b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 4 - srpanj 2011.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Samokontrola
Zanimljive teme u tri konverzacijska kruga
Intervju sa Sveučilišnim profesorom dr.sc. Željkom Metelkom, dr.med.:
Tri su vrste bolesnika od šećerne bolesti:
učenici, ispovjednici i lažljivci
Impressum / Sadržaj
br. 4/2011
Civilno društvo
44 Kako možemo naučiti živjeti s
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 4/2011., godina izlaženja XIX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: presi@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
Samokontrola u svim segmentima života
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Izdanje: 04-02-11-2010.
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: srpanj 2011., u 30 000 primjeraka
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
dijabetesom
I aktivnosti civilnih udruga mogu
biti od pomoći u savladavanju
problema koje donosi bolest
Također u ovom broju:
4
Uvodnik
5
Događanja i akcije
6
Tema broja
14 Intervju
19 Prehrana
S adržaj:
21 Recepti
24 Gastro putovanja
29 Tjelovježba
34 Djeca i mladi
6
Tema broja
39 Iz udruga HSDU-a
Samokontrola
44 Civilno društvo
Pravilnom “vožnjom” do
samokontrole
51 Nagradna križaljka
Za uspješnu samokontrolu uz
upotrebu lijekova bitna je pravilna
prehrana i učinkovita tjelovježba
Gastronomija
19 Voda - nutrijent ili izvor života
36
Voda je najvažniji nutrijent,
neophodan za funkcioniranje
svakog organizma
Gastro putovanja
24 Kijev: priča o Ukrajini
Osim priče o Ukrajini, probajte
iskoristiti i zanimljive recepte
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 4/2011
br. 4/2011
Nema nam drugoga samo samokontrola
RIJEČ UREDNICE
ODRŽANA
D
ragi čitatelji,
u prošlom broju obradili smo teme koje ste vi odabrali, a za temu ovog broja časopisa
–samokontrolu – nitko od nas s dijabetesom nema izbora! Tema je nezaobilazna ako
smo odlučili dobro regulirati svoj šećer. Kada je u pitanju samokontrola, svi se moramo time
pozabaviti. Naravno, ne svi na isti način.
Naš dijabetes nije isti, svaki organizam može različito reagirati na sve što činimo i što nam se do­
ga­đa tijekom dana. Samonadzor i uspješna regulacija zahtijeva od svakog od nas da u prvom
redu upoznamo sami sebe, “snimimo“, zabilježimo i vodimo računa što činimo tijekom dana.
Ipak je dobro zapitati se jesu li svi dijabetičari u istom položaju - jesu li svima jednako dostupne trake, znaju li kako se služiti izmje­
re­nom vrijednošću šećera u krvi i podesiti sve da se postigne dobra regulacija. Možemo se pitati i što nam nudi zdravstveni sustav,
jesmo li sretni novim pravilnikom u kojem HZZO propisuje naša prava na pribor za samokontrolu trudeći se i na tom planu napraviti
uštede, iako se zna da je neregulirana šećerna bolest najskuplja.
Od nas se, naravno, očekuje potruditi se i naučiti o svojoj bolesti, što će nam pomoći spasiti se od posljedica.
Nešto o tome moći ćete pročitati u ovome broju, ali svakako je preporuka potražiti i druge načine za uspješno re­gu­li­ra­nje svog di­ja­be­
tesa. Ljeto, naravno, donosi i dodatne mogućnosti da u tome budete uspješni, svakako izbor prikladne prehrane i više tjelovježbe.
REDOVNA GODIŠNJA
IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HSDU-a
Srdačno vaša
Mensura (Seka) Dražić
RIJEČ PREDSJEDNIKA
R
Nerezolutna rezolucija
N
ajviše zakonodavno tijelo naše države, Hrvatski sabor, donio je Rezoluciju o šećernoj
bolesti. Uz Hrvatski model zaštite od šećerne bolesti ozakonjen Nacionalnim pro­gra­mom
koji je prije nekoliko godina prihvatila Vlada Republike Hrvatske, imamo sada i Rezoluciju
Sa­bora o šećernoj bolesti. Očito je da je medicinska struka uspjela nametnuti činjeničnu eksplo­ziju
šećerne bolesti u stanovništvu kao temu za svjesnije pristupanje posljedicama bolesti i izna­la­že­nju
učinkovitijih otrježnjavajućih pristupa svih navedenih dionika društva prema pro­ble­mu dijabetesa.
Rezolucija predlaže svim nadležnim institucijama – Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu
zdrav­stva i socijalne skrbi, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskom zavodu za
zdrav­stve­no osiguranje, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, svim zdravstvenim institucijama,
go­spodarskim subjektima, medijima i udrugama za šećernu bolest da:
Rezolucija, naravno, nije obvezujuća, ali se potpisnici nadaju da će pozvane institucije raditi na njezinu punom ostvarenju. Rezolucija
također daje na značaju civilnom društvu, odnosno udrugama oboljelih, jer se sada mogu pozivati na saborsku rezoluciju. Rezolucija
predlaže, nije obvezujuća i možemo se na nju pozvati?
Rezolucijom se, prema hrvatskim rječnicima, reguliraju zahtjevi i gledišta (struke, civilnih udruga, itd.) kako bi najviše zakonodavno
tijelo (Sabor) rezolutno, dakle odlučno i nepokolebljivo u namjeri, provodilo svoj stav izražen rezolucijom. Rezolucijom o šećernoj
bo­lesti Sabor je definirao 14 metoda i parametara poboljšanja slike dijabetesa (šećerne bolesti) u Hrvatskoj.
HSDU, kao krovni savez dijabetičkih udruga Hrvatske, tražit će jednom godišnje izvješća o provedbi 14 smjernica iz Rezolucije od
svih institucija određenih Rezolucijom. Isto ćemo se postaviti i prema provedbi Nacionalnog programa. I putem našega časopisa,
pre­ciz­no i jasno, tražit ćemo odgovore od ministara, ravnatelja HZZO-a i HZJZ-a o pitanjima koja zanimaju osobe s dijabetesom,
ma gdje bili u Hrvatskoj. Priznajemo, dostupnost i kontakt s ministrom i ravnateljem HZZO-a u zadnje dvije godine onakvi su ka­kvi i
tre­ba­ju biti između njih i udruge koja zastupa 310.000 stanovnika Hrvatske. No, zar nakon dvadeset godina stvaranja Hr­vat­ske i
ulas­ka u EU zajednicu, parametri svima nama ne moraju postati: odgovornost i učinkovitost? Osobna i organizacije koju pred­stav­
lja­mo. Ministrova i naša.
Želim vam lipo, dugo lito, puno mora, soli, borova i kojega zubaca. Veseli bili!
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Hsdu
edovna godišnja skupština HSDU-a održana je u
Zagrebu 28. svibnja.
Od 48 udruga, od kojih je 39 s pravom glasa,
na ovoj skupštini prisutna su bila 32 sudionika koji ima­ju
pravo glasa. S obzirom na natpolovičnu većinu, do­ne­se­
ne odluke bile su pravovaljane.
Prihvaćen je zapisnik s prošle skupštine, a predstavile su
se i nove udruge: iz Velike Gorice – Velikogorički dija­
be­ti­čar i Ravna gora.
Odlukom Skupštine, javnim glasovanjem za novog čla­
na Izvršnog odbora HSDU-a na mjesto Ive Vukovića
koji se odlučio povući iz osobnih razloga, izabran je
Slavko Lacković iz Sla­von­skog Broda.
Jednoglasno su prihvaćeni izvještaji o radu i financij­
skom poslovanju, kao i izvještaj Nadzornog odbora za
2010. godinu. Doneseni su i prihvaćeni plan rada, fi­nan­
cijski plan i strateške smjernice HSDU-a za 2011. g.
Delegati su obaviješteni o prošlogodišnjem radu ureda
u Zagrebu, te aktualnostima u zdravstvenoj i socijalnoj
zaštiti osoba s dijabetesom u Republici Hrvatskoj.
Naglašeno je da je 10. kongres bio odlično odrađen,
a agencija DubrovnikSun koju je HSDU angažirao za
organizaciju kongresa, pokazala je visoku pro­fe­sio­nal­
nost. Na Kongresu je bilo 503 sudionika, 38 udruga,
44 predavača, 21 tvrtka te sudionici iz inozemstva.
Ovim putem pozivamo udruge koje žele biti domaćini
sljedećeg kongresa 2013. godine da se jave u ured
HSDU-a gdje će dobiti sve potrebne informacije.
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Tema broja
Tema broja
br. 4/2011
br. 4/2011
Zašto je bolesniku važno dobro upoznati bolest?
PRAVILNOM “VOŽNJOM”
DO SAMOKONTROLE
Prof. Željko Metelko uspoređuje liječenje šećerne bolesti s vožnjom po nepoznatoj cesti – sigurno voze samo oni
bolesnici koji gledaju kamo voze i paze da ne skliznu s ceste jer su s jedne strane problemi vezani uz povišenu
razinu glukoze u plazmi (hiperglikemija), a s druge oni sa sniženom razinom glukoze u plazmi (hipoglikemija)
Vedran Obućina
Š
ećerna je bolest jedna od najbrže rastućih kroničnih
nezaraznih bolesti u Hrvatskoj i svijetu. Epidemiološki
podaci govore da u Hrvatskoj dijabetes ima 9,3 pos­
to stanovništva, no posebno zabrinjava da je bolešću za­
hva­će­no 6,1 posto radno sposobnog stanovništva od 18
do 65 godina, a tome treba dodati i 250 tisuća osoba s
tzv. pred­di­ja­betesom, ali i velik broj oboljelih koji ne znaju
da imaju dijabetes s obzirom na to da se prva dijagnoza
po­sta­vi prosječno u roku od osam godina. Osobe oboljele
od šećerne bolesti dugoročno pate od komplikacija koje
osobito pogađaju živčani i krvožilni sustav, potom oči, bu­
bre­ge, noge, srce i mozak. Javnozdravstveni problem time
se povećava, a očekuje se samo pogoršanje stanja. Zato je
od ključne važnosti da sami oboljeli, kao i njihova obitelj,
budu dobro upoznati s bolešću i proaktivnim djelovanjem
nastoje regulirati svoje stanje.
Prof. dr. sc. Željko Metelko često upozorava da je kod oso­
ba sa šećernom bolešću samokontrola glukoze i ke­to­na
najvažniji dio liječenja. To je oruđe koje bolesniku omo­gu­
ću­je praćenje stanja glikemije kao osnove za te­ra­pij­ske
promjene. Pun učinak samokontrole postiže se odgo­
va­ra­ju­ćom edukacijom o samozbrinjavanju, što
znači da bo­les­nik reagira na promjene uočene
samokontrolom tako što mijenja način liječenja,
bez obzira na to je li riječ o pro­mje­ni prehrane,
nekoj dodatnoj tjelesnoj aktivnosti, pro­mje­ni doze
tableta ili inzulina. Svaka oboljela osoba tre­ba­la
bi znati koristiti trakice za samokontrolu glukoze
u krvi. Prof. Metelko uspoređuje liječenje šećerne
bolesti s vož­njom po nepoznatoj cesti – sigurno voze
samo oni bo­les­nici koji gledaju kamo voze i paze da
6
Diabetes
www.diabetes.hr
ne skliznu s ceste jer su s jedne strane problemi vezani uz
po­vi­šenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija), a s druge
oni sa sniženom razinom glukoze u krvi (hipoglikemija).
Kako se vozi pravilno? Pet je glavnih načina: (1) pravilnom
prehranom, (2) pravilnom upotrebom lijekova, (3) te­hni­ka­
ma suočavanja sa simptomima dijabetesa, tjeskobe, boli,
hi­po/hiperglikemije, stresa i emotivnih problema poput
de­pre­si­je, bijesa, straha i frustracija, (4) učinkovitom tje­lo­
vjež­bom (ne samo fizičkom, nego i onom duhovnom koja
obnav­lja snagu i postojanost), (5) učinkovitim radom s inter­
dis­ci­pli­nar­nim liječničkim timovima. Pojasevi i zaštitni bra­
ni­ci su samokotrola. Samokontrola je moguća u krvu ili u
mo­kra­ći. Današnje je stajalište da samokontrola u mokra­ći
da­je samo približne rezultate (kvalitativna metoda), a toč­ni­
je podatke daje jedino određivanje u krvi (kvan­ti­ta­tiv­na me­
to­da). Samokontro­la glu­ko­
ze u krvi može bi­ti
po­je­dinačna ili
kon­ti­nu­ira­
n a .
Danas se uglavnom ko­ris­ti pojedinačna sa­mo­kontrola,
iako je sve više aparata ko­ji omogućuju da se kroz
određeno razdoblje glukoza u pot­kož­nom tkivu kontrolira
kontinuirano. Prof. Metelko smatra da je najbolje da se
vrijeme samokontrole mijenja, i to ta­ko da prvo mjerenje
bude prije, a drugo poslije doručka, slje­de­će mjerenje prije
ručka, zatim poslije ručka, prije ve­če­re, prije spavanja te
oko tri sata ujutro. Na taj način bo­les­nik će poslije osam
mjerenja (osam dana ili tjedana) oblikovati “profil glukoze
u krvi“ koji ne pripada istom danu, ali daje pregled
dnevnih promjena. U bolesnika ko­ji­ma je za liječenje po­
treb­no četiri do šest injekcija inzulina, samokontrolu treba
pro­vo­diti do pet puta dnevno, što bitno ovisi o vrsti i dozi
inzulina koju uzima. Jedino u bolesnika koji su u opasnosti
od naglih pogoršanja bolesti samokontrolu treba provoditi
svakodnevno, do osam ili više puta, i to u one dane kada
postoji naglo pogoršanje.
Usporedno s povišenim vrijednostima glukoze u krvi, po­treb­
no je mjeriti i ketone u krvi, naglašava prof. Me­tel­ko. Ketoni
se javljaju u svim stanjima kada tijelo ni­je u mogućnosti
koristiti energiju iz glukoze, nego mora po­če­ti razgrađivati
masnoće. Tijekom razgradnje masnoća stva­ra­ju se ketoni,
ko­je tijelo izlučuje disanjem i putem mokraće. Pojava ketona
upo­zorava bolesnika da je hiperglikemijski poremećaj bo­les­
ti izraženiji i da bi bilo poželjno potražiti pomoć liječnika.
Nalaz ketona u mokraći ili njegovo po­vi­še­nje u krvi mo­že
biti iznimno važan kod osoba ko­je su pretile i žele sma­nji­
ti tjelesnu težinu. Osnova je pre­hra­ne kojom se želi sma­
nji­ti tjelesna težina raspodjela hra­ne u najmanje četiri do
šest obroka dnevno, pri čemu ukup­na dnevna energetska
vrijednost ne smije prijeći pla­ni­ra­nu količinu. Iako uz takav
raspored tijelo gladuje, bo­les­nik ne osjeća glad, ali ni sitost.
Manjak hrane tijelo rje­ša­va razgradnjom masnoća (zato
mršavimo), pri čijoj se razgradnji u tijelu javljaju ketoni. Ke­
toni se javljaju ne­uspo­re­divo ranije od smanjenja tjelesne
težine, pa je to putokaz bolesniku da redukcijsku prehranu
provodi ispravno i da će se tjelesna težina sigurno početi
smanjivati ako nastavi s takvom prehranom.
Svijest o važnosti ovog pristupa iznimno je potrebna.
Sto­ga je hvale vrijedna incijativa saborskog Odbora za
zdrav­stvo i socijalnu skrb koji je predložio Hrvatskom sa­
bo­ru Rezoluciju o šećernoj bolesti. Ona je prihvaćena
na saborskoj sjednici 15. lipnja, a zbog njezine važnosti,
ovdje je prenosimo u cjelosti (vidi okvir).
Rezolucija nije obvezujuća, ali se potpisnici nadaju da će
po­zva­ne institucije raditi na njezinu punom ostvarenju. Re­
zo­lu­ci­ja također daje na značaju civilnom društvu, odnos­
no udrugama oboljelih, jer se sada mogu pozivati na sa­
bor­sku rezoluciju.
REZOLUCIJA O
ŠEĆERNOJ BOLESTI
Rezolucija predlaže svim nadležnim institucijama – Vladi
Re­pu­blike Hrvatske, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi,
Mi­ni­starstvu znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskom za­
vo­du za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za jav­no
zdravstvo, svim zdravstvenim institucijama, gospodarskim
subjektima, medijima i udrugama za šećernu bolest da:
1. Poduzmu sve odgovarajuće korake iz djelokruga svoje
odgovornosti u vezi sa sprječavanjem, ranim otkrivanjem
i liječenjem, uključujući rehabilitaciju u svrhu smanjenja
broja oboljelih i umrlih od šećerne bolesti;
2. Pruže potporu u organiziranju i financiranju svih po­stu­pa­
ka čiji je cilj smanjivanje broja oboljelih i umrlih od še­ćer­ne
bolesti;
3. Promiču zdrave načine života, a osobito pravilnu pre­hra­
nu, tjelesnu aktivnost, održavanje odgovarajuće tjelesne
težine, nepušenje, izbjegavanje prekomjerne konzumacije
alkohola i kontrolu povišenih vrijednosti tlaka i masnoća;
4. Potiču sredstva javnog informiranja u prenošenju in­for­
ma­ci­ja o šećernoj bolesti i kroničnim nezaraznim bolestima
te načinima izbjegavanja rizika, ranog otkrivanja i liječenja
ovih bolesti;
5. Promiču svijest o potrebi redovitih preventivnih zdrav­
stve­nih pregleda prilagođenih dobi i spolu stanovništva;
6. Prošire preventivne preglede i organizirani probir na ve­ći
udio stanovnika;
7. Potiču znanstvene institucije na istraživanje i širenje no­
vih spoznaja o šećernoj bolesti i drugim kroničnim ne­za­raz­
nim bolestima, posebice istraživanja na području pri­mar­ne
prevencije i ranog otkrivanja šećerne bolesti, te lije­ko­va i
drugih postupaka liječenja;
8. Poduzmu sve mjere, uključujući i zakonodavne, u cilju
osiguravanja zdravih preduvjeta na radnom mjestu kao i
okolišu;
9. Osiguraju rad multidisciplinarnih dijabetoloških timova u
svrhu najboljeg mogućeg načina dijagnostike i liječenja svih
oboljelih od šećerne bolesti te brige o kvaliteti života;
10. Osiguraju nadopunjavanje mreže ustanova i timova,
uključujući timove primarne zdravstvene zaštite, u skla­du s
Nacionalnim programom i Hrvatskim modelom zdrav­stve­ne
zaštite osoba sa šećernom bolesti;
11. Omoguće svakom bolesniku jednaku dostupnost obve­
zu­ju­ćih postupaka liječenja, jednaku skrb i pomoć bez obzi­
ra na ekonomski ili socijalni status;
12. Osiguraju brz prijenos potvrđenih znanstvenih re­zul­ta­ta
istraživanja u klinički primjenjive metode ranog otkri­va­nja i
optimalnih načina liječenja šećerne bolesti;
13. Osiguraju optimalne uvjete za rad jedinstvenog registra
za šećernu bolest Republike Hrvatske, te potiču razvoj je­din­
stve­ne kliničke baze podataka i time omogućuju strateško
pla­ni­ra­nje prevencije i evaluacije dijabetološke skrbi;
14. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji s uprav­
nim tijelima, stručnim institucijama i udrugama pri­pre­mi
Na­cio­nal­ni plan i program borbe protiv šećerne bo­les­ti za
sre­dnjo­roč­no razdoblje u kojem će sveobuhvatno zaživjeti
na­če­la navedena u Rezoluciji.
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
br. 4/2011
Akcija »Sportom mijenjamo dijabetes«
ČAK 40 POSTO LJUDI NE ZNA
DA BOLUJE OD DIJABETESA!
Trenutno se na liječenje dijabetesa u Hrvatskoj troši 11 posto zdravstvenog proračuna što iznosi
oko dvije milijarde kuna godišnje. Najveći dio tog novca (87 posto) odlazi na liječenje komplikacija
dijabetesa. Komplikacije dijabetesa mogu imati katastrofalne posljedice - od bubrežnih bolesti, bolesti
oka, sljepoće, srčanih bolesti, amputacija...
Samo devet posto novca odlazi na lijekove namijenjene liječenju dijabetesa
Nataša Gajski Kovačić
G
otovo 316.000 obo­
lje­lih i 4.000 umr­lih
od dijabetesa sva­ke
godine u Hrvatskoj ra­zlog su
pokretanja akcije ko­jom se
pro­mo­vi­ra tjelesna aktiv­nost
i naj­bo­lja prevencija še­ćer­ne
bo­les­ti, ali i ostalih kro­nič­nih
bo­les­ti. Akcija pod na­zi­vom
»Sportom mijenjamo di­ja­be­
tes« i ove je godine privukla
mnoš­tvo znatiželjnika ali i na­tje­
ca­te­lja. U organizaciji Gra­da
Zagreba, Hrvatskog sa­ve­za
di­ja­be­tič­kih udruga i tvrtke Novo Nordisk Hrvatska d.o.o.
na za­gre­bačkom je Jarunu bilo vrlo živo 28. svibnja od 14
do 19 sati. Vrhunac je, kao i prošle godine, bila utr­ka oko
jezera, a najbolji su osvojili i vrijedne nagrade.
Cilj je projekta »Sportom mijenjamo dijabetes« putem ra­zli­
čitih sportskih društava povećati broj djece koja se aktivno
i redovito bave sportom. Upravo je zato jarunska utrka, ali
i cijeli niz drugih sportskih aktivnosti, imala za cilj što veći
odaziv i sudjelovanje građana svih dobnih uzrasta.
Uz sportske i zabavne aktivnosti organizirane su i različite
zdravstvene aktivnosti, pa su tako posjetitelji imali priliku
konzultirati se s liječnicima,
izmje­ri­ti šećer, tlak, indeks tje­
les­ne mase i čuti pokoji vrije­
dan prehrambeni savjet.
Na konferenciji za novinare
ko­ja je održana uoči utrke tvrt­
ka Novo Nordisk podijelila
je vrijedne nagrade našim
mla­dim sportašima koji su već
ostva­ri­li vrhunske rezultate u
svo­jim disciplinama, kako bi im
po­mog­la u njihovim sportskim
ka­ri­je­ra­ma i daljnjoj promociji
sporta, pa su tako novčani
izno­si od po 70 tisuća kuna uru­če­ni Danijeli Grgić i Jurici
Gra­bu­ši­ću, 40 tisuća kuna Judo klubu Lika, dok je Nenad
Ši­mun­ko dobio vrlo vrijedan bicikl.
Olimpijka Danijela Grgić postigla je vrhunske rezultate u tr­
čanju, a prije četiri godine Hrvatski olimpijski odbor dodijelio
joj je nagradu najperspektivnije mlade sportašice Hrvatske.
Olimpijac Jurica Grabušić atletikom se počeo baviti već s
pet godina, a na europskim atletskim natjecanjima bilježi
značajne rezultate, dok je Nenad Šimunko, iako boluje od
dijabetesa, zadivio sportski svijet svojim rezultatima koje
po­sti­že u triatlonu.
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
br. 4/2011
Dr. Vedran Boljat iz Novo Nordiska kaže da je primarni cilj
aktivnosti kao što je jarunska utrka poraditi na poboljšanju
zdravlja u općoj populaciji. Dijabetes, primjerice, raste br­zi­
nom kao ni jedna druga bolest u svijetu. Do 2020. godine bit
će 333 milijuna ljudi u svijetu s dijagnozom ove bolesti: »U
odrasloj populaciji u Hrvatskoj ima 9,2 posto dijabetičara,
dok ih još 7,2 posto ima preddijabetes. Dodatni je problem
što u ovom trenutku 40 posto dijabetičara ni ne zna da ima
dijabetes. Dijagnoza šećerne bolesti tipa 2 u prosjeku se
postavlja osam godina od nastanka bolesti«.
Prema izvješću CroDiab registra za 2010. Godinu, 26,59
posto oboljelih u Hrvatskoj dobro je reguliralo svoju bo­
lest, što znači da je HbA1c ispod 6,5. No, 33,80 posto
oboljelih je s graničnom regulacijom i kod njih je HbA1c
između 6,5 i 7,5. Međutim, čak 39,61 posto oboljelih je s
lošom regulacijom pa je u njih HbA1c iznad 7,5.
»Još je tragičnije što je Svjetska zdravstvena organizacija
procijenila da će do 2030. godine u Hrvatskoj svaki deseti
stanovnik odrasle dobi imati šećernu bolest«, kaže dr. Boljat.
Troškovi liječenja dijabetesa nipošto se ne smiju zanemariti.
Riječ je o jednom od najskupljih zdravstvenih problema u
svijetu. Međunarodni dijabetički savez (IDF) procjenjuje da
izravni godišnji trošak zdravstvene skrbi o dijabetesu za
ljude od 20 do 79 godina na globalnoj razini iznosi od
153 do 286 milijardi dolara, a predviđa se rast troškova
na čak 396 milijardi dolara u bliskoj budućnosti.
10
Diabetes
www.diabetes.hr
»Trenutno se na liječenje dijabetesa u Hrvatskoj troši 11
posto zdravstvenog proračuna, što iznosi oko dvije mi­li­jar­
de kuna godišnje. Najveći dio tog novca odlazi na liječenje
komplikacija dijabetesa, čak 87 posto. Komplikacije di­ja­be­
tesa vrlo su ozbiljne i mogu imati katastrofalne posljedice
- od bubrežnih bolesti, bolesti oka, sljepoće, srčanih bolesti
i amputacija. Samo devet posto novca odlazi na lijekove
namijenjene liječenju dijabetesa«, kaže dr. Boljat.
Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije
izrav­ni troškovi zdravstvene skrbi za bolesti vezane uz di­ja­
be­tes variraju od 2,5 posto do 15 posto godišnjeg pro­ra­ču­
na za zdravstvenu skrb pojedine države, ovisno o lokalnoj
raširenosti dijabetesa i sofisticiranosti liječenja. Ako se crna
predviđanja rasta oboljelih od dijabetesa obistine, taj će
se postotak povisiti od 7 do 13 posto, a u zemljama u ko­ji­
ma je dijabetes osobito raširen čak do 40 posto.
U industrijaliziranim zemljama oko 25 posto izdataka za
zdrav­stvenu skrb za dijabetes odlazi na liječenje poviše­
nog šećera u krvi, 25 posto odlazi na liječenje dugotrajnih
komplikacija, velikim dijelom kardiovaskularnih bolesti, a
50 posto troši dodatna opća zdravstvena skrb koju uzro­
ku­je dijabetes.
U zemljama s niskim dohotkom vjeruje se da su svi izdaci
za dijabetes usmjereni na lijekove kako bi spriječili smrt
uzro­ko­va­nu visokom razinom glukoze u krvi. Dijabetes tip
1 posebno je tragičan u pogledu mortaliteta u siromašnim
zemljama u kojima mnogo djece umire jer pristup inzulinu
koji spašava život nije subvencioniran od strane vlade i
čes­to nije dostupan ni po kojoj cijeni. Osoba u Zambiji
ko­ja treba inzulin kako bi preživjela živjet će prosječno
11 godina, osoba u Maliju može očekivati životni vijek od
30 mjeseci, dok će u Mozambiku osoba kojoj je potreban
inzu­lin umrijeti u roku od godine dana.
Procjene spominju i indirektne troškove šećerne bolesti po­
put izgubljene produktivnosti koja je rezultat nesposobnosti
za rad, bolesti, onemogućenosti i preranog umirovljenja.
Iako je te troškove teže procijeniti, oni mogu biti čak i veći
od izravnih medicinskih troškova.
Jedan od organizatora hvalevrijedne akcije prevencije di­ja­
betesa u Hrvatskoj, tvrtka Novo Nordisk, danas je vodeća
tvrtka u svijetu u segmentu liječenja dijabetesa, a dr. Boljat
to je potkrijepio i sljedećom tvrdnjom: »Nakon što je inzulin
prvi put izoliran 1921. godine, naša je tvrtka već sljedeće
godine proizvodila inzulin«.
Nataša Ćuk Roland iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udru­
ga podsjetila je da Novo Nordisk Savez prati kroz sve
programe i akcije koje provode u cilju edukacijske pre­ven­
tive bolesti. Podsjetila je i na besplatni časopis Diabetes
ko­ji izlazi u 30.000 primjeraka i u kojima oboljeli, ali i svi
za­in­te­re­sirani, mogu pronaći mnoštvo korisnih informacija
o šećernoj bolesti.
Svjetski dijabetički kongres u Dubaiju
4. – 8. prosinca 2011.
IDF-ov Svjet­ski
di­ja­be­tič­ki kon­
gres kom­bi­ni­ra
vr­hun­sku zna­
nost i se­mi­na­re
či­ji je cilj po­mo­ći
udru­ga­ma čla­ni­
ca­ma IDF-a utje­
cati na po­li­ti­ku,
po­di­ći svjes­nost
jav­nos­ti i po­ti­ca­
ti una­prje­đe­nje zdravlja. Sa­s­tan­ci funk­cio­
ni­ra­ju kao forum za raz­mje­nu kva­li­tet­nih
informacija o di­ja­be­te­su i edukaciju di­ja­be­
ti­ča­ra te nji­hovih pru­ža­telja zdravstvenih
uslu­ga. Sljedeći Svjetski di­ja­be­tič­ki kon­
gres održat će se u Me­đu­na­rod­nom kon­
ven­cij­skom i izložbenom centru u Dubaiju,
Ujedinjeni Arap­ski Emirati, od nedjelje 4.
prosinca do četvrtka 8. prosinca 2011.
ceut­skoj in­du­stri­ji), zdravsteni struč­
nja­ci (me­di­cin­ske sestre, liječnici opće
prak­se, nutricionisti dijetetičari, edu­
ka­to­ri o dijabetesu), neprofitne orga­
ni­za­cije (organizacije mladih, struč­ne
orga­ni­za­cije, medicinske ili znan­stve­ne
orga­ni­za­cije) i čla­no­vi IDF-ovih udruga
i vezanih orga­ni­za­ci­ja. Kongres 2011.
bit će jedan od najvećih medicinskih
sa­sta­na­ka. Na njemu će se okupiti čak
15 000 iza­sla­nika koji predstavljaju više
od 200 udruga čla­ni­ca IDF-a. Uz vrije­
me za gotovo 1000 govornika, pros­tor
za prezentaciju 1500 sa­dr­ža­ja i deset
pa­ra­lel­nih sjednica ispla­ni­ra­nih na na­
čin da svatko na njima mo­že naći ono
što ga zanima, Svjetski di­ja­be­tič­ki kon­
gres nudi jed­no istinsko iskustvo uče­
nja i moćnu platformu za znan­stve­no i
političko umrežavanje.
Svjetski dijabetički kongres 2011. orga­ni­
zira se u suradnji s Di­ja­be­tič­kim savezom
Ujedinjenih Emirata. Za lo­kaciju je oda­
bran Dubai, tr­go­vač­ko i komercijalno sre­
dište Blis­kog istoka. Dubai ima ra­zli­čito i
mul­ti­kul­tu­ralno stanovništvo, a nudi izni­
man spoj modernog i di­na­mič­nog grada
te bezvremenske pustinje.
Politički forum
Sastanak u Dubaiju sadrži i po­li­tič­ku
plat­for­mu, a to je ono po če­mu se on
ra­zli­ku­je od ostalih do­ga­đa­ja vezanih
uz di­ja­be­tes. Svjet­ski dijabetički forum,
koji će pret­ho­di­ti kongresu, spojit će
po­li­tič­ke vođe s vodećim ljudima u
indu­stri­ji i civilnom druš­tvu. Svjet­ski di­
ja­be­tič­ki kongres u Du­bai­ju ta­ko­đer će
uključivati i novu temu u zdrav­stve­noj
po­li­tici, Glo­bal­ni zdrav­stve­ni izazovi,
ko­ja će privući vla­di­ne krojače politike,
part­ne­re iz nevladinih organizacija
te me­đu­na­rod­ne organizacije. Sa­sta­
Istinsko iskustvo učenja
Izaslanici na IDF-ovu Svjetskom di­ja­
be­tič­kom kongresu dolaze iz ra­zli­či­tih
pozadina: znanstvenici istra­ži­va­či (sve­
uči­liš­ni profesori, istra­ži­va­či u far­ma­
nak će omo­gu­ćiti forum za ozbiljne
ras­pra­ve o politici prema dijabetesu
i si­ste­mu zdravstva, financiranju i pre­
venciji. In­du­strijski partneri dobit će
pri­stup široj slici svijeta di­ja­be­te­sa i
nezaraznih bolesti, uključujući utje­caj­
ne donositelje političkih odlu­ka.
Pozitivno i trajno nasljeđe
Stopa pojavnosti dijabetesa u za­ljev­
skim zemljama među najvišima je u
svije­tu. Ovo je jedan od glavnih ra­zlo­ga
za IDF-ovu odluku da Svjet­ski di­ja­be­tič­
ki kongres odvede u u tu regiju. Kon­
gres je prilika da re­gi­ja dobije uvid u
me­đu­na­rod­no iskus­tvo, ali i da prikaže
vlastitu dob­ru praksu. Naši su ciljevi u
re­gi­ju do­ves­ti međunarodne per­spek­ti­
ve po­li­tike dijabetesa, prakse i znan­stve­
nih istra­ži­va­nja te podići lo­kal­nu os­vješ­
tenost o šećernoj bolesti.
Nadamo se da će prisutnost Kon­gre­sa
i njegovih međunarodnih izla­ga­ča Za­
lje­vu pomoći u ubrzanju ob­nov­ljenih
na­sto­ja­nja da se dotakne problema
di­ja­be­te­sa i faktora ži­vot­nog stila koji
pridonose epidemiji u regiji. Surađujemo
s lokalnim part­ne­ri­ma kako bismo bili
sigurni da će Svjetski dijabetički kongres
osta­viti iza sebe pozitivno i trajno na­
slje­đe. Ne­dav­ni sastanci s važnim po­li­
tič­kim duž­nos­ni­cima u Zaljevu uka­zu­ju
na veliku predanost i pot­po­ru Kongresu,
ko­ji za regiju pred­stav­lja jako značajan
događaj.
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 4/2011
br. 4/2011
HSDU
Edukacijska / motivacijska radionica za mlade 16 -20 g. - Regija Slavonija
Edukacijski vikend u Bilju
oduševio sve sudionike
Z
ahvaljujemo se na izuzetnom angažmanu i pomoći oko organizacije vikend-radionice za mlade doc.dr.sc. Silviji
Ca­necki Varžić, kao i ostalim predavačicama koje su sudjelovale u radu radionice: doc.dr.sc. Tatjani Bačun, doc.
dr.sc. Ivani Prpić Križevac, dr. Silviji Lješnjaković, vms Nevenki Kovačić. Naravno velika hvala Ivi i svima koji su
svojim izlaganjem podijelili vlastita iskustva o životu s dijabetesom. Ne smijemo izostaviti pohvalu logističkoj podršci se­sta­ra
Marinele i Tanje koje su, između ostaloga, obećale da će se aktivno zauzeti i pomoći pri ponovnom oformljenju Klu­ba mladih
pri Društvu za zaštitu od dijabetesa u Osijeku, u dogovoru s prisutnim predsjednikom Društva, g. Mladenom Došenom.
Posebno zahvaljujemo tvrki Abbot Laboratories bez čije pomoći ova radionica ne bi mogla biti održana.
Slijede impresije sudionika...
Danijela Sušilović: Novo društvo,
nova prijateljstva, nova iskustva - samo
su neke čari edukacijskog vikenda u Bilju.
Iako bih to prije nazvala „rekreacijskim
vikendom“. Proveli smo subotu i ne­dje­lju
u maštovitim razgovorima, upo­zna­va­nji­
ma, savjetima, a neki su i prvi put probali
jahati. Ništa nam nije moglo pokvariti ta
dva dana, bila su provedena u lijepom
društvu i iznimno korisna. Radujem se
no­vim susretima i prijateljstvima jer sva­ki
put dobijem poticaj i veliku dozu ener­gi­
je. Kako smo svi različiti, tako je i radionica svakoga slatkiša po­go­
dila na poseban način.
Boris Kljaić: Dijabetičar sam oko 6 godina. S obzirom da
svoje stanje reguliram relativno dobro, gledano s medicinske
stra­ne, nekih zdravstvenih poteškoća vezanih za dijabetes još ne­
mam. Jedini problem koji često susrećem (i koji ću vjerojatno još
dugo susretati) jest neznanje drugih osoba oko mene kako da se
postave prema meni s obzirom da sam dijabetičar. Naravno, taj
se problem ne može izbjeći već samo ublažiti na način da ja sam
kao dijabetičar pokušam razgovorom približiti svoju bolest tim
osobama. No, to nije jednostavno, treba znati što i na koji način
reći, tako da ta informacija ne predstavlja nešto toliko kom­pleks­
no da to slušatelj ne može shvatiti. Tu uskaču razni izvori in­for­
ma­cija, od časopisa, knjiga, pa čak i filmova o dijabetesu koji
za dijabetičara predstavljaju izvor informacija koje može prenijeti
12
Diabetes
www.diabetes.hr
dru­gima i, kao najvažnije, predstavlja­ju
mogućnost proširenja trenutnog zna­nja
samog dijabetičara o svojoj bolesti.
No, ti izvori imaju jednu manu, a to je
činjenica da su neinteraktivni od strane
korisnika/dijabetičara. Zahvaljujući Hr­
vat­skom savezu dijabetičkih udruga,
orga­ni­zi­ra­ju se radionice na kojima su
pri­sut­ni dijabetičari te stručno me­di­cin­
sko osoblje (sestre i liječnici). Takvoj
sam jednoj radionici nedavno imao
pri­li­ku prisustovati i uvjeriti se iz prve ru­
ke da je taj način dijeljenja informacija superioran svim ostalim
izvorima informacija jer je u potpunosti interaktivan. Na takvim se
radionicama ne dobivaju informacije samo od stručnih osoba, već
se dijele i osobna iskustva drugih dijabetičara. Mene se osob­no
najviše dojmila prezentacija o napretku i mogućim novim na­či­ni­
ma liječenja dijabetesa.
Na kraju krajeva, ovakve radionice ne predstavljaju samo izvor
ko­ris­nih informacija, nego i kvalitetno druženje s drugim di­ja­be­
ti­ča­rima, pa je pravo olakšanje što ne nalijećete na zid neznanja
i ne morate novog poznanika informirati o svojoj bolesti. Nakon
svega ovoga napisanoga, zaključak se daje sam, a to je da su
ovakvi susreti i nastavak njihova održavanja i više nego poželjni jer
predstavljaju korak naprijed u proširenju znanja samih di­ja­be­ti­ča­
ra, ali kao posljedicu toga lakše i kvalitetnije širenje znanja drugim
ljudima od strane samih dijabetičara.
Martina Kučić: Učenje,
smijeh i vrućina obilježili
su naše druženje u Bilju.
Uz opširna predavanja i
puno zabave, obnovila
sam znanje o šećeru ko­
je­ga imam na pretek i
nau­či­la poneki novi trik
za bolju samokontrolu i
re­gu­la­ciju šećera. Da ne bi zvučalo kao da smo samo učili i imali
predavanja, također smo na jedan jako lijep način pomagali jedni
drugima korisnim savjetima i iskustvima te postali dobri prijatelji.
Svakim sam satom sve više uživala u našem druženju. Moram priz­
na­ti da sam, kada je došlo vrijeme povratka kući, bila pomalo
tužna. U svakom slučaju, jedno jako lijepo iskustvo, a nadam se
da će ovakvih druženja u skorije vrijeme biti sve više.
Andrea Babić: Meni je bilo odlično. Super ekipa, odlična pre­da­va­
nja, savršeni voditelji, prekrasan smještaj! Naučila sam nešto što
nisam znala i dobila jedno prekrasno iskustvo, nova saznanja o
dijabetesu i jako bih voljela da se to ponovi.
Valentina Vukojević: Sastali smo se kako bismo razmijenili isku­
stva, stekli nova prijateljstva, družili se, što bolje iskoristili slobodno
vrijeme i još bolje usvojili naše dosadašnje znanje o šećernoj bolesti.
Dnevna aktivnost bila je pozorno slušanje, gledanje, pamćenje i
sudjelovanje u edukaciji koju su provodile liječnice i medicinske
se­stre Kliničke bolnice Osijek. Boravili smo na imanju Capistro
okru­že­ni prirodom, predivnim konjima i druželjubivim psima. Za
do­bru hranu pobrinula se susretljiva domaćica vile Capistro. Su­
tra­dan smo išli u obilazak Kopačkog rita. Vesela ekipa uživala je
u ljepoti prirode, vožnji brodom i prekrasnim prizorima jata pti­ca.
Zatim smo se uputili u obilazak dvoraca Tikveš. Okruženost pri­
ro­dom lijepo nam je prijala. Vratili smo se na imanje gdje nas
je čekao primamljiv ručak. U dobrom društvu vrijeme mi je brzo
pro­šlo i ovom susretu došao je kraj. No, nadam se da će susret
ima­ti reprizu na nekom drugom odredištu. Naposljetku, želim se
za­hva­li­ti organizatorima na ugodnom i nezaboravnom vikendu. Po­
seb­ne pozdrave šaljem slatkim prijateljima, gospodarima šećera, i
na­dam se da se što prije vidimo.
Nenad Šimunko: Prošlog vikenda imao sam prilike biti dio odlične
ekipe „slatkih“ te voditelja iz HSDU-a Nataše i Tomislava. Cilj
radionice bio je što bolje se upoznati, razmijeniti iskustva, družiti
se i naravno, dobro se zabaviti.
Tako smo 4. lipnja kombijem krenuli za Osijek ranom zorom kako
bismo stigli na doručak
ko­ji nam je pripremila go­
spo­đa Iva koja se mak­si­
mal­no potrudila da je­de­
mo zdravo i fino.
Od samog početka atmo­
sfe­ra je bila ugodna. To­
mi­slav i ja preuzeli smo
ini­ci­ja­tivu: malo viceva pa malo pjevanja od kojeg su svi poželjeli
da nisu ni pošli, ali eto, preživjeli su.
Smjestili smo se na imanju Capistro koje se nalazi na rubu Ko­pač­
koga rita, u mjestu Bilje (www.capistro.hr). Smještaj je bio orga­ni­zi­
ran u 3- i 4-krevetnim sobama s vlastitom kupaonicom.
Teme kojih smo se dotaknuli na radionici:
1. Šećerna bolest tipa 1- uvodni dio
2. Napredne tehnologije i liječenje tipa 1 šećerne bolesti
3. Šećerna bolest tipa 1 i prehrana bolesnika
4. Šećerna bolest tipa 1 i tjelovježba
5. Šećerna bolest tipa 1 i trudnoća
6. Život sa šećernom bolešću tipa 1
Nakon finog doručka
uslijedila su predavanja.
Posebno su me za­in­te­
re­si­ra­le teme vezane za
na­pred­ne tehnologije te
di­ja­be­tes i trudnoća. Što
se tiče tehnologije, za ne­
ko­li­ko ćemo go­di­na ima­
ti priliku, uz po­moć sve
više minijaturnih pomagala koje se razvijaju strašnom br­zi­nom,
kontrolirati svoju bolest u potpunosti. Ali ta vijest mi nije nešto novo
i nije mi do pomisli da nikada ne ugledamo svijetlu bu­dućnost, a
to je potpuno izlječenje. Nagađa se da bi se to moglo dogoditi za
nekih pet do deset godina kad bi se konačno pošteno ispitale nove
metode i lijekovi.
Pa, ako sam dosad živio s bolešću 21 godinu, onda ću pričekati
još 10, ali u nadi da ću se jednog jutra probuditi bez pomisli da
moram ustati iz kreveta, izmjeriti šećer, dati si injekciju i tada kre­
nuti dalje u svakodnevicu.
Posebno me zanimala i prenosivost bolesti na dijete. Ugodno sam
se iznenadio kada su u pitanju bili postoci od nekih 6 posto, ali
ne­mojte me uzeti za riječ, nisam sve pohvatao, pa ako nekoga za­
nima više o ovoj temi, neka malo sam istraži.
Kako su predavanja tijekom dana proletjela, kasnije smo imali
priliku opustiti se i uz stručno vodstvo zajahati konje. To mi je bio
prvi put u životu da sam jahao i mogu reći da je to jedno div­no
iskustvo, jedinstvo životinje i čovjeka. Definitivno probajte ako ikad
budete u prilici.
Kad je stigla večer, odlučili smo napraviti karaoke show, što i ni­je
bila toliko dobra ideja jer sam samo ja pjevao, tako da ne vjerujem
da je ostalima bilo ugodno. Haha!
Budimo se rano ujutro kako bismo doručkovali i napravili planirani
izlet za Kopački rit.
Prekrasno vrijeme, prekrasno društvo, prekrasan ambijent predobro!
Rastali smo se svi kao najbolji prijatelji, bogatiji za jedno divno
isku­stvo i druženje koje će nam ostati u sjećanju.
Htio bih naglasiti da su ovakvi skupovi jedno prekrasno iskustvo i
svaka čast Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga i svim predivnim
ljudima koji tamo rade što ulažu toliko puno energije, ljubavi i že­lje
da mi koji to trebamo i dobijemo. Hvala vam!
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 4/2011
br. 4/2011
RAZGOVOR: Sveučilišni profesor dr. sc. Željko Metelko, dr. med.,
predstojnik Referentnog centra za šećernu bolest
TRI SU VRSTE BOLESNIKA OD ŠEĆERNE BOLESTI:
UČENICI, ISPOVJEDNICI I LAŽLJIVCI
Što potiče aktivno uključivanje pacijenta u liječenje šećerene
bolesti, kolika je važnost samokontrole u liječenju šećerne bolesti
i je li motivacija pacijenta ključna za poboljšanje stanja - pitanja
su o kojima smo razgovarali s vodećim stručnjakom za dijabetes
u Hrvatskoj, sveučilišnim profesorom Željkom Metelkom sa
Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KBM.
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
G
lukoza u krvi glavni je ener­
gent u tijelu čovjeka. Bez
glu­ko­ze život nije moguć, jer
nema ener­gi­je za praktično sve aktiv­
nosti na­šeg tijela. Zbog toga je nužno
da tije­kom života glukoza u krvi bude
na raspolaganju u određenoj količini.
Tijelo vrlo burno reagira na izražen
manjak glukoze u krvi (hipoglikemija
– ne­mir, glad, znojenje) ili na izražen
višak glukoze u krvi (hiperglikemija
– po­spa­nost, žeđ, učestalo mokrenje),
14
Diabetes
www.diabetes.hr
ali manje promjene razine glukoze u
krvi u tijelu se ne osjećaju. Da bi se
glu­koza mogla iskoristiti u svim sta­ni­ca­
ma našeg tijela, potrebna je tvar koja
omogućuje ulazak glukoze u stanice
našega tijela. Taj produkt našeg tijela
koji olakšava ulazak glukoze u stanice
zove se inzu­lin (simbolično otvara vra­
ta na sta­ni­ca­ma da bi glukoza mogla
ući u stanice). Tako dugo dok se u tije­
lu stvara do­volj­no inzulina, vrata na
stanicama su otvo­re­na, glukoza ula­zi
u stanice i rav­no­te­ža korištenja glu­ko­
ze, kao i kon­cen­tra­ci­ja glukoze u krvi,
ostaje pro­mje­nji­va, ali unutar uskih
gra­ni­ca. Ka­da dođe do stvarnog ili
pri­vid­nog manj­ka inzulina, nastaje
še­ćer­na bolest. Kod tipa 1 šećerne
bolesti manjak je inzu­li­na stvaran i
zna­kovi povišenja glu­ko­ze u krvi na­
sta­ju naglo, jednako kao i smetnje. U
tipu 2 šećerne bolesti stanje nastaje
po­la­ga­no, najčešće kao po­slje­dica
pri­vid­nog manjka inzulina. Po­tre­be tije­
la za inzulinom izrazito su po­ve­ća­ne,
inzulin se stvara u većim ko­li­či­na­ma u
uspo­redbi sa zdravim oso­ba­ma, ali
ipak nedovoljno za održavanje za­do­
vo­lja­va­ju­ćih razina glukoze u krvi.
Na koji način optimalno kontrolirati
še­ćer­nu bolest?
Šećerna bolest ne može se izliječiti,
to je moguće samo prividno u izrazito
pre­ti­lih osoba s tipom 2 šećerne bo­
les­ti, ukoliko bolesnik prihvati savjete
liječ­ni­ka i smanji prekomjernu tjelesnu
te­ži­nu. Time se uspostavlja ravnoteža
izme­đu po­tre­be za inzulinom i količine
stvo­re­nog inzu­li­na u tijelu te regulacija
gli­ke­mi­je. U osoba sa šećernom bo­les­ti
koncentracija glukoze u krvi pro­mije­
nje­na je na dva načina. Prosječna je
vrijed­nost glukoze u krvi povišena, a
još zna­čaj­nije, može se dramatično po­
ve­ća­va­ti poslije obroka.
Šećerna bolest može se kontrolirati
u zdrav­stve­nim ustanovama i u kući
bo­les­ni­ka. Učestalost kontrola u zdrav­
stve­nim ustanovama ovisi o načinu pro­
vo­đe­nja kontrole – samokontrole i sa­
mo­zbri­nja­vanja u kući bolesnika. Što
su sa­mo­kon­tro­la i samozbrinjavanje u
ku­ći uspješnije, potrebne su rjeđe kon­
tro­le u zdravstvenoj ustanovi. Da bismo
do­bi­li uvid u promjene glukoze u krvi
tije­kom dana, potrebno je glukozu
odre­đi­va­ti više puta tijekom da­na te
na te­me­lju dobivenih podataka pri­la­
goditi liječenje.
Koliko se redovito mora provoditi
kon­tro­la glukoze u krvi?
Kontrola glukoze u krvi u zdrav­stve­
nim ustanovama provodi se u kva­li­
fi­ci­ra­nim laboratorijima. U ambu­lan­
tama, glu­ko­za u krvi mjeri se jednom
do dva puta dnevno, iznimno četiri
pu­ta dnevno. U bol­nič­kim odjelima
mje­re­nje glukoze u krvi provodi se
više puta (profil s mje­re­njem svaka
dva sata ili mjerenjem u odno­su na
obroke - prije i 2 sata po­slije za­ju­tra­
ka, prije i 2 sata poslije ruč­ka, prije i
2 sata poslije večere, prije spa­va­nja i
oko 03,00 sata tijekom noći).
Može se reći da u zdravstvenim
ustanovama imamo realne
podatke mjerenja glukoze u krvi,
ali u nerealnim uvjetima života
(npr. ležanje u bolnici, mirovanje
u ambulanti)
Nasuprot tome, u kućnim uvjetima (u
kojima bolesnici više od 90 posto vre­
me­na sami odlučuju o promjenama
glu­ko­ze u krvi) bolesnici žive u real­nim
uvje­ti­ma života, ali često uz ne­re­al­ne
podatke o nalazima glukoze u krvi (ne­
toč­ni aparatići, nepravilno odre­đi­va­nje
glukoze u krvi, izmišljanje dnev­ni­ka
sa­mo­kon­tro­le, mjerenje glu­ko­ze u krvi
su­sje­di­ma ili drugim čla­no­vi­ma obi­te­
lji). Međutim, jedino u real­nim uvje­ti­ma
ži­vo­ta moguće je opti­mal­no lije­či­ti še­
ćer­nu bolest. Zato da­nas sve veći broj
bo­le­sni­ka odre­đu­je glu­ko­zu u krvi u
sva­ko­dnev­nim ži­vot­nim uvjetima.
Realni podaci o glukozi u krvi u
nerealnim uvjetima zdravstvene
ustanove
Nerelani podaci o glukozi u krvi u
realnim (kućnim) uvjetima života
Ako je sve to tako jednostavno
– edu­ka­cija, samokontrola, pravilna
pre­hra­na i tjelovježba, zašto sve­ga
tre­ći­na bo­les­nika, prema istra­ži­va­nji­
ma, dobro kon­trolira svoju bolest?
Jednostavno rečeno, liječenje šećerne
bo­les­ti može se poistovjetiti s vožnjom
au­to­mobila po nepoznatoj cesti. Sigur­
no do cilja dolazi samo bolesnik koji
do­bro zna voziti auto, uz neprestano
kon­tro­li­ranje putanje automobila s pro­
mje­nom puta. Preneseno u liječenje
oso­ba sa šećernom bolesti, to znači da
je­di­no osoba koja zna kako liječiti še­ćer­
nu bolest, ali i redovito provodi sa­mo­
kon­tro­lu glukoze u krvi, može uspješno
lije­či­ti šećernu bolest. Taj proces zovemo
sa­mo­zbri­nja­va­njem osoba sa šećernom
bo­les­ti. Bolesnik provodi samokontrolu,
edu­ci­ran je o provedbi samokontrole i
lije­če­nju šećerne bolesti i sam mijenja svo­
je liječenje više puta tijekom dana, ovis­no
o broju samokontrola glukoze u krvi.
Kao što je ranije rečeno, sa­mo­kon­
tro­la glukoze u krvi provodi se u
sva­ko­dnev­nim uvjetima života, s
bro­jem mjerenja koji ovisi o načinu
lije­če­nja. Ukoliko se bolesnik liječi
samo osnovnim oblicima liječenja
(edu­ka­ci­ja, prehrana, tje­lo­vjež­ba),
često mu je dovoljno odrediti glu­
kozu u krvi samo jednom dnevno ili
jednom u nekoliko dana. Važno je,
međutim, da samokontrolu provodi
u ra­zli­čito vrijeme i to na način da s
osam mjerenja oblikuje profil glukoze
za koji će se znati da ne pripada
istom danu, već više dana, ali će bi­
ti vidljiv presjek mogućih promjena
tije­kom cijelog da­na. Nasuprot tome,
ako postoji hitno sta­nje ili usporedna
bolest u osobe sa še­ćer­nom bolesti,
bo­les­nik bi trebao svih osam mjerenja
na­pra­viti tijekom jed­nog dana i to po­
nav­lja­ti tako dugo dok hitno stanje
bolesti traje.
Da bi bolesnik bio u mogućnosti pro­
vo­diti samokontrolu na opisani način,
mora biti o tome educiran. Edukacija
bo­lesnika provodi se dogovorenim
na­či­nom u dijelovima koji se razlikuju
u trenutku otkrivanja bolesti, kada je
opće­ni­ti­ja, do kasnijih razdoblja kada
je bolesnik psihički stabilniji pa je edu­
kacija značajno detaljnija. Edukacija
mora biti prilagođena mogućnostima
razumijevanja bolesnika i mora bi­ti
izlo­že­na na način na koji će je bo­les­
ni­ci biti u mogućnosti razumjeti. Do­bro
edu­ci­ran bolesnik u stanju je pro­vo­di­
ti cje­lo­kup­ni proces samokontrole do
sa­mo­zbri­nja­vanja i uspješno liječenu
še­ćer­nu bolest bez obzira radi li se o
lije­če­nju osnovnim principima liječenja
(edu­ka­ci­ja, prehrana, tjelovježba), ta­
ble­ta­ma ili intenziviranim načinima
lije­če­nja - inzulinom.
Postoje bolesnici koji su dobro edu­ci­
ra­ni o praćenju i liječenju šećerne bo­
les­ti, ali procese ipak ne provode na
za­do­vo­lja­va­ju­ći način ili ih jednostav­
no ne provode. Razlog tome najčešće
je manjak motivacije za edukaciju,
sa­mo­kon­tro­lu i samozbrinjavanje.
Ra­di se najčešće o bolesnicima koji
svo­ju bo­lest ne doživljavaju opas­
nom, već za­po­či­nju redovito lije­če­nje
tek ka­da se po­ja­ve kakvi, naj­češ­će
bolni, znakovi di­ja­be­tič­kih kom­pli­ka­
ci­ja, često bez mo­guć­nos­ti lije­če­nja.
Motivacija je pro­ces koji se naj­te­že
uspostavlja jer je po­ve­zan s is­tin­skim
željama bolesnika. Po­če­tak uspo­stav­
lja­nja motivacije po­či­nje pro­na­la­že­
njem skrivenih želja bo­le­sni­ka. Ako
ih uspijemo pronaći, čes­to smo riješili
problem i edukacije, sa­mo­kon­tro­le i
samozbrinjavanja. Ako ne uspi­je­mo
pronaći unutarnje želje i razloge bo­
les­nika, uspjeh liječenja bit će zna­
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Intervju
Intervju
br. 4/2011
br. 4/2011
čaj­no skromniji i kraći jer bolesnik
ne su­dje­luje u edukaciji (bolesnik ne
slu­ša) i samokontroli (bolesnik ju ne
pro­vo­di već izmišlja dnevnik), a sa­mo­
zbri­njavanje uopće ne provodi.
U svakodnevnom liječenju osoba sa še­
ćer­nom bolesti izuzetno je važno imati
podatke o promjenama glukoze u krvi
u bolesnika u realnim uvjetima života,
ali podaci moraju biti vjerodostojni.
Kon­tro­la kvalitete samokontrole od
izu­zet­ne je važnosti. Nesigurni podaci
sa­mo­kon­tro­le mogu biti uzrok velikih
po­gre­ša­ka. Uz edukaciju, bolesnik bi
mo­rao biti u mogućnosti samostalno
na­pra­vi­ti manje promjene u liječenju.
Usva­ja­nje redovite samokontrole od
sve većeg broja bo­le­sni­ka, s druge stra­
ne, značajno opte­re­ću­je rad liječnika
koji poslije nekoliko mje­seci, koliko je
prošlo od posljednje kontrole, donose
velik broj podataka koji je potrebno
ana­li­zi­ra­ti i na temelju zaključaka
učiniti veće pro­mje­ne u sva­ko­dnev­
nom liječenju. Po­sao analize po­da­ta­ka
vremenski je za­htje­van pa se danas
prak­tič­ki više ne koriste apa­ra­ti­ći koji
se ne mogu očitavati po­mo­ću kom­pju­
te­ra (prebaciti podatke iz apa­ra­ti­ća
u kompjuter i analizirati po­dat­ke) jer
jedino kompjuter može te po­dat­ke ana­
li­zi­ra­ti u kratko vrijeme. Do­ku­men­ti­rana
kontrola kvalitete u tom je procesu izu­
zet­no važna jer bez isprav­nos­ti po­stu­
pa­ka i podataka mogu na­sta­ti opas­ne
po­greš­ke u prilagodbi liječenja.
Kako biste ocijenili ulogu dnevne
bol­ni­ce u edukaciji pacijenata?
Pacijenti se potiču na zadovoljavajuće
liječenje na različite načine. Nekome
je dovoljno reći: “Vi imate šećernu
bolest“ pa da prihvati potrebna pra­
vi­la i da se započne uspješno liječiti.
Naravno da kontinuirani rad tijekom
pet dana u dnevnoj bolnici značajno
povećava broj motiviranih pacijenata.
Iz dnevne bolnice ih izlazi veći broj
nego putem individualne edukacije,
ali to je zato jer im dnevna bolnica
omogućuje više prilika za interakciju
i bolje se utvrđuje ispravno liječenje.
Pacijenti sagledavaju svoju bolest s
više različitih pristupa i na taj način
16
Diabetes
www.diabetes.hr
im se potakne i motivacija. Sve je
to s tendencijom da proces krene
automatski. Često bolesnici koji do­
zna­ju da boluju od šećerne bolesti mi­
sle kako će cijeli život vagati hranu,
paziti što jedu i vježbati, no to traje
tek prvih nekoliko tjedana, ponajviše
zato što kod dijabetesa nedostaje bol
koja bi bolesnika upozorila da nešto
pogrešno radi. Bez odgovarajuće mo­
ti­vacije cijeli proces kontrole bo­les­ti
kratko traje, od­nos­no vrlo često sa­mo
onoliko koliko su pacijenti uplašeni.
Kažu da se u prosjeku šećerna bo­
lest di­jag­no­sti­ci­ra tek nakon osam
godina. Kako najčešće reagiraju
pa­cijen­ti kada saznaju da boluju od
dijabetesa?
U osoba sa šećernom bolesti tipa 1
po­sto­ji simptomatologija bolesti. Po­sto­
je stvarne smetnje i dijabetes tipa 1
nešto je čega se ljudi doista preplaše.
U osoba sa šećernom bolesti tipa 2
čes­to se slučajno sazna da imaju di­ja­
be­tes - usputnim mje­re­njem šećera u
ambu­lan­ti. Ako je razina glukoze u krvi
12 ili 13 mmol/L, to je do­vo­ljan razlog
da se nakon konzultacija s obiteljskim
liječnikom zapute specijalistu. Ako su
vrijed­nos­ti šećera 7 ili 8, tada i obi­
telj­ski liječnik može pružiti edukaciju i
smjernice za dalje. Jedan dio bo­le­sni­
ka rješava se zadovoljavajuće, po­go­to­
vo ako bolesnik uspije smanjiti tje­les­nu
težinu, no problem je kada mo­ti­vi­ra­nost
prekratko traje. Ima i onih koji se su­
bjek­tiv­no povremeno osjećaju loše na­
kon obro­ka pa stalno žeđaju, ali to se
često ne utvrdi kao problem, po­go­to­vo
ako na­taš­te testiraju glukozu pa nalaz
može biti uredan. Šećer kod njih poslije
obroka dra­ma­tič­no raste, a upravo iz
te skupine generiraju se oni kojima
se kasno ustanovi dijabetes. Zato se
preporuča raditi test opterećenja
glukozom.
Dakle, o samom bolesniku uvelike
ovi­si hoće li šećerna bolest biti
kvalitetno liječena ili će dovesti do
komplikacija
Kvaliteta provođenja, a time i sigurnost
liječenja, može biti ugrožena od
strane liječnika i bolesnika.
Kvalitetno liječenje šećerne bolesti
ovisi o „kvartetu“:
- samozbrinjavanju
- samokontroli
- edukaciji
- motivaciji
Zadovoljavajuća kontrola osoba sa
šećernom bolesti ovisi o:
- radu liječnika
- obvezama i pravima bolesnika
Odnos liječnika prema sa­mo­zbri­nja­va­
nju, samokontroli glukoze u krvi, edu­
ka­ci­ji osoba sa šećernom bolesti i po­
ku­ša­ja identificiranja motivacije mogu
se podijeliti u nekoliko skupina:
1. Liječnici koji ne traže provođenje
sa­mo­kon­tro­le glukoze u krvi. Može
se reći da je ne preporučiti redovito
pro­vo­đe­nje samokontrole glukoze u
krvi po­greš­no. Bez samokontrole bo­
les­nik nema nikakva uvida u pro­mje­
ne glukoze u krvi od dana do da­na,
prema tome, nije ni u mo­guć­nos­ti mije­
njati i dopunjavati svoje liječenje.
2. Liječnici koji preporučuju provođe­
nje samokontrole, ali ne pitaju za
dnev­nik samokontrole. Ta se skupina
definitivno ne razlikuje bitno od prve
skupine jer bo­le­snik smatra, posebno
u prvom raz­dob­lju provođenja sa­mo­
kon­tro­le, da to radi za liječnika, a ne
za sebe. Ne pi­ta­ti za dnevnik sa­mo­
kon­trole znači sti­mu­li­ra­ti bo­les­ni­ka da
samokontrolu prekine.
3. Liječnici koji potiču provođenje
sa­mo­kon­tro­le u krvi traže dnevnik sa­
mo­kon­tro­le, ali ga ne analiziraju, ne­
po­treb­no troše novac na provođenje
sa­mo­kon­tro­le s vrlo siromašnim uspje­
hom u liječenju jer nedostaje po­vrat­
na in­for­ma­ci­ja bolesniku na temelju
dnevnika samokontrole.
4. Liječnici koji stimuliraju samokontro­
lu, traže dnevnik samokontrole, ana­li­zi­
ra­ju dnevnik samokontrole, ali ne ko­ris­
te ga kao edukativni materijal ko­jim će
bo­les­ni­ka poticati na sa­mo­zbri­nja­va­
nje. Nažalost, u takvih je bolesnika pro­
vo­đenje samokontrole glukoze u krvi
često organizirano samo u stanjima
su­bjek­tiv­nih smetnji, a ne redovito, sva­
ko­dnevno.
5. Liječnici koji stimuliraju samokon­
tro­lu, traže dnevnik samokontrole,
ana­li­zi­ra­ju dnev­nik samokontrole i
objaš­nja­va­ju (edu­ci­raju) bolesnika
o pro­mje­na­ma lije­če­nja i razlozima
promjena liječenja. Tim edukativnim
pristupom liječnik pri­pre­ma bolesnika
za provođenje samo­zbrinjavanja.
6. Konačno, posljednja su skupina
liječ­nici koji traže provođenje sa­mo­
kon­tro­le, traže dnevnik samokontrole
ili posebno aparatić na kojem je sa­mo­
kon­trola ra­đe­na. Zbog velikog broja
određivanja sa­mo­kon­tro­le glukoze u
krvi suočavaju se s izuzetno velikim
bro­jem podataka (četiri mjerenja glu­
koze u krvi dnevno tijekom tri mje­se­ca,
znači oko 400 podataka o glu­ko­zi u
krvi) i zbog toga posežu za kom­pju­
terom pri analizi podataka. Najčešće
se radi o specijaliziranoj sku­pi­ni liječ­
ni­ka, dijabetologa i endo­kri­no­lo­ga
te bolesnicima koji koriste in­ten­zi­vi­
rano liječenje inzulinom. Usprkos
to­me što kompjuterska analiza sa­
mo­kon­tro­le relativno kratko traje,
broj podataka o samokontroli, kao
i nji­ho­va analiza, daju materijala za
razgovor s bolesnikom i upoznavanje
s problemima koje on sam dotad još
nije uočio u liječenju še­ćer­ne bolesti.
Bolesnike možemo uvjetno
podijeliti u tri skupine:
- učenici
- ispovjednici
- lažljivci
Problem kontrole kvalitete praćenja
lije­če­nja ugroženih od strane osoba
sa še­ćer­nom bolesti:
1. Jednu skupinu osoba sa šećernom
bo­les­ti možemo nazvati “učenicima“.
To su osobe koje, nakon što su doznale
da su oboljele od šećerne bolesti i
pr­vog i eventualno drugog susreta s
liječ­ni­kom obiteljske medicine ili liječ­
ni­kom spe­ci­ja­lis­tom dijabetologom,
endo­kri­no­lo­gom, započinju sve pro­
cese osobne sa­mo­edu­ka­ci­je o tome
što je šećerna bolest i kako se liječi.
To su osobe koje vrlo brzo u ra­zgo­
voru s bolesnicima koji du­lje vrijeme
boluju od šećerne bolesti, upo­zna­
ju sve pogodnosti i zamke lije­če­nja
šećerne bolesti, samokontrolu pro­vo­
de redovito onoliko koliko im ma­te­ri­
jal­ne mogućnosti omogućuju i za­po­či­
nju samozbrinjavanje vrlo brzo poslije
uspostavljanja dijagnoze še­ćer­ne
bolesti. To su bolesnici koji re­la­tiv­no
rijetko dolaze na kontrolni pre­gled.
Provođenjem samokontrole, uz odgo­
va­ra­ju­ću edukaciju, provode pot­pu­
no sa­mo­zbri­njavanje, a liječniku se
javljaju samo u situacijama kada se
radi o po­re­me­će­nju razine glukoze
u krvi koju nisu u mogućnosti sami
riješiti. I tu nastaje pa­ra­doks. Takvi
bolesnici obično ima­ju loše nalaze
u dokumentaciji liječ­ni­ka, ali gotovo
nikada ne razvijaju di­ja­be­tičke kom­
pli­ka­cije. Razlog tome je što naj­ve­
ći dio vremena uspješno reguliraju
svoju glikemiju samostalno kod kuće,
a sa­mo u stanjima koja su i njima
preteška konzultiraju liječnika.
2. “Lažljivci“ su bolesnici koji vrlo
sla­bo provode samokontrolu i sa­mo­
zbri­nja­va­nje, obično razvijaju hi­per­gli­
ke­miju u ko­joj misle da sigurno ži­ve
zbog straha od hi­po­gli­ke­mije, me­đu­
tim, nekoliko dana ili tjedan da­na pri­je
do­las­ka na kontrolu, za­poč­nu se pri­dr­
ža­va­ti dijabetičke pre­hra­ne, re­do­vi­tog
uzimanja lijekova, tje­lo­vjež­be i svih
osta­lih uputa koje su dobili pri po­sljed­
njoj kontroli. Jedan broj bo­les­ni­ka s
ti­pom 2 šećerne bolesti uspije za­do­vo­
lja­va­ju­će regulirati glikemiju i po­sti­ći za­
do­vo­ljavajuće rezultate na kon­tro­la­ma.
Nekada se postavljalo pitanje do­vo­di
li stvarno hiperglikemija do ra­zvo­ja
dijabetičkih komplikacija jer je upra­vo
u takvih bolesnika bilo vidljivo da svi
ima­ju dobre nalaze u medicinskoj do­
ku­men­ta­ciji liječnika, ali razvijaju kasne
di­ja­be­tič­ke komplikacije. U usporedbi s
prvom skupinom bolesnika, ovi bolesnici
pre­te­žan dio svog života provode s po­
vi­še­nim vrijednostima glukoze u krvi, a
rijetko i samo onda kada idu liječniku
pokušavaju postići zadovoljavajuće
vrijed­nos­ti glukoze. Danas to možemo
po­tvr­di­ti određivanjem glukoziliranog
he­mo­glo­bi­na koji, dajući prosjek glu­
ko­ze u krvi u posljednja tri mjeseca,
omo­gu­ćuje pre­po­zna­va­nje osoba koje
su se lažno pri­pre­mi­le za kontrolu, a
za­pra­vo dulje vrije­me žive s ne­re­gu­li­ra­
nom gli­ke­mi­jom.
3. Skupina bolesnika “ispovjednici“
naj­češ­će su osobe koje su kon­ti­nu­i­
ra­no neregulirane glikemije i koje se
do­las­kom na kontrolu kod liječnika, u
prin­ci­pu, ispovijedaju i obećavaju da
više neće grije­ši­ti, bez obzira na no­
ve pogreške odmah po izlasku iz am­
bu­lan­te. To je sku­pi­na bolesnika koja
najčešće, u re­la­tiv­no kratko vrijeme,
ra­zvi­ja kasne di­ja­be­tič­ke komplikacije.
Prema svim navedenim podacima vid­lji­
vo je da svi možemo pogriješiti. Bitno je
da naše akcije, naša edukacija o sa­mo­
kon­tro­li i samozbrinjavanju, kao i po­da­
ci o traženju motivacijskog ci­lja bo­les­ni­
ka, budu uredno do­ku­men­ti­ra­ni.
U Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac,
takvim aktivnostima bila je posvećena
dodatna odgovornost zdravstvenih
djelatnika, ali i osoba sa šećernom
bo­les­ti. Osobe sa šećernom bolesti
kao dio odgovornosti potpisivali su
odgo­va­ra­juće odluke pri kontroli u
ustanovi. Posebnu važnost do lipnja
2010. godine imale su ankete koje
su bolesnici ispunjavali, a koje su upu­
ći­va­le i usmjeravale zdravstvene dje­
lat­ni­ke na poboljšanje kontrole ra­da,
a bolesnike upozoravale na ono što
mis­le da nije dobro.
Nažalost, takav proces kontrole
kva­li­te­te prekinut je u srpnju 2010.
godine.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Prehrana
br. 4/2011
Voda - nutrijent ili izvor života
Snježana Gaćina, dipl. ms.
KB Merkur
Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
V
oda je ključan čimbenik i izvor života. Bez vode se
život gasi i ako se ne unosi u tijelo moguće je pre­
živjeti samo nekoliko dana. Tijelo čovjeka sadrži 6070 posto vode.
Pitanje “Je li voda hrana?“ nije samo filozofsko pitanje.
Da je voda hrana dokazuje činjenica da je voda najvažniji
nutrijent, neophodan za normalno funkcioniranje svakog
orga­niz­ma. Svaka je stanica tijela obavijena i ispunjena
te­ku­ći­nom čiji je najveći postotak – voda. Unutarstanična
te­ku­ći­na čini 2/3 ili 40 posto ukupne tjelesne mase, a
izvanstanična 1/3 ili 20 posto.
Primjerice: muškarac težak 80 kg sadrži 48 kg vode, od
čega su 32 l unutar stanica, a 16 kg je vanstanično. Vo­da
slobodno prolazi kroz membrane stanica i nad tim pro­ce­
som stanica nema apsolutno nikakvu kontrolu.
Iako nema energetsku vrijednost, smatra se jednim od naj­
važ­nijih nutrijenata. Uloge vode su mnogostruke:
• medij metaboličke aktivnosti, primjerice, proizvodnja
energije i izgradnja tkiva
• rastvarač masti
• regulator je kemijskih procesa
• u slini i želučanim sokovima pomaže pravilnu
probavu hrane
• apsorbira i transportira sve štetne materije iz
organizma
• hranjive tvari i kisik prenosi u krvotok i otopljene
dostavlja u stanice
• služi kao otapalo minerala, vitamina i aminokiselina
• održava volumen krvi
• regulira tjelesnu temperaturu
• štiti organe od udaraca (oko, mozak, plod i
posteljicu), podmazuje zglobove
• vlaži usta, oči i nosne kanale
• važan je izvor minerala u tragovima: magnezija,
mangana, kobalta i kroma
Različita tkiva sadrže različit postotak vode.
Tablica 1: Sadržaj vode u tkivima
tkiva
%
mišićne stanice
70-75 %
krv
87 %
mozak
80 %
zubi
10 %
kosti
30 %
masne stanice
10-15 %
Zbog ovakvog rasporeda vode u tijelu osobe s pre­ko­mjer­
nom težinom imaju manji postotak vode za 40 do 50 posto.
Žene u odnosu na muškarce imaju više masnoga tkiva i
ma­nji postotak vode.
Voda se stalno gubi iz organizma i zato se mora stalno
nadoknađivati.
Tablica 2: Dnevne potrebe za vodom
Unos
ml
Pitka voda, čaj, sokovi
1500-2000
Juha, varivo
500-600
Čvrsta hrana
700
Metabolička voda
200-300
Točno se ne zna koliko svaka osoba treba vode. Razlog
to­me je činjenica da je vrlo teško odrediti točnu količinu
vo­de koja se unese putem hrane i koja se izluči. Unos
te­ku­ći­ne ovisi o mnogo parametara. Za svaku je osobu
unos različit jer pri određivanju treba u obzir uzeti način
prehrane, tjelesnu aktivnost, vlažnost zraka, tjelesnu masu,
zdravstveno stanje i temperaturu zraka.
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Prehrana
br. 4/2011
Tablica 3: Eliminacija vode iz organizma
Organ
%
Bubrezi (urinom)
50 %
Koža (znojenjem)
30 %
Stolicom
5%
Pluća (disanjem)
15 %
Tablica 4: Sadržaj vode u namirnicama
Namirnica
%
Namirnica
%
Brašno
12
Banana
88
Kruh
45-50
Šljiva
82
Kuhani krumpir 76
Jabuka
84
Kuhani špageti
78
Višnja
90
Kuhana riža
73
Kivi
83
Kuhano jaje
73
Breskva
85
Teletina
71
Naranča
87
Svinjetina
67
Špinat
92
Riba
73-75
Mrkva
88
Jetrica
71
Rajčica
94
Piletina
53
Salata
95
Pivo
92-95
Mlijeko
88-90
Voćni sokovi
80-88
Vino
72-89
Zdravim osobama preporuča se uzeti 1500-2000 ml vode
dnevno. Nažalost, žeđ je kod ljudi vrlo slabo razvijen osje­
ćaj, za razliku od gladi. Vrlo često ljudi, kad su žedni,
po­je­du nešto umjesto da popiju. Osobe treće životne dobi
gu­be osjećaj žeđi s godinama, tako da u poodmakloj dobi
uzimaju vrlo malo tekućine, što ih može koštati ozbiljnog
me­ta­boličkog disbalansa. Ako osoba ima dijabetes, vrlo je
važno stvarati pozitivan stav prema pijenju vode.
To
•
•
•
•
•
su razlozi za nekoliko preporuka:
Pijte vodu u malim gutljajima
tijekom cijeloga dana.
Počnite piti vodu odmah ujutro,
tako budite osjećaj žeđi.
Imajte uvijek vodu nadohvat
ruke (ili barem u vidokrugu).
Odmah se napijte vode ako su
vam: suha usta, koža, niste dugo
mokrili ili ste se pojačano znojili.
Provjerite jeste li uzeli dovoljno
vode ako ste izloženi tjelesnom
naporu.
20
•
•
•
•
•
•
SALATA OD LEĆE S FETA SIROM
PIKANTNA JUHA OD BUNDEVE
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1
ISTARSKI RIŽOTO
BRZA POGAČA OD JABUKA
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1
D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1
Ne zaboravite uzeti dodatne količine vode ako ste jeli
hranu s puno vlakana.
Uzimajte vodu ako imate proljev, povišenu
temperaturu, povećanu glukozu u krvi ili povraćate.
Povećajte unos vode ako putujete u toplije krajeve s
puno vlage ili se penjete na visinu.
Oprez kod uzimanja aromatiziranih voda, one sadrže
šećer.
Ako volite piti kavu, popijte i vodu koju ste uz nju
dobili jer je kava dijuretik i potiče izlučivanje vode.
Ako pijete alkohol koji potiče izlučivanje vode (zato
ste jutro iza tako žedni), ne zaboravite nadoknaditi
izgubljenu vodu.
Na koncu ne zaboravite:
• Gubitak vode od 1 posto tjelesne težine (TT) smatra se
dehidracijom i treba je liječiti.
• Gubitak vode od 2 posto TT umanjuje psihičke i
fizičke potencijale za 20 posto.
• Gubitak vode od 9-12 posto TT završava letalno.
• Voda ispire otrove iz tijela!
• Tijelo gubi 1000 ml vode tijekom noći!
• Nutricionisti preporučaju: 1000 ml vode na 1000 kcal.
• Svjetska zdravstvena organizacija preporuča: 2500
ml na dan.
Hrvatska raspolaže s velikim vodnim bogatstvom, zauzima
peto mjesto u Europi, odnosno 42. mjesto u svijetu.
Dobrom čovjeku kap vode je ocean, a lošem je ocean kap
vode. (indijska poslovica).
Ako se hoćeš udaviti, ne muči se u plitkoj vodi. (bugarska
poslovica).
Od vode vode, a od vina nose. (bosanska poslovica).
Literatura......
1. Journal of the American College of Nutrition
2. The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism
3. Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe
4. Pravilnik o ispravnosti vode za piće RH
5. HZJZ - preporuke unosa tekućine u organizam
Diabetes
www.diabetes.hr
PIKANTNA JUHA OD BUNDEVE
SALATA OD LEĆE S FETA SIROM
ZA 6 OSOBA
ZA 6 OSOBA
1 kg jestive bundeve
2 žličice maslinovog ulja
2 poriluka
1 režanj češnjaka
1 žličica đumbira
1 l temeljca ili vode
sol, papar u zrnu
2 grančice peršina
4 žlice jogurta do 0,9% m.m.
25 dag leće
1 luk
sol, svježe mljeveni papar, ulje, ocat
10 dag sira Feta
limun
Oguljenu i očišćenu bundevu narežemo na komade. U većoj
posudi zagrijemo ulje, dodamo na kolutove narezan poriluk,
zdrobljeni režanj češnjaka, naribani đumbir, zdrobljeni kim
i komade bundeve. Zalijemo temeljcem ili vodom i pustimo
da zavrije. Na laganoj vatri kuhamo pola sata da se bundeva
smekša. Posolimo i popaprimo. Juhu usitnimo štapnim
mikserom. Dodamo jogurt i sjeckani peršin.
Energetska vrijednost jedne porcije: 88 kcal
ugljikohidrata 7,3 g, bjelančevina 3,4 g,
masti 5,3 g, zasićenih masnih kiselina 0,9 g
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Leću namočimo u slanoj vodi na jedan sat i stavimo kuhati.
Za 20 minuta je kuhana, ocijedimo je i na pola ohlađenu u
zdjeli za salatu izmiješamo s nasjeckanim lukom, paprom,
uljem i octom. Na vrh posipamo komadiće Fete i pokapamo
limunovim sokom.
Energetska vrijednost jedne porcije: 169 kcal
ugljikohidrata 23 g, bjelančevina 13 g,
masti 6 g, zasićenih masnih kiselina 2,8 g
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
BRZA POGAČA OD JABUKA
ISTARSKI RIŽOTO
ZA 10 KOMADA
ZA 4 OSOBA
8 kiselih jabuka
sok od jednog limuna
prstohvat soli
3 žlice brašna
masnoća za tepsiju
grudice:
tekuće sladilo bez energetske vrijednosti
0,5 dl ulja
10 dag brašna
1 žličica cimeta
2 žlice ulja
1 žlica pirea od rajčice
2 režnja češnjaka
40 dag riže
3 dl vina
2 veće morske ribe (70 dag)
slana voda
ocat, papar, peršin, komadić maslaca, parmezan
Jabuke s korom narežemo na kriške koje poškropimo
sokom od limuna. Promiješamo s malo brašna. Stavimo u
namašćenu srednje veliku tepsiju i malo protisnemo. Posebno
promiješamo brašno, tekuće sladilo i cimet, dolijemo ulje
i miješamo vilicom dok ne nestanu grudice, koje istresemo
preko jabuka. Pečemo u zagrijanoj pećnici pola sata na 200˚C
Na ulju pirjamo sjeckani češnjak i pire od rajčice. Dodamo
dobro ocijeđenu rižu i posolimo. Promiješamo i dolijemo
toliko vode koliko je i riže. Pomalo neka kuha dok riža ne
upije vodu. Dolijemo vino i pirjamo dok ne omekša. Ribu
kuhamo u slanoj vodi u koju smo stavili ocat. Ohlađenoj ribi
odstranimo kosti i meso izmiješamo s rižom, dodamo sjeckani
peršin, komadić maslaca i svježe mljeveni papar. Poslužimo s
parmezanom.
Energetska vrijednost jedne porcije: 113 kcal
ugljikohidrata 28 g, bjelančevina 1 g,
masti 0 g, zasićenih masnih kiselina 0 g
Energetska vrijednost jedne porcije: 478 kcal
ugljikohidrata 60 g, bjelančevina 27 g,
masti 13 g, zasićenih masnih kiselina 2,6 g
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Recepti preuzeti iz knjige
„Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 4/2011
br. 4/2011
Gastroputovanje
KIJEV:
PRIČA O UKRAJINI
Ni jedan posjet Kijevu nije potpun ako se ne doživi religijski segment, duboko utkan u tradiciju,
unatoč tome što Ukrajinci nisu religiozni na onaj način kako se to poima u katoličkom svijetu. Druga
je osobitost Kijeva njegova grandioznost. Ovdje je naprosto sve veliko. Kijev ima najdublju podzemnu
željeznicu na svijetu, a stanica Arsenalska toliko je duboko građena da se putnici voze s dva reda
pomičnih stepenica oko pet minuta ne bi li stigli do vlaka
Vedran Obućina
Ž
nazvan u čast naj­
ulica Hreščatik, koji dijeli trg na dva dijela. Na brdašcu uz
sta­rijeg brata Kiija.
desnu obalu Dnjepra nalazi se kompleks parkova i šetališta,
Danas se tri bre­žulj­
omiljeno mjesto mnogih Kijevljana. Na samom početku,
ka u Kijevu zo­vu
iznad starog stadiona Dinamo Kijev, nalazi se spomenik
Šček, Koriv i Libed.
Prijateljstvu nacija, ogromna statua dvojice muškaraca koji
U
po­
prikazuju Ukrajinu i Rusiju kao
nastavku
vijes­ti,
Kijev
je
dva bratska naroda. Iako se
po­stao
jedna
od
povelo mnogo rasprava oko
glav­nih patrijaršija
ovog spomenika, on je ostao,
eu­rop­skog pravoslavlja (uz Kijev, tu su još Carigradska
ali je uz njega sagrađen
patrijaršija, bugarska Trnavska egzarhija, makedonska
spomenik
Ohridska arhiepiskopija te srpska Pećka patrijaršija), da
ma­ni­ma, predvodnicima ko­
bi iz nje naknadno nastala i Moskovska patrijaršija. Koliko
za­ka, među kojima je za­si­
je bila bogata i važna kijevska crkvena povijest, pokazuju
gur­no najpoznatiji Bohdan
velebne crkve u Kijevu. Najveća, ona Svete Sofije koja
Hmeljnicki, povijesna iko­na
blješti svojim kupolama na Trgu sv. Sofije, danas je muzej.
nove
Nedaleko je i saborna crkva sv. Mihajla, zaštitnika Kijeva.
ni parka nalazi se i palača Marinski, te relativno ma­len
Uz to, impozantna unutrašnjost crkve sv. Volodimira ne­
ukrajinski parlament Verhovna rada. Nakon svih ovih
zao­bi­laz­na je turistička atrakcija. No, zasigurno će svaki
veličina, najbolje je sjesti u neki kafić ili restoran Andrejiv­
posjetitelj ostati bez daha kad posjeti Kijevsko-pečersku
skog uzviza, boemske četvrti grada. Ispod crkve sv. Andre­
lavru, vjerski kompleks Ukrajinske pravoslavne crkve u
ja mogu se kupiti originalni ukrajinski suveniri, a ljubitelje
ruske književnosti oduševit će što je tu spomen dom, muzej
ukrajinskim
Ukrajine.
Na
het­
sre­di­
Eu­ro­
Odese do magičnoga Krima nalazi se ukrajinska obala uz
ko­joj su mnoge crkve i posebno pustinjačke spilje, gdje
pe. Tako se
Crno more, a u središtu su zemlje provincijski gradovi ko­ji
i danas žive redovnici u sjeni stoljetnih vjerskih objekata,
i kip Mihaila Bulgakova.
n a­ z i­ v a­ l a
kao da su izašli iz Gogoljevih romana. Istok je prepun ve­li­
čuvajući moći ukrajinskih svetaca. Niti jedan posjet Kijevu
Ukrajinska je kuhinja iskren izražaj same zemlje, pa se mo­
kih industrijskih gradova s ruskim utjecajem.
nije potpun ako se ne doživi religijski segment, duboko
že reći kako će tradicionalni ručak pokazati više Ukrajine
eu­rop­ska
Nekako u sredini smjestio se Kijev, glavni grad Ukrajine. U
utkan u tradiciju, unatoč tome što Ukrajinci nisu religiozni
nego jednomjesečno putovanje po državi. Bogatstvo pri­
zem­lja. Unatoč to­
novom nazivlju koristi se ukrajinizirana verzija grada Kijiv.
na onaj način kako se to poima u katoličkom svijetu.
rod­nih sastojaka rezultat su stoljeća uzgoja na izdašnoj
me, žit­ni­ca Eu­ro­pe,
Zelen i vibrantan grad živi punim plućima na svojim va­lo­vi­
Druga je osobitost Kijeva njegova grandioznost. Ovdje je
crnici, kao i intimnog odnosa Ukrajinaca prema šumama i
sa svojim plodnim
tim brežuljcima uz moćnu rijeku Dnjepr. Kijev je ogroman
naprosto sve veliko. Kijev ima najdublju podzemnu že­ljez­
stepama. Teško siromaštvo, povijesne neprilike i nedostatak
tlom i ogromnim prostranstvima na istoku Europe, bila je
grad (ima više od tri i pol milijuna stanovnika), a legenda
nicu na svijetu, a stanica Arsenalska toliko je duboko gra­
gotovo svačega u domovima ukrajinskih seljaka (ali i gra­
po­priš­te mnogih tragedija, među njima i namjernog iz­glad­
o njegovu nastanku i dalje odzvanja među Ki­jev­lja­ni­ma.
đe­na da se putnici voze s dva reda pomičnih stepenica
đa­na), kao i snažne i hladne zime, stvorile su hranu koja u
nji­va­nja ukrajinskog stanovništva. Veliki Holodomor, za što
Naime, Kijev je mjesto gdje je sve započelo: i ruska država i
oko pet minuta ne bi li stigli do vlaka. Razlog tome je što
malim količinama mora zasititi i utopliti.
su izravno krivi komunistički čelnici u Moskvi, odnio je mi­
rusko pravoslavlje i sve što čini velikim istok Europe. Švedski
kijevsko podzemlje nije bilo pogodno za gradnju tunela,
Boršč je sine qua non ukrajinske kuhinje. Ne radi se sa­
li­june života, kao i oba svjetska rata, građanski rat pri na­
Varjazi naseljavali su se uz Dnjepr u ranom srednjem vijeku,
pa su sovjetski inženjeri kopali duboko. U bivšem SSSR-u,
mo o varivu ili juhi od cikle, jer u tradicionalan boršč ide
stan­ku SSSR-a, a potom i Staljinove čistke. Današnja Ukra­ji­
na temelju čega je nastala Kijev­ska Rusija, država velikih
naime, postojala je zakonska obveza da svaki milijunski
sve što se može pronaći u kući, a cikla je neizostavan
na prisjeća se bremenite prošlosti, ali nastoji, koliko god je
knezova i kneginja Igora, Volodimira i Olge. Legenda govori
grad ima podzemnu željeznicu. Tako su Kijev, Harkov (na
sa­sto­jak koji daje crvenu boju. Kvalitetan boršč također
to moguće, gledati prema budućnosti. Ukrajina je po­sta­la
da je grad nastao oko 560. godine doseljavanjem jedne
istoku zemlje) i Dnjepropetrovsk dobili svoje podzemne,
ima zelje, luk, krumpir i kopar. Lako ćete shvatiti koji je
turistički hit Europljana. Mnogi su zapadni Europ­lja­ni na­
obitelji. Kii, Šček i Koriv bila su tri brata iz jednog polisijskog
a pridružuje im se i Odesa. Još jedna osobitost Ukrajine
boršč dobar jer ne smije biti “vodenast“. Uz boršč, koji
kon pada Željezne zavjese nastojali posjetiti “egzo­tič­ne
plemena, a njihova
jest da se u Harkovu nalazi najveći trg u
se jede tijekom cijelog dana, jede se crni
zem­lje“ postkomunističke Europe, da bi nakon Praga, Bu­
sestra Libed često se
Europi, Ploščad Svobodi, koji je i drugi
kruh i smetana. Nacionalno jelo Ukrajine
dim­peš­te, Varšave i Tallinna danas otkrivali Kijev, Odesu,
zamišlja na pramcu
najveći trg na svijetu, odmah nakon
zasigurno su vareniki, velike punjene
Donjeck i Lviv.
vikinškog broda ko­
Tiananmena u Kini.
knedle. Dolaze u raznim varijantama, od
Ukrajina je zemlja ogromnih raznolikosti. Na zapadu zem­
ji plovi Dnjeprom.
U Kijevu je najveći trg Mejdan Na­ze­lež­
punjenih mesom, svježim sirem, a mogu
lje, u Galiciji i Voliniji, govori se ukrajinskim jezikom, a lju­
Ona je odlučila da
nosti, odnosno Trg nezavisnosti, odakle
se pronaći i sezonske, punjene šumskim
di i arhitektura nalik su Poljskoj i Slovačkoj, u snažnom
se obitelj naseli upra­
je ukrajinski narod poslao poruku svojim
voćem, jabukama ili jagodama. Holubci
za­gr­lja­ju grkokatoličke crkve. Karpati predstavljaju lijep
vo na obali gdje
vlastodršcima 2003. u tzv. Narančastoj
su slični našoj sarmi, a pelmeni su ravioli
kon­trast planine prema uglavnom ravničarskoj zemlji. Od
je sagrađen Kijev,
revoluciji. Preko trga vodi glavna gradska
punjeni mesom. Mesnato jelo ne mora
itnica
Ukra­ji­na, dru­ga po
ve­li­či­ni
24
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 4/2011
br. 4/2011
biti često u Ukrajini. U prošlosti
najviše pije Černihiv
iz juhe izvadimo povrće, lovorov list i zrna papra, a kuhano
u glinenu ili keramičku posudu s poklopcem i servirajte
se smatralo da je meso luksuz,
(svijetlo i tamno) i
meso izvadimo na dasku, narežemo na kocke i stavimo na
ukrašeno peršinom.
pa se originalno jelo sastoji
Slavutič. Krimsko vi­
stranu. Lonac s mesnim temeljcem vratimo na vatru, dodamo
ve­ći­nom od variva u kojem su
no u očima je Ukra­
narezani krumpir i kupus i kuhamo 15-ak minuta, odnosno
Vareniki s višnjama
glav­ni sastojci krumpir i svježe
ji­na­ca iznimno kva­
dok krumpir ne omekša. Za to vrijeme pripremimo umak,
Sastojci:
glji­ve. Dobro popapreno, ovo
li­tet­no, ali nastojte
tako što, u tavi na vrućem ulju pržimo luk i mrkvu, dodamo
1 kg višanja
se varivo često stavlja u ze­mlja­
pro­ba­ti
koja
ciklu, pokapamo sokom polovice limuna, podlijemo s 200
200 g šećera
do­la­ze iz regije Ma­
ml temeljca, dodamo sjeckanu rajčicu, sol, papar, žličicu
Od mesa je napopularnija svinjetina, od bunceka (salo) do
sandra, ili kušajte
šećera, sušeni kopar i pirjamo na laganoj vatri dok povrće
Priprema:
balika, što je dimljena svinjetina s malo masti. Salo se jede s
slat­ka moldovska ili puna gruzijska vina. Nacionalno bez­
ne omekša. Kada su krumpir i kupus kuhani, dodamo umak,
Višnje očistite od ko­
velikom kriškom kruha, posoljeno i posluženo s češnjakom.
al­ko­hol­no piće je kvas. Kava je popularna, ali također i
narezano meso, protisnuti češnjak i ostavimo da zavrije.
šti­ca, stavite u emaj­
Poslužuju se i kobasice, ali većinom hladne.
crni čaj koji se priprema prema staroj ruskoj recepturi.
Zatim ugasimo vatru, poklopimo i ostavimo da odstoji 10-
li­ranu, keramičku ili
Treba zapamtiti da je piletina Kijev zapadna izmišljotina. Iako
ak minuta. Poslužimo u dubokim tanjurima, dodamo po
staklenu posudu, posipajte šećerom, pu­stite da stoje na
je ima na jelovniku, nitko ju ne naručuje, izuzev stranaca.
žlicu kiselog vrhnja i posipamo sjeckanim peršinom.
suncu 2-3 sata da višnje dobro upiju šećer. Izlijte sok u
nu posudu, prevuče sirom i zapeče (zato se zove žarkoje).
ona
Riba je dobra, ali samo ako ste sigurni odakle stiže. Rije­ke
posebnu posudu i suhim višnjama na­dje­nite varenike.
u Ukrajini su prilično zagađene, pa je i riba loša. Ta­ko­đer
Recepti
Varivo s mesom i povrćem
Koštice prelijte s ¾ čaše vode i kuhajte u emajliranoj po­su­
ćete primijetiti u ponudi dosta kavijara, ali ovaj rus­ki crni
Boršč
Sastojci:
di, pri čemu 5-7 koštica krupno razdrobite. Zatim uvarak
kavijar niže je kvalitete i zasigurno je dovezen krijum­ča­
Sastojci:
500 g mesa bez žilica,
procijedite, dodajte šećer, ponovno pustite da zavri, ohla­
re­njem. Ukrajina je još uvijek zemlja gdje ponuda ovisi o
500 g junetine
narezano na kockice
dite i pomiješajte sa sokom od višnje. Ovaj preljev servirajte
go­diš­njem dobu, što znači da je hrana doista kvalitetna.
2 mrkve
(janjetina, junetina ili
s gotovim varenikima.
Obavezno posjetite kijevske tržnice da vidite što babuške
1 peršinov korijen
svinjetina)
nude iz svojih vrtova. Hrana ponuđena na ulicama također
½ celerovog
4 mrkve
Vareniki:
je dobra. Babuške će vam nuditi razne varijante piroški i
korijena
6 glavica luka, 2 režnja
Pripremanje tijesta
derune, slične palačinkama. Nudi se i burek (čeburjek), a tu
je i brza hrana iz azijskih republika bivšeg SSSR-a, kao plov
(ovčetina i riža) i adžik (gruzijska začinjena kobasica). U
2 glavice luka
češnjaka
Tijesto za varenike dobiva se iz brašna (iz pšeničnog ili
2 grančice ružmarina
pšeničnog pomiješanog s heljdinim – popola), jaja, vode
½ glavice kupusa
1 crvena paprika
i soli. Voda treba biti hladna, jer to pogoduje slabijem su­
Kijevu možete probati i malo egzotičniju hranu u tatarskim,
1 cikla
200 g manjih gljiva
šenju tijesta za vrijeme pripremanja varenika i povećava
armenskim i gruzijskim restoranima.
2 krumpira
200 ml mesnog temeljca
vezivna svojstva. Brašno mora biti što je moguće finije i ne
Ukrajina također ima bogatu i dugu tradiciju slastica. Pri­li­
1 limun
100 ml bijelog vina
previše suho, tako da se vareniki ne raskuhaju. Na 3 čaše
kom posjeta bilo kojem dućanu, posjetitelji ne mogu doći
150 g sjeckane rajčice
2 žlice istopljena maslaca (ili ulja)
pšeničnog brašna uzmite od ½ - ¾ čaše vode, 2 jaja i
sebi od količine slatkiša, čokolada i bombona koji se nude
1 žličica šećera
5 žličica ulja
½ čajne žličice soli. Umijesite tijesto srednje gustoće kako
iz ukrajinskih tvornica slatkiša. Na jelovnicima ćete često
½ žličice sušenog kopra
2 žlice slatke paprike
biste ga mogli zgodnije razvaljati na 2 - 3 mm debljine.
naći bjeločke, čokoladu od lješnjaka, ili metior, što su male
2 režnja šečnjaka
sol i papar
Tijesto režite na kvadratiće veličine 5 x 5 cm ili tankom ča­
okruglice od oraha i meda pokriveni crnom čokoladom.
sol
Piće se često uspoređuje s Ukrajinom. Prva je pomisao,
mljeveni papar i papar u zrnu
Priprema:
Nadjev za varenike stavite točno u sredinu i to najviše jed­
naravno, votka. Ima je na svakom koraku, svih varijanti,
200 g kiselog vrhnja
Operite, ogulite i narežite mrkvu na kockice. Papriku ope­
nu čajnu žličicu. Spojena mjesta nastojte napraviti jednako
kvaliteta i cijena. Votka ili horilka pije se u apsolutno
1 žlica sjeckanog peršina
ri­te, očistite i odstranite sjemenke, pa isijecite na kockice.
debela kao ostalo tijesto, inače se vareniki loše kuhaju,
Luk ogulite te isijecite na tanke rezance. Češnjak ogulite
debeli su i opora okusa.
1 lovorov list
svakoj prilici, od vjenčanja do poslovnih razgovora, i to
šom izrežite krugove.
u velikim količinama.
Priprema:
i sitno nasjeckajte. Zagrijte istopljeni maslac i nakratko
Pripremljene varenike kuhajte u većoj količini vrele slane
Najpoznatije
su
U lonac stavimo meso i ulijemo toliko hladne vode da ga
pro­pr­žite meso sa svih strana. Izvadite meso iz tave, ulijte
vode. Voda se soli u omjeru: 1 čajna žličica soli na 3 čaše
Hetman i niz vot­ki
Nemirov, od stan­
prekrije. Dodamo jednu oguljenu i očišćenu mrkvu, per­ši­
ulje i propržite sve povrće izuzev gljiva, dok ne omekša.
vode. Kad vareniki isplivaju (8-10 minuta), poslužuju se još
nov i celerov korijen, jedan oguljen luk, dvije žličice soli,
Potom vratite meso u tavu i sve izmiješajte. Začinite slatkom
topli. Prilikom serviranja polijte ih zagrijanim maslacem da
dard­nih,
onih
4-5 zrna papra, lovorov list i kada zavrije, smanjimo vatru.
paprikom, soli i paprom. Dodajte listiće ružmarina, temeljac
se ne lijepe, te sirupom ili medom.
ko­je imaju u se­bi me­
Dok se temeljac polako kuha, prikladnom žlicom obiremo
i vino, pokrijte i kuhajte na srednjoj vatri oko 40-50 minuta.
da ili ljute pa­pri­či­ce.
pjenu s površine. Drugu glavicu luka očistimo i nasjeckamo,
Ako postane presuho, dodajte još temeljca. 10 minuta
Pivo je također po­pu­
kupus narežemo na trakice, ciklu i drugu mrkvu narežemo
prije kraja kuhanja dodajte gljive (očišćene i raspolovljene
lar­no, a u Kijevu se
na rezance, a krumpir na kockice. Nakon sat i pol kuhanja,
ako su malo veće). Dodatno začinite po potrebi, prenesite
26
do
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Tjelovježba
br. 4/2011
MLADI, TJELESNA AKTIVNOST, SAMOKONTROLA
Mlade ruke za stare dane
Lifescanov
odjel za podršku
je tu za Vas
Kada u mladim godinama postoji dobra edukacija i zdrava navika vježbanja, onda je u kasnijim
godinama svaka funkcija na tjelesnoj, ali i na psihološkoj razini već oblikovana
Jadranka Kos, bacc. ft., prof. rehab.
T
jelesna aktivnost potrebna
je svim osobama bez obzira
na životnu dob. Neophodna
je osobama sa šećernom bolešću,
također, bez obzira na dob. Za
sva­ko­ga postoji program aktivnosti
koji je prilagođen i usklađen prema
Besplatna linija
Naš je cilj pružiti Vam
brzu i kvalitetnu uslugu.
LFSCN_CRO_NAcs_001_16062011
0800-5433
Radnim danom
8-16h
svim stanjima.
Prije dva-tri desetljeća te činjenice
prema kojima bi trebalo živjeti sva­
ko­dnevni život, još nisu bile posve
jasne ni dostupne svima kojima su
bile potrebne. Osobe koje su sa­da
u ranim srednjim godinama, a lije­
či­li su šećernu bolest u doba odra­
sta­nja, doživljavali su čak zapreke
ko­je su se odnosile na provođenje
tjelovježbe na satovima tjelesnog
odgo­ja. U mnogim je sredinama je­
dno­stav­no vladao neosnovan strah
od hipoglikemije zbog ne­do­volj­nog
znanja i nepostojanja teh­nič­ke po­
drš­ke (samokontrole glu­ko­ze u krvi)
koji bi roditelje, uče­ni­ke i odgo­vor­ne
u tome učinili sigurnima.
Analizirajući tjedne aktivnosti mla­dih
osoba sa šećernom bolešću u no­vije
vrijeme, gotovo da ne postoji netko
tko ne prakticira dodatnu aktiv­nost.
Postoji velik izbor i razne mo­guć­nos­
ti i sve se može uskladiti s osob­nim
interesima. Mnogi se bave nekim
spor­tom, prakticiraju neki oblik kre­
ta­nja (hodanje, trčanje, ro­la­nje, vož­
nju bicikla ili drugo). Mno­gi redovito
dolaze vježbati u orga­ni­zi­rane klu­
bo­ve (aerobik, pilates, ples i sl.).
Znanje o liječenju usvaja se na po­
čet­ku otkrivanja bolesti i kasnije
obnavlja tijekom liječenja. Postoje
mnoge informacije dostupne na
raz­nim izvorima, često na internetu.
Ipak, organizirana edukacija u usta­
no­vi (dnevna bolnica) naj­cje­lo­vi­ti­ja
je i najispravnija za svakog po­je­
din­ca, ciljana na potrebe pojedine
osobe. A potrebno je i znanje! Sa­
mo­kon­tro­la koju omogućuje sve
savršenija tehnička podrška pru­ža
uvid u učinak svega što se či­ni­lo unos, regulacija, potrošnja energije.
Imajući znanje, imajući mogućnost
samokontrole, potrebno je po­sta­vi­ti,
usaditi, učvrstiti dobru, zdra­vu i isprav­
nu naviku koja omo­gu­ću­je činiti ono
što je dobro u krat­ko­roč­nom, ali još
više u dugoročnom planu.
Misleći na vrlo mlade osobe sa še­
ćer­nom bolešću, one koji polaze
u re­dov­nu školu, satovi tjelesnog
odgo­ja u svojoj raznolikosti, po­seb­
no u dijelu vježbi oblikovanja, pru­
Diabetes
www.diabetes.hr
29
Sponzorirani članak
Tjelovježba
br. 4/2011
br. 4/2011
Savjeti za djecu i mlade sa šećernom bolesti tipa 1 koji koriste inzulinsku pumpu
ža­ju mogućnost redovite tjelesne
aktiv­nos­ti. Vrijeme studija također
da­je obavezu vježbanja i tjelesne
aktiv­nos­ti. To je vrijeme kada postoji
interes za različite vrste tjelesne
aktiv­nos­ti i tjelovježbe. Obično je to
odla­zak u prostore za organizirane
aktiv­nosti gdje se nudi mnogo. Ali,
svaki odlazak na organiziranu tje­
lo­vjež­bu trebao bi biti “pod vod­
stvom” vlastitoga znanja.
Vrlo je važno poznavati sebe, po­
zna­va­ti djelovanje inzulina, odnos
uno­sa i željene potrošnje. Ne pre­po­
ru­čuju se planirane aktivnosti
nagle i prevelike potrošnje
energije.
Ako neplanirano ipak
dođe do toga, potrebno
je prevladati nepoželjne
isho­de - hipoglikemije, ali i
visoke razine glukoze koje mogu
uslijediti kod nekih osoba poslije
naglih, vrlo napornih aktivnosti.
Mnoge osobe mlađe dobi imaju mo­
guć­nost i priliku baviti se sportom. To
može potrajati godinama i uvelike
pomoći regulaciji šećerne bolesti i
održavanju tjelesne spremnosti. Ali,
jednog dana može se promijeniti
ta dugogodišnja mogućnost. Ne­ke
osobe jednostavno prestanu prak­
ti­ci­ra­ti sport zbog raznih zapreka
(ne­do­sta­tak vremena, promjena
pro­sto­ra i dr.).
Svakako, aktivnost sporta treba za­
mije­niti nekom drugom, do­stup­nom
aktivnosti.
Iako nikad nije kasno, vrlo je zna­čaj­
no u mlađim godinama stvoriti na­vi­
ku redovitog vježbanja.
Tjelovježba znači ciljanu, orga­
ni­zi­ranu tjelesnu aktivnost u
odre­đe­nom vremenskom tra­
ja­nju određenog in­ten­
zi­teta, tijekom ko­je
se aktiviraju mišići
30
Diabetes
www.diabetes.hr
cijeloga tije­la. Sat tjelovježbe ima
svoje dije­lo­ve - zagrijavanje, glav­ni
dio i hlađenje. Svaki sat tje­lo­vjež­
be uklju­ču­je vježbe disanja, vjež­be
gi­blji­vos­ti, vježbe istezanja, vježbe
ja­ča­nja/održavanje snage velikih
gru­pa mi­ši­ća. To je način vjež­ba­
nja koje se pro­vo­di pod struč­nim
vod­stvom ili sa­mo­stalno u kuć­nim
uvje­ti­ma poslije edu­ka­cije. Po­sto­ji
krat­ko­ročno i du­go­ročno dje­lo­va­nje
tjelovježbe.
U prvom je planu povoljan utjecaj
na razinu glukoze u krvi. U drugim
su planovima, ali također vrlo važ­
nim, održavanje gibljivosti svih zglo­
bo­va, održavanje jakosti i sna­ge
velikih mišića tijela, poželjna čvrstoća
mišića, ali i
izgled tijela, održa­va­nje dobrog
protoka krvi u svim dijelovima tije­
la, održavanje gustoće kostiju, odr­
ža­va­nje tje­les­ne spremnosti ko­ja
po­ma­že u funk­cio­ni­ra­nju u svim
dru­gim potrebama. Sve ove učin­
ke objedinjuje i pozitivni psi­ho­loš­ki
učinak. Taj učinak po­kre­tač je stva­
ra­nja i održavanja navike.
Govoreći o tjelovježbi, mislimo na
umjerenu potrošnju energije. To je
važ­no i prihvatljivo svim osobama.
Kada osoba u razvoju provodi tje­
lo­vjež­bu, postiže jačanje mišića (tr­
buš­nih, leđnih i drugih) važnih za
ispravno držanje i ljepši izgled. Put
prema tim ciljevima i njihovo po­sti­za­
nje opravdava svaki napor stvaranja
dobre navike. Kada u mladim go­
di­na­ma postoji dobra edukacija i
zdrava navika vježbanja, onda je
u kasnijim godinama svaka funkcija
na tjelesnoj, ali i na psihološkoj ra­
zi­ni mnogo bolja i sigurnija, već
oblikovana.
Iako nikad nije kasno početi
vjež­ba­ti, ipak se naglašava da je
mno­go toga u rukama mla­
đih osoba sa še­ćer­nom
bo­leš­ću ko­ji od tih
ra­ni­jih go­
di­na po­či­
nju prak­ti­ci­
ra­ti vjež­ba­nje i tako su spremni
tje­les­no, ali i du­hom, prevladati sve
izazove.
Znanje, obnavljanje znanja, sa­mo­
kon­tro­la i praćenje, interes i stvo­re­
ne zdrave navike vježbanja i
tje­les­ne aktiv­
nos­ti po­treb­ni
su za do­bru
kon­tro­lu še­
ćer­ne bo­les­ti
i
odr­ža­va­
nje kva­li­te­te
života.
Bezbrižan odmor uz inzulinsku pumpu
Inzulinska pumpa moćno je pomagalo, ali samo ako ga upotrebljava dobro educirana osoba. Želimo vam sretan put i ugodne ljetne praznike
I
Doc. dr. sc. Srećko Severinski dr. med. spec. pedijatar endokrinolog i dijabetolog,
Zavod za bolesti mokraćnog, probavnog i endokrinololškog sustava, Klinika za pedijatriju KBC-a Rijeka
sporuka inzulina pomoću inzulinske pumpe najbolje imitira njegovo pri­rod­
no lučenje iz gušterače. Inzulinska pumpa ima mnogo prednosti, a među
najvažnijima su da omo­gu­ću­je različite bazalne ritmove (neki di­jabetičari
trebaju vi­še inzu­lina između obroka, a lako je riješena i visoka glikemija u ra­no
jutro, tzv. fenomen zore), fleksibilno uzimanje obroka, a tu su i je­dno­stav­na pri­
mje­na inzulina uz jelo i manji broj ubo­da (kateter se mijenja sva­ki treći dan,
dakle jedan ubod u tri dana, za razliku od višekratnog da­va­nja inzulina penom).
Finije je i podešavanje bazalne doze inzu­li­na (do 0,025 j/h), manji je broj teških
hipoglikemija, privremene ba­zal­ne doze mogu se koristiti tijekom vježbanja, je­
dno­stav­nija je pri­mje­na putuje li se u različite vremenske zo­ne. Sve u svemu,
ko­ris­nicima inzulinske pumpe zajamčena je bolja kva­li­te­ta života.
Putovanje mijenja životne navike
Bliže se ljetni praznici, pa smo za djecu i mlade koji boluju od šećerne bo­les­ti tipa
1 i primaju inzulin pomoću inzulinske pumpe priredili ne­ko­liko vrijed­nih savjeta
koji će im olakšati putovanje i odmor. Prije svega treba voditi računa o tome da
ste na put ponijeli dovoljnu ko­li­či­nu svih pomagala, i spakirali ih tako da budu
uvijek pri ruci. Do­bro je uzeti ih u dvostrukoj količini. Ljeti su temperature visoke,
zbog čega se inzulin ču­va u priručnoj torbici koja održava potrebnu tem­pe­ra­tu­ru.
Putujete li avionom, sva nužna pomagala ponesite u tor­bi­ci koja će biti uz vas tije­
kom leta. Ako ste za svoj odmor odabrali de­sti­na­ciju izvan naše zemlje, neka vam
nadležni dijabetolog napiše po­tvr­du da bo­lujete od dijabetesa, primate inzu­lin
po­mo­ću pumpe, te da uza se morate nositi inzulin i pomagala (na hr­vat­skom i
en­gles­kom jeziku). Ne zaboravite uzeti penove!
Na putu budite posebno spremni za moguću hipoglikemiju, za što se pre­po­ru­ču­ju
glukozni bomboni (sjetite se pravila jedan bombon od 3 g za svakih 10 kg tjelesne
mase). Ljudi koji putuju s vama trebaju bi­ti obaviješteni o to­me da ima­te dijabetes,
a pokažite im i što trebaju uči­ni­ti zatreba li vam njihova po­moć. Uvijek nosite
identifikacijsku iskaz­ni­cu na kojoj su objaš­nje­ni postupci u hitnim slučajevima.
Putujete li u neku egzotičnu zemlju, na čiju hranu niste naviknuli, dobro je
in­for­mi­rati se prije puta o tamošnjim kulinarskim običajima, a korisne in­for­
ma­ci­je možete dobiti i na internetu. Putnici u udaljene krajeve moraju se
pripremiti za promjenu vremenskih zona. Važno je znati da se to vrlo lako
rješava uz pomoć pumpe, tako što, kad stignete na odredište, na satu pumpe
jednostavno na­mjes­ti­te lokalno vrijeme.
Na odmoru kontrolirajte glikemiju češće nego obično, jer je tijekom pu­to­va­nja
po­re­mećen vaš svakodnevni ritam. Ako put dugo traje, zbog manj­ka tje­les­ne
aktiv­nos­ti glikemije će vjerojatno biti više, a kad stignete na odre­diš­te, zbog
po­ve­ća­ne aktivnosti, razgledavanja i obilaska kul­tur­nih zna­me­ni­tos­ti, mo­že se
po­ja­viti sklonost hipoglikemijama.
Podešavanje bazalnih ritmova
Koji inzulin (bolus ili bazal) djeluje na glikemije, može se procijeniti pre­ska­ka­
njem obroka i bolus doze inzulina za pojedini obrok.
Primjerice, ako se preskoči doručak i bolus doza inzulina za doručak, mjeri se gli­
ke­mi­ja svaka dva sata do ručka i, ako su mjerenja dobra, to nam govori da je ba­
zal­ni ritam do ručka dobro podešen. Uslijedi li hipoglikemija, doza je pre­visoka
i obrnuto, u slučaju hiperglikemija, doza je preniska. Na isti na­čin po­de­ša­va­ju se
osta­li bazalni ritmovi, preskačući ostale obroke i bolus doze inzulina. Neka djeca
teško pod­no­se preskakanje obroka, pa se njima može dati hrana koja ne sadrži
uglji­kohidrate, primjerice sir, jaje, meso ili mesni proizvodi.
Većina dijabetičara ima pet bazalnih ritmova - od ponoći do 3 sata, od 3 do
7, od 7 do 12, od 12 do 18 sati i od 18 do 24 sata.
Svakako se držite podsjetnika za promjenu bazalnih ritmova: ako je doza bazalnog
ritma < 0,3 j/h - mijenjati dozu za 0,05 j/h, ako je doza između 0,3 i 1 j/h - mijenjati
za 0,1 j/h, a ako je doza bazalnog ritma > 1j/h - mijenjati za 0,2 j/h.
Kad se mijenja doza bazalnog inzulina, mora proći sat do dva da bi se to odra­
zi­lo na njegovu koncentraciju u krvotoku.
Doznamo li ovim ispitivanjem da su za loše glikemije odgovorni bolus inzu­li­ni, tj. na­
kon preskakanja obroka glikemije su uredne, a prije to­ga su bile poremećene, mije­
nja­mo odgovornu dozu bolus inzulina. Što 1 j inzulina pokriva manje uglji­ko­hi­dra­ta,
to će njegova doza biti ve­ća i obrnuto. Ujut­ro 1 j inzulina najčešće pokriva 5 do 10 g
UH, a tijekom dana 10 do 15 g UH. Kad mijenjamo inzulinsko-ugljikohidratni odnos,
pazimo da konačan re­zul­tat ne bude promjena veća od 1 do 2 j po bolusu. Pri pro­
mjeni doza inzu­li­na treba promijeniti i korektivni bolus. Sjetite se pravila 100 koje gla­
si: 100: ukupna dnevna doza = za koliko mmol/l 1 j bolus inzulina spušta glikemiju.
Nema zapreka za sport i rekreaciju
Nedostaci inzulinske pumpe su da korisnici trebaju češće mjeriti gli­ke­mi­ju,
pum­pa je 24 sata spojena na pacijenta (može se skinuti sat, dva dnevno),
uočljiva je u pojedinim situacijama (na plaži, bazenu), a u slučaju prekida
isporuke inzu­lina, slijedi brzi razvoj ketoacidoze jer ne postoji veća zaliha
inzulina u tijelu.
Tijekom ljeta vjerojatno ćete češće skidati pumpu zbog bavljenja spor­tom, pli­
va­nja ili drugih aktivnosti. Ako skidate pumpu na vrijeme kraće od jednog sata,
ne treba davati nikakav dodatni inzulin. Skidate li je na razdoblje do dva sata,
daj­te bolus inzulin u dozi koja odgovara ba­zal­noj dozi tijekom dva sata nakon što
ponovno spojite pumpu. Ako ste bez pumpe dva do četiri sata, aplicirajte bolus
inzulin prije ne­go što skinete pumpu u dozi koja odgovara bazalnoj dozi tijekom
sljedećih dva sata. Provjerite glikemiju kad ponovno stavite pumpu i ako je >
10 mmol/l, dodajte ponovno bolus inzulin u istoj dozi kao što je bazalna doza
tijekom sljedeća dva sata. Ako ste bez pumpe dulje od četiri sata, pravilo je isto
kao prije, pa stoga upotrijebite pen i uzmite ekstra bolus svaka tri-četiri sata u
dozi koja bi odgovarala bazalnoj dozi. Uz to, uzmite bolus dozu inzulina pomoću
pena za pokrivanje obroka.
Zapamtite!
Povraćanje, bez proljeva, uz hiperglikemiju, ketonuriju (zbog manjka
inzulina) = ketoacidoza - treba povećati inzulinsku dozu.
Povraćanje, proljev, hipoglikemija, ketonurija (od gladovanja) – treba
smanjiti izulinsku dozu.
Ako ste pumpu skinuli zbog vježbanja, vjerojatno ćete trebati manje doze od na­ve­
de­nih. Stoga češće mjerite glikemiju kako biste doznali koja je va­ša odgo­va­ra­juća
doza inzulina. Ako tijekom fizičke aktivnosti ne skidate pum­pu, osigurajte prije
sve­ga da vam bude čvrsto stegnuta. Vježbate li dulje od dva sata, upotrijebite
pri­vre­me­ni bazalni ritam tako da smanjite dozu na pola za vrijeme vježbanja i još
sat, dva nakon toga, kod nekih oso­ba i du­lje. Ako se hipoglikemije događaju rano
dok vježbate, trebate ski­nu­ti pum­pu naj­manje dva sata prije početka vjež­ba­nja.
Nakon naporna vjež­ba­nja dobro je smanjiti bazalni ritam za 10 do 20 posto, a
nekad i tijekom cijele noći.
Pripremite se za ketoacidoze
Tijekom prekida isporuke inzulina pomoću pumpe, dolazi do brzog ra­zvo­ja
ke­to­aci­doze, jer se upotrebljava samo brzo djelujući inzulin i ne postoje ve­će
zalihe inzulina u tijelu. Stoga je važno poznavati zna­ko­ve ketoacidoze, a to su:
mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, ubrzano disanje, zadah po vo­ću, loše
opće osjećanje, malaksalost... Ako glikemija raste i imate na­ve­de­ne smetnje,
treba aplicirati 0,1 j/kg bolus inzulina pomoću pena. Izva­di­te kanilu i dajte bolus
te promatrajte izlazi li inzulin. Nakon toga savinite ka­ni­lu i dajte opet bolus. Sada
bi pumpa trebala alar­mi­rati da je došlo do blo­ka­de. Promijenite set, provjerite
glikemiju nakon sat, dva i po potrebi ponovite bolus.
Najčešći uzrok ketoacidoze je bolest praćena febrilitetom. Iako ćete imati sla­bi­ji
apetit, potrebe za inzulinom se povećavaju. Svaki stupanj tjelesne tem­pe­ra­tu­re
iznad 37 stupnjeva zahtijeva povećanje inzulina za 25 posto. Najprije poč­ni­te
podizati ba­zal­ni ritam za 10 do 20 posto, a vjerojatno ćete morati i po­ve­ća­vati
bolus doze prije obroka. Ako je doza < 3 j po bolusu, dodajete još 1 j, ako je doza
od 3 do 10 j, dodajte još 1 j po bolusu, a ako je > 10 j, dodajte još 2 j.
Savjetuje se i češće mjerenje glikemije, prije svakog obroka i dva sa­ta kasnije, te
tije­kom noći. Po potrebi aplicirajte i korektivni bolus, a uo­bi­ča­je­na je do­za 0,1 j/kg.
Korektivne boluse na treba davati u raz­ma­ci­ma kraćim od dva sa­ta. Treba piti pu­no
tekućine, čime sprje­ča­vamo de­hi­dra­ciju i osiguravamo po­ja­ča­no izlučivanje ketona iz
tijela mo­kra­ćom. Imate li osjećaj mučnine, pijte manje količine tekućine, ali češće.
U slučaju proljeva i povraćanja (gastroenetritis), vjerojatno ćete zbog ote­ža­
ne apsorpcije hrane imati hipoglikemije, pa u tom slučaju treba smanjiti inzu­
lin­sku dozu. Manje potrebe za inzulinom katkad traju i tjedan do dva nakon
što prestanu proljev i povraćanje (hipoglikemije povećavaju senzitivnost na
inzu­lin). Inzulinska doza smanjuje se 20 do 50 posto od uobičajene. Pritom
treba uzimati dovoljnu količinu tekućine u malim i čestim dozama. Najbolje
je uzeti glukozno-elektrolitnu otopinu koja se rastopi u vodi. Neka posebna
prehrana se ne preporučuje, osim što treba izbjegavati mlijeko, nekad i do
dva tjedna jer enzim na površini crijeva - laktaza, razgrađuje mliječni šećer
laktozu, te je njezino djelovanje poremećeno kod gastroenetritisa.
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 4/2011
br. 4/2011
Alen Minić diplomirani je socijalni radnik, zaposlen kao voditelj Gerontološkog centra Trešnjevka
u Zagrebu, gdje uz niz aktivnosti koje postoje u sklopu Centra,organizira i vodi rekreaciju i jogu za
starije osobe.
Alen je verficirani instruktor joge u svakodnevnom životu s međunarodnom diplomom. Voditelj
je i inicijator programa besplatne joge za starije, te voditelj projekta besplatne joge na plažama
i u parkovima u cijeloj Hrvatskoji, a redoviti je voditelj u grupama za građanstvo. Vedrinu i
posvećenost vježbanju te zdravom životu Alen pokazuje u svakom trenutku svojega života i rada.
Nepresušan je izvor dobrih ideja pa su i ove vježbe u parku pripremljene baš za vas.
Vježbe iz programa “Joga u svakodnevnom životu” osmišljene su za dijabetičare. Iako možda
izgledaju komplicirano, kada ih polako proučite uspjet ćete ih napraviti. Strpljenje, fokus i
disciplina moto je ovog prijedloga.
Pojela sladoled
i – ostala živa!
N
emam neki porok. Ne pi­
jem, ne pušim, ne kockam,
nisam navučena na igrice,
dro­ga me ne zanima. U svoje naj­ve­
će slabosti ubrajam fanatično ku­po­va­
nje francuskog časopisa Marie Claire
koji za mene ima snagu opijata.
I tu, više-manje, moji poroci završa­
vaju.
Katkada mi padne na pamet da je
čudno kako ja, dijete Dalmacije, vo­
lim krpice sa zeljem. Ali valjda je to
neka greška u kodu.
Ipak, jednu sam večer sjela, uzela
novine, malo čitala, bacila pogled
na mali ekran i tako, usput, pojela
cije­lu kutiju sladoleda!
Pa što, reći ćete, mi to činimo često.
Neki u depresiji, neki koji vole slat­
ko, neki koji jednostavno vole sla­
do­led i ni jedno pakiranje nije im
preveliko.
Ali ja sam bila zgrožena.
Moj je život, naime, obilježila sa­
mo­kontrola. Vježbe svaki dan - iste,
iscrpljujuće, teške. Probe svaki dan,
također duge i teške. Predstave, pa
32
Diabetes
www.diabetes.hr
1. Položaj kravljih usta
Djeluje ciljano protiv dijabetesa, a osim toga djeluje stimulirajuće na rad bubrega, aktivira
probavu, isteže i jača mišiće prsa i leđa, zglobova, šaka i ruku. U ovom se položaju ostaje
desetek sekundi, diše normalno, polako raspliće i ponavlja.
Vesna Mimica
opet vježbe, probe, i tako stalno.
Mi­sli­te da se žalim? Ne! Samo se
ču­dim ljudskoj slabosti.
Svaki dan, dakle, mogu podnijeti
dois­ta veliku torturu tijela, a ne mo­
gu se obuzdati pred jednom obič­
nom kutijom sladoleda?
Pitanje je to za Milijunaša, zašto
ne­ke stvari potpuno kontrolirano
i svjes­no radimo bez žaljenja, a
onda jedan mali izlet u ne­kon­tro­li­
ra­no proglašavamo katastrofom?
Da se razumijemo, mali “izleti u
ne­kon­tro­li­rano“ nikako ne pod­ra­
zu­mije­vaju neku štetnu radnju, već
naprosto mali izlet u nešto što ne
činimo često ili ne činimo uopće.
Mislim da je samokontrola pitanje
po­što­va­nja prema sebi i važnim
stva­ri­ma.
Moja je profesija meni neprocjenji­va
i ona podrazumijeva samokontrolu
i strpljenje. To mogu.
Višak sladoleda je nepažnja, ma­li
užitak, a osjećaj da sam se izne­vje­
ri­la teži je od mogućih kalorija ili
viška šećera ili masnoća. Za me­ne,
koja sam zdrava osoba, to ni­je neki
problem, ali za mnoge s viš­kom
šećera ili masnoća jest. I znate zašto
ja ne propuštam vjež­be? Jer, da bi
moje tijelo dobro funk­cio­ni­ra­lo, mora
biti istrenirano. Viška še­će­ra nemam,
a ni masnoća, pa se opustim i baš
me briga. Jedino mi je žao što sam
iznevjerila svoju disciplinu.
Moja bi prijateljica Jasna rekla da
je sve stvar izbora i odluke. Ako
mo­že­mo odlučiti, ako znamo iza­
bra­ti, nećemo uopće raspravljati
o količini ili kvaliteti. Učinit ćemo
isprav­no. Da sam tu večer donijela
odluku da ću slistiti sladoled, sve
bi bilo u redu. Izborila bih se sa
svojom odlukom. Ovako sam bila
samo nepažljiva, možda malo tuž­
na i dosta iznenađena. Gdje mi je
odlučnost i samokontrola po kojoj
me poznaju i cijene?
Kad saznam točno što je bilo, javit ću
vam rješenje. Za sada, odoh u dvo­
ra­nu i vraćam se poznatoj rutini.
Čisto zadovoljstvo.
2. Orao
Usklađuje rad živčanog
sustava i povećava sposobnost
koncentracije i osjećaja za
ravnotežu. Vrijedi pravilo kao i za
prvu vježbu.
3. Napinjanje luka
Ciljano djeluje na umirivanje živaca i pojačava
sposobnost koncentracije, isteže i jača mišiće
ramena. Zamišljeni luk napinjemo tako da prvo
izravnamo ruku i zategnemo palac pa drugom
rukom zapnemo luk. Ostanemo tako desetak
sekundi i promijenimo strane.
4. Pozdrav Zemlji
Djeluje na aktiviranje dubokih slojeva leđnih mišića i povećava gipkost kralježnice.
(ova vježba ima dvije poze, udah s rukama u zraku, te nagib prema tlu)
Za umirivanje živaca i za postizanjeg unutarnjega mira, disanje je veoma važno. Posvetite svaki dan nekoliko minuta dubokom i mirnom disanju
Diabetes
www.diabetes.hr
33
Mladi
br. 4/2011
Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
SUPERTALENTI IZ RAPCA
O
d 19. do 28. lipnja 2011. godine održan je edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade oboljele od šećerne bolesti
u turističkom naselju Girandella u Rapcu. Osim u samom polasku, vrijeme je bilo na našoj strani, sunčano i vruće pratilo
nas je sve dane pa smo tako i većinu vremena preko dana provodili na otvorenom, u tjelovježbi, pli­va­nju, odbojci, sun­
ča­nju, šetnji, izletu brodom, pred kraj smo čak i edukaciju održavali vani, u prirodi.
U večernjem programu uživali smo u šetnji uz more, kupovini uz štandove , plesu u discu, glumi, pjevanju i borilačkim vje­šti­nama
u osmišljenom talent showu sudionika kampa.
Kako vjerojatno već i zaključujete uživali smo u svakom trenutku i uspostavili najbolji omjer edukativnog i rekreativnog .
Za uspješnost provedbe kampa u radu s djecom, na stalnoj brizi i skrbi zahvaljujemo se medicinskom osoblju, dr. Lavinii La Grasti
Sa­bo­lić i dr. Ani Jakir, te medicinskim sestrama Mariji Vuleti, Martini Tuti, Iris Britvar i Brankici Filipan, kao i našoj dra­goj “trenerici“
Danijeli Grgić.
Zahvaljujemo svim tvrtkama, a ponajviše onima koje iz godine u godinu prepoznaju značaj dječjeg kampa te nam svojim do­na­ci­ja­
ma pomažu u njegovoj provedbi, a poklonima u predmetima i raznim potrepštinama uveseljavaju naše mlade kam­pe­re. Također,
ne smijemo izostaviti pohvale svom osoblju turističkog naselja Girandella, kuharima, poslužiteljima i divnim recepcionerima, na
glav­noj recepciji i u objektu “Agava“ zbog izuzetne susretljivosti i srdačnosti te pomoći.
I na kraju, teško je riječima prenijeti i opisati sve doživljeno i provedeno u kampu, no ako se dovoljno potrudite možda i uspijete
u manjoj mjeri kroz slikice koje vam donosimo .
Vaši HSDU-ovci uživo iz kampa, Nataša i Tomislav
Kamp 2011 – Rabac
Ovogodišnji kamp za djecu dijabetičare bio je organiziran u Rapcu, te će mi ostati u jako lijepom sjećanju. Predobra
ekipa, puno veselja, smijeha i pjesme, sve je to obilježilo ovaj kamp. Svakodnevne aktivnosti, tjelovježbu i odbojku
vodila je naša draga trenerica Danijela Grgić koja je svojom vedrinom i pozitivnošću učinila kamp zabavnijim i
veselijim. Za zabavu su bili zaduženi Nataša i Tomislav.
Bilo je tu diska u kojem smo večerima trošili svoje šećere, Supertalent u kojem su se dokazali naš trio: Lunjak,
Laren i Nino na gitari, zauzevši prvo mjesto izvodeći „Morsku vilu“.
U četvrtak 23.6. išli smo posjetiti Cres. Prvo smo stigli na Valun gdje smo uživali na plaži te smo ručali na brodu.
Nakon Valuna stigli smo u sam Cres. Podijelili smo se u manje grupe i razgledavali otok, štandove i kulturnopovijesne znamenitosti.
Sve ovo ne bi bilo toliko zanimljivo da nije bilo otkačenih sestara Brankice, Iris, Martine i Marije, te doktorica
Ane i Lavinie. One su nas pratile svuda gdje smo išli te su pomno pratile svaki naš korak. Svih ovih deset dana i noći
provodile su budne, uz nas da bi nam olakšale naše svakodnevne obveze vezane uz dijabetes.
Ivan Lun
jak
Ovaj kamp organiziran je s ciljem da se djeca nauče brinuti o sebi te da nauče kako se ponašati u određenim situacijama. U tome su pomogle
svakodnevne edukacije, kroz koje smo ponešto i naučili.
Mislim da nam je medicinsko osoblje pružilo dovoljno slobode i da su nam ovaj kamp doista učinili ugodnim koliko god su mogli.
Žao mi je što više neću imati priliku dolaziti u kamp, družiti se sa svojim prijateljima koje sam stekla tijekom ove tri godine, otvoreno razgovarati s njima o našoj
bolesti, jer ipak smo ovdje svi jednaki i nitko se ne može osjećati manje važnim.
Svakako preporučam dolazak u kamp sljedeće godine, jer vam je zabava zagaranitrana! ;)
Ivana Šarić
Mladi
br. 4/2011
Mladi
Djeca i mladi
br. 4/2011
br. 4/2011
Kontrola dijabetesa u adolescenciji:
Zašto mladi
popuste u samokontroli?
Nije stvar u tome da adolescenti nisu zabrinuti oko dijabetesa, već im je jako teško brigu o dijabetesu
postaviti kao glavni prioritet. U pravilu ne žele da se roditelji, prijatelji i nastavnici fokusiraju na
njihov dijabetes i kada se to dogodi često im je neugodno. Kako im pomoći?
Ana Bogdanić, dipl.psiholog, Klinika za pedijatriju KBC Zagreb
A
dolescencija je razdoblje intenzivnog fizičkog,
men­tal­nog i emocionalnog rasta. Kao i u svim osta­
lim prijelaznim razdobljima, taj prijelaz iz djeteta
u odraslu osobu ponekad može biti težak i događa se da
se na nekim područjima funkcioniranja javljaju problemi.
Kod tinejdžera s dijabetesom, briga o dijabetesu može
pred­stav­ljati jedno od kritičnih područja. U isto vrijeme
ras­tu zahtjevi u školi, djeca počinju izlaziti, javljaju se
prve ljubavi, mišljenje vršnjaka postaje jako bitno i u oči­
ma mlade osobe briga o dijabetesu često postaje jedan
od manje važnih prioriteta. Tu brigu dodatno otežavaju
promjene u organizmu i veći zahtjevi oko preuzimanja
odgovornosti za brigu o dijabetesu.
U svemu tome, roditelji se često pitaju što i kako da­lje.
Razumijevanje općih društvenih zahtjeva koji se po­stav­
ljaju pred tinejdžere kao i onih specifičnih za svakog
po­je­dinca može pomoći u suočavanju s problemom.
Što je u osnovi problema?
Roditelji tinejdžera s dijabetesom često primjećuju ka­ko
njihovo do tada savjesno i odgovorno dijete popušta u
brizi o dijabetesu. Preskakanje obroka, nepridržavanje
uputa o prehrani, skrivanje bolesti, neredovito davanje
36
Diabetes
www.diabetes.hr
inzulina i ispadi ljutnje kada ih se pozove na red pred­
stav­ljaju česta ponašanja i roditelji se često pitaju što je
do­ve­lo do te promjene. Razloga za lošiju brigu o di­ja­
be­te­su ima vjerojatno jednako toliko koliko ima i ado­les­
ce­nata, a ovdje su navedeni neki zajednički faktori koji
do­pri­nose lošijoj brizi o dijabetesu u adolescenciji.
Život postaje sve užurbaniji
Školsko gradivo postaje sve opširnije i zahtjevnije, od dje­
ce se zahtijevaju sve bolje ocjene kako bi mogla na­sta­viti
školovanje, a uz školu ih se sve više potiče na uklju­či­va­nje
i u razne izvanškolske aktivnosti. Uz sve oba­ve­ze, malo
vremena im ostane za njih same, a to vrijeme naj­češ­će
provode za kompjuterom igrajući igrice ili sređujući pro­fil
na Facebooku, dopisujući se s prijateljima ili u bes­ko­nač­
no dugim telefonskim razgovorima. Današnji su ti­nej­džeri
iscrpljeni, pod stresom, i često, kad imaju po­teš­ko­ća u
obav­lja­nju svega što bi htjeli, zanemaruju stvari koje su
im manje važne (a jedna od njih može biti i dijabetes).
Tinejdžeri vole riskirati
Već se odavno zna da su tinejdžerske godine one u koji­
ma smo najviše spremni uključivati se u rizična ponašanja.
Iluzija neranjivosti, teškoće u odgađanju zadovoljstva i
po­tre­ba za dokazivanjem kod vršnjaka predstavljaju ja­
ko dobar temelj za brojna rizična ponašanja koja se
jav­lja­ju u toj dobi. Tinejdžeri žive «sada i ovdje» i teš­ko
im je sagledati dugoročne posljedice vlastitoga po­na­ša­
nja. Neuzimanje inzulina, nezdrava prehrana i sl. mogu
biti načini “testiranja granica“, ali mogu i re­flek­ti­ra­ti ne­
spo­sobnost tinejdžera da uzme u obzir negativne po­slje­
di­ce tih ponašanja kada je zaokupljen nečim drugim.
Borba za nezavisnost
Jedan je od glavnih zadataka u adolescenciji odvojiti se
od roditelja i formirati vlastiti identitet. To ne uključuje samo
izgradnju vlastitih stavova, mišljenja i svjetonazora već i
sve veće fizičko odvajanje od roditelja. Roditelji se u ovoj
situaciji nalaze u dosta nezavidnoj ulozi. S jedne strane
trebaju djetetu dati više slobode, a s druge strane i dalje
su odgovorni za njegovu sigurnost i zdravlje. Da­va­nje
više slobode u drugim područjima i istovremeno za­dr­ža­
vanje nadzora u području dijabetesa nije lak za­da­tak za
roditelje i često predstavlja
glavno područje su­ko­
ba, čak i onda ka­
da je stvar­ni
izvor
su­ko­
ba negdje
drugdje.
Briga za dijabetes nije glavni prioritet
Prihvaćenost u društvu i potreba za što manjim ra­zli­ko­va­
njem od vršnjaka glavni su prioriteti u adolescenciji. Nije
stvar u tome da adolescenti nisu zabrinuti oko dijabetesa,
već im je jako teško brigu o dijabetesu postaviti kao
glavni prioritet. U pravilu ne žele da se roditelji, prijatelji
i nastavnici fokusiraju na njihov dijabetes i kada se to
dogodi često im je neugodno. Stalo im je do njihovih
druš­tve­nih aktivnosti, sporta, prijatelja i (ponekad) ško­
le, a ako se dijabetes može lako uklopiti u dnevne aktiv­
nos­ti, brinut će i o njemu. Ako ne, neće.
Briga oko dijabetesa je komplicirana. Od adolescenata
se zahtijeva da četiri i više puta dnevno mjere glukozu u
krvi, da broje ugljikohidrate, da jedu zdravo, vježbaju, nose
sa sobom sve što im treba za brigu o dijabetesu, odr­ža­va­
ju inzulinsku pumpu, vode dnevnik, daju si inzu­lin u odre­
đe­no vrijeme... Ne čini se da svaki taj zadatak po­je­di­nač­
no uzima previše vremena, no kad se sve zbroji, briga o
dijabetesu zahtijeva vrijeme i stalan nadzor. Ako uzmemo
u obzir činjenicu da su adolescenti najčešće ne­spo­sob­ni
kon­ti­nu­i­rano i konzistentno se ponašati u bilo če­mu, za oče­
ki­va­ti je da će tu i tamo popustiti u brizi o dijabetesu.
Kako roditelji mogu pomoći?
Dobra je vijest da većina tinejdžera koji na neko vrije­me
zapuste svoj dijabetes ipak s vremenom sazrije i pre­uz­
me odgovornost. Preuzimanje odgovornosti za dija­be­
tes proces je koji traje neko vrijeme i uključuje i uspone
i padove. Adolescenti čiji su roditelji preuzeli potpunu
odgovornost za dijabetes kad su bili manji navikli su da
netko drugi brine umjesto njih i potrebno je neko vrijeme
i sazrijevanje do trenutka kada preuzmu odgovornost.
U međuvremenu, evo nekoliko prijedloga koji mogu po­
mo­ći u tom prijelaznom razdoblju.
Ostanite uključeni. Većina tinejdžera (a i odraslih) nije
uspješna u brizi o dijabetesu ako ih nitko ne potiče i ne
usmjerava. Kako biste pomogli vašem tinejdžeru da pre­
uz­me odgovornost, pitajte ga kako mu vi možete po­mo­
ći u brizi o dijabetesu. To pitanje ponovite s vre­me­na na
vrijeme, čak i u situacijama kada sve dobro funk­cio­ni­ra.
Potrebe vašeg tinejdžera mijenjat će se s vre­me­nom:
možda će trebati više pomoći u stresnim raz­dob­lji­ma
poput kraja školske godine, a manje kada se osjeća
sigurnim. Ako zapazite da je popustio u brizi o di­ja­be­
tesu, dajte mu do znanja da ste to primijetili, pitajte što
se događa i zajedno poradite na rješenju problema.
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Djeca i mladi
Iz udruga Hsdu-a
br. 4/2011
Pomozite vašem tinejdžeru da preuzme odgovornost.
Preuzimanje odgovornosti postupan je proces i u nje­mu
trebate surađivati. Veća je vjerojatnost da će se va­še
dijete pridržavati obveza ako zna da ćete ga pro­vje­ra­
va­ti, a time mu dajete do znanja da vam je stalo. Recite
mu unaprijed da ćete redovito provjeravati aparatić
za mjerenje šećera da vidite kako mu ide. Većina ti­nej­
dže­ra neće tome prigovarati ukoliko se dogovorite una­
prijed. Možete se i dogovoriti da svaki tjedan jedan
dan zajedno provjerite šećere od prethodnog tjedna,
ra­spra­vi­te eventualne pogreške i potražite rješenja.
Kod tinejdžera koji imaju lošu kontrolu dijabetesa po­ma­
žu i češće kontrole kod liječnika i češća provjera gli­ko­li­
zi­ra­nog hemoglobina (HbA1c).
Pomozite mu da uklopi brigu o dijabetesu u sva­ko­
dnev­no funkcioniranje. Ako je vaše dijete previše za­po­
sle­no ili dezorganizirano da uspješno obavlja za­dat­ke
vezane uz brigu o dijabetesu, pomozite mu u orga­ni­
za­ciji. Možda će trebati privremeno odustati od ne­ke
aktivnosti kako bi se “pregrupirao“, a ponekad je po­
treb­na pomoć u rješavanju nekih praktičnih problema,
orga­ni­zaciji vremena i obveza.
S vremena na vrijeme može pomoći da dozvolite vašem
tinejdžeru da se odmori od potpune odgovornosti na
na­čin da vi preuzmete dio brige o dijabetesu.
Razmislite o sebi.
Razmislite o vlastitim osjećajima, očekivanjima i po­na­ša­
nju vezanom uz osamostaljivanje vašeg djeteta. Roditelji
u pravilu znaju da moraju poticati svoje tinejdžere da se
osamostale, no to im je često teško jer se boje da dije­te
nije u stanju nositi se s odgovornošću i slobodom koju
osamostaljivanje podrazumijeva. Neki roditelji upra­vo
zbog toga uopće ne daju djetetu da preuzme odgo­vor­
nost, neki previše nadziru i “guše“ dijete, a ne­ki pak
prebrzo prebace odgovornost u potpunosti na dije­te.
Vrlo često je djetetovo ponašanje odgovor na po­na­ša­
nje roditelja pa je dobro s vremena na vrijeme pogled s
djetetova ponašanja usmjeriti na vlastito.
Potražite pomoć.
U situacijama kada imate osjećaj da ne možete sami
rije­ši­ti probleme oko brige o dijabetesu obratite se za
po­moć stručnjaku. Depresija je čest razlog zbog kojeg ti­
nej­dže­ri prestaju voditi brigu o sebi, a tinejdžer koji pre­
sta­ne uzimati inzulin i prestane brinuti o dijabetesu oda­
ši­lje jasnu poruku da treba pomoć. Neki adolescenti,
oso­bi­to djevojčice, manipuliraju uzimanjem inzulina ka­
ko bi smršavjele.
38
Diabetes
www.diabetes.hr
br. 4/2011
Budite podrška svojem djetetu
Fizički i razvojni metež adolescencije gotovo je uvijek
teš­ko razdoblje za roditelje i djecu, a djeca s di­ja­be­
te­som pod većim su rizikom u tom razdoblju. Ako pri­
mije­ti­te da vaš tinejdžer popušta u brizi oko di­ja­be­te­sa,
držanje predavanja i policijski nadzor teško da će biti
od pomoći. Umjesto toga, najbolje je da pokušate ra­
zgo­va­ra­ti s djetetom o tome i pokušate razumjeti kako
se ono osjeća, što misli i što ga brine. Ponekad je samo
saznanje da roditelja zanima kako se osjeća i da ga je
spreman saslušati i pomoći kad je potrebno dovoljno da
se problem riješi.
Iz udruga
Brodska dijabetička udruga suorganizator i domaćin
10. kongresa dijabetičara Hrvatske u Solarisu od 4. - 10. travnja 2011. godine
Župan im čestitao na odličnoj organizaciji ...
10. kongres dijabetičara Hrvatske u
orga­ni­zaciji Hrvatskog saveza dija­be­tič­
kih udruga iz Zagreba i suorganizaciji
s udrugama regije Slavonije, Baranje i
Moslavine na čelu s Brodskom di­ja­be­
tič­kom udrugom, održan je u hotelskom
Dialevel
®
Za lak
kši život s šećerom!
naselju Solaris pokraj Šibenika od 4.
- 10. travnja 2011. godine. Zadatak
suorganizatora i domaćina Kongresa
bio je organizirati zabavno-kulturne sa­
dr­ža­je i tombolu za sve sudionike. Bio
je to opsežan posao jer smo tombolu
ko­ja je sakupljana po udrugama od
Žu­pa­nje i Donjeg Miholjca do Vi­ro­vi­
ti­ce, Popovače i Ivanić Grada, mo­ra­li
dovoziti u Slavonski Brod i tu sor­ti­ra­ti.
Pa­ra­lelno s time radili smo i na do­go­
varanju glazbe.
Dodatak prehrani
Dialevel – proizvod razvijen od strane stručnjaka koji
kombinira djelatne tvari koje pozitivno utječu na razinu
glukoze u krvi i pomažu kod komplikacija povezanih
s povišenom razinom šećera u krvi.
Krom
Pomaže pravilno iskorištavanje inzulina u ljudskom tijelu i štiti
od pada razine šećera u krvi ispod normalne razine.
Ekstrakt cimeta
Pomaže poboljšati osjetljivost tkiva na inzulin i pomaže održati
stalnom razinu šećera u krvi bez naglih promjena.
Alfa lipoična kiselina
Pomaže poboljšati opskrbu stanica glukozom, transformaciju
ugljikohidrata, masti i proteina u svrhu dobivanja energije
i pomaže regeneraciju i zaštitu stanica jetre.
Distributer za RH: RoRa Natura d.o.o.,
Ul. Grada Vukovara 16, 10 000 Zagreb,
tel.: 01-3094-044, www.roranatura.hr
Slavko Lacković
SLAVONSKI BROD
oj
aš
V
u
ite rni!
ž
a
a
tr k
Po lje
Autobus je ujutro oko 7 sati krenuo put
Šibenika sa sudionicima Kongresa iz
Slavonskog Broda, Vinkovaca, Đa­ko­
va, Orahovice, Nove Gradiške, Ga­reš­
ni­ce, Popovače i Ivanić Grada. U So­
laris smo stigli oko 15 sati.
Iste večeri imali smo već prvo pre­da­va­nje
i prije večere koktel dobrodošlice. Kon­
gresi dijabetičara imaju misiju educirati
članstvo kako dijabetes staviti pod kon­
tro­lu i odgoditi komplikacije. Svaki od
Poslije sportskih natjecanja za uzvanike
i goste na terasi hotela Ivan nastupio je
tamburaški sastav Šokački inat iz Bu­dro­
vaca pokraj Đakova. U takav se štimung
pre­thod­nih devet imao je zadanu te­mu
vezanu za dijabetes. Tema ovog Kon­gre­
sa bila je Prehrana dijabetičara. Vr­hun­
ski stručnjaci dijabetolozi, među ko­ji­ma
je bio i prof. dr. Ivica Balen, dr. med.
iz Slavonskoga Broda i profesori dru­gih
fakulteta održali su predavanja o to­me
gdje smo mi u Hrvatskoj sada i što mo­
že­mo, prvenstveno dobro edu­ci­ra­ni i
mo­ti­vi­ra­ni, učiniti zajedno sa liječ­nič­kom
strukom za svoje preostalo zdrav­lje i
kva­li­tetu života. Predavanja su bila jako
dobro organizirana i posjećena.
Osim stručnog dijela edukativnog ka­
rak­te­ra, imali smo i dobar zabavni
pro­gram. U petak nam je prije večere
KUD iz Velike Jelenjske kod Popovače
pri­re­dio kratak program, a poslije ve­
če­re njihov je Orkestar za Vincekovo i
Martinje zajedno s Luna bendom iz Ši­
be­ni­ka zabavljao sve goste do kasnih
ve­čer­njih sati. Te večeri izvlačili smo i
zgo­dit­ke naše priređene tombole.
U subotu se nastavio program pre­da­
va­nja i zabavno - sportski program u
disciplinama: plivanje, boćanje, po­te­
za­nje konopa, kartanje, šah i drugo.
Naj­bo­ljim pojedincima i ekipama su u
večernjem dijelu programa dodijeljene
diplome.
uklopio i prigodan posjet i obraćanje
župana Brodsko-posavske županije,
go­spo­di­na Danijela Marušića. Izrazio
je sreću i zadovoljstvo što su dvije di­
ja­be­tič­ke udruge iz Brodsko-posavske
županije, iz Slavonskog Broda i Nove
Gradiške, zajedno s udrugama iz cijele
regije dobile ulogu domaćina i što su to
odlično odradile. Zahvalio se na tom
povjerenju i poželio uspješan nastavak
rada Kongresa. Poslije večere dva su
se orkestra, Šokački inat i Luna bend,
smjenjivali do ranih jutarnjih sati. Plesalo
se i igralo slavonsko kolo.
Moramo naglasiti i to da bez velike po­
mo­ći udruga s područja djelovanja Re­
gio­nal­nog ureda HSDU-a za Slavoniju,
Baranju i Moslavinu tombole ne bi bilo
i domaćinstvo ne bismo mogli odraditi.
Svima im puno hvala.
U nedjelju prijepodne, otišli smo u krat­
ko razgledavanje Šibenika i krenuli put
Slavonskoga Broda.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 4/2011
br. 4/2011
Roštilj radionica
Puna Knjiga žalbe
Davor Skeledžija
J
edne sunčane subote u 7.30 sati
ujut­ro naša izvidnica Ana došla je
na Ja­run kako bi na vrijeme zau­
ze­la sje­nicu. Tada smo naučili važnu
stvar - došla je četiri sata prekasno.
Ipak, sprem­nim di­ja­be­ti­ča­ri­ma nije
trebalo pu­no za re­gru­pi­ra­nje redova,
nabavku sklo­pi­vih sto­lo­va i stolica.
Nakon in­ter­ven­ci­je, bilo je pro­stra­ni­je,
a mjesta još više.
ZAGREB
Po ranije ucrtanu planu, podijelili smo
se na grupu koja će jesti ugljikohidrate
(či­taj: kruh) i onu koja će jesti samo me­
so i po­vr­će. Htjeli smo dokazati da će
oni drugi, s ma­nje inzulina, imati i niže
šećere.
Hipoglikemija
nije
nedostajalo.
Neki su malo pretjerali s inzulinima i
zaključili smo da treba biti oprezan.
Plan je uspio! Inzulinske doze onih
bez ugljikohidrata bile su 4, 1, 3, 1,
6; a šećeri ispod 6.9 mmol/L. Koliko
vas to uspijeva postići nakon obilna
roštilja?
A uvjerili smo se i u još jedno čudo.
Novi mobitel? Ne.
MP3 player? Ma ni blizu.
Isprobali smo potpuno novi Bayerov
V
jerojatno je još uvijek jedina otoč­
ka udruga dijabetičara u Re­pu­bli­
ci Hrvatskoj, Udruga di­ja­be­ti­ča­ra
Cres-Lošinj, neovisno o brojnim po­teš­ko­
ća­ma, zadržala kontinuitet djelovanja.
Glu­co­me­tar CONTOUR USB. Zašto je
za­nim­ljiv? Ima svjetleći zaslon u boji,
osvijet­ljen ulaz za senzore, UvijekSu­
perBrzi spoj na računalo, svu­da do­
stup­ne trakice, USB memoriju od cca
500Mb, automatski generirane iz­vješ­
ta­je u PDF-u i još puno toga.
Hvala tvrtci Medilab što je prepoznala
te financijski i sadržajno pomogla
našu Ugljikohidratnu roštilj radionicu.
Poziv udruzi “Za bolji život”
Ljubo Batalo
KARLOVAC
D
ana 11. lipnja otputovali smo
na poziv Kluba osoba s di­
ja­be­tesom “Za bolji život“ u
Ivanić-Grad da zajednički proslavimo
Dan grada Ivanić-Grada koji je već
postao tradicionalan uz brojne pri­
red­be tijekom cijelog dana.
Poslije srdačnog dočeka i prijema u
Cr­venom križu, gdje pod istim krovom
djeluje i dijabetičko društvo “Za bolji
život“, koje je ujedno i organizator
dijela proslave Dana Grada, orga­ni­zi­
ra­na je promotivna vožnja ko­či­ja­ma i
zapregama posavskih konja ulicama
Ivanić-Grada, a zatim smo posjetili
Obrtnički sajam koji se odr­ža­va pod
geslom “Tradicija, ga­stro­no­mi­ja i
turizam“. Nakon toga uslijedio je posjet
prodajnom sajmu Moda mladih, a
40
Diabetes
www.diabetes.hr
nakon toga posjetili smo sa­jam cvijeća
i postavu Muzej živih lutaka.
Iza ručka organiziran je posjet seo­
skom turizmu kuće Kezele, udaljene
otprilike 10 km od grada, gdje smo
uz obaveznu degustaciju vina obi­la­
zi­li cijelo gospodarstvo koje nudi niz
zanimljivih sadržaja, počevši od zbir­
ke starih seljačkih strojeva, zbirke po­
trep­šti­na u kućanstvu (pribori za jelo
i piće, tanjuri, razne zdjele, kazani,
do­ma­će pegle, mlinci za kavu, ma­ši­
ne za mljevenje mesa, pravljenje ko­
ba­si­ca, itd.).
U 16 sati održana je smotra folklora
pod imenom “Otok Ivanića“ uz su­dje­
lovanje više plesnih grupa, uglavnom
iz Slavonije, uz grupe iz Međimurja i
Zemunika kod Zadra. Smotra je iza­
zvala oduševljenje nekoliko stotina
gledatelja.
Poslije smotre folklora prisustvovali
smo 3. kontinentalnom žabarskom
kar­ne­va­lu koji je inače vrlo po­pu­lar­
na tradicija u Ivanić-Gradu, uz su­dje­
lo­vanje brojnih grupa iz bliže i dalje
okolice.
Na kraju ne možemo a da ne po­
hva­li­mo organizaciju proslave od
stra­ne društva “Za bolji život“, na
ko­joj je pored nas sudjelovalo još
pet dijabetičkih udruga i to redom iz
Orahovice, Virovitice, Popovače, Sla­
ti­ne i Garešnice.
Na kraju smo im preporučili da se
pri­dru­že HSDU-u, čime bismo dobili
jedno više nego dobro organizirano
društvo dijabetičara.
Josip Lulić
CRES - LOŠINJ
U ožujku smo održali redovnu 8. sjed­
ni­cu Skupštine Udruge koja je bila
i iz­vješ­taj­na i izborna. Za većinu nas
vi­še­go­diš­njih članova Udruge, bitno je
obilježje iste podatak da prvi put do
sada na takvom skupu nije bio prisutan
ni jedan liječnik lošinjske ispostave do­
ma zdravlja, iako su čak i osobno pra­
vo­vre­me­no dobili pismene pozive. Ko­
men­tar prepuštam čitateljima.
Demokratskim tajnim glasovanjem iza­
bra­li smo statutom predviđenih sedam
čla­no­va Predsjedništva Udruge (od ko­jih
se neki nisu ni pojavili na ovom na­šem re­
dov­nom godišnjem radnom druženju).
Tjedan dana kasnije, na konstituirajućem
sastanku predsjedništva, prisutnih je bilo
samo nas četvero članova, koliko je mi­
ni­mal­no potrebno da bi rad i odluke
bili pravovaljani. Tom smo prilikom po
peti put uzastopce dvogodišnji pred­
sjed­nič­ki mandat povjerili Renati Žugić,
ma­gis­tri farmacije, posljednjih godina
di­rek­torici Lječilišta u Velom Lošinju.
Djelovanje Udruge sadržajno se po­pri­
lič­no izmijenilo, prvenstveno u to­me da
u posljednje vrijeme nema čes­tih (kao
nekada) edukativnih javnih pre­da­va­nja
(besplatnih za članove, ali i gra­đan­stvo).
No, sada imamo mnogo to­ga različitog,
pa evo nekih od tih aktivnosti.
Već više od pola godine kontinuirano
se održava javna akcija pod po­kro­vi­telj­
stvom firme Roche, kojoj je radni naziv
“Svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu
besplatno i stručno mjerimo tlak i šećer
u krvi“. U tu su akciju, uz autora ovog
napisa, uključene i obje patronažne
me­di­cin­ske sestre, Tomka Samardžić i
Marija Batković.
U nevelikoj prostoriji Udruge (18 kva­
drat­nih metara) uvedeno je redovno,
stalno radno vrijeme, dva puta tjedno
po dva sata, kada pojedinačno rje­ša­
va­mo pitanja glukometara, lan­ce­ta­ra,
lanceta, trakica, upisa preko pri­stup­ni­ce,
preuzimanja novih iskaznica za vi­še­go­
diš­nju upotrebu s bitnim podacima na
njoj (u PVC omotu), plaćanja članarine,
podizanja časopisa Diabetes - slatki ži­
vot i prenošenja iskustava.
Od grada na korištenje dodijeljena već
spomenuta prostorija omogućila je da
se konačno postupno sređuje pa­pi­ro­lo­
gi­ja i da se barem dio dokumentacije i
opreme polako seli iz privatnih prostora
u prostor Udruge.
U suradnji s Turističkom zajednicom gra­
da Malog Lošinja, vrlo smo uspješno
u našoj prostoriji odradili edukativnu
radionicu, koju je vodila Anamarija Pa­
žin Morović pod radnim nazivom “Aro­
ma­te­ra­pi­ja i dijabetes“, pri čemu nas je
u ugodnom druženju, uz ostalo, po­du­či­
la kako s malo truda i znanja možemo
poboljšati raspoloženje.
Na lošinjskom glavnom gradskom trgu
prvi put je obilježen Međunarodni dan
primalja i to tako da je bio postavljen
štand uz koji su lošinjske primalje dijelile
promotivne materijale, ali i mjerile masu,
tlak i šećer u krvi, ne samo trudnicama,
nego i drugim građanima, baš kao i go­
sti­ma, turistima u Lošinju. Za tu je pri­go­
du Udruga donirala trakice i je­dno­krat­
ne lancetare – izvršeno je 210 mje­re­nja
u tri sata rada s nekoliko glukometara.
Jedna od preventivnih akcija izuzetno
zna­čaj­nih za stanovnike otoka koji se
često za specijalistički pregled moraju
najprije najaviti u KBC Rijeka, te za pu­
to­va­nje i pregled potrošiti cijeli dan,
bila je prihvaćanje ponuđene orga­ni­
za­ci­je preventivnih pregleda gu­sto­će
kostiju sa svrhom otkrivanja rizika lom­
lji­vos­ti kostiju, osteoporoze sa ultra­zvuč­
nim denzitometrom, mjerenje indeksa
tje­les­ne mase elektronskim aparatom
Omron, viscelarnog masnog tkiva,
fak­to­ra potrošnje kalorija te savjeta o
pre­hra­ni. Stručni dio odradila je eki­pa
Twinlaba iz Zagreba, kojoj je od 10
do 17 sati pristupilo 50 ljudi (uz sa­mo­
fi­nan­ciranje).
Udruga je sudjelovala, iako kao nikada
do sada, sa samo sedam članova, na
jubilarnom 10. kongresu u Šibeniku
(žao mi je što nisam mogao i ja biti
pri­su­tan). Komentari naših sudionika
su po povratku bili veoma različiti, pa
i onak­vi kakve organizatori ne vole ču­
ti. Najčešće su isticali da su tamo svjes­
no išli radi edukacije, ali je ipak bi­lo
previše naporno, previše toga u vrlo
kratko vrijeme. U zrelim godinama (kak­
ve su kod svih njih) nije bilo mo­gu­će sve
to pratiti. Žale se i misle da je mno­go
toga ostalo nedovoljno isko­riš­te­no. Što
se sportskih igara tiče – una­toč osvo­je­
na četiri priznanja – naj­ra­di­je bi da ih
se, takve kakve su, ukine, a uvede ne­ob­
vez­no sportsko-zabavno druženje bez
ikakvih pravila i vrednovanja rezultata.
Tada bi se, po njihovu mi­šlje­nju, i mladi
i stari, i zdravi i bolesni, zais­ta opustili
i zabavili. Iako razmišljaju i ocjenjuju
drugačije od osta­lih, uvjereni su da to
ipak smiju javno iznijeti.
Na kraju ipak trebam kazati da su u
prak­si sve češći nesporazumi s liječ­ni­ci­
ma primarne zaštite pri traženju po­tvr­da
o pomagalima (doznakama). Oči­to je in­
for­mi­ra­nost o promjenama u za­ko­ni­ma,
propisima i praksi neprecizna i ne­do­volj­
na. Možda bi o tome mogli neš­to de­talj­
ni­je i konkretnije pročitati u na­šem ča­so­
pisu. Pa, zar nije normalno da oče­ku­je­mo
zaštitu i pomoć upravo od HSDU-a?
Eto, tako bih ja, koji sam u Udruzi od
nje­zina osnivanja, ne samo fi­gu­ra­tiv­
no, nego i aktivno, barem dje­lo­mič­no
osli­kao početak devete go­di­ne kon­ti­nu­
i­ra­nog rada Udruge di­ja­be­ti­čara CresLošinj, po mno­go­če­mu ra­zli­čite od onih
na kopnu. Za kraj se na­me­će pitanje:
bismo li mogli raditi bolje i više?
Da, sigurno da bismo ne samo mogli,
nego i morali.
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Iz udruga Hsdu-a
br. 4/2011
Pun klub predavača
Dragutin Serec
K
lub dijabetičara u Općini Ne­
de­liš­će sastaje se svake druge
srijede u mjesecu. Radi na edu­
ka­ci­ji dijabetičara kako bi lakše živ­
je­li sa šećernom bolešću. Svaki put u
Klub dolazi liječnik specijalist i održi
predavanje. Zadnjih mjeseci bili su to
dr. Mandica Markovinović Kramar,
spec. medicine, s temom “Fizička
aktiv­nost u starijoj dobi“, dr. Andreja
Ma­rić, spec. Internist, s temom “Život
s di­ja­be­te­som“, dr. Branko Vrčić,
rav­na­telj Doma zdravlja, s temom
“Zdra­va prehrana u dijabetičara“,
dr. Renata Kiš, spec. epidemiolog za
jav­no zdravstvo Čakovec, s te­mom
“Fi­zič­ka aktivnost i dijabetes“ i dr.
NEDELIŠĆE
Ivo Lucić, spec. stomatolog, s temom
“Di­ja­be­tičar u ambulanti sto­ma­to­lo­
gije“. Poslije predavanja svi članovi
Kluba mogu izmjeriti visinu šećera u
krvi, visinu krvnog tlaka, masnoće u
krvi (kolesterol i trigliceride), HbA1c,
gdje se vidi prosjek visine šećera u
krvi u zadnja tri mjeseca i tjelesnu
težinu.
Iz ovog se vidi kakve sve teme slu­ša­
mo na predavanjima i da imamo što
naučiti. To sve ne bismo mogli orga­ni­
zirati da nemamo sponzora Općinu
Nedelišće i druge koji nas financijski
podržavaju.
Mi smo jedini klub u Hrvatskoj koji
ima redovita mjesečna druženja, a
ne samo povremene akcije, i to za­
hva­ljujući volonterskom radu viših
me­di­cinskih sestara Nade Novak,
Đur­đi­ce Radotić i Silvije Takač koje
svaki put na sastancima pomažu di­ja­
betičarima s mjerenjima. Molimo sve
dijabetičare da se aktiviraju ra­dom u
Klubu jer smo zajedno jači u ostva­ri­
vanju svojih prava i stjecanju znanja.
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
“Slatki na Papuku”
Veseljko Domjanović
ORAHOVICA
D
ijabetička udruga Orahovica
bi­la je domaćin i organizator X.
međunarodnog edukativnog
su­sre­ta “Slatki na Papuku“, Jankovac
2011. koji je pod pokroviteljstvom
HSDU-a. održan 18. lipnja. Susret
di­ja­be­ti­ča­ra otvorio je Serđo Mičić,
član Izvrš­nog odbora HSDU-a.
Sudionici susreta bili su dijabetičari iz
Sla­von­skog Broda, Nove Gradiške, Đa­
ko­va, Osijeka, Slatine, Gradine, Vi­ro­vi­
ti­­ce, Ivanić Grada, Delnica, Vin­ko­va­ca,
Po­po­vače, Donjeg Miholjca, Županje,
Na­ši­ca, Zadra, Orahovice, kao i di­ja­
be­ti­ča­ri iz susjedne države Bosne i Her­
ce­govine iz Tešnja i Brč­kog.
Gotovo 400 dijabetičara dan je
pro­ve­lo u šetnji proplancima par­ka
prirode “Papuk“ te slušajući pre­da­
42
Diabetes
www.diabetes.hr
va­nje o di­ja­be­te­su naše doktorice
Ma­ri­jane Peček-Vidaković. Isto tako
cjelodnevno se mje­rio šećer u krvi
svim sudionicima koji su to željeli.
Ovaj susret dijabetičara isko­ris­ti­li
smo za održavanje sastanka ko­or­di­
na­ci­je HSDU-a za Slavoniju, Baranju
i Moslavinu.
Cjelodnevno druženje dijabetičara
uljep­ša­la je glazbena grupa iz Ora­
ho­vi­ce. Osim Saveza, organizaciju
sku­pa pomogli su općine Zdenci,
Ča­čin­ci i Crnac te tvrtke Novo
Nordisk, Roche Diagnostics, Salvus,
Bauerfeind, Johnson & Johnson i
Medilab.
Razišli smo se s “Doviđenja dogodine
u još većem broju!“.
Naša udruga orga­ni­zi­rala je također
u centru Ora­ho­vice akciju “Imaš li
dobro kon­tro­li­ran dijabetes? Saznaj
za 5 sekundi“.
320 građana iskoristilo je priliku i
bes­plat­no kontroliralo stanje šećera
u krvi, konzultiralo se s liječnicima di­
ja­be­to­lo­zima dr Ivicom Cindrić i dr
Brankom Akrap kao i s dr. Marijanom
Peček-Vidaković.
Odličan odaziv građana potvrđuje da
postoji potreba za dobro osmišljenim
i provedenim akcijama.
Svu potrebnu pomoć u realizaciji
ove akcije osigurala je tvrtka No­
vo Nordisk, na čemu im iskreno
zahvaljujemo.
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
Civilno društvo
Civilno društvo
br. 4/2011
br. 4/2011
Upravljanje posebnim događanjima u neprofitnim organizacijama
KAKO MOŽEMO NAUČITI
ŽIVJETI S DIJABETESOM
Postoji velik broj posebnih događanja koje mogu organizirati neprof itne organizacije, a mogu biti
od velike koristi ne samo organizaciji i njezinim ciljnim skupinama, već i široj društvenoj zajednici.
Jedno od takvih događanja koje ima edukativni i motivirajući karakter jesu kongresi i sportski susreti
dijabetičara u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
DAVOR BUČEVIĆ, prof.
JELENA MATKOVIĆ, prof.
ANA-MARIJA PILIĆ, dipl. oecc.
Wagen i Carlos (2008; str. 23) navode da svako događanje
Prije konkretne organizacije događanja, potrebno je razviti
ili web stranica),
koncept i planirati konkretne zadatke, a nakon izvođenja sve­
-
planiranje i dostupnost svih potrebnih resursa,
ga planiranog, kontrolirati ishode i usporediti ih s prethodno
-
izračun financijske isplativosti organizacije događanja,
postavljenim ciljevima. Planiranje je jedan od najvažnijih aspe­
-
analizu podržava li šira društvena javnost takvo
ka­ta organiziranja posebnih događanja, a njegov vremenski
događanje.
tijek obuhvaća i nekoliko mjeseci unaprijed (Wagen, Carlos
2008; str. 198-199). U planiranju zadataka i aktivnosti treba
Za organizaciju događanja u većini slučajeva planiranje se
definirati sve aspekte događanja, koji uključuju:
odvija nekoliko mjeseci unaprijed, pri čemu se kao pomoćni
-
naziv posebnog događanja ili manifestacije,
alat može koristiti Ganttov dijagram pomoću kojeg se može
-
imena i prezimena osoba – članova organizacijskog
pratiti izvršavanje svih potrebnih zadataka i aktivnosti. U slje­
odbora koji je odgovoran za sve aktivnosti oko
de­ćoj tablici prikazan je primjer Ganttograma. U retcima su
organizacije događanja,
prikazane planirane aktivnosti, a stupci predstavljaju vre­men­
-
svrhu i razloge organizacije posebnog događanja
ski period odvijanja planiranih aktivnosti (koji se računa u je­di­
(kakvog je karaktera i povodom čega se organizira),
ni­cama vremena – danu, tjednu, mjesecu). Pojedine aktivnosti
-
mjesto, datum i točno vrijeme održavanja (pri čemu je
prikazuju se horizontalnim stupcima, čija duljina označava
bitno da se naše događanje ne poklapa s nekim drugim),
ukup­no vrijeme koje je potrebno za njihovo izvršenje, a iz
-
adekvatno mjesto na kojem će se odvijati događanje,
odno­sa stupaca vidljivo je da početak nekih aktivnosti ovisi
koje ispunjava sve sigurnosne uvjete i ima adekvatnu
o za­vr­šet­ku prethodnih, dok se određeni broj aktivnosti može
infrastrukturu,
odvi­ja­ti paralelno.
-
informiranje svih sudionika i zainteresiranih o tijeku
događanja (bilo putem letka, medija, izdavanjem brošura
NAZIV POSEBNOG
DOGAĐANJA
ima drugačiji karakter, pri čemu navode primjer organizacije
konferencije financijskih stručnjaka koja može imati edukativ­
Aktivnost 1
ni karakter ili pak ciljati na stvaranje doživljaja koji će se u
Aktivnost 2
budućnosti povezivati s proizvodom prezentiranim na kon­fe­
Aktivnost 3
ren­ciji. Tako, primjerice, Hrvatski savez dijabetičkih udruga na
Aktivnost 4
kon­gre­sima i sportskim susretima dijabetičara koji se održava­ju
Aktivnost 5
svake druge godine, prvenstveno teži informiranju i motivira­nju
Aktivnost 6
svojih članova za učinkovito upravljanje i život s dijabete­som,
što je direktno povezano s misijom ove organizacije. Posebno
događanje ovog tipa moglo bi biti i komercijalne prirode, tj.
usmjereno na ostvarenje dobiti od organiziranih aktivnosti ko­
Posebna događanja (eventi)
Posebna događanja (popularno eventi, od engleskog event)
predstavljaju snažan marketinški, odnosno komunikacijski alat
koji ima za svrhu potaknuti javnost na financijsku ili drugu vrs­tu
potpore određenom projektu ili programu neprofitne orga­ni­za­
ci­je ili pak stvoriti povoljne stavove o organizaciji i njezinom ra­
du. Događanje po svojoj prirodi može biti privatno (zatvoreno
za javnost) ili javno (namijenjeno užoj ili široj javnosti), bilo
da se radi o sportskim igrama ili natjecanjima, zabavnim ili
kul­tur­nim manifestacijama - festivalima, izložbama, kazališnim
predstavama, kongresima, itd. U najširem smislu, događanja
pro­mo­vi­ra­ju organizaciju koja ih organizira ciljnim skupinama
i društvu u cjelini.
44
Diabetes
www.diabetes.hr
ja se troši na način primjeren neprofitnoj organizaciji. Iz ka­rak­
te­ra događanja izvode se i primjereni ciljevi prema kojima se
usmjeravaju konkretne aktivnosti.
Konkretni ciljevi događanja mogu biti prikupljanje novčanih
sred­sta­va (npr. kupnjom ulaznice, suvenira, dobrovoljnim pri­lo­
zi­ma, itd.), stvaranje opće pozitivne slike o pojedincu ili orga­
ni­zaciji, stvaranje dobre atmosfere i zajedništva u organizaciji
te izražavanje zahvalnosti onima koji su prethodno podržavali
organizaciju. (Alfirević, Pavičić, Kutleša i Matković, 2010, str.
87-88). Primjerice, u tu svrhu se organiziraju razna druženja,
domjenci i banketi da bi se odalo priznanje za ostvarene re­
Vremenski period
odvijanja aktivnosti
1- dnevno, tjedno,
mjesečno
Vremenski period
odvijanja aktivnosti
2 - dnevno, tjedno,
mjesečno
Tablica 1. Ganttogram
Vremenski period
odvijanja aktivnosti
3 - dnevno, tjedno,
mjesečno
Vremenski period
odvijanja aktivnosti
4– dnevno, tjedno,
mjesečno
Vremenski period
odvijanja aktivnosti
Primjer analize, planiranja i provedbe posebnog događanja – Tjedan cjeloživotnog učenja1
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
Prvo događanje održano je 2008. godine u organizaciji ta­daš­
(ASOO) nastala je spajanjem Agencije za strukovno obra­zo­
nje Agencije za obrazovanje odraslih, i to u četiri regionalna
va­nje (ASO) i Agencije za obrazovanje odraslih (AOO) u
sre­dišta: u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Vukovarsko-
srpnju 2010. godine. To je državna agencija – javna ustanova
srijemskoj županiji (Vukovar), Ličko-senjskoj županiji (Gospić)
koja ima široku lepezu djelatnosti, a sublimirano, to se odnosi
te u Šibensko-kninskoj županiji (Knin). Aktivnosti su se provodile
na razvijanje, praćenje, vrednovanje i unaprjeđivanje sustava
na sajmovima obrazovanja, okruglim stolovima, radionicama,
strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u Hrvatskoj.
predavanjima i sličnome. Tjedan cjeloživotnog učenja 2009.
Tjedan cjeloživotnog učenja UNESCO-ova je inicijativa po­kre­
godine prvi je put u potpunosti obilježen na nacionalnoj razini
nu­ta 1999. godine, a svake godine obilježava se u brojnim
- od 28. rujna do 2. listopada - u 20 županija i gradu Zagrebu
zemljama na svim kontinentima kako bi se senzibilizirala jav­
te se provodio pod sloganom “Dodaj znanje iskustvu“. Cilj je
nost za cjeloživotno učenje, promicala kultura učenja te po­tak­
bio povećati svijest o važnosti obrazovanja kao učinkovitoj
nu­la osobna motivacija.
mjeri za smanjenje nezaposlenosti i zadovoljavanje potreba u
zul­tate i iskazala zahvalnost pojedincima/institucijama za do­
pri­nos i suradnju s organizacijom.
1. Prezentiran na 10. kongresu osoba sa šećernom bolešću Hrvatske, kao primjer dobre prakse u organiziranju posebnih događanja.
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Civilno društvo
Civilno društvo
br. 4/2011
br. 4/2011
go­spo­darstvu, povećati pristup informacijama i cjeloživotnom
odre­đe­ne društvene skupine imaju pri pristupanju tom procesu,
Različite aktivnosti obilježavanja Tjedna provodile su se diljem
učenju te informiranje javnosti o mogućnostima učenja na na­
pred­sta­vi­ti rješenja i primjere uspješnog uključivanja socijalno
Republike Hrvatske u 60-ak gradova. Ovaj podatak iznimno
cionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
osjet­lji­vih skupina stanovništva te potaknuti daljnji razvoj aktiv­
je važan jer se važnost učenja i kampanje prepoznala na re­
nos­ti usmjerenih na uključenje svih građana u proces cje­lo­ži­
gio­nal­noj i lokalnoj razini pa je događanje time u potpunosti
Treći put - sada spojena Agencija za strukovno obrazovanje i
vot­nog učenja.
ostvarilo svoju svrhu i postavljene ciljeve.
obrazovanje odraslih nastavila je započetu provedbu Tjedna
3. Informirati javnost i povećati pristup informacijama o mo­
cjeloživotnog učenja 2010., također na nacionalnoj razini, u
gućnostima učenja i obrazovanja na nacionalnoj, regionalnoj
Sredstva komunikacije
suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i špor­
i lokalnoj razini.
Sredstva komunikacije bila su:
4. Uspostavljanje i razvijanje mreže part­ners­
ta, a obi­lje­ži­la ga je od 8. do
• plakat, letak i baloni
tva me­đu in­sti­tu­ci­ja­ma ra­
15. ruj­na. Po­če­tak
• internetska stranica www.cjelozivotno-ucenje.hr i
zli­či­tog po­druč­ja
je oda­bran zbog
dje­lo­va­nja.
Me­đu­na­rod­nog
pripadajuće Agencijske stranice
• internetske stranice partnerskih institucija
da­na pis­me­nos­
• mediji na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
ti, ko­ji se u svije­
Analiza ko­ris­
(masovna komunikacija slanjem objava i drugih sredstava
tu obi­lje­ža­va od
ni­ka
javnog priopćavanja).
1966. godine
Ciljne skupine
pri
upra­vo na dan
planiranju
Za potrebe Tjedna tiskano je 25.000 letaka i 3.000 plakata
Tjed­na bile su:
te 1.500 balona koje je Agencija besplatno distribuirala orga­
c j e­ l o­ ž i­ v o t­ n o g
¤cjelokupna jav­
nizatorima programa. Cjelokupni vi­zu­al­ni identitet četvrtog Tjed­
uče­nja
nost,
8. ruj­na. Tje­dan
2010.
go­di­ne, u sklo­pu
¤ socijalno osjet­lji­
op­ćeg ci­lja po­
ve sku­pi­ne sta­nov­
ništ­va, a oso­bi­to
di­za­nja svijes­ti o
oso­be s nis­kom ra­zi­nom
važ­nos­ti uče­nja i mo­
te­melj­nih vještina, osobe s posebnim po­tre­ba­ma, du­go­
ti­vi­ra­nja gra­đa­na za što ve­će
su­dje­lo­va­nje u aktiv­nos­ti­ma uče­nja, po­
traj­no nezaposleni, pripadnici manjina i drugi,
seb­no se usredotočio na osobe koje su, iz bilo ko­jeg r a­ z l o ­
¤
donositelji odluka i mediji.
ga, iz tog procesa isključene. Razvojem društva te­melje­nog na
zna­nju pojavljuje se opasnost da će se mnoštvo osoba mar­
Tjedan cjeloživotnog učenja i Međunarodni dan pismenosti dio
gi­na­li­zi­ra­ti zbog niske razine obrazovanja, odnosno da će
su mjera Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike
se pojaviti veliki procjep između onih koji posjeduju znanja,
Hrvatske. Obilježavanje Tjedna u Hrvatskoj tematski se po­
vje­šti­ne i kompetencije za omogućavanje osobnog razvoja i
kla­pa­lo s Europskom godinom borbe protiv siromaštva i
po­ve­ća­nja zaposlivosti i onih koji će zbog neposjedovanja
so­ci­jal­ne isključenosti. U suradnji s partnerima i s iskustvom s
istih biti isključeni iz društva. Mogući odgovor na taj problem
prijašnjih Tjedana cjeloživotnog učenja, Agencija je nastavila
pruža cje­loživotno učenje.
primjer dobre prakse što se ciljne skupine tiče, a sredstva ko­
mu­ni­ka­cije pridonijela su u promociji i uspješnosti realizacije.
Tjedan je napravljen na osnovi strateškog plana, koji je sa­dr­ža­vao
O aktivnostima koje su se provodile na radionicama, okruglim
analizu stanja, definiranje polazišnih točaka i postavljanje cilje­
sto­lovima, predavanjima, seminarima, sajmovima obrazovanja
va, izradu plana, provedbu plana i kontrolu postignutih rezulta­ta.
i sličnom, korisnici i sudionici bili su obaviješteni na plakatima i
Unu­tar ovoga plana izrađeni su komunikacijski plan (sredstvo
letcima, izradom internetske stranice www.cjelozivotno-ucenje.hr
ko­mu­ni­kacije bili su plakat i letak) te program događanja.
te osiguravanjem medijske podrške na nacionalnoj, re­gio­nal­noj
i lokalnoj razini.
Ciljevi događanja
1. U sklopu općeg cilja podizanja svijesti o važnosti učenja
Analiza partnera/donatora
i motiviranja građana za što veće sudjelovanje u aktivnostima
Razvoj trajnih odnosa s donatorima i partnerima od iznimne
učenja, posebno se usredotočuje na osobe koje su iz bilo ko­
je važnosti za ostvarenje projekata pa tako ni ovaj projekt nije
jeg razloga iz tog procesa isključene.
bio moguć bez uspostavljanja partnerstava. Tehnički zahtjevi i
2. Cilj je Tjedna bilo potaknuti sudjelovanje u cjeloživotnom
honorari te najam prostora prelazili su financijske mogućnosti
učenju, povećati svijest svih sudionika procesa obrazovanja,
Agencije pa su u ostvarenju Tjedna partneri odigrali presudnu
donositelja odluka i cjelokupne javnosti o problemima koje
ulogu. Kad je riječ o financiranju, Agencija za obrazovanje
46
Diabetes
www.diabetes.hr
odraslih imala je planirani proračun otprilike 175.500 kuna, a
od ostalih nositelja projekta ostvareno je sudjelovanje ljudskim
resursima, ekspertizama, ustupanjem prostora te financijsko
na cjeloživotnog učenja osmislili su i izradili djelatnici Agen­ci­je.
Ove godine napravljena je pro­mje­na vizualnog iden­ti­te­ta te se
sada logo sastoji od če­tiri bo­je: zelene, crvene, žu­te i plave.
sudjelovanje.
Unatoč izmjenama, ma­sla­čak je zadržan kao dio vi­zu­al­nog
Analiza konkurencije
su osmislili djelatnici Agencije.
identiteta. Slogan ovo­go­diš­njeg Tjedna Uključimo s(v)e također
Postojanje izravne konkurencije vezane uz organizaciju Tjed­
na Agencija nije utvrdila. Agencija je jedina osmislila i ostva­
ri­la Tjedan cjeloživotnog učenja na nacionalnoj razini. Na
lokalnoj je razini u nekim pučkim otvorenim učilištima po­sto­ja­
la praksa obilježavanja Tjedna i Međunarodnog dana pis­me­
nos­ti 8. rujna (što je Agencija također učinila sa svojim part­ne­
rima), no od 2008. sve su se ustanove pridružile obi­lje­ža­va­nju
Umjesto zaključka
Postoji velik broj posebnih događanja koje mogu organizirati ne­
pro­fit­ne organizacije, a mogu biti od velike koristi ne samo orga­ni­
za­ci­ji i njezinim ciljnim skupinama, već i široj društvenoj zajednici.
U široj su javnosti takva događanja obično dobro prihvaćena
– bilo da se radi o događanjima koja imaju dobrotvorni ka­rak­
Tjedna u organizaciji Agencije te se smatraju partnerima.
ter (npr. prikupljanje novčanih sredstava) ili onima koja ima­ju
Provedene aktivnosti
susreti dijabetičara, u organizaciji Hrvatskog saveza di­ja­be­tič­
Od 8. do 15. rujna na području cijele Republike Hrvatske
kih udruga, a čiji je primarni cilj bolje informiranje i motiviranje
obra­zov­ne ustanove i socijalni partneri samostalno i u suradnji
sa županijskim uredima obilježili su Tjedan cjeloživotnog uče­
edu­kativni i motivirajući karakter, kao što su kongresi i sport­ski
članova za učinkovito upravljanje životom čiji je sastavni dio
dijabetes.
nja raz­novrsnim aktivnostima: danima
otvo­re­nih vrata, okruglim stolovima,
izlož­ba­ma, predstavljanjima obra­zov­
nih pro­gra­ma, obrazovnim i krea­tiv­nim
ra­di­o­ni­ca­ma, ras­pra­va­ma, kul­tur­nim i
Literatura......
društvenim do­ga­đa­nji­ma, pred­stav­lja­
nji­ma knjiga i pu­bli­ka­ci­ja, kon­cer­ti­ma,
večerima poezije, lut­kar­skim pred­sta­
va­ma, kon­fe­ren­ci­ja­ma za no­vi­na­re,
uličnim događanjima i sličnim, upra­vo
po­ma­žući svim navedenim resursima.
1. Alfirević, N., Pavičić, J., Kutleša, M., Matković, J. (2010): Osnove
strateškog marketinga i menadžmenta u osnovnim i srednjim školama, ALFA,
Zagreb
2. Wagen, L. v. d., Carlos, B. R. (2008): Event Management – Upravljanje
događanjima za tuiristička, kulturna, poslovna i sportska događanja, MATE,
Zagreb
Civilno društvo
br. 4/2011
Schneekoppe prodieta proizvodi
Dani udruga 2011. - Civilno društvo u Hrvatskoj 2016. – vizija, strategija i akcija
(Pula, 26. - 28. svibnja 2011.)
8åLWDNL]DGLMDEHWLþDUH
Zanimljive teme u tri
konverzacijska kruga
‡VODÿHQRYRüQLPãHüHURP
‡QLVNLJOLNHPLMVNLLQGHNV
Sudionici i organizatori zajednički su obilježili i Europsku godina volontiranja i u vrlo živoj raspravi
naglasili važnost razvijanja i poticanja volonterstva, a predstavljene su i mogućnosti potpore razvoja
volonterstva i civilnog društva u sklopu predstojećih natječaja iz fondova Europske unije
Snježana Ivčić, Sonja Babić, KUZ
Nataša Ćuk Roland, Tatjana Dinter, HSDU
način pridonijeti izradi nacrta prijedloga Nacionalne
strategije i akcijskog plana za razdoblje od 2012. do
2016. godine.
Na ovogodišnjim Danima udruga prvi je put korištena
suvremena metoda otvorenog prostora (eng. Open
space technology) koja omogućuje grupno promišljanje
složenih tema i postizanje značajnih rezultata u relativno
kratku vremenu.
O
vogodišnje Dane udruga Ured za udruge
Vlade Republike Hrvatske organizirao je u
Puli u suradnji s TACSO – uredom tehničke
pomoći organizacijama civilnog društva u Republici
Hrvatskoj i Zakladom za poticanje partnerstva i razvoja
civilnog druš­tva Istarske županije.
Na manifestaciji je sudjelovalo dvjestotinjak predstav­ni­
ka organizacija civilnoga društva koji su u Pulu pristigli
iz svih hrvatskih županija, a tijekom dva radna dana
imali smo priliku zajednički razviti prijedloge za viziju
razvoja civilnog društva u Republici Hrvatskoj i na taj
Metoda otvorenog prostora organizirana je u tri kon­
ver­za­cij­ska kruga, za koje su sudionici sami birali te­me
te odlučivali u kojem žele sudjelovati, odnosno, ko­jem
smatraju da mogu najviše doprinijeti. Teme su bi­le toliko
zanimljive da je bilo teško odabrati samo jed­nu po
svakom konverzacijskom krugu. Open space omo­gu­ća­
vao je sudjelovanje i na više tema, moglo se “kružiti“,
biti određeno vrijeme na jednoj, drugoj, trećoj. No, vrlo
smo brzo shvatili da je kvalitetno sudjelovanje u ras­pra­
vi moguće samo prisutnošću od početka do kraja na
jednoj temi.
Predstavnice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i
Koa­li­ci­je udruga u zdravstvu sudjelovale su u nizu inter­
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Civilno društvo
Križaljka
br. 4/2011
br. 4/2011
ak­tiv­nih konverzacijskih krugova, a svaka radna gru­pa
do­nije­la je svoje zaključke i zapažanja te navela pro­
mje­ne koje želi vidjeti do 2016. godine.
1. Konverzacijski krug
Obrazovanje za demokratsko građanstvo - Uključivanje
tema o civilnom društvu u obrazovni sustav;
Organizacijski kapaciteti i osiguranje kvalitete orga­ni­za­
cija civilnog društva.
2. Konverzacijski krug
Uloga medija u razvoju OCD-a do 2016. g.;
Razvoj volonterstva.
3. Konverzacijski krug
Zašto je važno da se udruge uključe u socijalno po­du­
zet­niš­tvo;
Motiviranje nezaposlenih mladih na samozapošljava­
nje i osnaživanje kreativnog izražavanja u svrhu sa­mo­
za­pošljavanja;
Aktivna primjena informacijskih tehnologija u orga­ni­za­
ci­jama civilnog društva.
viranje nezaposlenih mladih na samozapošljavanje, Sta­
tus OCD-a koje djeluju za opće dobro i Uloga medija u
razvoju organizacija civilnog društva do 2016. g.
Posljednji dan sudionici i organizatori zajednički su obi­
lje­žili Europsku godina volontiranja i u vrlo živoj raspravi
naglasili važnost razvijanja i poticanja volonterstva, a
predstavljene su i mogućnosti potpore razvoja vo­lon­
terstva i civilnog društva u sklopu predstojećih natječaja
iz fondova Europske unije.
Vratili smo se iz Pule obogaćeni novim poznanstvima,
novim saznanjima, idejama i vjerom da možemo puno
toga postići upornošću i udruživanjem.
grupi žele sudjelovati i doprinijeti svojim iskustvom i
zna­njem. Kao važne strateške teme izabrane su: De­cen­
tra­li­zacja i razvoj lokalnog i regionalnog zakladništva,
Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo,
Smjer­nice za javno financiranje rada civilnog društva,
Sa­mo­održiva međusektorska suradnja i podupirući mo­
de­li i instrumenti, Kriteriji pružanja socijalnih usluga ko­je
nedostaju u društvu, Osiguranje kvalitete OCD-a, Raz­voj
volonterstva, Partnerstvo OCD-poduzetnici-LZ za mo­ti­
50
Diabetes
www.diabetes.hr
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 4/2011
Traženi pojam je
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

Nakon tri konverzcijska kruga uslijedile su strateške raz­
ra­de tema, a sudionici su ponovo mogli birati u kojoj
izreži i pošalji na adresu redakcije
Nagrađeni iz broja 3/2011: Marijan Šaban, Gospić; Galina Galović, Split;
Nives Pintar, Strmec, Samobor; David Gregorić, Umag; Pavao Glavanović, Vukovar
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Medix 96 – 69. Dani_Sv. Martin - CRO-ENDO

O nama - CRO-ENDO

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Diabetes mellitus (šećerna bolest)

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

PEMPAL Glossary of PFM_January2012_BOS.pdf

Dr Marijana Pajvančić Parlamentarno Pravo - Konrad