sta.hr 1/2013 GL A SILO HRVATSKOG FIL AT ELIST IČKOG SAVEZA Izaberite najljepšu poštansku marku iz 2012. godine ISSN 1331-1093 HF br 01 2013 korice.indd 3 10/4/13 12:17 PM www.posta.hr USKRS 2013. ć ć č č ć Hrvatska pošta želi vam sretan Uskrs! HF br 01 2013 korice.indd 4 10/4/13 12:17 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA hrvatska filatelija Glasilo Hrvatskog filatelističkog saveza ISSN 1331-1093 Izdavač: Hrvatski filatelistički savez 10000 Zagreb, Habdelićeva 2 Za izdavača: Mladen Vilfan Uredništvo: Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Ivan Martinaš, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović v.d. glavnog urednika: Tihomir Bilandžić Kontakt: tihomir.bilandzic@gmail.com Oblikovanje i priprema: Perković/Frank Tisak: Stajer-Graf d.o.o. . “Hrvatska filatelija” izlazi četiri puta godišnje. Besplatna je za članove Hrvatskog filatelističkog saveza. Svaki član Hrvatskog filatelističkog saveza ima pravo na jedan besplatan oglas godišnje, do 30 riječi. Cijena u maloprodaji: 20 kuna. Stavovi izraženi u tekstovima su autorski i ne predstavljaju nužno uredničku politiku “Hrvatske filatelije”. Suradnici: Ivo Aščić, Krešimir Botković, Stjepan Zdenko Brezarić, Dubravko Družić, Dario Filjar, Saša France, Ivan Martinaš, Damir Novaković, Željko Stefanović, Mladen Vilfan, Jurica Vučetić, Radovan Vukadinović. Sadržaj 2 ESEJ Dario Filjar 6 INTERVJU S BORISOM LJUBIČIĆEM, POZNATIM DIZAJNEROM I JEDNIM OD NAJPRODUKTIVNIJIH AUTORA POŠTANSKIH MARAKA REPUBLIKE HRVATSKE Stela Prislan-Fujs 10 LOKALNA PRIVREMENA IZDANJA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE 1918. -1944. Mladen Vilfan 19 IZABERITE NAJLJEPŠU POŠTANSKU MARKU RH I OSVOJITE LJETOVANJE U DUBROVNIKU Ivo Aščić 22 UGLEDNO NATJECANJE POSTEUROPA Ivo Aščić 23 POŠTANSKIM MARKAMA POMAŽE MISIJAMA U AFRICI Ivo Aščić 24 UPORABA TALIJANSKIH POŠTANSKIH MARAKA U RIJECI 1919. I 1920. GODINE Ivan Martinaš 29 JOŠ JEDAN POGREŠAN DATUM... Jurica Vučetić 30 MEĐU PRVIM RAZGLEDNICAMA BRODA Branislav Kujundžić 32 ZRAČNA POŠTA JUGOSLAVIJE 1945. – 1965. (IV.) Damir Novaković 39 NE(DOVOLJNO) POZNATA DOPISNICA IZ 1945. GODINE Dario Filjar 1 HF br 01 2013.indd 1 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Esej Hrvatska Pošta u suradnji sa Hrvatskim Filatelističkim Savezom ove godine planira izdati prigodni esej. Samim time nameće se u publici pitanje “što je to (filatelistički) esej?“ Iako bi naši filatelisti trebali znati odgovor na to pitanje, pokušat ću ga objasniti onima koji su izostali iz ove filatelističke lekcije: Esej (predložak) jest prijedlog dizajna poštanske marke prijavljen poštanskoj upravi na usvajanje, koji je u tom postupku ili potpuno odbačen ili je doživio vidljive izmjene. Cjeloviti esej dakle nije iskorišten za izradu poštanske marke. Dvije su glavne karakteristike eseja: (1) esej nije korišten i nema frankaturne vrijednosti i (2) dizajn eseja se razlikuje od dizajna izdane poštanske marke. Eseji mogu biti rani predlošci, probni tiskarski predlošci ili ekspermentalni eseji. Rani predlošci su autorski predlošci slike marke, probni tiskarski predlošci predstavljaju prve tiskarske probe (pokusni tisak) neprihvaćenog dizajna, dok su eksperimentalni eseji tiskarski završeni primjerci, nerijetko zupčani i gumirani. Eseje treba razlikovati od probnog tiska i cinderella. Probni tisak jest otisak slike prihvaćene marke kod pripreme tiskarskog postupka. Cinderella je pak “marka koja to nije“ – ima tehničke značajke marke (zupča- Slika 1 nje, motiv, papir, moguće zaštitne elemente) ali je ne izdaje poštanska administracija, te kao i esej nema frankaturne vrijednosti. Dok je esej predložen poštanskoj upravi i uveden službeno kao predložak, cinderellu može izdati bilo tko bez prethodnog kontaktiranja poštanske uprave. Nisu uvijek svi eseji dostupni sakupljačima: u mnogim slučajevima oni su ili uništeni nakon što je izbor dizajna poštanske marke izvršen, ili su pak pohranjeni u poštanskim ili državnim arhivima. Sami pak eseji zanimljivi su filatelistima jer im daju dodatne informacije o tome kakvi su prijedlozi za izgled marke bili, te zašto je neki od njih odbačen. Nekoliko poznatih svjetskih eseja prikazani su na slijedećim slikama: Slika 1 prikazuje jedan od prvih poznatih i sakupljačima dostupnih eseja: Prince Consort esej Henryja Archera iz 1850, tiskan u arcima od 240 i 252 primjeraka. Radi se o kompletnom eseju, kod kojeg je proveden cijeli tiskarski postupak. Slika 2 prikazuje rani autorski predložak-esej za marku Velike Britanije iz niza Jubilej 1887. Slika 3 također je jedan engleski esej u kompletnom tisku i zupčanju marke od 1 pennyja “Mercury“ za prvo izdanje avionskih maraka Slika 2 Slika 3 2 HF br 01 2013.indd 2 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Slika 4 Slika 6 Velike Britanije. Esej je tiskan na papiru sa vodoznakom u obliku siluete aviona, u pet boja. Kako ideja o izdavanju avionskih maraka nije imala mnogo poklonika u Velikoj Britaniji, te pošta nije usvojila ovaj dizajn, ova “marka“ ostala je – esej, i bila prodavana na međunarodnoj filatelističkoj izložbi u Londonu. Slika 4 prikazuje esej rane faze (idejni predložak) za marke povodom Olimpijskih Igara u Londonu 1948, a slika 5 primjerak austrijskog eseja u fazi probnog tiska za neizdatu marku Johann Strauss. Da li je bilo eseja u Hrvatskoj ili državama kojima je u pojedinim povijesnim periodima ona pripadala? Naravno da jest. U Kraljevini Jugoslaviji tridesetih godina izdano je i sakupljačima postalo dostupno niz eseja povodom izdanja “mali Petar“, “Oplenac“ i drugih. Slika 6 prikazuje jedan esej – neizdatu marku Istre i Slovenskog primorja povodom priključenja Trsta 1945. godine. Kako do tog događaja nije došlo, izrada marke prekinuta je nakon tiska a prije zupčanja tako da su ove marke istovjetnog motiva i nominale a u dvije različite boje, također jedan od eseja. Slika 5 Slike 7 do 13 prikazuju fotografske (rane) idejne predloške-eseje slikara E. Vicića za izdanje “Privreda“ 1950. godine. 3 HF br 01 2013.indd 3 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Slike 7-13 Mnoge su poštanske administracije u suradnji sa filatelističkim savezima prepoznale mogućnost promocije hobija kao i dodatnog načina financiranja projekata saveza izdavanjem filatelističkog eseja. Takav esej ima sve gore navedene značajke, ilustrira neku izdanu marku i još k tome često ilustrira postupak pripreme tiska, tako da se sastoji ili od faznog tiska, ili pak od tiska u nekoliko promijenjenih boja. Primjer je slovenski esej, a novi hrvatski esej će imati sličan pristup. Dario Filjar 4 HF br 01 2013.indd 4 3/12/13 12:44 PM 3/2012 HRVATSK A FIL AT ELI JA HR - 43000 BJELOVAR TOME BAKAČA 10a TEL./FAX 043 246 - 900 e-mail: zeljko.saks@bj.htnet.hr www.philatel.hr U prigodi 20. obljetnice osnutka firme (1992.-2012.) specijalna povoljna ponuda za filateliste: Hrvatska 1991-1998. nerabljeno (sve osnovne, prigodne i doplatne marke te blokovi) složeni u novi Schaubek album E 5060 ( 32 stranice, crna podloga) za samo 799.00 kn. Ponuda vrijedi do isteka zaliha. OVLAŠTENI ZASTUPNIK TVRTKE 35 HF br 01 2013.indd 5 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Intervju s BORISOM LJUBIČIĆEM, poznatim dizajnerom i jednim od najproduktivnijih autora poštanskih maraka Republike Hrvatske DVA IZMJENIČNA KVADRATA VIZUALNI SU IDENTITET NAŠE ZEMLJE U svijetu je malo dizajnera koji se bave oblikovanjem poštanskih maraka. Odakle zanimanje za poštanske marke, što Vas njima privlači? Tek nakon što smo dobili državu, stekli smo pravo da tiskamo hrvatske poštanske marke. U Jugoslaviji sam trebao dizajnirati marku sa svojim znakom VIII. mediteranskih igara, Split 1979., ali mi to ured u Beogradu nije dopustio, pa je moje rješenje ostalo u ladici nerealiziranog dizajna. U početku sam bio i član komisije za izbor najboljih rješenja, a kada sam bio predlagač svog rješenja, tada nisam imao pravo nazočnosti na sjednicama. Poštanska marka je mali format u kojem nema puno detalja, to je razina simbola, katkad i identiteta, što je i inače moj koncept u dizajnu. Također, privlačna mi je velika naklada i neobično široka distribucija kojom postiže vrlo široku komunikaciju. Kao dizajner, zastupam najširu komunikaciju, protivnik sam malih serija i unikata jer dizajn tek u velikoj nakladi ostvaruje svoj cilj: prenošenje određene ideje ili načina mišljenja. Dizajner je osoba odgovorna za prostor i vrijeme. Vaše marke 50. obljetnica UN-a i FAO-a bile su u završnici natječaja Svjetske po- štanske unije. Koliko Vam znači takvo priznanje? Uz FAO je povezana jedna zanimljiva anegdota. Poslužio sam se narodnom izrekom koja kaže: Dok kažeš keks, sve je gotovo. Tako sam uzeo keks, malo ga odlomio, skenirao i marka je bila gotova. Kao dizajner s više od stotinu priznanja i nagrada možda i ne bih trebao biti posebno ponosan, ali ipak jesam jer je Svjetska poštanska unija prepoznala moju anegdotu, iako je nisam javno prenio. Usput, moje se marke baš i ne sviđaju profesionalnim filatelistima. Oni vole klasične crteže à la Julije Klović, da se malo našalim. Zanimljivo je međutim da su moje marke posebno prihvatile intelektualno-umjetničke skupine. Tako je primjerice Ivan Picelj za svoje novogodišnje čestitke išao kupiti moje marke u poštu u Jurišićevoj ulici jer su njegove čestitke adresirane na najpoznatije umjetnike i kritičare u svijetu. Dizajnirali ste marke raznih tematika. Koliko vremena i truda treba za određenu temu? Polazim od ideje, koja sporo ili nikako da se pojavi, ali kada “sjedne“, onda marka može biti brzo gotova. Kako je riječ o malom formatu, treba najviše dva dana da se ideja vizualizira i realizira. Moj je dizajn sublimat više pojmova Prigodne marke 50. obljetnica Organizacije ujedinjenih naroda i FAO Izvor: www.posta.hr 6 HF br 01 2013.indd 6 3/12/13 12:44 PM 1/2013 kojima nastojim objasniti problem. Marka je za mene plakat površine dva-tri centimetra. Katkada je ideja nadohvat ruke. Moja doplatna marka za Vukovar rađena je tako da sam ispisao ime grada rapidografom debljine 0,1 mm na paus-papiru točnog formata marke u omjeru 1 : 1. Taj je drhtavi rukopis rukopis svih nas koji smo strepili za sudbinu grada, ali i cijele Hrvatske. U rješenju se riječ VUKOVAR ispi- HRVATSK A FIL AT ELI JA Na crtežu je moj simbolički dodatak zastave od crveno-bijelih linija koja nastaje od grive konja i duge kose jahača čime se upriličuje domicilnost Indijanaca koji su svoj kontinent morali predati Europljanima. Rješenjem sam htio istaknuti veličinu djela Ivana Meštrovića u velikom svijetu i daleko od domovine, kao i uspjeh naših Hrvata koji su dali obol tom novom svijetu. Zanimljivo je da ovaj Meštro- Prigodna marka iz serije Europa CEPT – 500. obljetnica otkrića Amerike, Ivan Meštrović, “Indijanci“ Izvor: www.posta.hr suje po cijelom formatu, ali tako da postupno nestaje, što je zapravo rukopis svih nas koji smo u ranim jutarnjim satima 1991. godine slušali na radiju glas Siniše Glavaševića o hrabrim dragovoljcima koji brane grad od puno jačeg agresora, a onda je ujutro 18. studenog 1991. godine taj glas prestao postojati. Poslije sam isti dizajn upotrijebio za plakat Gradskog muzeja Vukovara u velikom formatu, kada je djelovao još potresnije. Koja Vam je najdraža među svim markama što ste ih dizajnirali? Moram ih navesti nekoliko. Petsto godina od otkrića Amerike je strip-crtež rađen prema najpoznatijem Meštrovićevu javnom spomeniku u SAD-u koji predstavlja Indijanca na konju. vićev spomenik još nije obilježen imenom kipara iako se nalazi u središtu Chicaga i to na križanju dviju ulica, pa su postavljena dva. Potom je tu i serija od dvije marke “150. godina srpanjskih žrtava – 50 godina od bleiburške tragedije“ ili, kako ih ja zovem, dva križa, na kojima je na spoju okomice i vodoravne linije križa po jedan kvadrat. Dva kvadrata smatram vizualnim identitetom Hrvatske jer predstavljaju minimum kojim se vizualno povezujemo s povijesnim grbom, koji ih ima puno više, a najpoznatiji je onaj s 25 polja. Križ sam upotrijebio i prigodom drugog dolaska svetog oca Ivana Pavla II. u Hrvatsku. Uz njegov je lik žuti križ (boja Vatikana) s dva crvena kvadrata na njemu. Dobio sam zanimljiv upit s Kaptola: Zašto dva kvadrata na križu? Prigodne marke 150 godina srpanjskih žrtava i 50 godina od bleiburške tragedije hrvatskoga naroda Izvor: www.posta.hr 7 HF br 01 2013.indd 7 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA Odgovorio sam im da je ovo drugi posjet Svetog Oca Hrvatskoj, što je prihvaćeno s odobravanjem. Zapravo, ovaj sam križ dizajnirao početkom devedesetih godina i bio je gotov prije prvog dolaska pape u Zagreb kao dizajn definicija Crkve u Hrvata. Marka za Mediteranske igre nije imala moj standardni znak Igara, tri kruga uronjena jednim dijelom u more, već samo namreškano more jer su to sportske igre. Namreškanost je prikazana linijama atletske staze koje su pod 1/2013 Je li hrvatski dizajn poznati brend u svijetu i što još treba poduzeti da postane poznatiji? Hrvatski dizajneri donose sve više nagrada i referencija te pobjeđuju u globalnom, međunarodnom okruženju dizajnera. Međutim, iz njihovih vrsnih rješenja ne prepoznaje se prostor, zemlja, država, osi hrvatskog jezika kada je na rješenjima nešto ispisano, a i to je sve češće na engleskom jeziku. Dva izmjenična kvadrata, čak neovisno o boji, vizualni su identitet naše zemlje u globalnom svijetu, poput japanskoga Sveti otac Ivan Pavao II. drugi put u Hrvatskoj Izvor: www.posta.hr morem pa zato nisu sasvim pravilne kao trkačka staza na sportskom stadionu. Ovaj konceptualni sažetak možda je maksimum u dizajnu jedne široke teme. Svojedobno su u Hrvatskoj pošti ovu marku držali najboljim dizajnom koji je Hrvatska pošta objavila. Među mnogim rješenjima koja nisu prihvaćena posebno žalim za serijom hrvatskih gradova koje sam htio predstaviti sa simbolima dizajniranog identiteta, i to samo u jednoj boji, sve jednostavnim crtežom rukom. Primjerice, Šibenik s glavama na šibenskoj katedrali, Dubrovnik sa zidinama ili Zagreb kao jednu sliku: umjetnički paviljon, katedrala, Tomislav ili kultura, kršćanstvo i povijest u jednom pogledu s Glavnoga kolodvora. kruga, švicarskoga križa ili kanadskoga javorovog lista, samo to moramo kontinuirano i nedvosmisleno ponavljati iz projekta u projekt. Hrvatska pošta je donedavno na markama imala dva kvadratića, a sada je i to uklonjeno. Pitam se zašto jer to nije nimalo utjecalo na slobodu dizajnera da oblikuje marku kao što ni Englezima ne smeta lik Kraljice na njihovim markama, koji je itekako zahtjevniji. Još sam na samom početku čak predlagao i “originalan“ format marke: kvadrat po kojem bi se odmah znalo da je to hrvatska marka, ali u Hrvatskoj pošti su mi rekli da “nećemo otkrivati toplu vodu“. Vizualni identitet ključ je opstanka u globalnom svijetu! Stela Prislan-Fujs Prigodna poštanska marka Mediteranske igre ‘93. Izvor: www.posta.hr 8 HP_ogla HF br 01 2013.indd 8 3/12/13 12:44 PM 5. 4. 2012. BOSNA MADŽAR FBiH OVINA / FB CEG BOSNA I HER KI / 2012. I HERCEG / ZRINSK I / 2012. OVINA / FBiH BOSNA MADŽAR / ZRINS MADŽAR CEGOVINA / EU OVINA / FBiH A 2012. M O ROP ST • PR BOS FBiH FB I / 2012. AR BOSNA I HER OVINA / NA I HERCEG I HERCEG / ZRINSK MADŽAR V I D A N 5. 4 12 • 881 01 M OSTA R NA / I HERCEG. OVI BOSNA/ ZRINS KI / 2012 . 20 FDC-H P 3/12 OVINA / FBiH CEG BOSNA I HER KI / 2012. MADŽAR / ZRINS FBiH MADŽAR NA / I HERCEG. OVI BOSNA/ ZRINS KI / 2012 FBiH NA / I HERCEG. OVI BOSNA/ ZRINS KI / 2012 FBiH MADŽAR MADŽAR 5. 4. 2012. HP_oglas_160x240_layout.indd 1 HF br 01 2013.indd 9 8/3/12 10:55 AM 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 LOKALNA PRIVREMENA IZDANJA HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE 1918.-1944. Mladen Vilfan Prva polovina dvadesetog stoljeća u Europi i širom svijeta obilježena je s dva svjetska rata i velikim promjenama na svjetskim političkim kartama. Čuvena deklaracija američkog predsjednika Wilsona sa Četrnaest točaka iz 1917. o pravu svakog naroda na samoopredjeljenje i formiranje vlastite države, ostala je za mnoge narode mrtvo slovo na papiru. Za države i narode na istoku i jugoistoku Europe pravo na vlastitu državu ostvareno je tek na kraju hladnog rata u devedesetim godinama prošlog stoljeća. S pravom se smatra da su sretni oni narodi koji su imali dosadnu povijest.Mi u Hrvatskoj, nažalost, nismo bili te sreće.. Moja tetka, rođena 1904 a umrla 2000. provela je gotovo čitav svoj život u istom stanu i u istoj ulici grada Zagrebu, ali je u isto to vrijeme Zagreb bio u sastavu šest država različitih po nazivu, teritoriju, državnom ustroju ili političkim sustavima. Ovaj uvod je bio potreban da bih objasnio pojavu mnogih lokalnih privremenih izdanja koja su se gotovo redovito pojavljivala u prelaznim periodima . Ograničit ću se na poštansku povijest, falsifikate i podvale isključivo kod lokalnih privremenih izdanja na kraju Prvog i tijekom i na kraju Drugog svjetskog rata na teritoriju današnjih Republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine u vremenu od 1918. do 1944. U promatranom razdoblju bilo je nekoliko privremenih izdanja na kraju Prvog i početkom Drugog svjetskog rata koja su se koristila na čitavom državnom teritoriju sadašnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ta izdanja nisu predmet obrade ovog članka, jer on obrađuje isključivo lokalna izdanja. Zbog činjenice da su sva ova lokalna izdanja vrlo ograničeno poznata ili potpuno nepo- znata većini svjetskih filatelista, svakog od njih predstavit ću skraćenim opisom uvjeta u kojima su nastala, njihovim karakteristikama i poštanskom upotrebom. Samo usputno ću se baviti osobinama i karakteristikama maraka tih izdanja ako su izravno vezane na njihovu uporabu i analizu falsifikata i prevara. Važno je objasniti i kriterije kojima sam se upravljao pri ocijeni legitimiteta i legaliteta pojedinih razmatranih izdanja : 1. U ratnim vremenima ili u vremenima kada ne djeluje središnja ili lokalna civilna vlast, vojni zapovjednici imaju legitimno pravo i obvezu ustrojiti poštansku službu na području za koje odgovaraju. 2. Lokalne vlasti mogu, uz suglasnost ili očekivanu suglasnost središnje vlasti, osigurati poštanski promet uključivo naplatu poštarine provizornim markama ili naplatom poštarine u gotovini. 3. Za priznavanje legitimiteta lokalnih privremenih izdanja ključna je činjenica jesu li se sve ili barem dio poštanskih markaka tih izdanja i drugih vrijednosnica prodavale građanstvu u poštanskim uredima, te jesu li one korištene u poštanskom prometu. 4. Legalna su i privremena izdanja, koja su tiskana ili pretiskana po nalogu ovlaštenih tijela vlasti ali nisu bila u prometu i nisu prodavana na pošti iz političkih ili poštanskih, razloga. Sva ona izdanja, koja ne zadovoljavaju ove kriterije nisam obrađivao u ovome članku, jer ih smatram privatnim lokalnim izdanjima. Neka od njih i pored toga uživaju popularnost kod sabirača, pa sam ih obradio u mome priručniku naglašavajući da ih smatram privatnim izdanjima. 10 HF br 01 2013.indd 10 3/12/13 12:44 PM 1/2013 Lokalna privremena izdanja Države Slovenaca,Hrvata i Srba (SHS) 1918.-1919. Još za vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata, 29.listopada 1918, Hrvatski Sabor donio je odluku kojom raskida sve državno-pravne odnose s Austro-Ugarskom monarhijom. Istovremeno je proglašeno ujedinjenje svih južnoslavenskih zemalja do tada u sastavu te monarhije u Državu Slovenaca,Hrvata i Srba (Državu SHS). Ta država, koja je formalno postojala samo 62 dana, bila je izložena snažnom pritisku Kraljevine Italije, kojoj su saveznici Londonskim ugovorom 1915. obećali dijelove teritorija nove, još međunarodno nepriznate države. Unutrašnji nemiri izazvani revolucionarim pokretima pobunjenih vojnika i dezertera bitno su oslabili novoproglašenu državu. Zato ta država bez puno priprema proglašava ujedinjenje sa Kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom, koje hrvatski parlament nikada nije ratificirao. Predsjedništvo Narodnog vijeća SHS, koje je obnašalo središnju izvršnu vlast Države SHS, zadržava svoje ovlasti do 28.prosinca 1918. I nakon proglašenja ujedinjenja Države SHS i kraljevina Srbije i Crne Gore u novu državu pod imenom Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca poštansko ravnateljstvo u Zagrebu je nastavilo sa samostalnim izdavanjem maraka, a njihova poštanska upotreba potrajala je sve do 15.travnja 1921. Još za vrijeme postojanja Monarhije 1.9.1918. uvedene su nove tarife koje su se nastavile primjenjivati i u novoj državi: - pismo do 20 g 20 filira, dopisnice 10 filira, tiskanice do 50 g 3 filira, preporuka 25 filira, hitna isporuka 60 filira . U međunarodnom poštanskom prometu važile su tarife za pisma 25 filira, tiskanice 5 filira, a poštarine za dopisnice,preporučeno i hitno rukovanje bile su iste kao u domaćem prometu. 1.7.1919, povišene su poštarine u unutrašnjem, a 30.8.1919. u međunarodnom poštanskom prometu : Domaći promet : pisma 30 filira, dopisnice 15 filira, tiskanice 10 filira, preporuka 60 filira, hitna isporuka 1 kruna. HRVATSK A FIL AT ELI JA Međunarodni promet: pismo 75 filira, dopisnica 30 filira, tiskanica 15 filira, preporuka 75 filira, hitna isporuka 1 kruna. Porto pristojbe naplaćivale su se u dvostrukom iznosu u odnosu na propisane tarife. Poštanski promet sa Njemačkom, Bugarskom, Rusijom, Ukrajinom i Turskom bio je privremeno obustavljen. 1.Lokalna privremena izdanja za Međimurje 1918. Na Badnjak 24.prosinca 1918, po zapovijedi Predsjedništva Narodnog vijeća Države SHS u Zagrebu, hrvatski dobrovoljački odred pod zapovjedništvom tadašnjeg potpukovnika Slavka Kvaternika, kasnijeg vojskovođe i zapovjednika vojske NDH, prelazi rijeku Dravu i na sjeverozapadu zaposjeda, uz minimalan vojni otpor mađarske vojske u rasulu, kraj između rijeka Drave i Mure zvan Međimurje. To područje je do tada u poštanskom smislu bilo podređeno mađarskom Ministarstvu pošta u Budimpešti. U Međimurju su se do tada koristile isključivo mađarske marke, vrijednosnice i žigovi. Dva vojna zapovjednika odlučuju odmah uspostaviti prekinuti poštanski promet unutar regije i sa ostalim dijelovima Države SHS, svaki na svom području odgovornosti. Budući da su smatrali da sve poštanske vrijednosnice moraju imati oznake nove države, odlučuju pretiskati zatečene mađarske marke pretiskom ,,SHS“. Tako nastaju dva lokalna privremena izdanja nazvana prema mjestima u kojima su sjedišta vojnih vlasti, lokalno izdanje Prelog i lokalno izdanje Mursko Središće. Do 15.siječnja 1919. isključivu vojnu i civilnu vlast u Međimurju imaju zapovjednici dvaju vojnih postrojbi u Prelogu i Murskom Središću. Toga dana civilnu vlast preuzima Vladin povjerenik za Međimurje dr Ivan Novak, ali vojska i dalje odgovara za poštanski promet , kojega predaje civilnim poštanskim vlastima tek u razdoblju od 10. do 13.veljače 1919. o čemu je objavljena obavijest u Službenom listu Direkcije pošta, Zagreb. 11 HF br 01 2013.indd 11 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 1.1. Lokalno privremeno izdanje Prelog 1918. Ovo izdanje izdato je u gradiću Prelogu 26. i 27. prosinca 1918. pretiskivanjem mađarskih maraka raznih izdanja izdatih od 1913. do 1918. sa motivima ,,žetelice“, ,,Parlament“ , ,,Karlo i Zita“ i ,,ratna pomoć“, ukupno 16 maraka kao i 4 porto marke. Poznate su i tri marke s originalnim pretiskom koje se nisu prodavale na pošti. Neki istaknuti filatelisti su čak i poslije Drugog svjetskog rata pisali da su marke ovog izdanja pretiskane tek 15.kolovoza 1919. pa je taj podatak godinama objavljivao i službeni katalog pošta Jugoslavije a i Michel katalog još 2007. svrstavajući ga među jugoslavenska a ne hrvatska izdanja. Da je taj datum izdanja točan, a ne pogrešan, to razvrstavanje bi se moglo barem djelomično prihvatiti. Marke su osim u Prelogu (mađarski Perlak) prodavane i u Maloj Subotici (mađ. Kisszabadka ). Upotrebljavani su samo zatečeni mađarski žigovi kao i naljepnice za preporučene pošiljke za ta dva mjesta. Pošiljatelju su izdavane ,uz mađarske, i dvojezične mađarsko-hrvatske potvde. U pripremi primopredaje poštanskog ureda u Prelogu voditelj toga ureda Szöke Mozes izdaje ,,Uredovnu potvrdu“ kojom službeno potvrđuje da su nakon zauzimanja poštanskog ureda sve zatečene mađarske marke u ukupnoj vrijednosti od 3800 krune pretiskane ručno načinjenim gumenim žigom crnom bojom sa slovima ,,SHS“. Na sl.1 prikazana je ta originalna potvrda sačinjena 1.veljače 1919. na kojoj je u donjem dijelu naljepljena kompletna serija ( osim porto marke od 1 filira) i poništena mađarskim žigom Perlak ( Prelog ). Kasnije su se pojavile još dvije pojednostavljene verzije ove potvrde bez naljepljene serije datirane 3.veljače 1919. Nije navedeno koliko je maraka od svake vrijednosti pretiskano, ali je dugogodišnjim promatranjem ustanovljeno da su najrjeđe porto marke od jednog filira, kojih je do sada registrirano dvadesetak pa je to ujedno i ukupni broj kompletnih serija. Sl.1 Uredovna potvrda od 1.02.1919. Upravo ta ,,Uredovna potvrda“ je godinama bila ,,jabuka razdora“ među tadašnjim ali i sadašnjim filatelistima. Mnogi su godinama smatrali, a neki i danas smatraju, taj dokument proizvodom tadašnjeg filatelista u odori narednika vojske Države SHS Matije Ivanca, koji je, prema njima, zloupotrijebio svoju odoru natjeravši tadašnjeg upravitelja pošte u Prelogu, Mađara Szoke Mozesa, da potpiše taj dokument, koji je napisao sam Matija Ivanac. Takva mogućnost se ne može a priori isključiti niti prihvatiti .Po meni je puno važnije da ta potvrda, službeno potpisana od odgovorne osobe na pošti Prelog, daje detaljno objašnjenje pismenog naloga tadašnjeg odgovornog vojnog zapovjednika u Prelogu, koji je imao svoje zapovjedno mjesto u istoj zgradi pošte koja i danas postoji na istom mjestu u Prelogu, i da svoj pismeni nalog isti vojni zapovjednik u činu kapetana nikada nije demantirao. 12 HF br 01 2013.indd 12 3/12/13 12:44 PM 1/2013 Od priče vezane za tu ,,Uredovnu potvrdu“ krenulo je i osporavanje legalnosti oba međimurska izdanja, po mome mišljenju potpuno neopravdano.Protivnici legalnosti ovog izdanja široko su se služili činjenicom da je Matija Ivanac pošiljatelj većine pisama frankiranih preloškim markama, ali tek od polovine siječnja 1919. jer se je tek tada po vlastitoj izjavi, i pojavio u Međimurju. Matija Ivanac nije ni nalogodavac ni tvorac međimurskih izdanja koja su pretiskana mjesec dana prije njegovog pojavljivanja u Prelogu i Maloj Subotici. On je bio obični dočasnik i čak da se je nalazio u vrijeme pretiskivanja maraka u Međimurju, bio je po činu ,,presitna riba“ da bi izdavao naređenja o funkcioniranju pošta u tome kraju. Po meni Ivanac je kao iskusan filatelist naprosto iskoristio priliku koja mu se je ukazala. Zahvaljujući njemu i sačuvan je najveći dio preloškog izdanja a na njegovu inicijativu komisijski je uništena i originalna pretisna forma kojom se, da je bio nepošten, mogao još godinama služiti i zaraditi značajan novac obzirom na tadašnju popularnost tih izdanja. Pretisak Forma za pretiskivanje izrađena je od gume vrlo karakterističnog uglatog oblika slova. Približne dimenzije pretiska su 15 x7 mm, ali one značajno variraju jer je gumena forma bila očito elastična a ne kruta pa su razlike ne samo u obliku nego i u debljini slova tolike da ponekad izgleda da se ne radi o istoj formi.. Zbog različitog intenziteta pritiska i količine boje slova su deblja ili tanja, te postoje ,,repići“ nastali kod dizanja forme s marke. Gotovo bi Sl.2 Originalna pretisna forma (povećanje 250%) HRVATSK A FIL AT ELI JA se moglo reći da ne postoje dva potpuno identična pretiska. Za ilustraciju razlika u pretisku dajem nekoliko pretisaka koji su na prvi pogled vrlo različiti iako su svi originalni i otisnuti istom pretisnom formom : Sl.3 Različiti oblici originalnog pretiska Ovakove razlike često zbunjuju neiskusne sabirače, a ponekad i atestatore. Pretisna forma je komisijski uništena u Hrvatskom filatelističkom društvu krajem veljače 1919., dakle dva mjeseca nakon što je prepiskivanje službeno završeno u Prelogu krajem prosinca 1918. i nakon što su međimurske pošte predane, prema podacima iz Službenog lista, civilnim poštanskim vlastima od 10. do 13.veljače 1919.O uništenju pretisne forme objavljen je službeni zapisnik sa sjednice Uprave HFD-a. Nije poznato gdje se je pretisna forma nalazila tijekom ta dva mjeseca. Budući da su se pojavile i pretisnute marke koje se ne spominju u ,,Uredovnoj potvrdi“ kao i neke pretisnute u crveno-ljubičastoj boji u kojoj se nije vršilo službeno pretiskivanje, očito je da su i nakon službenog pretiskivanja nepoznate osobe pretiskale malu količinu maraka, u crnoj i crveno-ljubičastoj boji, originalnom formom.Sve te marke su vrlo rijetke pa neki filatelisti smatraju da se radi o 13 HF br 01 2013.indd 13 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Sl.4 Marke neslužbeno pretisnute originalnom pretisnom formom probnim pretiscima za koje su iskorištene marke kojih je u depou bilo vrlo malo pa nisu bile pogodne za puštanje u prodaju. Protiv ovakve tvrdnje govori činjenica da se u dokumentima ne spominje pretiskivanje crveno-ljubičastom bojom koja ni tada ni kasnije nije korištena za poništavanje žigovima, a da je primjenjena crna boja nešto intenzivnija i sjajnija.Najvjerojatnije to znači da ti pretisci nisu sačinjeni u Prelogu, nego negdje drugdje, možda u Zagrebu, prije uništenja pretisne forme. Te marke se po formi pretiska ne razlikuju od onih Sl.5 Filatelistički inspirirano preporučeno pismo sa dvije ljubičastocrvenom bojom neslužbeno pretisnute marke s likom cara Karla, koje je putovalo poštom. Pismo je blago prefrankirano ( 50 umjesto 45 filira).Upućeno je iz Male Subotice 31.siječnja 1919. i stiglo u Zagreb 2.veljače 1919. Sl.6 Obično pravilno frankirano pismo sa 20 filira upućeno 3. veljače 1919. iz Preloga i stiglo slijedeći dan u Malu Suboticu 14 HF br 01 2013.indd 14 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sl. 7 Obično pismo druge težinske stope upućeno 26.siječnja 1919. iz Zagreba nedovoljno frankirano markama zagrebačkog privremenog izdanja i po dolasku u Prelog 3.veljače 1919. portirano sa porto markama preloškog izdanja u iznosu od 33 filira ( pravilan porto bi trebao biti 36 filira) službeno pretiskanih pa se radi o pretiscima izvršenim originalnom pretisnom formom. Poštanska uporaba ovih maraka ograničena je na šezdesetak do sada registriranih pisama i manji broj isječaka i poništenih maraka. Poznata je samo jedna žigosana marka korištena u 1918. u Prelogu, s datumom 30.prosinca 1918. Kompletno pismo iz 1918., dakle prvih 5 dana upotrebe, nije do sada registrirano. Tijekom veljače 1919. pojavio se veći broj filatelistički inspiriranih, ali uglavnom pravilno frankiranih pisama koja se pripisuju Matiji Ivancu. Sl.8 Shematski prikaz 4 tipa starih falsificiranih pretisaka Falsifikati Do sada mi je poznato 5 vrsta falsifikata. Ne isključujem da postoje i drugi, meni nepoznati. Četiri su nastala u prvim godinama poslije pojavljivanja ovog lokalnog izdanja kada je poznavanje pretisaka bilo vrlo površno, a marke međimurskih lokalnih izdanja vrlo popularne među filatelistima nove države.Ti falsifikati nisu opasni dobrim poznavatelji- ma originala. Neki od ovih tipova falsifikata poznati su i na pismima na žigom Perlaka, šalterska oznak B i datumima iz prosinca 1918. Interesantno je da su falsifikatori bolje poznavali vrijeme puštanja u promet ovog izdanja nego neki kasniji atestatori. Peti falsifikat nastao je godinama kasnije i pojavljuje se i sada na e-bayu i pojedinim aukcijama obično u kompletnim serijama..Za eksperte Četiri stara tipa falsifikata Noviji tip falsifikata Sl.9 Pet tipova falsificiranih pretisaka 15 HF br 01 2013.indd 15 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA Sl. 10 Marke iz niza ,,žeteoci“ nije opasan. Svi ovi falsifikati razlikuju se ne samo po obliku i dimenzijama slova, nego i po boji upotrebljene tinte. Ovaj shematski prikaz starih falsifikata daje samo orijentaciju sabiračima i trgovcima i nisu točna kopija falševa. Začuđujuće je da naivni filatelisti kupuju te loše falsifikate, ponekad i za ozbiljne novce naročito ovaj noviji a da se neki trgovci ni malo ne trude da ih zaštite od te rabote iako znaju da prodaju smeće najgore vrste. Falsifikatori nikad ne odustaju pa oprez nije suvišan osobito što u zadnje vrijeme pisma ovog izdanja dosižu izuzetno visoke cijene, značajno više nego prije samo par godina. 1.2. Lokalno privremeno izdanje Mursko Središće 1918. Pretisak mađarskih maraka izvršen je 25.prosinca 1918. u Murskom Središću (mađ. Muraszerdehely), a 26.prosinca 1918. u Štrigovi (mađ.Stridovar) i Svetom Martinu na Muri (mađ. Muraszentmarton ) po zapovijedi područnog vojnog zapovjednika. I kod ovoga izdanja, slično kao i kod preloškog, decenijama je vladala zbrka oko datuma pretiskivanja pa je jugoslavenski katalog navodio datum 3.siječnja 1919. što je prenosio i Michel katalog. Oba kataloga svrstavala su ga među jugoslavenska a ne hrvatska izdanja iako je u vrijeme izlaska oba izdanja Država SHS sa sjedištem pošta u Zagrebu imala poštansku neovisnost i nije ni na koji način bila ovisna o Direkciji srpske pošte u Beogradu. Ukupno su pretiskane 22 mađarske marke i to: 8 iz serije ,,žeteoci“, 4 iz niza ,,Parla- 1/2013 ment“, 4 iz niza ,,Karlo i Zita“, jedna marka ,,ratna pripomoć“, jedna ,,žurna pošta“, te 4 porto marke. U zapisniku o pretiskivanju nisu navedene naklade pojedinih nominala nego samo količine pretiskane na pojedinim poštama i to: pošta Mursko Središće 130 kruna, pošta Štrigova 354,03 krune i pošta Sveti Martin na Muri 145,58 kruna. Ukupno je dakle pretiskano maraka u nominali od 629 kruna i 61 filir što je šest puta manje nego maraka preloškog izdanja. Takav je otprilike i odnos u do sada registriranim markama oba izdanja. Najrjeđa marka je ona od 15 filira iz niza ,,žeteoci“, koju sam do sada vidio u tri primjerka i to samo neponištenu pa je to jedna od najrjeđih maraka uopće u hrvatskoj filateliji. Najveću nominalu, marku od 2 krune, sam vidio na dva preporučena prefrankirana pisma. Neponištena ta marka postoji u desetak primjeraka. Interesantna je činjenica da je ovo izdanje puno manje osporavano od istovjetnog u Prelogu. Očito nije bilo zlosretnog Matije Ivanca na kojeg bi se prebacili ,,grijesi“ pretiskivanja u privatnoj izvedbi. Poštansku upotrebu maraka lokalnog privremenog izdanja Mursko Središće treba Sl. 11 Vrlo rijedak šesterac porto maraka 16 HF br 01 2013.indd 16 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sl. 12 Ovo komercijalno, pravilno frankirano pismo za hitnu isporuku ( 20 filira poštarina za pismo + 60 filira za hitnu isporuku ) je ne samo jedino kompletno pismo oba međimurska izdanja upućeno u 1918. nego i važan filatelistički pa i povijesni dokument. Pismo je upućeno 31.prosinca 1918. iz Murskog Središća zagrebačkom biskupu Premušu inače rodom iuz Preloga u Zagreb i potvrđuje često ranije osporavani datum pojavljivanja izdanja kao i potpuno komercijalnu upotrebu. promatrati u dva razdoblja: prvo od trenutka pretiskivanja do predaje pošta na upravljanje civilnim poštanskim vlastima u prvoj polovini ve- Sl.13a Marka korištena u prvom razdoblju 15.siječnja 1919. u Štrigovi Sl.13b Iako je korištenje mađarskih maraka bez pretiska ,,SHS“ bilo zabranjeno ipak se je vrlo rijetko toleriralo ljače 1919., drugo od polovice veljače do svibnja 1919. iako su poznate marke i sa žigovima iz kolovoza.Registrirao sam maksimalno petnaestak pisama uglavnom iz drugog razdoblja i većinom filatelistički inspiriranim. Vidio sam samo tri čisto komercijalna pisma. Dolje pokazano pismo je pravi filatelistički biser i jedan je od najrjeđih objekata hrvatske filatelije. Pretisak Pretisna forma je izrađena od plutenog čepa a pretisci su nanošeni ručno i pojedinačno .Zato su pretisci vrlo različiti iako zadržavaju neke od osnovnih karakteristika. Sl.14 Jedno od dva meni poznata pisma frankirana samo s najvećom nominalom od 2 krune. U drugom razdoblju je pošta cenzurirana vojnom cenzurom u susjednom Varaždinu. Pismo je prefrankirano ali je putovalo poštom iz Murskog Središća 31. ožujka 1919. i isporučeno 4.travnja 1919. u Zemunu 17 HF br 01 2013.indd 17 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Sl. 15 Shematski prikaz originalnog pretiska (uvećanje 200 %) Falsificirani pretisci Iako su marke, a još više pisma pa i ona filatelistička, ovog izdanja vrlo rijetka na tržištu i prodaju se čim budu ponuđena, falsifikati su isto tako rijetki. Oni koje sam vidio nisu mi se činili opasni za dobre poznavatelje originala. Situaciju mogu zakomplicirati ,,masni“ pretisci s puno nanešene boje kod kojeg se gube osnovne karakteristike originala .Ovaj isječak je dobar primjer Na prvi pogled ovaj pretisak mi se učinio kao novi, meni nepoznati falsifikat. Prvo sam ustanovio da je meni dobro poznati žig sa šalterskom oznakom ,,A“ nesumnjivo originalan i da pripada ovom isječku. Žigovi na isječku Sl. 17 Shematski prikaz najčešće prisutnog falsifikata pretiska Tri tipa falsifikata koji se pojavljuju na tržištu Sl.16 Marka od 50 filira žigosana u Štrigovi 16.siječnja 1919.( prvo razdoblje ) su uvijek lakši za ocjenu, jer ih je , obzirom na veličinu maraka, uvijek oko polovine na čistom papiru. Uz odgovarajuće povećanje mogu se ustanoviti i izmjeriti važne karakteristike pretiska. Konzultirao sam i kolege koji poznaju ovo izdanje.Konačna ocijena bila je da se radi o originalnom pretisku iako jako umrljanom viškom boje. Specijalisti uglavnom prikazuju jedan tip falsificiranog pretiska na nekorištenim markama i pismima.iako su meni poznata tri..Ovaj falsifikat se lako prepoznaje po puno preciznijoj izradi od originalnog i pretisna forma sigurno nije izrađena od pluta nego vjerojatno od gume. Ovaj tip falsifikata sam vidio i na nekoliko pisama. Uvodne napomene autora Na molbu glavnog urednika Hrvatske filatelije suglasio sam se da naš časopis objavi u nekoliko nastavaka hrvatski prijevod moga članka napisanog 2011. a objavljenog u 2012. u dva inozemna časopisa: 1. FAKES, FORGERIES, EXPERTS No.15 /April 2012 na engleskom jeziku pod naslovom: ,,Local Provisional Issues of Croatia and Bosnia and Herzegovina 1918-1944“ 2. SÜDOST–PHILATELIE No.120 /Dezember 2012. na njemačkom jeziku pod naslovom:,, Provisorische Lokalausgaben Kroatien und Bosnien-Herzegovina 1918-1944.“ U tekst i ilustracije unio sam izmjene i dopune koje se ne nalaze u tekstovima objavljenim u međunarodnim časopisima. Ove dopune su posljedica naknadno prikupljenih saznanja u dvije godine od pisanja članka i dostupnih materijala koji su se pojavili na inozemnom tržištu. U ovaj tekst unio sam i neka proširena objašnjenja smatrajući da je potrebna dodatna argumentacija nekih mojih ranije iznesenih tvrdnji. Svagdje gdje su dopune posljedica suradnje s mojim hrvatskim i inozemnim kolegama to sam u ovome članku i posebno istaknuo. Ovim izdanjima bavim više od 40 godina i o njima sam napisao i dva priručnika HFS. Interes za ova izdanja je znatno porastao u zadnjih 5-6 godina, naročito za objekte poštanske povijesti, nakon objave mojih priručnika. Neskromno držim da je i njihovo objavljivanje tome pridonijelo. Ponovo se potvrdilo da su priručnici i stručni članci, naročito za manje poznata područja filatelije, važan faktor rasta interesa sakupljača. 18 HF br 01 2013.indd 18 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Izaberite najljepšu poštansku marku RH i osvojite ljetovanje u Dubrovniku Hrvatska pošta i ove godine, 16. put zaredom, od 21. veljače do 23. ožujka 2012. godine organizira izbor najljepšeg izdanja hrvatskih poštanskih maraka među 46 maraka izdanih 2012. godine. Glasovati se može poštom ili na internetskoj stranici www.posta.hr. Oni glasači koji svoje kupone pošalju poštom mogu osvojiti vrijedne nagrade: ljetovanje u Dubrovniku za dvije osobe (nagrada obuhvaća smještaj u hotelu od 3*, hotel “Uvala Lapad“ u Dubrovniku, classic dvokrevetna soba, na bazi 5 polupansiona (smještaj + boravišne pristojbe) u vremenskom periodu od 13.5.2013. do 7.7.2013. godine – sponzor nagrade Atlas d.d.), zbirke poštanskih maraka, prigodne albume ili neku drugu filatelističku nagradu. Sudionici nagradne igre šalju za to predviđene glasačke listiće u pošiljkama ili samo naziv izdanja poštanskih maraka za koje glasaju napisan na dopisnici, odnosno u zatvorenoj omotnici, isključivo poštom te zajedno sa svojim imenom, prezimenom i adresom stanovanja. Svaki sudionik može sudjelovati u nagradnoj igri s neograničenim brojem svojih pošiljaka s tim da može osvojiti samo jednu nagradu (prva koja se izvuče prigodom izvlačenja). Glasački listići bit će otisnuti u predviđenim prospektima koje će se moći naći u poštanskim uredima i na internetskoj stranici www.posta.hr. Početak izbora najljepšeg izdanja hrvatskih poštanskih maraka iz 2012. povezan je s datumom izlaska prigodnih poštanskih maraka Dječji svijet – kućni ljubimci (psi). Pravila nagradne igre “Izaberite najljepšu poštansku marku i osvojite ljetovanje u Dubrovniku“, dostupna su internetskoj stranici www.posta.hr i u poštanskim uredima Hrvatske pošte. I.A. Neke od poštanskih maraka RH povezane s Dubrovnikom, gradom koji će ugostiti najsretnijeg glasača putem pošte u izboru najljepšeg izdanja poštanskih maraka RH iz 2012. 19 HF br 01 2013.indd 19 3/12/13 12:44 PM 41. 41. HF br 01 2013.indd 20 42. 42. 43. 43. 38. 43. 44. 44. 38. 25. 25. 26. 26. 25. 26. 32. 33. 38. 33. 39. 39. 44. 45. 45. 3/12/13 12:44 PM 35. 18. 34. 18. 33. 18. 35. 12. 34. 11. 45. 32. 32. 28. 11. 31. 32. 5. 5 33. 31. 4. 32. 24. 28. 4. 31. 24. 27. 24. 27. 17. 26. 17. 26. 17. 25. 28. 11. 25. 37. 27. 10. 26. 21. 10. 24. 42. 4. 24. 31. 3. 25. 31. 21. 3. 24. 30. 20. 23. 20. 23. 19. 23. 19. 16. 18. 10. 18. 16. 21. 16. 20. 14. 14. 9. 19. 13. 13. 9. 17. 41. 3. 17. 37. 2. 18. 37. 12. 2. 17. 36. 30. 12. 30. 11. 22. 11. 15. zaredom, da nam pomognete odabrati najljepše izdanje Hrvatska pošta poziva vas i ove godine, već 16. godinu hrvatskih pošta poštanskih maraka. Kako bismo vam izbor, Hrvatska poziva vas i ove godine, već 16.olakšali godinu zaredom, da nam pomognete odabrati najljepše izdanje objavljujemo fotogra je u boji svih izdanja maraka iz 2012. zaredom, da nam pomognete odabrati najljepše izdanje hrvatskih poštanskih maraka. Kako bismo vam olakšali izbor, godine s pripadajuć čki listić hrvatskih poštanskih Kakoizdanja bismo maraka vam olakšali izbor, objavljujemo fotogra maraka. je u boji svih iz 2012. upišite broj marke kojoj dajete svoj glas. Glasačke listiće treba objavljujemo fotogra je u boji svih izdanja maraka iz 2012. godine s pripadajuć čki listić poslati na sljedeću adresu: godine s pripadajuć čkitreba listić upišite broj marke kojoj dajete svoj glas. Glasačke listiće upišite broj marke kojoj dajete svoj glas. Glasačke listiće treba poslati na sljedeću adresu: HP-HRVATSKA POŠTA d.d. poslati na sljedeću adresu: „Najljepša poštanska marka“ HP-HRVATSKA POŠTA d.d. p.p. 514 HP-HRVATSKA POŠTA d.d. „Najljepša poštanska marka“ 10002 Zagreb „Najljepša p.p. poštanska marka“ 514 p.p.Zagreb 514 10002 U obzir uzimamo listić 10002 Zagreb Hrvatska pošta nagradit će najsretnije glasače sljedećim U obzir uzimamo listić nagradama: U obzir uzimamo listić će najsretnije glasače sljedećim Hrvatska pošta nagradit Hrvatska pošta nagradit će najsretnije glasače sljedećim nagradama: 1. nagrada: nagradama: Ljetovanje u Dubrovniku 1. nagrada: za dvije osobe 1. nagrada: Ljetovanje u Dubrovniku 2. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iz 2012. Ljetovanje u Dubrovniku za dvije osobe 3. nagrada: Zbirka poštanskih maraka 2011. za dvijemaraka osobe iz 2. nagrada: Zbirka poštanskih iz 2012. 4. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iz 2010. 2. nagrada: 3. nagrada: Zbirka Zbirka poštanskih poštanskih maraka maraka iz iz 2012. 2011. 5. nagrada: Zbirka poštanskih poštanskih maraka iz iz 2009. 3. nagrada: 4. nagrada: Zbirka Zbirka poštanskih maraka maraka iz 2011. 2010. 6. nagrada: Zbirka Prigodni album „Svjetionici I“ 4. nagrada: 5. nagrada: Zbirka poštanskih poštanskih maraka maraka iz iz 2010. 2009. 7. nagrada: Prigodni album „Svjetionici 5. nagrada: poštanskih maraka izII“ 6. nagrada: Zbirka Prigodni album „Svjetionici I“ 2009. 8. nagrada: Prigodni album „Dvorci Hrvatske“ 6. nagrada: 7. nagrada: Prigodni Prigodni album album „Svjetionici „Svjetionici I“ II“ 9. nagrada: Filatelistički album „Leuchtturm“ 7. nagrada: Prigodni Prigodni album II“ 8. nagrada: album „Svjetionici „Dvorci Hrvatske“ 10. nagrada: Prigodni Knjiga „Poštanske marke RH 1991. – 2011.“ 8. nagrada: album „Dvorci Hrvatske“ 9. nagrada: Filatelistički album „Leuchtturm“ 9. nagrada: album marke „Leuchtturm“ 10. nagrada: Filatelistički Knjiga „Poštanske RH 1991. – 2011.“ 10. nagrada: Knjiga „Poštanske marke RH 1991. – 2011.“ 9. 10. 29. 14. 7. 7. 2. 10. 22. 13. 22. 12. 6. 6 6. 6 8. 11. 36. 1. 10. 29. 5. 5 15. 5. 5 15. 4. 7. 8. 4. 6. 6 8. 3. 5. 5 1. 3. 36. 4. 29. 3. IZBOR NAJLJEPŠEG IZDANJA HRVATSKIH IZBORPOŠTANSKIH NAJLJEPŠEGMARAKA IZDANJAIZ 2012. IZBOR NAJLJEPŠEG IZDANJAIZ 2012. GODINE MARAKA HRVATSKIH POŠTANSKIH HRVATSKIH POŠTANSKIH GODINE MARAKA IZ 2012. Hrvatska pošta poziva vasGODINE i ove godine, već 16. godinu 1. 1/2013 5. 5 5. 5 12. 12. 19. 19. 19. 33. 39. 1/2013 IZBOR NAJLJEPŠEG IZDANJA HRVATSKIH POŠTANSKIH MARAKA IZBOR IZDANJAIZ 2012. IZBORNAJLJEPŠEG NAJLJEPŠEG IZDANJA GODINE MARAKA IZ 2012. HRVATSKIH POŠTANSKIH 5. 5 5. 5 5. 5 2. 2. 12. 13. 13. 20. 19. 9. 20. 20. 27. 6. 27. 26. 27. 6. 33. 34. 34. 5. Pravilanagradne nagradneigre igre„Izaberite „Izaberite najljepšu najljepšu poštansku Pravila poštanskumarku marku Pravila nagradne igre „Izaberite najljepšu poštansku marku ćeće će 39. 40. 9. 5. zaredom, da nam pomognete odabrati najljepše izdanje Hrvatska vas godine, već16. 16.godinu godinu Hrvatskapošta poštapoziva poziva vas ii ove ove godine, već hrvatskih poštanskih maraka. Kako bismo vam olakšali izbor, zaredom, da nam pomognete odabrati najljepše izdanje zaredom, da nam pomognete odabrati najljepše izdanje objavljujemo fotogra je u boji svih izdanja maraka iz 2012. hrvatskih poštanskih bismo vam vamolakšali olakšaliizbor, izbor, hrvatskih poštanskihmaraka. maraka. Kako Kako bismo godine s pripadajuć čki listić objavljujemo marakaiziz2012. 2012. objavljujemofotogra fotogra jejeuuboji boji svih svih izdanja izdanja maraka upišite broj marke kojoj dajete svoj glas. Glasačke listiće treba godines spripadajuć pripadajuć čki godine čkilistić listić poslati na sljedeću adresu: upišitebroj brojmarke markekojoj kojojdajete dajete svoj svoj glas. upišite glas. Glasačke Glasačkelistiće listićetreba treba 14. poslatinanasljedeću sljedećuadresu: adresu: poslati HP-HRVATSKA POŠTA d.d. 14. 14. „Najljepša poštanska marka“ HP-HRVATSKA POŠTA d.d. HP-HRVATSKA POŠTA d.d. p.p. 514 marka“ „Najljepša poštanska „Najljepša poštanska marka“ 10002 p.p.Zagreb 514 p.p. 514 10002 Zagreb 10002 Zagreb U obzir uzimamo listić U obzir uzimamo listić će najsretnije glasače sljedećim Hrvatska pošta nagradit 21. U Hrvatska obzir uzimamo listić će najsretnije glasače sljedećim pošta nagradit 21. nagradama: Hrvatska pošta nagradit će najsretnije glasače sljedećim 21. nagradama: nagradama: 1. nagrada: 1. nagrada: Ljetovanje u Dubrovniku 1. nagrada: Ljetovanje u Dubrovniku za dvije osobe Ljetovanje u Dubrovniku za dvije osobe 2. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iz 2012. 2. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iz 2012. za dvije osobe 3. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iz 2011. 28. nagrada:Zbirka Zbirkapoštanskih poštanskih maraka 2. 3. nagrada: maraka iziz2011. 2012. 28. 4. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iz 2010. nagrada:Zbirka Zbirkapoštanskih poštanskih maraka 3.4. nagrada: maraka iziz2010. 2011. 28. 5. nagrada: Zbirka poštanskih maraka iziz2009. 2009. nagrada:Zbirka Zbirkapoštanskih poštanskih maraka 4. 5. nagrada: maraka iz 2010. 6. 6. nagrada: Prigodni album „Svjetionici I“ nagrada:Zbirka Prigodni album „Svjetionici I“ 2009. 5. nagrada: poštanskih maraka iz 7. 7. nagrada: Prigodni album „Svjetionici II“ nagrada: Prigodni album „Svjetionici 6. nagrada: Prigodni album „SvjetioniciII“ I“ 8. 8. nagrada: Prigodni album „Dvorci Hrvatske“ nagrada:Prigodni Prigodni album album „Svjetionici „Dvorci Hrvatske“ 7. nagrada: II“ 9. nagrada: album „Leuchtturm“ nagrada:Filatelistički Filatelistički album „Leuchtturm“ 8. 9. nagrada: Prigodni album „Dvorci Hrvatske“ 10.10. nagrada: marke RH RH1991. 1991.––2011.“ 2011.“ nagrada:Knjiga Knjiga„Poštanske „Poštanske marke nagrada: Filatelistički album „Leuchtturm“ 35. 35. 9. 10. nagrada: Knjiga „Poštanske marke RH 1991. – 2011.“ 7. 7. 35. 34. 3. 9. 6. 6 13. 9. 3. 6. 6 HRVATSKIH POŠTANSKIH MARAKA IZ 2012. GODINE Hrvatska pošta poziva vas GODINE i ove godine, već 16. godinu 7. 6. 6 40. 40. GLASA KI LISTI GLASA KI LISTI Najljepše izdanje hrvatskih poštanskih maraka u 2012. godini je Najljepše izdanje hrvatskih poštanskih maraka u 2012. godini je GLASA KI LISTI tiskano pod rednim brojem . 46. tiskano pod rednim brojem poštanskih . Najljepše izdanje hrvatskih maraka u 2012. godini je Ime i prezime:................................................................................. Ime i prezime:................................................................................. tiskano pod rednim brojem . ....................................................................................................... ....................................................................................................... Ime i prezime:................................................................................. Adresa:........................................................................................... Adresa:........................................................................................... ....................................................................................................... 46. ....................................................................................................... Adresa:........................................................................................... 45. 46. ....................................................................................................... ....................................................................................................... HF br 01 2013.indd 21 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Ugledno natjecanje PostEuropa Na prijedlog Udruge europskih javnih poštanskih operatora (PostEurop) europske poštanske uprave od 1956. godine izdaju poštanske marke s određenom temom koja ima globalno značenje. PostEurop je također propisao i jasna pravila glede izdavanja poštanskih maraka na temu Europa. Među ostalim, navodi se sljedeće: maksimalni broj maraka koje se mogu izdati, nominalna vrijednost, logotip, tema, države i teritoriji, datum izdavanja maraka, preporučena naklada, izbor najljepših maraka u kategorijama i sl. PostEurop još od 2002. godine tradicionalno bira najljepšu poštansku marku na predloženu temu. I ove će se godine u natjecanje PostEuropa, kojeg je ovogodišnja tema: Europa – poštanska vozila, uključiti više od 60 europskih izdavača poštanskih maraka. Hrvatska pošta, kao izdavač poštanskih maraka Republike Hrvatske, na natjecanje će nominirati jednu od dvije poštanske marke RH iz serije Europa – poštanska vozila: moped ili kombi. Ove marke, svaka nominalne vrijednosti 7,10 kuna, čiji je dizajn povjeren Deanu Roksandiću, bit će u optjecaju od 9. svibnja 2013. godine. Za najljepšu europsku poštansku marku moći će se glasovati od 9. svibnja do 31. kolovoza 2013. godine na internetskoj stranici http://www.posteurop.org/ europa2013. Podsjetimo, na prošlogodišnjem natjecanju za najljepšu europsku marku u organizaciji PostEuropa hrvatska marka Europa – Paklenica osvojila je, prema ocjenama glasača, brončanu medalju. Ispred Hrvatske bile su sa svojim izdanjima Turska i Mađarska. Uspjeh hrvatske marke ovisit će prije svega o glasačima, ali i stručnom ocjenjivačkom povjerenstvu koje bira PostEurop. Ivo Aščić Predsjednik Radne skupine za marke i filateliju Markku Penttinen iz PostEuropa uručuje brončanu plaketu predstavniku Hrvatske pošte za osvojeno treće mjesto u izboru za najljepšu europsku marku na Filatelističkom forumu u Parizu 2012. godine. 22 HF br 01 2013.indd 22 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Poštanskim markama pomaže misijama u Africi Dva desetljeća kasnije, nakon uvođenja poštanskih maraka u poštanski promet pojavila se filatelija odnosno sustavno sakupljanje maraka u zbirke. Osim kolekcionarske strasti marke su postale predmetom trgovanja a cijene maraka odnosno zbirke su vrtoglavo rasle. Osnovana su filatelistička društva ali i specijalizirane trgovine za prodaju filatelističkih proizvoda. Kraljevski hobi kako još nazivaju filateliju, na neobičan način je iskoristio brat Stjepan Dilber, D.I. iz Hrvatske provincije Družbe Isusove i član planinarskog društva Sv. Šimun i Juda Tadej Markuševec koji se od 1955. godine aktivno bavi planinarenjem. Zanimljivo je da se više od 1485 puta popeo na Sljeme. Brat Stjepan je još 60. godina prošlog stoljeća tijekom studija u Austriji uvidio da s poštanskim markama može pomoći rođenom bratu Iliji u njegovom misionarskom djelova- nju u Africi. U četrdeset i pet godina, koliko se bavi filatelijom, samo od prodaje poštanskih maraka, osigurao je izgradnju tri crkve ali i pomogao u prikupljanju hrane i školovanju najsiromašnije djece. Iz toga razloga mu je predsjednik Republike Hrvatske u 2011. godini uručio posebno priznanje “Ponos Hrvatske“. Svi koji žele pridonijeti u sakupljanju pomoći za misije, bilo poštanskim markama bilo na neki drugi način, mogu se obratiti na adresu: Br. Stjepan Dilber, D.I. Palmotićeva 31, p.p. 699, 10001 Zagreb, telefon 385 1 4803 080. Bez obzira na to kako takva pomoć možda bila skromna, stare narodne poslovice: Zrno po zrno pogača i Kamen po kamen palača uvjerit će nas da je svaka naša pomoć potrebitima uvijek dobrodošla. I. A. Poznati filatelist, brat Stjepan Dilber, D.I., za svoj humanitarni rad primio je u 2011. godini posebno priznanje predsjednika RH Ive Josipovića, Ponos Hrvatske 23 HF br 01 2013.indd 23 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Uporaba talijanskih poštanskih maraka u Rijeci 1919. i 1920. godine Do završetka Prvog svjetskog rata 1918. Godine, Rijeka je u sastavu Austro-Ugarske monarhije pod direktnom mađarskom vlašću. Na riječkoj pošti su do kraja rata korištene mađarske poštanske marke. Raspadom AustroUgarske, Italija prema tajnom Londonskom sporazumu potražuje Istru te dijelove Dalmacije. Zbog nezainteresiranosti i nemoći Države SHS, Istra i dijelovi Dalmacije su pripojeni Italiji a pitanje Rijeke se tek počelo rješavati. 29. listopada 1918. Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba preuzima vlast nad Rijekom, ali već 20. studenog 1918. moraju napustiti Rijeku pod pritiskom talijanske i međunarodne uprave. Talijansko Narodno vijeće Rijeke dalo je nalog 1. prosinca 1918. da se izvrši pretiskivanje na postojeće mađarske marke crnim pretiskom FIUME, čime počinje filatelistička povijest Rijeke kao neovisne države. Poštanske marke Rijeke izdavane su do 1924. godine, kada se Rijeka pripaja Kraljevini Italiji i ulazi u njen poštanski promet. Iako danas razdoblje riječke neovisnosti od 1918. do 1924. godine gledamo kao jednu zaokruženu cjelinu, Rijeka je, iako službeno nezavisna od Italije i Jugoslavije, u tom vre- menu politički prolazila kroz različita razdoblja. Osnovna povijesna razdoblja možemo podjeliti na: 1. Saveznička uprava - od 2. prosinca 1918. 2. D’Annunzijeva vojna uprava - od 12. rujna 1919. 3. D’Annunzijeva samoproglašena država: Reggenza Italijana del Carnaro - od 8. rujna 1920. 4. Stato libero di Fiume (Slobodna država) - od 12. studenog 1920. 5. Pripreme za pripojenje Kraljevini Italiji - od 27. siječnja 1924. Ove političke promjene u mnogome su uvjetovale politiku izdavanja riječkih poštanskih maraka i njihov dizajn. Puno veće promjene, zbog povijesnih previranjima, odrazile su se na rad poštanskih ureda u Rijeci. U vremenu D’Annunzijeve vojne uprave i države “Reggenza Italijana del Carnaro“, postojao je stalan pritisak na intitucije grada poput pošte da prihvate talijansku liru i talijanske marke kao službeno sredstvo plaćanja. Zbog takve situacije su pojedinci, uglavnom pripadnici D’Annunzijevih legionara pokušavali riječke marke zamjeniti talijanskima i njima plaćati poštarinu. Slika 1. Razglednica poslana iz Rijeke 20. studenog 1919. u Torino. Poštarina je plaćena redovnim talijanskim markama u vrijednosti 15 centesima. Razglednica je poslana iz riječkog zračno-pomorskog zapovjedništva i ima vojne cenzurne žigove. 24 HF br 01 2013.indd 24 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Slika 3. Pismo poslano iz Rijeke 27. srpnja 1920. u Buttrio. Poštarina je plaćena redovnim talijanskim markama u vrijednosti 30 centesima što riječka pošta nije priznala, iako nema tragova obavijesti o potrebi naplate porto poštarine u dolasku. Marke su poništene ravnim poštanskim žigom ANNULLATO najvjerojatnije u mjestu dolaska jer nije zabilježena uporaba ovoga žiga u Rijeci Iako su riječke marke cijelo vrijeme bile jedino službeno sredstvo plaćanja poštarine, poštanski činovnici su različito reagirali na pisma frankirana talijanskim markama. Općenito, doba D’Annunzijeve vladavine možemo podjeliti na tri razdoblja: 1. Razdoblje od ulaska D’Annunzija s legionarima u Rijeku – od 12. rujna 1919. Dolaskom D’Annunzija s legionarima u Rijeku, iz grada su se povukli svi saveznički vojnici a cijeli grad su vojnici kraljevske talijanske vojske držali u blokadi. Osim otežanom ulaska i izlaska iz grada, Rijeka je bila u informacijskoj blokadi. Nikakve novine i brzojavi nisu smjeli dolaziti ili izlaziti iz Rijeke. Kraljevina Italija je u Trstu otvorila poštanski ured u kojem su se sva pisma upućena iz Rijeke morala cenzurirati. Kako je Slika 2. Pismo poslano iz Rijeke 30. studenog 1919. u Trst. Poštarina je plaćena redovnom talijanskom markom u vrijednosti 20 centesima. Pismo je cenzurirano riječkim vojnim cenzurnim žigom broj 28 uhodavanje ureda trajalo dugo (gotovo cijelu jesen i zimu 1919. godine), i on nikada u potpunosti nije obavljao svoju ulogu, dio pisama iz Rijeke su bila cenzurirana, dio pisama nije cenzuriran a neka pisma su zadržana sve do proljeća 1920. godine kada odlaze na odredište. U Rijeci su pojedinci u tom prvom razdoblju počeli koristiti talijanske poštanske marke, vjerojatno predpostavljajući i nadajući se da je pripojenje Italiji gotova stvar. Kako je D’Annunzijo svojim ulaskom došao u sukob sa vladom Kraljevine Italije, koji je kasnije rezultirao vojnom inervencijom, situacija je bila daleko od rješenja. Kako pokazuju slika br. 1 i slika br. 2, poštanski činovnici se nisu najbolje snašli u toj situaciji te su odobravali uporabu talijanskih poštanskih maraka iako je to bilo nezakonito. Službeno sredstvo plaćanja poštarine u Rijeci su bile riječke poštanske marke. 2. Razdoblje smanjenja blokade Kraljevine Italije – od proljeća 1920. Kako blokada informacija u Rijeku i iz nje nikada nije u potpunosti zaživijela a tršćanski cenzurni ured je dnevno dobijao na stotine pisama i razglednica poslanih iz Rijeke, što nije uspio obraditi, početkom 1920. godine blokada je sve više slabila. Do travnja 1920. godine bio je potpuno omogućen nesmetan poštanski promet između Kraljevine Italije i grada Rijeke, uključujući slanje i primanje novina i brzojava. 25 HF br 01 2013.indd 25 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Slika 4. Pismo D’Annunzijevog legionara (vidi se iz sadržaja pisma) poslano iz Rijeke 3. rujna 1920. u Bordigheru. Poštarina je plaćena redovnim talijanskim markama u vrijednosti 25 centesima (na poleđini pisma) što riječka pošta nije priznala. Također nema tragova obavijesti o potrebi naplate porto poštarine u dolasku. U gradu Rijeci se još uvijek nalazio veliki broj D’Annunzijevih legionarima koji su smirivanjem situacije slali sve više razglednice i pisama obitelji i poznanicima u Italiju. Čini se da se sredinom 1920. godine situacija s frankiranjem maraka razjasnila jer je riječka pošta prestala tolerirati talijanske poštanske marke kao sredstvo plaćanja. 3. Razdoblje proglašenja države “Reggenza Italijana del Carnaro“ – od 8. rujna 1920. Samoproglašena država je imala sva obilježja državnosti poput Ustava a tiskane su i nove poštanske marke. Ukupno su tiskana tri niza maraka od kojih je jedino niz redovnih poštanskim maraka “Gabriele D’Annunzio“ redovito korišten za frankiranje pošiljaka. Nakon “Krvavog Božića 1920.“ i svrgavanja D’Annunzija od strane redovne talijanske vojske, u Rijeci je od siječnja 1921. godine na vlasti Privremena uprava. Osim D’Annunzija, u siječnju 1921. grad napuštaju i mnogi legionari koji su 1919. godine sa njim došli u Rijeku. Nakon 1920. godine, sve do 1924. godine kada je Rijeka pripojena Italiji, nije zabilježen pokušaj uporabe talijanskih poštanskih maraka. U uporabi su bile riječke poštanske marke kao jedino legitimno sredstvo plaćanja poštarine u Rijeci. Literatura: 1. Ciullo, C.: Fiume – Sintesi Prefilatelico e Storico-Postale, CEI, Milano, 2007 2. Martinaš, I.: Poštanske marke Rijeke, Fiume 1918.-1924., Obol, Zagreb, 2006. 3. Sirsen, G.: Fiume terra d’Italia, Storia Postale, Filatelica e Numismatica della Città del Quarnero, Circolo Filatelico-Numismatico, Montagnana, 1995 Ivan Martinaš Slika 5. Razglednica D’Annunzijevog legionara poslano iz Rijeke 3. prosinca 1920. u Vicenzu. Poštarina je plaćena redovnom talijanskom markom u vrijednosti 5 centesima i riječkom poštanskom markom iz niza “Gabriele D’Annunzio“ od 20 centesima. Riječka pošta je priznala samo riječku marku dok je na talijanskoj marci novi riječki vojni cenzurni žig. 26 HF br 01 2013.indd 26 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 3/2012 • ako želite obogatiti svoju zbirku • ako želite započeti novu • ako želite prodati staru zbirku u Hrvatskoj nezaobilazna adresa: Filatelija Bokić Teslina , Zagreb Radno vrijeme: Tel: + () ponedjeljak-petak Fax: + () .. i .. sati E-mail: branko.bokic@zg.t-com.hr 40 HF br 01 2013.indd 27 3/12/13 12:44 PM HF br 01 2013.indd 28 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Još jedan pogrešan datum... Nakon što sam u Hrvatskoj filateliji 2/2012 pisao o pogrešno navedenom datumu puštanja u promet prve dopisnice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ponovno sam naletio na jedan netočan datum koji se provlači kroz kataloge već desetljećima. Međutim, ovaj put nije riječ o dopisnici već o redovnim markama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i to ni manje ni više nego o njezinoj prejanici, popularnim “iksericama“. Godina 1926. obilježena je velikim poplavama gotovo svih većih rijeka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a naročito Save i Dunava. Kako bi se i Ministarstvo pošta uključilo u akciju pomoći nastradalima, donesena je odluka o pretiskivanju određenog dijela redovnih maraka izdanja iz 1926. godine. Doplatni višak je varirao između 0.25 i 1 dinara. Spomenuto izdanje pušteno je u promet 1. studenoga 1926., a u uporabi je bilo do 1. prosinca 1926. Međutim, kako su u to vrijeme poštanske marke imale funkciju frankiranja svih poštanskih pošiljki, a ne kao danas kada služe samo skupljanju prašine u poštanskom depou i poštanskim uredima, dio pretiskanih maraka (originalnih nominala 0.25, 0.50 i 1 dinar) ponovno je pušten u promet 18. lipnja 1928. Doplatni višak uračunavao se u poštarinu, a te su marke bile u uporabi do 1. listopada 1928. Preostali dio maraka je ponovno pretiskan na način da je doplatni višak poništen s četiri crna slova “X“, a u formi “XXXX“, a neutrošene i nepretiskane marke su komisijski spaljene u svibnj 1935. godine. Pregledavanje filatelističkih kataloga kao što je Michel, Katalog “Jugomarke“ iz 1989., tzv. “Šafar“ katalog iz 2011. godine dolazimo do podatka da su “ikserice“ puštene u promet 7. prosinca 1928. A to definitivno nije točno. Naime, u prilogu ovog članka prikazano je preporučeno pismo poslano 18. rujna 1928. iz Crvenke u Tabor, Čehoslovačka. Spomenuto pismo frankirano je sa dvije “pluserice“ nominale 0.50 dinara + daljnih 0.50 dinara nominale svaka, dvije “pluserice“ nominale 1 dinar + daljnih 0.50 dinara nominale svaka i s “iksericom“ nominale 1 dinar, ukupno 6 dinara. Sve navedene marke jasno su poništene dvokružnim žigom poštanskog ureda Crvenka. S obzirom da je pismo kupljeno za vrlo sitan iznos, nemam razloga sumnjati u njegovu autentičnost. Na čitateljima je da provjere u svojim zbirkama da li imaju možda neki još stariji datum. Jurica Vučetić 29 HF br 01 2013.indd 29 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Među prvim razglednicama Broda Općenito o razglednicama se može reći kako danas, polako ali sigurno zauzimaju svoju sve veću važnost među ljudima koji se bave filatelijom. Na organiziranim filatelističkim izložbama, nacionalnog ali i međunarodnog karaktera, pod razredom razglednica izlagači prezentiraju svoje radove preko starih razglednica, te su za to advekatno nagrađeni i dobivaju priznanja filatelističke struke. Razglednicama se mogu obraditi područja, kao na primjer, povijest jednog grada / mjesta, regije, narodne nošnje, poznate osobe, zgrade, određeno područje grada, litografija itd., sukladno afinitetu samog izlagača. Razglednice su u nekim slučajevima jedini živi svjedok povijesti. Posebno mjesto zauzimaju one koje su putovale, dakle sadrže poštanske marke, žigove, rukopis i slično, dok takozvani raritet i posebnost imaju stare razglednice koje su greškom frankirane s prednje strane, te poništene žigom pošte, što nije čest slučaj! Na organiziranim izložbama pojavljuju izlošci koji prezentiraju određene teme putem razglednica, a moj izložak razglednica Slavonskog Broda po prvi puta je postigao veće zanimanje javnosti. Nadam se kako će se i ostali filatelisti uključiti u izlaganje razglednica. Moj izložak starih razglednica autor je pokušao prikazati bogatu povijesnu i kulturnu 30 HF br 01 2013.indd 30 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA baštinu grada Broda, te učiniti zanimljivim pogled na moj grad. Biti prvi u nečemu je lijepo i izuzetno zanimljivo, tako i izložak razglednica Broda ima svoju prvu poznatu razglednicu. O tome su se složili stručni ljudi još tamo 1915. godine. Po analizi te istraživanju situacije na Savskoj obali Broda, inženjer Ivo Geršić, koji je tada stanovao uz obalu utvrđuje: Ova razglednica rađena je prema slici prije 1900. godine i ta bi razglednica bila među prvima, a najvjerojatnije i prva Brodska razglednica. S tom analizom kasnije su se složili i drugi znameniti filatelisti iz Broda, ali i ostalih stručnih krugova. Razglednica je poslana iz Broda za Valpovo s poštanskim žigom iz 1904. godine. Branislav Kujundžić 31 HF br 01 2013.indd 31 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 ZRAČNA POŠTA JUGOSLAVIJE 1945. – 1965. (IV) PRVI I POSEBNI LETOVI (nastavak) Prvi i prigodni letovi stranih tvrtki Damir Novaković U prvom dijelu rasprave već je bilo riječi o uporabama vojnih zrakoplova za prijenos pošte u i iz Jugoslavije krajem 1945. i početkom 1946. godine. Spomenuta je i prva civilna zračna veza s Pragom uspostavljena početkom studenog 1945.1) U ranim poslijeratnim okolnostima bilo bi opravdano pretpostaviti da takvi letovi nisu posebno obilježavani. Ipak postoje dva izuzetka francuskog podrijetla. Trgovac zračnom poštom G. Pierre poslao je određenu količinu koverata jednim letom francuskog vojnog zrakoplovstva (‘TRANSPORTÉ PAR AVION MILITAIRE’, datum pošiljke 8.9.1945., dolazni žig Beograda 22.9.1945., Sl. 1.) i daljnju količinu uz opasku ‘REPRISE du Service postal aérien’ (datum pošiljke 1.1.1946., dolazni žig Beograda 10.1.1946.). Na osnovi oznaka, u prvom slučaju nije izvjesno da li se radi o prvom letu ili jednom od već uobičajenih vojnih letova. Za let poduzet između 1. i 10. siječnja izričtito je navedeno da se radi o ponovnoj uspostavi zračne veze izvršenoj ovom prilikom vjerojatno civilnim zrakoplovom. Nakon toga prvi posebno označen ulazni let iz- vršila je tvrtka Swissair na relaciji Zűrich – Beograd (22.7.1949.). U vremenskom razdoblju ovog prikaza - uz dva navedena francuska leta - izvršena su ukupno trideset i dva prva leta u neku od jugoslavenskih zračnih luka u etapnom smislu ili kao konačno odredište obilježeni barem jednom od karakterističnih oznaka. Zračni prijevoznici bile su slijedeće tvrtke: AUA (6 letova), B.E.A. (1), Č.S.A. (1), INTERFLUG (6), K.L.M. (3), MALÉV (3), PANAM (1), SABENA (2), S.A.S. (2), SWISSAIR (5), T.A.E. (1), TAROM (1). Detaljan popis ovih letova nalazi se u Tablici IV, gdje su ujedno navedeni dosada pronađeni Sl. 1. Francusko vojno zrakoplovstvo – Let: FRANCUSKA - BEOGRAD rujan 1945. Prvi obilježeni ulazni let. Dolazni žig na poleđini: BEOGRAD 22.9.1945. 32 HF br 01 2013.indd 32 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Sl. 2. Nepoznati istočno - njemački (?) prijevoznik Prigodni sajamski let: LEIPZIG - BEOGRAD 7.3.1951. Najraniji poznati poslijeratni prigodni let u Jugoslaviju. primjeri kako jugoslavenske priključne pošte tako i priključne pošte ‘trećih’ zemalja. Prigodni letovi stranih tvrtki uglavnom se svode na letove istočno - njemačke Lufthanse (kasnije Interflug-a). Čini se da je pojedinih godina poduzet barem jedan a nekad i dva prigodna leta za Beograd tijekom trajanja proljetnog i/ili jesenskog velesajma u Leipzigu. Prvi primjer takvog leta poznat autoru obavljen je već u proljeću 1951. godine (Sl.2). Posebno poglavlje predstavljaju prvi i prigodni letovi stranih tvrtki na relacijama potpuno izvan Jugoslavije za koje je poznata jugoslavenska priključna pošta. Takvi su dopisi bili proizvedeni uglavnom po narudžbi stranih trgovaca uz pomoć nekoliko jugoslavenskih sakupljača. Naistaknutiji suradnik, a izgleda ponekad i inicijator, bio je slovenski filatelist Vilko Franc. U nedostatku privatnih i poslovnih zabilješki danas nije moguće ni približno ustanoviti cjelokupan broj letova za koje je jugoslavenska priključna pošta postoji. Iako će se daljnji objekti sigurno pronaći, autoru su dosada poznata 182 razna leta koji se dijele na slijedeće prijevoznike: Air France (8 letova), Alitalia (10), AUA (18), B.E.A (1), EL AL (1), Finnair (1), Ist. njemačka Lufthansa, kasnije Interflug (41), Zap. njemačka Lufthansa (45), K.L.M. (22), MALÉV (7) Olympic Airways (2), SABENA (18), S.A.S (5), T.A.I (1), U.A.T. (2), Neidentificirani, vjerojatno vojni prijevoznik (2). Isto tako nije moguće ustanoviti ni broj dopisa prenešenih na nekom pojedinom letu, no opet se po iskustvu autora radi o vrlo ograničenim količinama, u većini slučajeva vrlo vjerojatno samo desetak ili manje primjeraka.2) Treba naglasiti da su neki letovi bili upućeni i u vrlo Sl. 3. Lufthansa (West). – Prvi let : HAMBURG - TEHERAN, IRAN 12.9.1956. Jugoslavenska priključna pošta iz Ljubljane. Dolazni žig na poleđini: TEHERAN (ARRIVÉE) 33 HF br 01 2013.indd 33 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA egzotična odredišta za koje redovna zračna pošta dosada nije registrirana. Nekoliko posebno interesantnih primjera prikazano je na sl. 3 – 10. U vidu nedostatka podataka i ograničenog prostora popis dosada poznatih letova nije uključen uz ovu raspravu. Ovim člankom završava pregled jugoslavenske zračne pošte 1945. – 1965. Nadam se da će moj prikaz potaknuti interes za ovo zanemareno područje. Koristim ovu priliku da se zahvalim prijatelju i kolegi aerofilatelisti g. Ratku Živkoviću iz New Yorka na pomoći i savjetima pri pisanju ove rasprave. Bilješke: 1) Hrvatska Filatelija, Br. 2/2012, str. 24 - 31. 2) Specijalni katalozi zračne pošte (npr. Köckritz, Haberer, Grabowski) ponegdje spominju jugoslavensku priključ- 1/2013 nu poštu, ali više od polovice primjera poznatih autoru nije navedeno ni u jednom katalogu. Vjerojatan razlog izostavljanju je mala količina prenesene pošte na pojedinim letovima. LITERATURA: Haberer, Erich, Katalog der Deutschen Luftpost, Teil 4: Erstflüge 1945 – 1960 – ohne Deutsche Lufthansa (West), Weil der Stadt, 1992. Haberer, Erich, Katalog der Deutschen Luftpost, Teil 5: Erstflüge 1961 – 1970 – ohne Deutsche Lufthansa (West), Weil der Stadt, 1993. Haberer, Erich, Katalog der Deutschen Luftpost, Teil 8: Erstund Sonderflüge der Deutschen Lufthansa 1955 – 1968, Weil der Stadt, 1996. Ivanović, Milan, K., Hronologija vazdušne pošte Jugoslavije i aerofilatelija, PTT Arhiv, Poštanski muzej, Beograd. Köckritz, M., Die Flugpost Ősterreichs, Teil I, 1946 – 1970. Sl. 4. S.A.S. – Prvi let: STOCKHOLM - BEČ - DJAKARTA (Etapa: BEČ - DJAKARTA) 24.1.1958. Jugoslavenska priključna pošta iz Ljubljane. Dolazni žig na poleđini: DJAKARTA 26.01.1958. Sl. 5. Nepoznati francuski prijevoznik (‘Avion PLM’, vojno zrakoplovstvo ?) Posebni let: PARIS - TERRE ADÉLIE, T.A.A.F. (Francuski Antartik, Južni Pol) Jugoslavenska priključna pošta iz Maribora. Dolazni žig na poleđini: TERRE ADÉLIE. T.A.A.F 15.2.1958. 34 HF br 01 2013.indd 34 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA TABLICA IV - PRVI LETOVI STRANIH ZRAKOPLOVNIH PRIJEVOZNIKA U JUGOSLAVIJU I IZ JUGOSLAVIJE AUA (AUSTRIAN AIRLINES) 1. 06.04.1959. BEČ - BEOGRAD - SOFIJA Etapa: BEČ - BEOGRAD: Austrija. Priključna pošta: Belgija, Čehoslovačka, Istočna Njemačka, Luksemburg. Etapa: BEOGRAD - BEČ (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija 2. 02.09.1959. BEČ - BEOGRAD - BUKUREŠT Etapa: BEČ - BEOGRAD: Austrija. 3. 02.12.1959. BEČ - BEOGRAD - ATENA - KAIRO Etapa: BEČ - BEOGRAD: Austrija. Priključna pošta: Belgija, Istočna Njemačka. 4. 05.08.1960. BEČ - BEOGRAD - ISTANBUL Etapa: BEČ - BEOGRAD: Austrija. Priključna pošta: Belgija, Čehoslovačka, Luksemburg, Nizozemska, Poljska. Etapa: BEOGRAD - ISTANBUL: Priključna pošta: Jugoslavija Etapa: BEOGRAD - BEČ (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija, Švicarska 5. 04.04.1964. BEČ - DUBROVNIK - ATENA Etapa: BEČ - DUBROVNIK: Austrija. Etapa: DUBROVNIK - ATENA: Jugoslavija 6. 17.05.1965. BEČ - BEOGRAD - SOFIJA (‘Caravelle’) Etapa: BEČ - BEOGRAD: Austrija; Priključna pošta: Čehoslovačka Etapa: BEOGRAD - BEČ (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija B.E.A. (BRITISH EUROPEAN AIRWAYS) 1. 04.06.1957. LONDON - BEOGRAD: Velika Britanija BEOGRAD - LONDON (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija Č.S.A. (ČESKOSLOVENSKÉ STÁTNÍ AEROLINIE) 1. 22.03.1956. PRAG - BEOGRAD: Čehoslovačka Priključna pošta: Istočna Njemačka INTERFLUG (ranije DEUTSCHE LUFTHANSA der DDR) 1. 05.04.1960. IST. BERLIN - BEOGRAD: Istočna Njemačka Priključna pošta: Belgija, Cipar, Danska, Liechtenstein, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Sovjetski Savez, Švedska, Zapadna Njemačka. 2. 08.04.1960. IST. BERLIN - BUDIMPEŠTA - BEOGRAD - TIRANA Etapa: IST. BERLIN - BUDIMPEŠTA - BEOGRAD: Istočna Njemačka Priključna pošta: Zapadni Berlin Etapa: BUDIMPEŠTA - BEOGRAD: Mađarska Etapa: BEOGRAD - BUDIMPEŠTA - IST. BERLIN (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija 3. 05. - 06.09.1963. IST. BERLIN - BUDIMPEŠTA - BEOGRAD - TIRANA Etapa: IST. BERLIN - BUDIMPEŠTA - BEOGRAD: Istočna Njemačka 35 HF br 01 2013.indd 35 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 TABLICA IV - PRVI LETOVI STRANIH ZRAKOPLOVNIH PRIJEVOZNIKA U JUGOSLAVIJU I IZ JUGOSLAVIJE 4. 04.04.1964. IST. BERLIN - ZAGREB - BEOGRAD (‘IL - 18’): Istočna Njemačka Etapa: IST. BERLIN - ZAGREB: Istočna Njemačka Priključna pošta: SAD. Etapa: ZAGREB - IST. BERLIN: Priključna pošta: Jugoslavija 5. 06.04.1964. IST. BERLIN - BUDIMPEŠTA - BEOGRAD - TIRANA Etapa: IST. BERLIN - BUDIMPEŠTA - BEOGRAD: Istočna Njemačka Etapa: BUDIMPEŠTA - BEOGRAD: Mađarska 6. 29.05.1964. IST. BERLIN - BEOGRAD - NICOSIA Etapa: IST. BERLIN - BEOGRAD: Istočna Njemačka K.L.M. (KONINKLIJKE LUCHTVAART MAATSCHAPPIJ) 1. 15.04.1957. AMSTERDAM - BEOGRAD: Nizozemska Priključna pošta: Belgija, Čehoslovačka, Finska, Francuska, Istočna Njemačka, Italija, Izrael, Luksemburg, Norveška, San Marino, Švedska, Švicarska, Velika Britanija 2. 30.06.1962. AMSTERDAM - ZAGREB: Nizozemska 01.07.1962. ZAGREB - AMSTERDAM (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija 31.03.1965. AMSTERDAM - BEOGRAD - BUKUREŠT Etapa: AMSTERDAM - BEOGRAD: Nizozemska Etapa: BEOGRAD - BUKUREŠT: Priključna pošta: Jugoslavija 3. MALÉV (MAGYAR LÉGIKÖZLEKEDÉSI VÁLLALAT) 1. 08.04.1960. BUDIMPEŠTA - BEOGRAD: Mađarska 2. 11.05.1965. BUDIMPEŠTA - DUBROVNIK: Mađarska 3. 14.05.1965. BUDIMPEŠTA - ZAGREB: Mađarska Priključna pošta: Istočna Njemačka PANAM (PAN AMERICAN WORLD AIRWAYS) 1. 02.05.1963. NEW YORK - BEOGRAD: SAD Priključna pošta: Ujedinjene Nacije 03.05.1963. BEOGRAD - NEW YORK (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija SABENA (SOCIÉTÉ ANONYME BELGE DE LA NAVIGATION AÉRIENNE) 1. 2. 09.10.1957. BRUXELLES - BEOGRAD: Belgija Priključna pošta: Austrija, Istočna Njemačka, Kanada, Liechtenstein, Luksemburg, Saar, SAD, Švicarska, Zapadna Njemačka, Zapadni Berlin. 10.10.1957. BEOGRAD - BRUXELLES (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija 03.05.1963. BRUXELLES - BEOGRAD (‘Caravelle’): Belgija 36 HF br 01 2013.indd 36 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA TABLICA IV - PRVI LETOVI STRANIH ZRAKOPLOVNIH PRIJEVOZNIKA U JUGOSLAVIJU I IZ JUGOSLAVIJE S.A.S. (SCANDINAVIAN AIRLINES SYSTEM) 1. 02.04.1965. STOCKHOLM - DUBROVNIK: Švedska 2. 02.04.1965. COPENHAGEN - DUBROVNIK: Danska SWISSAIR 1. 22.07.1949. ZÜRICH - BELGRADE: Švicarska 2. 28.04.1962. ZÜRICH - BELGRADE (‘Caravelle’): Švicarska 3. 23.06.1962. GENEVA - BELGRADE: Švicarska 4. 01.04.1963. ZÜRICH - BELGRADE (‘Caravelle’): Švicarska Priključna pošta: Liechtenstein 02.04.1963. BELGRADE - ZÜRICH (‘Caravelle’, povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija 07.04.1965. ZÜRICH - ZAGREB (povratni let): Priključna pošta: Jugoslavija 5. T.A.E. GREEK NATIONAL AIRLINES 1. 21.04.1951. ATENA - SOLUN - SKOPJE - BEOGRAD: Grčka Etapa: ATENA - SOLUN - SKOPJE: Grčka Etapa: SOLUN - SKOPJE: Grčka Etapa: SOLUN - SKOPJE - BEOGRAD: Grčka TAROM (TRANSPORTURILE AERIENE ROMÂNE) 1. 05.06.1956. BUKUREŠT - BEOGRAD: Rumunjska NEPOZNATI FRANCUSKI PRIJEVOZNIK 1. 08.09. - 22.09.1945. FRANCUSKA - BEOGRAD: Francuska 2. 01.01. - 10.01.1946. FRANCUSKA - BEOGRAD: Francuska Sl. 6. T.A.I. Compagnie de Transportes Aériens Intercontinetaux - Prvi direktni let: PARIS – TAHITI. FRANCUSKA OCEANIJA 28.9.1958. Jugoslavenska priključna pošta iz Beograda. Dolazni žig na poleđini: PAPEETE 2.10.1958. 37 HF br 01 2013.indd 37 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Sl. 7. K.L.M. – Prvi let preko Sjevernog Pola: AMSTERDAM - BIAK, NOVA GVINEJA 5.11.1958. Jugoslavenska priključna pošta iz Ljubljane. Dolazni žig na poleđini: BIAK LUCHTPOST 8.11.1958. Sl. 8. LUFHANSA (West|). - Prvi let: HAMBURG - DÜSSELDORF - FRANKFURT RIM - KAIRO - KARACHI - CALCUTTA - BANGKOK 1.11.1959. Etapna pošta: HAMBURG - KARACHI, PAKISTAN Jugoslavenska priključna pošta iz Ljubljane. Sl. 9. SABENA Prvi let zrakoplovom ‘BOEING 707’: BRUXELLES - LÉOPOLDVILLE, BELGIJSKI KONGO 19.1.1960. Jugoslavenska priključna pošta iz Ljubljane. Dolazni žig na poleđini: LÉOPOLDVILLE 19.01.1960. Sl. 10. Air France – Prvi let zrakoplovom ‘Boeing 707’: PARIS - TANANARIVE, MADAGASKAR 12.10.1961. Jugoslavenska priključna pošta iz Zagreba. Dolazni žig na poleđini: TANANARIVE 13.10.1961. 38 HF br 01 2013.indd 38 3/12/13 12:44 PM 1/2013 HRVATSK A FIL AT ELI JA Ne(dovoljno) poznata dopisnica iz 1945. godine U sjeni “partizanskih“ provizornih dopisnica, točnije provizornih regionalnih dopisnica nove jugoslavenske vlasti 1945, zametnula se jedna nova dopisnica o kojoj je pisano vrlo malo i o kojoj se malo zna. Riječ je o vojnoj dopisnici, po svemu sudeći namjenjenoj privatnoj vojničkoj korespodenciji osolobođenoj od poštarine. Jedini šturi zapis o toj dopisnici napisan je u Specijalnom Katalogu FNR Jugoslavije, II izdanje iz 1948 (izdanje HFS). Na stranici 311 u poglavlju III Izdanja Jugoslavenske vojne pošte, objavljena je slika dopisnice i njene dimenzije 122:68 mm, uz navod da je izdana na blijedocrvenom kartonskom papiru. Nikakve druge informaci- je poput objave izdanja, uvođenja i prestanka korištenja, naklade i namjene nisu zabilježene. Ova je dopisnica vrlo rijetka. Zašto se nije koristila duže i u većem broju, nije mi poznato – možda zato što je ubrzo korespodencija vojnika bila podložna plaćanju poštarine, a možda i zato što je ova dopisnica moguće bila namjenjena samo posebnim jedinicama – možda onima koje su čuvale vojne zarobljenike? Previše “možda“ vrti se oko ove dopisnice. Dopisnica se vrlo rijetko viđa. U zadnjih desetak godina vidio sam samo četiri primjerka. Zanimljivo je da svi ti primjerci imaju različite karakteristike uporabe, stoga ih navodim pojedinačno: Dario Filjar Slika 1 Dopisnica br 1 (slika 1): nerabljena dopisnica u navedenom formatu Slika 2 Dopisnica br 2 (slika 2): dopisnica korištena civilno (?) iz Nove Gradiške (Aukcija SFK br 22, lot 3672). Zanimljivo je da poštarina nije plaćena i da je pošta prihvatila dopisnicu 39 HF br 01 2013.indd 39 3/12/13 12:44 PM HRVATSK A FIL AT EL I JA 1/2013 Slika 3 Dopisnica br 3 (slika 3): korištena iz vojne jedinice, poslana iz Sarajeva 7.7.1945 sa žigom vojne cenzure –žig Štaba 20 brigade, i parafom cenzora – uobičajen način označavanja cenzurirane pošte pred kraj rata. Ovo je jedina dopisnica koju sam vidio da je upotrijebljena iz vojne jedinice Slika 4 Dopisnica br 4 (slika 4): nerabljena dopisnica sa redovnim markama “Tito“ i prigodnim žigom Kongres USAOBIH Sarajevo 9.V 1945. 01. 03. 2013. 31. 03. 2013. HF br 01 2013.indd 40 3/12/13 12:44 PM sta.hr www.posta.hr ć am č HF br 01 2013 korice.indd 5 10/4/13 12:17 PM www.posta.hr S č KU ć ć U ć č čć č č HF br 01 2013 korice.indd 2 10/4/13 12:17 PM
© Copyright 2024 Paperzz
