oslobodile postrojbe sovjetske Crvene armije i jugoslavenskih partizana 8. listopada 1944. Mjesni oslobodilački odbor je 18.
listopada 1944. odlučio pretiskati sve zalihe
mađarskih maraka na sljedeći način: u sredini crvena petokraka zvijezda sa crnim srpom i
čekićem i tekstom “Senta 8-X-1944“.
Sljedeći dan, predsjednik mjesnog odbora
Isa Nešić, izdao je službeno naređenje povjereniku senćanske pošte sa novim instrukcijama: u sredini crvena petokraka zvijezda i crni
natpis iznad nje “8-X-1944.“ a ispod ćirilično
“Jugoslavija“. Vjerojatni razlog za promijenjenu odluku bile su tehničke poteškoće oko
ubacivanja detalja srpa i čekića.
njegov pomoćnik Andruško Karolja pretiskali
sve raspoložive mađarske marke. Pretiskali su
500 do 1000 kompletnih serija sa 11 vrednota
kasnije nazvanih “mala Senta“ i 50 serija od
17 vrednota nazvanih “velika Senta“. Treba
primijetiti da su se samo marke iz serije “mala
Senta“ prodavale na poštanskim šalterima.
Ne postoje službene zabilješke o točnim količinama pretiskanih maraka. Najvjerojatnije su
one koje navodi Tárkány (vidi tabelu 1 i 2).
Mi Nb
pretiskano
1
1f zelenkasto crna
1000
2
2f narančasto crvena
1000
3
3f tamnosivo ultramarin
800+
4
4f tamnosmeđa
1000
5
5f crvena
1000
6
8f crnomaslinasta
1000
7
10f maslinastosmeđa
500+
8
24f karminskosmeđa
1000
9
24f purpurna
1000
10
30f smeđekarminska
800+
P1
10f na 2f smeđekarminska
1000
Tabela 1: “mala Senta” - pretiskane količine.
Mi Nb
Slika 1: Pretisak izdanja Senta 1944.
Inženjer Mirko Verner (Imre Werner), rođen
1915. i poznati filatelist, patriot i član Mjesnog
oslobodilačkog odbora, bio je “otac“ senćanskog provizornog izdanja. On je organizirao i
nadzirao čitav proces pretiskivanja, uključujući i tiskanje i distribuciju spomen-listova.
U središtu grada blizu katoličke crkve nalazila se tiskara “Union“ gdje su Mirko Verner i
pretiskano
I
6f tamnosivoplava
50
II
12f tamnoplavozelena
50
III
18f tamno siva
50
IV
20f crvenosmeđa
50
V
20f smeđemaslinasta
50
VI
24f tamnopurpurna
50
VII
30f smeđkastocrvena
50
VIII
50f tamnoplava
50
70f svijetlocrvenosmeđa
50
IX
25
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
X
80f maslinastosmeđa
50
XI
80f tamnokarminskosmeđa
50
XII
1p tamnoplavozelena
50
XIII
2p na 1f purpurnosmeđa
250
Karton
Verner
Velčković
Tárkány
5p na 1f purpurnosmeđa
250
A
35
50
50
PI
20f na 3f smeđekarminska
50
B (par)
15
10
16
PII
30f na 4f smeđekarminska
50
PIII
50f na 6f smeđekarminska
50
XIV
Tabela 2: “velika Senta” - pretiskane količine.
U suglasju sa gore navedenim naređenjem
bili su također proizvedeni i spomen-kartoni. Postoje tri tipa tih kartona u A4 formatu:
karton sa 11 niskih nominala (karton A) i par
kartona sa kompletnim serijama od 28 maraka (kartoni B1 i B2). Svi spomen-kartoni su
žigosani crvenim žigom prvog dana i predani
članovima Mjesnog oslobodilačkog odbora.
Karton Sadrži marke
A
1,2,3,4,5,I,6,7,II,IV,8
B1
V,VI,VII,VIII,IX,XI,P1,PI,PII,PIII
B2
1,2,3,4,5,I,6,7,II,III,IV,8,VII,X,XII,XIII,XIV
Tabela 3: Sadržaj maraka prema tipu kartona.
Informacije o količini izrađenih spomenkartona se među pojedinim autorima razlikuju (vidi tabelu 4). U svakom slučaju možemo
Slika 2: Spomen-kartoni, tipovi A, B1 i B2.
26
govoriti o veoma niskoj tiraži od koje je danas
sačuvano samo još nekoliko komada.
Tabela 4: Količine spomen-kartona prema pojedinim autorima.
Pretisak
Pretiskivanje je izvršeno u knjigotisku na maloj ručnoj presi zvanoj “Trigerica“. Klišeji petokrake zvijezde bili su izrađeni ručno na način da
su zvijezde izrezane iz vodoravne trake linoleuma. Natpisi su bili komponirani od olovnih slova
sa 10 klišeja u vodoravnom slogu (10x1).
Pretisci su rađeni red po red, svih 5 redova
dok se ne bi kompletirao poluarak od 50 maraka. Za neke vrednote (“Velike žene“ i porto)
upotrijebljeni su manji komadi. Pretisci su rađeni višefazno: prvo petokraka zvijezda crvenom bojom a zatim tekst u crnoj boji. Proces
je prikazan na slikama 3-6.
Budući da su zvijezde bile izrezane iz traka
linoleuma ručno, one nisu idealnog oblika niti
su identične. Prva zvijezda se razlikuje od druge, druga od treće i tako dalje. Isto treba napomenuti da relativne pozicije između zvijezda
i teksta nisu konstantne. Svaka faza svakog
reda ima vlastiti pomak i rotaciju.
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slika 3: Prva faza, red 1.
Slika 4: Prva faza kompletirana.
Slika 7: Treća faza sloga od klišeja za P1,
XIII, XIV, PI, PII i PIII.
Analiza pretisaka pokazuje da su bila upotrjebljena dva različita sloga od klišeja sa
natpisima. Ne zna se jesu li se koristili usporedo zbog ubrzanja pretiskivanja ili su slogovi
preslagivani usred procesa, možda zbog oštećenja pojedinih klišeja. S druge strane, traka iz
linoleuma ostala je ista tijekom čitavog procesa. Svaki klišej može se označiti slogom (A ili
B) kao i pozicija u redu (od 1 do 10).
Slika 8: Označavanje klišeja.
Slika 5: Druga faza, prvi red.
Da bi se odredila pozicija pretiska vidjeti:
• vodoravno poravnanje između oba teksta
• “anatomiju“ petokrake zvijezde
• sve tri točke gornjeg natpisa
• druge osobine pojedinih pozicija
Slika 6: Druga faza kompletirana.
Za vrednote P1, XIII, XIV, P1, PII i PIII rađena je i treća faza. Ponovo je poluarak od 50
komada bio pretiskan red po red.
Slika 9: Provjera vodoravnog poravnanja
protezanjem broja “1“ vertikalnom linijom i
provjera kako prelazi slova donjeg teksta.
27
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Pozicija 1
Pozicija 2
Pozicija 3
Pozicija 4
28
4/2014
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Pozicija 5
Pozicija 6
Pozicija 7
Pozicija 8
29
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Pozicija 9
Pozicija 10
A1.1 A1.2 B1.1 A2.1 B2.1 A3i.1 A4.1 B4.1 A5.1 A5.2 B6.1 A7.1 B7.1 A8.1 B8.1 B9.1 A10.1 B10.1 Blago
okruglo
“1“.
Oštećeno
prvo
“J“.
Blago
okruglo
“1“.
Oštećeno
prvo
“a“.
Podrezano
“1“.
“i“ umjesto prvog “a“ – samo nekoliko.
Zareza na lijevoj strani “1“.
Zadebljan donji kraj drugog “4“.
Točka
unutar
prvog
“4“.
Mrlja na desnoj nozi “l“.
Slomljeno
drugo
“a“.
Treća točka u obliku romba.
Druga točka mnogo veća i snižena.
Oštećeno
drugo
“4“.
Prva točka u obliku romba.
Točka
unutar
prve
“4“.
Dvostruki zarez na vrhu “9“.
Zarez na vrhu “9“.
Napominjem da neke karakteristike nisu
uvijek jednake. One ovise o količini boje i
snazi pretiska. Neke od njih postoje od samog
početka a druge su se desile kasnije, većinom
zbog oštećenja klišeja. Uvijek je potrebno verificirati i ocijeniti različite aspekte prije konačne odluke.
Slika 10: Utjecaj istezanja linoleuma tijekom
vremena. A - prije, B - kasnije.
30
4/2014
Zanimljivi primjerci
Analizom pogrešaka i raznovidnosti pokazuju se i novi detalji procesa pretiskivanja i
katkada dovode do novog razmišljanja.
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slučajne pogreške pretiska
Zbog višestrukih faza pretiska postoji veliki broj raznolikih slučajnih pogrešaka.
Tipične pogreške pretiska
Najrjeđa i najpoznatija tipična pogreška je
“Jugoslivija“ umjesto “Jugoslavija“ koja se nalazi na markama br. I, V, VI, VII, VIII, IX, XI, XVI
i XVII. Postoji maksimalno 5 primjeraka svake.
Prema Verneru: pretisci s tom pogreškom na
vrednotama “Velike žene“ i porto su izvanredna
rijetkost, jer postoji samo po 2 komada od svake.
Slika 13: Obrnuti pretisak teksta na marci
lijevo, obrnuti pretisak teksta i zvijezde na
marci desno.
Slika 11: “Jugoslivija“ umjesto “Jugoslavija“
(pozicija A3i).
Ta tipična pogreška postoji također na nekim vrednotama “male Sente“. Mogu se vidjeti na Mi. 3, 5 i 10. Postoje vjerojatno i druge
ali do sada nisu viđene.
Slika 12: Vrlo zanimljiv primjerak sa “Jugoslivija“, pogreška na marci gore desno i bez te pogreške na istoj marci dolje (pozicija A2-3i/A2-3)
Slika 14: Nedostaje pretisak zvijezde na marci lijevo i nedostaj pretiska teksta na marci
desno.
Slika 15: Pretisak na poleđini i to: puni, samo
crni, samo crveni i djelomični.
31
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Slika 16: Vodoravni pomak pretiska teksta na
lijevoj marci, okomiti pomak pretiska zvijezde
na desnoj.
Slika 18: Nedostaje dio pretiska teksta.
Slika 17: Pretisak na margini pokazuje da
se pretiskivalo i komade manje od 10 maraka
u vodoravnoj koloni (pozicija A7-8).
Slika 19: Neke pogreške i posebnosti su nastale tijekom pretiskivanja – primjer slomljenog kraka zvijezde.
Slika 20: 5 i 2 penga pretisnuti na istom desetercu
(pozicija B4-8).
Podtisak
10 fillera porto (P1) postoji sa plavim podtiskom. Poznato je samo 40 primjeraka vjerojatno iz probnog pretiskivanja. Primijećeno je da
se isti zaštitni podtisak može naći na prvom i
drugom provizornom izdanju Srbije 1941.
32
Slika 21:
P1 sa
zaštitnim
podtiskom.
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Cjeline
Cjeline su pretiskivane sa potpuno drukčijim slogom, sa novim fontom slova i zvijezdom mnogo pravilnijeg oblika. Zbog
upotrebe punog naziva države (Demokratska Federativna Jugoslavija) smatralo se da
su cjeline pretiskane mnogo kasnije nego
marke. Međutim, karta na slici 23 koja je
bila poslana iz Sente 20.X.1944, pokazuje
da su cjeline priređene kada i marke i spomen-kartoni.
Slika 22: pretisak korišten za pretiskivanje
cjelina.
Slika 23: Cjelina poslana iz Sente (20.X.1944.) u obližnje selo Ada.
Zaključak
Svrha ovog članka je pokazati da je senćansko provizorno izdanje priređeno pretiskivanjem
sa dva različita sloga od klišeja sa natpisima, što do sada nije bilo spomenuto u literaturi. Na
osnovu toga je izrađena nova klasifikacija pretiska pomoću koje je moguće odrediti poziciju
bilo koje marke ovog izdanja.
Reference
[1] Zapisnik sa sjednice Mjesnog oslobodilačkog odbora, 18.10.1944.
[2] Naređenje o pretiskivanju povjereniku senćanske pošte, 19.10.1944.
[3] Tárkány Szücs Géza, A Zentai provizórium, Filatéliai Szemle 1970
[4] Dr. Jovan Velićković, Die Senta Ausgabe 1944, Echtes und Gefälschtes, Südost-Philatelie Nr. 119/2012
[5] Ivan Šuvak, Senćani ne miruju, Kolekcionar br. 26, 1982
[6] http://alesstamps.blogspot.com/
Zahvaljujem gospodi Jay T. Carriganu, Laslu Tari i Mladenu Vilfanu na pomoći i materijalu.
33
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Filatelija I poštanska povijest
Istre 1945.-1947.
Dario Filjar
Bogata povijest Hrvatske odrazila se na isto
tako bogatu filatelističku povijest koja sakupljačima nudi mnogo zaokruženih cjelina za
sakupljanje. U tako golemom povijesnom nasljeđu proteklih se godina na ljestvici popularnosti do samog vrha popelo malo zaokruženo
područje no izrazito zahtjevno za sakupljača
specijalistu bez obzira da li samo sakupljate
marke ili i poštansku povijest, dakle sva obilježja koja je poštanska djelatnost ostavila na
raznim objaktima sakupljanja: poštanske žigove, cenzure, cjeline, upotreba maraka i tarife.
Skromna i ”zdrava” produkcija maraka koja
se sastojala od isključivo redovnih izdanja i zadovoljavajuća dostupnost i ne prevelika cijena
osnovnog filatelističkog materijala te njegova
”zaokruženost” a istovremeno vrlo zahtjevna
specijalizacija istarskih izdanja te raznolikost
poštanske povijesti samo su neki od razloga
koji ovo područje čini privlačnim filatelistima.
U ovom članku dat ćemo osvrt na sve aspekte poštanske povijesti:
- organizacija pošte
- izdanja maraka
- pošte i poštanski žigovi
- vojne cenzure
- poštanske tarife
- objekti poštanske povijesti
Organizacija pošte
Da bismo potpuno shvatili i ispravno protumačili poštansku povijest Istre, treba dati
generalni osvrt na poštansku djelatnost Istre
u periodu 1945 do 1947. Kraj rata i dolazak
nove vlasti zatekao je talijansku administrativnu organizaciju koja je područje Istre i slovenskog primorja podijelilo na provincije, redom
Trst, Pula, Rijeka i Gorica. U sjedištu svake
provincije nalazila se Direkcija pošta. Takva
podjela ostavljena je za vrijeme partizanske
34
okupacije Istre sve do početka lipnja. Kako je
tada došlo do razgraničenja između saveznika
i Jugoslavije, Direkcija pošta Rijeka, koja je
do tada imala pod sobom 29 poštanskih ureda,
preuzela je ulogu poštanske uprave za cijelu
zonu B i samim time proširila svoju jurisdikciju na one pošte bivših provincija Trst i Pula
koje su potpale u zonu B pod jugoslavenskom
upravom. Ovaj podatak bit će značajan u raspravi o pitanju na kom području su korištene
provizorne marke riječkog izdanja.
Dana 25. kolovoza 1945 “stara” organizacija Direkcije pošta nekadašnje provincije Rijeka (Fiume) zamijenjena je novom Direkcijom
Pošta zone B.
Za sakupljanje poštanske povijesti Istre
značajni su podaci o poštanskim uredima i
njihovom radu. Na žalost nedostupni su materijali koji bi nam sa sigurnošću dali podatke o
otvaranju pošta, no nekoliko sačuvanih dokumenata svjedoči da je kraj rata mnogo manjih
pošta dočekalo zatvoreno, što zbog nedostatka
poštanskog kadra ili materijalnih šteta učinjenih tokom rata. U jednom takvom izvješću s
kraja svibnja 1945, navodi se 6 zatvorenih poštanskih ureda (od 16 koliko ih je provjereno
tom prilikom) u području riječke provincije.
Ovo najbolje ilustriraju objekti poštanske povijesti, primjer jednog takvog prikazan je na slici
1. Radi se o povratnici koja je zajedno sa pošiljkom poslana iz Trsta u Brtoniglu (tal. Verteneglio) još za vrijeme rata 11. travnja 1945. godine
i to iz poštanskog ureda Trst 6 Via Giorgio Vasari. Gdje i zašto ova pošiljka zapela u tom ratnom vrtlogu ne može se sa sigurnošću reći, no
dolazni žig VERTENEGLIO / POLA pokazuje
da je ona uručena primaocu tek 29. lipnja, dakle
za “putovanje” od 30-tak kilometara trebalo joj
je 78 dana! Pošiljka je možda bila zagubljena,
ali jedna od realnih mogućnosti je da pošta Brto-
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
nigla nije radila neko vrijeme. Druga interesantna činjenica vezana uz ovu povratnicu jest da
je putovala kroz tri administrativna i poštanska
perioda: započela je put za vrijeme fašističke
Italije, stajala je negdje u vrijeme jugoslavenske
okupacije cjelog područja Istre i slovenskog primorja a konačno je primljena nakon što je provedena podijela Istre i slovenskog primorja na
dvije zone, zona A pod savezničkom a zona B
pod jugoslavenskom upravom.
(a)
Izdanja maraka Istre i Slovenskog
Primorja 1945-47
Već je prije rečeno kako je produkcija maraka
bila usmjerena isključivo na redovna izdanja, što
ovo područje čini iznimno ”filatelistički čistim”.
Naklade osnovnih izdanja omogućuju zainteresiranim sakupljačima relativno lako kompletiranje
i ne zahtjeva pretjeranu financijsku angažiranost.
No kad sa generalnog sabiračkog gledišta
krenemo u vode specijalizacije, tad ćemo naići na mnoštvo tipova pretisaka, te tipičnih i
slučajnih grešaka koje postoje u vrlo malim
količinama. Mnogi poznavaoci ovog područja
tvrde kako su upravo marke Istre, poglavito
PORTO pretisci, možda najzahtjevnije područje sakupljanja u okviru Hrvatske filatelije!
Izdanja maraka za vrijeme zone B dana su
tabličnim pregledom
(c)
(d)
(e)
(f)
(g)
Slika 1.
(b)
(h)
Slika 2. Pregled izdanja redovnih maraka zone B
Datum izdanja
Vrijednosti
Upotreba
Upotrijebljene u poštama bivše
11 vrijednosti (+ dvije
provincije Trst za vrijeme Jug.
varijante osnovnih
okupacije te u zoni A do 15.
15. lipnja 1945.,
maraka): tal marke sa
srpnja a u zoni B sporadično
Trst (a)
pretiskom “1. V. 1945 /
i do početka 1946. godine,
TRIESTE / TRST”
u dijelovima bivše tršćanske
provincije (npr. Postojna).
15 talijanskih maraka
U upotrebi (vrlo rijetko!) u
lipanj 1945,
sa pretiskom “ISTRA” i
poštama grada Pule do 22.
Pula (b)
oznakom nove vrijednosti rujna 1945.
30. lipnja 1945, 4 maraka pulskog izdanja Izdane u Rijeci, no u upotrebi na
“Riječko izdanje” sa pretiskom novih
cijelom području zone B sve do
(c)
vrijednosti
utroška (čak i u 1946. godini)
26. srpnja 1945., 7 talijanskih maraka
Izdane u Rijeci za područje zone
drugo “Riječko” pretiskanih “FIUME /
B, u upotrebi do utroška (u
izdanje (d)
RIJEKA”
praksi do 1946)
Tablica 1. Provizorna izdanja za pojedine
provincije ili cijelu zonu B
35
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Datum izdanja
15. kolovoz do 24.
prosinca 1945,
prvo (ljubljansko)
izdanje (e)
Vrijednosti
4/2014
Upotreba
10 vrijednosti : 0.25l, 0.50l, U upotrebi u zoni B, u
1l, 1.50l, 2l, 4l, 5l, 10l, 20l praksi se viđaju do sredine
i 30 lire
1946. godine.
iste vrijednosti i motivi
11. veljače do
prethodnog izdanja u
lipnja 1946, drugo promijenjenim bojama,
(zagrebačko izdanje) zupčanju i papiru.
(f)
Poznate dvije naklade.
2 marke zagrebačkog
15. studeni 1946,
izdanja pretiskane sa
pomoćno (g)
vrijednostima 1 i 2 lire
(najtračenije prema tarifi)
30. studeni 1946,
4 vrijednosti izdane kako
treće (beogradsko) bi zadovoljili potrebe nove
izdanje (h)
tarife: 1L, 2L, 3L i 6L
redovne marke Jugoslavije
8. veljače 1947.
sa pretiskom VOJNA
VUJA izdanje
UPRAVA JUGOSLAVENSKE
ARMIJE, 10 vrednota
U upotrebi do utroška (u
praksi do početka 1947.
godine)
U upotrebi do utroška, u
praksi do početka 1947.
godine.
U upotrebi do utroška, u
praksi do početka 1947.
godine
U upotrebi do ukidanja
zone B a na poštama zone
B Slobodnog Teritorija
Trsta sve do 1949. godine
Tablica 2. Definitivna izdanja za zonu B
Pored redovnih izdanja za zonu B izdano je
i 6 izdanja porto maraka sa ukupno 24 vrijednosti i mnoštvom tipova pretisaka koji su bili
uzrokovani nedostatkom istovjetnog materijala
za pretiskivanje u riječkim tiskarama.. Neke od
ovih maraka prikazane su na slijedećoj slici:
Datum
izdanja
Vrijednosti
Osobine
Marke prvog redovnog izdanja
31.
(ljubljanski tisak) sa pretiskom
6 osnovnih vrijednosti, 2 glavna
prosinca
PORTO i nove vrijednosti: 1,4,8,10 tipa (ukupno 12 varijacija)
1945.
i 20 lira
2 vrijednosti, 6 osnovnih
Dopunsko izdanje. Marke prvog
tipova sa ukupno 12 varijacija.
22. veljače redovnog izdanja od 20 i 30 lira
Specijalisti razlikuju 11 detaljnih
1946.
sa pretiskom PORTO i novim
tipova pretisaka sa ukupno 19
vrijednostima, 0.50 i 2 lire
varijacija.
Marke drugog redovnog izdanja
(zagrebački tisak) sa pretiskom
18. ožujka
8 tipova pretisaka
PORTO i novim vrijednostima,
1,2 I 4 lira
2 tipa pretiska. Neke obrade ovo
izdanje obrađuju zajedno sa
onim od 18 ožujka, promatrajući
ih kao dvije naklade.
Marke drugog redovnog izdanja
25. travnja (zagrebački tisak) sa pretiskom
1946.
PORTO i novim vrijednostima,
1,10,20 i 30 lira
7. rujna
1946.
8. veljače
1947.
Kako se pretisci razlikuju, nije
neispravno smatrati ih dvama
različitim izdanjima.
Preklapanje je u marci od 1 Kune
koja u izdanju 18. ožujka ima 8
različitih tipova pretisaka, a u
ovom izdanju ima ih dva.
Marke drugog redovnog izdanja 6 maraka, 7 glavnih tipova sa 21
(zagrebački tisak) od 0.25 i 20
varijacijom. Specijalisti razlikuju
lira sa pretiskom PORTO i novom dodatni podtip sa ukupno 24
vrijednosti: 1,2,4,10,20 i 30 lira varijacija!
5 vrijednosti, nema tipova
Marke FNRJ sa pretiskom i novom
pretisaka ali postoje mnoge
vrijednošću.
tipične greške
Mnoštvo različitih tipova pretisaka i grešaka čine ove marke interesantnim i zahtjevnim
područjem sakupljanja, pri čemu neki od rijetkih tipova ne prelaze nakladu od 1000 ili 2000
primjeraka! Poznati tip II tzv. “tanke brojke”
koji postoji na markama III porto izdanja prikazan je na slici 4.
Slika 3. PORTO marke zone B
36
Slika 4. Dva tipa porto marke od 10 lire u paru
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Osim redovnih i porto maraka treba spomenuti i dvije pripremljene prigodne marke
sa slikom katedrale Sv. Justina u Trstu koje su
trebale izaći povodom očekivanog priključenja Trsta jugoslavenskoj zoni. Kako do toga
nije došlo, ostale su marke djelomično primpremljene, nezupčane. Većina naklade je uništena, a preostalo je 5000 nizova koje smatramo esejima. Slika 5 prikazuje ove dvije marke.
Kako je poštanska djelatnost bila vrlo čista
i skromna, tako je i filatelistička produkcija
za vrijeme zone B bila prilično rijetka. Za svo
vrijeme postojanja zone B poznat je jedan prigodni žig, točnije se radi o novom tipu jednojezičnog žiga koji je izdan uz prvi dan puštanja u
promet prvih četiriju redovnih maraka za zonu
B. Taj prvi dan upriličen je uz otvaranje jedne
prirodne ljepote i fenomena koji se nalazio u
zoni B - Postojnske jame. Žig je tom prigodom
otiskivan u crvenoj boji, što je tada bila praksa
kod korištenja redovnog žiga kao prigodnog.
Slika 5. Primpremljene marke koje nikad
nisu puštene u promet
Osim maraka, poštansku produkciju čini i
jedna cjelina, dopisnica od 3 lire izdana 1946.
godine koja je poznata u nekoliko naklada odnosno nijansi boja, vidi sliku 6.
Slika 6. Cjelina zone B
Slika 7. jedini poznati prigodni žig Istre i
slovenskog primorja - prigodni žig povodom
otvaranja Postojnske jame ujedno je i žig prvog dana za 4 marke prvog redovnog izdanja
(ljubljanski tisak)
37
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Pošte i žigovi
Na području Istre i slovenskog primorja
djelovalo je preko 120 redovnih i jedna putujuća pošta. Žigovi zone B predstavljaju ništa
manje intersantno područje sakupljanja. Upravo žigovi i njihove promjene odražavaju znatne demografske, administrativne i političke
promjene koje su u Istri uslijedile nakon rata.
Žigovi poštanskih ureda naslijeđeni od prethodne poštanske administracije bili su redom
dvokružni žigovi promjera 28, 30 ili 33 mm
sa talijanskim imenom pošte, po pravilu svaki
žig je u donjem dijelu nosio naziv provincije
(POLA; FIUME, TRIESTE, GORIZIA) kojoj
je pošta pripadala.
Ovi žigovi nastavili su se koristiti po preuzimanju Istre od strane Jugoslavenske vojske i
bili u upotrebi još neko vrijeme. Slijedeći korak u promjeni žigova sa talijanskih na dvoje-
zične pa zatim jednojezične bilo je privremeno
isklesanje pojedinih dijelova žiga, i to u prvom
redu kod pošta čija središta su pripala zoni A
pod savezničkom upravom, dakle Pula i Trst.
Osim ovog isklesavanja koje je bilo regulirano
od strane Direkcije pošta, u pojedinim slučajevima nalazi se isklesavanja talijanskih naziva
mjesta itd.
U kolovozu 1945. godine počelo je uvođenje novih žigova od kojih su neki bili dvojezični a drugi jednojezični, svi jednokružni
promjera 30 mm. Slika 8 pokazuje tipove žigova:
I - talijanski žigovi
II - talijanski žigovi sa isklesanim dijelovima (naziv bivše provincije)
III - novi dvojezični žigovi
IV - novi jednojezični žigovi
I
II
III
IV
Slika 8: tipovi žigova u zoni B
38
4/2014
Iako nema točnih podataka o tome kad je
koja od pošta modificirala žig, generalno su
stari talijanski žigovi isklesani u drugoj polovici 1945. godine. Krajem 1945 te početkom
1946. uvode se novi žigovi, dvojezični ili jednojezični (tipovi III i IV).
HRVATSK A FIL AT ELI JA
je bio nedostatak materijala za nove žigove
zbog čega su se preuzimali dijelovi starih. Sličan nedostatak materijala za tisak vidimo kod
porto maraka, koji je uzrokovao pojavu mnogobrojnih tipova pretiska.
Vojne cenzure
Na području zone B kroz cijelo vrijeme postojanja zone djelovale su vojne cenzure pri
čemu treba razlikovati dva perioda:
I - tzv. partizanske cenzure, koje su djelovale do ljeta 1945. godine. Cenzurni žigovi su
netipizirani.
II -vojna cenzura nakon ljeta 1945. djelovala je centralizirano u nekoliko sabirmih pošta
zone B. Žigovi su tipizirani, postoji pravokutni žig u slovenskom dijelu zone te okrugli žig
“VOJNA CENZURA”(vidi sliku 9, 10 i 11)
uz koji je uvijek išao i okrugli žig sa brojem
cenzora.
Slika 10.
Slika 9. Žig vojne cenzure zone B
Na slici 11 vidimo pismo putovalo iz Rijeke u Italiju frankirano markama drugog izdanja za Istru, te novim dvojezičnim R-naljepnicama, sa riječkom cenzurom. Žig pošte Rijeka
1 je novi dvojezični no u datumskom dijelu
još uvijek vidimo naslijeđeni dio starog žiga
te dvama pravokutnicima prekrivenu oznaku
“fašističke godine” (od ranih 30-tih godina na
talijanskim žigovima se, uz arapskim brojkama označenog datuma nalazi i rimskim brojkama označena godina “fašističke ere” dakle
od stupanja fašista na vlast 1922. godine).Očit
Poštanska povijest
Poštanska povijest (engl. postal history, tal.
storia postale) je disciplina filatelije koja sakuplja i proučava sakupljačke objekte (marke, žigove, cjeline) kroz njihovu poštansku upotrebu
kao osnovnu funkciju. Na taj način poštanska
povijest nas vraća korijenima filatelije ali joj i
daje novu dimenziju. Za proučavanje poštanske
povijesti nekog perioda i područja potrebno je
poznavanje prethodno opisanih “elemenata” poštanske organizacije, poštanskih ureda i žigova, tarifa te maraka i kad su bile u upotrebi.
Iako marke kao i žigovi zone B predstavljaju područje interesantno područje za sakupljače, tek će poštanska povijest pokazati svu
šarolikost.
39
HRVATSK A FIL AT ELI JA
U prvim mjesecima cjelovite jugoslavenske uprave nad Istrom kao i nakon podjele
na dvije zone, poštanske pošiljke su većinom
bile bez maraka te je poštarina bila naplaćivana u gotovu. U prvom redu razlog je što
je jugoslavenska uprava stavila van upotrebe
marke fašističke italije a drugih nije bilo. To
je pravilo u prvih 2 mjeseca preuzela i uprava zone A. Objekti iz tog vremena nose razne oznake o naplati poštarine - bilo pisane
rukom bilo upotrebom ovalnog poštanskog
žiga “R. P. PAGATO” (Regie Poste Pagato Kraljeva Pošta Plaćeno) i njegovim inačicama kod kojih su slova “R” odnosno “R. P.”
bila isklesana. Primjer takvih pisama prikazan je na slici 11.
4/2014
nije izvorno i autentično putovalo poštanskom službom.
Slika 12. Filatelističko pismo s markama
ISTRA
Mali broj poštanski upotrijebljenog materijala dokazuje da su marke doista bile u upotrebi no vrlo kratko vrijeme pa se stoga očuvalo
vrlo malo pisama i drugih putovalih objekata.
Na slici 13. vidimo rijedak primjerak poštanski putovalog objekta sa dvije marke “Frattelli
Bandiera” 0.25c sa pretiskom ISTRA, na razglednici poslanoj 18.6.1945. dakle još za vrijeme civilne jugoslavenske uprave u Puli, koja
je ukinuta negdje 25. lipnja.
Slika 11. Naplata poštarine u gotovu (L 2.
p. ispisano rukom) i žig “R. P. PAGATO” na
preporučenom pismu iz Trsta za vrijeme jugoslavenske okupacije, 5. lipnja 1945.
Za provizorna izdanja Trst i pulsko izdanje za Istru dugo se godina tvrdilo da nisu
bili u upotrebi. Ta je tvrdnja netočna a potaknuta je činjenicom da se ove marke vide na
filatelistički inspiriranim pismima. Posebno
mnogo takvih filatelističkih pisama ima kod
izdanja Istra kod kojeg su poznate nekoliko
filatelističkih korespodencija. Slika 12. pokazuje jedno takvo pismo iz korespodencije
Enzo. Ova pisma imaju nesumnjivu filatelističku vrijednost, no zanemarivu poštansko
povijesnu vrijednost budući da ne dokazuju
da su marke doista bile korištene u prometu.
Pismo napravljeno iz ovakve filatelističke
pobude ne pripada poštanskoj povijesti jer
40
Slika 13.
Slična je situacija bila sa izdanjem TRST
TRIESTE. Nema sumnje da je izdanje potaknuto i političkim i propagandnim motivima,
no i stvarnom potrebom za markama za frankiranje.
Slika 14. prikazuje marke izdanja Trst na
dopisnici.
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Slika 14.
Međutim, prvo izdanje što zbog nedovoljnih količina što zbog loše distribucije do udaljenih pošta, vrlo brzo nije udovoljavalo potrebama poštanskog prometa. Stoga i u ovom
periodu nalazimo objekte sa poštarinom naplaćenom u gotovini.
Slika 16 pokazuje jedno preporučeno pismo poslano iz Idrije 30.11. 1945 kod kojeg
je poštarina naplaćena u gotovu o čemu svjedoči zapis poštara rukom “L 12”, u nedostatku
R-naljepnica poštar je crvenom kredom napisao “R št. 901” a žig je talijanski neisklesan
“IDRIA (ARR: E PART:) / GORIZIA”.
Za razliku od pulskog i tršćanskog izdanja
koja su u upotrebi bila kratko vrijeme, prvo
samo na području grada Pule a drugo na području bivše provincije Trst, riječka provizorna
izdanja upotrijebljavana su na području cijele
zone B, bez obzira na prethodnu podjelu na provincije. Ove marke također se rijetko vide na
putovalim objektima, vidi sl. 15. - razglednica
poslana iz Rijeke 25. kolovoza (na dan otvaranja nove Direkcije pošta!) sa talijanskim tipom
žiga “FIUME - ORDINARIE / PARTENZE” te
dva ljubičasta žiga riječke vojne cenzure.
Slika 16.
Nedostatak maraka frankiranje problem je i
u 1946. godini. Slika 17. pokazuje razglednicu
poslanu iz Cresa 15.4.46 sa naplatom poštarine u gotovini bez oznake.Žig je plave boje,
talijanski ”CHERSO” sa isklesanim nazivom
provincije ”POLA” u donjem dijelu žiga.
Slika 15.
Riječko je izdanje nema sumnje bilo nedovoljno da zadovolji potrebe za frankiranjem
cijele zone B koja je obuhvaćala oko 500 000
stanovnika, te su se u kolovozu pojavile nove
marke redovnog izdanja za zonu B. Ove marke
viđamo na pismima sve do početka 1946. godine kad su utrošene u prometu, a to razdoblje
uporabe ovgo niza karakteriziraju promjene
na žigovima opisane u prethodnom poglavlju.
Slika 17.
41
HRVATSK A FIL AT ELI JA
4/2014
Na slici 18. vidimo marke drugog (zagrebačkog) izdanja sa novim tipom žiga - jednojezični žig “PAZIN” i ovdje plave boje. Žigove plave boje zabilježili smo kod pošte Pazin,
Cres i Koper.
Slika 18.
Pored frankatura i žigova, interesantno je
promatrati način prenošenja pošte. Na slici 19
vidimo glavne prometne pravce sa ucrtanim
željezničkim prugama koje su izgrađene još za
vrijeme Austrije. Za prijenos pošte koristila se
željeznica po magistralnim pravcima, te autobus, brod i poštansko vozilo. Prijenos ponekad
nije bio optimalan. Primjerice, pošta za Oprtalj
je putovala vlakom preko Kanfanara do Rovinja. zatim brodom do Kopra pa automobilskim
Slika 19.Karta glavnih poštanskih puteva
(izvor: Državni Arhiv Pazin)
prijevozom do Buja te konačno dostavom do
Oprtlja ‘ prilično zaobilazan put! O tome svjedoči i ova povratnica putovala uz pošiljku poslanu iz Trsta za Oprtalj, sa tranzitnim žigom Buje.
Cijeli put od Trsta do Oprtlja trajao je 8 dana!
Slika 20.
42
4/2014
HRVATSK A FIL AT ELI JA
Prigodne poštanske marke
HP Mostar u povodu Božića
i Nove godine
Hrvatska pošta (HP) Mostar i ove godine izdala je dvije prigodne poštanske marke „Božić i
Nova godina“ u arku od 8 maraka, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Autorica likovnog
rješenja je akademska slikarica Magdalena
Džinić Hrkać. Marke nominalne vrijednosti
0,90 KM tiskane su u tiskari Zrinski u Čakovcu i u poštanskom prometu koriste se od 1.
prosinca 2014. godine.
Na blagdan Božića 25. prosinca kršćani širom
svijeta slave rođenje maloga Boga - Isusa kojega je u betlehemskoj štalici rodila Djevica
Marija uz pomoć zaručnika Josipa. Novorođenče u jaslama prvi su došli vidjeti pastiri kojima radosnu vijest navijestiše anđeli. Zatim
su se, prateći zvijezdu repaticu, Isusu poklonila tri kralja s istoka koji su mu darovali tri
dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i smir-
nu kao čovjeku. Bog je postao čovjekom jer je
On sama ljubav, postao je čovjekom kako bi
čovjeka uzdigao u savršeno zajedništvo s Bogom. Priprema za Božić počinje Došašćem.
Kršćani se duhovno pripremaju za blagdan,
služe se zornice, rane jutarnje svete mise, koje
simboliziraju budnost u vrijeme priprave za
Božić. Vjernici nastoje bdjeti nad svojim, ali i
nad tuđim životima kako ne bi izgubili vječni
život.
Od davnina dan Isusova rođenja kršćani su
smatrali i početkom Nove godine koja se često nazivala Mladi Božić ili Mali Božić. Tek
1691. godine Crkva je prihvatila 1. siječanj
kao početak nove godine i sam blagdan Nove
godine. Doček nove godine slavi se širom svijeta u društvu obitelji i prijatelja ili na gradskim trgovima uz pjesmu, ples i vatromet.
43
Filatelija HP Mostar
Uronite u raznoliki i maštoviti svijet
poštanskih maraka Hrvatske pošte
Mostar
Poštanske marke putnici su koji širom svijeta prenose ljepotu, izvor su znanja i svjedok povijesti.
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar
Tvrtka Miloša b.b., 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina
www.post.ba, stamps@post.ba
Telefon: 00387 36 445 094
www.post.ba
www.posta.hr
2014.
Povodom blagdana Božića
Hrvatska pošta izdala je
prigodnu poštansku marku
„Božić“ s motivom adventskog
vijenca – jednog od tradicijskih
simbola došašća.
Ukrasite svoje blagdanske
čestitke novom božićnom
markom koju možete kupiti
pojedinačno ili u praktičnim
karnetima od 10 maraka.
Hrvatska pošta želi vam
sretan i blagoslovljen Božić!

Download Report